Dnevne novine 20. jul 2016.

● U DODATKU EKSKLUZIVNO

KUPITE SVJETSKE

DIREKTOR UNIPROMA VESELIN PEJOVIĆ:

BESTSELERE ZA SAMO

Eksploatacija boksita u jami Biočki stan od septembra

4.99 €

SRIJEDA, 20. 7. 2016. BROJ 1509 GODINA V

OD 18. JUNA UZ DN

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

PREDSJEDNIK TENDERSKE KOMISIJE RADOJE ŽUGIĆ ZA DNEVNE NOVINE ■ 6 7

Ako propadne i ova ponuda, od Buljarice samokomarci

DOBRA PRAKSA: KAMPANJA GASI TV PRENOSE PARLAMENTA

SKUPŠTINA POSTALA PREDIZBORNA TRIBINA IZBORNA SKUPŠTINA CANU

DARKO PAJOVIĆ:

Neće biti haosa i “makedonskog scenarija” ■ 5

■ 14

ZA NAJBOLJE PONUDE:

Predsjednik Dragan K. Vukčević

marketing@dnovine.me

■ 2 3

NAKON PREGOVORA O PRIZNANJU KRIVICE

Vlasnik Gugi komerca na ■ 11 slobodi +382 77 300 104

2

politika

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

dobra praksa: kampanja uvijek gasi tv prenose iz parlamenta

skupština postala predizborna tribina

⌦ Vesna Šofranac

D

irektor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica smatra da su se, nakon raspisivanja parlamentarnih izbora, stekli uslovi da se ukinu direktni prenosi iz Skupštine, uz, kako kaže, dva važna uslova.

“Da se prenose sjednice na kojima se odlučuje o strateškim pitanjima koja se direktno tiču života građana (Buljarica, ugovor sa A2A i sl.) i da RTCG objektivno i profesionalno informiše o događanjima u Skupštini”, kaže on.

■ sve tretirati na isti način

Koprivica u odgovoru na naše pitanje koji su razlozi zbog kojih treba ukinuti direktne televizijske prenose na Javnom servisu u vrijeme izborne kampanje, odgovara da je razloga više.

“Prvi i osnovni razlog su demokratski principi i ustavna kategorija ravnopravnosti u izbor-

Koprivica

I Vlada izbornog povjerenja ima za cilj da se stvore uslovi u kojima bi svi imali iste startne pozicije u izbornoj trci, kazao je Koprivica

nom procesu. Dalje, tu je zakonska obaveza (Zakon o izboru odbornika i poslanika) RTCG i ostalih medija da sve političke subjekte tretiraju na isti način. Tu je i zabrana

institucijama da vode kampanje u ime političkih subjekata.

Takođe, tu su uspostavljene prakse u prethodnim izbornim ciklusima na parlamentarnim izborima i referendumu. I na kraju, veoma slične prakse imaju i javni servisi u okruženju koji su značajno razvijenije medijske kuće HRT i RTS”, kazao je Koprivica u razgovoru za DN.

■ zabrana medijskih kampanja

Koprivica je u odgovoru na naše pitanje da li je Zakonom o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja (ZFPSIK) predviđeno ukidanje direktnih TV prenosa skupštinskih zasijedanja od trenutka raspisivanja izbora, naveo da “ne postoji odredba koja se direktno tiče TV prenosa”, ali da postoji druga zabrana iz koje se to može izvesti.

“U ovom zakonu ne postoji odredba koja se direktno tiče TV prenosa skupštinskih zasijedanja u toku kampanje. Međutim, postoji zabrana vođenja medijskih kampanja za potrebe političkih partija gotovo svih institucija u državi. Skupština Crne Gore je sigurno jedna od tih institucija koje zakon prepoznaje i direktni TV prenosi se mogu shvatiti kao kampanja u ime ili za potrebe političkih subjekata”, istakao je Koprivica.

Direktor CDT-a nagla-

Savjet RTCG da se izjasni na vanrednoj sjednici “Imajući u vidu jasne zakonske odredbe, dosadašnja pravila i praksu RTCGa kao i komparativna iskustva javnih servisa u regionu (HRT, RTS…) i šire, nužno je da menadžment kuće što prije upodobi svoj rad, odnosno da prekine direktan prenos sjednica parlamenta, te da o radu Skupštine obavještava javnost u posebnim tematskim emisijama. Specifičnost političkih okolnosti dodatno oba-

šava da u izbornoj kampanji svi moraju biti ravnopravni, te da takav tretman političkih subjekata garantuje i Ustav Crne Gore.

“Ovo pitanje nije pitanje

vezuje Javni servis na punu primjenu zakonskih propisa, a ne na kolokvijalno i slobodno tumačenje koje na takav način preferira interese određenih političkih subjekata. Stoga je nužno da se ovim povodom Savjet izjasni na hitnoj vanrednoj sjednici, ne čekajući redovnu 26. jula, jer se na taj način očito kupuje medijsko vrijeme za račun nečijeg interesa”, ocjenjuje Drašković.

političkih stavova ili interesa partija. Princip da u izbornoj kampanji svi moraju biti ravnopravni je suštinsko pravilo demokratije. To je kategorija koju proklamuje Ustav Crne

politika

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

3

Foto: Darko Jovanović

Mediiji do 21. jula treba da usvoje pravilnike “rTCG, a i druge medijske kuće do 21. jula treba da usvoje pravilnike o tome kako će predstavljati partije tokom kampanje.

U okviru toga dokumenta rTCG treba da

definiše i pitanje Tv prenosa. oni tu odluku moraju donijeti na osnovu pravila profesije i principa fer izbora, a ne na osnovu stavova političkih partija”, kaže koprivica.

MiMo Drašković: Javni servis mora imati u vidu zakonsku obavezu da zastupa interese svih građana, te u kontekstu predizborne kampanje, mora dati jednak prostor svim političkim subjektima, a ne samo partijama koje imaju svoje predstavnike u Skupštini

SiMović: Sve je jaSno

Gore. Ravnopravan tretman svih političkih subjekata u toku kampanje ne može biti poništen voljom političkih partija”, odgovorio je Koprivica na naše pitanje treba li da reaguje predsjednik parlamenta i traži prekidanje direktnih TV prenosa budući da su u ovom slučaju sve vanparlamentarne stranke diskriminisane.

■ jednako i na

javnom servisu

Sagovornik DN ističe da je u Crnoj Gori pokrenuta značajna reforma izbornih zakona da bi princip jednakosti i ravnopravnosti bio što bolje sproveden u praksi.

“I Vlada izbornog povjerenja ima za cilj da se stvore uslovi u kojima bi svi imali iste startne pozicije u izbornoj trci. Ovo pravila važi za sve aspekte izbornog procesa pa i za pravo da svi budu jednako zastupljeni na Javnom servisu.

Podsjećanja i ilustracije radi: partije su i pored našeg protiv-

Ovo pitanje nije pitanje političkih stavova ili interesa partija. Princip da u izbornoj kampanji svi moraju biti ravnopravni je suštinsko pravilo demokratije. To je kategorija koju proklamuje Ustav Crne Gore

ljenja usvojile zakonsko rješenje da parlamentarne partije ne moraju prikupljati potpise za kandidovanje lista u izbornoj kapmanji. Ovo rješenje je kao diskriminatorsko poništio Ustavni sud. Tako parlamentarne partije vide jednakost u izbornoj kampanji”, naglašava Koprivica. Član Savjeta RTCG Mimo Drašković kaže za Dnevne no-

vine da ga čudi što Javni servis i nakon raspisivanja izbora i početka izborne kampanje (u smislu člana 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja) i dalje prenosi sjednice Skupštine.

“Javni servis mora imati u vidu zakonsku obavezu da zastupa interese svih građana, te u kontekstu predizborne kampanje, mora dati jednak prostor svim političkim subjektima, a ne samo partijama koje imaju svoje predstavnike u Skupštini. Time Javni servis direktno urušava principe jednakosti, transparentnosti i demokratske standarde i pravila o predstavljanju političkih subjekata u izbornom procesu”, kaže Drašković Dnevnim novinama.

Ukazuje i na višegodišnju praksu RTCG-a i njenih pravilnika koji nijesu dozvoljavali prenose plenarnih sjednica za vrijeme predizborne kampanje. Izuzetak su, naravno, događaji od posebnog značaja i javnog interesa.

šef poslaničkog kluba DPS Milutin Simović kaže da je, po pitanju direktnih prenosa iz parlamenta, sve jasno i da postoje tri jasna putokaza što treba preduzeti. „Prvi je zakonsko utemeljenje, drugi dosadašnja praksa, a treći diskriminacija. Dakle, tri su jasne odrednice koje omogućavaju da se bez ikakvog kolebanja donesu odluke o prekidu emitovanja direktnih prenosa iz parlamenta u toku izbor-

ne kampanje. Na strani takve odluke su, ponavljam zakon, praksa i diskriminacija vanparlamentarnih partija. ovo ne govorim iz razloga što DPS-u smeta javnost. Naprotiv, nama je javnost bila i biće saveznik, i mi se nje ne bojimo. Uostalom, pogledajte ko insistira na prenosu, oni koji bi zbog svojih postupaka trebalo javnosti da se stide i oni koji ispoljavaju inferiornost“, kaže Simović za DN.

4

POLITIKA

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

NOVI GRAĐANSKI POKRET ª OTPOR BEZNAĐU POVJERENJE LJUDIMA, NE PARTIJAMAº

Za široku koaliciju i referendum o NATO Nešto manje od tri mjeseca prije izbora, Crna Gora dobija novu političku grupaciju. To je građanski pokret “Otpor beznađu - povjerenje ljudima, ne partijama”.

Lider je nekadašnji “pozitivac” Mladen Bojanić.

Prvi cilj im je da uspiju u onome što do sad nikome nije: zajednički nastup kompletne opozicije na izborima koji nas čekaju u oktobru.

“Demokratski front, Demos, GP URA, SDP i SNP molimo da zaborave na sve razmirice i svađe i da formiramo jedinstveni blok. Ukoliko je dogovor da svi zajedno bojkotujemo, onda ćemo da bojkotujemo. Dakle, ili ćemo izaći svi zajedno ili sami. Ukoliko se ogluše na naš poziv, bićemo spremni sami za izbore”, istakao je Bojanić.

Kad je politika posrijedi, imaju još jedan cilj. To je referendum o članstvu u NATO. Tu ideju novinarima je predstavio doskorašnji čelnik Pokreta za neutralnost Marko Milačić.

DEMOKRATSKI FRONT, DEMOS, GP URA, SDP I SNP MOLIMO DA ZABORAVE NA SVE RAZMIRICE I SVAĐE I DA FORMIRAMO JEDINSTVENI BLOK. UKOLIKO JE DOGOVOR DA SVI ZAJEDNO BOJKOTUJEMO, ONDA ĆEMO DA BOJKOTUJEMO.

“Vidjeli smo koliko je NATO bezbjedan u Nici i Turskoj. Je li neko čuo da se u posljednjih pet godina u nekoj neutralnoj evropskoj zemlji dogodio teroristički napad? Nije. To se nije desilo

jer su to neutralne zemlje i nijesu ničija meta”, istakao je Milačić.

A, zbog toga što se Crna Gora gura u beznađe, kako kažu, neodgovorne i nezasite vlasti u posljednje dvije

i po decenije, njima se pridružuju nevladine organizacije ali i sami građani.

Među njima je Patricija Pobrić koja je ranije dobila otkaz jer je Bojaniću proslijedila račun kojim se navod-

no dokazuje da je SD politički skup platila novcem građana.

“Kao veoma glasan građanski ekološki aktivista, navikla sam na etikete, pogrdne nazive i ostale pritiske. Otpor režimu kom ne vjerujete i koji čini ovoliko štetu je naša građanska dužnost. Bilo to pitanje Mamule, Buljarice ili članstva u NATO”, kazala je ona.

Među podržavaocima pokreta je i naučnik Dragan Hajduković, čiji je telegram pročitan na konferenciji za medije.

(CdM)

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

POLITIKA

5

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE DARKO PAJOVIĆ

Država neće dozvoliti haos i “makedonski scenario” Mili Prelević

P

redsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović poručio je juče da država neće dozvoliti stvaranje haosa, koje je već pokušano, i ostvarivanje “makedonskog scenarija” koji neke opozicione stranke priželjkuju.

Pajović je juče u plenumu, komentarišući najave izlaska opozicionih kadrova iz Vlade, kazao da ugovor sa A2A nije razlog za to, već je u pitanju ili neznanje ili nesposobnost.

“Polovina tog političkog saveza (Demos, URA i SDP) je uvelo A2A u Elektroprivredu i tada je sve bilo u redu. Sada nije u redu kada neko treba da ide iz vlasničke strukture. Nemojte, molim vas! To vrijeđa inteligenciju i zato to nazivam neznanjem i nesposobnošću. I legitimno je kada se ne zna, ali nije legitimno raditi ono što radite mjesecima. Vrijeđate koga stignete, nazivate ljude gamadima... Tražili ste da neko ne bude dio opozicione kvote, a to smo mi, i ponosni smo na to jer smo pristali na sve samo da bi neko pokazao svoju nesposobnost i neznanje. Trenutno to i imamo na djelu”, kazao je Pajović. On je rekao da je, možda, nekome žao što nema tende-

ra, “da se malo kupuju zastave i aktiviraju kontejneri iz Kine, kako bi neko zaradio milion i 200 hiljada eura, možda i za ovu izbornu kampanju...

“Ne znam da li je to. Da li je nervoza što se na veliko ne može partijski zapošljavati, nego samo na malo? Može i to biti razlog. Odgovorno tvrdim da, kao čovjek koji zna šta stoji u ugovoru sa A2A da on ne može biti politički razlog za izlazak iz Vlade. Jasno je, međutim, da neki priželjkuju “makedonski scenario”. Scenario je vrlo jasan - izaći iz Vlade pod plaštom zaštite državnih interesa”, kazao je predsjednik Skupštine nazivajući to glupostima! Pajović tvrdi da se ne radi o zaštiti državnih interesa, već se radi o zaštiti privatnih interesa. “Možda bi, da imaju mogućnost tendera i kupovina, ostali neki pojedinci u toj Vladi? Naravno da ne mislim na ljude koji su istureni u

prvi plan, jer mi se čini da su to ljudi koji, i, zapravo, žele da rade ono zbog čega su pošli tamo. Očigledno je da je pozadina drugačija”, kazao je on. Pajović odlučno tvrdi da se u Crnoj Gori neće desiti “makedonski scenario”.

“Možete da planirate izlazak iz Vlade koliko god hoćete, pokušaje uvlačenja međunarodne zajednice, objašnjavanjem da je država Crna Gora nesposobna da liječi političku krizu, pa da bude aktuelan ovaj, vrlo predvidiv, scenario odlaganja izbora, ne bi li kako začetiripet mjeseci opet stvorili haos u ovoj državi, kao što je pokušano i u prethodnom periodu.

Naglašavam - kako nije prošao prvi tako neće proći ni taj drugi scenario. Sasvim je jasno da je u pitanju vrlo svjestan pokušaj uvlačenja međunarodne zajednice, vrlo svjestan pokušaj uigravanja “makedonskog scenarija” i prolongiranja izbora, ne bi li, bože moj, tražili da nam ljudi iz bijelog svijeta donose mir i stabilnost. Ne! Dovoljno smo i mudri i politički zreli da ćemo i mir i stabilnost, i kontinuitet ove države, kakva je takva je, ali je naša, obezbijediti sami”, zaključio je Pajović.

“Dovoljno smo i mudri i politički zreli da ćemo i mir i stabilnost, i kontinuitet ove države, kakva je takva je, ali je naša, obezbijediti sami”, rekao je Pajović

Skupštinski materijali Jonici na ćirilici Predsjednik parlamenta Darko Pajović odobrio je zahtjev poslanice SNP-a Snežane Jonice vezano za upotrebu ćirilićnog pisma. Naime, poslanica Jonica se obratila šefu parlamenta pisanim zahtjevom da joj se skupštinski materijal

dostavlja na ćirilici, u skladu sa članom 13 Ustavom Crne Gore.

U parlamentu je prije dva dana uvedeno i korištenje albanskog jezika za poslanike albanske nacionalnosti, to je, takođe, u skladu sa članom 13 Ustava Crne Gore.

SUSRET JASAVIĆ ADŽAMOV

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana partnerski, na jako visokom nivou

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su na jako visokom nivou, prijateljski i partnerski, a odnosi se mogu dodatno produbiti i na svim ostalim nivoima, poput saradnje lokalnih samouprava, kao i u oblasti kulturne razmjene, ocijenjeno je tokom susreta potpredsjednice Vlade Azre Jasavić sa novoimenovanim šefom Misije Azerbejdžana u Crnoj Gori Anarom Adžamovim.

“Razmjena viskoh državnih delegacija je učestala i karakteriše je visok stepen povjerenja. Crna Gora izuzetno cijeni odluku Vlade Azerbejdžana da se opredijeli da ulaže u Crnu Goru i kao rezultat te odluke danas imamo investiciju PORTONOVI, kao najveću “Green Field” investiciju u Crnoj Gori”, istakla je Jasavić.

Ona očekuje da će i reali-

ODBOR JEDNOGLASNO:

zacije projekta gasovoda koji treba da prođe kroz Crnu Goru imati pozitivne ekonomske efekte.

Pored investicionih projekata Vlada Azerbejdžana je pomogla i rekonstrukciju Parka prijateljstva i izgradnju vrtića u Bijelom polju. Adžamov je podsjetio da Azmont sarađuje i sa Univerzitetom UDG i Vatel Hospitality Management Gruop.

“Tim ćemo značajno doprinijeti ostvarivanju uslova za zaposlenje crnogrskih državljana. Takođe želim da vas informišem da smo otvorili i novu AZMONT Banku u Crnoj Gori koja ima 19 zaposlenih od kojih su 18 državljani Crne Gore. Smatramo da na ovaj način doprinosimo razvoju ekonomije Crne Gore, što ćemo nastaviti i dalje da radimo”, rekao je Adžamov.

E.H.

Mrdovića za ambasadora Crne Gore u Albaniji Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike podržali su predlog da Dušan Mrdović bude crnogorski ambasador u Albaniji.

Kako je saopšteno iz parlamenta, pozitivno mišlje-

nje o kandidaturi Mrdovića je bilo jednoglasno.

Prema Ustavu, predsjednik Crne Gore imenuje ambasadore na osnovu predloga Vlade i mišljenja nadležnog skupštinskog Odbora.

E.H.

EKONOMIJA 1.1022 0.8406 117.27 1.0864 69.533 122.23 7.4478

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

AU = 1,330.23$

AG=19.92$

MONTENEGRO BERZA

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

NAZIV TECG OB17 PREN TREN-O TREN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 3,1500 0,9300 0,8309 0,0504 0,0503

KOLIČINA 3.000 1.024 1.000 10.000 10.000

OBIM U € 9.450,0000 952,3200 830,9000 504,0000 503,0000

PROMJENA 5,00% 1,08% -0,84% 0,00% 0,00%

PREDSJEDNIK TENDERSKE KOMISIJE RADOJE ŽUGIĆ

AKO PROPADNE OVA PONUDA, OD BULJARICE ĆEMO DOBIJATI SAMO KOMARCE Kritičarima preporučujem da, kad su tako sposobni, nađu novog investitora pod približno jednakim uslovima, rekao je Žugić

POSLANICI DO UTORKA ODLUČUJU O DALJOJ SARADNJI SA ITALIJANIMA

Žugić na otvaranju ponude

Kolegijum Skupštine danas o predlogu ugovora sa A2A

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

NAZIV TECG OB17 TREN TREN-O PREN

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

3,1500 0,9300 0,0503 0,0504 0,8309

3.000 1.024 10.000 10.000 1.000

9.450,0000 952,3200 503,0000 504,0000 830,9000

5,00 1,08 0,00 0,00 -0,84

NAZIV QUER BUDR PREN TREN TREN-O

7

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 1,0000 4,8000 0,8309 0,0503 0,0504

KOLIČINA 300 100 1.000 10.000 10.000

OBIM U € 300,0000 480,0000 830,9000 503,0000 504,0000

PROMJENA -75,30 -0,86 -0,84 0,00 0,00

⌦ Bojana Minić-Despotović Ukoliko propadne ponuda kompanije CDC International Corporation, plašim se da ćemo od Buljarice dobiti samo komarce, kazao je Dnevnim novinama Radoje Žugić, predsjednik Tenderske komisije za Buljaricu.

U razgovoru za naš list doskorašnji ministar finansija rekao je da pravni tim Tenderske komisije trenutno ocjenjuje formalnu ispunjenost ponude, na njenom prihvatanju raditi vrlo efikasno i transparentno ukoliko se utvrdi da je ispravna.

“U ovom momentu, pravni savjetnik i tim pravnih stručnjaka radi na ocjeni formalne ispunjenosti ponude. Nakon toga, idemo prema nadležnim institucijama, potpuno transparentno – Savjet za privatizaciju, Vlada, Skupština”, istakao je Žugić.

On je preporučio kritičarima da, kad već imaju za sve rješenje i kad su tako sposobni, nađu novog investitora pod približno jednakim uslovima.

“Ako to ne mogu, neka ne koče investiciju koja će značajno uticati na kvalitet života. Jer, ukoliko propadne ova ponuda, plašim se da ćemo od Buljarice

Katarski CDC bi na Buljarici izgradio novi grad sa luksuznom marinom, u šta bi bilo uloženo između 300 i 500 miliona eura dobiti jedino komarce”, upozorio je Žugić.

■ AMBICIOZNI PLANOVI

Ponuda katarske kompanije CDC International Corporation, koja je otvorena u ponedjeljak, jedina je pristigla na međunarodni tender za valorizaciju Buljarice. Na tenderu je ponuđena prodaja oko 4,9 miliona kvadrata zemljišta u opštinama Budva i Bar, po minimalnoj cijeni od 108,76 miliona eura. U dugoročni zakup se davalo zemljište u zoni morskog

⌦------------------------------------------------ONO ŠTO JE U OVOM TRENUTKO JAKO POZITIVNO, JESTE PREZENTACIJA GOSPODINA SHOLYA I NJEGOVA NAJAVA DA ĆE NA BULJARICI BITI IZGRAĐENO DESETAK VISOKO BRENDIRANIH HOTELA. SVE TO JE SNAŽAN INTERES DRŽAVE, JER ĆE UKOLIKO DOĐE DO REALIZACIJE OVA INVESTICIJA UTICATI NA POVEĆANJE BDP-A I JAVNIH PRIHODA, SMATRA ŽUGIĆ

-------------------------------------------------⌦

dobra, po cijeni od dva eura po kvadratu, odnosno 1,77 eura za kvadrat u akvatorijumu.

Detalji ponude još nijesu poznati, a Žugić kaže da će se znati više nakon što pravni savjetnik dostavi izvještaj Tenderskoj komisiji. Direktor katarske kompanije Khalil Boutros Al Sholy prošle godine je rekao da bi njegova kompanija na Buljarici izgradila novi grad sa luksuznom marinom, u šta bi u narednih 15 do 20 godina bilo investirano između 300 i 500 miliona eura.

“Ono što je u ovom trenutko jako pozitivno, jeste prezentacija gospodina Sholy i njegova najava da će na Buljarici biti izgrađeno desetak visokobrendiranih hotela. Sve to je snažan interes države, jer će ukoliko dođe do realizacije ova investicija uticati na povećanje BDP-a i javnih prihoda, jer će

se proširiti poreska osnova, ali i na smanjenje stope nezaposlenosti i povećanje kvaliteta života u Crnoj Gori”, ukazao je Žugić.

Kolegijum predsjednika Skupštine danas će odlučiti kada će se predlog ugovora između države Crne Gore i italijanske kompanije A2A naći na dnevnom redu, saopšteno je Dnevnim novinama iz kabinet predsjednika parlamenta Darka Pajovića.

Predlog ugovora dostavljen je Skupštini u ponedjeljak, sa zahtjevom Vlade da se uvrsti u dnevni red po hitnom postupku.

U Vladi očekuju da će se poslanici o njemu izjasniti do 31. jula, posljednjeg radnog dana Skupštine prije odlaska na godišnji odmor.

Iz Pajovićevog kabineta juče nijesu mogli da preciziraju kada će se glasati o ovom pitanju.

Poslovnikom Skupštine predviđeno je da se materijali koji su predloženi za dnevni red upućuju poslanicima najmanje 15 da-

■ REALIZACIJA

INTERES SVIH

Realizacija ove investicije, kako dodaje, treba da bude interes

i privatnih vlasnika.

“Vrijednost njihovog zemljišta biće višestruko povećana, a dobiće i ekskluzivnu plažu sa slobodnim pristupom”, poručio je Žugić, navodeći da će, ukoliko dođe do realizacije ovog projekta, Tenderska komisija insistirati na potpunoj zaštiti kulturnoistorijskih spomenika, posebno crkvene imovine.

TUŽBA I KRIVIČNE PRIJAVE Tender za valorizaciju Buljarice objavljen je 12. maja, da bi dva dana kasnije urađene izmjene javnog poziva. Nakon njegovog objavljivanja, grupa građana i nevladinih organizacija tužila je Upravnom sudu Vladu, Savjet za privatizaciju i Tendersku komisiju za valorizaciju lokaliteta Buljari-

PREDLOG UGOVORA DOSTAVLJEN JE SKUPŠTINI U PONEDJELJAK, SA ZAHTJEVOM VLADE DA SE UVRSTI U DNEVNI RED PO HITNOM POSTUPKU.

ce zbog navodne prodaje privatne imovine, zahtijevajući poništenje javnog poziva. Tužba je odbačena kao nedozvoljena.

Međunarodni tender bio je razlog podnošenja i više krivičnih prjava protiv Vladinih funkcionera, a njegovo stopiranje tražile su i opozicione partije.

na prije dana održavanje sjednice.

“Izuzetno, pre dsje dnik Skupštine, na osnovu dogovora na Kolegijumu predsjednika, može sazvati Skupštinu u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red predložiti na samoj sjednici”, navodi se u poslovniku.

Shodno tome, očekuje se da bi predlog ugovora, kojim je predviđen nastavak saradnje Vlade i Italijana u EPCG i gradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima, mogao da se nadje na dnevnom redu Skupštine najkasnije do utorka.

Bo.M.D.

8

EKONOMIJA

STAV

DRAGOMIR ĆALASAN advokat

REBRENDIRANJEM NEĆE SVE BITI ZABORAVLJENO svojih klijenata uzme i dobit (na što ima pravo) i ekstraprofit (na što nema pravo), a kada se to otkrije, onda se pravda potvrdom nekoliko stranih revizora.

Ko su oni, šta su napisali, mi ne znamo, a g. Šoen ne zaslužuje da mu vjerujemo na riječ.

Ovaj “uvaženi” bankar, ko zna koji put, pokušava da manipuliše iznoseći neke tvrdnje koje nemaju činjenično utemeljenje. Kako objašnjava navodne transakcije između njegove banke i “Heta Asset Resolution” doo Podgorica. Sve do sada, javnost je ubjeđivana da su to nepovezana lica, a kada počinjemo da postavljamo nezgodna pitanja, u vezi sa spornim transakcijama, onda su to povezana lica. U svakom slučaju, “uvaženi” bankar je pomiješao “babe i žabe” jer se u sudskim postupcima utvrđuje da li je “Heta” platila ustupljeno potraživanje, dok se princip “van dohvata ruke” koristi pri grupnom oporezivanju pravnog lica, dakle ne o internom plaćanju između povezanih lica.

G. Šoen, svojom izjavom, pokazuje kako treba manipulisati sa javnošću, a pri tome ne daje nijedan dokaz o tome kako su njegova banka i “Heta” povezana lica i kako to oni koriste poreske olakšice po principu “van dohvata ruke”. Uostalom, svi podaci se nalaze u CRPS pa je dovoljno izvršiti uvid u Statut “Hypo Alpe Adria Development” (pravni prethodnik “Hete”) pa utvrditi da tokom 2011. i 2012. ova lica nijesu bila povezana.

Na kraju, g. Šoen, kome je vrhunski cilj zaštita interesa i reputacije Crne Gore, savjetuje Skupštinu da ne usvoji dopune Zakona o konverziji kredita. Takvih savjetnika mi u Crnoj Gori imamo dosta: njima je bitno da zaštite nezakonito stečen ekstraprofit, a da li će neki klijent ostati bez stana, porodice ili će oduzeti sebi život, zbog drske i bezočne prevare banke, kojoj je vjerovao, a koja se nada da će rebrendiranjem sve biti zaboravljeno.

RJEŠENJEM POTPREDSJEDNIKA VLADE VUJICE LAZOVIĆA

Detalji ugovora Vlade sa A2A više nijesu tajna

Detalji ugovora Vlade sa A2A više nijesu tajna. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović juče je donio Rješenje o ukidanju tajnosti podatka na materijal “Informacija o rezultatima pregovora između Države Crne Gore i A2A sa Predlogom akcionarskog ugovora”.

Novi ugovor donosi nekoliko stavki. Crna Gora i Italija su se odrekle arbitraže, EPCG je garant, a A2A ima opciju izlaska, odnosno da, ukoliko ne podrži projekat gradnje drugog bloka, izađe iz kompanije. U tom slučaju država preuzima akcije A2A. U Informaciji se navodi da je Vlada spremna za nastavak saradnje pod uslovom nesmetanih aktivnosti

i podrške A2A na realizaciji ključnih investicija, a naročito projekta izgradnje Bloka 2 TE Pljevlja, prenosi Cdm. “U slučaju nastanka okolnosti koje utiču na realizaciju novog ugovora, a to su nastanak blokade u odlučivanju povodom realizacije Projekta Pljevlja i isteka ugovora na dan 31. decembra 2016. godine, vrijednost izlazne opcije po kojoj Vlada preuzima sve akcije koje A2A ima u EPCG je 250 miliona eura u sedam godišnjih rata”, navodi se u informaciji.

Novi ugovor akcionara važio bi do 31. decembra 2016. godine i instrument je za sporazumno regulisanje konačnih odnosa bilo kroz produženje saradnje po iste-

ku ili izlazak A2A iz Elektroprivrede Crne Gore u gore definisanim slučajevima.

A2A će imati pravo da predloži Ključne Menadžere nakon što rješenja prethodno usaglasi sa Vladom. Upravljanje EPCG-om izmijenjeno je tako da sada postoje bitna rezervisana pitanja (koja se odnose samo na Projekat Pljevlja) koja u slučaju blokade u odlučivanju mogu dovesti do raskida ugovora i aktiviranja put opcije od strane A2A i obična rezervisana pitanja koja u slučaju blokade u odlučivanju ne dovode do raskida ugovora niti aktiviranja Put Opcije.

Takođe, A2A ima pravo da proda svoje akcije trećem licu nakon što Država odbije svoje pravo preče kupovine.

Foto: Dejan Lopičić

Stavovi gospodina Šoena zaslužuju komentar, posebno zbog činjenice da je njegov intervju imao više ciljeva, koji su kao povod imali ribrending “Hypo Alpe Adia Bank”.

Naravno da se mi nećemo složiti sa stavovima Šoena, posebno zbog krajnje negativne uloge ove banke u Crnoj Gori. G. Šoen, bez imalo griže savjesti, zbog ranijeg rada banke, izjavljuje da je “promjena” imena banke prvi dio njihove nove strategije i da u narednom periodu namjeravaju da unaprijede poslovne standarde i uvedu nove proizvode.

Prvo pitanje jeste – zbog čega uspješna banka mijenja ime? U poslovnom svijetu nijedno uspješno pravno lice ne mijenja ime. Ako ste uspješni, onda je Vaše ime brend, onda ono ima cijenu, čuva se i štiti. G. Šoen ne može, a da ne prizna da treba popraviti “imidž banke”. Kako je pokvaren taj imidž, g. Šoen i njegovi prethodnici treba da objasne. U kriminalnom svijetu, ime se mijenja da bi se promjenom identiteta izbjegla krivična odgovrnost. Šta je povod da “uspješna” banka promijeni ime, mi znamo, ali to g. Šoen neće da kaže. Dakle, banka je radila kako je njoj odgovaralo, neprofesionalno, nemoralno i na kraju nezakonito.

To što su počele da se otkrivaju zakulisne igre, ove banke, jeste zabrinulo nove vlasnike, ali više treba da o tome razmišlja ovo rukovodstvo.

Konkretna pitanja za “uspješnog” biznismena su – zbog čega je i koliko banka izgubila klijenata za protekle dvije godine, koji su stvarni rezultati banke, koliko je otpušteno zaposlenih u posljednjih šestsedam mjeseci i na kraju, zašto negativne rezultate pravda primjenom Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima. Naravno, zanemaruje se činjenica da je nezakonitim postupanjem ova banka, primjenom devizne klauzule i promjenjive kamatne stope, pokušala i u velikoj mjeri uspjela, da od

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Lazović

MINISTAR TURIZMA BRANIMIR GVOZDENOVIĆ

Tokom godine pokrenuti proizvodnju soli u Ulcinju

Nadamo se da će već toranskoj solani, daje nam za kom ove godine, u mogupravo da se nadamo da će ćoj mjeri, bila pokrenuta već ove godine biti moguće proizvodnja na soobnoviti proizvodnju lani u Ulcinju, kasoli u Ulcinju, u kozali su ministar ličinama u skladu turizma Branisa trenutnim momir Gvozdegućnostima. Tanović i predkođe, ohrabreni sjednik Upravsmo ovim što smo nog odbora Javvidjeli, jer na uponog preduzeća za la manjem prostoGvozdenović nacionalne parkoru nego što je ulcinjska ve Uroš Andrijašević prisolana, jednako uspješno likom posjete piranskoj sofunkcionišu proizvodnja solani u Sloveniji. li, proizvodnja kozmetičkih i “Primjer proizvodnje soljekovitih preparata, zdravli na najtradicionalniji nastveni turizam i park prirode”, istakao je Gvozdenović. čin, koji je zastupljen u pi-

Prihod manji dva odsto Prihod kompanije Telenor Crna Gora u drugom kvartalu ove godine smanjio se dva odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Pored toga, baza pretplatnika umanjena je dva odsto u odnosu na uporedni period.

Generalni direktor Telenora Crna Gora Sandra Štajner kazala je da su uspjeli da zadrže lidersku poziciju na tržištu telekomunikacija, iako se Crna Gora i u drugom kvartalu suočava sa otežanim ekonomskim uslovima i intenzivnijom tržišnom konkurencijom.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

hronika

9

šamaranje na ulici

Policija traga za Jovom Đurovićem zbog napada

Đurović je vlasnik kafića “La Eskvina” i brat pokojnog Luke Đurovića, koji je važio za vođu najjačeg barskog kriminalnog klana Barska policija traga za sugrađaninom Jovanom-Jovom Đurovićem zbog sumnje da je šamarao Vasa Krivokapića, bivšeg menadžera restorana “Savoja” i kladionica “Paladium”, koje su bile u vlasništvu ubijenog ArminaMuše Osmanagića. Đurović je, inače, vlasnik kafića “La Eskvina” i brat pokojnog Luke Đurovića, koji je važio za vođu najjačeg tamošnjeg kriminalnog klana, dok je Osmanagić do smrti predvodio suparnički tabor.

Prema nezvaničnim informacijama, incident se dogodio prekjuče usred dana, tačnije oko 13.30 časova, kada su, kako se sumnja, Đurović i njegovi prijatelji Dejan Borović i Marko Prelević, sreli

nadzor drumskog saobraćaja

Počela akcija helikopter

Uviđaj u kafiću “La Eskvina” Krivokapića, a onda ga naizmjenično šamarali i vrijeđali.

Krivokapić je potom podnio krivičnu prijavu u policiji, nakon čega je obaviješten i tužilac, koji je pokrenuo izviđaj.

“Policija je sa obližnjeg objekta skinula video zapis,

na kojem se jasno vide detalji nasilničkog ponašanja. Zatim je priveden i pritvoren Prelević, dok je za Borovića tužilac ocijenio da za sada nema elemenata krivične odgovornosti. Đurović je u bjekstvu”, tvrde iz policije.

J.M.

Uprava policije juče je počela operativnu akciju helikopter, te će do kraja ljetnje turističke sezone vršiti nadzor drumskog saobraćaja iz vazduha. Akcija se sprovodi sedmu godinu zaredom i do sada je dala više nego dobre rezultate.Akcija će se sprovoditi do kraja ljetnje turističke sezone, kako bi se pružila podrška saobraćajnim patrolama u cilju boljeg stanja

bezbjednosti na crnogorskim putevima.

“Akcija je započela danas i trajaće do kraja ljetnje turističke sezone.

Ona ima za cilj da se nivo bezbjednosti drumskog saobraćaja podigne na još viši nivo, odnosno da zadržimo pozitivan trend koji imamo prethodnih 7-8 godina”, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević.

publikacija o oktobarskim protestima

Retrospektiva rada svih nadležnih organa

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore, Savjet za građansku kontrolu policije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) i NVO Građanska alijansa i Akcija za ljudska prava izdali su publikaciju o postupanju policije tokom protestnih okupljanja u oktobru 2015. u Podgorici “Pravo na fizički integritet i ljudsko dostojanstvo: Oktobarski protesti i primjena policijskih ovlašćenja”.

Iz MUP-a je saopšteno da je namjera izdavača bi-

la retrospektiva rada svih nadležnih organa i institucija u vezi sa primjedbama na prekoračenje policijskih ovlašćenja. Izdavači, kako je saopšteno, vjeruju da publikacija podstiče konstruktivan društveni i politički dijalog o kvalitetu rada nadležnih organa, ali i transparetnost i snaženje institucija te bolje informisanje javnosti.

Pažljivim čitanjem ponuđenog sadržaja posebno se uočava konstatacija Osnovnog državnog tužilaštva “Do danas izvršilac nije identifikovan”.

S.K.

10

hronika

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Foto: Dejan Lopičić

nema bezbjednosne procjene

Šuković nije tražio policijsku zaštitu Bivši načelnik Odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, sada neraspoređeni službenik Uprave policije Predrag Šuković, koji je prije nedjelju dana ranjen u centru Podgorice, nije se obratio kolegama zbog bojazni da mu je ugrožena sigurnost. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, on nije zatražio da se izvrši procjena njegove bezbjednosti, stoga ona još nije ni urađena, niti mu je dodijeljeno obezbjeđenje. Šuković je u subotu napustio bolnicu nakon što je nedjelju dana ranije u Njegoševoj ulici ranjen sa tri hica. Pucnjava se odigrala usred bijela dana naočigled nekoliko svjedoka, koji su policajcima opisali šta su vidjeli. Prema njihovim svjedočenjima, Šuković je stajao ispred lokala “Montenegro pab“, u Njegoševoj ulici, na samom ulazu i razgovarao sa poznanicima. Prema nezvaničnim saznanjima, istraga ukazu-

Istražitelji su na ulici od lokala “Titograd“ do “La Skale“ pronašli zrno od metka koje je poslato na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu

je da je napadač koristio revolver pa zbog toga nijesu pronađene čaure. Napadač je nakon ispaljenih hitaca pobjegao u pravcu objekta Šuković “Kalimero”, a zatim niz Bulevar Ivana Crnojevića do vidi napadač. Fotografija obale Ribnice gdje mu se napadača objavljena je u medijima, kada je policigubi svaki trag.

Napadač je na sebi imao ja apelovala na sve koji ga plavu košulju kratkih ruka- prepoznaju ili imaju saznava i farmerice, a riječ je o nja o njemu da to prijave. osobi starosne dobi od 45 Pomoć je zatražena i od podo 50 godina. Iz policije licije iz regiona. nam je potvrđeno da su sa Istražitelji su na uliviše objekata skinuti snim- ci od lokala “Titograd“ do ci sa kamera na kojima se “La Skale“ pronašli zrno

suđenje žarku pavićeviću odloženo

Pavićević

ce, Pavićević se tereti da je zloupotrebom službenog položaja oštetio lokalni budžet za skoro 3.000.000 eura garantujući mjenicama barske opštine za kredite kojim je finansirana izgradnja više od 100 stanova za državnu administraciju. Na optuženičkoj klupi našla se i Krković zbog optužbi da je počinila “produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem pomaganja”.

N.P.

Dušku Markoviću. U optužnom predlogu piše da je Šuković na portalu “Vijesti” postavljao komentare “kojima je prijetio potpredsjedniku Vlade”. Nakon što je tužilaštvo odustalo od gonjenja Šukovića, Marković je podnio privatnu optužnicu protiv njega.

N.P.

advokat o presudi vrhovnog suda

Optužena Krković bolesna Suđenje bivšem predsjedniku barske opštine Žarku Pavićeviću koji se tereti da je oštetio opštinski bužet za skoro tri miliona eura juče je odloženo za 13. septembar jer se na suđenju nije pojavila drugooptužena Danijela Krković.

Kako je advokat Srđan Lješković pojasnio, njegova branjenica Krković je izostala zbog zdravstvenih problema, te da će naknadno dostaviti medicinsku dokumentaciju o tome.

Prema navodima optužni-

od metka koje je poslato na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu.

Rezultati vještačenja mogli bi da pomognu u rasvjetljavanju slučaja, čak i da dovedu do počinioca. Šuković je krajem juna osuđen uslovno na tri mjeseca zatvora, zbog prijetnji potpredsjedniku Vlade

Bojić: Sud “nadmašio” očekivanja Ćalovićke

Crnovršanin

Osuđen na osam mjeseci zatvora Direktor Srednje stručne škole u Rožajama Esad Crnovršanin (55), juče je u Višem sudu u Podgorici nakon ponovljenog suđenja osuđen na šest mjeseci zatvora jer je zloupotrebom službenog položaja oštetio blagajnu škole, a sebi pribavio korist od 1.462 eura. Presudu je izrekla sutkinja Suzana Mugoša.

Prema navodima presude, Crnovršanin je od 16. januara do 25. marta 2015. godine koristeći poziciju direktora Srednje stručne škole u Rožajama u nekoliko navrata, za lične potrebe, uzimao pozajmice iz blagajne škole. N.P.

Advokat Vladan Bojić , koji zastupa Vladimira Bebu Popovića, reagovao je juče na odluku Vrhovnog suda, koji je prihvatio reviziju Venje Ćalović i poništio presude Osnovnog i Višeg suda, kojima je odlučeno da je ona povrijedila prava ličnosti Popoviću, te da će morati da objavi takvu odluku suda u svim elektronskim i štampanim medijima u Crnoj Gori i Srbiji.

“Ova presuda Vrhovnog suda “nadmašila” je ne samo očekivanja Ćalović, i ne samo relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava, već i pojmovno poništilazdravorazumsko znanje i osnove spoznaje. Naime, nije Ćalović podatke o tome ko jeposta-

vio vulgaran pornozofilski snimak na internetu saznala gledajući televiziju ili neki bilbord,nego je ona sama u svojoj “domaćoj istraživačkoj radinonici” sa svojim “stručnjacima” montirala“lažni dokaz” kako bi na pres konferenciji javno optužila Popovića da je onkao “javna ličnost” taj snimak postavio na internetu. Po presudi ispada da je ona nenamjerno“nasjela” na sopstveni dokaz, da je imala osnov da povjeruje da je taj “njen” dokaz istinit, što ćereći, da je bila naivno zavedena, sopstvenom podmetačinom, pa zato nije imala“klevetničku namjeru” da lažno optuži Popovića” kazao je Bojić koji je najavio žalbu.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

HRONIKA

11

NAKON INTENZIVIRANJA PREGOVORA O PRIZNANJU KRIVICE

VLASNIK I DIREKTOR GUGI KOMERCA NA SLOBODI Savić je već neko vrijeme pregovarao sa Tužilaštvom o uslovima pod kojima bi na sebe preuzeo krivicu za dio višemilionske štete koja je minulih godina nanijeta Budvi

Nakon pet mjeseci provedenih iza rešetaka, Branislav Savić Gugi Gugi, vlasnik firme “Gugi komerc” napustio je juče spuški istražni zatvor, a s njim je iz pritvora izašao i izvršni direktor te kompanije Dragoljub Milovanović, nezvanično saznaju DN. Savić je već neko vrijeme pregovarao sa Tužilaštvom o uslovima pod kojima bi na sebe preuzeo krivicu za dio višemilionske štete koja je minulih godina nanijeta Budvi. Iako njegova sloboda navodi na zaključak da je uspio da se nagodi sa Tužilaštvom i sklopi sporazum o priznanju krivice, o tome juče nije bilo zvanične potvrde iz Tužilaštva. Ni Savićev i Milovanovićev advokat Ratko Pantović nije želio da komentariše da li je posrijedi sklapanje sporazuma o priznanju krivice.

Savić je 19. februara uhapšen pod sumnjom da je učestvo-

Branislav Savić

vao u tri sumnjiva posla kojima je kasa budvanske opštine “olakšana” za oko sedam miliona eura. Šteta, koja je prema procjenama Tužilaštva, pričinjena opštini Budva izgradnjom koncertnog platoa na Jazu procijenjena je na 2,1 milion eura. Osim toga, na teret mu se stavlja izgradnja donjeg bulevara u Budvi kojim je gradski budžet oštećen za 3,7 miliona eura te izgradnja seoskog puta u mjestu Krapina, u kojem je šteta procijenjena na 1,1 milion eura.

Odmah nakon hapšenja vlasniku Gugi komerca nuđeno je da prizna krivicu, ali je on to odbio navodeći da je upravo on, odnosno firma oštećen izgradnjom koncer-

ODMAH NAKON HAPŠENJA VLASNIKU GUGI KOMERCA NUĐENO JE DA PRIZNA KRIVICU, ALI JE ON TO ODBIO NAVODEĆI DA JE UPRAVO ON, ODNOSNO FIRMA OŠTEĆEN IZGRADNJOM KONCERTNOG PLATOA

tnog platoa. Po svemu sudeći, taj stav je nakon nekoliko mjeseci u pritvoru promijenio, pa su on i Milovanović, kao izvršni direktor firme, intenzivirali pregovore o priznanju krivice. Minulih dana se spekulisalo da je Savić spreman da preuzme odgovornost za štetu od 4.000.000 eura koje bi nadomjestio dijelom u gotovom novcu, a dijelom u nekretninama, ali da je to za Tužilaštvo neprihvatljivo. Da li je i kakav dogovor u međuvremenu potignut između vlasnika i direktora Gugi komerca sa Tužilaštvom za sada nije poznato jer predmet nosi oznaku tajnosti.

Milovanović je uhapšen još prošlog ljeta, a pritvor mu je u slučaju “TQ Plaza”, “Jaz” i “Prijevor” istekao krajem januara ove godine. Sloboda za ovog izvršnog direktora Gugi komerca je, međutim, trajala svega nekoliko minuta - uhapšen je po nalogu drugog specijalnog tužioca koji vodi istragu o budvanskim malverzacijama u slučajevima Bulevar, Otpadne vode, Krapina, Propertis investment i Kopirajt. S.K.

REAKCIJA KABINETA MINISTRA DANILOVIĆA Kabinet ministra unutrašnjih poslova Gorana Danilovića reagovao je juče na tekst objavljen u Dnevnim novinama pod nazivom “Danilović ugovorio posao sa Kuljačom”, međutim nije jasno na koje navode se reaguje. Reagovanje objavljujemo u cjelosti: “Povodom informacije koja je objavljena u pojedinim crnogorskim medijima da je ministar unutrašnjih po-

slova Goran Danilović potpisao ugovor sa firmom „Gaga trend” iz Budve o dvomjesečnom smještaju i ishrani za 55 policajaca tokom ljetnje sezone, Služba za odnose s javnošću saopštava da je kompletan tenderski postupak otpočeo prije stupanja na dužnost ministra Danilovića.

Poziv za javnu nabavku raspisan je po zahtjevu Sektora policije opšte nadležnosti i Službe za opšte i ad-

ministrativne poslove, prvi put 8.4.2016. godine. Postupak je obustavljen iz razloga što je jedini ponuđač „Gaga trend“ dostavio dokaz da je registrovan za obavljanjeugostiteljske djelatnosti za smještaj 50 osoba, a tenderskom dokumentacijom je bilo predviđeno 55 ležajeva.

Nakon toga poziv je obnovljen, i na njega se ponovo javio samo jedan ponuđač - „Gagatrend“ – koji je

dostavio svu dokumentaciju predviđenu tenderskom dokumentacijom, te je ponuda ocijenjena kao ispravna.

Dokumentacija je dostavljena u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, a za pomenuti tender, koji je dva puta javno objavljivan, nije bilo drugih zainteresovanih ponuđača, čak ni pitanja postavljenih u vezi sa tenderskom dokumentacijom”, navodi se u reagovanju.

društvo 12 Kapaciteti javnih zdravstvenih ustanova ograničeni, g SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Porodica o Prebijanju sta slučajno, niKo iH iz doMa Slučaj prebijanja sedamdesetšestogodišnjeg Vuka Jaćimovića u Domu starih u Bijelom Polju od njegovog cimera V.B. uzdrmao je javnost i otvorio pitanje problema smještaja psihijatrijskih slučajeva

⌦ Marina Ilić Porodica oštećenog Jaćimovića još uvijek ne može da dođe sebi od šoka, a kako je rođaka Jaćimovića S.Š. kazala za DN, iz Doma je niko nije obavijestio o slučaju, već je o svemu saznala slučajno narednog dana.

“Iako se sve desilo između 21 i 22 časa, ja sam sve saznala sjutradan, oko 10 časova ujutru, slučajno. Niko mi nije javio, iako u Domu imaju moj kontakt”, kazala je S.Š.

Takođe, kako saznajemo, V.B. je o incidentu telefonom najprije sam obavijestio policiju, da bi poslije toga potražio sestru, kako bi joj ispričao šta se dogodilo.

Podsjećamo, u subotu uveče V.B. je iz čista mira napao Jaćimovića, udarajući ga protivpožarnim aparatom po glavi. Tom prilikom je Jaćimoviću nanio teške povrede glave, zbog čega je iz Opšte bolnice u Bijelom Polju prebačen u Klinički centar u Podgorici.

I dalje se nalazi u teškom stanju, zbog čega porodica strahuje za njegov život. V.B. je saslušan u policiji nakon čega je poslat u Specijalnu bolnicu u Kotoru.

Prema riječima direktora Doma starih u Bijelom Polju Dejana Pavićevića, njega je u ovu ustanovu pratila papirologija Centra za socijalni rad u Danilovgradu, gdje piše da je u „dobroj relisiji, odnosno da je zaliječen od psihičkih problema”.

Specijalna bolnica za psihijatriju je jedina bolnica u Crnoj Gori koja hospitalizuje pacijente koji se upućuju na liječenje protivno njihovoj volji - po tipu prisilne hospitalizacije. Ova ustanova takođe jedina hospitalizuje pacijente na dugotrajnom bolničkom tretmanu, a koji popunjavaju više od 30 odsto bolničkih kapaciteta

“Za vrijeme dok je boravio u našoj ustanovi V.B. je bio miran i neprimjetan i komunicirao je normalno sa ostalim korisnicima“, kazao je Pavićević.

■ Bolnica u DoBroti uvijek puna

Ovaj događaj duboko je uznemirio građane koji se pitaju kako je V.B. iz Nikšića, liječen od psihičkih problema, završio u Domu za stare u Bijelom Polju.

Kako su DN objasnili iz Instituta za javno zdravlje, usluge mentalnog zdravlja se realizuju dominantno kroz rad Centara za

Izvadio ličnu kartu sa adresom bolnice u Dobroti Roganović kaže da je bolnica u Dobroti gotovo uvijek puna, ali da osoblje nastoji da svima izađe u susret.

“Vodimo brigu ne samo o liječenju već i o svim ostalim problemima naših pacijenata.Toliko smo ušli u sve pore njiho-

vog života da smo imali razne zanimljive primjere-recimo jedan pacijent je izvadio ličnu kartu sa adresom Psihijatrijska bolnica Dobrota, a jedan sud je izrekao mjeru stalnog smještaja pacijenta u našoj bolnici”, priča Roganović.

mentalno zdravlje, dok sekundarni nivo zdravstvene zaštite mentalno oboljelih podrazumijeva pružanje usluga bolničkog liječenja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor (kapaciteta 241 krevet) i Psihijatrijskom odjeljenju Opšte bolnice u Nikšiću (kapaciteta 26 kreveta).

“Specijalna bolnica za psihijatriju je jedina bolnica u Crnoj Gori koja hospitalizuje pacijente koji se upućuju na liječenje protivno njihovoj volji - po tipu prisilne hospitalizacije. Ova ustanova takođe jedina hospitalizuje pacijente na dugotrajnom bolničkom tretmanu, a koji popunjavaju više od 30 odsto bolničkih kapaciteta”, navode u IJZ. Međutim, kako je DN kazala spec. neurospihijatar, subspecijalista za bolesti zavisnosti Marina Roganović, Specijalna bolnica za psihijatriju u kotorskom naselju Dobrota je uvijek puna i suočava se sa brojnim problemima.

“Psihijatrijskog pacijenta niko neće, te mnogi ostaju godinama na hroničnim odeljenjiSpecijalna psihijatrijska bolnica Kotor

ma, a mjesto im je u porodici ili u nekoj socijalnoj ustanovi. Takođe je problem nerazumijevanje novinara tj. medija, nerazumjevanje porodice i čitavog društva. Na jednoj strani piše se o razvijanju komunalne psihijatrije i gašenju velikih psihijatrijskih bolnica, a onda se sve veći broj pacijenata upućuje u bolnicu. Stigma. O stigmi je lijepo pisati, raditi razne projekte, a realno nikoga nije briga za mentalno obolele”, predočila je Roganović.

Kako je naglasila, naše društvo bi uglavnom da ih ukloni sa ulice.

“Kad god se nešto desi zovu nas i pitaju da li je naš pacijent.

Kad vidite -uglavnom nije naš pacijent. Znači treba da se opredijelimo hoćemo li komunalnu psihijatriju i hoćemo li modernu psihijatrijsku bolnicu, a ne da ovu postojeću pretvaramo u azil ili u zatvorsku bolnicu. Znači jedan od problema su i zatvorski pacijenti, te je neophodno u zatvoru da postoji bolnica”, istakla je Roganović.

■ u kccG 40 postelja na psihijatriji

Što se tercijernog nivoa zdravstvene zaštite tiče, ono podrazumijeva pružanje usluga na Psihijatrijskoj klinici u Podgorici, koja organizaciono pripada najvećoj zdravstvenoj

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

građani zabrinuti za bezbjednost

arca saznala nije obaVijestio

Opasni mogu biti i zdravi ljudi Kako je Roganović objasnila, poslije obrade pacijenta, dijagnostike i uvođenja terapije, po uspostavljanju remisije potrebno je pacijenta poslati na probni terapijski vikend, te ukoliko bude dobro može se otpustiti na ambulantni tretman.

“Opasni mogu biti i zdravi ljudi. Ne možemo mi znati da li će porodica i društvo voditi računa o pacijentu, obilaziti ga recimo iz Centara za socijalni rad, nadzirati uzimanje terapije, voditi ga na ambulantne preglede...i slično”, naglasila je Roganović.

Prema riječima direktora Doma u Bijelom Polju Dejana Pavićevića, pacijent V.B. je prije nemilog događaja bio tri mjeseca u Domu, redovno je uzimao terapiju, bio je miran i normalno komunicirao sa drugim korisnicima. Povrijeđeni je u prošli utorak prebačen u sobu sa njim zbog prebukiranosti.

ustanovi u državi – Kliničkom centru Crne Gore.

“Kliniku organizaciono sačinjavaju: Odjeljenje za liječenje psihotičnih poremećaja – kapaciteta 25 postelja, Odjeljenje za liječenje neurotskih poremećaja – 10 postelja, Odjeljenje za liječenje bolesti zavisnosti – pet postelja, te Dnevne bolnice, koja se isključivo koristi radi administracije depo preparata antipsihotika”, navode u IJZ. Prema njihovim podacima koji se odnose na javne zdravstvene ustanove, u vanbolničkoj zdravstvenoj zaštiti u Crnoj Gori u 2014. godini, broj posjeta koje su ostvarene zbog bolesti iz grupe duševni poremećaji i poremećaji ponašanja bio je 19.584, dok je broj bolničkih otpusta zbog bolesti iz iste grupe bilo 2.199, što čini 2,79 odsto u odnosu na ukupnan broj otpusta. Iako nije riječ o broju oboljelih, već o posjetama na primarnom nivou zdravstvene zaštite i bolničkim liječenjima, jasno je da 307 postelja, koliko je ukupno namjenjeno za ovaj tip pacijenata u javnim zdravstvenim ustanovama, nije dovoljno.

Alternativne metode

Roganović vjeruje da ljudi zbog stigme ne vole psihijatrijske bolnice niti psihijatre.

Mnogi se, kako kaže, stide, dugo kriju i zato se obraćaju rađe alternativcima.

“Oni nikome nijesu odgovorni, niko ne prati kakve posljedice iz toga proizilaze, koliko pacijenata kasni za liječenje, koliko ne uzima adekvatnu terapiju i slično ali o tome se ne piše.

Samo se govori o tome da treba sve zatvoriti u psihijatrijsku bolnicu i svi se čude kada se pacijent otpusti”, rekla je Roganović. Ona poziva sve da se angažuju i pomognu ovim ljudima, “jednima da se smjeste u porodicu, drugima da se smjeste u domove, trećima ako su mladi da se zaposle i slično”.

“Za pacijente sa psihijatrijskim oboljenjem i psihičkim problemima /uključujući i zavisnike /, neophodno je angažovanje porodice i društva. Ali ne samo fakultativno. Za njihovu psihu je veoma važan boravak van bolnice, poslije liječenja, rehabilitacija i resocijalizacija, a kod svakog pogoršanja može se ponovo primiti u bolnicu”, navela je Roganović.

Roganović kaže da su pacijenti smješteni u bolnici u Dobroti uglavnom oboljeli od psihoza/Sch psihoze, paranoidne psihoze, afektivne bipolarne psihoze i bolesti zavisnosti/zavisnost od alkohola i heroina. Takođe, podsjećamo, u izvještaju o potrošnji lijekova Agencije za lijekove i medicinska sredstva, primijećeno je i da postoji praksa neracionalnog propisivanja i izdavanja ljekova koji djeluju na nervni sistem, u prvom redu ljekova iz grupe anksiolitika (N05B).

Najveća potrošnja je bila lijeka lorazepam, diazepam, bromazepam i alprozalam.

13

optužila ministra prosvjete

Bečanović: Bošković odgovoran za brojne nezakonitosti Članica Koordinacionog odbora URA i predstavnica opozicije sa posebnim ovlašćenjima u Ministarstvu prosvjete Tatjana Bečanović optužila je ministra Predraga Boškovića da je odgovoran za brojne nezakonitosti po školama s obzirom da je za njih znao. Ona takođe tvrdi da je i sam sprovodio nezakonite radnje, kao što je protivzakonito imenovanje direktora.

Ona je najavila zahtjev da bude razriješen Veselin Pićurić, direktor JU Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić’’ u Podgorici. Kako je kazala, Pićurić je nezakonito otpustio profesore praktične nastave Ranka Ljumovića, Dragana Sandića, Branislava Ivanštanina, koji su pokrenuli sudski spor protiv škole.

“Ti ljudi su na činjenično neutemeljen način prvo proglašeni tehnološkim viškom, a potom im je, po kontroli Škole od strane radne grupe Ministarstva prosvjete u oktobru 2014. godine, izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa. U nalazu prosvjetnog inspektora konstatovano je i nezakonito angažovanje Ivice Surjana, koji je stalno zaposlen u RTCG. Da su imenovani zatečeni nastavnici angažovani, resorno Ministarstvo bi, na mjesečnom nivou, ostvarilo bruto uštedu od oko 2.100 eura (ova situacija traje od 28. maja 2009. godine), navela je Beča-

Foto: Vedran Ilić

Jaćimović je prilikom incidenta zadobio teške povrede glave, te porodica i dalje strahuje za njegov život

društvo

Bečanović nović.Ona je rekla i da je ministar Bošković smijenio direktora OŠ “Boško Buha’’ u Pljevljima, bez valjanog razloga, a za V.D-a postavio Pavla Čolovića, koji ne ispinjava osnovni uslov za obavljanje te funkcije – 5 godina radnog iskustva u prosvjeti.

“U JU Osnovna škola “Mustafa Pećanin’’ Rožaje postoji nezakoniti organizatori nastave, jer radno mjesto “organozator nastave’’ nije sistematizovano. Uprkos tome, ministar Predrag Bošković dao je saglasnost za angažovanje Izete Fejzić, supruge reisa Rifata Fejzića, na mjesto organizator nastave. Prekršaj je još ozbiljniji zbog činjenice da gospođa Fejzić nema položen Stručni ispit”, istakla je izmeđuostalog Bačenović. Ona je ukazala na novi talas nezakonitog zapošljavanja jer je raspisano 98 oglasa za zapošljavanje u prosvjeti od dana raspisivanja izbora, koje se desilo prošle sedmice. M.I.

Ministarstvo prosvjete: Bečanović iznosi neistine Bečanović je iznijela niz ne- obrazovanja zapošljavaju “najtačnih informacija u vezi sa gori kadrovi”, da li je ona toliki obrazovnim sistemom, saopšte- ekspert da može ocijeniti stručno je iz Ministarstva prosvjete. nost i kompetencije oko 13.000 Prema njihovom mišljenju, zaposlenih u prosvjeti?”, Bečanović svojim izjapitaju oni. Odraz njevama namjerno želi nog neznanja i liceda javnosti pošalje mjerstva, navode lošu sliku o obraiz Ministarstva, je zovnom sistemu izjava o zloupoali, ističu iz Minitrebama normi časova. starstva, očigledno nije svjesna da je “Sramno je iznoiznijela niz uvreda na šenje neistina da diBošković račun onih koji obavljaju rektori ucjenjuju zaposlejedan od najznačajnijih i najča- ne u vezi sa dopunom časova, snijih poslova odnosno obrazuju pa Vas pitamo, gospođo Bečai vaspitavaju mlade ljude. nović, jeste li svjesni da iznoše“Odakle gospođi Bečanović njem ovih neistina vrijeđate zaznanja i stručnost da procjenju- poslene u obrazovnom sistemu”, je i ocjenjuje da se se u sistemu istakli su oni.

14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

VOJISLAVLJEVIĆA I DALJE NEBEZBJEDNA

Simonović: Uradili samo kozmetičke intervencije Ni mjesec i po od protesta roditelja đaka OŠ “Oktoih” kod pasarele na Zabjelu u kojem su od nadležnih zatražili da hitno preuzmu mjere koje će doprinijeti bezbjednosti saobraćaja u tom dijelu Podgorice, kako je Dnevnim novinama kazala predsjednica Savjeta roditelja Jadranka Simonović, u Ulici Vojislavljevića nije urađeno ništa više od kozmetičkih intervencija.

Podsjetimo, povod za protest roditelja bila je saobraćajna nesreća krajem maja u kojoj je četrnaestogodišnja djevojčica na putu do škole stradala prelazeći ulicu koja nema trotoar, kao ni ostale propratne detalje koji pješacima, posebno djeci mogu

Otvoren konkurs za treći upisni rok

Univerzitet Crne Gore Univerzitet Crne Gore raspisao je juče konkurs za treći upisni rok, a mjesta ima za 57 brucoša čije će obrazovanje plaćati država i 338 samofinansirajućih studenata.

Prijave se podnose danas. Na Pravnom fakultetu sva mjesta su popunjena, a na Ekonomskom se može upisati 11 brucoša koji sami plaćaju obrazovanje. Za budžetske studente mjesta ima na Fakultetu dramskih umjetnosti (11), Fakultetu likovnih umjetnosti (1), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (6), Filozofski (7), Metalurškotehnološki (9) i Muzička akademija (20). Mina

pomoći da se bezbjedno kreću na putu od škole do kuće i obratno.

“Pisali smo gradonačelniku, Sekretarijatu za komunalne poslove i saobraćaj i Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice i do danas nam niko nije odgovorio. Dan nakon protesta radnici su izašli na teren iodradili neke kozmetičke intervencije tipa ofarbali saobraćajnu signalizaciju, ali od postavljanja ograda i trotoara i dalje nema ništa”, kazala je Simonović.

Oni će, kako je rekla, ponovo pisati nadležnim, a konkretnije korake u smislu protesta i performansa preduzeće od septembra kada se roditelji i djeca vrate sa odmora.

J.V.Đ.

IZABRANO NOVO RUKOVODSTVO

Foto: Vedran Ilić

UCG

Pasarala u blizini OŠ “Oktoih” na Zabjelu i dalje nebezbjedna iako su majke đaka protestovale prije mjesec i po dana

Novi predsjednik CANU Dragan K. Vukčević

Novi predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti je Dragan K. Vukčević, navodi se na sajtu CANU-a .

Na izbornoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo CANU za mandatni period 2016-2020. godina.

Tako su za potpredsjednike izabrani akademik Đorđe Borozan i akademik Ljubiša Stanković, a za generalnog sekretara akademik Dragan Radonjić.

Odjeljenja Akademije su izabrala sekretare, koji su istovre-

Dragan Vukčević

meno članovi Predsjedništva Akademije. Za sekretara Odjeljenja prirodnih nauka - akademika Milojicu Jaćimovića, za sekretara Odjeljenja društvenih nauka – prof. dr Zorana Rašovića, vanrednog člana Akademije, za sekretara Odjeljenja humanističkih nauka – Nika Martinovića, vanrednog člana Akademije, za sekretara Odjeljenja umjetnosti – akademika Pavla Pejovića.

Mandat novoizabranog Predsjedništva CANU teče od 1. avgusta 2016.

CdM

Rožajke ispred Ministarstva rada i socijalnog staranja

ROŽAJKE SE VRATILE KUĆAMA

Marić obećao majkama odgovor za 15 dana Rožajke koje su u ponedjeljak došle u Podgoricu protestujući jer nadležni još nijesu riješili probleme zbog kojih ne mogu da ostvare pravo na doživotne naknade, poslije jedne provedene noći ispred resornog ministarstva vratile su se u Rožaje.

Naime, njih je, kako tvrde u nevladinoj organizaciji Euromost, juče primio ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić, koji im je na sastanku obećao da će njihove žalbe umjestu u roku od dva mjeseca, ipak riješiti za 15 dana.

Podsjetimo, majke iz Rožaja zbog nestanka dokumenta-

cije sa lokalnog biroa za zapošljavanje nisu ostvarile pravo na nadoknadu za troje i više djece. One traže da se ukinu rešenja koja je donio rožajski centar za socijalni rad i uvaže dokazi da su na birou provele vrijeme neophodno za sticanje nadoknade. Ministar Marić je nakon sastanka u ponedjeljak kazao da će u zakonskom roku od 60 dana odgovoriti na njihove žalbe i da je velika vjerovatnoća da će veliki broj rješenja biti ukinut i vraćen na prvostepeni postupak. Međutim, Marić je ipak juče kazao da će o njihovim žalbama odlučiti u roku od 15 dana.

15 KOLAŠIN: POMOĆNIK U FINANSIJAMA KUMBUROVIĆ NEMOĆAN DA ZAUSTAVI NEZAKONITOST VUKSANOVIĆ SRIJEDA, 20. 7. 2016.

CRNA GORA

ŽELJKA IZNAD ZAKONA

⌦ Zorica Bulatović

Z

akon o primjeni sporazuma o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore, odnosno Lex specialis u kolašinskoj opštini se ne primjenjuje. Prema dokumentaciji za predsjednicu Željku Vuksanović nijedan zakon koji prati Lex specialis ne važi.

Funkcionerima i VD funkcionerima kojima je Upravna inspekcija zabranila dalji rad isplaćuju se zarade, raspisani su konkursi za prijem novih lica bez saglasnosti Ministarstva finansija, dok se budžetska sredstva bez prateće dokumentacije, prebacuju na JU Centar za kulturu bez obzira na to što pomoćnik sekretara za finansije, postavljen po Lex specialisu nije stavio supotpis.

Pomoćnik starješine za finansije u kolašinskoj opštini je Bojan Kumburović, koji svojim supotpisom ne može zaustaviti Vuksanović u krčmljenju državnih resursa. U dokumentaciji se jasno vidi da je Kumburović upozorio sekretara za finansije Gorana Rakočevića, u pisanoj formi da se zakoni ove države moraju poštovati, odnosno ako Lex specialis važi za cijelu Crnu Goru, mora važiti i za opštinu Kolašin. On nije stavio supotpis na isplatu plata za mart i april 2016. godine, jer se jasno vidi da je isplata plata

potpredsjedniku opštine Đuru Miloševiću nezakonita. Upravna inspekcija je konstatovala da je Milošević prije skoro tri godine uzeo otpremninu, a onda se opet vratio na mjesto potpredsjednika i na platnoj je listi kolašinske opštine, gdje mu je Upravna inspekcija takođe zabranila dalji rad. Vuksanović i Rakočević su i pored toga isplatili zarade Miloševiću.

Isto kršenje Lex specialisa, Milošević i Željka Vuksanović su napravili i kada je riječ o isplati zarada za mart 2016. godine gdje se na platnom spisku nalaze VD funkcioneri Miloš Vlahović, komandir Službe zaštite i spasavanja, Zoran Kujović ,načelnik komunalne policije, Mirela Drašković, nekadašnja načelnica sekretarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti kojima je takođe Upravna inspekcija zabranila već odavno dalji rad, a tom društvu pridružio se i Dragoljub Bulatović, savjetnik predsjednice, koji zbog zakonskih uslova nije mogao ostvariti platu.

BEZ SUPOTPISA I ZA CENTAR ZA KULTURU Supotpis nije stavljen ni na prenos sretstava JU Centra za kulturu čiji je osnivač Opština Kolašin, iz razloga što pomoćniku sekretara sa posebnim ovlašćenjima nije data na uvid dokumentacija koja prati prenos sredstava.

“I da se radi o sredstvima Budžeta, jasno je da ne mogu staviti svoj supotpis na ovaj prenos a da nemam na uvid nijedan dokumenat po kom osnovu se vrši prenos. Ukazujem da

sam sekretaru usmeno ukazao da sam zapazio da bi prenosom ovih sredstava došlo do prekoračenja sredstava opredijeljenih Budžetom opštine Kolašin za JU Centar za kulturu, na šta sam dobio ponovo usmeno obrazloženje, ali mi ni zato nije pružena nijedan pisani dokument, pa svoj supotpis neću staviti sve dok mi se na uvid ne dostavi cjelokupna dokumentacija”, kaže se u obrazloženju dokumentacije koje posjeduju DN.

Iz dokumentacije se dalje može vidjeti da za Vuksanović i Rakočevića Lex specialis ne važi ni kada je u pitanju način zasnivanja radnog odnosa u organima lokalne uprave. Pomenuti su raspisali konkurs za prijem novih radnika, a nijesu u skladu sa zakonom tražili mišljenje Ministarstva finansija, jer bez njihovog mišljenja konkurs nije mogao biti raspisan.

“Opština Kolašin se u periodu od potpisivanja ugovora sa Vladom do dana raspisivanja oglasa 28.4.2016. godine nije obraćala Ministarstvu finansija za saglasnost za zapošljavanje novih službenika i namještenika. Sve to potvrđeno je od Ministarstva finansija aktom od 9.5.2016. godine, čija je kopija priložena uz obrazloženje”, piše u dostavljenoj dokumentaciji.

Tako nije stavljen supotpis na odluku o prijemu kandidata Borislava Bulatovića i Nikole Krnete.

“U maju i to 24. ove godine, skoro 30 dana nakon što je raspisan oglas, vidi se da je zatraženo pozitivno mišljenje sedam radnih mjesta. Od tih sedam radnih mje-

sta najmanje za tri radna mjesta, traži se završen pravni fakultet iako je opšte poznata činjenica da je poslodavac otpustio lica sa završenim pravnim fakultetom i položenim pravosudnim ispitom sa više od 30 godina radnog staža uz

obrazloženje da ne postoji radno mjesto za raspored takvih lica i ako je poslodavcu bilo poznato da po novoj sistematizaciji koja treba da bude donešena takva lica mogu biti raspoređena i imati najbolje uslove u odnosu na ostale.

Međutim, očigledno da je sve smišljeno urađeno da se poslodavac riješi nepoželjnih i nepodobnih. Ovakvim prijemom od strane opštine kao poslodavca u radni odnos predstavljaju čistu zloupotrebu u smislu Zakona o primjeni Sporazuma. Odgovorna lica kod poslodavca - izvršna vlast i lica koja je ista imenovala svoj mandat je započela pod parolom - vladavina prava”, kaže se u obrazloženju pomenute dokumentacije.

Nije stavljen supotpis na odluku o prijemu kandidata Borislava Bulatovića i Nikole Krnete

16

CRNA GORA

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

bUdva: PredsTavnik oPozicije U odborU direkTora Parking servisa Podnio dvije krivične Prijave

Glendža: Liješević i Deloik me opstruiraju u radu TivaT: Uz odobrenje Morskog dobra

Ponovo nasipali plažu ispred hotela “Palma”

Nakon prvog nasipanja i proširenja plaže ispred hotela “Palma” koji posluje u sastavu “Primorje Hotels &Restaurants”, prije dva dana, odnosno tokom noći kamioni i građevinske mašine nasuli su velike količine pijeska na plažu.

Iz preduzeća je saopšteno da se radi “sanacija posljedica od nevremena koje je nedavno zahvatilo Crnogorsko primorje”.

“Morsko dobro je odobrilo nasipanje, a ‘Primorje Hotels &Restaurants’ želi da obezbijedi, kako Tivćanima, tako i gostima hotela najbolje uslove za boravak u hotelu i na plaži”,

istakli su iz Primorja.

Proširenje plaže sa kamenim blokovima i riječnim pijeskom obavljeno je prije nepuna dva mjeseca, a na ponovno nasipanje u preduzeću su se odlučili jer su se kupači navodno žalili da im noge upadaju između velikih kamenih blokova koji su postavljani prije nasipanja pijeska u maju. Zbog tih radova more ispred Palme prekjuče je bilo zamućeno, a u kancelariji Morskog dobra u Tivtu su kazali da nijesu bili upoznati sa novim nasipanjem plaže ispred hotela “Palma”.

Z.K.

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA, ul. Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka aerobik sprava za trim stazu , ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.500,00€, Tenderska dokumentacija broj Š 12/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 19.07.2016. godine. Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar, telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

Predstavnik opozicije u Odboru direktora doo “Parking servis Budva” Radomir Glendža istakao je da je opstruiran u svome radu, te zbog brojnih propusta aktuelnih rukovodilaca u tome preduzeću podnio Specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću, krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Dragana Liješevića i predsjednika Odbora direktora Anta Deloika.

“Na osnov u indicija, osnovanih sumnji i dokaza kojima raspolažem, Liješević i Deloik su koristeći svoj službeni položaj u namjeri da sebi ili drugima pribave korist ili drugom nanesu štetu, prekoračili su granice svojih službenih ovlašćenja i direktnim činjenjem, pribavili, oštetili i zataškavali učinjene radnje. Na taj način je učinjena ogromna materijalna šteta preduzeću u dužem periodu, propuštanjem da se naplati ono što je po zakonu propisano i bilo dužno da se naplati”, kazao je Glendža.

On je dodao da je od samog početka bio opstruiran od Liješevića i Deloika u radu.

“Navodim primjer da sam ovlašćenje koje je stiglo u preduzeće 17. juna dobio tek 22. juna, a vanredna sjednica Odbora direktora, koju sam zakazao za 29. jun održana je dan kasnije. Predložio sam da na dnevnom redu bude razmatranje i usvajanje pitanja po svim tačkama zahtjeva, ukupno 21, a koja sam dostavio 24. juna, od toga da mi se odgovori na 12. tačaka i dostavi za tri dana, a ostalih devet tačaka za sedam dana. Sva tražena dokumentacija se nalazi u preduzeću. Naredna, druga po redu po redu vanredna sjednica, održana je 6. jula, na kojoj sam dobio samo određene ili polovične odgovore u pisanoj formi i insistirao da mi se dostave dopunski odgovori na sva postavljena pitanja u što kraćem roku,

Glendža

Nejasno šta je sa 300 propusnica za parking Glendža je kazao da je brojne nelogičnosti pronašao oko broja izdatih propusnica za parkirališta u Budvi.

“U periodu od 1. janura do 1. jula izdato je 870 propusnica. Izdato je 563 propusnica sa prihodom u iznosu od 59.766 eura, što za navedeni period u prosjeku po propusnici iznosi 18 eura mjesečno. Na osnovu navedenog, ostaje nejasno što je sa ostalih 307 propusnica.

Izvještaj Pauk službe za period od 24. do 30. juna je 135 podignutih vozila, od toga od nekoliko dana.

Dakle, do danas, nijesam dobio posljednji popis imovine, ukupno stanje neizmirenih obaveza na posljednji obračunski period, odluku o pomoći zaposlenima, podatke o broju zaposlenih radnika”, kazao je Glendža.

On navodi da do danas nije dobio ni ko je sve zaposlen u periodu od 17. do 30. juna ove godine, kao ni izvještaj o poslovanju za

34 nenaplaćeno i nema preciznih podataka za njih. Komentar je izlišan, osim što bi svi oni vozači koji su platili taksu za nepravilno parkirano vozilo trebalo da traže povraćaj novca, u uslovima kad Zakon nije isti za sve.

Koliko uočene nepravilnosti u dužem periodu proizvode minuse u kasi preduzeća i da li se eventualno, navedene zloupotrebe koriste u predizborne svrhe, odgovor će, nadam se veoma brzo dati Specijalno tužilaštvo”, naglasio je Glendža.

2015. godinu, niti broj izdatih i validnih propusnica za parkirališta. Glendža ističe da nije dobio ni ugovore o zakupu parking prostora i privatnojavnog partnerstva.

“Sve navedeno ukazuje na dobro smišljenu opstrukciju, kojom je do sada potrošeno više od mjesec dana rada, sa ciljem da se ne vrši funkcija kontrole”, rekao je Glendža.

N.L.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Nikšić: GrađaNi i NVO pOdNijeli iNicijatiVu

Hitno zatvoriti gradsko smetlište “Mislov do” Građani mjesnih zajednica Kličevo i Straševina podnijeli su inicijativu u cilju zatvaranja i sanacije neuređenog gradskog smetlišta “Mislov do”, koju je podržao i Ekološki pokret Ozon. Kako su kazali ekolozi, deponija se koristi 13 godina i po njihovim procjenama tu je odloženo oko 500.000 tona različitih vrsta otpada.

“Imajući u vidu da lokalna uprava definitvno nije sposobna da uspostavi zakonit, pravilan sistem upravljanja komunalnim otpadom, ideja je da se peticijom građana, koja će biti adresirana na Vladu, utiče da se ovaj veliki ekološki problem riješi. Tako će resorno Ministarstvo održivog razvoja i turizma, preuzeti odgovornost za sanaciju, što je već

poznata praksa u slučajevima opštine Berane, bivša gradska deponija ‘Vasove vode’ i Prijestonice Cetinje, neuređeno smetlište ‘Vrtjeljka’, za čiju su sanaciju sredstva obezbjeđena iz državnog budžeta”, navode iz Ozona.

Način odlaganja komunalnog otpada na toj lokaciji, kako kažu iz Ozona, ne samo da ugrožava zdravlje ljudi i životnu sredinu, već posto-

KaKo su Kazali eKolozi, deponija se Koristi 13 godina i po njihovim procjenama tu je odloženo oKo 500.000 tona različitih vrsta otpada

ji opasnost da se izazovu veće komplikacije u slučaju zapaljenja deponijskih gasova, koji nastaju kao rezultat brojnih bioloških, hemijskih, fizičkih i drugih reakcija.

“Da je riječ o nezakonitom objektu potvrđuje i Član 78 važećeg zakona o upravljanju otpadom, koji propisuje kako je infrastrukturno potrebno da bude opremljena lokacija koja se koristi za privremeno odlaganje komunalnog otpada. Neuređeno smetlište ‘Mislov do’ to nema, kao ni postojanje saglasnosti Ministarstva održivog razvoja i turizma, što smo utvrdili direktnom komunikacijom i za šta posjedujemo zvaničnu prepisku. OZON će preko svog Arhus centra Nikšić i u ovom slučaju pokrenuti potrebne

17

crna gora

Deponija “Mislov do”

inicijative ka pravosudnim i inspekcijskim organima, kako bi se iskoristile sve institucionalne mogućnosti i uticalo da se što prije zatvori nelegalni objekat ‘Mislov do’ u okviru koga se vrši nepravilno deponovanje i miješanje različitih

vrsta otpada, i otpočne sa sanacijom lokacije, ali i ispitivanjem svih drugih relevantnih okolnosti koje su uslovile da se na tom prostoru deponuje otpad iz drugih opština i za to naplaćuju usluge”, zaključuju u Ozonu.

J.L.

BijelO pOlje: prOjekat ª pOmOć u kući za stareº

Za pomoć starima angažovano četrnaest gerontodomaćica Cijevi Rudnika uglja usmjerene u rijeku Ćehotinu

pljeVlja: ekOlOški iNcideNt

Rudnik uglja ispušta otpadne vode u Ćehotinu Nakon usmene prijave od ribolovaca i građana Pljevalja o ispuštanju otpadnih voda iz Rudnika uglja direktno u rijeku Ćehotinu, predstavnik Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Pljevlja Vaso Knežević je obišao teren, na osnovu čega je upućen Zahtjev za intervenciju Upravi za inspekcijske poslove Crne Gore, kako bi u okviru njihovih nadležnosti intervenisali.

Knežević je istakao da je zatekao postavljene cijevi iz kojih se u obimnom mlazu ispuštaju otpadne vode iz Rudnika uglja Pljevlja direktno u korito rijeke Ćehotine na mjestu iza benzinske stanice “Jugopetrol”.

“Po brojnosti izvora zaga-

đenja, količini otpadne vode i masenom unosu zagađenja u vodotoke izdvaja se RU Pljevlja, jer čini približno oko 50 odsto u godišnjem unosu svih otpadnih voda koje završavaju u Ćehotini, a to je oko 18.000.000 m3. Ostatak otpada na TE Pljevlja, komunalne otpadne vode, rudnik olova i cinka i druge. Te otpadne vode nisu prirodne i čiste, iako potiču od prirodnih i čistih voda, jer usljed rudarskih radova sadrže suspendovane čestice laporca, ugljeva, mineralnog ulja i masti, naftu, deterdžente i fenolne materije, soli teških metala, odnosno vode visokih vrijednosti HPK i BPK5”, kazao je Knežević.

Centar za socijalni rad Bijelo Polje uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja i UNDP kroz projekat nastavak reforme sistema socijalne i dječje zaštite realizuje projekat “Pomoć u kući za stare”, koji će trajati do kraja godine.

Prema riječima direktora Admira Mustajbašića glavni cilj projekta je pružanje pomoći starim licima u cilju poboljšanja kvaliteta njihovog života i smanjenja socijalne

Mustajbašić i Mašković

isključenosti, ali isto tako i angažovanje nezaposlenih lica za poslove gerontodomaćica.

“Osnovna ideja projekta je da se u opštini Bijelo Polje omogući pružanje usluga pomoći u kući starim licima, bez sredstava za život, starim lica bez porodičnog staranja.

Ovim projektom dolazi do izražaja međugeneracijska saradnja i solidarnost. Program je namijenjen starim i bolesnim osobama”, kazao je Mustajbašić.

Koordinatorka Vanja Mašković kazala je da će u okviru projekta edukovane gerontodomaćice pospremiti, skuvati, otići u apoteku, radnju ili na pijacu i obaviti ostale kućne poslove higijene stambenog prostora u kome korisnik živi.

“Projektom je obuhvaćeno 140 domaćinstava u opštini.

Uključeno je 14 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje”, kazala je Mašković.

B.Č.

SVIJET 18 ČISTKE NAKON NEUSPJELOG VOJNOG PUČA U TURSKOJ SE SRIJEDA, 20. 7. 2016.

ERDOGANOV “BOGOMDANI” OB

Č

istka nepodobnih i nelojalnih kadrova nakon neuspješnog vojnog puča u Turskoj nastavlja se i iz dana u dan poprima sve veće razmjere. Nakon vojske, policije i sudstva, velika sječa juče je pokosila obrazovni sistem zemlje.

Odbor za visoko obrazovanje potpisao je smjenu 1.577 dekana sa svih državnih i privatnih univerziteta, javila je juče nacionalna televizija TRT. Informacija o toj odluci stigla je samo nekoliko sati nakon vijesti da je suspendovano oko 15.200 ljudi u obrazovnom sistemu zemlje. Osim prosvjetara, u utorak je otušteno 257 vladinih zvaničnika, kao i 492 sveštena lica iz Direkcije za vjerska pitanja, prenosi britanski Gardijan.

Naš predsjednik i ja, kao premijer, pozvali smo SAD da nam izruče vođu terorista i poslali smo zvaničan zahtjev. Sada nam traže da pošaljemo dokaze. Zar je potreban vodič za selo koje već vidite?”, kazao je turski premijer Binali Jildrim

■ SJEČA POKOSILA

NAJMANJE 50.000 LJUDI

Jučerašnji otkazi uslijedili su nakon što je prethodnih dana otpušteno 8.800 pripadnika policije, uhapšeno oko 6.600 vojnika, od čega preko 100 generala što je nešto manje od trećine opšteg korpusa, dok je otpušteno ili uhapšeno oko 2.700 sudija i tužilaca, kao i na desetine guvernera i drugih funkcionera. Tursko medijsko regulatorno tijelo oduzelo je sva prava emitovanja ili objavljivanja medijskim kućama čiji se nazivi ne navode, a koje su navodno povezane sa imamom Fetulahom Gulenom i njegovim pokretom Hizmet, koje je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan označio kao glavne pokrovitelje i organizatore vojnog udara. Navodi se

da su tim mjerama obuhvaćene 24 medijske kuće u Turskoj.

Brojka od gotovo 50.000 hiljada ljudi koje je na ovaj ili onaj način pogodila čistka, govori da su turske vlasti krenule u totalni obračun sa sistemom, a eskalaciju i zabrinutost međunarodne zajednice teško da mogu umiriti tvrdnje portparola turske vlade kako se sve odluke i akcije sprovode u skladu sa vladavinom prava i demokratijom u toj zemlji.

■ JILDRIM: POSLATI DOKAZI O GULENOVOJ UMIJEŠANOSTI

Beskompromisnu čistku u zemlji prati i sve oštrija retorika turskih zvaničnika na polju

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JP Sportski centar Nikšić oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka i sukcesivna isporuka goriva, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 3.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02-2312 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 19.07.2016. godine. Lice za davanje informacija Lješković Sanja, telefon 040/201-252, e-mail: jpsrc@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Nikšić sa sjedištem u Nikšiću, ulica Njegoševa br 18 oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Tenderske dokumentacije za postupak javne nabavke dostavljanja ponuda šopingom za izbor ponuđača za nabavku svetlosno-zvučne signalizacije i oznaka za službena vozila Komunalne policije, procijenjene vrijednosti 2.500,00 EUR-a sa uračunatim PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 26/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn. gov.me dana 19/07/2016 godine u 14:28:12. Lica za davanje informacija: Ana Dragićević, telefon 040213065, e-mail ana.dragicevic@niksic.me.

spoljne politike. Za predsjednika Erdogana krivac i glavni organizator puča bez sumnje je Gulen, njegov nekadašnji saradnik i saborac, koji od 1999. godine živi povučeno u vili u američkoj državi Pensilvaniji i odatle vodi pokret Hizmet koji mediji nazivaju “paradržavom”, odnosno “državom u državi”, zbog ogromnog uticaja koji ostvaruje u svim porama turskog društva. U ovom trenutku, jedno od gorućih pitanja između Ankare i njenog, do petka, ključnog saveznika Vašingotna je zahtjev turskih vlasti da Gulen bude izručen Turskoj, koji je uslijedio odmah u subotu nakon što je postalo jasno da puč nije uspio. Američki državni sekretar Džon Keri zbog određenih aluzija da i američka vlada ima udjela u organizaciji puča odgovorio je turskim zvaničnicima da povedu računa o tome šta pričaju, poručivši da će Gulenova ekstradicija možda biti razmotrana tek kada SAD-u budu dostavljeni valjani dokazi o imamovoj umiješanosti u organizaciju vojnog udara. Premijer Turske Binali Jildirim juče je izjavio kako je njegova država poslala SAD-u zvaničan zahtjev za izručenje vođe organizacije FETO/ PDY Fethulaha Gulena, te naglasio da je zvaničnom Vašingtonu poslat i dokazni materijal, prenose agencije.

“Naš predsjednik i ja, kao premijer, pozvali smo SAD da nam izruče vođu terorista i poslali smo zvaničan zahtjev. Sada nam traže da pošaljemo dokaze. Zar je potreban vodič za selo koje već vidite?”, kazao je šef turske Vlade, i dodao da je dokazni materijal poslat za SAD. Jildrim, takođe, nije propustio da “pecne” američke vlasti podsjećajući ih na njihove akcije nakon napada u Njujorku i Vašingtonu 11. septembra 2001. godine.

“S druge strane, želio bih da upitam naše američke prijatelje - da li su oni tražili dokaze kada su tražili teroriste nakon 11. septembra i rušenja kula Blizankinja? Jeste li vi imali dokaze kada se u Gvantanamu sakupljali teroriste? Vi, koji nijeste tražili dokaze za Bin Ladena, zašto sada istrajavate na dokazima za Gulena kada imate sve jasno pred sobom? Nemojte više štititi tog lopova, tog izdajnika i vođu terorista. Od toga ni vi nemate koristi”, poručio je Jildrim. Gulen negira optužbe Ankare da stoji iza pokušaja puča, a prije ne-

19 NASTAVLJAJU, DO SADA NA UDARU GOTOVO 50.000 LJUDI SRIJEDA, 20. 7. 2016.

SVIJET

BRAČUN SA “NEPRIJATELJIMA” S druge strane, želio bih da upitam naše američke prijatelje - da li su oni tražili dokaze kada su tražili teroriste nakon 11. septembra i rušenja kula Blizankinja? Jeste li vi imali dokaze kada se u Gvantanamu sakupljali teroriste? Vi, koji nijeste tražili dokaze za Bin Ladena, zašto sada ustrajavate na dokazima za Gulena kada imate sve jasno pred sobom?

Nemojte više štititi tog lopova, tog izdajnika i vođu terorista.

Od toga ni vi nemate koristi”, poručio je Jildrim

ki dan je izjavio da je puč iscenirao sam Erdogan kako bi povećao svoja ovlašćenja u zemlji.

Sinoć je stigla i vijest da je turski predsjednik Erdogan razgovarao telefonom sa američkim kolegom Obamom i da je glavna tema razgovora bio zahtjev za Gulenovim izručenjem. Bijela kuća je saopštila da je primila zvanični zahtjev Turske za izručenje Gulena, lidera organizacije FETO, te da je pokrenut postupak razmatranja, preni-

turskog predsjednika da će vratiti smrtnu kaznu ukoliko parlament odobri neophodne zakone. On je juče rano ujutro govorio pred hiljadama pristalica ispred predsjedničke rezidencije u Istanbulu, a okupljeni su skandirali da Turska vrati najtežu kaznu nakon neuspješnog vojnog udara.

“Danas, zar nema smrtne kazne u Americi? U Rusiji? U Kini? U drugim državama svijeta? Samo u Evropskoj uniji nema smrtne kazne”, istakao je turski predsjednik i dodao kako je Turska “demokratska država, u kojoj postoji vladavina prava” te kako se “zahtjevi naroda ne mogu ignorisati”. Očekuje se kako će Parlament o ovoj temi raspravljati danas, a iz Berlina je još u ponedeljak stigla poruka da će eventualno vraćanje smrtne kazne u Turskoj okončati pregovore te zemlje u članstvu u EU koji, sa prekidima, traju već decenijama. Ipak, čini se da Erdogana i njegovu svitu evropske integracije trenutno najmanje zanimaju. Posebno ako se uzmu u obzir tenzije u odnosima sa Njemačkom, nakon što je Bundestag nedavno usvojio rezoluciju o osmanskom genocidu nad Jermenima sa početku 20. vijeka, nakon čega je uslijedila i i zabrana njemačkim političarima da posjete NATO bazu Indžirlik, koja se koristi za napade na položaje Islamske države.

■ SUMNJE U ZVANIČNU VERZIJU PUČA

Propali državni udar u Turskoj poslužio je kao povod turskom predsjedniku da konsoliduje i proširi svoju vlast do neslućenih razmjera. I sam Erdogan u svom povratničkom govoru po slijetanju na aerodrom u Istanbulu te kobne noći kazao je da je “ovaj puč dar jela je agencija Anadolija. Obama je, navodno, ponudio podršku vlastima u Turskoj.

■ ERDOGAN: BRIGA

NAS ŠTO EU NEMA SMRTNU KAZNU

I dok je sudbina Fetulaha Gulena trenutno glavna prepreka u saradnji NATO saveznika, SAD i Turske, komplikuju se i odnosi Ankare sa Briselom i Berlinom, nakon najave

Danas, zar nema smrtne kazne u Americi? U Rusiji? U Kini? U drugim državama svijeta? Samo u Evropskoj uniji nema smrtne kazne”, istakao je turski predsjednik

PROPALI DRŽAVNI UDAR U TURSKOJ POSLUŽIO JE KAO POVOD TURSKOM PREDSJEDNIKU DA KONSOLIDUJE I PROŠIRI SVOJU VLAST DO NESLUĆENIH RAZMJERA od Boga kako bi se vojska i zemlja očisitili od neprijatelja”. Dosta stvari u samoj organizaciji vojnog udara i načinu na koji je on sproveden nijesu “štimale” baš najbolje, pa su mnogi koji su prethodnih dana pratili dešavanja u Turskoj lako potražili utočište u konspirativnoj sferi događaja gdje se kao jedan od “najlogičnijih” scenarija nudila mogućnost da su same turske vlasti iscenirale udar kako bi dobile pokriće za ono što inače čine prethodnih dana. Osim običnih građana koji su vodili polemike na društvenim mrežama, nije malo ni onih “upućenijih” koji su izrazili svoju sumnju u zvaničnu verziju događaja. Jedan od njih je novinar i diplomata Zlatko Dizdarević, nekadašnji urednik sarajevskog Oslobođenja i dugogodišnji izvještač sa Bliskog istoka, koji je u razgovoru za televiziju N1 istakao da je cijela akcija izvedena na veoma neuobičajen način.

Dizdarević, koji naglašava da nije pristalica teorija zavere, iznenađen je neuobičajeno “traljavim načinom” na koji je izvedena akcija i za to, kaže, postoji niz dokaza.

“A da je stvar veoma sumnjiva što se njene ozbiljnosti tiče jeste na primjer to da nisu zauzeti blagovremeno mediji, nisu prekinute društvene mreže, za aerodrom Ataturk je rečeno da je okupiran, a onda na njega sletio Erdoganov avion?”, naveo je Dizdarević. Napominje da je iz svega turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, barem prividno i za sada, izašao mnogo jači. Posebno mu je kaže pažnju skrenula Erdoganova izjava da je “sam bog donio ovu akciju da očiste vojsku od svojih neprijatelja”. “Ko hoće da analizira tu izjavu i ko je izašao kao apsolutni pobednik, Erdoganu će, svakako, ovo ići u prilog. Njegova inače velika ambicija će porasti i to na način, koji za nas sve skupa i region, neće biti dobar”, rekao je Dizdarević u izjavi za regionalnu N1TV.

20

KULTURA

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

PREDSTAVLJENA KNJIGA INTERVJUA ª DA NAS SAN NE PREVARIº DRAGANA MITOVOG ĐUROVIĆA

Rukopis za aktuelne i buduće novinare vić i mnogih drugih. Zato njegovi razgovori zahtijevaju posebnu pažnju, smatra književni kritičar Vlatko Simunović.

“Svi njegovi sagovornici su ljudi sa ogromnim stvaralačkim i životnim rezultatima. Ljudi naoružani znanjem koje obogaćuje i duhovno osposobljava ljude.

U njihovom znanju krije se velika snaga, suverenost i smisao življenja. Njegovi razgovori traže pažljivog čitaoca. Traže ga, jer su razgovori koje Dragan Mitov Đurović vodi razgovori koji tretiraju filozofsko-antropološka pitanja i kao takvi su vrlo značajan izvor sticanja znanja o življenju”, kazao je Simunović.

Znanja, mišljenja, informacije pa i emocije danas se sve manje razmjenjuju međusobnom komunikacijom. Razgovor su zamije-

Sa predstavljanja knjige

Foto: Iva Mandić

Knjiga “Da nas san ne prevari” novinara, publiciste, hroničara i dokumentariste Dragan Mitovog Đurovića predstavljena je na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u sklopu manifestacije Podgoričko kulturno ljeto.

Knjiga intervjua sa uglednim ličnostima iz kulturnog, društvenog, političkog života, svojevrsna je hronika misli, ideja, stavova, a autor nas ovim djelom podsjeća na značaj međusobne komunikacije koja se u moru tehničkih dostignuća sve više gubi.

Vješto baratajući riječima, Dragan Mitov Đurović kroz 20 intervjua podsjeća nas, ali i upoznaje sa ljudima čija djela govore više od riječi poput Borislava Pekića, Dušana Kosovića, Milenka Ratkovića, Radoslava Bratića, Mire Alečko-

nili mejlovi, poruke i druga elektronska pomagala, primjetio je jedan od protagonista knjige, pjesnik i diplomata František Lipka.

Da Dragan Đurović nije Gutenbergovu galaksiju zamijenio Zukenbergovom

smatra i generalni direktor Direktorata za medije Željko Rutović. Stoga je ova knjiga, kako kaže, dragocjena za buduće novinare.

“Knjiga je istovremeno platforma, poruka i pouka. Kazivanja Dragana Mi-

tovog posvećeno je riječi kao baštini, a baštini kao riječi. Otuda je posve prirodno i posve razumljivo da se jedan ovakav rukopis nudi aktuelnim i dolazećim generacijama”, naveo je Rutović.

GOSTOVANJE MLADENOVIĆEVOG KOMADA

MIRA BANJAC NA 23. FEF U NA PALIĆU

Komad “Dr Nušić” Narodnog pozorišta iz Sombora i Kruševačkog pozorišta, u režiji Kokana Mladenovića, biće izvedena na Ljetnjoj pozornici u Tivtu od 21.30 sati u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.

“Mišljenja smo da je, u vrijeme kada naša zemlja preživljava neuništivu estradizaciju svakog sistema vrijednosti i kada evidentna inflacija znanja i obrazovanja uzima svoj danak u našem svakodnevnom i javnom životu, Nušićeva komedija ‘DR’, svojim komičkim zapletom i ubojito-

Veteranka jugoslovenske i srpske glumačke scene Mira Banjac, učestvujući na 23. Festivalu evropskog filma na Paliću osvrnula se na saradnju sa velikanima kojih više nema na sceni, ali i na položaj koji danas film i kultura uopšte imaju u društvu.

Banjac (87) je u intervjuu agenciji Tanjug naglasila da i danas prihvata nove uloge, putuje, kao i da ima vremena i da se bori za palićki festival kao predsjednica Savjeta. Ona je naglasila da država, koja forsisvoj ra Evropu kao put, ne primjećuje da je Evropa već tu i da

U priči o reformama bez riječi o kulturi

Žestoki obračun sa devijacijama vremena

Scena iz predstave

šću satiričke oštrice, zaslužuje da progovori sa scene jednim novim pozorišnim jezikom, koji će, uz autorske stihove Marka Šelića Marčela, predstavljati ne samo zanimljiv pozorišni događaj, već i žestoki obračun sa devijacijama našeg vremena”, zapisao je reditelj Mladenović.

Brojnu glumačku ekipu, između ostalih, čine i Saša Torlaković, Biljana Keskenović, Branislav Trifunović, Milica Janevski, Bojan Veljović, Slađana NestorovićRistić, Viktorija Arsić, Jovana Đorić...

S.I.

Scena iz komada

Šta sve mora jadno dijete Lutkarska predstava “Ah, šta sve mora jadno dijete” Gradskog pozorišta iz Podgorice biće izvedena u okviru manifestacije “Podgoričko ljeto 2016” u Muzičkoj kapeli na Kruševcu večeras sa početkom u 21 sat.

“Ovo je duhovita priča o začeću i dolasku na svijet djeteta, njegovim prvim koracima i mukama sazrijevanja i odrastanju, koja je jednako zanimljiva i poučna, kako djeci tako i roditeljima”, stoji u najavi komada koji je namijenjen djeci starijoj od 4 godine.

Autor teksta i režije je Miroslava Mima Janković, a u predstavi igraju: Dijana Dragojević, Dejan Đonović, Sejfo Seferović i Ivona Čović/Katarina Krek.

S.I.

Banjac

se u cijeloj “hibernaciji kulture, događaju veliki filmovi”, a “ne zna se kako i otkud sa malo prostora i para”.

Ona je skrenula pažnju i na problem postojanja velikog broja festivala.

“Neki festivali poslije sebe ne ostavljaju ništa, a kultura koja poslije sebe ne ostavlja ništa, ne postoji. Za neke pjevačice i priredbe pljune se mnogo para, ali kada molite za malu sumu za film ili knjigu, nailazite na blok i očigledno smo nemoćni da to ispravimo”, dodala je Banjac.

Ozbiljnu primjedbu iznijela je na “cio politički program”.

“Mi forsiramo reforme u velikom stilu, a nema nijedne reči o kulturi. Mi nijesmo čvrst zid ugrađen u državu, društvo, sistem, tu fali jedan veliki zid i ta građevina može da se sruši.

Mi ostavljamo naciju siromašnu duhom”, naglasila je Banjac.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

kultura

21

knjiga Vlaste Mandić na gradu teatru

“Podbadalice” o Kotoru uzduž i poprijeko

U

knjizi ‘Botunade’, kao da cijedi limun, Vlasta ‘cijedi’ mentalitet i duh jednog drevnog grada kao što je Kotor i kroz trideset šest dramskih situacija vrlo angažovano, satirično, hrabro, pokazuje sav život oko nas.

Duhovitim čitanjem uvoda iz svoje nove knjige “Botunade”, Vlasta Mandić sa gostima, profesorkom Boženom Jelušić i piscem Nikolom Malovićem, započela je na Trgu pjesnika u Budvi svojevrsni “bokeški događaj”.

Predstavljanje ove satirično-komične knjige o Kotoru iz prošlosti, o naravima kotorskim i bokeškim, u kojem se vrte prošlost i sadašnjost drevnog grada, isprepleteno je aktuelnostima koje duhovito “podbadaju”, jer botunada je, kako je objasnila autorka knjige, proizvod jednog načina života u mediteranskom okruženju.

Ne samo Kotora, nego i svih ostalih gradova, gdje su ljudi

živjeli u tako zbijenim gradskim strukturama.

“Botunade” su sastavljene od 36 dramoleta, nemaju dramskih didaskalija, a jednu od njih mogla je da čuje brojna publika okupljena na Trgu pjesnika, u izvanrednom, “glumačkom” čitanju same autorke i Nikole Malovića.

“Vlasta Mandić definitivno je jedna od posljednjih renesansnih žena koje možemo da vidimo na ovom prostoru – ostvarila je značajnu karijeru u svojoj osnovnoj profesiji, arhitekturi, napisala je jedan od najboljih kuvara koji su ikada objavljeni u regionu, bavi se muzikom, ide na turneje i gostovanja po regionu, i čitav njen angažman

Sa književne večeri u Budvi predstavlja ono što pripada nemtarijalnoj kulturi. U knjizi ‘Botunade’, kao da cijedi limun, Vlasta ‘cijedi’ mentalitet i duh jednog drevnog grada kao što je Kotor i kroz trideset šest dramskih sitaacija vrlo angažovano, satirično, hrabro, pokazuje sav život oko nas, koji se umnogome odnosi i na Budvu i druge primorske gradove. U svojim ‘podbadalicama’ ona piše o Kotoru ‘uzduž i poprijeko’ i bavi se sa bezbroj tema – govori o odnosima s susjedima, o odnosima supružnika, ljubavnika, turista, mještana, o životu o kužini oko stola, o životu svojih ukućana i onih koji svaku kuću stalno ‘kurjožaju’, o pomorcima i žena-

Dramolete o pomorcima i ženama pomoraca, o danima karnevala, o istoriji, politici, običajima, čudima…

ma pomoraca, o danima karnevala, o istoriji, politici, običajima, čudima…”, istakao je Malović.

Po riječima Božene Jelušić, “Botunade” imaju vrstu dokumentarne forme, jer je autorka uporna “pratilica” svog grada Kotora i veoma

sposobna da uhvati ne samo sve njegove jezičke finese, nego je vješta i u tome da taj stari bokeški jezik uvede u knjigu, da ga sačuva i da kroz njega čitalac osjeti sve ritmove grada koji su neponovljivi, iznoseći na vidjelo nešto što u našim primorskim gradovima sve više nestaje.

“Riječ je o nematerijalnom kulturnom blagu, onome što ne možemo kupiti kao zgradu, kao kamen ili neku sliku.

Riječ je o govoru, o običajima, o sistemima vrijednosti i svemu onome što čini mediteranski grad upravo takvim kakav jeste i što je i ovo primorje učinilo toliko privlačnim” , zaključila je Božena Jelušić.

koncert crnogorskih Muzičara u Prestižnoj dVorani

Bulatović i Nikčević u Karnegi holu

Crnogorski gitarski duo koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević nastupiće 18. oktobra u čuvenom Karnegi holu u Njujorku, a tom prilikom njujorškoj publici predstaviće će kompozicije sa novog albuma “The best of Montenegro”.

Pomenuti album čini 15 autorskih kompozicija sa tradicionalnom crnogorskom muzikom, te će, kako ističu, ovaj koncert ujedno biti i promocija Crne Gore.

Na repertoaru će se, između ostalih, naći i čuvene numere “Još ne sviće”, “Poljem se vija”, “Ruža”, “Vrela voda na valove”...

“Naša muzika predstavlja jedinstveni spoj ljepote Mediterana, ‘izlomljenih’ ritmova Balkana i misticizma Orijenta. Daćemo sve od sebe da se publici u Americi predstavimo na

BudVa: PostaVka u Modernoj galeriji

Materijalni život i duhovni svijet naroda Sečuana Nikčević i Bulatović najbolji način, a da ujedno predstavimo i Crnu Goru i njenu muzičku tradiciju”, kazao je Nikčević.

Koncert u Karnegi holu, jednoj od najprestižni-

jih dvorana na svijetu, organizuje LeitmotivArts, uz podršku Generalnog konzulata Crne Gore u Njujorku i Ministarstva kulture Crne Gore.

Izložba naslovljena “Život Sečuana prije 2000 godina” biće otvorena u Modernoj galeriji u Budvi večeras od 20 sati.

Postavku čini izloženo pedeset otisaka sa drevnih ploča pronađenih prilikom arheoloških iskopavanja u pokrajini Sečuan na kojima se nalaze predstave o životu drevne Kine kao i mitovi i legende o dinastiji Han, uz tri skulpture.

“Reljefne skulpture na ploči otkrivene u provinciji Sečuan, uključuju slike lova, ri-

bolova, zemljoradnje, proizvodnje soli i trgovine, banketa, plesa, jahanja i legende vezane za dinastiju Han, koje predstavljaju materijalni život i duhovni svijet naroda Sečuana prije 2000 godina...

Svaki izloženi predmet predstavlja fantastične slike koje prizivaju u sjećanje slavu i romantičnost velike dinastije Han i oda su veličanstvenosti kineskih predaka”, stoji u tekstu kataloga koji prati izložbu.

S.I.

22

SVIJET

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 20. JUL 1917. DOKUMENT O STVARANJU KRALJEVINE SHS

Potpisana Krfska deklaracija Potpisana Krfska deklaracija o stvaranju zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt srpske vlade i Jugoslovenskog odbora, objavljen 20. jula 1917. godine na Krfu u kojem se prvi put navodi utemeljenje nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata. Rezultat je rada konferencije u Krfu i kompromisa između srpske Vlade i Jugoslovenskog odbora. To je dokument propagandno-manifestacionog karaktera kojim su se definisala temeljna načela na kojima bi se konstituisala buduća država Srba, Hrvata i Slovenaca. Deklaraciju su potpisali premijer Srbije Nikola Pašić i predsjednik Jugoslovenskog odbora Ante Trumbić. Odredbe iz Krfske deklaracije prihvatio je i Crnogorski odbor za narodno ujedinjenje. Sama deklara-

1969. ª MALI KORAK ZA ČOVJEKA, ALI...º

Nil Armstrong šetao dva sata po Mjesecu

cija nije bila obavezujući pravni akt, već je imala više politički i moralni značaj.

Kao posljedica toga, Kraljevina Srba, Hrvata i Slove-

naca je stvorena 1. 12. 1918.

Trumbić je imenovan za ministra spoljnih poslova, a Pašić se, privremeno, našao izvan političke moći.

1855. SRPSKI GENERAL I VOJSKOVOĐA

Rođen Živojin Mišić Rođen vojvoda Živojin Mišić, jedan od najvećih srpskih vojskovođa. Učesnik je srpsko-turskih ratova od 1876. do 1878 i rata sa Bugarima 1885, kao pitomac-narednik, a u Balkanskim ratovima Mišić je takođe bio pomoćnik načelnika štaba Vrhovne komande, generala Putnika, i bio je njegova desna

1919.

Ubijen meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910. Fransisko Pančo Vilja.

1954.

U Ženevi sklopljen sporazum o primirju u Indokini, kojim je završen rat

Mongoli pobijedili Turke

Mongolski kan Tamerlan (Timur) u bici kod Angore, sadašnje Ankare, pobijedio tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, sina sultana Murata ubijenog u bici na Kosovu 1389. Deset godina koje su uslijedile nakon po-

Rođen Frančesko Petrarka

protiv francuske kolonijalne uprave u tom dijelu svijeta.

2001.

Njemački lideri polaganjem vijenaca zvanično odali poštu oficirima za atentat na Adolfa Hitlera 20. jula 1944. godine

Rođen italijanski pjesnik Frančesko Petrarka. Smatra se posljednjim pjesnikom Srednjeg vijeka i prvim individualistom u evropskoj poeziji. Bio poznat i cijenjen po latinskim djelima, istorijskim, filozofskim i polemičkim spisima, a u svjetsku književnost ušao je zbirkom soneta “Kanconijer”, posvećenih Lauri. Bio je i kulturno-politički posrednik između dva najvažnija politička

Septembra 1962. postao je astronaut.

Nakon misije Apolo 11, godine 1970. je magistrirao aerokosmičku tehniku na Univerzitetu Južne Kalifornije.

Dobitnik je nekoliko počasnih doktorata. Prilikom posjete Jugoslaviji sa članovima ekspedicije Apolo 11 (Majklom Kolinsom i Edvinom Oldrinom), oktobra 1969, odlikovan je Ordenom jugoslovenske zvijezde sa lentom. Umro je 25. avgusta 2012. u Sinsinatiju u osamdeset trećoj godini života.

1402. BITKA KOD ANKARE

1304. POSLJEDNJI PJESNIK SREDNJEG VIJEKA

Rođen novozelandski planinar Edmund Persival Hilari, koji je 1953, sa Šerpom Tensingom Norgejom prvi osvojio Mont Everest, najviši planinski vrh na svijetu

1923.

ruka. Poslije Kumanovske bitke unaprijeđen je u čin generala.

U Prvom svjetskom ratu komandovao je operacijama u Kolubarskoj bici, drugoj velikoj pobjedi Srba nad austrougarskom vojskom. Napisao nekoliko vojnih rasprava, od kojih je najpoznatije djelo “Strategija”.

Američki kosmonaut Nil Armstrong postao prvi čovjek koji je stupio na Mjesec. Armstrong je na Mjesecu bio dva sata i 21 minut, poslije čega se vratio na svemirski brod “Apolo 11”. Diplomirao je kao inženjer vazduhoplovne tehnike na Univerzitetu Perdju (1955), nakon čega je raspoređen u Centar za istraživanje “Libajs” pri NASA-i. Do 1962. godine je radio kao probni pilot na mnogim tipovima borbenih i raketnih aviona, zabilježivži preko 900 letova i 2,400 časova leta.

centra toga doba u Italiji, između Venecije i Milana. Godine 1341. krunisan je lovorovim vijencem na Kapitolu u Rimu. Bio je, dakle, poeta laureatus još prije nego što je napisao mnoga djela po kojima je kasnije bio poznat. Veoma teške godine za Petrarku bile su četrdesete godine kada su preminuli neki za njega veoma važni ljudi, među njima i Laura (1348). Umro je u Arkvi, 18. jula 1374. godine.

raza kod Ankare bile su veoma teške. Bajazit je za sobom ostavio četiri sina nestrpljiva da zauzmu njegovo mesto: Sulejmana, Mehmeda, Isu i Musu, a Osmanska država se razjedinila. Bajazit je umro u ropstvu, 1403. godine

24

show biz

NOVI ALBUM ª 57Th & 9Thº

Sting snimio rok ploču

Sting je u proteklom periodu posvetio vrijeme mjuziklu The Last Ship, baziranom na njegovom odrastanju u Engleskoj nakon II svjetskog rata. Ono što slijedi nakon završetka ovih obaveza je novi album.

“57th & 9th” je album koji je ponio naziv po raskrsnici koju je prolazio svaki dan na putu ka studiju. Sting tvrdi da će novi materijal biti

više rok orijentisan sa dosta gitara.

“Ova ploča je neka vrsta omnibusa svega što radim, ali zastava tog broda je energija”, rekao je za Rolingstoun.

Na snimanju su učestvovali bubnjar Vinnie Colaiuta, gitarista Dominic Miller, Jerry Fuentes i Diego Navaira iz The Last Bandoleros... (mulj.net)

RAZOČARANJE ZA FANOVE GOT

Nova sezona sedam epizoda, premijera čeka Otkriveni su novi detalji vezani za 7. sezonu legendarne serije “Igra prijestola”. Poznata televizijska mreža HBO je tako potvrdila ono što su nam autori nedavno sugerisali: “Game of Thrones” će imati samo sedam epizoda u svojoj sedmoj sezoni.

To nije sve, ona će kasniti s premijerom zbog odložene produkcije, pa će stići na TV tek sljedećeg ljeta!

Za neupućene, produkcija pretposljednje sezone najkrvavije fantazi serije je od-

ložena jer TV ekipa želi da uhvati barem dio zimskog vremena tokom snimanja.

“Game of Thrones” će se tako krajem ove i početkom sljedeće godine snimati na lokacijama u Sjevernoj Irskoj, Islandu i Španiji.

Serija je inače nedavno završila spektakularnu šestu sezonu za koju je zaradila ogroman broj Emi nominacija. Radi se o prvoj sezoni koja je gotovo u potpunosti pretekla svoj književni predložak, Martinovu fantazi sagu “Pjesma leda i vatre”.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

PJEVAČICA ANA NIKOLIĆ NAKON NAS

Moje ljubavi s saMo visoke pr Popularna pjevačica iz Paraćina govorila o ljubavi, novom albumu i otkrila šta to najviše voli u Crnoj Gori

⌦ Ivana Komnenić Pjevačica Ana Nikolić je u okviru turneje Labilna na kojoj promoviše novi album preksinoć nastupila u kotorskoj diskoteci “Maximus”. U razgovoru za DN, uoči koncerta, Nikolić ističe da je riječ o jednoj ozbiljnoj turneji sa već odrađenih desetak koncerata, od kojih su tri bila u Crnoj Gori.

“Reakcije su više nego sjajne, kao uostalom što je uvijek bilo u Crnoj Gori kada je riječ o mojim nastupima, a Maximus je diskoteka kojoj se uvijek rado vraćam, jer je stvarno dobra i uvijek je dobra publika”, kazala je Nikolić.

Kaže da je puno vjerovala u uspjeh ovog albuma, te da je na kraju to sve ispalo onako kako je tvrdila da će biti, a to je više nego uspješno.

“Toliko sam žurila da taj album ugleda svjetlost dana, miks i moj glas su rađeni u Njujorku i čim je to završeno, nakon tri dana ja sam izdala album bez fotografije, spota. Moji saradnici su se hvatali za glavu počev od menadžera, uz opasku da nemam čak ni fotografiju, a izdajem album. Ja sam samo rekla, koliko je album dobar da možemo rukom da napišemo Labilna kao što sam i uradila, i toliko mi je drago što sam bila u pravu i što sam dobila neke opklade povodom toga”, kazala je Nikolić, najavljujući premijerno obavljivanje spota za novu pjesmu 27. jula, a ubrzo, tj. nakon dvije, tri nedjelje biće gotov i video za numeru “Tijelo”.

“Mi sada već imamo novi singl tako da je sa nama sve moguće, funkcionišemo mimo svih pravila, radimo onako kako se osjećamo u tre-

Crnogorska obala je po mom mišljenju u rangu obale monaka, monte karla i azurne obale, samo nedostaju hoteli visoke produkCije i ne znam zašto ih već do sada nema. to mi već godinama unazad ovdje fali jer kad dođem želim da prespavam u nekom ‘hajatu’, ‘meriotu’ i apelujem ovom prilikom na vašeg predsjednika da se to pod hitno dogodi nutku. Suština je u dobrim pjesmama i to je ključ svega i uvijek bio i to je ono čime se ja vodim generalno i zato albume izdajem svake treće godine. Dok ne budem sto posto sigurna da mogu bez fotografija ili sa jednom malom fotografijom da izdam album, do tada ga ne izdajem”, otkrila je Nikolić.

S obzirom na to da je često u Crnoj Gori, jedina zamjerka joj je, kako je kazala, što još uvijek nema hotela iz svjetski poznatih hotelskih lanaca.

“Iskreno, voljela bih da neki hoteli iz svjetskih hotelskih lanaca dođu i naprave svoje hotele ovdje, jer Crna Gora to zaslužuje. Crnogorska obala je po mom mišljenju u rangu obale Monaka, Monte Karla i Azurne obale, samo nedostaju takvi hoteli i ne znam zašto ih već do sada nema.

To mi već godinama unazad ovdje fali jer kad dođem želim da prespavam u nekom ‘Hajatu’, ‘Meriotu’ i apelujem ovom prilikom na vašeg predsjednika da se to pod hitno dogodi”, kaže uz osmijeh pjevačica.

Otkriva da joj je omiljena plaža, još od kad je bila klinka, Kraljičina.

“I danas nakon što sam proputovala skoro cijeli svijet , to mi je jedna od tri top plaže na planetarnom nivou”, kaže Nikolić.

Povodom njenog nedavnog nastupa u Hrvatskoj i negativnih komentara zbog toga što se ogrnula hrvatskom zastavom nakon utakmice između Hrvtaske i Portugala, Nikolić kaže da smatra da ništa loše nije uradila.

“Sebe smatram kosmopolitom, živjela sam u mnogim zemljama, govorim nekoliko jezika, nikad ljude nijesam dijelila po boji kože, nacionalnosti, vjeri, a konkretno povodom ovog mogu da kažem da bih u takvoj situaciji, ogrnula i crnogorsku, bosansku ili neku drugu zastavu da su igrale protiv Portugala i izgubili. Potpuno mi je logično da između Portugala i Hrvatske navijam za Hrvatsku, prvo što je to naš narod kako god kome to zvučalo, drugo toliko divne publike tamo imam i dočekana sam tamo kao kraljica, a kao i u Crnoj Gori, imam dosta prijatelja tamo. Nakon utakmice svi su bili tužni i atmosfera je bila loša i ja sam rekla: ‘Molim te pusti tu njihovu navijačku himnu’, krenuli su da skaču, bacili mi zastavu i ja sam se naravno ogrnula njihovom zastavom i ne smatrm da sam napravila bilo šta loše. Naprotiv, ja širim ljubav i pozitivnu energiju”, kazala je Nikolić.

Na pitanje o ljubavi, Nikolić je kazala da može samo da potvrdi Rastinu izjavu da bi se njihov odnos mogao opisati kao holivudski film.

“Složiću se sa tom izjavom, holivudski film, ali visoke produkcije, one najskuplje”, kaže zadovoljno ova pjevačica.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

STUPA U KOTORU ZA DN:

Foto: Fejsbuk

SU FILMOVI RODUKCIJE

Britanci tuguju udaje se Pipa

SHOWBIZ

i

25

IZJAVA DANA

“Dejli mejl” prenosi da je Pipu Midlton (32) zaprosio njen dečko Džejms Metjuz (40) tokom romantičnog vikenda na jezeru.

Par je kratko bio u vezi 2012. godine, ali je sada već godinu dana u “ozbiljnoj” vezi, a Pipu je prosidba iznenadila, otkriva list.

“Djevojka u koju su sve oči bile uprte tokom prinčevskog vjenčanja 2011. sada će imati priliku da napravi sopstveni spektakl”, piše taj list.

Pipa je osvojila javnost pojavljivanjem na svadbi princa Vilijama i svoje sestre Kejt Midlton, naročito kada je pokazala konture guze kroz haljinu dok je nosila sestrin veo.

Ogi Radivojević: Da kažem na vrijeme - kod mene Pokemona NEMA, za ove koji bi da ih traže nudim samo ortopedsko-stomatološke intervencije.

UZ TURNEJU PLANIRANA I PUCNJAVA?

Guns N’ Roses zadržani na granici zbog pištolja

Wilco spremio novi album Wilco su prošle nedjelje proslavili godinu od izlaska posljednjeg albuma “Star Wars”, puštajući na download novu pjesmu “Locator”.

Danas su objavili da je ona samo prethodnica novog albuma koji nosi naziv “Schmilco”. Wilcov deseti studijski album izlazi devetog septembra, a sa ovom najavom objavljena je i nova stavr - “If I Ever Was a Child”. Cover novog albuma uradio je španac Joan Cornellà.

Pjesmu “If I Ever Was a Child” moguće je poslušati na spotifyu.

Bend Guns N’ Roses putovao je iz Filadelfije u Kanadu, kada je pogranična policija pronašla pištolj u njihovom autobusu. Ekls Rouz odmah se ogradio od incidenta i izjavio kako oružje nije njegovo “Nijesu nas uhapsili, samo su nas zadržali i ispitali”, rekao je on fanovima na koncertu u Torontu.

Frontmen kultnog američkog rock benda Guns N’ Roses dodao je kako je s kolegama putovao iz Filadel-

fije u Kanadu, kad je pogranična policija pronašla pištolj u autobusu. Pjevač tvrdi kako niko od ljudi iz benda uopšee nema pištolj, ali nije objasnio kako je onda jedan ipak završio s njima na turneji.

“Glavno da je sve to iza nas”, zaključio je Rouz.

Inače, pjevač je nedavno tražio da Gugl ukloni fotografije s koncerta u Kanadi.

Fotografisan je u nešto “debljem” izdanju. Gugl nije želio da komentariše slučaj.

26

showbiz

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

KONCERT SLOVENAČKE POSTAVE

Ethnotrip bend u nedjelju veče gost Boćara ⌦ Danilo Brajković

U

organizaciji NVO Muzika Alternativa Kultura bašta podgoričkog kluba Boćara u nedjelju veče (21.30h) biće domaćin koncerta slovenačkog sastava Ethnotrip, koji je na okupu od 2009. godine, a 2013. je izdao debi.

Uz besplatan ulaz i podršku Nikšićko Rocks, NVO Muzika Alternativa Kultura pokušaće da koncertom Ethnotripa Podgoričanima i njihovim gostima priušti neuobičajen muzički užitak. Autentična muzička družina iz Slovenije od 2009. godine nastupa u sastavu: Tjaša Šimonka - vokal, Miha Kavaš - violina, Primož Kramberger - klavir, Aleksander Varga - bas gitara i Tomi Došen bubanj, a zanimljivo je da članovi nastupaju i u drugim bendovima koji preferiraju šarolike žanrove.

“Bend okuplja zaljubljenike u tradiciju i muzičku riznicu Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Makedonije, Srbije... Nijesu klasična etno postava, jer njihovi aranžmani sadrže džez, ska, triphop.

Posljednjih godina veoma su angažovani u regionu i inostranstvu, a dosadašnji rad karakteriše debi izdanje ‘Ethnotrip’ i video ‘Jovano Jovanke’ iz 2013, dok je trenutno u fazi pripreme drugo studijsko izdanje - muzičari obećavaju da će snimiti ponešto za svakog slušaoca”, poručuju organizatori koncerta.

Ethnotrip

POBJEDNICA TAKmIČENJA OBJAVILA DEBI SINGL

Nakon “The Voicea”, popularnost Ruže Janjiš “raste” postepeno Foto: voice.hrt.hr

Pravi izazov za učesnike regionalnih muzičkih takmičenja slijedi tek nakon što se spusti zavjesa na nadmetanje i kada se ugase kamere, a u to se ovih dana može uvjeriti ovogodišnja pobjednica hrvatskog izdanja programa “The Voice” Ruža Janjiš. Prije nekoliko dana objavila je debi singl “Neke dane”, autor je uticajni hrvatski muzički radnik Bruno Kovačić, a zvijezda takmičenja i miljenica mentora kao što su Toni Cetinski, Indira iz Colonie i drugi bilježi tek 6.000 slušanja na Jutjubu...

Poređenja radi, snimci nastupa iz takmičenja, poput onih na kojima Ruža pjeva “Bože brani je od zla” Tošeta Proeskog ili “Iz jednog pogleda” Massima Savića za tili čas bilježili su po blizu 100.000 pregleda, ali izgleda da je samostalni rad potpuno drugačija i izazovnija priča. D.B.

Biber

NEOČEKIVANI PROBLEmI ZA ZVIJEZDU

Fanovi objavili pjesmu Bibera prije premijere

Ruža Janjiš

Svjetske zvijezde često su na meti obožavatelja, koji im ne daju mira i konstantno prate u stopu sve što se dešava u njihovoj karijeri, a pojedini im čak ozbiljno kvare planove. Tako su još nepoznate osobe na nekoliko sajtova objavile novu pjesmu Džastina Bibera “Cold Water”, čiju

je svjetsku premijeru pjevač zakazao za petak. Na taj način, saznali smo da je Biber sarađivao sa imenima kao što su MØ, Major Lazer, Ed Širan i Beni Blanko, a više od 70 miliona pratilaca Džastinovog rada na Fejsbuku s nestrpljenjem čeka spot u petak.

D.B.

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

showbiz

27

AFTER BEACH PARTIES: BOGAT PROGRAM DANAS I SJUTRA

Nastupi DJ-eva i Makaoa festivalska poslastica Sedmo izdanje plažnog festivala After Beach Parties u novu avanturu krenulo je 15. jula na više od 20 lokacija, a u organizaciji Montenegro Event Agencije i pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma spreman je raznovrstan muzički program za danas i sjutra duž plaža na Primorju.

“DJ Soft85 danas će održati nastup u okviru rezidencijalnog programa na surf stanici ‘D’Olcinijum’, dok će Ki-

Ilustracija

U PRODAJI NOVI HARIJEV ALBUM

Tkao sam ljubav u “Ćilim” sedam godina

Opravdanje za sedmogodišnju pauzu između objavljivanja albuma Hari Mata Hari potražio je u tome da je u njegovoj karijeri kreativni dio uvijek odrađivao polako, a nakon što je nedavno upakovao 11 novih pjesama na CD “Ćilim”, od danas se može pohvaliti time da je album konačno u prodaji širom regiona. Većina muzičara album posveti publici, ali je Hari “Ćilim”, čiju naslovnu numeru već krasi spot, poklonio unucima i porodici koja ne gubi strpljenje jer pjevač često van doma.

“Kažu da je čekanje ljubav. Ako je tako, onda je na-

Hari Mata Hari

kon ovih godina vaše iskrene ljubavi i našeg stvaranja sletio ćilim šareni. Moja je ljubav u tom ćilimu koji sam tkao sedam godina za vas”, kaže Hari.

Pjevač tvrdi da je svaka od 11 pjesama imala čak pet probnih verzija, a vezivno tkivo za “Staromodan tip”, “Previše si blizu”, duet “Još me plašiš” sa Elenom Risteskom i druge je vedrina.

“Na albumu se nalazi za svakoga ponešto, balade, romantika, čista vedrina. To je najbolji opis albuma”, vjeruje Hari, koji je na novom projektu udružio saradnike iz Zagreba, Beograda, Skoplja i Sarajeva.

D.B.

netic Vibe biti u susjednom ‘Gecku’ (Ulcinj). DJ Tho7on će biti gost ‘Jeffa’ u Budvi, dok će ispred Tropskog bara u Baru gostovati Mtech. Nenad Stanišić aka DJ Nigel, koji je ambasador ovogodišnjeg projekta, nastupa na ‘Almari’, a na plažnom baru ‘Onna’ u Krašićima (Tivat) žari DJ Mallex”, otkrivaju organizatori.

Muzike neće faliti ni sjutra.

“U poslijepodnevnim časovima, kada i svi programi startuju, u okviru progra-

ma živih svirki ‘Makao bend’ će svirati gostima ‘Almare’ na Oblatnom. U Herceg Novom na lokaciji ‘Žalo’ rezident je DJ Fame. Kada su budvanske lokacije u pitanju, danas se posebno izdvaja nastup DJ Steffa na plaži ‘San Trope’ i DJ Josko na ‘Torch beachu’. U Baru će gostovati DJ Marco na plaži ‘Sunset’, dok je DJ Perry, jedan od stalnih rezidenata festivala, na plažnom baru ‘Terazza’”, navodi se u saopštenju organizatora.

D.B.

IrIna Šajk - kad folIja zasjenI bIkInI

ZANIMLJIVO

Ruska manekenka Irina Šajk odmara u Italiji sa dečkom Bredlijem Kuperom, što nije promaklo paparacima. Iako Irina izgleda nevjerovatno u malom crnom bikiniju, ovog puta su svi gledali u nju jer se na plaži pojavila noseći na glavi aluminijumsku foliju.

Stavila je pakovanje na kosu, a preko aluminijumsku foliju da bi tretman bolje djelovao.

(Mondo)

BANJALUČKA AURORA NAOŠTRENA PRED LAKE FEST:

Čast nam je zbog debija na Krupcu, ostaćemo u Nikšiću do završnice

Četvoročlana moderna rokenrol postava iz Banjaluke Aurora 11. avgusta na otvaranju Lake festa u Nikšiću demonstriraće publici čime raspolaže u ovom trenutku. Vladimir Maksimčuk, Boris Maksimčuk, Marko Kovačić i Bojan Katalina za zvanični sajt festivala saopštili su da će im debi nastup na obali Krupca poslužiti za promociju drugog albuma “Nisi sam”.

“Uz nove pjesme, sviraćemo i par pjesama sa prvog albuma. Publika može

mo da se radi o sjajnom festivalu. Bendu Aurora je velika čast što će imati priliku da nastupi, planiramo da ispratimo sve festivalske dane jer sviraju mnogi bendovi koje volimo”, tvrde iz Aurore, koja je osnovana 2005. godine, a uglavnom je odlikuju enerDio članova benda gični festivalski nastupi.

“Uz pjesme sa novog albuda očekuje naš maksimum ma, na probama smo počeli jer sa nestrpljenjem očekuje- da radimo na nekim novim mo nastup. Do sada nijesmo idejama, tako da je moguće imali priliku da nas put na- da će Lake biti prilika za njinese na Lake fest, ali po na- hovu premijeru”, poručuju iz javama i izvođačima vidi- benda.

D.B.

LJEPOTA

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Njega kože ljeti je izazov

ZDRAVLJE

28

Toplota, znojenje i ostali faktori koje nam donosi ljetnje vrijeme zahtijevaju od nas da se posebno brinemo o koži Moramo promijeniti našu svakodnevnu rutinu i voditi računa o preparatima, ali i generalnoj njezi kože. Predstavljamo vam nekoliko jednostavnih pravila, koji će vam pomoći da na najjednostavniji način održite kožu lijepom, zdravom i hidriranom tokom vrelih dana.

Kreme sa hijaluronskom kisjelinom Danas, skoro svaka krema sadrži hijaluronsku kisjelinu koja posebno hidrira kožu i “briše” bore. Međutim, ako je napolju vazduh suv, ovaj aktivni sastojak će činiti suprotno za vašu kožu – “izvlačiće” vodu iz kože i učiniti je još suvljom nego što zaista jeste (i bez kreme). Preko kreme ili seruma sa hijaluronskom kisjelinom nanesite najobičniju hidratantnu kremu, koja će zadržavati vodu i vlažnost kože.

Izbor pudera Najbolje je da ljeti ne stavljate puder i tešku šminku, ali ako već ne možete bez pudera – birajte onaj koji je na vodenoj bazi i koji je izuzetno lagan. Takvi puderi nemaju gustu strukturu, pa se skoro neće ni vidjeti da ga

imate, a prekriće svaku nesavršenost i zaštititi vam kožu od štetnih UV zraka. Takođe, ovakvi puderi čuvaju i od isušivanja kože.

Umivanje Umjesto da se, kada dođete kući, umivate ledenom vodom (što zvuči kao super osvježenje), preporučujemo vam da ipak taj korak preskočite. Zagrijanu kožu koja je bila izložena suncu je najbolje prebrisati pamučnom tkaninom koju ste prethodno potopili u čaj od nane, lipe, kamilice ili bilo kog rashlađenog, biljnog čaja.

Ruževi Ve ćina žena danas ne može da izađe iz kuće bez ruža za usne. Kako i ne, kada oni čine svaki izgled savršenim. Umjesto ruževa koji suše usne (uglavnom mat varijante), birajte one tipove ruževa koji su lagani i koji hidriraju usne.

Termalna voda Termalna voda je obavezan dio u njezi kože, pa ako nemate ovaj preprat – brzo ga nabavite. Termalna voda hidrira kožu, čini je svježom, štiti je od zračenja i smanjuje iritacije. Nanesite je na lice pola sata prije izlaska napolje, ali i na sva-

Najbolje je da ljeti ne stavljate puder i tešku šminku, ali ako već ne možete bez pudera – birajte onaj koji je na vodenoj bazi i koji je izuzetno lagan

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

ka 2-3 sata.

Kosa Od kože, izbjeljivanja noktiju do dodavanja u kosu – jabukovo sirće je za sad nezamjenljivi prirodni sastojak svih domaćih proizvoda za kosu. Kako je ljeto, više smo napolju, odlazimo na more i uživamo u lijepom i sunčanom vremenu.

Međutim, kosi i ne prija baš mnogo sunca, a mi je uporno izlažemo direktnim sunčevim zracima. Zato postaje krhka i suva, pa samim tim i sporije raste i mijenja svoju strukturu (u nekim slučajevima). (Lepota i zdravlje)

LJEPOTA

29

Zaštita boje kose Hidriranje kose je najvažnije: Suva kosa brže gubi boju, nego ona koja je dobro hidrirana i njegovana.

Zato je bitno da smanjite na minimum sušenje fenom, ispravljanje i uvijanje kose, odnosno da smanjite svako stilizovanje koje uključuje toplotu. Počnite da koristite proizvode za hidrataciju kose, poput maski ili napravite sopstvene domaće maske od namirnica koje imate u kući. Jednom nedjeljno je dovoljno da povratite sjaj i zadržite svježu boju kose. Voda kojom perete kosu: Vjerovale ili ne, ali voda sa kojom ispirate i kvasite kosu je takođe jako bitna ako želite da sačuvate boju kose tokom cijelog ljeta. Najbolje je kosu prati hladnom vodom (ili mlakom, jedva toplom, ako vam baš smeta hladna voda). Takođe, možete nabaviti i posebne filtere za tuš koji će zadržati sve štetne materijale iz vode koji isto utiču na veće ispiranje boje.

Većina žena danas ne može da izađe iz kuće bez ruža za usne. Kako i ne, kada oni čine svaki izgled savršenim.

Umjesto ruževa koji suše usne (uglavnom mat varijante), birajte one tipove ruževa koji su lagani i koji hidriraju usne

Preko kreme ili seruma sa hijaluronskom kisjelinom nanesite najobičniju hidratantnu kremu, koja će zadržavati vodu i vlažnost kože

njega

Ljetnje vrućine

30

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Dubinska hidratacija uslov za svjež i blistav izgled Ljeto je godišnje doba kada se dosta vremena provodi na otvorenom, ali i doba, koje uprkos svojim čarima, može donijeti i niz neugodnosti i pokvariti željno očekivani godišnji odmor. Naime, u ljetnjem periodu koža je izložena agresivnom uticaju sunca, čestom pregrijavanju, znojenju, isušivanju, prljavštini i nemoguće je spriječiti znojenje i širenje pora, što je posebno izraženo u toku ljetnjih mjeseci, kada su oštećenja na koži najčešća.

Svakodnevna su i upozorenja na štetne posljedice prekomjernog sunčanja.

ZNAČAJ SUNCA ZA RAST I RAZVOJ KOSTI Sunce je kombinovani izvor svjetlosti sa mnogo vidljivih infracrvenih, a vrlo malo ultraljubičastih zraka. Dugotrajno izlaganje suncu je, zaista, veoma opasno, ali ne postoji bolji način da se prikupi potrebna količina ultravioletnih zraka koji su neophodni za rast i održavanje koštanog sistema, kako kod djece, tako i kod odraslih, a naročito kod

osoba koje imaju probleme sa no čišćenje pora od sebuma, izuosteoporozom. mrlih ćelija i ostalih štetSunčanje pomaže i nih sastojaka. nakon osobama oboljelim čišćenja, neophodod raznih kožnih no je stavljati mabolesti, kao što su kar jedan put nepsorijaza, atopski deljno neku madermit, reumatisku za dubinsku čarima, oboljenjihidrataciju da bi spriječili prevelima jajnika, a neopko isušivanje i puhodno je i za rješacanje kože. vanje mnogih drugih problema. Stoga se ne Sloba Bubanja Dubinskom hidratacijom se nadoknađuju treba panično kriti od sunca, ali treba biti oprezan. I pored do- elementi koje je koža potrošila bre pripreme, visoke temperatu- tokom boravka na suncu, moru re uvijek naprave štetu i zbog to- plaži... a koji su neophodni za norga, kožu treba treba štititi od isu- malno funkcionisanje i održavašivanja, redovno joj vraćati i na- nje njene vlažnosti. Postoji mnodoknađivati sve ono što su visoke go metoda, kako preparativnih, temperature oštetile. Najznačaj- tako i aparativnih, koje su u služnija je dubinska hidratacija kože. bi borbe protiv prevelikog isušiDUBINSKA HIDRATACIJA vanja i stvaranja bora, koje, kada Vrstu tretmana za vlaženje i se kombinuju, daju dobre rezulmetode rada treba određivati po tate i čuvaju kožu. Osnovno pravistrogo utvrđenim pravilima i za lo koje treba poštovati jeste da nisvaku osobu posebno. kad ne treba primjenjivati samo Ono što je zajedničko za sve je jednu metodu, već kombinovati da je tokom cijelog ljetnjeg perio- preparate i aparate naizmjeničda neophodno dubinsko i temelj- no, da bi došli do dobrih rezultata.

HIJALURONSKA KISJELINA Hijaluronska kisjelina već godinama zauzima značajno mjesto i od presudne je važnosti za elastičnost, gipkost, zategnutost i čvrstinu kože. Jedan je od glavnih sastojaka kože, koji joj daje čvrstinu, elastičnost i napetost. Jednostavnije rečeno, daje koži jedrinu i mladalački izgled, jer ima izuzetno veliku moć vezivanja vode.

Prevelikim isušivanjem i sunčanjem, njena količina se postepeno smanjuje, koža postaje neelastična, meka, počinje da se opušta i puni borama. Tada je neophodno, potražiti stručni savjet od svog kozmetičara, koji će vam dati preporuku o tretmanima i njezi, neophodnu vašem tipu kože i pravilnoj zaštiti od sunca. Preporučiće vam tretman dubinske hidratacije koji ima sposobnost da povezuje vlakna i popunjava međućelijske prostore, tako da koža postaje zategnuta, svježa, prozračna i navlažena, bez obzira na godine starosti.

Autor: Sloba Bubanja www. estebel-mn.com

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

njega

Uz malo truda, svakodnevne njege, znanja i strpljenja, možete sačuvati zdrav izgled, spriječiti stvaranje bora, vratiti blistav i prozračan ten, nadoknaditi vlažnost i ujednačenost kože i tokom ljetnjih vrućina

31

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru.

Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana.

A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Preventivne mjere i uPotreba kreme PREVENTIVNE MJERE Preventivne mjere su veoma važne. Uz malo truda, svakodnevne njege, znanja i strpljenja, možete sačuvati zdrav izgled, spriječiti stvaranje bora, vratiti blistav i prozračan ten, nadoknaditi vlažnost i ujednačenost kože i tokom ljetnjih vrućina.

Pored krema sa hijaluronskom kisjelinom, kreme sa morskim algama, kavijarom, planktonom i drugim proizvodima iz mora su nezamjenjive i idealne tokom cijelog ljetnjeg perioda, za sva stanja gdje je izražena suvoća kože. Ove kreme obiluju mineralima, vitaminima, proteinima i elementima za vlaženje, koji vraćaju sjaj i elastičnost dehidriranoj koži i štite je od prevelikog isušivanja.

Maske sa algama i kavijarom su takođe jako važne.

Njih treba nanositi jednom nedjeljno, blage masaže, limfna drenaža, mlake komprese, hladni gelovi od arnike, divljeg kestena, eukaliptusa i mnoge druge kreme koje djeluju smirujuće i koje su namijenjene suvoj, dehidriranoj kuperoznoj koži.

GREŠKE I ZABLUDE O UPOTREBI KREMA SA ZAŠTITNIM FAKTOROM Pogrešno je mišljenje da je dovoljno staviti kremu sa visokim zaštitnim faktorom ujutru i da će vas ta krema štititi tokom cijelog dana.

Zaštitne kreme treba stavljati isključivo kad se želi izaći na sunce, jer one poslije dva sata gube svojstvo, pogotovu usljed znojenja ili kvašenja kože. Osim ovoga, kreme

sa zaštitnim faktorom nikako ne mogu da zamijene vašu dnevnu kremu, već ih treba nanositi preko nje i to nekoliko puta u toku dana, naročito na moru i na plaži, kad je i inače, neophodna pojačana hidratacija. Takođe, kao zaštita u vrelim ljetnjim danima, svakako se preporučuje upotreba šešira sa širokim obodom, sunčanih naočara, lagane odjeće i izbjegavanje boravka na direktnom suncu u kritično doba dana.

Preparati za sunce moraju ispuniti čitav niz vrlo složenih zahtjeva, kako bi zadovoljili sve potrebe kože i ostvarili željene zaštitne efekte.

Na prvom mjestu kreme sa zaštitnim faktorom moraju biti efikasne u zaštiti od svih štetnih talasnih dužina sunčevog zračenja. Treba da da

sadrže niske koncentracije konzervansa i parfema. Takođe, moraju se lako nanositi na kožu, biti vodootporne koliko je to moguće, stabilne, sposobne da koži daju vlagu, da je hrane i njeguju.

Kada boravimo na plaži, važno je da smo u hladu veći dio dana, pa čak i tada, onima sa osjetljivom kožom prijeti opasnost od opekotina, zbog toga što platno suncobrana nije dovoljna zaštita, jer propušta do 50 odsto zračenja, koja se uz to, reflektuje i sa morske površine i pijeska. Kremu sa zaštitnim faktorom potrebno je nanijeti pola sata prije izlaganja suncu i nanošenje ponavljati svaka dva do tri sata, čak i kada je oblačno vrijeme, jer UV zraci prolaze i kroz oblake.

Pogrešno je mišljenje da je dovoljno staviti kremu sa visokim zaštitnim faktorom ujutru i da će vas ta krema štititi tokom cijelog dana. Zaštitne kreme treba stavljati isključivo kad se želi izaći na sunce, jer one poslije dva sata gube svojstvo, pogotovu usljed znojenja ili kvašenja kože.

Film

Sport

32 •TVprogram 10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 11:45 Serija: Dvije djevojke bez love 13:00 Tačno 1 14:00 Emisija: 150 minuta 16:00 Serija: Brusko 16:30 Serija: Gilmorove 17:15 Emisija: Južnjačko srce 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Serija: Šešir profesora Koste Vujića 22:00 Film: Lutalica 23:40 Noćni žurnal 00:00 Exkluziv 01:00 Serija: Gilmorove 01:45 Serija: Južnjačko srce

PRVA Vijesti, 19.00

07.30 Koncert 08.30 Meridijani , r 10.00 Strani dokumentarni program(cfi): r 11.00 Opasne igre 12.00 Vijesti 12.05 Serijski program: Brod , r 14,00 SAT reportaža, 14.30 Serijski program: Tajna starog mosta, r 16.00 Akcenti, r 17.50 Fleš sport 19.30 Dnevnik 2 22.00 Serijski program: Brod 23.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Koncert, 07.30

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.06 Naučno – obrazovni program 13.00 Vijesti 13.30 Možeš i ti 14.06 Nodi crtana serija 15.00 Lajmet, vijesti na albanskom 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Tajna starog mosta 17.00 Slobodna Evropa 17.30 Dnevnik na gestovnom jeziku 17.35 Serija: Opasne igre 18:25 Serija: Budva na pjenu od mora 19.15 Ukusi jutra 19.30 Dnevnik 2 20.05 Akcenti 21.00 Dokumentarna emisija 21.30 Film: Braća Blum 23.40 Meridijani 01.50 Slobodna Evropa

RTCG 1 Serija: Budva na pjenu od mora 18.25

07:00 Jutarnji program - uživo 10:00 Humoristička serija 10:30 Top 10 10:45 Legende 11:00 Extremno 11:30 Zabava 11:45 Moda 14:00 Sportski intermeco 14:15 Smijeh kao lijek 14:30 Dogodilo se...

15:15 Zvjezdane staze, r 18:00 Crna Gora na ženski način 18:40 Smijeh kao lijek 18:55 Kolačići sudbine - premijerno 19:00 Aktuelno - premijerno

777 Ekstremno 11.00

06:35 06:55 07:00 09:08 10:23 11:03 11:23 12:03 12:28 12:37 13:03 14:03 17:06 17:10 18:00 18:25 19:24 20:03 21:08 22:03 23:03 00:03 00:34 01:20 02:50

City M City kids M Dobro jutro 5 minuta kuvajte sa Džajom City kids M Premijera Premijer Skrivena kamera Pop Corn TV Sportisimo City M Kuća od srca r Ja to tako r 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Elif Bahar Zehra DNK Paparazzo lov Seks i grad City M Film: Potopljen Film: Udobna fotelja

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

07:00 10:00 10:30 11:25 12:00 12:45 14:00 14:07 14:10 15:00 15:35 16:30 16:55 17:20 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

PINK Infomonte, 18.00

11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

Boje Jutra Vijesti u 10 Život teče dalje, r Bez granica specijal,r Vijesti u 12 Hotel Vavilon, r Vijesti u 2 Ukusno, a lako Tajne,r Boje ljeta Crna ruža,r Vijesti u pola 5 Perspektiva Tajne, serija Vijesti u pola 7 Život teče dalje Poaro Hotel Vavilon Vijesti u 10 Bez granica Perspektiva,r Poaro,r Boje ljeta,r

VIJESTI Vijesti, 18.30

10:10 12:00 12:30 13:05 14:10 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Get out Info pres Koncert Serija: Porodica Jermolov/r Čast i poštovanje/r Hrana i vino Pokreni biznis Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Nekultura življenja Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00

VOA Film 5 do 5 Summer Edition (r) Ljetnji retrovizor Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor 5 do 5 Summer Edition Forum Club A (r) A lista DW Arts 21 (r) Naslovne vijesti Atlas radija Ljetnji retrovizor Club A Forum Film 5 do 5 (r) Ljetnji retrovizor Club A (r)

ATLAS 5 do 5 Summer Edition, 16.55

10:00 10:35 11:00 12:00 12:05 12:55 13:00 15:00 17:20 18:15 19:00 19:35 20:00 20:30 22:00 22:35

Serija Muzički program Hrana i vino Vijesti Mediterraneo Muzički program Film Film Na dva mora Hrana i vino Polis Grad teatar Budva Sportsko popodne Muzički program Polis Motorsport magazine 23:05 Film 01:25 Video-tekst

BUDVA Film: 23.05

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA Pink, Potopljen 1.20

CINEPLEXX PODGORICA Dan nezavisnosti: Nova prijetnja 21:00; Konvoj 22:00; Legenda o Tarzanu 15:30, 17:45, 18:45, 20:00, 21:15, 22:15; Obavještajci 18:15; 20:30, 22:30; U potrazi za Dori 15:15; 16:15; 17:30; VDDŽ: Veliki dobroćudni džin 16:30; 19:30; Velika iluzija 2 21:45 Ledeno doba: Veliki Udar 15:00, 16:00, 17:00, 18:00, 19:00, 20:10.

U Američkoj ambasadi dolazi do krvavog incidenta u kojem ginu amabasador i agenti. Američke obavještajne službe za koje radi Dr. Čepel vjeruju da je neko zahvaljujući umijeću kontrolisanja mozgova naveo agente da pucaju jedni na druge...

Uloge: Stiven Segal, Kristina Adams, Vilijem Houp, Vini Džouns i Geri Denijels Režija: Entoni Hikoks

Prva, Lutalica 22.00 Mlada i lijepa Ciganka dolazi u Beograd i ima samo jednu želju - da postane pjevačica. Ona dobija priliku da ostvari svoje snove nastupajući sa čuvenim harmonikašem Bata Kandom u kafani “Ciganska noć”. Žanr: drama Produkcija: Jugoslavija, 1987.

Trajanje: 99 min.

Uloge: Lidija Vukićević, Velimir Bata Živojinović, Dragan Nikolić Režija: Zoran Čalić

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1

10.00 11.21 11.30 12.00 12.15 12.25 12.45 14.10 14.55 15.15 15.55 17.00 19.00 19.22 19.30 20.05 21.00 22.35 23.20 23.35 23.50 00.35 00.40

HRT 1

Vesti Protezanje Trag: Do poslednjeg čoveka Dnevnik Sport plus Vreme, stanje na putevima Serija: “Hotel Grand” Serija: “Pandur” Ekipa Ovo je Srbija Serija: “Vratiće se rode” Dnevnik Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Serija: “Vratiće se rode” Film Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija. “Pandur” Vesti Film: “Piromani”

12.00 12.15 12.19 12.25 14.00 14.45 15.07 15.55 17.00 18.20 19.00 19.52 19.55 20.00 20.46 23.00 23.15 23.18 23.25

FOX

Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Serija: “Mekleodove ćerke” Jelovnici izguljenog vremena Najbolje iz Lijepom našom Serija: “U registraturi” Vijesti Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Vrijeme Loto 7/39 Serija: “Kedar Kouv” Film: “Dečak s biciklom” Dnevnik Vijesti iz kulture Sport Vrijeme

11.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 23.50

Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija: “Pravi O’Nilovi” Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija.

“Kvantiko” Serija. “Kasl” Serija.

“Goldbergovi” Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija. “Vodič kroz život Kupera Bareta” Serija.

“Advokat” Serija: “Kasl”

ARENA SPORT 1

MTV ADRIA

08.30

06.00 07.10

09.00 10.30 11.00 13.00 16.30 17.00 17.30 20.30 22.55 01.00 02.00 02.45 04.30

Football Stars EP07 Košarka: Cedevita Igokea Arenasport vesti Odbojka, Gran pri, finale Fudbal: Real Madrid - Roma Magazin, Put u Rio Great Sporting Moments EP 08 Odbojka, SL: Brazil - Italija, uživo Odbojka, SL: Poljska Francuska, uživo Arenasport vesti Odbojka na pesku, Gštad, finale (ž) Fudbal, pregled Kopa Libertadores Fudbal: Atletiko Nacional - Sao Paulo, uživo Fudbal: Voždovac Partizan

08.10 08.20 09.10 10.00 11.00 12.00 12.10 13.20 13.30 13.50 15.00 15.20 15.30 16.20 16.30 17.10 18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 22.30 22.40

Morning Mix 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Brothers Green Video Love Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 Music Ridiculousness Slf Music 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Brothers Green Video Love Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 MTV Suspect 3 From 1 Top 20 Ultimate House Party Hits

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

FOTO UBOD

Novi početak

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Put na kalifornijskoj obali

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3353

1

3 3

6

2

3

Medium level

3

4

3

9

6

8

1

2

7

5

6

8

3

4

1

7

5

2

9

1

5

7

2

9

6

3

8

4

9

2

4

8

5

3

7

6

1

3

9

6

5

4

2Puzzle 1 7 solution: 4 8 5 8 9 6 2 1 3

7

7

6

5 3

4

4

3

6

1

3

7

9 9

9

2

5 8

Sudoku puzzle No. 3135 2015-05-14

8 6 1 7 2 5 9 4 6 www.sudokukingdom.com 2 7 5 3 4 9 6 1

9

9 7

Play sudoku online at:

2015-12-18

4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

7

Daily Sudoku puzzle No. 3354

2

8

3

5

9

7

2

6

1

8

4

8

2

4

1

5

9

7

6

3

6

7

1

4

8

3

5

2

9

9

4

2

5

3

7

8

1

6

1

8

6

2

9

4

3

5

7

5

3

7

8

6

1

4

9

2

4

9

3

6

1

5

2

7

8

2

6

5

3

7

8

9

4

1

7

1

8

9

4

2

6

3

5

6

9

4

4 6

3 2

3

4

6

9 5

8 5

1

7

8 7

3 6

3

8

Medium level

7

2

7

7 1 6 5 3 8 4 9 2 Sudoku puzzle No. 3136 2015-05-15

2015-12-19

6

5 7

1

7

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

Word Search Puzzle #Z642TX

M

A

G

P

I

E

S

S

C

A

N

T

I

E

R

M

C

O

N

V

E

N

E

S

I

R

I

S

K

S

B

A

N

I

S

H

U

S

T

L

I

N

G

K

W

A

C

C

O

R

D

E

D

E

A

Q

S

L

I

E

B

T

H

U

G

G

E

D

K

N

R

U

I

N

S

B

T

M

S

M

A

E

R

C

R

H

F

I

D

T

L

E

E

N

K

L

W

R

I

E

S

F

E

E

S

E

P

D

H

L

T

X

D

W

H

K

I

S

F

T

V

E

I

E

A

G

L

A

N

P

R

C

W

I

E

R

E

C

O

M

M

E

N

D

A

T

I

O

N

S

E

K

A

T

S

I

M

R

V

R

B

E

L

I

R

M

U

T

U

A

L

O

E

X

A

I

N

L

T

O

T

C

E

P

S

O

R

P

R

P

T

T

I

E

C

O

W

A

L

L

S

L

L

E

S

E

L

P

L

T

I

S

N

R

E

T

T

A

P

D

S

Y

G

Y

A

MISUNDERSTANDS FINDING AURAL Accorded Hammers Patterns Varied MULTIPLICATION FIXED BASED Algae Hugged NAPESWalls FORCIBLE Pillows BELCH OCEAN BULLS Babble Hulks FORES Prospect Wests PANTRY GHOUL CHOLERA Bandwagon Hustling Quiet PASTEWickets GIDDY CHORD PORTENT HAULED COMES Banish Indefinitely Rates Wries SALTIES HOWLS DEMEANS Bites Insufficiently Recommendations SCANS HUNGRY EMAILS SPENDTHRIFTS EMBELLISHMENTS Celled Kneel IMMERSE Risks STREW EMPLOYERS Convenes MagpieINKED Ruins TURNIP JOSTLES ENLARGED Corsets Medicate Scantier UNTIE KNITS EXIST WELTS MAINTENANCE FAMINE Creams Mistake Sells Drool

Mutual

Evict

Paraphernalia

35

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nekoliko puta ste se opekli zbog vaše želje za hvalisanjem. Oslobodite se te ružne navike. Jedva čekate malu pauzu na poslu.

Imunitet se popravlja i to je jako bitno.

BIK Zaboravili ste da podsjetite partrnera na obećanje koje vam je svojevremeno dao. Uradite to danas. Pristupite poslu malo energičnije. Bolovi u zglobovima.

BLIZANCI Danas je vrlo bitan dan u vašoj ljubavnoj vezi. Zato pamet u glavu a srce na dlan. Pružiće vam se šansa za dodatnu zaradu. Sa sluhom nešto nije u redu.

RAK Previše ste osjetljivi na neodmjerene riječi komšiluka. Možda bi bilo bolje da slušate svoje srce. Biće vam potrebna velika energija za odaveze koje slijede.

VAGA Poljubac jedne osobe koju ste nedavno sreli vas je izbacio iz ravnoteže. Uživajte u slatkim snovima. Previše analizirate a malo radite. Manje alkohola.

ŠKORPIJA Teško je sa nekim ostati prijatelj poslije ljubavne veze. Obično se završi razočaranjem. Posao vam se smučio i tražite novi. Neredovno se hranite.

STRIJELAC Bolje je da sa partnerom podijelite sve slobodne trenutke nego što trošite energiju na gluposti. Šef nije oduševljen vašim rječnikom. Probavne smetnje.

JARAC Osoba iz komšiluka vam je spremila jedno prijatno iznenađenje. Pričuvajte se takvih situacija. Razmislite o privatnom poslu na vrijeme. Dobro zdravlje.

Silted

Tepee REBUS

Copyright © Puzzle Baron February 9, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Vi ste osoba koja u nekim situacijama ne zna šta želi u ljubavi.

Onda su vam drugi krivi. Nasjeli ste na provokaciju i sad se čupate. Sinusi su zapušeni.

DJEVICA Za vas je ljubav poezija, ali nažalost ljubav je ponekad i bespotrebna drama za koju ste vi odgovorni. Staloženo obavljate posao. Mala prehlada će brzo proći.

Rješenje iz prethodnog broja: Vešti Kuzma ore

VODOLIJA Koliko vremena ste utrošili na sumnjive razgovore vaše voljene osobe. Danas ćete shvatiti o čemu se radi. Bolje se organizujte za posao. Migrena je dosadna.

RIBE Danas vam nedostaje pozitivne energije što nije svojstveno za vas. Partner će to promijeniti. Čuvajte se saobraćaja. Totalno ste danas rasijani. Oprez.

petak, 14. 11. 2014.

36

MALI OGLASI

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

P

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825

PRODAJEM STAN 40m2

U Tivtu, u obuhvatu DUP-a Gornji Kalimanj, prodajem plac povr[ine 375 m2. Indeks zauzetosti 0,4, indeks izgrađenosti 0,8. Tel.069/031-521

TURIZAM

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana "Anovi", 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru "Kruševac" (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije). Tel.067/244-616

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767

KUĆE/STANOVI

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta "Hemomonta", Kontakt 067/206-566

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

PLACEVI Prodajem 20.000 kvadrata i kuću 56 kvadrata. Povoljno.

Tel.067/898-614

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Prodajem placeve u Mahali, Zeta.

Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

Izdajem jednosoban stan odmah preko puta Pravnog fakulteta, namješten, 300 eura.

Tel.069/554-134

Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2. Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1.

Tel.+382 69 013 133

Prodajem motor quade - četvorotočkaš - i hondu u odličnom stanju. Povoljno. Cica.

Tel.067/583-174

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

Prodajem 3.556 m2 zemlje u Zeti KO Bijelo Polje.

Tel.069/689-081

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km. Tel.069/493-279

VOZILA/AUTO DJELOVI

Besplatne usluge registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Podgorica.

Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w.hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

37 31

MALI OGLASI

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Hitno potrebni moleri sa radnim iskustvom. Tel.067/260-408

RESTORANU ATRIO

(Delta City) potrebni: kuvar, pomoćni kuvar, pizza majstor, pomoćna radnica u kuhinji, radnica za pranje suđa, šanker i konobar.

Zvati svakog radnog dana od 10:00h do 13:00h.

Ne primamo sezonske radnike.

Kontakt telefon 067 613 707

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora.

Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460 Prodajem drveni sto, 3 stolice komplet, tikovina, komodu, plakar trodjelni. Povoljno.

Tel.069/260-827 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

38

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

SPORT

JERMENIJA

CRNA GORA

44 78

10 10 17 7 23 32 13 10 Arutjunian 2 Kurdolian Madojan 3 Ajemian 4 Arslanian 17 Babajan Nerses 2 Uzunian Enoh 16 Elmojan Selektor: Peti Tibo

PLAVI OSTALI BEZ RIVALA U EVROKUPU Italijanski Dinamo Sasari odustao je od učešća u Evrokupu i priklonio se novom takmičenju Fibe, Ligi šampiona, prenosi specijalizovani košarkaški portal Sportando. Klub iz Sardinije je trebao da bude rival Budućnost Voliju u grupnom takmičenju Evrokupa, ali su pod pritiskom odustali, baš kao i Kantu, Trento i Ređo Emilija. Predstavnici ovih klubova nijesu ni prisustvovali žrijebu koji je održan 7. jula u Barseloni.

Crnogorski predstavnik će naredne sezone u Evrokupu igrati u grupi C sa Unikahom, Bajernom, Mursijom i Zenitom iz Sankt Peterzburga. Ostaje da se vidi da li će šesti učesnik biti određen naknadno. A.K.

CRNOGORSKI PREDSTAVNIK ĆE NAREDNE SEZONE U EVROKUPU IGRATI U GRUPI C SA UNIKAHOM, BAJERNOM, MURSIJOM I ZENITOM IZ SANKT PETERZBURGA. OSTAJE DA SE VIDI DA LI ĆE ŠESTI UČESNIK BITI ODREĐEN NAKNADNO

TIP 1

DANA 2

EP B DIVIZIJE ZA IGRAČE DO 20 GODINA: CRVENI SE POIGRAVALI I SA JERMENIJOM

Dva dana odmora pa četvrtfinale Još i prije ovog meča su obezbijedili prvo mjesto i plasman u četvrtfinale, ali nije bilo opuštanja i viđena je još jedna ubjedljiva pobjeda - mlada košarkaška reprezentacija Crne Gore deklasirala je i Jermeniju (78:44) i sa maksimalne četiri pobjede čekaju rivala u duelu za polufinale Evropskog B prvenstva u Grčkoj.

Izabranici Dušana Dubljevića su danas slobodni, dok je sjutra dan odmo-

ra na šampionatu. U petak (13.15h) je na programu četvrtfinalni okršaj, a protivnik će biti drugoplasirana selekcija iz grupe B gdje su Island, Rusija, Poljska, Bjelorusija i Estonija (Islanđani su trenutno drugi).

Baš kao i protiv Portugala, selektor je svim igračima dao šansu i svi su se upisali u strijelce osim Vasilija Baćovića. Najefikasniji je bio Vasilije Knežević sa 14 poena i deset sko-

kvota 1,60

kova, dok je 13 dao Ognjen Čarapić.

“Za svaku utakmicu se spremamo kao da je finale prvenstva, svjesni smo toga da dolaze mnogo teže utakmica, ali na svakom meču dajemo sve od sebe i igramo za tim. Znamo da će put ka A diviziji biti veoma težak, ali vjerujem u tim i vjerujem da imamo kvalitet za povratak u elitu”, javio nam se juče iz Halkide član Mornara, Emir Hadžibegović.

TURNIR U AJNDHOVENU: LAVICE OKRENULE RUSIJU

Loš početak, pa buđenje Na krilima Katarine Bulatović, Jovanke Radičević i Radmile Petrović (sve tri po šest golova), i uz pomoć Bojane Popović (tri gola), rukometašice Crne Gore pobijedile su Rusiju (27:26) u prvom susretu turnira u Ajndhovenu, u sklopu priprema

za Olimpijske igre. Ruskinje su vodile 7:2 u osmom minutu, “lavice” serijom 6:1 stigle do 8:8, a u 49. preokrenule i na kraju slavile jednim golom razlike.

“Jako sam zadovoljan, obzirom da je bio prvi meč poslije napornih priprema. Bili

AJNDHOVEN - Dvorana: Sportski centar. Gledalaca: 2.000. Sudije: Elijason i Palson (Island). Sedmerci: Crna Gora 4 (3), Rusija 4 (4). Isključenja: Crna Gora 12, Rusija 6 minuta. Crveni karton: Raičević (Crna Gora) u 14. minutu.

2

HALKIDA - Dvorana: Tasos Kamburis. Gledalaca: 100.

Sudije: Karalampos Karakacunis (Grčka), Antoni Sinterniklas (Holandija), Mart Ehendrik (Estonija)

Četiri od četiri u grupi, red je na četvrtfinale: Mihailo Radunović

CRNA GORA - RUSIJA 27:26 (12:13)

Hadersfild - Liverpul

Čarapić 13 Krivokapić 7 Bakić 6 Kalezić 7 Radunović 2 Bošković 5 Popović 8 Baćović Hadžibegović 4 Ilić 6 Nikolić 6 Knežević 14 Selektor: Dušan Dubljević

Rajčić (pet odbrana), Barjaktarović (sedam odbrana), Petrović 6 (2), Pavićević 2, Radičević 6 (1), Grbić, A. Bulatović 1, A. Klikovac 1, Popović 3, B. Klikovac, Jauković 1, K. Bulatović 6, Ramusović, Mehmedović, Despotović, Raičević 1.

Sedojkina (tri odbrane), Jerohina (tri odbrane), Kalinjina (jedna odbrana), Kuznjecova 4, Gorškova 1, Dmitrijeva 2, Senj 1, Akapjan, Vjahireva 4 (3), Sudakova, Bobrovnjikova 4, Makejeva, Žilinskajte, Marenjikova 2, Bliznova 2 (1), Černoivanjenka 2, Iljina 3, Petrova 1.

smo malo teški jer smo putovali juče cijeli dan. Rusija je ekstremno ozbiljan protivnik, zadovoljan sam pristupom svih djevojaka”, rekao nam je selektor Dragan Adžić i prokomentarisao igru Bojane Popović.

“Vidjela se ta energija, to se ne zaboravlja. Sve djevojke su odradile svoje zadatke”.

U drugom kolu Crna Gora igra danas (18h) sa Švedskom.

A.K.

RASPORED JUČE Crna Gora - Rusija 27:26 DANAS 18h Crna Gora - Švedska SJUTRA 20.30h Holandija - Crna Gora

GRUPA A Jermenija - Crna Gora Portugal - Gruzija Makedonija slobodna 1.

2.

3.

4.

5.

CRNA GORA ___ GRUZIJA______ MAKEDONIJA _ PORTUGAL____ JERMENIJA ___

4 3 3 3 3

44:78 55:82 4 2 1 1 0

0 1 2 2 3

8 5 4 4 3

Plasman u A diviziju će izboriti tri prvoplasirane selekcije na šampionatu.

A.K. Katarina Bulatović

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

SVJETSKO JUNIORSKO PRVENSTVO

Finale za Kristinu u poljskom Bidgošću

SPORT

39

Mark Gasol otkazao Rio

IZ RUSIJE U ŠPANIJU

Tajriz Rajs u Barseloni Novi veliki uspjeh za Kristinu Rakočević - crnogorska reprezentativka i rekorderka u bacanju diska se plasirala u finale Svjetskog juniorskog prvenstva u poljskom Bidgošću. Mlada članica mojkovačke Tare je u prvoj kvalifikacionoj grupi A bacila disk 52,92 metara, dok je norma za finale bila 51,50m. Kristina je u svojoj grupi osvojila prvo mjesto ispred Kankping Sun. Njih dvije su jedine takmičarke iz grupe A koje su ispunile kvalifikacionu normu.

Finale je na programu sjutra (četvrtak, 18.50h).

Rakočević je jedina predstavnica Crne Gore, koja je izborila normu za ovo takmičenje, a u Bidgošću će se

nadmetati 1.518 takmičara (832 juniora i 686 juniorki).

Norma u disku za ovo takmičenje iznosila je 48 metara, a 18-godišnja crnogorska rekorderka je, uprkos godinama, prva favoritkinja, pošto ima najbolji rezultat ove sezone u svijetu, 58,3 metra na atletskom mitingu u Splitu sredinom aprila.

A.K.

Mlada članica mojkovačke Tare je u prvoj kvalifikacionoj grupi A bacila disk 52,92 metara, dok je norma za finale bila 51,50m

Košarkaška reprezentacija Španije će biti oslabljenja na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru - Mark Gasol neće moći pomoći “furiji” u Brazilu. Kako pišu španski mediji, mlađi od braće Gasol se još nije oporavio od povrede stopala i tri nedjelje prije početka Igara je morao da otkaže nastup.

Selektor Španije, Serđo Skariolo još nije skratio spisak na 12 imena za nastup u Riju, ali će, vjerovatno, na centarskim pozicijama priliku dobiti Pau Gasol, Nikola Mirotić, Felipe Rejes i Vili Ernangomez. Španija će na OI igrati u grupi B sa Argentinom, Litvanijom, Hrvatskom i Brazilom.

A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 11.00h 20.30h 22.20h

ARENASPORT 2

WTA Baštad, tenis Bajern - Mančester siti, fudbal ATP Vašington, tenis

SPORTKLUB 2 13.35h

SPORTKLUB 3 Đangsu - Hebei, fudbal

ARENASPORT 1 20.45h 02.30h

Hadersfild - Liverpul, fudbal Independijente dela Vale Atletiko Nasional, fudbal

ATP Umag, tenis ATP Umag, tenis

ARENASPORT 3 20.30h

Gvangžu R&F - Gvangžu Evergrande, fudbal

13.35h

17.30h 20.00h

Kruzeiro - Vitoria, fudbal

ARENASPORT 4 15.30h 18.00h

ATP Kicbuhel, tenis ATP Kicbuhel, tenis

EUROSPORT 14.15h

Tur d Frans, biciklizam

EUROSPORT 2 18.00h

Juniorsko SP Poljska, atletika

Tomaš Satoranski i Aleks Abrines su otišli, stigao je Viktor Klaver, a novi trener Gjorgos Barcokas je našao novog organizatora igre - Tajriz Rajs je novi igrač Barselone! Reprezentativac Crne Gore je sa “blaugranom” potpisao dvogodišnji ugovor.

Odlični plejmejker, u dresu Himkija, je prošle sezone u Evroligi prosječno bilježio 12,3 poena i bio je je-

dan od glavnih igrača u ekipi Duška Ivanovića.

Amerikanac se nalazi na širem spisku selektora Bogdanja Tanjevića za kvalifikacije za Eurobasket, ali će ih propustiti zbog povrede.

Prije Himkija, Tajriz je 2014. godine osvojio Evroligu sa Makabijem (proglašen za MVP-ja fajnal-fora), a igrao je još za Bajern, Lijetuvos Ritas, Artland i Panionios.

A.K.

NIJE DONIJETA ODLUKA O SUSPENZIJI

MOK “muči” Ruse Na manje od 20 dana prije početka Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru svjetski sport je potresla informacija o dopingu takmičara Rusije na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju. Međunarodni olimpijski komitet je juče trebao da donese odluku od suspenziji svih ruskih učesnik Igara, ali je MOK objavio da će razmotriti pravne opcije prije nego što izrekne kolektivnu suspenziju. MOK je

takođe objavio da planira da ponovo testira sve ruske sportiste koji su se takmičili u Sočiju.

Podsjetimo, ruski atletičari su već suspendovani sa svih međunarodnih takmičenja, uključujući i Olimpijske igre u Riju, uz određene izuzetke.

Njima je suspenzija izrečena zbog prethodnog izvještaja Svjetske antidoping agencije u kojem je potvrđeno postojanje sistemskog dopinga.

40

SPORT

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

UPOZNAJTE OLIMPIJSKA BORILIŠTA PREDSTAVLJAMO MJESTA KOJA ĆE NA NAJBOLJI MOGUĆI NAČIN “OŽIVJETI” IGRE U RIJU

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

IDEALNI USLOVI ZA LEGENDA GUGA DOBIO SVOJ CENTAR

“Olimpijski teniski centar” koji obuhvata četiri terena tek treba da dobije zvanično ime, a najvjerovatnije da će biti nazvan po ikoni brazilskog tenisa Gustavu Kuertenu, popularnom Gugi. Moći će da primi čak 19.500 gledalaca, po čemu će biti drugi po veličini teniski kompleks na svijetu. Centralni teren kompleksa dobio je ime “Marija Ester Buenjo”, po bra-

zilskoj teniserki koja je prva osvojila sva četiri Gren slema u dublu u istoj godini.

Dvorana je kompletirana u februaru, a koštala je oko 62 miliona američkih dolara. Interesantno, igraće se na tvrdoj podlozi, po ugledu na US open i Australijan open. To je izazvalo oštre reakcije uglavnom južnoameričkih i španskih tenisera, koji su očekivali šljaku.

Sagrađen: 2016.

Ime: Centar Gustavo Kuerten

Sagrađen: 2016.

Kapacitet: 19.500

Cijena izgradnje: 62 miliona dolara

Sportovi: tenis

AKVATIKS - VODENA POSLASTICA

Ime:Akvatiks stadion “Akvatiks stadion” u Olimpijskom parku u Bari prije svega je bio odraz želje da se obezbijedi što veći broj mjesta za navijače.

Tako će takmičenja u plivanju moći da prati čak 15.000 fanova, što je fantastična brojka za ovaj sport. Na ovom stadionu biće održana i završnica takmičenja u vaterpolu, za koje se organizatori nadaju da će biti najposjećenije u istoriji Igara. Izgradnja ovog objekta koštala je oko 54 miliona dolara, a cjelokupnu namjenu zadržaće nakon Igara.

Sagrađen: 2015.

Sportovi: plivanje, vaterpolo

Ime: Olimpij

Kapacitet: 15.000

Cijena izgradnje: 54 miliona dolara

Kapacitet: 25.000

41

SPORT

Foto:

SRIJEDA, 20. 7. 2016.

JOŠ 16 DANA

A SUPER REZULTATE

jski golf teren

Cijena izgradnje: 15 miliona dolara

GOLF U NACIONALNOM PARKU Sportovi: Golf

“Olimpijski golf teren” će narednih godina ugostiti jedan od najjačih profesionalnih turnira na svijetu. Prethodno, imaće debi na Olimpijskim igrama, u sportu koji takođe debituje na OI.

Izgrađen je u “Marapendi” nacionalnom rezervatu, po najvišim ekološkim standardima, a ima tribine na kojima će se moći smjestiti oko 25.000 gledalaca.

Imaće primjenu tokom

cijele godine, za takmičenja na 72 rupe.

Izgradnja golf-terena je koštala oko 15 miliona dolara, a po ekonomskim analizama ovo će biti borilište na Igrama koje će se prvo otplatiti.

U sljedećem izdanju Dnevnih novina predstavljamo Kopakabana stadion i Arenu budućnosti

Ime: Velodrom

OLIMPIJSKI VELODROM “Olimpijski velodrom” u neposrednoj blizini “Karioka Arena” kompleksa moći će da primi oko 5.000 gledalaca.

Posljednja je među dvoranama u kompleksu Olimpijskog parka u Bari

koja je sagrađena, tokom maja. Razlog za odlaganje bilo je to što se željelo da se obezbijede idealni uslovi za obaranje svjetskih rekorda za biciklizam na pisti. Očekuje se da će ih biti mnogo na Igrama.

Sagrađen: 2016.

Kapacitet: 5.000

Cijena izgradnje: 43 miliona dolara

Sportovi: biciklizam na pisti

42

SPORT

BOKELJ RIJEŠIO PITANJE GOLMANA

Perović na gol liniji Drevni grad će braniti momak sa Cetinja - 26-godišnji Jovan Perović je novi golman Bokelja! Čuvar mreže koji je prošle sezone stajao na golu Dečića, a koji je prethodno šest sezona nosio dres Lovćena (osvojio Kup 2014) je peto pojačanje “bokelja“ poslije Jovana Vučinića, Miloša Radunovića, Milovana Lekića i Danila Tomića.

Na Zlatiboru, gdje se Bokelj nalazi na pripremama, za ugovor se bori Nemanja Krstić.

B.T.

Jovan Perović

MLADOST DOBRA 39 MINUTA, POSLIJE JE SVE BILO

PROGUTALA IH LU A NE PRELIJEPA G

POPOVIĆ I GLIŠOVIĆ POJAČALI RUDAR

Stigla dva defanzivca Nikola Popović i Rade Glišović su novi defanzivci Rudara iz Pljevalja!

Prvi je stigao iz Sutjeske, a drugi iz tima Jedinstvo Putevi.

Popović koji ima 18 godina je dijete nikšićkog prvoliga-

ša, dok je Glišović stariji tri godine, a cijelu karijeru je proveo u Jedinstvu.

Rudar nije bio aktivan na pijaci pošto je ranije dogovorio saradnju samo sa Alenom Melunovićem i Arbenom Bećajem. B.T.

MILOŠ KOVAČEVIĆ JE BEK PETROVCA

Iz Mike pod Malo brdo Poslije Milete Radulovića, Blaža Rajovića, Aleksandra Čolića, Denisa Košute, Benjamina Kacića, Kenana Ragipovića, Lazara Martinovića, Balše Boričića, Miloša Stevovića, Darka Vučića, Anđela Rudovića i Aleksandra Vujačića pod Malo brdo je sletio Miloš Kovačević!

Riječ je o 25-godišnjem lijevom beku koji je došao iz jermenske Mike, a sve ukazuje na to da je trener Aleksandar Nedović u momku koji je igrao za Hajduk iz Kule, Novi Sad i litvansku Sudovu dobio top pojačanje za Petrovac.

B.T.

Da je Mladost bila drčna, tvrdoglava, svoja do kraja u Razgradu kao što je pod Goricom tokom uvodnih 39 minuta, možda bi “luda šuma bila posječna do posljednjeg stabla”. Možda bi “romantičari“ razmišljali o Crvenoj Milan Kovačević

PRIJESTONIČANI JAČI ZA DVA STRANCA

Đakovac i Arivisaga su tu Lovćen je stigao na Zlatibor, a tamo su ih sačekala dva pojačanja - tim Milorada Đemba Malovrazića je ojačan sa Aladinom Đakovcem iz Novog Pazara i Gonzalom Arivisagom iz Argentine. Đakovac koji ima 25 godi-

na je prošlu sezonu odradio u Metalurgu iz Makedonije, dok će se o Argentincu odlučivati ubuduće.

Prijestoničani su ranije dogovorili transfere Bojana Golubovića, Vuka Orlandića, MarOrlandića ka Đurovića i Dejana Pepića.

B.T.

Odigrali smo bolje nego u prvom meču, ali smo primili više golova. Posebno dobri smo bili u prvom dijelu kada smo igrali hrabro. Na kraju je odlučio individualni kvalitet Ludogoreca. Radićemo još naporno, jer se vidi da nijesmo još uigrani, a to je normalno, jer smo u prvom meču imali šest novih igrača, a sada sedam rekao je trener Mladosti Nikola Rakojević, koji nije želio da komentariše greške sudija

zvezdi u 3. kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, dok bi Ludogorec krckao ogromne milione u bugarskom gradiću.

Možda. Ali, nije...

Družina Nikole Rakojevića je bilo kakvu šansu za prolaz dalje ispustila u “ludoj šumi”, koja ih je progutala kada su odigrali vrlo loše. Majstorska egzekucija Jodija Lukokija u 39. minutu pod prelijepom Goricom, nakon perioda kada je šampion Crne Gore dominirao, označio je totalni kraj evropskog sna.

Na kraju: Mladost - Ludogorec 0:3, ukupno 0:5!

■ GOL ILI NE!?

“Crveni“ su krenuli odlučno, nijesu dozvolili šampionu Bugarske da se raspleše, a Marko Burzanović - koji mora da bude jači i obazriviji ako želi da nadogradi talenat - je šutem sa distance zagrijao podgoričku publiku.

MLADOST

LUDOGOREC

0 3

Lukoki 39’, 64’ Vanderson 48’

Ljuljanović 6,5 Đurišić 5,5 Kopitović 5,5 Lakić 5,5 Igumanović 5,5 (60’ Petrović -) Raičević 6 (83’ Petričević -) Bukorac 5 Novović 5,5 Lazarević 5,5 (75’ Stijepović -) Burzanović 5 Vlaisavljević 5,5

Stojanov 6 Minev 6 Plastun 6,5 Moci 6 Natanael 5,5 Saša 6,5 (84’ Abel -) Đakov 6,5 Marselinjo 6,5 (76’ Prepelica -) Lukoki 8 Vanderson 7,5 (65’ Keseru -) Kafu 6,5

Trener: Nikola Rakojević 6

Trener: Georgi Dermendžijev 6,5

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 4.000. Sudija: Pol van Bukel (Holandija). Pomoćnici: Davi Gusens (Holandija), Patrik Langkamp (Holandija).

Znalo se da ta lopta u 13. minutu neće završiti u golu, ali su tribine osjetile da

43

sport

uda šuma, gorica...

Foto: iva Mandić

O GOTOVO - UPISAN PORAZ OD 3:0

SJAJNA FORMA

Đorđević srušio Monako

Pogodio za pobjedu: Katai u duelu sa Panijem

Gol koji je poništen zbog navodnog ofsajda u 32. minutu je slomio Mladost koja je odigrala odličnih 39 minuta pod Goricom: Štoper Boris Kopitović je šutirao nakon centaršuta Blaža Igumanovića, a lopta je zakačila Mirka Raičevića Mladost ima namjeru da pokuša. “Romantičari“ su imali blagu inicijativu, a kada je Damir Ljuljanović u 24. minutu skinuo nepostojeći jedanaesterac Kozminu Mociju, podgoričkom arenom je odjeknuo - huk.

Bila je to inicijalna kapisla koja je gurnula Pecovu družinu u totalnu ofanzivu, gol je visio u vazduhu, došao je iz vazduha, ali je poništen. Igrao se 32. minut, Blažo Igumanović je nabacio iz kornera, štoper Boris Kopitović je uputio bubamaru ka mreži, ali je ta najljepša lopta na putu ka golu dotakla Mirka Raičevića koji je (navodno) bio u ofsajdu. Činilo se da je čovjek u crnom - koji je naginjao na stranu Ludogoreca - pogriješio.

■ ‘Ajde dA

zAvršimo posAo

I tu je praktično potonula svaka romantična nada.

Mladost je izgledala kao da

se predala. So na ranu je u 39. minutu prosuo Lukoki istrčao je kontru, pogodio je elegantno desnom nogom sa lijeve strane u lijevu malu mrežu.

Gromoglasan muk sa tribina je zamijenila svakodnevna priča koja se sve češće čuje na našim stadionima kada publika jedva čeka kraj utakmice. A kraj je jedva čekala i Mladost. Pa i Ludogorec.

Samo su petostruki šampioni Bugarske koji su osjetili čari grupne faze LŠ odlučili da postignu još koji pogodak. Postigli su dva - Vanderson u 48, te opet Lukoki u 64.

Tako je Ludogorec završio posao, a “crvenima“ je ostalo da se pitaju šta su mogli da urade da su odigrali bolje u Razgradu ili da je kojim slučajem ova ekipa duže od 20 dana na okupu.

Pod Goricom je utisak popravljen uprkos što je poraz bio ubjedljiviji, ali boli ono od prošle nedjelje...

B.T.

Reprezentativac Crne Gore Luka Đorđević sjajno igra na pripremama za Zenit. Mladi 22-godišnji napadač 16. jula postigao je četvrti gol u pobjedi nad Sportingom (4:2), dok je juče dva puta pogodio u trijumfu protiv Monaka (3:1).

Radamel Falkao doveo je “kneževe” u vođstvo u 30. minutu, ali je Đorđević u 46. i 48. preokrenuo rezultat, dok je tačku na i stavio Aleksandr Keržakov u 50. minutu.

“Sviđa mi se rad našeg novog trenera Mirčee Lučeskua i volio bih da ostanem u Zenitu”, rekao je nedavno sve bolji Đorođević.

A.P.

AMIN UEFE

Kreće regionalna liga?

Regionalna fudbalska liga navodno će krenuti u sljedećoj sezoni, tvrde mediji iz komšiluka. UEFA je spremila tri miliona eura kao vid pomoći, a liga bi se igrala nakon nacionalnih prvenstava, a šampion bi direktno izborio plasman u grupnu fazu Lige šampiona.

Takmičenje bi sačinjavalo 12 klubova, Srbija i Hrvatska imale bi po tri ili četiri predstavnika, Bosna i Hercegovina dva, dok bi Crna Gora, Makedonija i Slovenija imale po jedan klub. Tako bi, nakon ABA lige, rukometne SEHA lige, Triglav regionalne vaterpolo lige i fudbal došao na red, a naredni dani pokazaće koliko je cijeli projekat zaista ozbiljan.

A.P.

LIGA ŠAMPIONA (KVALIFIAKCIJE, 2. KOLO)

Grof ispratio Maltežane, Zvezda na Ludogorec Copy prvi meč, paste revanš - Crvena zvezda je ponovo gubila od Valete, ovog puta na prepunom stadionu “Rajko Mitić”, ali je tim Miodraga Grofa Božovića golovima Mičela Donalda u 30. i Aleksandra Kataija u 76. preokrenuo i uz novu pobjedu 2:1 te ukupnih 4:2 izborio prolaz dalje i okršaje sa Ludogorecom. Izraelska Berševa “nulom” u Tiraspolu izbacila je Šerif i zakazala sastanak sa Olimpijakosom, Dinamo Tbilisi preko Alakškera dogovorio (vjerovatni) sudar sa zagrebačkim Dinamom, dok je poljska Legija odradila Zrinjski 2:0 i izborila treću rundu kvalifikacija.

SEMAFOR: Alakšker Dinamo Tbilisi 1:1 (ukupno 1:3), Liepaja - Salzburg 0:2 (0:3), APOEL TNS 3:0 (3:0), Šerif - Berševa 0:0 (2:3), SJK - BATE Borisov 2:2 (2:4), Kopenhagen - Krasaders 6:0 (9:0), Crvena zvezda - Valeta 2:1 (4:2), Legija - Zrinjski 2:0 (3:1), Mladost - Ludogorec 0:3 (0:5).

VEČERAS: Astana - Žalgiris (16h), Dudelanž - Karabag (18h), Norkoping - Rosenborg (19:15h), Ferencvaroš - Partizani (19.30h), Trenčin - Olimpija (20.15h), Seltik - Linkol (20.45h), Dinamo Z. - Vardar (20.45h), Hafnarfjordur - Dandalk (21.15h).

A.P.

Izdavač: Novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

nikola PreleVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

Južna Koreja danas ima najbrži internet na svijetu Prema rezultatima istraživanja internet provajdera Akami Technologies, Južna Koreja ima najbrži internet na svijetu. Sa 29 mbps, internet je ovdje 4,6 puta brži u odnosu na svjetski prosjek. Za preuzimanje filma od 5GB, tako bi na primer bilo potrebno oko tri minuta.

Po brzini interneta slijede Norveška - 21.3 mbps, Švedska - 20.6 mbps, Hongkong - 19.9 mbps, Švajcarska - 18.7 mbps, Letonija - 18.3 mbps, Japan - 18.2 mbps, Holandija - 17.9 mbps, Češka - 17.8 mbps, a na desetom mjestu je 10. Finska - 17.1 mbps.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA FRANCUSKE OBJAVILO

Skoro polovina žrtava u Nici bili su stranci Od 84 žrtve nedavnog terorističkog napada u Nici, 38 su strani državljani, saopštilo je sinoć francusko Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.

Nastradali su porijeklom iz 19 zemalja, navelo je ministarstvo precizirajući da je riječ o državljanima Al-

žira, Njemačke, Jermenije, Belgije, Brazila, Estonije, SAD-a, Gruzije, Italije, Kazahstana, Madagaskara, Maroka, Poljske, Rumunije, Rusije, Švajcarske, Tunisa, Turske i Ukrajine, prenosi AFP. Sve žrtve, bilo da je riječ o povrijeđenim ili premi-

nulim osobama, potiču iz ukupno 29 zemalja, dodaje se u saopštenju prenosi Tanjug.

Prošle sedmice, 31-godišnji Tunižanin Mohamed Lahuaiej Bulel je kamionom na šetalištu u Nici pokosio i ubio 84 osobe, dok je na stotine povrijeđeno.

“UPIJAČ”

Odbojkašica iz Dominikanske Republike zahvaljujući svojoj ljepoti postala je senzacija preko noći. Vinifer Fernandez je hit na drušvenim mrežama nakon što su se pojavile fotografije i snimci sa njenih utakmica. Poza u kojoj se našla nakon jednog neuspješnog “upijača”, kako to kažu odbojkaši, posebno je oduševila pripadnike muške publike.

NIKAD NIJE KASNO

Bivši hrvatski premijer se oženio u 97. godini Nekadašnji jugoslovenski i hrvatski obavještajac i premijer Hrvatske Josip Manolić u vrijeme Tuđmana, oženio se u 97. godini 37 godina mlađom Mirjanom Ribarić, javljaju hrvatski mediji.

Prva Manolićeva supruga Marija Eker Manolić poginula je u požaru

prije tri godine u 82. godini života.

Manolić je bio jugoslovenski i hrvatski obavještajac, a zatim se otisnuo u političke vode. Predsjednik vlade Hrvatske bio je od 24. avgusta 1990. do 17. jula 1991. godine. Danas je u penziji i ne bavi se politikom.

BROJ

FINANSIJSKI REGULATORI U BELGIJI IZDALI UPOZORENJE ZBOG LAŽNIH NAVODA PROMOTERA PIRAMIDALNOG POSLOVANJA

32

Riječ urednika Ana Nives Radović

Istraga Kriptovalute su fenomen koji je tokom proteklih godina zainteresovao veliki broj ljudi širom svijeta, mnogima omogućio zaradu, ali prije svega otvorio put alternativnom pogledu na globalni finansijski sistem, koji je bio neophodan usljed nedostatka povjerenja u postojeće instrumente, ali i čije su komponente omogućile da bankarski sistem usvoji nove mehanizme kojima će unaprijediti poslovanje. Zbog toga su prvo bitcoin i blockchain, a potom i ether i ethereum najavljeni kao revolucija u finansijskom svijetu, no zbog kompleksnosti procesa, mnoge i danas ostavljaju u nedoumici o načinu na koji funkcionišu. Iako u njihovom generisanju i razlozima volatilnosti nema ničeg mističnog, već je riječ o nizu kompleksnih matematičkih formula koje jednostavno treba razumjeti, ovaj svijet za mnoge i danas ostaje pod velom tajni. Ovu činjenicu koristi navodno bugarska kompanija OneCoin u namjeri da promoviše istoimenu kriptovalutu, čije kretanje vrijednosti odstupa od svih onih zakonitosti koja se kod bitcoina, litecoina, altcoina i brojnih drugih može definisati Bajesovom regresijom i nizom iz nje izvedenih formula, već se zasniva na klasičnom piramidalnom poslovanju i MLM šemi, zbog čega neupućeni često poistovjećuju ove dvije potpuno suprotne i s različitim ciljevima nastale ideje. Međutim, sve veći broj zemalja u Aziji, a sada i u Evropi pokreće istragu i upozorava na pozadinu onoga što je onecoin. Do američkog tržišta ipak nijesu stigli jer bi tamošnja komisija za hartije od vrijednosti SEC njihove aktivnosti sasjekla u startu. Aktuelna dešavanja jasan su signal da postoji razlika i da stvari treba zvati pravim imenom, a procese koji se baziraju na piramidalnom poslovanju strogo odvojiti od kriptovaluta.

ONECOIN POD LUPOM nadzornih tijela širom svijeta

EKSKLUZIVNO

KAP se konačno oslanja samo na sopstvene resurse

USPJEH STUDENATA ARHITEKTURE

Ideje mladih crnogorskih arhitekata u svjetskom vrhu

IZVRŠNI DIREKTOR UNIPROMA VESELIN PEJOVIĆ POVODOM DRUGE GODIŠNJICE OD PREUZIMANJA KOMBINATA ALUMINIJUMA

Početak radova na eksploataciji boksita u jami Biočki stan u septembru

Da li ste razmišljali o sužavanju, Mario Dragi?

Mala promjena učinila bi hranu dostupniju siromašnima

II

EKSKLUZIVNO: IZVRŠNI DIREKTOR UNIPROMA VESELIN PEJOVIĆ POVOD

KAP se konačno oslanja sa

P

reduzeće Uniprom d.o.o. iz Nikšića preuzelo je Kombinat aluminijuma Podgorica 18. jula 2014. godine. Jedan od najznačajnijih subjekata u crnogorskoj privredi danas posluje bez državnih subvencija, što su utvrdili svi relevantni domaći i inostrani subjekti kojima je to bio predmet interesovanja.

Kako danas, dvije godine nakon preuzimanja, vidite ulogu KAP-a u crnogorskoj privredi, kakav je njegov položaj u odnosu na ostale privredne subjekte i koji inputi određuju njegovo poslovanje?

Pejović: KAP je kao i svako drugo privredno društvo koje posluje u skladu sa zakonima Crne Gore. Njegov značaj je strateški za crnogorsku ekonomiju, pa su i očekivanja a i “kritike” uobičajene za ovako velike projekte. Veoma je značajno KAP posmatrati kao privredni subjekat koji isključivo zavisi od međunarodnog tržišta – berze. Svi inputi u proizvodnji jedne tone aluminijuma su berzantski. Znači i struja i glinica i koks i aluminijum florid i smola su berzantske robe, a aluminijum je takođe berzantska roba. Upravljati ovim projektom u društvenom uređenju kada je on počeo da radi u odnosu na današnje uslove pod kojima radi nijesu za poređe-

Foto:Vedran Ilić

Oprema je posljednjih 45 godina od puštanja u rad samo raubovana. U ostavljenom roku Uniprom će opremu zamijeniti ili modernizovati.

nje. Danas KAP nema subvenciju niotkud, oslonjen je na sopstvene resurse, sam nabavlja inpute potrebne za proizvodnju, a isto tako ovu i prodaje. Dakle, razlika je očigledna od kako je Uniprom u KAP-u niko ni na koji način nije subvencionisao KAP a pogotovo ne država. Tačnije, ovo od 18. jula 2014. godine. KAP je među najvećim privrednim subjektima u Crnoj Gori oslonjen na sopstvene resurse u svom radu, a njegov uspjeh u poslovanju je u direktnoj vezi sa berzom. Uniprom se ne bavi s tim da li ga je, na koji način i koliko neko ranije subvencionisao.

Koje faktore je Uniprom razmatrao prije formiranja ponude?

Pejović: Formirajući ponudu, Uniprom je uzeo u obzir tri pozicije – stavke: kapacitet proizvodnje, troškove proizvodnje i cijenu metala. U troškove proizvodnje ulazi i broj zaposlenih. U tom dijelu, Uniprom se, kao što je i poznato, uzdržao od maksimalne racionalizacije - smanjenjem broja zaposlenih i zarada. Kada je dao ponudu za KAP sa dva neuspjela tendera na bazi parametara koji čine formulu kada se kupuju i prodaju ovakvi subjekti a uzimajući prednje u obzir, posled-

nja dva neuspjela tendera na koje se niko nije javio, Uniprom je ponudio i kupio KAP za 28 miliona eura. Ta ponuda je sadržala kondicionale i oni su poznati jer ih niko nije krio, a javno saopštavajući da neće mijenjati djelatnost, niti namjenu zemljišta, bez ovih uslova ponuda samo cifarski nije mogla da egzistira. U bitnom to su bili imovina bez tereta, sve potrebne dozvole i saglasnosti za neometan rad, oslobađanje od pribavljanja dozvola i saglasnosti za povećanje proizvodnje u industriji, proglašenje biznis zonom - industrijskom, kao i oslobađanje od ekoloških naknada koje prate ovakvu privrednu djelatnost.

Ovo iz razloga

što je oprema posljednjih 45 godina od puštanja u rad samo raubovana. U ostavljenom roku Uniprom će opremu zamijeniti ili modernizovati. Ovako nešto je bilo svrsishodno jer je proiz vo d n j a zasnovana na tehnologiji koja je stara 45 godina i koja sigurno ne ispunjava današnje standarde zaštite životne sredine ali je pitanje kod Unipromovog opredjeljenja da nastavi proizvodnju, hoće li KAP raditi ili ne raditi, na strani onih koji kreiraju ekonomski, odnosno, privredni ambijent u Crnoj Gori.

Ti uslovi se ispunjavaju, a Uniprom redovno prati uplatom iznosa kupoprodaj-

NASLIJEĐENI PROBLEM Samo podatak da je bivši vlasnik ostavio 45.000 tona otrovne tečnosti govori o ozbiljnosti problema koji prate sadašnji rad Uniproma, jer ta tečnost predstavlja teret na opremi koju Uniprom ne želi da uklanja, a ako se ne ukloni 40% opreme KAP-a nije i ne može biti u fuknkciji ne cijene koja je ispunjena više od tri četvrtine. Zašto nijesu ispunjeni svi uslovi, Uniprom se sa tim neće baviti, jer su to pitanja koja treba postaviti državnim organima ali je takođe sigurno i to da Uniprom na postojećoj opremi koja je pedeset godina u funkciji ne može sam izvaditi upotebnu i druge dozvole. Sredstva koja su obezbijeđena za uplatu cijene su sredstva iz sopstvenog resursa i bankarskih kredita. Ukrat-

DOM DRUGE GODIŠNJICE OD PREUZIMANJA KOMBINATA ALUMINIJUMA

III

amo na sopstvene resurse KAPACITETI I REZULTATI POSLOVANJA Sa kojim kapacitetima i kakvim rezultatima KAP danas posluje?

Pejović: KAP danas ima 550 radnika, a od novembra 2014. godine svakog mjeseca generiše gubitak cca 500.000 eura mjesečno. Ponavljam, investirano je osam miliona eura i to sve iz izvora koje je samostalno obezbjeđivao Uniprom. Važno je istaći da su u početku bile zainteresovane veoma referentne kompanije iz inostranstva da uđu u vlasništvo i rad KAP-a. Njihovo interesovanje je prestalo zbog negativne atmosfere i hajke koja je vođena protiv ovog privrednog društva, kao i prijetnji da će se zbog “kriminalnog ponašanja vlasti i vlasnika svi ti poslovi preispitati”. Ovo jeste otežalo Unipromu situaciju, ali ipak i dalje postoji jak interes i veoma brzo očekujemo učešće stranih partnera koji veoma pažljivo prate aktivnosti u KAP-u, normalno, u zavisnosti od cijene na berzi. Ako uzmemo cijenu 28 miliona eura, investiciju od osam miliona eura, gubitak od cca osam do 10 miliona eura dobićemo i odgovor koliko je Uniprom do sada uložio u KAP, a one koji su tvrdili da KAP posluje sa dobitkom i da Uniprom iz tako ostvarene dobiti plaća njegovu cijenu, najbolje demantovati.

Za ove dvije godine KAP je državi platio doprinosa, poreza, carina, naknada u iznosu od 12,38 miliona eura.

ko, kada je Uniprom preuzeo upravljanje KAP-om prodajna cijena aluminijuma na berzi je bila 2.500 američkih dolara, a danas je 1.500 dolara. Istovremeno u ovom periodu poslovanja sa gubitkom, Uniprom je investirao više od osam miliona eura u obnovu ćelija u seriji “B” i remont dotrajale opreme, zadržao isti broj radnika. No, to je berza. I ona će, očekujemo, ponovo vratiti opravdanost i vjeru u potrebu i opstanak ovog privrednog subjekta.

Kakve tržišne i druge okolnosti su vladale u vrijeme kupovine KAP-a?

Pejović: Prilikom kupovine KAP-a ambijent u kome se Uniprom kretao za ovo vrijeme i čime se rukovodio, posebno su nanosile štetu nedobronamjerne, laičke i politički motivisane aktivnosti pojedinih javnih ličnosti koje su željele prestanak rada KAP-a kao ilustraciju ili pokazatelj koliko je pogrešna ekonomska politika vođena od strane Vlade Crne Gore. Primjera radi, sjetimo se riječi jednog izvjesnog profesora metalurgije iz Crne Gore koji je tvrdio da njegovi prijatelji koji upravljaju Kombinatom aluminijuma u Šibeniku imaju formulu ozdravljenja KAP-a.

Taj Kombinat je danas u stečaju, prekinuo je proizvodnju, a njegov menadžment je Unipromu nudio 50% u strukturi kapitala besplatno samo da preuzme upravljanje i tog kombinata, odnosno organizuje njegovu proizvodnju.

Sjetimo se i drugog, ili trećeg komentara, kako su sredstva za kupovinu KAP-a obezbijeđena iz poslova narko biznisa gdje iza kupovine stoji kapital Šarića, a da je vlasnik Uniproma tajkun, miljenik vlasti i “kupac” koji nije pravi, stvarni vlasnik. Kako tada, tako i danas, stoji javni poziv upućen zakupljenom stranicom u dnevnom listu “Vijesti”, dobrodošao je svako ko želi stručno i iz razloga društvene opravdanosti, pa neka bude i kritike, da se uvjeri u način poslovanja KAP-a za ove dvije godine kao i porijeklo novca koji je do sada isplaćen kao kupoprodajna cijena KAP-a.

UPLAĆENE OBAVEZE PREMA UPRAVI CARINA Iznos uplaćene obaveze KAP-a prema Upravi carina od 19.07.2014. do 30.06.2016. godine iznosi 12.383.366,10 eura

UPRAVA CARINA (ZA KAP) GODINA

PDV

2014. (19.7.-31.12.)

2.546.446,90 €

2015.

CARINA

Ukupna obaveza prema Upravi carina

82.786,45 €

2.629.233,35 €

6.006.213,79 €

77.891,29 €

6.084.105,08 €

2016. (31.1.-30.06.2016.) 3.619.310,29 €

50.717,38 €

3.670.027,67 €

UKUPNO

211.395,12 €

12.383.366,10 €

12.171.970,98 €

Ukupne neto zarade zaposlenih u KAP-u od 19.07.2014. do 31.05.2016 godine iznose 8.504.649,99 eura. Cjelokupan iznos je isplaćen zaključno sa danom 30.06.2016. godine.

Ukupni porezi i doprinosi na zarade zaposlenih u KAP-u od 19.07.2014. do 31.05.2016 godine iznose 3.116.119,42 eura. Cjelokupan iznos isplaćen zaključno sa danom 30.06.2016. godine.

POREZI I DOPRINOSI ZA ZARADE - KAP

NETO ZARADE- KAP

Jul (od 19.7.2014)

66.766,25 €

Jul (od 19.7.2014)

162.234,46 €

Avgust 2014

146.578,70 €

Avgust 2014

384.172,99 €

Septembar 2014

141.762,78 €

Septembar 2014

378.059,30 €

Oktobar 2014

145.836,30 €

Oktobar 2014

387.161,50 €

Novembar 2014

140.722,92 €

Novembar 2014

375.111,19 €

Decembar 2014

146.720,51 €

Decembar 2014

391.791,72 €

Januar 2015

149.007,08 €

Januar 2015

400.231,74 €

Februar 2015

140.847,97 €

Februar 2015

391.660,23 €

Mart 2015

143.577,36 €

Mart 2015

396.307,08 €

April 2015

144.884,39 €

April 2015

399.470,00 €

Maj 2015

143.530,43 €

Maj 2015

399.326,86 €

Jun 2015

141.720,42 €

Jun 2015

390.409,64 €

Jul 2015

134.884,10 €

Jul 2015

377.974,48 €

Avgust 2015

136.825,98 €

Avgust 2015

383.659,68 €

Septembar 2015

132.309,10 €

Septembar 2015

375.496,69 €

Oktobar 2015

134.792,72 €

Oktobar 2015

369.904,30 €

Novembar 2015

131.724,10 €

Novembar 2015

356.969,65 €

Decembar 2015

135.232,06 €

Decembar 2015

369.351,38 €

Januar 2016

133.232,06 €

Januar 2016

365.086,82 €

Februar 2016

130.367,55 €

Februar 2016

357.961,15 €

Mart 2016

132.404,58 €

Mart 2016

365.506,00 €

April 2016

131.061,96 €

April 2016

361.343,80 €

Maj 2016

131.330,10 €

Maj 2016

365.459,33 €

Ukupno

3.116.119,42 €

Ukupno

8.504.649,99 €

Plaćeno (jul 2014-maj 3.116.119,42 € 2016)

Placeno (jul 2014- 8.504.649,99 € maj 2016)

Dug

Dug

0,00 €

0,00 €

NASTAVAK NA SLJEDEĆIM STRANAMA

IV

EKSKLUZIVNO: IZVRŠNI DIREKTOR UNIPROMA VESELIN PEJOVIĆ POVODO

NASTAVAK SA PRETHODNE STRANE

Početak radova na eksploataciji boksita u jami Biočki stan u septembru

U

niprom je bio kupac rudnika olova i cinka Šuplja stijena u Pljevljima, investirao 25 miliona eura. Kompanija je takođe preuzela i Rudnike boksita u Nikšiću, u okviru kojih su četiri otvorena kopa i jama Biočki stan.

Gašenje KAP-a bio je imperativ protivnika nastavka proizvodnje koji su smatrali da će se tako prevazići gubici, a bilo je i onih koji su zagovarali “privremeno gašenje, dok je berzanska cijena aluminijuma niska”. Koliko bi takav proces koštao, kolika bi šteta nastala i zašto bi, kako s tehničkog, tako i finansijskog aspekta, bilo nemoguće ponovo pokrenuti proizvodnju?

Pejović: Bilo je i predloga da KAP treba ugasiti zbog velikih teškoća u kojima se nalazi, pa nakon tog “privremenog gašenja” kad se poveća cijena na berzi ponovo aktivirati proizvodnju. Tako nešto je tipično samo za laike, ali upravo radi otklanjanja i tih zabluda ukratko ćemo objasniti da to nije tehnološki opravdano. Postoje dva načina gasenja. Prvi je “okretanje prekidača” tzv. havarijsko gašenje i nikada više KAP. Postoji druga mogućnost a to je plansko gašenje, tehnološki složeno, finansijski veoma naglašeno a sa sobom nosi posebno osjetljivu komponentu socijalnog karaktera, koja je značila otpuštanje svih zaposlenih.

Prilikom navođenja referenci koje Uniprom ima javnost je najmanje imala priliku da sazna o dosadašnjem iskustvu u metalurškoj industriji. Kada je i kako preduzeće počelo da radi u ovoj oblasti?

Pejović: Uniprom posluje samostalno 25 godina. Za sve ovo vrijeme je radio sa metalima. Prevashodno sa aluminijumom, prerađujući ga u svojim kapacitetima a kao sirovinu koristio sekundarnu, čija proizvodnja nije bila impresivna ili proporcionalna jednom sistemu kao što je KAP ali sasvim dovoljna da se upozna tržište, specifičnosti, teškoće i prednosti ovog dijela metalske industrije. Od nastanka je Uniprom imao poslovnu saradnju sa velikim proizvođačima aluminijuma i u zemlji i u inostranstvu. Nikada, ali baš nikada nije izbjegao da plati nešto što se zove obaveza pre-

ma državi, partneru ili zaposlenome, a posebno doprinose za ono za šta država zahvata i sljeduje je.

Kako se odvija posao u rudnicima, s obzirom na velike investicije u tom segmentu?

Pejović: Uniprom je bio kupac rudnika olova i cinka Šuplja stijena u Pljevljima, investirao 25 miliona eura. Umjesto jamskog započeo eksploataciju na površinskom kopu i izgradnjom flotacionog postrojenja, koje je u cjelosti proizveo finski “Metso – Minerals”, najreferentniji prozvođač rudarske opreme na svijetu. Tamo je zaposleno 150 radnika, a danas njime upravljaju strani investitori, rudarska državna kompanija iz Poljske, koja je Uniprom i preporučila svim rudarskim i metalskim kompanijama u Poljskoj.

Kakve aktivnosti su predviđene kada je u pitanju jama Biočki stan za koju je Uniprom dobio koncesiju?

Pejović: Uniprom u jednom logičnom slijedu svojih privrednih aktivnosti, preuzeo, kupio i Rudnike boksita u Nikšiću, u okviru kojih su četiri otvorena kopa i jama Biočki stan. Za tri površinska otvorena kopa i jamu Biočki stan Uniprom je dobio koncesiju od države. Odmah se prišlo sanaciji kopa Zagrad tako da je uporedo sa njegovom eksploatacijom vršena i njegova sanacija uz podršku ek-

OM KONKURSU “SIRIJA: POSLERATNO STANOVANJE” (SYRIA: POST-WAR HOUSING)

IX

Nemanja Mitrović, Đina Prnjat

IDEJA JE DA SVI STUDENTI RADE ZADATAK RASPISAN KONKURSOM: SIRIJA: POSLERATNO STANOVANJE KAKO BI SVOJE KVALIFIKACIJE PROVJERILI NA GLOBALNOM NIVOU. MEĐUNARODNI IDEJNI KONKURS ZA STUDENTE I MLADE ARHITEKTE POKRENUT JE KAKO BI SE ISTRAŽILI NOVI KONCEPTI STANOVANJA ZA BUDUĆNOST POSLIJERATNE SIRIJE

Milica Tiodorović, Jelena Kulidžan, Slađana Pejović i Aleksandra Mijušković narodnim rešenjem građanskog rata u Siriji, mnogi Sirijci se raduju prilici za povratak svojim domovima čim se

rat završi. Od učesnika konkursa očekuje se da predlože rešenje za nedostatak stambenog prostora ratom pogo-

đene države, a koji će uslijediti po oslobađanju gradova povratkom izbeglih lica svojim domovima, a to podrazumi-

Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić

Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović jeva: Da predstave novi stambeni koncept za posleratnu Siriju koji će u kratkom roku dati kvalitetno rešenje za masovno socijalno stanovanje, sa životnim vekom od najmanje 50 godina; da odaberu ili razvijenu ili nerazvijenu lokaciju; da definišu pristup postojećim objektima (oštećenim ili uništenim) ; da omoguće fleksibilnost i prilagodljivost stambenog prostora/ objekata tokom vremena; da uzmu u obzir lokalnu izgradnju i životnu kulturu kao i da minimiziraju potrošnju energije primenom inovacija na polju održivog dizajna. Očevici smo uslovi života u postojećim izbegličkim kampovima i privremenim stambenim objektima Evrope i šire, uglavnom nehumani i nečovjekomjerni. Kako je većina sirijskih gradova u ruševinama, ovakvi prinudni životni uslovi dodatno podstiču nezadovoljstvo, očaj i sagregaciju izbeglih lica koja nemaju čemu da se vrate. Ključni deo novog koncepta stanova-

nja mora biti stvaranje takvih životnih uslova koji bi privlačili povratak raseljenih Sirijaca. Ljudi koji su proveli godine u privremenim skloništima i adaptiranim objektima, će tražiti “čvrsto tlo” da počnu svoj novi život. Novi stambeni koncept bi trebalo da trajno smjesti ljude u potrazi za novim domom i postane nova stranica sirijske istorije.

Nakon drugog kruga žiriranja, odabrano je 10 radova među kojima su tri tima sa Arhitektoonskog fakulteta u Podgorici osvojili specijalne pohvale žirija, i biće specijalno publikovani, i to: Nemanja Mitrović i Djina Prnjat; Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.

Mentorski tim koji je tokom semestra radio sa studentima na zadatku su: Predmetni nastavnik Doc.dr Veljko Radulović, i saradnice u nastavi MSc Ema Alihodžić-Jašarović, Sanja Paunović-Žarić i Jasmina Salković.

OM DRUGE GODIŠNJICE OD PREUZIMANJA KOMBINATA ALUMINIJUMA (2) Za električnu energiju od 19.07.2014. do 29.02.2016. kompaniji Montenegro Bonus d.o.o. uplaćen je iznos od 56.421.008,71 eura.

Luel (lož ulje) i eko dizel su od 19.07.2014. do 30.06.2016. komplaniji Montenegro Bonus d.o.o. plaćeni iznosom od 7.716.477,93 eura.

MONTENEGRO BONUS d.o.o.

GODINE

ELEKTRIČNA ENERGIJA (19.07.2014.-29.02.2016.)

LUEL i EKO DIZEL (19.07.2014.-30.06.2016.)

UKUPNO PLAĆENO

2014.

16.467.323,00 €

3.102.352,02 €

19.569.675,02 €

2015.

35.219.626,88 €

3.384.280,01 €

38.603.906,89 €

2016.

4.734.058,83 €

1.229.845,90 €

5.963.904,73 €

Ukupno

56.421.008,71 €

7.716.477,93 €

64.137.486,64 €

Od 01.03.2016 godine kompanija Uniprom d.o.o. uvozi električnu energiju od kompanije NETWORK FOR TRADING.

NETWORK FOR TRADING promet od 01.03.2016.-30.06.2016. 6.298.470,00 Od 01.03.2016 godine promet ostaren sa kompanijom Crnogorski elektroprenosni sistem, kao naknada za korišćenje prenosne mreže i prekomjernu preuzetu reaktivnu el.energiju

CGES promet od 01.03.2016.-30.06.2016. 840.654,42

Promet sa kompanijom Crnogorski operator tržišta električne energije, za preuzetu električnu energiju proizvedenu od strane povlašćenih proizvođača

COTEE promet od 01.03.2016.-30.06.2016. 383.578,46 Promet ostvaren sa kompanijom Montecargo AD Podgorica (Željeznica CG) za skladištenje sirovina

spertskog tima geologa i rudarskih inženjera. Eksploatisana ruda koja se izvozi preko Luke Bar, a transportuje Željeznicom Crne Gore, sigurno će doprinijeti povećanju ukupnog izvoza crnogorske privrede.

Ovo će posebno dobiti na značaju kada se u septembru, poslije osam godina, počne radove na eksploataciji boksita u jami Biočki stan. Ovih dana očekujemo i prve količine rude sa drugog otvorenog kopa čiju sanaciju upravo završavamo, jer su kopovi bili potpuno zapušteni i ruinirani od strane bivših korisnika tako da se moralo pristupiti njihovom dovođenju u ispravno i bezbijedno stanje za rad. Rukovodeći se izborom najbolje komapnije kada je u pitanju iskop rude boksita, sklopili smo ugovor sa poljskom kompanijom “Bumeks”, a po preporuci poljskog partnera sa kojim je podignut rudnik Šuplja stijena. Preuzimajući Boksite napravljen je video zapis. Sa otvaranjem eksploatacije jame Biočki stan, čije će otvaranje biti početkom septembra ove godine,

MONTECARGO AD Podgorica

Promet ostvaren sa kopmanijom LUKA BAR AD za skladištenje i vaganje materijala i proizvoda

mogli da je uvezemo, kako devizni odliv ne bi uticao na ekonomiju Crne Gore, međutim nije bilo raspoloženja za to. Prinuđeni, struju smo kupili na berzi i to mnogo jeftinije, ali na narednom tenderu, EPCG, ukoliko ima interes pod istim uslovima će imati prednost. Sada je po jednogodišnjem ugovoru od 1. marta ove godine uvozimo i plaćamo Do sada se insistiralo na 35 eura po mWh do 1. marta 2017. dolasku evropskih zvaničKakav je sada odnos države nika koji bi utvrdili navodne prema KAP-u? nepravilnosti, međutim, naPejović: Što se tiče odnosa kon njihove posjete bili su ve- Vlade Crne Gore prema svim oma tihi o rezultatima te po- aktivnostima i u svakom mosjete. Šta su predstavnici EK mentu je iskazivala samo iskreutvrdili? ne želje za uspjeh KAP-a, a akPejović: Znamo da se evrop- tiviranjem Željeznice i Luke, ski zvaničnici interesuju da li uključivanjem i Boksita, dobidržava pomaže KAP. Nikada ni- li su realnu predstavu o značako nije posjetio KAP po tom pita- ju Unipromovog upravljanja nju, a priznajemo da smo takve KAP-om za ukupnu crnogorposjete očekivali i imamo sve sku ekonomiju. Ono čime bih da zaključim je da Uniizvještaje pripremljene prom nikada nije ukoliko nekoga budu interesovali. dobio bilo kakve s u b ve n c i j e, niti ih je biKakva je situacilo kada traja u oblažio. IstraZBOG CIJENA METALA NA sti snabjaćemo na BERZI UKUPNO POSLOVAdijevaovom proNJE JE OKONČANO SA 10 nja elekjektu uvjetričnom reni da MILIONA EURA GUBITKA ima p erenergijom KOJI SU POKRIVENI IZ DRUu smislu spektivu, da GIH DJELATNOSTI. ponude? će biti uspjePejović: Jefšan i imati ulotinija nam je strugu koja mu pripada u crnogorskoj ekoja koju uvozimo iz inostranstva od struje koju nam je nomiji. Kritičari koji su preko prodavala Elektroprivreda Cr- njega htjeli afirmaciju na drune Gore. Za nekoliko mjeseci će- gim poljima, svojstveno neumo raspisati međunarodni ten- pućenima, nedobronamjernider za petogodišnje snabdijeva- ma i nestručnim što je crnogornje električnom energijom. Stru- ska javnost već i prepoznala biju smo plaćali 43 do 47 eura po će razočarani ali Uniprom što megavatu EPCG, dvije godine je započinjao to je i realizovao smo pokušavali da se dogovori- i to veoma uspješno za 25 godimo makar o cijeni po kojoj smo na postojanja.

PDV Prijave (Kredit)

uplate 19.07.2014.-30.06.2016. 618.450,40 125.374,20

biće prepoznato šta je sve Uniprom uradio na afirmaciji značaja tog privrednog subjekta a pogotovo što će poslije 8 godina pokrenuti proizvodnju u jami zajedno sa ovim poljskim partnerom. Rudnici boksita će tako stati na noge i dobiti novi sjaj i perspektivu u privredi Crne Gore.

Uniprom d.o.o. je iskazao PDV kredit (po poreskim prijavama) u iznosu od 22.330.049,21 eura

promet 19.07.2014.-30.06.2016. 743.824,60 dug 30.06.2016.

Preusmjereno na obaPoreska Uprava uplatila veze (poreze i doprinose) na račun Uniproma

2014. (jul-dec)

6.192.153,77

2015.

12.235.991,05

316.942,00

2016. (jan-jun)

3.901.904,39

1.850.999,28

Ukupno

22.330.049,21

LUKA BAR AD

6.192.153,77 2.050.905,11

Prihod ostvaren po osnovu izvoza proizvoda KAP-a

467.381,30

33.784.180,95 €

uplate 19.07.2014.-30.06.2016. 460.688,68

01.01.2015-31.12.2015.

93.418.316,28 €

dug na 30.06.2016.

01.01.2016.-30.06.2016.

32.839.205,51 €

6.692,62

11.919.049,05 20.162.107,93

19.07.2014.-31.12.2014.

promet 19.07.1014.-30.06.2016.

V

Ukupno:

160.041.702,74 €

VI

FINANSIJSKI REGULATORI U BELGIJI IZDALI UPOZORENJE ZBOG LAŽNIH

OneCoin pod lupom nadzornih tijela širom svijeta V

odeći finansijski regulatori u Belgiji izdali su upozorenje o digitalnoj valuti onecoin, finansijskom proizvodu koji se u posljednje vrijeme sve češće vezuje za prevare.

U obrazloženju o izdavanju upozorenja, koje je objavljeno protekle sedmice, navodi se da su primjedbe na račun onih koji promovišu onecoin upravo u domenu onoga što se tiče njihovih navoda da su od Uprave za finansijske usluge i tržišta dobili odobrenje za rad, što ovo tijelo naziva neistinitim i pogrešnim.

■ BEZ PRIZNANJA Uprkos navodima promotera onecoina, Uprava za finansijske usluge i tržišta navela je da nema regulatornu moć vezanu za upravljanje poslovanja digitalnim valutama i da zbog toga izdavanje ove vrste odobrenja nije bilo moguće. Potreba zagovornika širenja onecoina da na ovakav način potvrđuju svoju ulogu među potencijalnim novim članovima i široj javnosti, kao i negativ-

PLAN NAKNADA U ONECOIN ŠEMI Recruitment Commissions Residual Recruitment Commissions.

Matching Bonus OneLife Point Bonus Aurum Gold Coins

na reakcija Uprave za finansijske usluge i tržišta sugerišu da je riječ o pojavi na koju je potrebno obratiti više pažnje i nastaviti istragu, tim prije što je u nekoliko zemalja ključnih promotera onecoina već pokrenut krivični postupak i što se o pojedinostima vezanim za ovu pojavu vodi istraga.

“Nekoliko osoba koje promovišu onecoin, navelo je da je riječ o virtuelnoj valuti baziranoj na kriptografiji, jesu u Belgiji. Uprava za finansijske usluge i tržišta želi da upozori javnost da onecoin nije dobio bilo kakav oblik priznanja ili bilo kakve potvrde od ovog tijela. Isto važi i za osobe koje promovišu onecoin: oni ne-

ŠTA JE NADZORNIM ORGANIMA SPORNO

Postoje tri karakteristike ove takozvane kriptovalute koje su finansijskim nadzornim organima zemalja u kojima je pokrenuta istraga sporni. Prvi je činjenica da je riječ o klasičnoj piramidalnoj strukturi, podržanoj šematski predviđenim planom naknada. Drugi su Aurum Gold Coins privilegije, za čiju vri-

jednost se sumnja da bi mogla imati realno utemeljenu poruku. Treća i najproblematičnija karakteristika je odsustvo bilo kakve informacije o udjelu tokena u ukupnoj šemi. Detalji o razmjeni onecoin tokena sadržani su izvan sajta, dok je plan dodjeljivanja tokena na osnovu uloga tek izlistan, ali ne i detaljno objašnjen. maju nikakvo ovlašćenje ili bilo koji drugi oblik priznanja koje je izdala Uprava za finansijske usluge i tržišta”, navedeno je u upozorenju vrhovnih belgijskih finansijskih regulatora.

Razlog zbog kojeg su pokrenute istrage je činjenica da je riječ o klasičnoj piramidalnoj strukturi, podržanoj šematski predviđenim planom naknada.

■ MLM ŠEMA Onecoin funkcioniše po principu marketinga i promocije na više nivoa u kojem učesnici kupuju pakete određene vrste tokena koje potom mogu da koriste za “rudarenje” na posebno kreiranoj platformi. Ova digitalna valuta, čiji je način funkcionisanja u potpunosti različit od onoga

Hapšenja i istrage

U sklopu istrage u azijskim zemljama u Bangladešu je prošlog mjeseca uhapšena grupa pojedinaca uključenih u promociju onecoina po multilevel marketinškoj šemi, a osim policije u akciju su bile uključene i specijalne jedinice te zemlje.

Onecoin je takođe pod posebnim nadzorom njemačkih vlasti. Vodeći njemački list Der Spiegel objavio je još prošlog mjeseca da je Savezni finansijski nadzorni organ, vodeći nacionalni finansijski regulator, otvorio istragu po ovom pitanju.

Pitanjem prometa onecoinom i umrežavanja korisnika bavi se regulatori u većini evropskih zemalja u kojima su piramidalne šeme do sada bile predmet istrage. koji postoji kod bitcoina, litecoina i drugih sreodnih kriptovaluta, korisnicima nudi relativno visoke povrate ulaganja tipične za sve do sada viđene piramidalne šeme u kojima su dobici proporcionalni položaju u pitamidi, odnosno u kojima oni koji u proces uključuju nove članove, koji takođe nastavljaju niz, zarađuju više od onih koji su pri samom dnu piramide, odnosno na počet-

IH NAVODA PROMOTERA PIRAMIDALNOG POSLOVANJA

DODJELJIVANJE TOKENA NA OSNOVU ULOGA

nom nivou.

U izvještaju se navodi i da regulatori širom svijeta drže onecoin pod lupom, upravo zbog toga jer korisnicima osigurava put do relativno brzog bogaćenja u poređenju sa onim što je potrebno prilikom investiranja u druge instru-

Starter – 1.000 tokena Trader – 5.000 tokena Pro Trader – 10.000 tokena Executive Trader – 30.000 tokena Tycoon Trader – 60.000 tokena

VII

NEDOSTATAK, ALI I LAŽIRANJE MNOGIH INFORMACIJA UPUĆUJU NA SUMNJE

mente, naročito kada je riječ o poznavanju tržišnih prilika, praćenju aktuelnosti i osmišljavanju konkretne investicione strategije.

A.N.R.

Razlika u odnosu na bitcoin i druge kriptovalute

Važno je razumjeti da principi prometovanja onecoina ne pokazuju nikakvu sličnost sa onim što među onim na šta se naziv kriptovalute inače odnosi postoji i na jednom drugom primjeru.

Iako se onecoin često promoviše kao “novi bitcoin”, ovdje se zapravo digitalnom valutom predstavlja nešto što nema njene uobičajene karakteristike, dok mu se način funkcionisanja ogleda u klasičnoj MLM (multilevel marketing) šemi.

Ključni problematični faktor u vezi sa onecoinom je što je za održavanje visoke zarade potreban konstantan rast broja novih ljudi koji ulaze u ovaj proces. Najjednostavnije objašnjen, cio proces izgleda tako što osoba A, da bi ostvarila premiju na ulog koji joj inicijator ovog postupka nudi, treba da dovede još nekoga.

Osoba B i C koje je dovela osoba A takođe mogu da računaju na premije tako što će dovesti osobu D, E, F, G, a one učiniti isto. Dok god se broj novih članova povećava postoji osnova

za isplatu premije, odnosno beneficije koje ostvaruje onaj ko je duže u tom poslu. Napredovanje osobe A zavisi od broja novih ljudi koje su dovele osobe B i C, a što je broj nivoa veći, to osoba A dobija bolji status. Međutim, čim novih ljudi više ne bude, isplata bilo koje vrste premija postaje nemoguća nakon što se isprazni baza formirana od sredstava koja je kao ulog donio svaki novi član Otkako je postao popularan među korisnicima koji su na osnovu sopstvenih ulaganja i dovođenja novih članova u strukturu počeli da ostvaruju zaradu onecoin je predmet brojnih rasprava, prije svega jer nedostaje mnoštvo informacija vezanih za njegovo porijeklo, uzroke volatilnosti, obim i zakonitosti, koje su suprotne svemu što važi za kriptovalute kojima se nesmetano trguje i na čiju vrijednost utiču ustaljeni tržišni parametri, od zakona ponude i tražnje do informacija usko vezanih za ovu industriju.

O kompaniji OneCoin koja promoviše istoimenu valutu i njenoj vlasničkoj strukturi nema informacija ni na njenom zvaničnom sajtu, zbog čega su posebne mjere nadzora uvedene u mnogim evropskim i azijskim zemljama. Za sada je uočljivo potpuno odsustvo sa tržišta Sjedinjenih Američkih Država, što se najčešće objašnjava mogućnošću da bi u suprotnom američka Komisija za hartije od vrijednosti (Securities Exchange Commission) - SEC odmah sprovela mjere utvrđivanja porijekla i načina prometa sredstvima.

Ono što je, međutim, na osnovu uslova korišćenja navedenih na sajtu moguće zaključiti je da

kompanija nije iz Bugarske, kako se do sada vjerovalo na osnovu činjenice da je bugarska državljanka Ruža Ignjatova navodni inicijator cijele ideje, već da se poslovanje samo odvija u okviru onoga što u toj zemlji nalaže Zakon o elektronskoj trgovini.

Internet stranica kompanije onecoin.eu registrovana je 23. juna 2014. godine, ali su podaci o registraciji podešeni da ih vide samo administratori, dok su podaci sa sajta hostovani u Bugarskoj.

Bugarska državljanka Ruža Ignjatova sa dr prefiksom ispred imena, nekadašnja direktorka privatne investicione bugarske firme CSIF. Na stranici Ignjatove

među skeniranom dokumentacijom ne poklapaju se datumi i godine navedenih detalja sa onim u biografiji, a dodatne sumnje, kako u vjerodostojnost navedenih podataka, tako i u kredibili tet kompanije i digitalne valute je objavljivanje lažnog intervjua u magazinu Forbes koji ne samo da taj medij nikada nije uradio, već je naslovna strana promijenjena pomoću BrandVoice servisa. U poslovanje onecoina uključen je i Sebastijan Grinvud, koji je međunarodnim istražnim organima poznat po aktivnostima u ugašenoj piramidalnoj šemi Unaico, čije aktivnosti istražuje Komisija za hartije od vrijednosti Pakistana.

VIII

USPJEH STUDENATA ARHITEKTONSKOG FAKULTETA U PODGORICI NA SVJETSKO

IDEJE MLADIH crnogorskih arhitekata u svjetskom VRHU

P

et timova studenata Arhitektonkog fakulteta u podgorici našlo se u top 50 od 245 radova na svjetskom konkursu “Sirija: Posleratno stanovanje” (Syria: Post-War Housing), koji je osmišljen za prnalaženje novog koncepta stanovanja u toj zemlji za povratak izbjeglica.

Tri od pet navedenih timova našli su se među 10 najboljih, što im je omogućilo dobijanje međunarodnih sertifikata u ovoj oblasti.

Od 245 pristiglih radova, međunarodni žiri u sastavu: Urko Sanchez, Dick van Gameren, Felix Madrazo, Riccardo Luca Conti, Laurens Bekemans, Rune Asholt, Cristina Cassandra Murphy i Daria Polozkova selektovali su 50 radova među kojima je i pet timova sa Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, a koji će biti izloženi i publikovani, a među njima su: Nemanja Mitrović i Đina Prnjat (četvrto mjesto); Nemanja Milićević, Tanja Radovanović i Đorđe Radović; Milica Tiodorović, Jelena Kulidžan, Slađana Pejović i Aleksan-

dra Mijušković; Zana Husović, Nina Ćulafić i Gordana Vujović, kao i Petar Tomas, Tijana Perović i Jelica Babić.

U okviru predmeta Enterijer II, nastavlja se istraživanje na temu koja je početa 2014/2015, a koja se odnosi na ispitivanje modela stanovanja u specifičnim okolnostima (instant stanovanje, mobile housing, micro compact home, poslijeratno stanovanje...).

U skladu sa tim, ideja je da svi studenti rade zadatak raspisan konkursom: Sirija: Posleratno stanovanje kako bi svoje kvalifikacije provjerili na globalnom nivou. Međunarodni idejni konkurs za studente i mlade arhitekte pokrenut je kako bi se istražili novi koncepti stanovanja

za budućnost poslijeratne Sirije. Građanski rat u Sirijskoj Arapskoj Republici, koji je započet 2011. godine, stvo-

Nemanja Milićević, Tanja Radovanović i Đorđe Radović

rio je najveću izbegličku krizu nakon Drugog svetskog rata. Prema podacima UNHCR, više od 4,3 miliona ljudi je

napustilo zemlju i izbjeglo u Tursku, Liban, Jordan, Irak i sada Evropu. Dok su svjetski lideri u potrazi za među-

BLOOMBERG

X

Pjotr Skolimovski BLOOMBERG

Z

a Evropsku centralnu banku ovo znači “kajaćete se ako uradite, a kajaćete se i ako ne uradite. Tokom narednih mjeseci predsjednik Mario Dragi i njegove kolege treba da odluče šta da rade sa planom kupovine obveznica koji je podešen da premaši 1,7 biliona eura.

Program kvantitativnog popuštanja, koji od marta 2015. sprovodi Evropska centralna banka trebalo bi da se okonča u septembru, no ekonomije većine članica eurozone i dalje nijesu dovoljno jake, pa se razmišlja o nastavku, u smanjenom obimu

Da li ste razmišljali o sužavanju, Mario Dragi?

Njihovo divljanje u otkupu podešeno je da traje do marta. Nakon toga imaju dvije opcije: prolongiranje trajanja otkupa sadašnjim tempom od 80 milijardi eura mjesečno ili postepeno privođenje kraju, smanjivanjem obima kupovine. Iako je naprasni prekid kupovine takođe opcija, takvo nešto ne bi moglo biti ozbiljno razmatrano.

Javna debata je za sada fokusirana samo na produžavanje trajanja programa. Britanska odluka da napusti Evropsku uniju pomutila je izglede za ekonomski rast u 19 zemalja u eurozoni, čineći da dodatni stimulans dobije sve veće šanse da postane ishod ovog događaja. Stopa inflacije i dalje nije ni blizu one koju Evropska banka cilja da približi na nešto ispod

dva odsto, što predstavlja još jedan dobar razlog za kupovinu.

No, ekonomisti u Goldman Sachsu procjenjuju da ECB time rizikuje da ostane bez mogućnosti da otkupljuje njemaške dužničke hartije do kraja prvog kvartala, pri čemu vrzmanje oko pravila programa ne dodaje dovoljno vremena.

Onda, dakle, sužavanje?

Rizici i nuspojave ultralabave monetarne politike vremenom se povećavaju, što predsjednik Bundesbanke Jens Vidman ne propušta da naglasi. Višak likvidnosti koji se kreira kroz program kvantitativnog popuštanja, a koji čini bilans ECB nikad većim, može da poveća nestabilnost cijena imovine, kao i da smanji premije koje idu uz rizik kod, na primjer, perifernih

državnih obveznica.

“Rizik da će kvantitativno popuštanje biti nepovratno postoji ukoliko se ovo nastavi ide u prilog okončanju kupovine”, kaže Patrik Artus, glavni ekonomista francuske investicione banke Natixis.

Ali, i kod toga postoji ali.

Ako se ECB opredijeli za sužavanje, “to bi stvorilo rizik izazivanja nove krize perifernog duga”, kaže Artus.

Kvantitativno popuštanje pomoglo je smanjenju troškova pozajmljivanja u cijelom regionu, naročito zemljama koje su više zadužene, kako bi bolje upravljale svojim obavezama.

Istovremeno, mobilnost kapitala među najviše pogođenim zemljama i onim sa najelastičnijim privredama, kakva je Nje-

mačka, ostala prigušena.

“To znači da su finansijska tržišta različitih zemalja segmentirana”, ističe Arhus. “Kraj kvantitativnog popuštanja i ECB otkupa obveznica svih zemalja moglo bi dovesti do proširenja prinosa kod spredova između perifernih i centralnih zemalja”.

Uz budžetski deficit u mnogim zemljama eurozone, uključujući Francusku, Španiju i Italiju, koji je i dalje veći od onoga koji odgovara stabilizaciji javnih finansija, veći prinosi na obveznice kao odgovor na ukidanje QE programa mogli bi umanjiti fiskalnu likvidnost, kaže on.

Kao posljedica sužavanja javilo bi se i jačanje eura.

Dakle, Mario Dragi, šta slijedi?

THE WASHINGTON POST Dstupnost hrane po prihvatljivim cijenama za većinu američkih građana koji žive ispod granice siromaštva i dalje je ograničena, ali bi online usluge mogle donijeti promjenu

XI

Mala promjena učinila bi hranu dostupniju siromašnima Rejčel Primek WP

S

tanovnici srednje i više klase u gradovima uglavnom žive u blizini supermarketa. No ako odlazak do prodavnice djeluje kao preveliko udaljavanje, u mnogim gradovima i predgrađima mogu se naručiti namirnice da budu dostavljene, često uz jednocifren iznos naknade za isporuku, zahvaljujućim servisima kao što su Instacart, Peapod i FreshDirect. To nije opcija za 14 odsto Amerikanaca koji se oslanjaju na bonove za hranu.

Povoljnosti Dopunskog nutricionističkog programa pomoći - SNAP ne mogu da se koriste online. To samo pogoršava pristup hrani za siromašne Amerikance koji žive daleko od prodavnica.

A većina ih živi tako. Odjeljenje za poljoprivredu procjenjuje da 11,5 miliona siromašnih Amerikanaca živi udaljena više od kilometar i po od supermarketa, obićno nastanjeni u takozvanim “prehrambenim pustinjama”. To se odnosi na 4,1 odsto ukupne američke populacije. A 2,3 miliona domaćinstava, odnosno 2,2 od ukupnog broja, nemaju pristup vozilu, a žive više od kilometar i po udaljeni od prodavnica.

Kako ovi podaci pokazuju, prehrambene pustinje najučestalije su u najsiromašnijim oblastima u zemlji, kao što su Deep South, Apalačija i granica Novog Meksika i Arizone. Česte su i na mjestima gdje je visoka stopa gojaznosti populacije, naglašavajući činjenicu da su ljudi koji imaju problem sa jednostavnim pristupom hrani često i manje zdravi.

Internet može da ponudi rješenje. Ove jeseni USDA će početi da uspostavlja online uslugu isporuke namirnica za testiranje mogućnosti prihvatanja SNAP beneficija. Eksperimenti već dugo traju.

Kongres je naložio agenciji u dokumentu Farm Bill iz 2014. da sprovede i javno izvijesti o rezultatima ovih testova do 1. jula 2016. i da zatim procijeni da li program treba sprovoditi širom zemlje.

“Nadamo se saradnji sa saveznim državama kako bismo počeli sprovođenje ovih projekata i saznali kako da na najefikasniji i najbezbjedniji način obezbijedimo online pristup SNAP korisnicima”, napisala je u izvještaju sekretarka USDA za odnose s javnošću Keti Kohran.

Ed Bolen, viši analitičar u Centru za budžetske i prioritetne politike izjavio je da kupovina hrane može da bude iscrpljujuća za siromašne. Oni koji primaju niske zarade pod presijom su poput onih koji istovremeno rade više poslova.

Veliki izdvojeni supermaketi, koji vjerovatno imaju najniže cijene, zahtijevaju sate izgubljenog vremena da bi se do njih došlo javnim prevozom. Preodavnice u komšiluku mogu biti jeftinije, no imaju više cijene, što je žrtvovanje koje se teško prihvata među onima ko-

Internet može da ponudi rješenje. Ove jeseni USDA će početi da uspostavlja online uslugu isporuke namirnica za testiranje mogućnosti prihvatanja SNAP beneficija.

jima mjesečni dodatak za prehranu u bonovima iznosi 125 dolara.

Najbliže su im svakako prodavnice na uglu, benzinske pumpe i apoteke. I u njima se može naći mnoštvo obrađenih i smrznutih namirnicam no ne i svježi proizvodi.

“Samo mnoštvo izazova kada su resursi oskudni, kada nemate mnogo opcija, može otežati odlazak u prodavnicu koja ima najbolji izbor”, kazao je Bolen.

Pristup internetu među siromašnima je ipak nešto veći od udjela u kojem ova populacija posjeduje vozila - 88 odsto naspram 79,6 odsto. Uzmimo za primjer Mobile u Alabami, gdje je trećina stanovnika ispod granice siromaštva i gdje žive najmanje kilometar od

najbližeg supermarketa. Od onih koji žive ispod granice siromaštva 91 odsto ima pristup internetu, a samo 76 odsto ima automobil. Mogućnost kućne dostave namirnica, pod pretpostavkom da je internet kojem imaju pristup dovoljno brz da bi se koristili sajtovi dostavljača hrane mogao bi učiniti život manje stresnim.

Ovo bi takođe moglo zahtijevati manje vremena za kupovinu online nego u fizički postojećim prodavnicama, naročito kada se uporede cijene. Danas je posjeta većem broju prodavnica u potrazi za najboljim cijenama učestala među domaćinstvima uključenim u SNAP, kaže Keti Idin, koja proučava siromaštvo kao profesor na Johns Hopkins univerzitetu.

Trošenje bonova za hranu online moglo bi uključivati nekoliko prepreka, pored sporosit koje USDA inače ima. Za početak, svi prodavci koji budu prihvatali SNAP povoljnosti moraće da ispune standarde koje regulatori budu propisali kako bi spriječili prevare u prometovanju bonova. Takođe bi i način na koji se povlastice izdaju trebalo u potpunosti da se promijeni.

SNAP transakcije zahtijevale bi unošenje šifrovanog PIN koda, koji nije trenutno kompatibilan sa formama predviđenim za korišćenje platnih kartica. Takođe, online plaćanje nije široko prihvaće-

no među najsiromašnijom populacijom. Prema podacima koje je objavio Centar za analizu javnog integriteta 2,6 odsto populacije iz gornje srednje i više klase nema pristup brzom internetu, dok je taj udio među siromašnima 11,9 odsto. Čak i kada siromašni imaju veći pristup kvalitetnim namirnicama, istraživanja pokazuju da ni tada ne konzumiraju dovoljno voća i povrća. Ljudi sa niskim primanjima zabrinuti su šta će njihova djeca jesti i koliko svježa hrana može da stoji u frižideru. tako, na primjer, ukoliko brokoli imaju istu cijeni kao i pizza, siromašniji neće odmah biti skloni kupovini povrća ukoliko postoji bilo kakva bojazan da bi njihova djeca odbila da ga jedu. Time bi izgubili dragocjeni dio svog budžeta u bonovima za hranu.

Siromašni ljudi takođe drugačije kupuju u odnosu na srednju i višu klasnu, koristeći, na primjer, rutinu odsijecanja kupona. Da bi se zaista poboljšao kvalitet domaćinstava koja koriste bonove, dostavljači namirnica trebalo bi da koriste društvene mreže i druge kreativne strategije kako bi pokazali siromašnima kako da pripreme zdrave obroke.

“Oni će morati da nauče kako da se oglašavaju među ovom populacijom kako bi to imalo smisla”, dodaje Idin. “Siromašni ljudi jedu manje zdravu hranu ukoliko je jeftinija”.

Vodeći lanci supermarketa kao što su Walmart i Kroger ne prihvataju elektronske kartice sa bonovima, koje se uobičajeno koriste za povoljnosti kod bonova za hranu.

Isto važi i za Instacart and Peapod.

Portparol Krogera Kit Dajlej napisao je u e-mailu da kompanija pažljivo prati dešavanja, ali ne planira da uvede mogućnost prihvatanja bonova online. Peapod bi podržao USDA kako bi omogućio da se bonovi za hranu koriste online, dok Walmart i Instacart nijesu odgovorili na zahtjev da ovo prokomentarišu. Neke kompanije ipak uzimaju proaktivniji pristup po ovom primanju i prihvataju kartice za online isporuke, no samo osobama sa invaliditetom.

Da bi se napravila promjena biće potrebno učešće velikih igrača, a do tada će se samo male kompanije zalagati da naprave razliku.

Prevodi: A.N.R.

AKTUELNO UPRKOS OHRABRUJUĆIM PODACIMA O STOPI INFLACIJE U JUNU

Nastavljeno slabljenje funte Britanska funta gubila je danas vrijednost u odnosu na većinu vodećih svjetskih valuta, iako je zvanična statistika objavila da je rast godišnje stope inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu u junu nadmašio prognoze ekonomista.

Potrošačke cijene u Velikoj Britaniji porasle su prošlog mjeseca za 0,5 odsto u odnosu na godinu ranije, saopštila je britanska Kan-

celarija za nacionalnu statistiku u Londonu.

Analitičari su u anketi Bloomberga predviđali u prosjeku rast stope inflacije od 0,4 odsto u junu sa 0,3 odsto, koliko je iznosila u maju.

Ciljana inflacija Banke Engleske (BoE) od dva odsto posljednji put je dostignuta u decembru 2013. godine.

Britanska centralna banka je uputila signal prošle sedmice da priprema sti-

mulativne mjere za avgust, budući da privreda počinje da posrće nakon glasanja za izlazak zemlje iz Evropske unije.

Zapisnik sa julskog sastanka Banke Engleske pokazao je da većina članova Odbora za monetarnu politiku očekuje ublažavanje te politike idućeg mjeseca.

Planirano je da funkcioneri BoE, na čelu sa guvernerom Markom Karni-

jem, objave novu odluku 4. avgusta.

Funta je juče toko dnevnog trgovanja oslabila 0,4 odsto na 1,3202 dolara, a za isti procenat je gubila vrijednost i prema jedinstvenoj valuti eurozone – spustivši se na 83,65 penija za euro. Britanska valuta je 6. jula kliznula na 31-godišnji minimum prema američkoj, kada je iznosila svega 1,2798 dolara.

Bloomberg

BREXIT DONIO ZNAČAJANO POVEĆANJE NEIZVJESNOSTI

MMF snizio prognoze rasta globalne ekonomije Međunarodni monetarni fond snizio je juče projekcije rasta globalne ekonomije za naredne dvije godine, navodeći kao razlog neizvjesnost u pogledu izlaska Velike Britanije iz Evropske unije.

Obarajući projekcije rasta svjetske ekonomije peti put u posljednjih 15 mjeseci, MMF je saopštio da će globalni bruto domaći proizvod porasti za 3,1 odsto u 2016. godini i za 3,4 odsto u 2017. godini, što je u oba slučaja za po 0,1 procentni poen niže u odnosu na prognoze iz aprila.

MMF je saopštio i da je uprkos poboljšanju situacije u Japanu i Evropi i djelimičnom oporavku cijena sirovina, brexit donio “značajano povećanje neizvjesnosti“, a danak će platiti investici-

je, ali i povjerenje tržišta i potrošača.

“Dan prije britanskog referenduma 23. juna, MMF je bio spreman da blago podigne projekcije rasta globalne ekonomije za 2016/2017. godinu“, izjavio je glavni ekonomista Fonda Mori Obstfeld.

Brexit će, prema ocjenama MMF, najteže pogoditi samu Britaniju, čija je projekcija BDP-a srezana na 1,7 odsto za ovu godinu, što je za 0,2 procentna poena manje u odnosu projekciju iz aprila.

MMF je, takođe, blago povećao projekciju rasta eurozone za 2016. godinu na 1,6 odsto, ali je prognozu za 2017. godinu srezao za 0,2 procentna poena, na 1,4 odsto.

Reuters

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU, 27. JULA

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

Bankarski sektor eurozone konačno pokazuje oporavak Evropski finansijski sektor pokazuje dalje znake oporavka, a banke se sve više nadmeću u ublažavanju kreditnih standarda, pokazali su juče objavljeni rezultati ankete Evropske centralne banke.

Kvartalna anketa ECB o bankarskom kreditiranju (BLS) pokazala je da banke labave uslove kreditiranja prilikom odobravanja zajmova kompanijama, što je, kako smatraju u centralnoj evropskoj finansijskoj instituciji, ohrabrujući signal, budući da je hronična slabost kreditne aktivnosti u eurozoni prethodno bila označena kao krivac za odsustvo oporavka u 19-članom bloku.

“Banke u eurozoni su prijavile dodatno labavljenje kreditnih standarda u odobravanju kredita preduzećima u drugom kvartalu 2016. godine. Pritisak konkurencije je ostao ključni faktor koji je doprinjeo labavljenju standarda”, navodi se u izveštaju.

Istovremeno, tražnja za kreditima je porasla, poručuju u ECB. “Neto tražnja za kreditima je nastavila da raste u svim kreditnim kategorijama. Ključni faktori koji se kriju iza neto tražnje preduzeća za kreditima u drugom kvartalu 2016. su aktivnosti spajanja i preuzimanja, refinansiranje duga i radni kapital”, dodaje se u izvještaju.

Neto tražnji za stambenim kreditima su doprinjele niske kamatne stope, nastavak povoljnih perspektiva na tržišstu nekretnina i povjerenje potrošača, pokazuje anketa.

France presse

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović