Dnevne novine 8. jun 2016.

PODGORICA: SVEČANOST U ČAST 397 ª LUČAº

PROCES UČLANJENJA CRNE GORE U ALIJANSU

Slovenija danas ratifikuje protokol o pristupanju NATO

Uzor i svjetionik svim budućim generacijama ■ 16 17

■2

DANAS UZ DN DODATAK NOVAC

SRIJEDA, 8. 6. 2016. BROJ 1474 GODINA V

● Intervju: Majkl Vilijams ● IRF: Možeš i ti ● Startap Bee and Me ● Intervju: Direktor Minecrafta

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

PISMO INTELEKTUALACA CANU ■ 6

Rječnik povucite, građanima se izvinite Obroci od 10 do 12 eura, za braću i sestre u pola cijene Uništeno 9,5 tona banana iz Kostarike

ZA NAJBOLJE PONUDE:

DARKO PAJOVIĆ ZA DNEVNE NOVINE

Spriječili smo razvoj ulične demokratije OPROŠTAJ OD PISCA SRETENA ASANOVIĆA

STARTUJE ĐAČKA KUHINJA ■ 15

ZBOG TAMNIH MRLJA I TRULJENJA ■ 14

■ 4 5

KOTOR

Sudija traži privođenje braće Vukotić

Čovjek mjere u životu i književnosti

■ 35

■ 10

marketing@dnovine.me

+382 77 300 104

2

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

PREMIJER NASTAVLJA POSJETU ARGENTINI

Đukanović na otvaranju novog trga Montenegro Crnogorski premijer Milo Đukanović je nastavio juče višednevnu posjetu Argentini.

On je sinoć kasno po našem vremenu imao sastanak sa čelnicima Međunarodnog savjeta za saradnju Argentine. Nakon toga je održao i predavanje na tom savjetu, a za jutros rano, po

našem vremenu, planirano je otvaranje trga u Buenos Airesu koji će dobiti ime Montenegro. Đukanović je prethodnih dana imao susrete sa predstavncima crnogorske dijaspore u Latinskoj Americi, a razgovarao je i sa predsjednikom ove zemlje Maurisijom Makrijem.

M.P.

Premijer sa predstavnicima crnogorske dijaspore

PAJOVIĆ SA UEHAROM

Skupština će raditi efikasno i transparentno

Skupština Crne Gore će u narednom periodu raditi ubrzanom dinamikom zasnovanom na principima efikasnosti i transparentnosti budući da se u skupštinskoj proceduri nalazi veliki broj zakona i ostalih akata, kazao je predsjednik parlamenta Darko Pajović na sastanku sa ambasadorskom SAD Margaret En Ueharom.

Pajović je konstatovao da je na Vladi izbornog povjerenja velika odgovornost kako bi, zajedno sa Skupšti-

nom Crne Gore, bio ostvaren jedinstven cilj a to su fer i slobodni izbori u oktobru.

“On je zahvalio Uehari na podršci američke ambasade koja je Crnoj Gori, na njenom putu evroatlantskih integracija, značajan partner u tom procesu”, saopšteno je iz Pajovićevog kabineta.

Pajović je istakao veliki značaj što bržeg učlanjenja Crne Gore u NATO. Ambasadorka Uehara pokazala je interesovanje za efikasnost rada crnogorskog parlamenta.

E.H.

POSLANIČKA PITANJA U SKUPŠTINI CRNE GO

Za krah protest MMA borce i am

D

emonstrante Demokratskog fronta nije spasio, kako kaže Nebojša Medojević, Bog već profesionalna akcija države.

To je ocijenio potpredsjednik vlade Duško Marković nakon što je Medojević zahvalio Bogu što niko nije stradao.

Polemika je počela tako što je Medojević još jednom ponovio da je za razbijanje protesta DF-a kriva „vojna policijska hunta koja upravlja Crnom Gorom“ na čelu sa koordinatorom svih špijuna, regularnih i neregularnih, Duškom Markovićem od kojih ih je spasio samo Bog. To su teorije zavrjere, odgovorio je Marković. „Tom logikom i Vi sigurno pripadate nekoj službi... Kako biste Vi rekli – špijun ste, i vrlo ste dobar operativac. I, da Vam kažem: nije vas te noći spasio Bog, nego profesionalna akcija države“, naglasio je Marković.

■ NACIONALISTI

PODRŽALI OKUPLJANJA DF-A

Sa sastanka

Marković je prethodno istakao da nikada nije rekao da iza protesta DF-a stoje zvaničnici Moskve, već „određene strukture” iz Rusije, kao i određene nacionalističke strukture van Crne Gore.

Tu temu je pokrenuo Milan Knežević iz DF-a. „Ako iznesete ijedan dokaz da je Rusija finansirala proteste, ja sam spreman da odgovaram. Ali, ako ne iznesete dokaze, onda Vi treba da

podnesete ostavku“, rekao je Knežević.

Marković ga je podsjetio da je DF, između ostalog, javno pozvao Rusiju da garantuje vojnu neutralnost Crne Gore i rezultate referenduma. „I, nikad nijesam rekao da iza protesta stoje zvaničnici Moskve već da postoji podrška određenih struktura iz Moskve. Ostajem pri svojim tvrdnjama. Takođe sam rekao da podrška stiže od nacionalističkih strktura van Crne Gore. Pa, i sami su se na Fejsbuku hvalili da su bili ovdje, da su okupljali omladinu i organizovali se za taj dan. Ne namjeravam da podnesem ostavku“, kazao je Marković.

Knežević je opet za sva de-

šavanja svalio krivicu na ambasadorku SAD u Crnoj Gori Margaret En Ueharu. „Javna je tajna da je američka ambasadorka neformalni premijer ispred čije kancelarije čekate kao injekciju u doba socijalizma“, rekao je Knežević.

Marković je uzvratio: „Najprimitivnija je spekulacija da mi je bilo kakva ambasada izdavala naloge. Tako je bilo, tako će i biti dok sam na ovoj poziciji“, kazao je Marković.

■ ZA MIR NAM

NE TREBAJU TUĐE SNAGE

Marković je prethodno saopštio da tokom protesta DFa u oktobru prošle godine na ulicama nije bilo profesionalnih MMA boraca koji su radili na strani policije.

On je to saopštio pošto ga je Milan Knežević iz DF-a pitao

Potpredsjednik Vlade Duško Marković ušao je u salu tačno u 11 sati, ali nije bilo domaćina. Tako je Marković čekao poslanike skoro 25 minuta, kako bi počeli da mu postavljaju pitanja.

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Sa jučerašnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore

ORE

ta DF krivi mbasadore koliko je profesionalnih boraca u civilu učestvovalo u razbijanju protesta DF-a. „To jednostavno nije tačno.

Crna Gora ima snage reda koje imaju kapacitet da sačuvaju ustavni poredak. Nijesu nam potrebne tuđe snage niti vojne niti parapolicijske snage da bi spriječili nasilničko djelovanja kojim bi se ugrozio ustavni poredak. Odgovorićemo svakom izazovu ugrožavanja državnih interesa“, naglasio je Marković.

Prvi put od formiranja vlade izbornog povjerenja, na poslanička pitanja odgovarao je potpredsjednik Vlade Milorad Vujović.

Vladislav Bojović i Branko Radulović osvrnuli su se na činjenicu da su SDP, Demos i GP URA u državnim organima dosad postavile 42 ljudi, a dobili su 200 mjesta. „Kako 42 čovjeka za tri, četiri mjeseca da iskontrolišu 61 hiljadu ljudi koliko ih radi u državnim organima? To nema šansi, da ste sve genijalac do genijalca“, kazao je Radulović. „Ako do 1. jula kolektivno ne napustite Vladu, očigledno je da želite da učestvujete u simulaciji izbornog procesa i Đukanoviću pomognete da zataška još jednu izbornu krađu“, kazao je Bojović.

Potpredsjednik Vlade Milorad Vujović neće podnijeti ostavku jer mu ne fali ni snage ni odlučnosti. Osim toga, on je siguran da će iz opozicione kontrole Vlade „isplivati nešto što će biti od velikog značaja“. (CDM)

3

NA DANAŠNJOJ VANREDNOJ SJEDNICI PARLAMENTA

Slovenija ratifikuje protokol o pristupanju Crne Gore NATO Slovenački parlament ratifikovaće danas protokol o pristupanju Crne Gore NATO, a Slovenija će biti prva zemlja članica Sjevernoatlantskog vojnog saveza koja je potvrdila taj sporazum.

Sjednici slovenačkog parlamenta na kojoj će biti ratifikovan pristupni protokol, prisustvovaće predsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović.

Datum ratifikacije ranije je su, za Dnevne novine, potvrdili visoki zvaničnici

ove zemlje. Ministar spoljnih poslova Slovenije Karl Erjavec kazao je da je to definitivna odluka Slovenije.

On je podsjetio da su saveznici NATO odlučili za Crnu Goru da se pridruži NATO 2. decembra 2015. godine, potpisujući protokol o pristupanju 19. aja ove godine.

Ovo je za Dnevne novine potvrdila i Skupština Slovenije. U odgovorima za naš list, kazali su da će ratifikacija protokola biti obavlje-

na danas.

Proces ratifikacije protokola u parlamentima 28 članica Alijanse, kako je ranije više puta najavljeno, trebalo bi da bude završen do početka 2017. godine, mada je bilo izjava nekih zvaničnika NATO da bi Crna Gora formalno mogla ući u savez već do kraja ove godine.

Na sljedećem samitu NATO koji će biti održan u Varšavi, Crna Gora će imati status posmatrača.

E.H.

Čelnici DF na jednom od protesta

Opet psovke Zasijedanje Skupštine obilježila je žestoka rasprava i neprimjereni komentari poslanika Demokratskog fronta Emila Labudovića i poslanika DPS Obrada Miša Stanišića.

Dok je poslanik DF-a Emilo Labudović postavljao pitanje potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću, pomenuo je i poslanika DPS-a Obrada Miša Stanišića. Labudović je Markoviću kazao da je on potpredsjednik Vlade zbog čega ne može da iznosi političke stavaove kao što to npr. može da uradi Obrad Mišo Stanišić kao poslanik DPS-a.

Stanišić je na to Labudoviću rekao da je “rekonvalescent”, što je Nebojša Medojević protumačio da je mislio na “onog koji se oporavlja od teške bolesti”.

Na to je Labudović, dok mu je mikrofon bio ugašen, uzvratio: “Nabijem te na jednu stvar!”

Dodao je i da neće izaći iz Skupštine dok mu se ne postavi dijagnoza.

“Jesam li došao iz Dobrote ili vražje majke?! Odgovorićeš mi jednog dana, budi siguran!”, kazao je Labudović Stanišiću.

Poslanik DPS-a je odgovorio: “Gospodin Labudović dobro zna na šta sam mislio kad sam rekao da je rekonvalescent”.

OPOZICIONI POSLANICI SLOVENAČKIM KOLEGAMA:

Nemojte glasati za ratifikaciju Poslanici DF i dio Kluba nezavisnih poslanika pozvali su kolege iz slovenačkog parlamenta da ne glasaju za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju Crne Gore NATO. “Koristimo ovu priliku da vas pozovemo da na vanrednoj sjednici Parlamenta Slovenije ne glasate za ratifikaciju Sporazuma o pristupanju Crne Gore NATO”, navodi se u pismu koje je potpisalo 19 poslanika. Kako su naveli, eventualno učlanjenje Crne Gore u NATO, bez obezbijeđene većine na fer i slobodnom referendumu, dovelo bi do eskalacije duboke političke i institucionalne krize.

U pismu se navodi da Vlada Mila Đukanovića, znajući da postoji interes dijela međunarodne zajednice za učlanjenje Crne Gore u NATO, pokušava da “tim činom kamufli-

ra nedostatak vladavine prava u zemlji”.

Kako su kazali, DF je mirnim i nenasilnim protestima uspio da skrene pažnju domaće i međunarodne zajednice na totalitarni karakter posljednjeg komunističkog režima u Evropi.

“Korumpirani i kriminalni režim u Crnoj Gori održava se brutalnom krađom izbora, a Vlada čuva većinu u parlamentu uz pomoć tajne službe (recidiv nekadašnje UDB-e), političkom korupcijom i kupovinom poslanika.

Razbijanjem opozicionih stranaka održava vještačku većinu, suprotnu izbornoj volji birača”, kaže se u pismu.

Navodi se da nijedna institucija političkog sistema i državne vlasti nema legitimitet, da je zemlja u dubokoj političkoj, institucionalnoj i mo-

ralnoj krizi, da je povjerenje u izborni sistem na najnižem nivou i da se Crna Gora nalazi na ivici sukoba.

Crna Gora, kako se navodi, u ovom trenutku, u susret spornim izborima koji će opet biti održani u ambijentu nepovjerenja i spornog legitimiteta, nije spremna da odlučuje o tako važnom pitanju kao što je članstvo u NATO. Pismo su potpisali potpredsjednik Skupštine Branko Radulović i poslanici Andrija Mandić, Nebojša Medojević, Milan Knežević, Ljiljana Đurašković, Branka Bošnjak, Predrag Bulatović, Strahinja Bulajić, Slaven Radunović, Koča Pavlović, Vladislav Bojović, Emilo Labudović, Veljko Vasiljević, Milutin Đukanović, Janko Vučinić, Budimir Aleksić, Obrad Gojković, Novica Stanić i Mladen Bojanić.

E.H.

4

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

INTERVJU: NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK SKUPŠTI

SPRIJEČILI SMO RAZVO ⌦ Mili Prelević

P

redsjednik Skupštine Crne Gore Darko Pajović kaže da su sve zemlje članice NATO spremne da ratifikuju protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi i da čine sve da se proces ratifikacije završi što prije.

Pajović je u intervjuu za Dnevne novine istakao da je u toku i ključna faza prijema, zašto što parlamenti svih članica NATO, ratifikacijom pojedinačno, odaju priznanje Crnoj Gori za sve postignute rezultate, i istovremeno je pozivaju da se priključi porodici NATO zemalja.

“Mislim da smo svjedoci da su sve zemlje članice NATO veoma spremne da se proces ratifikacije završi što prije, i to je dobra vijest za Crnu Goru. Kada je riječ o da-

tumima, ne bih licitirao, ali je jasno da će ovaj proces biti relativno brzo i nesumnjivo uspješno završen. Mi moramo da pratimo ovu dinamiku i da pospješujemo čitav politički proces intenzivnim međunarodnim aktivnostima”, kaže Pajović.

DN: Slovenija je prva zemlja koja će već danas ratifikovati protokol. Bićete u Ljubljani na sjednici njihovog parlamenta.

PAJOVIĆ: Slovenija je

iskreni prijatelj Crne Gore, i ovim činom oni su to nedvosmisleno pokazali. S obzirom na činjenicu da je slovenački parlament prvi u nizu koji ratifikuje protokol, moja je dužnost, a iskreno, i veliko zadovoljstvo da budem u Ljubljani prisutan tom istorijskom činu. Želim lično da zahvalim parlamentarcima i svim građanima Slovenije na podršci koju su nam pružili, i da ih pozdravim u ime svih parlamentaraca, političkih aktera i građana Crne Gore.

DN: Rezultati na prijemu Crne Gore u NATO su bili jedan od razloga za Vašu podršku Vladi 27. januara?

PAJOVIĆ: Kada je riječ o odluci Pozitivne od 27. januara, ne bih rekao da je NA-

“Svi koji su se zalagali za uličnu demokratiju, i neke stranke u parlamentu, vodili su otvorenu anti-NATO i prorusku politiku”, kaže Pajović

TO bio isključivi, ali je svakako bio vema važan razlog.

Vi znate da se Pozitivna od osnivanja zalaže za NATO integracije, jer time smatramo da trajno postajemo sastavni dio civilizacije i kulture zemalja Zapadnog kulturnog kruga. Istovremeno, ja-

sno je bilo da bi pad Vlade u tom trenutku usporio, ako ne i zaustavio NATO integracije i to u jednom veoma važnom trenutku. Naprosto, svi koji su se zalagali za uličnu demokratiju, i neke stranke u parlamentu, vodili su otvorenu anti-NATO i prorusku politiku. Jasno je da to nismo mogli da dozvolimo, ali jednako je jasno da smo željeli političke promjene u Crnoj Gori koje smo uspješno omogućili Planom za prevazilazenje političke krize Pozitivne koji je rezultirao potpisivanjem Sporazuma i formiranjem nove vlade. Dakle, odluka je bila kompleksna, ali suština je da smo obezbijedili političku stabilnost, potvrdili evroatlantski put, i istovremeno omogućili važ-

A.D. JADRANSKI SAJAM BUDVA ČLAN GLOBALNE ASOCIJACIJE SAJAMSKE INDUSTRIJE - UFI OBILJEŽAVA SVJETSKI DAN SAJAMSKE INDUSTRIJE

Svjetski dan sajamske industrije predložen je od strane Globalne asocijacije sajamske industrije UFI i Međunarodne asocijacije izložbi i događaja IAEE. Ideja je dobila podršku lidera sajamske industrije kao i regionalnih i nacionalnih udruženja i asocijacija.

Polazeći od istorijskog značaja sajmova za razvoj međunarodne trgovine, podsticaj konkurencije i inovacija, kao i uloge u internacionalizaciji poslovanja, A.D. Jadranski sajam pozdravlja inicijativu i pridružuje se nastojanjima za dalju afirmaciju sajmova kao sredstva unapređenja prodaje i nezamjenljive komunikacijske platforme.

Jadranski sajam, prepoznat kao poslovna kapija Crne Gore, svojim učešćem u međunarodnim asocijacijama – Globalna asocijacija sajamske industrije UFI i Centralnoevropska asocijacija sajmova CEFA, će i u narednoj sajamskoj sezoni pružati doprinos afrimaciji nacionalne i međunarodne ekonomije.

A.D. JADRANSKI SAJAM BUDVA, Trg slobode 5 85310 Budva, +382 33 410 400, 410 403, fax: 452 132 e-mail: sajam@jadranskisajam.co.me, www.jadranskisajam.co.me

POLITIKA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

5

INE CRNE GORE I LIDER POZITIVNE DARKO PAJOVIĆ

OJ ULIČNE DEMOKRATIJE Nemaju legitimitet, a bojkotuju DN: Kako komentarišete najave Demokrata Crne Gore da neće prisustvovati sjednici Skupštine dok vi njome predsjedavate?

PAJOVIĆ: Znate kako, moram reći da

je ovo interesantna izjava koja ih potpuno denuncira. Naime, svi poslanici ove partije su dobili poslaničke mandate krađom tih mandata od matične partije. Dakle, riječ je o partiji koja nije na izborima zadobila povjerenje građana, i kao takvi ovi poslanici imaju problematičan legitimitet. Njihov legitmitet je baziran na krađi mandata, a ne na glasovima ne promjene u Crnoj Gori.

DN: Pohvalili ste i put Crne Gore u Evropsku uniju. Sada ste u prilici da se i bliže upoznate sa reakcijama članica EU. Da li ste zadovoljni?

PAJOVIĆ: Ja sam uvijek podržavao sve akcije vlasti i ostalih političkih aktera koji su doprinijeli i doprinose da se Crna Gora približi EU. Jednako sam uvijek kritikovao sva ponašanja i političke procese koji su u suprotnosti sa EU standardima i EU težnjama Crne Gore. Govorio sam, a i sada tvrdim, napredujemo očito ka EU, ali da bismo bili zaista EU zemlja, moramo još puno da radimo i poboljšamo čitav niz aspekata i standarda u Crnoj Gori. Ovo se prioritetno odnosi na vladavinu prava, jačanje institucija, jačanje odgovornosti, transparentnosti i profesionalizma na svim nivoima. To, takođe, znači i jačanje solidarnosti i socijalne zaštite najugroženijih, zato što kao EU zemlja moramo biti bogati, a ne siromašni. Sve su ovo stvari u kojima smo mogli, i moramo mnogo bolje i brže da napredujemo.

DN: Postoji li moguć-

građana. Groteskno izgleda kada poslanici i partija bez izbornog legitimiteta najavljuju bojkot parlamenta, zato što oni ne bi ni trebalo da sjede u parlamentu dok ne dobiju svoje mandate na izborima. Stoga, sa demokratske tačke gledišta, ako nedemokratski i nelegitimni poslanici neće da učestvuju u radu parlamenta, demokratija neće biti na gubitku.

nost dugoročnog partnerstva Pozitivne i DPS? PAJOVIĆ: Biću sasvim jasan: kada je riječ o spoljnopolitičkom pravcu i strateškim ciljevima Crne Gore, mi smo uvijek bili partneri sa DPS-om. Jasno je da imaju u nama partnera u svim stvarima kada je riječ o evropskom i NATO putu, kao što će uvijek imati u nama partnera kada je riječ o odbrani tekovina crnogorske nezavisnosti. Imaće partnera u Pozitivnoj i kada je riječ o svim političkim potezima koji jačaju demokratiju, institucije i vladavinu prava. No, istovremeno, nikada neće imati u nama partnera za ponašanje određenih pojedinaca i skupina unutar vlasti, a koji svojom neodgovornošću, lakomošću i sličnim ponašanjima štete Crnoj Gori i njenim građanima. Kao i do sada, na ova negativna ponašanja uvijek ćemo ukazivati i boriti se protiv toga. Prava partnerstva su partnerstva principa, a ne političkih aktera.

Obaranje vlade značilo bi podršku antidržavnim, antiEU i anti-NATO strukturama

DN: Vaša partija, ali i funkcioneri lično, pretrpjeli ste velike kritike zbog podrške Vladi. Sada kada je napravljena Vlada izbornog povjerenja, kako gledate na to?

PAJOVIĆ: Mi gledamo to na isti način na koji smo vidjeli prije 27. januara. Sasvim nam je bilo jasno da će kritike biti glasne i oštre, i sasvim smo jasno bili pripremljeni da te kritike izdržimo. Iskreno, meni nisu smetale kritike. Svako ima prava da kritikuje. Ono što je bilo neprihvatljivo jeste nedemokratski primitivizam određenih političkih i medijskih aktera koji je bio krajnje neprimjeren.

No, ključno, mi smo imali viziju o tome šta se dešava nakon uslovljene podrške Vladi. Da je nismo podržali, jasno je, imali bismo uličnu demokratiju, političku nestabinost i potencijalnu anarhiju. Mi to nismo htjeli da dozvolimo, posebno jer bi obaranje vlade značilo podršku antidržavnim, anti-EU i anti-NATO strukturama. Dakle, odluka je bila principijelna. Ključno je da smo podršku Vladi uslovili, te da danas imamo promjenu arhitekture političke moći koja će ojačati demokratiju u Crnoj Gori. Danas je već jasno, a u bliskoj budućnosti će biti jasno i onima kojima to sada nije, da je odluka Pozitivne bila dobra, te će se, uvjeren sam, neki stidjeti kritika koje su upućivali ophrvani mržnjom i kratkoročnim političkim ciljevima. Uostalom, ovo najbolje dokazuje ponašanja URA/DEMOS/SDP predstavnika. Oni su bili veoma glasni u tim kritikama, a zatim su Sporazum koji je izrastao iz inicijative Pozitivne proglasili ’istorijskim’.

Dakle, jednostavno, oni malo sporije vide budućnost od Pozitivne, ali mi im na tome ne zamjeramo. Voljni smo i da istrpimo kritike kako bi svi akteri u Crnoj Gori bili bolji, zato što će na taj način svim građanima Crne Gore biti bolje.

6

politika

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Povucite Rječnik i izvinite se građanima Crne Gore

Pismo intelektualaca crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti

Crnogorski intelektualci, njih 114, uputili su juče otvoreno pismo CANU u kojem traže da se trajno povuče cijeli tiraž nedavno objavljenog Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika i da se Akademija izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, “zbog zlonamjernih, neistinitih, pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti”.

■ NaučNi i politički skaNdal

“Stručna i laička javnost s nestrpljenjem je iščekivala pojavu prvoga toma Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika u izdanju CANU, jer je riječ o kapitalnome projektu od posebnoga društvenog i državnog interesa, najavljenom kao poklon prvome jubileju obnovljene nezavisnosti. Međutim, upravo je u proslavi toga jubileja Rječnik izazvao svojevrstan naučni, kulturološki i politički skandal, premda se očekivala namjera CANU da će se njegovim objavljivanjem na primjeren način distancirati od višedecenijskoga tradicionalističkog negiranja crnogorskoga jezika koje je bilo obilježje doskorašnje naše lingvistike. Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU kroz odrednice, objašnjenja ili primjere pokazali su da nijesu bili dorasli poslu koji im je povjeren, ni u domenu struke, što se vidjelo iz svakovrsnih grešaka – od lingvističkih do astronomskih, a naročito ne u domenu društvene odgovornosti, posebno kad se zna da je riječ o formalno najvišoj naučnoj i umjetničkoj ustanovi u državi Crnoj Gori”, navedeno je u pismu koje je proslijeđeno medijima.

Potpisnici navode da su “upotrebom anahrone metodologije, nepoznavanjem elementarnih naučnih činjenica te reafirmacijom civiliza-

cijski prevaziđene ideologije koja se prije svega odnosi na predstavnike autohtonih manjinskih naroda, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika javnosti poslali poruku da se CANU po svome djelovanju nalazi izvan kolosijeka kojim se kreće savremena Crna Gora na putu afirmacije svoje multikulturalnosti kao temeljne evropske vrijednosti”.

Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika

■ predsjedNištvo

caNu da se oglasi

“Upornim odbijanjem da prihvati kritike koje im stručna i politička javnost ovih dana upućuje te tvrdokornom odbranom svojih nedopustivih leksikografskih rješenja, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU skrivaju se iza Akademije, koja je time isturena kao ustanova koja podriva temelje građanskoga ustrojstva Crne Gore.

Ne želimo da vjerujemo da Predsjedništvo i većina članova CANU dijeli stavove koji se ovih dana iz Rječnika citiraju, jer nijesu uvrijeđeni samo građani koji pripadaju manjinskim narodima nego i većinska Crna Gora koja se ponosi lojalnošću svojih autohtonih manjina.

Umjesto ćutnje i ignorancije javnost očekuje od Predsjedništva CANU nedvosmislenu osudu naučnog posrnuća i političkog revizionizma antifašizma i nacionalističkih interpretacija iskazanih u Rječniku Savjeta i Autorskoga tima. Stoga mi, dolje potpisani intelektualci i javni djelatnici, zahtijevamo od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, zbog zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti te da trajno povuče cijeli tiraž Rječnika iz javnoga prometa”, stoji na kraju otvorenog pisma upućenog CANU.

Potpisnici Adnan Čirgić, Aleksandar Čogurić, Aleksandar Radoman, Ali Gjeçbritaj, Ali Salaj, Almer Kalač, Andrej Nikolaidis, Asllan Bisha, Basri Çapriqi, Blagota Eraković, Boban Batrićević, Bojana Mijović, Bojka Đukanović, Borislav Cimeša, Borislav Jovanović, Čedomir Bogićević, Čedomir Drašković, Dragan Radulović, Dragana Tripković, Drago Rašović, Dragutin Lalović, Draško Nikčević, Dušan Đurišić, Edin Jašarović, Ema Alihodžić, Ethem Mandić, Fran Camaj, Gazmend Čitaku, Genci Nimanbegu, Gjekë Gjonaj, Gjon Dobreci, Gojko Kastratović, Goran Drinčić, Goran Sekulović, Hajredin Kovaçi, Hajrullah Koliqi, Isidora Kovačević, Ismet Kallaba, Ivan

Ivanović, Jadranka Selhanović, Jakov Mrvaljević, Janko Ljumović, Jasmina Nikčević, Jelena Šušanj, Jovan Nikolaidis, Jusuf Kalamperović, Jusuf Lika, Lazar Božović, Lidija Radulović Ljesar, Ljubeta Labović, Ljubo Đurković, Marijana Terić, Marinko Vorgić, Marko Ćulafić, Marko Špadijer, Milenko A. Perović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Miodrag Vlahović, Miomir Abović, Miroljub Orlandić, Mirsada Bibić Šabotić, Mladen Lompar, Momčilo Šaletić, Nail Draga, Nebojša Burzanović, Nela Savković Vukčević, Nexhat Avdiu, Nikola Popović, Nikollë Berishaj, Novak Kilibarda, Novica Samardžić, Novica Vujović, Ognjen Spahić, Olivera Žižić, Osman Nurković,

Petar Glendža, Petar Lekić, Qazim Muja, Rade Bojović, Radonja Dubljević, Radovan Damjanović, Rajko Todorović, Resad Sijarić, Rifat Fejzić, Ruzhdi Ushaku, Sabina Osmanović, Sabri Halili, Safet Drljan, Sahret Hajdarpašić, Sanja Martinović, Sanja Orlandić, Sanja Vojinović, Šeki Radončić, Slađana Kavarić, Sofija Kalezić, Sreten Perović, Sreten Vujović, Staniša Ivanović, Stefan Bošković, Šukrija Žuti Serhatlić, Suljo Mustafić, Suzana Pajović, Vahida Nimanbegu, Vasko Raičević, Vesna Vičević, Vladimir Jovanović, Vladimir Vojinović, Vlatko Simunović, Vuk Mašanović, Vukota Babović, Vukota Vukotić, Zarija Brajović i Žarko Mališić.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

7

ministar finansija raško konjević o poreskom dugu

Kompanije duguju državi sKoro 202 miliona eura

Prema podacima PU, kompanije i građani u Crnoj Gori po osnovu poreza i doprinosa duguju 230 miliona eura

Novi ministar finansija Raško Konjević saopštio je juče u Skupštini da prema podacima Poreske uprave, kompanije i građani u Crnoj Gori po osnovu poreza i doprinosa duguju nešto više od 230 miliona eura.

■ Dug naplativ

Foto: Darko Jovanović

Prema riječima Konjevića, 32 poreska obveznika, u šta spadaju i kompanije i građani, imaju dug veći od milion eura.

“Ukupan iznos tog duga je 102,7 miliona eura. Između pola miliona i milion eura duguje 29 obveznika, a ukupan iznos tog duga je 20,32 miliona eura. Između 100.000 i pola miliona eura duguje 204 obveznika i 6.600 obveznika duguje od 1.000 do 100.000 eura”, odgovorio je Konjević na pitanja poslanika Demokratskog fronta.

Od 230 miliona eura, skoro 202 miliona eura duguju preduzeća i taj dug je, kako je istakao ministar, moguće naplatiti.

“To je bila prva tema kojom sam se pozabavio po dolasku u Ministarstvo finansija. Tražio sam za 61 kompaniju, koja duguje iznad pola miliona eura, da dobijem informaciju Poreske uprave o tome koju vrstu poreza duguju, kada je on nastao, da li je vođen upravni postupak i šta je PU preduzimala po tom pitanju”, objasnio je Konjević.

Pregovori sa Česima skoro završeni Pregovori sa češkom kompanijom Škoda Praha o gradnji drugog bloka Termoelektrane (TE) u Pljevljima su skoro završeni, pri čemu se finalizuju pravna i druga dokumenta bitna za realizaciju tog projekta, saopštio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

On je kazao da je gradnja drugog bloka TE ekonomsko, razvojno, energetsko, bezbjednosno, kao i ekološko pitanje za građane Pljevalja, prenosi agencija Mina-biznis.

“Preliminarni rezultati studije izvodljivosti pokazuju da je projekat isplativ i da

■ auto-put Rekao sam radnicima da nemam nikakav problem da realizujem te naloge ukoliko od nadležnih dobijem spisak ljudi koji su korisnici toga prava. Što je do nas, mi ćemo u tom dijelu uraditi, zaključio je Konjević

Listu od deset najvećih dužnika u Crnoj Gori predvode Rudnik uglja i Montenegro Airlines, sa dugom od 13,5 miliona, odnosno 12,3 miliona eura.

“Kompanija Radoje Dakić duguje 10,7 miliona eura, Ave Marija Koljčević sedam miliona, Vektra Montenegro 4,6 miliona eura, Tehnoput 4,2 miliona, zatim Vektra Jakić 3,4 miliona, Željeznička infrastruktura 3,2 miliona, Plantaže 2,7 miliona i Mercur System Budva 2,9 miliona eura”, precizirao je Konjević.

13,5 miliona eura duguje po osnovu poreza i doprinosa rudnik uglja pljevlja, pokazuju posljednji podaci poreske uprave

je neto vrijednost u sadašnjim uslovima pozitivna”, rekao je Lazović u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Damira Šehovića.

Lazović je podsjetio da su sa A2A prošle godine imali privremeni sporazum o uslovima saradnje, potpisan Lazović u aprilu, koji je produžavan.

foto: Darko Jovanovic

Konjević

Na pitanje nezavisnog poslanika Mladena Bojanića o projektu izgradnje prioritetne dionice auto-puta, ministar finansija je odgovorio da su nabavke proizvoda i usluga koje je realizovao izvođač radova na izgradnji autoputa Bar-Boljare, kineska kompanija China Road and Bridge Corporation CRBC, a koje su oslobođene plaćanja poreza na dodatu vrijednost PDV, do danas iznosile 58,45 miliona eura. On je rekao da se Zakonom o auto-putu i Pravilnikom o postupku oslobađanja plaćanja poreskih i carinskih obaveza za izvođenje radova na izgradnji autoputa, uređuje način i postupak ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja PDV za izvođače radova.

“Ukupno je tim zakonskim i podzakonskim aktom plaćanja PDV-a oslobođeno 475 kompanija”, naveo je Konjević. Takođe, na pitanja poslanika, Konjević je odgovorio da nema nikakav problem da isplati otpremnine bivšim radnicima KAP-a, ako od nadležnih dobije tačan spisak.

“Rekao sam radnicima da nemam nikakav problem da realizujem te naloge ukoliko od nadležnih dobijem spisak ljudi koji su korisnici toga prava. Što je do nas, mi ćemo u tom dijelu uraditi”, zaključio je Konjević.

“Vlada je 17. decembra prošle godine donijela odluku da ne prihvati formalno produženje privremenog sporazuma, već je zadužila pregovarački tim da nastavi razgovore sa predstavnicima A2A u cilju konačnog razrješenja odnosa. Prvih mjeseci ove godine došlo je do određenog približavanja, ali još nije potpisan novi ugovor”, podsjetio je Lazović.

8

EKONOMIJA

Sa jučerašnje pres konferencije

Skup privrednika Crne Gore i Malte

FIRMA CABLE CAR MONTENEGRO

Nećemo odustati od izgradnje žičare Preduzeće Cable Car Montenegro neće odustati od projekta izgradnje žičare BečićiBrajići, koji bi, kako su istakli osnivači tog društva, doprinio bogatijoj turističkoj ponudi jer bi se žičarom moglo prevoziti hiljadu putnika za sat, kazao je član Odbora direktora i pravni zastupnik kompanije Miodrag Živković.

On je podsjetio da je ta firma osnovana 2008. godine sa ciljem da realizuje investicionu ideju izgradnje žičare

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

na relaciji Bečići-Brajići, ali da su, za osam godina, kako je kazao, naišli na opstrukciju od Opštine Budva. “Želimo poručiti Opštini Budva i cjelokupnoj javnosti da nemamo namjeru odustati od našeg projekta izgradnje žičare. Imali smo strpljena čekati više od osam godina, ulažući do danas značajna finansijska sredstva pa ćemo imati strpljenja i u vremenu pred nama”, istakao je Živković.

Poslovni forum privrednika Crne Gore i Malte, na kojem će se razgovarati o unapređenju ekonomskih odnosa dvije zemlje, biće održan danas u prostorijama Privredne komore u Podgorici.

Forum organizuju privredne komore dvije države, a dio je zvanične posjete predsjednika Malte Marie Louise Coleiro Preca Crnoj Gori. Skup će otvoriti predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, a privrednicima će se obratiti i predsjednici obje države.

Poslovnu delegaciju Malte čini oko 20 kompanija iz različitih oblasti.

STRUČNJACI U POSJETI IZVORIŠTU

Delegacija eksperata obišla Bolje sestre

Centralizacija izvorišta Bolje sestre doprinijeće stabilizaciji turizma i ekonomije Crne Gore, ocijenjeno je tokom jučerašnje posjete delegacije eksperata i profesora sa različitih svjetskih univerziteta ovom lokalitetu nadomak Skadarskog jezera. Članove delegacije ugostio je direktor JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goran Jevrić, koji je sa njima obišao izvorište i istoimeni pogon za proizvodnju vode.

Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Beograd Zoran Stevanović kazao je da je ovo izvorište jedan od najznačajnijih prirodnih

resursa kojim ovaj region raspolaže.

“Mišljenje kolega koji su se okupili ovdje jeste da se radi o izuzetno značajnom izvorištu, kao i da način zahvata vode, koji je bio vrlo složen, zaslužio pažnju svjetskih stručnjaka. U narednom periodu treba izvršiti centralizaciju sistema”, rekao je Stevanović nakon obilaska izvorišta, dodajući da je kvalitet vode izuzetan.

“Izvorište Bolje sestre već pokazuje izuzetne efekte i zahvaljujući njemu stanovništvo i turisti na Crnogorskom primorju sada dobijaju čistu i kvalitetnu voda”, zaključio je Stevanović.

Izvorište Bolje sestre

Mijušković

0,6

odsto ojačao je rast ekonomije eurozone u prvom kvartalu ove godine, pokazali su zvanični statistički podaci Evropske unije

RASPISAN NOVI OGLAS

Imovina Metalca na prodaji za 10 miliona

Stečajna uprava Montavar Metalca raspisala je novi oglas za prodaju imovine nikšićkog preduzeća javnim prikupljanjem ponuda, po cijeni od 9,95 miliona eura.

Na prodaju su, deveti put po redu, ponuđene nepokretnosti ukupno vrijedne 5,82 miliona i pokretnosti po cijeni od 3,99 miliona eura.

Na prvom oglasu imovina je ponuđena po cije-

ni od 9,83 miliona, nakon čega je na svakom narednom tenderu smanjivana, do nešto niže od dva miliona eura. Stečajni upravnik Saša Zejak nije bio dostupan agenciji Mina-biznis za komentar zbog čega je cijena na posljednjem tenderu znatno povećana u odnosu na prethodni.

Ponude se mogu dostavljati do 7. jula na adresu Privrednog suda, a biće otvorene dan kasnije.

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

hronika

9

na zahtjev porodice optuženog

Duletiću sude iza zatvorenih vrata

sumnja se da je poginuo niKŠiĆanin

Auto sletjelo u jezero, ostao trag na kolovozu Plužinska policija pronašla je sinoć, oko 19 časova, trag automobila, za koji se sumnja da je sletio u Pivsko jezero. Trag je pronađen na magistrali, kilometar daleko od Plužina prema graničnom prelazu Šćepan Polje.

Policija sinoć nije uspjela da pronađe vozilo, a sumnja se da je u njemu bio Nikšićanin Luka Niković (53), čiji je nestanak prijavljen Centru bezbjednosti Nikšić.

Policija je u samo predve-

Ronioci iz Bijele danas počinju pretragu terena gdje se sumnja da je automobil sletio

Suđenje Budvaninu Danilu Duletiću (30) zbog ubistva oca Zorana Duletića (62) vodiće se iza zatvorenih vrata. Tako je juče u Višem sudu u Podgorici odlučilo krivično vijeće sutkinje Vesne Moštrokol.

Odluci prethodio predlog branioca Danila Duletića, advokata Branislava Lutovca koji je pojasnio da zbog specifičnosti slučaja porodica optuženog moli da se suđenje zatvori za javnost.

Tridesetogodišnji Duletić je 2. novembra prošle godine nakon porodične svađe, nožem usmrtio oca Zora-

na Duletića. Ubistvo se dogodilo ispred porodične kuće Duletića u Cetinjskoj ulici u Budvi.

Otac i sin su se najprije posvađali, nakon čega je Danilo otišao od kuće. Vratio se oko 21 sat i nastavio verbalni obračun sa ocem. Tokom svađe je potegao nož i izbô oca. Stariji Duletić preminuo je na licu mjesta, a istraga je pokazala da je koban bio ubod nožem u srce.

Ubrzo nakon tragedije Danilo je priznao ubistvo i nije se opirao hapšenju. Istražitelji su pronašli i nož kojim je usmrtio oca.

S.K.

čerje pokušala da sa puta izvrši pregled terena odakle je vozilo sletjelo, o čemu postoji nesporan trag. Međutim, bezuspješno.

Razlog je, kako tvrde upućeni sagovornici Dnevnih novina, visoki vodostaj jezera.

Baš na tom mjestu jezero je duboko, ranijih godina se čak dešavalo da se neka vozila nikad ne pronađu.

Ipak, danas će u pretragu jezera, kako je najavljeno, krenuti i ronioci iz Bijele. J.M.

sređivanje BiraČKog spisKa

MUP: Zdravstvene ustanove da dostavljaju podatke o umrlima Ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović uputilo je juče zahtjev ministru zdravlja Budimiru Šegrtu da zdravstvene ustanove i jedinice za hitnu medicinsku pomoć dostavljaju podatke o smrti lica, kako bi isti bili izbrisani iz biračkog spiska, shodno Zakonu o matičnim registrima.

Naime, Zakon o matičnim registrima u Članu 25, između ostalog, propisuje da, ukoliko je smrt lica nastupila u zdravstvenoj ustanovi – smrt prijavljuje zdravstvena ustanova, a ukoliko je smrt nastupila van zdravstvene ustanove - smrt lica prijav-

ljuje doktor koji je konstatovao smrt. Članom 26 pomenutog Zakona propisano je, između ostalog, da se smrt lica prijavljuje u roku od tri dana od dana smrti, odnosno nalaska umrlog lica.

U dopisu koji je juče upućen ministru zdravlja, navodi se da bi zdravstvene ustanove i jedinice za hitnu medicinsku pomoć trebalo da dostavljaju podatke o smrti, sa precizno unijetim podacima o umrlom licu, područnim jedinicama ili filijalama za upravne unutrašnje poslove ovog Ministarstva, u opštini u kojoj je smrt nastupila.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je u obavezi da, shodno zakonima koje sprovodi, podatke građana u biračkom spisku učini preciznim i transparentnim. Jedan od segmenata biračkog spiska jeste i registar umrlih, pa je posebno važna tačnost ovih podataka budući da se svako lice koje ima biračko pravo čija činjenica smrti nije evidentirana u registru umrlih –nalazi u biračkom spisku”, saopšteno je iz MUP-a.

Ministarstvo unutrašnjiuh poslova se i ranije obraćalo Ministarstvu zdravlja sa istim zahtjevom.

(Mina)

10

hronika

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

OPTUŽENabraća NIJESU OPraVDaLa IZOSTaNaK

Sudija traži privođenje Jovana i Igora Vukotića

Suđenje zbog incidenta i pucnjave u tivatskoj diskoteci Madam Koko 2012. godine Braća Jovan i Igor Vukotić se, kao i što se naslućivalo, juče nijesu pojavili u sudnici kotorskog Osnovnog suda, a za razliku od prethodnih nekoliko nedolazaka, nijesu ni opravdali razlog izostanka. Zato je sudija Momirka Tešić najavila da će izdati naredbu za njihovo prinudno dovođenje, odnosno privođenje na naredno ročište, koje je zakazano za 4. jul.

Braća Vukotić su se uz sugrađanina Jovana Jovanovića, našli na optuženičkoj klupi zbog incidenta i pucnjave u tivatskoj diskoteci Madam Koko 2012. godine. Jovanović je juče sproveden na suđenje iz ZIKS-a, gdje izdržava kaznu za drugo krivično djelo.

Braća Vukotić nijesu došla ni na prošlo majsko ročište.

Sud su tada preko advokata obavijestili da Jovan ne može doći iz bezbjednosnih razloga, a Igor zbog zdravstvenih problema.

Viši sud poništio je presudu Osnovnog suda u Kotoru iz novembra prošle godine kojom su Vukotići i Jovanović oslobođeni krivične odgovornosti za pucnjavu u diskoteci.

Vukotići i Jovanović bili su optuženi za pokušaj ubistva, jer je prilikom pucnjave u toj diskoteci ranjen Tivćanin De-

Nakon serije vatrenih obračuna na kotorskim ulicama, u taj grad su upućeni specijalci koji bi trebali da osiguraju bezbjedan život građana. Plicijske patrole i jedinica SAJ-a vršile su juče opsežne kontrole širom grada.

jan Deković. Kako tokom prvog postupka nije bilo dokaza da su počinili navedeno krivično djelo, tužilac je djelo prekvalifikovao u krivično djelo izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, te da su opšteopasnim radnjama i sredstvima izazvali opasnost po život brojnih gostiju lokala i Dekovića, koji je tom prilikom ranjen.

Odlukom Višeg suda naloženo je da se u ponovljenom sudskom postupku saslušaju svjedoci koji nijesu bili dostupni sudu u prvobitnom postupku.

Kotorski sud je prvobitno donio oslobađajuću presudu, jer nijesu pruženi dokazi koji bi potvrdili navode optužnice da su Vukotići i Jovanović kritične noći koristili pištolje, niti da su ranili Dekovića. I.K.

Na mecima nema Jovanovih tragova Osim ovog slučaja, Jovanu Vukotiću u tom sudu se sudi i zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih naprava iz 2013. godine kada je prilikom pretresa njegovog blindiranog džipa policija pronašla prazan okvir od pištolja i deset metaka, kao i zasebno dva metka.

Dajući završnu riječ advokat Spasoje Ljesar po zamjeničkom punomoćju, ka-

zao je da sadržina svih sprovedenih dokaza u ovom sudskom postupku jasno ukazuje da Vukotić nije počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Ljesar je istakao da je Jovan Vukotić tokom kritične prilike bio vozač, te da na predmetnom okviru i mecima nema biološkog, odnosno DNK traga okrivljenog, kao ni tragova otisaka prstiju.

“Predmetno vozilo je specijalizovani automobil koji se koristi za zaštitu lica, pa je zbog njegove specifične namjene logički prihvatljivo i životno moguće da su se okvir i municija u njemu zatekli od neke ranije situacije. U prvoj potvrdi o pretresu automobila nije nađeno ništa sumnjivo, pa ni sporni predmeti”, kazao je Ljesar. Sudija Tešić će presud objaviti u petak.

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

hronika

11

DN preko ADVokATA koNTAkTIrALe SA oZLoGLAŠeNIM UBICoM

D

ok robija u požarevačkom zatvoru Zabela, ozloglašeni plaćeni ubica Sretko Kalinić zvani Zver ne želi da priča o ubistvu Nikšićanina Gorana Pejovića, koji je stradao u avgustu 2008. godine u Budvi, kao pogrešna žrtva mafijaškog obračuna.

Dnevne novine su se po- ća, te da su inspektori o tome sredstvom beogradskog ad- sačinili službenu zabilješku. vokata Slavka Petrića inte- Međutim, advokat Petrić tvrresovale da li je Kalinić spre- di da o tome ne postoji pisaman da progovori o zločinu, ni trag, u spisima, koji su mu koji mu Više državno tuži- u procesu protiv Kalinića bilaštvo u Podgorici stavlja na li dostupni. teret.

Ipak, više sagovorni“Pitao sam ga, kao što ka DN ispričali su da je sam i obećao, ali on ova službena zabilješka dio dokane želi da priča”, zne građe krikazao je Pevične prijave, trić u telefonskom razgokoju je protiv voru za DN, njega nedavnakon što je no podnijeposjetio Kalilo Više državnića u zatvoru no tužilaštvo u Zabela.

Podgorici.

C r n o g o r s ko Sagovornik DN Petrić tužilaštvo je krajem iz policije ispričao je prošle godine označilo da je Kalinić tada naveo Kalinića kao osumnjičenog da je nekoliko trenutaka uoči za ubistvo izvršeno prije go- likvidacije upozoravao osotovo osam godina, a ključni bu sa “druge strane veze” da dokaz je nalaz vještaka, koji mladić na kojeg ga navodi su utvrdili da se na snimku nije Ivan Delić. “Kreteni, ovo ubistva u lokalu Palma, vi- nije Delić!” Saučesnik mu je di osoba sa fizičkim karakte- na to odgovorio, takođe ga ristikama i crtama lica Sret- nazvavši pogrdnim nadimka Kalinića, iako je bio ma- kom, da jeste, spočitavajući skiran bradom i ribarskim mu da se uplašio. šeširom.

“Kada je to čuo, Kalinić se Mediji su objavili da je Ka- navodno iznervirao, a onda linić nakon hapšenja u Za- je prišao Goranu Pejoviću i u grebu 2010. godine priznao njega ispalio šaržer metaka, da je greškom ubio Pejovi- koji su ga ‘pokosili’”, preprića, a da je trebalo da likvi- čao je sagovornik DN. dira Budvanina Ivana DeliZabuna je zapravo nasta-

Tužilaštvo je označilo Kalinića kao osumnjičenog za ubistvo izvršeno prije gotovo osam godina, a ključni dokaz je nalaz vještaka, koji su utvrdili da se na snimku ubistva u lokalu Palma, vidi osoba sa fizičkim karakteristikama i crtama lica Sretka Kalinića

la zato što je Pejović sjedio za stolom sa Kalinićeve desne strane sa trojicom drugova, dok je za stolom lijevo bio Delić u majici iste boje i takođe sa prijateljima. Osobi, koja je putem telefona iz neposredne blizine navodila Kalinića, njih dvojica su zapravo bili na obrnutim stranama.

DN su ranije objavile da su inspektori zabilježili i tadašnju Kalinićevu tvrdnju da zna gdje je zakopao pištolj nakon ubistva. “Sada kada biste me odveli tamo, znao bih gdje sam ga zakopao”, bile su navodno njegove riječi.

Takođe, ispričao je po čijem nalogu je trebalo da ubije Delića i to za pozamašnu sumu novca, ali nije detaljisao da li mu je novac isplaćen.

J.M.

Foto: Iva Mandić

Petrić: Kalinić ne želi da priča o ubistvu Nikšićanina Sa jučerašnjeg skupa u Savezu sindikata

proTeSTIMA Do oSTVAreNjA prAVA

Službenici ZIKS-a izlaze na ulice Službenici ZIKS-a, njih preko 70, saglasili su se juče u prostorijama sindikata da od 14. juna organizuju proteste ispred Ministarstva pravde jer je to kako su kazali, jedini način da ostave svoja zakonom zagarantovana prava. Protestovaće kako kažu, sve dok se njihovi zahtjevi ne ispune a ukoliko do toga ne dođe u dogledno vrijeme, spremni su i na radikalnije mjere.

Kako je u razgovoru za DN kazao Predrag Spasojević, član izvršnog odbora Sindikata ZIKS-a, Uprava je učinila sve što je bilo do njih, pa za sva navedena pitanja odgovornim smatraju Ministarstvo pravde.

Spasojević navodi da službenici ZIKS-a traže donošenje Akta o minimumu procesa rada jer bez njega ne mogu da štrajkuju. Zbog toga su se, kako su najavili i odlučili za proteste koji će biti organizovani u 15.30 sati, nakon radnog vremena.

“Drugi zahtjev je povećanje zarada u skladu sa uredbom koji je donijet za Upravu policije.

Mi radimo slične poslove kao i policija, a imamo i određeni dio poslova koji su i teži od policijskih. Osim otga, problem koji nas godinama tišti je i rješavanje penzijskog pitanja. Tražimo da nam se omogući odlazak u penziju po povlašćenim uslovima. Dakle, ovo se uvodi radi ljudi koji ne mogu da obavljaju određene poslove u određenim godinama, zbog same njihove prirode. Osim toga, tražimo i zaključenje kolektivnog ugovora, te poboljšanje materijalnih, teničkih, ali i bezbjednosnih uslova rada. Osim toga, tražimo i da se jednom dijelu radnika kojima već godinama nije riješen radno-pravni status on i riješi. Imamo ljudi kojima ovaj status nije riješen tri godine i sada im visi o koncu otkaz, jer im ističu ugovori na određeno, a sami znate da će uskoro izbori, a Zakon o finansiranju političkih partija i o izborima ne dozvoljava zapošljavanje ljudi u vrijeme izborne kampanje, na određeno vrijeme”, naveo je sagovornik DN. S.K.

Foto: Denis Lovrović

skup nakon raDnog vremena Protest je, kako kažu službenici ZIKS-a, građanskog tipa i u skladu je sa Zakonom o javnom okupljanju, pa će službenici ZIKS-a na ulicama naći nakon radnog vremena.

“Ovo nije obustava rada niti štrajk koji bi zahtijevao minimum procesa rada. Nemamo namjeru da ugrožavamo niti rad niti bezbjednost, samo želimo da ukažemo na ove probleme”, navodi Spasojević.

Kalinić

12

hronika

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

policija obaviještena o oštećenjima infrastrukture

Ponovo učestale krađe Telekomovih kablova Zbog učestalih krađa kablova, mještani podgoričkih naselja Sukuruća, Tuzi, Zlatica, Donja Gorica i Masline u nekoliko navrata su u proteklih mjesec dana onemogućeni da koriste servis Telekoma.

Iz te firme je juče saopšteno da su sve krađe izvršene tokom noći ili u ranim jutarnjim satima, te da ekipe zadužene za otklanjanje smetnji saniraju nastale prekide u najkraćem vremenu, u većini slučajeva istog dana, kako bi omogućili funkcionisanje servisa.

O svakoj krađi obaviješteni su nadležni organi, ali za sada nema konkretnih pomaka u rasvjetljenju ovih djela, rečeno je Dnevnim novinama iz Telekoma.

“Namjerna oštećenja telekomunikacione infrastrukture, koja uzrokuju brojne probleme prije svega kraj-

Telekom se izvinjava korisnicima koji su zbog navedenih krađa bili onemogućeni da koriste servis tog operatera.

“Crnogorski Telekom će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi korisnicima obezbijedili nesmetan rad servisa i omogućili što kvalitetnije korisničko iskustvo”, navodi se u saopštenju. S.K.

njim korisnicima, prijavljena su nadležim organima. Tokom 2015. godine zabilježio je preko 80 slučajeva krađe kablova, dok je učestalost krađa ove godine porasla u proteklih nekoliko sedmica”, navodi se u saopštenju.

Na sličan problem iz Telekoma ukazali su i krajem prošle godine, kada su naveli da je u ukupno 82 registrovane krađe 2015. godine načinjena šteta od preko 66.000 eura. Tada su na meti kradljivaca uglavnom bila podgorička naselja Tološi, Zagorič, Farmaci, Blok 5 i Blok 6, područje sela Lazine i Jastreb kod Danilovgrada i ali teritorija opštine Andrijevica.

ADVOKAT MILENA VUJISIĆ Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica UNIVERSAL CAPITAL BANK AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Vujisić ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

Radnici svakodnevno rade na saniranju štete

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 17.06.2016. godine, sa početkom u 12 h, u prostorijama restora Astoria, Stari grad, Budva.

Predmet prodaje je nepokretnost u svojini Kažanegra Vasa upisana u listu nepokretniosti br. 590, KO Sveti Stefan, Uprave za nekretnine PJ Budva i to - stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1, na katastarskoj parceli broj 905, PD 2, spratnost P1, površine 134 m2.

Početna kupoprodajna cijena na devetoj prodaji iznosi 127.306,00 €

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Podgorica, bul. Ivana Crnojevića 64a oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge premije osiguranja zaposlenih, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 2000 €. Tenderska dokumentacija broj 3020/16/27/14-855 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://portal.ujn.gov. me dana 07.06.2016. godine. Lice za davanje informacija Vesna Kostić, telefon 020/310-280, e-mail vesna.kostic@calims.me

Ukupan iznos preostalog duga na dan 14.05.2015. godine iznosi 116.188,28 €.

Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 16.06.2016. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul. Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Ministarstvo pravde, Ul. Vuka Karadžića 3, Podgorica, oglašava

U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:

Birotehnička oprema, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 12A-01-2804/16-4 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 06.06.2016.godine. Lice za davanje informacija Oliver Bodven, telefon 020/407-522, e-mail oliver.bodven@mpa.gov.me.

- za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, - dokaz o uplati depozita u visini 10% ponuđenog iznosa na račun Universal Capital Bank AD Podgorica, broj 907-56001-24, sa naznakom „za javno nadmetanje“.

Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 3 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 5 dana.

Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269.

ZA UNIVERSAL CAPITAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO „Komunalno” Budva oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka robe – sadnice za park, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 14.500,00€. Tenderska dokumentacija broj 01- 2650 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 07. 06. 2016. godine. Lice za davanje informacija Duško Marković, telefon 033/452-562, e-mail duma@t-com.me

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

društvo

13

SkupštinSki odbor za zdravStvo, rad i Socijalno Staranje jednoglaSno odlučio

Prema predlogu poslanika, Vlada bi trebalo da formira Centar za autizam u roku od šest mjeseci

Skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje juče je jednoglasno podržao formiranje Nacionalnog centra za autizam, što je predviđeno izmjenama Zakona o zdravstvu.

Izmjene zakona predložio je 41 poslanik, a prema predlogu, Vlada bi trebalo da formira taj centar u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

Funkcioner Demokratskog fronta Emilo Labudović, kazao je da autizam nije sporadična pojava, već sve više poprima razmjere epidemije. Prema njegovim riječima, ranije je na 60.000

Ideja o osnivanju centra postoji odavno Ideja o osnivanju Centra za autizam postoji odavno, ali je aktuelizovana nakon nestanka 11-godišnjeg Ognjena Rakočevića, koji se utopio u Morači. Ovaj slučaj intenzivirao je kampanju za osnivanje Centra, što je bio i jedan od glavnih razloga zbog kojih je formirana i Fondacija “Ognjen Rakočević”.

Podsjetimo, posljednjeg dana maja ove godine, 41 poslanik u crnogorskom parlamentu predložio je dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim se predviđa da država formira Nacionalni centar za autizam,u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona.

“U Crnoj Gori ne postoji centar ili bilo kakva posebna zdravstvena ustanova koja bi se bavila izučavanjem ovog fenomena i tretmanom osoba sa autizmom i njihovim porodicama. Nema stručnjaka specijalizovanih za dijagnostifikovanje te bolesti, nema precizne i potpune evidencije tih lica”, navedeno je u obrazloženju.

U crnoj gori nema precizne i potpUne evidencije osoba sa aUtizmom niti strUčnjaka specijalizovanog za dijagnostifikovanje te bolesti stanovnika postojao jedan slučaj oboljelog od autizma, a sada se to dešava na 60 novorođene djece.

“Ako to nije dovoljna činjenica i podatak za opšti društveni alarm ja onda ne znam šta je”, rekao je Labudović.

Nacionalni centar za autizam će, prema njegovom uvjerenju, pomoći i autističnoj djeci i njihovim roditeljima. Labudović je kazao da vrijeme otkrivanja autizma opredjeljuje dalji tok razvoja bolesti i ponašanje djeteta a, kako je dodao, najveći broj dijagnoza se nažalost i dalje uspostavlja u inostranstvu.

On je kazao da se od budućeg Centra ne očekuje da liječi već organizuje, istražuje, sakuplja znanja i metode u pristupu autističnim osobama i stvara tehničke i druge preduslove da se usluga što više približi pacijentu.

Prema njegovim riječima,

Vanbračna zajednica se izjednačava sa bračnom Vanbračna zajednica muškarca i žene koja traje najmanje tri godine biće izjednačena sa bračnom zajednicom u pogledu prava na međusobno izdržavanje i drugih imovinskopravnih odnosa. To je predviđeno izmjenama Porodičnog zakonika, koje su juče podržali članovi Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

“Ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka, ta vanbračna zajednica je izjednačena sa bračnom u pogledu tih prava i prije isteka tri godine”, piše u ne zahtijeva se otvaranje bolnice već ustanove poput Instituta za javno zdravlje, koji će objediniti svoje napore i mogućnosti. On je ukazao da je rok za implementaciju zakona skraćen za pola godine.

Bralić: Opet će postojati nejednakosti Funkcioner Socijaldemokratske partije Izet Bralić smatra da je krajnje vrijeme da se problem autizma na ozbiljniji način predstavi društvu i ono sa njim suoči.

U pojedinim djelovima Crne Gore nema defektologa ni logopeda, pa će, prema riječima Brali-

ća, implementacija zakona podrazumijevati izmjenu strukture zaposlenih u određenim institucijama i opet će postojati nejednakost u dostupnosti usluga.

“Svi treba da razmotrimo da i amandmanski upotpunimo da taj Centar ima i svoje jedini-

ce koje će biti bliže građanima i djeci”, rekao je Bralić.

On je kazao da je multidisciplinarni pristup tom problemu neophodan i pozvao sve kolege, javnost i ministarstva da tome posvete pažnju i da to bude jedan od prioriteta.

obrazloženju.

Djetetom se smatra lice do navršene 18 godine.

Kako se navodi, dijete ne smije biti podvrgnuto tjelesnom kažnjavanju ili bilo kom drugom okrutnom, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

“Zabrana se odnosi se na roditelje, staratelje i sva druga lica koja se o djetetu staraju ili dolaze u kontakt sa njim”, kaže se u Predlogu zakona o izmjenama Porodičnog zakonika.

Posebnim članom je uveden princip najboljeg interesa djeteta.

“Smatramo da je to dovoljno da se naprave prvi koraci a kad se formira, Centar će sam sebe razvijati saradnjom sa pojedincima, nevladinim sektorom, međunarodnim institucijama i organizacijama koje su spremne novčano da pomognu”.

Predsjednik Odbora Zoran Jelić rekao je da usluge Centra treba da budu besplatne i dostupne svima.

“Cilj je da se kroz socijalnu dimenziju djeca pripreme za normalan život, koliko je to moguće i veoma je važno da oni imaju kvalitetan nastavak života u društvu od momenta kada ne budu pod zaštitom roditelja”, istakao je Jelić.

M.I. Foto: Mirko Savović

Praviće Nacionalni centar za autizam

Sa Odbora

14

društvo

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

zbog tamnih mrlja i truljenja

Uništeno 9,5 tona banana uvezenih iz Kostarike

Sanitarni inspektori Uprave za inspekcijske poslove tokom maja vizuelnim pregledom banana iz Kostarike utvrdili su, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave, da dio voća iz dvije pošiljke ne odgovara sezonskim svojstvima koja su za njega karakteristična (tamne mrlje po kori, znaci truljenja), zbog čega su uvoznici, na propisan način, uništili 9.487 kilograma tih banana.

“Tokom aprila i maja sanitarni inspektori su kontrolisali pošiljke voća i povrća prilikom uvoza. Vršen

Ilustracija

univerzitet Crne gore

Objavljeno junsko izdanje časopisa “Sport Mont” Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore i Crnogorska sportska akademija objavili su junsko izdanje naučnog časopisa “Sport Mont”, čiji je glavni urednik prof. dr Duško Bjelica.

U časopisu, koji izlazi već 14 godina, nalazi se 10 naučnih radova iz oblasti sportskih nauka i medicine, čiji su autori domaći profesori i naučni radnici, ali i njihove kolege iz regiona i svijeta.

“Sport Mont” izlazi tri puta godišnje, a priprema ga međunarodna redakcija sastavljena od stručnjaka iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Rusije, Makedonije, Turske, Bugarske, Albanije i Bosne i Hercegovine. Časopis se štampa na engleskom jeziku, a dostupan je na internet stranici časopisa http://www.sportmont. ucg.ac.me/ i Crnogorske sportske akademije http:// csakademija.me.

J.V.Đ.

je pregled prateće dokumentacije, vizuelni pregled, kao i način transporta, a uzeto je i 15 uzoraka voća i povrća za laboratorijska ispitivanja i svi ispitani uzorci su bili ispravni”, saošteno je iz UIP. Kako je pojašnjeno, uzeti su uzorci mladog krompira, paprike, krastavca, jabuke i paradajza iz Albanije, Kosova, Grčke, Poljske, Kostarike, Ekvadora i drugih država.

“Tokom juna počeo je uvoz voća i povrća iz Srbije, a na laboratorijskom ispitivanju trenutno se na-

laze jagode. Od juna Fitosanitarna i Sanitarna inspekcija, između ostalog, sprovode Program monitoringa voća i povrća na prisustvo rezidua pesticida pri uvozu iz zemalja EU, zemalja van EU, kao i kod domaće proizvodnje”, saopšteno je iz UIP. Prilikom kontrole voća i povrća u prodajnim objektima, kako dodaju, kontroliše se dokumentacija o porijeklu - prijemu proizvoda, raspoloživi dokazi o bezbjednosti, kao i isticanje obavještenja za potrošače.

J.V.Đ.

SoS linija

Primljeno 286 poziva žrtava nasilja Nacionalna SOS linija za žrtve nasilja u porodici u maju primila je 286 poziva, što je za 8,6 odsto niže u odnosu na broj poziva primljenih u aprilu.

Iz Nacionalnog tima SOS linija za žrtve nasilja u porodici saopšteno je da je tokom prethodnog mjeseca pružena 321 usluga.

“Navjiše je bilo usluga informisanja - 136 puta, zatim povjerljivi razgovori 107 puta, 39 psiholoških savjetovanja, 13 posredovanja prema institucijama, pet urgentnih intervencija za pomoć, četiri zahtjeva za smještaj u skloništu i drugo”, navodi se u saopštenju.

M.I.

17 studenata i volontera počelo je dvomjesečnu praksu u Zavodu Za metrologiju

StuDentSKi Forum

Reforma studija na UCG U organizaciji Studentskog parlamenta i studentskih vijeća sa tehničkih fakulteta juče u Rektoratu održan je studentski forum “Reforma studija na Univerzitetu Crne Gore”.

Rukovodilac Centra za studije i kontrolu kvaliteta prof. dr Aleksandar Vujović istakao je neophodnim implementiranje trostepenog modela studija, po kojem bi osnovne studije trajale tri, a master studije dvije godine. Dekan Metalurško-tehnološkog fakulteta prof. dr Mira Vukčević je naglasila važnost dodatnih ulaganja u infrastrukturne kapacitete Univerziteta kako bi se aktuelni reformski proces iznio do kraja, kao i da je ključno uključiti i poslodavce kako bi se na bazi njihovih inputa unaprijedili rezultati reforme.

Prirodno-matematički fa-

kultet je, kazala je dekan prof. dr Žana Kovijanić-Vukićević, stava da je model 4+1+3 najadekvatniji za kadar koji se obrazuje na tom fakultetu prevashodno zbog bolje zapošljivosti svršenih studenata.

Poslodavci često nijesu zadovoljni kadrom sa završenim četvorogodišnjim studijama koji dobijaju sa Mašinskog fakulteta, te je stoga, smatra dekan prof. Igor Vušanović važno unaprijediti aktuelno stanje, a interdisciplinarni programi koje taj fakultet ima u planu da uvede su jedan od načina povećanja kvaliteta studija.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta prof. Zoran Veljović smatra da se u procesu reforme velika pažnja mora posvetiti suštinskim dometima izmjena, tj. da reforma treba izađe iz okvira forme.

J.V.Đ.

SRIJEDA, 10. 9. 2014.

društvo

15

ĐAČKA KUHINJA: UtvrĐeNe cIJeNe mJeseČNIH UslUgA

Obroci do 12 eura, za svako naredno dijete u pola cijene Ministarstva prosvjete i rada i socijalnog staranja sagledaće mogućnost nižih cijena obroka za djecu iz socijalno ugroženih porodica

Roditelji koji žele da njihova djeca dobijaju hranu u toku nastave iz novootvorene Đačke kuhinje mjesečno će za tu uslugu plaćati od 10 do 12 eura, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva prosvjete. Lijepa vijest za sve roditelje koji imaju više djece jeste da će za svako naredno dijete koje pohađa vaspitnoobrazovnu ustanovu obrok plaćati u pola cijene, tačnije pet odnosno šest eura.

U saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja, prosvjetni resor će sagledati, kako su kazali, mogućnosti nižih cijena obroka za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Đačka kuhinja krajem maja je otvorena u Školi za srednje i više stručno obrazovanje “Sergije Stanić”, kako bi đaci osnovnih i srednjih škola u Podgorici od

septembra dobijali obroke u školi. Projekat Đačke kuhinje je višestruko značajan iz razloga što će užinu za djecu pripremati učenici trgovinske škole, koji će na taj način imati priliku da usavršavaju praktičnu nastavu, uz pratnju mentora, profesora kuvarstva i drugih oblasti.

■ Rade na meniju Ipak, još nije odlučeno koja će vrsta obroka biti na raspolaganju djeci.

“Pripremanje menija koji će biti ponuđen učenicima vaspitno-obrazovnih ustanova u Podgorici je u toku i biće gotovo do kraja avgusta. Na mjesečnom nivou cijena po učeniku će iznositi od 10 do 12 eura. U saradnji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja sagledaće se mogućno-

sti nižih cijena obroka za djecu iz socijalno ugroženih porodica. Ne treba zanemariti činjenicu da će roditelji za svako drugo, treće i sljedeće dijete koje pohađa vaspitno-obrazovnu ustanovu obrok plaćati u pola cijene, tačnije pet odnosno šest eura”, saopšteno je DN iz resora Predraga Boškovića.

Kako bi roditelji, odnosno djeca bili zadovoljni obrocima iz Đačke kuhinje, planirano je i njihovo anketiranje u novembru.

■ anketiRaće Roditelje i đake

“Stavljanjem u funkciju Đačke kuhinje u sklopu SSŠ “Sergije Stanić” se, između ostalog želi omogućiti učenicima da dobiju obrok u školi koji je pripremljen u

Kako bi se provjerilo zadovoljstvo učenika i roditelja, u novembru je planirano njihovo anketiranje.

Komunikacijom sa njima se želi utvrditi da li su zadovoljni realizacijom projekta i da li imaju neke preporuke

skladu sa HACCP sistemom bezbjednosti hrane. Kako bi se provjerilo zadovoljstvo učenika i roditelja, planirano je u novembru njihovo anketiranje. Komunikcijom sa njima se želi utvrditi da li su zadovoljni realizacijom projekta, da li imaju neke preporuke…”, kazali

su DN iz Ministarstva.

Podsjetimo, na otvaranju krajem maja, Bošković je kazao da je u planu da se ovakva vrsta servisa kasnije razvije i u drugim gradovima u Crnoj Gori.

Jedan od ciljeva otvaranja Đačke kuhinje bio, kako je objasnio Bošković, da se vrati u proces nešto što je nekad bilo dobro i omogućavalo da se djeca u školi hrane na kvalitetan način.

“Ovo je samo pokazatelj da idemo naprijed i pokušavamo da obezbijedimo što bolje uslove za djecu, da uče u prostorima u kojima se osjećaju slobodno i bezbjedno i omogućavamo školi da proširi mogućnosti praktične nastave”, kazao je ranije Bošković, navodeći da je kompletan projekat Đačke kuhinje koštao oko 400.000 eura.

Bo.P.

16

crna gora

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

U čast najboljih učenika juče je organizovana m

Uzor i svjetionik bud

Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada dodijelio je nagrade najboljim učenicima osnovnih škola, dobitnicima diplome “Luča”, učenicima završnog razreda koji su osvojili neko od prva tri mjesta na Državnom takmičenju učenika osnovnih škola i đacima generacije.

U čast najboljih juče je organizovana manifestacija u KIC-u “Budo Tomović” za 397 “Luča” iz 23 podgoričke osnovne škole i devet polumaturanata, koji su osvojili neko od prva tri mjesta na takmičenju osnovnih škola.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport mr Nela Savković-Vukčević, koja je uručila nagrade najboljim učenicima, kazala je da u ovim učenicima svi treba da vide uzore i svjetionike za sve buduće generacije.

“Vjerujem da mnogi učenici razmišljaju o svim izazovima koji stoje na stazama uspona i o tome koliko ste zabava propustili i koliko je napora uloženo da budete najbolji. Zbog svega toga bićete jači, a s vremenom će biti snažnija sjećanja na drugare, koji su pravi svjedoci vašeg odrastanja, kao i na nastavnike koji su sa vama dijelili znanja, talente i povjerenje. Svi vaši putevi biće pravi, a ciljevi će potvrditi koliko je naše društvo uspjelo”, kazala je Savković-Vukčević.

UČENICI DOBITNICI DIPLOME “LUČA” OŠ “GORNJA ZETA” Marija Vulević, Ivana Godeč, Dragana Ilić, Edina Malagić, OŠ “MILAN VUKOTIĆ” Nikolina Ajković, Vuk Bjelobrković, Teodora Vuković, Ana Đurović, Savica Klikovac, Darija Knežević, Anđela Kračković, Balša Dobrović, Sanja Matanović, Irena Ajković, Anđelina Rakčević, Krstinja Miranović, Sofija Radović OŠ “MARKO MILJANOV” Anđa Ivanović, Sibela Mustafa, Lazar Bailović, Alen Rebronja, Andrijana Ašanin, Neda Mijović OŠ “ŠTAMPAR MAKARIJE “ Isidora Bulatović, Lana Ivanović, Vladimir Jovanović, Tamara Jaramaz, Isidora Marković, Filip Marković, Đorđije Petrović, Balša Božović, Anđela Kovijanić, Milica Krivokapić, Ksenija Maraš, Kosta Nikčević, Milica Radulović, Maša Raičević, Anja Racković, Tijana Cvijetić, Jovana Aleksić, Milica Miranović, Vladimir Popović, Nikola Klimenko, Boris Lainović, Matija Lukačević,

Filip Manojlović, Milica Milović, Danica Pupovac, Nikola Radunović, Jana Šaranović, Andrea Vujović, Katarina Danilović, Anja Lalović, Hana Ljumović, Anđela Begović, Predrag Budrak, Melisa Delić, Tamara Jovanović, Jana Radonjić OŠ “ZARIJA VUJOŠEVIĆ” Anđela Boljević, Vuk Kukuličić, Abedin Orahovac, Balša Pajović, Hanan Otović, Maida Pepić OŠ “29. NOVEMBAR” Almedina Niković, Azemina Niković, Amra Ljuljanović, Tea Hasanđekaj

OŠ “PAVLE ROVINSKI” Nađa Vujošević, Ksenija Đurković, Ema Nikočević, Đoko Papić, Đuro Šebek, Anja Šćepanović, Petar Bulatović, Jovan Despot, Lucija Jovanović, Nikolaj Karađinović, David Čolović, Nemanja Dragišić, Jelica Đalović, Maša Đurović, Nemanja Đurović, Jefimija Jelić, Anja Kalezić, Maša Lončar, Andrija Đurović, Zlata Krasić, Danilo Karanfilović OŠ “VLADO MILIĆ” Nina Mugoša, Nataša Petrović, Mina Milev, Sara Novaković, Aleksandra Asanović, Ivana Ostojić OŠ “RADOJICA PEROVIĆ” Anđela Brajović, Ivana Bulatović, Lana Vujošević, Bojan Vučinić, Nada Jovović, Teodora Raičević, Milan Drecun, Filip Jovanović, Marko Kukavičić, Bojana Milovanović, Đorđe Pavićević, Petar Pavićević, Nemanja Radonjić, Teodora Tanjević, Iva Šibalić, Anđela Bracanović, Đorđe Vuksanović, Sonja Kastratović, Slađana Manojlović, Martina Medenica, Andrea Rajović, Emilija Janičić, Ognjen Jokić, Vjera Radović, Anja Raičević, Maja Senić, Nebojša Tomić, Mina Čogurić, Radonja Zonjić, Jovana Kljajić, Anđela Krstić Aleksa Marković, Jovana Protić, Marija Popović, Balša Kašćelan, Jasna Todorović, Vladimir Kadić, Nikola Mališić OŠ “NIKO MARAŠ” Kristina Šišević, Filip Maraš OŠ “VLADIMIR NAZOR” Iva Popović, Marija Vukićević, Novo Rašović, Anastasija Tomašević, Teodora Šćepanović, Đorđe Borozan, Ivan Đukanović, Bojana Mitrović, Danica Rajković, Luka Mićović, Anja Jovanović, Ivana Vešović, Milica Rajčić, Milan Korać, Anastasija Musić, Anđela Klepić, Ivana Mujović, Jelena Nikić OŠ “SUTJESKA” Sara Aničić, Lola Bulatović, Dimitri-

je Dragaš, Filip Keković, Jozo Lukić, Ivana Lješković, Danilo Marinović, Marija Milačić, Jovana Minić, Ivana Nikić, Jelena Pešić, Lazar Femić, Lana Đuričković, Anja Kovačević, Iva Kovačević, Marko Kovačević, Maša Saveljić, Milica Šanjević, Miloš Vojinović, Aleksandar Vujisić, Sofija Vujović, Miloš Damjanović, Anđela Iković, Katarina Kostić, Klara Radović, Sara Saveljić, Jovana Bošković, Anđelija Vukanić, Sunčica Sredanović, Tamara Džudović, Janko Bracanović, Daniel Vujačić, Milica Vušanović, Katarina Đorđević, Danilo Kovačević, Milica Kralj, Danilo Miranović, Jana Petričević, Krsto Radulović, Lana Radulović, Jovana Žugić OŠ “SAVO PEJANOVIĆ” Anđela Marunović, Tara Rakočević, Vuk Tošković, Iva Aćimić, Natalija Vujošević, Varja Vukčević, Petar Vukčević, Danilo Dragišić, Mina Peruničić, Ksenija Popović, Ivona Ćetković, Anastasija Šofranac, Anja Vujković, Aleksandra Dedović, Emra Kurgaš, Matej Milatović, Katarina Pejkić, Mina Rašović OŠ “BOŽIDAR VUKOVIĆ – PODGORIČANIN” Bero Birsen, Balša Dajković, Enes Feratović, Luka Ljumović, Bajram Ličina, Amina Ajdarpašić, Aldin Kulići, Edina Huremović, Erin Zverotić, Amina Škrijelj, Aida Bonović, Mustafa Krasnić

OŠ “MAHMUT LEKIĆ” Arta Lulgjuraj, Albina Berishaj, Anamaria Gjokaj, Antoneta Gegaj, Irena Sinishtaj, Marjan Nikoliq, Martina Camaj, Nora Gegaj, Zana Gjonaj, Agron Lekoçaj, Anton Lekoçaj, Aleksander Nikaj, Sandra Nikaj, Aleksandra Nicaj, Valentina Nicaj, Lindita Sinishtaj, Driton Gjokaj, Lejla Drešević, Ajla Duković, Jozef Plumaj, Neira Šabanadžović

OŠ “OKTOIH” Balša Banjević, Zvezdana Gojković, Milica Damjanović, Predrag Čarapić, Jelena Drljević, Irina Karišik, Jovana Čabarkapa, Matija Filipović, Andrija Filipović, Staša Dubak, Aleksandra Leković, Nina Gošović, Dušan Subotić, Jovana Ristić, Jelena Maraš Slađana Đurnić, Isidora Brajković, Ana Kažić OŠ “VUK KARADŽIĆ” Milijana-Lana Bojanić, Ivan Vujović, Niko Vučković, Novak Đukić, Jovan Đurović, Milun Karadžić, Boris Kovačević, Danijela Mrkić, Aleksa Račić, Teodora Sikimić, Veljko Đurković, Saška Đurović, Aleksandra Šćekić, Andrea Mrdović, Tijana Stanišić, Anđela Šćekić

OŠ “DR DRAGIŠA IVANOVIĆ” Jovan Garčević, Veljko Keljanović, Mirka Miladinović, Anastasija Božović, Jaroslav Jeršov, Andrija Đerković, Teodora Vujačić, Danilo Janković, Jana Vujisić, Iva Vujisić, Luka Đekić, Anja Drašković, Stefan Živković, Lazar Jokić, Milena Medenica, Matija Čabarkapa, Jovan Vuković, Anđela Obradović, Ana Radević, Andrija Rakočević

OŠ “21. MAJ” Jovana Božović, Balša Đuričanin, Luka Popović, Jakov Sekulić, Balša Baletić,Nevena Đuretić, Matija Zejak, Ivona Marković, Marko Pecović, Andrija Vukotić, Darija Konatar, Anja Šišević, Milija Tiodorović, Hana Turusković OŠ “BRANKO BOŽOVIĆ” Matija Bulatović, Ružica Milanović, Jovan Nedović, Ivana Stanić, Vuk Guberinić, Nenad Drmač, Aleksandra Obradović, Danica Ćipranić, Veljko Globarević, Milena Marković, Tiana Milikić, Nađa Terzić, Vasilije Minić, Nataša Vujović, Iva Vukčević, Katarina Pavićević, Anja Pejović OŠ “MAKSIM GORKI” Mirjana Jovanović, Marija Čukić, Jelena Leka, Đorđe Vujičić, Mila Miketič, Ivana Damjanović, Anđela Janković, Neda Laušević, Matija Perović, Nikolina Stanišić, Sava Tomović, Sunčica Bjelanović, Balša Bulatović, Vuk Laković, Miljan Petrović, Sara Radonjić, Aleksandra Rajković, Nataša Šćepanović, Tijana Dragojević, Helena Perović Anastasija Arsenijević, Petar Bojović, Marija Perović, Marija Žižić, Matija Ražnatović Lazar Vujačić, Luka Srzentić, Aleksa Ognjenović, Nikola Stanković, Vladimir Vlahović, Balša Božović, Marija Vraneš, Milena Vraneš, Mina Grebović, Ivan Majić, Marija Ostojić Anđa Ralević OŠ “MILORAD MUSA BURZAN” Dijana Belojević, Milica Globarević, Nađa Grbović, Jovana Mišković, Nikolina Petrović, Nađa Roganović, Veljko Čurović, Milica Vukčević, Mateja Maraš, Matija Popović, Jovana Đurović, Nemanja Peruničić, Luka Perazić, Stefan Čabarkapa, Ognjen Šćepanović, Amina Adžibulić, Nađa Brnović, Jovana Korać, Stefan Kostić, Anja Ležaić, Arnad Lekić, Nikolina Raspopović, Staša Simonović, Jana Jočić, Sofija Roksandić OŠ “JEDINSTVO” Mark Camaj, Antonela Camaj, Simona Junčaj, Lindita Nicaj

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

crna gora

17

manifestacija U kic-U ª bUdo tomovićº za 397 ª lUčaº

dUćim generacijama

UČENICI KOJI SU OSVOJILI I, II ILI III mJEStO NA DRŽAVNOm tAKmIČENJU UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA CRNE GORE OŠ “OKTOIH” Dušan Subotić - za osvojeno I mjesto iz fizike, Predrag Čarapić - za osvojeno I mjesto iz biologije, Jovana Čabarkapa - za osvojeno I mjesto iz francuskog jezika, Staša Dubak - za osvojeno III mjesto iz engleskog jezika OŠ “PAVLE ROVINSKI” Andrija Đurović – za osvojeno II mjesto iz hemije OŠ “RADOJICA PEROVIĆ Slađana Manojlović – za osvojeno II mjesto iz ruskog jezika,Nada Jovović – za osvojeno II mjesto iz biologije OŠ “BRANKO BOŽOVIĆ” Nataša Vujović – za osvojeno III mjesto iz francuskog jezika

OŠ “MILORAD-MUSA BURZAN” Stefan Čabarkapa – za osvojeno II mjesto iz fizike

UČENICI ± ĐACI GENERACIJE OŠ “GORNJA ZETA” Edina Malagić OŠ “MILAN VUKOTIĆ” Irena Ajković OŠ “MARKO MILJANOV” Andrijana Ašanin, Neda Mijović OŠ “ŠTAMPAR MAKARIJE” Ksenija Maraš

OŠ “ZARIJA VUJOŠEVIĆ” Anđela Boljević, Abedin Orahovac OŠ “29. NOVEMBAR” Almedina Niković OŠ “PAVLE ROVINSKI” Andrija Đurović OŠ “VLADO MILIĆ” Ivana Ostojić OŠ “VLADIMIR NAZOR” Đorđe Borozan OŠ “NIKO MARAŠ” Kristina Šišević OŠ “SAVO PEJANOVIĆ” Katarina Pejkić OŠ “BOŽIDAR VUKOVIĆ - PODGORIČANIN” Balša Dajković

OŠ “BOŠKO RADULOVIĆ” Milan Begović OŠ “MAHMUT LEKIĆ” Albina Berishaj - za nastavu na albanskom jeziku, Arta Lulgjuraj - za nastavu na albanskom jeziku, Lejla Drešević - za nastavu na crnogorskom jeziku OŠ “OKTOIH” Dušan Subotić OŠ “ĐOKO PRELEVIĆ” Vesna Šehovac OŠ “VUK KARADŽIĆ” Andrea Mrdović, Aleksa Račić, Danijela Mrkić OŠ “DR DRAGIŠA IVANOVIĆ” Luka Đekić

OŠ “21. MAJ” Jovana Božović OŠ “BRANKO BOŽOVIĆ” Nataša Vujović OŠ “VOJIN POPOVIĆ” Jelena Džankić OŠ “MILORAD MUSA BURZAN” Stefan Čabarkapa OŠ “JEDINSTVO” Mark Camaj OŠ “18. OKTOBAR” Anđela Janjušević JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE “PODGORICA” Ivan Čović

18

crna gora

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Herceg Novi: Radovi samo u dRugoj zoni i na luštici

Gradnja samo na mjestima koja ne ugrožavaju sezonu ⌦ Sanja Milović

N

astavak redovne 21. sjednice SO obilježila su prepucavanja u vezi sa predlogom odluke o zabrani izvođenja građevinskih radova u toku ljetnje sezone i usvajanje odluke da gradnja bude dozvoljena samo u drugoj zoni i na Luštici.

Na početku zasijedanja predsjednik SO Andrija Radman kazao je da se povlači ova tačka, na zahtjev predlagača predsjednice Opštine Nataše Aćimović.

N e z av i s n i o d b o r n i k Obrad Gojković kazao je prethodna vlast donijela sličnu odluku oko produženja primjene rokova za plansku dokumentaciju, ali da je ista pred Ustavnim sudom.

“Ako se izrada PUP-a povjeri Agenciji za razvoj i izgradnju Herceg Novog, ona nema Upravni odbor, odnosno Odbor direktora koji bi mogao da kontroliše njenu primjenu i da prati raspolaganje novcem”, kazao je Gojković.

Odbornik DPS-a Slobodan Radović predložio je amandman na odlu-

ku po kome bi gradnja bila dozvoljena u drugoj zoni i na Luštici. Obrazlažući amandman Radović je istakao da odluka zabranjuje gradnju na čitavoj teritoriji opštine od 15. juna do 15. septembra, te da treba realno sagledati da se omogući gradnja na pozicijama koje ne ugrožavaju turističku sezonu.

“Turistička sezona je prioritet i ne smijemo je ničim narušiti, ali rukovodeći se ranijim odlukama koje su bile prihvatljive za sve privrednike, predlažem amandman”, kazao je Radović.

Na ovo je reagovao nezavisni odbornik Obrad Gojković koji je uputio opasku Radoviću da se javlja samo kada su njegovi privatni interesi u pitanju i da

neće da učestvuje u “njegovom biznisu”.

Radović je reagovao istakavši da Gojković nikad ništa u životu nije radio, te da ne zna šta je privatan biznis, dodavši da živi na “državnim jaslama”.

Nakon redovne sjednice trebalo je da bude održana i vanredna na kojoj je odbornici trebalo da razmatraju odluke koje se odnose na izradu PUP-a i produženje primjene planske dokumentacije.

Đurović: Nijesu nam poznati programi i aktivnosti turističke organizacije Polemiku je izazvala i tačka oko pripreme turističke sezone. Odbornica Danijela Đurović (SNP) zamjerila je što predlagač tj. predsjednica Opštine nije bila izlagač.

“Predsjednica je bila pred odbornicima samo dva puta kada je birana, ovo je nepoštovanje

KolašiN: iz sindikalne oRganizacije negoduju

Radnicima Centra za kulturu isplatili sedam plata bez poreza i doprinosa Na poziv radnika Centra za kulturu, koji su sporazumno raskinuli ugovor o radu, poreska inspekcija ustanovila je da porezi i doprinosi, za period od 1. oktobra 2015. godine do 30. aprila 2016. godine u iznosu od 67.021 eura nijesu uplaćeni.

Inspekcija je Opštini dostavila rok od deset dana da izmiri utvrđene obaveze.

Sindikalna organizacija Centra za kuluturu najavila je krivičnu prijavu protiv predsjednice opštine Željke Vuksanović, glavnog opštinskog administratora Perunike Popović, opštinskog sekretara za finansije Gorana Rakočevića i direktora Centra za kulturu Branislava Jeknića.

“Otkrivena je još jedna obmana Željke Vuksanović, kojom je u svoje nezakonite radnje uvela i direk-

tora Centra za kulturu Branislava Jeknića, kao i Popović i Rakočević. Sindikalna organizacija Centra za kulturu i radnici koji su spora-

Vuksanović zumno raskinuli ugovor o radu pozvali su Upravnu inspekciju, jer za plate koje su primili od septembra 2015. godine do aprila ove godine nijesu uplaćeni porezi i doprinosi, što je još jedan u nizu krivičnih djela Vuksanović”, kazali su iz Sindikalne organizacije.

Sjednica SO Herceg Novi

Prema riječima predsjednika Sindikalne organizacije Centra za kulturu Veska Rakočevića porezi od 2010. do 2015. godine su ušli u reprogram, ali ni od toga neće biti ništa, jer Vuksanović ne ispunjava obaveze prema Ministarstvu finansija, sa kojim je sklopljen ugovor o reprogramu.

“Veći dio radnika ne može da ostvari ni pravo na penziju, iako se u ugovoru koji su potpisali navodi da će zaključno sa 15. aprilom sve obaveze biti isplaćene. Ako u predviđenom roku, koji je naložila Upravna inspekcija, ne bude otklonjena nepravilnost, bićemo prinuđeni da o svemu obavijestimo državno Tužilaštvo i podnesemo krivične prijave protiv Vuksanović, Popović, Rakočević i Jeknić”, poručio je Rakočević. Z.B.

građana. Ne znamo programe i aktivnosti rada TO”, kazala je Đurović, na šta je reagovao odbornik Izbora Mladen Ivanović, koji je utvrdio da se Aćimović ne pojavljuje, jer je izvrijeđana od strane odbornika.

Povučeni su predlozi odluka o zaradama lokalnih funk-

cionera, jer kako je navedeno u obrazloženju Radmana, nije stiglo mišljenje Ministarstva finansija. Povučen je i predlog odluke o davanju saglasnosti na odluku odbora direktora Vodovoda i kanalizacije o produženju ugovora o opterećenju imovine hipotekom.

Osnovna škola “Marko Miljanov”

Bijelo Polje: oš ª maRko miljanovº

Realizovan program “Asistenti u nastavi” U bjelopoljskoj Osnovnoj školi “Marko Miljanov” realizovan je program “Asistent u nastavi”.

Direktor škole Nebojša Rakočević istakao je da je ovaj program osmišljen za djecu čija dostignuća zaostaju u odnosu na očekivane norme i za koje se predviđaju individualni pristupi i programi i to za svako dijete ponaosob, u skladu sa njihovim sposobnostima i vrstom smetnje ko-

ju imaju. On je istakao da u školi ima nekoliko djece sa posebnim potrebama.

“U školi trenutno imamo dva asistenta u nastavi, koji svojim svakodnevnim radom i zalaganjem pružaju podršku i pomoć djeci i učiteljicama. Dobijamo pozitivne komentare i rezultate u radu sa tom djecom, zahvaljujući ovom programu i asistentima”, istakao je Rakočević.

B.Č.

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

crna gora

19

TivaT: održana sjednica lokalnog parlamenta

Kusovac potpredsjednik Opštine Kusovac

⌦ Zora Krstović Aktuelni predsjednik OO DPS Tivta i dekan Fakulteta za menadžment u Herceg Novom, prof. dr Siniša Kusovac izabran je na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta za potpredsjednika opštine. Predsjednica opštine dr Snežana Matijević izrazila je zadovoljstvo zbog ulaska Kusovca u njen tim, pred kojim su brojni zadaci. Kusovac je zahvalio na povjerenju odbornicima koji su glasali za njega, a drugima je poručio da je to za njega izazov.

Usvojena je i odluka o tri potpredsjednička mjesta u Opštini, a predsjednica Matijević je kazala da je potpisala rješenje i za drugog potpredsjednika, pa će se narednoj sjednici na dnevnom

redu naći i predlog o imenovanju za potpredsjednika Opštine Dejana Maslovara iz SD. Najveću pažnju od ukupno 35 tačaka dnevnog reda izazvao je izvještaj o radu predsjednika Opštine za 2015. godinu. Rasprava o radu tadašnjeg predsjednika opštine, Ivana Novosela (DPS) trajala je skoro četiri sata.

Prema ocjeni opozicionih odbornika iz Bokeškog foruma, liste Arsenal za Tivat i Tivatske akcije izvještaj je manjkav i ne odgovara na ključna pitanja rada lokalne uprave, a odgovori na mnoga pitanja su prećutani. Veći broj zamjerki odnosio se na nedovoljna sredstva za tivatski sport, uz nedovoljno razvijenu sportsku infra-

strukturu. Predsjednica opštine je istakla da su mnogi problemi prepoznati i da će se rješavati u narednom periodu.

Na dugogodišnje neriješeno pitanje oko izgradnje stanova na Lukovića barakama pažnju je skrenuo odbornik Cupara, a zamjerke na odnos Opštine prema MZ Krtoli, iznio je njen predsjednik koristeći slobodnu stolicu u Skupštini ispred NVO Matice Boke, Ivan Starčević.

Uz brojna razrješenja, a u skladu sa rezultatima lokalnih izbora, na sjednici je donešena odluka o razrješenju izvršnog direktora Komunalnog Rada Popovića, koji je podnio ostavku, a za vršioca dužnosti do izbora novog direktroa imenovan je Tonko Lukšić.

Izvještaj o radu Ivana Novosela Na primjedbe odbornika, predsjednik Skupštine i raniji predsjednik Opštine, Novosel je odgovorio da izvještaj o radu nije samo izvještaj predsjednika nego svih opštinskih službi i sekretarijata.

“Izvještaj su na izvjestan način ocijenili i građani na izborima 17. apri-

la, kada su nam dali punu podršku, ocjenjujući i što smo uradili i ono što planiramo učiniti. U izvještaju nije ništa prećutano, niti je šta sakriveno. Izvještaj komisje, koji je konačno završen 5. aprila ove godine, interni je akt sa kojim smo došli do suštine problema obračuna i naplate ko-

munalija”, istakao je Novosel naglasivši da je odluka o zaduženju za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda dobar potez Opštine. On je naveo da se, kada su u pitanju Lukovića barake, mora utvrditi dobit Opštine, koja će pomoći da porodice bivših radnika Arsenala dobiju stanove.

lijepa vijest stiže iz Čanja

Dolazi 1.100 “starih” gostiju Iz Čanja stiže lijepa vijest, koja popravlja i raspoloženje turističkih radnika, ali i predsezonsku turističku statistiku. Nakon što su prethodne tri godine bili održavani u Bugarskoj, odnosno u Grčkoj, Sportski susreti radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije biće ponovo u Čanju, tokom naredne nedjelje. „Poslije trogodišnje pauze, uspjeli smo da u Čanj vratimo 1.100 učesnika ovih Susreta, i oni će biti smješteni u hotelima „Biserna obala“, „Vila Fontana“, „Adria“ i „Dana“, kao i u pansionu „Vasilisa“. Ne treba pričati koliko je ovo velika stvar za

Čanj, jer u potpunosti mijenja sliku predsezone. Naši aduti kojima smo ih vratili su činjenica da su prije pauze ovdje dolazili deset godina, nema jezičke barijere, bezbjednost je na visokom nivou, cijena vanpansiona je veoma pristupačna, tako da se naši prijatelji iz Srbije ovdje osjećaju kao kod kuće“, rekao je Slobodan Novaković, direktor Alter Turs Bar koji je organizator ovih susreta.

Kako je za ove susrete bilo neophodno obezbijediti i prateće sportske terene, cijeneći njegova iskustva privrednika i čovjeka sa brojnim kontaktima, turistički

poslenici Čanja za pomoć su se obratili predsjedniku Skupštine Opštine Bar Radomiru Novakoviću Cakanu. Novaković je lično obezbijedio besplatne teniske terene kod Teniskog kluba „Bar“, a potom kontaktirao direktora JP Sportsko-rekreativni centar Bar Branimira Nenezića. „Ova situacija je izvanredan primjer dobre saradnje svih koji su mogli da pomognu, da Bar dostojno dočeka ovoliku grupu turista u predsezoni. Posebno je bitno da svi u Baru budemo svjesni predsezonskih efekata ovih susreta, i same činjenice da smo povratili to-

Obišli hotele i uvjerili se u mogućnosti organizovanja susreta liko turista. Zahvaljujem gospođi Biseri Zoranić iz Teniskog kluba Bar na razumijevanju i ustupljenim terenima, takođe i direktoru Neneziću, ovakvo javnoprivatno partnerstvo je model i za sve sljedeće slične situacije, jer moramo graditi imidž Bara kao gostoljubive i domaćinske destinacije”, kazao je predsjednik SO Bar.

Direktor Nenezić rekao je za Jedro da su učesnicima Susreta besplatno ustupljeni poligoni Sportskog centra. „Ovo je zaista lijepa vijest, svako sa svoje strane je doprinio koliko je mogao da podržimo naše turističke radnike i poboljšamo efekte predsezone u Baru“, kazao je Nenezić.

(Jedro.me)

20

svijet

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

reakcija iZ njemačke na komentare turske strane

Merkel: Erdoganove izjave su neshvatljive Zastupnici Domoljubne koalicije

Foto: Reuters

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je juče kao “neshvatljive” komentare koje je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan iznio nakon što je njemački parlament prošle nedjelje usvojio rezoluciju kojom se otomanska ubijanja Jermena u Prvom svjetskom ratu proglašavanju genocidom.

Merkel je, odgovarajući juče na Erdoganove primjedbe da bi Njemačka trebalo da preispita sopstvenu prošlost, rekla da je Bundestag u svojoj rezoluciji pomenuo i nacistički holokaust.

Kako je Merkel istakla, Njemačka ne samo što se suočila sa svojom nacističkom prošlošću, već se sma-

tra dužnom da se i dalje sa njom suočava, prenio je AP. “Jednostavno smatram da su optužbe koje turska strana upućuje neshvatljive”, rekla je njemačka kancelarka.

Erdogan je, poslije usvajanja rezolucije u Bundestagu, ismijao njemačke poslani-

ke turskog porijekla koji su glasali za rezoluciju, rekavši da bi im trebalo provjeriti krv kako bi se vidjelo da li su zaista Turci.

Nekoliko poslanika je potom prijavilo da su im upućene prijetnje, podsjeća američka agencija.

optužbe britanskog premijera

Kameron: Zagovornici Bregzita lažu glasače

Britanski premijer Dejvid Kameron optužio je juče zagovornike izlaska Britanije iz Evropske unije da “lažu glasače”, ali je takođe dodao da nije zabrinut da zagovorni-

ci ostanka zaostaju u toj trci.

Kameron, koji je na čelu kampanje za ostanak, izjavio je juče na konferenciji za novinare u Londonu da zagovornici brexita “pribjegavaju potpunim neistinama kako bi ljude na prevaru uvjerili da skoče u tamu”, prenijela je agencija AP. Na pitanje da li je zabrinut da njegova strana gubi, Kameron je rekao: “Uopšte ne”.

Najnovije ankete pokazuju

da je odnos pristalica i protivnika brexita otprilike jednak, a na kladionicama je kvota za izlazak Britanije iz EU samo u posljednjih nekoliko dana smanjen sa 4:1 na 2:1, navodi AP. Zagovornici brexita smatraju da su povećali prednost u trci uoči referenduma o nezavisnosti, zakazanog za 23. jun, zahvaljujući argumentu da je napuštanje tog bloka jedini način za kontrolisanje migracije.

Opoziv Oreškovića obrazložen u Saboru

Zastupnici Domoljubne koalicije okupljene oko Hrvatske demokratske zajednice, čiji je lider Tomislav Karamarko, njih 42, sačinili su obrazloženje za opoziv premijera Tihomira Oreškovića u šest tačaka koje je dostavljeno popodne Saboru, a u kojem se, između ostalog, kaže da predsjednik vlade nije kancelar.

Oreškoviću se, naime, zamijera da se suprotno obećanjima, nije bavio ekonomijom, socijalnim pitanjima, otvaranjem novih radnih mjesta..., nego kadrovanjem u represivnom aparatu, “držao je političku napetost u državi u interesu sticanja lične političke moći, a kad je trebalo održavati važne sjednice vlade, odlazio u SOA-u na razgovore o kojima nije želio ništa reći svojim potpredsjednicima, ni ministrima”.

Premijeru se spočitava da je, otkazivanjem sjednice vlade pola sata prije početka, bez da je članove vlade upoznao s razlozima, “uz nevjerovatan nivo političke neodgovorno-

Pahor se zalaže da Kosovo priznaju sve države Slovenački predsjednik Borut Pahor podržao je juče uključivanje Kosova u međunarodne organizacije i integracije i ocijenio da bi Kosovo trebalo da priznaju sve države, posebno one, kako je rekao, “u njegovom susjedstvu”.

“I danas podržavamo želju Kosova da ga diplomatski priznaju sve države, posebno susjedne, te da bude uključeno u sve međunarodne orga-

nizacije”, rekao je Pahor na otvaranju zajedničke konferencije slovenačkih i kosovskih privrednika tokom posjete kosovskog predsjednika Hašima Tačija Ljubljani, prenijela je Hina.

Pahor smatra i da je za Kosovo važno da radi vlastitog razvitka podstiče “regulisanje bilateralnih odnosa sa susjedima, posebno Srbijom”, kao i da razvija reforme i transperentnu

ekonomiju, čime bi, prema njegovim rečima, učinilo “značajne korake prema integraciji u EU i NATO”.

Kako navodi Hina, odnosi u regionu, kao i odnosi Ljubljane i Prištine prema ocjenama obje strane su “bez otvorenih pitanja” i bili su u središtu razgovora Tačija sa slovenačkim zvaničnicima - predsjednikom Pahorom i premijerom Mirom Cerarom.

Za privredne odnose je ocijenjeno da će se i dalje razvijati, a kako se navodi, Prištine želi da Slovenjija i dalje bude jedan od većih investitora.

“Kosovo će se jednom uključiti i u EU i u NATO, ali je za to potrebno vrijeme, a reforme će se nastaviti”, kazao je Tači na mješovitom privrednom skupu, a Sloveniju pozvao da investira, kako je rekao, u kosovsku ekonomiju.

Foto: Picasa

slovenački preDsjeDnik Za uključivanje u integracije

sti” pokazao i da ne razumije ustavni poredak države, njen parlamentrani politički sistem, to jest da “predsjednik vlade nije kancelar”.

“Ovakvim svojim ponašanjem, doveo je u pitanje funkcionisanje cjelokupne izvršne vlasti”, ističu predlagači opoziva.

Orešković je, kako se navodi, otkazujući sjednicu vlade tajanstvenim sastankom u SOA-i, “svjesno od te Agencije napravio politički faktor u Republici Hrvatskoj, što je nevjerovatno za jedno demokratsko društvo”, navode zastupnici i poručuju da se taj potez može tumačiti i kao uvod u pokušaj “kancelarske diktature uz pomoć represivnog aparata”.

Zastupnici vladajuće koalicije Oreškovića prozivaju za “potpunu odsutnost volje” da sarađuje s predstavnicima političkih snaga koje su mu dale povjerenje da vodi vladu, u prilog čemu navode da je tražio ostavke lidera stranka od čije podrške zavisi njegov mandat.

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

21

SVIJET

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 8. JUN 1949. ČUVENO ORVELOVO DJELO

Objavljen roman “1984” čen i prevaspitan. Roman opisuje ekstremno totalitarno društvo i pojedinca u životu nadziranom 24 časa svakodnevno. Tematika je neposredno povezana sa staljinističkim režimom i kultom ličnosti, zbog čega je roman smatran potencijalno politički opasnim, pa je u pojedinim zemljama bio zabranjen. “Veliki brat te posmatra“ (Big Brother is watching you) je poznati izraz iz tog djela, koji aludira na vladin nadzor svakog pojedinca i koji je preuzet u televizijskoj emisiji Big Brother.

Hiljadu devetsto osamdeset četvrta (eng. Nineteen Eighty-Four; ponekad skraćeno nazivan “1984”) je antiutopijski roman britanskog književnika Džordža Orvela, napisan 1948. a izdat 1949. godine. Roman govori o životu naizgled beznačajnog pojedinca Vinstona Smita koji u jednom ministarstvu totalitarne države Okeanije radi na lažiranju istorijskih činjenica.

Smit postaje nezadovoljan svojim ništavnim životom, te vremenom postaje protivnik takvog sistema i na kraju bude uhapšen, mu-

1810. NJEMAČKI KOMPOZITOR

Rođen Robert Šuman

Robert Šuman bio je njemački kompozitor romantizma. Cijenjen muzički kritičar i osnivač časopisa Neue Zeitschrift für Musik, danas je smatran predstavnikom muzikalnog romantizma. Komponovao je, između ostalog, klavirsku muziku, pjesme i crkvenu muziku. 1843. godine Feliks Mendelson ga angažuje za nastavnika klavira i kompozicije na novoosnovanom konzervatorijumu u Lajpcigu. Od 1850. do 1853. Šuman djeluje kao gradski muzički direktor u Diseldorfu. Od velikih lič-

nosti, posebno je uticao na Bramsa. Kada se vratio u Lajpcig, oženio se Klarom Vik, kćerkom svog učitelja, koja je bila izvanredna pijanistkinja. Ona je pomogla Šumanu da preboli udarac koji mu je nanijela paraliza ruke, koju je zadobio prilikom eksperimenta pomjeranja prstenjaka na desnoj ruci. U posljednjim godinama života patio je od psihičke bolesti.

1854. godine pokušao je sebi oduzeti život skočivšu u Rajnu, ali je spasen. Umro je 1856. godine i sahranjen je u Bonu.

1955.

Ro en Tim Berners-Li

1867. AMERIČKI ARHITEKTA

Rođen Frenk Lojd Rajt

Frenk Lojd Rajt bio je američki arhitekta, dizajner enterijera, pisac i predavač koji je dizajnirao više od 1000 objekata, od kojih su 532 realizovana. Rajt je vjerovao u oblikovanje struktura koje su u harmoniji sa ljudskom prirodom i okolinom, filozofiju je nazvao organska arhitektura. Ova filozofija je najbolje predstavljena Kućom na vodopadu Folingvoter (1935), koja je bila prozvana kao najbolje djelo američke arhitekture svih vremena. Bio je vodeća ličnost Prerijske škole (Prairie School), pokreta u arhitekturi i razvoju koncepta Usonijan kuće. Njegove vizije urbanog planiranja u Sjedinjenim Državama su jedinstvene i ostavile su trag. Njegov rad

uključuje originalne i inovatorske primjere mnogih tipova zgrada, uključujući kancelarije, crkve, škole, solitere, hotele i muzeje. Rajt je takođe dizajnirao mnoge elemente enterijera u njegovim zgradama, takve kao namještaj i obojeno staklo.

Rajt je napisao 20 knjiga i mnogo članaka. Bio je popularan predavač u Sjedinjenim Državama i u Evropi. Njegov živopisni lični život često je bio povod za novinske naslove, (najviše je istican zbog požara 1914. i ubistva u njegovom Taliesin studiju). Iako već dobro poznat tokom cijelog njegovog života, Rajt je priznat 1991. od Američkog instituta arhitekata kao najveći američki arhitekt svih vremena.

1912. AMERIČKA FILMSKA KOMPANIJA Ser Tim Berners-Li je pronalazač veba i čelnik World Wide Web konzorcijuma. Krajem 1980-ih, tokom svog rada u laboratoriji CERN, Ženeva u Švajcarskoj, Tim Berners-Li je kombinovanjem različitih tehnika usavršio ono što danas zovemo World Wide Web, sistem koji omogućava linkovanje, pregledanje i sortiranje svih mogućih informacija preko računara povezanih sa telekomunikacijskim sistemima.

Zbog toga, on se danas naziva ocem interneta. Za svoje zasluge, ovaj Britanac rođen 1955. godine u Londonu, a sada živi u SAD, odlikovan je i nagrađen plemićkom titulom od britanske kraljevske kuće. Dobitnik je i nekoliko počasnih doktorata.

Osnovan Universal Film Manufacturing Company Njemački emigrant jevrejskog porijekla Karl Laemle 1912. godine osnovao je Universal Film Manufacturing Company. Laemle, inače trgovac, je tokom jednog poslovnog puta u Čikago primijetio popularnost malih kina u čemu je uvidio priliku za dobru zaradu. Ubrzo nakon otvaranja njegovog prvog kina oformljen je Motion Picture Trust iza kojega je stajao Thomas Edison. Na temelju Edisonovog patenta za električni motor, te nekoliko drugih patenata, MPT je pokušao uvesti monopol na sve vidove produkcije i prikazivanja filmova uvo-

đenjem obveznog plaćanja ‘takse’ svim konooperaterima. Ogorčeni zbog gubitka zarade Laemle i drugi vlasnici kino dvorana odlučili su sami proizvoditi svoje filmove kako bi izbjegli plaćanje MPT-u, te je 1908. osnovana Yankee Film Company koja je ubrzo prerasla u Independent Moving Pictures Company (IMP). Odbijajući plaćanje Edisonu i privlačeći sve veći broj poznatih glumaca Laemmle i partneri su brzo razvijali unosan biznis, ali i uveliko pridonijeli razvoju statusa i sistema rada hollywoodskih filmskih zvijezda.

22

kultura

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Underhill: ratne godine tema filma i panel diskusije

Linije života jedne od bivših zatvorenica GoLoG otoka

Htjela sam da ispičam priču o tome kako je ona nakon takvog maltretmana uspjela da se vrati u normalu, osnuje porodicu i živi kao običan svijet, kazala je rediteljka filma Katarina Bulajić

Film “Linija života” mlade crnogorske rediteljke Katarine Bulajić biće prikazan danas od 18 sati u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu segmenta “U fokusu” 7. izdanja Međunarodnog festivala dugometražnog dokumentarnog filma Underhill Fest.

“Linija života” je priča o oslobođenoj zatvorenici političkog logora Goli otok. Teret ratnih godina, ranjavanja i priznanja završavaju se optužbom za izdaju i okrutnim zatočeništvom, nakon čega život počinju da odlikuju stid, razočarenje u nadu za bolje sjutra, želja za slobodom i porodicom.

■ LJUDSKA PRIČA Kako je kazala rediteljka Bulajić, ovo je posljednja ispovijest glavne protagonistkinje koja je par dana nakon premijere preminula.

“Goli otok je u ovom filmu samo jedna od okolnosti.

Htjela sam da ispičam njenu životnu priču, priču o tome kako je ona nakon takvog maltretmana uspjela da se vrati u normalu, osnuje porodicu i živi kao ‘običan svijet’”, kazala je Bulajić.

Njen cilj je, kako ističe, bio da napravi edukativni dokument koji će ujedno biti i in-

Foto: Dejan Lopičić

Sa konferencije za novinare

timna, ljudska priča.

“U svemu tome nijesam htjela da se fokusiram na to na čijoj se strani ona nalazila, niti na činjenice da li je Tito znao za Goli otok i kako su oni te ljude maltretirali. Goli otok je polazište a onda sam pratila tu njenu ‘liniju života’”, precizira rediteljka.

O najboljim ostvarenjima na ovogodišnjem izdanju će odlučivati žiri u sastavu Dušan Kasalica, Tamara Drakulić i Igor Bezinović.

Rediteljka Drakulić je, govoreći o ovogodišnjoj selekciji, kazala da je izbor filmova blizak njenom senzibilite-

tu, te da ni za jedan od ovogodišnjih naslova ne može da kaže da je loš.

“Uglavnom se na festivalima dešava da od osam pogledanih filmova sa pet projekcija poželim da izađem.

Ali ove godine ni za jedan od filmova sa Underhilla ne mogu to da kažem, neki su me samo manje a neki više oduševili”, kazala je Drakulić.

■ VALJAN PRESJEK Mladi crnogorski reditelj Kasalica istakao je da većina ovogodišnjih filmova obrađuje temu ljudskih prava.

“To je negdje i pravilo kod dokumentaraca - oni moraju imati taj potrebni nivo angažovanosti. Selekcija je zaista zanimljiva i drago mi je da organizatori uspijevaju da održe kontinuitet i da naprave pravi izbor, a znam da nije lako napraviti valjan presjek regionalne i međunarodne selekcije. Dopada mi se jer ima i komercijalnijih i hermetičnijih filmova, a opet - nijedno ostvarenje ne štrči. Napravljena je logička cjelina i ostaje prostora da se festival završi kao misaona cjelina”, kazao je Kasalica naglasivši da mu je dra-

go je što ovaj festival postoji u Podgorici, jer zna da publika ima malo prilika da prati ovu vrstu filmova i uopšte svega što iskače iz redovnog bioskopskog repertoara.

Na današnjem programu festivala su i panel diskusija “Žene na golom otoku” u biblioteci od 18.30 sati, dok će u bašti kafea Soul II Soul posjetioci imati prilike da pogledaju tri naslova - od 21 sat “Flotel Europa” Vladimira Tomića, “Nekada davno” Donjete Beriše od 22.30 sati, dok će petnaest minuta kasnije biti prikazan film “Zud” Marte Minorovič.

dOKUMA: priznanje za film o nikšićkom domu revolucije

Specijalna nagrada Šabotiću u Makarskoj Dokumentarni film Nikšićanina Seada Šabotića, studenta treće godine Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, osvojio je specijalnu nagradu žirija na međunarodnom “DokuMA” filmskom festivalu u Makarskoj.

Riječ je o filmu eksperimentalnog karaktera pod nazivom “Revolucionarni dom”, koji govori o

zapuštenom monumentalnom čeličnom i betonskom zdanju, spomeniku bivše Jugoslavije, smještenom u centru Nikšića.

“Revolucionarni dom” bio je uvršten u međunarodnu selekciju “Mali Garmaz”, uz još devet filmova. Šabotić je agenciji MINA kazao da je tročlani žiri, u sastavu Torben Simon-

sen, Tamara Babun i Đelo Hadžiselimović, odlučio da se njegovom filmu dodijeli specijalna nagrada za dizajn tona, uz pohvalu za cjelokupni spoj audio-vizuelnog.

U Šabotićevom filmu se, kako je ocijenjeno, oslikava sudbina revolucionarne borbe i naša realnost.

Reditelj se, kako je obrazloženo, “u neobičnim

audio-vizuelnim detaljima poigrava sa sudbinom i odnosom društva prema Domu revolucije, pokušavajući da nizom slika ukaže na nužno traženje rješenja za to monumentalno zdanje”.

Međunarodni “DokuMA” filmski festival se, već treću godinu organizuje od 1. do 5. juna u Makarskoj.

S.I.

Šabotić

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

kultura

23

OprOštaj Od crnOgOrskOg književnika sretena asanOvića

Čovjek mjere i dobrog ukusa u životu i u književnosti

Asanovića je krasila ona vrsta gospodstvenosti koja se ne stiče porijeklom, svjetskim iskustvom ili velikim školovanjem, nego je prirođena i nepatvorena

Brojni prijatelji i kolege oprostili su se od nedavno preminulog književnika Sretena Asanovića na komemoraciji priređenoj u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Sreten Asanović za sobom je ostavio dostojanstveno, časno i vrijedno književno djelo koje će ostati trajan dio naše nacionalne kulture, naglašeno je na skupu.

Odmjerenost, decentnost, gospodstvenost i majstorstvo pisanja krasili su Sretena Asanovića koji je svojim značajnim stvaralaštvom ostavio trajan trag u književnoj kulturi, kazao je predsjednik Crnogorskog društva nezavisnih književnika Milorad Popović.

■ PLEMENITI BORAC “Ako se svako ljudsko, zemaljsko trajanje, bez obzira na njegovu dugovječnost, moralna svojstva i stvaralački opus može definisati u jednoj rečenici, vjerujem da je za Sretena Asanovića najtačnije kazati da je bio čovjek mjere i dobrog ukusa u životu i u književnosti, to jest, da ga je krasila ona vrsta gospodstvenosti koja se ne stiče porijeklom, svjetskim iskustvom ili velikim školovanjem, nego je prirođena i nepatvorena”, kazao je Popović.

Ostavio je za sobom blistavi zavjet da se ljudi i dalje okupljaju oko zajedničkih ciljeva i da ne štedeći sebe rade na njihovom ostvarenju

Asanović je, kako ističe predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović bio nepokolebljivi i plemeniti borac za nacionalno dostojanstvo.

“Ostavio nam je za sobom blistavi zavjet da se ljudi i dalje okupljaju oko zajedničkih ciljeva i da ne štedeći sebe rade na njihovom ostvarenju”, naveo je Radulović.

Književni opus Sretena Asanovica veliki je i nadmoćan, a odavno je postao naše nacionalno i kulturno blago, kazao je književnik Zuvdija Hodžić.

■ STAZA USPONA “Bio je jedan od nas - bio je bolji od nas. Bio je najbolji. Išao je s vremenom i pred vremenom, nikad za njim.

Bio je sa nama i kad se nije moralo i kad se moralo i ostaće sa nama. Otišao je iz Crne Gore kad se odlazilo, vratio se kad se bez njega nije moglo”, naveo je Hodžić.

Od Asanovića se stihovima Maka Dizdara oprostio i bosansko-hercegovački pisac Ivan Lovrenović.

“Zemlja je smrtnim sjemenom posijana, ali smrt nije kraj jer smrti zapravo i nema i nema kraja, smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda”, kazao je Lovrenović. Sreten Asanović preminuo je 4. juna u Podgorici u 85. godini. Po svojoj želji, sahranjen je u krugu familije, u porodičnoj grobnici u Donjim Kokotima.

Majstor kratke priče koji je zametnuo novi trag crnogorske književnosti i promijenio ovdašnju književnu mapu, ostavio je za sobom djela neprolazne vrijednosti poput “Putnika”, “Lijepe smrti” i mnogih drugih. Dobitnik je brojnih domaćih o međunarodnih priznanja među kojima i Trinaestojulske nagrade.

Od našeg književnika oprostio se veliki broj prijatelja i kolega

Foto: Dejan Lopičić

⌦ Sonja Ičević

Ivan Lovrenović

IN FO R VIÅ MA CI E JU

ZA

PRVI CRNOGORSKI INTERNET PORTAL

www.cafemontenegro.com

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

hotspot

37

Obama ObećaO zaštitu američkim muslimanima

OBEĆANJE LUDO RADOVANJE

Barak Obama poručio je američkim muslimanima da će zaštititi njihove vjerske slobode Obilježavajući početak ramazana američki predsjednik Barak Obama je pokazao koliko se razlikuje od vjerovatnog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa.

Predsjednik Obama je obećao američkim muslimanima da će zaštititi njihove vjerske slobode protiv jednostranih napada i da će muslimanske izbjeglice i dalje biti dobrodošle u Sjedinjene Države.

“Mi smo jedna američka porodica” – poručio je predsjednik Obama u posebnom saopštenju povodom početka ramazana. “Ja čvrsto stojim uz američke muslimanske za-

jednice u odbacivanju glasova koji žele da nas podijele ili da ograniče naše vjerske slobode ili građanska prava. Predan sam očuvanju građanskih prava za sve Amerikance bez obzira na njihovu vjeru ili njihov izgled. Na tome moramo zajednički raditi. Naša je zajednička obveza da sačuvamo dignitet svakog ljudskog bića. Nastavićemo da primamo imigrante i izbjeglice u nasu zemlju, uključujući one koji su muslimani”.

Iako predsjednik Obama nije imenovao Trampa, njegova izjava zvuči kao direktan izazov Trampovim oštrim stavovima u vezi muslimana.

Tokom svoje predsjednič-

ke kampanje Donald Tramp je predložio da se muslimanskim izbjeglicama zabrani dolazak u Sjedinjene Države pravdajući takav stav konspirativnim tvrdnjama da među njima mogu biti teroristi.

Rekao je da “desetine hiljada” ISIL-ovih simpatizera ima mogućnost da uđe u Ameriku preko južne granice, dodajući da bi mogao djecu sirijskih izbjeglica “… da gleda u lice i kaže – ne možete doći ovdje”.

Takođe je sugerisao da islam mrzi Amerikance, ukazujući da je ta “ogromna mržnja” definisana religijom, kao i da američki sudija islamske vjeroispovijesti ne bi mogao nepristra-

sno da odlučuje u slučajevima u kojima je umiješan on, jer je predložio uvođenje privremene zabrane ulaska muslimanima u Sjedinjene Države.

Trampovi oštri komentari dolaze usred porasta islamofobije u Sjedinjenim Državama. Muslimani su sve češće žrtve napada, vrijeđanja, protesta, napada vatrenim oružjem i napada na njihove vjerske objekte.

Neki od tih incidenata desili su se u području Vašingtona – glavnog američkog grada gdje je jedna muslimanska organizacija 2015. godine dobila kovertu sa sumnjivim prahom i porukom mržnje.

Više džamija je vandalizovano, išarano sprejevima sa rasnim“epitetima” i protivislamskim uvredama.

Uprkos porukama koje je predsjednik Obama neprestano slao, o jedinstvu i prihvatanju, njegova administracija nije uspjela da predloži plan o naseljavanju 10.000 sirijskih izbjeglica unutar Sjedinjenih Država tokom 2016. radne godine.

Do sada je samo 2.500 hiljade sirijskih izbjeglica smješteno, što se može uporediti sa brojem izbjeglica koje su se utopile u Mediteranu od početka godine.

Izvor: Al Jazeera

VANREDNE OkOLNOsti

U Francusku stiglo 180 stranih policajaca U Francusku je stiglo 180 policajaca iz 23 zemlje koje učestvuju u predstojećem Evropskom prvenstvu u fudbalu, kako bi pomogli francuskim kolegama u sprečavanju eventualnih nereda, rekao je francuski ministar unutrašnjih poslova Bernard Cazeneuve.

On je juče otvorio Centar

za međunarodnu policijsku saradnju, zadužen za “operativnu komandu” i “prenos informacija tokom trajanja prvenstva”.

Pedesetak od 180 stranih policajaca biće raspoređeno u tom centru, a ostalih 130 će u deset gradova-domaćina, kao pojačanje francuskoj po-

liciji, biti dio mobilnih ekipa, u uniformi i naoružani, kako bi identifikovali i pratili eventualne huligane.

“Vlada je preduzela više administrativnih mjera u vezi sa ulaskom nasilnih navijača u Francusku, kojima je u njihovim zemljama zabranjen pristup stadionima”, rekao je

Cazeneuve.

On je podsjetio da se Euro 2016. održava u “vanrednim okolnostima” pošto je teroristička prijetnja, kako je upozorio, i dalje na veoma visokom nivou.

“Francuska mora da ostane Francuska i zato će Euro 2016. biti održan”, istakao je francu-

ski ministar.

Prema njegovim riječima, više od 90.000 osoba, državnih agenata, članova lokalnih zajednica, pripadnika privatnih službi osiguranja ili dobrovoljaca, zajedno će se brinuti za sigurnost Evropskog prvenstva, uz napore bez presedana.

Izvor: Figaro

26

SHOWBIZ

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

PETAR GRAŠO ISPRAĆA DRUGU DECENIJU KARIJERE

UZ DOZU UKUSA I LIČNOG STILA IDEJE OBLAČIŠ U NAJBOLJE ODIJELO U trenutku kada slavi dvije trijumfalne decenije života s muzikom, Petar Grašo za DN priznaje da put do vrha nije uvijek bio posut ružama, ali na prošlost se ne osvrće jer samo je sadašnjost opipljiva

Petar Grašo

LEGENDARNI ŠVEDSKI MUZIČKI SASTAV NASTUPIO U STOKHOLMU

Foto: Instagram

ABBA prekinula tišinu nakon 34 godine odsustva sa scene

Zagrljaj nakon kratkog nastupa

Nove stranice svjetske muzičke istorije ispisane su prije tri večeri u švedskom Stokholmu zahvaljujući ponovnom okupljanju i kratkom nastupu grupe ABBA - jednog od najuspješnijih svjetskih pop postava ikada. Četvoročlani tim okupio se na privatnoj zabavi kako bi proslavio pet decenija prijateljstva muzičara Bjorna Ulveasa i Benija Andersona, a na bini su im se pridružile i ljepše polovine benda - Agneta Feltskog i Ani-Frid Lingštad, čime je nakon 34 godine odsustva sa scene makar revijalno prekinuta muzička ti-

šina ABBE koja datira još od 1982. Podsjetimo, ranije ove godine muzičari su se takođe okupili u Švedskoj - prilikom otvaranja jednog restorana počastili su prisutne zajedničkom fotografijom, ali tada se nijesu latili mikrofona. Prije dvije godine, obilježene su četiri decenije od legendarnog trijumfa benda na Eurosongu u Velikoj Britaniji s numerom “Waterloo”, nezvaničnom himnom najpopularnijeg svjetskog takmičarskog muzičkog festivala. Uprkos želji brojnih svjetskih fanova i ponudama pojedinih muzič-

kih menadžera od preko bilion dolara, ABBA po svemu sudeći više nikada neće održati zvanični koncert, a kamoli upriličiti povratak na scenu. Blistavi period od 1972. do 1982. ostaće tako upamćen kao jedino poglavlje u slavnoj istoriji benda, tokom kojeg su iz Evrope osvojili čitav svijet. Pomenimo samo tiraže od 500 miliona, suvereno osvajanje britanskih, američkih i australijskih top-lista, svevremenske hitove “Dancing Queen”, “Money Money Money”, “Mamma mia”, “The Winner Takes It All” i brojne druge.

D.B.

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

⌦ Danilo Brajković Crnogorska publika ko zna koji put dočekaće širom raširenih ruku hrvatskog pjevača Petra Graša ovog vikenda - Pržno će u subotu biti domaćin manifestacije “Brodet fest”, a za centralni dio muzičkog programa, osim Graša, pobrinuće se i njegova koleginica i sunarodnica Nina Badrić. Ambijent kraj obale mora priliči Grašovom muzičkom temperamentu. Zakleti Dalmatinac biće još jednom svoj na svome, a mediteranska magija nagovještava da bismo mogli očekivati novu razmjenu ljubavi i iskrene emocije na relaciji pjevač - publika. Slično zapaža i Grašo, a Dnevnim novinama neposredno nakon povratka s odlično posjećenog koncerta u Ljubljani priznaje da su ispunjeni svi uslovi da i Budva krene stopama susjednih gradova koji su se nedavno našli na njegovoj turneji.

“Za dobar koncert i razmjenu dobre energije uvijek su potrebne dvije stvari - to su raspoložen pjevač i slična publika. Ukoliko je uz to i ambijent dobar, imamo sve potrebno za prelijepu noć. U ovom slučaju, svi uslovi su više nego ispunjeni. I ne mogu ništa nego da se jako radujem što ću ponovo biti na prelijepom Crnogorskom primorju”, tvrdi pjevač.

■ “UTORAK” I CRNA GORA UVIJEK IDU ZAJEDNO

U nekih stotinjak minuta, koliko koncerti uglavnom traju, nije lako uskladiti sve hitove iz plodne karijere muzičara Grašovog pedigrea. Ipak, uvijek postoje one bez kojih se set-lista ne može zamisliti, a među njima je jedna legendarna numera koju pjevač posvećuje Crnoj Gori.

“Iako su afiniteti moje publike što se izbora pjesama

Bilo je čarobno na mom nedavnom koncertu u ‘Areni’ u Splitu gledati te mlade ljude koji dolaze, pjevaju i moje stare pjesme koje su nastale kada se dosta njih nije ni rodilo. To je veliko zadovoljstvo doživjeti

Imao sam prelijepih 20 godina i u tom razdoblju bilo je i loših momenata, ali vjerujem da ih u karijeri imaju i Rolingstonsi ili U2. Iz prošlosti uzimam samo one momente koje vrijedi imati u nekom svom unutrašnjem spomenaru. Kada se previše osvrćeš na prošlost ili previše planiraš budućnost, propuštaš sadašnjost tiče slični u cijelom regionu, ipak postoji jedna pjesma koja me zbog uspomena jako veže za Crnu Goru. To je pjesma ‘Utorak’. Od prvog momenta kada je izašla u Crnoj Gori nekako je najsnažnije i najbrže prihvaćena i ako moram povezati jednu pjesmu i jednu zemlju onda je u slučaju Crne Gore to ‘Utorak’”, otkrio nam je pjevač.

■ NE POSTOJE GRANICE

Numera “Srce za vodiča” najsvježiji je Grašov materijal u 2016. Adut mjuzikla

“Pacijenti”, s potpisom bračnog para Vjekoslave i Tončija Huljića i uz vokalnu asistenciju njihove kćerke Hane, Grašo je presvukao u pop odijelo, čime je još jednom dokazao da su granice premostiva kategorija.

“U muzici ne postoje granice što se ideja tiče, ali treba imati dozu ukusa i ličnog stila da se ideje koje imaš obuku u najbolje odijelo i da imaju smisla. Jako mi je drago da je publika prihvatila pjesmu u izrazito kratkom vremenu, to je znak da je moja odluka bila ispravna. Smatram pjesmu ‘Srce za vodiča’ jednom od boljih u opusu Tončija Huljića”, ocjenjuje Grašo.

Dvije decenije karijere pjevač ispraća trijumfalnim koncertima po regionu - izdvojićemo Split, odakle je sve počelo, Beograd, Ljubljanu... Organizacija zahtjevnih koncerata ne dozvoljava mu da se previše osvrće na prošlost, onome za čim možda žali ili što bi ponovio, a to mu dobro dođe kako bi se posvetio sadašnjosti.

“Ne osvrćem se previše za prošlim vremenima, a posebno ne na način da se bavim analizom propuštenih prilika. Imao sam prelijepih 20 godina i u tom razdoblju bilo je i loših momenata, ali vjerujem da ih u karijeri imaju i Rolingstonsi ili U2. Iz prošlosti uzimam samo one momente koje vrijedi imati u nekom svom unutrašnjem

SHOWBIZ spomenaru. Kada se previše osvrćeš na prošlost ili previše planiraš budućnost, propuštaš sadašnjost, a ona je jedina opipljiva. Ja sam čovjek koji uživa u trenutku i ne bih ništa mijenjao u vezi sa mojom karijerom”, jasan je Grašo.

■ VEĆINA DANAS “BURGIJA” PO ISTOM RITMU

Na novom albumu koji priprema za jesen, pjevača očekuje izazov - mora biti svježiji i drugačiji, iako je na desetine hitova i albuma iza njega. Kako će uspjeti da ubrizga svježu krv i možda “kupi” još neke slušaoce?

“Nijesam se nikada previše podvodio masovnim ukusima i trendovima, niti im se priklanjao po svaku cijenu.

Danas, kada slušam domaću produkciju, pogotovo u zabavnoj muzici, imam utisak da slušam jednu te istu pjesmu, jer se većina uhvati jednog te istog ritma koji je aktuelan i ‘burgijaju’ po njemu do iznemoglosti.

Okružen sam izvanrednim saradnicima na svakom polju i uživam radeći sa njima pjesme i kreirajući zvuk.

Najvažnije je kod svakog ozbiljnog benda ili izvođača da ima taj ‘svoj zvuk’, ono nešto po čemu je prepoznatljiv. Ja se trudim da idem u smjeru onog što volim i onoga što ljudi kod mene vole, a to je Mediteran i u okvi-

27

ru toga eksperimentišem”, nastavlja Grašo, dodajući da su minule pjesme “Uvik isti”, “Moje zlato” i “Srce za vodiča” već privukle veliki broj mladih.

“Bilo je čarobno na mom nedavnom koncertu u ‘Areni’ u Splitu gledati te mlade ljude koji dolaze, pjevaju i moje stare pjesme koje su nastale kada se dosta njih nije ni rodilo. To je veliko zadovoljstvo doživjeti”, cijeni Grašo.

■ DANIJELA I JA

NE KUPUJEMO TABLOIDE

Skladan porodičan život bez dileme najveći je Grašov uspjeh pored muzičkih dostignuća. Njegova višegodišnja saputnica je pjevačica Danijela Martinović, a u domu dva muzičara nije bilo lako njegovati ljubav i posao istovremeno.

“Mene bi vjerovatno puno teže pratila osoba kojoj ovaj posao nije blizak. Ovako, baveći se istom vrstom posla bili smo suočeni sa istim izazovima, iskušenjima i problemima. Bilo je lakše shvatiti jedno drugo i biti na raspolaganju. Dobra strana je i to što smo oboje često na putu i ne stignemo da upadnemo u turobnu kolotečinu svakodnevice. Držimo se podalje od medija i ne koristimo privatnost za kupovanje prostora u tabloidima. Mislim da je to jedina ‘tajna’ naše dugovječnosti”, misli pjevač.

Grašo u društvu porodice Huljić

28

showbiz

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

SEA DANCE fEStivAl OtKRiO jOš POjAČANjA

Banco de Gaia i Bend cartoon nova imena

14. jula počinje treći po redu Sea Dance festival na budvanskoj plaži Jaz

⌦ Marija Roganović Jedan od pionira savremene elektronske muzike obojene orijentalnim tonovima i spiritualnim uticajima Banco de Gaia nastupiće na glavnoj bini Sea Dance festivala 16. jula.

Maestro u spajanju etno osnova sa elektronikom, kreirajući tako sjajne melodije različitih stilova chill-out, world i ambient muzike, na Jazu će premijerno izvesti i neke od numera sa najavljenog novog albuma “The 9th of Nine Hearts”.

“Banco de Gaia je istinski umjetnik, jedan od prvih velikih inostranih izvođača koji je priredio nevjerovatan koncert na Exitu 2001. godine. Još tada je virtuoznim muzičkim spektaklom najavio uzlet novosadskog festivala u sam svjetski vrh festivalske industrije. Vje-

rujem da će njegov nastup donijeti istu umjetničku vrijednost i Sea Dance festivalu, te uz spektakularne nastupe svjetskih zvijezda Skrillexa i Hurts, biti jedan od najboljih, koji ljubitelji muzike ne bi smjeli da propuste”, istakao je direktor i osnivač Exit festivala Dušan Kovačević.

X-Bass postavci ovogodišnjeg Sea Dance festivala koju predvode lideri bass muzike Andy C, Zomboy, Goldi, Shy FX i drugi, 14. jula, pridružiće se i trio Cartoon. Energične note hit singlova kao sto su “Why We Lose”, “I Remember U”, “Immortality”, kao i nova numera “Feeling (Piece of You)” pokrenuće desetine hiljada fanova na Jazu.

Ovogodišnje treće izdanje Sea Dance festivala održaće se ove godine od 14. do 16. ju-

la na plaži Jaz. Nastupe su već potvrdili Skrillex, Hurts, Sister Bliss – Faithless DJ Set, Stereo MC, Lost Frequencies, Jeff Mills, Andy C, Black Coffee, Filatov & Karas, Goldie, My Nu Leng, Sub Focus, Shy FX, Who See, Lea Dobričić, Miss Sunshine, Mla-

den Tomić, Haris, Kristijan Molnar, Gillerz, Slobodan Popović PS, AP, Millok, AudioStorm, Aleksandar Grum, Raven TK, Proximus, Cule, Mtech, Jan De R, Marek Tripkowski, Rudhaman, Soft 85, Mr. Jools, a uskoro se očekuju objave ostalih

izvođača.

U toku je akcija Sea Dance: 4+1 Pokrenuta je akcija Sea Dance i Exit fanova u kojoj društvo koje zajedno kupi četiri trodnevne ulaznice za Sea Dance, petu dobija na poklon. Ulaznice za Sea Dance prodaju se po cijeni od 29,99 eura za sva tri dana festivala. Broj ulaznica je ograničen, a akcija traje do 15. juna. U prodaji se nalaze i jednodnevne ulaznice i to po promo cijeni od 19,99 eura za prvi i treći dan pojedinačno, dok je cijena ulaznice za drugi dan festivala 14,99 eura, što je ušteda od 35 odsto u odnosu na punu cijenu.

Ulaznice se mogu kupiti u prodajnoj mreži Gigstix Montenegro na 54 prodajna objekta “Štampe” i “Tobacco S Press” u 23 grada Crne Gore.

srijeda, 8.6.2016.

showbiz

29

Oduvijek mi je želja bila da snimim spot u Londonu.

Najbolje stvari uvijek se dese sasvim spontano – pa tako i ovo uzbudljivo snimanje za moj singl “Pričaj”

Žak

ŽAK HUDEK EKRANIZOVAO ª PRIČAJº U BRITANIJI

Uvijek mi je bila želja da snimim spot u Londonu ⌦ Danilo Brajković

T

okom nedavnog boravka u Londonu originalni hrvatski muzičar Žak Hudek uspio je da snimi kadrove spota za numeru “Pričaj”, a premijeru je upriličio na Jutjubu.

Singl “Pričaj” uvršten je na album Žaka Hudeka “Meni za ljubav” iz 2012. godine, a iz izdavačke kuće “Croatia Records” Dnevnim novinama saopšteno je da je spontano

i bez planiranja Žak na nagovor prijatelja odlučio izlet u Londonu, svom omiljenom gradu, ovjekovječiti videom za singl. Podsjetimo, pjesmu “Pričaj” napisala je sr-

STADION MALIH SPORTOVA Koncert Šerifović 30. juna u Podgorici Srbijanska pjevačica Marija Šerifović potvrdila je juče na Instagramu da će 30. juna s početkom u 21 čas održati koncert na Stadionu malih sportova u Podgorici.

“Konačno Podgorica”, napisala je Marija ispod fotografije promotivnog plakata.

bijanska autorka Aleksandra Milutinović, produkciju potpisuje Predrag Peggy Martinjak, a režiju spota trio Goran Kurjak, Goran Kovačić i Mihovil Bek. “Oduvijek mi je želja bila da snimim spot u Londonu.

Najbolje stvari uvijek se dese sasvim spontano – pa tako i ovo uzbudljivo snimanje za moj singl ‘Pričaj’. Moji vjerni fanovi često su pitali ka-

Hudek da ću snimiti spot baš za tu pjesmu s albuma, pa sam odlučio da ih iznenadim i pred ljeto izdam upravo taj singl – vjerujem da će im se i spot svidjeti, ja sam prezadovoljan i jedva čekam da čujem reakcije publike”, otkrio je Hudek, pred kojim su brojne obaveze, između ostalog i gala koncert na Velikoj ljetnjoj pozornici u Opatiji 12. avgusta.

Osim novog singla, a nakon što je Žak oduševio publiku tokom obavljanja funkcije žirora u takmičenju “The Voice”, te objavio hit singlove “Nov čovjek”, duet “Tugo moja” s Tonijem Cetinskim i starogradski klasik “Jesen stiže, dunjo moja”, u pripremi je novi album “Tko je, srce u te dirn’o?”. Na njemu će se naći starogradske pjesme.

VEČERAS OD 21 ČAS U DANIlOVgRADU

Promocija Obala festa Večeras će u Danilovgradu u klubu “Obala” biti održana svirka crnogorskih izvođača u organizaciji NVO “Muzika, alternativa, kultura”, sa početkom u 21 čas.

Na promociji će nastupiti didžej Be Real, Vukašin Kečina, Simon Čuranović i Bratski.

“Obala fest je počeo 2014. godine i to je i dalje jedini muzički festival u Danilovgradu. Odlučili smo da ove godine festival bude 5. i 6 jula, da budemo prije svih festivala u Crnoj Gori. Kao što ste već upoznati, nastupe su potvrdili Struka, MC Niggor, Elvis Jr Kurtović i mnogi drugi, te se na-

damo većem broju posjetilaca. Bitno je napomenuti da je ulaz na obje večeri besplatan”, kazao nam je Damir Ibišević iz NVO MAK. M.Rog.

30

MAture

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

PROSLAVA MATURE - NIKŠIĆ

Pjesmom se oprostili od škole

Ponosni, otmeni i lijepi maturanti Gimnazije “Stojan Cerović” proslavili su matursko veče u hotelu Onogošt.

Ispraćeni ovacijama i aplauzima brojnih Nikšićana i njihovih najmilijih koji su došli da ih isprate, maturanti su “crvenim tepihom” od zgrade Opštine prošetali do ulaza u hotel. Direktor Gimnazije Žarko Raičević kaže da je 94. generacija maturanata još jedna u nizu kojom se škola i profesori ponose.

“Ova generacija je ostavila poseban trag u školi. Za četiri godine bili su veoma uspješni i vezali su nas buđenjem posebnih emocija. Maturantima želim puno zdravlja, da im se ostvare svi planovi i ciljevi koje su sebi zacrtali u njihovom budućem školovanju i očekujem da će biti isto tako uspješni kao ove četiri godine u Gimnaziji”, istakao je Raičević.

Ove godine nikšićku Gimnaziju završila su 284 maturanta, od kojih su 44 dobit-

Biciklom na maturu Kao i uvijek maturanti nijesu vodili računa samo o stajlingu, već i o vozilu koje će ih dovesti na najveseliju noć, pa su se u centru grada mogli vidjeti skupocjeni luksuzni automobili iz kojih su izlazlili još ljepši maturanti.

No, Anica i Petar nijesu željeli da budu kao i ostali već su na orginalan i neobičan način došli na matursku zabavu. Prevozno sredstvo koje su odabrali bilo je biciklo.

nika luče jedan, dok je luču dva zaslužilo oko 60 učenika. Okupljajući se u holu da se pozdrave sa društvom, ali i da ovjekovječe jedan od najljepših momenata školovanja, maturanti su nestrpljivo čekali da se prepuste slavlju u kojem više neće biti važno da li je frizura na svom mjestu i da li steže kravata. Svršeni gimnazijalac Andrija Musić, koji planira da upiše Elektrotehnički fakultet, kaže da će srednjoškolske dane pamtiti više po druženju nego po učenju.

“Rado ću se sjećati društva, svakog bježanja sa časova jer je sve to nosilo neku posebnu draž. Lijepe uspomene samo ostaju i sve ružno već sam zaboravio. Profesori su bili odlični, a mi maturanti čim smo došli do ovde siguran sam da smo spremni za ispit koji večeras polažemo”, kazao je Andrija.

Nataša Zajović ushićena i nasmijana kaže da će školu pamtiti samo po lijepim trenucima.

“Pamtiću protekle četiri godine po sjajnom druženju, po maturskoj ekskurziji i po mnogim lijepim trenucima.

Profesori su bili fenomenalni i ostaće mi u lijepom sjećanju”, kaže Nataša koja planira da upiše Elektro fakultet.

Iva Dobrosavljević kaže da je gimnazija divno iskustvo koje će zavijek pamtiti po lijepom.

“Sve je bilo baš onako kako treba. Gimnaziju ću prvenstveno pamtiti po dobrom društvu i svim divnim uspomenama kojih zaista imam mnogo”, istakla je Iva koja još nije odlučila koji fakultet da upiše.

Foto:

⌦ Mira Rovčanin, foto: Milovan Danilović

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

284 maturanta ove godine završili su školovanje u nikšićkoj gimnaziji

MAture

31

Film

Sport

32 •TVprogram 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:30 Serija: Sinđelići/r 12:25 Lud, zbunjen, normalan 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:00 Moja mama kuva bolje od tvoje 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:00 Serija: Sinđelići 22:00 Život priča 23:45 Don Huan de Marko 01:15 Serija: Nikita/r

06:30 Dobro jutro Crna Goro 10:00 Vijesti 11:05 Naučno obrazovni program 12:00 Vijesti 12:50 Topshop 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani 14:05 Crtana serija: Nodi 14:15 SAT TV 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Tajna starog mosta 17:00 Radni dan 18:05 Serija: Opasne igre 19:00 Ukus jutra 19:30 Dnevnik 2 19:55 Sport 20:05 Film: Najbrži Indijanac na svijetu 22:00 Obrazovna emisija 22:30 Dnevnik 3 23:10 Serija: Opasne igre/r 00:00 Sa koncertnih podijuma (Sergej Rahmanjinov) 00:45 Radni dan/r

PRVA Sinđelići, 21.00

11:00 Radni dan 12:00 Vijesti 12:05 Serija: Brod, r 13:30 Muzika 14.30 Serija: Tajna starog mosta, r 15:30 Putevi života/r 17:50 Fleš sport 18:00 Serija: S o ne strane zakona 19:00 Nodi 20.15 Stižu bebe 21:00 Serija: Tajna starog mosta 22.00 Serija: Brod 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Meridijani, r 01.00 Koncert

RTCG 2 VOA Glas Amerike 23.00

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

07:00 10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45 terenu 16:00 16.45 18:00 način 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se…

Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

777 Ekstremno 11.00

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Zona mrtvih 12:52 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Magazin in CG 15:06 Serija: Bahar/r 16:03 City M 17:00 Minut,dva...

17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom 17:13 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:00 Minut, dva...

19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 22:48 Farma, uživo 02:21 City M

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

07:00 10:00 10:07 11:05 puklo 12:00 12:05 12:25 14:00 14:07 14.10 15:10 15:35 16:30 16:55 17:35 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 22:00 22:15 22:15 22:30 23:25

PINK Farma 22.48

10:00 Na točkovima, emisija o automobilizmu 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma, emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:30 Oni pobjeđuju, intervju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:05 Aljazeera, Ex Files, dokumentarni program 20:00 Ritam Balkana 20:50 Lijek iz prirode 21:50 MBC Top lista 22:25 Nas je 10% 23:05 Oni pobjeđuju

MBC Hrana i vino 17.30

Informativa

Boje jutra Vijesti Serija: Crna ruža/r Serija: Kud puklo da Vijesti u 12 Meteo centar Serija: Ljubavnice/r Vijesti u 2 Ukusno, a lako Dnevnica/r Boje dana Serija: Crna ruža/r Vijesti u pola 5 Serija: Tajne Serija: Kud puklo da puklo Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija: Crna ruža Serija: Razum i osjećajnost (mini serija) Serija: Ljubavnice Vijesti u 10 Meteo centar Sport Serija: Zaplet Serija: Kud puklo da puklo

VIJESTI Crna ruža 19.10

11:10 12:00 12:30 14:00 14:05 16:15 17:05 18:00 18:20 19:30 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00

Serija: Gimnazijalci Info pres Koncert Info pres Serija: Čast i poštovanje Hrana i vino Nekultura življenja Vink 1 Popodnevni koncert Vink 2 Serija: Porodica Jermolov Art i bluz Vink 3 Get out Serija: Čast i poštovanje

NIKŠIĆ Čast i poštovanje 23.00

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 19:59 20:00 21:00 21:30 22:00 02:00

VOA Film 5 do 5/r Bez rezerve/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve/r 5 do 5 Forum Club A sa Jadrankom Rabrenović/r A lista DW Arts 21/r Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života Club A sa Vesnom Rajković Forum Film Club A sa Vesnom Rajković

ATLAS Club A 18.30

08:00 Jutarnji program 10:00 Vijesti 10:05 Serija 11:00 Hrana i vino 12:05 Mediterraneo 13:00 Film 15:00 Film 17:00 Vijesti 17:05 Hrana i vino 18:00 Sportsko popodne 20:00 Hipokratija 20:45 Bioskopske najave 21:00 Serija 22:00 Polis 23:00 Film

BUDVA Film 23.00

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA TV PRVA, DON HUAN DE MARKO 23:45

CINEPLEXX PODGORICA Alisa iza ogledala 17:00, 19:30; Angry Birds (sinhronizovano) 15:45, 16:45; Dobri momci 20:00, 22:30; Igra novca 16:00, 18:00, 20:15, 22:15; Loše komšije 2 16:15, 21:30; Megin plan 17:45; Ratchet and Clank 15:00; Warcraft: Početak 15:10, 17:00, 18:15, 19:30, 20.45, 22:00; X-men: Apokalipsa 18:45, 21:45

Jedne večeri s krova zgrade spašavaju mladića koji na sebi ima crni kostim i masku na licu. Mladić namerava da se ubije zbog izgubljene ljubavi. Za sebe tvrdi da je Don Huan De Marko, najveći ljubavnik svijeta, a u psihijatru doktoru Džeku Mikleru, koji je pomagao prilikom njegovog spašavanja, vidi prijatelja don Karlosa de los Floresa. Iako je već pred penzijom, psihijatra zainteresuje ovaj slučaj, pa prihvata da bude mladićev ljekar.Režija: Džeremi Levajn Uloge: Džoni Dep, Marlon Brando i Fej Danavej

PINK, ZONA MRTVIH, 11:03 U cijeloj Srbiji se odvijaju velike vojne vježbe, i Pančevo postaje grad pod opsadom. Na željezničkoj stanici ovog industrijskog grada, usled nesrećnog sticaja okolnosti, dolazi do ispuštanja eksperimentalnog i veoma opasnog biohemijskog otrova u vazduh. Iako mu je namjena nepoznata, izgleda da otrov zaražene ljude pretvara u bezumna bića željna krvi.

Režija: Milan Konjević, Milan Todorović Uloge: Ken Fori, Miodrag Krstović, Vukota Brajović

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Levaci” 09.53 Nešto lepo 10.00 Tako stoje stvari 12.00 Dnevnik 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Kulturni dnevnik 12.45 Serija: “Mesto zločina” 13.30 Razglednica iz Rusije: Moskva 14.00 Moj heroj 14.30 Trag 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.42 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Robokap 3” 22.50 Dnevnik 23.10 Kulturni dnevnik 23.25 Sportski dnevnik 23.35 Serija: “Mesto zločina”

HRT 1 09.34

11.18 11.45 12.00 12.19 12.25 13.11 14.00 15.12 16.01 16.50 17.46 18.20 19.00 19.55 20.06 20.52 21.42 22.29 22.44 22.52 23.55 00.41 01.30

Serija: “Mekleodove ćerke” Eko zona TV kalendar Dnevnik Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Društvena mreža Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Holding” Hrvatska uživo Serija: “Šegrt Hlapić” Život je lep Dnevnik Loto 7/39 Serija: “Crvena prašina” Serija: “Mesto koje zovem dom” Otvoreno Dnevnik Vijesti iz kulture Sport Serija: “Red i zakon” Serija: “Don Mateo” Dr Oz

FOX 10.00 11.40 12.35 13.30

14.25 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.55 23.50 00.45

Serija: “Las Vegas” Serija: “Milerovi” Serija: “Suvišni izveštaj” Serija: “Poslednji čovek na zemlji” Simpsonovi Serija: “Crna lista” Serija. “Kasl” Serija: “Moderna porodica” Simpsonovi Serija: “Seks, droga i rokenrol” Serija. “Milerovi” Serija: “Suvišni izveštaj” Serija. “Vodič kroz život Kupera Bareta” Serija: “Crna lista” Serija: “Kasl” Serija: “Domovina”

ARENASPORT 1 08.30 Emisija: Put u Rio 09.00 Košarka: FMP - Partizan 10.30 Arenasport vesti 11.00 Fudbal: Lugano - Cirih 13.00 Fudbal: San Lorenco - Lanus 14.45 Fudbal, Totenhem TV arhiva 16.30 Emisija: Put u Rio 17.30 Fudbal, Super liga, juniori, emisija 18.00 Fudbal, Super liga, 1. liga Srbije, emisija 18.30 Fudbal: Irska - Belorusija 21.00 Košarka: Partizan FMP, uživo 22.55 Arenasport vesti 23.30 Rukomet, magazin Bundeslige 00.00 Poker 01.00 Bičvolej, Moskva, finale (m) 02.00 NHL: San Hoze Pitsburg 04.30 Fudbal: Portugal Norveška

MTV ADRIA 09.10 C a t f i s h : T h e Tv Show 10.00 Top 10@10 11.00 Jukebox 12.00 3 From 1 12.10 Hip Hop Chart 13.20 3 From 1 13.30 Music 13.50 Ridiculousness 15.20 3 From 1 15.30 10 Biggest Hits Right Now 16.20 3 From 1 16.30 Faking It 3 16.50 Awkward 17.10 Catfish: The Tv Show 18.00 Ridiculousness 18.40 Jelen Top 10 18.50 MTV Top 20 20.50 3 From 1 21.00 Catfish: The Tv Show 5 Best.Moments.

Ever 21.50 Catfish: The Tv Show 5 Reunion 22.50 Aston Merrygold: In The Zone

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

FOTO UBOD

Avion sultana od Bruneja

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Glavni grad Kube, Havana

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2504

5 4

6

4

2 8

4

6

5

6 3 8

7

3

6

9

8

2

7

5

4

9

3

www.sudokukingdom.com 7 5 1 7 6 9 3 2 8

4

9 3

Daily Sudoku puzzle No. 3075 Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 3325 2015-11-20

2013-08-21

3

5

9 4

4

9

4

8 8

3

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

4

4

3

4

9

1

2

8

6

5

7

8

5

1

4

3

9

7

6

2

2

7

4

8

6

1

3

9

5

9

3

6

2

7

5

1

4

8

7

6

3

5

8

2

4

1

9

4

2

8

9

1

6

5

7

3

1

9

5

3

4

7

8

2

6

Puzzle solution:

8

1

Sudoku puzzle No. 3326 2015-11-21 8

2

4

7

6

3

5

1

9

1

6

7

5

2

9

3

8

4

5

9

3

1

8

4

7

6

2

9

3

5

8

4

1

6

2

7

6

7

1

2

9

5

8

4

3

2

4

8

6

3

7

1

9

5

4

8

2

3

7

6

9

5

1

7

1

6

9

5

2

4

3

8

3

5

9

4

1

8

2

7

6

2015-03-15

3

9 4

7

3

1 8

8

2 9

3

Medium level

2 3

9

2

6

9

4

6

7 6

4

2 5 9

6 4

8 7

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Word Search Puzzle #G687BA

P

J

L

A

G

E

L

J

S

R

O

O

D

O

R

D

E

T

E

G

D

I

F

Y

Y

S

E

O

I

E

D

R

R

F

I

T

S

S

M

E

T

B

E

N

E

E

E

S

H

T

T

T

O

L

C

M

S

O

D

T

V

Q

C

E

T

L

I

R

A

A

E

T

U

F

U

G

R

R

N

S

A

N

T

B

H

E

O

A

E

N

O

S

E

F

D

U

G

A

C

H

L

O

R

I

N

E

N

E

R

U

G

S

T

M

C

A

N

H

V

E

I

A

Y

K

E

H

E

A

T

U

U

C

G

O

M

R

R

P

E

F

R

T

J

N

B

A

O

M

M

I

A

L

S

U

Y

E

K

S

P

E

A

K

I

N

G

N

E

L

T

S

O

L

A

R

D

S

S

G

A

E

K

D

H

S

O

N

G

S

S

Y

L

A

V

I

R

S

Acted Acted A er After Balmy Bamboo Balmy Bashful Bamboo Chlorine Clouded Bashful Cubed Chlorine Denote Clouded Doors Fearing Cubed Feuds Denote Fidgeted Geese Doors Goads Fearing Feuds

Grammar Fidgeted Hunks Geese Imminent Jitters Goads Junior Grammar Lards Laugh Hunks Legal Imminent Listings Jitters Mates Movie Junior Orchid LardsOyster Pansy Laugh Pries

Qualm Revue Ranks Movie Rival Ratty Reaching Snarled Orchid Regime Oyster Retches Solar Revue Pansy Songs Rival Pries Snarled Sorta Qualm Speaking Solar Songs Ranks Vagary Sorta Ratty Speaking Reaching Vagary Mates

Legal

Regime

Listings

Retches

35

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Očekujte pomoć starije i uticajne osobe. Uspješan posao mogu da završe oni koji se bave javnim zanimanjem. Ne razmišljajte o prošlosti, jer to za vas nije dobro.

BIK Kada počne nova radna nedjelja potrudite se da svoje nezadovoljstvo ne pokazujete pred saradnicima, jer bi mogli da iskoriste trenutak i otežaju vam situaciju. Posvetite se voljenoj osobi.

BLIZANCI Uskoro dobijate konkretnu ponudu za drugi honorarni posao.

Prihvatite je, jer možete ostvariti značajne kontakte upravo na taj način, a i finansijska situacija će se vidno popraviti.

RAK Ako je vaš posao u vezi sa inostranstvom na bilo koji način, moći ćete da sklopite dobar posao i ostvariti svoje planove. Krijete svoja osjećanja i pronalazite smisao u tajnoj vezi.

VAGA Bitno je da imate dobru taktiku jer samo na taj način možete da dođete do pravog rješenja.

Zaljubljeni ste i djelujete srećno zbog toga, mada ipak malo više udovoljavate sebi.

ŠKORPIJA Izuzetno ste opterećeni promjenama koje su se desile na polju posla. Možete biti prijatno iznenađeni obrtom situacije tokom naredne nedjelje. Pokušajte da definišete svoje želje.

STRIJELAC Situacija na radnom mjestu se mijenja nabolje. Osjetićete veliku podršku saradnika, ali i nadređenih. Skloni ste pretjeranoj kritici i kao da tražite razlog da ostanete sami.

JARAC Imate mogućnost da prvi put ostvarite važne kontakte s moćnim ljudima i sebi obezbijedite bolji položaj. Veoma emotivno reagujete na partnerove riječi, voljena osoba je dominantnija.

REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron October 24, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Sve poslove obavljate s nevjerovatnom lakoćom. Saradnici se oslanjaju na vas i ukazuju vam veliko povjerenje. Miješate ljubav i prijateljstvo i ne možete sasvim da ih razgraničite.

DJEVICA Može se dogoditi sasvim neočekivani susret koji bi na vas ostavio snažan utisak. Vaša očekivanja se ostvaruju. Iskoristite ovu nedjelju i za telefonske kontakte s prijateljima.

Rješenje iz prethodnog broja: Koka-kola

VODOLIJA Imaćete koristi na poslu od tuđih ulaganja, a ne od novca koji vi ulažete u posao. Važno je da budete u kontaktu sa osobama od povjerenja. Lako se možete upustiti u avanturu.

RIBE Dugo čekate na neku informaciju i veoma ste uznemireni zbog neizvjesnosti. Može vam se posrećiti. Ono što sada tražite jeste sloboda, a ne da vam partner nameće svoju volju.

petak, 14. 11. 2014.

36

MALI OGLASI

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

I Izdajem namješten stan u zgradi preko puta “Hemomonta”, Kontakt 067/206566

Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine.

Tel.069/566-716

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244-616 Prodajem / izdajem poslovni prostor 30m2 u Ulici Vaka Đurovića, Podgorica (zgrada do Gimnazije).

Tel.067/244-616

PLACEVI Kolašin, prodajem plac 1.039m2 centar grada, 100 metara od trga. UTU: Su+P+2+Pk = 1.800m2.

Izuzetna lokacija. Vlasnik 1/1. Tel.+382 69 013 133 Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje.

Tel.067/898-614 Urbanizovani placevi 356m2 i 265m2, 430m2, 1.069m2, 1.500m2, 2.275m2 Žabljak, centar, 1/1, gradnja tri sprata. Poslovni ili privatni objekat. Tel.068/113-516

Prodajem 3.556 m2 zemlje u Zeti KO Bijelo Polje.

Tel.069/689-081 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović. Tel.069/019018 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334-042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666-791

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac 1.6, prešla 135.000 km.

Tel.069/493-279

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail.com

Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473 REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. w w w. h i d r o i z o l a c ija . m e.

Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

MALI OGLASI

POSAO Restoranu u Sutomoru potreban šanker i konobari sa iskustvom, hrana i smještaj obezbijeđeni, uslovi odlični. Tel.067/856-348 i 068/109-999 Caffe pizzeria “IBON” Nikšić - Potrebni: šanker, 2 izvršioca i konobar, 2 izvršioca.

Potrebno radno iskustvo!

Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-802. E-mail: ibon@t-com.me “IMPERIO” d.o.o. Nikšić - Potrebna: 2 trgovca sa iskustvom za rad u Butiku “IMPERIO 1”, TQ “Plaza“ i Butiku “IMPERIO 2”, Stari Grad Budva. Smještaj obezbijeđen! „IMPERIO“ d.o.o. Nikšić.

Kontakt telefoni: 040/212026; 069/364-806. E-mail: ibon@t-com.me

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h Tel. 068/276-363

LIČNO Muškarac 53/180/90 želi upoznati damu finih manira. Poželjno Podgorica, primorje. Tel.067/014-300

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

Potrebni frizeri na ekskluzivnoj lokaciji u Podgorici.

Tel.067023423

Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice.

Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet. Tel.069/101-460

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti... Tel.067/831-662

Vidoviti Bato - Bosanac pomoću gledanja u šolju otkriva vaše: juče, danas, sjutra. Izrada amajlija i trajnih zaštita.Tel.068/504-029

37 31

Prodajem kancelarijske stolove nove i kancelarijsku komodu novu. Herceg Novi.

Tel.068/108-510 Prodajem tepih i tepih staze - očuvano, povoljno.

Tel.069/260-827 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

50

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

SPORT

PARAOLIMPIJCI NA EP U GROZETU Crnogorska paraolimpijska reprezentacija će od 10. do 16. juna učestvovati na Evropskom prvenstvu u Grozetu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta. Našu državu će u Italiji predstavljati Marijana Goranović u bacanju diska, Miloš Ranitović u skoku u vis i Radmilo Baranin u sve tri bacačke discipline.

“Siguran sam, poslije deset godina rada sa reprezentacijom, da će EP u Grosetu biti takmičenje na kojem će sva tri takmičara biti u konkurenciji za medalju. Sportisti su izuzetno spremni i motivisani i naravno očekujem malo sportske sreće koja im nije bila saveznik na prethodnim velikim takmičenjima”, kazao je selektor Igor Tomić.

A.K.

600 TAKMIČARA UČESTVOVAĆE NA ŠAMPIONATU EVROPE U GROZETU

TIP 1X DANA

Osasuna - Himnastik

1

kvota 2,15

DN SAZNAJU LEGENDARNA OSMICA JEDINI KANDIDAT ZA ČELO VPSCG

Nikola predsjednik nakon OI

U kapici sa državnim grbom je osvojio mnogo medalja, bio je prvak Evrope, legenda je i jedan od najboljih igrača u istoriji crnogorskog vaterpola, a sada je vrijeme za neke nove izazove, van bazena - Nikola Janović je, za sada, jedini i najozbiljniji kandidat za novog predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, saznaju Dnevne novine. Naime, aktuelni predsjednik našeg saveza, Srđan Kovačević, odlazi poslije

⌦-------------------------------------NAIME, AKTUELNI PREDSJEDNIK NAŠEG SAVEZA, SRĐAN KOVAČEVIĆ, ODLAZI POSLIJE OLIMPIJSKIH IGARA U RIO DE ŽANEIRU I TIME ĆE SE ZAVRŠITI PERIOD OD DESET GODINA U KOJEM JE ODRAĐEN ODLIČAN POSAO

--------------------------------------⌦ Olimpijskih igara u Rio de Žaneiru i time će se završiti period od deset godina u kojem je odrađen odličan posao. Za vrijeme njegovog mandata je osvojeno zlato u Malagi, sre-

VUJASINOVIĆ NOVI TRENER PRO REKA

Povratak na mjesto uspjeha Pro Reko je na završnom turniru ovogodišnje Lige šampiona stao u polufinalu, a od juče ima novog trenera - Vladimir Vujasinović je novi šef stručnog štaba slavnog italijanskog kluba. Nekadašnji reprezentativac Srbije se tako vraća u Liguriju, gdje je igrao od 2001. do 2008. godine i osvojio 12 trofeja.

“Velika mi je čast što sam ponovo ovdje i što ću voditi ovakvu eki-

pu. Nadam se da ćemo uspjeti da ponovimo sve one dobre stvari kao kada sam bio igrač. Jedva čekam da započnem ovu novu, fascinantnu avanturu”, rekao je Vujasinović.

Sada već bivši trener Partizana je sa ekipom iz Sorija četiri puta bio šampion Italije, tri puta pobjednik nacionalnog Kupa, dva puta je osvajao evropski Superkup i tri puta bio šampion Evrope.

A.K.

bro na Evropskim prvenstvima u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine, dok je u Barseloni 2013. godine osvojena srebrna medalja. Takođe, treba napomenuti i osvajanje

Svjetske lige 2009. godine koja je organizovana u Podgorici, kao rekonstrukcija bazena u Nikšiću.

Ako ne bude nikakvih promjena, legendarna “osmica” će tako postati prvi čovjek našeg saveza, ali prije toga njegovu kandidaturu treba da izglasa Upravni odbor VPSCG. Tu ne bi trebalo da bude problema, jer teško je zamisliti da neko ne da glas legendi, Nikoli Janoviću.

A.K.

SPORT

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1

11.00hATP, WTA Hertongenboš, tenis 18.00hUniks - CSKA, košarka 20.00hOsasuna - Himnastik, fudbal 03.00hKlivlend - Golden Stejt, košarka

SPORTKLUB 2 20.30hUlm - Brose Basket, košarka

ARENASPORT 1

Selektor Obradović i njegov pomoćnik Davidović kuju plan za Rusiju

CRNA GORA IZGUBILA I DRUGI MEČ PROTIV BIH 32:29

OBRADOVIĆ: DOBRE PROVJERE PRED RUSIJU

Nakon poraza u prvom (31:30), rukometna reprezentacija Crne Gore izgubila je i u drugom prijateljskom susretu od selekcije Bosne i Hercegovine (32:29). Sastav Ljubomira Obradovića, u kojem nije bilo rovitih Žarka Pejovića, Nemanje Grbovića, kao ni Vladana Lipovine, odnosno Vuka Borozana, nije uspio da popravi utisak u Mostaru, ali mu je provjera protiv dobro poznatog rivala i te kako koristila pred baraž dvomeč za Svjetsko prvenstvo protiv Rusije 12. i 15. juna.

“Uprkos porazima zadovoljan sam viđenim. Igra-

li smo bez nekoliko igrača, ali je to dobro izgledalo. Dobro nam je došla ova provjera, tokom koje smo radili na nekim stvarima pred te mečeve sa Rusijom, koju smo prostudirali, a i još ćemo je analizirati do tog prvog meča u Moskvi”, ističe selektor Obradović.

Jedan od najboljih igrača “lavova” Vuko Borozan i dalje je pod velikim znakom pitanja za velike duele sa Rusima zbog povrede palca desne šake. Gorostasni Cetinjanin ima male šanse da nastupi u baražu, ali...

“Vidjećemo. Ovih dana

će raditi sa loptom, pa ćemo zajedno vidjeti i odlučiti što dalje. U ovom trenutku ne možemo ništa više reći o tome”, poručuje Obradović, u čijem timu je juče najefikasniji bio Stefan Čavor sa pet postignutih golova, dok su u redovima Bosne i Hercegovine najbolji bili Senjamin Burić i Marko Tarabokija sa po pet golova.

Podsjetimo, naša reprezentacija igrala je protiv Rusije na Evropskom prvenstvu u Poljskoj, gdje je 20. juna u posljednjem kolu grupne faze, izrešetana povredama, izgubila (28:21).

A.P.

ZAVRŠNI TURNIR AMATERSKE REGIONALNE LIGE

Djevojke Gorice vladarke regiona Foto:Facebook

Rukometašice Gorice su nove šampionke Amaterske regionalne lige! One su u finalu završnog turnira koji je održan u Ulcinju savladale Lokomotivu iz Mostara. Treće mjesto je zauzeo Leotar iz Trebinja. Za MVPa turnira proglašena je Amina Bicić iz podgoričkog kluba. Tokom tri dana turnira odigrano je devet utakmica među kojima i prijateljska utakmica Metkovića i Dubrovnika. Što se tiče kadetske lige prvo mjesto je pripalo Metkoviću, druga je bila Iskra iz Stolca, dok je Lokomotiva sezonu završila na trećoj poziciji. Najbolja igračica u kadetskom konkurenciji je Ivana Grmoja iz Metkovića.

A.K.

21.00hLaboral Kuća - Barselona, košarka 01.30hBrazil - Haiti, fudbal 04.00hEkvador - Peru, fudbal

ARENASPORT 2 19.00hFMP - Mega Leks, košarka

ARENASPORT 4 20.45hPortugal - Estonija, fudbal

EUROSPORT 11.00hATP Štutgart, tenis 14.00hATP Štutgart, tenis 16.00h Biciklizam 17.15hATP Štutgart, tenis

EUROSPORT 2

NE PROPUSTITE

Klivlend - Golden Stejt Sportklub 1, 03.00h

51

52

SPORT

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

Kao maslinova grančica

Andreas Voroncos potpisao je dizajn baklje na Olimpijskim igrama u Atini 2004. godine. Inspirisana je maslinovom grančicom, ali dizajnirana tako da podsjeća na sam plamen. Napravljena je i od metala megnezijuma, ali i od samog maslinovog drveta. Sportisti su je okarakterisali kao najpraktičniji izbor za nošenje tokom štafete do tada.

XXXI OLIMPIJSKE IGRERIO IGRE RIO 2016 2016 5 5 21. AVGUST

Ideali antike i m

⌦ Miloš Antić

D

izajn Olimpijske baklje u godinama za nama oslikavao je želju organizatora da se približe antičkim idealima, odaju počast lokalnim vrijednostima ili udare pečat modernog vremena i najave budućnost.

To je jedna od najvećih počasti i prestiž za slavne juvelirske kuće, a u prethodnim godinama bilo je odluka i da se ovaj posao povjeri majstorima industrijskog dizajna.

Sveukupno, moderniji dizajn je svih ovih decenija bio popularniji od onoga koji je inspirisan antikom. Sportisti najčešće nemaju zamjerke, osim u slučajevima kada je bilo kritika da je baklja preteška, kao u slučaju Zimskih olimpijskih igara u Torinu. Najpoznatiji je jednostavan dizajn baklje Igara u Londonu 1948. godine, koji je potpisao Ralf Lejvers – jednostavan, tanak cilindar koji se širio i koji je imao dršku poput mača. Bio je inspiracija za brojne Olimpijske baklje u budućnosti.

■ RANI PRIMJERI Uspio dizajn je, na primjer,

onaj za Igre u Rimu 1960. godine. Elegantnu baklju od aluminijuma, koju je prekrivala bronza dizajnirao je Pjerluiđi Nervi, u skladu sa tradicijom baklji u antičkom Rimu.

Minimalistički dizajn prvi je predstavio Kenzo Tange za Igre u Tokiju 1964. godine. Bio je odraz umjetničkog trenda tog vremena, a podsjećao je na čuvene katana mačeve samuraja.

Kritikovana je baklja na Olimpijskim igrama u Meksiko Sitiju 1968. godine, jer je po priznanju umjetnika Džejmsa Mektalfa inspirisana meksičkom rendalicom za krompir! Na vrhu je postavljen natpis “Meksiko 1968“.

Već su Igre u Minhenu 1972. donijele futurističku baklju sa simbolima Sunca, Mjeseca i zvijezda, po dizajnu Džordža Hjuela.

Trougao iz Londona Baklja Igara u Londonu 2012. godine imala je trougaoni oblik i napravljena je od aluminijuma.

Simbol trougla je, po zamisli dizajnera Edvarda Barbera i Džoj Osgerbi, ukazivao na tri osnovne olimpijske vrijednosti (poštovanje, izvrsnost i prijateljstvo), kao i

■ KOMETA I ZMAJEVI

Interesantno da je baklja Igara u Montrealu 1976. godine imala maslinovo ulje kao gorivo, što je bio omaž antičkim Igrama u Grčkoj. Zato su već u Moskvi 1980. godine organizatori imali futurističko i uspjelo rješenje – baklju koju je inspirisala kometa, po dizajnu Borisa Tučšina. Ovakva baklja čak je i patentirana u Sovjetskom Savezu.

olimpijski moto “Brže, više, jače”.

Takođe, na ovaj način se isticala činjenica da je London grad koji je prvi ugostio Olimpijske igre tri puta - 1908, 1948. i 2012. godine. Olimpijska baklja je napravljena od zlata, dok je paraolimpijska baklja bila od srebra.

Za Igre u Los Anđelesu 1984. korišćena je baklja sa olimpijskim motom “Brže, jače, bolje” i olimpijskim krugovima između svake riječi. Četiri godine kasnije u Seulu imali smo baklju sa ugravirana dva zmaja, kao simbolima Istoka i Zapada. Igre u Barseloni 1992. godine imale su jasno modernističku umjetničku crtu, a po mnogima upravo je baklja sa tih Igara najljepša. Dizajnirao je Andre Rišard, u obliku cvjetnog pupoljka i atletske

štafete... Već naredna, u Atlanti 1996. godine, bila je “kitnjastija”, sa 22 “kraka” koji su simbolisali gradove koji su do tada ugostili Olimpijske igre i imena svih organizatora ugravirana na njenom dnu do te godine. Potpuni zaokret donio je Sidnej 2000. godine – baklju koja je simbolisala tri simbola Australije, bumerang, Sidnejsku operu i vode Indijskog okeana i Pacifika. U brojnim izborima, izabrana je za najljepšu do sada.

SPORT

Foto:

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

modernog Pekinški “Oblak sreće” Za Igre u Pekingu 2008. godine predstavljena je olimpijska baklja kompanije Lenovo, po tradicionalnom kineskom dizajnu, simbolu “Oblaka sreće”.

Predstavljala je pet elemenata koji po kineskom tradicionalnom vjerovanju

čine cijeli univerzum. Vrh je simbolisao rijeke, jezera, mora i okeane, a donji dio ljude, životinje, šume, planine, pustinje, gradove i sela Kine. Logo je na sredini baklje, a dominira boja trule višnje, koju Kinezi smatraju nacionalnom.

Dizajn baklje je jedna najvećih počasti i prestiž za slavne juvelirske kuće, a u prethodnim godinama bilo je odluka i da se ovaj posao povjeri majstorima industrijskog dizajna.

Šta tačno gori?

Od Igara u Minhenu 1972. godine na olimpijskoj štafeti od Olimpije do Minhena kao gorivo je korišćen gas, smješa propan-butan. Cilj je bio jasan, da se obezbijedi dugotrajan plamen koji je teško ugasiti u slučaju pada baklje ili u ekstremnim vremenskim uslovima. Čak 8.000 baklji napravljeno je za štafetu Igara u Londonu 2012. godine, a samo 22 za Igre u Helsinkiju 1952. godine. Na ovaj način teži se da se izbjegnu pokušaji da se ukrade ona najdragocjenija baklja, na kraju štafete na Olimpijskom stadionu. Najčešće jako malo ljudi zna tačno koja je bila posljednja na kojim Igrama i gdje se čuva.

JOŠ 58 DANA

53

SPORT

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

XV EVROPSKO PRVENSTVO

JO

42

Š 2 DANA

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) NAJSKUPLJI TIM EVROPSKOG PRVENSTVA U FRANCUSKOJ

PREDATOR PREDVODI SVEMIRSKI TITANIK 680 MILIONA EURA VRIJEDI NAJSKUPLJIH 11 EVROPSKOG PRVENSTVA.

Najskuplji igrač Evrope sa 110 miliona eura: Kristijano Ronaldo Bliži se veliki fudbalski spektakl - Evropsko prvenstvo u Francuskoj.

Gotovo sve je ispričano u najavi 15. kontinentalnog prvenstva, od istorije do predstavljanja reprezentacija, stadiona...

Međutim, ostala je jedna disciplina, a to je najskuplji tim Eura. Naravno, u pitanju je gotovo najbolje što fudbalska planeta trenutno ima, ako računamo da izostaju jedan Lionel Mesi, Nejmar ili Luis Suarez.

Najskuplji tim vrijedi nevjerovatnih 680 miliona eura, a parametar za to je specijalizovani sajt “Transfermarkt”.

Od strašnog Manuela Nojera na golu, do Serhija Ramosa, Žeroma Boatenga, Đerara Pikea, Davida Alabe u odbrani, preko Pola Pogbe, Gereta Bejla, Tomasa Milera i Edena Azara u ofan-

zivnom veznom redu, pa sve do napada gdje caruju Kristijano Ronaldo i Robert Levandovski, prostiru se magičnih 11, čija bi ukupna vrijednost mogla da prehrani veliki dio planete.

A, na primjer, u timu nema mjesta za Antoana Grizmana, koji vrijedi 70 miliona eura, zatim Serhija Busketsa, Kokea, Kevina de Brujnea, za koje je potrebno izdvojiti 60 miliona, Luku Modrića, Tonija Krosa, Ivana Rakitića, Mezuta Ozila (svi po 50 miliona), Seska Fabregasa, Rahima Sterlinga (po 45)...

Jednostavno, djeluje impozantno koliko je fudbal tokom godina i decenija napredovao, kako po kvalitetu, tako i po finansijskom parametru, koji je definitivno dostigao neke neslućene i, pomalo, astronomske visine. A.P.

Izabran najbolji tim u istoriji EP

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) izabrala je, nakon 3.500 anketiranih navijača, najbolji tim u istoriji Evropskih prvenstava. Na golu je Đanluiđi Bufon, odbranu čine Paolo Maldini, Franc Bekenbauer, Karles Pujol i Filip Lam, u veznom redu su Andrea Pirlo, Andres Injesta, Zinedin Zidan, dok je mjesto u napadu rezervisano za Tijerija Anrija, Marka van Bastena i Kristijana Ronalda. Kada je u pitanju ukupan broj osvojenih glasova Zidan i Maldini su bez premca. Francuz je osvojio 255.694 glasa, a italijanski defanzivac 240.409. To su jedina dva igrača sa preko 200.000 glasova.

Slijede Bekenbauer (183.436), pa Pirlo (171.570), Ronaldo (169.605), Inijesta (168.947), Pujol (166.735), Anri (165.136), Lam (163.463), Bufon (129.277) i Van Basten (128.782).

SRIJEDA, 8. 6. 2016.

SPORT

43

MARKO ILINČIĆ RASKINUO UGOVOR SA FK BUDUĆNOST

Praksa kluba je da tjera svoju djecu Marko Ilinčić Pored Ilinčića, Agovića i Roganovića plavi su raskinuli ugovor sa Milanom Mirosavljevim, dok plejadi fudbalera - Ljuljanović, Vušurović, Mirković, Pejaković, Hočko, Radunović, Raičković, Burzanović, Vukčević - obaveze ističu za deset dana. Ipak, svi nabrojani su obavezni da igraju Evropu

NAPADAČ BORIS KOPITOVIĆ NA RASKRSNICI

Mladost i Rudar na vezi Ima samo 21 godinu, na 30 utakmica je postigao 13 golova, a sa takvim pedigreom predstavljaće bombu prelaznog roka u Crnoj Gori - interesanti su već isplivali - napadač Petrovca Boris Kopitović se nalazi na meti Mladosti i Rudara. Šampion je već pikirao centarfora, ali se u posljednji tren javio osvajač Kupa Crne Gore sa svojom ponudom, pa je potencijalni mladi reprezentativac sada na raskrsnici...

Kako smo čuli, Kopitović je bliži prelasku u tabor “romantičara”, ali jasno je da “rudari” neće odustati od egzekutora pošto im je potreban napadač kako bi sljedeće sezone napali duplu krunu.

B.T.

Kopitović

BOKELJI RJEŠAVAJU PITANJE CENTARFORA

Vučinić na pragu Bokelja Lijevi bek Nikola Čelebić je napustio Bokelj pojačavši Radnik iz Bijeljine, napadač Dejan Đenić će napustiti “bokelje” poslije Evrope (možda i prije), a prvoligaš iz drevnog grada je krenuo u reakciju na pragu Kotorana se nalazi centarfor Jovan Vučinić.

Bivši mladi reprezentativac Crne Gore koji ima

23 godine dolazi iz drugoligaša Mornara, a iza sebe je imao solidnu sezonu pošto je na 28 utakmica postigao šest golova.

Bokelj će u karijeri brzonogog napadača biti sedmi klub pošto je ranije nosio dresove Teleoptika, Smedereva, Čukaričkog, Jagodine, Mornara i Radnika iz Bijeljine.

B.T.

Prvotimci su odbili da treniraju dok im se ne isplate dvije plate od tri koje se duguju, Evropa je pod znakom pitanja, jer UEFA dolazi u kontrolu 15. jula, a klub koji je u problemima je odlučio da raskrsti sa svojom djecom.

Budućnost je sporazumno raskinula ugovor sa Markom Ilinčićem, Jasminom Agovićem, Markom Roganovićem...

“Stručni štab više ne računa na mene. Dobio sam sporazumni raskid ugovora. Teš-

KOPA AMERIKA

Emotivni heroj Anhel di Marija

Kompletirano je prvo kolo na 100. izdanju Kopa Amerike, Panama je bila bolja od Bolivije sa 2:1, ali priča noći između ponedjeljka i utorka je definitivno Anhel di Marija - Argentina je savladala aktuelnog šampiona Čile sa 2:1, a superstar PSŽ-a je odigrao pod ogromnim emocijama...

Di Marija je prvo postigao gol, a onda je asistencijom za Envera Banjegu zaključao utakmicu u koju je ušao sa saznanjem da mu je preminula baka...

“Da nisam igrao znam da bi baka bila jako ljuta na mene. Već mi nedostaje”, rekao je Di Marija.

SEMAFOR: Panama Bolivija 2:1 (Perez 11’, 87’ - Arke 54’), Argentina - Čile 2:1 (Di Marija 51’, Banjega 59’ - Fuenzalida 90+3’).

GRUPA A: Kolumbija 3, Paragvaj 1, Kostarika 1, SAD 0. GRUPA B: Peru 3, Ekvador 1, Brazil 1, Haiti 0. GRUPA C: Meksiko 3, Venecuela 3, Jamajka 0, Urugvaj 0.

GRUPA D: Argentina 3, Panama 3, Bolivija 0, Čile 0.

B.T.

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Izdavač: Novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

ko mi je to palo, jer je Budućnost moj klub. Tu sam bio od svoje desete godine”, rekao je Ilinčić koji je u tek završenoj sezoni upisao 25 nastupa u plavom dresu.

Marko je otišao ogorčen...

“Bio sam član svih reprezentativnih selekcije - od pionirske do mlade. Od potpisivanja profesionalnog ugovora odigrao sam više od 1.000 minuta u dresu Budućnosti, dao dosta odlučujućih golova, igrao Evropu... Odjednom ne valjam, ali to je problem lju-

di u klubu”, poručio je 20-godišnji ofanzivac...

“Nisam jedini koji je potjeran iz kluba. To je izgleda praksa sa djecom kluba.

Smatram da nisam to zaslužio, ali to mi je ujedno podstrek da dokažem da sam pravi igrač. Posebnu zahvalnost dugujem sportskom direktoru Antu Drobnjaku, a mom bivšem klubu želim puno uspjeha”, podvukao je Ilinčić, koji će uskoro znati gdje će nastaviti karijeru (najbliži je Grblju).

B.T.

REPREZENTATIVNI LIJEVI BEK IMA NOVI KLUB

Balić pojačao Sarajevo Iz rumunske Lige 1 u Premijer ligu Bosne i Hercegovine - povremeni reprezentativac Crne Gore Saša Balić je novi lijevi bek Sarajeva!

Momak koji ima 26 godina i koji je za A selekciju odigrao 12 utakmica (posljednji put crveni dres nosio protiv Rusije u porazu od 2:0 12. oktobra 2015) potpisao je sa bordo timom dvogodišnji ugovor, a dolazi kao veliko pojačanje koje je za Targu Mureš

prošle godine odigralo 19 utakmica...

Sarajevo je prošlu sezonu završilo na poziciji broj četiri, a sljedeće sezone cilj će biti - titula... B.T.

REPUBLIKA IRSKA UNIŠTILA CRNU GORU 9:0

Debakl crvenih dama

DABLIN - Stadion: Tagart. Strijelci: Konoli u 3’, O’Gorman u 11’, 53’, 58’, Roče u 45’, 65’, 69’, Kvin u 62’, F. O’Saliven u 83’. Sudija: Ivana Projkovska (Makedonija). Žuti kartoni: Litehon, Kvin (Republika Irska), Đukić, Đoković, Rondović (Crna Gora).

REPUBLIKA IRSKA: Burne, Peri, Kvin, Dagan (od 63’ O. O’Saliven), O’Gorman (od 77’ F. O’Saliven), Litehon, Rasel, Konoli (od 46’ Mekejb), Roče, De Bursa, Mekkarti.

Selektor: Susan Ronan

CRNA GORA: Obradović, Radanović (od 46’ Popović), Rondović, Trutić, Đurković (od 79’ Božić), Bulatović, Vulić, Bojat, Đukić, Đoković (od 59’ Zlatičanin), Kuč. Selektor: Derviš Hadžiosmanović Još jedan poraz u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, ali sada poraz koji boli - ženska fudbalska selekcija Crne Gore je demolirana od Republike Irske rezultatom 9:0.

Debakl je viđen u Dablinu, a poraz je mogao da bude ubjedljiviji...

B.T.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

aktuelno

zanimljivo

POSLIJE DVA DANA

Skidali djelove auta i izvukli zmiju otrovnicu Pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krtoli uspjeli su juče popodne da izvuku zmiju iz automobila, u krtoljskom zaseoku Gošići.

Nesvakidašnja akcija vatrogasaca trajala je dva dana, a da bi zmiju izvukli morali su skidati djelove sa vozila, jer je u pitanju bila otrovnicu od dva metra.

Prema riječima komandira Stefana Kostića, ovo društvo je pozvao Mladen Klarin iz Gošića koji

je prijavio da je u njegovoj “škodi oktaviji“, koja je bila parkirana ispred kuće, primijetio zmiju.

“Uzalud smo pokušavali raznim znanim i neznanim načinima da izvučemo zmiju. Na kraju smo morali skidati dio po dio sa auta, točak i plastiku na podnožju motora. Na kraju je naš pripadnik uspio da u rukavicama uhvati zmiju za rep. Nekako smo je vezali i izvukli“, rekao je Kostić, prenosi Radio Tivat.

KAO DA SU SE TEK UPOZNALI

Šešelj tražio od Vučića da se okrene Rusiji Lider SRS Vojislav Šešelj izjavio je juče da je mandataru za sastav nove vlade Aleksandru Vučiću prenio da neće biti dio buduće vlade. Šešelj je novinarima u parlamentu rekao da je odmah na početku razgovora Vučiću saopštio da je SRS spremna na saradnju i koalicioni sporazum pod uslovom da on i njegova vlada napuste po-

litiku učlanjenja u EU i preorijentišu se na integraciju sa Rusijom.

Upitan kako je doživio susret sa Vučićem nakon osam godina, Šešelj je rekao da je izgledalo kao da se prvi put srijeću i upoznaju. Šešelj je kazao i da na sastanku nije bilo riječi o prošlosti, da su jedan drugome rekli “dobar dan”, da je ponuđen kafom i vodom na sastanku.

BRISEL

Tijelo “slijepog putnika” nađeno u prtljažniku aviona Tijelo “slijepog putnika” nađeno je juče u prtljažniku aviona koji je iz Dakara, glavnog grada Senegala, stigao na međunarodni aerodrom Zaventem, u Briselu, saopštilo je tužilaštvo.

“Jednog mrtvog Afrikanca našli su tehničari u prt-

ljažniku aviona “Brasels erlajnasa” koji je iz Dakara danas stigao na Aerodrom Zaventem”, navelo je tužilaštvo, prenosi agencija Belga.

Prema navodima tužilaštva, nije nađen nikakav dokument slijepog putnika, a istraga je otvorena.

Radio Tivat

PAO SA BICIKLA

Bora Đorđević slomio ključnu kost Legendarni muzičar Bora Đorđević (63) tokom boravka u Sloveniji, pao je sa bicikla i polomio ključnu kost. Muzičar je sa suprugom Dubravkom Milaković (40) otišao u Sloveniju, ali mu je odmor došao glave.

Naime, lider čuvenog benda “Riblja čorba”, pao je dok je vozio bicikl i slomio ključnu kost. Nije poznato kako je došlo do pada, ali su povrede koje je zadobio ozbiljne. Muzičar se nedavno treći put oženio i to sa 23 godine mlađom djevojkom, koja je porijeklom iz Slovenije.

SUPERTATA

Šta Đoković radi kad se ugase kamere Nakon osvajanja dragocjenog turnira Novak Đoković nije odlučio da svoje slobodno vrijeme provodi na jahtama i u društvu poznatih, već se spustio do plaže kako bi dan proveo sa svojom porodicom.

Jelena Đoković je na svom Instagram profilu objavila dirljivu sliku

Novaka i Stefana kako se igraju u plićaku na plaži.

Iako možda mnogima na

terenu izgleda kao superheroj, Novak je van terena definitivno supertata.

PROJEKAT INVESTICIONO RAZVOJNOG FONDA ZA VISOKOŠKOLCE ª MOŽEŠ I TIº

BROJ

26 USPJEŠNI SU IMALI VOLJU, A NEUSPJEŠNI SAMO ŽELJU

Riječ urednika Ana Nives Radović

Forbsove liste Riječi čuvenog američkog autora komedija Roberta Orbena “Svakog jutra kada ustanem pogledam Forbsovu listu najbogatijih ljudi u Americi. Ako me nema tu, odem na posao” mnogo su više od detalja humorističkog teksta koji razbija rutinu radnog dana.

Ove sedmice na Forbsu je objavljena lista najuticajnijih žena svijeta, o kojoj je bilo riječi u svim vodećim medijima, koji su ukazivali na razloge ovog poretka. Pojam kojim se Forbs rukovodi kada analizira moć sveobuhvatan je, budući da su mu na zajedničkoj listi najmoćnjih ljudi svijeta i državnici, i diktatori, i papa, i tajkuni i inovatori, uz neko i dalje otužno podsjećanje da ovi posljednji nikako da dospiju na pozicije označene jednocifrenim brojevima. No, dok svjetski mediji bruje o uticajnim liderkama ili tek suprugama uticajnih lidera koje su se takođe našle među njima, pomalo nezapaženo prolazi lista 30 afričkih preduzetnika koji imaju manje od 30 godina, a već su veoma bogati. Njihova priča ne liči na životni put osnivača Facebooka Marka Zakerberga, oni se nijesu školovali na prestižnim fakultetima, često nijesu imali ni najosnovnije uslove za život, no ipak, idejama i inovacijama kojima su doprinijeli zajednici ostvarili su ono o čmu mnogima ne bi uspjelo ni da maštaju. U pričama o uspjehu, kako u medijima, tako i akademskim institucijama, dominiraju uglavnom pojedinci koji su “ostvarili američki san” i za mnoge je dovoljno da su Evropljani da ih ta ideja obeshrabri. U drugom dijelu svijeta, gdje je baš sve, od klime do društveno-političkog sistema daleko od željenog, mnogima koji startuju sa lošije pozicije uspijeva mnogo više i upravo oni, a ne zapadnjački biznismeni, su oni čiji primjer, makar u ovom dijelu svijeta, treba slijediti.

INTERVJU

Inovatori ne odbacuju kapitalizam jer su svjesni mogućnosti PREDUZETNIK I AUTOR PROJEKTA “BRANIOCI KAPITALIZMA” MAJKL VILIJAMS UDG FAKULTET ZA INFORMACIONE SISITEME I TEHNOLOGIJE

Da li je informatika generator razvoja i zanimanje budućnosti

STARTAP BEE AND ME ZA MONITORING KOŠNICA

Do uspjeha se stiže radom, učenjem i posvećenošću

SANTERI KOIVISTO, IZVRŠNI DIREKTOR MINECRAFTA

Mladima smo pružili novu priliku da uče kroz igrice BLUE COACH

Kosmos u srcu za sebe i za druge

II MINISTARSTVO ODBRANE PRVI SERTIFIKAT U CG DODIJELILO FIDELITY CONSULTINGU NCAGE kôdom omogućeno učešće na tenderima NATOagencija Dobijanje kôda predstavlja i obavezu promovisanja ekonomskih benefita članstva Crne Gore u NATO za sve domaće privredne subjekte Ministarstvo odbrane Crne Gore dodijelilo je juče NATO NCAGE kôd broj A016W konsultantskoj kompaniji Fidelity Consulting iz Podgorice kojom joj je omogućeno učešće na tenderima koje raspisuju NATO agencije. Fidelity Consulting je prva i za sada jedina konsultantska kompanija u Crnoj Gori koja je dobila NATO NCAGE kôd.

“Dobijanje kôda čini nam veliko zadovoljstvo, ali i obavezu da nastavimo da promovišemo ekonomske benefite članstva Crne Gore u NATO za sve crnogorske privredne subjekte. Zahvaljujući velikoj logističkoj podrš-

ci i edukativnoj ulozi u prvom redu Ministarstva odbrane Crne Gore, Privredne komore Crne Gore i Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO, nadležnim sektorima u Ministarstvu odbrane Crne Gore zvanično smo prezentovali naše usluge i ispunili svu neophodnu dokumentaciju za dobijanje NATO NCAGE kôda”, istakao je izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković.

Prema njegovim riječima, posebno je važno naglasiti ulogu načelnika Direkcije za standardizaciju i kodifikaciju, pukovnika doc.dr Marinka Aleksića, koji je sa svo-

Uz NATO NCAGE kôd, moguće je ponuditi usluge tržištu koje uz Crnu Goru čini 29 država, koje imaju bruto domaći proizvod veći od 37 biliona dolara, a u kojima živi 906 miliona ljudi

jim timom iz Ministarstva odbrane u svakom trenutku pružao nesebičnu ulogu u promociji, ali i podršci u samom procesu registracije za NATO NCAGE kôd.

“Imajući u vidu dosadašnje iskustvo, ne sumnjamo da će se ova saradnja nastaviti još jačim intenzitetom u naredom periodu. Dobijanje NATO NCAGE kôda je značajan korak ka strateškom pozicioniranju kompanije Fidelity Consulting na crnogorskom, regionalnom i zašto ne reći na globalnom tržištu, jer mi potrebe klijenata dizajniramo jedinstvena rješenja orijentisana na boljim upravljanjem finansija-

ma, edukacijom za srednji i top menadžment kao i referentnim poslovnim savjetovanjem”, dodao je Vuković.

Uz NATO NCAGE kôd, moguće je ponuditi usluge tržištu koje uz Crnu Goru čini 29 država, koje imaju bruto domaći proizvod veći od 37 biliona dolara, a u kojima živi 906 miliona ljudi.

Imajući u vidu da će Crna Gora krajem ove ili početkom 2017. godine biti punopravan član NATO, Fidelity Consulting se intenzivno priprema da budemo i prva konsultantska kompanija koja će pripremiti prvi NATO tender iz ove oblasti u Crnoj Gori.

INTERVJU: AUTOR PROJEKTA “BRANIOCI KAPITALIZMA” MAJKL VILIJAMS

III

Inovatori ne odbacuju kapitalizam jer su svjesni svojih mogućnosti D a bi se razumio kapitalizam i da bi se njegovale njegove vrijednosti potrebno je da postoje sve druge slobode koje pojedincu pripadaju. Ovu činjenicu često zanemarujemo, pa u nedostatku objašnjenja, druge pojave nazivamo kapitalizmom.

Majkl Vilijams je osnivač investicionog savjetovališta za finansijsko planiranje ALTIUS Financial Inc. u Denveru u Koloradu, specijalizovanom za upravljanje ulaganjima. Sa više od 30 godina u uspješnog bavljenja preduzetništvom i investiranjem omogućava klijentima da uvećaju imovinu i unaprijede biznis. ● Ideju odbrane kapitalizma mnogi poistovjećuju sa odbranom sistema kojeg mnogi smatraju uzrokom svih postojećih problema, no Vaš pristup je da se to dešava jer nemamo jasnu sliku. Na osnovu kojih ličnih iskustava tvrdite da kapitalizmu kao ideji pristupamo pogrešno?

Vilijams: Preduzetnik sam i počeo sam svoj biznis kompanijom koja se bavi investicionim savjetovanjem. Ono čime se bavim je pomaganje ljudima da na što bolji način ulažu svoj novac kako bi u budućnosti mogli bez problema da se penzionišu, da pošalju svoju djecu na koledž ili da rade bilo šta što budu željeli u životu koji na ovaj način postaje sigurniji. Sa druge strane, moj posao predstavlja i promovisanje vrijednosti koje baštini kapitalizam i osnovao sam organizaciju koja staje u odbranu kapitalističkih principa, prije svega jer sam primijetio da je izuzetno velik broj poslovnih ljudi, a još veći broj političara koji uopšte ne razumiju ni ideju ni smisao kapitalizma. U najvećem broju slučajeva kapitalizam mnogima služi kao opravdanje i izgovor za brojne probleme koji nastaju iz drugih razloga. To ne samo da nije tačno, već nije ni fer. Upravo iz želje da budemo pravični i da pošaljemo pravu poruku, kako bismo otkrili pravo značenje kapitalizma insistiramo na tome da je za početak najvažnije razumjeti ideju slobodnog preduzetništva i poslovanja, kao i zbog čega je to dobro kada je riječ o svim

onim benefitima koje pojedinci širom svijeta dobijaju, a koje im pružaju osjećaj života u slobodnom sistemu. ● Zbog čega o izvornoj ideji kapitalizma ne znamo do te mjere da ga smatramo nepoželjnim i nepravičnim?

Vilijams: Problem je u tome što se većina ekonomista, čak i onih koji se zalažu za vrijednosti slobodnog tržišta, uglavnom koriste statistikama. Njihova tumačenja uglavnom se svode na priču o ponudi i tražnji, ali oni nikada suštinski ne objašnjavaju kako sve to funkcioniše. Oni zastupaju vjerovanje da će ljudi biti produktivniji u uslovima kada je tržište otvoreno, ali njihovim stavovima nedostaje povezanost sa stvarnim razlozima zbog kojih su takve okolnosti prednost, a ne nedostatak.

Jednostavno, većina ekonomista ignoriše potrebu da objasni zašto je jedan sistem dobar ili, ako to čini, koristi se argumentima koji ne odražavaju stvarnost. Zbog toga mnogi kapitalizmom najčešće nazivaju nešto što on uopšte ne predstavlja. Moja uloga u ovom slučaju je da edukujem javnost, ne samo o nastanku i razvoju ove ideje kroz istoriju, već i o onome kako je za pojedince moguće da prednosti slobodnog tržišta koriste na pravi način. ● U razgovoru sa preduzetnicima lako se uočava da su u jednom trenutku prihvatili kapitalističke vrijednosti, čak iako su im se do tada protivili. U kojem trenutku zapravo spoznajemo suštinu i kako se naš odnos prema radu i zaradi u tom procesu mijenja?

Vilijams: Postoji znatan broj ljudi danas koji ubira koristi od aktivnosti koje su izvan kapitalističkog sistema i smatraju da im je to dovoljno, iako nikada nijesu upoznali slobodu koju kapitalizam može donijeti. Međutim, uzmimo za primjer velike inovatore. Na

primjer, iPhone koji danas koristimo rezultat je odluke Stiva Džobsa da se posveti kreiranju uređaja koji će se, prije svega, funkcionalnošću i elegancijom ispunjavati standarde koje je on sam postavio. Jednostavno, želja da kreiramo stvari koje nam se dopadaju, ponudimo ih drugima i zarađujemo od toga zapravo je ono što predstavlja iskorak iz svijeta u kojem se odbacuju vrijednosti kapitalizma. Trenutak u kojem te vrijednosti počinjemo da prihvatamo je onaj u kojem spoznajemo svoju slobodu, talenat, želju za kreativnošću i smisao da uradimo nešto što će naići na tražnju, a što će nama ujedno donijeti, prije svega materijalnu korist. Oni koji to učine zapravo su svjesni sopstvenih potencijala i, prije svega, iskreni su prema sebi kada razmišljaju o tome šta zaslužuju i šta mogu da proizvedu i ponude drugima. ● Sa druge strane, postoji veliki broj ljudi koji nikada nije osjetio prednosti takvog načina poslovanja i življenja. Koliko je za njih teško da promijene svijest po ovom pitanju?

Vilijams: Postoji veoma veliki broj ljudi koji nijesu toga svjesni. Oni smatraju da svi samo treba da vodimo računa jedni o drugima i da će se uvijek naći neko da im pomogne, ma šta radili, ma koliko pogrešne odluke donosili i ma koliko rizične ili štetne stvari radili. Međutim, najbolje uvijek možemo pomoći sami sebi. Svako od nas ima neki dar, znanje ili vještinu koju treba da razvija. Svako od nas se rađa kao posebno biće i svako može da, zahvaljujući znanjima koje je stekao, stvori neku vrijednost. Ovo ne znači da je svako u stanju da bude veliki inovator ili uspješni sportista, ali svakako posjeduje nešto što treba da razvija i o čemu treba da uči, kako bi unaprijedio svoj životni status. Nije

nimalo jednostavno izdvojiti se i biti sebičan u pozitivnom smislu kada se svojim vrlinama posvetite tako što ih razvijate i upotpunjavate korisnim znanjima. Ipak, onaj trenutak u kojem se pojedinac odriče lakšeg načina življenja i rada i prelazi na onaj koji je pun prepreka, znajući da će se ta odluka isplatiti, zapravo i jeste trenutak u kojem se spoznaje suština kapitalizma. Tada počinjemo dugoročno da razmišljamo, da uređujemo svoju viziju za sjutra, za iduću godinu, za pet narednih… ● Pitanje kapitalizma prepliće se sa pitanjima s jedne strane demokratije, a s druge ljudskih prava. Da li griješimo i kada analiziramo međusobni odnos ovih triju pojmova?

Vilijams: Da biste imali kapitalizam morate, prije svega, imati slobodu. Da bi postojala sloboda ljudi treba da budu vođeni svojim idejama i individualnošću. Kada god se naazite pod kontrolom, kada ne možete da sagledate stvar iz drugog ugla ili ne postoji mogućnost da drugačije razmišljate i rukovodite se tim rezonima jednostavno nema riječi ni o kapitalizmu, niti o procvatu ekonomije. Sloboda i kapitalizam su paralelni u svakom trenutku tamo gdje ih ima.

Ovo se, međutim, veoma često miješa sa demokrati-

jom, iako zapravo demokratijom uvijek nazivamo proces u kojem imamo lidere, uglavnom moćne, i samim tim to nije demokratija. Moć je u individualnosti, sposobnosti pojedinca da sam upravlja svojim životom, a ne da slijedi ono što mu je nametnuto. To što imamo pravo glasa i što mnogi misle da, naročito oni koji su ga kasnije dobili treba da slave zbog toga, zapravo je zabluda, jer glasanje nije jedino gdje naš izbor treba da utiče na način na koji živimo. Ovo pravo jeste važno u političkom smislu, no samo je mali dio onoga što se smatra ljudskim dostignućem, jer sloboda izbora i odlučivanja treba da bude konstantna, a ne samo da se s vremena na vrijeme stavi na raspolaganje. Ne glasamo svakog dana, ali nam je svakodnevno potrebna kreativnost, energija i znanje da realizujemo druge odluke, a nažalost, većina ljudi takve situacije ne posmatra kao nešto gdje ima mogućnost da bira, već kao rutinu koja im je nametnuta i iz koje ne pomišljaju da istupe. Svakodnevno nešto stvaramo, kupujemo ili planiramo i svakodnevno je prisutna naša ekonomska interakcija sa ostatkom svijeta i upravo zato ne bi trebalo da pravu glasa dajemo toliko veći značaj nego pravu da raspolažemo svojim novcem na način na koji to želimo.

IV

INVESTICIONO RAZVOJNI FOND VISOKOŠKOLCIMA NUDI BE USLOVI KREDITIRANJA: Maksimalni iznos do 50.000 eura (za preduzetnike do 30.000 eura); Kamata 0%; Rok otplate do 12 godina (uključujući grejs period); Grejs period do četiri godine.

Ukoliko je direktan kreditni aranžman u cjelosti ili djelimično pokriven bankarskom garancijom, novčanim kolateralom ili garancijom države, takav kreditni aranžman ili adekvatan dio kreditnog aranžmana se neće posmatrati kao izloženost krajnjeg korisnika.

VISINA NAKNADE: 0,5 odsto na odobreni iznos za projekte koji se realizuju u opštinama sjevernog regiona i opštinama Cetinje, Ulcinj i Nikšić; Jedan odsto na odobreni iznos za projekte koji se realizuju u ostalim opštinama.

Potrebna dokumentacija Prije odobrenja kredita: ■ Zahtjev za kredit; Investicioni program u skladu sa metodologijom IRF; ■ Potvrda Zavoda za zapošljavanje Crne Gore da se podnosilac zahtjeva nalazi na evidenciji nezaposlenih lica zavoda; ■ Dokaz o završenom fakultetu p o dno sio ca zahtjeva; ■ Saglasnost za pristup podacima regulatornog kreditnog registra Centralne banke (RKR); ■ Predlog instrumenata obezbjeđenja; ■ Profakture (kopija ili original) za nabavku opreme i sitnog inventara, predračune za izvođenje građevinskih radova, predugovore o kupoprodaji nekretnina (IRF neće prihvatati ponude/predugovore koje su izdate od fizič-

kih lica osim kod kupoprodaje nekretnina, ponude/ predugovore od povezanih lica kao ni interne fakture).

Predmetna dokumentacija ne može biti starija od tri mjeseca od datuma predaje zahtjeva za kredit; Nakon odobrenja kredita: ■ Rješenje o upisu krajnjeg korisnika u sudski registar, odnosno registar nadležnog opštinskog organa; ■ Rješenje o registraciji za PDV ako je krajnji korisnik obveznik PDV; ■ Statut društva; ■ Saglasnost za pristup podacima regulatornog kreditnog registra Centralne banke (RKR); ■ Karton deponovanih potpisa; ■ Sva dokumentacija se po pravilu dostavlja na crnogorskom jeziku.

Uspješni su imali volju, a neuspješni samo želju I

RF je početkom godine pokrenuo program “Možeš i ti” namijenjen visokoškolcima u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, čiji cilj je podsticanje osnivanja i razvoja poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetništva koji su u vlasništvu crnogorskih državljana sa visokom stručnom spremom.

Programom “Možeš i ti” obuhvaćeni su i edukativni seminari širom Crne Gore, kako bi se u direktnoj komunikaciji sa predstavnicima IRF dobile sve neophodne informacije, ali i savjeti kako se prijaviti i šta garantuje mogućnost da zahtjev bude odobren. Izvršni direktor IRF dr Zoran Vukčević objašnjava čime se neke ideje i biznis planovi izdvajaju i čime im je uspješna realizacija zagarantovna. ● Šta je prethodilo odluci o pokretanju programa “Možeš i ti”?

Vukčević: IRF kao institucija koja je osnovana sa ciljem podsticanja i ubrzavanja ekonomskog razvoja Crne Gore posebnu pažnju posvećuje unapređenju preduzetništva, kao jednog od ključnih uslova za valorizaciju komparativnih prednosti koje Crna Gora ima. U cilju intenziviranja aktivnosti posvećenih podsticaju preduzetništva, kao jednog od načina otvaranja novih radnih mjesta, IRF je u ovoj

godini otvorio novu beskamatnu kreditnu liniju, koja je namijenjena svim nezaposlenim licima koja se nalaze na evidenciji ZZZCG, a imaju fakultetsko obrazovanje i to po najpovoljnijim uslovima u regionu, odnosno iznos kredita do 50.000 eura, kamatna stopa nula odsto, rok povraćaja do 12 godina uključujući i grejs period u trajanju do četiri godine. Ako ove kreditne uslove uporedimo sa kreditnim uslovima od prije 10, 15 i više godina, kada se npr. kamatna stopa kretala 15, 16, a ponekad i više od 20 odsto, onda se zaista

Potrebno je da svaki mladi čovjek sagleda svoje vrijednosti i da bude siguran kako može te svoje vrijednosti valorizovati.

može konstatovati da je urađen veliki napor da sada mladi ljudi mogu mnogo lakše da realizuju svoje biznis ideje i otpočnu sopstveni biznis. IRF je od osnivanja do 2015. godine plasirao 310 miliona eura, od čega samo u 2015. godini 117,1 miliona eura.

Najmanje isti iznos je obezbijeđen i za 2016. godinu po krajnje povoljnim uslovima, posebno za početnike u biznisu, i to: kamatna stopa se kreće od dva do 2,5 odsto, rok povraćaja do 12 godina i grejs period do četiri godine, a za fakultetski obrazovane mlade ljude koji se nalaze na Zavodu za zapošljavanje obezbijeđen je beskamatni kredit. ● Šta IRF motiviše da odobrava beskamatne kreditne linije?

Vukčević: IRF je na tržištu, prije svega, prepoznat kao institucija koja nudi najpovoljnije uslove finansiranja biznisa, uz stimulaciju sektora koji važe za najveće potencijale kada je u pitanju doprinos rastu i razvoju države Crne Gore. Preduzetništvo bi danas moralo da predstavlja izazov za postojeće preduzetnike, ali posebno za mlade ljude, posebno za one koji imaju znanje i koji su

BLUE COACH

IX

Kosmos u srcu za sebe i za druge PIŠE:

Srđan Vukčević

Executive Coach i osnivač i direktor kompanije Blue Coach

O

dnosi se grade kroz interakcije sa sobom i sa drugima, a interakcije se sastoje od momenata. Svjesno obraćanje pažnje na te momente daje nam vezu sa mrežom života čiji smo dio.

Postoji mnogo faktora koji oblikuju i pokreću ponašanje. Moje iskustvo kao nekoga ko radi sa uspješnim ljudima na promjeni ključnih ponašanja koja utiču na njihove performanse, jeste da razvojni modeli treba da obuhvataju više struktura, odnosa i dinamika da bi se stvorilo liderstvo, promjena na bolje ili odnos povjerenja između lidera i tima.

Ovo znači da na kompletan proces liderskog i ličnog razvoja gledam kroz prizmu unutrašnjih iskustava osobe kao i kroz njihove vidljive akcije ili interakciju sa drugima kroz komunikaciju. Procjenjivanje manje vidljivih sila, kao što su naši fiziološki, emo-

cionalni i mentalni procesi, je potrebno da bi se proširio fokus i povećala efikasnost razvoja. U radu sa nekim od najuspješnijih ljudi iz sporta i biznisa primijetio sam da je njihovo unutrašnje iskustvo podjednako važno kao i kompetencije koje se procjenjuju kroz ponašanje. Dinamika tog unutrašnjeg pejzaža osobe može podržati ili sabotirati njen razvoj.

Naša sposobnost da obraćamo pažnju u sadašnjem trenutku na iskustvo koje nam se dešava je ono što daje kapacitet našoj budućnosti da je otvorena i da možemo uticati na nju kroz sadašnji momenat. Ono što se dešava u sadašnjem trenutku je razmjena energije i informacija unutar našeg kosmosa i kosmosa koji činimo zajedno sa ljudima sa kojima komuniciramo.

Ključna stvar da bi se desila razmjena energije i informacija u oba kosmosa jeste povezanost ili integracija.

Marshall Rosenberg, autor knjige Nonviolent Communication: A Language of Life, dijeli namjeru komunikacije u dvije kategorije: namjera da se kreira povezanost ili namjera da se kreira separacija. Komunikacija sa drugima se dešava kroz govor. Komunikacija sa sobom se dešava putem naših misli.

Naše komunikacijske navike su među nekim od naših najdublje ukorijenjenih psiholoških uslovljavanja, ali strpljivo obraćanje pažnje na određene aspekte naših

riječi i razmišljanja može imati duboke i dalekosežne posljedice. Mnoge od naših crta ličnosti i mnogi naši psihološki obrasci odražavaju se u našoj komunikaciji i pojačani su našom komunikacijom.

Jedan od načina da povećamo svjesnost kada je naš govor u pitanju je da osvijestimo neke od navika govora koji imaju tendenciju da stvaraju otuđivanje ili separaciju. Na kraju dana, zar svi ne želimo više povezanosti u svojim životima?

Međutim, postoji veliki broj navika koje stvaraju više separacije između nas samih i drugih ili čak stvaraju konflikt unutar naše psihe i samopoštovanja. Naše riječi nijesu moćne samo kad su glasne – one, takođe, imaju moć i kao misli koje su privatno izgovorene u našim internim konverzacijama i mislima.

Kritičan momenat svjesnosti u komunikaciji je i

Jedan od načina da povećamo svjesnost kada je naš govor u pitanju je da osvijestimo neke od navika govora koji imaju tendenciju da stvaraju otuđivanje ili separaciju

kada jedna osoba želi nešto od druge. To je momenat koji je šansa da se zadovolje i naše potrebe. Energije drugih i naše energije se konstantno prepliću i stvaraju ili integraciju ili separaciju. Želje se mogu komunicirati na mnogo načina.

Pogled, dodir, ton, facijalna ekspresija, položaj tijela i akcija govore puno. Bilo verbalno ili neverbalno, neki ljudi izražavaju svoje želje jasno, ali mnogi to ne rade. Što je želja važnija, to će sporije da se izražava, ili će biti izražena sa dosta ometajućih dodataka i emocionalnog spinovanja.

Većina ljudi želi prilično jednostavne stvari. Upravo iz tog razloga, većinu vremena, stvarno nije teško dati nekome ono što oni žele. To je više stvar toga da li želimo. Važno je zapamtiti i da su naše želje takođe važne i da ne možemo dati a da nas to istovremeno ne ispunjava. Osim toga, dati drugima ono što oni žele je obično dobar način da mi dobijemo ono što mi želimo. Dati drugima ono što žele nije ulizivanje. Umjesto toga, to je istovremeno i pokazivanje brige za ljude, to nas izvlači iz konflikta i stavlja nas u najbolju poziciju da tražimo ono što hoćemo za sebe.

Kada gledamo na komunikaciju iz ovog ugla, to je kao nova dimenzija našeg kosmosa – kosmos u srcu. I dalje brinemo o svojim potrebama i ne dozvoljavamo ljudima da nas guraju. Umjesto da budemo

uhvaćeni u stalnim svađama, mi isporučujemo drugima ono što oni žele najbolje što možemo i nastavljamo dalje.

Slobodni smo da živimo po svom vlastitom kodu, poštujući lične vrijednosti i percepcije stvarnosti, bez obzira na to što drugi rade.

Znate li kako je to biti s nekim ko se brine o sebi, a takođe daje i vama ono što želite najbolje što može? Tako je isto biti sa vama kada isto uradite sebi. To je kosmos u srcu za sebe i za druge.

Objavljeno u 16. izdanju Refresh Your Life e-magazina

ESKAMATNE KREDITE U SKLOPU PROGRAMA “MOŽEŠ I TI”

u

Sredstva za finansiranje programa Kako IRF obezbjeđuje sredstva za odobravanje ovih kreditnih linija?

Vukčević: IRF posluje po tržišnim principima, a to znači da na međunarodnom tržištu kapitala obezbjeđuje kreditna sredstva, ta sredstva plasira u crnogorsku privredu i odgovoran je za vraćanje tih sredstava. U slučaju kada se obezbjeđuje kreditna podrška kod međunarodnih finansijskih institucija, svaki projekat prolazi procedure odobrenja od strane organa te međunarodne finansijske institucije.

Dakle, IRF nije budžetska institucija što podrazumijeva da ne obezbjeđuje sredstva iz Budžeta Crne Gore i da time sredstva za kredite ne obezbjeđuju poreski obveznici Crne Gore, već se sredstva obezbjeđuju na tržištu. Na taj način, IRF po tržišnim uslovima obezbjeđuje pokriće svih troškova koji su potrebni za realizaciju svoje poslovne politike. Na drugoj strani, IRF mora da ispoštuje sve zakonom predviđene uslove i procedure koje važe za bankarski sektor. I pored toga, IRF ostvaruje svoju misiju a to je razvoj crnogorske ekonomije.

ni bez posla. Oni moraju vjerovati u uspjeh i moraju iskoristiti šansu koja im se nudi. Upravo cilj Fonda je da, kroz ovaj Program podrške kreditiranja visokoškolaca, podstakne što veći broj mladih ljudi da uzmu “stvar u svoje ruke” i svoju egzistenciju riješe pokretanjem privatnog biznisa i postanu ekonomski nezavisni. Ova ciljna grupa zaslužuje posebne uslove, s obzirom na to da su oni uradili sve što se od njih tražilo, tj. roditelji su zahtijevali da završe fakultet, a država je od akademskih građana očekivala da daju svoj doprinos povećanju znanja. Sve su oni to uradili i potrebno je da svoje znanje primjene u praksi. Zato im je ova kreditna linija velika šansa i vjerujem da će je hrabri mladi ljudi iskoristiti. ● Na kakvo interesovanje visokoškolaca nailazite?

Vukčević: Upravo velika zainteresovanost ove ciljne grupe je dodatno podstakla IRF da na teritoriji Crne Gore organizuje edukativne seminare pod nazivom “Možeš i ti” i na taj način ih dodatno informiše o proceduri osnivanja preduzeća, načinu apliciranja za kreditna sredstva

V

kod IRF-a, predlozima održivih biznis ideja na osnovu primjera i iskustava uzornih i uspješnih crnogorskih privrednika i o najčešćim greškama pri osnivanju start-up preduzeća i time ih ohrabri u otpočinjanu sopstvenog biznisa. IRF je, takođe, ovim seminarom imao za cilj da u direktnoj komunikaciji sa visokoškolcima pruži logističku podršku ovoj ciljnoj grupi u cilju podsticanja razvoja preduzetništva i ohrabrivanja mladih ljudi da otpočnu vlastiti biznis.

Zainteresovanost je velika, ali vidjećemo koliko će mladih lju-

di na kraju biti kadri da realizuju neku svoju biznis ideju. ● U kojoj djelatnosti i za koju vrstu preduzeća ima najviše interesovanja?

Vukčević: Za sada je najveća zainteresovanost visokoškolaca za realizaciju biznis ideja u okviru uslužne djelatnosti, podsjećajući da svaki budući preduzetnik treba da ima jasnu viziju, da prezentuje održiv biznis kroz realizaciju svoje poslovne ideje, da ima potencijalno nabavno tržište za sirovinu, da realno sagleda troškove i rizike koji prate

taj biznis, da ima jasan-zaokružen proizvodni proces i finalno tržište prodaje za svoje proizvode ili usluge. Dakle, potrebno je da svaki mladi čovjek sagleda svoje vrijednosti i da bude siguran kako može te svoje vrijednosti valorizovati. Isto tako, od presudnog značaja je da svaki potencijalni preduzetnik mora uraditi biznis plan koji će mu biti vodilja ka ostvarenju cilja, a cilj je profit. Zato je bitno da se uradi realan biznis plan koji će biti izvor informacija za donošenje poslovnih odluka. Dobar biznis plan, koji korenspodira sa znanjem nosioca biznis ideje, jedan je od osnovnih preduslova za dobijanje kredita. ● Kako na osnovu dosadašnjih biznis ideja koje su prezentovane Fondu ocjenjujete inovativnost među mladima u Crnoj Gori?

Vukčević: Pokretanje sopstvenog biznisa nije rezervisano samo za one koji imaju genijalne ideje. Većina današnjih uspješnih preduzetnika svoje poslovanje zasniva na jednostavnim idejama koje su samo realizovane na drugačiji i uspješniji način. Ono što razlikuje uspješne preduzetnike

u odnosu na one koji to nisu je to što uspješni nikad nisu odustajali od svoje ideje. Zapravo, uspješni su imali volju, a neuspješni samo želju. Dakle, kada imate volju, i kada ste uporni u svojoj namjeri, neće vas spriječiti nijedno ograničenje da obezbijedite profitabilno poslovanje. Ono što najčešće ljude odvraća od pokretanja biznisa jesu finansije. Međutim, IRF je otvaranjem beskamatne kreditne linije za visokoškolce obezbijedio najpovoljnije kreditne uslove za realizaciju novih projekata, što će im omogućiti dalji rast i razvoj njihovih preduzeća. Isto tako i druge kreditne linije namijenjene mladoj populaciju realizuju se po povoljnim uslovima tako da finansijski uslovi ne bi trebalo da predstavljaju veću prepreku. Tačno je da nema dovoljno inovativnih projekata, ali to ne može biti prepreka za razvoj preduzetnišva, kao što sam rekao, važno je da mladi ljudi vjeruju u sebe i da su sposobni da na drugačiji tj. kvalitetniji način realizuju neki biznis, sa kojim će ostvariti profit. Jedina mjera uspjeha u biznisu je sposobnost preduzeća da ostvaruje profit.

VI

BEE AND ME, CG STARTAP ZA MONITORING KOŠNICA

⌦ Razgovarao: Mirsad Hadžalić

P

čele širom svijeta obolijevaju, njihov broj se smanjuje, naučnici i dalje ne znaju tačan uzrok, ali u borbu za očuvanje ovih plemenitih životinja se uključilo i pojačanje iz Crne Gore, naš startap tim Bee and Me, finalisti nedavnog održanog takmičenja startapa na Spark.me konferenciji.

Ovo dvoje mladih naučnika simbolišu mogućnost uspjeha u razvoju startapa i u državama u kojima ne postoje konkretni nacionalni programi podrške tehnološkim preduzetnicima.

U razgovoru za Novac oni otkrivaju tajne uspjeha i daju savjete još mlađim timovima i stručnjacima kako se do uspjeha stiže. Startap Bee and Me je ušao u finale. Prema ocjenama većine posjetilaca Spark.me konferencije imao je najbolju, najjasniju i najenergičniju prezentaciju, ali vi ste pokazali još jednu važnu stvar - da crnogorski mladi kompjuterski stručnjaci mogu napraviti iskorak koji je u rangu sa evropskim i svjetskim standardima. Uspjeh je još veći ako znamo da kod nas nema programa podrške startapovima na državnom ili lokalnim nivoima.

Vaš pronalazak bi trebalo da utiče na smanjenje broja pčela koje izumiru i da pomogne u borbi protiv tog opasnog fenomena. Kakvi su vaši utisci i koliko je bilo teško preći put od ideje do funkcionalnog prototipa?

BEE AND ME: Sve je počelo od startap vikenda koji je organizovao Digitalizuj.me. Tu smo prvi put predstavili našu ideju i sa još nekoliko timova se prijavili za naredno takmičenje mini WARP koje organizuje HubRAum iz Krakova. Na tom takmičenju smo pobijedili i u

konsultacijama sa mentorima unaprijedili smo neke aspekte startapa, pa i malo pivotirali sam projekat. Prije odlaska u Krakov imali smo zadatak da napravimo prototip i mada smo skoro mjesec dana čekali djelove iz Kine, uspjeli smo da ga na kraju i napravimo. To je bila prva verzija prototipa koja je bila apsolutno funkcionalna u laboratorijskim uslovima, mjerila je temperaturu i vlažnost vazduha, masu košnice i pokazivala druge parametre.

Uređaj je samostalan i automan u radu, iako je na udaljenoj lokaciji, jer se napaja putem solarnog panela. Na vrhu uređaja se nalazi vaga tako da se on postavlja ispod košnice, a solarni panel i GSM modul se izmještaju radi boljeg funkcionisanja monitoring sistema.

Svi podaci koje dobijemo se šalju na cloud, odakle se dalje mogu koristiti zavisno prema potrebama pčelara. Podacima pčelar može pristupiti putem aplikacije za pametni telefon, standardne web aplikacije za računar, a u slučaju da pčelar nema pametni uređaj podaci se dostavljaju putem SMS poruke. Opcije u aplikaciji urađene su tako da je mogu koristiti osobe i sa minimumom tehničkog ili računarskog znanja.

Iako naučnici širom svijeta priznaju da još nije utvrđen pravi razlog masovnog izumiranja pčela širom svi-

jeta, vaš izum bi trebalo da doprinese očuvanju pčelinjeg svijeta, jer podaci koji se dobijaju putem vaše monitoring stanice pomažu pčelarima da utvrde kada nešto nije u redu i daju im priliku da reaguju prije nego što bude kasno. Da li pored izlaska na tržište i pokušaja njegovog osvajanja ovaj startap ima dodatnu vrijednost jer u osnovi rješava jedan veliki ekološki i životni problem kao što je izumiranje pčela?

BEE AND ME: Mi ćemo svakako dati sve od sebe da ispunimo našu misiju smanjenja broja pčela koje svakodnevno nestaju i izumiru. Monitoring stanica će ubrzo biti unaprijeđena jer senzori koje smo koristili u prvoj verziji mjere nekoliko parametara, ali ćemo taj broj senzora uskoro znatno povećati i dobijati opsežnije podatke. Taj set podataka će biti dostupan istraživačima koji će tako dobiti priliku da se približe utvrđivanju tačnih uzroka za izumiranje pčela širom svijeta. Kada dobijemo nekoliko novih modela ponašanja pčela i njihovih životnih parametara, istraživači će moći da razviju prediktivne metode kojima bi se preduprijedile bolesti i drugi uzroci nestanka tih korisnih životinja.

Tako ćemo kasnije formirati sistem alarma koji bi pčelarima ukazao da treba reagovati. Sada se uglavnom koristi metoda izmještanja košnica, a s vremenom će se razviti i druge efikasne metode zaštite. Zahvaljujući tome što planiramo da pokrijemo veliki broj mjesta za uzgajanje pčela, biće formirana mreža uzgajivača koji će razmjenom znanja,

Foto: Igor Milić

Do uspjeha se stiže radom, učenjem i posvećenošću

Ulaganje države u startapove bi se višestruko isplatilo

Nažalost, za pojedince poput Alije i Elme zna mali broj ljudi, a oni i mladi poput njih su suvo zlato u koje treba ulagati bez obzira na moguće usputne probleme i izazove. Jedan startap koji rješava neki problem na globalnom nivou može relativno brzo i lako sakupiti stotine miliona dolara investicija. Neka nadležnim u državi budu primjeri organizacije saradnje države iz regiona sa tamošnjim startap zajednicama, vještina i iskustava doprinijeti jačoj i kvalitetnijoj zaštiti ukupne pčelinje populacije.

Ovo je vaše prvo startap takmičenje i već ste ušli u finale. Ipak, vi ste vrlo mladi i dalje ste vezani za vaš matični elektrotehnički fakultet. Kako je nastala ta sinergija između nauke i preduzetništva?

Elma: Da, oboje smo zaposleni na Elektrotehničkom fakultetu kao asistenti na projektu. Ja sam magistar kompjuterskih nauka i znatan dio istraživanja koje sam radila za magistarsku tezu sam iskoristila u realizovanju Bee and Me startapa.

Alija: Uskoro treba da doktoriram, a moje polje istraživanja su senzori i senzorski sistemi. Riječ je o oblasti koja je hit u svijetu kompjuterskih nauka, jer sakupljanje podataka iz realnog okruženja, njihova pravilna obrada i raumijevanje znatno doprinosi rješavanju problema u tim okruženjima. Tako mogu reći da smo presrećni, jer kao mladi ljudi radimo ono što volimo i još postižemo uspjehe.

jer su samo slovenački startapovi u 2014. sakupili oko 60 miliona dolara investicija. Ako je startap dobar i rješava problem, do investitora je lako doći, postoji nekoliko investitorskih kuća specijalizovanih za Balkan i bivše jugoslovenske prostore, pa je inicijalno ulaganje u neki co-working space ili osnivanje nacionalnog startap huba zaista minorno u odnosu na benefite koje može da donese ekonomiji zemlje i društvu uopšte.

Upravo ti vaši uspjesi kao dvoje mladih naučnika i preduzetnika daju za pravo da pošaljete poruku ili da date savjet nekim još mlađim osobama koje bi se eventualno odlučile da pođu vašim stopama. Vi ste pokazali da je uspjeh u sinergiji nauke i preduzetništva moguć, šta biste poručili svima koji žele da budu dio tog svijeta?

BEE AND ME: Mi imamo tu sreću da studiramo elektrotehniku i da smo zaposleni na fakultetu, pa znanja koja usvojimo možemo i praktično da primijenimo. Ja pozivam mlade ljude koji žele da se bave naukom i startapovima da što više uče iz različitih izvora, da se interesuju, da budu aktivni. Da sami traže nove informacije i da se ne oslanjaju na ono što je napisano u knjigama koje su izdate prije 20 godina. Takođe, postoji niz jeftinih dostupnih hardverskih i softverskih platformi koje su odlične za razvoj novih uređaja, tako da je sada situacija za mlade ljude mnogo povoljnija nego prije samo pet godina. Dakle, učite, trudite se i ne odustajte.

SANTERI KOIVISTO, IZVRŠNI DIREKTOR MINECRAFTA

VII

Mladima smo pružili novu priliku da uče kroz igrice ⌦ Razgovarala: Marija Roganović

F

inac Santeri Koivisto, koosnivač i izvršni direktor kompanije TeacherGaming LLC, koja stoji iza MinecraftEdu i KerbalEdu projekata za sebe kaže da je prevashodno gejmer i radoholičar, pa sve drugo.

Kovisto u intervjuu za “Novac” ističe kako mu je igranje igrica promijenilo život i kako je došao na ideju da od Minecrafta napravi edukacionu platformu.

“Kada sam bio mlađi stalno sam igrao igrice i moji roditelji su mi uvijek govorili da od mene neće ništa biti, da od igranja igrica neće ‘biti hljeba’. Pa, malo je reći da sam im dokazao da nijes u pravu”, kroz osmijeh priča uspješni Finac, po struci nastavnik, dodajući kako su igrice uvijek bile veliki dio njegovog života.

“Igrice su oduvijek bile veliki dio mog života i proveo sam nebrojeno mnogo sati igrajući. Moram priznati da je pomalo olakšavajuća okolnost bila činjenica da je i moj otac veliki ‘gik’ i uvijek bi mi pitao nešto poput: ‘Bavim se kodiranjem, ali mi je zanimljivo to što igraš. Šta te privlači u tome?

Zašto ne odeš sa mnom da te uputim u ko-

diranje, više se isplati? Uvijek bih mu odgovorio isto: ‘Tata, sve je ok. Ok je što smo različiti. Ja ću se vratiti igranju igrica, a ti onome što ti voliš. Oni su se vjerovatno bojali toga kako će toliko igranja uticati na mene i prirodno je da su bili radoznali. Zanimljivo, oni su

oboje djeca rok muzike. Rok muzika je za njihove roditelje bila nešto što će prevazići vremenom, ali nikad nijesu.

Isti je slučaj sa igricama, oni su očekivali da me to prođe, ali na moju sreću, još uvjek nije”, iskren je Koivisto.

MinecraftEdu i TeacherGaming se zajedničkim snagama zalažu za implementiranje igrica u učionicu, ali im je za to prevashodno potrebna pomoć i roditelja, koliko i nastavnika.

“Igrice su svugdje, dio su kulture i na roditeljima ni-

akcija neće biti baš prijatna, ali uz pomoć ovakvih ‘svakodnevnih’ situacija, oni se uče kontroli, ljubaznosti, savladavanju prepreka i slično”, optimističan je ovaj edukator-gejmer, koji ujedno i preporučuje “porodično opuštanje” uz igrice.

“Takozvani ‘cross-generation gaming’ je još jedan zanimljiv pristup, gdje djeca igraju sa roditeljima ili bakama i djedovima i to je kvalitetno utrošeno vrijeme, jer ga provodite sa onima kojim volite, plus su u pi-

je više da brane, već treba da razmišljaju kako da se Iz igrica se može puno uključe, kako da promijetoga doznati o vašem ne kvalitet igrica i na koje izazove njihova djeca mo- djetetu. Npr. imali smo gu da naiđu i slično. Roditeslučaj maltretiranja lji moraju više da se uključe dječaka od strane i razumiju šta to znači djevršnjaka iz škole, za ci i za to se najviše zalažemo. Vjerovali ili ne, iz igrica koji smo saznali upravo iz gejming druženja se može puno toga doznati o vašem djetetu. Npr. imali smo slučaj maltretiranja dječaka od strane vršnjaka iz škole, za koji smo saznali tanje naše jake kvalitetne i upravo iz gejming druženja. poučne igrice. To je iskustvo Sjeli smo s roditeljima, dje- koje spaja porodicu na neki com, porazgovarali i riješi- način. Ali i prijatelje. Danas li problem”, kaže on i doda- je uobičajeno online igranje, je da naravno, postoje kraj- što je sasvim normalno, jer nosti u gejmingu, ali pravil- živimo u dobu tehnoloških nom edukacijom se sve da dostignuća”, tvrdi naš sagovornik i priznaje da je glavprevazići ili spriječiti.

“Djeca se često svađaju ni problem implementiraoko prelaženja nivoa i ra- nje igrica u nastavni plan znoraznih sitnica, ali ima i program, ali da otpor poi onih drugih gejmera koji stoji i kod nastavniika, te da se drže podalje od svega to- je ubijeđen da ovako nešto ga, pa postanu usamljenici. neće biti lako izvesti u CrMeđutim, ni jedno ni dru- noj Gori. go nije rješenje. Mi se tru“Mi kao nastavnici podimo da objasnimo da igra- sjedujemo sve vještine, ali nje igrica nama (roditelji- postoji fundamentalni proma) i njima(djeci) ne pred- blem – nastavnicima nije stavlja isto. Štaviše, kao što prijatno da bukvalno ‘svasam naziv kaže, veoma su ljuju’ nešto na leđa učenika. edukativne. Ima igrica gdje Ono što nam je teško privam neko ogrebe auto i ura- znati i kao nastavnicima i di nešto zbog čega vam re- kao odraslima je da kaska-

mo, jer sve se mijenja u tren oka. A djeca se u sve razumiju i sve im je donekle dostupnije nego nama. Isti je slučaj sa igricama. Moj najveći strah je da budem nebitan, suvišan. Da djeca misle da sam dosadan, staromodan. Nastavnici moraju da vjeruju đacima, da će donijeti nešto novo, moderno i da to možemo primijeniti u učionici, kao što je to slučaj sa bezbroj Minecraft educational igrica koju su namijenjene prevashodno za učenje, razvijanje i podsticanje logičkog razmišljanja. I uvijek, uvijek im postavljati pitanja – Zašto je ova igrica korisna? Šta si naučio iz nje? I naravno ponuditi feedback na sve”, pojašnjava svoj metod ovaj edukator.

Međutim, tu nije kraj. To nije samo igranje igrica na času. Implementiranje je samo početak. Da bi ova ideja, koja se sprovodi u nekim državama Skandinavije bila uspješna potreban je aktivan nastavnik.

“Potreban nam je učesnik koji nije ekspert u igranju igrica, ali jeste sve ono što čini dobrog nastavnika – dobar u saradnji sa đacima, rješavanju problema, davanju informacija i sl. Naravno, izvjesno je da je to velika promjena, jer se oslanjate na učenike i tu dolazi do balansiranja moći u učionici, ali to je zdravo balansiranje. I onda shvatate da toliko toga može da vam pruži vaš učenik, toliko znanja da razvije, ali ujedno i da osjeća da doprinosi, biva motivisan da uči dalje i tako stvarate čovjeka koji misli”, kaže CEO TeacherGaming LLC, koji je veliku popularnost stekao kreiranjem Mojang – Sandbox igrica.

“Poenta je da u kreiranju ne upropastimo igricu. Da djeca kada uđu učionicu ne pomisle da je to užasna školska verzija Minecrafta, već njihova omiljena igrica, koju sada mogu da igraju i u školi”, zaključio je Koivisto.

S

VIII

SEMINAR O PREUZIMANJU DIREKTIVE O USLUGAMA NA ZAJEDNIČKOM TRŽIŠTU EU

Važno ostvarivanje prava na poslovno nastanjivanje

P

rimjenom prava na nastanjivanje u okviru EU zabranjuje se svaka vrsta diskriminacije u obavljanju ekonomske aktivnosti koja ima prekogranični element.

U cilju što efikasnijeg preuzimanja Direktive o uslugama na zajedničkom tržištu Evropske unije u nacionalno zakonodavstvo, iz budžetske linije EU IPA 2012 i uz kofinansiranje Vlade Njemačke, Ministarstvu ekonomije i Agenciji za zaštitu konkurencije odobren je dvogodišnji projekat “Usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u dijelu slobodnog pružanja usluga i zaštite konkurencije” (ALA projekat) koji realizuje njemačke organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) sa planom podrške u periodu februar 2014. – jul 2016. godine.

| AKCIONI PLAN U okviru ALA projekta, a u saradnji Ministarstva ekonomije, projektnog tima i Privredne komore Crne Gore, održan je seminar posvećen preuzimanju Di-

rektive o uslugama u nacionalno zakonodavstvo i politike, namijenjem državnim insitucijama i poslovnoj zajednici.

Seminar je obuhvatio predstavljanje pravnih i ekonomskih aspekata preuzimanja Direktive o uslugama u Crnoj Gori, odnosno uslova za pravo na poslovno nastanjivanje i slobodu pružanja usluga u EU i Crnoj Gori, u kontekstu preuzimanja Direktive o uslugama u pravni i ekonomski sistem Crne Gore.

Na seminaru su predstavljena i iskustva Crne Gore u analitičkom pregledu zakonodavstva, mapiranje usluga, priprema i sprovođenje Akcionog plana za transponovanje Direktive, priprema za uvođenje jedinstvene konktaktne tačke i integrisanje svih preuzetih obaveza u globalni mehanizam praćenja procesa evropskih integracija Crne Gore.

| NAPREDAK Direktiva značajno doprinosi rastu konkurentnosti Na seminaru je konstatovano da se procesom preuzimanja Direktive o uslugama u crnogorsko zakonodavstvo i ekonomsku politiku značajno doprinosi rastu konkurentnosti zemlje, kako na makro tako i na mikro nivou. Istovremeno, otvaranjem tržišta, ne otvara se prostor samo za rast ponude različitih usluga iz drugih država u Crnoj Gori, već se podstiče i domaći sektor MSP da unaprijedi svoju tržišnu poziciju u sektoru usluga – kako u zemlji, tako i pružanjem usluga na jedinstvenom tržištu Unije.

Seminar je ispred GIZ-a otvorio Nenad Rakočević, dok su navedene tematske cjeline predstavili angažovani stručnjaci na projektu, prof. dr Gordana Đurović i doc. dr Mijat Jocović, sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici.

Govorivši o pravu na poslovno nastanjivanje u EU, Jocović je naglasio da ostvarivanje prava na poslovno nastanjivanje jedan je od osnovnih preduslova za slobodu kretanja u Evropskoj uniji.

“Primjenom prava na nastanjivanje u okviru EU zabranjuje se svaka vrsta diskriminacije u obavljanju ekonomske aktivnosti koja ima prekogranični element. Cilj današnjeg seminara bio je da se dodatno objasni ovaj koncept kroz analizu odredbi osnivačkih ugovora i presuda Evropskog suda pravde, posebno kroz prizmu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa Direktivom o uslugama i pripreme cjelokupnog pravnog sistema za zahtjevne reforme u ovoj oblasti u budućem periodu”, rekao je Jocović.

Sa druge strane, Đurović je istakla da je na evropskoj agendi Crne Gore ostvaren značajan napredak u oblasti usvajanja EU standarda

i dalje liberalizacije sektora usluga, posebno za države članice EU po ostvarivanju punopravnog članstva Crne Gore u Uniji.

“Uslovi za otvaranje pregovaračkog poglavlja posvećenog slobodi pružanja usluga i pravu nastanjivanja su ispunjeni, a kroz punu primjenu Akcionog plana za transponovanje Direktive o uslugama, ide se i prema ispunjavanju uslova članstva u ovoj oblasti.

U praksi, to znači da se za sadašnje (EU28) i buduće države članice uvodi brža i jednostavnija procedura za osnivanje privrednog društva na jedinstvenom tržištu, uvodi je jednostavna ponuda usluga u drugim zemljama bez obaveze osnivanja, razvija se sistem Jedinstvene kontaktne tačke za dobijanje on-line informacija za brže završavanje administrativnih procedura na jednom mjestu u svakoj zemlji, kao i jednostavan pristup većem spektru usluga koji su na raspolaganju korisnicima”, rekla je Đurović.

N.D.L.

X Keri A. Dolen Forbes

Z

a neka od ovih imena možda još nijeste čuli, no za dvadesetak godina mogli biste ih vidjeti na naslovnoj strani izdanja Forbes Africa. Obratite pažnju na njih, diskutujte o njima i pratite njihov put. Smatramo ove ljude interesantnima, a ujedno i provokativnim u gledanju naprijed. Nadamo se da ćete i vi.

Mladi afrički predu JOEL MACHARIA (29), KENIJA PREDUZEĆE: ABACUS

Macharia se suprotstavio neuspjehu.

Sa samo 29 godina već se obogatio, izgubio sve, upao u dugove i izgradio moćan biznis iz pepela. On je rođeni preduzetnik koji nikad ne odustaje.

“Moja najranija sjećanja sežu do zamjene moje užine, slatkiša i WWF naljepnica za novac kada sam imao osam godina”.

S 12 godina Macharia, entuzijasta iz Kerugoje, 128 kilometara od prijestonice Najrobija, popločavao je svoj put do finansija. Zaljubio se u bankarstvo, u koje ga je, vodeći se frazom “novac drugih ljudi”, uveo stric dok je još u srednjoj školi učio o tržištu kapitala u trgovinskoj školi.

S 19 upravljao je tuđim novcem, s 22

vodio projekat bankarske tehnologije, a s 23 predavao o finansijama. Njegov posao je 2008. godine propao nakon nesigurnosti i nasilja u Keniji koje su 2007. donijeli opšti izbori. Berza je krahirala, a njegovi klijenti povukli su novac, ostavljajući ga u dugovima kada je imao svega 22 godine. Bio je prinuđen da se zaposli kao dizajner proizvoda.

Macharia se vratio investicijama i ličnom finansijskom planiranju. Stvorio je PesaTalk, no već 2012, nakon nesuglasica sa finansijerima, odaljio se od najvećeg potrošačkog novog poslovnog okruženja u Keniji. Osnovao je 2014. Abacus, kompaniju za finansijske usluge, koja je premašila brojku od 3.000 investitora.

ANDREW MUPUYA (24), UGANDA PREDUZEĆE: YELI PAPER BAGS LIMITED

Forbes Africa proveo je mjesece tražećći da ponudi najbolji sadržaj u ovoj kategoriji. Rezultat sprovedenog istraživanja bilo je 250 potencijalnih preduzetnika mlažih od 30 godina. Bile su nam potrebne sedmice istraživanja da bismo smanjili taj broj na uži izbor. Odabrali smo preduzetnike sa novim idejama, imajući u vidu veličinu njihovog biznisa, lokaciju, potencijal, borbenost i odlučnost.

Budući da je odrastao u široj porodici u selu Manafua okruga u istočnoj Ugandi, Mupuya razumije šta je borba. Država je plaćala samo osnovno obrazovanje, a morao je da nabavi novac za odjeću.

Tokom 2008. godine 16-godišnji Mupuya sakupljao je plastične boce, prodao ih postrojenjima za reciklažu za 28.000 šilinga (8,5 dolara) i po-

zajmio 8.000 šilinga (2,5 dolara) od svog učitelja kako bi osnovai YELI Paper Bags, kompaniju za pakovanje i proizvodnju, koja se bavi izradom i promocijom ručno rađenih ekoloških papirnih kesa od recikliranog materijala.

YELI je napravio 5,6 miliona kesa, koje su prodate u Ugandi, Ruandi, Keniji, Južnoafričkoj Republici, Norveškoj i SD. On zapošljava 24 ljudi, a zaradio je više od 170.000 dolara od juna 2014. do juna 2016. godine.

WILLIAM ELONG (23), KAMERUN PREDUZEĆE: WILL&BROTHERS

Elong je veliki sanjar i pregalac.

Fakultetsku diplomu iz oblasti biznisa stekao je sa 18 godina, a sa 20 je završio MBA. Sa 23 vodi posao sa dronovima koji je počeo sa tek nešto više od jedne PowerPoint prezentacije.

On je osnovao Will&Brothers, tehnološki inovativni i konkurentni startap, čiji osnovni projekat je nazvan DroneAfrica, kojim promoviše civilne dronove kao poslovnu uslugu i alate za civilnu odbranu protiv terorizma u Kamerunu. Ovi dronovi se takođe koriste u mapiranju, po-

ljoprivredi, medijskim prenosima i turizmu. Zapošljava četvoro ljudi i ima desetine dronova.

Sada je njegova misija da prikupi sredstva kako bi postao prvi proizvođač dronova kvadkopter tipa u Kamerunu - bespilotnih letilica koje imaju četiri propelera, koji mogu da lete na visini od 500 metara, u nizu od 20 do 25 minuta i da ih odlikuje kamera visoke rezolucije.

ISAAC OBOTH

PREDUZE

Oboth je izgradio svoj biznis iz razočarenja. Tokom 2007. angažovao je kamermana da snimi njegovu matursku zabavu da bi snimak prodavao na DVD-ima. Video je bio užasan, kaže on. No samo u jednom danu prodao je svih 250 primjeraka. Shvatio je da su ljudi spremni da plate za ono što je smatrao slabim proizvodom, tako da je bilo jasno da će platiti više za dobar proizvod.

“Odmah sam otišao na internet i počeo da pretražujem šta je potrebno da bi se snimili i uređivali kvalitetni snimci. Dok to nijesam saznao provodio sam 16 sati devno za računarom, gledajući tutorijale o snimanju i montaži”, kaže Oboth.

M JUŽN

MICHAEL MUT

PREDUZEĆ

Animacija je zainteresovala Muthigu još u djetinjstvu. Odrastao je kao ljubitelj umjetnosti, crtanja, stvaralaštva i slikanja.

Njegovi roditelji bili su impresionirani, ali su se plašili da bi mogao biti neuspješan u školi. Njegov otac prepisao ga je u seosku školu, daleko od karikatura i gradske umjetnosti, u nastojanju da ga zainteresuje za fiziku i matematiku. To je propalo. Umjetnost i animacije su ga pratile. Jedan od njegovih učitelja bio je zainteresovan da mu pokaže kako se karikature prave. To se pokazalo kao egzistencijalni momenat.

Edukovao se uz pomoć besplatnih online tutorijala. Uz praksu i strpljenje, Muthiga se zaposlio kao vodeći anima-

FORBES

XI

Želja da prevaziđu teške uslove života, ali i da ujedno razvijaju talente koje su uočili da imaju, čak i uprkos protivljenju okoline pomogla je mladima u Africi da razviju preduzetničke vještine, što je neke od njih već učinilo milionerima

uzetnici koji obećavaju

H (26), UGANDA

EĆE: MEDIA 256

Osnovao je Media 256, koji snima i uređuje reklame, dokumentarce i televizijske emisije.

On zapošljava sedmoro ljudi i zarađuje više od 100.000 dolara godišnje.

Među njegovim klijentima su CNN, Coca-Cola, Nestle i African Leadership Academy. Jedno od najvećih Obothovih dostignuća je televizijski serijal iz 10 djelova pod nazvom “Otkrijte Ugandu”, koji je emitovan u toj zemlji, a zatim ga je kupio The Africa Channel, kablovski kanal iz SAD.

MOGAU SESHOENE (27), NOAFRIČKA REPUBLIKA PREDUZEĆE: THE LAZY MAKOTI Seshoene je pokrenula The Lazy Makoti, kuvarski startap koji pomaže ženama da zablistaju u kuhinji.

Ideja se pojavila 2014. godine, kada je trebalo da nauči prijateljicu da sprema tradicionalna jela. “Šokantno je koliko je veliki broj ljudi koji ne znaju da pripreme tradicionalna južnoafrička jela. Takođe je teš-

ko naći knjigu tradicionalnih recepata, tako da sam znala da moram na ta jela da se koncentrišem, iako podučavam i o drugim kuhinjama”, kaže ona.

Izgovorene riječima, njene lekcije pretvorile su se u biznis. Seshone takođe prodaje brendirane podloge za sječenje, časopise s receptima, kecelje i setove za čaj.

THIGA (29), KENIJA

ĆE: FATBOY ANIMATIONS

tor emisije Tinga Tinga Tales, dječje crtane serije zasnovane na afričkim narodnim pričama, kako bi unaprijedio svoje vještine. Čuvao je 90 odsto svoje plate svakog mjeseca da bi kupovao opremu, da bi 2010. pokrenuo sopstveni biznis. Kada je najavljena posljednja sezona Tinga Tinga Tales, nastale su Fatboy Animations. Objavljivanje njegovih radova na Jutjubu donijelo mu je posao u telekomunikacionoj kompaniji iz Kenije. Počeo je da potpisuje unosne ugovore. Zaposlio je devetoro ljudi i mjesečno u prosjeku sprovodio sedam projekata, naplaćujući 14.000 dolara za 30 sekundi.

KELVIN DOE (19), SIJERA LEONE PREDUZEĆE: K-DOE TECH

Najmlađa osoba ovogodišnje “Forbes Afrika 30 ispod 30” liste je iz jedne od najmanjih zemalja na kontinentu. Doe je odrastao uz samohranu majku kao jedno od petoro djece u Sijera Leoneu, u Fritaunu. Sa 11 godina napravio je muzički set za zabavu, s 14 ga je ugradio radio-transmiterom, sastavivši ga čitavog od otpada elektronskih djelova koje je sakupljao dok bi se iz škole vraćao kući.

Sa 16 napravio je bateriju od kisjeline, bikarbonata i metalnih kantica.

“Struja je bila veliki problem, a djeca su imala problem što nijesu mogla da uče uveče, pa sam odlučio

da napravim bateriju koja bi nekim ljudima omogućila da imaju struju.

Nekad bi imali svijetla samo jednom sedmično, a ostatak vremena proveli bi u mraku”.

Doe je takođe napravio punjač za hitne situacije, kao i ručno izrađeno pojačalo. Njegova kompanija KDoe Tech takođe obezbjeđuje rješenja, radionice, mentorstvo, resurse i mreže, u potpunosti pripremajući mlade ljude u Sijera Leoneu za jedinstvene prilike koje bi u budućnosti uzeli u svoje ruke. Trenutno radi s ljudima koji imaju između 12 i 25 godina.

SULLEY AMIN ABUBAKAR (29), GANA PREDUZEĆE: PREDUZEĆE: ZAACOAL

Abubakar kaže da je inspirisan mnogima koji su bili u ovom časopisu, no njegova najveća inspiracija je baka. Odrastao je gledajući je kako prodaje sve što joj je došlo u ruke, od metli do cigareta. Prihvatio je njen preduzetnički duh.

Abubakara su takođe inspirisali Stiv Džobs i Ilon Mask njihovim “rags to riches” pričama. Prateći njihove stope uočio je prostor za djelovanje. Prema njegovim riječima, postoji više od hiljadu prodavaca kokosa samo u opštini Akre kojima postaje otežavajuća okolnost da odlažu otpad.

“Ovo stvara ogroman problem za gradske vlasti, za koje je takođe izazov kako da upravljaju otpadom domaćinstava. Morao sam da se pozabavim ovim problemim koristići otpad za ugalj, spašavajući živote stvaranjem zelenog uglja, pri čemu sam takođe ostvarivao i zaradu”.

Rizikovao je posljednju godinu školovanja na pravnom fakultetu kako bi stvorio Zaacoal, bez znanja njegove majke, što se i isplatilo. Sada je na putu da potpiše ugovor vrijedan milion dolara kako bi njegova kompanija rasla. Nada se da će proizvoditi 1.000 vreća Zaacoala dnevno.

EDWIN BRUNO SHAYO (29), TANZANIJA PREDUZEĆE: SMART CODES

Shayo se pri put suočio s preduzetništvom kada je imao 13 godina, prodajući kasete. Sa 17 godina, kada je završio srednju školu, prešao je na prodaju CD-ova. Uz državnu stipendiju za fakultet kupio je prvi računar i modem. Sa svega preostalih 10 dolara u džepu počeo je da štampa vizit-karte.

Pokrenuo je sajt na kom su kompanije mogle da promovišu svoje proizvode. Klijenata je bilo sve više.

Nazvao je biznis Smart Codes, digitalnu agenciju koja se fokusirala na oglašavanje, istraživanje i marke-

ting. Jedan od njegovih najuspješnijih proizvoda je M-Paper, koji je dobio nagradu AppsAfrica za najbolju inovaciju i edukativnu aplikaciju u Africi.

Shayo je takođe osvojio Hall Of Fame Tanzania nagradu za liderstvo, kao i Young Achiever godišnju nagradu u Tanzaniji. Smart Codes ima godišnju zaradu od 350.000 dolara, 29 stalno zaposlenih i 15 saradnika koje angažuje po potrebi.

Prevod: A. N. R.

UDG FAKULTET ZA INFORMACIONE SISTEME I TEHNOLOGIJE

Da li je informatika generator razvoja i zanimanje budućnosti T

rendovi u svijetu elektronskog plaćanja mijenjaju se mnogo brže nego što to u trenutku koji prethodi nekim promjenama možemo i da pretpostavljamo, a inovacije u ovoj oblasti nisu ono što korisniku stvara bilo kakve troškove, jer njegova prava i obaveze ostaju jednaka, ali se sistem konstantno unapređuje.

Bez obzira koji dio svijeta da posmatramo, zanimanja iz oblasti IT su među najplaćenijim. Bez obzira na ove podatke koji bi trebalo da motivišu mlade ljude da idu ka ovim profesiojama, Evropu i region danas pogađa sve veći nedostatak kvalifikovanog kadra iz oblasti informacionih tehnologija.

Evropska komisija je u svom izvještaju naglasila da uprkos visokoj nezaposlenosti i dalje ima manjak radnika, kao i nepopunjena radna mjesta. Iz Komisije često upozoravaju da broj nepopunjenih radnih mjesta na konkursima za zapošljavanje raste, posebno u sektorima koji bilježe brz rast, a to su informaciono-komunikacione tehnologije i zelena ekonomija.

| RAZVOJ Informatika je oblast i fenomen koji iz korijena mijenja ponašanje i odnos pojedinca, ali i sistema u cjelini nezavisno da li se radi o društvenom ili poslovnom okruženju. Informatika generiše razvoj, razvijajući nove načine poslovanja zasnovane na konstanom inoviranju i kreativnosti. Informatička ekonomija je savremeni način poslovanja u kome se izrazito koriste informaciono-komunikacione tehnologije (ICT), a posebno internet kao globalna računarska mreža. Informatika u kombinaciji sa ekonomijom daje smjernice poslovanju, stvara nova bogatstva i određuju budućnost. Tržištu nedostaju ekonomisti sa zna-

Zanimanja u ICT sektoru među prioritetima U većini evropskih dokumenata, procjenama svjetskih stručnjaka, dokumenata Svjetskog ekonomskog foruma, kao i LinkedIna, koje se odnose na buduća zanimanja, zanimanja u ICT sektoru su među prioritetima. Ovo nam jako puno govori o perspektivi obrazovanja u ovoj oblasti. Međutim, to nikada nije ICT sam za sebe, već njegova primjena u različitim oblastima i sferama, bankarstvo, telekomunikacije, poljoprivreda, medicina i dr. Jedno od osnovnih polazišta studija na Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije, Univerziteta Donja Gorica je upravo interdisciplinarnost. Polazna premisa ovakvog pristupa je shvatanje da kako se “ekonomija ne može objasniti samo ekonomijom”, tako se i informatička znanja stiču radi neposredne primjene i olakšavanja rješavanja realnih poslovnih, ali i širih društvenih problema. Ove studije mogu upisati svršeni srednjoškolci koji žele da razvijaju preduzetnička znanja. njima iz oblasti informacionih tehnologija ili informatičari koji će biti u mogućnosti da svoja znanja neposredno primijene u ekonomiji i biznisu. Informatička znanja se moraju neposredno primjenjivati i olakšavati rješavanje realnih biznis problema svim oblastima bizni-

sa. Ono na šta treba posebno obratiti pažnju je da digitalna ekonomija postaje prioritetno zanimanje, da umrežena radna snaga preuzima posao. Informatička ekonomija je izazov i mogućnost za sve.

| TRŽIŠTE RADA Tržište rada se mijenja s razvojem novih tehnologija, stoga je na ljudima da se prilagode.

Najbolji ekonomski stručnjaci koje okuplja Svjetski ekonomski forum donijeli su listu vještina koje će se najviše cijeniti kod kandidata za

U NAREDNOM BROJU: ✓ 30 kratkih lekcija (5) ✓ Intervju

✓ P2P tehnologija

✓ Energetika

posao u 2020. godini. Oni su se složili da će se tržište rada u narednih nekoliko godina dosta promijeniti, pa se očekuju i pojave novih kategorija poslova. Ono što je inte-

resantno i što može ocijeniti i procijeniti svako ko je u toku s navedenim vještina-

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

ma ili ljudskim resursima u kompanijama, jeste da u osnovi razvoja navedenih vještina i poslovanja u današnjim uslovima upravo stoje IT tehnologije.

Na prvom mjestu, među vještinama je sposobnost rješavanja problema.

Na drugom mjestu liste za 2020. godinu je razmišljanje u kritičnim situacijama, zatim kreativnost, pa upravljanje ljudskim resursima, koordiniranje posla s drugima, emocionalna inteligencija (prvi put se našla na listi) zatim sposobnost procjenjivanja situacije i donošenja odluka, sposobnost pregovaranja i kognitivna fleksibilnost. Nesumnjivo je da će kod rješavanja problema, kognitivne fleskibilnosti, koordiniranja posla s drugima, ključnu ulogu imati i informacione tehnologije koje će diktirati promjene, ali biti i podrška kod punog razvoja i primjene ovih vještina.

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović