Dnevne novine 18. maj 2016.

7. DODATAK – OBNOVA NEZAVISNOSTI 2006. GODINE, OBJAVLJUJEMO U ČETVRTAK, 19. MAJA

10 GODINA CRNOGORSKE

NEZAVISNOSTI

Dnevne novine objavljuju svakog četvrtka do 21. maja specijalne dodatke o najznačajnijim događajima i datumima geneze crnogorske nezavisnosti

DANAS UZ DN DODATAK NOVAC

SRIJEDA, 18. 5. 2016.BROJ 1457 GODINA V

● Coface u Crnoj Gori ● Business Cafe ● Intervju: Maria Blanko ● Kako razumjeti kriptovalute

Izdavač: Novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | www.dnevne.me | redakcija@dnovine.me | 0,50 EUR

SKUPŠTINSKE IGRE

DETALJI IZ SPORAZUMA O PRIZNANJU ■ 10 11 KRIVICE SVETOZARA MAROVIĆA■10 11

Muke oko Rankove fotelje ■ 2 3

Blokada na 15 miliona, Sveto da plati još 50.000 eura

PREZENTACIJA IRF A

Nedostaje novca za dobre ideje ■ 6 7

ANETA SPAIĆ O PRVOJ ŽENSKOJ KONVENCIJI ZAPADNOG BALKANA ■ 4

STATISTIKA NAJBOLJI SVJEDOK POLOŽAJA ŽENA

JUČE TUGOVALA ČITAVA PODGORICA

Porodica i građani oprostili se od Ognjena

ZA NAJBOLJE PONUDE:

SO TIVAT ■ 5

■9 marketing@dnovine.me

Snežana Matijević na čelu grada +382 77 300 104

2

POLITIKA

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Zvanična poSjeta

Đukanović danas na Malti

Šegrt.

Po završetku zvanične posjete Malti, premijer Đukanović će otputovati u Brisel, gdje će sjutra, na poziv generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga, prisustvovati svečanom potpisivanju Pristupnog protokola na Ministarskom sastanku Alijanse.

Nakon potpisivanja Protokola, premijer će kao predstavnik Crne Gore, prvi put, učestvovati na radnim sastancima NATO, na kojima će se razgovarati o aktuelnim bezbjednosnim izazovima.

Tokom boravka u Briselu planiran je i odvojeni susret Đukanovića sa generalnim sekretarom NATO. E.H.

Foto:Dejan Lopičić

Premijer Crne Gore Milo Đukanović boravi danas u zvaničnoj uzvratnoj posjeti Republici Malti, na poziv predsjednika Vlade Jozefa Muskata.

“Posjeta predsjednika Vlade Mila Đukanovića Valeti biće prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima unapređenja bilateralnih odnosa, kao i saradnje u procesu pristupanja Crne Gore EU”, saopšteno je iz Vlade.

Tokom posjete biće potpisan Memorandum o saradnji u oblasti zdravlja i medicinskih nauka između nadležnih ministarstava Crne Gore i Malte.

U crnogorskoj delegaciji je i ministar zdravlja Budimir

Muke oko Ran

SKupŠtina: ZavrŠena raSprava

Đukanović

Sjutra u briSelu

⌦ Mili Prelević

Potpisivanje protokola o P pristupu Crne Gore NATO

ošto su poslanici završili raspravu o kandidatima za potpredsjednike i ministre u Vladi, a prethodno i o lex specialisu, Skupština danas raspravlja o razrješenju predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića, nakon čega se glasa o sve tri teme.

Države članice NATO potpi- kon toga Crna Gora ratifikuje saće sjutra protokol o pristu- taj dokument čime se proces panju Crne Gore Alijansi, ka- završava. zao je nacionalni koordinator “Međutim, vrlo važno je za NATO Vesko Garčević. da kažem, da je nakon potpiGarčević je Televiziji Cr- sivanja protokola o pristupane Gore kazao da članice nju, zemlja praktično, defakto u NATO, jer ona NATO na na taj način izražavaju slaganje učestvuje u radu tisa činjenicom da jela, zajedno sa Crna Gora treba svim ostalim člada postane članicama. Za nju više nema tajni, nica Alijanse.

Crna Gora prakOn je objatično, od četvrtsnio da se potpika popodne, kada sivanjem ProtokoGarčević bude potpisan dokula otvara i završna fament, učestvuje u svim za pristupanju punopravnom članstvu u NATO. diskusijama”, kazao je ambaGarčević je rekao da nakon sador Garčević. toga ostaje samo ratifikacija, On je pojasnio da će Crjer zemlje članice moraju na na Gora već u četvrtak i peosnovu interne procedure da tak učestvovati na svim sau svojim parlamentima rati- stancima u formatu ministafikuju taj dokument, takozva- ra vanjskih poslova NATO člani protokol o pristupanju i na- nica.

E.H.

Očekuje se da rasprava danas bude posebno zanimljiva i zbog mogućih opstrukcija i različitog tumačenja Ustava i Poslovnika Skupštine Crne Gore. Očigledno će fotelja predsjednika Skupštine staviti na muke. Glasanje o razrješenju predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića moglo bi se iskomplikovati ukoliko se bude insistiralo na njegovom jučerašnjem novom tumačenju većine koja je potrebna za njegovu smjenu. Stvari su tu, međutim, potpuno jasne - predsjednik se razrješava na isti način kao što se bira, tajnim glasanjem, većinom prisutnih u parlamentu, što ne odgovara Krivokapiću koji zagovara da 41 poslanik glasa za njegovu smjenu da bi je prihvatio kao validnu odluku parlamenta. Šef poslaničkog kluba DPS Milutin Simović kaže za Dnevne novine da ga ne biznenadio pokušaj opstrukcije kako bi se

još koji dan prolongirala smjena Krivokapića. Simović podsjeća na Član 91 Ustava Crne Gore u kojem je precizirano da „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na sjednici na kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako nije Ustavom drukčije određeno“.

■ ČLAN 91 USTAVA

POTPUNO JASAN

Precizirano je u kojim je slučajevima potrebna većina svih poslanika, a među njima nema posebno tretiranog pitanja izbora i razrješenja predsjednika parlamenta, što znači da se primjenjuje prvi stav Člana 91, a to je da se odluka o izboru i razrješenju prvog čovjeka prlamenta odlučuje većinom prisutnih.

Simović očekuje da Krivokapić problematizuje i pitanje rukovođenja glasanjem, s obzirom da on

Glasanje o razrješenju predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića moglo bi se iskomplikovati ukoliko se bude insistiralo na njegovom jučerašnjem novom tumačenju većine koja je potrebna za njegovu smjenu

ne može predsjedavati u vrijeme kada se o tome bude odlučivalo.

Predsjedavanje sjednicom zavisi od toga koga će od dva potpredsjednika izabrati upravo Krivokapić, da li Simovića, kao predstavnika partije koja ima najviše poslanika u parlamentu, ili će to povjeriti Branku Raduloviću, čije je razrješenje takođe traženo zbog nedoličnog ponašanja i napada na premijera.

Poslovnikom je predviđeno, da nakon razrješenja Skupštinom predsjedava potpredsjednik iz kluba sa najvećim brojem

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

POLITIKA

3

Pejović u zvaničnoj Posjeti ankari

Pojačati saradnju Crne Gore i Turske na putu ka EU

Sa jučerašnje Skupštine

nkove fotelje

a o vLaDi, Danas o krivokaPiću

poslanika.

Inače, na jučerašnjoj raspravi o Vladi najmanje se o njoj govorilo. Razlog je što su skoro sve vrijeme poslanici Demokratskog fronta bili sami, ponavljajući ocjene o tome da je to NATO vlada koja se formira pod uticajem američke i još nekih stranih ambasada.

Poslanici Demokratskog fronta ponovili su da je buduća vlada lakrdija koja je sastavljena od članova nevladinog sektora i medija, koju je osmislila, kako kažu, američka ambasada. Ta vlada će, kako dodaju, sprovoditi NATO politiku.

Zato Vladislav Bojović ima poruku za, kako je rekao, bivše opozicionare. „Pošto se se žalili zbog naše retorike, mi vam nijesmo rekli ni približno onoliko koliko ste zaslužili imajući u vidu da ste spasili Mila Đukanovića“, rekao je Bojović.

■ Danilović: “Dugo je Do murava”

Goran Danilović je istakao da neće odgovarati na uvrede i poručio da rizik ulaska u vladu pri-

hvata dobrovoljno.

“Lično neću čekati sud javnosti ukoliko bilo koja opoziciona parlamentarna stranka, bila potpisnica sporazuma ili ne, na brojanju bude jača od Demosa. Ja ću sud o sebi izreći odmah potom.

Vama koji se nijeste udvarali politici Mila Đukanovića podnijeću račun”, kaže on.

“Vrijeme pred nama može pokazati da li je neko imao časnu namjeru, da li se obrukao ili nije”, rekao je on.

On je obećao da će MUP, kojim bi trebalo upravo on da rukovodi, biti drugačiji.

Danilović je prokomentarisao i ponudu Đukanovića da vlada izbornog povjerenja traje i nakon izbora.

“Dugo je do murava. Vidjećemo da li ste u prilici da bilo što kome nudite poslije izbora”, kaže Danilović.

■ DF Se iSPriČao

Sam Sa SoBom

Na inicijativu DF-a sjednica je bila prekinuta. Tražili su pauzu jer nemaju s kim da diskutuju. Završena je sjednica predsjednika Kolegijuma Skupštine,

nakon čega se očekuje povratak poslanika u plenarnu salu, gdje će biti saopšteno kako nastavljaju da rade.

Nakon jednočasovne pauze, poslanik DF-a Emilo Labudović najavio je da će da traži da sveštenik SPC osvešta plenarnu salu. „Da bi se ovaj dom oslobodio svih mađija i čini“, rekao je Labudović.

Dodao je da je dogovor dijela opozicije samo pokušaj da se žedni narod Crne Gore prevede preko vode. Potom je Krivokapića uporedio sa glavim akterom filma „Maratonci trče počasni krug“. „Vi ste samo Pantelija Topalović koji je testamentom sve prepisao samom sebi. Zato mi nije žao što odlazite“, rekao je Labudović.

U završnoj riječi poslanik GP URA Dritan Abazović pozvao je sve stranke, uključujući koalicione partnere DPS-a, da prestanu da budu njihovi privjesci. „Neka se DPS sladi u svojoj snazi naduvenog balona koji će da pukne u paramparčad. Kad balon pukne treba da postoji kvalitetna alternativa“, rekao je on.

Rezultati koje je Crna Gora ostvarila na putu prema članstvu u EU, kako u pogledu kvaliteta sprovedenih reformi, tako i brzine, čine je primjerom koji mogu slijediti i mnogo veće države, saopšteno je tokom posjete državnog sekretara za evropske integracije i glavnog pregovarača ambasadora Aleksandra Andrije Pejovića i generalne direktorice za evropske poslove u MVPEI Snežane Radović u Ankari.

Tom prilikom je održano više sastanaka s predstavnicima Vlade i Parlamenta zaduženim za koordinaciju procesa pristupanja EU. Sastanak s ministrom za evropske poslove i glavnim pregovaračem Volkanom Boskirom bio je prilika za razmjenu iskustva iz pregovaračkog procesa koji dvije države vode s EU. Boskir je čestitao na impresivnim rezultatima koje je Crna Gora ostvarila i istakao da Turska koja je mnogo duže u pregovaračkom procesu i raspolaže značajno većom administracijom, može mnogo toga da nauči iz crnogorskog iskustva.

On je podsjetio da su pregovori o prijemu Turske u EU započeli oktobra 2005, te da je dosad otvoreno 15 poglavlja, od kojih je jedno pri-

vremeno zatvoreno.

Pejović je informisao Boskira o rezultatima koje je Crna Gora ostvarila od otvaranja pristupnih pregovora, juna 2012, a čiji rezultat se ogleda u 22 otvorena pregovaračka poglavlja, i upoznao ga s planovima za otvaranje novih poglavlja u 2016.

Obaveze i izazovi u procesu pristupanja EU, dinamiziranje saradnje u pravcu dostizanja zajedničkih evropskih ciljeva, kao i mogućnosti za unapređenje ekonomske saradnje dvije države bile su teme sastanka koji je ambasador Pejović imao sa zamjenikom podsekretara za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova ambasadorom Muratom Salimom Esenlijem.

Prilikom sastanka s kopredsjedavajućim Zajedničkog parlamentarnog odbora Republike Turske i EU Ahmetom Beratom Čonkarom, razmijenjena su mišljenja o tekućim i daljim obavezama i planovima dvije države na putu prema EU, kao i ulozi i doprinosu Skupštine u pregovaračkom procesu.

Tokom boravka u Ankari, glavni pregovarač je održao predavanje na Fakultetu političkih nauka na temu “Dostignuća i izazovi Crne Gore na putu prema EU”. E.H.

4

politika

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

ANETA SPAIĆ o rEgIoNAlNoj KoNvENcIjI žENA ZAPAdNog BAlKANA

Statistika neumoljivi svjedok položaja žena ⌦ Elhana Hamzić

Z

a nedjelju dana Podgorica će biti domaćin Prve regionalne konvencije žena Zapadnog Balkana pod nazivom “Ona je tu”. To je bio povod za razgovor sa organizatorkom prve regionalne ženske konvencije Anetom Spaić.

DN: Šta je bio osnovni motiv kada ste došle na ideju organizovanja Prve regionalne ženske konvencije u Crnoj Gori?

SPAIĆ: Konvencija je proistekla iz razgovora i razmjene iskustava među ženama iz različitih branši i profesija, koji su pokazali kako je ženama u našem društvu i dalje teško da se svojim inicijativama, posebno usmjerenim na stvaranje promjena u društvu, dobiju podršku i priznanje za svoj rad.

Statistički podaci su neumoljivi širom planete. Žene su i dalje, iako sa aspekta svjetske populacije brojnije, manjina u skoro svim sferama - politici, ekonomiji, kulturi, sistemu obrazovanja, bezbjednosti... Zbog svega toga, a i zbog činjenice da je Crna Gora najdalje odmakla na putu evroatlantskih integracija u regionu, vjerovale smo da je važno istaći rodnu ravnopravnost kao jednu od ključnih iz oblasti vladavine prava, kao prostor za dalji rad i poboljšanje uslova rada i života za žene.

DN: Što će biti u fokusu Konvencije?

SPAIĆ: Program je kreiran upravo na osnovu podataka koji su najalarmantniji za žene u regionu. Tema prvog dana Konvencije biće Uloga žene u izgradnji mira na Balkanu. Tim povodom smo zaista

Crna Gora je od ove Godine deleGirala Ministarstvu odbrane kreiranje naCionalnoG akCionoG plana za sprovođenje rezoluCije savjeta bezbjednosti un 1325 koja je prvi put proGlasila ženu akterkoM u očuvanju Mira i bezbjednosti. ovo je veoMa važan korak kako za žene tako i nas kao društvo

počastvovane što će specijalna gošća i glavna govornica biti dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. godine Širin Ebadi, poznata po višegodišnjoj borbi za prava iranskih političkih aktivista, vjerskih i etničkih manjina, žena i djece. U tom danu predavanja će takođe imati Florans Artman, spisateljica i bivša portparolka Haškog tribunala, Borka Pavićević aktivistkinja i dramaturškinja, jedna od najistaknutijih žena u borbi protiv autoritarnog režima u Srbiji 90-ih, Vedrana Rudan, hrvatska spisateljica i oštra kritičarka društvenih anomalija itd. Tokom drugog

dana Konvencije u okviru teme “Žene i biznis” biće riječi o izazovima ženskog preduzetništva na Zapadnom Balkanu, razlikama i sličnostima ženskog i muškog liderstva, značaju ženskog liderstva u razvoju crnogorskog društva. Tada će učesnice imati priliku da čuju životne priče poznatih preduzetnica i žena iz javnog života čitavog regiona, a tog dana će se putem video poruke Konvenciji pridružiti i Jelena Đoković. Treći dan konvencije rezervisan je za žene u svijetu umjetnosti i književnosti.

DN: Vaše mišljenje o položaju žena danas?

SPAIĆ: Od prvih ženskih pokreta do danas može se reći da smo kao civilizacija napredovali, ali da postoji još puno prostora za razbijanje stereotipa i predrasuda prema ženama. Npr. zastupljenost žena u evropskom parlamentu u ovom sazivu je porasla za 1%. Ovim tempom, ravnopravna zastupljenost postigla bi se 2080. Prema podacima iz 178 zemalja za 2015. godinu, učešće žena na tržištu rada je 25,5% manje u odnosu na muškarce.

Ovaj jaz se smanjio za samo 0,6% u odnosu na 20 godina ranije. Jedna trećina cjelokupne ženske svjetske populacije je imala iskustvo seksualnog ili fizičkog zlostavljanja.

DN: A u Crnoj Gori?

SPAIĆ: Žene u Crnoj Gori u prosjeku rade tri i po sata duže od muškaraca dnevno. Manje od 10% kompanija je u vlasništvu žena, žene zarađuju skoro 20% manje od muškaraca za

Spaić istu vrstu poslova, a uzimajući u obzir dohodak iz svih izvora, muškarci zarađuju čak 85 odsto više nego žene. Takođe, žene su u znatno manjoj mjeri prisutne na rukovodećim pozicijama. U Srbiji u kojoj žene čine 42 posto ukupnog broja zaposlenih, muškarci vode za 16 posto. Hrvatska je s udjelom od 20 posto, po broju žena u parlamentu, pri dnu ljestvice evropskih zemalja. Slična situacija je u cijelom regionu.

DN: Konferencija nije ni počela, a već ste imale negativan marketing u nekim medijima. Mislite li da je ženama teže da se izbore za svoje ideje i inicijative na Balkanu nego muškarcima?

SPAIĆ: Upravo su vijesti objavljene u jednom mediju u Crnoj Gori dokazale koliko su ovakve inicijative važne. Kršenje principa rodne ravnopravnosti, iznošenje neistina i po-

kušaj difamacije organizatorki konvencije nije nikakva novost ni za jednu ženu koja je ikada pokušala da napravi promjenu u svom okruženju, svojoj kompaniji, instituciji u kojoj je zaposlena, parlamentu, porodici.

Uprkos tome je žalosno što se jedna inicijativa i konferencija koja nema nikakve političke pretenzije i bavi se jednom univerzalnom temom, na vrlo provincijalan način nastoji ugurati u kontekst lokalnih i svakodnevnog političkih borbi. Stoga i ne čudi da se mnoge inicijative koje pokreću žene, završe i prije nego što počnu da se realizuju - jer naslovne strane poput prekjučerašnje, šalju poruku ženama da nijesu sposobne ni pozvane da se bave važnim društvenim problemima i procesima, kao i da je žena, ma ko ona bila, uvijek i bez izuzetka „instrument“ u nečijim rukama.

Emina Kolarević nikada nije radila u Institutu projekat konvencije žena zapadnog balkana pokušava da uruši jedan medij u Crnoj Gori plasiranjem neistina, poput jučerašnje da je Emina Kolarević zaposlena u institutu za javnu politiku iz beograda, što apsolutno nije tačno i što se može lako utvrditi uvidom evidencije agencije za privredne registre i poreske uprave repu-

blike srbije. “emina kolarević je volontirala na projektima instituta za javnu politiku od februara do juna 2014. godine, kada je prešla u komitet pravnika za ljudska prava YuCoM, takođe kao volonter na projektima. na sajtu instituta za javnu politiku greškom webadministratora ostala je biografija emine kolarević,

kao i biografije mnogih drugih saradnika po projektima, i ta greška je otklonjena bez odlaganja”, navodi se u saopštenju instituta, uz izvinjenje emini kolarević. kako se navodi, instititut za javnu politiku nema nikakve veze, ni formalne ni neformalne, sa organizacijom konvencije žena zapadnog balkana.

politika

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

prva žena predsjednica u istoriji tivatske opštine

Matijević na čelu grada

Matijević polaže zakletvu

Biografija Dr Snežana Matijević (6. 7. 1963. g.) završila je osnovnu i srednju školu u rodnom Tivtu, diplomirala je na Stomatološkom fakultetu u Beogradu gdje je i odbranila magistarsku i doktorsku disertaciju. Vanredni je profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici, a od 2006. godine bila je na čelu tivatskog Doma zdravlja.

Tivat je juče dobio prvu ženu predsjednika Opštine u svojoj istoriji. Glasovima odbornika Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata i Bokeškog foruma na sjednici Skupštini opštine, dr Snežana Matijević, koja je bila nosilac liste svoje partije na lokalnim izborima 17. aprila, izabrana je za predsjednicu tog grada.

Dr Matijević se zahvalila što joj je data prilika da u narednom periodu vodi Tivat, ističući da je ukazano povjerenje, prije svega čast, ali i velika obaveza i odgovornost.

“Ta odgovornost se prije svega ogleda ne samo u održavanju postignutog, već i u kontinuiranom radu za još bolji grad, njegovu dalju izgradnju kroz zacrtane projekte infrastrukture, kanalizacije, saobraćajnica, rješavanja socijalnih i stambenih pitanja. Ne smijemo da zaboravimo na brigu o starijoj populaciji, mladima, licima sa posebnim potrebama.

Radićemo i na unapređivanju našeg kulturnog, zdravstvenog, sportskog i društvenog života”, kazala je dr Matijević i obećala da će njena

u okviru procesa planiranja i revizije

Usaglašen i posljednji paket partnerskih ciljeva

Šesti i posljednji paket partnerskih ciljeva za Crnu Goru u okviru Procesa planiranja i revizije PARP, a koji će naša zemlja implementirati u statusu zemlje partnera, usaglašen je juče u Briselu. Crnogorsku delegaciju je na sastanku, koji je održan u sjedištu NATO i kojim je predsjedavao direktor Direktorata za planiranje snaga Pol Savero, predvodio generalni direktor Direktorata za politi-

5

ku odbrane dr Ivan Mašulović. Mašulović je predstavio rezultate sveobuhvatnih reformi sprovedenih u crnogorskom sektoru odbrane, o čijem kvalitetu najbolje govori pozivnica za punopravno članstvo u NATO, kao i planove za modernizaciju i unapređenje vojnih sposobnosti.

“On je naglasio da članstvo u Alijansi nije samo privilegija, već da nosi i značajne odgovornosti, ko-

je je Crna Gora spremna da preuzme”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Mašulović je podsjetio da će u četvrtak, u sjedištu NATO, biti potpisan Pristupni protokol, čime ovaj 19. maj postaje značajan datum za moderno crnogorsko društvo.

Učesnici sastanka su pozitivno ocijenili predstavljeni dokument, kao i cjelokupni napredak naše zemlje u oblasti odbrane i izrazili očekivanje da će Crna Gora u narednom periodu iz kredibilnog partnera izrasti u pouzdanog saveznika.

U sastavu crnogorske delegacije su bili Marina Otašević, Radmila Perović i potpukovnik Toni Sič, savjetnici u Misiji Crne Gore pri NATO. E.H.

vrata uvjek biti otvorena za sve građane i da će sa saradnicima težiti boljitku, te da će interesi grada i stanovništva biti na prvom mjestu. Skupštinsku salu su, prije javnog izjašnjavanja, napustili odbornici Tivatske akcije i Demokratske srpske stranke, a drugoj sjednici novog saziva lokalnog parlamenta nijesu prisustvovali odbornci Hrvatske građanske inicijative, Socijaldemokratske partije, Socijalističke narodne partije i Arsenala za Tivat. Za izbor su glasala 22 odbornika DPS, SD i BF. Podršku izboru Snežane Matijević u ime Socijaldemokrata Tivta dao je Zdravko Mitrović, a u ime Bokeškog Foruma Andrija Petković.

Ističući da nijesu sporni ljudski i profesionalni kvaliteti, predsjednik DSS Dejan Risančić je tokom tokom diskusije o predlogu DPS-a kazao “da ne bi bilo politički moralno da DSS podrži kandidata političke mašinerije kakva je Demokratska partija socijalista”.

Stav Socijelademokrata prenio je predsjednik opštinskog odbora Zdravko Mitrović, koji je kazao da su građa-

ni rekli šta žele 17. aprila, “a mi smo sigurni da će dr Snežana Matijević raditi za dobrobit Tivta i da će naš grad za četiri godine biti bolji nego što je danas”.

Predsjednik Bokeškog foruma, dr Andrija Petković naveo je da se Bokeški dvoumio da li da glasa za ljudske, moralne i radne sposobnosti dr Matijević ili da bude protiv DPS-a. Međutim, prevagnuo je, kako je istakao ljudski kvalitet.

Mirko Kovačević i Miomir Abović iz Tivatske akcije kazali su da ljudski i profesionalni kvaliteti dr Matijević nijesu sporni. Međutim, oni su mišljenja da dr Matijević nije donijela mudru odluku kada je je prihvatila da bude na čelu izborne liste DPSa i Opštine.

Sjednica je završena djelimičnim izborom odbora i savjeta, jer su predloge kandidata skupštinskoj službi proslijedili samo odbornički klubovi DPS i SD. Predsjednik Skupštine je dao rok da u naredna tri dana ostale partije usaglase predlog kako bi se kompletirali odbori i savjeti.

Z. Krstović

Sa sastanka

narednih godinu dana

Stojanović predstavnik VCG u operaciji Atalanta Zamjenik načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, pukovnik Rajko Pešić primio je juče pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore, poručnika bojnog broda Damira Stojanovića, koji će u narednih godinu dana predstavljati Vojsku Crne Gore u Komandi operacije Evropske unije “Atalanta”, u Nortvudu, u Velikoj Britaniji. Pešić je istakao

važnost učešća pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim operacijama, jer time, kako je naglasio, naša zemlja doprinosi miru i stabilnosti u svijetu.

Operacija “Atalanta” je pomorska vojna operacija koju vodi Evropska unija u cilju pomoći u sprečavanju i potiskivanju piratstva i oružane pljačke u vodama Somalije.

E.H.

USd: gBp: jpy: chF: RUB: RSd: hRk:

1.1337 0.7832 123.60 1.1063 73.315 122.84 7.4939

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

au = 1,279.78$

montEnEgRo BeRza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

6

aG=17.27$

Naziv JGPK TECG PREN LUBA MLIN

Najveći promet cijeNa 12,6104 3,6594 0,8800 0,1972 3,0000

količiNa 385 1.302 3.172 12.255 500

oBim U € 4.855,0000 4.764,5200 2.791,3600 2.416,1600 1.500,0000

pRomjeNa -0,71% 1,65% 0,00% -3,80% 0,00%

godišnja prezentacija

Nedostaje N

Vukčević i Đukanović

IRF je od osnivanja plasirao 310 miliona eura u crnogorsku privredu, od čega samo u prošloj godini više od 117 miliona

Premijer Crne Gore Milo Đukanović na godišnjoj prezentaciji Investiciono-razvojnog fonda (IRF) pod nazivom “Programi finansijske podrške”, ocijenio je da je IRF u prethodnom periodu napravio veliki rezultat i pomogao Vladi u realizaciji ekonomske politike.

Ono što je i dalje problem, kako ističe Đukanović, jeste činjenica da fali finansijskog kapitala nosiocima dobrih preduzetničkih ideja.

“U Crnoj Gori i dalje postoji problem sa dostupnošću finansijskog kapitala nosiocima dobrih preduzetničkih ideja, što ih dodatno obeshrabruje da naprave odlučan korak u pravcu preuzmanja odgovornosti za vlastiti biznis”, rekao je Đukanović.

■ Ekonomski rast Investitori i preduzetnici su, tvrdi premijer, ključni partneri Vlade, zbog čega se razmišlja o

dodatnim subvencijama za njih.

“U Vladi razmišljamo da obezbijedimo i dodatne subvencije za novootvorena radna mjesta, kao i o tome kako da obezbijedimo subvenciju od nekoliko procenata kamatne stope za one koji bi se pojavili kao investitori u hotele visoke kategorije”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je od sticanja nezavisnosti uradila mnogo na jačanju ekonomije.

“Crna Gora je danas najrazvijenija ekonomija zapadnog Balkana. U tih deset godina crnogorska ekonomija je prosječno rasla po stopi od 3,2 odsto. U apsolutnim ciframa imamo rast zaposlenosti za oko 42.000 novih radnih mjesta. Ipak, ne možemo biti sasvim zadovoljni, jer želimo da sve to ide brže. Potrebne su nam još više stope rasta”, objasnio je Đukanović.

Procjena Vlade je, smatra premijer, da se mora ući u zonu eko-

ministarstvo oBUstavLja ispLatU devizniH sredstava

Bez isplate obveznica u junu

Ministarstvo finansija

Isplata obveznica devizne štednje i deviznih sredstava, koja se obavlja preko poslovnih i Centralne banke (CBCG), biće obustavljena od 1. do 30. juna zbog tehničkih razloga, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Biće obustavljena trgovina obveznicama devizne štednje, OB16 i DO16, odnosno obveznicama deviznih sredstava Dafiment banke i Banke privatne privrede preko preduzeća Jugoskandik.

“Razlog privremenog pre-

30

dana biće obustavljena isplata obveznica devizne štednje i deviznih sredstava, koja se obavlja preko poslovnih i centralne banke

kida je tehničke prirode, kako bi se konsolidovali podaci o obavljenim isplatama, pripremila isplata obveznica devizne štednje i deviznih sredstava, objedinili podaci sa tržišta kapitala i obavile pripreme koje će omogućiti vlasnicima da ih unovče od 1. jula”, kazali su u Ministarstvu.

Cilj ovih aktivnosti je obezbjeđivanje integriteta baze podataka kako bi se održao kvalitet i sigurnost podataka o imaocima obveznica.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Naziv MONF EPCG TECG BUDR MLIN

dobitnici

CijeNa

KoličiNa

obim u €

0,0144 2,6731 3,6594 5,7000 3,0000

48.125 435 1.302 100 500

693,0000 1.162,8000 4.764,5200 570,0000 1.500,0000

PromjeNa 20,00 6,64 1,65 0,00 0,00

Naziv ZICG TREN-O LUBA JGPK TREN

7

ekonomija gubitnici

CijeNa 0,0300 0,0520 0,1972 12,6104 0,0520

KoličiNa 3.238 25.000 12.255 385 25.000

obim u € 97,1400 1.300,0000 2.416,1600 4.855,0000 1.300,0000

PromjeNa -9,09 -5,45 -3,80 -0,71 -0,19

a irf pod nazivom ª programi finansijske podrškeº

Novca za dobre bizNis ideje ja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva.

“Tu govorimo o 11.300 preduzetnika, oko 23.000 malih i srednjih preduzeća, kao i o podatku da je 70 odsto zaposlenosti u Crnoj Gori u sektoru malih i srednjih preduzeća. To je nešto što znači novi kvalitet i novu konkurentnost crnogorske ekonomije”, naveo je Đukanović.

Za visokoškolce beskamatni krediti

Na jučerašnjoj svečanosti u vinskom podrumu Šipčanik upriličena je dodjela prvih sedam Odluka o odobrenim kreditima za visokoškolce, po osnovu beskamatne kreditne linije.

Neki od projekata koji će biti finansirani tim sredstvima se odnose na rent a car, adaptaciju i nabavku opreme caffee restorana, otvaranje agencije za organi-

U Crnoj Gori i dalje postoji problem sa dostupnošću finansijskog kapitala nosiocima dobrih preduzetničkih ideja, što ih dodatno obeshrabruje da naprave odlučan korak u pravcu preuzmanja odgovornosti za vlastiti biznis, rekao je Đukanović

Sa jučerašnje radionice

zaciju vjenčanja i salona vjenčanica i haljina, nabavku kombi vozila za potrebe rent a car agencije, izgradnju pokretnog terena za fudbal, proizvodnju ratluka i želea.

Vukčević je ocijenio da preduzetništvo kao proces pokretanja novog biznisa podrazumijeva spremnost da se organizuje, razvija i upravlja poslovnim po-

nomskog rasta od četiri do pet odsto godišnje.

“Procjena Evropske komisije (EK) je da će Crna Gora biti najenergičnija ekonomija ove godine i da će rasti po stopi od 3,6 odsto. Mislimo da možemo i više od toga i da ćemo zahvaljujući intenziviranju realizacije nekih krupnih infrastrukturnih investicija stvoriti uslove za dodatno dinamiziranje ekonomskog rasta”, naveo je Đukanović.

Međutim, kako ističe premijer, Crna Gora mora raditi na tome da i dalje čuvamo

duhvatima sa svim rizicima i izazovima u namjeri da se ostvari profit, prenosi Mina biznis.

“Pokretanje sopstvenog biznisa nije rezervisano samo sa one koji imaju genijalne ideje. Većina današnjih uspješnih preduzetnika svoje poslovanje zasniva na jednostavnim idejama koje su samo realizovane na drugačiji i uspješniji način”, kazao je Vučević. makroekonomsku stabilnost posebno sa stanovišta eliminacije budžetskog deficita i smanjenja učešća duga u BDP-u.

“I na jednom i na drugom planu imamo vrlo jasno definisane politike i ne sumnjam da će Crna Gora već od naredne godine ući u zonu uravnoteženog finansiranja državne potrošnje izuzev razvojne, i da će biti u stanju da apsolutno uredno otplaćuje svoj dug”, zaključio je Đukanović.

On je saopštio i da je u Crnoj Gori evidentiran rast bro-

ona eura, a istog datuma ove godine nešto više od 40 miliona. Za četiri i po mjeseca ove godine plasirali smo skoro sedam miliona eura više sredstava nego u istom periodu prošle”, precizirao je Vukčević.

IRF je, prema njegovim riječima, od osnivanja plasirao 310 miliona eura u crnogorsku privredu, od čega samo u prošloj godini preko 117 miliona.

■ Krediti irF “Najmanje isti iznos biće obezPredsjednik bije đen i za Odbora direkovu go dinu tora IRF-a Zoi to po krajran Vukčenje povoljvić, na jučenim uslovirašnjoj konma. Kamatferenciji je na stopa za kazao da ta miliona euRa plasipočetnike u institucija Rao je iRf za četiRi nudi ubjedljibiznisu se krei po mjeseca vo najpovoljniće od dva do 2,5 ove godine je uslove za zapoodsto, grejs period činjanje biznisa, kao do četiri godine, a rok i za razvoj i rast postojećeg povraćaja do 12 godina. Za preduzeća. mlade ljude sa fakultetskom “Nastavljamo i ove godine diplomom koji se nalaze na sa povećanjem kreditnih pla- Birou za zapošljavanje obezsmana. Na 16. maj prošle go- bijeđen je i beskamatni kredine plasirali smo 33,5 mili- dit”, kazao je Vukčević. N.D.L.

7

predstavnici ministarstva poljoprivrede održali radionice

Aplikantima pojasnili detalje o projektu ‘IPARD-like 2’

Predstavnici IPARD Agencije Ministarstva poljoprivrede održali su prethodnih dana nekoliko radionica za poljoprivredne proizvođače koji se bave preradom, a koji su zainteresovani da apliciraju na ‘IPARD-like 2’ javni poziv.

Cilj radionica bio je da se potencijalnim aplikantima pojasni priprema dokumentacije koja je potrebna za prijavljivanje na

Radionicama je pRisustvovalo više od 60 subjekata u poslovanju hRanom, uglavnom pReRađivača mesa, mlijeka i gRožđa ovaj javni poziv, kako bi uspješno aplicirali i ugovorili podršku za investicije u unapređenje pre-

rađivačkih kapaciteta. Na radionicama je prisustvovalo preko 60 subjekata u poslovanju hranom, uglavnom prerađivača mesa, mlijeka i grožđa. Kroz javni poziv za dodjelu bespovratne podrške za investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda IPARD-like 2 subjektima u poslovanju hranom biće na raspolaganju 5,29 milion eura.

8

ekonomija

INVESTICIONI PROJEKTI U TURIZMU

Za podsticajna sredstva zainteresovano 16 firmi Prijave za učešće u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija u cilju realizacije investicionih projekata iz oblasti turizma, drvne, prehrambene, farmaceutske i mašinske industrije, dostavilo je 16 preduzeća. Iz Sekretarijata za razvojne projekte, koji je objavio poziv, saopšteno je da su prijave otvorene u ponedjeljak i da u toku je postupak utvrđivanja njihove formalne ispravnosti.

Vrijednost investicionih projekata je oko 50 miliona eura, dok će se njihovom realizacijom obezbijediti otvaranje 550 radnih mjesta.

Sekretarijat je 11. maja objavio poziv za učešće u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija, koja se mogu dodijeliti za investicione projekte minimalne vrijednosti ulaganja 500.000 eura i kojima se obezbjeđuje otvaranje novih radnih mjesta. Prijave za učešće mogle su se podnositi do ponedjeljka.

Sredstva se mogu dodijeliti za investicione projekte kojima se obezbjeđuje otvaranje najmanje 20 novih radnih mjesta na neodređeno vrijeme, u roku od tri godine od zaključivanja ugovora o korišćenju sredstava.

(Mina-biznis)

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Neznatno manje nezaposlenih

Sa jučerašnje konferencije

SARADNJA KOMPANIJE I INSTITUCIJA

U Crnoj Gori je ove sedmice 41.200 nezaposlenih građana, 0,5 odsto manje nego prošle, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje.

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju Zavoda, pala sa prošlosedmičnih 17,86 odsto na 17,76 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Zavod je od početka godine evidentirao 4.100 novozaposlenih, dok je u istom periodu oglašeno 13.000 slobodnih radnih mjesta.

Uz pomoć Vibera do bolje promocije turizma Bolja promocija turističke ponude i veća vidljivost destinacije ciljevi su koji se žele ostvariti saradnjom crnogorskih institucija koje se bave turizmom i kompanije Viber, ocijenjeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Predstavnik NTO Svetlana Tomković kazala je da Viber ima veliki broj korisnika na emitivnim turističkim tržištima, koja su veoma značajna za Crnu Goru.

“Na taj način će promocija putem ovog servisa omogućiti bržu i jeftiniju komunikaciju između potencijalnih turista i turističke industrije, kao i među gostima koji dođu u Crnu Goru”, smatra Tomković.

Saradnja kompanije Viber i budvanske opštine traje već nekoliko godina, a prema riječima direktorke TO Budva Jelena Rađenović rezultirala je dobrim i velikim projektima.

“Pregovori o lansiranju prvog javnog čata u Crnoj Gori počeli su prošle godine i već u decembru lansiran je u Budvi. Danas taj javni čat prati oko četiri hiljade pratilaca,

aplikaciju Viber posjeduj e 89 odsto smatrfona koji se koriste u crno Gori što predstavlja veliki uspjeh”, navela je Rađenović.

Ona je dodala da će javni čat Full feel Budva do kraja sezone imati i nekoliko destina hiljada korisnika, zahvaljujući setu stikera koji će biti besplatni za korišćenje.

Generalni direktor kompanije Viber za centralnu i istočnu Evropu Atanas Rajkov ocijenio je da je cilj saradnje sa crnogorskim institucijama pokretanje nove ere komunikacije između onih koji nude turističke usluge i onih koji ih koriste.

“Cilj preduzeća koja se bave turizmom u Crnoj Gori je da budu lako otkriveni, da promovišu uslugu i da imaju sadržajnu interakciju sa korisnicima kako bi unaprijedili poslovanje. Upravo Viber može pomoći da se to ostvari”, rekao je Rajkov.

Iste cijene industrijskih proizvoda Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Crnoj Gori u aprilu su ostale na nivou martovskih, pokazuju podaci Monstata.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle 0,2 odsto.

“Stopa rasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda od januara do aprila u odnosu na isti prošlogodišnji period iznosila je 0,1 odsto”, kazali su u Monstatu.

Ilustracija

hronika

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

9

PORODICA I GRAĐANI SE OPROSTILI OD OGNJENA

Foto:Vedran Ilić

Bićeš isti među istima, anđeo među anđelima

“Druže moj, tek što smo počeli da učimo slova, brojeve, da čitamo i učimo pjesmice... Svemu tome sam te naučila, ali nijesam te naučila da ćeš ovako ujediniti narod, mrvo moja mala.

Dvanaest punih dana smo bili tu. Pokazao si nam neki novi svijet za koji nijesmo ni znali da postoji. Onaj ko te je stvorio, on te je i odnio u svijet gdje nećeš biti drugačiji od drugih. Gdje će ti biti ljepše, gdje ćeš biti isti među istima, anđeo među anđelima. Počivaj u miru druže moj, a ja ću vječno osluškivati”, drhtavim glasom poslala je posljednji pozdrav svom drugu vaspitačica Ognjena Rakočevića (11), Milica Kraljević.

Njene riječi zaplakale su preko stotinu ljudi koji su se juče na gradskom groblju Čepurci okupili u znak posljednjeg pozdrava autističnom jedanaestogodišnjem plavušanu. Prethodno, redovi prijatelja, rođaka, vojnika, policajaca i tragača smjenjivalo se u kapeli gdje su skrhani od bola, saučešće primali članovi porodice koja je izgubila naj-

Dvanaest dana i noći opsežne potrage Dvanaest dana i noći trajala je opsežna potraga koja je jače nego ikada do sada ujedinila građane, vojsku i policiju. Ronioci su danima bili pod Moračom, brojni građani, službe zaštite i spašavanja, vojska i policija pretresli su gotovo svaki krš okoline Podgorice, danima je iznad grada patrolirao helikopter MUP-a, a snimak iz drona širio se društvenim mrežama. mlađeg člana.

Posljednji pozdrav đaku, jedva je izustila i direktorica Ognjenove škole “Savo Pejanović”, Darinka Adžić.

“Sa dubokim bolom i tugom učenici i kolektiv škole “Savo Pejanović” opraštaju se od našeg dragog Ognjena Rakočevića. Bio je učenik četvrtog razreda osnovne škole. Od prvog susreta sa školom, zavolio je drugare i radovao se svakom dolasku i druženju sa njima i oni su voljeli njega. Tako je učionica i škola postala omiljeno mjesto njeogvog boravka. Od trenutka njegovog nestanka gajili smo nadu,

očekivali i željeli da se vrati u zagrljaj roditeljima, bratu, sestri i da nas sve obraduje. Hladna Morača je prekinula njegov mladi tek započeti život. Tužna je danas naša škola, tužni su učenici i nastavnici jer ispraćamo našeg Ognjena na posljednje putovanje”, kazala je Adžić, jedva se suzdržavajući da ne zaplače.

Ognjenov stric Slavenko Rakočević zahvalio je svima koji su dvanaestodnevnu potragu za dječakom učinili podnošljivom, a majci i ocu, kako je kazao, pomogli da sačuvaju razum.

“A tebi, dragi Ognjene, hvala što smo te imali i neka tvoja vječna duša mirno putuje nebeskim svodovima”, kazao je kroz teške pauze i skrivajući suze, stric dječaka. Članovi najuže porodice tiho su oplakali sina, brata i rođaka, a onda su ga, u pratnji velikog broja ljudi, pogrebna kola odvela na zagoričko groblje koje mu je juče postalo vječna kuća.

I građani koji su danima pretraživali Podgoricu i njenu okolinu, čituljom su se oprostili od dječaka kojeg, nažalost, nikada nijesu upoznali.

“Ako ti jave, umro sam, ne veruj, to ne umem. Na ovu zemlju sam svratio da ti namignem malo. Da za mnom ostane nešto kao lepršav trag. I zato: ne budi tužan.

Toliko mi je stalo da ostanem u tebi budalast i čudno drag. Noću, kad gledaš u nebo, i ti namigni meni. Neka to bude tajna. Uprkos danima sivim kad vidiš neku kometu da nebo zarumeni, upamti: To ja još uvek šašav letim, i živim… Zauvijek zahvalni bosonogom dječaku koji nas je naveo da budemo bolji ljudi. Pamtićemo te zauvijek. Tvoji tragači”, piše u čitulji.

S.K.

10

HRONIKA

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

MAROVIĆ NA PRIVREMENOJ SLOBODI DO OD

Stanković: Tim čine najbolji od najboljih Policijsko odjeljenje formirano je sa jasnim ciljem, a to je uspješna borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, kazao je vrhovni državni tužilac Ivica Stanković obilazeći to odjeljenje. Povodom formiranja Policijskog odjeljenja, Stanković i glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, zajedno sa direktorom Uprave policije Slavkom Stojanovićem, pomoćnikom direktora Milovanom Pavićevićem, kao i šefom Policijskog odjeljenja Draganom Radonjićem, obišli su juče prostorije koje će koristiiti policijski službenici koji su angažovani u ovom odjeljenju.

“Uz čestitke na izboru Stanković je podsjetio da će se članovi Policijskog odjeljenja suočavati sa brojnim opasnim situacijama, zbog priro-

de posla koji obavljaju, ali da su istovremeno i privilegovani jer pripadaju timu koji čine najbolji od najboljih“, saopšteno je iz Uprave policije.

Direktor Uprave policije Slavko Stojanović kazao je da će Policijsko odjeljenje imati njegovu i podršku menadžmenta policije na stvaranju svih neophodnih preduslova za uspješan rad Odjeljenja.

On je istakao da je uvjeren da će policijski službenici angažovani u ovom Odjeljenju odgovorno i uspješno obavljati povjerene poslove i zadatke, shodno zakonu i profesionalnoj etici.

“Tužilaštvo i policija će nastaviti aktivnosti koje će dovesti do ostvarivanja vidljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, poručuju u Upravi policije.

N.P.

⌦ Jasmina E. Muminović

Najpoznatiji crnogorski pritvorenik za visoku korupciju Svetozar Marović našao se u zagrljaju kćerke Milene, juče oko devet časova ujutro, tek što je napustio spuški zatvor, u koji bi uskoro mogao i da se vrati, ukoliko Viši sud potvrdi Sporazum o priznanju krivice,

I Dragan Marović da plati 50.000 eura Svetozarov brat Dragan Marović, koji je nedvno napustio ZIKS, nakon što je potpisao Sporazum o priznanju krivice, takođe je u obavezi da plati kaznu od 50 hiljada eura, uz kaznu zatvora od godinu i pet mjeseci. Tužilaštvo, međutim, nije tražilo od Dragana Marovića da nadoknadi štetu, jer tokom postupka nije utvrđeno da je uzeo novac od spornih poslova.

ISTRAGA PALJENJA SLUŽBENOG VOZILA

Nadzorna kamera snimila osumnjičenog?

Uprava policije objavila je juče kadrove snimka nadzorne kamere na kojima se nalazi za sada nepoznata muška osoba, za koju se sumnja da ima veze sa paljenjem službenog vozila šefa policijskog tima za borbu protiv droge Dejana Kneževića.

Iz policije apeluju da uko-

liko neko od građana na fotografijama prepozna o kojoj se osobi radi pozove besplatni policijski broj 122 i to saopšti policiji.

Požar na službenom policijskom vozilu “opel astra” podmetnut je 15. aprila 2016. godine oko 1.30 časova, na parkingu u ulici Vasa Raičkovića u Podgorici.

N.P.

koji je prije nekoliko dana potpisao sa Specijalnim državnim tužilaštvom.

Dnevne novine saznaju da sporazum predviđa kaznu zatvora u trajanju od tri godine i deset mjeseci, kao i novčanu uplatu od 50.000 eura u humanitarne svrhe. Ukoliko u predviđenom roku, ako se sporazum potvrdi, Marović ne upla-

Dragan Marović

ti novčanu kaznu, ona će biti pretvorena u kaznu zatvora od još pola godine. Istovremeno, izvršena je blokada na preko 15 miliona eura, na računima tri privatne firme koje se dovode u vezu sa višemilonskim malverzacijama, “Gugi komerc”, “Properti investment” i “Kopirajt”. .

■ OPISAO KAKO JE PODIJELIO ZADATKE I KO GA JE PREVARIO

Ukoliko je suditi po njegovom priznanju krivice, donedavno najmoćniji Budvanin, kako je slovio u javnosti, ispostavilo se da je bolji filozof nego političar – tvrdi da je u ovom korupcionaškom modelu djelovanja i sam prevaren. Nezvanično, Marović je u svom iskazu, uprkos drugačijim očekivanjima kolega iz političkih krugova, priznao da je stvorio kriminalnu organizaciju, sa namjerom da koruptivno djeluje, a otkrio je i trag do više od 15 miliona eura, stečenih na nezakonit način. Dnevne novine saznaju da je Marović navodno opisao i pojedinačne Foto: Vedran Ilić

POLICIJSKO ODJELJENJE SA JASNIM CILJEM

BLOKADA NA V SVETO MORA D

Marović u zagrljaju kćerke

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

hronika

11

DLukE VIšEg SuDA O SPORAzuMu kOJI JE POStIgAO SA tužILAštVOM

više od 15 miliona, da plati još 50.000€ Marović je morao dati precizne podatke o nestalim milionima, na osnovu kojih su već blokirani računi “Gugi komerc”, “Properti investment” i “Kopirajt” uloge i drugih članova označene grupacije, koja je prema njegovom priznanju brojala više od 30 osoba, javnih funkcionera, službenika, biznismena, familije, kumova i drugih... Navodno, milioni za koje ga tereti Tužilaštvo završili su na računima nekoliko privatnih firmi. Međutim, da bi mu tužioci povjerovali, Marović je morao dati precizne podatke o nestalim milionima, na osnovu kojih su već blokirani računi “Gugi komerc”, “Properti investment” i “Kopirajt”. DN saznaju od više provjerenih izvora da se na tim računima trenutno nalazi više od 15 miliona eura.

■ ZBOG NARUŠENOG

ZDRAVLJA MORA POSJETITI BOLNICU

Nakon jučerašnjeg izlaska iz Istražnog zatvora, Marović nije želio da daje izjave novinarima, kojima se, međutim, obratio njegov advokat Zdravko Begović, ali nije komentarisao detalje potpisanog Sporazuma, zbog tajnosti postupka. Ipak, osvrnuo se na zdravstveno stanje svog branjenika.

“Moram na napomenem da je njegovo zdravstveno stanje bilo narušeno i prije dolaska u ZIKS. I pored vrlo korektnog odnosa prema njemu nakon pet mjeseci, zdravlje mu je još više narušeno i on će već danas posjetiti bolnicu kako bi sanirao svoje stanje”, rekao je Begović.

Na pitanje da li se Marović predomislio jer je prije pet mje-

Potpisano 13 sporazuma o priznanju krivice Najveća do sada korupcionaška afera u Crnoj Gori od prvih hapšenja sredinom avgusta prošle godine do danas za istražitelje je gotovo završen slučaj.

Ono što javnost posebno zanima je njen epilog u vidu dokazane krivice i priznanja i naknade otuđenih miliona u najkraćem roku. Kada je riječ o dokazanoj krivici, prema nezvaničnim informacijama, u ovom predmetu do sada je potpisano čak 13 sporazuma o priznanju krivice, uključujući i Svetozara Marovića.

Za sada Tužilaštvu jedino nije dostupna srpska državljanka Olivera Ilinčić, koju je Marović označio kao kreatora većine korupcionaških poslova i osobu kod koje su “zarobljeni” sporni milioni.

Da li će i kojim mehanizmima

Tužilaštvo doći do Ilinčić, koja u regionalnim krugovima važi kao mag za finansijske malverzacije, ostaje da se vidi u narednom periodu.

Kada je u pitanju nadoknada nastale štete, javnosti je poznato da je od biznismena Mirka Latinovića, svjedoka u postupku, već naplaćeno blizu 20 miliona.

Isto toliko očekuje se da će biti naplaćeno po okončanju postupka sa blokiranih računa firme “Gugi komerc”, čiji je direktor Branislav Savić u pritvoru, zatim firme “Kopirajt” čiji se vlasnik Marko Kentera obavezao da će vratiti 2,5 miliona eura, kao i “Properti investmenta” iza koje, prema do sada prikupljenim dokazima, stoji Olivera Ilinčić. Takođe, i Miloš Marović se obavezao da će vratiti 380.000, a Lazar Rađenović 30.000 eura.

Miloš Marović je došao po oca

seci u Tužilaštvu rekao da nije kriv, a sada je potpisao Sporazum o priznanju krivice, Begović je kratko odgovorio da njegov branjenik ima pravo da se brani kako on misli, u određenom trenutku.

On ne zna da li će se Maro-

vić vratiti politici.

“Niti sam razmišljao o tome, niti sam sa njim razgovarao o tome. Najvažnije je bilo da izađe iz zatvora, zbog zdravlja. Njegova lična je odluka da li će se dalje baviti politikom”, rekao je Begović.

12

marketing

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Parking servis doo Nikšić - Nikšić oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Tenderske dokumentacije za postupak javne nabavke dostavljanja ponuda sopingom, za izbor ponuđaca za nabavku usluga osiguranja zaposlenih na radu, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 300,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.portal.ujn.gov.me dana 16.05.2016. godine u 16:52:14.

Lice za davanje informacija: Vukotić Ana, telefon 040 / 229 - 803, e-mail parkingservis@gmail.com.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Agencija za ljekove i medicinska sredstva, Podgorica, bul. Ivana Crnojevića 64a oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Usluge fizičko-tehničko obezbjeđenje objekta, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 12.000,00€. Tenderska dokumentacija broj 3020/16/27/11-855 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi http://portal.ujn.gov.me dana 17.05.2016. godine. Lice za davanje informacija Vesna Kostić, telefon 020/310-280, e-mail vesna.kostic@calims.me

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO ČISTOĆA PLJEVLJA , ul. Narodne Revolucije bb Pljevlja, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka povrća i voća za potrebe motela Vodice, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 6.000,00€. Tenderska dokumentacija broj Š 09/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki na adresi www.ujn.gov.me dana 17.05.2016. godine. Lice za davanje informacija je Čolović Aleksandar , telefon 052/300-068 i 067/621-193 e-mail colovic.aleksandar@gmail.com

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG”, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Uprava za inspekcijske poslove oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

srijeda, 18. 5. 2016.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PETOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI I, označene kao: • katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 1, površine 515 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, • katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, • katastarska parcela br. 283, po kulturi dvorište, površine 30 m2, SVOJINA: ZATVORENI INVESTICIONI FOND ,,HLT’’ AD Podgorica NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi dvorište, površine 10540 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13.U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015.godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br.

UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013. godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13. U pogledu nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 2, površine 677 m2 i nepokretnosti označenih kao katastarska parcela br. 281, po kulturi poslovne zgrade u privredi, br. zgrade 3, površine 146 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba poreskog potraživanja, zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-31593 od 31.10.2015. godine, u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.592,90 €, zatim, zabilježba zaključka poreskog potraživanja UP/I br. 0411-6 09/11 od 30.12.2011.godine u korist Opštine Kotor, dug 8.076,94 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-201/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 8.302,55 €, zatim, zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-27716/12 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.416,00 €, zatim zabilježba zaključka o obezbjeđenju poreskog potraživanja br. UP/1 br. 0410-30383 od 07.10.2013.godine u korist Opštine Kotor, dug u iznosu od 6.331,34 €, te zabilježba postojanja žalbe na rješenje br. 954-106-UP/1-3183/13.

Za nabavku usluge osiguranja zaposlenih, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 5.400,00 €. Tenderska dokumentacija broj 0801-04/20166027/5 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 17.05.2016.godine. Lice za davanje informacija Maša Leković, telefon 020/234-421, e-mail masa.lekovic@uip.gov.me.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI iznosi 1.400.000,00 €.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac Opština Rožaje ul „M.Tita” bb , oglašava

Vansudska prodaja nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 895 KO ŠKALJARI, izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 02.06.2016.godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Kotor, Trg od oružja, sa početkom u 11:00 časova.

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Javna nabavka radova otvorenim postupkom za izbor najpovoljnije ponude za izvodjenje radova ,, Radovi na sanaciji asfaltnog zastora na gradskim ulicama i lokalnim putnim pravcima u Rožajama“, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 178000,00 €. Tenderska dokumentacija broj UP.OA 10/16 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 16.05.2016 godine. Lice za davanje informacija Mersudin Kalač, telefon 051 271 275, e-mail javne.nabavke@rozaje.me

INFORMATIVNA AGENCIJA raspisuje oglas za: GLAVNOG UREDNIKA Opis posla i kvalifikacije: • Vođenje i obuka tima za pisanje članaka za društvene medije • Odlično poznavanje engleskog jezika i dvije godine radnog iskustva • Uređivanje sadržaja i izrada finalne verzije • Motivisanje i razvoj redakcije Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija

SARADNIKE ZA DRUŠTVENE MEDIJE Opis posla i kvalifikacije: • Djevojke za pisanje sadržaja na različite teme • Odlično poznavanje engleskog jezika i društvenih medija • Energična, pozitivna, obraća pažnju na detalje • Sposobnost da radi brzo i sa rastućim timom Odlično radno okruženje, plata u zavisnosti od kvalifikacija Prijave slati na mail info@tojeto.me

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zatvoreni investicioni fond ,,HLT’’ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1251 od 15.10.2007.godine, na dan 25.02.2016.godine iznosi 796.875,76 €, uključujući i kamate do dana uplate duga, dok ukupan preostali dug, po osnovu Ugovora o kreditu br.

950-88-1249 od 15.07.2007.godine uključujući i kamate do dana uplate duga iznosi 2.109.053,96 €, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno fnadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica ili Advokatskoj kancelariji ,,Radulović&Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Radulović&Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

društvo

13

OkO trideset pacijenata sa stOmačnim tegObama u tivtu

Sumnja Se na vodu, vodovod to negira Kod tridesetak Tivćana registrovani su stomačni problemi, a najviše pacijenata koji su zatražili ljekarsku pomoć bilo je iz Donje Lastve i Seljanova

⌦ Zora Krstović

Dom zdravlja Tivat

Tačan uzrok učestalih stomačnih tegoba sa kojima se Tivćani suočavaju od prošlog vikenda znaće se nakon nalaza epidemiologa, koji je u ponedjeljak boravio u toj opštini.

Sada već bivša direktorka Doma zdravlja i novoizabrana gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević juče je, izrazivši žaljenje zbog problema sa kojim su se Tivćani suočili, kazala je da je među njima bilo dosta djece, te da su dva pacijenta zadržana i na bolničkom liječenju.

■ Sumnjaju na vodu

“Voda je uzorkovana, sumnja se na nju, ali još nije dokazano. Moramo ispitati koji je pravi uzrok da bi znali zbog čega se sve to desilo”, kazala je dr Matijević.

Ona je dodala i da broj pacijenata koji se obraćaju ljekarima opada, te da su u ponedjeljak evidentirana samo dva nova slučaja.

Kod tridesetak Tivćana registrovani su stomačni problemi, a najviše pacijenata koji su zatražili ljekarsku pomoć bilo je iz Donje Lastve i Seljanova.

Međutim, iz tivatskog

Voda je uzorkovana, sumnja se na nju, ali još nije dokazano.

Moramo ispitati koji je pravi uzrok da bismo znali zbog čega se sve to desilo

“Vodovoda” su u ponedjeljak istakli da se voda redovno kontroliše i hloriše, a redovno se vrši i kontrola zamućenosti i saliniteta.

Prema njihovim tvrdnjama, stomačni problemi građana nemaju veze sa vodom izvorišta “Plavda”, sa koga se vodom snabdijeva sjeverni dio opštine, jer sa istim simptomima je bilo građana i iz drugih djelova Tivta.

■ naša voda

kvalitetna

Mogućnost da je voda uzročnik tegoba građana isključili su i u Regionalnom vodovodu. U ovom preduzeću za DN kažu da je za potrebe izvođenja predmetnih radova na sanaciji cjevovoda 18. aprila izvršena obu-

stava isporuke vode iz regionalnog vodovodnog sistema u lokalni distributivni rezervoar “Tivat”, iz kog se vrši vodosnabdijevanje područja Donja Lastva i Seljanovo, a koji se snabdijeva i iz lokalnog izvorišta “Plavda”.

“Dakle, potrošačima na ovom području u proteklih 30-ak dana nije isporučivana voda iz regionalnog vodovodnog sistema, već isključivo iz izvorišta ‘Plavda’, te se samim tim regionalni vodovodni sistem ni u kom slučaju ne može dovesti u vezu sa aktuelnim zbivanjima u opštini Tivat”, navode u regionalnom vodovodu.

Kvalitet vode iz regionalnog vodovodnog sistema se, kako kažu u ovom preduzeću, shodno važećim pravilnicima, redovno kontroliše

na svim lokacijama isporuke vode lokalnim vodovodnim preduzećima na Crnogorskom primorju.

■ kontrole redovne

“Uzorkovanje i analizu kvaliteta vode sprovodi akreditovana i ovlašćena laboratorija Instituta za javno zdravlje, a interna laboratorija Javnog preduzeća dodatno vrši svakodnevne analize vode na vodoizvorištu, kao i na lokacijama konekcije sa lokalnim vodovodnim sistemima”, tvrde u regionalnom vodovodu.

Na mjesečnom nivou, kako dodaju, izvrši se i do 700 analiza različitih parametara vode.

“Sve analize koje su vr-

30 pacijenata u tivtu registrovano je do sada sa stomačnim problemima

šene nakon puštanja u rad regionalnog vodovodnog sistema (2010. godine) potvrdile su da je voda koja se isporučuje iz ovog sistema u svakom trenutku bila bezbjedna za piće, odnosno da je zadovoljavala sve propisane kriterijume mikrobiološke i fizičko-hemijske ispravnosti”, zaključili su iz ove kompanije.

14

DRUŠTVO

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

STABILIZACIJA ZA PRAZNIKE

Foto: Ana Grujičić

Do petka kiša, za vikend sunce

Do kraja ove sedmice ne pad temperature i kiša. Peodlažite svoje kišobrane jer tak, će takođe biti kišovit i nas, nakon kratkog preda- hladan, a onda nam subota, ha danas, kiša očekuje sju- nedjelja i ponedjeljak donotra krajem dana i u petak. se pretežno sunčano i toplo Ipak, kako je za Dnevne no- vrijeme”, kazao je Pavićević. vine rekao meteoroIako nijesmo navilog Dušan Pavikli da u sred maćević, stabilija iz ormara pozacija vremenovo izvlačimo na se očekuje topliju garderobu, on kaže za vikend, kada, u odnosu da će tempena prethodne ratura preći STEPENI OČEKUJE SE 25. podiok. godine, klimatTOKOM VIKENDA “Srijeda će ski uslovi nijesu biti suva sa prineuobičajeni. stojnim temperatu“Vremenske prilike rama. Na sjeveru će najvi- u maju su na nivou klimatša dnevna temperatura bi- ske normale, nimalo ispod. ti od 14 do 20, na jugu od 20 Razlika u odnosu na klimatdo 24, a u Podgorici će bi- sku normalu nije toliko drati 23, 24 stepena. U četvrtak matična”, rekao je Pavićević. uveče se ponovo očekuje M.I.

OSOBE SA INVALIDITETOM

FOND ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Bulatović na čelu UO

Analizirati staru zbog uspjeha nove strategije

Za uspješnost nove Strategije za integraciju osoba sa invaliditetom (OSI) potrebno je analizirati efekte prethodne i procijeniti troškove neophodne za njeno realizovanje, ocijenila je izvršna direktorica Udružena mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) Marina Vujačić.

Ona je, na okruglom stolu o Predlogu strategije za integraciju OSI, kazala je da je pohvalno što se pristupilo izradi nove i što prati oblasti obuhvaćene Evropskom strategijom.

Vujačić je kazala da je pozitivno što su u Strategiju uključene nove oblasti kao što su participacija i jednakost, a koje u prethodnoj nijesu postojale.

Prema njenim riječima, novoj Strategiji nedostaje analiza uticaja prethodne i izvještaj o rezultatima, odnosno o preprekama koje su postojale u sprovođenju.

“Nije dovoljno navesti samo zakone i zakonski okvir, jer mi treba da preduzimamo mjere u oblastima gdje postoje različite vrste prepreka gdje OSI nije omogućeno uživanje ljudskih pra-

va ili jednakosti”, poručila je Vujačić.

Generalni direktor direktorata za rad i socijalno satranje Goran Kuševija kazao je da se u Crnoj Gori razvijaju novi odnosi prema OSI i podiže svijest i pozitivno razmišljanje o njihovim mogućnostima i sposobnostima.

“Cilj Stategije je obezbjeđivanje uslova i garantovanje prava na samostalan i dostojanstven život OSI, posebno razvojem ‘široke lepeze’ usluga, servisa, podrške u lokalnim zajednicama i u oblasti obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, stanovanja i zapošljavanja”, istakao je Kuševija.

On je ukazao da su dva predloga OSI stigla u prethodnom periodu i da su svi komentari integrisani u Strategiju. Konsultant u izradi Nacrta strategije o integraciji OSI, Vladimir Pešić, kazao je da je srateški cilj da se do 2020. godine stvore uslovi za nesmetano učešće u javnom životu i uživanje osnovnih prava OSI, na jednakim osnovama sa svim građanima.

Mina

Nedavno je NASA objavila podatke da će narednih nekoliko mjeseci imati abnormalno visoku temperaturu kakva nije zabilježena za 130 godina. Pavićević kaže da će ovog ljeta i u Crnoj Gori temperature biti iznad prosjeka, ali da nema razloga za brigu s obzirom na to da smo na takve vrućine navikli.

“Sa svih strana stižu podaci da predstoje vanredno visoke temperature. Istina je da nas očekuje veoma toplo ljeto, toplije od prosjeka, ali preživjećemo”, kazao je Pavićević.

Foto: Vedran Ilić

25

Čeka nas vrelo ljeto

Rastoder

UCG zarobljen Suština problema Univerziteta Crne Gore (UCG) je što su kompetencije te obrazovne institucije politički zloupotrijebljene za interes i korist političke oligarhije, ocijenio je potpredsjednik URE Šerbo Rastoder.

On je kazao da UCG kao elitna obrazovna institucija, postaje institucija “političke grabeži”, umjesto da bude institucija znanja.

“Suština problema UCG nije u tome da on nema kompetencije, nego su te kompetencije politički upotrijebljene i zloupotrijebljene za interes i korist jedne političke oligarhije”, naveo je Rastoder u saopštenju.

On smatra da je UCG zarobljen zato što određena politička elita misli da gospodari znanjem, a to znači, kako je pojasnio Rastoder, kontrolisati na neki način i društvo.

Mina

Upravni odbor (UO) Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore konstituisan je juče, a za predsjednika je izabran direktor Doma zdravlja Nikšić Veselin Bulatović.

“Nakon što je konstituisan UO, za predsjednika jednoglasno je izabran Bulatović, a za njegovu zamjenicu predsjednica Farmaceutske komore Crne Gore Milanka Žugić”, saopšteno je iz Fonda DN. Iz Fonda su kazali da su

pored Bulatovića i Žugić, novi članovi UO generalna direktorica Direktorata za upravljanje zdravstvom Mitra Đurišić predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić pomoćnik direktora u Domu zdravlja Nikšić Branka Papović, zatim Stefan Šušter, zaposlen u Osnovnom sudu u Baru i šef Sektora za odnose za javnošću i marketing u Uniji poslodavaca Zvezdana Olujić.

M.I.

Sa jučerašnje sjednice

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

društvo

15

VRTIćI RASPISAlI kONkuRSE zA uPIS dJEcE

U “Đini Vrbici” prVi pUt popodneVni program

Javne predškolske ustanove u Crnoj Gori raspisale su konkurse za upis djece u narednu školsku godinu u primarne cjelodnevne i kraće programe, a JPU “Đina Vrbica” iz Podgorice za popodnevni program od 15 do 22 sata koji prvi put realizuje, prenio je portal Roditelji.me.

U popodnevni program se upisuju djeca do tri godine do polaska u školu, a koja nijesu uključena u primarni cjelodnevni program. Uz zahtjev za upis prilaže se izvod

U JPU Solidarnost upis do 1. jula

Konkurs Javnih predškolskih ustanova za upis djece u narednu školsku godinu otvoren do 1. juna

iz matične knjige rođenih, a taj program će se realizovati u Poletarcu 2.

U konkursima JPU “Đina Vrbica”, “Irena Radović” iz Danilovgrada i “Solidarnost” iz Ulcinja se navodi da se u primarni cjelodnevni program upisuju djeca ja-

slenog uzrasta do tri godine i vrtića od tri godine do polaska u školu.

Ustanova “Ljubica Popović” konkursom je predvidjela upis u primarni-cjelodnevni program od šest do 18 časova i kraći odnosno program pripreme dje-

ce za osnovnu školu koji traje dva sata, od 17 do 19.

I JPU “Irena Radović” iz Danilovgrada upisuje djecu u primarni cjelodnevni program od šest do 17 sati, poludnevni program od sedam do 13, i kraći odnosno program pripreme za osnovnu

školu od 17 do 19 sati. Za djecu koja se prvi put upisuju ili su ispisana roditelji predaju zahtjev od osam do 13 časova u vaspitnoj jedinici “Irena Radović” u Ulici Lazara Đurovića bb, Danilograd.

Konkurs je otvoren do 1. juna.

M.I.

JPU Solidarnost upisuje djecu u primarni cjelodnevni program od 6.30 do 17 sati, poludnevni program od 7.30 do 12.30 i od 12.30 do 17.30 i kraći program pripreme djece za školu koji traje od 17 do 20 sati. Djeca se mogu upisivati do 1. jula svakog radnog dana od 7 do 13 sati.

Za upis je potrebno priložiti zahtjev koji se dobija u ustanovi, izvod iz matične knjige rođenih za djecu koja se prvi put upisuju u ustanovu, potvrda o zaposlenju roditelja, potvrda od Centra za socijalni rad da porodica prima MOP, za samohrane roditelje izvod iz knjige umrlih ili drugi dokaz koji potvrđuje taj status i za djecu sa smetnjama odnosno teškoćama u razvoju rješenje o usmjerenju u poseban obrazovni program.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Uskoro Europass dokumenta u Crnoj Gori Radio-amateri izložili tehniku

Izložbom edukativnih kompleta i učila iz oblasti elektronike, robotike i mikroprocesorskih i mikrokontrolerskih tehnologija juče je u Podgorici obilježen Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva.

Izložba će biti otvorena tri dana u prostorijama Radio kluba “Podgorica” u Ulici Novaka Miloševa 31, od devet do 13 i od 17 do 20 sati.

Kolektivne posjete je poželjno najaviti na mejl: radio.klub@tcom.me.

J.V.Đ.

Ministarstvo prosvjete potpisalo je Ugovor o realizaciji Europass projekta za ovu godinu, a cilj je promocija Europass dokumenata u Crnoj Gori, pojačana saradnja između ključnih nacionalnih aktera za Europass dokumenta, usklađivanje obrazovnog sistema sa tržištem rada, kao i povećanje kvaliteta komunikacionih aktivnosti o Europass-u između preduzetnika, obrazovnih institucija i javnosti.

Kroz ovaj projekat, kako je saopšteno iz resora na čijem je čelu Predrag Bošković, planiraju da pripreme dokument “Vodič kroz Europass” koji će predstavljati bazu relevantnih informacija u kojem će biti objašnjeni svih pet Euro-

Ilustracija

Projekat predviđa pripremu dokumenta “Vodič kroz Europass” i izgradnju web portala za Europass

pass dokumenata kao i principi na kojima se zasnivaju.

Projekat predviđa i izgradnju web portala za Europass na kojem će se naći sva relevatna Europass dokumenta i sve informacije o Europass-u koje su neophodne građaninima Crne Gore, kao i organizova-

nje tri info dana na različitim lokacijama u Crnoj Gori.

“Za ključne aktere u toj oblasti kao što su obrazovne institucije, poslodavci, učenici i studenti, Zavod za zapošljavanje, udruženje poslodavaca, ENIC NARIC centar i volonterske organizacije biće organizovane

dvije radionice u cilju bližeg upoznavanja sa Europassom, kao i obezbjeđivanja bolje saradnje među samim akterima”, najavljeno je iz Ministarstva prosvjete.

Projekat Europass trajaće do 1. januara 2017. godine.

J.V.Đ.

16

crna gora

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

kolašiN: nastavlja se haos u lokaln

Oborena sistema Službi zaštite i s

Sa sajma suvenira

Realizacija dugogodišnje ideje

Opština Nikšić uskoro dobija prvu suvenirnicu Direktorica TO Nikšić Dragica Popović najavila je da bi ova opština uskoro mogla da dobije prvu suvenirnicu.

Ona je, otvarajući Sajam suvenira u čast jubileja, deset godina nezavisnosti, istakla da je ovo bila dugogodišnja ideja i da će konačno moći da realizuju ovaj projekat.

“U toku je priprema prostora koji bi najbolje odgovarao toj namjeni. Nadamo se da će ubrzo sve biti realizovano”, kazala je Popović.

U Turističkoj organizaciji Nikšić poručuju da će prednost u suvenirnici imati suveniri koji promovišu znamenitosti, turističku i kulturnu ponudu grada pod Trebjesom.

“Trebalo bi voditi računa da ti suveniri, prije svega,

predstavljaju Nikšić i imaju obilježje i karakteristku našeg grada. Mi imamo dosta ljepota i mogućnosti, ali to se do sada nije na pravi način pokazalo. Nadamo se da će ovo biti ideja za izradioce suvenira da više pažnje posvete našem gradu i opštini”, poručila je Popović.

TO Nikšić organizator je sajma, na koji se odazvalo oko 20 izradioca suvenira i rukotvorina, među kojima su najzastupljenijeniji proizvodi sa crnogorskim motivima.

“Važno je da obilježimo datum koji je značajan za našu državu, a to je i jedna od aktivnosti TO Nikšić da na najlakši način okupi ljude koji se bave izradom suvenira, kako bi pokazali šta znaju”, kazala je Popović. M.R.

Nikšić: anti-dop ambasadoRi

Podižu svijest roditelja o zloupotrebi narkotika Nevladina organizacija Preporod nastavlja sa radionicama za roditelje adolescenata, u okviru projekta ‘’Anti-dop Ambasadori bez granica’’. Kao metodološki okvir koriste renominarani preventivni program Unplugged - Imam stav, koji je kao što je već poznato, tim projektom uveden prvi put u preventivni rad u Crnoj Gori.

“U dosadašnjem toku projekta odrađeno je sedam radionica za roditelje, od čega pet proteklih dana. Od toga četiri u opštini Bijelo Polje i to osnovnim školama ‘Alek-

sa Bećo Đilas’, ‘Risto Ratković’, ‘Vladislav Slobodanov Ribnikar’, i ‘Pavle Žižić’, te u Beranama u zgradi Opštine Berane”, kazao je direktor Preporoda Jovan Bulajić.

Na pomenutim radionicama više od 90 roditelja imalo je priliku da čuje osnovne informacije o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, ali i da unaprijedi svoje roditeljske vještine. Cilj radionica je podizanje svijesti roditelja o zloupotrebi psihoaktivnih supstanci kod adolescenata, kao i unapređenje njihovih roditeljskih kapaciteta.

J.L.

U

pravna inspekcija je posljednjim nalazom, koji je objavljen juče na njihovom sajtu oborila sistematizaciju u Službi zaštite i spasavanja, a razlog je bio jer je donijeta od lica kome je zabranjen rad u pomenutoj službi.

Bivši V.D. komandir ove službe Miloš Vlahović najvjerovatnije iziritiran ovakvom odlukom Upravne inspekcije razvalio je nogom vrata od svoje bivše kancelarije, nakon čega su zaposleni pozvali policiju koja je izvršila uviđaj na licu mjesta.

■ NepravilNosti U inspekcijskom nalazu stoji da je konstatovana nepravilnost: “Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Službe zaštite br. 09-1315 od 25. aprila 2016. godine donijelo je lice kome je zabranjeno obavljanje poslova radnog mjesta komandira Službe zaštite Opštine Kolašin, u vrijeme trajanja zabrane”.

Kako je kazao Mišo Vukajlović, jedan od zaposlenih, znalo se da je do ovoga moralo doći, s obzirom na bezakonje i kršenje svih mogućih državnih zakona u protekle dvije godine koje su počinili funkcioneri koalicione vlasti na čelu sa Željkom Vuksanović i Milošem Vlahovićem.

“Bivši komandir Vlahović je, od kada je stupio na ovu duž-

Radnici “Bjelasica rade”

nost prije godinu i po, kod nas proveo svega 15 dana, a i tih dana je u pijanom stanju bio na radnom mjestu. Morali smo da pozovemo policiju koja je odmah izašla na lice mjesta, jer je u toj kancelariji dosta dokumentacije i svega ostalog što nije smjelo da bude dostupno nama, a da ne bi sjutra bilo da nešto fali, mi smo pozvali policiju. Pošto je sistematizacija pala, vjerovatno se on naljutio pa nogom razbio vrata”, kazao je Vukajlović.

■ radNici

da se vrate

Kako je Vukajlović kazao, čim je sistematizacija poništena od

Nakon ovakve odluke Upravne inspekcije ista situacija čekaće lokalnu upravu, jer su otkaze i sistematizaciju, takođe radila neovlašćena lica, odnosno V.D. funkcioneri

strane Upravne inspekcije, svi otpušteni radnici vraćaju se na svoja radna mjesta.

“Vlahović je i prvoj četvorici potpisao ‘obavještenje’ o otkazu i oni će se vratiti na posao. Pokazalo se da je sve što smo do sada saopštavali preko medija istina i da je opštinsko rukovodstvo sve nezakonito odradilo od otkaza putem saopštenja, pa do sistematizacije. Mi smo sve državne organe obavijestili da je osoba kojoj je zabranjen dalji rad donijelo sistematizaciju i potpisao otkaze. Sad je sve na državnim organima, kako dalje sprovesti zakon u kolašinskoj opštini”, kazao je Vukajlović. Nakon ovakve odluke Upravne inspekcije ista situacija čekaće lokalnu upravu, jer su otkaze i sistematizaciju, takođe radila neovlašćena lica, odnosno V.D. funkcioneri, kojima je takođe prije nekoliko dana ova inspekcija zabranila dalji rad, po ko zna koji put u proteklih godinu dana.

“Kako će izaći predsjednica Željka Vuksanović iz već sada više nego haotične situacije ostaje da se vidi ili će pod okriljem SDP funkcionera i dalje ignorisati sve zakonske odredbe države Crne Gore. Na njoj je da riješi dvogodišnju agoniju kolašinskih radnika i bezakonja koje se primjenjuje na radnicima”, poručuju radnici. Z.B.

Bijelo Polje: novi

Radnici neza Radnici bjelopoljske fabrike mineralne vode “Bjelasica rada” juče su se okupili u krugu preduzeća da izraze nezadovoljstvo radom većinskog vlasnika “Eurofonda” iz Podgorice.

Vršilac dužnosti predsjednika sindikata fabrike Miraš Joksimović informisao je okupljene da je proizvodnja mineralne vode obustavljena krajem avgusta prošle godine, kako je rekao, voljom većinskog vlasnika.

“Proizvedene količine vode prodate su do kraja novembra i od tada vode nema na tržištu. Već tada se počelo govoriti o rekonstrukciji fabrike, koja

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

noj upravi i preduzećima

atizacija u spasavanja

Vukajlović pokazuje razvaljena vrata

17

crna gora

Ilustracija deponije

Herceg Novi: ministarstvo ispravlja greške

Izdaju novu dozvolu za deponiju Duboki do

Opština još zvanično nije dobila presudu Upravnog suda da je poništena građevinska dozvola za sanitarnu deponiju Duboki do

protest u ª Bjelasica radiº

adovoljni radom Eurofonda je započeta u januaru ove godi­ ne. Sa radovima se žustro krenu­ lo, oblijepljeni su pogoni pločica­ ma, okrečen je jedan pogon i već u martu sve je stalo. Prema rije­ čima našeg menadžmenta če­ ka se navodno neki kredit da bi se radovi na rekonstrukciji na­ stavili. O tom famoznom kredi­ tu govorilo se i prošle godine u julu mjesecu kada smo štrajko­ vali i kada su i ime Eurofonda, Boiša Šotra i izvršna direktori­ ca Tamara Lakićević potpisali sporazum sa štrajkačkim odbo­ rom”, kazao je Joksimović.

Tim sporazumom, kako je na­ veo, garantovana je redovnost

plata, koje nijesu primili već če­ tvrti mjesec. Sporazumom je de­ finisana i uplata doprinosa do kraja septembra, a ostatak do kraja prošle godine, ali nijesu is­ punili obećanje.

“Nijesu ispunili dato obeća­ nje, niti su se na bilo kakav način oglasili povodom neispunjenja zadatih obaveza. U sporazumu je naglašeno da radnici u sluča­ ju nepoštovanja datog obećanja zadržavaju pravo na štrajk”, ka­ zao je Joksimović. On je apelo­ vao da radnici traže da im neko iz resornog ministarstva i lokal­ ne uprave pomogne u rješavanju ove “teške situacije”.

B.Č.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma ispraviće greške koje su napravljene povodom izdavanja građe­ vinske dozvole za sanitarnu deponiju Duboki do.

Tim povodom, predstav­ nici opštine Herceg No­ vi održaće krajem sedmi­ ce zajednički sastanak sa predstavnicima Ministar­ stva održivog razvoja i tu­ rizma u Podgorici.

Sekretar sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Ilija Peulić ka­ zao je DN da je Ministar­ stvo uočilo greške koje su napravljene prilikom izda­ vanja građevinske dozvole, te da će nova građevinska dozvola biti izdata u zakon­ skom roku, tačnije 30 dana od prijema.

“Ministarsvo turizma i održivog razvoja ispraviće greške i donijeće novu gra­ đevinsku dozvolu. Dobili su

Predstavnici opštine će sa Ministarstvom održati sastanak krajem sedmice u Podgorici na kome će biti riječi o deponiji

odluku Upravnog suda pri­ je nekoliko dana, a za nekih dvadesetak dana biće izda­ ta nova građevinska dozvo­ la”, kazao je Peulić.

On dodaje da će predstav­ nici opštine sa Ministar­ stvom održati sastanak kra­ jem sedmice u Podgorici na kome će biti riječi o deponiji.

Opština Herceg Novi još uvijek zvanično nije dobi­ la presudu Upravnog suda da je poništena građevin­ ska dozvola za sanitarnu de­

Deponija neće uticati na zagađenje izvorišta Nakon dobijanja građevin­ ske dozvole od resornog mi­ nistarstva, u avgustu ove go­ dine, “Čistoća” je planirala da do kraja ove godine započne pripremne zemljane radove za ovaj objekat, koji je treba­ lo da traju 90 dana. Zbog pro­ tivljenja mještana Morinja da se gradi deponija na lokaci­ ji Duboki do urađena su i do­ datna istraživanja, kako bi se

utvrdilo da li će deponija utica­ ti na zagađenje izvorišta mo­ rinjskog sliva, koja su pokaza­ la da nijesu ugrožena izvori­ šta. Za novu deponiju Dubo­ ki do određena je lokacija na Ublima, u prirodnoj vrtači na 1.100 metara nadmorske visi­ ne, na 700 metara udaljenosti od postojeće deponije Tisova greda i 24 kilometra od cen­ tra grada.

poniju Duboki do. Upravni Sud je poništio rješenje Mi­ nistrastva održivog razvoja i turizma od 2. juna 2015. go­ dine. Upravni sud u vijeću sastavljenom od sudija Vojina Lazovića, kao pred­ sjednika vijeća, Svetlane Radošević i Fadila Kardovića kao članova vijeća rje­ šavajući upravni spor po tužbi tužioca Mjesne zajed­ nice Morinj donio je presu­ du o poništenju iste.

Mjesna zajednica Mo­ rinj pokrenula je tužbu kod Upravnog suda za iz­ datu građevinsku dozvolu, jer smatraju da bi deponija ugrozila Morinjski sliv. Ta­ da je iz Direktorata za gra­ đevinstvo saopšteno lokal­ noj upravi da je u zakonom predviđenom roku MZ Mo­ rinj podnijela tužbu Uprav­ nom sudu, te da je u toku spor protiv rješenja koje je izdato od Ministarstva odr­ živog razvoja i turizma.

“Imajući u vidu odredbu člana 215, stav 1 Zakona o opštem upravnom postup­ ku, kojim je propisano da je pravosnažno rješenje ono koje se više ne može pobijati u upravnom sporu, odnosno u drugom sudskom postup­ ku, a stranka je njime ste­ kla određeno pravo, odno­ sno pravni interes ili su joj naložene određene obave­ ze, pomenuto rješenje, čiju pravosnažnost tražite, nije pravosnažno, budući da se o njegovoj zakonitosti odlu­ čuje pred Upravnim sudom”, saopšteno je, između osta­ log, iz Direkcije za izdavanje dozvola.

S.M.

18

crna gora

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Budva: Uvode radikalnije propise za građevinare

Ko ne završi zgradu u roku plaćaće veći porez Građevinari, koji u roku od tri godine, od dana izdavanja građevinske dozvole ne završe svoje objekte, plaćaće veću poresku stopu na nepokretnost.

Ovo je predviđeno izmjenom odluke o porezu na nepokretnost, o kojoj će se danas izjasniti odbornički saziv lokalnog parlamenta.

Ovo je samo jedna u nizu mjera, kako bi se sriječila sve učestalija pojava da pojedine zgrade ostaju nedovršene godinama, što ruži izgled grada. Takvih je slučajeva mnogo, posebno u centru Budve i Petrovca, koji godinama liče na veliko gradilište. Takozvani porez na ružnoću odnosi se i na građevinsko zemljište na kome se nalazi ruinirani objekat.

Vlada je svojim aktom proglasila prioritetnim turističkim lokalitetom zone uz obalu, čime je Opštini Budva dala mogućnost da može utvrditi višu poresku stopu

“Za nezavršene građevinske objekte i posebne djelove stambenih zgrada, nakon isteka roka od tri godine od godine u kojoj je izdata građevinska dozvola, poreska stopa iznosi jedan odsto. Za građevinsko zemljište, kao i građevinsko zemljište na kome se nalazi

ruinirani objekat, a koje nije privedeno namjeni u skladu sa planskim dokumentom namijenjeno za izgradnju privrednih objekata i objekata namijenjenih za dalju prodaju, nakon isteka roka od pet godina od dana usvajanja planskog dokumenta, utvrđuje se poreska stopa u visini od tri odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti”, navodi se u izmjenama Odluke o porezu na nepokretnost u koje su DN imale uvid.

Opština Budva je još ranije donijela niz mjera kroz povećanje poreskih stopa, kako bi vlasnike hotela u atraktivnim zonama uz samu obalu natjerala da objekte dovedu na nivo od četiri i pet zvjezdica.

Vlada je svojim aktom

Ruglo na samoj obali mora proglasila prioritetnim turističkim lokalitetom zone uz obalu, čime je Opštini Budva dala mogućnost da može utvrditi višu poresku stopu od stope utvrđene u skladu zakonom, ukoliko turistički objekat nema kategoriju četiri ili pet zvjezdica.

Tako za ugostiteljski objekat u prioritetnoj zoni kategorisan sa tri zvjezdice, Opština može propisati po-

resku stopu od dva do 2,5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, a za objekte sa dvije zvjezdice stopu od tri do 3,5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Za ugostiteljski objekat u kategoriji jedne zvjezdice poreska stopa je četiri do 4,5 odsto, a za ugostiteljske objekte koji se ne kategorišu od pet do 5,5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti.

N.L.

odbornici opozicije traže izvještaj

Nejasno gdje je novac koji je uložen u FK “Budućnost”

Šukurica

bijelo polje: novi Uspjeh Učenice

Majda ponovo najbolja u državi iz matematike Bjelopoljka Majda Šukurica, učenica podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, na državnoj Olimpijadi u kategoriji prvih razreda srednjih škola, ubjedljivo je bila najbolja iz matematike. Majda je lani kao svršena osnovka bjelopoljske Osnovne škole “Dušan Korać” na XIX juniorskoj Balkanskoj olimpijadi, koja je održana u Beogradu, osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju na takmičenju iz matematike, a svega tri poena su nedostajala da predstavnica Crne Gore

osvoji zlatnu medalju. Prethodno je Majda postala šampionka na Državnom takmičenju iz matematike.

“Svako takmičenje za mene je novo iskustvo. Najveća nagrada mi je stečeno znanje koje ima neprocjenjivu vrijednost. Od matematike ne odustajem, jer mi ona uljepšava život i na kvalitetan način mi upotpunjuje slobodno vrijeme”, kazala je Šukurica, koja je predlagana i za najveće priznanje opštine Bijelo Polje, nagradu “3. januar”.

B.Č.

Na jučerašnjem nastavku sjednici Skupštine Glavnog grada usvojeni su izvještaji o radu svih preduzeća i ustanova u okviru Glavnog grada za 2015. godinu.

Odbornica Demokratske Crne Gore Zdenka Popović je, pozivajući se na Odluku o izmjeni odluke prenosa prava o raspolaganju nepokretnosti, podsjetila je da je bivši gradonačelnik naložio da se poslovni objekti u Bloku 5 daju Domu zdravlja i da se zakupnina koju je Dom zdravlja dugovao Glavnom gradu ustupi Poreskoj upravi na ime izmirenja duga

Stijepović i Vešović

nekih gradskih službi - vrijednost imovine i zakupnine 522.000 eura.

“Da li je ovaj iznos uplaćen? Ako jeste kako je moguće da se sada, nakon dvije godine javlja novi poreski dug. Mi smo ti koji plaćamo neizmirene obaveze onih koji su u većinskom vlasništvu Glavnog grada ili onih čiji je osnivač Glavni grad. Dalje nije jasno kako je moguće da su negdje izneseni podaci da je FK Budućnost u vlasništvu Glavnog grada 99,998 odsto, a na drugom mjestu stoji da je Glavni grad vlasnik 90 odsto fudbalskog

kluba. O čemu se radi, gdje su se za dvije godine izgubili onih 10 odsto i ako je taj procenat prodat, gdje su usmjerene te pare?”

Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih obrazložio je da je Glavni grad “de fakto” vlasnik FK Budućnost 90 odsto, a “de jure” 99,998 odsto, budući da još nijesu prenesena dva odsto vlasništva Varvarima i osam odsto bivšim radnicima Budućnosti.

Na sjednici se nije našao poreski dug Parking servisa u izvještaju istog, što je prema riječima odbornice Popović, sporno.

Direktor Parking servisa Nusret Canović objasnio je da se radi se o kumulativnom dugu koji je nastao od ranije.

“Pola godine smo bili van sistema. U 2015. godini izmirili smo obaveze prema zaposlenima, a samo dio prema državi. U ovim uslovima nijesmo mogli više”, kazao je Canović. Dodao je da problem Parking servisa nije od juče, te da nije tačno da imaju monopol.

B.B.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

svijet

19

sTrAvIČNE sCENE sA DEMONsTrACIjA U KENIjI

Policijska brutalnost koja je zgrozila svijet HAŠIM TAČI NA ČELU KOLONE

Održana prva gej parada na Kosovu Nekoliko stotina pripadnika homoseksualne i lezbijske zajednice na Kosovu održalo je juče na ulicama Prištine svoju prvu paradu.

Kolonu učesnika predvodio je kosovski predsjednik Hašim Tači. Učesnici su pod jakim policijskim obezbjeđenjem prošetali centrom Prištine, mašući zastavama u bojama duge na dan kad se u svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije, prenijela je agencija AFP. U koloni je prošetao veliki broj javnih ličnosti, kao i bivša predsjednica Atife-

te Jahjaga.

Pored Tačija, na čelu kolone bili su i britanski i američki ambasadori u Prištini, koji su na taj način željeli da izraze podršku gej, lezbijkama, biseksualnim i transrodnim osobama. Učesnici parade su nosili transparente na kojima je pisalo “Aut sam, dakle postojim”, “Autujte se, pitajte nas kako”, “Zona bez homofobije”...Paradu, koja je prošla bez incidenata, obezbjeđivalo je više stotina policajaca, a taj događaj nije unaprijed najavljen iz straha od mogućih incidenata.

I.br.190/2014 JAVNI IZVRŠITELJ BAJOVIĆ JASMINKA Iz Herceg Novog, Ul. Njegoševa 52 U IZVRŠNOJ STVARI IZVRŠNOG POVJERIOCA “HETTA ASSET RESOLUTION” DOO PODGORICA ( bivši Hypo Alpe Adria Development ), koju zastupa advokatska kancelarija Pavličić, adresa: Ul. Novaka Miloševa br. 6/II, Podgorica PROTIV IZVRŠNOG DUŽNIKA Vitaly Yakushev, iz Sankt Peterburga, Ruska Federacija, sa adresom Bijela br. 4, HERCEG Novi

Javno objavljivanje Da se izvršni dužnik Vitaly Yakushev, iz Sankt Peterburga, Ruska Federacija, sa adresom Bijela br. 4, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručio Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br.190/2014 od 17.09.2015.godine a obzirom da mu se predmetni zaključak nije mogao uručiti.

Ukoliko se izvršni dužnik Vitaly Yakushev, iz Sankt Peterburga, Ruska Federacija, sa adresom Bijela br. 4, ne javi ovom Javnom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno dostavljen Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br.

190/2014 od 17.09.2015.godine, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati.

Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja dnevnog lista “Dnevne novine” I Službenom listu CG. Uredno dostavljen Zaključak o imenovanju vještaka građevinske struke I.br. 190/2014 od 17.09.2015.godine izvršnom dužniku se smatra izvršenim danom poslednjeg objavljivanja, a sve shodno odredbama čl.45 ZIO. Javni izvršitelj Bajović Jasminka

Šef kenijske policije naredio je internu istragu nakon što su na internetu objavljene fotografije na kojima se vide policajci kako brutalno tuku demonstrante.

Dvije naročito šokantne fotografije prikazuju policajca dok šutira demonstranta koji leži i nakon toga kako se sprema da ga zgazi dok mu je glava na ivičnjaku.

Osim toga, objavljen je i snimak na kojem se vidi kako isti muškarac bježi od policije i pada, nakon čega ga trojica policajaca šutiraju i u udaraju pendrecima dok leži.

Prema nepotvrđenim informacijama u lokalnim medijima, taj muškarac je kasnije preminuo od povreda, navodi “Gardijan”.

Britanski list piše da je policija ispalila suzavac i koristila nasilje kako bi spriječila demonstrante da krenu ka Izbornoj komisiji u Najrobiju. Demonstranti zahtjevaju da se ta komisija raspusti, a neki su bacali kamenice na policiju. Policijski general Jozef Bone navodi da “osuđuje bezakonje demonstranta u javnosti”.

“Interna istraga je pokrenuta koja će utvrditi da li je bilo koji policajac prekršio zakon tokom reagovanja na nerede”, kazao je Bone.

“Policajci koji su narušili prava građana svojom brutalnošću moraju da se suoče sa disciplinskim postupkom i kriminalnim gonjenjem”, navodi Isak Okero, predsjednik Pravnog društva Kenije. Takođe, on osu-

Prema nepotvrđenim informacijama lokalnih medija, onesviješćeni muškarac kojeg je policajac gazio dok mu je glava bila na ivičnjaku kasnije je preminuo od povreda, navodi “Gardijan”. đuje napade na “očigledno nesvjesnog i nenaoružanog čovjeka”. Bivši premijer Raila Odinga optužio je Izbornu komisiju za naklonost prema aktuelnom predsjedniku Uhuru Kenijati i tražio da se novi članovi komisi-

je izaberu prije izbora u avgustu 2017. Kenijata je Odingu pobedio 2013. za 800.000 glasova. Međutim, Odinga i NVO optužuju izbornu komisiju za niz neragularnosti koje su dovele do tog rezultata.

bELgIjA: prOTEsT zApOsLENIH U zATvOrsKIM UsTANOvAMA

Zatvorski radnici demolirali Ministarstvo Više desetina belgijskih sindikalista i zaposlenih u zatvorskim ustanovama upali su juče u zgradu Ministarstva pravde u Briselu i oštetili neke kancelarije. Oni štrajkuju već tri nedjelje zahtijevajući kraj mjera štednje i bolje uslove rada. Policija je intervenisala ispalivši suza-

vac, kako bi demonstrante istjerala iz zgrade Ministarstva, prenijela je agencija AP. Neredi su počeli tako što je više stotina ljudi blokiralo ulaz u zgradu Ministarstva, a zatim su neki razbili vrata i na silu ušli unutra, a potom oštetili namještaj i polomili pro-

zore. Predstavnici belgijske vlade i sindikata pokušavaju da pokrenu pregovore za okončanje štrajka, koji su zapali u ćorsokak.

Kako bi nadomjestila manjak zatvorskih čuvara, belgijska vlada je rasporedila određeni broj vojnika da održavaju red u zatvorima u toj zemlji.

20

svijet

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

GRAĐANI REVOLTIRANI ZBOG PREDLOŽENIH IZMJENA ZAKONA O RADU

Francuska na nogama zbog radničkih prava

N

ezadovoljni građani izašli su juče na ulice Pariza zbog predloženih izmjena zakona o radu, a policija je morala suzavcem da rastjeruje demonstrante na lijevoj obali Sene, dok su u Provansi i Normandiji kamiondžije blokirale puteve.

Mirna šetnja članova sindikata kroz Pariz je prekinuta kad su maskirani demonstranti počeli da bacaju baklje, kamenje, flaše, pa je interventna policija morala da ispali suzavac. Protestna šetnja je nešto kasnije nastavljena. Protest u Parizu dio je generalnog štrajka, koji se održava širom Francuske i na koji je pozvalo sedam francuskih sindikata, među kojima su i Pariska saobraćajna mreža, Francuska željeznica i vozači kamiona. Štrajku će se pridružiti i sindikati pariskih aerodroma.

Kamiondžije su blokirale puteve u blizini Marseja, Nanta i Le Mana. Oni strahuju od pada zarade zato što predlog zakona predviđa smanjenje naknade za prekovremeni rad.

Vođa sindikata u Marseju

Demonstranti su takođe sprejem na jednoj autobusnoj stanici ispisali grafite na engleskom “Turisti idite kući, izbjeglice dođite

Loran Kazanova je izjavio da je cilj protesta bio “da se parališe saobraćaj i blokira privreda”. U oblasti Pariza, više autobuskih linija je izmjenjeno, neke stanice metroa su zatvorene, a najavljeni su i poremećaji u vazdušnom saobraćaju.

Francuska željeznica je pozvala putnike da, ukoliko su u mogućnosti, odlože ili otkažu putovanja, a za danas su najavili poremećaje u reu vožnje. Grad Avr u Normandiji, koji francuski list Figaro opisuje kao “mrtav grad”, paralisan je od juče u zoru, kada je oko 3.000 demonstranata blokiralo njegove lučne i industrijske zone, postaviši 15-ak blokada. Francuski predsjednik Fransoa Oland poručio je juče demonstrantima da neće ustuknuti kad je riječ o predlogu zakona o radu koji nedjeljama izaziva ulične proteste i koji je doveo do glasanja o povjerenju vladi.

“Neću popustiti”, istakao je Oland u intervjuu za francuski Radio Erop1 i obećao čvršću akciju protiv onih koji prave nerede infiltrirajući se među ulične demonstrante i ulazeći u sukob sa policijom. Predsjednik je rekao da će zakon “proći”, kao i da ima podršku sindikata koji su za reforme i većine socijalista u parlamentu.

Kamera na šlemu jednog od policajaca u Parizu “Više volim da budem zapamćen kao predsjednik koji je sproveo reforme nego kao predsjednik koji ništa nije uradio”, rekao je Oland. U Francuskoj se mjesecima održavaju protesti zbog usvajanja spornog zakona o radu.

Zbog nedostatka parlamentarne većine za usvajanje zakona o radu koji je posljednja velika reforma tokom Olandovog petogodišnjeg mandata, vlada je prošle nedjelje odlučila da zakon sama usvoji zaobilazeći parlament. Novim zakonom o radu predviđene su veće slobode za poslodavce u pogledu utvrđivanja radnog vremena i otpuštanja radnika kao tehnoloških viškova. Protivnici tvrde da će ove izmjene pogoršati prava zaposlenih, naročito mladih.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

SVIJET

21

DOGAĐAJI KOJI SU OBILJEŽILI 18. MAJ 1883. OSNIVAČ ŠKOLE ª BAUHAUSº

Rođen arhitekta Valter Adolf Gropijus Rođen njemački arhitekta Valter Adolf Gropijus koji je 1919. u Vajmaru osnovao prestižnu arhitektonsku školu “Bauhaus”. Gropijus je studirao arhitekturu u Minhenu i Berlinu. Od 1907. do 1910. godine radio je u arhitektonskoj radionici Petera Berensa, gdje su radili i drugi velikani arhitekture, kao Ludvig Mies van der Roe i, kasnije, Le Korbizije. Gropijus je bio arhitekta, kao i njegov otac, međutim, nikad nije naučio da dobro crta, tako da je za izradu nacrta uvijek morao da se oslanja na druge. Bio je jedan od osnivača i propagatora modernističkog pokreta u arhitekturi. Osnovao je Bauhaus, školu dizajna u kojoj su se studenti učili kako da koriste moderne i inovativne materijale za kreiranje originalnog namještaja i građevina. Gropijus je napustio Nje-

U Sankt Peterburgu umro ruski vojskovođa i strateg Aleksandar Suvorov, koji je ratovao 55 godina i vodio 60 bitaka.

1872.

Rođen britanski filozof i matematičar Bertrand Rasel, osnivač i predsjednik Međunarodnog suda za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu. Bio angažovan u borbi za mir i razoružanje i dva puta hapšen. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1950.

1868. POSLJEDNJI RUSKI CAR

Rođen Nikolaj II Romanov mačku 1934. usljed rasta moći nacističkog pokreta, i radio na više projekata u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Predavao je na Univerzitetu Harvard i osnovao projektantsku firmu TAC. Umro je 1969. u Bostonu u američkoj državi Masačusets.

1920. PRVI PAPA IZ POLJSKE

Rođen papa Jovan Pavle II U Poljskoj, u mjestu Vadovice, blizu Krakova, rođen Karol Jozef Vojtila, koji je 1978. postao papa Jovan Pavle II. Još od pape Adrijana VII, koji je bio na čelu Rimokatoličke crkve od 1522. do 1623, prvi je papa koji nije porijeklom iz Italije. Njegov pontifikat je trajao 26 godina, i treći je najduži u istoriji, nakon svetog Petra (34 ili 37 godina) i blaženog pape Pija IX (31 godina). Izvršio je najviše proglašenja za sveca u istoriji papstva. Nasljednik pape Jovana Pavla II, papa Benedikt XVI, je pokrenuo postupak njegove beatifikacije. Jovan Pavle II je uzdignut u red blaženika katoličke crkve 1. maja 2011. godine, a proglašen svetim 28. aprila 2014. godine. U društvenom smislu, papa Jovan Pavle II je bio izvor kontroverzi. Bio je aktivan

1800.

u borbi protiv komunizma, za prava na slobodu i život ljudi. Za vrijeme njegovog mandata Alojzije Stepinac je proglašen blaženim.

Sa druge strane, u društvenom i teološkom smislu bio je zagovornik tradicionalnih vrijednosti, zalagao se za zabranu abortusa, oštro se protivio razvodima i homoseksualnosti.

Nije prihvatio ni sve češće zahteve da i žene postanu ravnopravne u crkvi tako što će moći da zauzimaju visoke položaje. Mnogi smatraju da je tim konzervativnim stavovima udaljio dosta vjernika od katoličke crkve. Papa Jovan Pavle Drugi je čvrsto vjerovao u ekumenizam. Prvi je rimski papa koji je poslije hiljadu godina raskola otišao u posjetu Carigradskom patrijarhu. Prvi je papa koji je pohodio sinagogu i džamiju.

1944.

U Sovjetskom Savezu počelo protjerivanje više od 200.000 Tatara sa Krima pod optužbom da su sarađivali s Njemcima.

1974.

Indija izvršila prvu nuklearnu probu u pustinji u Radžastanu i postala šesta zemlja koja je izvela nuklearnu eksploziju.

1868. Rođen ruski car Nikolaj II Aleksandrovič Romanov, posljednji monarh Rusije, najstariji sin Aleksandra III. Vladao je od 20. oktobra 1894. do 2. marta 1917. godine. Vladavinu je okončao abdikacijom tokom Februarske revolucije. Bio je sin i nasljednik Aleksandra III i Marije Fjodorovne, danske princeze Dagmar prije udaje.

Supruga mu je bila Aleksandra Fjodorovna sa kojom je imao petoro djece, četiri kćeri i jednog sina. Period njegove vladavine obilježen je ekonomskim razvojem Rusije i istovremeno porastom socijalno-političkih protivrječnosti i revolucionarnih pokreta koji su doveli do Ruske revolucije (1905) i Oktobarske revolucije (1917). U spoljnoj politici vodio je politiku ekspanzije na Daleki istok gdje je vodio rat sa Japanom. U Prvom

svjetskom ratu priključio se bloku Sila antante.

Odrekao se prestola u jeku Februarske revolucije 1917. i od tada se nalazio pod kućnim pritvorom zajedno sa porodicom u Carskoselskom dvorcu. U ljeto iste godine, odlukom Privremene vlade, sa porodicom je upućen u Tobolsk. U proljeće 1918. godine boljševici su ga prebacili u Jekaterinburg gdje su ga i streljali 17. jula 1918, sa porodicom i četvoro slugu. Imperatora Nikolaja II Aleksandroviča kanonizovala je 1. novembra 1981. godine Ruska pravoslavna zagranična crkva koja tada nije bila u jedinstvu sa Moskovskom patrijaršijom. Devetnaest godina kasnije, 2000, i pomijesna Ruska pravoslavna crkva ga je kanonizovala zajedno sa suprugom i djecom. Proglašeni su za mučenike.

1996. NASLIJEDILA GA BILJANA PLAVŠIĆ

Karadžić se povukao sa mjesta predsjednika RS

Pod pritiskom međunarodne zajednice ratni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić povukao se sa mjesta predsjednika Republike Srpske. Dužnost predsjednika preuzela potpredsednica Biljana Plavšić. Karadžić nije bio član delegacije Savezne Republike Jugoslavije (u srpskim medijima: zajedničke delegacije SRJ i RS) na dejtonskim mirovnim pregovorima, članovi delegacije iz Srpske su tada odbili ne-

ka od konačnih rješenja, ali preglasani su glasovima delegacije iz Jugoslavije. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu u novembru 1995. optužio Karadžića za ratne zločine i genocid. Karadžić je bio u bjekstvu od 1996. godine do 21. jula 2008. godine kada je uhapšen u Srbiji. Organi Republike Srbije su ga 30. jula 2008. godine, izručili Haškom tribunalu gdje je u martu ove godine osuđen na 40 godina zatvora.

22

kultura

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

o likovnom radu čuvenog arhitekte

Naseljeni crtež Ranka Radovića Knjiga eseja o likovnom radu arhitekte Ranka Radovića pod nazivom “Naseljeni crtež” biće predstavljena danas u sali Matice crnogorske od 18 časova.

Tim povodom govoriće neki od autora eseja - princ Nikola Petrović Njegoš, Irena Lagator Pejović i Marko Špadijer.

Ranko Radović (19352005) bio je arhitekta, urbanista, profesor, autor tekstova o arhitekturi i gradu, grafičar i slikar. Diplomirao je studije arhi-

tekture u Beogradu, gdje je magistrirao, a doktorirao je na pariskoj Sorboni. Predavao je na postdiplomskim studijama arhitekture u Rimu, Veneciji, Stokholmu, Cirihu, Parizu, Lisabonu, Melburnu, Montrealu, Kjotu...

O svom odnosu prema crtežu zapisao je: “Crtež je arhitekturi i arhitekti ne samo laboratorija, nego i inspiracija, lavirintsko putovanje u kojem je sve moguće, sve potpuna izvjesnost i tek samo san, o to jednovremeno”. S.I.

Moderna galerija

Povodom jubileja nezavisnosti

Predstavljanje knjige Lompara u Prištini

RetRospektivna izložba Rajka todoRovića Podgorica Izložba renomiranog crnogorskog umjetnika rajka Todorovića Todora biće otvorena u Modernoj galeriji Muzeja i galerija Podgorice večeras u 20 časova, u sklopu obilježavanja desetogodišnjice crnogorske nezavisnosti, a tom prilikom govoriće potpredsjednik Vlade Crne Gore Vujica Lazović.

Rad Todorovića

roman ª drugoga sunca lučeº

Imaginarna biografija o malo poznatom Njegošu Roman “Drugoga sunca luče” autora Miraša Martinovića biće predstavljen ispred rodne kuće Petra II Petrovića Njegoša na Njegušima danas u 17 sati.

Prisutne će pozdraviti direktor Narodnog muzeja Crne Gore Pavle Pejović, o djelu će govoriti autor, dok će djelove iz romana scenski izvesti glumci Julija Milačić i Miloš Pejović.

Kako je kazao autor djela, “Drugoga sunca luče”

nije istorijski roman, niti biografija o Njegošu, već neka vrsta imaginarne biografije o nepoznatom ili malo poznatom Njegošu.

“Trebalo je dubinski spoznati Njegoša, a prije toga bio je neminovan prolazak kroz antiku, kroz crnogorsku istoriju, a i spoznaja crnogorskog bića koje ga je iznjedrilo, učinilo posebnim”, kazao je poznati crnogorski pjesnik.

S.I.

Martinović

Knjiga “Balsamovana kletva” u prevodu na albanski jezik “Mallkimi i balsamosur” autora Mladena Lompara biće predstavljena večeras u Prištini povodom obilježavanja desetogodišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tim povodom govoriće književnik Halil Matoši, akademik Redžep Feri i član Evropske akademije nauka i umjetnosti Jeton Kelmendi, dok će u muzičkom dijelu nastupiti Dijana Lompar Orlandić (flauta), Tanja Boganović (violina) i Aleksej Molcanoc (klavir).

Povodom proslave jubile-

ja 10 godina od obnavljanja crnogorske nezavisnosti večeras će biti priređena i svečanost u prištinskom hotelu “Sirius” na kojoj će govoriti stalni otpravnik poslova Crne Gore Radovan Miljanić i Slobodan M. Vujičić u ime Crnogorske zajednice Kosova.

Prisustvo na obilježavanju decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore najavili su i najveći zvaničnici Republike Kosova, predstavnici ambasada i međunarodne zajednice na Kosovu, akademici, umjetnici, kao i članovi Crnogorske zajednice.

S.I.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

kultura

23

IzbjeglIčkI status udruženja kompozItora

U sUsret jUbilejU bez sopstvenih prostorija Novo rukovodstvo Udruženja kompozitora Crne Gore na samom početku mandata suočava se sa neuobičajenim problemima - nedostatkom prostorija i brojnim sudskim sporovima le kod Elmag radija, tako da u ovom trenutku imamo status izbjeglica. Nemamo svoje prostorije, nemamo svoju adresu, što je sramota”, kaže Perišić, dodajući da je svjestan da članovi Udruženja nose dio tereta krivice i da nije bilo potrebe za većinom sporova.

Ono što je, prema njegovom sudu presudilo jeste činjenica da je PAM imao “jaču vezu na sudu”.

“Bez obzira na svu dokumentaciju i brojne svjedoke, veze koje su bile na suprotnoj strani su presudile. Baš tokom te stagnacije smo izgubili svoje prostorije i u posljednjem času je sazvana Skupština i odabrano je novo rukovodstvo”, ističe Perišić.

Pomenuti sporovi vođeni su na Privrednom sudu, a predmet većine bile su zaostale isplate.

“Najgore od svega je što se mi kao muzičari nijesmo sudili sa PAM-om kao muzičarima, već smo se sudili oko sumnjivih potpisa, eventualnih uvreda, ‘mrkih pogleda’ ili članstva, a u sukobe su podstakle i neke lične nesuglasice, sujeta... Niko nije razmišljao o interesu naših udruženja, išlo se imenom”, precizira Perišić.

Kako bi se spriječili dalji sporovi, novo rukovodstvo je, kaže Perišić, direktoru PAM-

Foto:Iva Mandić

Na nedavno održanoj sjednici Udruženja kompozitora Crne Gore, najstarije udruženje koja okuplja profesionalne muzičare u Crnoj Gori i koje će uskoro proslaviti jubilej 50 godina postojanja, za predsjednika Upravnog obora izabran je muzičar Dejan Perišić, dok je na mjesto predsjednice Udruženja postavljena profesorica Mirjana Živković. Pored Perišića, Upravni odbor trenutno čine Slobo Kovačević, Rajko Ljumović, Vili Ferdinand i Bole Bošković.

No, već na samom početku mandata Perišić i Živković suočili su se sa značajnim problemima - nepostojanjem sopstvenih prostorija i brojnim započetim sudskim sporovima sa Agencijom za zaštitu prava autora muzike Crne Gore - PAM-om. Kako je kazao Dejan Perišić, posljednjih godina Udruženje se, nažalost, bavilo isključivo sudskim sporovima koji su vođeni sa PAM-om, a, uprkos tome što su, kako on kaže, uglavnom bili u pravu, sporove su redovno gubili.

“U vrzinom kolu prava i pravde muzičari se, naravno, veoma loše snalaze i upravo smo, ‘zahvaljujući’ tim sudskim procesima nakon skoro 50 godina ostali bez svojih prostorija koje su se nalazi-

Perišić

drugi salon: u fokusu aktuelnI problemI našeg žIvotnog prostora

Arhitektura kao profesija ili avanturizam

Drugi po redu Crnogorski salon arhitekture pod sloganom “Arhitektura i avanturizam” biće svečano otvoren večeras u 19 sati u Dvorcu Petrovića na Kruševcu.

Kako ističu organizatori, ove godine u fokusu Salona nalaze se aktuelne teme i problemi našeg životnog prostora.

“Definicija pojma ‘arhitektura’ vječita je inspiracija u kontekstu svakodnevnog života.

U Crnoj Gori posljednjih godina turizamje ‘najvažnija tema’, sa nekoliko značajnih investicija, kao što su npr.

Porto Montenegro u Tivtu, Luštica, Kumbor, a i mnogim drugim koje su u planovima. Da li je

arhitektura definisana profesija ili avanturizam koji donosi uzbuđenje i koji pravi revoluciju pitanje je koje bismo htjeli da postavimo kroz sami Salon arhitekture”, navodi se u najavi.

Za učešće na Drugom salonu su se prijavila 42 rada u kategorijama Realizacija, Projekat, Enterijer,

Istraživanje i eksperiment, Publikacija, Konkursni i Studentski radovi, a za odabir radova bio je zadužen žiri u sastavu: Maroje Mrduljaš iz Hrvatske, Đorđe Stojanović iz Srbije, Strahinja Trpevski iz Makedonije, a naši predstavnici su Jelena Tomašević i Dragan Vuković.

S.I.

a Bošku Raičeviću “pružilo ruku pomirenja”, sačekalo se, a opet do dogovora nije došlo.

“Uspostavio sam komunikaciju sa Boškom Raičevićem i ponudio mu da izađemo iz svih preostalih procesa, da probamo da se dogovorimo kao ljudi. Već smo imali jedan razgovor i taman kada se činilo da će biti dato zeleno svijetlo, tokom Skupštine PAM-a napravljen je pritisak na sve one koji su za dogovor i taj plan je propao”, kaže Perišić.

Sa problemom Udruženja kompozitora upoznat je i ministar kulture Crne Gore Pavle Goranović, a Perišić kaže da se nada da će Ministarstvo u saradnji sa državom imati sluha i da će pomoći u tome da Udruženje jubilej dočeka u sopstvenim prostorijama.

Trenutno rukovodstvo ima tri cilja - zaustavljanje propadanja Udruženja, povratak prostorija koje se sada nalaze u vlasništvu PAM-a i obnavljanje članstva.

“Prvo smo uspjeli, drugo nijesmo, a u trećem smo bili najuspješniji - naši članovi su sada visoko školovani mladi ljudi, ali i oni iskusniji, vrsni instumentalisti čija se zanimanja kreću od narodnog stvaralaštva do džeza, ali i koreografi”, zaključuje Perišić.

S.I.

24

Showbiz

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

HRVATSKI BEND PREDSTAVIO NOVI SPOT

ŽELJKO VASIĆ zA DN O zAVRŠNICI NO Parni valjak poklonio publici “Malo nježnosti”

Parni valjak je nedavno objavio rok baladu “Za malo nježnosti”, a prije dva dana u radio i ekranizaciju numere u režiji poznatog hrvatskog reditelja Darka Drinovca.

On je u spotu uspio da dočara atmosferu ove generacijske pjesme uz promjene kadrova hotelske sobe snimljene Husovim mobilnim telefonom na posljednjoj turneji benda i miješanjem s kadrovima Parnog valjka i mladog benda koji veliča sreću, bezbrižnost i neopterećenost.

Bend je najavio i koncert u pulskoj Areni 12. avgusta kao veliko finale 40-godišnjice benda čija je proslava započela prošle godine u Hrvatskoj i regionu.

“Jako smo srećni i pono-

sni što ćemo nastupiti u pulskoj Areni u kojoj ćemo se predstaviti u akustičnom i u električnom izdanju”, rekao je Hus. Osim toga, bend se osvrnuo i na koncert “The Ultimate Collection - Live” koji će biti održan sjutra u Tvornici kulture u Zagrebu, a na kom će uz Parni valjak nastupiti i Yu grupa, Neno Belan & Fiumens i Opća Opasnost.

“Velika nam je čast opet da nastupimo sa Yu grupom, s kojom smo kao mladi bend nastupali na petogodišnjicu njihove karijere. Svi ovi bendovi napraviće sjajnu atmosferu na koncertu “The Ultimate Collection Live”, zaključio je Hus. Fi.J.

Foto: FB

Detalj iz spota

Živim van muzičke in Želio sam da napravim presjek sveopšte muzike u regionu u smislu žanrova koji su zastupljeni

⌦ Danilo Brajković Najangažovaniji predstavnik popularne muzike u Srbiji pjevač Željko Vasić prethodne sedmice objavio je čak sedmi spot u okviru albuma u nastanku “Nema dalje”. Riječ je o ekranizaciji numere “Najmanje”, kojom je Vasić još jednom dokazao da se i bez podilaženja aktuelnom muzičkom ukusu publike može objaviti kvalitetna pjesma. Pjevač Dnevnim novinama otkriva da je “Najmanje”, čije stihove potpisuje Saša Milošević Mare, odškrinula vrata drugom dijelu albuma.

■ Trčim Trku van naše esTrade ª LJUBAKANJEº ILI ª DOzA RIzIKAº

Minea kao Merilin cvjetić najavio singl

Hrvatska pop pjevačica činilo malo strogo, a meni se Minea, koja je najljepše da- svidjelo na prvu. A ‘Ljubakane u karijeri bilježila ‘90-ih nje’ ima neodoljiv prizvuk, uz hit numere kao što su “Ra- baš svi vole da se ljube, zar no”, “Magla”, “Mimo zakona” ne?”, pita Minea. i druge objavila je novi singl Pjevačica je singl najavila “Ljubakanje”, koji potpisuju fotografijom na kojoj nosi sačlanovi porodice Humo cvjetić. ljić - Vjekoslava, “Stilista mi je Tonči i Ivan. Baš pripremio nekokao prije 15 goliko haljina, ali na kraju mi je dina na festinajdraža fotovalu “Melodije grafija ona na Jadrana”, Minea je odlučila kojoj nosim sada publici pomo cvjetić, koji nudi dva naslosam ubrala neva singla - tada je posredno pred sniMinea “Pod tvojim prstima” manje ispred studija. bila poznata i kao “Češkaj Sjetila sam se seksi Merilin me”, a slušaoci će sada odlu- Monro i njenih nezaboravčiti da li je “Doza rizika” bolji nih fotografija s bijelom raizbor od “Ljubakanje”. dom i dobila sam inspiraci“Tončiju se ‘Doza rizika’ ju”, poručila je Minea. D.B.

“Pjesma ‘Najmanje’ zapravo je početak prezentacije drugog dijela mog novog albuma ‘Nema dalje’. Želio sam da napravim presjek sveopšte muzike u regionu u smislu žanrova koji su zastupljeni, ali sa mojom muzičkom i vizuelnom estetikom. Vjerujem da sam u tome uspio, bez politike podilaženja”, konstatuje Vasić.

Prva polovina albuma “Nema dalje” prikazala je pjevačeva različita žanrovska rješenja, šarao je uz “Lako je umreti”, “Kada spavaš”, “Jugoslavija”, “Na pola metra”, a ovog puta izabrao je svedenu i intimniju formu, kako bi slušaocima što lakše poslao poruku. A ona, smatra pjevač, predstavlja naličje njegove dosadašnje karijere. “’Najmanje što mogu je najviše, da odem nikuda od tebe bez najave, najmanje što mogu je najviše, da te dam bez predaje zauvijek drugome’. Nikada se nijesam predavao. Uvijek sam živio po svojim principima, van svih standarda koje nam nameće šoubiz i uopšte van ove ruševine koja nam je ostala od naše muzičke industrije. Trčim neku svoju trku van ove naše estrade. I što bi rekao legenda Bora Đorđević - imam svoj mali svijet i oko njega Kineski zid”, podvlači Vasić.

A između zidova, pjevač ne prestaje da stvara.

“Vrijedan sam. Moram to da priznam. Muzika je moj životni poziv i moja najveća ljubav. Dovoljno je da kažem da već imam pola sljedećeg albuma”, kao da najavljuje nova iznenađenja Vasić.

Ja i dalJe imam tremu pred svako snimanJe, pred svaku premiJeru. uviJek sam izložen kritikama, a svako sebi daJe pravo “da baci kamen”

■ svako sebi daje pravo da “baci kamen”

Van Željkovog zida dešava se uglavnom ono što gledaoci vide u njegovim spotovima. Jedan je od rijetkih koji uspijeva u naumu da ekranizuje svaku novu pjesmu, a pritom je vješto izbjegao zamku ponavljanja i već viđenog...

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Showbiz

25 Foto: Goran Đukanović

nOVOg ALBUMA ª nEMA dALJEº

ruševina ndustrije Uvijek sam živio po svojim principima, van svih standarda koje nam nameće šoubiz

“Stvar je u planiranju, razumijevanju i podršci saradnika sa kojima radim. Sve spotove režirao je moj dugogodišnji prijatelj Goran Đukanović, sa kojim sam i ranijih godina sarađivao na albumu ‘Samo moja’. Važno je da se ljudi razumiju. Važno je da moji saradnici vjeruju u ono što radim. I naravno, važno je da radimo sve sa velikom ljubavlju i posvećenošću”, ocjenjuje Vasić.

Snimanje spotova postalo je sastavni dio života porodice Vasić. Tako nastaju čak i neke simpatične anegdote.

“Kod mene je odlazak na snimanje spota postao rutina. Do te mjere da me je supruga jednom pitala - kada završavaš snimanje spota sjutra? Rekoh joj - ne znam, valjda neće da se oduži, ali bez 12 sati snimanja sigurno neće biti. A ona mi kaže - pa dobro, ti kad završiš svrati do one radnje kod nas u kraju što radi poslije 21 čas, daću ti spisak šta nam sve treba za kuću (smijeh). Onda je zastala, jer je shvatila šta je rekla. Sjetili smo se kako nijesmo spavali od uzbuđenja 2003. godine kada sam snimao prvi spot za pjesmu ‘Pratiš me u stopu’, a danas, nakon toliko godina i spotova, ona nema više takav odnos.

I prosto, ne može da vjeruje kako ja to sve dobro ‘nosim’. Ja i dalje imam tremu pred svako snimanje, pred svaku premijeru.

Uvijek sam izložen kritikama, a svako sebi daje pravo ‘da baci kamen’”, navodi pjevač.

Ipak, najvažnija podrška stiže od onih koji kamen nikada nijesu ni podigli, kamoli bacili ka Vasiću.

“Bez podrške najbližih ništa od ovoga ne bih mogao da realizujem. Mnogo odricanja, ali i velika ljubav i povjerenje koje bližnji imaju u mene daje mi snagu za sve ono što radim u životu”, zaključuje Vasić.

Željko Vasić

26

SHOWBIZ

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

DIZAJNER JOVANOVIĆ O USPJEŠNOM GOSTOVANJU U TURSKOJ

PONOSAN SAM NA USPJEH ČITAVE CRNOGORSKE EKIPE Naši mladi manekeni ostvarili zapažene rezultate u Bodrumu, dizajner Aleksandar Dado Jovanović se okitio nagradom “Best Dress Universe”

⌦ Marija Roganović Na prestižnom takmičenju u turskom Bodrumu za Miss i mistera svijeta, održanom od 6. do 16. maja, crnogorska delegacija predvođena proslavljenim dizajnerom Aleksandrom Dadom Jovanovićem, ali i takmičarima Bobanom Milić, Seadom Fetićem i Andreom Krivokapić ostvarila je impresivne rezultate.

Naime, takmičenje je trajalo dvije noći, prve večeri je organizovan izbor Miss sedam kontinenata, a druge večeri Miss i mister svijeta za djecu.

“Bobana Milić, inače zvanična Miss Crne Gore u kategoriji do sedam godina osvojila je dvije nagrade - mini top model svijeta i mis simpatičnosti; Sead Fetić, zvanični mister Crne Gore u kategoriji 15-17 godina osvojio je nagradu mister junior svijeta, a Andrea Krivokapić, zvanična mis Crne Gore u kategoriji 15-17 godina osvojila je nagradu mis junior svijeta. Sead i Andrea su osvojili još po nagradu “The Best of the Best”, za koju su glasali roditelji iz

svih zemalja. Sve troje su dobili i po medalju od svjetskog dječjeg Fashion Weeka”, kazao nam je Jovanović, koji je na takmičenje otišao u svojstvu nacionalnog direktora.

On je i vlasnik licence za prostor ex Yu za Izbor miss i mistera svijeta, ali i dizajner koji se na ovom izboru okitio prestižnom nagradom “Best Dress Universe”.

“Prezadovoljan sam djecom. Zaista smo imali malo vremena i s obzirom na to da smo nastupali prvi put, mislim da smo na najbolji mogući način probili led.

Naši predstavnici u crnogorskoj nošnji

Dizajner Dado Jovanović prima nagradu za “Best Dress Universe”

Djeca su jako umorna poslije takmičenja, imali su probe dva puta dnevno, aktivnosti raznorazne, bukvalno 24 časa su bili spremni. Uložili su sve što imaju da se predstave što bolje i sav uspjeh su postigli zahvaljujući njihovom kvalitetu i velikom radu i trudu”, nije krio oduševljenje Jovanović. Što se njegove nagrade tiče, kaže da mu je bitniji uspjeh naših takmičara, te da je tu nagradu već osvajao prije dvije godine, ali da mu svakako laska.

“Da sam je prvi put osvojio

Uskoro dječji Fashion Week u Crnoj Gori Između ostalog, Jovanović nam je otkrio da će se dječji Fashion Week po prvi put održati i u našoj zemlji.

“Da, dobio sam licencu za Fashion Week za djecu. Samo ne znam da li će biti u sklopu Fashion Weeka ili odvojeno, ali najvjerovatnije će biti odvojeno. Vidjećemo.

Uskoro ćete imati više informacija”, otkrio je Jovanović.

vjerovatno bih bio uzbuđeniji. (smijeh). Osvojio sam je prije dvije godine, pa nagrada u Moskvi, pa prvenstvo Balkana. Naravno, lijep je osjećaj. Idem ka sljedećem uspjehu. Nije mi teško palo, zaista.

Dobio sam puno ponuda, iz Danske, za Moskva Fashion Week, Južnoafrikanci su potpuno poludjeli za mnom, ali ja čvrsto stojim na zemlji”, otkrio nam je naš proslavljeni kreator, dodajući da od juna počinju kastinzi za miss i mistera Crne Gore, za koje vlada veliko interesovanje.

“Svi učesnici će do finalne noći morati da prođu tromjesečnu školu koja će uključivati manekenstvo, fotografiju, bonton i slično. Moraju se pripremiti u svakom pogledu. Oni su inače veliki profesionalci”, zaključio je Dado uz duboke izraze zahvalnosti predsjedniku “Miss & Mister World” Ashotu Khathacryanu iz Jermenije.

Crnogorski šampioni

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

27

SHOWBIZ

SJUTRA VEČE U BIOSKOPU CINEPLEXX DELTA CITY

Premijera ostvarenja “X-Men: Apokalipsa” Premijera filma “X-Men: Apokalipsa” biće održana sjutra veče u 20 časova u okviru događaja Men’s Night u bioskopu Cineplexx Delta Siti. Sve ljubitelje Marvela očekuje povratak prvog i najjačeg mutanta iz X-univerzuma, a svi posjetioci uz kupljenu kartu na poklon će dobiti muški časopis Men’s Health.

Nakon uspješnog filma “X-Men: Dani buduće prošlosti”, reditelj Brajan Singer

se vraća novim nastavkom “X-Men: Apokalipsa”. Od nastanka civilizacije, obožavan kao bog, Apokalipsa - prvi i najmoćniji mutant iz Marvelovog X-men univerzuma vraća se besmrtan i nepobjediv. Nakon što odmara od hiljadu godina, Apokalipsa se budi razočaran svijetom koji pronalazi te regrutuje tim moćnih mutanata, uključujući i obeshrabrenog Magneta (Majkl Fasbender), kako bi očistili

čovječanstvo i stvorili novi svjetski poredak. Sudbina Zemlje visi o koncu, Rejven (Dženifer Lorens) uz pomoć Profesora Iks (Džejms Mekavoj) vodiće ekipu mladih X-Mena kako bi zaustavili njihovog najvećeg neprijatelja i spasili čovječanstvo od potpunog uništenja.

Ulaznice za Men’s Night i projekciju filma “X-Men: Apokalipsa” već su u prodaji na blagajnama bioskopa.

M.Rog.

NAPREDOVALI NA MTV ª DOMAĆICIº

ª CAN' T STOP THE FEELINGº

Timberlejk prvi na Bilbordovoj Autogeni i Vranjković Hot 100 sa novim spotom stigli do 13. mjesta

Muzička zvijezda Džastin Timberlejk objavio je zvanični spot za ovogodišnji “Happy”, kako ga mnogi zovu - numeru “Can’t Stop the Feeling”, a na Bilbordovoj Hot 100 top listi video je dospio na mjesto broj jedan. “Šta se Događa?! Samo...

Hvala vam fanovi, radio i aaaaah. Nemam riječi”, napisao je Timberlejk uz novi spot na društvenim mrežama.

Naime, u najno-

vijem snimku koji je uradio Mark Romanek, Timberlejk i ovog puta “obični ljudi” snimljeni su na svakodnevnim uobičajenim lokacijama, poput kafića, piljarne, vešeraja i slično, uz živahne i živopisne pozadine.

Da podjetimo, Timberlejk je “Can’t Stop the Feeling” sa svog pe-

tog solo albuma koja vodi na Bilbord 100 listi izveo i na Evroviziji. Pjesma sa saundtreka za film “Trolls” premijeru je imala 5. maja, a prvi spot koji smo vidjeli bio je sa zvijezdama ovog ostvarenja poput Ane Kendrik. Timberlejk je napisao i producirao “Can’t Stop The Feeling” sa Maks Martinom i Šelbekom. M.Rog.

Podgorički bend Autogeni trening i lider nekadašnjeg Block Outa Nikola Vranjković s duetskom pjesmom “Moraćeš da naučiš da živiš sa tim” na regionalnoj MTV top listi “Domaćica” trenutno zauzimaju 13. mjesto, što je sedam pozicija bolje u odnosu na plasman prije dvije sedmice. Jedini crnogorski predstavnici na “Domaćici” spot “Moraćeš da naučiš da živiš sa tim” objavili su početkom prošlog mjeseca, a nakon što su se jedno vrijeme nalazili među predlozima, glasovi publike “gurnu-

li” su ih ka 20 najboljih regionalnih video-snimaka prije 15-ak dana. Podsjetimo, autori spota su Danilo i Toni Pendo, dvojac koji iza sebe ima saradnje s brojnim predstavnicima crnogorske alternativne muzičke scene, a kadrovi su snimljeni na Sceni 213 u Nikšiću. Na vrhu “Domaćice” nalazi se Hrvatica Luce s numerom “Dogodila se dosada”, drugo mjesto rezervisano je za repera Eda Maajku i “Ojojoj”, dok je trećeplasirani rep sastav V.I.P. i “Brže, jače, bolje”.

D.B. Foto: Zorica Madžarević

KLOE GREJS MOREC I BRUKLIN BEKAM

Predstavljanje mladog para Od kada je mlada glumica Kloe Grejs Morec potvrdila da su ona i Bruklin Bekam par, njih dvoje su se korak po korak pojavljivali u javnosti. Prvo su došli neodoljivi selfiji, a potom su dostigli novi nivo u se-

lebriti romansi: debi na crvenom tepihu.

I definitivno su uspjeli da izgledaju sjajno. Bruklin je podržao Kloe u Los Anđelesu na premijeri filma “Loše komšije 2”, a zajedno su izgledali veoma srećno.

Nikola Vranjković

zdravlje

Psihologija

28

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Kako nastaje umišljena trudnoća Pseudotrudnoća (umišljena trudnoća) je sindrom koji se rijetko srijeće u kliničkoj praksi, čiji su sinonimi lažna trudnoća, umišljena trudnoća, fantomska ili histrinočna trudnoća.

Ovo je pojava koja je opisana nezavisno od kulturoloških razlika, u različitim vremenima, rasama, nacijama i društvenim slojevima. Još se u 18. vijeku pominje slučaj fantomske trudnoće kod kćerke Hernija VIII, poznat u literaturi kao slučaj Meri Tudor. U literaturi je opisano svega nekoliko slučajeva pseudotrudnoće kod muškaraca, dok je taj broj znatno veći kod osoba ženskog pola.

Zašto se ovaj sindrom zove ps eudo ili lažna trudnoća?

Razlog vjerovatno naslućujete: pseudotrudnoća predstavlja umišljenje trduno-

će kod žene koja zapravo nije plodna. Kod oboljele osobe pojavljuju se gotovo svi simptomi trudnoće, gubitak menstrualnog ciklusa, abdominalno uvećavanje, promjena na dojkama, pokreti fetusa o kojima pacijentkinja daje saopštenje, mučnina i povraćanje, povećanje tjelesne težine koje je obično intenzivnije nego u pravoj trdunoći, pokreti ploda, sve do lažnog porođaja praćenog kontrakcijom muskulature.

Ne postoji jedinstven proces nastanka pseudotrudnoće. Neki autori smatraju da je riječ o psihosomatskom poremećaju, drugi naglašavaju važnost afektivnih poremećaja i depresije u etiologiji, dok treći tvrde da je pseudotrudnoća oblik hipohondrijaze.

Većina autora smatra da je ovo stanje prouzrokovano interakcijom psiholoških i ne-

uroendokrinoloških faktora.

U osnovi psiholoških mehanizama lažne trudnoće, strah je od gubitka značajnog objekta koji inicira depresivnost, gdje je pseudotrudnoća magijski pokušaj da se izbjegne opasnost od napuštanja. Imamo slučaj da žene u fazi razvoda razvijaju ovaj sindrom. Nerijetko se dešava pojava poremećaja kod žena koje nijesu imale seksualno iskustvo, u takvim situacijama se poremećaj komplikuje dodatnim psihičkim simptomima.

U nekim slučajevima kada žena sazna da je riječ o lažnoj trudnoći može doći do ozbiljnih psihičkih komplikacija.

U ranim fazama psihijatrijskog i psihološkog razvoja u tretmanu umišljene trudnoće koristile su se kupke, masaže, kiretaže, pijavice i opijati.

U 20. i 21. veku kao tretmanski izbor nameću se razni oblici

psihoterapije: suportivna, kognitivna, bihejvioralna, analitička sa naglaskom na analizi nesvjesnih osjećanja vezanih za trudnoću. Primarnu ulogu svakako igraju rano otkrivanje i stav razumijevanja u odnosu prema klijentkinji. Preporučljivo je započeti porodični tretman i u psihoterapijski proces uključiti roditelje oboljele osobe.

Važno je klijentkinji objasniti ozbiljnost simptomatologije, zauzeti stav iz pozicije realnosti sa ciljem suočavanja sa stvarnošću i stvarnom dijagnozom.

U tretmanu osoba koje imaju problem pseudotrudnoće neophodno je uključiti i medikamentoznu terapiju. Preporučljivo je konsultovati tim stručnjaka koji pored psihologa, psihijatra i psihoterapeuta, uključuje i ginekologa i socijalnog radnika.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

zdravlje

29

Ne postoji jedinstven proces nastanka pseudotrudnoće. Neki autori smatraju da je riječ o psihosomatskom poremećaju, drugi naglašavaju važnost afektivnih poremećaja i depresije u etiologiji, dok treći tvrde da je pseudotrudnoća oblik hipohondrijaze

Pravi simptomi lažne trudnoće Lažna trudnoća, kao što i samo ime kaže nije zaista trudnoća. Kategoriše se kao prisustvo kliničkih stanja povezanih sa trudnoćom, ali isključivo u slučaju kada osoba nije stvarno trudna.

Stručnjaci napominju da je lažna trudnoća psihološki problem. Emocionalni konflikti koji nastaju usljed velike želje žene da zatrudni glavni su uzročnici.

I z o s t a n a k menstruacije Jedan od najčešćih znaka lažne trudnoće jeste amenorea, odnosno izostanak menstruacije. Međutim ovo stanje može biti i posljedica depresije, anksioznosti, poremećaja u ishrani, čak i sindroma policističnih jajnika.

Jutranje mučnine Lažna trudnoća može izazvati jutarnje mučnine i osjećaj gađenja. Kao i kod stvarne trudnoće,

hormonalne promjene dovode do ovakvog stanja.

Eksperti jutranje mučnine povezuju sa emocionalnim stanjem žene.

Uvećanje grudi Iako porast obima grudi nije pouzdan simptom trudnoće, u kombinaciji sa drugim znacima može biti veoma ubjedljiv.

Pomjeranje fetusa Ovo je još jedan psihički problem lažne trudnoće. Žene u tom stanju često tvrde da osjećaju pokrete bebe.

Uvećanje abdomena Tokom lažne trudnoće žene osjećaju nadutost i uvećanje abdomena. Jednostavno veća težina, gasovi, zatvor ili urinarni problemi mogu biti neki od razloga za nadutost stomačne oblasti.

Jaka želja za određenom hranom Veoma se razlikuje od iste situacije u slučaju prave trudnoće.

Kod tretmana osoba koje imaju problem pseudotrudnoće neophodno je uključiti i medikamentoznu terapiju. Preporučljivo je konsultovati tim stručnjaka koji pored psihologa, psihijatra i psihoterapeuta, uključuje i ginekologa i socijalnog radnika

30

mature

Sve je lako kad Si mlad

PROSLAVA POLumAtuRe

Osnovna škola “Vlado Milić” ispratila svoje male maturante

⌦ E.Z., foto: Iva Mandić Osnovna škola “Vlado Milić” iz Podgorice prije nekoliko dana proslavila je polumaturu u restoranu “Njujork”. Kao i svake večeri prije proslave, veliki broj poznanika i porodica okupio se ispred restorana kako bi dočekao i pozdravio buduće srednjoškolce, a njihovi drugari su

ih ispratili i bakljama. Mali maturanti, obučeni kao svjetske zvijezde, uz muziku i ples su, kako je to običaj, proslavili završetak školovanja. Naravno, đake su ispratili nastavnici i direktor škole, koji su rado igrali i plesali sa generacijom koju prate u srednju školu.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

mature

31

Film

32 •TVprogram 07:25 Serija: Zvala se Feriha/r 09:15 Praktična žena/r 10:00 Serija: Brusko/r 10:45 Serija: Tračara/r 11:30 Serija: Sinđelići/r 12:20 Lud, zbunjen, normalan/r 13:00 Tačno 1 14:10 Praktična žena 15:00 Exploziv 15:30 Serija: Brusko 16:15 Serija: Tračara 17:55 Exkluziv 18:20 Serija: Lud, zbunjen, normalan 19:00 Vijesti Prve 19:30 Serija: Zvala se Feriha 20:30 Serija: Andrija i Anđelka 21:05 Serija: Sinđelići 22:00 Život priča 23:20 Noćni žurnal 23:45 Film: Ljubav u Minesoti 02:45 Moja mama kuva bolje od tvoje/r

PRVA Andrija i Anđelka 20.30

06:30 Dobro jutro Crna Goro 11:05 Naučno obrazovni program 12:00 Vijesti 12:05 Alternativa 13:00 Vijesti 13:05 Meridijani/r 13:30 Muzika 14:05 Crtana serija: Nodi 14:55 Alternativa 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Serija: Gospodin Selfridž 17:05 Radni dan 18:15 Serija: Opasne igre 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20.05 Da je vječna, nova Crna Gora 20:30 Film: Djevojka moga brata 22:00 Obrazovna emisija 22:30 Dnevnik 3 23:40 Serija : Opasne igre 01:10 Sa koncertnih podijuma 02:25 Radni dan/r

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

12:00 Vijesti 13:50 Od refrenduma do referenduma 14:30 Serija: Gospodin Selfridž/r 15:30 Putevi života 17:15 Da je vječna, nova Crna Gora 18:00 Serija: Džek Ajris 19:00 Nodi 19:30 Dnevnik 2 20:05 UEFA: Put u Francusku 21:15 Serija: Gospodin Selfridž 22:15 Serija: Brod 23:30 VOA – glas Amerike 00:00 Meridijani

10:00 10:15 10:45 11:00 11:45 14.15 15:15 15:45

RTCG 2 Serija: Gospodin Selfridž 21:00

777 Ekstremno 11.00

16:00 16.45 18:00 18:45 19:30 20.00 22.15 00:00

Dogodilo se…

Crtani film Zabava Ekstremno Moda Goleada Zona sumraka/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Legende Crna Gora na ženski način Aktuelno Smijeh kao lijek Pravni život Filmoteka Priča dana

07:00 Dobro jutro 10:25 City kids M 11:03 Film: Daleko nebo 12:28 Sportisimo 13:03 City M 13:18 Magazin in CG 15:15 Serija: Bahar/r 16:03 City M 17:00 Minut,dva...

17:06 Pet minuta kuvajte sa Džajom 17:18 Serija: Agencija za SIS 18:00 Info monte 18:20 Premijera 18:45 Sportisimo 19:03 Meteo PLUS 19:06 Serija: Elif 20:03 Serija: Bahar 21:03 Paparazzo lov 22:03 DNK 22:48 Farma, uživo 04:21 City M 04:36 Sportisimo 04:43 Meteo plus 04:46 Premijera 05:25 Serija: Elif

PINK Farma 22.48

Sport

Informativa

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

07:00 Boje jutra 10:00 Vijesti informativa 10:07 Serija: Crna ruža/r 11:05 Serija: Kud puklo da puklo/r 12:00 Vijesti u 12 14:07 Ukusno a lako 14.10 Dnevnica/r 14:55 TV Shop mne 15:10 Boje dana 15:35 Serija: Crna ruža 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Serija: Tajne 17:15 Serija: M:tech magazin 17:35 Serija: Kud puklo da puklo 18:30 Vijesti u pola 7 19:05 Meteo centar 19:10 Serija: Crna ruža 20:00 Dnevnica 21:00 Serija: Trbosjekov kraj 22:00 Vijesti u 10 22:15 Meteo centar 22:17 Sport 22.30 Serija: Zaplet

07:30 08:00 10:00 11:00 12:00 12:02 14:00 14:02 16:00 16:02 16:55 18:00 19:00 19:30 19:50 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00 01:00 02:00 02:30

VOA Film 5 do 5/r Bez rezerve/r Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Film Naslovne vijesti Atlas radija Bez rezerve/r 5 do 5 Forum A lista DW Arts 21/r Naslovne vijesti Atlas radija Ukusi života Club A sa Vesnom Rajković Forum Film 5 do 5/r Ukusi života/r Club A sa Vesnom Rajković/r Repriza programa

VIJESTI Crna ruža 19.10

ATLAS Club A 18.30

10:00 MBC Top Lista 11:15 Hrana i vino 12:00 Farma: emisija o poljoprivredi 13:20 Lijek iz prirode 14:00 Aljazeera 14:30 Intervju: Oni pobjeđuju 16:15 Kućica u cvijeću 17:30 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 20:00 Ritam Balkana 21:30 Aljazeera 22:25 Emisija: Nas je 10% 22:55 Video katalog 23:30 Ljepota življenja 00:00 Zapisano u zvijezdama

12.00 Info pres 13.05 Serija: Čast i poštovanje/r 15.00 Nedjeljno popodne/r 17.05 Hrana i vino 18.00 Vink 1 18.20 Popodnevni koncert 19.30 Vink 2 20.00 Serija: Porodica Jermolov 21.00 Start - produkcija tvnk 22.00 Vink 3 22.30 Get out 23.00 Serija: Čast i poštovanje

10:00 Vijesti 10:05 Serija 10:35 Muzički program 11:00 Hrana i vino 12:00 Vijesti 13:00 Film: Staze slave 15:05 Film: Čovjek sa zapada 17:05 Hrana i vino 18:00 Sportsko popodne 19:00 Polis 20:00 Emisija: Hipokratija 21:00 Serija 22:35 Motorsport magazin 23:00 Rock band 2016.

00:00 Film: Hombre

MBC Hrana i vino 17.30

TV NIKŠIĆ Čast i postovanje 23.00

TVBUDVA Emisija: Hipokratija 20:00

TVPROGRAM•33

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

DANAS U GRADU

TV PREPORUKA TV BUDVA, HOMBRE 00.00

CINEPLEXX PODGORICA Angry Birds (sinhronizovano) 15:00; 16:00; 17:00; 18:00; 19:00 Angry Birds (titl) 20:15 Burek 21:45 Hrabri pijetao (sinh) 15:15; Izdajnik po našem ukusu 19:45; 21:50 Kapetan Amerika - Građanski rat 16:30; 19:15; 21:00; 22:15; Knjiga o džungli 16:45; Lovac i ledena kraljica 15:30; Ona mi je sve 19:30; 22:00 Pogled sa neba 17:30; Sad il’ nikad 18:45; 22:30; Smrt u Sarajevu 17:45; 20:45

Džona Rasela, čiji je nadimak Hombre, odgojili su Apači u Arizoni. Jednoga dana sazna da je naslijedio stambenu zgradu u obližnjem gradu. Odluči da je proda za krdo konja. Zbog toga mora otići u veći grad i putuje kočijom. Nakon izlaska iz grada on i suputnici su opljačkani, a zahvaljujući okretnom Raselu, uspiju izvući živu glavu i pobjeći s malo vode, novca i municije. režija: Martin Rit uloge: Pol Njuman, Fredrik Marč, Ričard Bun i Dajen Kilento žanr: vestern

PINK, DALEKO NEBO 11.03 Mladi potporučnik, pilot u avionu, leti kroz olujnu noć. Avion je iznenada oštećen i on svim silama pokušava da ga održi u letu. Komandant koji na radarskom ekranu prati agoniju oštećenog aviona, naređuje mu da iskoči sa padobranom. Pripremajući se za iskakanje, pilot se sjeća svojih prvih koraka u opredjeljivanju za ovo zvanje. režija: Stjepan Čikeš uloge: Miodrag Radovanović, Pavle Vuisić, Žarko Radić, Dušica Žegarac, Nenad Nenadović žanr: Akcioni, Drama

KABLOVSKE TELEVIZIJE

RTS 1 06.00 09.05 10.00 12.00 12.15 12.45 13.30 14.00 14.30 15.00 16.10 16.50 17.20 17.42 19.00 19.22 19.30 20.05 20.40 23.00 23.35 23.45 00.35

HRT 1 Vesti Serija: “Volim i ja nerandže no trpim” Tako stoje stvari Dnevnik Sport plus Serija: “Mornarički istražitelji” Razglednica Zadnja kuća Srbija Krenimo redom Ovo je Srbija Serija: “Pozorište u kući” TV Zabavnik Šta radite, bre Beogradska hronika Kviz: Slagalica Vreme Dnevnik Liga Evrope Fudbal: Liverpul Sevilja Dnevnik Sportski dnevnik Serija: “Mornarički istražitelji” Film: “Absolon

06.40 06.55 09.06 09.35 10.22 11.19 11.44 12.00 12.15 12.19 12.25 13.11 14.00 15.10 16.00 16.50 17.40 18.15 19.00 19.55 20.06 20.52

TV kalendar Dobro jutro Hrvatska Vita jela, zelen bor Serija: “Mekleodove ćerke” Dokumentarni film Eko zona TV kalendar Dnevnik Sport Vrijeme Serija: “Italijanska nevesta” Dr Oz Društvena mreža Serija: “Mesto koje zovem dom” Serija: “Šta je muška rac bez brkova” Hrvatska uživo Živo je lijep Kviz: Potjera Dnevnik Loto 7/39 Serija. “Šta je muška rac bez brkova” Serija: “Mesto koje zovem dom”

ARENA SPORT 1

MTV ADRIA

07.00

07.10

08.30 09.00

FOX 10.00 11.40 12.35 13.30 14.25 14.55 15.20 16.15 18.00 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00

10.30 11.00 13.00 Serija: “Las Vegas” Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kvantiko” Serija: “Kasl” Simpsonovi Najsmešniji kućni video Serija: “Crna lista” Serija: “Mornarički istražitelji” Serija: “Moderna porodica” Simpsonovi Porodičan čovek Serija: “Do poslednjeg čoveka” Serija: “Kvantiko” Serija: “Kas

14.45 16.30 17.30 18.00 18.30 19.00 20.15 21.00 22.55 23.30 00.00

Fudbal, pregled kola francuske lige Magazin: Put u Rio Košarka: Metalac FMP Arenasport vesti NHL Fudbal: Crvena zvezda - Olmpijakos Fudbal: Totenhem Sautempton Magazin: Put u Rio Fudbal, pregled belgijske lige FIFA Football: Magazin Fudbal, Kup Srbije, studio Fudbal: Javor Partizan, uživo FIFA Football: Magazin Košarka: Mega Leks - Partizan, uživo Arenasport vesti Foot Brazil, pregled Poker

08.20 10.00 11.00 12.00 12.10 13.50 15.20 15.30 16.20 16.30 18.00 18.40 18.50 20.50 21.00 22.40 22.50

10 Biggest Hits Right Now Are You The One? Top 10@10 Jukebox 3 From 1 Hip Hop Chart Ridiculousness 3 From 1 10 Biggest Hits Right Now 3 From 1 Are You The One? Ridiculousness Jelen Top 10 MTV Top 20 3 From 1 Catfish: The TV Show 3 From 1 MTV Top 20

34

ENIGMATIKA

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

FOTO UBOD Foto: Neverovali ILI DA

Hram u Indiji

Foto: Neverovali ILI DA

Zalazak Sunca na čileanskim Andima

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2972

2014-12-02

Medium level

2 9

4 7

6

7 1

5

2 6

3

3

5

9

3

4

2

8

6

1 7

4

1Play 8 sudoku 3 6 7online 2 9 at:5

9

5

3

4

8

2

6

1

7

7

4

2

6

9

1

3

5

8

6

3

9

2

5

8

4

7

1

1

8

5

7

3

4

9

2

6

5

9

1Puzzle 8 2 solution: 6 7 3

4

3

6

4

2

1

7

9

5

8

3 7 1

6

6

8

6

2

7

4

3

1

5

9

5

3

7

1

9

6

4

8

2

1

9

4

5

2

8

7

3

6

7

1

5

9

3

4

6

2

8

2

4

9

6

8

1

3

7

5

6

8

3

2

5

7

9

4

1

9

2

6

3

7

5

8

1

4

3

5

8

4

1

9

2

6

7

4

7

1

8

6

2

5

9

3

2014-12-03

7

2 7 6 9 1 5 8 4 3 www.sudokukingdom.com

8 2 7 5 4 3 1 6 9 Sudoku puzzle No. 2116 2012-07-29

8 5

8

5

TEŽA

Sudoku puzzle No. 2972 2014-12-02 Daily Sudoku puzzle No. 2973

2

8

8

2

Medium level

6

8

3

4

3

6

5

2

3

6

9 3 9 2

5 4

6

1

8

5 8

3

7 1

6

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Word Search Puzzle #D389ZM

E

D

U

L

C

N

I

N

V

E

N

T

F

N

A

D

B

O

I

L

I

N

G

N

I

T

A

E

R

T

D

E

H

S

U

P

T

U

R

N

S

G

M

S

M

Y

L

L

A

T

N

E

M

N

O

R

I

V

N

E

S

N

O

I

T

A

C

I

F

I

S

S

A

L

C

F

E

I

L

E

B

E

T

D

R

D

S

E

O

N

A

L

L

E

R

G

Y

D

E

E

T

V

E

A

I

Z

Z

I

U

S

I

E

P

T

A

E

V

K

D

S

E

Z

S

R

N

D

R

O

L

R

S

T

S

E

P

S

A

R

G

T

E

O

K

I

E

O

S

I

D

H

S

D

E

L

S

R

Y

L

S

U

O

I

R

U

F

I

N

K

E

D

L

E

I

F

N

N

U

E

C

Q

S

E

N

I

T

N

A

R

A

U

Q

C

T

T

J

P

T

U

S

T

R

A

T

E

E

L

F

S

E

T

S

P

B

S

B

M

A

J

G

N

I

D

A

F

R

Allergy Allergy Asterisk Asterisk Belief Belief Boiling Boiling Braises Bunkers Braises Classifications Bunkers Clutters Dazzle Classifications Deduct Clutters Environmentally Dazzle Fading Fazes Deduct Field Environmentally Fleet Fading

Lever PushedSleds Flirt Quarantines Furiously Loaded Sonata Quite Gridded Fleet Grossed Misrepresents RootedStalk Flirt Gruel Noose Silted Tarts Since Treating Include Furiously Outer Sleds Inked GriddedInvent Pests SonataTying Stalk Upturns Jambs Grossed Pushed Lever Gruel Quarantines Tarts Treating Loaded IncludeMisrepresents Quite Tying Upturns Inked Noose Rooted Outer Invent Silted Pests Fazes Field

Jambs

Since

REBUS

Copyright © Puzzle Baron December 21, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

HOROSKOP OVAN Uticaj punog mjeseca još se osjeća u sferi posla sa strancima. Ako dobijete poziv za odlazak u inostranstvo, to će značiti i mnogo veće prihode. Možete poželjeti da se upustite u zajednički posao sa osobama koje poznajete iz mladosti. Dobro se slažete sa vatrenim znacima.

BIK Pun mjesec i dalje vam omogućava da uvećate svoje prihode. Trebalo bi da budete oprezni u pogledu mogućih ponuda od osoba koje nijesu uvijek bile fer prema vama i da od njih ne očekujete previše, jer nikada ništa nisu uradili kako treba niti su pokazali dovoljno poštovanja prema vama.

BLIZANCI Poslovni partner, naročito ako je rođen u znaku Strijelca, ima planove u vezi sa zajedničkim poslom, ali ćete morati da poštujete pravila igre. Ne opterećujte se razmišljanjima o propuštenim prilikama nego pokušajte da iskoristite šansu koja vam se ukazuje.

RAK Izgledate kao da ne znate šta hoćete, u stvari, vjerovatno ste pokolebani ponašanjem jednog vatrenog znaka ili nekog drugog Raka koji se nije držao dogovora. Veoma ste zahtjevni, i iako ste ubjedljivi, u stvari krijete dozu nesigurnosti u sebe. Neko želi da vas impresionira.

LAV Ovo je jedan od boljih dana jer će vam prijatelji ponuditi zajednički posao ili će vam se naći pri ruci kod rješavanja važnog problema. Ne želite da izgubite kontrolu nad događajima u svom životu, a imate utisak da mnogi pokušavaju da vrše uticaj na vas. Ograničite izdatke.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Mati negovana kosa

35

ENIGMATIKA

Pokušavate da završite započete poslove, ali zbog nečega odlažete razgovor sa nekim ko bi mogao da vam olakša cio proces rada. Neko će vam pomoći da riješite finansijski problem, moguće u vezi sa dugovima ili nekim drugim finansijskim problemom u vezi sa nekretninama.

VAGA Želite da što prije budete uspješni u onome što ste započeli, a ipak vas to košta dosta nerava jer morate da pravite ustupke. Današnji dan je dobar za svaku vrstu saradnje i poslovi će se odvijati lakše nego što pretpostavljate. Neko će vam se obratiti za pomoć i vi ćete mu izaći u susret.

ŠKORPIJA Na kraćem putu moguć je susret sa poslovnim partnerom koji bi mogao da vam lako riješi problem. Dobijate manji poklon od nekoga koga ne poznajete dovoljno ili obećanje da će se zauzeti za nešto do čega je vama veoma stalo. Moguća vijest o novcu.

STRIJELAC Mjesec u vašem znaku vas čini direktnim i spremnim da rizikujete. Možete dobiti ponude od osoba koje žive u inostranstvu.

Na kraćem putu moguć je dogovor o poslu, nekoj novoj finansijskoj transakciji. Nemate dovoljno vremena za porodicu.

JARAC Pokušajte da smanjite troškove. Dan je dobar za ljubavne susrete u tajnosti ili za dogovor o novom poslu u četiri oka sa osobom u koju imate veliko povjerenje. Poslovni partner se u mnogo čemu oslanja na vas jer vjerovatno ima mnogo poslovnih problema.

VODOLIJA Dobijate poziv da se sretnete sa nekim ko vam je oduvijek bio pomalo nesimpatičan ali ste svjesni da vam se divi i da ste mu potrebni. Rado ćete mu izaći u susret, posebno ako se radi o Lavu ili Raku. Budite spremni da se prihvatite nekog novog posla, čak i ako to niste planirali.

RIBE Svjesni ste da morate da držite kontrolu nad događajima i da ne želite da dopustite nikome da se poigrava ne samo vašim strpljenjem nego i vašim radnim mjestom. Spremni ste da preuzmete rizik za neke odluke za koje bi trebalo da se pita osoba višeg ranga od vašeg.

petak, 14. 11. 2014.

32

MALI OGLASI

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA od 10 do 16 h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 - 4. sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

1 DAN 1€ ZA SVAKIH 5 PLAĆENIH DANA 2 DANA GRATIS

KUĆE/STANOVI P

PRODAJEM STAN 40m2 Herceg Novi-Kumbor, 50 metara od mora, preko puta kompleksa Portonovi, namješten, bez posrednika.

Tel.068/403-438 Prodajem kuću 80 m2 na sređenom imanju 2.000 m2, Balijače - blizu DHLa. Cijena 35.000 eura.

Tel.069/974-367 Prodajem odličan dvosoban stan kod hotela “City” 77m2, 79.000 eura. Stan se prodaje sa parnim grijanjem, ugradnim plakarima i kuhinjom.

Tel.067/615-515 Prodajem renoviran jednosoban stan 57m2 + 9m2 pripadajuće ostave na 6. spratu. Blok 6, zapadna strana. Cijena 58.000 eura.

Moguća zamjena za dvosobni (Blok 6 ili 9) uz našu doplatu. Tel.069/386-578

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

Budva kod kružnog toka prizemlje-izdajem garsonjeru do 15. juna.

Tel.069/682-838, 067/591-424

I

POSLOVNI PROSTOR

Izdaje se namješten jednosoban stan blizu Pravnog i Ekonomskog fakulteta. Tel.069/763-005 Izdajem namješten stan 40m2, zaseban dio u kući, preko puta Bloka V. Tel.067/602-770 Izdajem namještenu garsonjeru u blizini Bazara.

Internet, kablovska, 150 eura. Tel.069/415-825 Izdajem luks opremljen apartman u Budvi od 1. oktobra preko cijele godine. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban namješten stan u centru Podgorice. Klima, internet, kablovska TV. Cijena 240 eura. Tel.069/272273

Prodajem poslovni prostor u Poslovnom centru “Kruševac” (30+12m2) ili mijenjam za stan. Tel.067/244616 PLACEVI Prodajem imanje Donja Brezna selo Bajovo Polje. Papiri čisti. Tel.067/898-614 Urbanizovan plac 1.100m2 djeljiv i 270m2 Žabjak, centar, 1/1, gradnja. Tel.068/113-516 Prodajem placeve na dvije lokacije: Golubovci - Zeta (urbanizovano) 300 m od restorana “Anovi”, 100 m od magistrale i u Doljanima - Murtovina, blizu auto otpada Ivanović.

Tel.069/019-018

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO) Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Prodajem plac na Veruši, 400m2. Cijena 6.800 eura. Tel.067/390-767

Tel. 068 326 549

Prodajem placeve u Mahali, Zeta. Tel.069/334042, 067/381-071 Prodajem hitno i povoljno 5.128m2 placa u Gornjim Kokotima. Tel.067/666791 USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge - najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel. 067/591-950 020/511-925 - 067/210-340

REGISTRACIJA PREDUZEĆA I KNJIGOVODSTVENE USLUGE. TEL.067/600-473

Tim profesora engleskog jezika radi sve vrste prevoda sa S-E i sa E-S. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 067/429-984. Mail: montenegrina987@gmail. com GRAĐEVINSKE USLUGE Malim i velikim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva - čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje - bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2.

Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

MALI OGLASI

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija. me. Tel.067/809-806

Prodajem klavinovu (električni pijanino) marke roland RP-201, stara dvije godine, odlično očuvana.

Tel.068/270-276, 069/910-900

APARATI/OPREMA

POSAO

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux.

Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-023, 067/342-392

Potrebne saradnice za švedsku kozmetiku Oriflame Crna Gora. Mogućnost dobre zarade, napredovanja i brojne povoljnosti...

Tel.067/831-662

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Potrebni RADNICA i SERVISER za radnju mobilnih telefona Zvati od 14 do 18 h

MUZIČKIINSTRUMENTI Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Tel. 068/276-363

RAZNO Sobna, blind, sigurnosna vrata za stanove, kuće, vikendice. Ugradnja, garancija, ekstra kvalitet.

Tel.069/101-460

33 31

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem dva dječja radna stola i krevet. Telefon 067/244-166

PRODAJA MREŽA

za fudbal, tenis, odbojku, zaštitnih mreža itd.

Mreže se proizvode u Španiji i iste se nalaze na stadionima u Brazilu za svjetsko prvenstvo. www.mreze.me 069/843-366 067/308-306 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektro-motorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm: 81 x 34 mm i 38 x 65 mm: 38 x 34 mm: 38 x 24 mm:

za pravna lica 308 • za fizička lica 220 € za pravna lica 154 • za fizička lica 110 € za pravna lica 77 • za fizička lica 55 € za pravna lica 44 • za fizička lica 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● oglasi.dnovine@gmail.com ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

38

SPORT

FEDEKS OTKAZAO PARIZ Početkom mjeseca otkazao je nastup na Mastersu u Madridu zbog povrede leđa, a sve je izvjesnije da će propustiti i najveći turnir na šljaci - Rodžer Federer je zbog povrede koljena otkazao nastup i na predstojećem Rolan Garosu, prenosi švajcarski “Basler Zeitung”.

List iz Rodžerovog rodnog grada Bazela piše da se 34-godišnji teniser nije oporavio poslije operacije u februaru.

Fedeks je poslije Australijan opena i operacija učestvovao samo na turnirima u Monte Karlu i Rimu.

Jedinu titulu na francuskoj šljaci osvojio je 2009. godine.

A.K.

17

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

NBA PLEJ OF: FINALE ZAPADA

Grmljavina povela Kakav nas spektakl čeka u finalu Zapadne konferencije pokazao je prvi meč Oklahoma je na krilima svog fantastičnog dvojca Kevina Djurenta i Rasela Vestbruka savladala Golden Stejt u gostima (108:102) i povela 1:0 u seriji.

“Grmljavina” je u do brejka stigla odličnom igrom u drugom poluvremenu, a naročito u posljednjih 12 minuta kada su

protivnika sveli na svega 14 poena - 23:14. Vestbruk je ubacio 27 poena uz 12 asistencije, dok je “durantula” takođe ostvario dabl-dabl 26 poena i deset skokova.

“Ne možete da uđete u ovu arenu i da kažete ‘O, valjda će sve biti OK’. Morate da imate podsjetnik. Mislim da su moji igrači shvatili u šta se upuštaju. Prva stvar koja im je bila na umu je da će biti jako teško”, istakao je poslije meča Bili Donovan, trener Oklahome.

Kod “ratnika” je Stefon Kari ubacio 26 koševa i deset skokova. Odlični su bili i Klej Tompson sa 25 koševa i devet skokova i Drejmond Grin sa 23 koša.

A.K.

DŽUDO POJEDINAČNO PRVENSTVO CRNE GORE

CRNA GORA DOBILA NOVE ŠAMPIONE

GREN SLEM TITULA JE OSVOJIO RODŽER FEDERER, SAMO JEDNU NA ROLAN GAROSU

TIP 1

DANA 2

Liverpul - Sevilja

GG

Kvota 1,85

Poznati su novi šampioni u džudou u konkurenciji mlađih i starijih pionira u obje konkurencije. Proteklog vikenda je u sportskoj dvorani Policijske akademije u Danilovgradu održano pojedinačno prvenstvo naše države na kom je nastupilo 220 takmičara.

U konkurenciji mlađih pionira takmičila su se djeca rođena 2004. i 2005. godine, dok su kod starijih pionira pravo nastupa imali takmičari rođeni 2002. i 2003. godine.

REZULTATI: MLAĐI

220 TAKMIČARA UČESTVOVALO JE NA DRŽAVNOM PRVENSTVU CRNE GORE U KONKURENCIJI MLAĐIH I STARIJIH PIONIRA

PIONIRI: Vuk Tadić (Igalo), Refik Bećiragić (Ibar), Stanko Vujović (Onogošt), Petar Vlahović (Koga), Balša Mrvaljević (Onogošt), Marko Nedović

(Kodokan), Aleksa Abazović (Akademik), Ilhan Kurpejović (Kodokan), Andrija Martinović (Crnogorac); MLAĐE PIONIRKE: Branka Mujović (Stara Varoš Volcano), Ksenija Stamenković (Crnogorac), Una Špadijer (Crnogorac), Kristina Milićević (Jedinstvo), Iva Grujičić (Pljevlja), Ana Vujović (Akademik), Tea Nikčević (Kodokan), Dielza Dacić (Ibar), Lucija Janjušević (Trebjesa); STARIJI PIONIRI: Danijel Simović (Trebjesa), Vuko Vicković (Cr-

nogorac), Edvin Čivović (Ibar), Filip Đurđevac (Akademik), Jahja Nurković (Ibar), Vasko Kecojević (Onogošt), Amar Kalač (Ibar), Aldin Halilović (Jedinstvo); STARIJE PIONIRKE: Milica Zmajević (Trebjesa), Slađana Milić (Akademik), Anđela Tadić (Akademik), Nataša Jeftić (Trebjesa), Marija Prelević (Milenijum), Milica Vicković (Crnogorac), Marija Perović (Akademik), Anđela Vukčević (Judo Jin), Pavle Svičević (Gorica), Đorđe Čađenović (Milenijum).

A.K.

SPORT

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

LŠ: POSLJEDNJE KOLO GRUPNE FAZE

Još jednom Primorje

Na Kandridi će biti spuštena zavjesa na još jednu odličnu sezonu Jadran Carina. Vaterpolisti ovog kluba već su “zgrabili” oba domaća trofeja, a večeras će zatvoriti priču i u Ligi šampiona - takmičenju u kojem nisu ostvarili pobjedu, ali je jasno da je i sam plasman u elitu ove sezone bio iznad očekivanja.

Za kraj momci Vladimira Gojkovića odigraće još jedan meč sa Primorjem - timom koji je prethodnih godina bio u samom vrhu Lige šampiona, ali koji će ove sezone morati da se zadovolji samo grupnom fazom.

“Znamo da je utakmica bez značaja i za nas i za njih, a u Rijeku smo došli bez tenzije i sa motivom da se pokažemo u što boljem

ALEKSA UKROPINA: Znamo da je utakmica bez značaja i za nas i za njih, a u Rijeku smo došli bez tenzije i sa motivom da se pokažemo u što boljem svijetlu

GRUPA A 18.15h Olimpijakos - Eger 19.30h Špandau - Barseloneta 20.15h Primorje - Jadran Carine 1. Olimpijakos 2. Eger 3. Barseloneta 4. Primorje 5. Špandau 6. Jadran Carine

21 16 15 12 4 3

svijetlu, kao i da pokušamo da pobjedom završimo ovu uspješnu sezonu”, poručio je iz Rijeke Jadranov talenat Aleksa Ukropina.

Primorje neće biti dio fajnal-siksa, ali o takvom timu ne treba mnogo toršiti riječi...

“Radi se o protivniku koji ima vrhunske igrače, ali sa kojima možemo da se nadmećemo kao što smo pokazali u našem predhodnom susretu. Pokušaćemo da što bolje odigramo i da iznenadimo”, dodao je ljevoruki vaterpolista.

Duel na Kantridi biće peti između Jadrana i Primorja ove sezone. U prethodna četiri slavio je hrvatski tim - tri puta u Regionalnoj ligi (uključujući polufinale fajnalfora) i jednom u Ligi šampiona.

K.B.

RUKOMET

Lino vodi Makedonce

Lino Červar je novi selektor rukometne reprezentacije Makedonije. Hrvatski stručnjak je izabran u konkurenciji Aleksandra Brkovića, Roberta Hedina, Žordija Lueljesa i Vladimira Gligorova. Makedonci će u baražu za Svjetsko prvenstvo igrati sa Češkom u junu, a glavni zadatak Červaru je da odvede selekciju na smotru najboljih na planeti.

Lino Červar je naslijedio Ivicu Obrvana koji je podnio ostavku nakon neuspjeha u kvalifikacijama za Olimpijske igre. Sa reprezentacijom Hrvatske bio je olimpijski šampion 2004, svjetski 2003, uz dva druga mjesta. Ima i dva srebra sa Evropskih prvenstava. A.K.

ĐIRO D' ITALIJA

Prvijenac Ćikonea

39

JEDRENJE SP U MEKSIKU

Dukić 31, Les 29.

Milivoj Dukić nakon prvog takmičarskog dana u Zlatnoj grupi na Svjetskom prvenstvu u Meksiku zauzima 31. mjesto. Uoči početka Zlatne grupe crnogorski jedriličar je bio na 27. poziciji.

Drugi naš predstavnik, Igor Les, je poslije prvog dana u Srebrnoj grupi 29.

Svjetsko prvenstvo se jedri sedam dana, a predviđeno je da se svakog dana održe po dvije trke.

Jedriličari su, nakon četiri dana kvalifikacija, shodno rezultatima podijeljeni u dvije grupe, Zlatnu i Srebrnu grupu.

Finalna serija jedri se tri dana. Šampionat u Meksiku je okupio 112 takmičara iz 44 države.

A.K.

SPORTSKI EKRAN SPORTKLUB 1 20.45h 03.00h

Liverpul - Sevilja, fudbal Golden Stejt - Oklahoma, fudbal

SPORTKLUB 2 20.30h

Barselona - Ademar Leon, rukomet

SPORTKLUB 3 17.00h 20.45h 04.30h

Uniks - Zenit, košarka Ređo Emilija - Avelino, košarka San Hoze - Sosijedad, fudbal

ARENASPORT 1 02.00h

Picburg - Tampa bej, hokej

ARENASPORT 3 Julije Ćikone pobjednik je desete etape ovogodišnjeg izdanja Đira d’Italija. Italijanu je ovo bila premijerna pobjeda u profesionalnoj karijeri, a trijumfovao je na trci od Kampi Bisencija do Sestole dugoj 219 kilometara. Ivan Rovnji je bio drugi, dok je Darvin Atapuma zauzeo treće mjesto.

“Danas je najsrećniji dan u mom životu. Ovo je dokaz da je naš tim velika porodica. Kakav divan dan”, rekao je Ćikone nakon pobjede. Što se tiče roze majice, tu je došlo do promjene - Bob Jungels je preuzeo lidersko mjesto ispred Andreja Amadora i Alehandra Valverdea.

Ono što je obilježilo jučerašnji dan je i odustajanje Mikela Lande koji je uz Vićenca Nibalija bio glavni kandidat za roze majicu...

A.K.

20.45h 02.45h

Liverpul - Sevilja, fudbal Atletiko MG - Sao Paulo, fudbal

ARENASPORT 4 17.00h 19.30h 02.45h

Borac - Crvena zvezda, fudbal Meksiko U21 - Francuska U21, fudbal Flamengo - Fortalesa, fudbal

EUROSPORT 14.30h 17.45h 19.45h

Điro d’Italija, biciklizam Njemačka U17 - Španija U17, fudbal EP London, plivanje

EUROSPORT 2 12.45h 14.45h

Portugal U17 - Holandija U17, fudbal ATP Ženeva, tenis

52

SPORT

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

PAES PRINC OD INDIJE

Leander Paes će na Igrama u Riju dočekati sedmi nastup na OI, teniska je legenda i jedan od najboljih igrača dubla i miks-dubla u istoriji.

Istovremeno, sportska je ikona Indije, zemlje koja je rijetko osvajala olimpijske medalje iako je druga najmnogoljudnija na planeti. Osvojio je senzacionalnu bronzu na Igrama u Atlanti 1996. godine, i to u singlu, što je tada bilo veliko iznenađenje.

U karijeri je osvojio osam gren slem titula u dublu i deset gren slem titula u miks-dublu, a godinama pokušava da pronađe dostojnog partnera iz domovine za OI.

Niz “Kapetana XXXI OLIMPIJSKE IGRE RIO 2016 5 21. AVGUST

⌦ Miloš Antić

K

anađanin Jan Milar jedini je sportista sa deset nastupa na Olimpijskim igrama. Već ovog ljeta u Rio de Žaneiru imaće priliku da popravi skor, u 70. godini! I biće jedan od favorita za medalju u timskom “preskoku“ konjičkog sporta.

U domovini je toliko popularan, da ima nadimak “Kapetan Kanada“. Rođen je u Halifaksu, na ostrvu Nova Škotska, 1947. godine, a kao mladić radio je na očevoj farmi konja u državi Ontario.

Prvi nastup na Olimpijskim igrama dočekao je još 1972. godine u Minhenu. Da nije bilo kanadskog bojkota Igara u Moskvi 1980. godine, rekord bi oborio još ranije i već sada imao 11 nastupa.

Tu jedinu olimpijsku medalju koji je ostvario do sada, srebro u timskom preskoku, dočekao je na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Ranije, kao i na Igrama u Londonu 2012. godine, odličje je izmicalo „za dlaku“.

Ipak, ta medalja osvojena u Pekingu bila je posebno bitna za njega. Janu Milaru samo mjesec prije tog nastupa preminula je supruga, nakon duge borbe sa rakom.

Odličan niz rezultata u prethodne dvije godine, sa

10 PUTA JE JAN MILAR BIO UČESNIK OLIMPIJSKIH IGARA - U RIJU GA OČEKUJE 11. NASTUP

Jedinu olimpijsku medalju Miler je osvojio u Pekingu prije osam godina - srebro u timskom preskoku

konjem Diksonom koji je potomak njegovog čuvenog Big Bena, daje mu za pravo da se u Riju nada drugoj medalji!

■ JEDRILIČAR SA ALPA Drugi na listi je prethodni rekorder, čuveni jedriličar Hubert Rojdašl iz Austrije.

Ukupno devet nastupa zabilježio je od Igara u Tokiju 1964. do Atlante 1996. godine.

Osvojio je i dvije medalje, oba puta srebrne, u Meksiko Sitiju 1968. u klasi fin i u Moskvi 1980. godine u klasi star.

Dvostruki svjetski i petostruki evropski šampion sada je član Austrijskog olimpijskog komiteta. Interesantno, karijeru vrhunskog jedriličara ostvario je iako dolazi iz zemlje koja nema izlaz na more.

Do desetog nastupa ovog ljeta izvjesno će doći Letonac Afanasijs Kuzmins. Legenda streljaštva nastupao je pod zastavom Sovjetskog Saveza,

JEDINSTVENA JASNA Jasna Šekarić, legenda streljaštva, koja će u Riju dočekati osmi nastup na Olimpijskim igrama, jedinstvena je kao sportistkinja koja je nastupala na OI za četiri različita tima. Pri tome, nikada nije mijenjala državljanstvo.

U Seulu 1988. godine djevojka iz

Osijeka bila je takmičarka Jugoslavije, a u Barseloni 1992. nastupila je za Nezavisni olimpijski tim.

Nakon sankcija tri puta je bila takmičarka Savezne Republike Jugoslavije ili Srbije i Crne Gore. Konačno, na posljednja dva nastupa branila je boje Srbije.

u disciplini 25 metara vazdušni pištolj, još na Igrama u Montrealu 1976. godine.

Dočekao je dvije medalje, pod zastavom Sovjetskog Saveza bio je zlatni u Seulu 1988. godine. Četiri godine kasnije, pod zastavom Letonije, bio je drugi.

Uvijek je u krugu favorita, a na Igrama u Londonu 2012. godine ostvario je 17. poziciju.

53

SPORT

Foto:

Foto:

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

Kanade”

JOŠ 79 DANA

Debitovao na Olimpijskim igrama 1972. u Minhenu, a sada će u Riju upisati 11. nastup na najvećoj smotri sportista

Slovenka sa Jamajke

■ KRALJICA KANUA Prva među damama, jedina sa osam nastupa na Olimpijskim igrama, jeste Jozefa Idem Guerini. Kraljica kanua ima 51 godinu, prvo je nastupala za Zapadnu Njemačku, a nakon udaje 1992. godine za Italiju.

Osvajačica je pet olimpijskih medalja. Za Zapadnu Njemačku osvojila je bronzu u Los

Anđelesu 1984. godine u dvojcu na 500 metara. Potom je za Italiju osvojila zlato u Sidneju 2000, srebro u Atini 2004. i Pekingu 2008. i bronzu u Atlanti 1996, sve u disciplini K-1 na 500 metara.

I dalje je aktivna sportistkinja. Interesantno, od 2012. godine je članica italijanskog Senata, od aprila 2013. bila ministarka bez portfelja. U među-

vremenu je podnijela ostavku, dok traje proces protiv nje zbog eventualne utaje poreza.

Planira nastup u Riju. Uz slovenačkog, nekada jugoslovenskog strijelca Rajmonda Debeveca, jedna je od dvoje sportista koji na Igrama u Rio de Žaneiru mogu dočekati deveti nastup, tako se pridružiti Hubertu Rojdašlu na trećem mjestu vječne liste.

Merlin Oti

Merlin Oti, sprinterska legenda, do sada je nastupila sedam puta na Olimpijskim igrama. Slavna atletičarka šest puta branila je boje Jamajke, a na Igrama u Londonu 2012. godine nastupila je pod zastavom Slovenije.

Osvojila je čak devet olimpijskih medalja, tri srebra i šest bronzi, a iako je bila favoritkinja u Barseloni i Atlanti ostala je bez zlatnih medalja u karijeri.

I dalje je svjetska rekorderka na 200 metara u dvorani, a od 1998. godine trenira i živi u Sloveniji.

SPORT

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

NA

XV EVROPSKO PRVENSTVO

23 DA Š O

J

42

FRANCUSKA (10. JUN - 10. JUL) STADIONI NA EVROPSKOM PRVENSTVU U FRANCUSKOJ MATMUT ATLANTIK BORDO

ELITNA KUTIJA ŠIBICA MEĐU VINOGRADIMA

4

PRVENSTVENA PORAZA NA “MATMUT ATLANTIKU” DOŽIVIO JE BORDO U 21 MEČU.

168 MILIONA EURA KOŠTALA JE IZGRADNJA NOVOG STADIONA BORDOA.

Ugođaj za prave fudbalske sladokusce: Matmut Atlantik

⌦ Aleksandar Popović Glavni grad regiona Akvitanija i univerzitetski centar u jugozapadnoj Francuskoj simbol je za vino, koje su Rimljani prije više od dva milenijuma počeli da proizvode.

Po tome je Bordo stekao zvanje vinskog grada, a lokalni klub pred 15. Evropsko prvenstvo dobio svoju novu kuću.

Stadion “Matmut Atlantik”, koji ima 43.000 sjedećih mjesta, počeo je da se gradi 2013, otvoren je 18. maja 2015. godine, a projektovao ga je švajcarski arhitektonski biro “Hercog i De Merun”, koji je učestvovao i u gradnji nevjerovatne “Alijanc arene” u Minhenu.

Savremena “kutija šibica”

Utakmice na Matmut Atlantiku 11. jun Vels - Slovačka 14. jun Austrija - Mađarska 18. jun Belgija - Rep. Irska 21. jun Hrvatska - Španija 2. jul Četvrtfinale

bila je domaćin ragbi reprezentacije, ali i fudbalske, koja je 7. septembra 2015. pobijedila Srbiju (2:1) i debitovala na najbolji mogući način.

U Bordou će igrati dvostruki i aktuelni šampion Evrope, reprezentacija Španije, koja će protiv Hrvatske režirati posljednji susret pred četvrtfinale, koje će građani i posjetioci Bordaa gledati unutar ove fudbalske ljepotice.

SRIJEDA, 18. 5. 2016.

SPORT

42

SEVILJINA IMPERIJA ILI NOVA ERA LIVERPULA VEČERAS SE U BAZELU IGRA FINALE LE

BITKA ZA SLAVU, ZA ELITU...

⌦ Kosta Bošković Vrelo andaluzijsko srce ili šmek iz grada Bitlsa? Dva tima koja su - svaki na svoj način - pisali istoriju Lige Evrope (nekada Kup Uefa) sudariće se večeras na Sent Jakob parku u Bazelu u finalu ovog takmičenja.

Biće to bitka za slavu, za veliki evropski trofej, ali i za mjesto među zvjezdicama Lige šampiona. Pobjednik dobija sve, poraženi ostaje praznih šaka... Švajcarska je spremna za spektakl - Liverpul ili Sevilja?

■ KLOP: NIKO KAO

PRIMERA, BUDIMO HRABRI

Velikan britanskog i evropskog fudbala konačno se vratio na veliku scenu Starog kontinenta, tim koji je ovo takmičenje osvajao 1973, 1976. i 2001. ponovo traži nezaboravno evropsko veče.

“Moramo da budemo hrabri, veliki mečevi osvajaju se i srcem”, bio je jasan na juče-

Jirgen Klop: U ovom trenutku Španija je najbolja fudbalska zemlja. Posao svih je da budu bolji od klubova iz te države.

Biće to i jedan od naših izazova LIVERPUL

SEVILJA

Minjole Klajn Lovren Škrtel (Ture) Moreno Džan Milner Kutinjo Firmino Lalana Staridž Trener: J. Klop

Soria Mariano Rami Kariko Tremulinas Krihovijak N’Zonzi Koke Banega Vitolo (Konopljanka) Gameiro Trener: U. Emeri

BAZEL - St. Jakob park. Kapacitet: 37.500. Sudija: Jonas Erikson (Švedska). Asistenti: M. Klasenijus i D. Vernmark (oba Švedska).

rašnjem presu u Bazelu Jirgen Klop, trener “Redsa”.

Sevilja je u finalu Lige Evrope, a za krunu Lige šampiona u ovoj sezoni boriće se još dva španska kluba - Real i Atletiko.

“U ovom trenutku Španija je najbolja fudbalska zemlja. Posao svih je da budu bolji od klubova iz te države.

Biće to i jedan od naših izazova”, jasan je Klop.

■ EMERI: I DALJE SMO GLADNI

Jedna savremena izreka kaže: Liga Evrope je takmi-

20.45

Nikola PRELEVIĆ, izvršni direktor (nikola.prelevic@dnovine.me)

Izdavač: Novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Samir RASTODER, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

4 5

puta je Sevilja osvajala Ligu Evrope (najviše od svih) - Liverpul jednom manje. Ni jedan od timova nikada nije izgubio finale ovog takmičenja

puta je Jirgen Klop vodio neki klub u finalu velikih takmičenja - samo jedno je dobio (Kup Njemačke 2012). Jedno finale DFB kupa je izgubio, kao i finala Lige šampiona i Liga kupa Engleske

čenje u kojem učestvuje 56 timova, a na kraju pobijedi Sevilja.

Tim sa “Sančes Pichuana” postao je simbol ovog takmičenja, klub koji je najviše puta (četiri) podizao pehar Lige Evrope - 2006, 2007, 2014, 2015.

“U trećem smo finalu Lige Evrope zaredom - to pokazuje samo koliko smo gladni trofeja i uspjeha. Veoma smo motivisani, čeka nas veliki rival i velika utakmica”, poručio je trener Sevilje Unaj Emeri.

Bitka za Bazel, za slavu, za Ligu šampiona...

DA LI STE ZNALI? Ni Liverpul ni Sevilja nikada nijesu ostvarili pobjedu na Sent Jakob parku - Liverpul je dva puta igrao na ovom stadionu protiv Bazela (3:3 - 2003, i 0:1 - 2014), a Sevilja jednom (0:0 - 2016).

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Mladen MEDENICA (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@ dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (reportaze@ dnovine.me), Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Vedran ILIĆ (foto@dnovine.me)

AKTUELNO

ZANIMLJIVO

OSNOVANA CRNOGORSKA PANEVROPSKA UNIJA

Promocija Crne Gore u Evropi U cilju valorizacije crnogorskih kulturnih vrijednosti, sveukupnog razvoja i prosperiteta Crne Gore i očuvanja međunacionalnog i međukonfesionalnog sklada sinoć je u Podgorici osnovana Crnogorska panevropska unija.

“Naša Panevropska ideja čvrsto je utemeljena na bitnim načelima evropskog jedinstva, supsidijarnosti i bogatog nasljeđa grčke filozofije, rimskog prava i evropskog humanizma i kulture. Svaki današnji Evropljanin se može pozivati na lokalni, regionalni, nacional-

Hrvati traže 42.000 sezonaca Hrvatska privreda suočava se sa velikim problemom - nedostatak sezonskih radnika. Ove godine Hrvatima će biti potrebno i do 42.000 sezonaca. U 2015. godini u turizmu i ugostiteljstvu bilo je ukupno zaposleno 21.877 sezonskih radnika, a u ovoj se godini svakako očekuje veća i jača potražnja, što zbog rasta turizma i očekivanih boljih rezultata tako i zbog odliva ugostiteljskih radnika u EU, pa bi broj sezonskih radnika samo u ugostiteljstvu mogao da poraste i do 30.000.

ni i evropski nivo”, kazao je na osnivačkoj Skupštini predsjednik Inicijativnog odbora CPRU Vladan Lalović.

Dva osnovna prioriteta Panevropskog pokreta, kako je rekao, danas su stabilizacija Evropske unije i njeno dalje proširenje na ostatak kontinenta, a Crnoj Gori je neupit-

no mjesto u ujedinjenoj Evropi sjutrašnjice. “Činjenica da je u Crnoj Gori postignut najveći konsenzus po pitanju evropskih integracija predstavlja nam dodatni podstrek da snažno podržimo naš strateški cilj Crnu Goru u Evropi i Evropu u Crnoj Gori”, poručio je Lalović.

J.V.Đ.

PREDAVANJE U AMERIČKOM UGLU

Haltzel: Tramp neće moći da radi što hoće

Dr Majkl Haltzel, viši saradnik Instituta za međunarodnu politiku američkog univerziteta Džon Hopkins, govorio je sinoć o predsjedničkoj kampanji u SAD, u Američkom uglu u Podgorici.

Moderator ovog razgovora bio je predsjednik Cdu Miodrag Vlahović, bivši ambasador Crne Gore u SAD. Predavanju je prisustvovao i Igor Lukšić.

Haltzel se osvrnuo na kampanju kandidata za američkog predsjednika Donalda Trampa, naglasivši da je njegovo ekstremno ponašanje prijetnja američkoj demokratiji.

“Tramp je javna ličnost, odavno poznat američkim građanima, to je ono što ga odvaja od ostalih. Osim toga,

ima izražene marketinške vještine. Na početku kampanje imao je tri miliona pratilaca na društvenoj mreži Tviter, a sada devet miliona. Međutim, ima dosta mana, slabo prihvata kritike, često je nepripremljen na pitanja, nije upućen u dešavanja”, objasnio je Haltzel.

On je uporedio Trampa sa italijanski političarem Silvijom Berluskonijem, ali i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, navodeći da imaju slična razmišljanja.

Haltzel je kazao da, ako se desi da Tramp postane američki predsjednik, ipak neće “moći da radi šta hoće”.

“Niko od nas to ne može, ipak postoje neke granice”, kazao je Haltzel.

E.H.

SAOPŠTENJE INTERPOLA I EUROPOLA

Krijumčari zaradili šest milijardi $ na migrantima Krijumčarske mreže su, zbog velikog protoka migranata, prošle godine profitirale oko šest milijardi dolara, saopštili su Interpol i Evropol. U zajedničkom saopštenju Interpola i Europola piše da će se broj migranata povećati

imajući u vidu da trenutno oko 800.000 ljudi u Libiji čeka pravi trenutak da pređu Mediteran kako bi stigli u Evropsku uniju, prenosi AP. Evropol i Interpol upozoravaju i na “povećan rizik od ulaska terorista u Evropu kroz grupe migranata”.

NAKON EUROSONGA U STOHOLMU

Peticija za provjeru glasanja OEBS POVEĆAVA PRISUSTVO U UKRAJINI

Ukupno 800 posmatrača Organizacija za bezbjednost i saradnju u Evropi planira da pošalje 100 dodatnih posmatrača u Ukrajinu, saopštio je generalni sekretar OEBS-a Lamberto Zanier.

OEBS ima trenutno 700 posmatrača koji djeluju u Ukrajini, od kojih je 530 u istočnim regijama zemlje.

Nenaoružani posmatrači nadziru linije kontakta zaraćenih strana u Donbassu, a prisustvo naoružanog osoblja moglo bi zakomplicirati situaciju, kazao je Zanier, dodajući da su nagovještaji “zamrznutog sukoba” uočeni u istočnoj Ukrajini, prenosi ruska novinska agencija Sputnik.

Više od 250.000 ljudi potpisalo je onlajn peticiju za provjeru rezultata na 61.

“Evrosongu“, a u fokusu pokretača peticije su glasovi petočlanih nacionalnih žirija, prenosi RTS pozivajući se na Raša tudej.

Reviziju rezultata takmičenja za Pjesmu Evrovizije pokrenuo je Artur Hovhanisijan iz Jerevana, koji smatra da je konačan plasman u potpunoj suprotnosti sa ukusom gledalaca najvećeg evropskog muzičkog takmičenja. On tvrdi da previše ljudi smatra da ovogo-

dišnji pobjednik nije trebalo da trijumfuje. Peticiju je za dva dana potpisalo više od 250.000 ljudi, što je mnogo više od neophodnog broja da bi sajt Change.org poslao zvaničan zahtjev onome od koga se peticijom za-

htjeva nešto. Predstavnik Evropske radiodifuzne unije Pol Džordan potvrdio je za RIA novosti da Unija zna za peticiju, te da će kasnije dati saopštenje. On je, takođe, rekao da je malo vjerovatno da će revizije biti.

BROJ

MARIA BLANKO, FREE MARKET ROADSHOW

23

Riječ urednika Ana Nives Radović

Slabosti Kine Čini se da je optimizam na globalnom tržištu počeo da iščezava onog trenutka kada je prvi put saopšteno da je stopa rasta kineske ekonomije kliznula ispod sedam odsto na šest koma nešto... U decimalama između 6,5 i 6,9 odsto tokom čitave prošle godine nalazila se sva zabrinutost ulagača koji su oklijevali da naprave ijedan zahtjevniji potez, jer je bilo sve jasnije da više ništa ne garantuje konstantni rast tražnje za sirovinama, na kojem su druge ekonomije pravile projekcije, a zahvaljujući kojem je cijena berzanske robe rasla. Tranzicioni put koji je od zatvorene ekonomije Kinu pretvorio u supersilu baziran je na petnaestogodišnjoj primjeni jednostavnog modela koji karakteriše represivna državna štednja, zahvaljujući kojoj su vlasti i uspjele da obezbijede sredstva za izgradnju savremene infrastrukture, koja je, pored već jeftine radne snage, dodatno snizila troškove proizvodnje i stekla status “fabrike svijeta” u kojoj se danas proizvodi sve od najjeftinijeg parčeta plastike do Appleovih uređaja. No boljka Kine je što je njen suficit, kao uvozno orijentisane ekonomije, uslovljen suficitom njenih trgovinskih partnera, koji sada izostaje i zbog kojeg je postalo nemoguće projektovati dalje globalne pozitivne trendove. Za kinesku centralnu banku će takođe biti sve teže da u ovakvim okolnostima apsorbuje gubitke, što bi lančano moglo da vodi novoj tržišnoj blokadi, a u interakciji sa subjektima čije centralne banke povlače poteze koji ovoj merkantilističkoj ekonomiji ne idu na ruku, upravo je Bank of China ona iz koje bi ponovo mogla doći vijest slična onoj u avgustu prošle godine. Pogled na Istok više nije ohrabrujući, tim prije što nijedan potres koje je otamo došao nikada nije bio mali.

Homogenost ubija različitost, a različitost je ključ evolucije

INTERVJU

Važno je razbiti subjektivni odnos između klijenta i dužnika DIREKTOR KOMPANIJE COFACE ZA TRŽIŠTA SRBIJE I CRNE GORE ĐORĐE ŽIVANOVIĆ BLUE COACH

ČEMU NAS UČE AKTUELNI TRENDOVI

Finansijska intervencija vatrogasaca piromana

4. BUSINESS CAFÉ

Porodični biznis: Preduzetnik je “sluga svoje radnje” KRIPTOVALUTE KORAK PO KORAK

Bezbjednost uslovljena načinom rukovanja

Pravi ljudi na pravim pozicijama: lijek za gubitak povjerenja u ljude koji nas vode

II

INTERVJU: DIREKTOR KOMPANIJE COFACE ZA TRŽIŠTA

Važno je razbiti subjekti između klijenta i d K

orišćenje poslovnih informacija, prije svega kreditnih izvještaja o bonitetu omogućava klijentima kompanije Coface da procijene poslovne partnere i naprave pravilnu kategorizaciju kupaca na osnovu njihove kreditne istorije plaćanja.

Grupa Coface Srbija dio je francuske kompanije Coface, odnosno kćerka firma sa tradicijom dužom od 70 godina i prisustvom u 99 zemalja direktno ili preko lokalnih partnera koji zastupaju usluge u tim zemljama.

Koje su ključne aktivnosti koje Coface preduzima na tržištima Srbije i Crne Gore? Živanović: Naš osnovni posao je osiguranje potraživanja, gdje zapravo štitimo klijente od neplaćanja i loših rizika. Osim osiguravanja potraživanja bavimo se faktoringom u pojedinim zemljama, zatim naplatom potraživanja, kao i izradom finansijskih izvještaja. Ono što je karakteristično za nas je da pružamo i informacije o poslovanjima u više od 165 zemalja širom svijeta. Ta procjena rizika radi se prije svega iz naše prisutnosti i posmatranja svih privrednih grana gdje smo izloženi sa našom osnovnom uslugom, a to je osiguranje potraživanja. Pod tim podrazumijevam da u svijetu osiguravamo više od 450 milijardi eura. Imamo više od 37.000 zadovoljnih klijenata u osiguranju potraživanja, a radili smo i procjenu više od 65 miliona kompanija širom svijeta.

Kako Coface djeluje na ovom području? Živanović: Podijeljeni smo na sedam regiona, pri čemu Srbija i Crna Gora pripadaju centralno-istočnoj Evropi, regiji koja uključje 18 zemalja. Poslovi za Crnu Goru obavljaju se direkto iz Srbije i preko našeg partner-

S A M A U S L U G A N A P L A TE POTRAŽIVANJA BAZI RANA JE NA JEDNOM VE OMA SPECIFIČNOM PRIN CIPU “NO WIN NO FEE”, ŠTO ZNAČI DA, UKOLIKO NEMA USPJEŠNE NAPLA TE NEMA NI NAPLATE NA ŠE PROVIZIJE, ŠTO SAMIM TIM ZNAČI DA MORAMO DA BUDEMO EFIKASNI I BRZI U POSLU KOJI OBAVLJAMO, A S DRUGE STRANE IZU ZETNO PROFESIONALNI U SEGMENTU NAPLATE

stva sa Privrednom komorom Crne Gore i lokalnom kompanijom BI Consulting.

Jedan od projekata koji sprovodimo i u Crnoj Gori i na koji smo ponosni je Excellent SME. Međunarodni projekat izdavanja elektronskog ser-

tifikata, koji realizujemo sa Privrednom komorom Crne Gore, prvenstveno ima za cilj da prepozna i promoviše poslovne subjekte iz SME sektora. Naglasio bih da je sam projekat u skladu sa diretktivom Evrposke unije za podsticaj i promovisanje mikro, malih i srednjih privrednih subjekata, koji čine preko 80 odsto ukupne evropske, a i naše i crnogorske privrede. Kompanija u Srbiji postoji od 2007. godine, a dvije osnovne djelatnosti su naplata potraživanja i analiza finansijskih izvještaja kompanija. Sama usluga naplate potraživanja bazirana je na jednom veoma specifičnom principu “no win - no fee”, što znači da, ukoliko nema uspješne naplate - nema ni naplate naše provizije, što samim tim znači da moramo da budemo efikasni i brzi u poslu koji obavljamo, a s druge strane izuzetno profesionalni u segmentu naplate.

Koliko aktivnosti kojima se bavite utiču na ukupan poslovni ambijent? Živanović: Naš cilj nije samo da naplatimo iznos za našeg klijenta i da se na tome završi, već nam je ideja

da naš inicijalni klijent koji nam je dao potraživanje za naplatu nastavi saradnju sa dotadašnjim dužnikom, koji je iz nekog razloga bio nedisciplinovan. Nažalost, trend u zemljama Zapadnog Balkana je da je prosječno plaćanje oko 120 dana, ako pogledamo ukupnu industriju.

U Crnoj Gori je taj broj negdje ispod i iznosi 89 dana i ima tendenciju smanjenja, što je veoma dobro, ali nedovoljno za neke firme kojima je potreban brži dolazak do novca, odnosno cash flow zahvaljujući kojem bi mogle efikasnije i neometano da posluju. Šta predstavlja usluga koju Coface nudi? Živanović: Usluga koju nudimo u oblasti potraživanja predstavlja jedan oblik medijacije. Samo funkcionisanje u procesu naplate je veoma eksplicitno, imamo jedinstven sistem, koji u cijelom svijetu funkconiše po istom principu, kroz jasno definisan scenario sa klijentom i zahvaljujući ljudima specijalizovanim za proces naplate.

Kako klijent može da

Slijede aktivnosti na polju edukacije tržišta i važnosti korišćenja poslovnih informacija Šta su sada, a šta će u narednom skorijem periodu biti ključne aktivnosti koje će Coface preduzeti? Živanović: Kako bismo spriječili potencijalnu štetu u poslovanju, još jednom bih istakao važnost korišćenja poslovnih informacija, prije svega naših kreditnih izvještaja o bonitetu koji pomažu klijentima da procijene poslovne partnere i naprave pravilnu kate-

gorizaciju kupaca na osnovu njihove kreditne istorije plaćanja. Sam kreditni izvještaj između ostalog uključuje procjenu kreditne sposobnosti, informacije o plaćanju i što je veoma važno, preporučeni maksimalni limit. U Centralnoj i Istočnoj Evropi kojoj i mi pripadamo u našem Coface svijetu karakteriše nas liderkska pozicija u procjeni rizika sa najvećom bazom po-

dataka koja obuhvata više od 12 miliona kompanija. U narednom periodu čeka nas veliki posao, prije svega na polju edukacije tržišta i važnosti primjene i korišćenja poslovnih informacija u svakodnevnom poslovanju. Važno je na kraju istaći, da sve naše aktivnosti koje sam naveo, osim komercijalnih, imaju za cilj i stvaranje modernog, transparentnog i sigurnog tržišta.

prati aktivnosti koje se tiču naplate njegovog potraživanja? Živanović: Ono što je za klijenta veoma važno je što u svakom momentu u našoj aplikaciji napravljenoj za potrebe poslova naplate potraživanja, uz dva klika na svom nalogu i uz svoju šifru može da prati proces naplate kroz sistem i da aktivno učestvuje, unosi komentare, kao i da vidi da li se poštuju ugovoreni odnosi koji su utvrđeni između Cofacea i njega kao klijenta, što automatski pruža sliku partnerskog poslovanja. Šta su prednosti ovakvog oblika naplate potraživanja u odnosu na mog ućno st da

III

A SRBIJE I CRNE GORE ĐORĐE ŽIVANOVIĆ

ivni odnos dužnika klijent sam pregovara sa dužnikom? Živanović: Nameće se osnovno pitanje u naplati potraživanja naših klijenata na komercijalnim sastancima zašto ćemo bolje naplatiti potraživanje od njih koji bolje poznaju kupce i tu se pravi osnovna greška. Sam klijent ima subjektivan odnos sa kupcem i u procesu naplate, kad se uključi treća strana, u ovom slučaju Coface,

svojom ekspertizom i svojim profesionalnim pristupom razbija se taj subjektivni odnos između klijenta i kupca koji je dužan. Drugi veoma važan element je upravo informacija da je on loš platiša, koja će se, ukoliko ne izvrši obavezu prema klijentu, identifikovati u našem sistemu za poslovne informacije i tu je zapravo naša ključna moć. Takođe, povezanost sistema za naplatu, sistema za poslovne informacije gdje radimo analizu rizika i smanjenja troškova klijentu da ne mora da angažuje svoje resurse i ljude, zajedno stvaraju efikasan alat po principu poslovnih informacija gdje su umrežena tri sistema. U tom sistemu, na primjer, imamo kompaniju koja je dužna i koja nije izvršila svoju obavezu veću od 500 eura.

Ta kompanija je unijeta u sistem i postaje vidljiva svim našim klijentima, koji na taj način dobijaju informaciju da je on loš platiša i automatski na prio-

ritetu plaćanja će se identifikovati da se ta obaveza naplati i da bude ubrzana.

Kako firma iz Crne Gore može koristiti usluge koje Coface pruža? Živanović: S obzirom na to da smo nedavno potpisali ugovor o saradnji sa kompanijom BI Consulting, kao lokalnim partnerom u Crnoj Gori na polju naplate potraživanja, klijentu je dovoljno da se obrati njima, koji će doći do klijenta i preuzeti portfolio koji bi bio predmet naplate. Nakon toga bi uslijedila inicijalna ponuda Cofacea, odnosno BI Consultinga. Veoma je važno i upravo zato smo i tražili lokalnog partnera, da imamo lokalni tim koji poznaje tržište i koji poznaje privredu Crne Gore i kulturu poslovanja, jer samo na taj način možemo svi da budemo uspješni. Odabrali smo partnera koji ima karakteristike da može taj posao profesionalno da obavlja.

Na koji način se procedura pokreće? Živanović: Ono što je potrebno da klijent dostavi, kako bi se krenulo u proceduru naplate jesu iznosi portfolija, informacije o tome koja je starost tog portfolija,

kao i status tih kupaca kako bismo mogli da odredimo našu cijenu provizije za usluge koje pružamo. Ukoliko je ponuda prihvaćena, potpisuje se ugovor i mi krećemo u proces realizacije. Taj proces je veoma jednostavan, no mi ipak moramo biti efikasni, jer imamo troškove sve do momenta dok ne uspijemo da naplatimo taj iznos. Rukovodimo se profesionalnim i odgovornim načinom obraćanja prema dužnicima, jer oni kasnije mogu da budu potencijalni klijenti. Držimo se jasno definisanog scenarija naplate potraživanja, koji određujemo sa klijentima, jer ne možemo da tretiramo sve dužnike isto i da primijenimo isti način naplate. Za sve postoji odgovarajući model, a sistem nam omogućava da kroz tačno definisane zadatke naš tim može sam da se bavi procesom naplate u kojem ga sistem upućuje da na vrijeme pozove dužnika ili u određeno vrijeme pošalje opomenu. Naša je prednost da i u procesu medijacije i naplate možemo da nudimo rješenja u smislu da mu se, ukoliko dužnik ima osnovni dug sa kamatama, uz saglasnost klijenta da plati cjelokupni iznos odmah, oproste kamate.

89

DANA TRAJE PROSJEČNO VRIJEME PLA ĆANJA NA CRNOGORSKOM TRŽIŠTU

IV

ČEMU NAS UČE AKTUELNI TRENDOVI: 30 KRATKIH LEKCIJA (4)

Finansijska intervencija vatrogasaca piromana ⌦ Ana Nives Radović

V

ođenje agresivne monetarne politike podrazumijeva, između ostalog, i potrebu da vlada interveniše u povećanju novčane mase i definisanju količine za koju će ona biti povećana, kako bi se kroz finansijsku stabilizaciju otvorio put ekonomskom rastu.

Razliku između načina na koji se prema pitanjima iz oblasti monetarne politike odnose predstavnici dviju vodećih partija najmoćnije svjetske ekonomije, američka Demokratska i Republikanska stranka, najjednostavnije je uočiti na promjeni pristupa u praksi aktuelne predsjednice Federalnih rezervi, demokrate Dženet Jelen i njenog prethodnika republikanca Bena Bernankea. Uprkos tome što je smanjenje obima programa kvantitativnog popuštanja djelovalo kao kontinuitet jedne iste monetarne politike, Bernanke se pozivao na činjenicu da se stanje tokom Velike depresije iz 1930-ih godina pogoršalo upravo zbog nedostatka svježe kreiranog novca koji bi bio pušten u finansijske tokove.

| KVANTITATIVNO POPUŠTANJE

Sprovodeći tri kruga programa kvantitativnog popuštanja uspio je da u američki finansijski sistem ubrizga stotine milijardi dolara novca koji do tada tehnički nije postojao.

U narednim godinama centralne banke širom svijeta, prije svega Banka Japana zahvaljujući posebnom pristupu koji je bio dio finansijskog plana premijera Šinza Abea i po njemu dobio naziv abenomija, počele su da prilagođavaju i traže načine za sprovođenje ove ideje po američkom receptu.

Nije prošlo mnogo, a već je to učinila i Banka Engleske, a nakon dugogodišnjeg oklijevanja i otvorene debate o obveznicama kojima se najviše protivila Njemačka, čak je i Evropska centralna banka na kraju od-

lučila da ne izmišlja toplu vodu i koristi se strategijom koja na različitim mjestima već daje određene rezultate. Svijet se za svega nekoliko godina pretvorio u teren na kojem se monetarizam uviđa kao nezamjenjiv pristup, iako je u ogromnoj mjeri odstupao od svoje inicijalne definicije.

Vlade intervenišu u cilju povećavanja novčane mase, kako bi se stvorio podsticaj rastu, stvarajući ambijent u kojem privreda postaje trajno zavisna od neprestanih stimulansa u većoj mjeri nego što se ovim uspijevaju premostiti kratkoročni problemi.

Ako se uzme u obzir situacija na tržištu novca neposredno pred izbijanje krize, postojeća situacijua, a naročito smjer u kojem se ide pomoću ovih mjera, upravo je ono što u konačnici prouzrokuje slično stanje. Prije svega, rezultat monetarne politike u kojoj novca ima u obilju, a koji je dostupan zahvaljujući emisijama centralnih banaka i kreditiranja sprovedenog preko privatnih banaka, ne samo da dublje zalazi u zonu rizika, već ga zahvaljujući nizu finansijskih subjekata uvezanih u zajedničku mrežu, čini sveopštim trendom.

Za razliku od, na primjer, zlata koje se takođe na sličan

Članak je dio publikacije “Where the Risk Is Hidden: 30 Short Current Issues Lessons” koja će biti objavljena u oktobru kao dio globalnog projekta. U “Novcu” će u međuvremenu biti objavljivani odlomci poglavlja na našem jeziku.

način može izuzimati iz sistema, ovako kreirana kreditna sredstva i hartije od vrijednosti zapravo postaju predmet interesovanja onih koji su spremni da prihvate najviše rizika, ili u njega ulaze zbog nedovoljne informisanosti i pripremljenosti.

Početna ideja procesa kreditiranja masovno praktikovanog prije izbijanja krize bi-

la je da se od nekretnine opterećene hipotekom naplati povjerilac u slučaju izostanka otplate duga. Krediti bi dalje, uz obezbjeđenje bili prenošeni na treća lica, a u slučaju nemogučnosti dužnika da servisira obaveze, oduzimana mu je nepokretna imovina. Međutim, nakon opšteg smanjenja likvidnosti i izostanka redovnih priliva po osnovu odobrenog kredita dužnicima bi se zaplijenjivala imovina, a u cilju obezbjeđivanja novčanih sredstva a, povjerioci su nastojali da je unovče što brže, što je bilo moguće učiniti isključivo po nižoj cijeni.

Znatno niže cijene od onih po kojima je imovina procjenjivana, što je činjeno shodno tadašnjem tržišnom prosjeku, stvaralo je sve veći pritisak i pomijeralo tačku u kojoj se nivo tražnje i ponude ukrštaju prema sve nižoj vrijednosti.

Tržište je postajalo preplavljeno jeftinim nekretninama i to je otvaralo put kolapsu svih finansijskih subjekata koji su vodeći se tim brojkama projektovali buduće prihode.

Priča sa kvantitativnim popuštanjem samo se po formi, procedurama i direktno uključenim subjektima razlikuje od pretkrizne kreditne prakse, no rezultat koji daje i posljedice koje ostavlja i dalje odražavaju onu praksu u kojoj finansijski požar pokušava da ugasi vatrogasac koji je istovremeno neizlječivi piroman. Kriza od koje se mnoge zemlje još uvijek nijesu u potpunosti oporavile kao da je sklonjena iz pamćenja donosilaca odluka o finansijama na najvišem nivou, izazivajući istovremeno sve veću konfuziju među ulagačima.

Rastuća ponuda državnih obveznica na onim tržištima na kojima centralne banke nastje da radikalno promijene situaciju sopstvenu pogubnost

odražava u negativni, a takvih je na globalnom nivou skoro četvrtina, uključujući upravo njemačke i japanske desetogodišnje obveznice. Iako ne ispod nule, ali takođe veoma niski prinosi su i na američke i britanske državne obveznice.

| VLASNIŠTVONAD OBAVEZNICAMA

Sa druge strane, vodeće centralne banke u vlasništvu imaju tek od petine do četvrtine ovih obveznica, što ukazuje na njihovu raspoređenost u portfolijima ulagača čija su očekivanja da će mjere centralnih banaka nastaviti da stvaraju pritisak na smanjenje prinosa. Takve nade u najvećoj mjeri gaje vlasnici njemačkih državnih obveznica, usljed očekivanja da mjere ECB preokrenu situaciju u njihovu korist. Na primjeru Japana vidjelo se da je obezbjeđivanje rasta stimulisanjem privrede na ovakav način nemoguće, jer prinosi sve dublje tonu ka negativnoj teritoriji.

Privreda i građani u eurozoni još uvijek se nijesu oslobodili tereta duga akumuliranog tokom prethodne krize i bez obzira na ponovnu dostupnost jeftinijeg novca manje su skloni da se zadužuju. Za razliku od američkog tržišta, čiju likvidnost podstiče potrošnja, na evropskom zapovijest da se štedi još uvijek odzvanja u svijesti domaćinstava koja ne troše i preduzeća koja ne koriste relativno poboljne prilike za dodatna ulaganja. Evropsko prihvatanje prakse koja je u SAD, iako znatno sporije u odnosu na očekivanja, zbog specifičnosti monetarnog sistema dala rezultate, a u Japanu samo dodatno pogoršala situaciju još jedan je pokazatelj netaktičnosti ECB. Razloga za strah bilo bi manje kada bi postojala naznaka da će se program kvantitativnog popuštanja ECB završiti u predviđenom vremenu, no to ni američki Fed nije uspio.

BLUE COACH

IX

Pravi ljudi na pravim pozicijama: lijek za gubitak povjerenja u ljude koji nas vode PIŠE:

Srđan Vukčević

Executive Coach i osnivač i direktor kompanije Blue Coach

P

oslovni neuspjesi – kojih je puno više nego što se zna – često su rezultat lošeg vođenja. Mnoge organizacije su na granici propasti zbog neefektivnosti njihovih lidera. Prečesto smo zavedeni kultom ličnosti i izgubimo iz vida funkciju liderstva. Kada posmatramo Crnu Goru, na osnovu naših iskustava i istraživanja, možemo reći da se češće stavlja fokus na lidere nauštrb grupe i njenih performansi.

Nauka i praksa liderstva pokazale su da su, upravo suprotno, pratioci ključni za liderstvo.

Ako su pogrešni ljudi na liderskim pozicijama, to može biti loše i za zaposlene i za organizaciju. Neki ljudi imaju više sklonosti ka liderstvu a neki ne, tako da je stvarno važno ko je na čelu organizacije. Nažalost, ljudi rijetko dolaze do seniorskih pozicija na osnovu svojih liderskih sposobnosti, već prije dolaze na pozicije kao rezultat interne politike. Prema Hoganovim istraživanjima dvije trećine lidera koji su danas na poziciji neće biti tu za tri

Kvaliteti koje kompanija treba da traži u potrazi za potencijalnim liderima, prema nauci i praksi procjena ličnosti koje Hogan sprovodi više od 30 godina su: ntegritet: da li je osoba iskrena, da li joj se može vjerovati, da li će nas prodati, da li će iskoristiti svoju poziciju i kompanijske resurse za svoj interes i da li je od riječi? Na osnovu integriteta i etike se i zapošljava i otpušta. ezonovanje: osnovna stopa donošenja dobrih biznis odluka je oko 50%.

To znači da je dobro rezonovanje u suštini mjera nečije spremnosti da popravi loše rezonovanje.

Dok je dobro rezonovanje uvijek cilj, stvari često ne budu onakve kakvim smo ih zamislili. Dobro rezonovanje, dakle, znači da smo sposobni da testiramo svoje odluke, tj. da provjerimo da li smo ih dobro donijeli. ompetencije: zaposleni žele da budu uvjereni i da osjećaju povjerenje da

I

R

K

godine imajući u vidu trodecenijski trend koji se prati.

Jednostavno rečeno, postoji puno nekompetentnosti na liderskim pozicijama. Često me i moji prijatelji pitaju šta je moj posao, šta je posao nekog ko radi sa izvršnim direktorima? Moj posao nije da pomognem liderima da dobiju bolje ocjene na internim fidbek istraživanjima ili da dobiju unapređenje. Moj posao je da im pomognem da postižu bolje rezultate tako što više angažuju zaposlene i stvaraju timove koji postižu visoke performanse upravo zato što osoba koja je na vrhu ne može sama uraditi sve što je potrebno. Ovo

njihovi lideri znaju određeni posao ili biznis. izija: da li lider može da je objasni, opravda i da li može ugraditi timu vjerovanje da je to što rade vrijedno raditi?

V

Kako procijeniti ove kvalitete kod potencijalnih kandidata za lidersku poziciju? Nivo angažovanja zaposlenih nije odgovornost samo top menadžmenta (iako oni to misle) jer je otuđenost uzrokovana supervizorima prve linije i dovodi do neangažovanja među zaposlenima. To je mjesto gdje se sprovodi strategija koju je top menadžment zamislio. Najbolji pojedinačni izvor podataka za izbor kandidata za nečiju promociju na lidersku poziciju je informacija koju dobijamo kada pitamo zaposlene, međutim, rijetko koja organizacija to radi. Osim toga, testovi bazirani na nauci ličnosti su najbolji pojedinačni prediktori kvaliteta odabira lidera. Test ne pada na fore i nemoguće ga je šarmirati. djeluje jednostavno, ali nije lako. Potrebna je promjena fokusa sa sebe na druge, što je mentalnoj inerciji našeg čovjeka iskustveno najteži zadatak. Verbalno su svi za, međutim kada dođe do implementacije, razni unutrašnji (fiziološki, mentalni, emocionalni) procesi imaju tendenciju da kod lidera koče proces razvoja. To se često vidi kroz nedostatak discipline i iskustveno izbjegavanje. Promjena ponašanja i unutrašnjeg pejzaža neke osobe zahtijeva hrabrost, poniznost i disciplinu.

Moja definicija liderstva je prilično jasna jer je izvučena

iz prakse i svakodnevnog rada sa liderima raznih nivoa i zanimanja: “Liderstvo je sposobnost razvoja i održavanja tima koji postiže visoke timske rezultate i isključivo se mjeri na osnovu tih rezultata.”

Mogu ja pisati članke danima, mogu naglašavati svoj značaj u govorima koje držim, mogu se slikati za Facebook ili LinkedIn ali na kraju dana, mjeseca i godine moj učinak kao nekog ko vodi kompaniju Blue Coach je veoma mjerljiv. Ili jesi, ili nijesi postigao rezultate koje si timu i sebi postavio kao cilj.

Sve počinje sa kontekstom u kom tim radi u okviru organizacije, koji uključuje okruženje, resurse i zakone.

Nakon toga slijedi određivanje svrhe tima i šta je potrebno da bi se ta svrha ostvarila i to uključuje postavljanje jasnih i mjerljivih ciljeva.

Privlačenje kompetentnih talenata je sljedeći krucijalni korak, uključujući i optimalan broj ljudi, uspostavljanje strukture (imati previše ljudi je isto tako loše kao imati premalo); postavljanje ljudi na pozicije sa jasno definisanim ulogama i izbjegavanje “timskih ubica” – onih koji će biti destruktivni za tim i koji neće biti dobar fit za tim.

I na kraju dolazimo do angažovanja. Angažovanje takođe djeluje veoma jednostavno, ali zapravo nije lako.

Kako menadžer tretira svoje zaposlene utiče na nivo njihove angažovanosti. Kada je angažovanje visoko, dobijate dobre biznis ili sportske rezultate. Imate nizak

obrt zaposlenih, malo odsustvovanja, visoku produktivnost i visoko zadovoljstvo klijenata. Ovo se sve prevodi u eure. Kada je angažovanje nisko imate suprotne rezultate. Dakle, dobri menadžeri donose više novca organizaciji a loši stvaraju bespotrebne troškove.

Ljudi budu izabrani na liderske pozicije iz pogrešnog razloga: imaju veoma prijatnu i živopisnu ličnost i dobri su na intervjuu – narodski rečeno, gledni su, šarmantni i manipulativni. Dosta loših lidera su dobri na intervjuu.

Da bi se ovo izbjeglo kompanije mogu koristiti dokazane naučne metode i procjene kako bi ocijenili potencijalne lidere.

FREE MARKET ROADSHOW

V

PROFESORKA UNIVERZITETA SAN PABLO CEU IZ MADRIDA MARIA BLANKO

Homogenost ubija različitost, a različitost je ključ evolucije

B

olonjski sistem primijenjen na različite obrazovne institucije i društva nije dao rezultate, jer nije prirodno da se jedinstvene mjere dodjeljuju različitim subjektima.

Ista stvar je i sa jedinstvenim pravilima koje Evropska unija nastoji da nametne zemljama čija su tržišta različitih snaga.

Profesorka na madridskom univerzitetu San Pablo CEU Maria Blanko poručila je da je u svim procesima koji se odvijaju pod uticajem globalizacije neophodno imati na umu važnost lične odgovornosti svakog građanina, jer je to jedini način da postoje slobodni pojedinac i slobodno društvo. Blanko je učesnica događaja Free Market Road Show koji se ove godine održava se u 45 gradova, traje 12 sedmica, a prvi put su, od osnivanja, uključeni gradovi u Sjedinjenim Američkim Državama. Domaćin FMRS u Crnoj Gori već devetu godinu zaredom bio je Univerzitet Donja Gorica, a ovogodišnji moto u gradovima Starog kontinenta bio je “Vjetar promjene u Evropi”.

U svijetlu razmjene ideja, kakvim ocjenjujete uticaj globalizacije na zemlje u razvoju?

Blanko: Moj univerzum je univerzum ideja, jer predajem istoriju ekonomske misli, kao i ekonomsku istoriju, tako da istovremeno posmatram perspektivu ideja, ali i činjenice.

Sve to se sada dešava u procesu globalizacije, što je dobro, no postoje neke opasnosti. Na primjer, naročito mladi ljudi u Crnoj Gori treba da znaju da nije moguće nastojati samo da se uspostavi slobodno tržište, već je, da bi se to ostvarilo, neophodno imati i količine novca koje se stalno povećavaju. Mnogi na to zaboravljaju i onda se događa da recimo imamo otvoreno tržište, ali bez jednakih šan-

si, pa oni čiji je kapital jači imaju prednost. Stoga je važno da imamo jasnu i potpunu sliku takođe i onoga šta pod globalizacijom podrazumijevamo i šta od nje želimo. Šta je potrebno da bi se to razumjelo?

Blanko: Potrebne su nam otvorene granice, ali potreban nam je i jak kapital, kao i ljudi sa snažnom individualnom odgovornošću. Ovo posljednje je naročito važno, jer ako prenesete ličnu odgovornost na vlade, one će je koristiti u skladu sa sopstvenim interesom, a interesa političara nijesu uvijek ono što odražava interes građana. Oni ponekad zaboravljaju da su tu u službi građana, a naročito danas oni gledaju svoje kratkoročne interese i djeluju tako da se predstavljaju biračima, a ne slobodnim pojedincima i društvu. Upravo zbog toga je, kada govorimo o globalizaciji, neophodno imati na umu važnost lične odgovornosti svakog građanina, jer je to jedini način da postoje slobodni pojedinac i slobodno društvo. Ne može se biti slobodan, a ne i odgovoran, jer je to druga strana medalje.

Kada govorimo o političkim odlukana, ne možemo da se ne osvrnemo na one koje se donose na nivou Evropske unije. Kako Vam u kontekstu razvoja ekonomske misli izgleda današnja Evropa?

Blanko: Veoma sam kritič-

ki nastrojena prema onome što Evropska unija danas postaje, prije svega jer se pretvara u birokratskog monstruma i zaboravlja na građanske slobode koje su u njenoj osnovi. Dugo smo govorili o slobodama kao osnovi onoga na čemu je EU izgrađena, a odjednom su evropski političari odlučili da u mnogim sferama treba da se takmiče sa Sjedinjenim Američkim Državama i to koristeći sredstva koja vode ka centralizaciji. Svako društvo je veoma kompleksan sistem u kojem bilo kakvo centralno planiranje ne može da funkcioniše na željen način.

Kao rezultat toga ostaje samo ogroman birokratski aparat koji uporno pokušava da homogenizuje EU umjesto da omogući državama međusobnu interakciju i takmičenje u različitim oblastima.

EU insistira na jedinstvenim pravilima i mjerama, no upravo izgleda da su ona pogubna za različite subjekte koji su njima obuhvaćeni.

U kojoj oblasti vidite najviše štetnog djelovanja takvih mjera?

Blanko: Uvođenje jedinstvenih pravila za sve zemlje zapravo je opasno, a to vidimo u različitim oblastima. Budući da predajem na univerzitetu, svjesna sam da jedinstveni bolonjski sistem uništava obrazovnu konkurentnost, jer ta homogenost ubija različitost, a različitost je

ključ evolucije i uspjeha. Austrijska ekonomska škola nam govori da postoji evolucioni proces na putu za budućnost svake institucije i da, ako imamo centralizovan sistem obrazovanja, jedinstvenu poresku politiku ili bilo šta drugo time sprečavamo institucije da same prevazilaze probleme i da budu uspješne u tome. Stoga EU gubi poentu. Zato ne polažem nade ni u ono što će se desiti u mojoj zemlji, već u vašoj zemlji, jer u odnosu na nas djelujete kao svjež vazduh i imate prozor šansi koji, kada otvorite, pokazujete staroj Evropi šta znači biti konkurentan, šta znači raditi efikasno i kako usmjeravati mlade ljude ka preduzetništvu i razvoju njihovih ideja. Za mlade uvijek postoji izazov kada razumiju da nije sve samo u akademskom znanju, već i u mogućnostima da izgrade svoj karakter na temeljima slobode, ali svjesni svoje odgovornosti. Stoga je i EU donekle primjer koji ne treba slijepo slijediti. Šta bi zemlje kandidati za učlanjenje u EU trebalo da imaju na umu tokom integracionog procesa?

Zamislite situaciju u kojoj ste ispunili sve uslove za učlanjenje i prošli taj korak u trenutku dok vaša ekonomija cvjeta, a potom, deset godina kasnije, druge mediterasnke zemlje, poput moje, ne ponašaju se u skladu sa ciljevima, povećavaju javnu potrošnu i konstantno traže novac evropskih poreskih obveznika, koji od tog trenutka obuhvata i vaše građane, kako bi se pomoglo nekoj vladi. Vi zapravo plaćate cijenu loših odluka političara neke druge zemlje. To nije fer, ali to je ono što se dešava. Imamo i primjere Portugala i Irske koje su

takođe spašavane. To je Irskoj pomoglo da se oporavi i nastavi dalje, dok je Portugal odlučio da ostane na nivou niskoprofilne socijalističke zemlje kojoj je stalno potrebna pomoć i iz koje se čuju populističke poruke. Irska je prevazišla krizu, a Portugal stagnira. Takođe, mi u Španiji još uvijek nemamo vladu, pa se čini da smo nakon pet mjeseci bez nje shvatili da nam ona doslovno nije ni potrebna.

Problem je u tome što su i na lijevom i na desnom krilu najveće partije populisti. Sada imamo Pabla Iglesiasa iz Podemosa koji je ljevičarski populista čije poruke su štetne i za investicije i za ekonomiju naše zemlje. Isto tako, kada god bi se iz njegove bratske partije u Grčkoj, Sirize, čula poruka da vlada neće platiti dug, znalo se da će to uradii neko drugi, a pitanje ko će to biti upravo je ono što nas brine. Ako nekome posudite novac, a taj neko kaže da vam ga neće vratiti, zašto biste mu ponovo posudili? Upravo je pitaje povjerenja ono što je ovdje ključno. Finansijska kriza bila je kriza povjerenja, jer kada ono nedostaje u pravom obliku, teško ga je ponovo izgraditi. Sve je lakše uništiti nego graditi, a pritom se uz nedostatak povjerenja suočavamo sa populistima koji koriste upravo činjenicu da je veliki broj građana u nezavidnom položaju. Sve se ovo dešava jer ljudi vjeruju riječima, ne djelima, a upravo zato takvi političari najviše i uživaju u svom statusu opoziconara. Tada imaju mogućnost da kažu sve što žele, da konstantno kritikuju, a da ne preduzmu nikakvu odgovornost za ono što se dešava, samo da poručuju da bi oni sve radili bolje, ali ne i da daju inicijativu na osnovu koje bismo se uvjerili u to.

VI

ODRŽAN ČETVRTI BUSINESS CAFÉ U PODGORICI

Porodični biznis: Preduzetnik je “sluga svoje radnje”

O

dlična atmosfera i inspirativni gosti odlika su i četvrtog događaja Business Café. Govornici su sa učesnicima su podijelili iskustva i svjedočenja šta su sve naučili tokom preduzetničkog puta. Organizatori poručuju da je i ovoga puta bilo stvaranja novih, korisnih poznanstava, dogovaranja budućih poslova, a učesnici su nagrađeni vrijednim nagradama sponzora. Četvrti Business Café u Podgorici održan je 12. maja, a tema ovoga puta bila je “Porodični biznis”. O najvećim izazovima u porodičnom biznisu i kako je to kada se isprepletaju poslovni i privatni život, organizatori su razgovarali sa gostima sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Diskusiji su ovoga puta doprinijeli Hilmija Franca i Halida Franca-Rovčanin iz mesne industrije “Meso-promet”, kao i Božidar, Aleksandra i Jelena Šaljić, prirodni melemi Šaljić.

Hilmija Franca je naveo da ga je motivisala želja da uspije “iz inata”, zbog komšija,prijatelja, rođaka, jer je uvijek razmišljao “šta će reći okolina ukoliko ne uspijem”.

Njegova porodica nije imala tradiciju u ovom poslu, ali je on počeo sa željom da je stvori inapravi prepoznatljiv porodični biznis. Kaže da je za uspjeh u biznisu potrebno znanje i malo sreće.

Halida se, zajedno sa svojom braćom, vrlo rano uključila u porodični biznis i kaže

da su roditelji imali dobru strategiju.

“Uvijek su nam davali primjer drugih i dozvoljavali nam da sami donesemo odluku. Nijesu nam govorili da nešto moramo. Na kraju, kreneš da radiš ovaj posao i počne da ti se sviđa”. Najbolje savjete koje je dobila od oca je da uvijek cijeni, poštuje i uvažava ljude sa kojima radi, da u životu ima cilj, prema kojem treba da ide bez obzira na ishod, da ne posustaje, “da se ubacim u utakmicu“.

Porodica Šaljić i njihovi prirodni melemi su postali poznati van granica Crne Gore kada jeglavna glumica u filmu “Tarzan”, Kiti Svon, izgorjela prili-

kom snimanja jedne scene i kojoj ljekari nijesu davali nikakve šanse za život. Ona je prije 40 godina došla u Berane, nakon par mjeseci se vratila potpuno oporavljena i izliječena. Prema riječima Božidara Šaljića, tu porodičnu tradiciju je trebalo nastaviti, a za uspješan posao je najvažnije “da učimo od najboljih i dadobro upoznamo ambijent u kome mislimo da radimo”. Smatra da je u privatnom biznisupreduzetnik “sluga svoje radnje”. Jelena je navela da je u porodičnom biznisu jedan od najvećih izazova donošenje odluka i princip koji primjenjuje njihova porodica je “to-

lerancija i da se nađe esencija koja pokre ćeposao“. Ono po čemu su prepoznati je kvalitet koji se treba nadograđivati “jer se uvijek može više i bolje“. Bilo je situacija kada je razmišljala i otkazu, ali se kroz porodični posao stiču i nova i velika iskustva što doprinosi tome da budu bolji nego što jesu.

Aleksandra je sa 13 godina ušla u porodični posao iz radoznalosti, a prvi zadatak bio joj je da vodi kasu, jer “ko najbolje čuva novac on je uspješan biznismen”. Od roditelja su najbolje lekcije dobijale kroz njihova djela i primjere, tako su im “usadili” empatiju i brigu o drugima.

Posao im je, između ostalog, donio i to što su, kako zaključuju, postali bolji ljudi.

Tim Business Caféa

KRIPTOVALUTE, KORAK PO KORAK: KAKO RAZUMJETI BITCOIN (3)

VII

Vrijednost promjenjiva, bezbjednost uslovljena načinom rukovanja

F

enomen bitcoina od početka prati prilično veliki broj nedoumica, a u cilju njegovog boljeg razumijevanja na ovim stranama odgovori su na najčešća pitanja. U narednom izdanju “Novca” biće ponuđeni odgovori koji ovom prilikom nijesu obuhvaćeni.

ZAŠTO SE CIJENA BITCOINA MIJENJA? Razlozi promjene vrijednosti bitcoina uslovljeni su istom principima promjene vrijednosti bilo čega čime se trguje i bilo koje slobodne valute – odnosom nivoa ponude i tražnje na širem tržištu. Oscilacije cijene bitcoina kritičari ove kriptovalute nastojali su da predstave kao njegovu slabost, no u tom slučaju isto bi važilo i za bilo koju od vodećih svjetskih valuta, s obzirom da im se vrijednost mijenja na dnevnom, sedmičnom ili mjesečnom nivou i ni na koji način nije uslovljena garantovanjem zarade ulagačima, baš kao to nije slučaj ni sa svjetskim valutama, plemenitim metalima, naftom ili bilo kojom drugom berzanskom robom čiju promjenu, osim nivoa ponude i tražnje diktiraju i ekonomsko-politička dešavanja u zemljama koje ih koriste kao sredstvo plaćanja ili njima trguju. Na promjenu cijene pozitivno ili negativno može uticati određena medijska objava, no riječ je, kao i kod fizičkih valuta, o promjeni odnosa ponude i tražnje koji su dirigovani psihologijom ulagača koji iz određenog razloga počinju da osjećaju optimizam, odnosno strah.

Ono što ukazuje na postojanu vrijednost ove kriptovalute je, da čak i kada bi u tržišnim previranjima i nastojanjima finansijskih centara da je unište njena cijena bila čak i toliko niska da ne bi postoja apoen novčanica svjetskih valuta kojima bi se mogla izraziti bez decimalnog broja, njena vrijednost i bi dalje postojala.

Za razliku od fizičkih valuta koje se dijele do stotog iznosa, poput centa u odnosu na dolar, podjela bitcoina odvija se do iznosa zapisanog iza osme decimale.

KAKO SE BITCOIN GENERIŠE? Uvijek je unaprijed je poznato koja količina bitcoina će nastati u jednoj godini, odnosno u nekom drugom vremenskom roku. Kriptovalute se stvaraju kroz proces takozvanog rudarenja, odnosno majnovanja, zahvaljujući instaliranjem posebne aplikacije kojoj se dodjeljuju precizno utvrđene informacije.

Priključivanjem na računar hardverskog dodatka, majnera, omogućava se rješavanje kompleksnih matematičkih funkcija koje aplikacija i uređaj zajednički ispunjavaju.

Proces je ve oma spor, što znači da je za rudarenje određenih jedinica njegove vrijednosti nekada potrebno potrošiti sate i sate, zbog čega uglavnom ovakvi računari rade bez prestanka i vrlo često sa velikim brojem priklju-

čenih majnera. Tokom ovog procesa računar korisnika u interakciji sa drugim računarima povezanim internetom učestvuje u kreiranju bitcoina pružajući sopstvenu procesorsku snagu i računarske resurse, u zamjenu za šta se dobijaju mali iznosi bitcoina. Način raspodjele iznosa uslovljen je veoma preciznim matematičkim pretpostavkama, pa što je uređaj moćniji, to više uspijeva i da “izrudari”.

IMA LI BITCO IN STVARNU VRIJEDNOST? Kritičari kriptovaluta su u trenucima ekspanzije bitcoina nastojali da obeshrabre zainteresovane za ulaganja tvrdnjom da bitcoin zapravo nema vrijednost, jer ga je stvorio neko nepovezan sa drugim tržišnim subjektima. Ovo je u suštini jedna od najvećih zabluda vezanih za suštinu kriptovaluta, nerijetko uslovljena i konstantnom potrebom da se njihovo funkcionisanje poredi sa principima koji važe kod svjetskih valuta. Netačnost

ove tvrdnje je sasvim jednostavno dokazati – ukoliko između vrijednosti i cijene ne stoji znak jednakosti, činjenica da bitcoin nabavljate uplatom određenog iznosa sama po sebi negira ovu tvrdnju.

Ono što dalje ukazuje na postojanu vrijednost ove kriptovalute je, da čak i kada bi u tržišnim previranjima i nastojanjima finansijskih centara da je unište njena cijena bila čak i toliko niska da ne bi postoja apoen novčanica svjetskih valuta kojima bi se mogla izraziti bez decimalnog broja, njena vrijednost i bi dalje postojala.

U ČEMU JE PRED NOST MIKROTRAN SAKCIJA? Upravo mikrotransakcije na kojima se bazira filozofija kriptovaluta, a to je da je zahvaljujući njima moguće platiti one iznose koje, na primjer ni stotim dijelom neke valute nije moguće, pokazuju da je vrijednost bitcoina mjerljiva. Na primjer, određenim iznosom dijela bitcoina moguće je platiti uslugu koja košta hiljaditi dio centa. Bitcoin je djeljiv na mnogo više jedinica nego bilo koja fizička valuta, a upravo je djeljivost pokazatelj njegove vrijednosti.

Za razliku od fizičkih valuta koje se dijele do stotog iznosa, poput centa u odnosu na dolar, podjela bitcoina odvija se do iznosa zapisanog iza osme decimale. Vrijednost od 0,00000001 bitcoina po pseudonimu njegovog tvorca naziva se Satoshi, a njime je moguće platiti transakcije koje tek

Na promjenu cijene pozitivno ili negativno može uticati određena medijska objava, no riječ je, kao i kod fizičkih valuta, o promjeni odnosa ponude i tražnje koji su dirigovani psihologijom ulagača

u velikom zbiru iznose jedan cent, što je idealno za plaćanje online pristupa ili preuzimanja fajlova.

KOLIKO JE BITCOIN BEZBJEDAN? Mjerljivost bezbjednosti bitcoina uslovljena je načinom na koji pojedinac definiše bezbjednost. Načelno je platforma na kojoj se bitcoin odvija bezbjedna u smislu da joj kriptografske karakteristike pružaju onaj stepen sigurnosti koji pojedincu garantuje zaštitu. Sa druge strane, njegovi lični podaci i način na koji rukuje bitcoinom zavise od njega lično. Ovo je načelno uslovljeno istim principima kao i bilo koji drugi oblik elektronskog plaćanja, gdje se onaj ko omogućava tu uslugu maksimalno trudi da podigne bezbjednost na najviši nivo, ali pojedinosti poput posjedovanja lozinke za pristup korisničkom nalogu nijesu u njegovoj nadležnosti. Drugim riječima, ukoliko se neko drugi dokopa ličnih podataka vlasnika bitcoina moguće je da dođe do krađe na sličan način na koji bi do toga noglo dovesti nečije saznanje o broju platne kartice i PIN koda. Bitcoin novčanik instalira se na jednom uređaju, zbog čega jedna od prijetnji njegovoj bezbjednosti dolazi i od moguće ranjivosti računarskog sistema. Međutim, ukoliko je operativni sistem stabilan i zaštićen, a digitalni novčanik zaštićen adekvatnom lozinkom, bezbjednost je znatno veća nego kod drugih oblika plaćanja.

A.N.R.

BLOOMBERG

X Beri Ritholc BLOOMBERG

E

konomski problemi u južnoj Evropi duboki su i bolni, ali nijesu nerješivi. Neki od njih već su počeli da se rješavaju. U ovom trenutku u pitanju je Italija, u kojoj ponovo dolazi do rasta nakon duge i teške recesije. Zatim, tu je Grčka, koja izgleda kao da je krenula u novi krug problema. Iako njeno cjepkanje otplate duga i veliki probem nezaposlenosti predstavljaju ekonomske bolesti, ljekovi ili njihov nedostatak u domenu su politike.

Dok se Italija zahvaljujući industriji na sjeveru oporavlja od posljedica krize, situacija u Grčkoj i dalje je veoma teška

Bol i oporavak zemalja NA JUGU EVROPE Uvijek je od pomoći kada se izađe iz fluoroscentnih svjetala i sagleda lokalna ekonomija iz prve ruke. Upravo sam to i uradio dok sam prisustvovao konferencijama i drugim događajima prošle sedmice u zemljama južne Evrope. Ono što slijedi je ono što sam čuo i vidio.

Grčka je očigledno i dalje zemlja koja je u dubokim finansijskim poteškoćama. Ima najveći budžetski deficit u Evropi od 7,2 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Za svoje zaduženje plaća neke od najviših kamatnih stopa u svijetu. Ne bi se baš moglo reći da je Portoriko američka Grčka, ali je Grčka evropski Portoriko; dati su joj veiki krediti pod povoljnim

uslovima u dobrim vremenima, a sada je dug došao na naplatu.

Niti to može da otplati, niti da proglasi bankrot i počne iznova.

| GRČKI

PREDUZETNICI

Grci s kojima sam razgovarao bez izuzetka krive Njemačku zbog toga što njihova zemlja ne može da se oslobodi dužničkog tereta. U pravu su, iako je Grčka daleko od nekoga kome se nema šta pripisati.

U Grčkoj sam naišao i na dva iznenađenja, od kojih je jedno prilično depresivno, a drugo puno obećanja. Prvo, šest godina od izbijanja dužničke krize

KRITIČARI OPISUJU GRČKU KAO NACIJU U PUŠAČKOM LANCU, LABURISTE KOJI ISPIJAJU UZO, ŠTO JE KLIŠE KOJI ZASLUŽUJE DA BUDE ODBAČEN. LJUDI KOJE SAM SREO, IAKO TO DODUŠE NIJE PRAVI PRESJEK, ENERGIČNI SU, INTELIGENTNI I SPREMNI ZA ONO ŠTO BUDUĆNOST DONOSI, UPRKOS BROJNIM IZAZOVIMA S KOJIMA SE NJIHOVA ZEMLJA SUOČAVA. veoma mali napredak je ostvaren u oblasti ekonomskih reformi. Privatni sektor pati zbog nedovoljnog rasta, javni sektor pati zbog nedostatka prihoda zbog tipične poreske evazije nagomilane zbog nedostatka rasta.

Drugo u pitanju je energija i zamah preduzetničke klase u zemlji. Kritičari opisuju Grčku kao naciju u pušačkom lancu, laburiste koji ispijaju uzo, što je kliše koji zaslužuje da bude odbačen. Ljudi koje sam sreo, iako to doduše nije pravi presjek, energični su, inteligentni i spremni za ono što budućnost donosi, uprkos brojnim izazovima s kojima se njihova zemlja suočava.

Ali dok se grčka dužnička kriza rješava, čemu nimalo ne doprinosi nefunkcionalna vlada, problemima nema kraja na vidiku. To znači da će Grčka zamarati ekonomiju na jugu Evrope i u doglednoj budućnosti.

U Italiji je slika nešto svjetlija. Četvrta najveća evropska ekonomija (nakon Njemačke, Velike Britanije i Francuske, ali ispred Rusije), sa više od 1,2 biliona dolara obuhvata 3,5 odsto svjetske ekonomije. I ta ekono-

mija ponovo raste, iako je bruto domaći proizvod i dalje četvtinu biliona dolara ispod onoga koliko je iznosio 2008. godine.

Ekonomija na sjeveru Italije je raznolika, a dominiraju mala i srednja preduzeća koja se ćvrsto drže, od kojih se većina fokusira na moderne potrošačke proizvode visokog kvaliteta (jug postaje sve više agrarna oblast, koja je zavisna od državnih subvencija), podaci su koje navodi CIA Svjetska knjiga činjenica.

| PROBLEMI

KOMPANIJA

Ova komercijalna baza izvor je stabilnosti, ali i značajna prepreka. Mnoge kompanije imaju problem u održavanju kontinuiteta, sa niskom produktivnošću i zbog ograničenog pristupa kapitalu. Iako gradovi poput Rima i drugih turističkih destinacija napreduju, ostatak zemlje ima mali ili uopšte ne bilježi rast, pri čemu se BDP zaglavio na nivou iz 1999. godine.

Poput Grčke, i u Italiji takođe cvjeta upotreba keša, što je u najvećoj mjeri uslovljeno izbjegavanjem poreza. No to nigdje nije ni proibližno izraženo kao u Grčkoj.

Kreditne kartice su, međutim, dobrodošle svuda , a rijetko sam mogao i da vidim neki znak da prodavci nude popust za plaćanje kešom. Elektronske transakcije su neprijatelj crnog tržišta.

Nedavno su, oko 2006. godine, i Italija i Grčka imale odnos duga u odnosu na BDP oko 100 odsto.

Od izbijanja finansijske krize taj racio u Italiji dostigao je 130 odsto, dok se u Grčkoj popeo na čak 180 odsto (poređenja raadi, taj odnos u prosjeku na nivou Evropske unije iznosi 87 odsto, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama 104 odsto).

U jednom trenutku dug je počeo da usporava rast, kako su ekonomisti Karmen Rajhart i Kenet Rogof napisali u svojoj knjizi “Ovoga puta je drugačije: Osam vjeova finansijske ludosti”.

Grčka je izgleda time obuhvaćena. Da li je i Italija? Možda. Tek ćemo saznati.

FINANCIAL TIMES Neizvjesnost ishoda referenduma o mogućem istupanju Velike Britanije iz EU čini da ulagači još uvijek nemaju jasnu sliku

Elen Mur i Gema Tetlou FINANCIAL TIMES

B

ritanske državne obveznice uživale su najbolji početak godine od 2001. nakon niza slabih ekonomskih podataka proisteklih iz odsustva povjerenja u oporavak, izazivajući tržišne špekulacije da će Velika Britanija ove godine možda morati da smanji kamatne stope.

XI

Britanske obveznice prate priču o kamatnim stopama

Prošle sedmice guverner Banke Engleske Mark Karni izdao je oštro upozorenje da u Velikoj Britaniji nestabilna situacija znači da izglasavanje izlaska iz Evropske unije može dovesti do recesije i da će staviti na sto sve monetarne opcije. Čak i izglasavanje ostanka ne bi nužno rezultiralo ekonomskim oporavkom, upozorio je on.

DOŠLO JE DO PROMJE NE TONA IZ BANKE EN GLESKE. I POGORŠANI SU IZGLEDI ZA EKONOMSKI OPORAVAK. TO SE OGLE DA U NIŽIM PRINOSIMA NA OBVEZNICE I VIŠIM CIJENAMA

| SNIŽAVANJE STOPA

Analitičar američke bake Merrill Lynch rekao je da su neki članovi Komiteta za monetarnu politiku Banke Engleske morali već da razmotre snižavanje stopa, kao razumnu opciju.

“Došlo je do promjene tona iz Banke Engleske”, rekao je Majk Ridel, menadžer fonda Allianz Global Investors.

“I pogoršani su izgledi za ekonomski oporavak. To se ogleda u nižim prinosima na obveznice i višim cijenama”.

Prinosi na državne desetogodišnje obveznice u ponedjeljak su iznosili 1,39 oidsto, što je blizu rekordnog minimuma. Kontrakcije aktivnosti u proizvodnji i usporavanje građevinske djelatnosti doprinijele su smanjenju rasta, ostavljajući ulagačima da preispituju sopstvena očekivanja o prvom povećanju kamatnih stopa u toj zemlji nakon finansijske krize.

Na kraju 2015. godine na tržištima se očekivalo da će kamatne stope u Velikoj Britaniji biti povećane do kraja 2016. godine. Sada se ugovori baziraju na prosječnom overnight indeksu britanske funte, pokazujući da povećanje stopa nije očekivano do 2020. godine.

Na fiansijskim tržištima pomijeranja su dovela do razlika u cijenama državnih obveznica, od kojih je dio njih predstavljao hartije od vrijednosti s najboljim godišnjim performansama, dok je njihov FTSE indeks rastao 5,5 odsto.

| GLOBALNO TRŽIŠTE

Ova vrsta obveznica je u velikoj mjeri povezana sa globalnim tržištem obveznica, pa su tržišna očekivanja povećanja kamatnih stopa u SAD i eurozoni takođe utica-

la na značajno povlačenje tokom proteklih mjeseci, odražavajući aktivnosti u monetarnoj politici i međusobnu komunikaciju različitih centralnih banaka.

“Došlo je do ponovne pro-

cjene na globalnom nivou onoga kako bi centralne banke mogle podići stope sa sadašnjih nivoa i na koji način bi tržišta to reflektovala”, rekao je Tomas Sarten, menadžer u Schroders fondu.

“Sve državne obveznice su sada u dobrom nizu”.

Međutim, neizvjesnost u Velikoj Britaniji po pitanju referenduma o istupanju ili ostanku u EU mogla bi stvoriti negativan efekat.

Uobičajena praksa Komiteta za monetarnu politiku Banke Engleske odnosi se na

uslovljavanje ekonomskih prognoza preovlađujućim cijenama hartija od vrijednosti.

Međutim, u najnovijim prognozama, komitet je odlučio da odstupi od ove prakse, uz napomenu da “ostavlja prostor za moguće kretanje cijena hartija od vrijednosti za koje se vjeruje da su povezane sa predstojećim referendumom, a što bi uslovilo da procjene ne budu u skladu sa onom politikom koju vlada prati”.

Ako tržišna očekivanja budućih povećanja kamatnih stopa reflektuju osnovnu neizvjesnost o ishodu referenduma, pa tako i kretanje monetarne politike nakon ju-

na, onda bi se očekivanja mogla prilagoditi kada se bude otklonila ova neizvjesnost.

Sadašnja centralna projekcija banke je da će se inflacija na ciljanih dva odsto vratiti početkom 2018. godine, ukoliko 23. juna bude izglasano da Velika Britanija ostane u EU.

⌦ Prevod: A.N.R.

AKTUELNO DEUTSCHE BANK AG

Pikmal na čelu odjeljenja za globalna spajanja Najveći njemački kreditor, Deutsche Bank AG, postavila je bivšeg šefa finansija francuske energetske kompanije EDF, Tomu Pikmala, na čelo njenog odjeljenja za globalna spajanja i akvizicije.

Pikmal (47) će biti pozicioniran u Parizu odakle će, takođe, upravljati korporativnim i investicionim bankarskim aktivnostima Deutsche Banke u Francuskoj.

On je napustio EDF u martu, zbog internih neslaganja u vezi sa osporavanim nastavljanjem projekta nuklearnog reaktora Hinkli Point u Velikoj Britaniji.

Prije funkcije u EDF, na kojoj je bio od februara 2010. do marta 2016, Pikmal je bio glavni finansijski direktor kompanije Veolia Environment od 2009. do 2010. godine, prenosi francuska agencija.

AFP

CENTAR IZVRSNOSTI U BIOINFORMATICI BIO-ICT

Dodjela sertifikata pobjednicima konkursa “Najbolji esej u oblasti bioinformatike” danas na ETF Dodjela sertifikata održaće se u svečanoj sali Elektrotehničkog fakulteta danas u 12:30 sati

EKONOMIJA RUSKE FEDERACIJE

Prihodi od izvoza sniženi 38 odsto zbog pada cijena na e

Izvoz sirovina iz Rusije raste, ali prihodi od tog izvoza su u padu i to za 38 odsto za prva tri mjeseca ove godine, u odnosu na isti period 2015. godine Pozivajući se na podatke koje je objavila ruska carina, ruski mediji navode da je pad prihoda od izvoza izazvan padom cijena nafte, a uz to je i pad vrijednosti rublje dodatno pojačao negativni efekat.

Fizički obim izvoza sirovina iz Rusije je veći i to za 2,8 odsto u zemlje Zajednice nezavisnih država i 4,5 odsto viši u zemlje koje ne pripadaju tom savezu.

Ipak, prihodi od izvoza u zemlje van Zajednice nezavisnih država pali su sa 21 milijardu dolara, koliko su iznosili prije godinu dana, na 13 milijardi dolara, dok je prihod od prodaje nafte zemljama ZND opao za 25 odsto. Agencije

U NAREDNOM BROJU: ✓ 30 kratkih lekcija (5) ✓ Intervju

✓ P2P tehnologija

✓ Energetika

Centar izvrsnosti u bioinformatici BIO-ICT pozvao je zainteresovane da prisustvuju dodjeli sertifikata pobjednicima nagradnog konkursa za izbor najboljeg eseja na temu važnosti bioinformatike u Crnoj Gori.

Nagradni konkurs za izbor najboljeg eseja na temu važnosti bioinformatike za razvoj Crne Gore u organizaciji BIO-ICT Centra izvrsnosti trajao je od 21. januara do 21. februara 2016. godine. Autori pristiglih eseja bili su mladi ljudi različitih profila i uzrasta, srednjoškolci i studenti iz cijele Crne Gore.

“Cilj ovog konkursa bio je da osnažimo i podržimo razvoj generacija koje će razmišljati u pravcu savremenog, informacionog društva i ‘pametne’, ekonomski prosperitetne budućnosti Crne Gore. Konkurs je bio namijenjen mladima uzrasta od 17 do

Nagrada

25 godina – učenicima srednjih škola i svim studentima na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori”, naglasili su organizatori.

BIO-ICT Centar je putem ovog konkursa želio da podstakne inicijativu mladih ljudi i čuje njihove ideje o sljedećim temama: - Budućnost informacionokomunikacionih tehnologija u Crnoj Gori, sa fokusom na prednosti koje će našem društvu donijeti razvoj bioinformatike primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u poljoprivredi, biologiji, zaštiti životne sredine i medicini; - Aktivno učešće crnogorskih naučnoistraživačkih ustanova u razvoju privrede Crne Gore i poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori; - Povećanje vidljivosti i pla-

Pobjednici

siranje rezultata rada crnogorskih naučnoistraživačkih ustanova u Crnoj Gori i svijetu; - Kreiranje uslova za privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta u oblastima primjene informaciono-komunikacionih tehnologija; - Uloga ICT vještina u razvoju karijere.

BIO-ICT nagradni konkurs privukao je eseje koji su pokrili širok spektar pitanja u vezi sa razvojem i korišćenjem ICT tehnologija u svakodnevnom životu, sa fokusom na razvoj bioinformatike za potrebe moderne ekonomije i poljoprivrede. Imajući u vidu nivo motivisanosti i postignute rezultate mladih nagrađenih autora, BIO-ICT Centar izvrsnosti otvoren je za buduću saradnju na realizaciji predloženih riješenja korišćenjem infrastrukture Centra.

Škola/Fakultet

1. nagrada (500€)

“Agro network – introducing Montenegrin agricultural potential”, Maša Miladinović (22) i Tamara Raspopović (23)

Prirodno-matematički fakultet – Univerzitet Crne Gore

2. nagrada (250€)

“Bioinformatics in Montenegro: Current education perspectives and future directions”, Željko Mijušković (18)

Gimnazija “Stojan Cerović” Nikšić

3. nagrada (150€)

“ICT farmer in Montenegro”, Gordana Vujović (25) i Nikoleta Martinović (25)

Prirodno-matematički fakultet i Fakultet političkih nauka – Univerzitet Crne Gore

facebook.com/novac.dnevnenovine twitter.com/Novac_DN

@ ananives.radovic@dnovine.me Autor: Ana Nives Radović