Dnevne novine 29. jun 2016.

KUPITE SVJETSKE

VAŠINGTON ■ 2

Bijela kuća pokrenula proces ratifikacije NATO protokola za Crnu Goru

BESTSELERE ZA SAMO

4.99 €

SRIJEDA, 29. 6. 2016. BROJ 1492 GODINA V

OD 18. JUNA UZ DN

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

NEDOPUSTIVO PONAŠANJE POTPREDSJEDNIKA VLADE IZ OPOZICIJE ■ 3

Vujović ambasadoru Slovačke podmetnuo stavove trojke SKUPŠTINA SINOĆ IZABRALA ■2 ■2

Jasavić i Mugoša u Vladi

POSLANICI PRIHVATILI ■ 6

Penzije veće tri, odnosno 20 odsto DARKO PAJOVIĆ ■ 4

Medijski tajkuni neće voditi ovu državu

INTERVJU: SNEŽANA JONICA, POSLANICA ■ 5

Rukovodstvo uoči izbora se ne preispituje

U FOKUSU: DJELOVANJE ª PO DUBINIº ■ 2 3

Je.. mu oca primitivnog!

■ Veliki trijumvirat - Lekić, Rakčević, Krivokapić, odnosno CK tim napravio instrukcije za rad ministara i po dubini

CRNOGORSKA POLICIJA NIJE KONTAKTIRANA

■ 14

Napadači na Kašćelana napustili Srbiju? ■11

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

NOVI RASPORED U GIMNAZIJAMA

U Danilovgradu druga smjena, novine i u Podgorici +382 77 300 104

2

Politika

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

U fOkUsU: djelOvANje ª pO dUbiNiº

Je.. mu oca pri

NATO-CrNA GOrA

Bijela kuća pokrenula proces ratifikacije Bijela kuća pokrenula je proces ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO i uputila dopis Senatu SAD. “Ovim prenosim savjet i saglasnost za ratifikaciju Protokola o pristupanju Crne Gore Sjevernoatlantskom savezu. Ovaj protokol je potpisan u Briselu 19. maja 2016. uz podršku SAD i ostalih članica Alijanse”, stoji u dopisu Senatu predsjednika SAD Baraka Obame, prenosi CdM. Predsjednik SAD je naveo da će puna ratifikacija SAD i njenih saveznika omogućiti da Crna Gora postane dio Sjevernoatlantskog ugovora i članica NATO. “Član 10 Sjevernoatlantskog ugovora, koji obrazlaže politiku otvorenih vrata NATO, dio je doktrinarne osnove Alijanse. Pristupanje Crne Gore NATO će pokazati ostalim zemljama na Balkanu i šire da vrata Alijanse ostaju otvorena državama koje preduzmu neophodne reforme za dostizanje standarda

Đukanović: Odlična vijest Premijer Milo Đukanović kazao je da je pokretanje procesa ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO od SAD još jedan pokazatelj snažne podrške Vašingtona skorom članstvu naše državu u Alijansi i priznanje za reforme koje sprovodimo.

“Ovo je odlična vijest za Crnu Goru. Smatram izuzetno značajnim što je najveća saveznica završila proceduru kojom se otvara proces ratifikacije Protokola u Senatu”, kazao je Đukanović. i koje doprinose sigurnosti Alijanse i predstavlja još jedan značajan korak na putu evroatlantske integracije Balkana”, navodi se u dopisu kojim je i formalno Bijela kuća pokrenula proces ratifikacije Protokola o pristupanju Crne Gore NATO.

NA predlOG premijerA

Jasavić i Mugoša u Vladi

Veliki trijumvirat - Lekić, Rakčević, Krivokapić, prelazi na štabni sistem rada

⌦ Goran Popović “Javnost nam je najveći saveznik”, stoji u dokumentu nazvanom - Instrukcije Centralnog koordinacionog tima opozicionih partija. “Da bi ovo imalo smisla, mora se biti učinkovit i rezultate predočiti javnosti, ne oklijevati”, stoji dalje u tom dokumentu.

A onda se u javnosti pojavilo ovo: Anka Vukićević: Mitrović pokušava da se nametne ka moj poslodavac. Zaboravio da sam ja tu da kontrolišem njegov rad. E moja draga u pisanoj formi mi je stavio zabran da u kancelariji razgovaram sa građanima bilo poslovno bilo privatno.

Ružica Mirković: Au, i ja imam taj problem. Meni to kolega iz kancelarije pokušava. Ali je definitivno da šefovi aminuju... što da ti kažem od tebe se do riječi ne može doć... izgleda ni od mene :D Istupila si. Podrška. JBMU oca primitivnog.

Anka Vukićević: Ruška, Ruška...

Ružica Mirković: Treba li da se izvinem ili obrišem?

Anka Vukićević: Ostaviii...

Nego što?

Ružica Mirković: Onda izvini ali neću da obrišem...:p Anka Vukićević: Naravno da treba da ostane, ne no ćemo se bojati da riječ progovorimo!

■ Učinkoviti

primitivizam

Ovo je samo dio korespodencije na Fejsbuku između Anke Vukićević, zamjenice direktora Centra za socijalni rad Nikšić i njene “drugarice” Ružice Mirković. Čini se da su, slijedeći instruk-

Skupština Crne Gore izglasala je sinoć dva nova člana 40. Vlade Crne Gore - potpredsjednicu Azru Jasavić i ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Branimira Mugoše.

Premijer Milo Đukanović ranije je predložio Jasavić za popredsjednicu Vlade, a Mugošu za ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, kao predstav-

nika opozicione trojke u izvršnoj vlasti. Da poslanica Pozitivne Crne Gore obavlja funkciju vicepremijera u Vladi glasao je 41 poslanik. Podršku novom ministru poljoprivrede dala su 42 poslanika.

Azru Jasavić će u poslaničkim klupama zamijeniti Zorica Martinović, predsjednica Foruma žena Pozitivne. E.H.

cije CK tima tri opozicione partije, veoma “učinkovito” i bez oklijevanja gospođe Vukićević i Mirković pokazale javnosti što sve čine za fer i slobodne izbore. Usput i kojom količinom primitivizma raspolažu “po dubini”.

O ovome je mr Ivan Mitrović, direktor Centra za socijalni rad Nikšić, zvanično obavijestio ministra rada i socijalnog staranja Borisa Marića i priložio “sporne strane Fejsbuk profila gospođe Vukićević”. Tražio je od ministra da njega i druge zaposlene u ovom Centru zaštiti od ovakvih “kontrolora dr-

žavnih resursa po Leks specijalisu”. Očekuje se Marićeva reakcija, ali je već jasno da teza CK tima tri opozicione partije o “javnosti kao najvećem njihovom savezniku”, nakon ove epizode gospođe Vukićević, postaje vrlo teško održiva.

■ Slobodna

tUmačenja

Vjerovatno je gospođa Vukićević ovako modulirala svoj rad po dubini ohrabrena još jednom instrukcijom CK tri opozicione partije. Ona je označena kao tač-

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

IMITIVNOG!

3

POLITIKA

NEDOPUSTIVO PONAŠANJE POTPREDSJEDNIKA VLADE

Vujović ambasadoru Slovačke podmetnuo stavove trojke Hloben i Vujović

Instrukcije CK tima za rad ministara i po dubini

sve informacije o odlukama donesenim od 1. 1. 2016, a direktori ustanova mogu i od ranijih perioda”. Iako baš tako ne piše u Leks specijalisu.

■ VOJNA UPRAVA TRIJUMVIRATA

ka tri i glasi: “Ovlašćenja iz Leks specijalisa šire tumačiti što se tiče zapošljavanja i finansija”. Šta bi to trebalo da znači, znaju valjda samo članovi “velikog trijumvirata” – Lekić, Rakčević, Krivokapić, ali “šire tumačenje ovlašćenja2 nekako ne zvuči ni fer, ni pošteno. No, već smo navikli na raskošan, ali vrlo neobičan “demokratski kapacitet” ove trojke, posebno kada je riječ o Javnom servisu.

Sklonost ka “slobodnom tumačenju” CK tima tri opozicione partije nazire se i iz tačke četiri “Instrukcija” koja glasi: “Tražiti

Iz dokumenta Instrukcije CK tima tri opozicione partije očigledno je, takođe, da “veliki trijumvirat” - Lekić, Rakčević, Krivokapić, prelazi na štabni sistem rada.

Kao iz kakvog vojnog komandnog centra oni naređuju – “ići u medije u koordinaciji sa Centralnim koordinacionim timom tri partije”, pa onda “imaćemo sastanke dva puta sedmično” i na kraju “obavijestiti o svim opstrukcijama Centralni tim”.

Vojna subordinacija, osim naređenog raportiranja, kod “velikog trijumvirata” nazire se i u tački dva koja glasi: “Lideri i ministri – jedan put sedmično sastanak, a svakih 15 dana sastanak sa širim timom”.

Lideri, kako sami sebe nazivaju, izgleda su procijenili da njihovi “deputati” u Vladi i “po dubini” ne daju očekivane rezultate, pa su odlučili da dekretom, odnosno pomenutim “Instrukcijama” uvedu red i vojnu disciplinu. Ispostavilo se, takođe, da imaju manjak ljudstva. Još nijesu uspjeli da popune sva mjesta “po dubini” koja su im dostupna, a ni ovi što su raspoređeni ne daju očekivane rezultate, jer nijesu “učinkoviti” ili su “učinkoviti” na pogrešan način.

To nas vraća na početak ovog teksta, epizodu sa gospođom Vukićević i njen model učinkovitosti: Je.. mu oca primitivnog! Slobodno. I fer.

Dio korespondencije između Anke Vukićević i Ružice Mirković na Facebook-u

Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović zloupotrijebio je posjetu amabasadora Slovačke Romana Hlobena, sa kojim se juče sastao, podmećući mu da se složio sa opozionom trojkom podržavajući njihove stavove o Solani i Buljarici, zloupotrebama Zakona o tajnosti podataka, poreskoj disciplini...

Na ovaj skandalozan čin potpredsjednika Vlade reagovao je lično ambasasdor Hloben koji je u izjavi za Dnevne novine potvrdio da je tražio korekciju saopštenja i tačnu interpretaciju razgovora koji su vođeni u kabinetu Vujovića.

“Tačno je da sam tražio korekciju saopštenja, jer naprosto nije tačno da sam se složio sa ocjenom gospodina Vujovića o Buljarici, Solani, poreskoj disciplini... To što je pisalo u prvoj informaciji, u posljednjem pasusu, nije bio zajednički stav, moj i potpredsjednika Vlade, a upravo se takvo mišljenje moglo

Vujović: Rekao sam da je opozicija utvrdila zloupotrebe Potpredsjednik Vlade kazao je Dnevnim novinama da je u prvom saopštenju došlo do greške. „Tokom sastanka nije konstatovano da je opozicija utvrdila zloupotrebe, već sam to ja saopštio. U drugom saopštenju smo tu rečenicu izostavili, kako bi bile izbjegnute nejasnoće“, rekao je Vujović našoj redakciji. steći da je ostala stara verzija saopštenja. O Solani, Buljarici, zloupotrebama... govorio je gospodin Vujović i zato sam bio neprijatno iznenađen kada sam vidio saopštenje koje je napisano tako da odražava zajednički stav.

Ja sam u Crnu Goru došao

kao ambasador jedne države, koji se tako i ponaša. Odnosi između vlasti i opozicije su unutrašnja stvar Crne Gore”, kazao je Hloben Dnevnim novinama.

Skandalozan pokušaj podmetanja stranom diplomati od strane nikog drugog do potpredsjednika Vlade, otkrila su različita saopštenja sa sastanka Vujovića i Hlobena koja su poslata medijima iz Vujovićevog kabineta. U prvom saopštenju u posljednjoj rečenici navodi doslovno piše: “Tokom susreta je konstatovano i da je opozicija u dosadašnjem radu utvrdila brojne zloupotrebe Zakona o tajnosti podataka, dala konkretne sugestije i doprinose na zaštiti dobara Solana i Buljarica. Ukazano je na neophodnost povećanja poreske discipline”.

Dva sata kasnije pojavilo se drugo saopštenje koje se i sada nalazi na sajtu Vlade, a u kojem nema ove rečenice.

M.Prelević

Demantovan i Miodrag Lekić Pokušaj zloupotrebe stranih diplomata u političke svrhe i potrebe opozicije dešavao se i ranije. Upravo je koalicioni partner Vujovića, lider Demosa Miodrag Lekić 2012. godine, izazvao diplomatski skandal predstavljajući stavove Demokratskog fronta na čijem je čelu tada bio, kao stavove ambasada Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Italije i Austrije.

Ambasadori Pius Fišer, Ketrin Najt-Sends, Dominik Gazui, Serđo Barbanti i Martin Pamer demantovali su tada tvrdnje DF-a prema kojima je ta koalicija “jedini izborni akter koji uživa jasnu i vidljivu podršku međunarodne zajednice” i prema kojima su ambasadori i čelnik DF-a Miodrag Lekić “zajednički izrazili zabrinutost zbog javno prezentovanih zlo-

upotreba u izbornom procesu”. U zajedničkom saopštenju petoro ambasadora država Evropske unije navode da je sastanak sa Lekićem bio u sklopu njihovih uobičajenih aktivnosti, i da, što se tiče njegovih ocjena da su ih samo primili k znanju, kao i da njihove zemlje podržavaju stav Kancelarije OEBSa za demokratske inistitucije i ljudska prava (ODIHR).

4

POLITIKA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE DARKO PAJOVIĆ

Medijski tajkuni neće voditi državu Predsjednik Skupštine i lider Pozitivne Darko Pajović kazao je juče u Parlamentu da je oguglao na priče o tome ko je branio Crnu Goru devedesetih.

“Mojoj generaciji je toga dosta. Jer su na toj bazi oni danas vlasnici hotela, mlinova, a nekad su imali trafike i prodavali hljeb kad su časno radili svoj posao. To su oni koji su iz Kine naručivali crnogorske zastave za deset centi, a ovdje ih prodavali za šest, sedam eura i tako zaradili milion i dvjesta hiljada eura”, kazao je Pajović.

On je poručio da dok je Pozitivne, crnogorskom Vladom neće upravljati medijski tajkuni i oni koji su potpuno izgubili politički kompas.

“Ne može tako. Treba da mijenjamo stvari koje ne valjaju sa ovima koji tu jesu, a ne sa onima sa kojima promjena nema. U stvari, može da bude promjena samo u njihovim takulinima. Znamo kakvi su oni koji vladaju 27 godina. Još bolje znamo ove koji su 18 godina koristili sve benefite vlasti. Do te mjere da ni službene au-

PAJOVIĆ JE PORUČIO DA DOK JE POZITIVNE, CRNOGORSKOM VLADOM NEĆE UPRAVLJATI MEDIJSKI TAJKUNI I ONI KOJI SU POTPUNO IZGUBILI POLITIČKI KOMPAS tomobile ne umiju da vrate poslije silaska sa funkcije. I, kad siđeš sa funkcije trebaju ti tjelohranitelji, apanaže.

Jesu li to političke promjene

Žarko Rakčević: Pajović sluga vlasti Lider GP URA Žarko Rakčević kazao je da je Pajović iznio neistine.

“Pajović ne samo da je prevarom opozicionih birača došao do mjesta predsjednika Skupštine, nego je i patološki lažov. Pozivam ga da javno-

sti ponudi dokaze da sam zaradio 1.200.000 eura od predreferendumske prodaje crnogorskih zastava 2006. godine i da su te zastave koštale po 10 centi, kako je izjavio u parlamentu”, navodi se u saopštenju Rakčevića. On je kazao da, uko-

liko Pajović javnosti ne ponudi dokaze za svoje tvrdnje, treba da podnese ostavku i sačuva poziciju predsjednika Skupštine od podvala i laži. A ukoliko to što je Pajović kazao bude istina, Rakčević će otići sa mjesta predsjednika URA.

na bolje? Ne!”, istakao je on.

Kaže i da je Pozitivna spriječila makedonski scenario, na šta su jako ponosni.

“U Makednoji je bilo mrtvih, tamo je došla međunarodna zajednica. Makedonija je talac protektorata međunarodne zajednice. Mi ne mislimo da je u tome rješenje”, kaže Pajović.

Dodaje i da su EU i SAD kod nas uvijek dobrodošle, ali ističe da stvari u našoj kući mijenjamo mi sami.

“Neće ih mijenjati ni Vašington ni Brisel. Kao što vidite, nijesu ih ni mijenjali. Ne zato što smo im zabranili, nego zato što je to reper demokratije. Taj vazalni odnos, da tražite pomoć spolja, da idete da ogovarate sopstvenu državu i da rušite unutar sopstvene države, ne vlast već pojedince, to nije koncept 21. vijeka. Mi na to ne pristajemo”, navodi Pajović.

(CDM)

Pajović

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

POLITIKA

5

SNEŽANA JONICA O STANJU U PARTIJI TRI MJESECA PRIJE IZBORA

RUKOVODSTVO PARTIJE SE NE PREISPITUJE UOČI IZBORA ⌦ Jovana Đurišić

P

oslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica tvrdi da je na Kongresu jasno definisana politika ove partije i da je članstvo kazalo koga želi na njenom čelu.

Jonica je u intervjuu za Dnevne novine istakla da ni jedan pravi SNP-ovac tri mjeseca pred izbore ne bi potezao priču o povjerenju rukovodstvu Socijalističke narodne partije i naglasila da svi treba da se fokusiraju na predstojeće parlamentarne izbore.

DN: Da li je došlo do podjela u SNP-u? Ko traži smjenu predsjednika partije i da li postoji većina za njegovu smjenu? Da li bi Aleksandar Damjanović još jednom mogao da se “suprotstavi” Miliću, kao što je bio slučaj na Kongresu?

JONICA: Podsjetiću da je Sedmi Kongres SNP CG održan u novembru 2014. godine i da je tada ogromnom većinom za predsjednika izabran Srđan Milić. Predsjednik SNP CG je dobio značajno više glasova nego njegova oba protivkandidata zajedno. Na taj način SNP je na svom najvišem i najbrojnijem partijskom organu – Kongresu, jasno definisao i koga želi za pedsjednika i kakvu politiku podržava.

Kao član Glavnog odbora nijesam primijetila da se ovakav stepen podrške predsjedniku Miliću do današnjeg dana promijenio. Kao član SNPa, od osnivanja, sigurna sam da ne postoji ni jedan iskreni SNP-ovac koji bi tri mjeseca pred izbore najviše organe partije i kompletnu infrastrukturu SNP-a koja sve ove godine volonterski radi na promovisanju i ostvarivanju programa i politike SNP-a preusmjeravao na bilo što drugo osim na pripreme za predstojeće parlamentarne izbore na kojima je SNP CG jedina reprezentativna i čista politička ponuda za građane CG. DN: Da li ste obezbijedili podršku za interpelaciju o

radu ministra prosvjete Boskovića i je li ona predata u skupštinsku proceduru?

JONICA: SNP je pripremio predlog interpelacije o radu Vlade u oblasti prosvjete sa ciljem smjene ministra Boškovića. Interpelaciju su podržali poslanici SNP CG, poslanica Jelisava Kalezić, poslanici Miodrag Lekić, Novica Stanić, Mladen Bojanić, Dritan Abazović, Miloš Konatar, Radovan Asanović i Zoran Miljanić. Bez potpisa poslanika Demokratskog fronta ne možemo obezbjediti propisanih 27 potpisa da interpelaciju procesuiramo, tako da inicijative za smjenu ministra Boškovića neće biti.

Na žalost, poslanici Demokratskog fronta su odbili da potpišu interpelaciju kojom se traži smjena ministra Boškovića zbog protjerivanja ćirilice iz škola, zbog proganjanja đaka Gimnazije u Danilovgradu koji su organizovali performans kojim su obilježili godišnjicu NATO bombardovanja, zbog katastrofalnog stanja u vrtićima zbog kojeg je jedan broj djece izložen zdravstvenom i bezbjedonsonom riziku, zbog nepoštovanja ustavne norme da udžbenici za osnovnu školu treba da budu besplatni, zbog nezakonitog izbora direktora osnovnih i srednjih škola, zbog potpunog fijaska u primjeni Bolonje u

Prerano je komentarisati dosadašnje efekte rada kolega iz opozicije u Vladi izbornog povjerenja. SNP smatra da ne treba da ih hvali ni kritikuje...

crnogorskom visokom obrazovanju. Ono što mi posebno smeta je objašnjenje kolega iz DF-a koji su odbijanje podrške interpelaciji obrazložili time da se na spisku potpisnika nalaze neki za koje oni smatraju da ne treba da budu, a ne nalaze neki za koje oni smatraju da treba budu. Za razliku od njih, poslanici koji su potpisali inicijativu nijesu postavljali pitanje ko su potpisnici, već su se samo bavili njenom sadržinom i ciljem i podržali je bezrezervno.

DN: Mislite li da su Vaše kolege iz opozicije, koji su preuzeli ministarstva i druga mjesta u Vladi, uspjeli da doprinesu Vladi izbornog povjerenja i otklone zloupotrebe, kako su najavljivali?

JONICA: Prerano je komentarisati dosadašnje efekte rada kolega iz opozicije u Vladi izbornog povjerenja. SNP smatra da ne treba da ih hvali ni kritikuje, nego da im ukazuje na probleme i usmjerava ih u radu. Zato mi u Klubu poslanika SNP CG pokušavamo da im pomognemo kroz ukazivanje na zloupotrebe i pitanja kojima treba da se bave, našim poslaničkim pitanjima, amandmanima, dopisima i inicijativama.

Podsjetiću da je mojim poslaničkim pitanjem ministru Daniloviću započeta priča o smjeni šefa SAJa Lješkovića i ukazano na niz razloga koji bi mogli biti o snov da on zatraži i smjenu direk-

tora policije Stojanovića.

Amandmanima SNP-a na predlog izmjena zakona o crnogorskom državljanstvu čiji je predlagač MUP, a o kojima ćemo pričati već u četvrtak, pokušaćemo ponovo da ispravimo nepravedna rješenja iz ovog zakona, koja su jedan od modela oduzimanja biračkog prava jednom broju građana. Jasno definisanim pitanjima i ukazivanjem na zloupotrebe u Upravi za nekretnine ministru finansija Konjeviću smo takođe skrenuli pažnju šta bi moralo biti opseg njegovog interesovanja u katastru.

Limitirana kontrolna funkcija Jonica kaže da je leks specijalis toliko loš da je značajno limitirao njihovu kontrlonu funkciju i da je ovaj zakon vezao i ruke i noge opoziciji i uskratio prava “dok je DPS-ovce zaštitio kao bijele medvjede”.

“SNP je bio protiv ovakvog leks specijalisa. Ipak, izglasali su ga oni koji treba da ga primjene, pa je na njima da i s njim takvim ostvare cilj.

Moram da dodam da nijesam nimalo oduševljena nekim predloženim kadrovskim rješenjima “po dubini”, iz jedne političke grupacije koja mi liči na rezervnu klupu za DPS-ovce.

Takođe, izuzetno mi je sporna uloga SDP-ovih kontrolora koji treba da kontrolišu sami sebe, tj. ono što su do prije par mjeseci radili kao vlast. A u nekim gradovima npr. Kotoru, još vrše vlast sa DPSom”, kaže Jonica.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.1046 0.8299 113.44 1.0849 71.301 123.68 7.5156

46,8

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

au = 1,312.84$

montEnEgRo berza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

6

aG=17.74$

miliona eura kredita odobrio je investiciono razvojni fond u prvih pet mjeseci ove godine, 34 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu

Naziv INMR MARB KOGE TECG TREN-O

Najveći promet CijeNa 0,5300 1,5510 0,1290 2,8505 0,0504

KoličiNa 2.462 559 5.000 178 7.462

obim u € 1.304,8600 867,0100 645,0000 507,3900 376,0800

PromjeNa 0,00% -13,83% 4,54% -4,98% -0,59%

Sa jedne od ranijih sjednica parlamenta

LAZOVIĆ O SARADNJI SA ITALIJANIMA

Dogovor postignut, A2A gradi drugi blok Italijanska kompanija A2A prihvatila je, poslije višemjesečnih pregovora, da sa Vladom Crne Gore gradi drugi blok Termoelektrane (TE) u Pljevljima. To je juče medijima saopštio potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ostavljajući mogućnost da može doći do izmjena.

“Ostalo je još da neke stvari pravno usaglasimo. To su uglavnom pravne formulacije i definicije koje su veoma bitne jer kad radite ugovor za takvo što, vodite računa o svim dimenzijama.

Očekujemo da će pravni timovi u naredna dva dana usaglasiti ta rješenja i poslije toga idemo prema Vladi i parlamentu”, rekao je Lazović radiju Antena M. Na pitanje da li je optimista da će A2A zajedno sa crnogorskom stranom u Elektroprivredi graditi drugi blok TE, Lazović je odgovorio da su Italijani prihva-

tili ono što je bio uslov.

“Ne znate što će se desiti u životu, a i u poslu svakako”, naveo je Lazović.

Italijani posjeduju 44 odsto akcija Elektroprivrede, a prije skoro dvije godine istekao im je petogodišnji ugovor o menadžmentu na osnovu kojega su upravljali energetskom kompanijom. Od tada su vođeni intenzivni pregovori o daljem rukovođenju kompanijom, a glavna tačka sporenja bila je gradnja drugog bloka TE. U međuvremenu je udio A2A pao na 41,7 odsto akcija zbog pretvaranja duga u akcijski kapital, dok je Vladi ostalo 55 odsto kapitala.

Paralelno je pregovarano i sa češkom kompanijom Škoda Praha, koja je za gradnju drugog bloka ponudila 338,5 miliona eura, kao i sa tamošnjom Eksim bankom za odobravanje kredita za gradnju.

POSLANICI USVOJILI IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PIO

Penzije od jula veće za tri, odnosno 20 odsto Crnogorski poslanici usvojili su juče izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kojim se predviđa povećanje penzija od jula za tri odsto, odnosno 20 odsto u slučaju najnižih primanja.

Najnižu penziju od 101 euro prima 4.410 građana, a ona će nakon povećanja iznositi 121,92 eura. Povećanje će se, kako je ranije saopšteno iz Vlade, odnositi na ukupno devet hiljada korisnika jer uključuje i one koji su imali penzije veće najniže.

■ Zeleno svijetlo Za istraživanje nafte

Lazović

Skupština je usvojila i predloge ugovora za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, čime je data saglasnost da konzorcijum, koji čine italijanski Eni i ruski Novatek, dobije koncesije za istraživanje četiri bloka u Opštini Ulcinj.

Riječ je o tri ugovora - o

■ Hotel as

Najnižu penziju od 101 euro prima 4.410 građana, a ona će nakon povećanja iznositi 121,92 eura

koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore za blokove 4219-26 i 4218-30, zajedničkim operacijama i računovodstvu.

Usvojen je i Zakon o vinu, kojim će se, prema riječima predlagača, sačuvati reputacija i kvalitet crnogorskih vina. Zakonom se uređuju pitanja koja se odnose na pravila proizvodnje i prometa vinskog grožđa i proizvoda od grožđa, vođenje evidencije u vinogradarsko-vinarskom sektoru, kontrolu kvaliteta, označavanje, nadzor i kaznene odredbe.

imovina države

Većinom glasova podržani su i zaključci Odbora za ekonomiju, finansije i budžet povodom kontrolnog saslušanja ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za razvojne projekte Biserke Dragićević zbog validnosti garancije za hotel As u Perazića dolu.

Njima je, pored ostalog, predviđeno da u slučaju raskida ugovora hotel As ne može biti vraćen u svojinu Budvanske rivijere, već se mora tretirati kao imovina države koja će biti stavljena na javnu prodaju.

Poslanici su usvojili i izvještaj o realizovanim investicionim i drugim aktivnostima po osnovu ugovora koji se odnose na projekte Luštica Bay, Portonovi i kompleks Rose u Herceg Novom.

Bo.M.D.

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Naziv INLE KOGE INMR TREN-O TECG

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obiM u €

4,0000 0,1290 0,5300 0,0504 2,8505

50 5.000 2.462 7.462 178

200,0000 645,0000 1.304,8600 376,0800 507,3900

ProMjeNa 28,90 4,54 0,00 -0,59 -4,98

Naziv MARB TECG TREN-O INMR KOGE

gubitnici

CijeNa 1,5510 2,8505 0,0504 0,5300 0,1290

KoličiNa 559 178 7.462 2.462 5.000

obiM u € 867,0100 507,3900 376,0800 1.304,8600 645,0000

izmjene i dopune zakona o konverziji franaka u eure

Konverzija Kredita mora biti završena za najduže 30 dana Izmjenama su obuhvaćena i treća lica, odnosno kompanije Heta i B2 Kapital koje su preuzele potraživanja od Hypo Alpe Adria banka

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević podnio je parlamentu Predlog izmjena i dopuna zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eura, kako više ne bi bilo različitih tumačenja zakona. Izmjenama su obuhvaćena i treća lica, odnosno kompanije Heta i B2 Kapital koje su preuzele potraživanja od Hypo Alpe Adria banke.

■ Kazne Zaključci su, kako je istakao Medojević, usvojeni po hitnom postupku, a očekuje da će biti primijenjeni već u julu.

“Sada Centralna banka neće imati dilema da li je nadležna za primjenu zakona ili nije. Predloženim izmje-

nama uvodi se i obaveza da HAAB vrati tu razliku za one korisnike koji su kredite otplatili po starom zakonu, odnosno prije stupanja na snagu Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u eure, i koji su u pretplati”, objasnio je Medojević.

Izmjene predviđaju i da je Ministarstvo finansija eksplicitno kao državna insti-

Heta se ponaša kao banka

Advokat Dragomir Ćalasan kazao je na jučerašnjoj pres konferenciji da je oko 300 klijenata podnijelo tužbu radi utvrđivanja ništavosti pojedinih odredaba ugovora.

“Heta je firma, ali se ponaša kao finansijska organizacija

Ćalasan, Medojević i Senić na jučerašnjoj pres konferenciji

Foto: Igor Šljivančanin

tucija nadležna za tumačenje zakona.

“Uveli smo i kaznene odredbe. Sada je ovaj pravni okvir potpuno definisan i ne ostavlja prostor ni za kakva dvojna tumačenja ni bilo kakve dileme”, kazao je Medojević i pozvao poslanike da podrže ove izmjene u istom ili većem broju kao i zakon prošle godine.

i raskida ugovore. Ona ne može da raskine ugovor, već samo da naplati potraživanje koje je preuzela. Ona obračunava zatezne kamate onako kako to radi banka i pravi planove otplate, što ne može da radi”, zaključio je Ćalasan.

7

ekonomija

Nakon što izmjene budu usvojene i objavljene u Službenom listu, konverzija kredita mora biti završena za najdalje 30 dana. U suprotnom su predviđene kaznene mjere, od novčanih do oduzimanja licenci banci.

■ Krediti Od ukupno 130 miliona eura kredita, svega 30 miliona eura je konvertovano.

“Ostatak od 100 miliona je nezakonito i sumnjivo prenešeno sa HAAB-a na njihovu firmu Heta, koje nastavlja da se ponaša kao banka. Tu se ne radi o otkupu dugova, nego prenosu, koju je pratila falsifikovana dokumentacija, da bi se izbjegla jurisdikcija CBCG”, objasnio je Medojević.

Centralna banka je, ističe Medojević, nakon evidentiranja da HAAB nije poslala ponudu za novi ugovor svim klijentima, što je prema zakonu trebalo da uradi, odmah mogla da joj ukine licencu. “Pozivam Vrhovnog i Specijalnog državnog tužioca da reaguju povodom četiri ili pet podnijetih krivičnih prijava povodom ovog slučaja”, rekao je Medojević.

Predstavnik klijenata Dragan Senić kazao je juče da niko od klijenata nema namjeru da ne vrati kredit.

“Klijenti hoće da vrate kredit, svaki cent, ali pod normalnim bankarskim uslovima i kamatom 8,2 odsto koja nimalo nije mala”, tvrdi Senić.

Zakon o konverziji kredita u švajcarskim francima omogućava da se krediti vraćaju u eurima po kamatnoj stopi od 8,2 odsto.

N.D.L.

ProMjeNa -13,83 -4,98 -0,59 0,00 4,54

Bazna stanica Telekoma na Medunu Radio bazna stanica, koja je juče počela da radi, omogućiće mještanima Meduna u Podgorici pristup fiksnoj telefoniji i bežičnom internetu preko Univerzalnog servisa.

U zajedničkom saopštenju Crnogorskog Telekoma, kao operatora Univerzalnog servisa, i Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), navodi se da će na taj način stanovnicima Meduna biti dostupne telekomunikacione usluge visokog kvaliteta.

“Telekom će besplatno ustupati uređaj preko kojeg se obavlja usluga, dok će EKIP subvencionisati cijene pretplate za konekciju u cilju podržavanja inicijative.

Priključak će korisnicima omogućiti kvalitetne telefonske pozive i brz pristup internetu”, navodi se u saopštenju.

(Mina-biznis)

Problem administriranje

Raspodjela šuma na korišćenje, koja se godinama obavlja kasno, kao i preveliko administriranje su ključni problemi sa kojima se suočavaju preduzeća iz drvne industrije, dok su predstavnici nadležnih organa kazali da su spremni da pomognu u njihovom rješavanju.

Predstavnici tih preduzeća su na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore saopštili da se u realizaciji poslova suočavaju sa prevelikim administriranjem, odnosno potrebom dostavljanja fotokopija dokumenata koja su već dostupna na razne načine, nepreglednost obrazaca, pitanja depozita, garancija i avansa.

8

ekonomija

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Foto: Vedran Ilić

PREUZMI TELEKOM ME APLIKACIJU I KONTROLIŠI SITUACIJU. Preuzmi Telekom ME aplikaciju i kontroliši brzo i lako sve tvoje Telekom servise.

Buljarica

KOMISIJA O NAVODIMA VICEPREMIJERA

Nema potrebe da Vujović “spašava” Buljaricu Zahtjev potpredsjednika Vlade Milorada Vujovića da Skupština razmatra javni poziv za učešće na međunarodnom tenderu za valorizaciju lokacije Buljarica je bespredmetan, ocijenjeno je u Tenderskoj komisiji Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte.

Vujović je, kako dodaju u Tenderskoj komisiji, iznio niz pogrešnih tvrdnji u vezi sa valorizacijom lokaliteta Buljarica.

“Nema potrebe da Vujović “spašava” tender “dajući” ga Skupštini jer je upravo takav proces predviđen procedurom. S obzirom na iznose o kojima je ovdje riječ, odnosno na vrijednost budućih ugovora, jasno je svakome ko je dobronamjeran da ugovori o kupoprodaji i zakupu moraju biti raz-

matrani u Skupštini”, saopštili su predstavnici Tenderske komisije, reagujući na Vujovićevu izjavu.

Oni su istakli da predmet prodaje obuhvata nepokretnosti na kojima su kao vlasnici i suvlasnici sa državom upisani pojedinci, i na kojima su upisane brojne zabilježbe zbog vođenja upravnih ili sudskih sporova, kao i hipoteke i koncesije. “Činjenica je da se prodaje isključivo državna imovina. Što se tiče zabilježbi i tereta na toj imovini one ne dovode u pitanje valjanost eventualnog pravnog posla jer ne postoje evidentirane zabilježbe restitucije. Ovo tim prije što je poznato da se zahtjev za restituciju, ukoliko do sada nije podnijet, više ne može podnijeti”, ukazali su u Tenderskoj komisiji. Bo.M.D.

USKORO PILOT PROGRAM MINISTARSTVA

Za industriju 100.000€ Preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije moći će da unaprijede svoje poslovanje kroz Pilot program podrške za modernizaciju industrije u iznosu od 100.000 eura, koji će omogućiti finansiranje troškova nabavke opreme po povoljnim uslovima.

Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomije, sredstva za realizaciju programa biće raspoloživa od da-

40

tuma objavljivanja Javnog poziva do utroška raspoloživih sredstava.

“Pilot program podrške za modernizaciju industrije, koji je pripremilo Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom, nedavno je usvojen na sjednici Vlade, a objavljivanje javnog poziva očekuje se uskoro”, kazali su u Ministarstvu.

hiljada nezaposlenih građana je ove sedmice u Crnoj Gori, 0,04 odsto više nego prošle

10

HRONIKA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SDT ISTRAŽUJE DA LI JE BILO ZLOUPOTREBE DRŽAVNIH RESURSA

Radnica hotela “Ramada“, samohrana majka, koja je Bojaniću predala račune, dobila je otkaz, što je izazvalo brojne kritike

Slučaj “Ramada”, u kojem su, po tvrdnjama poslanika Mladena Bojanića, Socijaldemokrate zloupotrijebile državne resurse u rukama je Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Javnost je u prethodnom periodu, kroz reagovanja poslanika Bojanića, upoznata sa slučajem u kojem je skup Socijaldemokrata, partije Ivana Brajovića, u hotelu “Ramada“ navodno plaćen iz sredstava Direkcije za željeznice Crne Gore. Radnica hotela “Ramada“, samohrana majka, koja je Bojaniću predala račune, dobila je otkaz što je izazvalo brojne kritike u javnosti.

Da li se u konkretnom slučaju radi o zloupotrebi državnih resursa pozabavila se Agencija za sprečavanje korupcije. Prethodno, nju je Bojanić optužio da nije preduzela službene radnje po prijavi koju je on podnio.

Direktor Agencije za sprečavanje korupcije Sreten Radonjić, pak, ističe da je Agencija po podnijetoj prijavi, u cilju provjere navoda o zloupotrebi državnih resursa u partijske svrhe i utvrđivanja postojanja povrede Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pokrenula postupak i uputila zahtjeve za izjašnjenje svim subjektima na koje se prijava odnosi.

“Odgovorna lica u hote-

lu “Ramada“, Direkciji za željeznice, kao i političkom subjektu Socijaldemokrate Crne Gore su u pisanoj formi dostavili podatke Agenciji u rokovima koje je Agencija zahtijevala. Nadležne službe u Agenciji su, zaključno sa današnjim danom, vršile neophodne provjere dostavljene dokumentacije sa namjerom da se ispitaju sve okolnosti iz navoda poslanika Bojanića”, kazao je Radonjić.

Juče je, međutim, došlo i do obrta u cjelokupnom slučaju.

Preuzeo ga je specijalni tužilac Milivoje Katnić.

“Agencija je danas dobila obavještenje od glavnog policijskog inspektora da službenici Specijalnog policijskog Odjeljenja na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva postupaju po navedenom predmetu, pa je Agencija za sprečavanje korupcije svu dokumentaciju proslijedila službenicima Specijalnog policijskog Odjeljenja na dalju nadležnost”, kazao je Radonjić.

Tvrdi da je o svakoj fazi dosadašnjeg postupka Bojanić bio upoznat, a povodom njegove konstatacije da je dobio status stranke u postupku, Radonjić ističe da taj status nije razmatran na kolegijumu direktora Agencije, niti ga je on mogao dobiti u ovoj fazi postupka”, objasnio je on.

(CdM)

Bojanić: Opozicija u Vladi da reaguje Poslanik Mladen Bojanić, pozvao je juče u otvorenom pismu predstavnike opozicije u Vladi da otvore pitanje otkaza radnice hotela “Ramade” koja je razotkrila aferu.

“S obzirom da ja je osoba

zaslužna za otkrivanje ove zloupotrebe, to vas molim da na prvoj narednoj sjednici Vlade Crne Gore otvorite ovo pitanje i insistirate da ovaj slučaj dobije tretman kakav zaslužuje, a ne da se pokuša zataškati

skretanjem s teme i pravdanjem postupka poslodavca od strane predsjednika Vlade”, poslao vicepremijeru Miloradu Vujoviću i ministrima Borisu Mariću, Goranu Daniloviću i Rašku Konjeviću.

Foto:Vedran Ilić

SLUČAJ HOTELA “RAMADA” U RUKAMA MILIVOJA KATNIĆA

Provjeravali Nadležne službe u Agenciji su, zaključno sa današnjim danom, vršile neophodne provjere dostavljene dokumentacije sa namjerom da se ispitaju sve okolnosti iz navoda poslanika Bojanića”, kazao je Radonjić.

Katnić

■ REAKCIJA NA OTPUŠTANJE RADNICE HOTELA Radonjić

Otpuštanje samohrane majke u slučaju navodne zloupotrebe trošenja državnog novca za potrebe političke partije Socijaldemokrate, predstavnici Građanskog pokreta URA juče su oštro osudili, kazavši da, umjesto da su nadležni hitno reagovali i preduzeli adekvatne mjere kažnjavanja očigledne korupcije, jedina reakcija stigla je od menadžmenta hotela Ramada, koji je raskinuo ugovor sa savjesnom radnicom.

11 CRNOGORSKA POLICIJA NIJE KONTAKTIRANA ZA POMOĆ SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Napadači na Kašćelana napustili Srbiju?

Potraga srpske policije za napadačima koji su u nedjelju veče osuli kišu metaka na Kotoranina Slobodana Kašćelana (53) iz Kotora i njegovog tjelohranitelja Vladimira Vučkovića (40) iz Herceg Novog trenutno tapka u mjestu i male su šanse da će počinioci biti identifikovani. Prema pisanju tamošnjih medija, napadač, kojem je najvjerovatnije pomogla još jedna osoba na motoru, vjerovatno je već uveliko napustio Novi Sad, a moguće i Srbiju. Prema saznanjima DN, povodom ovog slučaja policija susjedne države nije kontaktirala kolege iz Crne Gore.

Vučković je u vatrenom obračunu prošao sa lakšim tjelesnim povredama, dok je Kašćelan od te noći nalazi na odjeljenju za intenzivnu njegu Kliničkog centra u Vojvodini i nije životno ugrožen.

Po saznaju DN, nakon pucanjve je i ova medicin-

TRI METKA SU PROŠLA KROZ STAKLO NA VRATIMA VOZAČA, JEDAN JE ZAVRŠIO U STUBU, KOJI DIJELI PREDNJI I ZADNJI DIO VRATA, A JEDAN JE PROBIO ZADNJE STAKLO VOZILA ska ustanova bila pod policijskiim obezbjeđenjem zbog bojazni da bi kriminalna grupacija koja stoji iza napada, mogla da pokuša da dovrši ubilački plan.

Sve do sada prikupljene informacije iz istrage govore da je ovaj Kotoranin, koji u policijskim evidencijama slovi za jednog od glavnih ljudi u jednom tamošnjem kriminalnom klanu, bio dočekan od napadača koji su znali da je u Novom Sadu gdje se sklonio nakon niza obračuna koji su se u minule dvije godine dogodili na crnogor-

skim ulicama.

“Dvojica Crnogoraca kretali su se “audijem” iz Ulice Vase Stajića i skrenuli u Sremsku ulicu, kada ih je presreo motor na kojem su, kako se vjeruje bili motociklista i njegov suvozač, koji je ispalio umalo kobne rafale. Obojica su imali kacige, brzo su odjurili dalje, a vozilo u kojem su bili Kašćelan i Vučković zaustavilo se pokraj bašte jednog od lokala, kada je pozvana policija i hitna pomoć. Brzo se napravila gužva oko njih, policija je blokirala sve ulice, ali napadačima za sada nijesu ušli u trag”, ispričao je sagovornik blizak istrazi.

Tokom uviđaja, prema nezvaničnim informacijama, utvrđeno je da je ispaljeno više od 15 hitaca.

“Tri metka su prošla kroz staklo na vratima vozača, jedan je završio u stubu, koji dijeli prednji i zadnji dio vrata, a jedan je probio zadnje staklo vozila”, objasnio je isti izvor.

S.K.

PRESUDA 4. JULA

Završeno suđenje za šverc droge Završnim riječima juče je u Višem sudu u Podgorici završeno suđenje Nikšićaninu Predragu Dukiću u čijem automobilu je pronađen kilogram heroina i 55 kilograma marihuane vrijednosti 370.000 eura. Presuda će biti izrečena 4. jula.

Zastupnik optužbe Željko Tomković kazao je u završnoj riječi da je tokom suđenja po-

tvrđena osnovanost optužnice.

Tužilac je podsjetio da je okrivljeni u svojoj odbrani priznao izvršenje krivičnog djela, da je prenosio drogu i to na način kako je to predstavljeno dispozitivom optužnice.

“U njegovim radnjama stekla su se sva obilježja bića krivičnog djela stavljenog mu na teret pa predlažem da se Dukić oglasi krivim i kazni po zako-

nu”, naveo je tužilac.

Advokat odbrane Branko Anđelić podsjetio je da je njegov klijent priznajući izvršenje krivičnog djela umnogome olakšao tok sudskog postupka i zamolio sudsko vijeće da prilikom odlučivanja o kazni cijeni sve olakšavajuće okolnosti, lične i porodične prilike i činjenicu da je okrivljeni otac maloljetne djece.

S.K.

HRONIKA

15

METAKA ISPALJENO JE U “A U D I ” C E T I N J S K I H TABLICA U KOJEM JE BIO KAŠĆELAN ZAJEDNO SA SVOJIM TJELOHRANITELJEM VUKČEVIĆEM

Serija obračuna

Mafijaški okršaj u Novom Sadu gotovo da je preslikao seriju obračuna, koji su se posljednjih mjeseci i godina dogodili u Kotoru, u kojem se, međutim, pripadnici kriminalnog miljea uglavnom voze u blindiranim autima.Da li su motiv i naručioci pokušaja likvidacije Kašćelana pripadnici suprotstavljenog kotorskog tabora, za srbijansku policiju za sada je samo pret-

postavka. Opipljivih dokaza još nema, ali se simptomatično nameće pitanje da li se kriminalni rat sa kotorskih ulica preselio u Novi Sad.Podsjećamo, prije samo nekoliko dana u tom gradu ubijen je Goran Dučić iz Kragujevca, koji je, prema sumnjama policije bio tjelohranitelj Kotoranina Jovice Vukotića, kojeg policija povezuje sa takozvanim “škaljarskim klanom”.

12

hronika INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije:

• Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JPU „Đina Vrbica”, ul.8.Marta br.76, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka sredstava za higijenu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDVom 29.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 1831 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 28.06.2016.godine.

Lice za davanje informacija Mr Milena Mijović, telefon +382(0)20662085, e-mail vrtic@djvrbica.edu.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11,57/14 i 28/15) naručilac JU „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno razminiranje” ul. Obala bb, Bijela oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

direktor direktorata za ljudska prava u se

Žalbe Ustavnog suda djelotvoran pravni lijek Evropski sud za ljudska prava u Strazburu priznaje pojedinačne ustavne žalbe Ustavnog suda Crne Gore kao djelotvoran pravni lijek u rješavanju slučajeva eventualnog kršenja ljudskih prava na nacionalnom nivou, saopštio je predstavnik Savjeta Evrope EU Filip Boilat.

Bolilat, koji je generalni direktor Generalnog direktorata za ljudska prava i vladavinu prava u SE, naglasio je da je sistem ustavnih žalbi SE prepoznao kao djelotvoran domaći pravni lijek. “Čime je potvrđeno da je Ustavni sud Crne Gore najbolje pozicioniran da rješava po pitanjima navodih kršenja ljudskih prava”, rekao je Boilat na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen novi ICT sistem Ustav-

“Radimo ne za račun vlasti, već za račun ljudi koji su građani država članica SE”,

nog suda za procesuiranje ustavnih žalbi.

Boilat je istakao da postignuće Ustavnog suda Crne Gore nije došlo samo po sebi.

“Ustavni sud naporno radi kako bi bio istinski čuvar ljudskih prava u državi”, poručio je Boilat.

On je kazao da će se novim sistemom razviti pravni sistem Crne Gore i omogućiti ostvarenje pravne zaštite u slučajevima kršenja ljudskih

prava.

“Radimo ne za račun vlasti, već za račun ljudi koji su građani država članica SE”, dodao je Boilat.

On je dodao da novi informacioni sistem omogućava smanjenje broja zaostalih predmeta i ubrzavanje postupka njihove obrade.

“Zatim se pravosuđu Crne Gore omogućava brži pristup zaštiti ljudskih prava i klasifikacija po vrstama kršenja ljudskih prava. Ta alatka je dostupna građanima i sudovima”, pojasnio je Boliat.

Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Desanka Lopičić kazala je da taj sud doprinosi da Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda postane nerazdvojivi dio pravnog sistema Crne Gore.

J.Đ.

Nabavka auto guma za službena vozila, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 7.500,00 €. Tenderska dokumentacija broj 02/2016 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Konstantin Maljukanović, telefon 031 683 477, e-mail rcud@t-com.me .

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge vezane za štampanje-kopiranje, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2.000,00 €.Tenderska dokumentacija broj 23B-01-6864/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 27.06.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Ugalj, ukupne procijenjene vrijednosti sa dokumentacija broj 26B-01-6980/16-4 nih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, za davanje informacija Oliver Bodven, oliver.bodven@mpa.gov.me.

PDV-om 4.000,00€. Tenderska objavljena je na Portalu javdana 27.06.2016.godine. Lice telefon 020/407-522, e-mail

nakon odluke apelacionog suda, advokat tvrdi:

Šarić nije oduševljen odlukom, ali se ipak nada Pljevljak Darko Šarić vjeruje da je odlukom Apelacionog suda da ukine presuda kojom je osuđen na 20 godina zatvora zbog optužbi da se bavio trgovinom narkoticima, za korak bliži istini i pravilnom i zakonitom

okončanju postupka. To je, nakon posjete svom klijentu izjavio advokat Radoslav Baćović.

“On je veoma stabilna osoba, sa malim oscilacijama u psihičkom raspoloženju. Već dvije i po godine se nalazi u

pritvoru, pa je teško očekivati da ukidanjem presude bude oduševljen. Ali, takva odluka daje mu nadu”, naveo je on, a prenose srpski mediji.

Juče je u Posebnom odjeljenju Višeg suda u Beogradu, čitanjem pisanih dokaza

nastavljen postupak protiv Šarića, kome se na teret stavlja da je sa još 16 osoba učestvovao u pranju novca. Tužilaštvo za organizovani kriminal tvrdi da je “oprao” 22 miliona eura od šverca kokaina iz Južne Amerike.S.K.

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

društvo

13

Ministarstvo unutrašnjih poslova

Uklonjene tabla sa grbom kosova i zastava albanije

■ snimali tv prilog Kasnije tokom istog dana, oko 20:25 časova, patrola granične policije Rožaje je na mjestu gdje su bile postavljene tabla i zastava, zatekla osobe koje su policijskim službenicima kazale da su tu radi snimanja televizijskog priloga o demarka-

Tabla sa grbom republike kosova, naTpisima “republika kosovo” i “Dobro Došli”, kao i zasTave republike albanije, posTavljene su prije Dva Dana u prijepoDnevnim časovima ciji granice.

“Policijski službenici su upozorili lica da se nalaze na teritoriji Crne Gore, te da za takvu aktivnost moraju zatražiti i dobiti dozvolu nadležnih organa Crne Gore, nakon čega su se oni udaljili sa naše teritorije”, kazali su u MUP-u.

Pitanje je da li je u ovom slučaju došlo do povrede državne granice.

■ obaviješten mvpei

“O ovom događaju obaviješteno je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, nadležni organ za rješavanje graničnih incidenata i povreda državne granice, u cilju rješavanja povrede državne granice diplomatskim putem”, ističu u MUP-u.

Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i Kosova, potpisan je 26. avgusta 2015. godine u Beču, nakon trogodišnjih pregovora komisija za granicu.

U skladu sa odredbom člana 12 potpisanog Sporazuma, Crna Gora i Kosovo obavezale su se da će potvrditi, odnosno ratifikovati ovaj Sporazum u cilju stupanja na snagu.

Skupština Crne Gore, na sjednici od 28. decembra prošle godine, donijela je Zakon o potvrđivanju ovog Sporazuma i uz očekivanje da i Skupština Kosova izvrši njegovo potvrđivanje, odnosno ratifikaciju. Nezavisna međunarodna ekspertska Komisija, sastavljena od predstavnika SAD, Velike Britanije i Njemačke, koju je angažovala tadašnja predsjednica Kosova sa zadatkom da ocijene proces razgraničenja sa Crnom Gorom konstatovala je 29. marta 2016. godine da nijesu pronašli nepravilnosti u procesu razgraničenja, te da sa pravnog i tehničkog aspekta nijesu pronašli neregularnosti.

(CdM)

Tabla i zastava koje su postavili poslanici Samoopredjeljenja

Foto: Fisnik Isamilji, Facebook

Zastavu Albanije i tablu sa natpisima “Republika Kosovo” i “Dobro došli”, koju su poslanici Samoopredjeljenja postavili na našoj teritoriji da bi pokazali gde je “prava granica” u odnosu na predviđenu dogovorom Prištine i Podgorice, uklonio je crnogorski MUP. Tabla sa grbom Republike Kosova, natpisima “Republika Kosovo” i “Dobro došli”, kao i zastave Republike Albanije, postavljene su prije dva dana u prijepodnevnim časovima.

Iz MUP-a je CdM-u saopšteno da su tabla i zastava bili postavljeni na teritoriji Crne Gore, između graničnog prelaza Kula i graničnog prelaza Savine vode sa kosovske strane.

“U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja i postojanja povrede državne granice, policijski službenici su preduzeli sve mjere u konsultaciji sa nadležnim osnovnim državnim tužiocem, uključujući i uklanjanje pomenute table i zastave”, saopšteno je iz MUP-a.

Samoopredjeljenje: Dokazali smo gdje je granica između Kosova i Crne Gore Portparol Samopredeljenja Fisnik Isamilji napisao je na Fejsbuku da je jučerašnja akcija način da se građani suprotstave poklanjanju zemlje Crnoj Gori na osovnu sporazuma zbog koga se više mjeseci vodi spor između opozicije

i vlasti, prenosi Srbija danas.

“To je tačka udaljena osam kilometara od tačke gdje se nalazi policija Kosova i dva kilometara od policije Crne Gore. Mi nastavljamo da se po svaku cijenu suprostavljamo poklanjanju zemljišta

KiM”, naveo je Ismailji ispod fotografije.

Pokret Samoopredjeljenje se sa Alijansom za budućnost Kosova i Inicijativom za Kosovo suprotstavlja sporazumu o demarkaciji granične linije između Kosova i Crne Gore.

poslanici nik Đeljošaj i genci niManbegu podnijeli predlog rezolucije skupštini

traže povlačenje rječnika i izvinjenje CanU

Poslanici Nik Đeljošaj i cije navodi se da predstavniGenci Nimanbegu podnije- ci građana i naroda u Skupli su juče parlamentu Pred- štini Crne Gore ocjenjuju nelog rezolucije kojom se, izprimjerenim djelove među ostalog, CANU Rječnika koji se tiču poziva da povuče uvredljivih kvaRječnik crnogorlifikacija za Alskog narodnog i bance, Bošnjaknjiževnog jezike i pripadnika, a Vlada obake islamske vezuje da finanvjeroispovjesti. sira izdavanje Oni obavezuju korigovanog.

Vladu da, nakon Đeljošaj U Predlogu rezolupovlačenja Rječnika,

iz budžetske rezerve finansira korigovani Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika. Takođe pozivaju Vladu da, ukoliko u razumnom roku, od dana usvajanje rezolucije, CANU ne povuče Rječnik, privremeno suspenduje finansiranje CANU do konačnog povlačenja i zadnjeg primjerka uvrjedljivog rječnika.

U obrazloženju predloga se ocjenjuje da je objašanjavanje nekih odrednica Rječnika, a

posebno onih koje su cije smatraju uvrjedvezane za Albance i ljivim i “uporno popripadnike islamnavljanje većine ske vjeroispovječlanova Savjeta, sti, pretenciozno, pa i nekih drunestručno, nenagih članova CAučno i neprihvatNU, da u projekljivo, ne samo za tu nije bilo nikapripadnike tih nakve zle namjere”.

Nimanbegu cionalnih i vjerskih Zatražili su da se skupina, već za crnogorPredlog rezolucije uvrsti sku državnu stvarnost koja bi na dnevni red sjednice Skuptrebalo da se naslanja i na te štine koja je predviđena za 30. odrednice. Predlagači rezolujun.

E.H.

14

društvo

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Usvojen novi zakon

Definisan novi raspored rada u A i B smjeni

Foto: Vedran Ilić

Svi građani su donori ako ne potpišu suprotno

U DaniLovGRaDU DRUGa sMjena, novine i U PoDGoRiCi

Novi raspored izvođenja nastave u gimnazijama

Raspored izvođenja nastave u dvije Gimnazijepodgoričkoj i danilovgradskoj od naredne školske godine biće izmijenjen. Naime, učenici prvog i trećeg razreda Gimnazije “Slobodan Škerović” nastavu će u školskoj 2016/2017. godini pohađati u u A smjeni, dok će u B smjenu ići učenici drugog i četvrtog razreda.

U danilovgradskoj Gimnaziji od septembra nastava će

biti po prvi put organizovana i u drugoj smjeni.

Na sjednici nastavničkog vijeća JU Gimnazija “Slobodan Škerović”, kako je DN pojasnila PR Ministarstva prosvjete Marija Jovović, definisan je novi raspored rada u A i B smjeni, pri čemu je dogovoreno da jutarnja smjena s nastavom počinje u 7:30 sati, a popodnevna u 14 sati.

Učenici će mjesečno mijenjati smjene.

Promjena u organizaciji rada u JU Gimnazija “Petar I Petrović Njegoš” Danilovgrad u školskoj 2016/2017. godini definisana je na juče održanoj sjednici nastavničkog vijeća.

U danilovgradskoj gimnaziji učenici prvog razreda nastavu će pohađati u popodnevnoj smjeni od 13:30 sati, dok će učenici drugog, trećeg i četvrtog razreda nastavu pohađati u prvoj smjeni koja će takođe počinjati u 7:30 sati. B.B.

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su Zakon o presađivanju ljudskih organa kojim se omogućava da svi građani nakon smrti budu donori ukoliko se prethodno pisanom izjavom nijesu odrekli te mogućnosti.

Za usvajanje Zakona glasalo je 43 poslanika, dok je protiv bilo četvoro.

Poslanici su usvojili amandman Halila Dukovića i Marte Šćepanović kojim se predviđa da se uzimanje organa od umrle osobe ne može uraditi samo ako je osoba dok je bila živa dala pisanu izjavu da se izričito protivi tom postupku.

Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović rekao je da su svih 600.000 stanovnika Crne Gore od objavljivanja ovog Zakona u Službenom listu postali donori organa ukoliko ne budu potpisa-

li da neće.

“Građani treba da znaju šta smo ovdje glasali”, dodao je Damjanović.

Predsjednik parlamenta Darko Pajović pojasnio je da zakon nema za cilj da bilo kome nešto uzima što građani neće.

“Naprotiv, cijenim da je ovo veoma human zakon koji ima za cilj da pomogne onima kojima je u datom momentu pomoć izuzetno potrebna”, rekao je Pajović. Duković je kazao da se organ ne može uzeti od mrtve osobe ukoliko prethodno porodica nije dala saglasnost za to.

“To je suština cijele priče.

Bez obzira kakva god saglasnost postojala, bez dozvole porodice niko nikad ne može uzeti bilo koji organ”, precizirao je Duković.

On je rekao da je to cilj i uslov da Crna Gora postane član Eurotransplanta. M.I.

ŠeGRT U PosjeTi kCCG - sManjen oDLiv GRađana iz CG

Pacijenti da dostavljaju primjedbe Nastavlja se trend zaustavljanja odliva pacijenata iz Crne Gore. O tome najbolje govore “podaci sa terena” prema kojima je u prvih pet mjeseci oko 5.000 ljudi manje upućeno na liječenje van državnog zdravstvenog sistema u odnosu na isti period prošle godine. Po tom osnoŠegrt juče u KCCG

vu, ušteđeno je oko 1,9 miliona eura, kazao je ministar zdravlja Budimir Šegrt.

On je juče sa saradnicima obišao Klinički centar Crne Gore (KCCG), gdje je osim sa menadžmentom razgovarao i sa pacijentima.

“Od pacijenata smo čuli zadovoljstvo kvalitetom i

načinom rada u KCCG. Ono što nije izraženo kao nezadovoljstvo, ali jeste komentar, dužina je čekanja na preglede i pomalo rezerva pacijenata da ne dolaze uvijek kod ljekara kojeg oni sami biraju. U razgovoru s pacijentima rekli smo da se poštuje pravo svakog pacijenta da bira ljekara, ali da se to ne može u svakom momentu obezbijediti”, kazao je Šegrt.

Kada je u pitanju sastanak s menadžmentom najveće zdravstvene ustanove u zemlji, teme razgovora bile su prioritetna pitanja, u smislu nabavke opreme i problema u svakodnevnom radu. Šegrt je pozvao i sve pacijente da primjedbe u svim zdravstvenim ustanovama dostavljaju na licu mjesta. Osnovno je, kako je kazao, prijavljivati probleme tamo gdje postoje.

Ilustracija

Prvi put uređena načela omladinske politike Poslanici su na jučerašnjoj sjednici usvojili i Zakon o mladima kojim se prvi put uređuje omladinska politika i rad u Crnoj Gori, definišu aktivnosti subjekata koji učestvuju u njenom kreiranju i sprovođenju i uređuju pitanja od interesa za djelovanje mladih.

Zakonom je određeno da su mladi lica koja imaju od 15 do 30 godina.

“Preciziraju se aktivnosti koje se odnose na omladinsku politiku, omladinski rad, institucionalnu brigu o mladima, utvrđuju oblici i finansi-

ranje organizovanja, djelovanje mladih na lokalnom i državnom nivou i druga pitanja od značaja za mlade”, navodi se u obrazloženju.

Zakonom se, između ostalog, garantuje jednakost mladih u ostvarivanju prava, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, crkveno porijeklo i imovinsko stanje, članstvo u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama, invaliditet, zdravstveno stanje, fizički izgled, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i drugo lično svojstvo.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

15

DUŠKO ZARUBICA: RAČUN SSCG USKORO ĆE BITI ODBLOKIRAN

Rješenje problema prebijanje duga Raškom Konjevićem i njegovim saradnicima, te izložio dokaze, nakon čega se kako kaže, Konjević složio da dugovanje nije jednostrano i da će do kraja sedmice problem biti riješen na pravi i mogući način.

Poreska uprava blokirala je račun SSCG prije petnaest dana zbog duga za poreze na zarade i doprinose zaposlenih u iznosu od 820.000 eura.

Zarubica ističe da je još u julu 2015. godine, kada je izabran z a

PRIJAVE TRAJU OSAM DANA

Objavljena dva konkursa za asistente u nastavi

Foto: Vedran Ilić

Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) objavio je dva konkursa za zapošljavanje asistenata u nastavi i personalnog asistenta koji će biti otvoreni osam dana.

U javne radove biće uključen 481 nezaposleni, od čega 265 asistenata u nastavi i 216 personalnih asistenata za socijalnu podršku u ustanovama, dnevnim centrima i kući.

“Početkom školske

Ilustracija

2016/2017. godine biće angažovani asistenti”, navodi se u saopštenju i dodaje da je novac obezbijeđen tako što je iz budžeta planiranog za novčane naknade preusmjereno 1,05 milona eura za mjere aktivne politike zapošljavanja. Polovina tog novca biće usmjerena za angažovanje asistenata, a ostatak za programe obrazovanja i osposobljavanja.

M.I.

generalnog sekretara, pokrenuo rješavanje ovoga pitanja. Međutim, pojasnio je da je račun blokiran za neplaćene poreze i doprinose još od prije četri godine, tačnije da je dug iz 2012, 2013, 2014. i 2015. godine.

Predsjednica Opštinskog sindikalnog povjereništva OSP Bar Senka Rastoder za Dnevne novine prethodno je kazala da problem neisplaćenih doprinosa od strane SSCG-a seže još iz vremena štrajka radnika - žrtava tranzicije, 2008. godine.

UMJESTO NIKOLIĆA

Hrapović direktor RDC-a

Odbor direktora Radio difuznog centra Podgorica izabrao je Kenana Hrapovića za direktora ove institucije. On je na mjestu direktora RDC-a zamijenio Željka Nikolića iz SDP-a, koji je nedavno smijenjen sa te funkcije.

Hrapović je donedavno bio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i član je predsjedništva Socijaldemokrata Crne Gore.

4

BEBE ROĐENE SU U PORODILIŠTU KLINIČKOG CENTRA U POSLJEDNJA 24 SATA

Dug Vlade prema Savezu sindikata je više od 700.000 eura, a poreski dug Saveza sindikata je preko 800.000 eura, rješavanje problema je na prebijanju duga “Bile su tužbe radnika, žrtava tranzicije, koji nijesu dobili otpremninu od novca koji je Vlada prebacila Savezu. Tad su počeli štrajkovi glađu u Savezu. Oštećeni su poslije naplaćivali te iznose od Saveza, tužili su Sindikat za iznos od 1.926 eura i oni su te presude naplaćivali u svoju korist. Zato je došlo do blokade računa SSCG”, pojasnila je Rastoder.

B.B. Foto: Vedran Ilic

Dug Saveza Sindikata Crne Gore (SSCG) za poreze i doprinose od 820.000 eura, zbog koje je račun te radničke organizacije i blokiran najvjerovatnije će “prebijen”. Naime, Vlada duguje SSCG oko 700.000 eura.

“Dug Vlade prema Savezu sindikata je više od 700.000 eura, a poreski dug Saveza sindikata je preko 800.000 eura, rješavanje problema je na prebijanju duga”, kazao je generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore Duško Zarubica.

On je Dnevnin novinama kazao da očekuje da će se do kraja sedmice riješiti problem neizmirenih dugova i to obostrano. Zarubica se sastao sa ministrom finansija

Lazović

PRVA IT SECURITY RADIONICA

Zajedničkom borbom protiv hakerskih napada Kompanije i institucije se svakodnevno suočavaju sa novim opasnostima koje ugrožavaju njihove informaciono-komunikacione sisteme, zbog čega je potrebno da privatni i javni sektor, u skladu sa globalnim trendovima, zajedno odgovore na rastući izazov. To je zaključak prve IT Security radionice u Crnoj Gori “Korak ispred targetiranih napada”, koju je u Podgorici organizovao TeleGroup u saradnji sa kompanijom Cisco.

Tom prilikom su predstavljena najsavremenija rješenja za zaštitu od hakerskih napada, kompjuterskih virusa i drugih zloupotreba informacija na internetu.

Ministar za informacio-

no društvo i telekomunikacije Vujica Lazović podsjetio je da pri resoru na čijem je čelu funkcioniše Direkcija za zaštitu od računarskih i bezbjednosnih incidenata – CIRT tim, koji predstavlja krovno tijelo u državi u oblasti sajber bezbjednosti.

“Razvijamo i timove na lokalnom nivou, a namjera nam je da u svakom državnom organu imamo tijelo zaduženo za ovu oblast”, rekao je Lazović. Direktorica kompanije TeleGroup Marija Rašeta-Vukosavljević ukazala je na važnost saradnje države i ostalih korisnika informaciono-komunikacionih sistema, kako stabilnost privrede i društva ne bi bila ugrožena.

M.I.

16

CRNA GORA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

NIKŠIĆ: SPAŠENO SEDAM POLJAKA IZ KANJONA NEVIDIO

Vodiči ostavili turiste u kanjonu i otišli da jedu

Gorska služba spašavanja Crne Gore juče ujutro oko 6.30 sati spasila je sedam državljana Poljske iz kanjona Nevidio.

Da prolazak kroz kanjon Nevidio može biti prilično opasan ukoliko turu vode neiskusni i nestručni vodiči uvjerilo se sedam poljskih turista koji su preksinoć preživjeli pravu životnu dramu. Poljake su u kanjon uvela dvojica njihovih sunardonika koji su ih, nakon što su se zaglavili, ostavili na kilometar od izlaza, izašli i prijavili slučaj nadležnima.

Kako je kazao načelnik Gorske službe spašavanja Željko Loncović, svih sedam turista je spašeno, i oni su prošli bez ikakvih po-

vreda. Akcija spašavanja, u kojoj je učestovalo šest pripadnika GSS-a , počela je oko četiri ujutro i završena je dva sata kasnije. Bezbjedno su evakuisani Pawel Kniec (1985), Bartek Kardasz (1985), Sylwia Marcinkowska (1985), Wania Iks (1985), Marek Cevka (1954), Robert Jakc (1963), i Vojtek Mandela (1980).

“Oni su se zaglavili u kanjonu, vodili su ih neki nazovi vodiči koji su ih ostavili, i izašli sami iz kanjona. Pozivali su pomoć na 112. Nakon toga su otišli da večeraju i na spavanje, dok su ostali u kanjonu čekali na pomoć. Ne znam da li imaju licencu, vjerovatno da imaju nešto iskustva, ali očigledno je riječ o ne-

promišljenosti”, kazao je Loncović. Dodaje da su turisti u kanjon ušli u ponedjeljak oko 14 časova, a poziv za pomoć stigla je nešto oko ponoći.

“Bilo je malo konfuzno, jer nijesmo znali da li su izašli ili ne. Uglavnom, akcija je počela oko četiri sata ujutro i završena je u šest sati. Svi oni su bili prestrašeni, ali živi su i zdravi”, zaključio je Loncović.

Kanjon Nevidio, ili kako mještani tog kraja kažu Neviđbog, danas je jedinstvena turistička atrakcija. Članovi nikšićkog PSD “Javorak” su davne 1965. godine bili prvi koju su prošli kroz kanjon, i na taj način svijetu otkrili dugo skrivanu i čudesnu ljepotu.

J.L.

Poljaci u kanjonu Nevidio

TIVAT: PRIZNANJE ZA PORTO MONTENEGRO

PMYC bazenski kompleks član prestižne asocijacije Donacija stigla i do proslavljenog košarkaša Vlada Šćepanovića

KOLAŠIN: HUMANITARNI TURNIR

Kolašinci sakupili 1.900 eura za liječenje Jelene

Kolašinci su održali prvi Memorijalni humanitarni turnir “Boško Božović”, pod nazivom “Igrajmo za Jelenu”.

Na ovaj način su prikupljena novčana sredstva u iznosu od 1.900 eura, opredijeljena za pomoć u liječenju sugrađanke Jelene Šćepanović, koja boluje od kongenitalne distrofije mišića.

“Na turniru su učestvovale 22 ekipe iz Kolašina, Podgorice, Nikšića i Mojkovca. Fondacija ‘Božović Boško’ i navijačka grupa Grobari Kolašin su organizatori turnira, a sredstva su prikupljena od privrednih subjekata, individualnih uplata i ekipa učesnika. Prikupljena novčana

sredstva će biti opredijeljena za pomoć u liječenju naše sugrađanke Jelene. Osim humanitarnog karaktera ova akcija je značajna i zbog toga što je okupila grupu mladih ljudi iz Kolašina koji su svojim premijerom pokazali da je moguće okupiti se oko dobrih stvari i pokrenuti ih na bolje. Fondacija ‘Božović Boško’ i navijačka grupa se ovim putem zahvaljuje proslavljenom košarkaškom asu Vladu Šćepanoviću koji je svojim pojavljivanjem na turniru još jednom dao podršku svojim Kolašincima”, kazali su iz fondacije “Božović Boško” i navijačke grupe “Grobari Kolašin”.

Z.B.

Bazenski komleks Porto Montenegro Jahting Kluba u Tivtu postao je član prestižne globalne asocijacije najekskluzivnijih restorana i klubova svijeta - World’s Finest Clubs®. Nakon noćnog kluba Platinum, PMYC je tek drugi član iz Crne Gore koji uživa status najboljih predstavnika industrije zabave i turističkih proizvoda svijeta.

Svečana dodjela ovog prestižnog priznanja zakazana je za danas u 19 sati, a dodjeli će prisustvovati i direktor World’s Finest Clubs® Dejvid Hjuels.

Članovi Porto Montenegro Jahting kluba, svjetska nautička klijentela, rezidenti naselja i njihovi gosti, mogu da uživaju PMYC kompleksu čiji je zaštitni znak 64 metara dug infinity bazen, sa elegantno postavljenim ležaljkama, plažnim krevetima i baldahinima uz ivice bazena, sa kapacitetima za 188 gostiju. PMYC bazen je ovog ljeta uvršten, od strane renomiranog magazina “Hero & Leander”, na listu najljepših bazena svijeta, pa nije iznenađenje da je ovaj svojevr-

sni hot-spot, koji se nadnosi nad morem, savršena lokacija za ljubitelje plivanja, dobre usluge i osvježavajućih koktela. Uz bazen, svi posjetioci mogu degustirati delicije mediteranske kuhinje na privatnoj terasi namijenjenoj gostima PMYC restorana.

Finest World Clubs je ekskluzivna platforma i mreža koja trenutno broji 228 svjetskih najelegantnijih klubova i restorana, koji se svoje mjesto zaslužili sa najvisočijim kriterijumima koncepta, usluge, dizajna, ali primarno “X” faktora atmosfere u ugostiteljskom proizvodu. Z.K.

Bazen u Porto Montenegru

17

CRNA GORA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

TivaT: Održana redOvna sjednica sO

Maslovar i Janović novi potpredsjednici Opštine ⌦ Zora Krstović

o

dbornici SO Tivat juče su na redovnoj sjednici usvojili budžet za prošlu godinu, a imenovana su i još dva potpredsjednika Opštine Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI).

Usvojeni budžet je ostvaren u iznosu od 16.353.489 eura. Prenesena sredstva iz prošle u ovu godinu iznosi 6.785.397, od čega je donacija Vlade Crne Gore od tri miliona eura namijenjena za izgradnju dijela saobraćajnice za Lušticu, a preostali dio, kako je objasnio predsjednik Skupštine Ivan Novosel, odnose se, iz opravdanih razloga, na nerealizovana sredstava iz kapitalnog dijela budžeta.

Prema riječima odbornika Tivatske akcije, budžet ne predstavlja realno stanje, jer su redovni prihodi oko 9,5 miliona. To, kako kaže, nije loše, ali postoji bojazan da se u Podgorici odluči da se prenesena sredstva utroše na investicije koje treba da finansira Vlada Crne Gore.

On je istakao da je realiza-

cija kapitalnog budžeta bila katastrofalna i da je lokalna vlast loše radila. I za odbornika Bokeškog foruma dr Andriju Petkovića prenesena sredstva u budžetu su pokazatelj nesposobnosti.

On je istakao da budžet treba decentralizovati po mjesnim zajednicama.

Predsjednica Opštine dr Snežana Matijević je istakla da je saglasna sa Petkovićem i da je sa saradnicima obišla mjesne zajednice, kao i da su evidentirani svi njihovi problemi koji se po prioritetima rješavaju.

On je kazala da, kako ističu iz opozicije, nijesu u strahu od Vlade i partije i da ne slušaju nikoga nego zajednički rade na rješavanju problema u Tivtu.

Novosel je istakao da budžet za prošlu godinu, ko-

Matijević je kazala da su iMenovanja uslijedila na osnovu dogovora vrha dPs sa sd i hgi-oM i naglasila da se radi o kvalitetniM ljudiMa, koji će njoj PoMagati u radu ji je u odnosu na 2014. realizovan u iznosu od 110 odsto, pokazuje da lokalna uprava nije nesposobna.

Na jučerašnjem zasijedanju, a na predlog predsjednice Matijević za nove potpredsjednike Opštine imenovani su Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI). I dok diskusije o predlogu da se Ilija Janović imenuje za potpredsjednika Opštine nije bilo, veća rasprava tokom šestočasovnog trajanja sjednice odnosila se na davanje saglasnosti za potpredsjednika SD, Dejana Maslovara. Odbornici Tivatske akcije Mirko Kovačević i Miomir Abović su tražili obrazloženje, od-

Herceg nOvi: apel iz OpšTine

jesu predviđene za odlaganje otpada, stari namještaj i drugi kabasti otpad naslonjen na kontejnere, i druge slike koje ne služe na čast ni gradu, ni građanima.

Kako bi se ovakvom ponašanju stalo na kraj, Služba komunalne policije će vršiti pojačani nadzor. Službenici Komunalne policije će posebnu pažnju usmjeriti na lokacije na kojima građani odlažu otpad, a nijesu predviđene za to.

S.M.

nosno da se dopuni biografijom, kao što je to urađeno prilikom imenovanja potpredsjdnika Siniše Kusovca (DPS). U polemici koja se vodila odbornici su istakli da nemaju na osnovu čega da glasaju za Maslovara.

Oni su smatrali da Opštini nijesu potrebna tri potpredsjednika, koja će tokom četvorogodišnjeg mandata opštinu koštati oko 250.000 eura.

Ta sredstva bi se, prema njihovim riječima, bolje iskoristila za zaposlenje stručnjaka u pojednim

sekretarijatima.

Matijević je kazala da su imenovanja uslijedila na osnovu dogovora vrha DPS sa SD i HGI- om i naglasila da se radi o kvalitetnim ljudima, koji će njoj pomagati u radu.

Ona je navela da je pripremljena nova organizacija po kojoj su planirani novi sekretarijati zbog preopterećenosti dosadašnjih, što će doprinijeti boljem i bržem funkcionisanju lokalne uprave.

Na sjednici je za sekretara Skupštine imenovana dosadašnja sekretarka Ana Matijević.

BijelO pOlje: pOvećan BrOj pacijenaTa

Ugostitelji i građani da poštuju komunalni red

Iz hercegnovske opštine pozvali su građane i vlasnike ugostiteljskih objekata da se pridržavaju komunalnog reda, i da štiteći dignitet i kulturu našeg grada, odlažu otpad u predviđenim terminima, na predviđenim lokacijama i na predviđen način.

Proteklih dana nadležne službe su evidentirale posljedice nesavjesnog ponašanja Novljana i na desetine kesa smeća na lokacijama koje ni-

Dejan Maslovar

Hitna služba interveniše više od 60 puta dnevno Mojkovačko preduzeće “Komunalne usluge Gradac” završilo je uređenje kružnog toka i uljepšalo ulazak u grad, koji je nedavno rekonstruisan.

Iz Turističke organizacije Mojkovac su saopštili da će grad postati privlačniji za turiste, prolaznike i putnike namjernike. U kružnom toku se nalaze tri uzvišenja koja nose simboliku tri planine Bjelasica, Sinjajevina i Prošćenske planine koje okružuju Mojkovac. V.B.

U Službi hitne pomoći u Bijelom Polju ljekari su posljednjih dana svakodnevno imali više od 60 intervencija. Kako je saopštio odgovorni ljekar te službe dr Besim Kadić, među pacijentima su najčešće starije osobe i hronični bolesnici, posebno astmatičari i srčani bolesnici kojima su visoke temperature pogoršavale zdravstveno stanje. Prema riječima Kadića, bilo je dosta i onih sa alergijama.

“Dešavalo se da bude i više od 80 intervencija, doduše ne često, ali mi smo zaista preopterećeni. Ljudi dolaze, traže našu pomoć koju svakome pružamo. Ima i slučajeva koji nijesu za hitnu pomoć, jer je dosta onih

kojima je potrebna duža terapija i oni zbog toga treba da se obrate izabranim ljekarima. Naša terapija je jednokratna i koliko ćemo tom terapijom uspjeti da pružimo pomoć, to je samo pitanje njegovog trenutnog stanja”, kazao je dr Kadić.

U trenutnim i predstojećim sparnim danima on savjetuje izbjegavanje boravka na suncu u vremenu od 11 do 18 sati, kao i boravak u provjetrenim i klimatizovanim prostorijama, adekvatnu obuću i odjeću, laganu ishranu, bogatu voćem i povrćem. Izuzetno je važno redovno unositi odgovarajuću količinu vode, a gazirana pića i alkohol izbjegavati.

B.Č.

18

CRNA GORA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

HERCEG NOVI: RADNICI POTRAŽUJU TRI PLATE

Sastanak radnika sa predsjednicom Opštine Natašom Aćimović

Drobnjak: Obustavićemo rad ako nas budu i dalje ignorisali Radnici PZU Meljine zaprijetili su da će obustaviti rad ove zdravstvene ustanove ukoliko se ne izmire dugovanja prema radnicima PZU Meljine.

Predsjednica Sindikata ove zdravstvene ustanove Slavica Drobnjak kazala je, nakon sastanka radnika i predstavnika opštine, da radnici već tri mjeseca ne dobijaju plate, te da se zdravstveni kadar osipa.

“Mi smo na sastanku saopštili naše probleme, upoznali lokalnu upravu sa našim aktivnostima. Znamo da Opština Herceg Novi nema ingerencija nad privatnom ustanovom kakva je bolnica Meljine, ali smatramo da bi ona ipak trebalo da bude upoznata u kakvom se položaju nalaze radnici”, kazala

Očigledno je da smo žrtve neke igre, a još je očiglednije da smo humanisti i profesionalci sa kojima se neko poigrava.

Ukoliko se ne riješi situacija u bolnici, bićemo prinuđeni da posegnemo za radikalnijim mjerama

je Drobnjak.

Ona je istakla da je prilikom preuzimanja tadašnje Vojne bolnice od Atlas grupe radnicima obećane redovne plate, te da se sada nalaze u apsurdnoj situaciji, jer plata nema, a po prirodi stvari, kako kaže, na ovu situaciju

trebalo bi da reaguje resorno ministarstvo, što kako dodaje ne čini. “Žalosnija je situacija što je na čelu Ministarstva bivši direktor PZU Meljine. Rečeno nam je da plata nema, jer smo u stalnim blokadama zbog obaveza koje nije izmirilo bivše rukovodstvo, kome je uništavanje bolnice bilo kao odskočna daska za napredovanje. Rukovodstvo Atlas grupe je potpuno indiferentno i sa njima je nemoguće uspostaviti kontakt”, kazala je Drobnjak, dodajući da nemaju zvaničnih informacija o sudbini bolnice. Ona je istakla da, ukoliko se ne riješi situacija u bolnici, radnici će biti prinuđeni da posegnu za radikalnijim mjerama, a postoji mogućnost da obustave rad.

“Očigledno je da smo žrtve neke igre, a još je očiglednije da smo humanisti i profesionalci sa kojima se neko poigrava”, poručuje Drobnjak.

Prema njenim riječima,

rasipanjem kadra dovodi se u pitanje opstanak bolnice, te da za dugovanja nijesu krivi radnici već bivše rukovodstvo bolnice i Atlas grupa koja je to dozvolila. S.M.

NIKŠIĆ: NASTAVLJAJU SE RADOVI NA OPŠTOJ BOLNICI

Počinje rekonstrukcija urološkog odjeljenja, uskoro i oftalmologije

CRNOGORSKI SPORTISTI KOD STIJEPOVIĆA

Paraolimpijci Goranović i Baranin kod Stijepovića Gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović primio je juče paraolimpijce Marijanu Goranović i Radmila Baranina, osvajače medalja na Evropskom prvenstvu u italijanskom gradu Grosetu u konkurenciji od preko 600 takmičara iz 37 zemalja starog kontinenta.

Gradonačelnik Stijepović je izrazio zadovoljstvo što je u prilici da ugosti crnogorske paraolimpijce koji su ostvarili istorijski uspjeh za našu državu osvojivši

jednu zlatnu i dvije srebrne medalje.

On je ocijenio da su oni svojim vrhunskim rezultatom, koji predstavlja pravi podvig, na najbolji pokazali kako se bori za svoju državu i kako se brane boje njene zastave.

Stijepović je ocijenio da su crnogorski paraolimpijci posebno obradovali naciju i učinili da se svi osjećamo ponosno i zajedno radujemo njihovim rezultatima i uspjesima.

Rekonstrukcija urološkog odjeljenja nikšićke Opšte bolnice Nikšić počinje narednog mjeseca, i vrijednost projekta je 174.329 eura. Načelnik bolnice dr Ilija Ašanin istakao je da se završetak radova očekuje za oko 90 dana, kao i da se u drugoj fazi projekta očekuje i rekonstrukcija odjeljenja oftalmologije.

Kako je Ašanin objasnio, sredstva za obje rekonstrukcije obezbijedila je američka ambasada, a izvođač radova je firma iz Albanije “BST”, koju je ambasada izabrala na tenderu.

“Do sada smo rekonstruisali 80 odsto bolnice i doveli do apartmanskog tipa, što je samo nastavak procesa u kom želimo da stvorimo što bolje uslove za smještaj naših sundarodnika. Na tom odjeljenju će u svim sobama biti napravljen centralni razvod gasova, tako da će iznad kreveta svi imati kiseoničke aparate”, kazao je Ašanin, dodajući da je po mišljenju mnogih nikšić-

ka bolnica jedna od najuređenijih u Crnoj Gori.

Naredne godine biće rekonstruisano odjeljenje ginekologije i time će biti završena kompletna rekonstrukcija bolnice. Pacijenti urologije će tokom tih dana boraviti na odjeljenju hirurgije i neće biti uskraćeni za bilo kakvu uslugu i pomoć. Ašanin ističe da je na urologiji prošle godine obavljeno 5.500 pregleda i 425 operacija u opštoj anesteziji. Takođe, ističe da se pored renoviranja

mnogo vodilo računa i o školovanju kadra, te danas imaju 51 ljekara specijalistu.

“Prije pet godina bilo je 30 ljekara specijalista, danas je taj broj 51. Ukupno 21 ljekar je na specijalizaciji, a od Ministarstva zdravlja dobili smo saglasnost za još 15 specijalizacija”, kazao je Ašanin. Zahvaljujući donacijama nikšićka bolnica postala je bogatija za značajan dio opreme, a ovih dana očekuju da stigne gastroskop, vrijedan 4.000 eura, i dva noža za operacioni blok, a jedan je vrijedan skoro 10.000 eura.

J.L.

Ilija Ašanin

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SVIJET

19

PROTESTI PROTIV IZMJENA ZAKONA O RADU

Novi sukobi policije i demonstranata u Parizu U Parizu je juče opet došlo do sukoba policije i demonstranata tokom marša protiv reforma zakona o radu koje je predložila socijalistička vlada. Kako javlja Tanjug, privedeno je 38 demonstranata, od čega 27 uoči marša, a zabilježeni su i manji sukobi, tokom kojih je policija koristila pen-

dreke i suzavac, prenijela je agencija AFP. Na protestu se, prema navodima policije, okupilo između 14.000 i 15.000 ljudi, dok organizatori tvrde da ih je bilo 55.000, dok je policajaca bilo oko 2.500.

Sedam sindikata je iznijelo, kako su naveli, preliminarne rezultate ispitiva-

nja javnog mnjenja u kom je učestvovalo 700.000 ljudi, od kojih 92 odsto podržava povlačenje spornog zakona. Lideri sindikata su, uoči razgovora sa premijerom Manuelom Valsom, poručili da ne žele da dođu u vladu samo na kafu.

Rojters prenosi da promjene zakona o radu omogućuju lakše zapošljavanje, ali i otpuštanje i poslodavcima daju odlučniju riječ u pregovorima o uslovima rada i zaradama.

Agencija navodi da je ovaj protest posljednji u nizu četvoromjesečnih sukoba koje francuski predsjednik Fransoa Oland ima sa sindikatima i koji su unijeli podjele među vladajuće socijaliste, a rejting već nepopularnog Olanda spustili na najniži nivo deset mjeseci

Na protestu se, prema navodima policije, okupilo između 14.000 i 15.000 ljudi, dok organizatori tvrde da ih je bilo 55.000, dok je policajaca bilo oko 2.500.

pred predsjedničke izbore.

Protest je organizovan dan pred susret francuskog premijera Valsa sa liderima sindikata koji zagovaraju tvrdu liniju prema vlastima i traže od vlade odbaci pojedine djelove novog zakona. Premijer Vals i predsjednik Oland tvrde da je zakon neophodan kako bi se Francuska izborila sa nezaposlenošću od deset odsto. Rojters navodi da su protestni marševi organizovani i u Marseju, Renu i drugim francuskim gradovima.

DRIL ª RIM OF THE PACIFICº POČEO KOD HAVAJA

Velika vojna vježba SAD okupila 25.000 vojnika Na Havajima je počela vojna vježba “Rim of the Pacific” (RIMPAC) koja je okupila 26 zemalja, a koju organizira Pacifička flota Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Hafington post. Vojna vježba će trajati pet sedmica a ona se održava svake dvije godine. Prva vježba RIMPAC održana 1971. godi-

ne, a američke vlasti su saopštile da će ovogodišnja biti do sada najveća vojna vježba tog tipa u istoriji. Vlasti su saopštile da se RIMPAC-om zemlje žele pripremiti za misije na moru, kako bi svjetski okeani bili bezbjedni. U vježbi, koja će trajati do 4. avgusta, učestvuje 26 država, 45 brodova, više od 200

aviona, pet podmornica i više od 25.000 vojnika. Portparol američke mornarice Rošel Riežer kazao je da u vježbi prvi put učestvuju Danska, Njemačka i Italija.

Takođe je istakao da će prvi put u istoriji biti održana vježba koja podrazumijeva ispaljivanje raketa sa američkog vojnog broda.

Džeremi Korbin

STRANKA MU IZGLASALA NEPOVJERENJE

Džeremi Korbin odbija da podnese ostavku Lider britanske Laburističke partije Džeremi Korbin izgubio je na glasanju o povjerenju među poslanicima te stranke. Ipak, glasanje među poslanicama nije obavezujuće i Korbin je naznačio da se neće povući sa čela najveće opozicione partije u Velikoj Britaniji, navodeći da ima povjere-

nje baze. Korbin je izgubio podršku među poslanicima Laburističke partije pošto tvrde da nije dovoljno radio u kampanji za ostanak Velike Britanije u EU. Mediji su prenijeli da je 172 poslanika glasalo protiv Korbina, dok je 40 glasalo za njega, kao i da su istaknuti laburisti bili protiv njega.

20

svijet

Evropa propada i sami ste za to krivi

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

U EP ODRŽANA SJEDNICA O BREGZITU, GLAVNA ª ZVIJEZDAº RASPRAVE LIDER UKIP-A NAJDŽEL FARAŽ PORUČIO

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker na početku rasprave izrazio je žaljenje zbog takvog rezultata, ali je istakao da se volja britanskih građana mora poštovati i pozvao vlasti u Londonu da što prije prije aktiviraju član 50 Lisabonskog ugovora i započnu proces razdruživanja.

Ipak, kako se i očekivalo, glavna zvijezda diskusije u Evropskom parlamentu bio je člider britanske nacionalističke stranke UKIP i jedan od glavnih predvodnika pobjedničke opcije Bregzit Najdžel Faraž.

Tokom Junkerovog obraćanja Faraž mu je aplaudirao, na šta je predsjednik Ek hladno odgovorio “da mu je to posljednji put da aplaudira u tom parlamen-

tu i da mu nije jasno šta danas tu traži s obzirom da je toliko želio izlazak iz EU”.

Kasnije je i Faraž dobio priliku da govori, a tokom obraćanja on je branio odluku britanskih građana i žestoko iskritikovao i EU i poslanike Evropskog parlamenta.

■ Faraž: Ko se zadnji smije...

Otvorivši govor sarkastičnom opaskom u kojoj je zahvalio na “toploj dobrodošlici” nimalo raspoloženog Parlamenta, Faraž je ubrzo uspio da uvrijedi sve prisutne, time efektivno pokopavši bilo kakvu nadu koju je gajio u lagane i bezbolne pregovore Velike Britani-

Kameron u Briselu: Došao sam kod prijatelja i komšija Britanski premijer Dejvid Kameron juče je doputovao u Brisel gdje će učestvovati na samitu EU. Kameron je, po dolasku na samit, poručio da želi “najbliže moguće” odnose s EU nakon što je VB glasala za napuštanje bloka.

Agencija AFP navodi da je dolazeći na samit britanski premijer, koji treba da ode s funkcije do jese-

ni, kazao novinarima da će “težiti najbližem mogućem odnosu u oblasti trgovine i saradnje na polju bezbednosti”. AP prenosi da je Kameron takođe insistirao na tome da britanski narod “ne smije da okrene leđa Evropi”.

“Ove zemlje su naši susjedi, naši prijatelji, naši saveznici, naši partneri”, rekao je Kameron.

Foto: guardian.com

U

Evropskom parlamentu juče je održana vanredna sjednica povodom odluke Velike Britanije na referendumu da napusti Evropsku uniju.

“Pozdrav” lidera UKIP-a Najdžela Faraža i predsjednika EK Žan Klod Junkera

Znam da praktično nitko od vas u životu nije radio pravi posao ili radio u biznisu, trgovini ili stvorio makar jedno radno mjesto, kazao je Faraž evropskim parlamentarcima, na što su zastupnici počeli glasno da negoduju

je i EU (barem ako on bude učesnik u njima).

“Kada sam došao na ovom mjesto prije 17 godina s namjerom da vodim kampanju za izlazak Velike Britanije iz EU, smijali ste mi se. Sad vam, moram reći, više nije do smijeha, zar ne?”, likovao je vođa UKIP-a.

“A razlog zašto ste toliko isfrustrirani i toliko bijesni, savršeno je jasan iz svih ljutih rasprava ovog jutra. Vi, kao politički projekt, živite u zabludi, poričete stvarnost. Ne želite da priznate da vaša valuta propada”, kazao je Faraž na glasno negodovanje zastupnika kojima je odmah uzvratio.

“Pogledajte samo Mediteran. Uspjeli ste samo u osiromašivanju Grčke. A takođe niste u stanju sagledati posljedice poziva gospođe Merkel koja je rekla da što više ljudi treba prijeći Mediteran. Ali najgore od svega, lagali ste građane. Nametnuli ste im političku Uniju - kad je 2005. odbijen predlog ustava EU, kada su Holanđani i Francuzi odbili taj plan, vi ste na mala vrata uveli Lisabonski ugovor” - kazao je Faraž, pobravši aplauz nekoliko kolega.

Usvojena rezolucija o britanskom referendumu Na kraju, Evropski parlament je na jučerašnjoj sjednici usvojio rezoluciju kojom se Velika Britanija poziva da u skladu s voljom građana izraženom na referendumu o članstvu u EU odmah pokrene proces razdruživanja. U skladu sa rezolucijom EP je pozvao britanskog premijera Dejvida Kamerona da o ishodu referenduma formalno obavijesti Evropski savjet koji će se sastati 28. i 29. juna, i tako pokrene postupak povlačenja iz Unije. Rezolucija je usvojena

■ zvižduci za uKiP, aPlauzi za ŠKote

Faraž je potom krenuo da pričati o tome da Velika Britanije želi svoju nezavisnost i obećao da oni neće biti posljednja država članica koja će napustiti EU. Takođe se i složio s Junckerom da Britanija što prije treba da aktivira član 50 kako bi započela postupak izlaska, izrazivši nadu da će Unija pritom pokazati zreo stav odraslih ljudi, što je natjeralo u smijeh zastupnike u parlamentu. Faraža je to očigledno razgnijevilo pa je nastavio: “Znam da praktično nitko od vas u životu nije radio pravi posao ili radio u biznisu, trgovini ili stvorio makar jedno radno mjesto”, kazao je Faraž na što su zastupnici poče-

većinom glasova poslanika , za nju je glasalo 395, dok se protiv izjasnilo 200 zastupnika, a suzdržanih je bilo 71.

U rezoluciji se upozorava da “trenutačni izazovi iziskuju duboko promišljanje o budućnosti EU te je potrebno reformisati Uniju kako bi ona postala “bolja i demokratičnija”.

Parlament je upozorio da interesi i očekivanja građana EU moraju postati centralna tema, a da se evropski projekat mora obnoviti. li glasno da negoduju, pa ih je šef Parlamenta Martin Šulz smirio na njemačkom jeziku tvrdeći da se ne spuštaju na nivo UKIP-a.

Faraž je zaključio da EU mora biti pragmatična jer će osvetničkom politikom koja neće Britaniju primiti u slobodno tržište naštetiti prvo sebi, a manje Britancima. Suvišno je reći, iz zastupničkih redova čulo se dugo “buuuuu”.

Za razliku od Faraža, govor proevropskog škotskog zastupnika Alijna Smita u kom je naveo da su Škoti na referendumu jasno poručili da žele da nastavi suživot u EU i pozvao “Evropu da ne ostavlja Škotsku i Sjevernu irsku na cjedilu”, propraćen je ovacijama i aplauzima evropskih parlamentaraca.

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

21

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 29. JUN

1980. VIGDIS FINBOGADOTIR POSTALA PREDSJEDNICA ISLANDA

Prva Evropljanka koja je izabrana za predsjednicu

Vigdis Finbogadotir izabrana je za predsjednicu Islanda. To je bilo prvi put da je za šefa države u Evropi izabrana žena na neposrednim izborima. Sa predsjedničkom službom od šesnaest godina (19801996), ona se može pohvaliti i najdužim stažom među ženskim državnim vođama na svijetu. Godine 1972. usvojila je ćerku, čime je postala prva neudata žena na Islandu kojoj je dozvoljeno da usvoji dijete. Uprkos tome što je bila samohrana majka, kandidovala se za predsjednicu i pobijedila je tri muška protivkandidata. Reizabrana je tri puta prije nego što se povukla 1996. godine.

Tokom svoje predsjedničke službe, postala je ekološka aktivistkinja i borila se za islandski jezik i kulturu, radeći kao kul-

1900. AUTOR ROMANA ª MALI PRINCº

turni ambasador i promovišući zemlju. Dospjela je na naslovne stranice medija širom svijeta kada je bila domaćica ključnog sastanka američkog predsjednika Ronalda Regana i sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova 1986, dok je Hladni rat još trajao – dva najmoćnija muškarca na svijetu sastala su se

pod upravom predsjednice jedne od najmanjih nacija na svijetu. Njen moto je bio “Nikad ne iznevjeri žene” i posebno je radila na promovisanju obrazovanja djevojčica. Doduše, istakla je da je izabrana za predsjednicu ne kao žena, već kao ljudsko biće, i da je predsjednica muškaraca isto koliko i žena.

1922. ČUVENI SRPSKI PJESNIK

Rođen Vasko Popa Rođen je srpski pisac Vasko Popa, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, jedan od najvećih pjesnika srpske književnosti u drugoj polovini 20. vijeka. (“Kora”, “Nepočin-polje”, “Sporedno nebo”, “Uspravna zemlja”, “Vučja so”, “Živo meso”, “Kuća nasred druma”). Nakon završetka Drugog svjetskog rata diplomirao je na romanskoj grupi Filozofskog fakulteta u Beogra-

1613.

Londonsko pozorište “Glob” izgorjelo je u požaru tokom prve predstave Šekspirovog (Shakespeare) komada “Henri VIII”.

1869.

Proglašen je Namjesnički ustav koji je kneževinu Srbiju uveo u doba ustavnosti. Prvi put u istoriji Srbije skupština je postala zakonodavni organ, mada, sa ograničenim pravima.

1939.

Slijetanjem aviona “Diksi kliper” na aerodrom u Lisabonu obavljen je prvi komercijalni let iz SAD u Evropu.

du, 1949. godine. Prve pjesme objavljuje u listovima “Književne novine” i “Borba”, a od 1954. do 1979. godine radio je kao urednik u izdavačkoj kući Nolit u Beogradu. Vasko Popa je jedan od najprevođenijih jugoslovenskih pesnika, a i sam je prevodio sa francuskog jezika. Umro je u Beogradu 5. januara 1991. godine i sahranjen u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju.

Rođen pisac Antoan de Sent Egziperi

Rođen je francuski pisac Antoan Mari Rože de Sent Egziperi, autor bestselera “Mali princ”, jednog od najljepših dječjih romana u svjetskoj književnosti. Već od djetinjstva je pokazivao sklonosti ka pisanju a želio je da bude i pilot. Godine 1921. postao je pilot u Strazburu, a dvije godine kasnije upoznao se sa poznatim piscima među kojima je bio i Andre Žid, koji su podržali njegove literarne sposobnosti. Svoje prvo djelo Avijatičar obja-

1886. JEDAN OD OSNIVAČA EU

Rođen Rober Šuman

Rođen je francuski državnik Rober Šuman, premijer Francuske od 1947. do 1948. godine Na njegov predlog (“Šumanov plan”) osnovana je 1952. Evropska zajednica za ugalj i čelik, iz koje je kasnije nastala Evropska

1798. ITALIJANSKI ROMANTČARSKI PJESNIK

Rođen Đakomo Leopardi Rođen je italijanski pisac Đakomo Leopardi, najveći lirski pjesnik italijanskog romantizma i jedan od najznačajnijih u evropskoj poeziji 19. vijeka. Njegova lirika čežnje, razočaranja, bola i slutnja smrti, nastala je u vrijeme romantizma,

vio je 1926. godine. Učestvovao je kao pilot na strani savezničkih snaga protiv Hitlerove Njemačke. Nestao je u julu 1944. nad Mediteranom kao pilot savezničkog aviona u Drugom svjetskom ratu. Pisac je mnogih članaka, priča i romana među kojima su najpoznatiji: Pravac jug (1928), Noćni let (1931), Zemlja ljudi (1939), Ratni pilot (1932), Smisao života (1936), Citadela (1938), i najpoznatiji Mali princ, koga je napisao 1943. godine.

te širom otvorila vrata novom, modernom poimanju pjesništva.

Umro je 14.juna 1837. godine u Napulju, a iza sebe je ostavio neke od njaljepših pjesama tog vremena “Silviji”, Ljubav i smrt”, “Zibaldon”, dnevnik “Misli”, itd...

unija. Kao ministar spoljnih poslova Francuske pripremio je Šumanovu deklaraciju. Kasnije je bio predsjednik Evropskog parlamenta i pored Žana Moneta slovi za jednog od glavnih osnivača Evropske Unije.

kultura 22 RekoRdni bRoj pRogRama na 8. izdanju kotoRaRta SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Umjetnici 1. jUla stižU U kotor grad sa velikim g Međunarodni festival KotorArt biće svečano otvoren simboličkom predajom ključeva grada djeci i predstavom ukrajinskog teatra

⌦ Ivana Komnenić

Na 30 lokacija biće izvedeno više od 250 programa najavljeno je u susretu sa novinarima

VIII Međunarodni festival KotorArt biće svečano otvoren u petak izvođenjem predstave “Papirni svijet” Mimiriči teatra iz Ukrajine, čime će otpočeti i XXIV Kotorski festival pozorišta za djecu. Do 17. avgusta u Kotoru će nastupiti preko hiljadu umjetnika, izvođača i predavača, kroz šest programskih segmenata: KotorArt Festival klapa Perast, KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorArt Premijere, KotorArt KotorAPSS, KotorArt Don Brankove dane muzike, i KotorArt Pjacu od filozofa. Na 30 lokacija u Kotoru, Perastu, Herceg Novom i Tivtu biće izvedeno više od 250 programa, sa učesnicima iz 23 zemlje. Koordinator svih programa festivala KotorArt i izvršni direktor festivala Ratimir Martinović naglasio je da KotorArt i dalje prije svega insistira na izvrsnosti programa, po čemu je prepoznatljiv, uprkos postojećem kulturnom sistemu koji nameće brzinski, ad hoc način planiranja. “Višegodišnji Ugovor o finansiranju omogućio bi dugoročno planiranje, a time i razvoj i izvjesnu budućnost festivala koji, između ostalog, karakteriše i izrazito učinkovit organizacioni model, u kojem se preko 80 odsto dobijenog novca

troši na programske sadržaje”, kazao je Martinović.

On se osvrnuo i na recentnu nepovoljnu situaciju u Kotoru, i rekao kako je uvjeren da se današnja kompleksa situacija u gradu može riješiti samo tako što će se “snagama reda vratiti mir i sigurnost gradu, građanima i gostima, i sa druge, udruženim snagama kulture, istorije, vaspitanja i obrazovanja potencirati primjere pravih vrijednost, izlažući mlade ljude Kotora i one koji u njega dođu iz drugih krajeva, svemu onome što ovaj Grad čini Gradom sa velikim “G” “.

Misija KotorArt-a, zaključio

je Martinović, upravo jeste da odbrani Kotor, i sve njegove vrijednosti, i umjetnošću i kulturom i svojim primjerom.

U okviru XXIV KotorArt Kotorskog festivala pozori-

16

prOfesiOnalnih pOzOrišnih predstava, namijenjenih djeci i mladima u GlavnOm prOGramu

šta za djecu biće održano rekordnih 107 raznovrsnih programa, od čega 16 profesionalnih pozorišnih predstava u glavnom pozorišnom programu, namijenjenih djeci i mladima od najmlađeg do tinejdžerskog uzrasta. Direktor festivala Petar Pejaković naročito je istakao nastavak produkcije novih predstava za djecu i mlade, koje sačinjavaju segment KotorArt Premijere Programska direktorka KotorAPSS-a Dijana Vučinić najavila je ove godine brojniji i raznovrsniji program, u kojem će kroz četiri glavna segmenta učešće uze-

ti eminentni svjetski arhitektonski stručnjaci.

Izvršni direktor festivala XV KotorArt Međunarodni festival klapa Perast Milan Kovačević rekao je da ovogodišnji festival publici nudi čak sedam vrhunskih klapskih koncerata po cijeloj Boki, tokom trajanja ljetnje sezone.

Umjetnički direktor festivala Ratimir Martinović kazao je da su ove godine dva koncerta posvećena desetogodišnjici smrti don Branka Sbutege, jednog od osnivača manifestacije Don Brankovi dani muzike, kao i desetogodišnjici obnove crnogorske nezavisnosti. Na koncertu zakazanom 13. jula premijerno će biti izvedena nova djela (Aleksandra Perunovića, Nine Perović i Ive Josipovića), narudžbe KotorArt-a, inspirisana opusom don Branka Sbutege. Iste večeri, ispred Katedrale Sv. Tripuna biće premijerno prikazan dokumentarni film pod nazivom Don Branko, dok će u saradnji sa Muzejom Perast, u galeriji Solidarnosti biti otvorena slikarska izložba posvećena don Branku. Deset godina nezavisnosti biće obilježeno 12. avgusta, izvođenjem djela inspirisanih Crnom Gorom.

KotorArt Pjaca od filozofa ove godine posvećena je promišljanju tehnološkog razvoja i neurototalitarizama, koje će okupiti neke od najzanimljivijih teoretičara, ali i praktičara tehnologije, sa ciljem zajedničkog propitivanja budućnosti u kojoj se već nalazimo.

međunaRodni književni festival ª odakle zovem, podgoRica 2016º

O djelu Kovača, Kumerdej, Grlića Treći dan festivala “Odakle zovem, Podgorica 2016” počeće u 17 sati obilježavanjem pola vijeka od početka scenarističkog rada proslavljenog Mirka Kovača, i to projekcijom filma “Noć od

paučine” u režiji Miloša Radivojevića.

Dva sata kadnije biće predstavljeni romani “Kronosova žetva” i “Tamna materija” jedne od najpoznatijih savremenih slovenačkih autorki, Mojce Kumerdej.

Moderator večeri je književni kritičar Marinko Vorgić. Od 20 sati na programu je predstavljenje romana “Žena sa drugog kata” hrvatskog autora Jurice Pavičića, s kim će razgovarati Teofil Pančić.

Veče će zatvoriti razgovor sa Rajkom Grlićem i prikazivanje njegovog nagrađivanog ostvarenja “Neka ostane među nama” od Gošća trećeg festivalskog 21.30 sati. Moderatori su Jurica Pavičić i Vuk dana je i slovenačka knjiPerović.

S.I. ževnica Mojca Kumerdej

24

showbiz

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

REVIJA ª RAMADA FASHION NIGHTº

Zajedničkim snagama prikupljena donacija

“Superstar model agency” minulog vikenda u sali “Milenijum” podgoričkog hotela Ramada uspješno je organizovala humanitarnu reviju “Ramada Fashion night”, posvećenu NVO “Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama”, kojoj je doniran cjelokupan prihod od ulaznica (minimalna cijena bila je pet eura). Polaznici druge generacije škole manekenstva na ispitnoj finalnoj reviji demonstrirali su stečeno znanje pred publikom, da bi im nakon toga organizatori uručili diplome o završenom kursu.

“Naši polaznici uzrasta od tri do 24 godine nosili su mo-

ª INSTAGRAMº I WIKLUH SKy ADU

dele brendova: OVS, New Industry, Moda M, Sara modni atelje i dječji butik Poletarac. Program je otvorila naša draga balerina Bobana Otašević, koja se predstavila pjesmom ‘Princeza’.

Zahvalnost dugujemo i muzičkim izvođačima Andrijani Božović i Banetu Nedoviću. Direktor NVO Savo Knežević prisustvovao je reviji, a odmah po završetku predata mu je donacija. Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas i podržali naš humanitarni događaj kako bismo zajedničkim trudom izmamili osmijeh onima kojima je to zaista potrebno”, navode organizatori modne večeri.

D.B. Foto: Vedran Ilić

S humanitarne revije

JAZINE OpEN AIR KUcA NA VRATA

Zadar podrhtava, za dva dana stiže Prodigy Uticajni britanski elektronski sastav The Prodigy prethodnog ljeta pomjerio je granice spektakularnim nastupom na plaži Jaz u okviru drugog izdanja Sea Dance festivala, a oni koji su tada bili dio istorije znaju šta očekuje Hrvate već u petak.

Naime, još samo dva dana dijele tamošnje fanove sastava od dugonajavljivanog koncerta, a sudeći po pisanju hrvatskih portala, rijeka ljudi sliće se u Zadar na Jazine Open Air kako bi pozdravili muzičke velikane. Koncert u Zadru biće jedan od rijetkih samostalnih nastupa benda na aktuelnoj evrop-

skoj turneji, a organizatori očekuju da se na set list nađe čak 20 pjesama.

D.B.

O’ladite s fO Nijesam još svjestan da sam objavio debi, smjestio sam na CD period života, priča Mandić za DN

⌦ Danilo Brajković U protekle tri godine na stotine muzičkih projekata procirkulisalo je regionalnom internet scenom, a jedan od onih koji je strpljivo čekao minut slave je autor, vokal i jedan od predvodnika nove generacije muzičara koji stasavaju i grade karijeru na temeljima interneta - Marko Mandić. Perspektivni autor iz Beograda minulih sezona zavrijedio je pažnju slušalaca prvenstveno hitom “Ramdagadam”, uslijedili su nešto manje zapažene “Dobar dan”, “Mnogo dobro”, “Keva” i druge, a u orbitu bi trebalo da ga izbaci album prvijenac “Sve što nisi”, koji je prije dvije večeri “okačen” na Jutjubu.

Deset potpuno novih pjesama Mandić je snimao u saradnji s dugogodišnjim kolegom i kompozitorom Nemanjom Filipovićem, specijalno za ovu priliku pridružio im se producent Željko Veljković, a izdavački dio povjeren je Lampshade Media timu.

■ Nijesam vi-

še mogao da čekam

Poziv Dnevnih novina Mandića je zatekao u trenutku kada još nije bio svjestan da se “na mreži” nalazi njegov debi, na koji je utkao sve što ga čini ponosnim. Izdalo ga je strpljenje, pa je onlajn album preuzeo primat nad fizičkim izdanjem.

“U jeku objavljivanja albuma ukapirao sam da zapravo nijesam svjestan šta sam uradio. Kao da čekam da se još nešto desi, a već se desilo. Valjda će taj osjećaj postati prošlost kad dobijem prve komentare, kritike, sugestije. Nijesam vi-

še mogao da čekam, morao sam da objavim na mreži jer smo probili rokove, a fizičko izdanje će početkom jula”, navodi Mandić, dodajući da je krenuo težim putem - okrenuo je leđa Jutjub kanalu IDJVideos.TV, na kojem “Ramdagadam” bilježi nestvarnih 22 miliona pregleda, a kreirao je autorski kanal.

“Krećem od nule što se tiče tog aspekta. Uz dužno poštovanje, prethodni kanal je počeo da emituje pretjeranu količinu muzičkog smeća. Nijesmo željeli da tu bude i naša muzika jer razmišljamo drugačije.

Idemo na duže staze i želimo čist put, iako je on teži”, iskreno će Mandić.

■ od društve-

Nih tema do budalaštiNa

Nešto duže od 40 minuta pjevač će nas voditi kroz šaroliku žanrovsku i tematsku avanturu, a u tome mu pomažu Đorđe Miljenović aka Wikluh Sky iz Bad Copy sastava i najpopularniji reper iz Hrvatske, Fil Tilen.

“Sigurno da je album raznovrstan - to je kombinacija popa, regea, ska, rokenrola. Našli smo mjesto za društveno popular-

10

potpuno novih pjesama mandić je snimao u saradnji s dugogodišnjim kolegom i kompozitorom nemanjom Filipovićem

Wikluh i ja se poznajemo odranije, čim smo se sprijateljili znači da se muzički kapiramo. On mi je idol. Srećan sam što je prihvatio poziv da gostuje, raduje me to jer on nije neko ko bi tek tako prihvatio ponudu, već vjeruje u ovo što radim

ne i aktivne teme, ima i nekih budalaština - Wikluh i ja glumimo smak svijeta u numeri ‘Zaraza’ (smijeh).

Tu je i ljubav, najjača stvar koja funkcioniše univerzumom. Potrudili smo se da bude za svakoga ponešto”, cijeni Mandić.

Iako većina izvođača naziv albumu daje po najjačoj numeri, Marko smatra da je duet s Wikluhom “Instagram”, čiji spot je najavio izdanje, kruna projekta.

“Wikluh i ja se poznajemo odranije, čim smo se sprijateljili znači da se muzički kapiramo. On mi je idol. Srećan sam što je prihvatio poziv da gostuje, raduje me to jer on nije neko ko bi tek tako prihvatio ponudu, već vjeruje u ovo što radim. Što se tiče ‘Instagrama’ (smijeh)...

Pa ljudi moji, šta se sve radi tamo. Otišlo je predaleko. Ljudi odu da klopaju ali prvo fotografišu hranu, slikaju se na WC šolji, čim se probude, u teretani... Poručujemo im da o’lade malo”, u svom stilu grmi Mandić, podsjetivši na stihove “djevojko, još samo da

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

showbiz

UTI ALBUMA MARKA MANDIĆA: DvojAc poRUčUje

25

Otkama klOpe i WC-a Dotakli smo se ljubavi, društvenih mreža, rokenrola, smaka svijeta - za svakoga ima ponešto, navodi pjevač

slikaš samu sebekako spavaš i okačiš na Instagram”, a ono o čemu pjeva možemo vidjeti svakodnevno na popularnoj društvenoj mreži u još radikalnijoj formi.

■ Neki bježe od albuma zbog Novca

Jasno je zbog čega sve više muzičara hrli ka objavljivanju albuma na Jutjubu - besplatna promocija prosto mami, ali Mandić kritikuje one koji bježe od fizičkog izdanja.

“Dobar im je taj trip i priča kako nije isplativo. To rade jer ne razmišljaju o muzici već o zaradi. To rade zbog novca, ne iz ljubavi.

Ja sam odlučio da smjestim period života na CD. Volim ovo što radim, a kad nešto činiš iz ljubavi onda ne kalkulišeš šta i kako”, zaključio je Mandić.

Marko Mandić

U jeku objavljivanja albuma ukapirao sam da zapravo nijesam svjestan šta sam uradio. Kao da čekam da se još nešto desi, a već se desilo

26

SHOWBIZ

BLIŽI SE SEA DANCE FESTIVAL

Hurts oduševio na Glastonberiju, sprema se Jaz ⌦ Fi.J.

P

ored dobre svirke publiku, ali i brojne medije, zaintrigirao je i novi stajling dua Hurts koji je prepoznatljiv po crnoj odjevnoj kombinaciji.

Sjajni mančesterski duo Hurts nastupio je na ovogodišnjem čuvenom Glastonberiju.Od pop-noira “Some Kind Of Heaven” i “Miracle”, eksplozivne i melodramatične “Rolling Stone”, zaraznog disco hita “Light” do fantastične “Better than love” i kultne “Wonderfull life”.

“Vizuelno, izvođački, duhovno - dali su sve od sebe.

Potpomognuti horom priredili nadasve harizmatični i uravnotežen set i još jedan u nizu uspješnih nastupa u okviru dosadašnje ‘Surren-

der’ turneje…”, navodi se u većini izvještaja britanskih medija nakon nastupa. Pored dobre svirke publiku, ali i brojne medije, zaintrigirao je i novi stajling dua koji je prepoznatljiv po crnoj odjevnoj kombinaciji. Istog dana na čuvenom britanskom festivalu nastupili su i članovi benda Stereo MCs. Pred prepunom binom, okupili su se njihovi vjerni fanovi, a bend je svojim jednosatnim nastupom uz sjajan vokal Roba Birča, još jednom dokazao zašto slove za jedan od kultnih londonskih sastava.

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

showbiz

27

DEMOFEST NAJAVLJUJE ŠAROLIK DNEVNI PROGRAM

Radionica sviranja udaraljki i film o Partibrejkersima Demofest, najpoznatiji regionalni festival demo bendova, predstavio je i drugi dio sadržaja pratećeg programa, koji će biti održan u dnevnom terminu od 21. do 23. jula u prostorijama banjalučkog Doma omladine. U saradnji sa instruktorima i polaznicima kursa udaraljki omladinskog centra “Zdravo da ste”, Demofest će posjetiocima ponuditi priliku da se u okviru dnevnog programa i sami oprobaju u ulozi muzičara.

Film i serija “Meso”, koji

Radionica udaraljki

LOPEZ POKVARILA I POSAO I LJUBAV BENU

Dženifer je kriva za moje poslovne neuspjehe Mnogi su već zaboravili da je Ben Aflek bio u vezi sa Dženifer Lopez i da su praktično bili pred oltarom kada su iznenada raskinuli.

Sada je slavni glumac riješio da nas podsjeti na tu romansu i da otkrije da je zbog nje njegova karijera bila u krizi.

“Tada sam raskinuo sa Dženifer Lopez i imao sam tri ili četiri neuspješna filma u nizu”, rekao je glumac gostujući u jednoj emisiji.

Filmovi o kojima govori su “Gigli”, “Jersey Girl”, i “SurviFoto: images.closerweekly.com Dženifer i Ben

ving Christmas”.

Kao što znamo, Ben je uspio da preokrene stvari u svoju korist i da ostvari zapažene uloge u mnogim blokbasterima, ali i kao reditelj. Podsjetimo, za film “Argo” dobio je Oskara, a i filmovi “Gone Baby Gone” i “The Town” izuzetno su dobro ocenjeni. U tom periodu bio je oženjen glumicom Dženifer Garner, od koje se u međuvremenu rastao, ali tvrdi da mu je ona bila ogromna podrška.

malo je bendova sa prostora bivše jugoslavije koji zaslužuju da budu ovjekovječeni na filmu prije kultnog rok sastava partibrejkers se snimaju u Banjaluci, kroz priču o dva brata i jednoj banjalučkoj roštiljnici govore o mnogim gradovima širom Balkana i sudbinama ljudi koji danas u njima žive. A malo je bendova sa prostora bivše

Jugoslavije koji zaslužuju da budu ovjekovječeni na filmu prije kultnog rok sastava Partibrejkers, koji je svojim opusom zauvijek promijenio regionalnu scenu. Ovim stavom se vodio i Nenad Popović, reditelj i filmski radnik koji je napravio kratki dokumentarni film “Sloboda ili ništa”. Nazvan po sedmom studijskom albumu grupe, dokumentarac se prvenstveno fokusira na srce i dušu benda – Zorana Kostića Caneta i Nebojšu Antonijevića Antona.

Fi.J.

Prodata majica s mrljama krvi DŽON LENON

Nepoznati kupac dao je 40.000 eura za majicu s mrljama krvi Džona Lenona. Majica je pripadala Džeju Hestingsu, koji je radio u zgradi u kojoj je živio Lenon i ispred koje je ubijen. On je pokušao pomoći muzičaru kada je upucan. Tako je krv završila na majici. Džej je čuvao majicu u ladici sve do sada, kao i album “Double Fantasy”, koji su potpisali Džon i Joko Ono.

PETAR JANJATOVIĆ O GITARIJADI, IZLOŽBI, ENCIKLOPEDIJI

Rokenrol je kao voda, uvijek nađe put i prodire svuda

Novinar i rok kritičar Petar Janjatović, koji je nedavno objavio četvrto dopunjeno izdanje “Eks JU rok enciklopedije” 1960-2015”, ističe da postoji velika razlika između rokenrola danas i prije pola vijeka.

Na pitanje kako sada vidi ovu muziku u Srbiji, naš sagovornik kaže: “Ne umijem da odgovorim na pitanje, zato što je to sada veoma razuđena priča. Toliko toga se preselilo na internet, ima novih bendova i sve je mnogo drugačije. Recimo,

saznajem za neke grupe iz Srbije koje imaju sedam-osam objavljenih a l b u m a z a

strane diskografske kuće i češće sviraju u inostranstvu nego ovdje”, ispričao je on.

Nedavno je u atrijumu Na-

rodne biblioteke Srbije otvorena izložba “Električari šansa”, autora Dragana Miloševića, povodom 50 godina od prve beogradske “Gitarijade”.

“Rokenrol je uvijek išao naprijed zahvaljujući ličnom zalaganju i ličnoj viziji. Lijepo je što je priča o ‘Gitarijadi’ stala u ovu izložbu i što su fotografije i dokumenti iz tog perioda sada zvanično zavedeni i pripadaju kolektivnom sjećanju ove zemlje. S druge strane, rokenrol je kao voda, prodire svuda”, zaključio je on.

zdravlje

Psihologija

28

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Kako izaći na kraj sa opterećujućim ljudima

Poslije susreta sa opterećujućim osobama možete osjećati žaljenje, bespomoćnost jer nijeste ponovo uspjeli da im pomognete da riješe svoje životne probleme, negativnost i iscrpljenost...

Postoje osobe sa kojima smo u svakodnevnoj interakciji ali čije prisustvo utiče negativno na naše raspoloženje, poslije provođenja određenog vremena sa njima možemo osjetiti nezadovoljstvo, povrijeđenost, negativnost, psihičku iscrpljenost. Često laici ovakve osobe nazivaju “energetskim vampirima” što oni zapravo i jesu, s obzirom na to da uzimaju sve resurse poput podrške, odobravanja, empatije, savjetovanja koje im vi pružate a za uzvrat uglavnom ne nude ništa drugo do sopstvenog prisustva.

Ipak, ovakve osobe su vaši

dugogodišnji prijatelji, emotivni partneri, supružnici, najbliži rođaci i baš zbog toga vi ostajete u odnosu koji vam ne prija i preti da “zatruje” sve ono što je u vama pozitivno i drugačije od njihovih stavova, vrijednosti i životnih standarda.

Postoji nekoliko tipova opterećujućih osoba. Prvu grupu osoba predstavljaju oni koji su hronično depresivni i pesimistični. Obično ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke već je za sve kriv spoljašnji faktor drugi ljudi, nepovoljnje životne okolnosti, skloni su neprestanoj sumnji i strahuju od bilo kakve promjene.

Obično se stavljaju u ulogu žrtve i pate zbog teške sudbine koja ih je zadesila, pri tom kada im date neke praktične predloge kako bi mogli da riješe svoju situaciju na-

laziće milion razloga zašto to ne može da uspije, jer oni zapravo ne žele pomoć već sažaljenje i potvrdu svog pesimističkog gledišta. Poslije susreta sa njima možete osjećati žaljenje, bespomoćnost jer nijeste ponovo uspjeli da im pomognete da riješe svoje životne probleme, negativnost i iscrpljenost.

Drugu grupu ljudi čine osobe koje su hronično nezadovoljne, bijesne pa čak i agresivne. Ove osobe obično imaju rigidne životne stavove, sve posmatraju crno-bijelo, obično omalovažavaju ili mrze ljude koji se ponašaju suprotno od njihovih životnih standarda i stavova.

Takođe su skloni da okrivljuju druge ili da ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke, pogotovo ako se radi o nekim agresivnim ispadima koje objašnjavaju ti-

me da je neko drugi bio bezobrazan, uvrijedio ih i da su morali tako da postupe. Često to mogu biti narcistične osobe koje traže društvo kako bi dobili odobravljanje ili divljenje drugih. U prisustvu ovakvih osoba možete osjećati strah da izrazite neka svoja drugačija gledišta jer biste u tom slučaju naišli na kritiku i bes. Nakon ovakvog susreta se takođe možete osjetiti iscrpljeno, obeshrabljeno, nedorečeno.

U treću grupu ljudi se mogu svrstati osobe koje su sklone dramatizaciji, preuveličavanju. Ove osobe su gladne pažnje, svakodevne događaje ili probleme preuveličavaju. Teže da vas uvuku u svoju “dramu”, nepoštujući vaše vrijeme, obaveze. U kontaktu sa ovakvim osobom možete doživjeti kao da ste na nekoj vrsti ringišpila ko-

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

zdravlje

29

Postoje osobe sa kojima smo u svakodnevnoj interakciji ali čije prisustvo utiče negativno na naše raspoloženje, poslije provođenja određenog vremena sa njima možemo osjetiti nezadovoljstvo, povrijeđenost, negativnost, psihičku iscrpljenost.

Tri načina za prevazilaženje

ji vas okreće gore-dolje, bićete u konfuziji, stalno u iščekivanju i brizi šta će se sljedeće desiti i kako da nađete rješenje.

Opet i ovakav odnos vas može samo iscrpljivati i odvajati od sopstvenih ciljeva, ostavljajući vam pritom ništa za uzvrat.

Često ljudi shvate da od odnosa sa određenim osobama imaju samo neprijatna osjećanja i ništa više ali i dalje taj odnos održavaju iako bi ga najradije napustili. Zašto?

Zato što ih za takav odnos vežu neka njihova disfunkcionalna uvjerenja kojih ne mogu lako da se oslobode i koja obično aktiviraju osjećanje krivice i straha. Neka od takvih uvjerenja mogu biti sljedeća: Njemu/njoj je potrebna pomoć i da mene nema on/ona bi propao/-la (osjećanje krivice) Toliko godina se znamo i imali smo lijepe trenutke ne mogu tek tako da izađem iz tog odnosa (osjećanje krivice) On/ona mi je brat/sestra/majka/otac, ne mogu njih da prekinem kontakt sa njima , to je nedopustivo (osjećanje krivice) Ja sam loš čovjek ako iznevjerim svog prijatelja/ rođaka (osjećanje krivice) Ako izađem iz ovog emotivnog odnosa nikada neću naći takvu djevojku/dečka/supružnika (strah od samoće) Postoje tri načina kako izaći na kraj sa ovakvim osobama: 1. Razgovarati sa osobom i ukazati šta nam smeta u njenom ponašanju;

2. Smanjiti intenzitet kontakta sa osobom; 3. Prekinuti bilo kakav kontakt sa osobom.

Razgovor sa osobom čije nam ponašanje smeta, mora biti obavljen vrlo pažljivo. Tu treba primijeniti pravilo asertivne komunikacije, pri čemu ne osuđujemo osobu već joj stavljamo do znanja šta nam smeta u njenom ponašanju. Na primjer, kada se ponašaš tako i tako ja se osjećam povređeno. Ovo ti govorim jer mi je stalo da ovaj odnos traje i dalje i da bude bolji.

Nekada osoba nije svjesna kako njeno ponašanje izaziva negativna osjećanja kod vas pa će zarad dobrog odnosa pokušati da promijeni svoje ponašanje ali ovo često ne mora biti slučaj pogotovo ako se radi o nekom tipu poremećaja ličnosti. Prema tome, najbolje bi bilo potpuno prekinuti ili smanjiti odnos sa toksičnom osobom. Kada su u pitanju odnosi sa članovima primarne porodice (brat/sestra/ majka/otac) prekid odnosa, za neke ljude, izgleda nezamisliv tako da je za njih rješenje smanjenje intenziteta kontakta. Bitno je da osoba ostane dosljedna ukidanju ili smanjenju kontakta jer je često osjećanje krivice može vratiti na staro.

Opterećujući ljudi su skloni da okrivljuju druge ili da ne preuzimaju odgovornost za svoje postupke, pogotovo ako se radi o nekim agresivnim ispadima koje objašnjavaju time da je neko drugi bio bezobrazan, uvrijedio ih i da su morali tako da postupe.

petak, 14. 11. 2014.

30

MALI OGLASI

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI

P PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt telefon 067/206-566

Izdajem od septembra jednosoban stan u novogradnji kod Pravnog fakulteta. Pogodan za studente.

Tel.067/610-208 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine.

Tel.069/566-716

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo, internet, klima) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Prednost osobe koje rade.

Tel.067/555-065, 069/305-363

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan.

Tel.067/244-616

Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel.067/244-616

Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

PLACEVI

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km.

Tel.069/493-279

Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje i kuću 56 kvadrata. Povoljno.

Tel.067/898-614

VOZILA/AUTO DJELOVI

Prodajem 3.556m2 zemlje u Zeti. Tel.067/800-588

USLUGE

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Tel. 067/429-984.

Mail:montenegrina987@ gmail.com

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Pe n z io n e r im a n a r a t e ( 3, 6 ili 12 m j e se c i) Te l . 0 6 8 3 2 6 5 4 9

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

POSAO Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662

Marketu u Podgorici potrebna radnica. Informacije na telefon 067/504-996

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 81 38 38 38

x x x x x

65 34 65 34 24

mm: za mm i mm: za mm: za mm: za

31

MALI OGLASI

pravna lica 308 • za fizička lica 220 € pravna lica 154 • za fizička lica 110 € pravna lica 77 • za fizička lica 55 € pravna lica 44 • za fizička lica 33 €

Cijene sa uračunatim PDV-om

 VAŽNI TELEFONI

DEŽURNE SLUŽBE Policija ..........................................122 Vatrogana ....................................123 Hitna pomoć ................................124 Tačno vrijeme .............................125 Telegrami ....................................126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................112 Univerzalna služba za davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ..............................1180 Informacije ................................1181 Crnogorski telekom .................1500 Telenor .......................................1188 M:tel ...........................................1600 Elektrdistribucija ...............633-979 Vodovod ..............................440-388 Stambeno ...........................623-493 Komunalno .........................231-191 JP “Čistoća” ........................625-349 Kanalizacije .........................620-598 Pogrebno .............................662-480 Meteo ..........................094-800-200 Centar za zašt. potrošača 020/244-170 Šlep služba .................069-019-611 Žalbe na postupke policije ............... .....................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija 080-081-333 Montenegro Call centar ..........1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG .....020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .....116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici ........................................080 111 111 Sigurna ženska kuća .....069-013-321 Povjerljivi telefon ......080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ..................................611-534 Narcotics Anonymous..067495250 NVO 4 LIFE .................067-337-798 ......................................068-818-181 CAZAS AIDS ................020-290-414 Samohrane majke ....069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka ..............................618-395 Inspekcija zaštite prostora ....281-055 Inspekcija rada ...................230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ..265-438 Komunalna policija ....080-081-222 Metrološka inspekcija .......601-360 Sanitarna .............................608-015 Tržišna .................................230-921 Turistička .............................647-562 Veterinarska .......................234-106 BOLNICE Klinički centar .....................412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ..............................648-823 Konik ....................................607-120 Tuzi .......................................603-940 Stari aerodrom ..................481-940 Dječja ...................................603-941 Golubovci ............................603-310 Radio stanica ......................230-410 Blok ..................,,481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr” ......................................664-648 Malbaški ..............................248-888 PZU “Life” klinika za IVF 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .................020-641-651 Montvet ...............................662-578 APOTEKE Ribnica .................................627-739 Kruševac ..............................241-441 Centar ..................................230-798 Sahat kula ...........................620-273 HOTELI Ambiente ............................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ................................406-500 Bojatours ............................621-240 City .......................................441-500 Crna Gora ..........634-271, 443-443 Evropa ................621-889, 623-444 Eminent ...............................664-646 Keto ......................................611-221 Kosta’s ...............656-588, 656-702 Lovćen .................................669-201 Pejović .................................810-165 Premier ...............................409-900 Podgorica ............................402-500 TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi ............................19-703 Bel taxi ...................................19-800 City taksi ........19-711, 080081711 De lux taksi ............................19-706 Exclusive taksi .......................19-721 Hit taksi ..................................19-725 Red line taksi 19-714, sms 068019714 Royal taksi .............................19-702 Oranž 19” ..............................19-709 PG taksi ..................................19-704 Queen taksi ...........................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

32 •TVprogram 09:45 Serija: Brusko 10:15 Serija: Gilmorove 11:00 Serija: Južnjačko srce 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Gilmorove 16:45 Serija: Južnjačko srce 17:40 Prijatelji 18:05 Exkluziv 18:30 Serija: Dvije djevojke bez love 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:15 Serija: Andrija i Anđelka Specijal 21:00 Serija: Sinđelići 22:00 Parada 00:05 Noćni žurnal 00:30 Exkluziv 00:45 Serija: Nikita 01:30 Serija: Gilmorove 03:00 Serija: Prijatelji

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 06.30 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 11.00 Vijesti 11.05 Alternativa 1 11.06 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 13.06 Meridijani, r 13.31 Art magazin, r 14.00 Vijesti 15.00 Lajmet 16:00 Serija:Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18.05 Slobodna Evropa - Perspektiva 19.30 Dnevnik 2 20.05 Fudbal - Euro 2016, studio 21.00 Akcenti 22:00 Dok.program: Opstajanje 23.15 Dnevnik 3 23.45 Meridijani 00:00 Sa koncertnih podijuma 03.15 Radni dan, r

PRVA Vijesti, 19.00

08.00 Dokumentarni : Majstor Brajan 09.00 Obrazovni program, r 10.30 Zapis 11.00 Radni dan, r 12.00 Vijesti 12.05 Tenis: Vimbldon 15.00 Serija: Brod 16.00 Serijski program: Tajna starog mosta 17.00 SAT Reportaža 17.30 Muzika 18:00 Serija 20.05 Serijski program 21.00 Serijski program 22.00 Serijski program 23.30 Tenis: Vimbldon, pregled dana

RTCG 2 Tenis: Vimbldon 12:05

RTCG 1 Meridijani 23.45

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45 16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se…

Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 11.00

10:25 11:03 12:42 13:03 13:18 15:03 15:15 16:44 17:03 17:06 17:13 18:00 18:20 18:45 19:03 19:06 20:03 21:03 22:03 23:03 04:00

City kids M Vojnici Sportisimo City M Magazin in CG Meteo PLUS Bahar City M Meteo PLUS 5 minuta kuvajte sa Džajom Kafanica blizu SIS-a Info monte Premijera Sportisimo Meteo PLUS Elif Bahar Paparazzo lov DNK Farma Uživo City M

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05 12:00 12:25 13:55 14:00 14:07 14:10 15:35 16:30 16:55 17:15 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:30

PINK Farma 23.03

10:30 Na točkovima 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera 20:00 Vrhovi Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju 00:00 Zapisano u zvijezdama

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

Boje Jutra Vijesti u 10 Crna ruža, r Kud puklo da puklo, r Vijesti u 12 Hotel Vavilon, r Biznis izazov, r Vijesti u 2 Ukusno, a lako Dnevnica, r Crna ruža, r Vijesti u pola 5 Tajne M:tech Kud puklo da puklo Vijesti u pola 7 Crna Ruža Gore dolje Hotel Vavilon Vijesti u 10 Sport Vajtčepel

07:30 08:00 10:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 02:00

VIJESTI Vijesti, 18.30

11:10 12:00 12:30 14:00 14:05 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Serija: Čast i poštovanje Hrana i vino Nekultura življenja Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Art i bluz Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

VOA Film 5 do 5/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve/r 5 do 5 Forum Club A sa Jadrankom Rabrenović/r A lista DW Arts 21/r Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života Club A sa Vesnom Rajković Forum Film Club A sa Vesnom Rajković

ATLAS Club A 18.30

10:00 10:05 10:35 12:00 12:05 12:55 13:00 14:35 15:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00 22:35

Vijesti Serija Muzički program Vijesti Mediterraneo Muzički program Producenti Muzički program Pet lakih komada Sportsko popodne Muzički program Polis Emisija: Hipokratija Muzički program Serija Muzički program Polis Motorsport magazine

BUDVA Film:Psi rata 23.00

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA TV BUDVA, PSI RATA 23.05

CINEPLEXX PODGORICA Dan nezavisnosti: Nova prijetnja; 15:15, 17:30, 18:45, 20:00.

Dok nisam srela tebe; 15:30, 17:40, 19:45.

Igra novca; 22:40.

Mjesto zločina; 19:00, 20:45.

Nindža kornjače: Izvan sjenke; 16:15.

Prizivanje zla 2; 19:15, 21:45.

U potrazi za Dori (sinh); 15:00, 16:00, 17:00, 18:00.

Velika iluzija 2; 20:15, 22:30.

Warcraft; Početak 16:45.

Džejmi Šenon je vojni plaćenik koji će organizovati i revoluciju, samo ako je dobro plaćen. Njega je unajmilo Britansko rudarstvo da istraži Zangoru, malu državu u Africi, bogatu minaralima, ali sa nekooperativnom vladom. Ubrzo nakon što stigne, uhapse ga kao špijuna i i podvrgnu brutalnom maltretiranju. Pošto ga ubrzo puštaju na slobodu, on se vraća u Ameriku gdje dobije ponudu da predvodi vojnu opsadu države Zangaro.

Režija: Džon Irvin Uloge: Kristofer Voken, Tom Berindžer, Kolin Blejkli Žanr: ratni

PINK, VOJNICI 11.03 Priča nastala na osnovu televizijske serije “Kad sam bio vojnik” o životu vojnika, o njegovim kontaktima sa drugovima i raznim situacijama u kojima se mlad čovek nađe kad obuče uniformu, da bi odslužio vojni rok.

Režija: Stjepan Zaninović Uloge: Pavle Vuisić, Milutin Mima Karadžić, Đorđe Balašević Žanr: Komedija

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 10.05

10.55 12.00 12.15 12.30 12.45 14.05 15.00 15.55 17.00 17.20 17.42 19.00 19.30 20.05 20.55 22.30 22.50 23.05 23.15 00.05

Serija. “Put za Ejvonli” Krenimo redom Dnevnik Sport plus Kulturni dnevnik Serija: “Hotel Grand” Serija: “Mesto zločina” Ovo je Srbija Serija: “Vratiće se rode” Dnevnik Kviz: Slagalica Beogradska hronika Kviz: Slagalica Dnevnik Serija: “Vratiće se rode” Film: “Van dometa” Dnevnik Kulturni dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Mesto zločina” Film: “Vuči”

HRT 1 10.53 11.42 12.00 12.15 12.19 12.25

13.13 14.00 15.44 16.20 16.37 nog 17.00 17.16 17.32 18.15 19.00 19.55 20.00 20.46 22.35 23.05 23.28

Serija: “Mućke” TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Velo misto” Skica za portret Jelovnici izguljevremena Vijesti TV kalendar Hrvatska uživo Serija: “Odmori se, zaslužio si” Dnevnik Loto 7/39 Serija: “Mesto koje zovem dom” Film: “Žene na ivici nervnog sloma” Otvoreno Dnevnik Serija: “Domovina”

FOX 11.40

12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00

21.00 22.00

23.50

Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija: “Poslednji čovek na zemlji” Simpsonovi Serija: “Moderna porodica” Serija. “Kvantiko” Serija. “Kasl” Serija. “Bez ljutnje molim” Simpsonovi Serija: “Advokat” Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” Serija: “Imperija” Serija.

“Vodič kroz život Kupera Bareta” Serija: “Kasl”

ARENASPORT 1 08.30 Emisija: Put u Rio 09.00 Košarka: Crvena zvezda - Partizan 10.30 Arenasport vesti 11.00 NHL: San Hoze Pitsburg 13.00 Fudbal: Peru Kolumbija 14.45 Fudba, Totenhem 16.30 Emisija: Put u Rio 17.00 FIFA Football 17.30 Fudbal, Kopa Amerika, polufinale 1 19.00 Fudbal, Kopa Amerika, studio 20.30 Košarka: Real Madrid Barselona, uživo 22.30 Fudbal, pregled Kopa Amerika 22.55 Arenasport vesti 23.30 Fudbal, Kopa Amerika, polufinale 1 04.00 Fudbal: OFK Beograd - Crvena zvezda, best of

MTV ADRIA

10.00 11.00 12.00 12.10 13.20 13.30 13.50 15.20 15.30 16.20 16.30 16.50 17.10 18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 22.40 22.50

Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart 3 From 1 Music Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Awkward Awkward Catfish: The Tv Show Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 MTV Suspect 3 From 1 Foxes Pop ‘Till You Drop Top 20

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

FOTO UBOD

Majkl Džordan putuje kući nakon šeste osvojene NBA titule

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at: Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Merilin Monro sa dugom kosom

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2919

2

2014-10-10

7

6

2

9

5 8

3

2

9 9

6

7 5

4

8

4

8

2

3 3

6

5 5

4

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2920

2014-10-11

Medium level

Sudoku puzzle No. 2753 2014-04-27

5 8 3 7 1 4 9 2 www.sudokukingdom.com

7

7

Medium level

5 7

4

Play sudoku online at:

6

2

6

9

5

8

3

1

4

7

7

1

4

2

6

9

5

8

3

3

7

5

8

2

6

4

1

9

9

4

1

3

5

7

8

6

2

6

2

8

4

9

1

3

7

5

8

3

6Puzzle 9 4 solution: 2 7 5

1

1

5

7

4

6

3

8

2

9

4 9 2 1 7 5 6 3 8 Sudoku puzzle No. 2754 2014-04-28 4

1

7

5

9

3

2

8

6

2

9

5

8

1

6

7

4

3

8

6

3

2

4

7

5

1

9

7

5

2

4

3

8

9

6

1

1

8

4

9

6

2

3

7

5

6

3

9

1

7

5

4

2

8

9

2

1

3

8

4

6

5

7

3

4

6

7

5

1

8

9

2

5

7

8

6

2

9

1

3

4

2 7

8

4

8 3

1 6

9

3

5

1

2 8

5

6

3

3

4

6 6

8

7 8

9

8

4

5

3

4

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

Word Search Puzzle #X310AY

T

G

K

M

K

C

O

D

D

A

P

S

P

G

I

D

O

N

O

M

I

N

A

T

E

X

O

A

E

E

S

O

O

L

E

C

T

U

R

E

S

R

C

X

H

S

R

C

U

T

L

E

T

T

T

R

N

M

E

T

C

L

K

F

V

C

E

A

S

E

O

A

R

R

O

O

F

I

R

E

F

L

Y

T

C

R

A

I

T

T

L

E

N

S

I

G

N

S

R

T

C

L

R

T

S

E

E

G

U

F

E

R

E

S

K

S

E

E

E

T

A

R

R

X

L

E

E

B

S

T

F

D

C

A

P

G

I

O

B

F

P

R

H

O

I

U

U

O

T

M

E

E

A

I

A

E

K

L

L

M

D

G

U

L

O

R

I

N

R

V

S

B

L

B

N

D

I

P

A

R

L

O

G

S

N

A

C

S

I

R

O

N

S

S

P

C

ATLAS Atlas BLOTS CEASE Blots CLOTTED Cease CONCEIT CONIFERS Clotted CREEP Conceit CROOK CUTLET Conifers DUMBS Creep EAGER EERIE Crook ENSIGNS Cutlet EXERT Dumbs

FIREFLY FLUES ExertGARRETS GOATEE FireflyGRAPE FluesGROAN INDUCES Garrets IRONS KNOCKING Goatee KOSHER Grape LATEX LECTURES Groan LIABLE Induces LIVER Ensigns

Irons

Eager

Knocking

Eerie

Kosher

LOOSE Racks MARTS Lectures MIXES Rapid NOMINATE Liable NOSTRILSRecoups PADDOCK Refill Liver POSTS Loose PROMPTS Refugees RACKS Marts Scans RAPID Mixes RECOUPS Slide Nominate REFILL Tether REFUGEES Nostrils SCANS Verbs Latex

35

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Danas se stvaraju uslovi da vam se dogodi nešto zaista nesvakidašnje lijepo na polju ljubavi.

Moraćete da potražite dodatni izvor prihoda. Zdravlje vam je promjenljivo.

BIK Nemate sreće u ljubavi. Taman pomislite da ste našli osobu kakvu ste željeli, a shvatite da nije tako. Možda je problem u vama.

Previše tražite. Neraspoloženje.

BLIZANCI Jednom članu vaše porodice će trebati medicinska pomoć. Posvetite se danas maksimalno toj situaciji. Mnogo ste stvari započeli a malo završili. Zdravlje je dobro.

RAK Jedna osoba koja je nedavno stigla u vaš komšiluk ima neke planove sa vama. Ne zalijećite se. Dogodiće se nešto neplanirano na poslu. Imate probleme sa aritmijom.

VAGA Dan kao stvoren za nova poznanstva za one koji su rođeni odmah iza ponoći. Jedna uticajna ličnost želi da vam pomogne. Prekontrolišite rad štitne žlijezde.

ŠKORPIJA Očekuje vas prijatna vijest iz inostranstva. Može biti neko manje nasljedstvo ili tome slično. Napravite neki red u vašim poslovnim obavezama. Imunitet odličan.

STRIJELAC Očigledno da je vaša veza ušla u ozbiljnu krizu. Na vama je da odlučite da li ste spremni za kompromis ili ne. Čuvajte se sumnjivih poslova. Posjetite urologa.

JARAC Niste baš oduševljeni razvojem događaja na ljubavnom polju.

Vjerovatno ste previše očekivali od ove veze. Teška materijalna situacija uvijek donosi stres.

Paddock Posts

REBUS Prompts

Copyright © Puzzle Baron January 13, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Tačno se pretpostavili. Partner je jako osjetljiv kada su u pitanju razna ogovaranja. Pokušajte naći opravdanje. Nikako da dođu rezultati rada na vidjelo.

Upala sinusa.

DJEVICA Vi kad se zaljubite puca led na sve strane. Doduše, to ne traje dugo kod vas. Ukazaće vam se jedna šansa za ozbiljan posao koju ne smijete propustiti.

Dijareja.

Rješenje iz prethodnog broja: I Mate oteto važe

VODOLIJA Izvukli ste deblji kraj u jednoj raspravi koja je bila bespotrebna.

Koncentrišite se na novonastale zahtjeve pretpostavljenog. Vrijeme će dati rezultat.

RIBE Imate jasan cilj pred sobom, pa zašto onda ne radite na njegovom ostvarenju. Danas je dan za ljubavne jade i sitne raspravke. Bolovi u predijelu bubrega.

48

36

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SPORT

NIKOLA PREDSTAVLJEN: POKLOPILE SE AMBICIJE Prije petnaestak dana postigli su usmeni dogovor, a juče je “pao” i potpis - Nikola Ivanović juče je potpisao trogodišnji ugovor sa AEK-om!

Zvaničnom predstavljanju prisustvovao je i predsjednik kluba Makis Angelopulos koji je insistirao na dolasku crnogorskog plejmejkera u Atinu.

“Zaista sam lijepo dočekan od svih i uživao sam u Atini za ovo kratko vrijeme.

Malo sam detaljnije upoznat sa AEK-om i ambicijama kluba koje su visoke. Poklapaju se sa mojim, to je najvažnije”, istakao je Nikola, čiji će novi klub igrati i u Evrokupu, a mogući je protivnik Budućnost Volija.

Mladi organizator igre, koji je ponikao u Džokeru, protekle sezone je u dresu Mega Leksa prosječno bilježio 13,4 poena i 5,2 asistencije po meču.

A.K.

13,4 POENA PO MEČU JE BILJEŽIO NIKOLA IVANOVIĆ U ABA LIGI

TIP 1

DANA 2

Lahti - Kemi

1

kvota 2,00

Klasa je vječna, a forma će stići do Rija: Bojana Popović na Igrama u Londonu

SELEKTOR CRNE GORE DRAGAN ADŽIĆ O POVRATKU BOJANE POPOVIĆ

Bojanin fizički status nas je uvjerio da će biti spremna za OI

Šest trofeja Lige šampiona, olimpijska medalja oko vrata, ali zov magičnih Igara ponovo je “šarmirao” jednu od najboljih rukometašica svih vremena.

Bojana Popović predvodiće Crnu Goru na Olimpijskim igrama, a

NJEN FIZIČKI STATUS NAKON MJESEC I PO DANA RADA NAS JE UČVRSTIO U UVJERENJU DA ĆE DO POČETKA OLIMPIJSKIH IGARA BITI SPREMNA DA POMOGNE VEĆ U PRVIM UTAKMICAMA NA TURNIRU.

mečevi u Rio de Žaneiru biće joj prvi nakon četiri godine. Podsjetimo, legendarna dama Budućnosti, Viborga i Slagelsea, posljednji put na parketu je bila baš na OI - u Londonu, u velikom finalu u kojem su Norveška u sudijski par Bonaventura “lavicama” ukrale zlatnu medalju.

A šta o Bojaninom povratku u reprezentciju misli selektor Dragan Adžić.

“Njen povratak na teren je na radost svih nas u reprezentaciji”, jasan je jedan od najboljih svjetskih stručnjaka.

99 GOLOVA POSTIGLE SU ZAJEDNO KATARINA BULATOVIĆ (53) I BOJANA POPOVIĆ (46) NA OI U LONDONU ŠTO IH JE ČINILO NAJEFIKASNIJIM RUKOMETAŠICAMA TURNIRA

Bojana ima 36 godina, u međuvremenu je postala i majka, ali je i redovno trenirala iako nije igrala zvanične utakmi-

ce. Glavno pitanje upravo je koliko će Popović biti fizički spremna da pomogne “lavicama” u Rio de Žaneiru.

“Njen fizički status nakon mjesec i po dana rada nas je učvrstio u uvjerenju da će do početka Olimpijskih igara biti spremna da pomogne već u prvim utakmicama na turniru”, otjerao je sve sumnje Dragan Adžić.

Bojana je na Igrama u Londonu, zajedno sa Katarinom Bulatović, predvodila napad naše zemlje - njih dvije bile su najefikasnije igračice turnira.

K.B.

PREDSJEDNIK RSCG PREDRAG BOŠKOVIĆ O NEUSPJEHU RUKOMETAŠA U BARAŽU ZA SP

Moraće svi da se zamisle Katastrofalan rezultat u baražu za Svjetsko prvenstvo, ipak, neće koštati posla selektora rukometaša Crne Gore Ljubomira Obradovića. To je za agenciju Mina potvrdio predsjednik Rukometnog saveza naše zemlje Predrag Bošković, koji kaže da “Profesor” ima njegovu i podršku Upravnog odbora.

“Moraće svi dobro da se

zamisle kad je budućnost našeg rukometa u pitanju, jer su problemi mnogo dublji nego što je sam selektor. Za deset godina nijedna mlađa selekcija nije otišla na veliko takmičenje, a prošlo je mnogo trenera i selektora”, istakao je Bošković, koji je istakao i da neće posredovati u rješavanju spora između selektora i Vladana Lipovine.

Bošković je najavio i povlačenje sa mjesta predsjednika RSGC. “Smatram da je vrijeme za novu energiju na ovoj poziciji. Naravno, pod uslovom da se pojavi neko ko je spreman da posveti svoje vrijeme i da ima viziju da crnogorski rukomet zadrži u vrhu evropskog rukometa”, zaključio je Bošković.

K.B.

Bošković

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SPORT

37

SUAD ŠEHOVIĆ PRODUŽIO UGOVOR SA KK BUDUĆNOST VOLI

Tu sam da pomognem Vladu

Prije dva dana Sead Šehović je produžio ugovor na još godinu dana, a juče je isto uradio i njegov stariji brat - Suad Šehović će i naredne sezone kao kapiten predvoditi Budućnost Voli! Želja novog trenera Vlada Šćepanovića je bila da se prvo razgovara sa domaćim igračima, a čelnici podgoričkog kluba su ispunili želju legende i krenuli sa sklapanjem tima za narednu sezonu.

“Bila je prisutna obostrana želja za produženje saradnje i dogovorili smo se za par minuta. Nije bilo nikakvih prepreka, obje strane su zadovoljne. Biće ovo još jedna provjera za mene u ekipi koja je u vrhu ABA lige”, rekao nam je juče Šehović.

U prošloj sezoni čak tri trenera su vodila ekipu iz Njegoševog parka, a 29-godišnji bek šuter zadovoljan je izborom novog šefa stručnog štaba...

“Suvišno je trošiti riječi o Vladu. Bio je veoma uspješan kao igrač, a ovo će biti novi izazov za njega. Ja ću pokušati koliko je do mene da mu pomognem da zajedno ostvarimo što bolje rezultate”, ističe Suad i dodao: “Želja kluba je bila da prvo razgovara sa domaćim igračima i to je pravi pogodak”.

Da li je bilo ponuda nakon kraja sezone?

“U ugovoru sam imao opciju da ako se ne dogovorimo do 30. juna mogu da

Pauza nikome nije prijala

Ovog ljeta će, nakon dvije godine pauze, biti i reprezentativne košarke. Pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo su zakazane za 20. jul...

“Poslije neuspjeha u prošlim kvalifikacijama svi su željni ev-

ropskih utakmica i reprezentacije. Želimo da se vratimo gdje nam je mjesto, ova pauza nikom nije prijala. Na papiru se čini da smo favoriti, ali sve rivale moramo shvatiti ozbiljno”, poručio je Suad Šehović.

tražim novi klub. Ali, brzo smo se dogovorili i zadovoljan sam”, zaključio je Suad Šehović.

Suad Šehović, Sead Šehović, Robert Rikić, Nemanja Vranješ, Aleksa Ilić, Vasilije Baćović Baćović, Ognjen Čarapić sada imaju ugovor sa “plavima”, ali je još mnogo posla pred Budućnost Volijem...

A.K.

Perovićevi Velikani crnogorskog sporta

Suvišno je trošiti riječi o Vladu. Bio je veoma uspješan kao igrač, a ovo će biti novi izazov za njega. Ja ću pokušati koliko je do mene da mu pomognem da zajedno ostvarimo što bolje rezultate

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 1 Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 2 12.30h

Vimbldon, tenis

SPORTKLUB 3 12.30h

Vimbldon, tenis

EUROSPORT 2 18.05h

Igrama malih zemalja prošle godine na Islandu - Tanja Bokan i drugarice su do titule stigle bez izgubljenog seta.

“Predsjedništvo Odbojkaškog saveza Crne Gore je zahvalno Vladimiru Milačiću na svemu postignutom i pokušaćemo brzo da nađemo odgovarajuće rješenje za selektora, jer reprezentaciju već u septembru očekuje druga runda kvalifikacija za Evropsko prvenstvo”, stoji u saopštenju OSCG. A.K.

NOVA KNJIGA DRAGANA BOBIJA PEROVIĆA

RTCG 2

12.30h

OSCG: Milačiću, hvala Vodio je žensku odbojkašku reprezentaciju do druge runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, u premijernom nastupu u Evropskoj ligi “crvene” su zauzele četvrto mjesto, a onda šok - Vladimir Milačić je podnio ostavku, a predsjedništvo Odbojkaškog saveza Crne Gore usvojilo tu odluku.

Trener Luke Bar je za selektora imenovan 25. februara 2014. godine, a najveći uspjeh je zlatna medalja na

SPORTSKI EKRAN 12.05h

VLADIMIR MILAČIĆ PODNIO OSTAVKU

Atletika Finska, atletika

NE PROPUSTITE Još jedan zanimljiv dan u Londonu je pred nama.

VIMBLDON, RTCG 2, 12.05H

Večeras (19h) u zgradi stare Vlade biće održana promocija knjige Dragana Bobija Perovića “Velikani crnogorskog sporta”, a o knjizi će govoriti Vesna Medenica i Duško Marković.

Knjigom je obuhvaćeno 120 najistaknutijih sportista i sportskih radnika iz Crne Gore koji su svojim rezultatima na najbolji mogući način afirmisali našu zemlju širom svijeta, predstavnici raznih sportova, od atletike do šaha. Knjiga ima oko 620 stranica i bogato je ilustrovana fotografijama.

Autor knjige je cijeli radni vijek proveo u “Pobjedi”, više od 25 godina bio je urednik sportske rubrike. Objavio je oko 20.000 tekstova, sarađivao je sa skoro svim listovima iz bivše Jugoslavije, a “Velika-

ni crnogorskog sporta” je njegova 12. u proteklih 15 godina.

“Likovi sportista”, “Iz mog ugla”, “Junaci moje ulice”, “Nova trasa starog asa”, “Od arene do fotelje”, “Fudbalski klubovi u Crnoj Gori”, monografije o FK Brskovu i BK Podgorica, pregled Olimpijskih igara “Od Atine do Pekinga”, pregled Svjetskih prvenstava “Od Južne Amerike do Afrike”, “Moć tatamija”, a sada “Velikani crnogorskog sporta”.

A.K.

50

SPORT

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

RVAČKI ZAGRLJAJI

Dvije zemlje bili su veliki rivali u rvanju od Drugog svjetskog rata, što je kulminiralo od Igara u Minhenu 1972. godine. Tada je uvedena najprestižnija disciplina, slobodni stil i superteška kategorija, a po pravilu u igri za zlato uvijek su bili Amerikanci i Sovjeti. Sovjetski rvači osvojili su prva tri zlata, a serija je prekinuta u Los Anđelesu 1984. godine kada SSSR nije učestvovala. Americi je zlato donio Brus Baumgartner. U Seulu 1988. godine Baumgartner je dobio priliku da brani zlato protiv zvijezde SSSR Davida Gobejišvilija. Jedan od najvećih sportista Gruzije u istoriji je pobijedio u finalu. Revanš je stigao četiri godine kasnije, Baumgartner ga je pobijedio u ranoj fazi a potom slavio u finalu u Barseloni.

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

RIVA KOJI GRA

Borbe za vrh tabele Nakon Drugog svjetskog rata, Amerikanci su imali ubjedljivo najviše medalja u Londonu 1948, zatim 1952. u Helsinkiju (SSSR druga).

Odgovor je stigao u Melburnu 1956. kada su Sovjeti bili prvi, zatim ubjedljivo u Rimu 1960. U Tokiju 1964. SAD je imala više zlata, a manje medalja, a u Meksiko Sitiju 1968. ubjedljivo bolja.

U Minhenu 1972, Montrealu 1976, kao i u Seulu 1988. godine ubjedljivo najbolji bili su Sovjeti, a u Barseloni 1992. godine tim Zajednice nezavisnih država.

U Moskvi 1980. zbog bojkota Amerikanaca Sovjeti su imali lak posao da budu prvi, a u Los Anđelesu 1984. zbog bojkota SSSR SAD je dominirala.

46 ZLATNIH MEDALJA OSVOJILI SU SPORTISTI SAD-A NA POSLJEDNJIM IGRAMA U LONDONU 2012.

Nekada sportisti Sov uvijek su za najveće Sjedinjenih Američk

Popov Nikada se politika nije tako reflektovala na svijet sporta, kao kada su dueli najvećih zvijezda sporta Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza bili u pitanju. Pogotovo na Olimpijskim igrama.

To rivalstvo reflektuje se i danas kroz duele sportista SAD i Rusije. Čak i tada, kada je svijetu prijetila nuklearna katastrofa tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, a Olimpijske igre bile jedan od rijetkih mirnodop-

skih “terena” na kojem su se Sovjeti i Amerikanci susrijetali, bilo je istinskih benefita velikih rivalstava.

Zbog ovih duela, pripreme najboljih sportista SAD i SSSR trajale su godinama, a takmičari su imali najveći

Čudo na ledu: Detalj iz čuvenog meča SSSR-a i SAD-a na Zimskim olimpijskim igrama u Lejk Plesidu 1980. godine

motiv. Olimpijske igre postajale su poprište u kojem je konačni pobjednik bila ona od dviju nacija koja je imala najviše medalja na kraju. Tako je ogroman novac usmjeravan na vrhunski sport.

Onaj najgori aspekat tih borbi nerijetko je bio povezan sa dopingom – jednostavno, “pobijediti po svaku cijenu” nikada nije bilo tako izraženo u svijetu sporta, kao u slučaju duela Amerikanaca i Sovjeta...

■ ČUDO POD

OBRUČIMA

A najslavniji od svih duela desio se u finalu košarkaškog turnira Olimpijskih igara u Minhenu 1972. godine.

Od kada je košarka uvedena u program olimpijskih sportova, 1936. godine u Berlinu, nije se desilo da SAD izgubi, čak ni meč!

Zbog takve dominacije na Igre su poslati koledž-igrači,

SPORT

51

Foto:

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

JOŠ 37 DANA

ALITET NEMA ANICE jetskog saveza, sada Rusije protivnike smatrali “kolege” iz ih Država. I obrnuto, naravno.

Plivački sudar: Popov vs Hol Nakon pada Sovjetskog Saveza, rivalstvo Rusije i SAD nije bilo nikad izraženo kao u plivačkom bazenu na Igrama u Atlanti 1996. godine.

Aleksandar Popov je tada branio zlato iz Barselone na 50 i 100 metara slobodno. Rus je uspio u duelima sa Amerikancem Gerijem Holom Juniorom, i to za osam stotin-

Najgori aspekat borbi između Sovjeta (Rusa) i Amerkanaca nerijetko je bio povezan sa dopingom – jednostavno, “pobijediti po svaku cijenu” nikada nije bilo tako izraženo u svijetu sporta, kao u slučaju ovih dvoboja

ki na 50 i 13 stotinki na 100 metara.

Potom je uslijedilo njihovo prepucavanje u medijima, Popov je kazao da je Hol iz porodice gubitnika jer mu je otac osvojio tri olimpijske medalje ali nikad zlato. Tek, Rus je jedini plivač koji je uspio da odbrani olimpijske titule na 50 i 100 metara.

u eri kada su tek prvi profesionalci dobijali priliku da nastupaju na Olimpijskim igrama. Ipak, SSSR je već decenijama dominirao evropskom košarkom. Finale je donijelo neizvjestan meč u kojima su se suočile dvije potpuno različite škole košarke.

Epilog je slavan i nezaboravan: tri sekunde prije kraja, SAD je povela košem Daga Kolinsa. Sovjeti su pro-

Hol mašili, a Amerikanci počeli slavlje. Međutim, u gužvi i konfuziji, sudije su odlučile da vrate loptu Sovjetima, koji su “zbrzali” napad i za tri sekunde uspjeli da pogode za trijumf! Protest Olimpijskog komiteta SAD nije pomogao.

Interesantno, košarkaši SAD odbili su da prime medalje na postolju. Ni dan-danas niko od njih ne želi da od Međunarodnog olimpijskog komiteta dobije srebrnu medalju, već taj trijumf Sovjeta smatra velikom nepravdom.

Pobjeda SSSR bila je simbolična u više ravni – ne samo zbog prvog poraza Amerikanaca u istoriji, već i zbog toga što je turnir održan u Minhenu, u podijeljenoj Njemačkoj, tako da je sve imalo izrazito politički kontekst.

■ REVANŠ

NA LEDU

Revanš je stigao osam go-

Godinama se prepričavaju epski mečevi košarkaša SSSR-a i SAD-a, njihovih kolega hokejaša, kao i brojni dueli plivača, atletičara...

dina kasnije, na Zimskim olimpijskim igrama u Lejk Plesidu. Te 1980. godine SSSR je bio apsolutni favorit u hokeju na ledu. “Velika crvena mašina” pobijedila je na svakoj utakmici u prethodna četiri nastupa na Olimpijskim igrama. Radilo se o igračima koji su, iako nominalno bili amateri, primali visoke plate i imali plaćene najbolje programe treninga, tako da se po svemu radilo o

profesionalcima.

Sa druge strane, bili su mladi koledž-igrači Sjedinjenih Država, apsolutno amateri. U četvrt vijeka pred Igre u Lejk Plesidu Amerika je osvojila samo jednu medalju. Da su profesionalci imali pravo da igraju, bili bi favoriti, ali...

Interesantno, nekoliko dana pred ZOI Sovjeti su pobijedili SAD 10:3 u prijateljskoj utakmici. Apsolutno ništa nije nagovještavalo potencijalnu senzaciju ili bilo šta slično.

Utakmica, u kojoj je SAD pobijedila 4:3, već iste noći u Lejk Plesidu zavrijedila je epitet “Čuda na ledu”.

Ubrzo su šansu da nastupaju dobili i profesionalci, ali će se uspjeh mladih igrača slaviti i danas kao jedan od najvećih u istoriji američkog sporta. I naravno, postao je predmet uspješne filmske priče.

40

SPORT

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

NASTAVLJAJU SE PRIPREME ZA OI

Ajkule u Sloveniji

Nekoliko dana odmora nakon turnira “Trofej Jadrana” u Herceg Novom, a sada nastavak priprema za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru - selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore odabrao je 22 igrača za pripreme u Sloveniji koje počinju danas, a trajaće do sedmog jula.

Nakon Slovenije, “ajkule” će desetog i 11. jula trenirati sa reprezentacijom Grčke u Podgorici, a 12. jula je na programu prijateljski meč

u Nikšiću.

SPISAK: Dejan Lazović, Draško Brguljan, Vjekoslav Pasković, Antonio Petrović, Darko Brguljan, Aleksandar Radović, Mlađan Janović, Uroš Čučković, Aleksandar Ivović, Saša Mišić, Nikola Vukčević, Predrag Jokić, Miloš Šćepanović, Filip Klikovac, Stefan Pješivac, Dragan Drašković, Zdravko Radić, Stefan Vidović, Bogdan Đurđić, Vlado Popadić, Slaven Kandić, Đuro Radović.

A.K.

Favoriti ne griješe

Foto: M. Samardžić

VIMBLDON MAREJ I VAVRINKA KRENULI POBJEDAMA

MEGA LEKS VOLI CRNOGORCE

Spasojević u “roze-zelenom”

Nikola Ivanović je otišao, ostali su Danilo Nikolić i Petar Popović, a crnogorska kolonija je od juče bogatija za još jednog člana - novi košarkaš Mega Leksa je Radosav Spasojević!

Nakon ispadanja Sutjeske iz ABA lige se pominjao kao moguće pojačanje beogradskog kluba, a sve je dobilo zvaničnu potvrdu. Ovaj 24-godišnji košarkaš igra na poziciji kril-

nog centra, karijeru je počeo u Podgorici. Tri godine je proveo u austrijskoj Arkadiji, a u Nikšiću je bio od 2013. godine.

U dresu “plavo-bijelih” je u regionalnom takmičenju u prosjeku bilježio 11,2 poena i 5,1 skok po meču.

Pored crnogorskog košarkaša Mega Leks je u istom danu potpisala i sa mladim Njemcem Kostjuom Mušidijem.

A.K.

Drugi dan, prvo kolo - favoriti ne griješe! Na travnati teren Vimbldona izašao je Endi Marej i rutinski odradio meč protiv sunarodnika Lijama Brodija 3:0 (6:2, 6:3, 6:4).

“Prvi meč je uvijek težak, ali sam odradio bez problema”, rekao je Marej nakon meča i dodao: “Trenirao sam sa njim u prošlosti i nije lako igrati protiv nekoga koga znaš”.

Svoj meč bez greške je odradio i Huan Martin del Potro koji je takođe u tri seta savladao Stefana Roberta 3:0 (6:1, 7:5, 6:0).

Stan Vavrinka je jedini od favorita koji je izgubio set juče i to od Tejlora Frica 1:3 (7:6, 6:1, 6:7, 6:4).

VAŽNIJI REZULTATI Ž

Cibulkova - Lučić Baroni 7:5, 6:3 S. Vilijams - Sadiković 6:2, 6:4 Rajsk - Vinći 2:6, 7:5, 3:6 Voznjacki - Kuznjecova 5:7, 4:6

2:0 2:0 1:2 0:2

U ženskoj konkurenciji Serena Vilijams nije imala problema protiv Amre Sadiković 2:0 (6:2, 6:4).

“Zaista je bio dobar meč, ali ne mislim da je bio toliko težak. Uvijek očekujem motivisane protivnike”, kazala je Serena.

U ženskoj konkurenciji

VAŽNIJI REZULTATI M

Cervantes - Conga 4:6, 6:7, 4:6 Gaske - Bedene 6:3, 6:4, 6:3 Granoljers - Estrelja 6:2, 6:4, 2:6, 6:4 Kirjos - Stepanek 6:4, 6:3, 6:7, 6:1 Lamasin - Troicki 4:6, 2:6, 2:6 Fric - Vavrinka 6:7, 1:6, 7:6, 4:6 Robert - Del Potro 1:6, 5:7, 0:6 Bautista - Tompson 6:3, 6:3, 6:3 Broudi - Marej 2:6, 3:6, 4:6

0:3 3:0 3:1 3:1 0:3 1:3 0:3 3:0 0:3

prolaz dalje su obezbijedile Roberta Vinći i Svetlana Kuznjecova.

A.K.

CRNOGORSKI STRUČNJAK OSTAJE U BEOGRADU

Dejo će i dalje voditi Zvezdu Sapunica je završena! Nakon nekoliko dana neizvjesnosti i ponuda Laboral Kuće Dejan Radonjić je odlučio da ostane na klupi Crvene zvezde.

Zvanično trener sa najviše pobjeda u istoriji “crveno-belih” će i naredne sezone voditi beogradski klub i pokušati da ponovo ostvari najviše ciljeve - odbrani titulu u domaćem šampionatu, ABA ligi i da bude konkurentan u nikad jačoj Evroligi.

“Trener Košarkaškog klu-

ba Crvena zvezda Dejan Radonjić otputovao je u Barselonu gdje će kao trener ‘crveno-belih’ prisustvovati redovnim godišnjim sastancima Evrolige sa ostalim trenerima klubova, koji će se takmičiti naredne sezone u novom formatu najelitnijeg evropskog klupskog takmičenja”, stoji na zvaničnom klupskom sajtu.

A.K.

RADONJIĆ JE OTPUTOVAO U BARSELONU GDJE ĆE PRISUSTVOVATI REDOVNIM GODIŠNJIM SASTANCIMA EVROLIGE

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

41

SPORT

Sokolovi pred navijačima protiv trikolora

RABOTNIČKI BUDUĆNOST

1 1

Trebalo je da se igra bez navijača, ali je odluka promijenjena - Crna Gora će protiv Rumunije u Klužu (4. septembar, 20.45) u prvom kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. igrati pred publikom...

“UEFA i FIFA je prihvatila našu žalbu. Odluka je preinačena, pa ćemo Crnu Goru u grupi E dočekati pred navijačima”, saopšteno je iz Fudbalskog saveza Rumunije.

“Balkanski trikolori” su kažnjeni igranjem jedne utakmice pred praznim tribinama zbog nereda protiv Grčke u kvalifikacijama za EP 2016, ali umjesto u kvalifikacijama za Mundijal 2018, kaznu će odraditi u razigravanju za EURO 2020. B.T.

Cetinjani startovali bez pojačanja

Lovćen je startovao sa pripremama, na prvom treningu se pojavilo 17 igrača, dok niko od novih igrača nije zadužio opremu Cetinjana...

Za razliku od prošle godine Milorad Malovrazić neće moći da računa na Borisa Došljaka, Danila Tomića, Balšu Radovića, Miloša Radunovića, Iliju Martinovića, Stefana Miloševića, Flavija, Vladislava Rogošića i Damira Ibrića...

“Podmladili smo ekipu, napredovaćemo iz dana u dan, a potrebno nam je par igrača kako bismo ojačali. Kadeti i omladinci su budućnost Lovćena”, rekao je Malovrazić koji će sa ekipom 15 dana raditi na Cetinju, a kasnije će se preseliti na Zlatibor...

“Liga se smanjuje, biće teško, ali ubijeđen sam da ćemo ući dobro u prvenstvo”, podvukao je Malovrazić.

B.T.

Trenutak kada 19-godišnji Velizar Janketić postiđe gol za 1:0 protiv Rabotničkog u Skoplju

FOTO: Aleksandar Asovski, Makedonski sport

Elmas 80’

Šiškovski Siljanovski Najdovski Mitrev Čikarski Trajčevski Najdenov (62’ Elmas) Galić (54’ Duranski) Sahiti Markoski (77’ Erera) Altiparmakovski Trener: Tomislav Franc

Janketić 36’ Dragojević Mirković Vukčević Mitrović Pejaković Hočko Raičković (87’ Marković) Janketić (63’ Camaj) Seratlić (57’ Raičević) Vušurović Đalović Trener: Miodrag Vukotić

SKOPLJE - Stadion: Arena Filip II Makedonski. Gledalaca: oko 2.000.

Sudija: Zbinjek Proske (Češka). Pomoćnici: Radek Kotik (Češka), Robert Hajek (Češka).

Rezultat koji nudi nadu

PLAVI VODILI, PA ISPUSTILI POBJEDU U SKOPLJU RABOTNIČKI VS BUDUĆNOST 1:1

Otišli su da se vrate sa neriješenim rezultatom, a u tome su uspjeli uprkos tome što su od 36. do 80. minuta imali vođstvo - Rabotnički - Budućnost u Skoplju 1:1 u prvom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope!

Družina Miodraga Vukotića je igrala odlično do 60 minuta, kontrolisala je igru, odbijala napade “romantičara”, zadala po koji udarac, da bi u posljednjih pola sata do izražaja došla fizička priprema koja je definitivno bila na strani Rabotničkog...

“Spremali smo se za remi, znali da Rabotnički voli pas igru. Prepustili smo im da vode igru i čekali kontru i polukontru”, rekao je poslije utakmice šef stručnog štaba “plavih”.

■ JANKETIĆ

GRUDIMA ZA 1:0

I Budućnost je prvu šansu na obje strane iskoristila u 36. minutu - Ivan Pejaković ubacio je sa lijeve strane, golman Damjan Šiškovski i defanzivac Mite Čikarski su pogriješili, a to je iskoristio 19-godišnji Velizar Janketić koji je grudima ubacio loptu u gol.

Do tada na terenu nije viđeno ništa, pa su izabranici Tomislava Franca morali da reaguju - napadač Marjan Altiparmakovski je u 41. minutu sa 14 metara pogodio prečku, kao najavu boljih minuta.

A, svjetliji trenuci su stigli u 62. minutu - plavi su pali fizički, a na teren je ušao supertalentovani 16-godišnji Eljif El-

mas koji će čim napuni 18 godina zadužiti opremu holandskog Herenvena sa kojim je već potpisao ugovor.

■ HERENVENOV ELMAS ZA 1:1

Rabotnički je polako stezao obruč oko plavog gola, Miloš Dragojević je sve odbijao (Altiparmakovski opet

U Podgoricu ćemo otići sa namjerom da prođemo dalje.

Vjerujem da ćemo postići jedan gol i da će to biti dovoljno - već misli na revanš (7. jul) trener Rabotničkog Tomislav Franc, čija je ekipa bila zaleđena 60 minuta, ali je vaskrsnula ulaskom supertalentovanog Eljifa Elmasa

pogodio prečku), ali deset minuta prije kraja utakmice nije mogao da uradi ništa - Elmas je sa 20 metara poslao bubamaru u sami ugao za 1:1.

Makedonski “romantičari” su imali namjeru da preokrenu rezultat, ali se izmorena Budućnost nije dala...

“Rabotnički je u nastavku više napadao, a mi smo zahvaljujući Dragojeviću došli do dobrog rezultata. Vidi se da su Makedonci spremniji, ali imamo šansu u revanšu, posebno zbog toga što ćemo biti jači”, tipovao je Vukotić na kapitena Rista Radunovića (izlazi iz povrede), te standardnog desnog beka Momčila Raspopovića koji je odradio evropski karton od prošle godine i koji će se naći u startnih 11 u revanšu koji je na programu 7. jula u Podgorici. B.T.

PRVI ŠAMPION POLAKO SKLAPA KOCKICE ZA SEZONU 2016/17.

VUKOVI DOVODE MILIĆA I MERDOVIĆA

Bogdan Milić

Angažovali su 22-godišnjeg Aldina Adžovića i 23-godišnjeg Pjetera Ljuljđuraja, razmišljaju o 22-godišnjem Urošu Đuranoviću, a blizu su dogovora sa dva provjerena igrača - sa Zetom treniraju Bogdan Milić i Luka Merdović!

I jedan i drugi će postati članovi prvog šampiona nezavisne Crne Gore ukoliko ne pronađu inostrani

ZETA ĆE SIGURNO DO KRAJA PRELAZNOG ROKA JOŠ POJAČATI VEZNI RED, A KANDIDATI SU MILOŠ KRKOTIĆ I BOJAN GOLUBOVIĆ angažman...

Milić ima 28 godina, ponikao je u Budućnosti, a igrao je još za Ado Den Hag, Krila Sovjetov, Viktoriju Plzen, Spartak Naljćik, Gvangžu,

Suvon, Rudar, Mladost, te Osasunu sa kojom je raskinuo ugovor u januaru 2016. od kada je slobodan igrač.

Merdović ima 27 godina, tokom prethodne dvije godine je igrao za Metalac iz Gornjeg Milanovca (62 utakmica, 14 golova), a nosio je još dresove Budućnosti, Mornara, Mladosti, Sutjeske, OFK Beograda, Grblja i Lovćena.

B.T.

42

SPORT

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

MILAN

XV EVR

Stigao Montela

FRANCU

192,6 OSTRVS

ODJECI OSMINE FINALA EUR

Novi trener Milana je Vinćenco Montela, koji je potpisao dvogodišnji ugovor sa “rossonerima”. Klub sa San Sira sinoć kasno i zvanično je potvrdio dolazak “aeroplanina”. On je na klupi zamijenio Kristijana Brokija, koji je vodio tim mjesec dana nakon odlaska Siniše Mihajlovića, a srpski strateg je nedavno preuzeo Torino. A.P.

ZENIT

Hulk u Kinu za 55 miliona Brazilac Hulk i jedan od najboljih igrača Zenita proteklih godina napustiće klub iz Sankt Peterburga i otići u Kinu. Snažni 29-godišnji napadač danas će biti podvrgnut medicinskim pregledima u Šangaju SIPG-u, u kojem će zarađivati godišnje nevjerovatnih 20 miliona eura, dok će Zenit od transfera dobiti čak 55 miliona eura. A.P.

PSŽ

Napokon Emeri

Ono što je najavaljivano već mjesecima napokon se i dogodilo. Unai Emeri preuzeo je Pari Sen Žermen, sa kojim je potpisao ugovor do 2018. godine.

“Veliki je ponos što sam postao novi trener PSŽa. Ovo je jedan od najvećih klubova u Evropi i nadam se da ću ispuniti velika očekivanja”, rekao je Emeri, koji će godišnje zarađivati šest miliona eura.

A.P.

MILIONA VRIJEDI VELS, KOJI JE 10. NAJVREDNIJI TIM NA CIJELOM EVROPSKOM PRVENSTVU

⌦ Aleksandar Popović

U

vrtlogu Eura preostalo je osam posada, među kojima su svu slavu preotela dva ostrvska musketara - Vels i Island, čijim se istorijskim podvizima klanja gotovo svaki fudbalski fanatik.

Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Portugal, Poljska - Vels i Island.

Ko bi rekao da će juna 2016. godine “zmajevi” i “ribari” zavrtjeti glavu Evropskog prvenstva. Na p r i -

mjer, Crna Gora je 3. septembra 2010. pobijedila (1:0) Vels Pod Goricom u kvalifikacijama za Euro, dok je u Podgorici pao i Island 29. februara 2012.

(2:1) u prijateljskom duelu. Danas “hrabri s okolov i ” gledaju veliko takmičenje preko televizije, sa čijeg ekrana upravo sijaju dvije najljepše priče ovog ljeta. Dva nezaboravna debitanta.

U rezimeu osmine finala, odnosno učesnika četvrtfinala krenućemo baš od čuvenog tima Larsa Lagerbeka.

■ RIBARSKO ČUDO Prvi put u istoriji Island je zaigrao na velikom takmičenju, a poslije četiri utakmice još nije doživio poraz. Osvojio je drugo mjesto u grupi pobjedom nad crnogorskim dželatom Austrijom, a onda je sa druge strane stala Engleska. “Gordi albion” je oduvan (2:1) u istorijskoj noći pod nebom Nice, koji je od ukupno 332.529 gledalo čak 99,8 posto stanovnika Islanda, a tek nekih 650 građana (začudo)

3

GOLA DO SADA NA EURU POSTIGLI SU ANTOAN GRIZMAN, GERET BEJL I ALVARO MORATA. PRVA DVOJICA ĆE SE DO KRAJA BORITI ZA TITULU NAJBOLJEG STRIJELCA. nije ispratilo “meč za sva vremena”. Slijedi novi čin za Gilfija Sigurdsona i društvo, a to je - Francuska. To će tek izazvati vul-

SRIJEDA, 29. 6. 2016.

SPORT

43

ROPSKO PRVENSTVO

USKA (10. JUN - 10. JUL)

76,6 SKI FRAJERI

RA VELS I ISLAND POKUPILI SVU SLAVU

kansku erupciju navijača.

■ ZMAJEV PODVIG

Drugi frajer dolazi takođe sa Ostrva i nosi etiketu debitanta, koji je mnogima zagorčao život u Francuskoj. Vels, na pogon Gereta Bejla i Arona Ramzija, raznio je Slovačku i Rusiju, nesrećno izgubio od Engleza, ali im je to dvostruko naplatio prvim mjestom u grupi, a nakon toga i slavljem poslije blamaže “gordog albiona” protiv Islanda. Sastav Krisa Kolmena čeka Belgija.

Tačnije, “zmajevi” čekaju nju.

■ AZURNI DEMANT “Nemaju zvijezde kao nekad, liga im je nekonkurentna, nemaju šanse”, govorili su za Italiju, a vojska Antonija Kontea demantovala je sve.

Od Belgije pa sve do rušenja šampiona Španije “azzurri” su pokazali da su najjači kada ih svi otpisuju. Na putu im je “stara mušterija” Njemačka, od koje nikada nisu izgubili na velikim takmičenjima.

■ POLJSKA MINA Zaustavila je Njemačku (0:0), uz srećnu penal seriju eliminisala Švajcarsku. Međutim, Poljska je sa Robertom Levandovskim prava mina za sve na Euru. Za istorijsko polufinale “potući će se” sa Portugalom, preko kojeg mogu do završnice, a tamo je apsolutno sve moguće.

■ NJEMAČKI DNK Svjetski šampion Njemačka je, osim tih 0:0 sa Poljskom, oduševio u Francuskoj.

Kako turnir ide tako “elf” diže formu, a njegovu snagu najbolje je osjetila inače ne-

ČETVRTFINALE POLJSKA - PORTUGAL ČETVRTAK, 21.00H VELS - BELGIJA PETAK, 21.00H NJEMAČKA - ITALIJA SUBOTA, 21.00H FRANCUSKA - ISLAND NEDELJA, 21.00H

ugodna Slovačka, koja je sa tri komada u koferu krenula u zagrljaj svojim ukućanima.

Istina, mašina Joakima Leva nije se još susrela sa “glavnim facama” sve do sada, kada će morati da preskoči Italiju i razbije tu prokletu tradiciju na putu do objedinjenja titula.

■ FRANCUSKA ENIGMA Mnogi su vidjeli Francusku kao najvećeg favorita za titulu. Što zbog toga jer ima odličan tim, što zbog činjenice da je domaćin. Međutim, avion Didijea Dešampa doživljavao je žestoke turbulencije od samog starta. Teško su padale Rumunija, Albanija, remi sa Švajcarskom, pa teški preokret protiv Republike Irske za četvrtfinale. Uprkos majstorima Antoanu Grizmanu, Dimitriju Pajeu, Polu Pogbi “trikolori” su i dalje enigma, koju može da rasprši taj pakleni Island.

■ PIRINEJSKA SUDBINA Najjači Portugal u istoriji, sa Kristijanom Ronaldom, Manuelom Rui Koštom, Luisom Figom, Dekom, Pauletom doživio je tragediju 2004. u svom dvorištu, gdje mu je ispred nosa senzacionalna Grčka srušila snove. A, 12 go-

dina kasnije nikad tanji tim sa Pirineja, posredstvom neke fudbalske sudbine, kao da ide tamo gdje mu je zapisano - makar u finale. Jer, sa četiri remija (u regularnom dijelu) stići do četvrtfinala pravo je remek djelo, odnosno dokaz da neki fudbalski Bogovi čuvaju Ronalda i Fernanda Santoša. A, da li su istrošili “sve živote na igrici” pokazaće Poljska.

■ ĐAVOLJA EKIPA

Belgija je krenula porazom o d Italije, nakon čega su je svi prežalili.

Ali, očigledno je to dodatno motivisalo Edena Azara i ostatak “crvenih đavola”, koji su zaigrali atraktivno i zbrisali sa terena rivale do četvrtfinala. Iako se hrabro suprostavila, M a đ a r s ka je ispraćena uz poker, a duh Lionela Mesija zaposjeo je Azara, koji bi mogao “sam” da lansira svoj tim d o ka p i ja Sen-Denija i velikog finala.

MILIONA EURA VRIJEDI ISLAND, NAJMANJE OD SVIH REPREZENTACIJA U ČETVRTFINALU EURA

zanimljivo

aktuelno

PODGORICA PODRŽALA INICIJATIVU ZA KANDIDATURU

Promocija Inicijative za kandidaturu našeg najvećeg kantautora Miladina Šobića za Trinaestojulsku nagradu, simboličnog naziva “Od druga do druga”, okupila je sinoć stotinjak gostiju u podgoričkom kafeu 21 MNE. Zaljubljenici u lik i djelo crnogorskog i jugoslovenskog muzičkog bisera pridružili su se sinoć hiljadama drugih koji su ranije podržali Inicijativu, a predvodio ih je gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović.

“Inicijativa je stigla do glavnog grada iz Nikšića, odakle je pokrenuta. Podgorica je uvijek podržavala dobre ideje i dobre ljude, od srca. Došli smo da osnažimo i podržimo Inicijativu za našeg druga Miladina. Radi se o legendi, ne samo na prostoru Crne Gore već i na prostoru bivše Jugoslavije, umjetniku ko-

Foto: Iva Mandić

Stijepović: Pravo je vrijeme da Šobić dobije Trinaestojulsku nagradu

Sa sinoćnje promocije ji je stvarao muziku za sve generacije i za sva vremena, muziku koja će trajati. Ovo je pravo vrijeme da pravi umjetnik dobije ono što mu pripada od njegove države. Prije 13. jula i Dana državnosti znaće se ishod”, poručio je Stijepović, dok su se u pozadini smjenjivali vanvremenski Šo-

bićevi hitovi u izvođenju Highway benda. Inicijativu su sinoć podržale mnoge javne ličnosti, a parafirali su je, između ostalih, Žuti Serhatlić, Slaven Knezović, Božo Bulatović... Prikupljanje potpisa traje još danas, a sjutra se završava predaja za kandidaturu.

D.B.

MINIsTAR KONJeVIć NAJAVIO

Do petka predlog rebalansa budžeta Predlog rebalansa budžeta trebalo bi da bude gotov do petka, a prema prvim analizama biće “težak” preko 60 miliona eura, najavio je ministar finansija Raško Konjević.

Nedostajući novac, trebalo bi, kako je rekao za Televiziju Crne Gore, da se obezbijedi iz kapitalnog budžeta i kroz naplatu poreskog

duga, bez novog zaduživanja države. I dok predstavnici vlasti i opozicije predlažu racionalizaciju svih troškova budžetskih korisnika, ekonomisti smatraju da je u ovom trenutku najvažnije stati na kraj donošenju pojedinih zakona bez procjene finansijskog uticaja, uz veće uvažavanje mišljenja struke.

JUNKeROV PLAN I ZA ćILIPe

Evropska unija ulaže 225 miliona eura Dubrovnik - Aerodrom Dubrovnik je među prvim u EU dobio novac iz Junkerovog plana podsticanja ulaganja, a nakon obnove biće najbolji u regionu, piše Dubrovački dnevnik.

Ju n ke r ov p l a n j e

Evropski fond za strateške investicije u projekte obnove i nadogradnje aerodroma. Projekat je “težak” 225 miliona eura.

Svečano otvaranje biće u martu 2017. godine, a 30. septembra zgrada će biti puštena u probni rad.

U ZAPADNOJ AfRICI

Majmuni pijanci

Oni su našli zanimljiv način da se napiju – ispijajući fermentisani sok palme koja raste u njihovom staništu. Čak su pronašli i način da dođu do svog omiljenog pića koristeći “sunđer” od lista. Naučnici su primijetili da i stari i mladi majmuni rado uživaju u alkoholu i druže se uz “čašicu” baš kao i ljudi. Neki od njih su čak pokazivali i znake mamurluka, stoji u izveštaju istraživanja objavljenog u časopisu “Royal Society Open Science”.

Šveđani prave auto-put na struju Zbog smanjenja upotrebe fosilnih goriva u drumskom teretnom saobraćaju, švedske vlasti planiraju da auto-puteve u toj zemlji opreme električnom mrežom iz koje će kamioni dobijati struju za kretanje. Nedavno je pokrenut projekat “električnog auto-puta” inspi-

risan električnim lokomotivama i trolejbusima.

Prva eksperimentalna dionica duga dva kilometra opremljena električnom mrežom otvorena je krajem juna u blizini grada Gavle u centralnom dijelu države, u saradnji švedske vlade i privatnog sektora.

BROJ

MARVIN LIAO, ª 500 STARTUPSº

29

Riječ urednika Ana Nives Radović

Bez posrednika U nestabilnim tržišnim okolnostima ulagači se opredjeljuju za onu vrstu imovine koja ima status “sigurne luke”, očekujući da će sve drugo gubiti vrijednost, dok će, zbog rasta tražnje izazvane seljenjem kapitala, njena cijena porasti. Slika valutnog tržišta nakon izglasavanja istupanja Velike Britanije iz EU pokazala je da se zbog bojazni od kraha valuta svih subjekata upućenih na saradnju sa Londonom, kapital naglo počeo seliti ka kriptovalutama, zbog čega je u referendumskoj noći vrijednost bitcoina naglo porasla. Ove okolnosti, međutim, samo su povod da se alternativni mrežni protokol unaprijedi i da bi finansijske usluge u ovom segmentu obavljale na način na koji se to čini sa fizičkim novcem. Stoga je prelazak na digitalnu mrežu Ethereum jednako velik korak koliko i prelazak sa obične računaljke na kalkulator sa velikim brojem opcija – dok je u prvom slučaju moguće samo sabiranje i oduzimanje (kupovina i prodaja), druga varijanta donosi niz naprednih funkcija i formula (štednju, kreditiranje investiranje). Ipak, osnovna zamisao ove tehnologije je regulisanje međusobnog odnosa pružaoca i korisnika finansijske usluge izgrađene na povjerenju i bez posrednika.

Upravo ovu ideju zastupaju servisi kao što su Uber, Airbnb, Lyft, Indiegogo, Kickstarter i mnogi drugi koji promovišu koncept dijeljenja ekonomije. London i jeste globalni finansijski centar koji je ogromni kapital obezbijedio posredovanjem, no u vremenu u kojem tehnologija omogućava korisniku da se oslobodi transakcionih troškova uloga institucija sa West Enda u dogledno vrijeme gubiće na značaju ukoliko se ne prilagodi mrežama individualnih distribucionih jedinica, ma u kojem nadnacionalnom sistemu poslovale.

Izbor startapa je kombinacija nauke i umjetnosti

INTERVJU

Visa Checkout

učinićeplaćanja jednostavnijim i bržim ANDREI ALEIKIN, VISA INC. VISA SPECIJAL

Elektronskim plaćanjem do rasta BDP-a Studija Moody’s Analytics o uticaju upotrebe kartica

KRIPTOVALUTE

Ethereum je uvod u budućnost interneta

IOS OPTIMIZACIJA

Kako rasteretiti memoriju u nekoliko poteza

II

INTERVJU: ANDREI ALEIKIN, DIREKTOR INOVACIJA I RAZVO

Visa Checkout učiniće plaćanja bržim i jednostavnijim U

sluga Visa Checkout uskoro će biti dosupna i korisnicima platnih kartica ove kompaije i u Crnoj Gori, a omogućiće korišćenje jednom kreiranog naloga, koji sadrži podatke o računu i lozinke prilikom svake naredne online kupovine kod trgovaca koji se nalaze unutar ovog sistema.

Visa Checkout nalog kompatibilan je i sa mobilnim aplikacijama, a biće ga moguće koristiti na više uređaja – sartfonu, tabletu ili računaru. Ove informacije se skladište na najbezbjedniji način, u skladu sa pristpom koji Visa ima kada je riječ o čuvanju korisničkih podataka. Alekikn za “Novac” govori i o drugim uslugama na kojim je kompanija Visa podigla stepen bezbjednosti i eliminisala vrijeme obavljanja transakcije, snizivši na taj način transakcione troškove i podižući kvalitet usluge na viši nivo. ● Koja tehnološka rješenja su trenutno u fokusu kompanije Visa kada je riječ o povećanju sigurnosti prilikom plaćanja?

razvijala dva tehnološka rješenja. Jedan je tokenizacija, a drugi je Visa Checkout usluga.

Vodeći platni sistemi fokusirani su na uvođenje tokenizacije, jer već sada vidimo da postoji trend da se plaćanja “sele” na milione mobilnih uređaja širom svijeta. Biće prilično zahtjevno kontrolisati načine na koji se podaci o platnim karticama koriste, bilo da je riječ o aplikacijama koje ih koriste za prikupljanje podataka o korisniku, pokušaji pristupa njihovim bazama podataka ili nešto drugo. Uprkos svim metodama kriptografije i sigurnog čuvanja podataka i dalje postoji rizik i upravo zbog toga veliki korak je napravljen kada je donijeta odluka da se čitav pristup promijeni, odnosno da se ne unose stvarni podaci sa kartice za plaćanje mobilnim uređajima, već da se koristi

400 Aleikin: Faktor privatnosti uticao je na način na koji su se

DEVELOPERA ANGAŽOVANO JE U KOMPANIJI VISA NA USPOSTAVLJANJU USLUGE KOJA SE ODNOSI NA TOKENIZACIJU, A DODATNIH 1.000 DEVELOPERA KOMPANIJA JE ANGAŽOVALA SAMO U INDIJI, KOJI ZAJEDNO RADE NA POVEĆANJU SIGURNOSTI U PLAĆANJIMA

token koji je neka vrsta surogata za podatke, tj. ono se odnosi na podatke sa kartice, ali nije kartica sama po sebi. Token podsjeća na karticu, podaci sa njega procesuiraju se na isti način, može se koristiti svuda u mreži, za različite namjene za koje se inače koriste Visa kartice, s tom razlikom da se sve vrjeme kartica ne koristi u kombinaciji sa mobilnim uređajem. Zahvaljujući ovom rješenju nastojimo da povećamo nivo sigurnosti i oslobodimo korisnike zabrinutosti šta će se dogoditi sa njihovim podacima kada ih koriste na pametnom telefonu. ● Na koji način korisnik može zaista da se

VOJA PROIZVODA U KOMPANIJI VISA ZA CISSEE TRŽIŠTA Angažovali tim za blockchain Sve je veći broj banaka koje blockchain platformu, namijenjenu za promet bitcoina, nastoje da iskoriste kako bi dodatno povećale pouzdanost transakcija. Koliko je Visa zainteresovana za blockchain?

Aleikin: Visa trenutno istražuje to pitanje i ima poseban tim angažovan u toj oblasti. Još uvijek je prerano da govorimo da li bismo i na koji način mogli koristiti blockchain kao platformu, ali ono što vidimo na osnovu iskustva banaka koje su naši partneri, a koje su počele da koriste blockchain tehnologiju je da ona može naći posebnu primjenu kod pronalaženja načina za potvrdu identiteta. Imamo primjer jedne privatne banke u Ukrajini koja već koristi bitcoin u transakcijama, koristeći upravo prednosti blockchaina za potvrdu identiteta. O ovome će nesumnjivo biti više riječ u budućnosti, s obzirom da ključna istraživanja tek slijede.

uvjeri u prednosti korišćenja ovih usluga, odnosno šta je ono što će direktno uticati da postanu zainteresovani za primjenu ovih rješenja?

Aleikin: Kada je riječ o plaćanju putem interneta, za koje neki raniji podaci potvrđuju da je manje bezbjedno od plaćanja na mjestu prodaje i gdje nije moguće koristiti tehnologiju koja obuhvata čipove, insistira se na kombinaciji postojećih rješenja koja su prilagođena ovom pristupu. Prije svega, tokeni će se i ovdje koristiti u elektronskom plaćanju umjesto stvarnih podataka sa kartice, a postoje i drugi mehanizmi koji će doprinijeti povećanju sigurnosti i povjerenja korisnika. Na primjer, jedan od razloga zbog kojeg korisnici odbijaju da plaćaju putem interneta ili zbog kojeg prekidaju proces prje njegovog završetka je taj što nemaju povjerenje u tu virtuelnu prdavnicu, naročito kada im se čini da prilikom plaćanja unose više podataka nego što je potebno. Takođe, uvijek je sve podatke potrebno unositi iznova, kako bi se izbjeglo njihovo skladištenje na web sajtu.

Da bi otklonila ovakve razloge za zabrinutosti, Visa je ponudila uslugu Visa Checkout, koja omogućava korisnicima da sačuvaju podatke sa kartice i lične podatke samo jednom na svom nalogu. Potom se prilikom svake transakcije gdje se koristi kartica podaci automatski zamjenjuju i primjenjuju na transakciju, bez potrebe da se sve ukucava iznova i da se razmišlja da li je to urađeno na bezbjedan način. Vjerujemo da će upravo ova dva faktora, tokenizacija i Visa Checkout, koji elektronska plaćanja čine znatno jednostavnijim, povećati zastupljenost upotrebe kartica. ● Na šta se, u najkraćem, svodi proces tokenizacije?

Aleikin: Kada se aplikacija za mobilno plaćanje preuzme i instalira na uređaju prvo se unosi broj kartice. Taj broj se šalje servisu zaduženom za tokene, gdje se unosi u bazu podataka, a potom se generiše novi broj, koji je broj tokena. On takođe izgleda kao broj kartice, ali služi samo na uređaju za koji je preuzet i za određenu namjenu. Svaka transakcija plaćanja mobilnim uređajem usmjeravaće proces ka token servisu i svaki put će se za transakciju koristiti novi broj, umjesto broja kartice, koji će se istovremeno slati na odobrenje banci.

Sistem u banci utvrđuje da li postoji poklapanje broja kartice na koju se token odnosi sa onim što je u bazi podataka i na osnovu toga odobrava plaćanje, dok svi oni koji su uključeni u proces plaćanja vide drugi broj. Ukoliko je taj broj otuđen i ukoliko neko pokuša da ga koristi za plaćanje na internetu ili negdje drugo to neće biti moguće, jer se on izdaje samo za ovu namjenu. ● Šta kod tokenizacije korisniku omogućava pouzdanost prilikom plaćanja?

Aleikin: Svaki token izdaje se za posebnu namjenu, pa, na primjer, može biti izdat za beskontaktno plaćanje mobilnim telefonom na terminalima. Ukoliko se dogodi da podaci sa tokena budu ukradeni i da neko pokuša da ih koristi u drugom okruženju, ključni mehanizam unutar ovog sistema će istog trenutka identifikova-

Postoji i sistem koji se zove Visa Risk Manager, pomoću kojeg banke mogu definisati određene postavke i precizirati koji nivo rizika je dozvoljen, a koji ne, kako bi se spriječilo da se automatski odvijaju transakcije tamo gdje je postoji veći rizik

ti tu namjeru i onemogućiti takvu transakciju. Sa druge strane, tehnologija prenošenja tokena na mobilne uređaje takođe je povezana sa tehnologijom imitacije kartice, što znači da su svi podaci, koji su kriptovani prilikom transakcija, zamijenjeni nakon njihovog obavljanja, odnosno da oni postoje onoliko koliko traje transakcija. Upravo nam kombinacija različitih rješenja omogućava da milione uređaja učinimo bezbjednim kada je plaćanje u pitanju. Samo u uspostavljanju usluge koja se odnosi na tokenizaciju Visa je uložila značajna sredstva, ogroman napor i vrijeme, a samo na razvoju ove usluge radi 400 developera, ne računajući partnere. Takođe, u Indiji u posebnom centru imamo još 1.000 developera koji zajedno rade na povećanju sigurnosti u plaćanjima. ● Osim Visa Checkouta i tokenizacije, kompanija razvija i druge servise. Koje usluge bi takođe mogle uskoro postati dostupne u ovoj oblasti?

Aleikin: Svakako da Visa Checkout i tokenizacija nijesu jedina rješenja koja Visa uvodi, naročito kada je riječ o načinima na koje omogućavamo bankama da povećaju bezbjednost i pouzdanost transakcija.

Imamo VAA servis napredne autorizacije – Visa Advanced Authorization, koji omogućava bankama da imaju što je moguće više informacija u trenutku donošenja odluke da li da autorizuju transakciju. Ovaj sistem bankama pruža dodatne informacije, kao što je na primjer otisak prsta na uređaju sa kojeg se inicira transakcija, istorija plaćanja na tom uređaju i istorija plaćanja tom karticom, kako bi banka preciznije mogla da utvrdi da li je riječ o nečemu što treba da odobri ili ne. Takođe, postoji i sistem koji se zove Visa Risk Manager, pomoću kojeg banke mogu definisati određene postavke i precizirati koji nivo rizika je dozvoljen, a koji ne, kako bi

III Token podsjeća na karticu, podaci sa njega procesuiraju se na isti način, može se koristiti svuda u mreži, za različite namjene za koje se inače koriste Visa kartice, s tom razlikom da se sve vrjeme kartica ne koristi u kombinaciji sa mobilnim uređajem.

Zahvaljujući ovom rješenju nastojimo da povećamo nivo sigurnosti i oslobodimo korisnike zabrinutosti šta će se dogoditi sa njihovim podacima kada ih koriste na pametnom telefonu.

se spriječilo da se automatski odvijaju transakcije tamo gdje je postoji veći rizik. ● U posljednje vrijeme mnogo se govori o različitim načinima potvrde identiteta prilikom plaćanja, uz ocjene da će PIN i lozinke ubrzo postati prošlost. Koliko Visa već djeluje u tom pravcu na osnovu onoga što su očekivanja korisnika?

Aleikin: Korisnici se odlučuju za one usluge za koje se uvjere da su pouzdanije, brže i dovoljno bezbjedne. Jedan od mehanizama koje uvodimo u beskontaktno mobilno plaćanje je takozvano CDCVM – Consumer Device Customer Verification Method. CDCVM znači da, kada se inicira transakcija na POS terminalu mobilnim uređajem, nije potrebno unositi PIN na terminal, već korisnik može da uradi nešto drugo na svom uređaju, kako bi potvrdio svoj identitet, poput unošenja lozinke, skeniranja otiska prsta ili neki sličan metod. Naš novi sistem beskontaktnog plaćanja osmišljen je tako da podržava mogućnost potvrde identiteta na korisnikovom, a ne na uređaju prodavca. Otisak prsta je svakako jedan od sistema koji najbolje funkcioniše, a ukoliko posjetite neki od naših cenatra za inovacije vidjećete demonstriranje drugih primjera kako je biometrijske podatke moguće koristiti za provjeru identiteta. Sve to radimo računajući na to da će u budućnosti najvažnije od svega biti da prilikom plaćanja korisnik potvrdi identitet i svoje pravo da pristupu sredstvima koja su na njegovom računu.

IV Doprinos zapošljavanju Efekti povećane upotrebe kartica ekvivalentni su broju od skoro 2,6 miliona poslova u prosjeku na godišnjem nivou. Rezultat je dobijen analizom 70 zemlaja od 2011. do 2015. godine. Među zemljama sa najvećim prosječnim povećanjem broja poslova ističu se Kina (427.000 poslova) i Indija (336.000 poslova), tržišta na kojima je rast zapošljavanja ostvaren zahvaljujući brzorastućoj produktivnosti radne snage i povećanoj upotrebi kartica. Kada je riječ o CIS regionu, samo u Rusiji je otvoreno 235.000 radnih mjesta; u Ukrajni ta brojka iznosi 13.520, dok je u Kazahstanu i Azerbejdžanu povećana upotreba kartica uticala na 2.080, odnosno 1.130 novih radnih mjesta.

O kompaniji Visa Inc. Visa Inc. je svjetska kompanija za platne usluge koja povezuje potrošače, kompanije, finansijske institucije i vlade u više od 200 zemalja i područja brzim, sigurnim i pouzdanim digitalnim novcem. Temelj digitalnog novca je VisaNet – jedna od najnaprednijih svjetskih procesnih mreža koja omogućava obradu više od 65.000 transakcija u sekundi, obezbjeđujući potrošačima sigurnost i garantujući trgovcima isplatu. Visa nije banka, ne izdaje kartice, ne omogućava kredite i ne određuje rate ili cijenu usluga samim potrošačima. Visa inovacije, ipak, omogućavaju finansijskim institucijama da svojim potrošačima ponude mnogobrojne mogućnosti: plaćanje sada – putem debitnih kartica, unaprijed – sa pripejd karticama ili naknadno – putem kreditnih kartica.

STUDIJA MOODY’S ANALYTICS ZA POTREBE KOMPANIJE

Elektronskim plaćanjem do rasta BDP-a K

artična kompanija Visa Inc. predstavila je rezultate nove studije bonitetne agencije Moody’s Analytics 2016, koja obuhvata analizu uticaja elektronskih plaćanja na ekonomski rast 70 zemalja od 2011. do 2015. godine.

Vladimir Đorđević, direktor kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu

Studija koju je naručila kompanija Visa pokazuje da je upotreba elektronskih načina plaćanja, među kojima su kreditne, debitne i pripejd kartice uvećala bruto domaći proizvod analiziranih ekonomija za 296 milijardi dolara, dok je potrošnja robe i usluga u domaćinstvima rasla za, u prosjeku 0,18 procenata godišnje.

Ovo je u zemljama obhvaćenim istraživanje doprinijelo povećanju od 74 milijarde dolara svake godine. Realna potrošnja u istom

periodu uvećana je 2,3 odsto. Takođe, ekonomisti kuće Moody’s procjenjuju da je povećana učestalost elektronskih plaćanja uticala i na kreiranje oko 2,6 miliona novih radnih mjesta godišnje, tokom proteklih pet godina.

Sedamdeset zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem čine skoro 95odsto svjetskog BDP-a.

| POZITIVNI | EFEKTI Rezultati studije, objavljeni u izveštaju “Uticaj elektronskih plaćanja na ekonomski rast” ukazuju i na doprinos koji elektronska plaćanja imaju za vlade usljed obezbjeđivanja stabilnog i otvorenog poslovnog okruženja. Dodatno, elektronska plaćanja imaju značajan uticaj na smanjenje sive ekonomije, odnosno ekonomskih aktivnosti koje se ne prijavljuju i obavljaju gotovinom.

Nasuprot tome, elektronska plaćanja “uvode” novac u legalne tokove i time obezbjeđuju potencijalno veći porez

Potencijalni rast u budućnosti Analizirajući 70 zemalja širom svijeta, analitičari Moody’s došli su do zaključka da povećanje upotrebe elektronskih plaćanja od samo jednog procenta može da doprinese godišnjem rastu potrošnje robe i usluga od oko 104 milijarde dolara u prosjeku. Pod pretpostavkom da ostali faktori ostanu nepromijenjeni, to znači da bi prosječan godišnji rast BDP-a zahvaljujući platnim karticama mogao biti 0,04%. za vlade, dok istovremeno minimalizuju troškove rada sa gotovinom, garantuju isplatu trgovcima i nude više mogućnosti za finansijsku inkluziju potrošača.

Komentarišući rezultate studije, direktor kompanija Visa Inc. Čarli Šarf ocijenio je da je ovim još jednom potvrđeni mnogi pozitivni efekti koje elektronska plaćanja obezbjeđuju eko-

296

milijardi dolara iznosio je rast BDP-a u 70 analiziranih ekonomija štirom svijeta, dok je potrošnja robe i usluga u domaćinstvima rasla za, u prosjeku 0,18 procenata godišnje

IX

Sistem je prije tri godine osmislio danas 22-godišnji Vitalik Buterin, programer uključen u izradu decentralizovanih aplikacija za bitcoin, otvarajući pitanje njegove bezbjednosti i skalabilnosti. Buterin je za pronalazak Ethereuma nagrađen 2014. godine Svjetskim tehnološkim priznanjem.

Transakcije ograničenih modela, poput one koje se odvijaju kod bitcoina bazirane su na specifičnom načinu ugovaranja ili prinudnom čuvanju postupka modela, kakav je Ethereum, koji na blockchainu može da obavlja poslove od opšte namjene.

UOČENA POTREBA ZA PROMJENOM TEHNOLOGIJE

Investicije velikih finansijskih kuća Očekivanje da bi finansijske institucije, kakva je JP Morgan, mogle da budu zainteresovane za ulaganje u ovakvu tehnologiju u vremenu nakon lansiranja bitcoina širokom krugu korisnika bilo bi nepojmljivo, no već danas ovakvi subjekti ulažu milione dolara u razvoj startap kompanija koje se bave istraživanjem bitcoin fenomena i omogućavanjem njegovog jednostavnijeg prometovanja. Upravo je JP Morgan omogućio razvoj fintech startapa Digital Asset Holdings u cilju nastavka istraživanja bitcoino-

vih potencijala. Ova globalna finansijska kuća je prvobitno uložila više od sedam miliona dolara u finansijski startap Digita Asset Holdings, koji ovoj kriptovaluti omogućava različite oblike finansijskih operacija izvan same prodaje i kupovine. JP Morgan je ovim potezom praktično rastjerala konkurentske subjekte, ograđujući kriptovalutno područje kao ono na kojem ima sve prednosti, a jednu od nih ostvarila je upravo zahvaljujući startapu Blythe Masters, sa kojim je posao vrijedan desetine hiljada dolara.

TESTIRAN NA OSNOVU ZNANJA O BLOCKCHAINU

Niz eksperimenata u zatvorenom okruženju U ovoj fazi blockchain se koristi za skladištenje neprocesuiranih podataka iz bitcoin transakcija na način što se oni pretvaraju u nepromjenljive fajlove. Ovaj model zasnovan je na zajednički formiranoj bazi podataka koju je moguće prilagođavati na različitenačine, uz zadržavanje svih postojećih performansi. Transakcije ograničenih modela, poput one koje se odvijaju kod bitcoina bazirane su na specifičnom na-

činu ugovaranja ili prinudnom čuvanju postupka modela, kakav je Ethereum, koji na blockchainu može obavljati poslove od opšte namjene. Sa Ethereumom danas eksperimentiše ogroman broj kompanija koje pretežno rade u zatvorenom okruženju, dok se želja za ulaganjem javlja kod najvećih tržišnih giganata, svjesnih da u ovoj oblasti slijede velike promjene kojima se već sada potrebno prilagođavati.

Mijenja se samo zapis u bazi Osnovni razlog zbog kojeg se u ovoj tehologiji nazire prednost u odnosu na postojeću je što unutar privatnih lanaca kriptovaluta ne postoji nijedan elemenat kojeg u potpunosti definiše samo ono što su karakteristike lanca, bez mogućnosti da postoji na još nekom mjestu. Upravo se u ovome krije leži sav potencijal transakcija u ovakvim mrežama, jer će nakon definisanja vrijednosti biti otvorene mogućnosti za razmjenu, čuvanje, povlačenje i raspoređivanje sredstava bez uključivanja fizičkog novca ili bilo kakvih drugih mjernih jedinica u proces. Drugim riječima, bez obzira na aktuelni kurs valute u kojoj su se do sada izražavale vrijednosti digitalnog novca sistem je osmišljen da funcioniše međusobno se oslanjajući na sopstvenu, a ne na spoljne vrijednosti.

Takođe, velika prednost je što prilikom prenošenja imovine neće biti neophodna kompleksna računica, budući da se sredstva zapravo i ne izmještaju iz lanca, već se samo mijenja zapis koji postoji u bazi.

Uloga Ethereuma je da pokuša da na osnovama decentralizovane mreže stvori one opcije koje bi omogućile da se kao pokriće u ugovornim odnosima uzima upravo digitalni novac, bez potrebe da se njegova vrijednost izražava u svjetskim valutama.

ELIMINISANJE POTREBE ZA POSREDNICIMA

Cilj je izgradnja većeg povjerenja Ether i Ethereum ne treba doživljavati kao prijetnju bitcoinu i blockchainu, već kao sistem u nastanku koji ispravlja sve pojedinosti koje su na, sada već mnogo starijoj, kriptovaluti uočene kao ograničenja. Oba sistema nastaju sa istim ciljem – izgradnjom većeg povjerenja prilikom obavljanja direktnih transakcija i stvaranjem alter-

native postojećem sistemu u kojem su krajnji korisnici, bez obzira na nivo ulaganja, konstantno u neuporedivo većem gubitku koji odlazi na transakcione troškove u odnosu na posrednike, kojima su upravo takve okolnosti prilika za ostvarivanje zarade. Ethereum samo približava ponuđača i korisnika finansijskih usluga.

13,63

DOLARA CIJENA JE JEDNE JEDINICE ETC KRIPTOVALUTE, DOK MU JE TRŽIŠA KAPITALIZACIJA NEŠTO VIŠE OD 1,1 MILIJARDU DOLARA

KRAJNJA NAMJENA

U planu su štednja i investiranje Transakcije ograničenih modela, poput one koje se odvijaju kod bitcoina bazirane su na specifičnom načinu ugovaranja ili prinudnom čuvanju postupka modela, kakav je Ethereum, koji na blockchainu može obavljati poslove od opšte namjene. Nakon implementacije i šire prihvaćenosti Ethereuma, sredstva koja budu predmet transakcija moći će da postanu predmet štednje i investicija u druge oblike imovine, a sve to uz znatno viši stepen bezbjednosti na mreži.

V

VISA O UTICAJU UPOTREBE KARTICA NA 70 TRŽIŠTA

UPOTREBA PLATNIH KARTICA Stvarna potrošnja rasla je u prosjeku 2,3 procenta u od 2011. do 2015. godine, pri čemu se 0.01% odsto pripisuje povećanoj upotrebi kartica.

Ta brojka ukazuje da upotreba kartica učestvuje sa oko 0,4 procenata u rastu potrošnje.

Kako je rast potrošnje, u prosjeku, brži u zemljama u razvoju, te zemlje su ostvarile i veći doprinos od upotrebe kartica.

Zemlje u kojima je zabilježen najveći porast upotrebe kartica ujedno su i zemlje koje su ostvarile

Potrošnja nomijama zemalja širom svijeta.

“Istraživanje nam takođe pokazuje kako dobra regulativa može kreirati otvoreno, kompetitivno tržište plaćanja, što doprinosi ekonomskom rastu i novim radnim mjestima. Kompanija Visa ima dobru saradnju sa vladama, finansijskim institucijama, trgovcima i tehnološkim kompanijama širom svijeta, jer zajedno stvaramo inovativne platne proizvode i usluge koje ubrzavaju prihvatanje elektronskih plaćanja i privredni rast, dok donose prednosti za sve više ljudi, svuda u svijetu“, precizirao je Šarf.

| KLJUČNI | FAKTORI U studiji se naglašava da rast elektronskih načina plaćanja ne može potupuno samostalno i nezavisno uticati na prosperitet jedne zemlje, jer je za to neophodno još faktora, kao što je podrška razvoju finanijskog sistema, i stabilna ekonomska situacija. U izveštaju se savetuje da je za dalje povećanje upotrebe elektronskih načina plaćanja na mikro nivou nepohodno da zemlje uvedu procedure koje će olakšati i ubrzati regulativne poslove, omoguće naprednu finansijsku infrastrukturu, i stimulišu veću potrošnju.

Generalni direktor kompanije Visa za Jugoistočnu

Evropu Vladimir Đorđević istakao je da potrošači sve više koriste platne kartice.

“Od 2011. do 2015. godine registrovali smo stabilan rast upotrebe Visa platnih kartica na tržištima CISSEE regiona. Kao što je pokazalo Moody’s istraživanje, migracija ka elektronskim načinima plaćanja uticala je na povećanje BDP-a i doprinijela otvaranju novih radnih mjesta od 2011. do 2015. godine”, naglasio je on.

To je, kako je dodao, rezultat saradnje svih učesnika na tržištu, uključujući Visa klijente, odnosno banke, regulatorne državne organe, prodavce.

“Posvećeni smo nastavku saradnje sa svim partnerima kako bismo ostvarili zajednički cilj, a to je ubrzanje prelaska na elektronska plaćanja koja obezbjeđuju prosperitet nacionalnih ekonomija”, poručio je Đorđević.

U studiji je poseban fokus stavljen na veću dostupnost sredstvima koju potrošačima omogućavaju kartice, gdje je istaknuto da elektronsko plaćanje omogućava pristup finansijskim sredstvima. Potrošači koji koriste keš ili čekove mogu imati ograničen pristup sredstvima za pojedinačne transakcije. Plaćajući kešom potrošači su ograničeni na količinu novca koji imaju u rukama. Sa druge strane, trgovci mogu biti nevoljni da prihvate čekove upravo zbog bojazni od neplaćanja.

Rast tražnje

Veći prihodi

| KREDITNE | KARTICE Elektronsko plaćanje obuhvata dva ključna pitanja: njime se korisnicima pruža pristup svim raspoloživim sredstvima i kreditnim linijama za pojedinačnu transakciju, dok se istovremeno trgovci oslobađaju briga da li će im novac biti uplaćen, a koji im je zagarantovan utvrđenim procedurama za plaćanje.

“Pristup sredstvima sa kreditnih kartica pomaže pri kalibraciji periodičnih prihoda držeći potrošnju kontinuiranom. Plate i dnevnice se najčešće isplaćuju na sedmičnom, dvosedmičnom ili

Povećana proizvodnja

Nova radna mjesta

Posvećeni smo nastavku saradnje sa svim partnerima kako bismo ostvarili zajednički cilj, a to je ubrzanje prelaska na elektronska plaćanja koja obezbjeđuju prosperitet nacionalnih ekonomija

mjesečnom nivou. Potrošnja korisnika, međutim, prestaje da bude vremenski profilisana, pa za kupovinu hrane ili popravku automobila nije potrebno čekati sljedeće

Tržišta u razvoju i razvijene zemlje I tržišta u razvoju i razvijene zemlje zabilježile su povećanje u potrošnji zahvaljujući povećanoj upotrebi kartica.

Na tržištima u razvoju upotreba kartica podigla je potrošnju za 0,2 procenata, dok ta brojka u razvijenim zemljama iznosi 0,14 procenata, u periodu od 2011. do 2015. godine. Gleda-

najveći doprinos na rast.

Na primjer, značajno uvećanje BDP-a zabilježeno je u Mađarskoj (0,25%), Ujedinjenim Arapskim Emiratima (0,23%), Čileu (0,23%), Irskoj (0,2%), Poljskoj (0,19%) i Australiji (0,19%).

U većini zemalja, povećana upotreba kartica je zabilježena bez obzira na ekonomske rezultate. U Rusiji je BDP povećan za 0,33%, u Ukrajni za 0,07%, dok je u Azerbejdžanu i Kazahstanu rast BDP-a dostigao 0,03%, odnosno 0,02%.

no kroz BDP, to je povećanje za 0,11 procenata u zemljama u razvoju i 0,08 procenata u razvijenim zemljama. U studiji se takođe napominje da sva tržišta, bez obzira na učestalost plaćanja karticama, mogu ostvariti rast u potrošnji zahvaljujući porastu upotrebe kartica.

primanje”, ocjenjuje Moody’s u studiji.

Sredstvima sa kreditnih kartica čini se jednostavnijom kupovina trajnih i netrajnih dobara, umanjujući potrebu da se za to čekaju plate ili dnevnice. Da bi dobili pristup kreditnim sredstvima, korisnici imaju tri opcije i to bankarske kredite, mogućnost odloženog plaćanja koje nude trgovci i kreditne kartice. Kreditne kartice su mnogo pogodnije i potrošaču stvaraju manje transakcionih troškova, dok druge dvije opcije uključuju papirologiju, zamorne procedure i dodatno vrijeme čekanja na odobrenje sredstava.

Kartice, kako je naglašeno u studiji, omogućavaju potrošačima da učestvuju u digitalnoj ekonoiji. U većii slučajeva oni koji kupuju preko interneta treba da imaju platnice kartice, kako bi obavili transakciju. Vlasnicima kartica nud se ogroman spektar proizvoda i usluga koje je moguće kupiti online, a na raspolaganju im je ponuda međunarodnog tržišta. Kako je kupovinu moguće obaviti jednim klikom, to se direkto odražava na potrošnju i BDP. A.N.R.

VI

OPTIMIZACIJA IOS UREĐAJA

Kako rasteretiti memoriju u nekoliko poteza V erzija operativnog sistema iOS 10 biće lansirana najširem krugu korisnika nakon Appleove konferencije u septembru, no do tada ima dovoljno vremena, a za mnoge i sve više potrebe da svoj iUređaj rasterete nepotrebog sadržaja koji, za razliku od fajlova koje smo preuzimali ili snimali, zapravo nijesmo ni vidjeli da ulazi u memoriju.

Da bi se iOS rasteretio junk fajlova koji opterećuju memoriju postoje različite aplikacije, od kojih mnoge nijesu besplatne, no veliku promjenu na uređaju moguće je napraviti i kroz postavke. Već nekoliko tapova dovoljno je da bi iPhone nakon “sezonskog spremanja” bio mnogo funkcionalniji i brže reagovao na komande.

| SAFARI Za početak, najpraktičnije je obrisati cache memoriju, odnosno nepotrebne stavke koje su nagomilane u Safari browseru. Naravno, važno je uzeti u obzir da će nakon ovoga biti obrisani svi podaci vezani za pristup stranicama, kao što su zapamćena korisnička imena i lozinke. Postupak je veoma jednostavan i sve što je potrebno je: – u Settings meniju prona-

ći Safari; – skrolovati do “Clear History and Website Data”; – odabrati ovu opciju.

Iako se čak i na mnogim sajtovima posvećenim Appleovim proizvodima navodi da je junk fajlove iz aplikacija moguće uz pomoć opcija koje su dostupne u postavkama, prateći instrukcije korak po korak uviđa se da su se neke prečice po svemu sudeći izgubile u dosadašnjim prelascima na nove verzije, tako da, iako se poručuje da se unutar “Storage & iCloud Usage”, a potom “Manage Storage” krije mogućnost upravljanja fajlovima, ulaskom u taj meni uočava se da zapravo nema prilagodljivih opcija osim brisanja označenih aplikacija ili dodatnog zakupa iCloud prostora.

Osim kod Safarija, brisanje cache memorije sa neke instalirane aplikacije nije moguće

bez njenog reinstaliranja, no u tom slučaju gube se svi sačuvani podaci poput konverzacija, razmijenjenih fajlova i lozinki.

| BATTERY DOCTOR

Za sve drugo potrebno je instalirati aplikaciju koja će oslobađati bespotrebno zauzete kapacitete uređaja. Postoji prilično dobra, a besplatna aplikacija Battery Doctor koju je moguće preuzeti iz App Storea, a koja omogućava da se smanji potrošnja baterije, ali istovremeno i nudi najveći nivo optimizacije u odnosu na sve druge besplatne softverske dodatke.

Nakon otvaranja aplikacije potrebno je samo ući u tab u čijem dnu se nalazi Junk kartica, potom odabrati opciju “Clean Up Cache”, a zatim, prateći obavještenja koja se pojavljuju, birati ostale opcije. Naravno, i ovdje je važno znati da se takođe brišu svi sačuvani podaci o nalozima korišćenim za pristup stranicama i servisima.

Osim kod Safarija, brisanje cache memorije sa neke instalirane aplikacije nije moguće bez njenog reinstaliranja, no u tom slučaju gube se svi sačuvani podaci poput konverzacija, razmijenjenih fajlova i lozinki

Oslobađanje memorije uz Battery Doctor Da bi se iPhone oslobodio junk fajlova sve što je potrebno je: ■ pokrenuti Battery Doctor aplikaciju; ■ odabrati tab nazvan “Junk”; ■ tapnuti na “Clean Up Cache”; ■ odabrati opciju “Clean”; ■ pričekati da se proces završi; ■ tapnuti na “Memory”; ■ odabrati opciju “Boost”.

| PHONE CLEAN Onima koji budu željeli da se detaljnije pozabave čišćenjem svog iUređaja na raspolaganju je PhoneClean usluga koju nudi iMobie, a koja funkcioniše nakon povezivanja uređaja sa računarom. Verzija PhoneClean softvera dostupna je za Mac i za Windows računare. Nakon preuzimanja .exe fajla sve što je potrebno je povezati iPhone kablom sa računarem, otvoriti PhoneClean i kliknuti opciju

“Scan”, a nakon što se skeniranje završi kliknuti na “Clean”, kako bi detektovani fajlovi bili obrisani. Pojedine stavke, poput na primjer uklanjanje junk fajlova iz Photo cache memorije, dostupne su samo u Pro verziji aplikacije, koja košta 19.99 dolara godišnje.

| MEMORIJA Apple je omogućio efikasno upravljanje memorijom na svojoj mobilnoj platformi, tako da ni aplikacije koje rade u pozadinu ne opterećuju uređaj.

Ipak, najviše toga na najjednostavniji način postiže se restartovanjem uređaja. U trenutku nakon što je bio aktivan veliki broj aplikacija, kako se one ne bi pojedinačno isključivale u switcheru, dovoljno je pritiskom na Sleep/Wake taster sa strane isključiti uređaj i nakon što nekoliko sekundi bude potpuno neaktivan, uključiti ga. Ovim se pauziraju sve background aktivnosti, koje nakon ovog poteza miruju sve dok ih korisnik ne aktivira, što je korisno i za uštedu baterije i memorije.

ČELNIK NAJVEĆEG SVJETSKOG STARTAP AKCELERATORA “500 STARTUPS”

VII

Marvin Liao: Izbor startapa je kombinacija nauke i umjetnosti I

Foto: Igor Milić

⌦ Razgovarao: Mirsad Hadžalić zbor startapa u koji ćete uložiti ima toliko faktora da je to postala kombinacija nauke i umjetnosti, kaže Marvin Liao, partner i jedan od čelnih ljudi najvećeg svjetskog startap akceleratora 500 Sratups iz San Franciska.

Sa Liaom smo razgovarali tokom njegovog učešća na SparkMe konferenciji, a on je za Novac govorio i o važnosti startap takmičenja, značaju SparkMe konferencije, o Silikonskoj dolini i drugim zanimljivim temama. ● Kakvi su utisci nakon SparkMe konferencije?

Liao: Ovo je drugi put da sam ovdje, jer sam i prošle godine učestvovao na SparkMe konferenciji kao jedan od govornika i imao sam priliku da koliko toliko upoznam Crnu Goru. To je zemlja u koju se uvijek treba vraćati. Nevjerovatna priroda, odlična hrana, sjajni ljudi, mnoštvo inteligentnih mladi ljudi koji su strastveno posvećeni onome što rade u svijetu startapa i novih tehnologija. Svakako, da mi se nijesu svidjele (Crna Gora i konferencija) ne bih se opet vraćao.

Od direktora Yahooa do investitora Liao je proveo više od 10 godina u jednom od najpopularnijih veb portala na svijetu, Yahoo!, gdje je stekao dragocjeno iskustvo, radeći na brojnim pozicijama u različitim sektorima – od prodaje, preko razvoja, do marketinga, član je borda direktora i savjetodavnog borda brojnih tehnoloških kompanija, a angažovan je i kao mentor u nekoliko startup akceleratorskih programa u Evropi, Aziji, Izraelu i SAD.

● Koliko su manifestacije ovakvog tipa i renomea važne za balkansku startap zajednicu u smislu poboljšanja njihovih znanja vještina i operativnosti?

Liao: Mislim da su izuzetno važne. Stvaranje konekcija je vrlo važno, inspiracija je vrlo važna. Govornici sa svih strana svijeta od kojih zaista imate šta da čujete, sa ljudima koji su tu da bi se družili i saznali nešto novo, skupili su se u ovoj maloj zemlji da bi dijelili znanje i zajedno napredovali. Mislim da je sve to sjajno i da je vrlo važno i za zemlju i za region.

na najprestižnije svjetsko startap takmičenje inspiracija za mlade timove iz regiona da se prijavljaju i učestvuju na SparkMe takmičenju?

Liao: Kao što sam rekao, to što ste ovdje okupili startap zajednicu regiona uz svjetski priznate stručnjake je izuzetno dobro. Mislim da je jednako važno učestvovati na ovakvim takmičenjima kao i pobijediti. Startap timovi tako stiču samopuzdanje, dolaze u kontakt sa mentorima i investitorima, kolegama preduzetnicima, korisnicima itd. Sve to utiče na jačanje njihovog samopouzdanja i daje novi podstrek za rad i napredak.

● U okviru konferencije imamo i takmičenje startap timova u kojem učestvuju mladi stručnjaci iz cijelog regiona, a pobjednik ide direktno u San Francisko na Techcrunch Disrupt. Koliko je ovakva vrsta prečice za odlazak

● Vi ste jedan od sudija na ovogodišnjem takmičenju. Svakako, kao jedan od čelnika najvećeg svjetskog startap akceleratora, imate mnogo iskustva u investiranju u startape širom svijeta. Na osnovu čega birate startape u koje

ćete ulagati, šta je to ključno što nosi najveću težinu u procjeni potencijalne investicije?

Liao: Pa ja biram timove, tim je najvažniji. Svakako je poželjno da ono čime se startap bavi ima ogromno tržište. Tražim ljude i ideje koji imaju nešto originalno, nešto što donosi promjenu. Vjerovatno je u pitanju kombinacija svega toga i još nekih stvari. Izbor startapa u koji ćete uložiti je kombinacija nauke i umjetnosti. ● Kako biste ocijenili kvalitet prezentovanih startapa na ovogodišnjem takmičenju. Šta je to što bi

Tražim ljude i ideje koji imaju nešto originalno, nešto što donosi promjenu.

Vjerovatno je u pitanju kombinacija svega toga i još nekih stvari.

trebalo da poboljšaju, na šta da se fokusiraju da bi postali konkurentni kolegama preduzetnicima i primamljivi investitorima poput Vas iz Silikonske doline?

Liao: Ideje su poprilično dobre, ali je ovdje uglavnom riječ o ranim ekosistemima.

Onda je vrlo teško da nešto više kažem, s obzirom da nijesu u standardu koji kompanije treba da dostignu kako bi mi iz 500 Startups inevstirali u njih. Ali svakako nadam se da će napredovati i da će vrlo brzo dostići taj standard. Najvažnije da su svake godine startapi sve bolji i na višem nivou. Poboljšanje je vrlo važno i zato mislim da ne bi bilo fer da poredim balkanski startap ekosistem sa našim iz Silikonske doline. Znate, Silikonska dolina ima tradiciju dugu pola vijeka i riječ je o potpuno izolovanom fenomenu, ali jačanje strtap zajednice i nivoa kvaliteta je put koji treba slijediti. ● Imali smo posljednjih 12 mjeseci mnoštvo slučajeva precjenjivanja vri-

jednosti startapa u želji da postanju Jednorozi (startap vrijedan više od milijardu dolara). Posljedica toga je znatan pad vrijednosti mnogih vrijednih svjetskih tehnoloških kompanija. Kako biste ocijenili sadašnje stanje poslije ovih negativnih trendova, još koliko će trajati dobra prilika za preduzetnike i investitore u tehnološke startape?

Liao: Da, tako je. Imali smo pad vrijednosti kompanija i to znatan za mnoge firme, ali je riječ o ciklusu.

Znate to su kompanije, njihova vrijednost raste i pada i to su neizbježni ciklusi. Do septembra prošle godine imali smo trend rasta, a do sada imali smo opadajući trend. To je sve normalno i ja i dalje mislim da je upravo sada ubjedljivo najbolje vrijeme za startap investitore i pokretanje novih tehnoloških startapa. Nikad nije bilo lakše doći do investicije za mlade preduzetnike, svijet je mnogostruko povezan i pravo je vrijeme za startapere.

VIII

Ethereum predstavlja javnu blockchain platformu koja omogućava funkcionalnost programabilnih transakcija, pružajući decentraizovani virtuelni endžin pomoću kojeg se realizuju peer-to-peer ugovori uz korišćenje kriptovalute Ether.

Interesovanje finansijskih i tehnoloških kompanija Specifičnost Ethereuma je i u tome što od nastanka ima podršku koju, za razliku onoj koja je karakterisala bitcoin dok je bio u nastanku, nije svojstvena samo entuzijastima, već i tehnološkim i finansijskim kompanijama, gdje posebno interesovanje iskazuje Microsoft.

RAZVOJ KRIPTOVALUTNE PLATFORME NA VIŠEM NIVOU

Ethereum je uvod u budućnost interneta

Prevaziđeni svi do sada uočeni digitalni problemi Ova tehnologija budućnosti zasnovana je na blockchain platformi pomoću koje se odvijaju bitcoin transakcije, uz znatno brži rast obima zastupljenosti, kao i uz primjenu inovatvnih rješenja zahvaljujući kojima se prevazilaze do sada uočeni problemi u kriptovalutnom svijetu.

Kreiranje jedinstvenog decentralizovanog računara Ideja autora zasnovana je na namjeri da kreira jedinstven decentralizovani globalni računar koji bi u potpunosti mogao da transformiše internet i njegove mogućnosti, dodajući mu, prije svega u finansijskom poslovanju, tehničke mogućnosti za operacije koje se izvode novcem.

Valuta Ether sastavni dio velikog mrežnog projekta Digitalna valuta nazvana Ether od prošle godine predstavlja sastavi dio ovog mrežnog projekta, a namijenjena je realizaciji pametnih ugovora i razvoju međusobog povjerenja među njegovim korisnicima, koja isključuje potrebu za angažovanjem posrednika u transakcijama.

Vitalnost mreže održava se kroz stalno “rudarenje” Uloga koju digitalna valuta Ether ima istovremeno podrazumijeva da on služi kao pogon za integrisanje aplikacija u mrežu, ali i kao dodatni motiv za njegove vlasnike da uz pomoć tehnike “rudarenja” konstantno održavaju vitalnost mreže Ethereum na kojoj je zasnovan.

Situaciju na valutnom tržštu neposredno nakon referenduma u Velikoj Britaniji karakterisalo je potonuće vodećih svjetskih valuta, dok je istovremeno vrijednost bitcoina porasla. Ovakve okolnosti pokrenule su lavinu pitanja da li bitcoin može predstavljati novo sigurno utočište za ulaganje u vremenu kada previranja na globalnom planu stvaraju turbulencije na tržištu kapitala. Pitanja takođe upućuju i oni koji žele da znaju šta najrasprostranjenijoj kriptovaluti omogućava ovakav trend kretanja.

Uz rastuću zastupljenost kriptovaluta u plaćanjima, ali i u portfolijima ulagača otvoren je prostor za unapređenje elektonskih transakcija i to ne samo u pogledu onoga što krajnji korisnik na ovaj način dobija, već i po pitanju tehničke podrške ovim aktivnostima, za šta se, sa blockchaina otišlo na viši nivo – Ethereum.

Ethereum je decentralizovana platforma koja omogućava realizaciju pametnih ugovora, odnosno rad pripadajućih aplikacija na način na koji su one programirane, bez mo-

13

milijardi dolara do sada je uloženo u kriptovalutne startapove zasnovane na ovoj tehnologiji gućnosti izmjene vremena, cenzurisanja, prevara ili uplitanja treće strane.

O ve a p l i ka c i j e n a mjenski su kreirane za blockchain platformu, koja obuhvata enormno moćnu zajedničku globalnu infrastrukturu, a koja može da omogući promjene vrijednosti i učini dostupnom digitalnu imovinu koja je u vlasništvu. Ovo omogućava developerima da rade na stvaranju novih tržišta, skladište informacije o dugovima i potraživanjima, kao i da prenose sredstva na osnovu instrkcija koje su im prethodno date, na način na koji na tržištu kapitala funkcionišu fjučers ugovori, kao i za mnoge druge funkcionalnosti koje su još u nasta-

janju i one koje će tek biti kreirane, a sve to bez potrebe za posrednikom i bez bilo kakvog rizika.

Ethereum je stvoren u nastojanju da se poboljša mreža pomoću koje se prometuje bitcoin, na kojoj je postojala jedino mogućnost obavljanja transakcija, dok ona nije bila prilagođena drugim aktivnostima, poput onih koje se u bankarskom poslovanju praktikuju raspolažući novcem, ubrajajući u to štednju i slično. Upravo ovo ulogu Ethereuma u najkraćem svodi na pokuša da na osnovama decentralizovane mreže koja postoji kod kriptovaluta formira opcije sa ciljem da se obezbijedi da se kao pokriće u ugovornim odnosima uzima digitalni novac, bez potrebe da se njegova vrijednost izražava u svjetskim valutama. Ove aktivnosti bi čak i u vrijeme kada su kriptovalute prvi put pokazale zamah djelovala iracionalno, no već sada nju ne iniciraju samo alternativci, već postoji i ogromno interesovanje subjekata koji su u finansijskom svijetu ustaljeni igrači, poput globalnih banaka i kartičnih kompanija.

A.N.R.

BlOOMBERG

X

Debata između dvoje ljudi, koji imaju skoro potpune izglede da osvoje nominacije Demokratske i Republikanske stranke na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD najmanje se vrti oko ekonomije no tek u toj oblasti vidi se koliko obojica imaju radikalne, a suprotstavljene stavove.

Tramp i Klinton imaju potpuno suprotan recept za spas ekonomije Albert R. Hant BLOOMBERG

P

rezir koji Hilari Klinton i Donald Tramp ispoljavaju jedno prema drugom nastaviće da se odvija u zajedljivoj igri podbadanja. No, njihova duboka podijeljenost po pitaju onoga šta bi radili u ekonomiji i kako bi se borili za srednju klasu je daleko važnija.

“Na ovim izborima pobijediće koji god kandidat uspije da ubijedi birače srednje klase da je bolji za njihova radna mjesta i buduće perspektive”, kazao je Stiven Mur, ekonomista fondacije Heritage i Trampov savjetnik.

“Ovdje se radi o tome da li ekonomske snage iscrpljuju srednju klasu ili je jačaju, otvararajući novac radna mjesta i podižući zarade”, karekao je Džin Sperling, vodeći ekonomista prilikom predsjedavanja Bila Klintona i Baraka Obame, kao i savjetnik Hilari Klinton.

Dok se ekonomija oporavila od krize, stopa nezaposlenosti smanjila se na manje od pola u odnosu na ono koliko je iznosila prije osam godina, a zarade su počele da se povećavaju. Ali srednja prosječna porodična primanja, u realnim dolarima, manja su nego što su bila prije deset godina.

| ZADUŽIVANJE Dvoje sa najvećim izgledima da budu nominovani nude radikalno različite ljekove, iako postoji neuobičajen jaz.

Klinton nastupa na način kako bi pokazala da većina njenih inicijativa ima finansijsku podršku.

Tramp, uprkos republikanskoj autentičnoj praksi, izgleda kao da i nije uznemiren zbog duga. On s ponosom kaže da je zaduživanje podstaklo njegove poslovne poduhvate i da je čak predložio da bi, kao predsjednik, mogao da pregovara o smanjenju obaveza koje SAD imaju po tom pitanju.

Klinton ima agendu koja uključuje poziv na povećanje minimalne zarade, 12 sedmica plaćenog odsustva za hronične bolesnike ili roditelje novorođenčeta, više fondova za finansiranje poslovnih obuka i edukacije, naročito za visokoobrazovane i 275 milijardi dolara vrijedan infrastrukturni plan.

Ona bi povećala poreze za 1,1 bilion dolara tokom naredne decenije, procjenjuje Centar za poresku politiku. Ova povećanja bi uglavnom pogodila bogatije Amerikance, uključujući veće poreze na kapitalnu dobit za sredstva oročena na duže vrijeme, veće oporezi-

vanje nekretnina bogatih nasljednika i popunjavanje nekih korporativnih rupa i prednosti koje uživaju investicioni fondovi i oni koji upravljaju privatnim kapitalom. Ovo povećanje bilo bi protivteža dolazećem smanjenju poreza srednjoj klasi.

| POREZI Tramp je, s druge strane, ponudio ogromne poreske olakšice, za koje stručnjaci procjenjuju da bi mogle koštati između devet milijardi i 11 milijardi dolara naredne sedmice. On takođe obećava da će okončati ili ublažiti mnoge federalne propise, koje naziva pogubnim po radna mjesta.

Njegov pogled na fokusiranje na podsticaje rasta u energetskoj politici prema pvim računicama razbija dva važna segmenta koje podstiče Klinton, a to su zapošljavanje i zaštita životne sredine.

No, suština predloga otvaranja radnih mjesta uključuje otežavajuće okolnosti za trgovinske ugovore, što će nametnuti teške obaveze kada je uvoz u pitanju, naroči-

U narednim mjesecima svaki kandidat će biti pod pritiskom da obezbijedi više pojedinosti, a Tramp je posebno nejasan

to iz Kine i Meksika. Iako bi međunarodno pravo i potrebe za odobrenjem Kongresa mogle inhibirati takve akcije, predsjednik je fleksibilan da nametne određene trgovinske sankcije.

U narednim mjesecima svaki kandidat će biti pod pritiskom da obezbijedi više pojedinosti, a Tramp je posebno nejasan. On je delegirao dvojicu zastupnika na strani smanjenja poreza kako bi revidirao svoj plan i učinio ga manje skupim. Jedan od njih, Mur, kaže da je cilj sasijecanje projektovanog deficita za najmanje dvije trećine na oko tri biliona dolara u narednoj deceniji. Ovo, prema njegovim riječima, bi moglo

biti ostvareno prije svega kroz ograničavanje olakšica poreskim obveznicima iz gornjeg segmenta po pitanju primanja.

| PROCJENE Sperling sugeriše da su smanjenje poreza srednjoj klasi, unapređenje visokog obrazovanja i poboljšanje infrastrukture “kandidati za ekspanziju” koje je predložila Klinton.

Dok je još specifičnosti tek u pripremi, teško je procijeniti koliki je ekonomski uticaj planova bilo kojeg kandidata, iako nekoliko ekonomskih analiza, uključujući i one koje su sproveli Moody’s Analytics i Američka privredna komora, predviđaju da bi Trampovi planovi, prije svega zbog toga što se oslanjaju na protekcionizam, deportaciju radnika bez dokumenata i zaduživanje, mogli gurnuti ekonomiju u recesiju. Njujorški milijarder odbacuje ovu tvrdnju, najavljujući da će stvoriti rast od šest odsto na godišnjem nivou, koji je posljednji put viđen 1983. godine.

THE GUARDIAN Britanski dnevnik analizira uzroke podrške brexitu, osvrćući se, prije svega na način na koji šira populacija doživljava krupne ekonomske promjene koje su uslijedile u godinama nakon pada Berlinskog zida

XI

Brexit je odbacivanje globalizacije Leri Eliot GUARDIAN

V

rijeme globalizacije počelo je onog dana kada je pao Berlinski zid. Od tog trenutka 1989. godine, trendovi vidljivi kasnih 1970-ih i tokom 1980ih su se ubrzali: slobodno kretanje kapitala, ljudi i robe, ekonomskih prelivanja, znatno smanjene uloge nacionalnih država, uz vjerovanje da je tržišna snaga, sada oslobođena, nezaustavljiva.

7 odsto BDPa iznosio je deficit u Velikoj Britaniji u 2015. godini, najveći u mirnodopskim uslovima do sada

Tokom godina došlo je do otpora globalizaciji. Nasilni protesti viđeni u Sijetlu tokom sastanka Svjetske trgobinske organizacije u decembru 1999. godine bili su prvi znak da ne vide svi korak ka nesmetanoj slobodi u pozitivnom svijetlu. Jedan od zaključaka napada 11. septembra 2001. na Njujork i Vašington bio je da nijesu samo trgovina i globalna tržišta postale globalne.

Kolaps investicione banke Lehman Brothers sedam godina kasnije formirao je shvatanje da je najbolje što su vlade mogle da učine kada su bile suprotstavljene moći globalnog kapitala bilo to da se sklone s puta i puste banke da se same nadziru.

| BRITANSKI | PROBLEMI Sada imamo bristansko odbijanje EU. Ovo je bilo više od protesta protiv karijernih oportunista koji se ne zaustavljaju i pristupačnih domova koji nikada nijesu sagrađeni. To je bio protest protiv ekonomskog modela koji se razvijao prtekle tri decenije. Da razjasnimo, nijesu svi britanski problemi rezultat njenog članstva u EU. Nije krivica Evropske komisije to što je produktivnost slaba ili što vozovi ne stižu na vrijeme. Duboko ukorijenjeni problemi koji su postojali kada se u Britaniji glasalo na referendumu prošlog četvrtka ostali su tu i kada se u petak zemlja probudila uz rezultate. Dokaz koliko je neuravnotežena ekonomija biće vidljiv kada nanoviji podaci o britanskim javnim finansijama uskoro budu objavljeni. Ovo će pokazati da li su u zemlji trgovina i investicije u crnom ili u crvenom. Na posljednjem računanju za posljednja tri mjeseca 2015. godine Velika Britanija imala je rekordni mirnodopski deficit od sedam odsto BDP-a.

novom svijetu stvorenom kada su bivše komunističke zemlje integrisane u globalni model, Evropa je trebalo da bude dovoljno velika i moćna da zaštiti svoje građane od najgorih ekscesa na tržištu. Države su prethodno bile garant pune zaposlenosti i blagostanja.

Kontrole koje su nametnute slobodnom kapitalu i ljudima omogućile su sindikatima da pregovarajo o većim platama, bez opasnosti da će njihov posao biti preusmjeren ili da će biti zamijenjeni jeftinom radnom snagom koja dolazi u njihovu zemlju.

U vremenu globalizacije, ideja je bila da bi više integrisana Evropa zajednički služila kao bedem koji bi državama pružio ono što same ne mogu da obezbijede. Britanija, Francuska, Njemačka i Italija nijesu se pojedinačno mogle oduprijeti moći transnacionalnog kapitala, ali EU je potencijalno mogla.

Put naprijed je jasan. Pomjeranje sa jedinstvenog tržišta ka jedinstvenoj valuti, jedinstvenom bankarskom sistemu, jedinstvenom budžetu i konačno jednom političkom subjektu.

Taj san je gotov. Kao što je Čarls Grent, direktor thinktank orhanizacije Centar za evropske reforme rekao: “Brexit je bio važan događaj u istoriji Evrope, a od sada će se narativi vezivati za

raspad, ne za integracije”.

| ULOGA | EVROPE Razlog je očigledan. Evropa nije uspjela da ispuni istorijsku ulogu koja joj je bila na raspolaganju. Radna mjesta, životni standard i države blagostanja bili su bolje zaštićeni u pojedinačnim zemljama 1950-ih i 1960-ih godina nego što su u doba globalizacije. Stopa nezaposlenosti širom eurozone viša je od 10 odsto. Italijanska ekonomija je jedva nešto veća nego što je bila u trenutku kada je stvoren euro. Grčka ekonomija smanjena je skoro za trećinu. Stroga štednja nagrizla je programe socijalnog staranja. Tržište rada je nezaštićeno.

Bilo je neizbježno da će doći do zaziranja, manifestovanog kroz uspon populističkih partija ljevice i desnice. Sve veći broj birača počeo je da vjeruje da mu postojeći sistem ne može ponuditi više. Mišljenja su da su od globalizacije korist imale privilegovane elite, ali ne i oni. Oni smatraju da nije pravedno što oni treba da plaćaju cijenu propusta bankara. Oni teže povratku ka sigurnosti koju bi pružala država, čak i ukoliko bi to značilo ograničavanje osnovnih sloboda koje podupire globalizacija, uključujući slobodu kretanja ljudi.

| PROBLEMI | PARTIJA

Ovo je prouzrokovalo velike poteškoće za vodeće evropske partije, naročito za one lijevog centra. Bili su srećni dok su mogli da tolerišu ideju obuzdavanja kretanja kapitala, kao što je uvođenje poreza na finansijske transakcije, dok nijesu imali problem sa nametanjem tarifa za sprečavanje odlaganja kineskog čelika. Međutim, osjećaju se neprijatno zbog ideje da bi trebalo da postoje ograničenja za slobodno kretanje ljudi. Postoji rizik da će, ako vodeće partije ne odgovore na zahtjeve svojih tradicionalnih pristalica, biti zamijenejni populističkim strankama koje će to biti spremne da učine. Socijalistička partija Francuske praktično je izgubila većinu svoje stare baze radničke klase koja je otišla ljevici i desnici, a u Britaniji postoji opasnost da će se ista stvar desiti Laburističkoj partiji, gde je laissezfaire pristup Džeremija Korbina imigrantskom pitanju suprotstavljen stavovima mnogih birača na sjeveru koji su podržali Eda Milibanda 2015. na opštim izborima, a koji su glasali za brexit prošle sedmice.

| PRIMJER | DRUGIMA Ima i onih koji tvrde da je globalizacija danas poput vremena, nešto oko če-

ga možemo kukati, ali ne i promijeniti. Ovo je pogrešno poređenje. Ekonomija se na globalnom tržištu kreira na osnovu niza političkih odluka u prošlosti, a može se oblikovati i na osnovu političkih odluka koje se donose u budućnosti. Torsten Bel, direktor thinktank organizacije Resolution Foundation analizirao je glasačke obrasce na referendumu i otkrio da su oni djelovi Britanije sa najjačom podrškom brexitu bili oni koji su siromašili duže vrijeme.

Rezultat je bio pod uticajem “duboko ukorijenjene nacionalne geografske nejednakosti”, kazao je on. Bilo je još mnogo generalizovanja u posljednjih četvrt vijeka vezano za globalizaciju. Kako je Bel prmijetio, vrijeme je za preispitivanje pretpostavke da fleksibilna globalna ekonomija može da generiše profit koji se naširoko dijeli”.

Iz ovoga se vidi da veliki broj ljudi širom svijeta ne vjeruje u fleksibilnu, globalizovanu ekonomiju koja je njima u službi. Jedan odgovor na izglasavanje brexita od ostatka Evrope bilo je da sa Britanijom treba biti na čvršćoj liniji kako bi se ostalim zemljama poslala posruka kakve su posljedice. Ovo bi samo pogoršalo stvar. Birači imaju legitimne pritužbe na privredni sistem zbog kojeg su u gubicima. Kažnjavanje Britanije neće sačuvati EU. To će ubrzati njen raspad.

| GARANT | SIGURNOSTI U drugom smislu, međutim, kriva je EU. U sjajnom

⌦ Prevod: A.N.R.

REALIZACIJA KREDITNE LINIJE IRF CG A.D.

Hotel “Sato” dobio mjesto na mapi kongresnog turizma I

nvesticija u hotel “Sato” u Sutomoru jedinstven je primjer uspješno realizovanog zdravog biznisa, koji je za tri godine poslovanja u potpunosti izmijenio koncept turističke ponude tog primorskog mjesta, čineći da zahvaljujući novim sadržajima cijela zajednica oživi, a lokalno stanovništvo prepozna korist i ostvari je.

Nekadašnji hotel “Nikšić” uz kreditnu liniju Investiciono-razvojnog fonda u potpunosti je obnovila i unaprijedila multinacionalna kompanija HotelBrain, a od jedne zvjezdice, koliko je imao u trenutku kada je tek osposobljen za prijem prvih gostiju, danas ga krase četiri. Član upravnog odbora hotela “Sato” Mirko Đurić naglasio je da je put od transformacije poslovnog objekta do hotela u koji danas dolaze gosti iz zemalja zapadne Evrope bio veliki poduhvat, iako, kako dodaje, niko u vremenu kada su radovi počeli nije vjerovao koliku će korist za lokalnu zajednicu donijeti tako kompleksan, a u toj fazi i veoma rizičan posao.

“Preuzeli smo hotel 19. aprila 2013. godine, intenzivno smo radili do 1. juna kako bi-

Način kreditiranja IRF CG A.D. realizuje ovaj Program: •direktnim kreditiranjem korisnika kredita, •kreditiranjem krajnjih korisnika kredita putem poslovnih banaka sa kojima je IRF uspostavio saradnju.

smo osposobili što veći dio kapaciteta i već 22. juna primili prve goste. U pitanju su bili gosti koji su toga ljeta došli na osnovu ugovora sa tur operatorima, uglavnom iz srednjeevropskih zemalja po izuzetno niskoj cijeni, tako da te godine nije bilo ni prilike da objekti u okolini zarade, niti su se rezultati našeg rada vidjeli na širem planu. Međutim, uz novu kategorizaciju, koja je uslijedila nakon velikih ulaganja i dovođenja visokokvalifikovanog grčkog menadžmenta hotel je danas mjesto u kojem borave brojni gosti iz Francuske, Njemačke i Španije, a od čije vanpansionske potrošnje cijelo mjesto ima koristi”, naglasio je Đurić.

Interesantan dio ponude hotela je kafe-vidikovac Skybar na desetom spratu, koji je omiljeno mjesto ljubitelja lijepog pogleda i fotografije. U pritanju je samo jedan od noviteta u ukupnoj ponudi hotela, koji uz vrhunsku uslugu dobro edukovanog osoblja zadovoljava sve kriterijume koje podrazumijevaju četiri zvjezdice.

Kapacitet hotela “Sato” danas je 150 soba, sa ukupno 350 ležajeva, a gostima su na raspolaganju plažni bar, otvoreni bazen, zakupljena plaža, SPA

Član borda Mirko Đurić, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je otvorio Svjetske umjetničke igre i član borda Milan Perišić nakon svečanosti u hotelu “Sato”

NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU 6. JULA

Program podrške izgradnji novih hotelskih kapaciteta Cilj programa je povećanje hotelskih kapaciteta kojim se stvaraju uslovi za podsticanje novog zapošljavanja, omogućava produženje tu-

centar i kongresna sala sa 500 mjesta, koja igra ključnu ulogu, kako za ovaj, tako i za tri manja lokalna hotela takođe visoke kategorije, jer je zahvaljujući njoj Sutomore postalo prepoznatljivo mjesto na mapi kongresnog turizma.

Posebna potvrda kvaliteta usluge hotela bila je organizacija trećih Svjetskih umjetničkih igara u maju ove godine, gdje su boravili učesnici iz 68 zemalja. Događaj je osmišljen da se svake godine održava u drugoj zemlji, tako da je “Sato” prvi i jedini koji je uspio da okupi učesnike u Crnoj Gori i to će ostati i narednih šest decenija.

“Vrijeme je pokazalo da se naša investicija isplatila. Kreditna linija IRF nam je bila od velikog značaja, jer je nami-

Kreditni uslovi Krediti koji se odobravaju po ovoj kreditnoj liniji, a finansiraju se iz sredstava Evropske investicione banke, odobravaće se po kamatnoj stopi za 0,5% nižoj u odnosu na definisanu kamatu Direktno kreditiranje ■Maksimalni iznos do 1.000.000 eura (za preduzetnike do 50.000 eura); ■Minimalni iznos 10.000 eura; ■Kamata 5% na godišnjem nivou, uz proporcionalan sistem obračuna; ■Rok otplate do 12 godina (uključujući grejs period); ■Grejs period do četiri godine.

Kreditiranje preko poslovnih banka ■Maksimalni iznos do 3.000.000 eura; ■Minimalni iznos 10.000 eura; ■Kamata 5% na godišnjem nivou (od kojih banci pripada 3%); ■Rok otplate do 12 godina (uključujući grejs period); ■Grejs period do četiri godine.

rističke sezone, povećavaju smještajni kapaciteti i unapređuje ukupna konkurentost Crne Gore kao turističke destinacije.

jenjena upravo ovakvoj djelatnosti. Kupili smo poslovni objekat i doslovno počeli od nule. Danas imamo 70 zaposlenih, a svi operativni troškovi pokrivaju se iz tekućeg poslovanja, tako da već sam hotel vraća investiciju”, zaključio je Đurić.

| NAMJENA | KREDITA Krediti su namijenjeni ulaganjima u izgradnju svih vrsta novih smještajnih turističkih kapaciteta i to u osnovna sredstva, materijalnu imovinu i obrtna sredstva. IRF CG A.D. može direktno finansirati do 50% vrijednosti ukupne investicije.

Iznos kredita namijenjen

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

ulaganju u obrtna sredstva može biti do 30% ukupnog iznosa kredita.

| KORISNICI | KREDITA Korisnici kredita mogu biti privredna društva i preduzetnici u svim oblicima organizovanja koje predviđa Zakon o privrednim društvima ili banke koje sa IRF imaju poslovnu saradnju. Krajnji korisnici ovih kreditnih aranžmana mogu biti subjekti koji od Poreske uprave obezbijede potvrdu da uredno izmiruju svoje poreske obaveze. Pravo na kredit ne postoji, već IRF o svakom zahtjevu donosi posebnu odluku.

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović