Dnevne novine 15. jun 2016.

PISMO DIREKTORA PINK M I TV PRVA PAJOVIĆU ■ 5

CRNA GORA NATO

Slovačka ratifikovala, Albanija će 23. juna ■ 2

Đurović hoće da ukloni konkurenciju Vijestima

DANAS UZ DN DODATAK NOVAC

SRIJEDA, 15. 6. 2016. BROJ 1480 GODINA V

INTERVJUI ● Maja Drakić-Grgur ● Jasmina Mušović ● Marko Gaćeša ● Danijela Stamatović-Drakulović

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

NA SJEDNICI BUDVANSKOG DPS ■ 2 3

BUDVA ■ 6 7

Danas će biti otvoren akva park

Marović podnio ostavku na funkcije u partiji

DOKAZI O UBISTVIMA VRAĆENI VIŠEM DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU ■ 10 11

NASTAVAK ISTRAGE O NAPADU NA TAMARU ZVICER UPIS U SREDNJE ŠKOLE■ 14 15

NAZIF CUNGU ZA DN

Ulcinj izlazi iz krize ■ 18

ZA NAJBOLJE PONUDE:

U Ekonomskoj već probijena upisna kvota

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

SLOVAČKA RATIFIKOVALA PROTOKOL

Crna Gora je uspjela kada je bilo najteže

Lajčak Parlamet Slovačke ratifikovao je juče sa 78 glasova Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi. Slovačka je četvrta država koja je ratifikovala Protokol, nakon Mađarske, Slovenije i Islanda.

U uvodnom izlaganju ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak kazao je da je glasanje za Protokol pokazatelj da je Slovačka zemlja koja se zalaže za politiku otvorenih vrata, prenosi Radio Antena M. “Crna Gora ispunila je sve uslove koji su bili potrebni i za 10 godina od nezavisnosti značajno napredovala. Ratifikacijom će Crna Gora postati i punopravna članica NATOa, što će doprinijeti stabilnosti Zapadnog Balkana”, kazao je Lajčak.

Crna Gora ostaće upamćena u regionu kako je kazao Lajčak,

po tome da je uspijevala onda kada joj je bilo najteže.

Lajčak je u završnoj riječi kazao je da jučerašnja rasprava nije bila o Crnoj Gori, već o podjelama koje postoje u slovačkom parlamentu za i protiv NATO-a.

“Jasno je da je nastojanje Crne Gore ili većine u Crnoj Gori da postane članica i da evropski standardi budu ispunjeni.

Poslanici crnogorskog DF-a poslali su vam pismo kojim traže da ne podržite ovaj dokument.

Dozvolite da apelujem na vas da se ne miješate u crnogorsku unutrašnju politiku. Najbolje bi bilo da glasate za podršku Protokolu”, poručio je u završnoj riječi Lajčak.

Od prisutnih 104 poslanika, za je glasalo 78, protiv 17, uzdržano je bilo osam i jedan poslanik nije glasao.

PODRŠKA KOMŠIJA NATO INTEGRACIJAMA

Albanija će 23. juna ratifikovati Protokol

Generalna sekretatka vačke. To je četvrta zemlja Parlamenta Albanije Alba- koja je stavila svoj potpis kana Štula najavila je da ko bi ubrzala crnogorće njena zemlja 23. sko članstvo u Najuna ratifikovati to. Prethodno su Protokol o prito učinile Slostupanju Crne venija, Island i Mađarska.

Gore NATO. Predsjednik “RatifikaSkupštine cija protokoDarko Pajola o pristupavić najavio je nju Crne Gore da će ratifikaAlijansi predvicija teći brže neđena je u našem Albana Štula kalendaru za 23. jun go što mnogi očekuju, a ratifikovanja koja su 2016.godine”, kazala je Štula u izjavi za Dnevne novine. uslijedla jedna za drugim poRanije juče Protokol je ra- kazuju da se Pajovićeva očeJ. Đ. tifikovao i Parlament Slo- kivanja ispunjavaju.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA

SVETOZAR MAROVIĆ PODNIO OSTAVKU

⌦ Mili Prelević

P

redsjednik Političkog savjeta Demokratske partije socijalista Svetozar Marović podnio je ostavku na sve funkcije u ovoj partiji, saznaju Dnevne novine iz Opštinskog odbora DPS-a Budve.

O podnošenju ostavke Svetozar Marović je obavijestio vrh Demokratske partije socijalista, a ova informacija saopštena je na sjednici Opštinskog odbora DPS Budva u ponedjeljak. Inače, ovoj sjednici prisustvovali su i predsjednik DPS-a Milo Đukanović i njegov zamjenik Duško Marković.

Svetozar Marović uhapšen je 17. decembra zbog sumnje da je učestvovao u nezakonitim poslovima kojima je budžet Opštine Budva oštećen za više desetina miliona eura.

■ SPORAZUMNO PRI-

plati 50.000 zbog malverzacija prilikom ugovaranja gradnje donjeg bulevara u Budvi, puta u selu Krapina, gradnje kolektora u Bečićima, kao i za slučajeve “Properti investment” i “Kopi rajt”.

Ovaj sporazum juče je dostavljen Višem sudu na odlučivanje.

Tako je Marović potpisao dva sporazuma i pristao da odleži četiri godine i tri mjeseca u zatvoru i vrati 1.100.000 eura.

Marovićevo hapšenje je često bilo povod za optužbe na račun Demokratske partije socijalista od opo-

ZNANJE KRIVICE

Marović je precizirao ugovor sa Specijalnim tužilaštvom o sporazumnom priznanju krivice u pet budvanskih afera i 17. maja ga potpisao s tužiocem Sašom Čađenovićem.

Tim dogovorom je predviđeno da odleži godinu i deset mjeseci zatvora i da

MILO ĐUKANOVIĆ KAŽE DA JE PRIZNANJE KRIVICE INDIVIDUALNI ČIN, KAO I KRIVIČNA ODGOVORNOST, I NE DA SE SOCIJALIZOVATI, NI KROZ PARTIJU, NITI KROZ DRUGE OBLIKE ORGANIZOVANJA

zicionih partija, koje su pokušavale da sporazume koje je Tužilaštvo sklopilo sa budvanskim funkcionerima povežu sa politikom DPS-a. DPS je sve te optužb e o dbacio navodeći da su pred zakonom svi isti i da svako treba da odgovara za svoje ponašanje.

■ INDIVIDUALNA

ODGOVORNOST

Marovićev status i njegova odgovornost bili su tema i novinarskih pitanja upućenih predsjedniku Vlade i DPS-a Milu Đukanoviću, prije dva dana u Budvi. Đukanović je re-

4

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

POLITIKA

3

SUSRET MILA ĐUKANOVIĆA I DUNJE MIJATOVIĆ

Podići profesionalnost i odgovornost u medijima Sa sastanka Mila Đukanovića i Dunje Mijatović

GODINE I TRI MJESECA U ZATVORU, KAO I DA VRATI 1.100.000 EURA PREDVIĐAJU DVA SPORAZUMA KOJA JE MAROVIĆ POTPISAO

kao da nije DPS priznao bilo kakvu krivicu, jer je priznanje krivice individualni čin, a individualna je i uopšte krivična odgovornost, i ne da se socijalizovati, ni kroz partiju, niti kroz druge oblike organizovanja.

“I to moraju imati na umu svi oni koji sada misle da je ovo odlučan trenutak da namire svoje račune sa DPSom. Sa DPS-om će morati da namire svoje račune na biralištima, a mi smo spremni da se odgovorno suočimo sa problemom koji je nastao, da izađemo iz tog problema, nudeći jednu novu perspektivu ovom gradu. Apsolutno sam siguran da imamo snage da ponudimo realnu projekciju daljeg razvoja ovoga grada i siguran sam da u svom sastavu imamo ljude koji će zavrijediti pažnju Budvana”, kazao je Đukanović.

Marović je bio predsjednik Političkog savjeta DPS, a na tu funkciju je izabran na VII Kongresu održanom 20. juna 2015. godine. Marović je bio i član Glavnog odbora DPS. Po funkciji, Marović je bio član Predsjedništva i Savjeta DPS.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović primio je juče Dunju Mijatović, predstavnicu Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) za slobodu medija.

U dužem i otvorenom razgovoru izraženo je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom i rezultatima koji su u međuvremenu ostvareni. Pozdravljen je završetak rada na etičkom kodeksu novinara za koji je Dunja Mijatović rekla da je jedan od najboljih u cijelom regionu, uz nadu da je to početak jednog novog procesa.

Na sastanku je bilo riječi i o nastavku rada Komisije za praćenje postupanja nadlež-

nih organa u istragama starih i nedavnih slučajeva prijetnji nad novinarima i ubistava novinara. Premijer je obavijestio o razlozima za razmišljanje da se djelovanje ovog tijela izmjesti u Parlament Crne Gore kako bi se obezbijedio veći stepen njegove samostalnosti u radu, ali takođe i da je ministar unutrašnjih poslova predložio da to ostane u nadležnosti Vlade, uz argument da bi time bila obezbijeđena bolja garancija njene učinkovitosti.

“To je više tehničko pitanje, važno je da se stvore svi preduslovi za rad Komisije i tako će biti i postupljeno”, rekao je Đukanović. Objašnjeno je da

će Odbor koji će biti formiran u Skupštini biti samo dodatna politička podrška od strane zakonodavne vlasti za efikasnije postupanje nadležnih organa u svim slučajevima od značaja za rad novinara i medija.

Uz saglasnost da je najbolji model koji funkcioniše i daje rezultate, bilo je riječi i o značaju podizanja profesionalnih standarda i odgovornosti u ovoj izuzetno važnoj djelatnosti za svako društvo. Mijatović je posebno naglasila značaj podrške premijera i istakla da će nastaviti svoj angažman da pomogne Crnoj Gori oko svih pitanja medijskih sloboda.

E.H.

NATO: SASTANAK MINISTARA ODBRANE ZEMALJA ČLANICA

Crna Gora kredibilan saveznik U sjedištu NATO u Briselu održava se sastanak ministara odbrane zemalja saveznica, na kojem prvi put od potpisivanja Pristupnog protokola učestvuje i ministar odbrane Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić, a sa kojeg je poručeno da će Crna Gora biti kredibilan saveznik.

Glavne teme dvodnevnog sastanka ministara su prilagođavanje Alijanse savremenim bezbjednosnim izazovima, unapređenje kolektivne odbrane, kao i jačanje saradnje sa partnerskim zemljama i međunarodnim organizacijama, prije svega sa EU. Kako je saopšteno iz reso-

ra, ministri su razgovarali o ukupnim aktivnostima na planu unapređenja odbrambenih kapaciteta Alijanse i pozitivno ocijenili progres

ostvaren u pogledu ulaganja u odbranu zemalja članica, a nastaviće i sa naporima u borbi protiv terorizma,

ekstremizma, kao i na očuvanju demokratskih vrijednosti savremenog društva.

Pejanović-Đurišić je istakla da je Crna Gora posvećena savezničkim naporima u cilju jačanja kolektivne odbrane i projektovanja stabilnosti van granica NATO. Sastanak je takođe bio i prilika za razmjenu mišljenja o agendi i odlukama koje će biti donesene na predstojećem Samitu, koji će biti održan u Varšavi 8. i 9. jula.

Pejanović-Đurišić je imala bilateralni sastanak sa ministrom odbrane Francuske Žan Iv Le Drianom na kojem se razgovaralo o daljem unapređenju saradnje dviju zemalja u oblasti odbrane. E.H.

4

POLITIKA

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

NEZAVISNI POSLANIK TRAŽI PROVJERU DOKAZA

Bojanić

⌦ Elhana Hamzić Predsjednik Kluba poslanika Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja pozvao je direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića da, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, preduzme odgovarajuće radnje i utvrdi da li postoji osnov sumnje da je poslanik Mladen Bojanić vršio nezakonite aktivnosti, kojima bi bio prekršen Ustav.

U tekstu objavljenom na sajtu Socijaldemokrata Crne Gore, pod nazivom “Ne-

Tuponja: Utvrditi da li je Bojanić prekršio Ustav uspjeli pokušaj ucjene poslanika SD klasičnim podmetačinama” tvrdi se da je poslanik Mladen Bojanić pokušao da ucijeni jednog od istaknutih funkcionera SD-a i utiče na njihovu slobodnu volju i opredjeljenje prilikom glasanja na sjednici Skupštine Crne Gore.

“Iz navedenog, a nezavisno od toga da li je informacija koju je na račun SD-a iznio Bojanić istinita ili ne, i da li za svoje tvrdnje posjeduje dokaze ili ne, proizilazi zabrinutost i potreba da se ispita da li je poslanik Bojanić služeći se

Postoji potreba da se ispita da li je poslanik Bojanić služeći se ucjenom i političkom korupcijom pokušao da utiče na slobodnu volju poslanika da glasa po sopstvenom uvjerenju, kazao je Tuponja

ucjenom i političkom korupcijom pokušao da utiče na slobodnu volju poslanika da glasa po sopstvenom uvjerenju, jer bi time prekršio Ustav Crne Gore u članu 85, kao i zakone koji iz njega proizilaze”, kazao je Tuponja.

Bojanić je, reagujući na izjavu Tuponje, pozvao nadležne da provjere da li je on pokušao da ucijeni jednog od istaknutih funkcionera SD-a i utiče na njihovu slobodnu volju i opredjeljenje prilikom glasanja na sjednici Skupštine Crne Gore.

Tuponja “Suočeni sa nepobitnim dokazima o zloupotrebi državnih sredstava u partijske svrhe, od odgovornih lica Ministarstva saobraćaja, Direkcije za željeznicu i SD-a, sada se, uz podršku Pozitivne, nebuloznim izjavama i konstatacijama, sa evidentnih krivičnih djela pokušava skrenuti pažnja na onoga ko je to obznanio i prijavio nadležnim državnim organima”, kazao je Bojanić.

Bojanić poručuje da je lako provjeriti njegov odnos prema izboru predsjednika Skupštine.

AKTUELNO

ZANIMLJIVO

SLOVENAČKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA U MOSKVI

Sankcije Rusiji nijesu rješenje Slovenački ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zauzeo se juče u Moskvi u razgovorima s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom za elastičniji odnos EU-a prema Rusiji kad je riječ o ekonomskim sankcijama koje su zbog ukrajinske krize još na snazi.

“Sankcije nijesu okončale ukrajinsku krizu, to nije pravi instrument za rješenje problema”, kazao je Erjavec nakon sastanka s Lavrovom, na kojem se razgovaralo i o razlozima smanjivanja inače visokog nivoa trgovinske razmjene dviju država. To su, uz sankcije, i niže cijene sirovina i manja kupovna moć Rusa, što je

FRANCUSKA

Desetine hiljada ljudi na demostracijama u Parizu smanjilo poslove slovenačkih preduzeća s ruskim državnim kompanijama i uticalo na slabiju posjetu ruskih turista u Sloveniji.

Erjavec je kazao da je

u razgovoru s ruskim kolegom bilo riječi i o međunarodnim pitanjima, kao što su kriza u Siriji i Iraku, te Libiji, terorizmu i migracijama, ali i o odosima NATO i Rusije.

formacijama, u sukobima demonstranata i policije na protestima koji traju od marta, uhapšeno je 11 osoba, a najmanje 15 lica je povrijeđeno.

Sedam sindikata i studentskih organizacija pozvalo je na demonstracije zbog zakona koji će olakšati otpuštanje radnika, a štrajkovima širom Francuske pridružili su se željeznički radnici i taksisti.

Francuska proživljava burne dane - u toku je Evropsko prvenstvo, huligani divljaju na ulicama, u ime ID su ubijeni policajac i žena, a traju i demonstracije.

Desetine hiljada ljudi nastavilo je proteste zbog najavljenih reformi zakona o radu, a policija je morala da upotrijebi suzavac pošto je grupa demonstranata bacala kamenice na policajce.

Prema posljednjim in-

NEOBIČNI REKORDI

Najskuplja guma - 600.000 dolara U Ginisovu knjigu upisan je još jedan bizarni svetski rekord - za najskuplju automobilsku gumu proglašen je pneumatik kompanije Z Tyre koji vrijedi nevjerovatnih 600.000 dolara.

Kada se svojevremeno pojavio na tržištu, Bu-

PROGLAŠEN NAJBOLJI RESTORAN NA SVIJETU

Titula restoranu iz Modene Osteria Francescana proglašena je u ponedjeljak na svečanosti u Njujorku najboljim restoranom na svijetu zbog svog inventivnog spravljanja tradicionalnih italijanskih jela.

Ambiciozne kreacije savršeno uravnotežuju zahtjeve tradicije i savremenog doba, kažu sastavljači popisa za Massima Botturu, šefa kuhinje Osterie Francescane.

Na popisu najboljih 50 svjetskih restorana ovaj italijanski

restoran u Modeni zauzeo je prvo mjesto, dok je drugo pripalo prošlogodišnjem pobjedniku - španskom restoranu El Celler De Can Roca u Gironi, a treće mjesto je zauzeo Eleven Madison Park u Njujorku, prenosi Hina. Nagrada za životno djelo uručena je francuskoj gastro ikoni Alenu Pasardu koji vodi pariški L’Arpege, dok je nagradu za najboljeg šefa kuhinja dobila Dominik Kren iz američkog Atelier Crenna.

gatti Veyron je osim performansama privukao pažnju javnosti i skupocjenim gumama.

Naime, set pneumatika za ovaj hiperautomobil koštao je oko 30 hiljada dolara.

Jedna jedina guma koju je napravila firma Z Tyre iz

Dubaija, nadmašuje cijenu kompleta Veyronovih pneumatika čak 20 puta!

Poređenja radi, većina Ferrarijevih modela jeftinija je od ove gume, a set od 4 pneumatika košta više od naskupljeg među njima - LaFerrarija.

Okončana talačka kriza u Teksasu Nepoznati naoružani napadač, koji je danas upao u zgradu “Volmarta” u teksaškom gradu Amarilu, ubijen je u policijskoj akciji. Svjetski mediji prenose sinoć da je napadač ubijen u policijskoj akciji, a taoci su odvedeni na sigurno..

Policija nije saopštila da li ima povrijeđenih, a jedan od svjedoka je naveo da je napadač bio zaposlen u tržnom centru..

U SISTEMU PENTAGONA

Hakeri pronašli 100 mana Ministarstvo odbrane SAD unajmilo je hakere koji su imali zadatak da testiraju kompjuterski sistem Pentagona. Zvaničnici su se šokirali kada su im hakeri predali izvještaj u kojem se nalazi više od 100 bаgova koji mogu itekako da naštete sigurnosti njihovog sistema.

U programu je učestvovalo 1.400 sertifikovanih hakera ko-

ji su pomogli da se otkriju neprimijećene sigurnosne probleme u DoD’s mreži.

Oni nam pomažu da budemo sigurniji i radije ćemo to učiniti sa “bijelim šeširdžijama” nego da učimo lekciju od crnih. U programu su učestvovali individualci koji su prošli provjere, rekao je Ešton Karter, sekretar Ministarstva odbrane SAD.

USD: GBP: JPY: CHF: RUB: RSD: HRK:

1.1235 0.7937 118.99 1.0832 74.225 123.39 7.5276

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

AU = 1,286.19$

MONTENEGRO BERZA

EKONOMIJA PLEMENITI METALI

KURSNA LISTA

6

AG=17.38$

40,1

NAZIV HBO1 LUBA TREN-O JGPK TREN

NAJVEĆI PROMET CIJENA 100,0000 0,1679 0,0513 12,5001 0,0503

KOLIČINA 1.000 100.950 232.334 789 158.420

OBIM U € PROMJENA 100.000,0000 0,00% 16.953,6200 -1,24% 11.920,7300 0,00% 9.862,5400 -3,82% 7.968,5300 -0,20%

Gvozdenović sa predsjednicom Opštine Tivat Snežanom Matijević

HILJADA NEZAPOSLENIH GRAĐANA JE U CRNOJ GORI OVE SEDMICE, 0,1 ODSTO MANJE NEGO PROŠLE

ODBOR ZA RAD I SOCIJALNO STARANJE

Izmiriti obaveze prema penzionerima KAP-a Zakon o izmirenju obaveza prema bivšim radnicima Kombinata aluminijuma (KAP) mora se sprovesti, pri čemu je potrebno tražiti od nadležnih odgovor zašto se njegova primjena ne poštuje, smatraju članovi Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Poslanik LP Andrija Popović kazao je da je Zakon o izmirenju obaveza prema radnicima KAP-a, koji su usljed stečaja ostvarili pravo na penziju, donijet u Skupštini i da je trebalo da se realizuje do 31. marta.

Zakonom je predviđeno da se za otpremnine 414 penzionera KAP-a isplati 5,45 miliona eura.

“Ne znam šta je sporno, ne može niko biti iznad Skupštine i zakona. Pozivam ministarstva ekonomije i finansija da se ovaj zakon hitno sprovede, a Odbor da donese zaključak kojim poziva nadležne da primijene ovaj zakon”, rekao je

Popović na sjednici Odbora.

Penzioneri KAP-a protestuju od kraja marta, tražeći da im se isplate otpremnine shodno zakonu koji je usvojila Skupština kao leks specijalis. Penzioneri su prvobitno protestovali ispred zgrade Ministarstva finansija, da bi od početka maja blokirali podgorički bulevar Svetog Petra Cetinjskog.

Poslanik DPS-a Zoran Jelić rekao je da je neprijatno vidjeti radnike u toj situaciji ispred parlamenta i da svi žele da se problem riješi.

“Svi članovi Odbora mogu da dostave u pisanoj formi predloge zaključaka Stručnoj službi, o čemu ćemo se izjasniti u petak na sjednici”, dodao je Jelić.

Predstavnik bivših radnika KAP-a Nikola Raković naveo je da oni dva i po mjeseca nastoje da Vlada ispoštuje zakon, koji je prošao eminentne stručnjake.

(Mina-biznis)

MINISTAR BORAVIO U ZVANIČNOJ POSJETI KOTORU I TIVTU

GVOZDENOVIĆ: OVA SEZONA PREVAZILAZI PRETHODNE Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović pozvao je turiste iz cijelog svijeta da posjete Kotor i ove sezone, za koju je najavio da bi po uspješnosti trebalo da prevaziđe rekordnu prošlu godinu.

Tokom jučerašnje posjete kotorskoj opštini, Gvozdenović je sa predstavnicima lokalne uprave razgovarao o saradnji u oblastima iz nadležnosti Ministarstva, projektima koji se realizuju ili su planirani, analizi pripreme i odvijanja ljetnje sezone i planskoj dokumentaciji.

■ RIJEŠITI

DOKUMENTACIJU

Protestuju od marta: Penzioneri KAP-a

“Prostorno urbanistički plan, koji je počeo da se radi prije nekoliko godina, mora konačno da se završi i da bude u potpunosti usklađen sa studijom kulturne baštine i Prostornim planom obalnog područja. To je ključno za investicione aktivnosti, ali i za zaštitu kulturne baštine koja je jedna od ključnih elemenata ponude na ovom prostoru”,

Ovo je poseban grad sa posebnim kvalitetom, a ove druge stvari biće riješene, rekao je Gvozdenović komentarišući bezbjedonosnu situaciju u Kotoru

nely Planet-u proglašen i za grad koji prvi treba posjetiti ove godine. Prethodno su to bili London, San Francisko, Rim. Ovo je poseban grad sa posebnim kvalitetom, a ove druge stvari biće riješene”, rekao je Gvozdenović.

Komentarišući dugotrajno nefunkcionisanje hotela Fjord, ministar je kazao da to nije u nadležnosti Opštine, niti resora na čijem je čelu.

■ PORAST

PROMETA

istakao je Gvozdenović.

Na pitanje novinara koje se odnosilo na uticaj aktuelne bezbjednosne situacije u Kotoru na posjetu turista, Gvozdenović je kazao da je za svaki grad ključno da sigurnost bude na visokom nivou.

“Informisani smo da je ambijent u gradu dobar, da sve dobro funkcioniše. Ovo je grad pod zaštitom UNESCO-a koji je jako dobro pozicioniran u svim međunarodnim medijima, a po Lo-

Gvozdenović je juče boravio i u zvaničnoj posjeti Tivtu, u kojem je, kako je ocijenio, tokom prvih pet mjeseci ove godine zabilježen porast turističkog prometa za 20 odsto.

“Sigurni smo da se Tivat sa novim hotelskim sadržajima dodatno može pozicionirati kao destinacija koja nudi poseban kvalitet zbog blizine aerodroma, koji je takođe u fazi rekonstrukcije, Porto Montenegra kao posebnog crnogorskog brenda, Qatar Diara i kompleksa Luštica Bay”, naveo je Gvozdenović. I.K.-Z.K.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

NAZIV KOGE TECG PREN TREN-O HBO1

DOBITNICI

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

0,1280 3,1721 0,8600 0,0513 100,0000

40.000 1.100 196 232.334 1.000

5.120,0000 3.489,3000 168,5600 11.920,7300 100.000,0000

2,40 0,69 0,00 0,00 0,00

NAZIV JGPK LUBA TREN TREN-O HBO1

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 12,5001 0,1679 0,0503 0,0513 100,0000

KOLIČINA 789 100.950 158.420 232.334 1.000

PODACI ELEKTROPRIVREDE NA KRAJU MAJA

GRAĐANI ZA STRUJU DUGUJU 134 MILIONA EURA

■ UTUŽUJU SVE

KOJI IMAJU DUG

Iz Direkcije za odnose sa javnošću EPCG naglašavaju da su povećali stopu naplate čime je trend rasta duga zaustavljen.

“EPCG na svaki način pokušava da otplatu nagomilanog

duga učini prihvatljivom za domaćinstva koja duguju. U tom smislu pokrenuli smo više akcija, od potpisivanja klasičnih protokola sa minimalnim učešćem i maksimalnim brojem rata, do akcije “Podijelimo teret, gdje se domaćinstvima nudi otplata duga, bez obzira na njegov iznos, bez učešća i uz fiksnu mjesečnu ratu od 20 eura i obustavu obračuna zatezne kamate”, ističu u EPCG. Oni podsjećaju da su potrošači po zakonu dužni da plate račun u roku od osam dana od prijema. Ukoliko to ne urade, EPCG im šalje opomenu, nakon čijeg uručenja potrošač račun treba da plati u roku od osam dana.

“Ako se i ta obaveza ne ispoštuje, EPCG ima pravo da potrošača isključi sa mreže”,

SKUP PRIVREDNIH KOMORA REGIONA

Privrednici u Ankoni

Podrška razvoju malog i srednjeg preduzetništva u jadransko-jonskoj regiji centralna je tema Foruma njihovih komora, koji se ove sedmice održava u Ankoni.

Na Forumu će se, kako je saopšteno iz Privredne komore čiji predstavnici učestvuju na skupu, raspravljati o prioritetima, izazovima i ulozi privrednih komora u razvoju malog i srednjeg preduzetništva.

OBIM U € PROMJENA 9.862,5400 -3,82 16.953,6200 -1,24 7.968,5300 -0,20 11.920,7300 0,00 100.000,0000 0,00

CBCG: Brine kretanje javnog duga

Najveća dugovanja imali su potrošači u Bijelom Polju, koji u prosjeku duguju 700 eura, kažu u EPCG

Ukupan dug crnogorskih građana za utrošenu električnu energiju posljednjeg dana maja iznosio je 134 miliona eura, a najveća dugovanja imala su domaćinstva u Bijelom Polju, saopšteno je Dnevnim novinama iz Elektroprivrede (EPCG).

Potrošači u bjelopoljskoj opštini u prosjeku su dugovali 700 eura, dok je prosječan dug domaćinstava na nivou države iznosio 400 eura.

7

U prošloj godini zabilježeni su rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i stranih direktnih investicija, dok određenu dozu zabrinutosti unosti kretanje javnog duga i budžetskog deficita, ocijenjeno je u Godišnjem makroekonomskom izvještaju Centralne banke.

U izvještaju, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Savjeta CBCG, konstatovan je niz pozitivnih trendova zabilježenih u tom periodu, kao što su rast BDP-a i smanjenje deficita tekućeg računa platnog bilansa.

“Takođe je konstatovano da je u prošloj godini bankarski sistem bio stabilan i likvidan, međutim i dalje opterećen nekvalitetnim kreditima, iako je njihov nivo znatno smanjen”, saopšteno je iz CBCG.

ukazuju u kompaniji, napominjujući da radi zaštite svojih potraživanja redovno utužuju sve koji imaju dugovanja, čime sprečavaju njihovo zastarijevanje.

■ REDOVNE PLATIŠE

Najredovnije platiše već godinama su stanovnici Tivta, čiji je prosječan dug za struju oko 100 eura. Redovnost u plaćanju, kako navode u EPCG, nagrađuje se mjesečnim popustima od pet odnosno deset odsto za članove Zlatnog tima, za koje se organizuju i nagradne igre.

Bo.M.D.

NEVLADINO UDRUŽENJE ª RADOJE DAKIĆº O RASPODJELI PARA

Nadležni da kažu ko je podijelio novac

Predstavnici nevladinog udruženja “Radoje Dakić” zatražili su od nadležnih da saopšte ko je i na osnovu čega dao nalog da se dva miliona eura od sudske prodaje imovine fabrike podijeli na 204 povjerioca, umjesto na njih 1.800.

Iz udruženja na čijem je čelu Vojislav Perazić navode da je to jedan u nizu prekršaja i nezakonitih radnji karakterističnih za slučaj bivše podgoričke fabrike.

“Obraćali smo se 120 puta

50

MILIONA EURA POTRAŽUJU BIVŠI RADNICI “RADOJA DAKIĆA” OD DRŽAVE, A NA OSNOVU PRAVOSNAŽNIH PRESUDA

domaćim institucijama tražeći rješenje za problematiku radnika “Radoja Dakića”, koji po osnovu pravosnažnih sudskih presuda potražuju 50 miliona eura. Od njih smo dobili 27 površnih odgovora”, navode u Udruženju.

Oni su podsjetili da je Osnovno državno tužilaštvo formiralo predmet na osnovu njihove urgencije kojom se, između ostalog, zahtijeva da se ispita gdje je otišao novac od prodaje željeza i građevinskih mašina iz fabrike.

8

TURIZAM JUN

15 KALENDAR

DOGAĐAJA ■od 13. do 20. juna DANI MALINE Knjaževac Andrijevica

Call centar NTO 0 8000 1300

AERODROMI Podgorica +38220/444-244 Tivat +38232/671-337 www.montenegroairports.com

AUTOBUSKE STANICE Podgorica +38220/620-430 Budva +38233/456-000 Žabljak +38252/361-318 www.busterminal.me

ŽELJEZNIČKE STANICE Podgorica +38220/441-211 Sutomore +38230/301-692 Bar +38230/301-615 Bijelo Polje +38250/478-560 Nikšić +38269/363-582 www.zcg-prevoz.me

BARSKA PLOVIDBA + 38230/303-469 www.montenegrolines.net

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

BUDVA: DANAS ZVANIČNO OTVARANJE, GOSTI ČEKAJU ⌦ Nina Lajović

N

epovoljni vremenski uslovi i neriješene administrativne procedure odložiće prijem prvih posjetilaca akva parka na brdu Topliš iznad Budve, čije je zvanično otvaranje zakazano za danas.

U ko m p a n i j i Aq u a terra solutions, koja realizuje ovaj projekat vrijedan 13 miliona eura, očekuju da će građane moći da ugoste tokom sljedeće nedjelje.

“Loše vrijeme je uticalo na dinamiku građevinskih radova, ali ćemo ih završiti do subote. Nadamo se da će u narednih pet do sedam dana biti završene i administrativne procedure i da ćemo dobiti upotrebne i radne dozvole kako bismo mogli da počnemo rad”, rekao je Dnevnim novinama Sahret Hajdarpašić, član odbora direktora Aquaterra solutions.

AKVA PARK U FUNKCIJI OD NAREDNE NEDJELJE

■ ANGAŽUJU 140 SEZONACA

Dugoočekivani akva park prostire se na 41.800 kvadrata, a obuvata niz zabavnih i uzbudljivih vodenih atrakcija – tobogana i bazena, dječiji dio sa više od 50 atrakcija, restoran, tri bara, dječji kafić, prodavnicu, foto-kabinu i druge atraktivne sadržaje.

Dnevni kapacitet akva parka je 6.000 ljudi.

“Za narednu godinu planiramo novitete, već je naručeno nekoliko novih tobogana. Imamo zonu od 80 ari koja će za 2017. biti aktivirana, kao još jedan od sadržaja akva parka”, naveo je Hajdarpašić.

Njegova kompanija godišnje će za zakup zemljišta Opštini Budva plaćati 240.000 eura, a tokom sezone zapošljavaće 140 radnika, odnosno njih 20 tokom cijele godine.

Otvaranjem akva parka i unapređenjem ponude Budve zadovoljni su i u lokalnoj turističkoj organizaciji, čija direktorka Jelena Rađenović ističe da će novi sadržaj uticati na produženje sezone.

6

hiljada ljudi dnevno će moći da primi akva park na Toplišu

Cijene uskladili sa troškovima

Komentarišuću visinu cijena ulaznica, Hajdarpašić je kazao da su one usklađene sa troškovima koje njegova kompanija ima u pogledu održavanja i funkcionisanja akva parka.

“Veliki su troškovi za vodu, struju, održavanje, isplatu obaveza prema radnicima. Trudili smo se da cijene uskladimo tako da svima budu pristupačne, a i niže su nego na plažama”, ocijenio je Hajdarpašić, dodajući da će imati posebnu ponudu za porodice i organizovane grupe.

CIJENE ULAZNICA Odrasli (od 130 cm) cijeli dan (od 10-19h) - 20 eura Odrasli (od 130 cm) 4 sata - 16 eura Djeca (100-130 cm) cijeli dan (od 10-19h) - 15 eura Djeca (100-130 cm) 4 sata - 12 eura Direktorka turističke organizacije Budva Jelena Rađenović uvjerena je da će akva park produžiti sezonu u tom gradu

■ PODRŠKA

INVESTITORU

“Sa aspekta obogaćivanja turističke ponude, izuzetno smo zadovoljni što će se o Budvi opet govoriti u superlativu, ovakav projekat može bitno uticati i na produženje turističke sezone, što je cilj svih zaposlenih u turističkoj pri-

vredi. Turistička organizacija opštine Budva, investitorima i vlasnicima će uvijek biti pouzdan partner u svakoj vrsti promocije, jer naš zadatak jeste da prepoznamo vrijednosti turističkog proizvoda i da ga učinimo što dostupnijim ciljnoj javnosti”, poručila je Rađenović.

HRONIKA

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Danilović: Nema novih vozila, stopirao sam neke nabavke

9

U MUPU 900 vozila, od kojiх Preko 200 sa civilniM tablicaMa

Građani su vratili 1.079 komada oružja

MUP ima čak 86 vozila sa privatnim tablicama, dok ih je u Upravi policije prema nekim podacima 119

Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović odgovarajući na novinarska pitanja nakon koferencije za medije povodom završetka kampanje “Poštuj život, vrati oružje”, kazao je da su predstavnici opozicije u Vladi pronašli nepravilnosti u radu institucija, te da je on u svom resoru iz tih razloga stopirao određene javne nabavke. ‘’Nijesmo ništa prepustili slučaju, istražujemo sve do detalja, pa i određene javne nabavke. Neke sam već stopirao, jer za naše prilike nije riječ o malim ciframa. Vjerujem da nam ne trebaju novi automobili za bilo koju potrebu ako ih imamo prilično dovoljan broj’’, kazao je Danilović. Po njemu ova priča o voznom parku možda nekima ne zvuči bitno, ali

Vjerujem da nam ne trebaju novi automobili za bilo koju potrebu ako ih imamo prilično dovoljan broj

mora se u obzir uzeti podatak da MUP ima preko 900 automobila.

Kako ističe Danilović, automobil ne može da bude statusni simbol već operativna stvar u MUP-u. ‘’Ubijeđen sam da će od danas krenuti drugačija re-

organizacija kada je posrijedi upotreba voznog parka.

Prošle sedmice smo naložili da se da detaljna analiza i da se automobili preraspodijele. Tako da će automobile tačno određene namjene dobiti oni kojima je to potrebno, a ostali će u mjeri profesionalne namjene voziti svoja’’, objasnio je ministar.On je juče ponovio da je posjetio Beograd u privatnoj režiji i to automobilom iz pratnje koja je po zakonu obavezna za ministra.

“Nisam koristio službeno vozilo koje mi pripada, već sma išao vozilom iz pratnje.

Noćenje sam platio iz mog džepa, kao i avionsku kartu iz Beograda za Podgoricu, jer sam se avionom vratio kući. Mogao sam da koristim i službeno vozilo sa civilnim odnosno privatnim

tablicama, ali nijesam htio.

Prema mojim saznanjima, u MUP-u ima čak 86 vozila sa privatnim tablicama, dok ih je u Upravi policije prema nekim podacima 119, mada je ta brojka nezvanično mnogo veća i ona se kreće oko 400”, kazao je Danilović.

N.P.

86 vozila sa privatnim, odnosno civilnim tablicama koriste službenici mupa, dok ih u upravi policije ima najmanje 119

Od stupanja na snagu Zakona o oružju u martu prošle godine, prema navodima Danilovića građani su vratili 1.079, a legalizovali 1.043 komada naoružanja.

“Posjedovati oružje ne znači imati ličnu bezbjednost. Onaj ko je spreman da napravi teroristički akt, spremniji je od pojedinca koji posjeduje oružje”, kazao je Danilović.

Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da su kroz tu kampanju uspjeli da informišu građane o novom zakonodavstvu, da prikupe oružje i doprinesu bezbjednijem društvu. Da broj prikupljenog oružja potvrđuje da su građani sve više svjesni opasnosti ilegalnog posjedovanja smatra i šefica UNDP-a u Crnoj Gori Fiona Mekluni. Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Janina Hrebičkova smatra da je oružje i dalje primarno sredstvo koje se koristi u kriminalu, dok je ambasadorka Njemačke u Podgorici, Gudrun Štajnaker poručila da se sa krajnjom odgovornošću treba odnositi prema oružju i da je tradicija posjedovanja oružja jaka i u Crnoj Gori i u Njemačkoj.

10

HRONIKA

UHAPŠENI PODGORIČANI

Fingirali udes, završili sa lisicama na rukama Pripadnici CB Podgorica uhapsili su Podgoričane Ranka Smiljanića (24) i Arbena Berišića (25) zbog sumnje da su počinili krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja.

Naime, policija sumnja da su njih dvojica fingirali saobraćajnu nezgodu koja se dogodila prije pet mjeseci na dionici puta izme-

đu Bioča i Lijeve rijeke.

U pomenutom fiktivnom udesu učestvovala su vozila “folksvagen Amarok” koji je bio kasko osiguran i “reno”, nakon čega su osumnjičeni pokušali da naplate kasko osiguranje u iznosu od 47.000 eura od osiguravajuće kuće “Unika”, ali ih je policija spriječila u tome.

J.M.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

DOKAZI O UBISTVIMA VRAĆENI VIŠEM

TUŽILAŠTVO VODI NAPADU NA TAMA ⌦ Jasmina E. Muminović

S

Riječ je o pucnjavama, u kojima su, prema dosadašnjim rezultatima istraga, mete napada bili Tamara Zvicer i Miloš Radonjić.

Za razliku od tih slučajeva, dokaze o seriji ubistava u Kotoru i Budvi, kao i pronalasku arsenala naoružanja, vratio je Višoj državnoj tužiteljki Vesni Jovićević na dalje postupanje, potvrđeno je Dnevnim novinama iz kabineta Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića.

Ipak, za sada je nepoznanica zbog čega je Specijalno tužilaštvo razdvojilo, odnosno preuzelo dio istraga o krivičnim djelima, za koje je tužiteljka Jovićević prije desetak dana ocijenila da imaju karakter organizovanog kriminala.

Iz kabineta Stankovića za DN je saopšteno da je nakon analize predmeta, koji su iz Višeg državnog tižilaštva u Podgorici dostavljeni Specijalnom državnom tužilaštvu, to Tužilaštvo ocijenilo da za sada u “pet predmeta postoje elementi krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilastva”.

“Riječ je o predmetima koji se odnose na pokušaj ubistva.

Više državno tužilaštvo na-

SASLUŠAN U TUŽILAŠTVU

Veselin Mujović pričao o navodima iz pisama

Mujović Podgoričanin Veselin Mujović juče je više časova proveo u Specijalnom tužilaštvu, gdje je navodno davao izjavu u vezi sa optužbama na račun Svetozara Marovića datih u pismima koja su objavljena u dnevnom listu “Dan”, nezvanično saznaju Dnevne Novine.

Mujović je redakciji “Dana” poslao dva pisma u kojima je iznio teške optužbe na račun Marovića i njegove porodice. Tvrdio je da ovaj funkcioner DPS-a nije birao sredstva kako bi se nezakonito domogao velike novčane sume. Tako je, tvrdi Mujović, Marović sa sa-

radnicima spremao likvidacije svjedoka-saradnika, pakovao dijagnozu glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, podmićivao vještake.

Mujović se nalazi u pritvoru zbog sumnje da je Marovića prevario uzevši mu 890.000 eura kako bi njemu i njegovoj porodici pomogao u istragama koje se vode ovo malverzacija u Budvi. Takođe, sumnjiči se i da je od oca bivšeg gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića uzeo 20.000 eura, te da je bivšeg premijerovog savjetnika Aleksandra Tičića pokušao da prevari za 100.000 eura.

N.P.

pecijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Milivoje Katnić preuzeo je pet istraga o pokušajima ubistava u Kotoru, koje će ovo Tužilaštvo ubuduće istraživati

Kod pet predmeta postoje elementi krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilastva

Riječ je o pucnjavama, u kojima su, prema dosadašnjim rezultatima istraga, mete napada bili Tamara Zvicer i Miloš Radonjić. staviće da radi na predmetima iz svoje nadležnosti, tako da neće biti zastoja u radu s ciljem rasvjetljavanja krivičnih djela učinjenih na teritoriji opštine Kotor”, navodi se u odgovoru VDT-a.

Iz očiglednog obračuna klanova pukom srećom nepovrijeđena je izašla Tamara Zvicer, supruga Radovana Zvicera, bliskog jednom od tri kotorska ganga. Na nju je 23. maja oko 17 časova pucano u kotorskom naselju Dobrota, dok se nalazila u automobilu.

Miloš Radonjić je čak četiri puta uspio da izbjegne likvidaciju. Posljednja se dogodila 2. juna kada je na Radonjićev

U nadležnos ubistva u Bu Dokaze o seriji ubistava u Kotoru i Budvi, kao i pronalasku arsenala naoružanja, Katnić je

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

HRONIKA

11

M DRŽAVNOM TUŽILAŠTVU

I ISTRAGU O ARU ZVICER automobil dok je točio gorivo na bezinskoj pumpi ispaljen rafal.

Zahvaljući blindiranom “audiju”, Radonjić je ostao nepovrijeđen.

Automobil mu je spasio život nekoliko dana ranije kada su dvojica napadača sa kačketima na glavi iz automatske puške pucali u trenutku dok se parkirao ispred zgrade u kojoj žive njegovi roditelji u naselju Dobrota.

Svega desetak dana ranije, taj Kotoranin teško je ranjen u Tivtu ispred kuće u kojoj živi. Dok je parkirao auto, napadači su iz heklera zapucali u njegovom pravcu. Radonjić je pogođen u rame i vrat, a jedan hitac mu je izašao kroz oko. Teško ranjen iskočio je iz automobila. Napadači su nastavili da pucaju, ali je on ipak uspio da im pobjegne.

Mjesec dana ranije, tačnije 27. marta, Radonjić je preživio još jednu sačekušu. Dok se nalazio u automobilu sa prijateljem Vojinom Stuparom, trojica muškaraca koji su bili maskirani izvadili heklere i otvorili vatru. Na desetine hitaca ispaljeno je u pravcu Radonjića, koji je uspio da otvori vrata vozila i pobjegne među parkirana vozila. Napadači su nastavili da pucaju u njegovom pravcu, ali je uspio da izbjegne metke. Ipak, u ovoj sačekuši ranjen je Stupar.

Prema nezvaničnim informacijama, iz Specijalnog tužilaštva su vraćeni predmeti o ubistvima Saše Markovića, Gorana Đuričkovića i Srđana Vlahovića, kao i o arsenalu oružja, nađenom u Dobroti, dan nakon posljednjeg ubistva.

sti Jovićević udvi i Kotoru vratio Višoj državnoj tužiteljki Vesni Jovićević koja će nastaviti sa istragama koje su već započete

Šaranović

KRIVIČNA PRIJAVA PROTIV PODGORIČANINA

Na pištolju pronađen DNK Marka Šofranca

Službenici CB Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu protiv Marka Šofranaca (24) nakon što je iz Forenzičkog centra u Danilovgradu stigao nalaz da DNK pronađen na odbačenom pištolju, koji je nađen prošlog ljeta u blizini kafića “Grinič” u Podgorici pripada njemu. Prema saznanju Dnevnih novina, pištolj je nađen u jarku dvadesetak metara od lokala u kojem je obavljena racija. Pištolj je poslat u Forenzički centar i nakon vještačenja utvrđeno je da pripada Šofrancu.

On je od ranije poznat policiji i ima podeblji dosije za više krivičnih djela. Do sada je odgovarao za nedozvoljeno držanje oružja, nasilničko ponašanje i ugrožavanje sigurnosti.

Krajem aprila ove godine nepravosnažnom presudom osuđen je na zatvorsku kaznu od godinu i deset mjeseci zatvora zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda zaposlenima na bazenu u julu 2012. godine, kada je sa pripadnicima “zagoričke grupe” brutalno pretukao

dva radnika bazena, kao i jednog posjetioca.

Sredinom februara ove godine Šofranac je bio priveden nakon što je policija navodno pronašla njegov DNK trag na pištolju pronađenom u prtljažniku ostavljenog motora na Vranjini krajem 2015. godine. On je terećen i da je sa Nemanjom Vukmirovićem 26. decembra 2013. godine postavio između 300 i 400 grama eksploziv ispod kancelarije glavnog i odgovornog urednika “Vijesti” Mihaila Jovovića.

N.P.

SUĐENJE DOKTORIMA ZA SMRT IVANE ŠOĆ

Odbrana tražila odlaganje Više državno tužilaštvo nastaviće da radi na predmetima iz svoje nadležnosti

Suđenje optuženim dok- 2014. godine podnio je otac torima zbog smrti Ivane pokojne Ivane, Miladin Šoć. Šoć (30) juče je odloženo Obrazlažući odluku o odnakon što je odbrana optu- laganju suđenja, sudija Vežene Bogdanke Andrić tra- sna Moštrokol je navela da žila dodatno vrijeme za su branioci Andrić, advopripremu predmeta kati Vukoman i Nejer su tek nedavbojša Golubović no angažovani prije nedjelju dana dostaviu ovom slučali sudu puju. Naime, na nomoćje opoptuženičkoj tužene da je klupi osim zastupaju u ljekara Draovom predgana Obradovića i Branmetu što je dokice Dupanovoljno vremena vić, odnedavno se da se upoznaju sa Obradović našla i doktorica Bogspisima predmeta kodanka Andrić. Krivičnu pri- ji je složen i obiman. javu protiv Andrić 29. aprila Prema navodima optuž-

nice, Andrić se tereti da je izvršila teško djelo protiv zdravlja ljudi jer je 18. februara 2011. godine kao dežurni ljekar Infektivne klinike Kliničkog centra Crne Gore bez uvida u otpusnu listu iz bolnice otpustila Šoć u veoma teškom stanju. Nepuna 24 sata kasnije Šoć je preminula na Cetinju. Ivana Šoć je liječena na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine, kada je otpuštena u veoma teškom stanju. Prema stavu tužilaštva, obdukcioni nalaz pokazao je da je smrt uzrokovana ugušenjem nastalim usljed komplikacija izazvanih virusom AH1N1 (svinjski grip). N.P.

12

HRONIKA

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Juče ispred Ministarstva pravde

radnici ZiKS-a počeli štrajK

Traže povećanje plate i bolje uslove za rad Službenici Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) započeli su juče jednočasovne mirne proteste ispred Ministarstva pravde tražeći da im se obezbijede bolji uslovi za rad, kao i da se riješi dugogodišnji problem po pitanju finansija. Predsjednik Sindikata ZIKS-a Nenad Rakočević kazao je da službenici traže uvećanje koeficijenta zarada, kao što je to omogućeno zaposlenim u Upravi policije, donošenje akta o minimumu procesa rada, poboljšanje uslova rada, kao i rješavanje penzione problematike i radnopravnog

statusa.

“Skupili smo se zato što nam se već godinama baš tvrdo i uporno ne odazivaju na naše vapaje i zahtjeve, diskriminisani smo. Ne daju nam da idemo u penziju, kao što su dali svima ostalima, kao što su dali sebi povlašćene penzije. Ne daju nam uvećanje plata kao što su dali za 5.000 pripadnika policije. A mi, na koje se puca, na koje se bacaju bombe, koje napadaju, prijete, nama ne daju. Što smo mi gori od drugih?” kazao je juče Rakočević, koji je istako da moraju istrajati u svojim namjerama.

N.P.

⌦------------------------------------------Ne daju Nam da idemo u peNziju, kao što su dali svima ostalima, kao što su dali sebi povlašćeNe peNzije.

-------------------------------------------⌦ Prilazna rampa kod zgrade Suda

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica juče je povodom svečanog puštanja u rad lifta izgrađenog u tom sudu, kazala da će realizacijom ovog projekta koji je finansijski podržala Turska agencija za međunarodni razvoj i koordinaciju (TIKA) biti unaprijeđen položaj osoba sa invaliditetom (OSI), mogućnost njihovog radnog angažovanja, kao i obezbijeđena sigurnost nosilaca sudske funkcije.

N.P.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

društvo

13

STOMAČNE VIRUSNE INFEKCIJE

Pomoć ljekara dnevno zatraži do 10 Podgoričana

Zbog stomačnih tegoba pomoć ljekara Zavoda za hitnu medicinsku pomoć tokom 24 sata zatraži sedam do 10 građana Podgorice.

Kako je Dnevnim novinama rekla dežurni ljekar u Zavodu Danijela Lončar građani se javljaju sa simptomima kao što su povraćanje, dijareja, mučnina, bol u želucu i povišena temperatura koja se kreće od 37,5 do 38 stepeni.

“Dnevno nam se u pro-

sjeku javi do 10 pacijenata sa simptomima stomačne infekcije. Riječ je o virusnim stomačnim infekcijama zbog čega građani moraju pojačati ličnu higijenu i što češće prati ruke, naročito ukoliko dolaze u kontakt sa većim brojem ljudi”, kazala je Lončar.

Takođe, da bi spriječili trovanje hranom, ona građanima savjetuje da obrate pažnju na rok trajanja namirnica, da hranu termički dobro obrade, voće i povrće prije upotre-

KaKo je Dnevnim novinama reKla Dežurni ljeKar u ZavoDu Danijela lončar građani se javljaju sa simptomima Kao što su povraćanje, Dijareja, mučnina, bol u želucu i povišena temperatura Koja se Kreće oD 37,5 Do 38 stepeni.

Danas kiša Foto: Vedran Ilić

Danas će temperatura vazduha u Crnoj Gori ići do 28 stepeni, a od četvrtka će početi da prelazi 30. podiok.

gRAđANI CRNE gORE pOKAzAlI hUMANOST

sto). Najveći udio dobrovoljnih davanja krvi je u Kotoru (64 odsto), Nikšiću (56 odsto) i Beranama (43 odsto).

“U narednom periodu treba još više raditi na promociji dobrovoljnog davanja krvi, a vaspitno-motivacioni rad je možda i najbitniji faktor u napredovanju davalaštva krvi”, istakla je Dubak.

M.I.

Brza provjera mreže broja iz telefonskog imenika Aplikacija za mobilne telefone “Operator” koja je juče predstavljena, nudi mogućnost brze i jednostavne provjere u kojoj mreži je određeni telefonski broj iz imenika.

“Ova aplikacija veoma je značajna za crnogorske korisnike pametnih mobilnih telefona, jer će na taj način steći precizniju sliku o tome koju mrežu pozivaju i tako imati bolji uvid u svoju potrošnju”, naveo je izvršni direktor Restart IT Miodrag Nikač. U Crnoj Gori je aktivno milion brojeva, a 22.000 korisnika je promjenilo mrežu, od kojih je 96 odsto u mobilnoj telefoniji.

“Prenosivost telefonskog broja je usluga koja omogućava svakom pretplatniku da zadrži postojeći telefon-

ski broj pri promjeni operatora. Broj se može prenositi iz fiksne u fiksnu mrežu, odnosno iz mobilne u mobilnu mrežu”, naveo je izvršni direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Zoran Sekulić.

Ovu aplikaciju razvilo je preduzeće Restart IT u saradnji sa Agencijom za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), a ona se može preuzeti sa prodavnice “Google Play store” i potpuno je besplatna. Kreiran je i veb sajt (https://ukojojsimrezi.me) preko kog se korisnici mogu informisati i istu preuzeti. U toku je i izrada verzije za iPhone telefone koja će biti uskoro dostupna.

B.B. Foto: Vedran Ilić

Prošle godine dali 17.159 litara krvi

Tokom prošle godine realizovano je 17.159 donacija krvi, što je za oko 500 više nego 2014, saopštila je Generalna sekretarka Crvenog Krsta Jelena Dubak.

Kako su istakli, organizacione jedinice sa najvećim procentom davalaštva krvi su Podgorica (3,3 odsto), Nikšić (3,1 odsto) i Pljevlja (2,85 od-

Najv jerovat nije zbog nagle pojave simptoma praćenih jakim bolovima građani se za pomoć ne obraćaju izabranim doktorima u domovima zdravlja, već idu direktno u Hitnu pomoć.

Naime, kako je Dnevnim novinama kazao doktor Bojan Bekan iz podgoričkog Doma zdravlja, dnevno pregleda i do 100 pacijenata, ali je pacijenta sa simptomima stomačne infekcije posljednji put imao prije tri sedmice.

J.V.Đ.

AplIKACIJA ª OpERATORº

Od sjutra trOpske vrućine U Crnoj Gori će danas biti promjenljivo, uglavnom tokom prijepodneva ponegdje kiša, u drugom dijelu dana postepeno razvedravanje i prestanak padavina. Najviša dnevna temperatura vazduha ići će do 28 stepeni, a od četvrtka će početi da prelazi 30. podiok. U četvrtak će maksimalna temperatura prema Hidrometeorološkom zavodu iznositi 33 stepena, a slično vrijeme se očekuje i tokom petka, vikenda i početkom naredne nedjelje.

be dobro operu, te izbjegavaju brzu hranu i priloge sklone kvarenju, kao što je majonez.

“Problem kod stomačnih infekcija je gubitak tečnosti zbog čega je treba nadoknaditi oralnim uzimanjem vode kako organizam ne bi dehidrirao. Za ublažavanje simptoma koristiti probiotik kako bi se ponovo uspostavila ravnoteža u stomaku i dijetalna ishrana da bi se digestivni sistem oporavio”, savjetovala je ona.

14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE

Milošević: Sporno objavljivanje oglasa u pojedinim opštinama Novi direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević, koji je na tu funkciju došao na osnovu političkog Sporazuma kao kandidat URE, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare kako je uočio da je sporno objavljivanje oglasa za radna mjesta u lokalnim samoupravama.

“Zavod za zapošljavanje oglasio je 204 slobodna radna mjesta u 12 opština, a da prije toga opštine nijesu pribavile saglasnost Ministarstva finansija, što su u obavezi po osnovu ugovora o reprogramu duga. Prednjače Budva, Pljevlja, Ulcinj... Da se ogradim, Zavod za zapošljavanje dužan je da objavljuje oglase, shodno Zakonu o zapošljavanju. U suprotnom, bio bi u prekršaju. Zavod nema obavezu kao Uprava za kadrove da provjerava saglasnost Ministarstva finansija da se finansira konkretno radno mjesto”, naglasio je Milošević i pozvao

Zavod za zapošljavanje oglasio je 204 slobodna radna mjesta u 12 opština, a da prije toga opštine nijesu pribavile saglasnost Ministarstva finansija

Milošević

UPIS: SVRŠENI OSNOVCI ZA

U EKONO PROBIJEN

kontrolore u opštinama da provjeravaju zapošljavanje.

Osim što su objavljeni bez saglasnosti Ministarstva finansija, kako je kazao, objavljeni su prije stupanja na funkciju kontrolora u tim opštinama, predviđenim Sporazumom o slobodnim izborima.

U 85 odsto oglasa rok za prijavljivanje je manji od 15 dana. Odgovarajući na pitanje da li ima opstrukcija u radu, Milošević je kazao da ima blagih od bivšeg rukovodstva, ali ne i od zaposlenih.

Ove godine za razliku od ranijih lučonoše su osim za Gimnaziju pokazali veliko interesovanje i za srednje stručne škole Upis svršenih osnovaca u srednje škole počeo je u ponedjeljak, 13. juna, a trajće do petka 17. juna.

Upis u željenu školu nije baš lako ostvariti, imajući u vidu da je samo na nivou podgoričkih osnovnih škola na kraju školske godine bilo 397 dobitnika diplome “Luča”.

Veliki broj lučonoša je konkurisao za upis u Gimanaziju “Slobodan Škerović”, koja prima 390 učenika, što ostavlja malo prostora jer se pri upisu diploma “Luča” vrednuje sa 12 bodova. Međutim, pojedini vrlodobri đaci nadaju se da će biti primljeni u Gimnaziju, jer kako kažu, lučonoše su orijentisane i na druge srednje škole.

Samo prvog dana podgoričkoj Gimnaziji dokumenta za upis predalo je oko 150 učenika, od čega je svega desetak konkurisalo za odjeljenja specijalističke gimnazije (matematičke, filološke, sportske), dok je ostatak odabrao opšti smjer.

U ponedjeljak i utorak u Gimnaziju su prijavljena 292 učenika. Kako navode iz Gimnazije,

za opšti smjer konkurisalo su 243 učenika, petoro je prijavljeno na specijalističko odjeljenje filološke gimnazije, 14 svršenih osnovaca dokumenta je predalo na specijalističko odjeljenje matematičke gimnazije, zatim 17 na dvojezično odjeljenje opšte gimnazije i 13 učenika na sportsko odjeljenje opšte gimnazije.

■ GIMNAZIJA TRAŽENA

Bivši učenik Osnovne škole “Štampar Makarije” Danilo Šuković bio je odličan i vrlodobar u osnovnoj, a očekuje da će biti primljen.

“Gimnaziju sam odabrao zato što smatram da je to škola koja može najviše da pruži, najširi opseg obrazovanja, svaki učenik može da nađe neki predmet koji mu se sviđa. Smatram da je to najbolja škola u Podgorici. Dopada mi se što postoji opšti smjer, koji sam upisao iz razloga što nijesam usmjeren samo na jedno već po-

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

AINTERESOVANI I ZA STRUČNE ŠKOLE

INICIJATIVA SNP A

OMSKOJ VEĆ NA KVOTA

Jonica prikuplja potpise za smjenu Boškovića

BROJ PODNIJETIH PRIJAVA Ekonomska škola “Mirko Vešović”

320

Medicinska škola

306

Gimnazija “Slobodan Škerović”

292

Srednja stručna škola “Sergije Stanić”

257

Srednja elektrotehnička škola “Vaso Aligrudić”

240

“Završio sam OŠ ‘Božidar Vuković Podgoričanin’, upisao sam smjer carinski tehničar u Srednjoj stručnoj školi ‘Ivan Uskoković’, imam veliko interesovanje za taj smjer, volim da nosim uniforme. O daljoj nadogradnji znanja razmišljaću nakon završene srednje škole”, kazao je Nikola Šundić.

■ MNOGI JOŠ

NEODLUČNI

Njegova vršnjakinja Varija Vukčević završila je OŠ “Savo Pejanović”. S obzirom na to da je lučonoša, vjeruje da joj neće biti problem da upiše Gimnaziju.

“Upisala sam opšti smjer jer sada nemam predstavu šta bih bila u budućnosti, koje bih zanimanje izabrala, pa je nekako taj opšti smjer najsigurnija varijanta. Očekujem da nadogra-

dim znanje i steknem opšte obrazovanje, te da upoznam novo drušvo”, kazala je Varija.

Opšti smjer je za sada najinteresantniji i Mariji Šćepanović.

“Upisala sam opšti smjer u gimnaziji. Očekujem da ću upoznati sebe kroz gimnaziju, jer u osnovnoj to nijesam. Očekujem da ću ostvariti skroz odličan uspjeh, što nisam u osnovnoj, te da ću steći znanje koje će mi ostati za čitav život, jer ipak je gimnazija sveobuhvatna škola što se tiče ponude znanja. Smatram da ću tokom školovanja prepoznati šta mi najviše leži i na taj način izabrati fakultet nakon gimnazije”, kazala je Šćepanović.

Svršeni osnovci dokumenta za upis u srednje škole mogu predati do kraja radne sedmice, a spiskovi primljenih učenika škole će objaviti do 20. juna.

Poslanica Socijalističke spravljati i odlučivati prije narodne partije Snežana Jo- kraja redovnog zasijedanja”, nica će danas od poslanika kazala je Jonica. zatražiti podršku za smjenu Podsjećamo, u SNP-u smaaktuelnog ministra prosvje- traju da Boškovića treba smite Predraga Boškovića. Ona jeniti, jer umjesto da se izboje objasnila DN da će, imajući ri za primjenu ustavne noru vidu da je za interpeme da je osnovno obralaciju o radu Vlade zovanje besplatno i obezbjeđivapotreban potpis nje uslova da 27 poslanika, sva djeca doklub poslanika SNP-a u biju besplatsrijedu done udžbenistaviti tekst ke, odlučio da se “bavi poslanicima protjerivaDemokratnjem ćirilice skog fronta, iz svjedočankao i poslanistava i popisicima Miodragu Lekiću, Zoravanjem i evidentiJonica nu Miljaniću, Mlaranjem onih koji tradenu Bojaniću, Novici Sta- že svjedočanstvo na ćirilici”. niću, Dritanu Abazoviću i “Umjesto da se pobrine da Milošu Konataru. sve školske ustanove u Crnoj “Ukoliko dobijemo potpis Gori budu ugrijane, kako djeod odgovarajućeg broja po- ca ne bi u zimskim jaknama slanika, interpelaciju ćemo pratila nastavu, on je odlučio odmah nakon toga predati u da diplomu Luča prebaci na laskupštinsku proceduru, kako tinicu, iako je Njegoš djelo po bi obezbijedili proceduralne kojem je dobila ime napisao na uslove da se o njoj može ra- ćirilici”, navela je Jonica. M.I.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Nagrade najboljim đacima Sekretar Ministarstva prosvjete Slobodan Filipović uručio je nagrade pobjednicima Državnog takmičenja iz matematike, fizike, hemije, biologije, geografije, istorije, programiranja i stranih jezika. Svečanosti su, pored nagrađenih učenika osnovnih i srednjih škola prisustvovali i njihovi mentori.

Filipović je kazao da je biti danas sa najboljima posebna čast i zadovoljstvo i učenicima i mentorima čestitao na ostvarenim rezultatima.

“Nadam se da ovi ostvareni rezultati samo početak niza

uspjeha koje ćete i budućnosti ostvarivati”, rekao je Filipović na svečanosti povodom dodjele nagrada. Prema njegovim riječima, Ministarstvo nastoji da svi najbolji i oni koji se ističu budu nagrađeni. Učenik Gimnazije “25. maj” u Tuzima Anton Nuculović koji je tri godine zaredom osvajao nagrade na državnom takmičenju, u ime svih nagrađenih kazao je da učešće na državnom takmičenju omogućava dodatnu provjeru stečenog znanja učenika u jakoj konkurenciji i podstiče ih na dalje učenje i usavršavanje.

M.I.

foto:

Foto:Vedran Ilić

stoji raznolik spektar mojih interesovanja”, kazao je Šuković.

Shodno brojnosti bivših osnovaca ispred Srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici, kao i Srednje građevinsko - geodetske škole “Inž. Marko Radević”, moglo bi se reći da postoji interesovanje za upis u navedene škole, međutim, učenici nijesu bili raspoloženi za komentar o izboru smjera i očekivanjima od škole.

Prva dva dana upisa Srednjoj elektrotehničkoj školi “Vaso Aligrudić” predato je 240 prijava za upis, među kojima je bilo i lučonoša.

U podgoričkoj Medicinskoj školi, tokom prva dva dana upisa prijavilo se 306 učenika, uključujući i lučonoše, dok je Srednju stručnu školu “Sergije Stanić” za sada izabralo 257 svršenih osnovaca. Brojka je malo veća u Srednjoj ekonomskoj školi “Mirko Vešović”, gdje je već za dva dana upisa prijavljeno 320 učenika, 20 više od oglašenog broja mjesta.

Ne može se uvijek odgovoriti primarnim željama budućih srednjoškolaca, a glavna kočnica je uspjeh u osnovnoj školi.

15

DRUŠTVO

Najboljim učenicima uručeni odgovarajući pokloni

16

crna gora

KOLAŠIN: U NAjAvI ª vreLO pOLItIčKO LjetOº

Svi dokazi korupcije kod novog sekretara finansija

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

NIKŠIć: NemArOm vLAsNIKA U KUć

NapušteNa ku zaraze u ceNt

O

ronula kuća i imanje, čija je vlasnica umrla prije oko 25 godina, a na koje se godinama odlaže smeće, otpad i uginule životinje predstavlja pravu prijetnju za zdravlje i bezbjednost mještana Ulice Peka Pavlovića u centru Nikšića.

Mještani su u više navrata pokušali, uz pomoć nadležnih opštinskih institucija, da riješe problem i tako uklone divlju deponiju iz strogog centra grada, ali su nailazili samo na prebacivanje odgovornosti.

Bukilić Povodom najave da će kolašinska opozicija, a najvjerovatnije DPS, do oktobra kontrolisati opštinski Sekretarijat za finansije, predstavnik otpuštenih radnika Dragoljub Mijo Bukilić je rekao da će “konačno mnoge nezakonitosti koalicione vlasti SDP-DFSNP u gradu na Tari izaći na vidjelo i dobiti sudski epilog”.

“Obavještavamo javnost da će tri sindikata i predstavnik nezakonito otpuštenih radnika po stupanju na dužnost predstavnika opozicije imati sastanak gdje ćemo mu lično ukazati na niz nezakonitosti i sumnji u organizovani kriminal čelnika lokalne samouprave u Kolašinu. Tražićemo da hitno stavi na uvid javnosti finansijsko poslovanje lokalne vlasti u Kolašinu.

Interesuje nas gdje i kako je potrošen kredit od 5,7 miliona eura, koliki su bili prihodi Opštine u navedenom periodu, a koliki rashodi, ko su preduzeća i njihovi vlasnici sa kojima je opština sklapala ugovore o izvođenju uglavnom sitnih radova, koliki su iznosi tih radova i dali su se za njih raspisivali javni tenderi”, rekao je Bukilić.

On kaže da se takođe mora saznati zašto se nezakonito otpuštenim radnicima ne uplaćuju porezi i doprinosi na radni staž, te da li su

■ Kuća Kao deponija uplaćeni porezi i doprinosi za isplaćene zarade od januara 2015. godine.

“Interesuje nas kuda se šlep službama odvoze službena vozila bez povratka.

Zanima nas ko od službenika kojima je zabranjen rad koristi službena vozila u predizborne svrhe. Tražićemo od predstavnika opozicije da pojedinim lažnim funkcionerima oduzme kancelarije koje su zaposjeli, a kojima je Upravna inspekcija zabranila rad. Takođe ćemo tražiti da se utvrdi ko sve prima platu u Opštini i na koji način, da se utvrdi ko je i od kojih para slao Miloša Vlahovića i Zorana Kujovića VD funkcionere na stručno usavršavanje iako im je Upravna inspekcija zabranila dalji rad, kao i da li je takozvani potpredsjednik opštine Đuro Milošević vratio otpremninu u visini od 15.000 eura, plus 2.000 eura bonusa, koju je uzeo 2013. godine. Ovo ćemo posebno tražiti jer je gospodin o kome se radi uzeo otpremninu od koalicije DPS-Grupa građana, a zatim se vratio u istu opštinu gdje je do sada po našem saznanju primio oko 18 plata iako mu je Upravna inspekcija naložila da vrati otpremninu ili da volontira i da vrati plate koje je takođe uzeo”, tvrdi Bukilić.

Z.B.

“Vlasnica kuće Vidosava Jelić nije imala djece i kada je umrla javilo se tridesetak nasljednika. Neki od njih su umrli, pa pravo nasljedstva dobijaju njihova djeca. Za sve vrijeme o ovom imanju i objektima niko nije vodio računa.

To je godinama propadalo, a ko god je prolazio ulicom bacao je smeće, otpad i uginule životinje. Ovo je prijetnja za zdravlje i bezbjednost ne samo mještana već i prolaznika”, ističe jedan od mještana Momir Nenezić.

Prema riječima Nenezića, on i njegova porodica trpe najviše štete jer je kuća starice naslonjena na zid njihove kuće.

“Godinama ne smijemo da otvorimo prozore da nam u kuću ne bi ušle zmije i pacovi,

-----------------------------------------------⌦

■ opština da se uKljuči

Imanje i kuća pretvoreOna tvrdi da problem treba ni u deponiju da riješe nadležni, jer se novim vlasnicima ne može dozvoliti da se neodgovorno po- posjedu. Mještani apeluju na našaju prema naslijeđenoj nadležne da u što kraćem roku imovinu. nađu način da se smetlište oči“Opština je trebalo dav- sti, jer odlaganje može doveno ovo da riješi. Trebalo je da sti do mnogo većih posljedica. pošalje dopis da se očisti, pa i “Ovo mora biti u nečijoj naddrugi put ako treba, a već tre- ležnosti”, poručuje Nenezić. ći da angažuje mašine i vlasniMještani preminulu staricima ispostavi račun. Drugog cu pamte kako veoma dobru načina nema”, naglašava Ne- komšinicu i domaćicu koja je nezić i dodaje da su mještani sa posebnom pažnjom ureobavještavali opštinu, Komu- đivala dvorište, voćnjak i banalnu policiju i ekološku služ- štu, ali od kada je umrla niko bu, ali da su uvijek dobijali od- ništa nije uradio na imanju. govor da je riječ o privatnom M.Rovčanin.

pOdgOrIcA: Iz demOsA

Odgovornost j

⌦----------------------------------------------

Bukilić tvrdi da se mora saznati zašto se nezakonito otpuštenim radnicima ne uplaćuju porezi i doprinosi na radni staž

jer je objekat prepun smeća i uginulih životinja. Trenutno je obraslo travom, pa se toliko ne vidi. Kako je sve u toj kući propalo sada moj zid vlaži i stvara velike problem koje ne mogu rješiti dok se sve to ne očisti. Prošle godine sam pokušao da uđem u taj objekat i vjerujte nijesam smio kada sam vidio šta je sve unutra”, istakao je Nenezić.

Pejović, Vlahović, Radonjić, Vučelić i Rmandić

Mještani Park šume Zagorič već mjesecima apeluju na nadležne da zajedno riješe problem s kojim se suočavaju zbog uzurpacije zemljišta. Iz kluba odbornika Demosa Glavnog grada smatraju da nedopustivo dugo traje problem ovih građana, te da su građani spremni da plate zemljište bivšim vlasnicima, ali u razumnom roku i na svima prihvatljiv način.

“Država i Glavni grad imaju moralnu i političku odgovornost za teško stanje i obavezni su da se uključe u rješavanje tog pro-

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

ću Niko Ne smije da uđe

uća izvor tru grada

Iz Opštine poručili da će riješiti problem

U opštinskom Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine kažu da su upoznati sa problemom, te da su prošle godine angažovalia radnike kako bi se smetlište očistilo, ali da su vlasnici zaustavili akciju. Sekretar sekretarijata Nebojša Adžić naglašava da se na tome neće zaustaviti, te da će problem biti riješen.

“Postoji zakonski okvir kojim su definisane obaveze vlasnika

parcela u cilju održavanja reda i čistoće. Pokrenućemo postupak u cilju rješavanja ovog problema, i ako se vlasnici ne odluče da očiste predmetnu parcelu opština ima pravo da to uradi angažovanjem radne snage, ali o trošku investitora, u redovnoj zakonskoj proceduri”, istakao je Adžić i dodao da specifičnost vlasničkog odnosa ne može biti opravdanje, jer je svako dužan da održava red i čistoću u svom posjedu.

a traže da se riješi Problem Park šume zagorič

je na državi i Glavnom gradu blema”, kazao je predsjednik podgoričkog odbora DEMOSA Goran Radonjić. On je istakao da problem građana iz Park šume Zagorič, kao i brojnih drugih u Podgorici i u Crnoj Gori, nije ni nov, ni nerješiv.

“Iskustva iz regiona pokazuju da je moguć izlaz iz ovakve situacije, a već odavno traje proces legalizacije u Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Izlaz iz ove situacije mora se tražiti najprije u donošenju Zakona o legalizaciji neformalnih objekata koji je u proceduri u Skupštini Crne Gore od sep-

tembra 2012. godine, kao i donošenje DUP-a, što Glavnom gradu mora biti prioritet”, kazao je Radonjić. Član Izvršnog odbora Demosa Mirko Rmandić pozvao je državu da otkupi zemlju od vlasnika, a da sa mještanima sklopi ugovor o plaćanju na više rata.

Odbornik Demosa Boris Pejović istakao je da su iz Glavnog grada obećali da će kroz budući Zakon o legalizaciji nelegalno izgrađenih objekata stvoriti uslove da Zagorič i Zlatica postanu urbana naselja, ali da se ovaj zakon još nalazi u proceduri Skupštine .

17

crna gora

Herceg Novi uskoro osvijetljen kao Rim

Herceg Novi: Predstavili Projekat osvjetljavaNja

Uskoro hiljade svjetiljki na gradskim znamenitostima U sali Skupštine opštine juče je predstavljen idejni projekat osvjetljavanja tvrđava Forte Mare, Kanli-kule, Satkule, gradskih bedema i Starog grada. V.D. direktor Stambeno komunalnog preduzeća Branko Božović kazao je da je u razradi idejnog projekta pomogla kompanija Hesel Lajt. Kako je kazao, finansijsku ulaznicu za realizaciju projekta osvjetljavanja hercegnovskih znamenitosti, predstavlja izrada Glavnog projekta.

“Projekat bi koštao oko mi-

lion eura, a novac bi se mogao obezbijediti 30-procentnim učešćem Opštine, iz međunarodnih fondova, ali i putem zainteresovanih donatora. Riječ je o skupom i sofisticiranom rješenju koje podrazumijeva postavljenje više hiljada različitih svjetiljki, kako bi gradske znamenitosti imale puni sjaj i turistima predstvaljale atrakciju i za noćni obilazak, poput onih u Rimu. Osim toga svjetiljke su takve, da mogu osim standardnog svjetla davati i obojeno, pa bi dodatnu atrakci-

ju predstavlja primjera radi, zelena i žuta svjetlost na znamenitostima u danima Praznika mimoze ili crvena tokom državnih praznika”, kazao je Božović.

On je istakao da je projekat osvjetljavanja Sat-kule već završen i da teče nezavisno od ovog.

Predsjednik SO Andrija Radman kazao je da bi se sa izradom Glavnog projekta moglo početi u septembru, a u feburaru naredne aplicirati za sredstva, ka IPA fondovima.

S.M.

budva: Nevrijeme izazvalo Probleme

Casa del Mare - Pietra Grupacija Casa del Mare - Small Hotels Group, prva grupacija ovoga tipa u Crnoj Gori, u svoje rukovodstvo od skoro je uključila i četvrti mali Boutique hotel, “Casa del Mare - Pietra” u Dobroti, koji je zvanično počeo da radi, a čije je svečano otvaranje planirano u julu, za kada je već najavljen dolazak poznatih zvanica.

Za saradnju sa hotelskom grupacijom Casa del Mare Small Hotels Group odlučio se crnogorski poznati reprezentativac, fudbaler Dejan Damjanović, koji trenutno igra u Seulu.

On je sa porodicom svoje supruge izgradio objekat, koji je Grupacija preuzela na upravljanje u vidu hotela “Casa del Mare - Pietra”.

Bez vode 20 sati zbog kvara na trafostanici Budva je juče preživjela pravi vodovodni kolaps, jer je grad gotovo 20 sati na početku ljetnje sezone bio bez kapi vode.

Usljed kvara na transformatoru na izvorištu Bolje sestre, vodosnabdijevanje iz regionalnog sistema je bilo u prekidu, što je dovelo do nestašice vode prvo u naseljima na višim kotama u Budvi, a potom i kompletnog grada.

I dok iz Gradskog i Regionalnog vodovoda prebacuju odgovornost jedni na druge, građani su pokazali revolt mnogobrojnim pozivima ka vodovodu. Iz gradskog Vodovoda čak su donijeli odluku da se stavi u pripravnost lokalno izvorište Podgor, kao alternativa da Budva ima vode u slučaju novog ispada Regionalnog vodovoda.

Zahvaljajući izvorištu u Reževićima, Bečići i Sveti Stefan

imali su vode, dok su česme u Budvi bile suve.

“Uslijed vremenskih nepogoda, na postrojenju Bolje Sestre je tokom jučerašnjeg dana došlo do izazivanja kvara na transformatoru 35/04 koji služi za dalje napajanje tehnoloških potrošača regionalnog vodovodnog sistema i zbog te blokade nije bilo moguće pokrenuti ni pumpni agregat.

Tehničke ekipe regionalnog vodovoda su nakon nekoliko sati otklonili blokadu i regionalni sistem je uspostavio redovan režim funkcionisanja juče ujutro u 9.45 sati”, naveli su iz JP Regionalni vodovod.

Oni su potencirali potrebu jedinstvenog i odgovornog posmatranja vodovodnog sektora na Crnogorskom primorju koji u tehnološkom smislu funkcioniše kao jedna cjelina.

N.L.

18

CRNA GORA

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” Podgorica, ul. Kralja Nikole 114, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Rotacione peći, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 30/02-448 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Jelena Deletić , telefon 020/673-749, e-mail: sergijestanic.jnabavke@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” Podgorica, ul. Kralja Nikole 114, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Duple fermentacione komore sa dodatnom opremom (kolica i plehovi) i djelilice (prese), ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 25.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 31/02-452 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Jelena Deletić, telefon 020/673-749, e-mail: sergijestanic.jnabavke@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić” Podgorica, ul. Kralja Nikole 114, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Prozora, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 20.000,00 €.

Tenderska dokumentacija broj 32/02-456 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Jelena Deletić , telefon 020/673-749, e-mail: sergijestanic.jnabavke@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br.

42/11 i 57/14) naručilac JP Sportski centar Nikšić oglašava:

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka i sukcesivna isporuka hemijskih sredstava za bazen F-co Naručilac, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 35.000,00 €. Predmet javne nabavke nabavlja se po partijama: Partija I–Hemijska sredstva za održavavanje bazenske vode ...... 33.500,00 € Partija II – Hemijska sredstva za održavanje bazenskih prostorija......1.500,00 € Tenderska dokumentacija broj 02-2264 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 14.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Lješković Sanja, telefon 040/201-252, e-mail: jpsrc@t-com.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Ministarstvo kulture - Cetinje, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je nabavka goriva ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 42.750,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP I 02-9/6 od 14.06.2016. godine, objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 14.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Milena Radenović, telefon 041 232 581, e-mail milena.radenovic@mku.gov.me

Na osnovu člana 62.stav 1 Zakona o javnim nabavkama("Službeni list "CG,br.42/11 I 57/14) naručilac JP "Autobuska stanica "Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka Računara i računarske opreme u JP ”Autobuska stanica” Nikšić, ukupne procjenjene vrijednosti sa PDV–om 1800,00€.Tenderska dokumentacija broj 649/16 za dostavljanje ponuda šopingom, objavljena na portalu javnih nabavki,na adresi www.ujn.gov.me dana 14.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Lidija Milović, tel. 067-618-912,a e-mail adresa autobuskastanica@t-com.me

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • • • •

Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom

Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

INTERVJU: NAZIF CUNGU, PREDSJEDNIK OPŠTINE

Ulcinj izlazi iz krize U intervjuu Dnevnim novinama Nazif Cungu kaže da je opština Ulcinj isplatila otpremnine za 53 radnika koji dobrovoljno napuštaju radno mjesto.

“U pripremi je isplata za jos šest radnika, a istovremeno se spremamo za novi poziv za smanjenje broja radnika. Takođe smo isplatili veći dio otpremnina i za radnike koji su ranije pošli u redovnu penziju”, ističe Cungu.

DN: Nako svih političkih događaja proteklih mjeseci, kako vidite vlast u Ulcinju? Da li je stabilna i šta je do sada urađeno?

CUNGU: Opšte je poznato da opština Ulcinj ima velike razvojene potencijale tako da je naš zajednički cilj da opštinu izvučemo ne samo iz političke već i ekonomske krize. Počeli smo sa isplatama stipendija studentima za raniji period, nevladinim organizacijama smo izmirili obaveze za 2014. god. Kontaktirali smo sve dobavljače, započeli plaćanja prema njima. Komunalnom preduzeću smo isplatili 150.000 eura za obaveze iz ranijeg perioda i preuzeli obavezu za 220.000 duga prema Sanitarnoj deponiji.

Takođe, njima smo isplatili 230.000 za otpremnine za radnike koji napuštaju preduzeće. Potpisali smo ugovor o održavanju čistoće na iznos od 240.000 kao i ugovor o održavanju javne rasv j e t e v r i j e d a n 37.000. Opredijelili smo i sredstva u iznosu od 270.000 eura za uređenje parkova i zelenila.

DN: Ima još prob l e m a u Jav n i m preduzećima?

CUNGU: Najveći problem je JP Vodovod i kanalizacija. Zbog lošeg stanja u tom preduzeću stao je projekat za

Đeka, ipak, nezadovoljan I pored dobrih rezultata nezadovoljstva u koaliciji još ima?

CUNGU: Za ovaj period smo zaveli red u finansijama, trezor je počeo da funkcioniše, troškovi za medijske aktivnosti, službena putovanja i reprezentaciju su svedeni na minimum. Svaka nabavka ide preko javnog oglašavanja i sve je transparentno. Ovi rezultati su zajednički i odraz

su dobrih odnosa unutar koalicije, koji su veoma dobri, stabilni i postoji međusobno poštovanje i uvažavanje. Nezadovoljstvo i sumnju za perspektivu ove koalicije je iskazao naš manji partner, predsjednik DP Fatmir Đeka koji ima četiri odbornika. Eventualni njegov istup iz ove koalicije neće remetiti funkcionisanje lokalne uprave u Ulcinju.

uređenje kanalizacionog sistema kao i sistema za vodosnabdijevanje. Otklonili smo sve prepreke koje su postojale i sredstva u iznosu od 20 miliona eura od KfW banke već se mogu koristiti. Izmirili smo obaveze prema Vodakomu u iznosu od 100.000 i sklopili sporazum za izmirenje ostatka duga za period od 12 mjeseci. Takođe smo isplatili sredstva za otpremnine za 11 radnika u isnosu od 130.000 eura. Isplatili smo preuzete obaveze prema Regionalnom vodo-

vodu u iznosu od 53.000 i preuzimamo raniji dug u iznosu od 200.000. Pripremili smo novi elaborat o eksproprijaciji zemljišta na trasi kuda treba da prođe novi kanalizacioni sistem za četiri naselja i očekujemo otvaranje tendera za mjesec dana, a početak radova početkom oktobra.

Radi se o investiciji od pet miliona eura. Sredstva su obezbijeđena od Evropske investicione banke. Realizacijom ove investicije rješava se dobar dio problema sa Port Milenom.

DN: Kakva je Vaša saradnja sa DPS-om, s obzirom da su iz ove partije govorili da su dobili samo mrvice vlasti u Ulcinju?

CUNGU: Odnosi unutar koalicije su korektni i funkcionišemo kao jedan tim. Informacioni sistem unutar opštine je veoma dobar i transparentan. Svi članovi koalicije imaju mogućnost i obavezu da prate sva dešavanja unutar čitave administracije. Kod članova DPS-a ne osjećam nikakvo nezadovoljstvo, jer pored predsjednika i sekretara Skupštine pokrivaju urbanizam i uređenje prostora, budžet i finansije kao i zaštitu društvene imovine.M.P.

19

svijet

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

NOVI DETALJI ISTRAGE NApADA u ORLANDu

Omar Matin - vojnik kalifata ili odbačeni homoseksualac FBI istražuje da li je Omar Matin, napadač koji je u nedelju ujutro u gej klubu “Puls” u Orlandu ubio 49 a ranio 53 ljudi, i prije posjećivao klub u kojem se okupljaju pretežno homoseksualci. Kako su zvaničnici rekli za “NBC njuz”, istražuje se i da li je Matin koristio aplikaciju za sastanke s homoseksualcima prije svog zločina.

Kord Sidino, mladić koji posjećuje “Puls”, izjavio je da je Matin pokušao s njim da stupi u kontakt preko “Grin-

dera”, aplikacije za homoseksualce i biseksualne muškarce. Mladić je rekao da je Matina “blokirao”, jer mu je djelovao “jezivo”.

On je nakon pokolja u klubu prepoznao Matina i rekao je da mu to nije prvi put da ulazi u klub za homoseksualce.

“Bio je nekoliko puta u ‘Pulsu’, siguran sam u to”, izjavio je Sidino.

Zvaničnik FBI-ja je naveo da se istražuju slične izjave svedoka, kao i tvrdnje zajed-

nice homoseksualaca u Orlandu, u kojima se, takođe, spominje da je Matin u klubu viđan i ranije. Najmanje četiri stalna gosta “Pulsa” rekli su da su Matina vidjeli više puta u klubu, a pojedini od njih su naveli da se ponekad opijao.

“Njujork post” prenosi i da je bivša žena ubice Sitora Jusufi za jednu brazilsku televiziju izjavila da je Matin imao “homoseksualne tendencije” i da mu je otac jednom prilikom pred njom rekao da je

homoseksualac. Ovakav razvoj istrage biće prilično problematičan za propagandnu mašineriju Islamske države, koja je preuzela odgovornost za napad, uz tvrdnje da je Matin bio “vojnik kalifata”. Islamska država inače je poznata

po svojoj brutalnosti prema LGBT osobama, a na internetu su u proteklih nekoliko godina objavljivani brojni snimci na kojima se vide brutalna ubistva osoba koje su optužili da su pripadnici seksualnih manjina.

DOO KLIKOVAC Pravila za organizovanje nagradne igre - Kupci Bambija dobijaju1.

2.

3.

4.

5.

6.

Priredjivač nagradne igre: KLIKOVAC D.O.O., PIB:02191601, PDV:30/31-01828-4 Adresa: Mahala bb Podgorica Svrha priredjivanja nagradne igre: reklamiranje proizvoda čiji je zastupnik i distributer Klikovac doo.

Vrijeme trajanja nagradne igre: od 16.06.2016 do 18.07.2016.

Ukupna vrijednost nagradnog fonda je 4841,1 eura (sa PDV-om) .

Nagradni fond čine: • 1x - motor Peda Piccolo 50t (u vrijednosti od po 629,1 eura (sa PDV-om) ) • 4x motor Peda GP 50T (u vrijednosti od po 1053 eura (sa PDV-om) svaki pojedinačno- ukupna vrijednost 4212 eura) U nagradnoj igri mogu učestvovati svi punoljetni gradjani Crne Gore, osim zaposlenih u kompaniji Klikovac i članovi njihovih porodica, kao i zaposleni u kompanijama u kojima se nagradna igra priredjuje i članovi njihovih porodica. Nagradna igra će biti organizovana u sledećim objektima: NAZIV PRAVNOG LICA

NAZIV PRODAJNOG MJESTA

GRAD

ADRESA

NAGRADA

1

MERCATOR-CG DOO

IDEA SUPER

PODGORICA

BRATSTVA JEDINSTVA 85

PEDA GP 50T

19.07.2016.

08.00h

2

MERCATOR-CG DOO

IDEA SUPER ZELENIKA

HERCEG NOVI

ZELENIKA BB

PEDA GP 50T

19.07.2016.

11.00h

Red. Br.

DATUM IZVLAVRIJEME CENJA IZVLACENJA

3

MERCATOR-CG DOO

IDEA SOLARIS MEGA

ULCINJ

BULEVAR TEUTA

PEDA GP 50T

19.07.2016.

15.30h

4

MERCATOR-CG DOO

IDEA TIVAT

TIVAT

KUKULJINA BB

PEDA GP 50T

19.07.2016.

12.00h

5

MERCATOR-CG DOO

IDEA BAR

BAR

VLADIMIRA ROLOVIĆA 22

PEDA PICCOLO 50T

19.07.2016.

14.00h

U nagradnoj igri se učestvuje na sledeći način: • Minimalna kupovina 2,50EUR BAMBI proizvoda; Čitko upisati podatke (ime, prezime i broj telefona) na fiskalni račun i ubaciti isti u kutiju za nagradnu igru, koja ce biti vidno istaknuta na ulazu u navedene • prodajne objekte, sa oznakom za Bambi nagradnu igru; 7.

Nagrade ce se izvlačiti metodom slučajnog uzorka, i to dana 19.07.2016. godine, u terminima označenim u tabeli iznad.

Komisiju koja će vršiti izvlačenje nagrada će sačinjavati: - Veljko Jovančević – Klikovac doo - Danijela Raspopović – Klikovac doo - Anja Marković – Klikovac doo

8.

Rezultati nagradne igre i imena dobitnika nagrada će biti objavljeni na sajtu kompanije Klikovac doo www.klikovacdoo.com, najkasnije tri dana od dana izvlačenja, i biće kontaktirani putem telefona od strane priredjivača nagradne igre. Nagrade ne mogu biti zamijenjene za novac i isključuje se pravo traženja odštete. Za sve eventualne sporove je nadležan Osnovni sud u Podgorici.

9.

Učesnici su saglasni da, ukoliko dobiju nagradu, njihova imena budu objavljena na sajtu www.klikovacdoo.com, a ako za to bude postojala mogućnost i u ostalim medijima-kako štampanim tako i elektronskim.

10. Učesnici su dužni upisati ispravne podatke na fiskalni račun kojim se učestvuje u nagradnoj igri. Priređivač neće dodijeliti nagrade učesnicima koji nijesu čitko ispunili tražene podatke na poleđinu računa, i koji nijesu zadovoljili kriterijum učešća u nagradnoj igri.

11. Nagrade se lično mogu podići u maloprodajnim objektima u kojima se priredjuje nagradna igra, u roku od 15 dana od dana obavještenja dobitnika. Priredjivač ne snosi putne troškove niti bilo kakve druge troškove povezane sa preuzimanjem nagrade. Isto tako, dobitnici se obavezuju snositi sve eventualne obaveze po osnovu dobitaka, te su ih dužni podmiriti u skladu sa zakonskim propisima.

12. Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu Dnevne novine prije početka nagradne igre, a nakon dobijanja rješenja od UPRAVE ZA IGRE NA SREĆU. D.O.O. KLIKOVAC, Izvršni direktor

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

svijet

20

NOVI TERORISTIČKI NAPAD u fRANcuSKOj, NAPADAČ ZAPRIjETIO:

EURO ćE biti gRObljE Ubica francuskog policajca i njegove supruge na periferiji Pariza zakleo se prije tri sedmice na vjernost šefu Islamske države (ID) i imao je “listu meta”, izjavio je juče pariški tužioc Fransoa Molin.

Tokom pregovora s policajcima, “ubica je kazao da je praktični vjernik, poštuje Ramazan i dodao da se prije tri nedelje zakleo na vjernosti zapovjedniku ID-a Abuu Bakru al-Bagdadiju”, objasnio je Molins novinarima.

Napadač Larosi Abala znao je da je žrtva policajac i rekao je da je odgovorio na poziv šefa ID-a “da ubija nevjernike u njihovim kućama, zajedno sa njihovim porodicama”, dodao je tužioc. Na mjestu ubistva otkrivena je li-

Žrtve: Žan Baptist Salvenž (42) i njegova supruga Džesika (36)

sta drugih potencijalnih meta na kojoj su imena repera, novinara, policijskih službenika i ostalih javnih osoba, istakao je Molin i dodao da su pronađena po tri telefona i noža.

Stručnjak za džihadiste Dejvid Tomson tvrdi da je napadač postavio 15-minutni snimak dijela napada na Fejsbuk na kojoj je pozvao druge sljedbenike ID-a da slijede njegov primjer. “Euro će biti groblje”, napisao je uz snimak. Napad se dogodio u 20.30 u ponedjeljak uveče u Manjanvilu, 20 kilometara sjeverozapadno od Pariza. Napadač je žrtvu čekao u zasjedi, skrivajući se iza ulaza u njegov dom. Kada se policajac Žan Baptist Salvenž nakon posla vratio kući Abala ga je presreo i nekoliko

Abala je francuskoj policiji poznat odranije. Još 2013. godine bio je osuđen na tri godine zbog saradnje s terorističkom regrutacionom grupom koja je borce slala u Pakistan puta ubo nožem u trbuh. Policajac se branio i na trenutak uspio da pobjegne napadaču.

Susjedima je uspio da javi da pozovu policiju prije nego što ga je njegov krvnik ponovno sustigao i ubio na ulici. Napadač je nakon toga ušao u kuću i tamo se zabarikadirao s policajčevom suprugom, koja je radila u administraciji jedne policijske stanice, i njihovim sinom, otkrio je za L’Express policijski izvor. Elitna policijska jedinica stigla je do tog trenutka na mjesto zločina, okružila kuću, isključila struju i evakuisala obližnje stanare. Specijalci su pokušali da pregovaraju sa Abalom, ali bezuspješno. U zgradu su upali oko ponoći, a prema pričanju svjedoka čule su se snažne eksplozije. Prema pisanju

Ubica: Larosi Abala (25) nekih medija, Abala je supruzi ubijenog policajca presudio prerezavši joj grkljan. Dijete ubijenog para pronašli su nakon ubistva elitni policajci u stanju šoka i ono je smjesta hospitalizovano.

Abala je francuskoj policiji poznat odranije. Još 2013. godine bio je osuđen na tri godine zbog saradnje s terorističkom regrutacionom grupom koja je borce slala u Pakistan.

“Ubistvo policijskog para u predgrađu Pariza neusumnjivo je teroristički čin”,

potvrdio je francuski predsjednik Fransoa Oland koji je nakon terorističkog napada u jeku Evropskog fudbalskog prvenstva sazvao hitan sastanak kabineta. Napad se dogodio uprkos velikim mjerama bezbjednosti zbog EURA. Od početka ove godine u Francuskoj je uhapšeno više od stotinu ljudi jer su procijenjeni kao moguće prijetnje.

Ministar unutrašnjih poslova Bernar Kazenuv izjavio je da bi uskoro moglo biti novih hapšenja.

ª PISmO POmIRENjAº : PRVI ZVANIČNI KONTAKT OD RušENjA RuSKOg AVIONA IZNAD TuRSKE gRANIcE

Erdogan pisao Putinu povodom Dana Rusije Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan uputio je poruku ruskom kolegi Vladimiru Putinu povodom ruskog nacionalnog praznika. To je prvi zvanični kontakt ovog nivoa nakon mjeseci velikih tenzija između dvije zemlje, uzrokovanih obaranjem ruskog vojnog aviona od strane turskog lovca iznad sirijsko-truske granice, prenose agencije.

“Potvrđujemo kako je predsjednik (Erdogan) uputio pismo ruskom predsjedniku Putinu povodom Dana Rusije”, koji se slavi 12. juna, rekao je u utorak zvaničnik iz turskog predsjedništva.

Cijeli sadržaj pisma nije objavljen javnosti.

Portparol Kremlja

Dmitri Peskov potvrdio je kako je Erdogan Putinu poslao pismo, kazavši kako je ono stiglo “diplomatskim kanalima”, navodi novinska agencija RIA Novosti.

Uspješni odnosi između Ankare i Moskve pogoršali su se u novembru prošle godine, nakon što je turski F-16 oborio ruski bombarder iznad sirijske granice, jer je, prema Turskoj, prekršio njen vazdušni prostor.

Zvanična Moskva je od tada naredila niz ekonomskih sankcija protiv Ankare i pozvala svoje turiste da više ne putuju u ovu zemlju. Erdogan je, nakon ovog incidenta, zatražio sastanak s Putinom na margini samita o klimi u Parizu, ali ga je

šef ruske države odbio.

Napetosti su dodatno povećane zbog ruskog učešća u ratu u Siriji na strani predsjednika Bašara al-Asada.

Prema turskim medijima, i premijer Binali Jildirim je uputio pismo ruskom kolegi Dmitriju Medvedevu. Prošlog vikenda Erdogan je uputio pomirljive poruke u Kremlj, nadajući se kako će se odnosi između Ankare i Moskve “uskoro oporaviti”.

“Naše prijateljstvo s Putinom je omogućilo da držimo naše bilateralne odnose na vrlo visokom nivou” prije vazdušnog incidenta, rekao je Erdogan, a prenio dnevni list Hurijet u nedjelju, navodi AFP.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

SVIJET

21

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 15. JUN

1215. PRVI PISANI USTAVNI DOKUMENT U ENGLESKOJ ISTORIJI

Jovan bez Zemlje potpisao Magna Carta Libertatum Engleski kralj Džon Lakland, kod nas poznat i kao Jovan bez Zemlje, prihvatio je, pod pritiskom plemstva, dokument Magna Carta Libertatum (Velika povelja slobode), temelj engleskog državnog uređenja, simbol borbe protiv apsolutizma i jedan od najznačajnijih dokumenata britanske i evropske ustavne istorije.

Velika povelja je nastala kao rezultat neslaganja između rimskog pape i kralja Džona i njegovih barona u pogledu kraljevskih prava: zahtijevano je od kralja da se odrekne određenih prava i da poštuje određenu zakonsku proceduru, kao i da prihvati da kraljeva volja može biti ograničena zakonom.

Velika povelja je prvi korak dugog istorijskog procesa koji je doveo do vladavine ustavnog zakona.

Iako je povelja ograničila kraljevsku moć i u svoje 63 stavke pokrila mnoga pitanja, uglavnom je zastupala veleposjedničke interese. Pitanja obuhvaćena poveljom kretala su se od prava slobodnih ljudi na suđenje i pravdu, pa sve do težina i mjera, ribarskih vrša i stranih trgovaca. Magna karta je, takođe, ograničila prava šerifa, čuvala slobode i privilegije okruga i gradova i načinila sporazum sa Krunom da se neće miješati u prava Crkve, niti da će bez pristanka krunskog savjeta name-

tati Klevetnički danak ili bilo kakav drugi porez. Poštovanje povelje osigurano je konačnim stavkama, koje su davale ovlašćenje grupi od 25 barona da se podignu na oružje protiv kralja ukoliko se on ne bude pridržavao uslova Povelje. Tri dana nakon usvajanja Magna karte Džon je potražio, a kasnije i dobio, papsku osudu ovog dokumenta, što je četiri mjeseca kasnije dovelo do prvog Rata barona. I pored toga što su Povelju srednjevjekovni i tjudorski vladari uglavnom ignorisali, smatra se da je značajno uticala na principe engleske ustavne slobode i da je bila model za ustave novih nezavisnih zemalja širom svijeta.

1520. RASKOL KATOLIČKE EVROPE

Martina Lutera bulom ekskomunicirao papa Papa Lav X ekskomunicirao je Martina Lutera bulom u kojoj je kao jeres osudio Luterove teze o indulgencijama, dogmama i uređenju katoličke crkve.

Ideje o reformi katoličke crkve sistematizovane u 95 teza Luter je 1517. prikovao na vrata Dvorske crkve u Vitembergu, označivši početak raskola katoličke Evrope. Povod za takav Kingov čin bio je dolazak dominikanca Tetzela, papinog opunomoćenika za prodavanje oprosta. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih greha, bez potrebe vjere

i pokajanja, a oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u čistilištu. Papa gnijevan zbog Luterove nauke izdao je 1520. godine bulu Exsurge domini, kojom je osudio 41 navodnu Luterovu zabludu, naredio spaljivanje njegovih knjiga i dao mu 60 dana da mu se potčini. Luter nimalo dirnut tom bulom, bacio ju je u oganj, odnosno spalio zajedno sa spisima onih koji su podržavali papinu nadležnost pred grupom profesora, studenata i građana Vitenberga, čime je jasno pokazao da raskida sa Rimom.

1903. NAKON MAJSKOG PREVRATA

Petar Karađorđević izabran za kralja Srbije 1907.

Počela Druga haška mirovna konferencija, na kojoj su 44 države, uključujući Srbiju i Crnu Goru, usvojile 13 konvencija o zakonima i običajima ratovanja. Četvrtom konvencijom osnovan Stalni arbitražni sud u Hagu.

Italijanski inženjer, jedan od osnivača bežične telegrafije Đulielmo Markoni, emitovao u Engleskoj prvi muzički radio-prenos,

1920.

muzičku numeru australijske operske pjevačice Neli Melba.

Košarkaši Jugoslavije postali šampioni Evrope pobjedom nad reprezentacijom SSSR u Beogradu.

U atentatu u Budvi lakše povrijeđen Vuk Drašković, lider Srpskog pokreta obnove, u to vrijeme jedne od najvećih opozicionih političkih stranaka u Srbiji.

1975.

2000.

Poslije ubistva Aleksandra Obrenovića u Majskom prevratu, Skupština Srbije izabrala Petra Karađorđevića za kralja Srbije. Kao kralj zalagao se za ustavno uređenje zemlje i bio je poznat po svojoj liberalnoj politici. Tokom njegove vladavine učvršćen je parlamentarizam i ubrzan privredni i kulturni razvoj zemlje. Kralj Petar je bio vrhovni komandant srpske

vojske u Balkanskim ratovima. U Prvom svjetskom ratu povlačio se sa vojskom preko Albanije. Pošto je bio kralj Srbije tokom perioda velikih srpskih vojnih uspjeha, u srpskom narodu ostao je zapamćen kao kralj Petar Oslobodilac (takođe poznat i kao Stari kralj). Zbog starosti je 24. juna 1914. prenio kraljevska ovlašćenja na svog drugog sina, prijestolonasljednika Aleksandra.

22

kultura

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

uručene prestižne pOzOrišne naGrade

Sa svečanosti u Njujorku

Trijumf mjuzikla “Hamilton” na dodjeli Tonija Svečanost u Njujorku protekla je u znaku podrške LGBTI zajednice poslije napada u gej klubu u američkoj državi Floridi Mjuzikl “Hamilton”, inspirisan životom američkog političara Aleksandra Hamiltona, jednog od Očeva osnivača SAD, osvojio je nagrade u 11 kategorija na dodjeli američkih pozorišnih nagrada Toni koja je protekla u znaku podrške LGBTI zajednice poslije napada u gej klubu u američkoj državi Floridi.

“Hamilton” na tekst i muziku Lin-Manuela Mirande bio je nominovan u 16 kategorija, najviše od osnivanja nagrade 1947. godine, a osvojio je samo jednu manje od brod-

vejskog hita “Producenti”, koji drži rekord sa osvojenih 12 nagrada.

Za razliku od ovogodišnjih nagrada Oskar Američke filmske akademije, Brodvej je pokazao veće poštovanje za različitost, sa četiri nagrade u kategoriji najboljih glumaca koje su dodijeljene glumcima afroameričkog porijekla.

“Hamilton” je priznanja dobio u kategoriji najbolji mjuzikl, najbolja režija (Tomas Kejl), orkestracija, koreografija, a nagrade za najbolje sporedne glumce za mjuzikl pri-

pale su Rene Eliz Goldsberi i Dejvidu Digsu. Lesi Odom Mlađi nagrađen je u kategoriji glavne muške uloge u “Hamiltonu”, dok je u kategoriji ženska najbolja uloga u mjuziklu pripala Sintiji Erivo (“Boja purpura”).

Domaćin večeri Džejms Korden poručio je da “mržnja neće pobijediti” i posvetio ceremoniju žrtvama napada u Floridi, u kojem je ubijeno 50 i ranjeno više od 53 lju-

Roman o zaljubljenosti i propuštenim prilikama pronaći i žene i muškarci, i samci, i oni u srećnim, ali i brakovima u kojima je ljubav počela da umire.

“Glavna junakinja Danka vjeruje da je život bajka kada si u zagrljaju onog koga voliš. Njena drugarica Maša više veruje u basne jer uvek na kraju neko nekog prevari. Od rodne Budve, studentskih dana u Beogradu, do života u

glumca u drami i nagrađen Frenk Langela (“The Father”).

Predstavljajući mjuzikl “Hamilton” na dodjeli nagrada Toni posebnu poruku preko video linka uputili su američki predsjednik Barak Obama i prva dama Mišel Obama.

Nagrade Toni koje dodjeljuje žiri od oko 700 članova smatraju se pandanom Oskara (koji se dodjeljuje za film), Emija (za televiziju) i Gremija (za muziku).

S.I.

GOstOvanje crnOGOrskOG vajara

O nOvOm djelu vesne dedić

Novi roman Vesne Dedić “Ničija” biće predstavljen u holu šoping mola Delta siti sjutra veče od 19 časova.

Kroz atmosferu stare Budve, Beograda devedesetih, Stokholma sa emigrantskim predgrađima, kriminala i narko bosova, kao i današnjeg Beograda, Dedić je ispisala melodramu koja oslikava situacije i osjećanja u kojima će se

di. Barbra Strajsend, koja je prvi put poslije 46 godina govorila na dodjeli nagrada Toni, poručila je da “umjetnost donosi utjehu”.

U kategoriji drama nagrađena je predstava “The Humans” Stivena Karama, a za najbolju glumicu u drami Džesika Lang je za ulogu u predstavi “Dugo putovanje u noć” po djelu Judžina O’Nila dobila svoju prvu nagradu Toni, dok je u kategoriji najboljeg

Radojević na projektima u Njemačkoj i Italiji Crnogorski vajar Luka Radojević učestvovaće u narednom periodu na dva međunarodna projekta koji će biti realizovani u Njemačkoj i Italiji. Projekat u njemačkom gradu Vunzidelu trajaće od 18. do 26. juna, dok će od 25. do 31. jula Radojević boraviti u italijanskom gradu Kastelo Tezino, gdje će raditi na finalizaciji jednog od djela iz ciklusa “Vrijeme”.

Skulpture Luke Radojevića nalaze se na trgovima

Stokholmu njih dvije prolaze decenije trošeći godine kao sate”, najavljuje autorka.

“Ničija” je roman o zaljubljenosti, dobrovoljnoj predaji sopstvenog života nekom drugom kojeg i ne poznaješ, o propuštenim šansama i razmišljanju koja je to misao sa kojom čovjek treba da napusti ovaj svijet.

S.I.

i u kolekcijama muzeja u Francuskoj, Sloveniji, Fisnkoj, Švajcarskoj, Kini, Srbiji, Njemačkoj, Švedskoj, Boliviji i Poljskoj. Samostalno je izlagao dva puta u Beogradu, jednom u rodnim Beranama i Sent Nolfu u rancuskoj.

Bio je učesnik 17. Internacionalnog festivala umjetnosti za mlade umjetnike, u Gorganu (Iran) 2010. godine i 2. Internacionalnog festivala bronze u Tonglingu (Kina) 2012. godine.

S.I.

Jedna od

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

kultura

23

OPEROSA: FEStivAl OPERE Od 17. dO 21. AvguStA u HERcEg NOvOm

Rosinijeva “Pepeljuga” na zidinama Kanli-kule C

entralno dešavanje petodnevne manifestacije je premijera opere “La Cenerentola” pod dirigentskom upravom Eralda Samierija.

Jedini operski festival u Crnoj Gori Operosa Montenegro Opera Festival, koji je prošle godine svrstan na zvaničnu listu evropskih festivala, ove godine će prvi put trajati pet dana - od 17. do 21. avgusta u Herceg Novom. Centralno dešavanje festivala je premijerno igranje Rosinijeve opere “La Cenerentola” (“Pepeljuga”) 19. avgusta na Kanli-kuli, sa repriznim prikazivanjem narednog dana.

Osim operskog izvođenja “La Cenerentola” prvog dana festivala organizovan je koncert pod nazivom “Trenutak za

klasiku na Forte Mare”, gdje će publika imati priliku da čuju koncert jedinstvenog muzičkog kvarteta iz Egipta “Talasi Nila”.

Na programu ovog kvarteta, koji čine Basma Edrees, Islam Elhefnawy, Islam Abd El-Aziz i Hassan Moataz, našla su se djela Hendla, Betovena, Mendelsona...

Drugog dana festivala predviđen je performans u Starom gradu sa mladim muzičkim talentima pod nazivom “Opera na ulici”. Repertoar čine djela, između ostalih Vivaldija, Baha, Rodriga, a izvešće ih čla-

gOStOvANjE NikšićkOg POzORištA

“Jao, moj Jagoše” na Danima humora i satire Novi komad Nikšićkog pozorišta “Jao, moj Jagoše”, koji je po tekstu Miodraga Karadžića režirao Goran Bulajić, biće izveden sjutra veče od 20 sati u Pljevljima u sklopu 30. Dana humora i satire “Vuko Bezarević”.

Brojnu glumačku ekipu čine: Aleksandar Radulović, Gorana Marković, Ana Vučković, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Rad-

novi ansambla Vox2Feel, sopran Bojana Kukić i gitarista Nedeljko Pejović.

Premijera Rosinijeve opere “La Cenerentola” koju će izvesti orkestar, hor i solisti Operosa Opera Festivala, zakazana je za 19. avgust. Dirigent je Eraldo Salmieri, režiju i dizajn svijetla potpisuje Paolo Bosisio, scenografiju i kostimografiju Domenico Franchi.

Festival će biti zatvoren koncertom na Kanli kuli, gdje će, pod dirigentskom upravom Natalije Mićić, biti izvedena djela Mocarta, Čajkovskog, Rosinija...

Karte za Operosa Montenegro Opera Festival biće u prodaji od 1. jula na blagajnama Eventim-a i na blagajni u Herceg Novom.

S.I.

Poezija Vesne Oborine

mila Božović...

“Komedija ‘Jao, moj Jagoše’ je praizvedba novog teksta poznatog dramskog pisca Miodraga Karadžića, kojim autor djelotvorno sintetiše bogato komediografsko iskustvo. Priča dramaturški funkcioniše na prijemčiv i savremen način otvarajući prostor za dinamičnu ansambl predstavu”, stoji u najavi. S.I.

Scena iz komada

Jovanović

kOtORSkA kONcERtNA SEzONA

Knjiga pjesama “I kamen ima dušu” autorke Vesne Oborine biće predstavljena večeras od 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”.

Predstavljanju će prethoditi otvaranje izložbe slika Vesne Oborine u izložbenom holu, o čijem djelu će govoriti direktorica KIC-a Snežana Burzan. Tim povodom govoriće književnici Veselin Brnović i Goran Sekulović dok će moderatorka programa biti pjesnikinja Vjera Bojanić. S.I.

Dva solistička nastupa u Crkvi Svetog Duha Dva koncerta u Crkvi Svetog Duha biće priređena večeras i sjutra veče u sklopu Kotorske koncertne sezone. Večeras je od 19 sati na programu solistički koncert pijanistkinje Andrijane Jovanović i gostujuće pijanistkinje Lejle Sulejmanović.

Na programu su djela Baha, Betovena, Šopena, Klementija i Hačaturijana.

Sjutra će od 20 sati biti priređen solistički koncert flautistkinje Jovane Radoman uz klavirsku pratnju Ane Mihaljević. Gost kon-

certa je harmonikaš Boško Tujković. Repertoar čine djela Mocarta, Paganinija, Ganea... S.I.

Na programu večerašnjeg nastupa u Kotoru su djela Baha, Betovena, Šopena, Klementija i Hačaturijana.

24

SHOWBIZ

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

KRAJ ZA ª ANDRIJU I ANĐELKUº : MILOŠEVIĆ PONOSAN

POSLIJE OVOG ISKUSTVA SPREMAN SAM ZA VOJSKU Nije lako poslije 190 dana intenzivnog rada tako naglo prekinuti, ne viđati više neke drage ljude. Uradili smo dobru stvar, a voljeli bismo da nastavimo, kaže Milošević za DN

Mi smo radili onako kako smo mislili da treba i da je jedino moguće. Publika je to prihvatila. Htjeli smo seriju lišenu politike i teških priča, seriju o običnom paru koji na svoj način voli i živi život.

Bez pretenzije da osvajamo i pametujemo. Prosto smo išli ka jednostavnosti života

⌦ Danilo Brajković Minule sedmice snimljeni su posljednji kadrovi jedne od najpopularnijih regionalnih serija “Andrija i Anđelka”, koja je prethodnih mjeseci zahvaljujući Andriji Miloševiću, Anđelki Prpić i njihovim specijalnim gostima vratila gledalištu osmijeh na lice i vjeru u atraktivni televizijski format. Nakon čak 190 dana kontinuiranog rada, spuštena je zavjesa na sezonu zaraznog humora, a vijest o završetku snimanja, koju su glumci objavili na društvenim mrežama, s nevjericom je prihvaćena kod publike. Milošević Dnevnim novinama iskreno priznaje da mu nije bilo svejedno na posljednjem druženju s brojnom ekipom, ali je istovremeno ponosan zbog

Kontinuitet podstiče kvalitet učinjenog.

■ NIJE LAKO, ALI

ŽIVOT IDE DALJE

“Uradili smo dobru stvar, publika je rekla sve. Sada nam ostaje da uživamo u odmoru i lijepim utiscima.

Nije lako poslije 190 dana intenzivnog rada tako naglo prekinuti, ne viđati više neke drage ljude, ali život ide dalje. Bilo bi mnogo gore da nijesmo uspjeli”, tvrdi Milošević.

Naš glumac dodaje da je rad na seriji po svemu bio specifičan.

“U nevjerovatnoj brzini smišljati, realizovati i producirati sve ovo - bilo je stresno i nadasve suludo. Ali okupio se tim hazardera koji su vjerovali i na kraju uradili ono što su i obećali. Poslije ovo-

ga mogu i u vojsku, bio bih spreman 100 odsto”, cijeni Milošević.

■ NASTAVAK

SNIMANJA NE ZAVISI OD MENE

Glumačko-producentska ekipa od početka je znala maršrutu do cilja - povjerenja publike i povratka u doba kada su uz slične formate porodice na okupu provodile povečerje kraj malih ekrana.

“Mi smo radili onako kako smo mislili da treba i da je jedino moguće. Publika je to prihvatila. Htjeli smo seriju lišenu politike i teških priča, seriju o običnom paru koji na svoj način voli i živi život. Bez pretenzije da osvajamo i pametujemo. Prosto smo išli ka jednostavnosti života”, otkriva glumac, navo-

deći da je neizvjestan nastavak snimanja novih epizoda jednog dana.

“Voljeli bismo da nastavimo, naravno. Ne znam šta će biti, to ne zavisi od mene”, navodi Milošević.

Neposredno prije pomenute serije, Andrija je pretvorio u zlato sve čega se “dotakao” - veliki uspjeh zabilježile su rola u seriji i predstavi “Pevaj brate”, angažman u stendap programu “Audicija”, monodrama “Zlatni lančić od bižuterije”, a glumac nije siguran da li je dostigao zenit.

“Bog te pita. Vidjećemo.

Imam još toliko toga u glavi i ne bavim se proračunima.

Hodam svojim drumom pa dokle stignem. Ja sam hazarder i ne bojim se iskušenja, svi smo prolazni”, zaključio je Milošević.

Andrija je bio dio i crnogorskog sitkoma “Dojč kafe”, koji je poput “Andrije i Anđelke” pokušao da humorističnim prikazom realnosti osvoji gledalište. Usamljeno čedo naše serijske scene, čiji proizvod je uzgred rečeno naišao na oprečne reakcije javnosti, trebalo bi podržati kako bi i Crna Gora postala dio regiona koji ulaže u slične projekte, smatra Milošević.

“Crnoj Gori ne fali ništa sem odluke da se pokrene čitava priča. Dojč kafe je u neku ruku pionirski projekat jedne nezavisne produkcije i to treba podržati. Ukoliko bi ljudi imali priliku da kontinuirano prave slične TV projekte - bili bi sve bolji i bolji. Ovako je sve samo incident.

‘Budva na pjenu od mora’ pokazala je da se može uraditi serija koju će region apsolutno zavoljeti. Dakle, sve se može, samo fali strategija i da se neka lova sa gomile budalaština prebaci u fond za kinematografiju”, predlaže Milošević.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

showbiz

25

Vašu prijavu, ime, prezime, datum i mjesto rođenja, kontakt telefon, podatke o visini i dvije fotografije treba poslati na mejl. Prijavljene djevojke dobijaju poziv za finalni kasting. Vjerujte u sebe i prijavite se na vrijeme. Čekamo vas

Nataša Milosavljević (druga zdesna) uskoro predaje krunu nasljednici

NAJLJEPŠA CRNOGORKA: TRAŽI SE NASLJEDNICA MILOSAVLJEVIĆ

Prijave putem mejla za mis Crne Gore 2016. u toku ⌦ Danilo Brajković

P

očela je kampanja za izbor mis Crne Gore 2016, a djevojke koje bi voljele da naslijede aktuelnu misicu Natašu Milosavljević mogu se prijaviti na konkurs putem mejla.

Nikolina Lončar, portparolka agencije Miss Yu koja organizuje izbor na zvaničnoj Fejsbuk stranici navela je da zainteresovane djevojke aplikacije

mogu poslati na mejlove missmonte2012@yahoo.com ili nikolina724@hotmail.co.uk.

“Vašu prijavu, ime, prezime, datum i mjesto rođenja, kontakt telefon, podat-

ke o visini i dvije fotografije treba poslati na mejl. Prijavljene djevojke dobijaju poziv za finalni kasting. Vjerujte u sebe i prijavite se na vrijeme. Čekamo vas”, poručila je Lončar djevojkama koje bi željele da naslijede aktuelnu mis Crne Gore Natašu Milosavljević, koja je prošle godine predstavljala našu državu na svjetskom izboru u Kini.

KOVAČ OBJAVILA SINGL

Crna Gora tek je objavila konkurs, a Hrvatska već u petak bira novu misicu. Gošća izbora u Šibeniku biće i naša misica.

“Prvi put aktuelna mis Crne Gore dobila je poziv hrvatske misice da bude dio njihovog izbora. On se održava u Šibeniku jer je to rodni grad aktuelne mis Maje Spahije, a dan prije izbora na programu je i

humanitarno veče. Među gostima, biće i Neil Krisralam - poznati svjetski televizijski glumac, prezenter i stručnjak za PR. Maja je moja draga prijateljica, ostvarili smo blizak odnos tokom boravka u Kini i to je prijateljstvo koje treba čuvati”, kazala je Milosavljević Dnevnim novinama pred put u komšiluk.

POKUŠAJ ª VJENČANJAº GEORGIEVA

Barba rekao “ne” pred matičarom na “svadbi”

Zaboravite brige i neviđeno đuskajte “VRTIŠ ME U KRUG”

Srbijanska muzičarka Aleksandra Kovač objavila je novi singl “Vrtiš me u krug”.

“Predstavljam vam moj novi, ljetnji singl koji će vas natjerati da zaboravite na sve brige, odvrnete pjesmu na najjače i neviđeno đuskate. Hvala vam na divnim komentarima i tome što ste uvijek uz mene”, napisala je Kovač na Fejsbuku. D.B.

Aktuelna mis Crne Gore biće uskoro gošća izbora za najljepšu Hrvaticu

Kovač

Crnogorski muzičar Vlado Georgiev proslavio je nedavno u Beogradu 40. rođendan, a o žurci se uveliko priča širom regiona zahvaljujući lažnom vjenčanju.

Naime, pjevač je okupio brojne prijatelje, poznanike i kolege, među kojima su bili Igor Lazić Niggor, Nenad Knežević Knez, Ivana Peters i brojni drugi, a društvo mu je pravila Milica Samardžija, sa kojom će uskoro dobiti nasljednika. Imajući u vidu da već godinama važi za najpoželjnijeg neženju i da mu

predstavnici sedme sile često postavljaju pitanje kada će stati na ludi kamen, Georgiev je odlučio da u goste pozove matičarku, čiji zadatak je bio da “ispali”- da li su Vlado i Milica spremni da budu supružnici. Premda su mnogi očekivali potvrdan odgovor, Barba i njegova ljepša polovina “šokirali su” prisutne uglas u rekli “ne”, a zatim su nastavili sa slavljem kao da se ništa nije desilo. Umjesto čestitki, gosti su ih nagradili gromoglasnim aplauzom.

D.B.

38

showbiz

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

PRIJAVE SLATI DO 16. JUNA, VRIJEDNE NAGRADE

Prijavi se za Jelen Rock & Demo na Arsenalu ⌦ Marija Roganović

A

rsenal Fest koji će biti održan 23, 24. i 25. juna u Kragujevcu, otvara prostor za nastup devet mladih i neafirmisanih izvođača iz Srbije i regiona zahvaljujući upravo otvorenom konkursu “Jelen Rock & Demo”!

Selektorska komisija Arsenala 06, na čijem je čelu uticajni muzičar Nikola Vranjković, preslušaće snimke koje pristignu na konkurs “Jelen Rock & Demo”, i odabraće devet ime-

na koji će nastupiti na Garden Stage-u tokom tri dana festivala, čiji je sponzor Jelen pivo. Potrebno je poslati linkove za dvije autorske pjesme, po mogućnosti ako su već postavljene na

HERD U STRAHU ZVALA POLICIJU

Džoni Dep prekršio zabranu prilaska?

Kako prenose američki mediji, brakorazvodna parnica između Amber Herd i Džonija Depa postaje sve burnija.

Naime, nakon kratkog zatišja, situacija je eskalirala kada su Depovi prijatelji došli u njihov dom da preuzmu neke od njegovih stvari koje su ostale u stanu.

S obzirom na to da je Depu zabranjen prilazak Amber, ona je pozvala policiju tvrdeći da je zabrana prekršena, iako Dep nije bio sa svojim prijateljima.

Da podsjetimo, bivši zaljubljeni par je podnio zahtjev za razvod, da bi Herd kasnije i optužila Depa za fizičko zlostavljanje.

E.Z.

jutjub, ili preko dropbox-a, wetransfer-a i slično u mp3 ili wav formatu. Potrebna je i fotografija i kraća biografija benda, uz linkove za društvene mreže (ako izvođač posjeduje). Prijave na “Jelen Rock & Demo” se šalju do 16. juna u 23:59 na mejl jelenrockdemoarsenal@gmail.com. Žiri u čijem su sastavu gitarista legendarnih KUD Idijota Sale Veruda, Voja Aralica, producent Bajage

i Instruktora, Van Gogha i brojnih drugih, i Branko Rosić, novinar odabraće tri najbolja kojima sljeduje snimanje spota u produkciji Arsenal Festa, nastup u Beogradu u organizaciji Long Play-a i Jelen pivo električnu gitaru.

Veruda kaže da unaprijed neće pokušati da sazna bilo šta o takmičarima, već će tri večeri “pustiti nepoznate izvođače da impresioniraju”.

“Ovo nije prvi put da sam

u nekom žiriju, a kriterijumi po kojima se rukovodim su potpuno subjektivni, kao što su vjerujem i kod drugih članova. Gledaću sviračko umijeće, talenat, ali i perspektivu koju eventualno bend ima. Najbitnije je da se na sceni nađe izvođač koji će danas, sjutra nešto značiti. Radije ću dati glas za njega, nego za nekog ko je izvrstan svirač, ali se vidi iz nekih drugih razloga da nema budućnosti”, kaže Veruda.

ZBOG šALE

Del Boj na meti kritika Glumac Ser Dejvid Džejson, koji se proslavio ulogom Del Boja u seriji “Mućke”, optužen je za rasizam, ni kriv ni dužan.

Naime, on je gostovao u televizijskoj emisiji posvećenoj 90. rođendanu kraljice Elizabete II i sve je bilo dobro dok ga voditelj nije zamolio da ispriča omiljenu anegdotu o kraljici, na šta je glumac bez razmišljanja podsjetio gledaoce kako je Elizabeta II jednog afričkog diplomatu uporedila sa gorilom.

Sve bi ostalo na neslanoj šali, da u istoj emisiji nije gostovao i reper Will I Am, kojem “šala” i nije bila toliko smiješna.

“You are a diamond, Del. You really are!” E.Z.

Scena iz emisije

POLUGOLI U AUTU NAPRAVILI ŽURKU

Peppersi kod Kordena Legendarni Red Hot Chili Peppers su došli na red da se voze sa popularnim britanskim voditeljem Džejmsom Kordenom u emisiji “Carpool Karaoke”. Očekivano, čuli smo najveće hitove poput “Don’t Stop”, “Californication”, “Under the Bridge”, ali i novu stvar “Dark Necessities”, kao i neobjavljenu pjesmu “Hem-

mi Lhemmey”. Entoni Kidis, Flea, Džoš Klinghofer i Čed Smit su u jednom trenutku izašli iz automobila, kada je Korden izazvao Kidisa na rvanje. Ipak, najbolji trenutak nam jer bio kada je ekipa skinula majice i pjevala polugola “The Zephyr Song”. Čekamo da vidimo ko će biti Kordenova sljedeća “žrtva”. M.Rog.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Poster za “Dok nisam srela tebe”

Preview devete epizode serije “Igre prijestola” Nakon uzbudljive osme epizode serije “Igra prijestola” pod nazivom “No one”, koja je riješila pitanje imena Arje Stark iz Vinterfela, objavljen je preview za novu epizodu “Battle of Bastards” koja će po svemu sudeći riješiti velike nedoumice, samim tim biti najbolja epizoda tekuće sezone.

“Mnogo bitaka se vodilo i sa manjim šansama za uspjeh. Borio sam se van Zida sa mnogo gorima od Remzija Boltona”, kaže Džon Snježni polusestri Sansi, na šta mu ona odgovara da on ne zna kakav je Remzi. U kratkom videu vidimo Džona i ser Davosa kako se pripremaju za borbu sa brojčano jačim Remzijem Boltonom.

“Ako padnem, nemojte me vraćati u život”, moli Snježni, svjestan da su mu šanse za uspjeh minimalne, na šta kontroverzni

Ako padnem, nemojte me vraćati u život”, moli Snježni, svjestan da su mu šanse za uspjeh minimalne

Remzi daje predlog koji se ne odbija: “Hiljade ljudi ne mora da umre. Samo jedan od nas”, kaže mu Bolton, nakon čega vidimo Džona samog na bojnom polju, pred finalnu bitku, koja će dostići vrhunac.

Sada već ne možemo iščekati nedjelju i pretposlednju epizodu šeste sezone, u kojoj nas očekuje spektakularna borba za Sjever!

M.Rog.

39

PREMIJERA LJUBAVNE PRIČE I BROJNI POKLONI

Ladies night u Cineplexxu

Događaj Ladies night uz prikazivanje ljubavne drame “Dok nisam srela tebe” održaće se u sjutra veče sa početkom u 20 časova u bioskopu Cineplexx Delta City.

Sve pripadnice ljepšeg pola koje se odluče da pogledaju ovu iskrenu i nadasve inspirativnu priču, uz svaku kupljenu ulaznicu očekuje na poklon primjerak magazina Gracija, kao i pokloni iznenađenja koje su pripremili Grand Kafa Black Gold , Avon i Nova knjiga.

Film je nastao na osnovu istoimenog romana “Me be-

DŽON SNJEŽNI VS REMZI BOLTON

showbiz

fore you” autorke Džodžo Mojes, koji predstavlja jednu od najljepših ljubavnih priča i do sada je preveden na 31 svjetski jezik. Govori o hrabrosti, stvarnim ljudskim sudbinama i donošenju teških odluka. Luiza Klark zna mogo toga. Zna koliko koraka ima od njenog stana do autobuske stanice. Zna da voli ono čime se bavi. Ono što Lu ne zna je da će uskoro izgubiti posao, kao i umirujuću spoznaju, njoj neophodnu, da zna šta budućnost donosi. Vil Trejnor zna da mu je nesreća koju je doživio oduzela že-

lju za životom. Zna da sve od tada djeluje beznačajno i tmurno – i zna kako će to okončati. Ono što Vil ne zna je da će u njegov život uz vatromet boja uletjeti Lu. Ni za jedno ni za drugo više nikada ništa neće biti isto.

Rediteljka Tea Šarok glavne uloge u filmu je povjerila simpatičnoj Emiliji Klark i šarmantnom Semu Klaflinu, koji su domaćoj publici poznati iz serijala “Igra prijestola” i trilogije “Igra gladi”. Karte za Ladies night i projekciju filma “Dok nisam srela tebe” već se nalaze u prodaji.

M.Rog.

Polinezijska Princeza “Moana” IZAŠAO TIZER ZA

DIZNIJEV FILM Dizni je objavio prvi tizer za novi animirani crtani film “Moana” o polinezijskoj princezi koja krstari po moru!

Animirani film su radili Ron Klements i Džon Musker - duo koji nam je dao “Malu Sirenu” i “Aladina”. Moana se upušta u izazovnu misiju da bi ispunila nedovršen zadatak svojih predaka, zajedno sa svojim ljubimcima svinjom Pu i nekada moćnim polubogom Maui.

Premijera “Moane” je zakazana za novembar. M.Rog.

HRVATSKA GRUPA COLONIA IZDALA SINGL

“Lei lei” novi ljetnji zarazni hit Poznata hrvatska dens grupa Colonia odlučila je da iznenadi svoje fanove novim ljetnjim hitom pod nazivom “Lei lei”.

Iz grupe Colonia poručuju da će već nakon prvog slušanja mnoge osvojiti zarazan ritam pjesme “Lei lei” jer ostaju vjerni svom originalnom, prepoznatljivom zvuku. Ujedno, s novom pjesmom Indira i Boris su najavlili zabavno i radno ljeto.

“Predstavljamo vam pjesmu koja je čista pozitiva, vedra i energična, nesvakidašnjeg na-

ziva ‘Lei lei’. Dosta nam je sumorne zime, spremni smo za ljeto, ljubav i zabavu, bez velike filozofije”, rekao je Boris, a Indira je dodala: “Sljedeće nedjelje snimamo i spot, a budući da imamo velikih planova za kraj ove godine, kada slavimo 20 godina grupe Colonia, ova ljetna pjesma odlična je najava za ono što slijedi”.

Boris Đurđević potpisuje muziku i aranžman, dok je tekst za pjesmu “Lei lei” napisala Valerija Đurđević.

M.Rog.

NJEGA

Zdravlje

28

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Gljivice opasnost od prenošenja

HIGIJENA SPREČAVA GLJIVIČNA OBOLJENJA Kozmetički saloni mjesto gdje su se ide zbog uljepšavanja. Ipak, nekada se može desiti da umjesto zadovoljstva urađenim tretmanom, dobijete infekciju, posjekotine, opekotine ili gljivično oboljenje.

Problemi na koži izazvani gljivicama sve su češći i u stalnom su porastu. Postoji više stotina različitih gljivica, od kojih je oko 50 patogenih ili uslovno patogenih, odnosno onih koje dovode do različitih problema na spoljašnjim djelovima tijela, koži, kosi, noktima i prostoru između prstiju. U početku, ne postoje vidljivi znaci pojave gljivica, tako da često ljudi reaguju tek kad dođe do ozbiljnih problema.

OPREZ PRI KORIŠTENJU ZAJEDNIČKIH PROSTORIJA Gljivice se najčešće javljaju kod osoba koje koriste zajedničke prostorije, poput tuš kabina, sauna, bazena, ležaljki, stolica za plažu, sportskih dvorana, plažnih barova. Naročito su opasni solarijumi, javna kupatila, frizerski i kozmetički saloni, kadice i pribor za

pedikir, peškiri...

Osobe koje razmjenjuju garderobu, koriste zajedničke peškire, obuću, posteljinu i lični pribor imaju veću mogućnost da prenesu gljivice jer se one prenose direktnim kontaktom, isključivo sa čovjeka na čovjeka i “vole” tamna, vlažna i topla mjesta. Pod pogodnim uslovima šire se nevjerovatnom brzinom.

Oslabljena otpornost, neke bolesti, prevelika upotreba antibiotika, poremećena crijevna flora stvaraju pogodne uslove za razmnožavanje gljivica .

Zabrinjava to što je pojava gljivičnih oboljenja kod zdravih ljudi u stalnom porastu, pogotovu kod mladih koji koriste zajedničke prostorije, poput tuš kabina, sauna, bazena, ležaljki, stolica za plažu, sportskih dvorana, plažnih barova, svuda gdje mladi sjede samo u kupaćim kostimima.

Ljudi koji razmjenjuju garderobu, koriste zajedničke peškire, papuče, patike, posteljinu i lični pribor imaju veću mogućnost da prenesu gljivice. Naročito su opasni solarijumi i javna kupatila.

NESTRUČNO OSOBLJE I NESTERILAN PRIBOR VODE DO INFEKCIJE Nesterilisan ili nedovoljno dezinfikovan pribor koji se koristi u kozmetičkim salonima, može dovesti do prenošenja vrlo opasnih infekcija, koje se šire nevjerovatnom brzinom. Turpije i sav ostali pribor za pedikir i manikir su, pravo leglo bakterija, kao i nedezinfikovane kadice i instrumenti Na neke uzroke pojave gljivičnih oboljenja kozmetičari mogu uticati, a na neke ne mogu. Do prenošenja infekcije mogu dovesti i nedovoljno edukovano osoblje koje o sterilizaciji i sprečavanju prenošenja gljivičnih oboljenja nije temeljno i detaljno upoznato.

Kozmetičar je dužan da koristi sterilan pribor za pedikir i manikir, da prepozna, na primjer, gljivično oboljenje, da zaštiti sebe, da koristi sterilne rukavice za rad, da objasni klijentu kako da zaštiti sebe, svoju okolinu i ljude sa kojima dolazi u kontakt.

Kozmetičarka može, na primjer, uticati na higijenu pribora i sredstava za rad. Ako pri-

mijeti da su se već pojavile promjene, kozmetičarka je dužna da informiše klijenta o promjenama koje je uočila, obavezno treba stručno i profesionalno da sredi stopala i otkloni sva nakupljena zadebljanja i zanoktice, a isto tako nokte i žuljeve, da obrati pažnju na uočene promjene i posavjetuje klijenta o daljoj kućnoj njezi ili da ga uputi na ljekarski pregled.

Savjet za sve koji primijete bilo kakve promjene na koži (bijele fleke, promjenu boje noktiju, plihove), da se obavezno jave ljekaru, kako se gljivice ne bi proširile. Liječenje gljivica je dug i neizvjestan proces, zahtijeva izuzetnu upornost i strpljenje i isključivo ga sprovodi ljekar. U domenu kozmetičara je da prepozna gljivično oboljenje, da koristi sterilan pribor, da objasni klijentu kako da zaštiti sebe i preporuči odlazak kod ljekara.

Samo timski rad i velika upornost mogu uroditi plodom i dovesti do potpunog rješavanja ovog problema, koji je ne samo estetski, već i zdravstveni. Autor Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

NJEGA

29

POKLON ČITAOCIMA Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru.

Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana.

A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@ gmail.com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

Liječenje gljivica je dug proces

Sloba Bubanja, vlasnica bjuti centra “Estebel”

Kozmetičar je dužan da koristi sterilan pribor za pedikir i manikir, da prepozna, na primjer, gljivično oboljenje, da zaštiti sebe, da koristi sterilne rukavice za rad, da objasni klijentu kako da zaštiti sebe, svoju okolinu i ljude sa kojima dolazi u kontakt.

Kozmetičarka može, na primjer, uticati na higijenu pribora i sredstava za rad. Ako primijeti da su se već pojavile promjene, kozmetičarka je dužna da informiše klijenta o promjenama koje je uočila, obavezno treba stručno i profesionalno da sredi stopala i otkloni sva nakupljena zadebljanja i zanoktice, a isto tako nokte i žuljeve, da obrati pažnju na uočene promjene i posavjetuje klijenta o daljoj

kućnoj njezi ili da ga uputi na ljekarski pregled.

Savjet za sve koji primijete bilo kakve promjene na koži (bijele fleke, promjenu boje noktiju, plihove), da se obavezno jave ljekaru, kako se gljivice ne bi proširile. Liječenje gljivica je dug i neizvjestan proces, zahtijeva izuzetnu upornost i strpljenje i isključivo ga sprovodi ljekar. U domenu kozmetičara je da prepozna gljivično oboljenje, da koristi sterilan pribor, da objasni klijentu kako da zaštiti sebe i preporuči odlazak kod ljekara.

Samo timski rad i velika upornost mogu uroditi plodom i dovesti do potpunog rješavanja ovog problema, koji je ne samo estetski, već i zdravstveni.

Nesterilisan ili nedovoljno dezinfikovan pribor koji se koristi u kozmetičkim salonima, može dovesti do prenošenja vrlo opasnih infekcija, koje se šire nevjerovatnom brzinom.

Turpije i sav ostali pribor za pedikir i manikir su, pravo leglo bakterija, kao i nedezinfikovane kadice i instrumenti Na neke uzroke pojave gljivičnih oboljenja kozmetičari mogu uticati, a na neke ne mogu.

petak, 14. 11. 2014.

30

MALI OGLASI

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

PRODAJEM STAN 40m2

Izdajem namještenu noviju garsonjeru 33 m2 u Hercegovačkoj ulici u centru Podgorice. Klima, extra TV, videonadzor. 200 eura mjesečno. Tel.069/221-400

Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770

KUĆE/STANOVI P

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHL-a. Cijena 35.000 eura. Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

I Izdaje se jednosoban stan blizu Pravnog i Ekonomskog fakulteta. Kontakt telefon 069/763005

Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara. Internet, kablovska, 150 eura.

Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel.067/244-616

PLACEVI

USLUGE

Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019-018

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984.

Mail: montenegrina987@ gmail.com

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km.

Tel.069/493-279

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806 APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje,dezinfekcija,popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206-566 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

MALI OGLASI

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 POSAO Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856348 i 068/109-999 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca. Potrebno radno iskustvo! Kontakt telefoni: 040/212-026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me

“IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad - Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o.

Nikšić. Kontakt telefoni: 040/212-026; 069/364806. E-mail: ibon@tcom.me Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora.

Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662 RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

31

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Film

Sport

32 •TVPROGRAM 10:00 Serija: Brusko/r 10:30 Serija: Tračara/r 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:00 Serija: Tračara 16:45 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:35 Exkluziv 18:00 Crna Gora - Rusija, rukomet 19:30 Vijesti Prve 20:00 Serija: Zvala se Feriha 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Život priča 23:20 Noćni žurnal 23:50 Uhvati Smarta 2 01:00 Serija: Nikita

PRVA Crna Gora-Rusija, 18.00

07:00 07.30 08.00 11:00 12:00 12:05 13:30 15:00 16:30 18:00 20:05 21:00 22.00 00:00

VOA Koncert Majstor Brajan Radni dan Vijesti Serija: Brod, r Muzika Persprktiva, r Serija RumunijaŠvajcarska, direktno Serija Serija: Tajna starog mosta, r Serija: Brod EURO 2016: snimak

RTCG 2 Rumunija-Švajcarska, 18.00

06:30 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:05 Naučno obrazovni program 12:00 Vijesti 12:50 Topshop 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani 14:00 Lajmet 14:30 Dnevnik 1 15:00 Rusija - Slovačka, direktno 17:00 Radni dan 18:00 Serija: Opasne igre 19:10 Ukusi jutra 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:05 Euro 2016, studio 21:00 Francuska Albanija, direktno 22:50 Euro 2016, studio 23:00 Dnevnik 3 23:45 Serija: Opasne igre

RTCG 1 Francuska-Albanija, 21.00

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45 16:00 16.45 18:00 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se…

Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 11.00

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Pejzaži u magli 12:52 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Magazin in CG 15:06 Serija: Bahar/r 16:03 City M 17:00 Minut,dva...

17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom 17:13 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:00 Minut, dva...

19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 22:48 Farma, uživo 02:21 City M

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05 12:00 12:25 14:00 14:07 14.10 15:10 15:35 16:30 16:55 17:15 17:35 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:30 23:25

PINK Farma 22.48

10:00 Na točkovima, emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Vrhovi Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Kud puklo da puklo Vijesti u 12 Serija: Ljubavnice/r Vijesti u 2 Ukusno, a lako Dnevnica/r Boje dana Serija: Crna ruža/r Vijesti u pola 5 Serija: Tajne M:tech, magazin Serija: Kud puklo da puklo Vijesti u pola 7 Serija: Crna ruža Serija: Gore dolje Serija: Ljubavnice Vijesti u 10 Serija: Zaplet Serija: Kud puklo da puklo

07:30 08:00 10:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 02:00

VOA Film 5 do 5/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve/r 5 do 5 Forum Club A sa Jadrankom Rabrenović/r A lista DW Arts 21/r Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života Club A sa Vesnom Rajković Forum Film Club A sa Vesnom Rajković

VIJESTI Crna ruža 19.10

11:10 12:00 12:30 14:00 14:05 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Serija: Čast i poštovanje Hrana i vino Nekultura življenja Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Art i bluz Vink 3 Get out Serija

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

ATLAS Club A 18.30

08:00 10:00 10:05 11:00 12:05 13:00 15:00 17:00 17:05 18:00 19:00 20:00 20:45 21:00 22:00 23:05

Jutarnji program Vijesti Serija Hrana i vino Mediterraneo Jedan dan u Njujorku Ponoćni kauboj Vijesti Hrana i vino Sportsko popodne Polis Hipokratija Bioskopske najave Serija Polis Legenda

Film 23.00

BUDVA

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA PINK, PEJZAŽI U MAGLI, 11.03

CINEPLEXX PODGORICA Alisa iza ogledala 16:10 Angry Birds Film (sinh) 16:00 Čuvari Oza (sinh) 15:00, 16:45 Dobri momci 22:30 Igra novca 20:45, 22:40 Nindža kornjače: Izvan sjenke 15:30, 17:45, 20:00 Posjetioci 3: Revolucija 17:40, 22:00 Prizivanje zla 2 19:45, 22:00 Warcraft: Početak 15:15, 17:00, 18:15, 19:30, 21:30 X-men: Apokalipsa 18:45 Zbog tebe promijeniću prezime, opet 18:00, 22:20

Film prati život i sudbinu grupe mladih narkomana iz Beograda kojoj se pridruži maloljetna učenica. Poslije sukoba sa roditeljima i incidenta u školi, ona raskida ljubavnu vezu sa svojim mladićem i počinje da živi sa narkomanom i prodavcem droge. Sa njim i ostalim narkomanima doživljava niz dramatičnih situacija, čak dospijeva i u zatvora. Nažalost, umjesto da otputuje, njen leš pronalaze deratizatori u jednom podrumu. Režija: Jovan Jovanović. Uloge: Rade Šerbedžija, Tihomir Arsić, Ana Marija Petričević, Ljubomir Todorović. Žanr: Drama. Trajanje: 103 minuta.

PRVA, Uhvati smarta, 23.50 Kada štab tajne američke špijunske agencije Kontrol bude napadnut, a identiteti agenata kompromitovani, šef (Alan Arkin) nema izbora osim da unaprijedi svog željnog analitičara Maksvela Smarta, koji je uvijek sanjao o terenskom radu uz svog idola, Agenta 23 (Dvejn Džonson). Dok se Smart i 99 bliže razotkrivanju plana organizacije Kaos, oni otkrivaju da ključni operativac KAOS-a Zigfrid (Terens Stemp) i njegov saradnik Štarker (Ken Davitian) planiraju zaradu kroz svoju mrežu terora. Režija: Piter Sigal. Žanr: komedija, akcija, avantura. Trajanje: 110 minuta.

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS

10.00 12.00 12.45 14.00 14.50 17.00 17.42 18.18 18.25 19.00 19.22 19.30 20.05 20.50 00.05 00.55 03.04

Tako stoje stvari Dnevnik Serija: Hotel Grand Ovo je Srbija Fudbal: Rusija Slovačka, prenos Dnevnik Beogradska hronika Mali dnevnik, pro gram za djecu Oko Kviz: Slagalica Vrijeme Dnevnik Fudbal, EP Fudbal: Francuska - Albanija, prenos Serija: Mjesto zločina Film: Ko me voli neka sjedne u voz Serija: Hotel Grand

HRT1 10.53 11.45 12.00 12.15 12.19 12.25

13.13 14.00 14.55 15.50 18.15 19.00 19.55 20.02 21.05 23.59

Serija: Mućke TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: Italijanska nevjesta Dr Oz Serija: Mjesto koje zovem dom Serija: Velečasni Braun Serija Serija: Odmori se, zaslužio si Dnevnik Loto 7/39 Serija Film: Žrtveno ja gnje Serija: Domovina

FOX

10.00 11.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55

Serija: Las Vegas Serija: Milerovi Serija: Suvišni izvještaj Serija: Posljednji čovjek na zemlji Simpsonovi Najsmešniji kućni video Serija: Crna lista Serija. Kasl Serija: Moderna porodica Simpsonovi Serija: Seks, droga i rokenrol Serija. Milerovi Serija: Suvišni izvještaj Serija. Vodič kroz život Kupera Bareta Serija: Crna lista

ARENASPORT1 1:30 COPA AMERICA 02:00 Čile - Panama 04:00 Argentina - Bolivija 06:30 Sporting Greats 08:00 Beachvolley 08:00 Auto-moto 08:30 Road to RIO 09:00 Crvena zvezda Partizan, Game 4 10:30 Dnevnik 11:00 Italija - Srbija 13:00 Čile - Panama 16:30 ROAD TO RIO 17:00 FIFA Football: Magazin 18:00 Fudbal: Santa Cruz - Santos 20:00 Fudbal: Pregled Sezone 21:00 Argentina - Bolivija

MTV Adria 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 12.00 3 From 1 12.10 Hip Hop Chart 13.20 3 From 1 13.30 Music 13.50 Ridiculousness 15.00 Ridiculousness 15.20 3 From 1 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.50 Faking It 17.10 Catfish: The Tv Show 18.00 Ridiculousness 18.40 Jelen Top 10 18.50 MTV Top 20 20.50 3 From 1

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

FOTO UBOD

Novi Zeland

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Pica duga 1,8 km Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2885

1

6 8

5

7 8

3

2

8

1 5

7 4

5

3

2

9

5 1

4

3

9

7

4

6

2

1

5

8

8

1

4

3

9

5

6

7

2

2

5

8

7

4

6

3

9

1

4

7

1

5

3

9

8

2

6

9

3

6

2

8

1

5

4

7

1

6

3Puzzle 9 2 solution: 4 7 8

5

5

8

2

9

6

7

3

4

1

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2886

2

9

5 7 8

2

9

4

3

6

7

1

8

5

5

3

8

4

9

1

7

6

2

7

6

1

8

2

5

4

3

9

1

8

5

9

3

4

2

7

6

9

4

3

6

7

2

5

1

8

6

2

7

1

5

8

9

4

3

3

5

6

7

1

9

8

2

4

8

7

2

5

4

3

6

9

1

4

1

9

2

8

6

3

5

7

2014-09-07

Medium level

5

7

6 2

1

3

5

9

7 4 9 1 5 8 2 6 3 Sudoku puzzle No. 2631 2013-12-26

3 9

Sudoku puzzle No. 2630 2013-12-25

6 2 5 8 1 7 9 3 www.sudokukingdom.com

3

4

2

Medium level

3

1 9

Play sudoku online at:

2014-09-06

8 7 7

6 3

2

1 1

5

8

5

5

6

6 5

4 4 3

6

2

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

35

ENIGMATIKA

Word Search Puzzle #L127IW

Z

W

A

T

E

R

S

P

V

N

O

B

R

A

C

B

D

R

W

N

J

X

A

U

W

L

J

A

U

O

S

R

E

E

P

U

V

L

N

E

S

I

R

P

M

B

M

G

B

A

N

G

E

D

O

U

B

T

S

E

S

C

E

A

N

K

R

O

E

G

H

G

I

H

T

D

O

R

R

O

I

O

N

R

R

N

L

C

O

O

L

M

M

E

I

N

W

T

S

I

E

I

H

T

U

E

M

I

L

S

G

T

O

T

P

V

D

O

B

Q

I

A

N

Y

S

T

H

L

A

E

I

E

K

D

U

H

N

A

Z

E

W

O

O

N

S

L

L

E

J

A

S

D

T

Z

R

M

S

G

D

R

S

K

S

A

R

D

W

E

I

P

N

E

I

A

O

I

N

H

G

T

N

F

S

D

P

F

C

S

B

H

D

A

A

U

E

I

T

S

E

U

Q

A

T

L

S

I

G

M

A

T

W

I

L

L

S

D

F

S

Y

M

I

S

E

R

S

Ankled

Ankled Artichokes Artichokes Barely Barely Carbon Carbon Comet Comet Command Crest Command Dizzy Crest Dodge Dizzy Doubts Evils Dodge Faces Doubts Germinates Evils Glide Faces

Germinates

Peers

Vengeful

Risen Gripes Glide Growth Quartet ShameWaters GripesHiked Quest Sigma Wills Suppression Horse Growth Quote Windshields Thigh Jaguar Hiked Junking Risen Wreak Understandably UpshotWrist Horse Misers Shame Veered JaguarMolting Sigma Vengeful Owner Junking Suppression Waters Paleontologists Wills MisersPeers Thigh Windshields Quartet Molting Understandably Wreak Quest OwnerQuote Upshot Wrist Paleontologists

HOROSKOP OVAN Reagujete sve burnije na emotivna dešavanja i imate sve manje strpljenja za partnera. Nemate dovoljno vremena da se posvetite poslu koliko želite.

Zdravlje dobro.

BIK Očekuje vas lijep dan pun nježnosti. Sada ste mnogo bolji i za partnera i za sebe. Potrudite se da radite što bolje i manje se bavite drugima. Muče vas kilogrami.

BLIZANCI Javiće vam se neko na koga često mislite. Uživate u pažnji okoline. Na poslu nemojte nametati svoje mišljenje jer niste uvijek u pravu. Malo više spavajte stigao vas je umor.

RAK Partner želi da nađete više vremena za njega. Pokušajte da se prilagodite partneru. Dobićete puno pohvala od nadređenih za vaš rad. Manji izdatak. Zdravlje stabilno.

VAGA Veoma ste probirljivi u izboru partnera jer svakom nađete neku manu. Ako radite u nekoj državnoj instituciji moguće je unapređenje. Manji dobitak. Zdravlje dobro.

ŠKORPIJA Sviđate se nekom sa kim radite. Pozovite neke prijatelje koje nijeste dugo vidjeli da izađete zajedno. Završavajte poslove na vrijeme i nemojte ih odlagati. Osjetljivo grlo.

STRIJELAC Očekuje vas lijep susret i sjajan je dan za ljubav i izlazak . Zapostavili ste u poslednje vreme porodicu jer samo radite. Malo se bolje organizujte. Zdravlje dobro.

JARAC Prija vam da budete u centru pažnje. Lijepo ćete veče provesti i u lijepom društvu. Vodite računa o dokumentaciji i novcu. Moguć gubitak. Prolazna glavobolja.

Veered

REBUS

Copyright © Puzzle Baron February 17, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

LAV Prepustite se osjećanjima i manje razmišljajte. Ako ste na putu pred vama je zanimljiv dan. Finansijski nestabilno i biće troškova koje niste planirali. Zdravlje dobro.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja Dosta danas papi Rima

Ne razmišljajte o zauzetim osobama one nisu pravi izbor za vas. Da biste uspjeli u novom poslu potrebna vam je dobra reklama. Smanjite trošenje.

Zdravlje sada bolje.

VODOLIJA Ljubomorni ste na partnera bez razloga i malo pretjerujete.

Emotivno niste stabilni. Nastavlja se dobar perid na poslu i oko finasija. Više se krećite i šetajte.

RIBE Pustite partnera kad je neraspoložen da ga prođe i posvetite mu više pažnje. Pomoć kolega na poslu vam puno znači pa sve stižete da završite na vrijeme. Pažljivo u saobraćaju.

36

BARAŽ ZA SP U RUKOMETU REVANŠ CRNA GORA U BARU JURI 7 PROTIV RUSIJE

VJERUJМО, ČUDO JE MOGUĆE!

LEBRON I KAJRI POKVARILI FEŠTU Sve je bilo spremno za feštu u “Orakl” areni, ali ništa od nje - Klivlend je ponovo uzvratio, savladao Golden Stejt (112:97) i smanjio na 3:2 u velikom finalu. Konačno su “kavalirsi” zablistali kako se očekuje, a nevjerovatan je bio glavni dvojac - Lebron Džejms i Kajri Irving koji su ubacili po 41 poen, a “kralj” je imao i 16 skokova.

“Jedino smo htjeli da produžimo seriju. Dobili smo još jedan da preživimo. Bićemo spremni kad god da počne šest utakmica”, kazao je Džejms nakon meča. Najefikasniji u redovima aktuelnog šampion je bio Klej Tompson sa 37 poena, dok je Stefon Kari dodao 25, uz sedam skokova.

A.K.

82

to ne umanjuje njegov optimizam pred novi duel sa Rusima.

Moskovska bitka ostaVuko Borozan neće moći da vila je veliki trag na ruko“Nada uvijek posljedmetnoj reprezentaciji Cr- pomogne. Nijesu mu dozvolili nja umire. Tražićemo svone Gore. Poraz (29:22) i tih doktori. On je želio, imao voju šansu, imaćemo podršsedam visokih prepreka lju, ali je njegovo zdravlje, kao ku publike... Jednostavno, katapultirali su “lavove” i zdravlje ostalih momaka na nemamo šta da izgubimo. ka ivici ambisa u baražu prvom mjestu, iako, od kada Tako da, ajmo gas, zatim u za Svjetsko prvenstvo, ko- sam ja preuzeo reprezentaci- petu, šestu i idemo punom je će se u januaru održati ju, nikada nijesmo bili komparom. Idemo hrabro... Cru Francuskoj. Nacionalni pletni - jasan je Obradović nogorci su hrabar narod i tim, koji je uvijek bio poželimo to u Baru i da poznat po prolivenoj krvi i kažemo”, najavljuje Obraznoju, potresao je i svojedović za DN. vrsni skandal, odnosno od- ludilu “zbornaja” kuca na lazak beka Vladana Lipo- barska vrata, a u taboru cr- ■ NA POBJEDU, vine iz ekipe zbog nezado- venih gledaju prvenstveno PA ŠTA BUDE voljstva, razmirica, čiji se u teren i vjeruju da je čudo epicentar ponovo krije iza moguće, a optimizam dijeli Sedam golova minusa, čaršijskih priča i scenari- i dobar dio navijača. pa čak i osam jer Rusi teško ja. Međutim, u cijelom tom da neće postići više od 22 gola, kompleksan je zada■ OBRADOVIĆ: DA LI STE ZNALI? tak pred našim rukometaSAMO HRABRO šima, koji su serijom grešaS e l e kt o r L j u b o m i r ka praktično lansirali RuDa je Rusija pobijeObradović, osim Lipovine, se na korak od Francuske. dila na dva od poneće moći da računa opet “Mi smo u Moskvi pomosljednjih šest gona nedovoljno oporavlje- gli Rusima da dođu do tih stovanja u takminog Vuka Borozana, Borozana ali sedam golova razlike. Ručarskim mečevima

⌦ Aleksandar Popović

Slučaj Lipovina: To je njegova odluka, nije moja

POENA UKUPNO POSTIGLI SU LEBRON DŽEJMS I KAJRI IRVING

TIP 1X DANA

Rusija - Slovačka

X2

kvota 1,65

Foto:

SPORT

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Vladan Lipovina

Vijest da je Vladan Lipovina napustio reprezentaciju Crne Gore pred revanš uzburkala je strasti u crnogorskoj sportskoj javnosti. Jedan od najvažnijih igrača “lavova” digao je sidro zbog nedostatka minutaže. Odgovor smo potražili upravo kod selektora Ljubomira Obradovića, uz čije se ime najčešće veže odluka stasitog Cetinjanina.

“To je njegova odluka - nije moja. Da sam ja eliminisao igrača, onda bih mogao da odgovorim. Ja bih vam objasnio da je odstranjen iz određenog razloga. Dakle, zbog ovoga ćete morati sa njim da kontaktirate i pitate ga zašto se to tako dogodilo, odnosno zašto je on na-

pustio reprezentaciju i samo je on taj koji može da vam ponudi odgovor na to pitanje”, naglašava Obradović, pa u istom dahu nastavlja...

“On je preuzeo na sebe odluku da napusti reprezentaciju, pa za razloge morate da pitate njega. Ako on kaže razloge, ja mogu da kažem slažem li se ili ne slažem, i šta mislim o tome, ako sam uopšte ja kriv zbog toga. Bio sam u Podgorici, krenuo za Bar i nazvao me Petar Kapisoda da mi saopšti odluku Lipovine. Razgovarao sam sa njim, on je ostao pri svojoj odluci i mislim da nije korektno sa moje strane da išta više pričam o tome”, zaključio je Obradović.

CRNA GORA - RUSIJA DANAS 18.00h sija je igrala u liniji, konstantno, a mi smo imali padove, tumbanje, gore-dolje.

Poklanjali smo im lopte, primali lake golove, imali neke nesuglasice u odbrani, što je na kraju rezultiralo porazom sa velikom razlikom, iako kad mi igramo konstantno, kao i oni, možemo da se nosimo sa njima, kao i sa svakom drugom selekcijom”, smatra selektor, koji obećava...

“Večeras ćemo pokušati da istopimo tu njihovu prednost, a ako ne onda makar da pobijedimo, jer nam je to potrebno pred kvalifikacije za Evropsko prvenstvo u kojima ćemo takođe igrati protiv Rusije, ali i da dokažemo sebi da ih možemo pobijediti. Jednostavno, na pobjedu pa šta bude”, poručuje Obradović.

4

POSLJEDNJE UTAKMICE CRNA GORA NIJE IZGUBILA NA SVOM TERENU. SKOR SU TRI POBJEDE I JEDAN REMI

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

37

SPORT

ZVANIČNO: IVANOVIĆ TRI GODINE U AEK U

Nikola u “žuto-crnom” Uživao sam u svakom trenutku ove sezone u Megi: Nikola Ivanović

Marko i Mladen Jokmanović i Srđan Bošković u Italiji

BRAZILSKI DŽIJU DŽICU, ITALIJA OPEN

Dominacija u Firenci

Informacija se pojavila još prošle nedjelje, čekao se samo potpis, a juče je i to obavljeno - Nikola Ivanović je potpisao trogodišnji ugovor sa AEK-om! Tako se ispunila želja trenera Atinjana, Jurea Zdovca kao i predsjednika Makisa Angelopulosa koji su željeli Ivanovića u “žutocrnom” dresu. Crnogorski reprezentativac je bio jedan od najzaslužnijih za istorijsku sezonu Mega Leksa u kojoj je osvojen Kup Radivoja Koraća i igrano finale plej-ofa

Svi u klubu imaju jasan cilj, da izvuku najbolje iz tebe i zaista sam svima zahvalan na svemu što mi je pruženo ove godine

ABA lige.

“Sve što bih rekao bi možda zvučalo kao kliše, ali jed-

nostavno, jeste tako. Uživao sam u svakom trenutku ove sezone u Megi i siguran sam da mi nijedna neće biti ljepša. Svi u klubu imaju jasan cilj, da izvuku najbolje iz tebe i zaista sam svima zahvalan na svemu što mi je pruženo ove godine”, izjavio je Ivanović na rastanku.

Bivši organizator igre Budućnosti, koja ga se prelako odrekla, ove sezone je u regionalnom takmičenju prosječno bilježio 13,4 poena uz 5,2 asistencije.

A.K.

PIONIRI PERPERA ŠAMPIONI CRNE GORE

Istorija cetinjskih mališana

Ovo im je bila premijerna sezona i odmah su pokazali da je pred njima sjajna budućnost - pioniri rukometnog kluba Perper sa Cetinja šampioni su Crne Gore u kategoriji pionira (rođeni 2002. godine i mlađi).

Mališani koje vodi iskusni stručnjak Zoran Abramović imali su maksimalan

OSIM OVOG TROFEJA, MALIŠANI SU OSVOJILI JOŠ DVA TROFEJA OVE GODINE - BILI SU NAJBOLJI NA TURNIRU “TROFEJ CRVENKA 2016”, GDJE SU UPISALI SVE POBJEDE, BAŠ KAO I NA FENIKS KUPU

Ponovo su briljirali i pokazali da su u samom vrhu u Evropi - trofejni članovi kluba brazilskog džiju-džicua Mata Leao A-Force iz Podgorice, Mladen i Marko Jokmanović i Srđan Bošković osvojili su 11 medalja na Italija openu koji je proteklog vikenda održan u Firenci u obje discipline (Gi i No gi).

Prvog dana šampionata briljirao je Mladen Jokmanović koji je došao do dva zlata - u disciplini “no gi” nakon osvajanja prvog mjesta u težinskoj kategoriji uspio da se domogne i zlata u apsolutnoj kategoriji crnih pojaseva i izbori plasman na šampionat Evrope 2017.

SPORTSKI EKRAN RTCG 1 15.00h Rusija - Slovačka, fudbal 21.00h Francuska - Španija, fudbal

RTCG 2 18.00h Rumunija - Švajcarska, fudbal

SPORTKLUB 1

učinak, ostvarili su deset pobjeda, a prvenstvo je riješeno prošlog vikenda u Nikšiću. Cetinjani su prvo odradili Prvi As iz Bara 24:16, a onda u derbiju Rudar iz Pljevalja 15:13. Perper je imao i sjajnu gol-razliku, jer su na deset mečeva postigli 187 golova, a primili 85.

Osim ovog trofeja, mališani su osvojili još dva tro-

feja ove godine - bili su najbolji na turniru “Trofej Crvenka 2016”, gdje su upisali sve pobjede, baš kao i na Feniks kupu.

Već u julu će rukometaši Perpera biti učesnici kampa koji organizuje RK Crvenka, a Zoran Abramović će biti koordinator istog, kao i mnogi dokazani stručnjaci iz inostranstva.

A.K.

godine u Rimu.

Marko Jokmanović je osvojio zlato u polusrednjoj kategoriji crnih pojaseva, dok je Bošković osvojio srebro u poluteškoj kategoriji purpurnih pojaseva.

Drugog dana turnira u Italiji (disciplina Gi) Marko Jokmanović se okitio zlatom u kategoriji crnih pojaseva, dok je Bošković trijumfovao u kategoriji purpurnih pojaseva. Mladen je bio srebrni u finalu apsolutne kategorije crnih pojaseva. Turnir u Firenci je okupio rekordnih 1200 učesnika, što ga pozicionira kao treće po veličini takmičenje u ovom sportu u Evropi, nakon Lisabona i Rima.

A.K.

12.00h WTA Birmingem, ATP Hale, tenis 13.30h ATP Kvins, WTA Birmingem, tenis

SPORTKLUB 2 12.00h WTA Birmingem, ATP Hale, tenis

13.30h ATP Kvins, WTA Birmingem, tenis

SPORTKLUB 3 13.35h Hebei - Šangaj Šenšua, fudbal 15.45h Tur Švajcarske, biciklizam 20.00h Osasuna - Đirona, fudbal

ARENASPORT 1 20.30h Barselona - Real Madrid, košarka

ARENASPORT 3 00.30h Sao Pauo - Vitorija, fudbal 02.45h Kruzeiro - Flamengo, fudbal

38

SPORT

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Šta danas radi Zoran Mustur?

Zoran Mustur danas radi na Malti kao trener Slijeme, a kada je ova struka u pitanju legendarni Novljanin najveći trag ostavio je kao šef struke italijanske Breše. Na početku novog milenijima (2002/03) Mustur je timu iz Lombardije donio istorijsku prvu i za sada jedinu titulu šampiona Italije. Sa njim u Brešu je stigao i trofej Len kupa, a kroz karijeru je vodio i svoj Jadran. Upravo je u Jadranu napravio i prve vaterpolo uspjehe kao igrač. Za tim sa Škvera u 220 zvaničnih utakmica postigao je 359 golova, a 1973. proglašen je za najboljeg vaterpolistu Jugoslavije. Nakon Jadrana nosio je i kapicu riječkog Primorja.

XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

IZ UNIFORME JNA DO ⌦ Miloš Antić, Kosta Bošković

H

ladni rat drmao je planetu, velike nacije (SSSR i SAD) je podijelile... Kao i uvijek politika je i ovog puta žestoko uticala na sport, ali olimpijski duh nije prestao da živi ni tokom Igara u Moskvi.

Naprotiv, za vaterpolo na ovim prostorima ostaće vječno upamćen. Jugoslavija je tada nakon 12 godina ponovo imala medalju u ovom sportu - nakon zlata 1968 u dalekom Meksiko sitiju, stiglo je “rusko” srebro!

Dio velike priče u Moskvi 1980. bila su i četiri Crnogorca - selektor Trifun Miro Ćirković, Milorad Krivokapić (danas predsjednik VS Srbije), Zoran Gopčević i Zoran Mustur.

Upravo se Mustur, nekadašnji bombarder iz Đenovića, za Dnevne novine prisjetio nezaboravnog ljeta u prijestonici Sovjetskog Saveza.

“Olimpijska medalja iz Moskve se ne može porediti ni sa jednom drugom koju sam osvojio, ipak su Igre san svakog sportiste, a o medalji ne moramo ni da govorimo”, počeo je Mustur.

“Pogotovo je posebna ta iz 1980. koja je došla nakon sušnog perioda za vaterpolo reprezentaciju Jugoslavije”.

■ MOŽDA SMO

MOGLI I DO ZLATA

U odlučujućem meču za zlatnu medalju Jugosloveni (u timu tada bili i Ratko Rudić, Predrag Manojlović, Milivoj Bebić...) su poraženi od domaćina (8:7).

TE 1980. OSVOJENOM SREBRNOM MEDALJOM VRATILI SMO JUGOSLAVIJU U VRH SVJETSKOG VATERPOLA, IAKO JE OSTAO ŽAL ZA NAJSJAJNIJIM ODLIČJEM, JER SMO IMALI FENOMENALAN TIM

Srebrni momci iz Moskve: Trifun Miro Ćirković (selektor), Zoran Mustur, Zoran Roje, Slobodan Trifunović, Predrag Manojlović, Ratko Rudić, Damir Polić (stoje). Luka Vezilić, Milivoj Bebić, Boško Lozica, Milorad Krivokapić, Zoran Gopčević, Milivoj Petković (pomoćni trener) - čuče.

“Vratili smo tada Jugoslaviju na staze stare slave, ali možda mali žal ostaje što u finale nismo ušli više gladni iako smo se do kraja borili”, prisjetio se Zoran Mustur.

“Ali ponavljam nakon duže vremena medalja je već bila oko vrata, pa smo se možda malo i zadovoljili”.

Zanimljivo, Zoran Mustur je u Mos kv u o t p u t o v a o praktično iz vojničke uniforme...

“Te 1979. bio sam možda i najbolji igrač u Jugoslaviji, dio prve sedmorke u Evropi, a onda

sam iskoristio taj momenat da odem u vojsku, jer sam mislio da ću moći da nastavim trenažni proces”, objasnio je Mustur.

Ipak?

“Ipak, desilo se da se predsjednik razbolio, a ja sam izgubio šest ili sedam mjeseci bez treninga, jer sam bio u gardi...

Uglavnom, mislim da sam dobro odigrao Olimpijske igre, ali ostaje osjećaj da bih bio još i bolji da sam bio u punom trenažnom procesu”.

■ KONZERVATIV-

NI SSSR, VELIKI SPEKTAKL

Kako se sjećate organizacije velikog takmičenja

u trenutku dok je bjesnio Hladni rat?

“Bilo je fenomenalno. Cijeli svijet je s nestrpljenjem iščekivao kako će sve to ‘konzervativni’ Sovjetski Savez da organizuje, ali obezbjeđenje u Moskvi je bilo takvo da nas je na neki način bilo strah od njega”, kroz šalu govori Mustur. “S druge strane, bazeni, dvorane, samo Otvaranje Igara bili su perfektni, savršeni... Jednostavno, pravi spektakl.”

Nije bilo američkih sportista, ali jeste velikih poznanstava sa ostalim legendama...

“Pretežno smo se mi Jugosloveni družili, ali bilo je i drugih poznanstava... Po-

39

SPORT

Foto:

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

JOŠ 51 DAN

MEDALJE

Fotografija mnogih medalja koje je osvojio Zoran Gopčević, a da do koje smo došli zahvaljujući ljubaznosti njegove porodice

Rio? Ajkule mogu puno

622

GOLA POSTIGAO JE ZORAN MUSTUR U 17 PRVOLIGAŠKIH SEZONA (ZA JADRAN HN I PRIMORJE) ŠTO GA ČINI SEDMIM NAJBOLJIM STRIJELCEM JUGOSLAVIJE SVIH VREMENA

gotovo sa Kubancima, sa legendarnim bokserom Teofilom Stivensonom (zlatne medalje sa tri izdanja OI), kao i sa njegovim zemljacima iz atletike”.

Olimpijske igre u Rio de Žaneiru sve su bliže - koliko može Crna Gora?

“Crna Gora može mnogo!

Ima izvanredan kvalitet i vjerujem da može do medalje, ali da ne stavljam Vladu (Gojkoviću) i momcima dodatni teret. Možda ta nesreća četvrtog mjesta može da bude mali teret, ali je jednostavno moramo pobijediti. Gledao sam ih na EP u Beogradu, to je bilo savršeno. Svi su bili kao jedan”, priča Mustur.

Ko su favoriti na OI? “Po kvalitetu igrača Srbija je možda malo jača od ostalih, ali tu su i Crna Gora, Hrvatska, Grčka, pa i Španija i Brazil. Jednostavno ove godine je mnogo selekcija koje mogu osvojiti medalju”, objasnio je Mustur. “Jug je nedavno u Ligi šampiona pokazao da imena igrača uvijek ne donose pobjede, tako da i ako mi uđemo ne opterećeni možemo do velikog iznenađenja”.

■ AVANTURA SA

PIJANIM RUSOM

Sjećate li se neke zanimljive anegdote iz Moskve?

“Bio nam je to slobodan dan koji smo, naravno, iskoristili da prošetamo Crvenim trgom... Tamo prvi koji je došao do nas - ili bolje da kažem da je bauljao - bio je jedan Rus, ‘mrtav’ pijan. I dok se on tu teturao, naišla je policija... Čini mi se koliko je bio pijan da se, kada je vidio njih, odmah otrijeznio. Čak je sklekove na jednoj nozi radio da policiji pokaže kako nije pijan”, kroz smijeh je za kraj ispričao legendarni Mustur.

Legende nikada ne umiru Sjećanje na Zorana Džimija Gopčevića, sjajnog Kotoranina koji je sa vaterpolo reprezentacijom Jugoslavije osvojio srebro na OI u Moskvi Veliki je uspjeh biti među najboljima na planeti, a još veći kada bez obzira na rezultate koje ste ostvarili nađete posebno mjesto u srcima navijačima.

Jedan od rijetkih koji imao “to nešto”, jedan od rijetkih na čiji pomen se i dalje klanjaju u njegovom Kotoru (ali i šire) bio je Zoran Džimi Gopčević. Vaterpolista uz čiju magiju je uživala cijela “Juga”, legenda čije se utakmice i danas prepričavaju, a neki novi majstori ovog sporta odrastaju u šampione slušajući ih.

Nakon zlata iz Meksiko Sitija 1968. za Jugoslaviju je uslijedio crni period kada su Olimpijske igre u pitanju, a onda se desila Moskva 1980.

Momci Trifuna Mira Ćirkovića plesali su na Otvorenom bazenu “Lenjin stadiona”, a poseban šmek igri Jugoslavije davao je majstor iz drevnog grada Zoran Gopčević.

Jugosloveni su na kraju završili sa srebrom oko vrata, a Džimi je bio proglašen za najboljeg vaterpolistu

Zoran Gopčević, Zoran Mustura i Boška Lozice olimpijskog turnira.

Zlato su uzeli Sovjeti koji su u posljednjem meču savladali našu tadašnju domovinu (8:7), ali mnogo vi-

še od toga pamtiće se pobjeda Jugoslavije protiv - do tada - “crne beštije” Mađarske, koju je donio baš Zoran Gopčević.

Cijelu klupsku karijeru Gopčević je vezao samo za svoj Primorac (na početku igrao i za Borac iz Kotora), sa kojim je 1986. stigao do istorijske duple krune u državi.

Njegovo hrabro srce, nažalost, prerano je prestalo da kuca 2000. godine. Ipak, kako bi rekli njegovi sugrađani - legende nikada ne umiru, a Džimi je svakako jedna od najvećih koje je Crna Gora dala.

K.B. - M.A.

Kad stigne telegram: U desnicu te ljubim Na Igrama u Moskvi prekinuta je nevjerovatna serija nepobjedivosti koju je držala moćna Mađarska. A prekinula je upravo Jugoslavija i to golom Zorana Gopčevića - 8:7.

Kada se vratio u svoj Kotor

Džimija je sačekao specijalan telegram koji je poslao jedan od navijača Jugoslavije.

“U desnicu te ljubim”, pisalo je u telegramu, a sve kao aluzija na ruku kojom je Gopčević srušio Mađarsku.

40

SPORT

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

Ispravka oglasa objavljenog 13.06.2016.godine u “Dnevnim novinama” St.br. 202/13 _____________________________________________________________________________________________________ „ P A N T O M A R K E T “ DOO HERCEG NOVI - u stečaju Prijem sl.pošte: Privredni sud Podgorica, IV Proleterske br.2. Reg. br. 5 – 0023233; PIB 02215667; PDV: 20/3100074-5 STECAJNI UPRAVNIK; Tel.067 319 299; Fax. 020 605 476; Email: zostojic@t-com.me; ŽR. 530 - 22079 - 27; DEV.RAČ. 530-0050000000123-78/ 00501001078-29 :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: Podgorica, 13.06.2016. godine.

Stečajni upravnik u stečajnom dužniku „PANTOMARKET“DOO Herceg Novi, na osnovu Rješenja stečajnog sudije Privrednog suda u Podgorici, poslovne oznake St.br. 202/13 od 17.10.2013. godine, a u skladu sa čl. 134, 135, 136 Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011),

OG L A Š A V A XV POSTUPAK ZA PRODAJU PREOSTALE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „PANTOMARKET„ DOO Herceg Novi, JAVNIM NADMETANJEM, PUTEM PRIKUPLJANJA PISMENIH PONUDA, i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, razlučne i stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica.

Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika „PANTOMARKET“ DOO Herceg Novi - u stečaju, po sledećoj strukturi: MATERIJALNA IMOVINA, koju čini : 1. PPoslovni prostor trgovine, evidentiran u LN br. 325 KO Donja Lastva; na kat. parceli br. 655; PD 1, površine 290 m2 u obimu prava svojina 1/1. Prenosom prava nad navedenim poslovnim prostorom prenosi se i pravo „korišćenja“ kat. parcele br. 655. Na navedenoj parceli evidentirana je zabiljžba “restitucije” u kom pogledu se void poseban upravni postupak. Imovina se prenosi sa navedenim pravnim stanjem.

Početna cijena 464.000,00 € 2. Nepokretnosti evidentirane u LN br. 887 KO Mrčevac – na kat. parceli br. 1214 : poslovni prostor u izgradnji PD 1, pov. 208 m2; PD 2, pov. 252 m2; PD 3, pov. 247 m2; PD 4, pov. 34 m2 i PD 5, pov. 600 m2.

Početna cijena 1.546.600,00 € 3. Nepokretnosti evidentirane u LN br. 1813 KO Topla – zemljište kat. parcela 200, pov. 42.630 m2.

Početna cijena 566.290,00 € 4. Trgovačka, ugostiteljska i pekarska oprema, po posebnopm spisku.

Početna cijena 2.738,00 €.

NEMATERIJALNA IMOVINA : 1. Udio u zavisnom društvu „PANTOMARKET STOČAR“ DOO Čačak, u iznosu 100 % udjela. (Društvo je vlasnik udjelaakcija: Žitopromet AD Čačak - u stečaju, 71% akcija; Napredak AD Velika Greda – u stečaju 72,98 % akcija; Kim Export DOO Kraljevo – u stečaju, 100% udjela; Batersprom DOO Beograd 100% udjela; Veterinarska stanica Čačak, 70% udjela).

Početna cijena 16.770,00 €.

2. Udio u zavisnom društvu „PANTO GROUP“ DOO Skoplje, u iznosu 48,92 % udjela. (Društvo je vlasnik 100 % udjela u „Živinoprodukt“ AD Vranjska Banja – u stečaju).

Početna cijena 36.606,00 € 3. U postupku berzanske prodaje, preko ovlašćenog učesnika na tržištu HOV „BULL AND BEAR BROKER“, stečajni upravnik će istaći prodaju svih HOV u vlasništvu stečajnog dužnika, i to: HOV emitenta „PKB“ AD Herceg Novi – 577485 komada, po početnoj cijeni 1,6842 €/kom; HOV emitenta „KONI KONFEKCIJA“ AD Nikšić-16264 komada, po početnoj cijeni 0,2861 €/kom.

ZVANIČNO BRAZIL OSTAO BEZ SELEKTORA

Dunga je smijenjen Na mjestu na kojem je 1994. kao igrač podigao “boginju” Svjetskog prvenstva prije par dana je doživio najgore trenutke karijere pošto je sa Brazilom ispao sa Kope.

I to ga je stajalo posla -

Karlos Dunga više nije selektor Brazila, odlučila je Fudbalska federacija petostrukog šampiona planete.

Sada je jasno da će Brazil na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru nastupiti sa novim vođom.

DJECA LOVĆENA SLOBODNA U IZBORU TIMA

Radović i Martinović napustili prijestonicu Ponikli su u Lovćenu, ali na kraju sezone 2015/16. su se rastali - brzonogi ofanzivac Balša Radović i mladi štoper Ilija Martinović su napustili matični klub, pa su slobodni za izbor nove sredine.

Radović koji ima 25 godina, a koji je u karijeri igrao još za Mogren, Interblok i Episkopi je u tek završenoj sezoni odigrao

28 utakmica na kojima je postigao dva gola.

Bio je jedan od najzaslužnijih što je Lovćen ostao u eliti.

Martinović je sa 22 godine mladi reprezentativac Crne Gore, a takođe je imao veliki doprinos oko ostanka u ligi pošto je bio dobar na 24 utakmice (postigao jedan gol). Lovćen je izgubio mnogo...

B.T.

Uslovi i postupak prodaje: Uslovi za prodaju (unovčenje) imovine stečajnog dužnika, stekli su se donošenjem Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br.

202/13 od 17.10.2013. godine, kojim Rješenjem je proglašeno bankrotstvo stečajnog dužnika „PANTOMARKET“ DOO Herceg Novi.

Prodaja se obavlja u skladu sa članom 134. stav 3. Zakona o stečaju (Sl. list CG, br. 1/2011), JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA, osim za nematerijalnu imovinu pod rednim brojem 3. ovog oglasa, koja imovina podliježe isključivo postupku berzanske prodaje.

Zainteresovana lica, koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje imovine mogu podnijeti, u skladu sa ovim oglasom, Privrednom sudu u Podgorici, na adresu: Ul. IV Proleterske brigade br. 2, Podgorica, putem pošte ili neposredno na arhivi suda, pisanu ponudu u zatvorenoj koverti na kojoj mora da stoji naznaka : PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE „PANTOMARKET„ DOO – u stečaju Herceg Novi, - NE OTVARAJ - .

Ponuda mora da sadrži: 1. za fizičko lice: - lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša), - adresu za dostavu službene pošte - dokaz o uplati depozita, - iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom.

2. za pravno lice: - dokaz o registraciji pravnog lica, - podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponude, sa propisanim punomoćjem, - dokaz o uplati depozita, - iznos ponuđenih pojedinačnih cijena po rednim brojevima oglašene imovine, koje cijene ne mogu biti manje od početnih cijena određenih ovim oglasom.

Ponude se mogu dostavljati najkasnije do 15.07.2016. godine, do 10,30 časova. Javno otvaranje ponuda će se obaviti istoga dana u 11,15 časova, u Privrednom sudu CG, u Podgorici, kancelarija br. 20.

Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati.

Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imovine po ovom oglasu imaju sva pravna i fizička lica, uz uslov uplate depozita u iznosu od 10 % od početne cijene imovine za koju se dostavlja ponuda, koja imovina je predmet prodaje po ovom oglasu. Depozit se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod NLB Montenegro banke AD Podgorica, broj 530 – 22079 – 27.

Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda ako, do naznačenog vremena za dostavljanje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda.

Kriterijum za odabir ponuda je isključivo najveća ponuđena cijena.

Razlučni povjerioci na osnovu ovog oglasa, a u skladu sa članom 137. Zakona o stečaju, mogu predložiti povoljniji način unovčenja imovine koja je predmet obezbeđenja njihovih potraživanja, odnosno mogu dostaviti ponudu za preuzimanje imovine na ime namirenja potraživanja, po početnim cijenama iz ovog oglasa.

Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, pri čemu ponuđena cijena ne može biti manja od početnih cijena određenih ovim oglasom.

Odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača i unovčenju imovine stečajnog dužnika, po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 5 (pet) dana, od dana održanog javnog otvaranja ponuda.

Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili zaključenja Ugovora, ima za posledicu gubitak uplaćenog depozita.

Ponuđačima koji ne budu odabrani, uplaćeni depozit će se vratiti u roku od pet dana od dana realizacije Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Odabrani ponuđač (i) je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine, odmah, a najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine, do kada je dužan izvršiti isplatu ukupno ponuđene cijene. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora, kao i svi drugi troškovi koji nastaju u vezi sa zaključenjem Ugovora padaju na teret kupca.

Sve ostale informacije u vezi predmetne prodaje se mogu dobiti na telefon stečajnog upravnika broj 067 319 299.

STEČAJNI UPRAVNIK

Traži novi klub: Balša Radović

КOPA АMERIKA

Iks po ukusu Meksika SAD i Kolumbija iz grupe A, Peru i Ekvador iz grupe B, a iz grupe C u 1/4 finale 100. Kopa Amerike idu Meksiko i Venecuela.

To se znalo već, ali nije se znalo sa koje će ko pozicije - Meksiko među osam najboljih ide kao lider, a Venecuela će sa drugog mjesta na Argentinu. I “sombrerosi” su povoljniju opciju izabrali u direktnom du-

elu koji je završen 1:1 i koji je odgovarao Meksiku Venecuela je povela preko Velaskeza u 10. minutu, ali je Korona u 80. obradovao Meksikance...

Urugvaj se od turnira oprostio pobjedom - sa 3:0 su “odradili” Jamajku - pogađali su Ernandez (21. minut), Votson (autogol u 66) i Karuho Dijaz u 88. minutu.

B.T.

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

41

SPORT

XV EVROPSKO PRVENSTVO

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) Hulahan 4 Trenutak za istoriju: Bjarnason postiže gol za 1:1 8’

Iznenadili Evropu: Zasluženo slavlje Mađarske

GRUPA F, 1. KOLO: SUPER MAĐARSKA

Vrijedjelo je čekati...

To smo svi čekali - prvo iznenađenje na 15. Evropskom prvenstvu potpisala je Mađarska: “laka konjica” je pametnom igrom savladala Austriju rezultatom 2:0.

I vrijedjelo je čekati Mađare čak 44 godine (poslije toliko vremena su se pojavili na velikom takmičenju) - dokazali su da ne igra individualni kvalitet, već motiv do neba.

Prije meča su bili totalno otpisani, ali su na papiru sjajni Austrijanci morali da pruže ruku boljem...

“Dobro smo otvorili utakmicu, ali kako je meč išao ka kraju, postajali smo nervozniji. Nervoza nas je uništila, a Mađarska je to iskoristila”, rekao je poslije utakmice selektor Austrije Marsel Koler.

David Alaba i drugovi su imali stativu, par šansi, ali sve je poništeno u 62. minutu - Adam Šalaj je kombinovao sa Laslom Klejnhejslerom, a onda je

DA LI STE ZNALI? Golman Mađarske Gabor Kiralji je postao najstariji učesnik u istoriji Evropskih prvenstava - čuveni golman koji brani u legendarnoj sivoj trenerci juče je nastupio sa 40 godina i 75 dana

AUSTRIJA

MAĐARSKA

0 2 Šalaj 62’ Štiber 87’

Almer Klejn Dragović Hintereger Fuks (K) Baumgartlinger Alaba Junuzović (59’ Sabicer) Harnik (77’ Šopf) Janko (65’ Okotie) Selektor: Marsel Koler

Kiralji Fiola Lang Guzmič Kadar Gera Nađi (79’ Štiber) Klejnhejsler Džudžak (K) Nemet (89’ Pinter) Šalaj (69’ Priškin) Selektor: Bernd Štork

BORDO - Stadion: Matmut Atlantik.

Gledalaca: 42.115. Sudija: Klemen Turpin (Francuska). Pomoćnici: Frederik Cano (Francuska), Nikola Dano (Francuska).

poentirao. Četiri minuta kasnije Aleksandar Dragović je dobio drugi žuti karton što je značio totalni kraj, a mađarsko ludilo je potpisao Zoltan Štiber prelijepom egzekucijom u 87...

“San se ostvario. Sada nećemo da stanemo. Kada svi rade ono što se dogovorimo, čuda su moguća. Nadam se da ćemo nastaviti u sličnom ritmu”, poručio je selektor Mađarske Bernd Štork.

B.T.

GRUPA F, 1. KOLO: ISLAND PROTIV PORTUGALA DO ISTORIJSKOG BODA

Ribarska bajka traje Čuda su moguća, a bajke koje pišu male zemlje uvijek su najljepše! Pokazao je to još jednom maliveliki Island!

“Ribari”, koji su se senzacionalno plasirali na Evropsko prvenstvo, potpisali su još jedno veče za istoriju - sinoć su na debiju na kontinentalnom šampionatu protiv Portugala stigli do boda za sva vremena, 1:1 u Sent Etjenu.

“Pokazali smo srce večeras i zaustavili jednu od najjačih evropskih ekipa”, rekao je selektor Islanda Lars Lagerbek. “Odbrana je bila nevjerovatna,

600.

GOL U ISTORIJI EVROPSKIH PRVENSTAVA POSTIGAO JE NANI SINOĆ PROTIV ISLANDA

igrači su zaslužili da večeras uživaju, ali već od sjutra vraćamo potpunu ozbiljnost”.

Nakon pola sata igre sve je izgledalo kao da će Portugal lagano odraditi ovaj meč. Andre Gomez je sjajno ubacio sa desne strane, a stari majstor Nani nije pogriješio - 1:0 A onda, nakon odmora, trenutak za istoriju! Johan Gudmundson je centrirao, Vieirinja “hvatao leptiriće”, a Birkir Bjarnason volejčinom postigao prvi gol Islanda ikada na evropskim prvenstvima, prvi bod za čudo iz zemlje od 332.529 stanovnika.

Portugal je napadao do kraja, ali je Island imao šansu utakmice. U finišu meča Alfred Finbogason je snažno šutirao, ali je njegov udarac zaustavio Rui Patrisio.

S druge strane, sinoć očajni Ronaldo svoj 127. meč u nacionalnom dresu (izjednačio rekord Figa)

PORTUGAL

ISLAND

Nani 31’ Patrisio Vieirinja Pepe Karvaljo Gereiro Gomez (od 84. Eder) Pereira Mario (od 76.

Kvarežma) Mutinjo (od 71. R. Sančes) Nani Ronaldo (K) Selektor: Fernando Santoš

Haldorson Sevarson Arnason R. Sigurdson Skulason Gunarson (K) G. Sigurdson Gudmundson (od 90. E. Bjarnason) B. Bjarnason Bodvarson Sigtorson (od 81. Finbogason) Selektor: Lars Lagerbek

1 1

Bjarnason 50’

ST ETJEN - Stadion: Žofri Gišar. Gledalaca: 38.742. Sudija. Kunejt Čakir (Turska). Pomoćnici: Bahatin Duran (Turska), Tarik Ongun (Turska).

brzo će željeti da zaboravi.

Ribarska bajka i dalje traje...

K.B.

54

SPORT

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

XV EVROPSKO

FRANCUSKA (10 GRUPA A, 2. KOLO: FRANCUSKA

Tvrđava Velo GRUPA A, 2. KOLO: RUSIJA ILI SLOVAČKA OČI U OČI U LILU

Dan kada se greške ne praštaju Nekada su kao dio moćnih država (SSSR i Čehoslovačka) jedni preko drugih stizali do evropske krune (1960. odnosno 1976) sada će se u nešto drugačijim ulogama ponovo naći oči u oči. Rusija i Slovačka sudariće se danas u Lilu u meču u kojem se greške ne praštaju - onaj ko bude poražen teško će moći do osmine finala.

“Zbornaja” je u prvom kolu golom Vasilija Berezuckog u 92. minutu “iščupala” bod protiv Engleske (1:1), dok su Slovaci razočarali protiv Velsa (poraz od 2:1).

“Mislim da se ne može desiti da nas uspava euforija nakon remija sa Engleskom. Nijesmo ovdje doš-

li zbog jednog meča. Ne bih rekao da smo favoriti protiv Slovačke i ne vjerujem da će biti lakše, svi timovi iz grupe imaju šanse da prođu dalje. Igraćemo istim načinom kako je to bilo protiv Engleske”, jasan je selektor Rusije Leonid Slucki.

Slovačka nije uspjela protiv Velsa da upiše istorijski rezultat, pa će debitantsku pobjedu na Evropskom prvenstvu juriti protiv jednog od favorita grupe.

“Dovoljno je reći da većina igrača Rusije nastupa za CSKA ili Zenit, timove iz Lige šampiona, pa da bude jasno o kakvoj selekciji se radi.

Uz sve to vidi se da su mnogo napredovali pod vođstvom

Huligani ne staju, Uefa prijeti Rusiji Ruski i engleski huligani nasilje sa juga prenijeli su na sjever Francuske. Ovog puta sreli su se u Lilu gdje “zbornaja” danas igra sa Slovačkom (Englezi svoj meč sa Veslom odigraće u obližnjem Lensu), ali do zaključenja našeg broja ni-

je bilo teže povrijeđenih.

Nešto ranije u toku jučerašnjeg dana Uefa je kaznila Fudbalski savez Rusije sa 150.000 eura i zaprijetila da samo još jedan ispad njenih navijača može ovu selekciju koštati izbacivanja sa EP.

RUSIJA

SLOVAČKA

15.00h Akinfejev Smoljnikov Ignjaševič Berezucki Šenjikov Nojštater Glušakov Šatov Širokov Kokorin Dzjuba Selektor: Leonid Slucki

Kozáčik Pekarik Škrtel Durica Hubočan Hrošovski Mak Kucka Hamšík Vajs Duda Selektor: Jan Kozak

LIL - Stadion “Pjer Moroa”. Kapacitet: 50.186. Sudija: Damir Skomina (Slovenija). Asistenti: Jure Praprotnik, Robert Vukan (Slovenija).

Leonida Sluckog. Organizovani su i imaju sjajnu tranziciju iz odbrane u napad”, istakao je selektor Slovačke Jan Kozak.

Posljednji (prijateljski) meč Rusija i Slovačka odigrali su u maju 2014, a slavila je “zbornaja” sa 1:0. Inače, Slovačka na pobjedu nad današnjim rivalom čeka od 1995.

K.B.

Dolaze - sa tim naslovom se šepurila marsejska “Provansa” na prvoj stranici pred okršaj Francuske sa Albanijom.

Razlog?

Tvrđava Velodrom je praktično neosvojiva za protivnike - “trikolori” su na posljednja četiri takmičarska meča u Marseju upisali tri pobjede, te jedan remi...

■ DRAGO NAM

JE ŠTO SMO TU

“Drago mi je što igramo u Marseju. Drago mi je što sam se ja vratio u Marsej”, rekao je Didije Dešamp, čovjek koji je za Olimpik Marsej igrao od 1989. do 1994. godine, te koji je kao trener radio u tom klubu od 2009. do 2012...

“Albanija nam je dobro poznat rival, igrali smo sa njima dva puta u kvalifikacijama, nismo uspjeli da ih pobijedimo, ali budite sigurni: ‘Sada će rezultat biti drugačiji”, dodao je selektor “trikolora” koji je u kvalifikacijama za EP u Renu remizirao sa “crnim orlovima” (1:1), dok je u Elbasanu poražen sa 1:0.

Legendarni vezista koji je u Francuskoj sa kapitenskom trakom osvojio Mundijal 1998. sada želi da se pred svojim narodom popenje na krov Evrope kao trener. I

Albanija mora da se pobijedi: Didije Dešamp traži da javnost smanji pritisak koji je stavljen na pleća Antoana Grizmana i Pola Pogbe

DA LI STE ZNALI? Didije Dešamp se vraća u Marsej - kao igrač je za Olimpik Marsej igrao od 1989. do 1994, dok je kao trener u tom klubu radio od 2009. do 2012. kada je preuzeo “trikolore”

Albanija protiv Francuske istrčava bez Lorika Cane koji ima crveni karton: Lorik je naš vođa, ali uspjećemo bez njega. Nijesmo u Francuskoj samo turisti

SRIJEDA, 15. 6. 2016.

55

SPORT

O PRVENSTVO

0. JUN - 10. JUL) PROTIV ALBANIJE KOJA JOJ JE OSTALA DUŽNA

odrom je spremna FRANCUSKA

ALBANIJA

21.00h Ljoris (K) Sanja Rami Košćelni Evra Kante Pogba Matuidi Paje Grizman Žiru Selektor: Didije Dešamp

Beriša Hisaj Ajeti Mavraj Agoli (K) Kukeli Abraši Džaka Roši Lenjani Sadiku Selektor: Đani de Bjazi

MARSELJ - Stadion: Velodrom. Kapacitet: 67.354. Sudija: Vilijam Kolum (Škotska). Pomoćnici: Damijen Mekgrejt (Škotska), Fransis Konor (Škotska).

DA LI STE ZNALI? Francuska i Albanija su se do sada sastali šest puta - četiri puta su slavili trikolori, a u kvalifikacijama za EURO 2016 (Francuska je bila u grupi sa Albanijom, ali su se te utakmice vodile kao prijateljske) “crni orlovi” su pobijedili domaću utakmicu 1:0, dok je u Francuskoj bilo neriješeno (1:1)

zbog toga će možda promijeniti taktiku, jer Francuska nije briljirala protiv Rumunije (2:1)...

“Neću da vam otkrijem kako ćemo igrati, ali jedno je jasno: mora da se smanji pritisak koji su svi nametnuli Polu Pogbi i Antoanu Grizmanu”, jasan je Dešamp.

■ ĐANI DE BJAZI:

NIJESMO TURISTI

Selektor Albanije Đani de Bjazi će pokušati da spremi zamku za “trikolore”, ali bez kapitena Lorika Cane (isključen u porazu od Švajcarske 1:0) utakmica dobija novu - konturu...

“Cana je naš veliki vođa, teško ga je nadomjestiti, ali uradićemo sve da se njegov izostanak ne osjeti”, rekao je italijanski taktičar koji je sa Albanijom napravio veliki posao plasiravši se na Evropsko prvenstvo...

“Euforija je sjajna, ali u Francusku nijesmo došli turistički. Igrali smo sa Francuskom, poznajemo se dobro, pokušaćemo da ostanemo pozitivni protiv njih.

Pokušaćemo da ostanemo u igri za plasman u nokaut fazu”, podvukao je selektor “crnih orlova” Đani de Bjazi.

B.T.

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Izdavač: Novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

GRUPA A, 2. KOLO: OKRŠAJ NA PARKU PRINČEVA

Rumunija za život, Švajcarci za osminu Pariz je spreman za četvrti meč Evropskog prvenstva!

Na “Parku prinčeva” sudariće se Rumunija i Švajcarska, a dva rivala u različitom raspoloženju čekaju drugo kolo A grupe. “Balkanski trikolori” nakon što su junački pali protiv domaćina Francuske na otvaranju (2:1), a “sajdžije” poslije pobjede nad Albanijom (1:0).

Sve to znači da će Švajcarci danas igrati za plasman u nokaut fazu, a Rumuni za život, za ostanak u Francuskoj.

“Budimo realni, Švajcarska ima sjajan tim, igrače koji nastupaju u najjačim klubovima Evrope. Isto tako realnost je i da u posljednje vrijeme primamo puno golova. To ćemo morati već u ovom meču da promijenimo. Nadam se da ćemo postići jedan gol, a da nećemo primiti nijedan ovog puta”, istakao je selektor Rumunije Anhel Jordanesku. K.B.

DA LI STE ZNALI? Anhel Jordanesku kao selektor vodio je Rumuniju i na SP 1994. kada su poražena od Švajcarske sa šokantnih 4:1. Ipak, Rumuni su kasnije stigli čak do četvrtfinala.

RUMUNIJA

ŠVAJCARSKA

18.00h Tatarušanu Sapunaru Kirikes Grigore Rac Hoban Pintili Torže Stanćiju Stanču Keseru Selektor: Anhel Jordanesku

Zomer Lihtštajner Šar Đuru Rodriges Behrami Džaka Šaćiri Džemaili Mehmedi Seferović Selektor: Vladimir Petković

PARIZ - Stadion “Park prinčeva”.

Kapacitet: 47.294. Sudija: Sergej Karasjov (Rusija). Asistenti: Nikolaj Golubjev, Tihon Kalugin (Rusija).

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine. me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

AKTUELNO

ZANIMLJIVO

SLOVENAČKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA U MOSKVI

Sankcije Rusiji nijesu rješenje Slovenački ministar vanjskih poslova Karl Erjavec zauzeo se juče u Moskvi u razgovorima s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom za elastičniji odnos EU-a prema Rusiji kad je riječ o ekonomskim sankcijama koje su zbog ukrajinske krize još na snazi.

“Sankcije nijesu okončale ukrajinsku krizu, to nije pravi instrument za rješenje problema”, kazao je Erjavec nakon sastanka s Lavrovom, na kojem se razgovaralo i o razlozima smanjivanja inače visokog nivoa trgovinske razmjene dviju država. To su, uz sankcije, i niže cijene sirovina i manja kupovna moć Rusa, što je

FRANCUSKA

Desetine hiljada ljudi na demostracijama u Parizu smanjilo poslove slovenačkih preduzeća s ruskim državnim kompanijama i uticalo na slabiju posjetu ruskih turista u Sloveniji.

Erjavec je kazao da je

u razgovoru s ruskim kolegom bilo riječi i o međunarodnim pitanjima, kao što su kriza u Siriji i Iraku, te Libiji, terorizmu i migracijama, ali i o odosima NATO i Rusije.

formacijama, u sukobima demonstranata i policije na protestima koji traju od marta, uhapšeno je 11 osoba, a najmanje 15 lica je povrijeđeno.

Sedam sindikata i studentskih organizacija pozvalo je na demonstracije zbog zakona koji će olakšati otpuštanje radnika, a štrajkovima širom Francuske pridružili su se željeznički radnici i taksisti.

Francuska proživljava burne dane - u toku je Evropsko prvenstvo, huligani divljaju na ulicama, u ime ID su ubijeni policajac i žena, a traju i demonstracije.

Desetine hiljada ljudi nastavilo je proteste zbog najavljenih reformi zakona o radu, a policija je morala da upotrijebi suzavac pošto je grupa demonstranata bacala kamenice na policajce.

Prema posljednjim in-

NEOBIČNI REKORDI

Najskuplja guma - 600.000 dolara U Ginisovu knjigu upisan je još jedan bizarni svetski rekord - za najskuplju automobilsku gumu proglašen je pneumatik kompanije Z Tyre koji vrijedi nevjerovatnih 600.000 dolara.

Kada se svojevremeno pojavio na tržištu, Bu-

PROGLAŠEN NAJBOLJI RESTORAN NA SVIJETU

Titula restoranu iz Modene Osteria Francescana proglašena je u ponedjeljak na svečanosti u Njujorku najboljim restoranom na svijetu zbog svog inventivnog spravljanja tradicionalnih italijanskih jela.

Ambiciozne kreacije savršeno uravnotežuju zahtjeve tradicije i savremenog doba, kažu sastavljači popisa za Massima Botturu, šefa kuhinje Osterie Francescane.

Na popisu najboljih 50 svjetskih restorana ovaj italijanski

restoran u Modeni zauzeo je prvo mjesto, dok je drugo pripalo prošlogodišnjem pobjedniku - španskom restoranu El Celler De Can Roca u Gironi, a treće mjesto je zauzeo Eleven Madison Park u Njujorku, prenosi Hina. Nagrada za životno djelo uručena je francuskoj gastro ikoni Alenu Pasardu koji vodi pariški L’Arpege, dok je nagradu za najboljeg šefa kuhinja dobila Dominik Kren iz američkog Atelier Crenna.

gatti Veyron je osim performansama privukao pažnju javnosti i skupocjenim gumama.

Naime, set pneumatika za ovaj hiperautomobil koštao je oko 30 hiljada dolara.

Jedna jedina guma koju je napravila firma Z Tyre iz

Dubaija, nadmašuje cijenu kompleta Veyronovih pneumatika čak 20 puta!

Poređenja radi, većina Ferrarijevih modela jeftinija je od ove gume, a set od 4 pneumatika košta više od naskupljeg među njima - LaFerrarija.

Okončana talačka kriza u Teksasu Nepoznati naoružani napadač, koji je danas upao u zgradu “Volmarta” u teksaškom gradu Amarilu, ubijen je u policijskoj akciji. Svjetski mediji prenose sinoć da je napadač ubijen u policijskoj akciji, a taoci su odvedeni na sigurno..

Policija nije saopštila da li ima povrijeđenih, a jedan od svjedoka je naveo da je napadač bio zaposlen u tržnom centru..

U SISTEMU PENTAGONA

Hakeri pronašli 100 mana Ministarstvo odbrane SAD unajmilo je hakere koji su imali zadatak da testiraju kompjuterski sistem Pentagona. Zvaničnici su se šokirali kada su im hakeri predali izvještaj u kojem se nalazi više od 100 bаgova koji mogu itekako da naštete sigurnosti njihovog sistema.

U programu je učestvovalo 1.400 sertifikovanih hakera ko-

ji su pomogli da se otkriju neprimijećene sigurnosne probleme u DoD’s mreži.

Oni nam pomažu da budemo sigurniji i radije ćemo to učiniti sa “bijelim šeširdžijama” nego da učimo lekciju od crnih. U programu su učestvovali individualci koji su prošli provjere, rekao je Ešton Karter, sekretar Ministarstva odbrane SAD.

PREDSTAVLJAMO POBJEDNIKA STARTAP TAKMIČENJA SPARK.ME KONFERENCIJE

BROJ

27 MARKO GAĆEŠA: USKORO SE

SELIMO U SILIKONSKU DOLINU

Riječ urednika Ana Nives Radović

Prognoze Dinamika na globalnoj ekonomskoj, finansijskoj i tehnološkoj sceni pokazuje da je u ovaj mjesec stalo više velikih dešavanja nego što ih nekada bude u čitavom kvartalu. Od zakazanog referenduma u Velikoj Britaniji na kojem će se preispitivati ostanak te zemlje u EU, preko išćekivanja promjena u kamatnoj politici SAD, koja bi mogla stvoriti direktan šok valutnim tržištima, godišnje konferencije Applea, koji je pokazao nešto drugačiji pristup i poslao poruku da se i najveći mijenjaju kada tržište to traži, do sve učestalijih izvještaja koji najavljuju da oporavka neće biti u skorije vrijeme, a sve to praćeno naglim rastom bitcoina prvi put je kao nikada do sada pokazalo da se iz Evrope sve prilično odaljava te da je fudbal jedino što čini da situacija na Starom kontinentu danas ne bude monotona i siva. Investiciona banka Goldman Sachs nedavno je prognozirala da je zemlja domaćin, Francuska, favorit za osvajanje titule, očekujući da bi u finalu najvjerovatnije mogla poraziti Njemačku. Ove dvije vodeće evropske ekonomije odavno se ne pominju kao pozitivni primjeri, jer su mjere ECB uticale da čak i najveći oslabe popunjavajući rupe u eurozoni. Dosadašnju tačnost Goldman Sachs prognoza već je potvrdio ovosedmični uzlet bitcoina, kojeg je ovaj finansijski gigant već nazvao tehnologijom budućnosti.

Jedno je zajedničko svim ovim procesima - vrijednosti se polako vraćaju tamo gdje pripadaju i onome što ih stvarno može podstaći, šaljući dvije ključne poruke - da nijedna vještačka mjera nije uspjela da podstakne trajni rast ili ograničenje i da preuzimanjem tuđih strategija nijedan sistem ne može da unaprijedi sopstvene rezultate.

INTERVJU

Interdisciplinarnost daje budućim ekonomistima širinu pogleda

STARTAPOVANJE

KARIKA KOJA NEDOSTAJE

DEKAN FMEFB UDG MAJA DRAKIĆ-GRGUR

Zaštita životne sredine je najveći izazov u budućnosti CVO MONTENEGRO UP CONSULTING AKADEMSKA SLIKARKA DANIJELA DRAKULOVIĆ STAMATOVIĆ

Sinergija različitosti oslobađa kreativnost potrebnu u svakom radu

RAST BITCOINA

Digitalni novčići ponovo blistaju

WWDC 2016

iOS 10 donosi najveće promjene do sada

II

INTERVJU: DEKAN FAKULTETA ZA MEĐUNARODNU EKONO

Interdisciplinarnost daje budućim ekonomistima širinu pogleda P

osao ekonomiste je oduvijek bio jedan od najtraženijih, a da će tako biti i dalje pokazuju sve relevantne procjene najtraženijih zanimanja budućnosti, ocjenjuje Drakić-Grgur.

FMEFB prilagođava se zahtjevima savremenog svijeta, pokazujući već sada da su nekadašnji studenti u veoma kratkom roku našli zaposlenje ili nastavili postdiplomske studije na svjetskim univerzitetima. ● Kao ekonomista i dekan Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, kako gledate na činjenicu da je danas među nezaposlenim visokoškolcima u Crnoj Gori najviše ekonomista i pravnika?

Drakić-Grgur: Činjenica je da u strukturi nezaposlenih shodno evidenciji ZZZCG dominiraju zanimanja ekonomiste i pravnika.

Međutim, isto tako je činjenica, koja se doduše u javnosti ne naglašava puno, da su najviše tražena zanimanja u Crnoj Gori, i ne samo ovdje, upravo zanimanja ekonomiste i pravnika. Ako pogledate liste najviše traženih i najbolje plaćenih zanimanja u budućnosti, ekonomisti sa spe-

Zadovoljstvo mi je da kažem da gotovo svi diplomirani studenti FMEFB nalaze posao u relativno kratkom roku nakon diplomiranja ili nastavljaju full-time postdiplomske studije na prestižnim inostranim univerzitetima

cijalizacijom u različitim oblastima čine više od polovine zanimanja na svim tim listama.

Jedna od najpoznatijih, Forbsova lista prepoznaje kao top zanimanja računovođe i revozore, marketing stručnjake, stručnjake za trgovinu i prodaju, menadžere ljudskih resursa, finansijske analitičare, menadžere logistike, lične finansijske savjetnike, savjetnike za finansijsku kontrolu itd.

Jednom riječju, posao ekonomiste je oduvijek bio jedan od najtraženijih i taj primat će sigurno još dugo držati ne samo u Crnoj Gori. ● Zašto onda veliki broj ekonomista, da zanemarimo sad ostale, uprkos tome ne može na nađe posao u Crnoj Gori, ako ih poslodavci traže?

Drakić-Grgur: Odgovor na ovo pitanje, iako je u osnovi jednostavan, otvara mnoga kompleksna pitanja i čini vidljivim izazove sa kojima se moramo suočiti. Evidentno je da postoji razlika u znanjima, vještinama i sposobnostima koje poslodavci traže od ekonomista koje žele imati kao svoje buduće zaposlene, u odnosu na kompetencijeonih ekonomista koji su nezaposleni. Ekonomisti koji su nezaposleni ne mogu svojim sposobnostima odgovoriti na zahtjeve globalnog tržišta. Ovaj gep nameće potrebu za temeljnom analizom strukture nezaposlenih ekonomista, prvo sa stanovišta toga

koje su studijske programe završili. Nije mi poznato da su takve analize pravljene. Sa UDG smo nekoliko puta ukazivali na potrebu da se uradi ovakva analiza.

Mi svakako pratimo naše diplomirane studente tokom nastavka njihove akademske i profesionalne karijere i zadovoljstvo mi je da kažem da gotovo svi diplomirani studenti FMEFB nalaze posao u relativno kratkom roku nakon diplomiranja ili nastavljaju full-time postdiplomske studije na prestižnim inostranim univerzitetima. Ono što raduje još više jeste činjenica da su

uspješ-

OMIJU, FINANSIJE I BIZNIS UDG DR MAJA DRAKIĆ-GRGUR ni i jako brzo napreduju u kompanijama gdje rade, ali su jako uspješni i na prestižnim magistarskim i doktorskim studijama koje upisuju. Uspjeh naših studenata je čak i u globalnim okvirima reprezentativan. Tako da već imamo znatan broj studenata koji radi u inostranim kompanijama. Postali su prepoznatljivi u sredinama gdje nastavljaju svoju karijeru kao energični, prodorni, komunikativni, ali istovremeno i jako vrijedni, radni, spremni da rade, ulažu u sebe i uče. Nedavno mi je prilikom razgovora sa predstavnicima jedne jako uspješne internacionalne kompanije koja posluje u Crnoj Gori jedan od od direktora rekao: “Za razliku od mnogih njihovih kolega i vršnjaka koju su studirali na drugim fakultetima i univerzitetima i u zemlji i u inostranstvu, koji misle da ako su diplomirali, ‘da sve znaju’, ovi ‘vaši’ su prodorni i komunikativni, ali i vrijedni i radni, jako brzo uče i koriste prilike. Nama trebaju takvi”.

Upravo naši studenti su najbolja preporuka i za sve naše sadašnje i buduće studente. Njihov uspjeh u kompanijama u kojima rade, na prestižnim svjetskim univerzitetima je indikator uspješnosti modela studija koji razvijamo na UDG, koji je jedinstven i specifičan ne samo u regionu. To je i razlog da su naši student traženi i da

mnogi od njih rade već tokom studija. Stoga faktički svakodnevno imamo otvorene pozive i zahtjeve mnogih uspješnih međunarodnih i domaćih kompanija koje posluju na teritoriji Crne Gore da im preporučimo buduće diplomce za neki vid prakse i zapošljavanja. To je najbolji dokaz da model studija na UDG daje rezultate. Polazište tog modela je da je naš proizvod naš student, a cilj je da njegova znanja, vještine i sposobnosti koje stiče tokom studija na UDG zadovoljavaju potrebe savremenog globalnog tržišta. ● Možete li nam ukratko predstaviti taj model?

Drakić-Grgur: Obrazovni proces na UDG je vrlo specifičan i rezultat pristupa koji u jednom dijelu ima karakter “tehnološke tajne”. Naše polazište je da je cilj obrazovanja na svim studijskim programima na UDG uz sticanje znanja, vještina i sposobnosti, koja su vezana za oblast koja se studira, izgradnja karaktera i ličnosti studenta. U vrijeme velike brzine protoka informacija, znanje i memorisanje činjenica koje je nekada bilo najvažnije gubi na značaju. Postaje mnogo značajniji način na koji se to znanje primjenjuje u praksi za rješavanje konkretnih problema. Naš cilj je sposoban student koji će biti spreman da odgovori na izazove globalnog tržišta. Stoga je naš model studija sadržan u “Profesorovoj jednačini”, čiji je idejni tvorac osnivač i rektor UDG, profesor Veselin Vukotić: S = z · i^2, gdje je S - sposobnost, z - znanje, i - intenzitet života studenta tokom studija.

Znanje je važno, ali tek sa prepoznavanjem mogućnosti njegove primjene kroz iskustvo koje student stiče intenzivnim životom tokom studija, on postaje sposoban da odgovori na izazove stvarnog profesionalnog, akademskog i ličnog života u budućnosti. ● Kako se ovo sprovodi u

praksi na fakultetu?

Drakić-Grgur: “Profesorova jednačina” je idejno utemeljena na čuvenoj Ajnštajnovoj jednačini E=m·c2, kojom se pokušava odgovoriti na pitanje, kako se masa pretvara u energiju. Na UDG tražimo, a rezultati naših studenata pokazuju da i uspijevamo naći odgovor na pitanje kako se znanje pretvara u sposobnost. Mnogi mogu pogrešno pretpostaviti da model znači da znanje nije važno ne! Polazimo od toga da je znanje važno, ali je mnogo važnije za stvaranje sposobnog studenta primjena tog znanja u praksi kroz iskustvo i intenzivan život tokom studija. Znanje koje stiču student na FMEFB znanje potrebno savremenom ekonomisti koji će biti konkurentan na otvorenom globalnom tržištu. Studenti koriste međunarodne udžbenike koji se koriste na najboljim svjetskim univerzitetima, što čini njihovo znanje uporedivim. Predaju im najbolji profesori iz zemlje i inostranstva, poput profesora Stiva Pejovića, jednog od najboljih američkih profesora ekonomije, te u Evropi najviše cijenjenog profesora Enrika Kolombata, profesora Mojmira Mraka, koji je bio jedan od savjetnika predsjednika Evropske komisije, profesora Pietera Everaersa, jednog od direktora Eurostata, itd. Imamo profesore sa svih kontinenata, a svi predavači – profesori i saradnici iz Crne Gore imaju međunarodno iskustvo. Ta komponenta internacionalizacije je jako važna za studente koje ohrabrujemo da kroz programe razmjene i sami stiču međunarodno iskustvo. Mnogi naši studenti završavaju jedan semestar ili studijsku godinu i tokom osnovnih i tokom pos-

tdiplomskih studija na evropskim i američkim univerzitetima. Ohrabruje činjenica da su uvijek među najboljima i u toj međunarodnoj konkurenciji. Ono što čini studijske programe F M E F B, i znanje koje student stiču, kako na akademskim osnovnim studijama ekonomije, tako i na studijskom programu primijenjenih PMB studija (preduzetništvo, menadžment i biznis), jedinstvenim i drugačijim, jeste interdisciplinarnost. ● Šta čini intenzitet života studenta i zašto je on važniji od znanja? Koje konkretne aktivnosti na Fakultetu podstiču student da “žive intenzivno tokom studija”?

Drakić-Grgur: UDG je već prepoznatljiv po tim aktivnostima koje su esencija modela studija koji razvijamo – mentorski rad sa studentima u malim grupama, individualni i grupni istraživački projekti u toku studija, kako u okviru nastave na različitim predmetima, tako i van nje, aktivan studentski život i angažovanost u okviru studentskih organizacija, aktivan sportski život studenata, događaji i aktivnosti van nastave na UDG – studentske tribine, radionice, okrugli stolovi, izložbe, volonterske aktivnosti, humanitarne akcije, rad studenata tokom studija u okviru Studentskog biznis centra, ljetnje i zimske škole, kako one čiji su polaznici studenti, tako i škole čiji su organizatiri studenti, a polaznici srednjoškolci i mnogo toga još. U okviru malih grupa čiji sastav se ne određuje prema preferencijama studenta, već slučajnim uzorkom, simulira se situacija sa kojom će se student suočiti odmah po zaposlenju – da rade sa ljudima koje manje ili uopšte

III

ne poznaju, da imaju zajednički cilj definisan kroz neki projektni zadatak. Sve ove aktivnosti usmjerene i fokusirane na studenta kao individuu, uvažavanje njegove ličnosti i karaktera i buđenje svijesti studenta da je ulaganje u njegovo znanje, vještine i budući lični i profesionalni razvoj najisplativija investicija na globalnom tržištu. ● Zahvaljujući čemu se taj cilj postiže?

Drakić-Grgur: U tom smislu jako je važan mentorski rad i mogućnost studenta da ukoliko ima pitanja, dilema, nedoumica da ima mogućnost da stupi u kontakt i dobije pravi savjet. Sve to doprinosi izgradnji karaktera. Kroz interaktivne metode i kroz intenzivne aktivnosti student se motivišu da preuzimaju odgovornost. Da uočavaju probleme i rješenja u svijetu oko sebe. To je prepoznala i međunarodna Komisija za institucionalnu evaluaciju Evropske asocijacije univerziteta iz Brisela kada je u okviru IEP programa (Institutional Evaluation Program) u toku nekoliko višednevnih posjeta evaluirala programe i aktivnosti UDG. U svom veoma afiramativnom Izvještaju o evaluaciji model studija na UDG je ocijenjen kao jedinstven, vrlo dinamičan i kreativan koji treba da služi kao uzor za univerzitete iz regiona. Naš model studija je u formi naučnih članaka prezentovan na nakoliko naučnih konferencija u inostranstvu i prepoznat kao inovativan i vrlo efektivan. Međutim, ono što je najvažnije to prepoznaju naši sadašnji i budući studenti, ali i priznati profesionalci i akademski kadar iz zemlje i inostranstva od kojih gotovo svakodnevno imamo interesovanje za saradnju, i naravno poslodavci i tržište na kome su naši student vrlo traženi. A tržište je najbolji, u krajnjem i jedini validan indikator uspjeha u globalnom dinamičnom svijetu u kome je promjena jedina konstanta.

Veza sa umjetnošću, književnošću i psihologijom Kojim aktivnostima i programima se postiže interdisciplinarnost?

Drakić-Grgur: Interdisciplinarnost znanja koja imate je danas jako cijenjena među poslodavcima na globalnom tržištu. Interdisciplinarnost znanja koja stiču tokom studija izučavajući kao izborne discipline koje nijesu ekonomskog karaktera (umjetnost, književnost, psihologiju) daje budućim eko-

nomistima širinu pogleda, otvara im vidike, omogućavajući im na taj način da u realnom životu i profesionalnom poslu uoče i koriste prilike, da na praktičniji način rješavaju probleme. Interdisciplinarnost je važna komponeneta svih studijskih programa UDG. Činjenica je da na UDG, u istoj zgradi imamo 12 fakulteta, i 18 studijskih programa na osnovnim studijama, više od 30 programa na postdiplomskim studijama i neko-

liko programa doktorskih studija, daje studentima jedinstvenu priliku da se druže i provode vrijeme sa kolegama koji studiraju druge fakultete. Ta akademska atmosfera koju kako je naš rektor obraćajući se srednjoškolcima na zimskoj Školi preduzetništva i inovacija za mlade, koju mi na “UDG vrlo strpljivo gradimo” je važna “jer zrno pšenice koje padne na asfalt nikad ne proklija, pa ni student koji ne studira u akademskoj, kreativ-

noj i intelektualnoj atmosferi teško da može “proklijati” i iskoristiti sve svoje potencijale”. Sem toga što student odabirom izbornih disciplina sa drugih fakulteta i studijskih programa mogu da prepoznaju svoje talente, i povećaju interdisciplinarnost znanja, ovakav ambijent je način da se kreira mreža budućih poslovnih kontakata. A biznis današnjice, biznis u globalnom okruženju jeste komunikacija.

IV PHOTOS Velike promjene uslijedile su kod Photos aplikacije koja dobija prikaz slika na mapi, slično kao iPhoto za Mac, a omogućavaće pregled fotografija na mapi u zavisnosti od lokacije na kojoj su snimljene.

Foto aplikacija sada će moći da prepoznaje lica, objekte i elemente scenografije, a najavljeno je da će iOS 10 raditi čak 11 milijardi operacija kako bi ova funkcionalnost radila, a korisnička privatnost i dalje bila zagarantovana.

Značajna funkcija su i Memories, odnosno uspomene, gdje će se, uz korišćenje vještačke inteligencije, grupisati slike sa pojedinih događaja, kao što su putovanja, proslave, ljudi i slično.

WORLDWIDE DEVELOPER CONFERENCE 2016

iOS 10: Najveće promjene do sada

N

ajveće ažuriranje mobilne platforme do sada - riječi su kojima je na otvaranju četvorodnevnog događaja Apple predstavio verziju iOS 10. Veliki dio promjena odnosi se na redizajn, ali i na međusobnu integraciju servisa, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, a sve to uz maksimalni nivo privatnosti i potpunu enkripciju prilikom razmjene svih vrsta poruka.

MAPS I MUSIC Novi dizajn dobiće i Maps aplikacija, koja će sada donijeti mnogo više opcija za sugestije i predviđanje. Korisnički interfejs za Maps je sada čistiji i uključuje informacije o saobraćaju, dok su mape otvorene za developere i njihove ekstenzije.

Apple Music dobija potpuni redizajn i to novi, jednostavniji interfejs, koji potencira Library, For You, Browse, Radio i Search tabove. Redizajn je namijenjen i News aplikaciji u kojoj novi interfejs ima sličnosti i povezanost sa Music aplikacijom, jer Apple radi na kohezivnijem izgledu. Na News stižu i obavještenja o udarnim vijestima, kao i pretplati za iOS 10.

Messages aplikacija sa “desetkom” dobija rich linkove u novoj verziji operativnog sistema, što omogućava video fajlovima i sličnom sadržaju da bude reprodukovan unutar poruke. Emotikoni su sada tri puta veći, a tu je i integracija za Apple Music.

Ova sedmica protiče u znaku Appleovog događaja Worldwide Developer Conference 2016, koji se održava u Bill Graham Civic Auditoriumu u San Francisku, a glavna zvijezda već na otvaranju bila je nova verzija mobilne platforme iOS 10. Već činjenica da ovo mjesto može da primi više posjetilaca nego Moscone West, gdje se developerska konferencija održavala proteklih nekoliko godina govori o interesovanju javnosti koja je bila nestrpljiva da uživo sazna više o najvećem ažuriranju operativnog sistema kojeg je Apple ikada izdao.

Za nas koji smo dobili pozivnice, no ipak nijesmo imali priliku da ugrabimo ni one jeftinije ulaznice bio je obezbijeđen livestream, tako da smo novitete saznali u realnom vremenu. Budući da glasine o novom hardveru, iPhoneu 7, koji će biti predstavljan na jesen najavljuju da ovoga puta sa promjenom brojčane oznake nećemo vidjeti i značajniji redizajn kompanijinog najznačajnijeg uređaja, inovacije na polju softvera su ono što ohrabruje sve one koji su u posljednje vrije-

me pomislili da Apple polako ostaje bez ideja.

Najavljeni iOS 10, koji bi trebalo da korisnicima bude dostupan na jesen, donosi nove načine izražavanja u Messages aplikaciji, aplikaciju za Home automatizaciju, kao i veoma efektno redizajnirane aplikacije Music, Maps i News, koje postaju intuitivnije i moćnije.

Takođe, “desetka” dodaje Siri u QuickType i Photos aplikacije, automatizuje dom korisnika uz Home aplikaciju i otvara Siri, Maps, Phone i Messages za developere, podižući nivo bezbjednosti i privatnosti uz pomoć snažne tehnologije, kakva je Differential Privacy.

Noviteta, međutim, ima i izvan onoga što je predstavljeno na događaju, što se već dešava iz godine u godinu, pa već vjerujemo da Apple zapravo nastoji da nas natjera da sami istražimo beta verziju, kako bismo otkrili još neke skrivene dodatke. Tako prilikom otvaranja ovogodišnje developerske konferencije nije najavljena mogućnost brisanja standardnih iOS aplikacija (onih koje bi ostajale nepomične ka-

da bi nam se pored svih drugih pokazao x znak prilikom zadržavanja Home tastera), no na App Storeu su se pojavile mnoge od njih dostupne za preuzimanje, što znači da je i brisanje sada moguće. Sada je, dakle, moguće obrisati aplikacije Calendar, Compass, Weather, Maps, Videos, Notes, Reminders, Stocks, iTunes Store, Tips, Home i FaceTime. Još uvijek ne znamo kakva će biti međusobna interakcija aplikacija koje “prežive” naše brisanje, poput, recimo, otvaranja linkova ukoliko odlučimo da uklonimo Mail aplikaciju, pa za to čekamo da se Apple zvanično oglasi.

Predstavljanje iOS-a 10 zaključeno je predstavljanjem bezbjednosnih opcija, koje uključuju end-to-end enkripciju, koja je podrazumijevana na svim messaging aplikacijama.

Nadogradnju za iOS 10 će dobiti uređaji iPhone 5 i noviji, iPod touch šeste generacije, iPad mini 2 i novije, iPad četvrte generacije, kao i odgovarajuće iPad Air i iPad Pro modele.

Riječ je, dakle, o mnoštvu dobrih vijesti, osim za korisnike starijih uređaja, kakav je iPhone 4S, kojeg na ovaj način Apple šalje u istoriju, iako je ranije bilo riječi da bi navodne light verzije novih platformi mogle produžiti njihov životni vijek.

A.N.R.

APPLE TV Tokom glavne prezentacije najavljena je nova Apple TV remote aplikacija, a kompanija je istakla da su mnogi korisnici uputili zahtjev da i na telefonima imaju iste mogućnosti kao Siri remote. Apple TV koristi Siri kontrolu preko dodira ili glasa, kao i kontrolu pokreta za igre, dok se tekst može unijeti preko regularne tastature. Dodata je i funkcija premošćavanja razlika između tvOS i iOS sistema, uz automatsko preuzimanje aplikacija na uređajima.

Proširena je Continuity funkcionalnost, kako bi lakše radila na svim Apple uređajima, dok funkcija “Raise to wake” omogućavati da se “probudi” zaključani ekran telefona. Širenje 3D Touch podrške na početni ekran uključuje vidgete za aplikacije koji ne zahtevaju da se aplikacija uopšte pokrene.

SIRI Kroz iOS 10 omogućeno je da Siri bude dostupna developerima, dok će korisnici će sada moći da virtuelnog asistenta upitaju stvari kao što je slanje poruka preko WeChata, kao i komunikacija preko drugih aplikacija.

Velike promjene vidljive su kod Phone aplikacije, koja dobija pametne opcije poboljšanja telefonskog aspekta, među kojima je novina koja obuhvata govornu poštu. iOS 10 će omogućiti da sve glasovne poruke prevede u tekst koji će korisnici moći da čitaju umjesto da preslušavaju poruku. Takođe, kada se donija poziv od nepoznatog broja biće procijenjeno kakve su mogućnosti da to bude spam poziv. Interesantna inovacija je i to što je otvoren API za Phone aplikaciju developerima VOIP aplikacija tipa Skype, Viber ili Whatsapp, a zahvaljujući ovoj integraciji pozivi koji budu dolazili sa ovih aplikacija će biti znatno bolje izvedeni i pouzdaniji za prihvatanje i odbijanje.

NAJAVLJUJEMO POČETAK SARADNJE “NOVCA” I PROJEKTA “STARTAPOVANJE”

IX

Karika koja nedostaje ⌦ Piše Mirsad Hadžalić

I

ndustrija tehnoloških startapova jedan je od najvažnijih globalnih fenomena u posljednjih nekoliko godina sudeći prema nivou (više od 1.000 milijardi eura) ulaganja, novokreiranim segmentima privrede, ali i kulturološkoj društvenoj revoluciji koju su izazvali.

Ignorisanje te revolucije koja je u toku može biti podjednako pogubno za neku zemlju u tranziciji kao i nerazumijevanje geoplitičkih tokova nakon pada Berlinskog zida krajem prošlog vijeka.

Aplikacije poput Instagrama, Snapchata, Whats Appa, Vibera, Skypea i drugih koje gotovo svaki vlasnik smartfona koristi sada su kompanije koje vrijede po nekoliko milijardi eura, a „do juče“ su bili startapi klinaca koji su eksperimentisali u garažama. O Googleu, Facebooku ili Uberu da i ne govorimo.

Njihova zajednička crta je to što su tehnološki (konkretno softverski) projekti koji su donijeli promjenu ili poremećaj na dotadašnje stanje ili su kreirali novi fenomen. Upravo taj poremećaj postojećeg stanja (eng: Disrupt) je ključni preduslov da bi neki početnički biznis mogao da se nazove startapom u savremenom značenju te riječi.

Otud i naziv Techcrunch Disrupt za najveće svjetsko takmičenje startapa i najznačajniji događaj u

U Crnoj Gori se dešavalo da državne finansijske institucije koje bi trebalo da pomažu razvoj malih i srednjih biznisa daju milione ugostiteljskim objektima, dok za sjajne razvojne timove i startape poput Bee and Me ne postoje adekvatni programi podrške

startap industriji.

Startap je možda nekada bio sinonim za bilo koji početnički biznis, ali je posljednjih nekoliko godina riječ startap postala atribut za mlade kompanije čiji proizvod donosi poremećaj na tržištu i koje imaju ogroman potencijal brzog rasta.

To što su 99,99 procenata poznatih uspješnih startapa tehnološki startapi je posljedica karakteristika same ICT industrije. Ni jedna druga industrija ne može donijeti milione korisnika gotovo preko noći i ne postoji segment privrede koji se dinamičnije razvija.

Insistiranje na detaljima u što preciznijoj definiciji savremenog startapa iole informisanom čitaocu se možda čini pre-

tjerano, ali držim da je nerazumijevanje donosilaca odluka o značaju i potencijalu startap industrije jedna od kočnica razvoja te oblasti u Crnoj Gori.

Naša država se posljednje dvije decenije deklarativno zalaže za koncept da njena ekonomija bude zasnovana na malim i srednjim preduzećima, pa je tako vremenom formirano niz institucija za

podršku privrednicima.

Problem je što se velika većina poslovno-razvojnih karakteristika savremenog tehnološkog startapa ne uklapa u filozofiju razvoja tradicionalnih početničkih biznisa pa svi programi podrške malim biznisima postaju neupotrebljivi za mlade tehno-

loške preduzetnike.

Prosto rečeno, ako pokrenem pekaru sa mini restoranom to nije startap, ali ako pokrenem pekaru u kojoj putem web ili mobilne aplikacije možete izabrati pecivo sa vašim inicijalima ili kreirati sopstveni oblik kifle ili sastaviti sendvič po sopstvenoj recepturi to je onda početnički biznis koji donosi poremećaj i ima ogroman potencijal rasta na globalnom nivou.

U Crnoj Gori se dešavalo da državne finansijske institucije ko-

je bi trebalo da pomažu razvoj malih i srednjih biznisa daju milione ugostiteljskim objektima, dok za sjajne razvojne timove i startape poput Bee and Me ne postoje adekvatni programi podrške.

Ipak, stanje startap zajednice je odlično ako uzmemo u obzir nerazumijevanje države. Posljednjih nekoliko godina naša tri startapa dobila su inostrane investicije, po-

Insistiranje na detaljima u što preciznijoj definiciji savremenog startapa iole informisanom čitaocu se možda čini pretjerano, ali držim da je nerazumijevanje donosilaca odluka o značaju i potencijalu startap industrije jedna od kočnica razvoja te oblasti u Crnoj Gori.

stoji desetak timova koji aktivno rade na razvoju ideja, tu su i posvećenici okupljeni oko kompamije Domen i NVO Digitalizuj.me najzaslužniji što naša startap scena uopšte postoji, imamo Spark.me konferenciju, imamo nekoliko investitorskih kuća u regionu koji su pripremili desetine miliona eura za podršku balkanskim startapima...

Imamo dakle dosta toga, ali nam fali veća vidljivost startap zajednice u javnosti i šira podrška na nacionalnom i lokalnim nivoima.

Tu „kariku koja nedostaje“ pokušaćemo da nadomjestimo projektom Startapovanje.me čiji je cilj da ojača vidljivost startap zajednice u javnosti i intenzivira saradnju među svim institucijama i pojedincima koji su ili bi mogli biti akteri startap industrije.

Kao dio saradnje projekta Startapovanje i dodatka Novac najavljujemo seriju razgovora sa nekim od najznačajnijih osoba Silikonske doline koja počinje sljedeće srijede kada će „naša gošća“ biti Veronika Belmont američka TV i internet zvijezda.

INTERVJU: JASMINA MUŠOVIĆ, CVO MONTENEGRO UP CONSULTING

V

Zaštita životne sredine je najveći izazov u budućnosti O

blast koja je bila izazov za našu sagovornicu je upravljanje otpadom, čiju strategiju je do tančina izučavala i primjenjivala u njemačkim centrima koji su vodeći u svijetu u ovoj industriji. Preduzeće Montenegro Up consulting osnovano je u Pljevljima, kako bi najbolja iskustva stečena u Njemačkoj bila prenijeta u Crnu Goru.

Zaštita živitne sredine i namjensko korišćenje sredstava iz fondova EU oblasti su koje je Jasmina Mušović na veoma uspješan način spojila još kada je u Njemačkoj registrovala preduzeće “Green Tech Recycling”.

Nakon što je diplomirala na prestižnom univerzitetu RWTH Aachen University, sada završava MBA iz oblasti menadžmenta i preduzetništva, radeći kao inžinjerski konsultant u kompaniji Covestro, koja je novo ime za Bayer Material, a takođe je i koosnivač i Chief Visionary Officer kompanije Montenegro Up Consulting, koju je sa suprugom prošle jeseni pokrenula u Pljevljima. Radila je praksu za evropski informacioni biro Europe Direct, koji ima najjači evropski lobi i najbolje je kotiran po uspjehu od svih projekata ove vrste u Evropi. ●Pokazali ste veliko interesovanje, a zatim i stekli ogromno znanje, kao i iskustvo u oblasi zaštite životne sredine. Kako Vam sada izgleda način na koji se u Crnoj Gori tretira ova oblast?

Mušović: Zaštita životne sredine je oblast kojoj će u budućnosti biti posvećivano sve više pažnje. Na koji način i u kom obliku će se to raditi zavisiće od potreba i novih saznanja, ali svakako riječ je o onome što će sve češće biti u fokusu, bilo da su u pitanju otpadne vode, čvrsti otpad, upravljanje resursima ili opasne supstance. Međutim, već sada važno je dugoročno planirati, a upravo njemačko tržište nudi mnoštvo primjera kako je mnoge stvari moguće riješiti. Sa druge strane, u Crnoj Gori se još većina tih aktivnosti vezuje za deponije, čiji kapacitet je ipak ograničen, nakon čega dolazi do otvaranja crnih tačaka. Još je mali broj ljudi koji nastoje

da valorizuju takve aktivnosti i da zarađuju prerađujući otpad, ali smatram da bi se u budućnosti to moglo promijeniti i postati izvor prihoda za brojne subjekte, uključujući lokalne zajednice. ● Koji metod u ovoj oblasti najbolje odgovara Crnoj Gori?

Mušović: Na malom tržištu kakvo je crnogorsko veoma je teško organizovati proces koji bi obuhvatio i spalionicu otpada na način na koji se to radi u Njemačkoj, jer je i za to potrebna količina koje ovdje ipak nema da bi te aktivnosti bile dugoročno isplative.

Jedna, ili čak tri crnogorske opštine ipak nijesu u mogućnosti da organizuju takav način rješavanja problema otpada, jer je pokretanje takvog posla veoma skupo, zbog čega bi ekonomski benefiti izostali, a važno je naglasiti da su upravo oni ovdje cilj, što pokazuju brojni primjeri u Njemačkoj. U Crnoj Gori, ipak, prvo treba napraviti plan kako će se logistički rješavati problem otpada, a potom taj plan realizovati. Svemu tome prethodi analiza vrste otpada koji se ovdje odlaže i tek kada mu se utvrdi sastav moći će se ponuditi rješenja.

● Šta su preduslovi za ovakvo djelovanje?

Mušović: Bez obzira koji način rješavanja problema otpada da se odabere on će zahtijevati ulaganja i to velika, ali i potrebu za edukacijom stanovništva. Ljudima treba približiti ovu tematiku i pružiti im informacije šta je po ovom pitanju i iz kojeg razloga neophodno. U Njemačkoj se 98 odsto otpada vraća u proizvodni proces, bilo da je riječ o reciklaži, novoj industrijskoj proizvodnji, energetici ili nekom drugom obliku korišćenja otpada u novom postupku obrade. Postoji mašina koja bi mogla da riješi problem otpada u Crnoj Gori i onda kada nije selektovan, koja automatski sortira otpad po vrsti na osnovu gustine skeniranjem infracrvenom kamerom.

Kontakti i povezivanje ● Prenosite iskustva sa pozicije nekoga ko je na izvoru informacija. Šta su najnoviji trendovi u oblasti upravljanja otpadom i na koji način je moguće da se u Crnoj Gori oni promovišu?

Mušović: U Minhenu je početkom ovog mjeseca održan najveći sajam reciklaže i tu su predstavljene najsavremenije tehnologije u ovoj oblasti, a bilo je i izvanrednih prilika za edukaciju, upoznavanje, kao i za razmjenu kontakata i iskustava zemalja. Upravo tu priliku sam iskoristila da bih sada mogla da svemu u Crnoj Gori pristupim polazeći od izvora informacija, jer sam povezana sa onim subjektima sa kojima bih mogla da uradim transfer tehnologije za Crnu Goru. Takođe, budući da smo mnogo aktivni u crnogorskoj dijaspori i da smo od jeseni prisutni u Crnoj Gori veoma je važno da se ovdje povežemo sa onim ljudima koji će uvidjeti potencijal u ovoj oblasti i omogućiti realizaciju projekata koji će donijeti dugoročnu korist.

Ova tehnologija posebno je namijenjena zemljama poput Crne Gore, gdje se gotovo i ne razvrstava otpad, dok u Njemačkoj njeno korišćenje ne bi imalo smisla, jer domaćinstva već decenijama odvajaju sve vrste otada i to je već ušlo u svakodnevnu naviku do te mjere da čak i da im se kaže da više nije obavezno, teško da bi iko postupio drugačije. Naravno, ni to nije došlo preko noći, već je javnost edukovana da tako postupi, no taj proces je dug, a Crna Gora nema 20 godina na raspolaganju i upravo zato je potrebno drugo rješenje. Nažalost, ekološka osvješćenost nije izražena prije svega jer ljudi ne vide benefit od razdvajanja otpada i većina smatra da njegov lični primjer ničemu ne doprinosi. Ipak, oni koje je moguće motivisati su preduzeća, kao i opštine, odnosno opštinske službe koje su odgovorne za raspolaganje otpadom, a za koje te aktivosti sada predstavljaju trošak. Upravo tu je šansa da se njima objasni da od toga mogu i da zarade i da postoje tehnologije koje ga neće samo skloniti, već i upotrijebiti. ● Šta Montenegro Up Consulting može da ponudi Crnoj Gori?

Mušović: Važno je ponuditi strategiju koja će ispuniti zahtjeve koje po ovom pitanju ima Evropska unija, budući da će se na taj način pronaći i sredstva za finansiranje ovakvih aktivnosti, jer je ovo oblast koja je izuzetno značajna i za koju je potrebno mnogo novca. Ovdje treba razumjeti da su potencijali u zelenoj ekonomiji, a Poglavlje 27 u pregovaračkom procesu donosi potrebu da bude urađeno mnogo posla koji tek čeka Crnu Goru.

Ono što mi možemo da ponudimo je know-how, odnosno sve ono znanje i iskustvo koje smo tokom bavljenja pitanjima životne sredine i EU fondovima stekli u Njemačkoj, kako bi se ovoj oblasti pristupilo na što kvalitetniji način, kako bi se izradile adekvatne studije i kako bismo razumjeli prioritete.

VI

POBJEDNIK STARTAP TAKMIČENJA SPARK.ME KONFERENCIJE

Marko Gaćeša: Uskoro se selimo u Silikonsku dolinu Foto: Igor Milić

⌦ Razgovarao Mirsad Hadžalić

M

ladi tehnološki stručnjaci ne treba da „glavom kroz zid“ srljaju u preduzetničke vode, već da stiču iskustvo i napreduju radeći u renomiranim kompanijama, jer je to najmanje rizičan put ka uspjehu – kazao je u razgovoru za Novac osnivač kompanije DryTools, Marko Gaćeša, pobjednik na ovogodišnjem takimičenju startapa u okviru Spark.me konferencije.

Gaćeša je govorio o odlasku u SAD, konkretnim potezima u Silkonskoj dolini, geek kulturi, Spark.me konferenciji, očekivanjima, startap industriji i drugim zanimljivim temama. ● Čestitke za osvojeno prvo mjesto i sretan odlazak u San Francisko. Vaš startap, koliko sam razumio, pomaže programerima da efikasnije pišu kôd, da lakše programiraju. Približite, molim Vas, našim čitaocima o čemu se zapravo radi?

Gaćeša: Hvala na čestitkama i što ste me pozvali da govorim za Vaš medij. Pa najpreciznije rečeno, DryTools je softver koji programerima skraćuje vrijeme pisanja kôda. Naš softver generiše dio kôda, pa programer može da se fokusira na onaj dio gdje mi ne možemo da pomognemo (inovativni i kreativni) i tako štedi vrijeme koje mu treba da kreira kompletan kod softvera koji razvija. ● Dakle, hipotetički ja kao softver developer se prijavim kao korisnik DryTools softvera i on mi automatski generiše dio koda aplikacije koju razvijam. Da li je to najprostije objašnjenje?

Gaćeša: Da, vi kao korisnik našeg proizvoda zadajete određene uslove i pravila, a DryTools za vas generiše dio kôda, koji možete kombinovati sa vašim izvornim kôdom, sa drugim djelovima programa sa različitih platformi itd. ● Ovo je prvo učešće Vašeg tima na Spark.me konferenciji. Recite nam kakva su bila očekivanja pred dolazak, a kakve su sadašnje impresije na samom kraju ovog skupa koji je, između ostalog, i svojevrstan festivala internet preduzetništva?

Kvalitet na takmičenju

● Kako biste ocijenili kvalitet startapa na ovogodšnjem Spark.me takmičenju i kakav je onda potencijal regionalne startap industrije, sudeći po onome što smo imali priliku da vidimo u Budvi ?

Gaćeša: Velika većina startapa koje su vidjeli su prikazani odnosno nalaze se u onoj ranoj, tačnije najranijoj fazi razvoja, što je totalno ok, jer se tako počinje i mi smo u toj fazi bili prošle godine. Dakle, ideje su dobre, ljudi guraju naprijed i to je najvažnije.

Dokle će da doguraju, to u najvišem procentu zavisi od tržišta jer ono je nemilosrdno. Treba raditi i razvijati proizvod, mi i pored pobjede i odlaska u San Francisko nemamo čvrstu garanciju da će sad sve da krene ne znam kako i da poleti.

Gaćeša: Očekivao sam malo internacionalniju publiku, ali je zato posjetilaca bilo znatno više nego što sam očekivao.

Takođe nisam očekivao ovako kvalitetne predavače i program konferencije koji tako perfektno, da kažem skockan. ● Sada kao pobjednici takmičenja startapa dobijate mogućnost da učestvujete na najznačajnijem svjetskom skupu posvećenom startapima – Techcrunch Disrupt u San Francisku. Da li je odlazak, na “svjetsko prvenstvo u startapovanju“ u Aleju preduzetnika, inače san svakog mladog tehnološkog preduzetnika širom svijeta, cilj koji ste zacrtali prije dolaska na Spark.me takmičenje?

Gaćeša: Da, svakako to je svjetski event broj jedan, a naročito u Americi, mada mi smo

prošle godine imali sličan paket tokom učešća na Web Samitu u Dablinu, tako da imamo iskustvo sa takvih takmičenja koja su od globalnog značaja. Svakako ćemo se osnovu tog iskustva znatno bolje pripremiti i dočekati odlazak u SAD potpuno spremni za Techcrunch Disrupt i sa velikim očekivanjima. ● Da li “odlazak u SAD sa velikim očekivanjima” znači i neke konkretne poteze na američkom tlu?

Gaćeša: Tako je. Mi svakako planiramo da dio operacija ili i kompletnu kompaniju prebacimo u Silikonsku dolinu jer je tamo stacioniran najveći broj programera i softverskih inženjera koji su potencijalno glavni korisnici DryTools proizvoda. ● Kada sam ja bio klinac, na ljude poput nas, na geekove se gledalo kao na čudake koji rade neke opskurne stvari. U posljednjih nekoliko godina stvari su se drastično promijenile. Eto, kada ste pomenuli Silkonsku dolinu sada imamo istoimenu HBO televizijsku seriju čija popularnost konstan-

tno raste i koju rado gledaju ljudi koji nemaju dodira sa svijetom računarstva i tehnoloških startapa. Sada geek kultura postaje mejnstrim. Kako Vi gledate na ove društveno-kulturološke promjene u svijetu ali i kod nas? Koliko popularizacija stratap industrije može privuće neke mlade ljude da se posvete upravo startapima, računarskom i internet preduzetništvu?

Gaćeša: Naravno, potpuno se slažem da upravo serije poput Silikonske doline mogu privući mlade ljude koji možda ne bi svjesno uplivali u vode tehnologije, kada govorimo o promjenama, sličnu priču sam i ja doživio u Novom Sadu gradu iz kojeg dolazim. Kada govorimo o geekovima i toj kulturi, sada sve izgleda totalno drugačije nego prije recimo samo sedam godina. Prije deset godina nisi smio da kažeš djevojkama da si programer jer bi one odmah bile u fazonu – uh, ovo je neki dosadan, dok danas Novosađanke kažu programeri, to su novi fudbaleri. Ono što me takođe ovdje u Crnoj Gori na Spark. me iznenadilo je što je u publici mnog veći procenat djevojaka nego na bilo kojoj drugoj

tehnološkoj konferenciji na kojoj smo učestvovali. Takođe, na takmičenju startapa, bila su tri muškarca dok su ostali prezenteri bile žene. ● Šta je to što biste za kraj razgovora poručili mladim tehnološkim preduzetnicima širom Balkana? Šta biste savjetovali onima koji bi željeli da ponove uspjeh vašeg i drugih timova čiji startapovi sada imaju značajne investicije i zapošljavaju veliki broj računarskih stručnjaka?

Gaćeša: Ako govorimo o zaista mladim ljudima koji tek ulaze u svijet tržišnog poslovanja, ja bih im preporučio da se prvo zaposle u nekoj od tehnoloških kompanija. Da nađu posao i da se potrude na kvalitetno obavljaju nekoliko godina. Da dokažu sebi i drugima da mogu da napreduju i budu unapređeni dva-tri puta i tek kada budu u fazi da obučavaju nove mlade ljude u kompaniji počnu da razmišljaju i rade na ulasku u preduzetničke vode. Takav pristup će im znatno smanjiti rizik, jer će biti svjesni da li oni nešto mogu ili ne. To je naporan i težak, ali najmanje rizičan put ka uspjehu u svijetu startapa.

Foto: Iva Mandić

INTERVJU: POKRETAČ ŠKOLE SLIKANJA DANIJELA DRAKULOVIĆ-STAMATOVIĆ

Novinarka od papira

VII

Sinergija različitosti oslobađa kreativnost potrebnu svakom radu

S

kulptura akademske slikarke Danijele Stamatović-Drakulović pod nazivom “Novinarka od papira” odnedavno krasi prostor PR Centra u Podgorici, prenoseći poruku važnosti, originalnosti i kreativnosti u svakoj branši, kako bi se rad izdvajao od onoga što neće ostati primijećeno.

Važnost prenošenja poruka, ali i učenja kako prihvatiti vrijednosti koje će, koju god profesiju u budućnosti odabrali, biti od koristi, naša sagovornica nastojala je da pokaže u radu sa djecom. Nakon jednog druženja tokom planinarenja sasvim slučajno dobila je poziv od predstavnika Ruskog kulturnog centra gdje je postojala tražnja za kreativnim usmjeravanjem djece koja su tu dolazila na vannastavne aktivnosti. Plan koji je DrakulovićStamatović imala pretvorio je to mjesto u internacionalni centrar, koji nije spojio samo djecu iz različitih zemalja koja borave u Crnoj Gori, već i vrijednosti koje se njeguju kroz umjetnost, ali i druge discipline kojima se podstiče produktivnost. Njene slike našle su put do kupaca u Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Švedskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, sve zahvaljujući specifičnom pristupu poslu, baziranom na otvorenosti i konstantnom usavršavanju. ● Iz radova koje predstavljate uviđa se da umjetničkom poslu pristupate s velikom preduzimljivošću, tako da taj primjer mogu da slijede mnogi koji traže adekvatan model za poslovni uspjeh. Zašto je razumijevanje tržišta važno za umjetnika?

Drakulović-Stamatović: Koristim izložbe da se predstavim publici i dobro je što

ljudi primjećuju moje radove i što mogu da ih komentarišu. Na sreću, postoji i ta dobra strana interneta, pa iako u našoj zemlji ne uspijevamo da pronađemo kupca za svaku sliku, različite prilike koje nam se otvaraju omogućavaju nam da ugovorimo saradnju i umrežimo se sa onima koji će ono što radimo više cijeniti. Osim toga, zašto bismo nečemu u šta smo uložili trud spuštali cijenu i svodili je na upola nižu, kada na drugim tržištima postoje oni koji su svjesni koliko, na primjer, ulje na platnu velikog formata zaista i vrijedi. ● Na koji način povratne informacije koje dobijate sa tržišta, u smislu tražnje i interesovanja uslovljavaju motivaciju za daljim stvaralaštvom?

Drakulović-Stamatović: Ja sam jedna od onih kojima je upravo tražnja vodilja. Kada nas niko ne traži i ne zove za saradnju potrebno je da se zapitamo da li zaista radimo sve kako treba, ili bismo nešto mogli i da promijenimo. Treba konstantno da radimo na sebi, kako bi ono što radimo bilo vrednovano. Treba tragati i za načinima na koje je to moguće uraditi. Naravno da nam mala sredina i različita ograničenja, posebno sva ona kojih smo u Crnoj Gori svjesni, mogu predstavljati prepreke,

ali to ne znači da ne treba da se okrenemo drugim sredinama, drugim tržištima, pa i drugim izvorima ideja. Takođe, važno je i da budemo prisutni u javnosti i da se ne zatvaramo. Svi smo upućeni jedni na druge i svi dijelimo jedno zajedništvo koje treba da funkcioniše. Često se među umjetnicima to negativno komentariše, međutim, tek kada se otvorimo spremni smo i za dobru razmjenu koja kasnije rezultira priduktivnošću. Ipak, svaki pogrešan pristup uslovljen je nezanjem. neznanja je mnogo, međutim, tek kada se kul-

Načelno je bila ideja da se radi samo sa ruskom djecom, ali kada sam ušla u tu priču shvatila sam da treba da spajamo nacije i da treba otvoriti prostor za svu djecu

tivišemo postajemo kulturni i to ne tako da to nije uslovljeno ni onim što naučimo u porodici, niti tokom školovanja, već koliko uspijemo sami sebi da omogućimo da upijemo kroz svoju otvorenost. Niko nas ne može ograničiti, a niko nas isto tako ne može unaprijediti kao što sami sebi to možemo da promijenimo.

Tako je i sa umjetnošću, a tako je i u svakom obliku poslovanja gdje su neophodne kreativnost, interakcija i razmjena ideja, kako bi se postizali zajednički ciljevi. I upravo je umjetnost ta kroz čije se izučavanje mnogo toga nauči – kroz koju se dodatno obrazujemo, jer učimo mnogo više od onoga što se odnosi na samo usavršavanje tehnike. Na primjer, za slikara ili vajara je od izuzetno velike važnosti da poznaje anatomiju ljudskog tijela.

Upravo “Novinarka od papira” pokazuje zašto je to potrebno – da bi figura bila stabilna, da bi bilo jasno šta

predstavlja i da bi prenosila poruku kakvu smo zamislili. ● Na koji način u radu u Ruskom kulturnom centru te vrijednosti prenosite djeci?

Drakulović-Stamatović: Saradnja sa Ruskim kulturnim centrom uslijedila je upravo zahvaljujući njihovoj otvorenosti. Načelno je bila ideja da se radi samo sa ruskom djecom, ali kada sam ušla u tu priču shvatila sam da treba da spajamo nacije i da treba otvoriti prostor za svu djecu. Upravo tako je sve i počelo, jer djeca najbolje međusobno komuniciraju kroz stvaralaštvo i umjetnost, čak i kada je jezik barijera. Oni se uzdižu i komuniciraju kroz druge oblike i upravo taj performans stvara slobodu u dječjem izrazu.

Prostor za crtanje i slikanje je svuda - po zidovima, vratima, prozorima, ne postoje ograničenja i ne postoje pravila. Naravno, vodim računa da kod onih koji pokažu interesovanje i kod kojih je jasno da talenat treba razvijati, da upravo oni dobiju prave instrukcije, da nauče da pravilno drže pribor i da se likovno izražavaju onako kako žele. Nekome će ova škola poslužiti da se dalje bavi likovnom umjetnošću, a nekome da se bolje snalazi u drugim oblastima u kojima je kreativnost takođe važna. Takođe, uči se i upornost, istrajnost i poštovanje vrijednosti, odnosno uvažavanje razlike između onoga što vodi ka dobrom rezultatu i onoga što ih ne izdvaja od ostatka. Djeca su razvrstana u grupe prema starosnoj dobi, a Centar je otvoren za svakoga ko želi da počne da se ovim bavi u bilo kom trenutku.

VIII

VRIJEDNOST BITCOINA RASTE UOČI DIJELJENJA

DIGITALNI NOVČIĆI PONOVO BLISTAJU V

lasnici digitalne valute bitcoin ponovo imaju razlog za veliko zadovoljstvo, jer je cijena jednosg “novčića” uvećana na najvišu vrijednost od februara 2014. godine.

Jedan bitcoin sada vrijedi nešto više od 685 dolara, nakon što mu je cijena od početka sedmice uvećana više od 20 odsto, prilikom čega je dostigao u jednom trenutku iznos od čak 719,26 dolara, što je bila njegova najviša vrednost od trenutka gašenja MtGoxa.

Iako se u jednom trenutku počelo strahovati za opstanak bitcoina iznad cjenovne granice koja je označila početak revolucije kada je dostigao 250 dolara, vrijednost ove kriptovalute približila se ponovo iznosu od skoro 400 dolara, dstigavši ovogodišnji maksimum.

Tokom šest godina, koliko postoji ova kriptovaluta oni koji su njom trgovali imali su nekoliko izvanrednih prilika za zaradu, a shodno tržišnim zakonima ponude i tražnje, cijena se postepeno vraćala dugogodišnjem prosjeku, ali je i dalje znatno iznad nivoa na kojem je bila u vremenu kada je masovno inte-

resovanje uslijedilo.

Većina globalnih finansijskih subjekata doživjela je bitcoin ne samo kao alternativu sistemu u kojem one opstaju, već i kao direktnu prijetnju zbog manjka povjerenja koje su u njih imali korisnici koji su se okretali kriptovalutama. Dio ovako orijentisanih banaka nastojao je po svaku cijenu da obori vrijednost bitcoina tako što bi ga kupovala po tržišnoj cijeni, a potom ga prodavala po simboličnoj, nastojeći da mu na taj način obore vrijednost, no efekti tih mjera bili su kratkog daha.

Narušavanju ugle da bitcoina nastojalo se doprinijeti kroz neprestano naglašavanje da je on sredstvo plaćanja za kupovinu narkotika, ni to nije išlo u prilog protivnicima, jer je logika nametnula kontraargument da se ogromne količine narkotika i ilegalnih aktivnosti uopšte finansiraju novcem čijoj se upotrebi zbog toga niko ne protivi.

Zlatno doba bitcoina bila je 2013. godina kada su infor-

macije o njemu i mogućnostima za zaradu koje je nosio doprle do šire javnosti, zahvaljujući je veoma intenzivan rast tražnje podigao cijenu s aprilskih 200 na nešto više od 1.100 dolara na kraju godine. Već 2014. godina bila je u znaku priličnog sporog spuštanja cijene na prosječnu vrijednost iz prethodne godine, te ponovni rast u

vremenu oštrog pada cijene berzanske robe, kada su mu se ulagači ponovo okrenuli kao alternativnoj investiciji.

Ovu godinu obilježio je relativno stabilan period, uz primjetan rast cijena u vremenu kada je kriza u Grčkoj bila na vrhuncu i kada je bitcoin bio spaso-

nosno sredstvo plaćanja tokom finansijske blokade.

Budući da se krajem juna očekuje pad raspoloživosti bitcoina, valute koja se skriva u ograničenim količinama u takozvanim digitalnim rudnicima, porasla je potražnja, a time i cijena virtuelnog novca.

Glavni razlog ovakvog kretanja cijene najpoznatije svjetske kriptovalute je najavljeno planirano smanjenje ponude bitcoina, jer će uskoro biti aktiviran “halving” proces u kojem će se generisanje novih bitcoina putem rudarenja doslovno prepoloviti. Ograničavanje ponude neminovno uslovljava povećanje cijene, pa su mnogi privatni i institucionalni investitori pohrlili da kupe ovu valutu prije najavljenog “prepolovljavanja”.

Još prošlog petka vrijednost jednog bitcoina iznosila je oko 585 dolara, da bi sada dosegla više od 695 dolara, što predstavlja rast od skoro 19 odsto samo tokom ovog vikenda. Tokom proteklog mjeseca cijena bitcoina uvećana je čak 52 odsto. A.N.R.

685 19 52 DOLARA TRENUTNA JE VRIJEDNOST BITCOINA

ODSTO PORASLA JE VRIJEDNOST OVE DIGITALNE VALUTE TOKOM PROTEKLOG VIKENDA

ODSTO JE OJAČAO BITCOIN OVOGA MJESECA

BLOOMBERG

X Mark Džilbert BLOOMBERG

N

ekada davno euro je imao aspiraciju da ospori status dolara kao odabrane svjetske valute za čuvanje rezeri. Međutim, zajednička evropska valuta gubi naklonost onih koji žele da čuvaju vrijednost zaliha. A dok evropske banke smanjuju svoje tržišne aktivnosti, uloga eura na globalnoj sceni će se vjerovatno i dalje smanjivati.

Jedinstvena evropska valuta na trenutak je prije deceniju djelovala kao ona koja bi u svjetskoj razmjeni mogla zamjeniti dolar, no već u svim narednim godinama njen značaj je opadao

Nevoljeni EURO Prije skoro deceniju Deutsche banka je predviđala da bi u eurima moglo biti čuvano čak 40 odsto svjetskih deviznih rezervi. Umjesto toga, prema novom izvještaju Evropske centralne banke, njegova upotreba tokom cijele ove decenije opada svake godine, a samo na kraju prošle godine opala je 20 odsto, prestižući tek trećeplasirani udio jena od 4,1 odsto, ali je znatno iza prvoplasiranog dolara sa 64,1 odsto udjela.

Euro je i dalje druga vodeća najzastupljenija svjetska valuta u međunarodnim plaćanjima, ali njen udio u ukupnim transakcijama opao je na 31,47 odsto sa 33,52 odsto, koliko je iznosio na početku 2014. godine, prema procjenama koje je objavilo Udruženje za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije - SWIFT. Za razliku od eura, kineski juan popeo se sa sedmog na peto mjesto, iako sa udjelom od svega 1,76 odsto.

Još jedan potencijalni oblak na horizontu eura je glasanje 23. juna u Velikoj Britaniji o tome da li će napustiti Evropsku uniju. Britanija dominira aktivnostima na deviznom tržištu upravljajući sa 41 odsto

Najveći rizik po zadržavanje eura je međutim nemilosrdna kontrakcija evropskih investicionih banaka.

ukupne međunarodne valutne razmjene prema najnovijem izvještaju Banke za međunarodna poravnanja. To je dvostruko više od 19 odsto udjela SAD ili trećeplasiranog Singapura sa 5,7 odsto.

No, ako se Britanija nađe izvan EU, sposobnost trejdera u Londonu da trguju hartijama od vrijednosti denominiranim u eurima će se umanjiti tržište swapova kamatnih stopa, na primjer, će najvjerovatnije strijemiti ka Parizu - a i njihov prateći apetit da trguju samom valutom će se takođe smanjiti. A dok če neki od čisto valutnih poslova samo preći Kanal, praćene hartijama od vrijednosti, dio toga će se u tom procesu svakako izgubiti.

Najveći rizik po zadržavanje eura je međutim nemilosrdna kontrakcija evropskih investicionih banaka.

Na primjer, početkom ove decenije Deutsche banka kontrolisala je više od 18 od-

sto valutnog tržišta, a Barclays ja imao više od 11 odsto. Ovi udjeli smanjili su se na 7,9 odsto i 5,7 odsto respektivno, pokazalo je tržišno istraživanje koje je sproveo Euromoney.

Dok u SAD banke takođe trguju eurom, prilično je jasno da su evropske kompanije postale manje aktivne na valutnom tržištu, pa njihova nacionalna valuta ima takođe manju vjerovatnoću da se aktivno kupuje i prodaje. Britanska funta je, na primjer, takođe izgubila tlo, sa SWIFT brojkama koje pokazuju da je prisustvo u globalnom plaćanju opalo na 8,78 odsto sa 9,37 odsto u posljednje dvije godine.

Nasuprot tome, švajcarski franak, ostvario je skroman rast sa 1,38 odsto na 1,52 odsto kada se UBS-ov tržišni udio prošle godine oporavio sa 7,3 odsto na 8,8 odsto.

Ima još nečega u posjedovanju moćne valute pored samog polaganja prava na trgovinu.

Iako je nemoguće postaviti vrijednost dolara (ili eura) likvidnijom, kreditna kriza učinila je da kada trgovanje presuši, finansijski sistem zapada u nesrazmjerne poteškoće. Na veliku žalost eura, dokazi ukazuju da preživljavanje egzistencijalne krize tokom polsljednjih nekoliko godina nije doprinijelo povećanju njegove globalne popularnosti.

THE IRISH TIMES Veliki prihodi od oglašavanja tokom Evropskog fudbalskog prvenstva omogućiće zaradu onima koji su direktno uključeni u njegovu organizaciju, ali na budžet Francuske uticaj ipak nije veliki

XI

Džon Ficdžerald IRISH TIMES

E

uro 2016, koji je počeo u Francuskoj, biće najveće takmičenje u istoriji ovog prvenstva, sa najviše timova, najviše mečeva i u najviše gradova domaćina do sada. Za upravno tijelo UEFA sve ovo znači i više novca.

Fudbalske finansije stvarni cilj Eura 2016

Organizatori očekuju da će zaraditi dvije milijarde eura prihoda, što je znatno više od 1,4 miliona, koliko je ostvareno na prvenstvu prije četiri godine, kada su Poljska i Ukrajina bile domaćin za 16 timova.

Evropsko prvenstvo dugo je bilo drugo, odmah iza Svjetskog prvenstva po popularnosti i zaradi. Sada, sa timovima iz 24 zemlje koji učestvuju na takmičenju, kada se prodaje više ulaznica, od prodaje prava televizijskog prenosa ostvareno je oko 1,05 milijardi eura, što je 25 odsto više nego 2012. godine.

Sponzorstva su ove godine uvećana 40 odsto, popevši se na 450 miliona eura, prema podacima koje je objavio GiLoran Epštajn, direktor marketinga UEFA. Ostatak čini prodaja ulaznica. Kao ekonomski pokretač, Evropsko prvenstvo čini da druga regionalna fudbalska prvenstva izgledaju manja nego što jesu.

Medijska prava za ovogodišnji Copa America Centena-

rio, manifestaciji na kojoj učestvuje 16 nacionalnih timova širom Amerike, prodata su za 112,5 miliona dolara. Za azijski fudbal prodaju se decenijska fudbalska prava, uključujući dva ovakva takmičenja, za milijardu dolara, za šta ugovor ističe 2020. godine.

Iza milijardi eura prihoda od emitovanja je televizijska publika od 130 miliona ljudi od početka igara, rekao je Epštajn u intervjuu nekoliko sati uoči finala Lige šampiona, drugog po veličini događaja od kojeg UEFA zarađuje. Broj gledalaca bi do finalne utakmice na Stad d Frans u Parizu trebalo da dostigne 300 miliona. Nasuprot ovome, finale Super Bowla 50 u februaru ove godine privuklo je 110 miliona gledalaca.

“Sustići ćemo i ono što će biti 51. Super Bowl u narednih mjesec dana”, najavio je Epštajn.

Oko tri četvrtine prihoda dolaze iz eurozone, iako su neke zemlje, uključujući Italiju i Španiju, pokušavale da spriječe visoke cijene.

450 80 miliona eura iznose ovogodišnja sponzorstva, što je 40 odsto više nego na prošlom Evropskom prvenstvu

miliona eura za sponzorstva izdvojio je danski proizvođač piva Carlsberg, kojem je Euro 2016 u fokusu marketinške kampanje

1,7

milijardi eura iznosiće zarada na stadionima

Epštajn je okrivio usporenost ekonomije i rekao da su jake zarade ostvarene u Sjedinjenim Američkim Državama, Brazilu i na Bliskom istoku. Prodja 2,5 miliona ulaznica, milion više nego što ih je bilo dostupno 2012. godine, čini ostatak prihoda koje kroz Euro 2016 ubiraju.

Epštajn je rekao da UEFA očekuje da će sve ulaznice biti prodate, iako su neke izdvojene za kompanije koje su njihovi klijenti u kreiranju zabavnog sadržaja.

Prema Epštajnovim riječima, povlačenje priče o primanju i davanju korporativnih poklona djelovalo je kao hladan vjetar kada je u pitanju ovakva vrsta trošenja.

“Kompanijama je teže da pozovu goste zbog problema usklađenosti”, kazao je on, dodavši da tome ne doprinosi ni bauk terorizma i planiranih napada.

Dovođenje takmičenja u jednu od najvećih ekonomija u Evropi prvi put nakon 1996. godine podstaklo je da sponzorstva dostinu 40 odsto viši

nivo nego 2012. godine.

Ovaj spisak sadrži uobičajene fudbalske sponzore, kao što su Adidas, Koca-kola i Carlsberg. Danska pivara posebo je učinila Euro 2016 centralnim fokusom svog ljetnjeg marketinga, potrošivši lak 80 miliona eura na sponzorstvo.

Za Francusku u cjelini, prvenstvo je kap u moru. Naučnici sa Centra za pravo i ekonomiju u sportu iz Limoža predviđaju da će događaj generisati uticaj na ekonomiju vrijedan 1,3 milijarde eura, uglavnom kroz potrošnju navijača.

Dodatnih 1,7 milijardi biće potrošeno na stadionima koji se koriste za ovaj događaj.

“Dokazi iz drugih zemalja sugerišu da će uspon biti mali i kratkog daha”, napisali su Bloombergovi ekonomski izvještači Maksim Sabaihi i Džejmi Marej prošlog mjeseca.

“Možemo se nadati da će zemlja uživati u potrebnim sedmicama zabave, ali će biti potrebno mnogo više od ove igre da unaprijedi ekonomski učinak Francuske”.

Prevod: A. N. R.

AKTUELNO BILTEN EVROPSKE CENTRALNE BANKE

PAD CIJENA NAFTE MOŽE ZAKOČITI GLOBALNI RAST P

ad cijena nafte u početku je uslovljavala prekomjerna ponuda, što je obično svojevrsni podsticaj globalnom rastu, ali je u posljednje vrijeme njemu doprinijela i slaba tražnja.

Pad cijena nafte u proteklim dvjema godinama u manjoj će mjeri doprinijeti globalnom rastu nego što se ranije smatralo, a ukupni bi uticaj čak mogao biti i negativan, ocijenili su u Evropskoj centralnoj banci.

S obzirom da su cijene barela nafte pale s oko 110 dolara, koliko su iznosile sredinom 2014. godine, na pedesetak dolara, koliko na svjetskim tržištima iznose sada, mnogi su očekivali da će jeftinija nafta pružiti jednokratni podsticaj

globalnoj ekonomiji kroz veću potrošnju, budući da bi domaćinstvima i kompanijama trebalo da na ovaj način ostane viška novca na raspolaganju za trošenje zbog manjih računa za gorivo.

Međutim, pozitivne strane toga za sada su ograničenog uticaja, dok je negativni uticaj na neto izvoznike nafte značajan, praćen negativnim prelivanjem na ostale tržišne ekonomije u nastajanju, navodi ECB u najnovijem mjesečnom biltenu.

“Ukoliko se za primjer uzmu Sjedinjene Američke Države, jedan od vodećih neto uvoznika nafte u svijetu, koristi za potrošnju proizišle iz nižih cijena nafte manje su nego što se prvobitno očekivalo i najvećim su dijelom poništene oštrim padom ulaganja u sektoru energenata”, ističe se u ECB biltenu.

U početku je pad cijena nafte izazivala prekomjerna ponuda, obično svojevrsni podsticaj globalnom rastu, ali je u posljednje vrijeme njemu doprinijela takođe i slaba tražnja, svojevrsna protivteža u globalnoj ekonomiji, mišljenja su u ECB. “Uz pretpostavku da je, na

primjer, 80 odsto pada cijene nafte od sredine 2014. godine izazivala ponuda, a ostatak tražnja, ovi modeli sugerišu da bi kombinovani uticaj ovih dvaju faktora na svjetsku ekonomski aktivnost bio nadomak nule, ili čak blago negativan”, poručuje se u biltenu ECB. Od potrošnje nije bilo koristi, budući da su se domaćinstva odlučila na povećanje ušteđevina i mnoga među njima nijesu mijenjala obrasce potrošnje, jer nijesu očekivala da bi pad cijena nafte mogao da potraje. Međutim, u slučaju izvoznika, šok je bio neočekivano velik, s obzirom na pad cijena nafte ispod takozvane

“pozitivne nule” na fiskalnom planu, dovodeći do značajnog pada bruto domaćeg proizvoda, zaključuje se u biltenu ECB. Agencije

Ukoliko se za primjer uzmu Sjedinjene Američke Države, jedan od vodećih neto uvoznika nafte u svijetu, koristi za potrošnju proizišle iz nižih cijena nafte manje su nego što se prvobitno očekivalo i najvećim su dijelom poništene oštrim padom ulaganja u sektoru energenata

50,35 48,88 DOLARA CIJENA JE BARELA AMERIČKE “LAKE” WTI NAFTE NAREDNI BROJ IZLAZI U SRIJEDU 22. JUNA

DOLARA CIJENA JE BARELA BRENTA NA LONDONSKOJ BERZI

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović