Izdanje 1-2. maj 2013.

PRVOMAJSKI DODATAK ● ŽENA ● ZABAVA

ce 30 nt i

DVOBROJ NA 64 STRANE

POKLANJAJU

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

NA VELIKI PETAK

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1 2. 5. 2013. BROJ 529/ GODINA II

ODLUKA ● 9

KOMBINAT PREŽIVIO U PONOĆ ●3

EVROPSKI PARLAMENTARAC JELKO KACIN ZA DN UPOZORAVA DA BI KOMŠIJE MOGLE BRŽE OD NAS U EU

ŠERBEDŽIJA ● 43

Unuci definitivno usporavaju starenje

DJELOVA KUVARA od 10.aprila do 11.juna

Debelo plaćate saradnju sa Deripaskom ● Prema podacima Interpola Moskva, novac sumnjivih ruskih državljana strečena je prevarama i primanjem mita

+ SPECIJALNI OMOT ZA ČUVANJE SVIH

VELIKA

18 REVIZORI ● 9

Vlada dijelila garancije šakom i kapom

● Crnogorska policija je dostavila odgovor na dio zahtjeva iz Rusije, dok su ostale provjere još u toku

UPRAVA POLICIJE ● 15

BOKSITI ● 2

Stojanović Praznik rada Dobro je predao dočekali pod kada se i vojvode kandidaturu zemljom izvinjavaju

Član senata DRI Dragiša Pešić

REGION ● 3

Dosadašnji vršilac dužnosti za sada jedini kandidat za poziciju direktora policije

Nikšićki rudari, iscrpljeni i u teškom stanju proveli su i petu noć u jami Biočki stan

ŠLJUNAK ● 19

Svi kopaju država ćuti N

elegalna eksploatacija šljunka je sve više zastupljena na crnogorskim rijekama, slika koju prolaznici mogu da vide svakog jutra je “tužna”, Umjesto da gledaju rijeku i uživaju u tome, oni gledaju “divlje šljunkare” kako sebično ugrožavaju korita rijeka da bi izvadili što više šljunka i pijeska. Nadležni bi trebalo da malo više posvete pažnje ovom užasnom prizoru i smanje broj privatnih firmi koji od ovog nelegalnog posla zarađuju novac.

SJEĆANJE NA MAESTRA ● 26

sadaddas asd

Legenda koja se ne zaboravlja

Na današnji dan prije 19 godina na stazi u Imoli tragično je nastradao vozač Formule 1 Brazilac Ajrton Sena

RAZRIJEŠENA ● 14

Ranka Čarapić više nije vrhovni državni tužilac

2

Tema dana

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

EDITORIJAL

BOKSITI

Praznik rada dočekali pod zemljom Bojanović: Stanje rudara je teško, oni su iscrpljeni i postaju psihički nestabilni

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

NE VALJA RABOTA

Prije neki dan mi prijateljica kaže da se ne može načuditi kako ljudi u Crnoj Gori žele da posluju. Kažu joj “hajde me ubaci da dobijem posao i ti ćeš dobro proći”, prevedeno nude joj proviziju. Naravno, logika moje prijateljice nije usmjerena tako da poslove doživljava na taj način jer je godinama učila školu van Crne Gore i angažovana je za vrlo ozbiljne firme. Skroz je problematično da su ti koji joj nude provizuju jednostavno objasnili da je to sistem koji funkcioniše godinama, kao i da je to sasvim normalno. Nije njima problem što je i uopše ne znaju, već joj govore “da je to normalno”. Pitam se samo kako to niko ne pokušava da spriječi, ako već godinama postoji.

Slično je i u drugim oblastima. Kaže tako prije neki mjesec ugledni privrednik da ima “reketiranja”, da mnogo “sumnjivih rabota” dominira u vezi zakupa plaže. Sve to Tužilaštvo i Policija znaju, ali nikakve akcije. To kao da se dešava u Zambiji, a ne u Crnoj Gori gdje se svi znaju. Često pomislim da su Tužioci toliko daleko od realnosti i stvarnog stanja, da je problematično da je postalo čudno ukoliko se umiješaju. Čak i Evropa neke stvari bolje primijeti nego naše Tužilaštvo. Neko bi rekao da su to sitnice, ali pitanje otvara mnogo veći problem. Kako će se ponašati neko ko dođe sa strane da ugovori posao kada dobije nepristojnu ponudu. Odmah mora da se zamisli i pita se šta će on uopšte ovdje da ulaže novac kada bi svako malo trebalo da trči u Tužilaštvo ili Policiju. Na svijetu ima još 200 država i vrlo vjerovatno će se naći jedna koja im odgovara. Isto tako, ko će da zaštiti nekog od “reketa” raznoraznih sumnjivih momaka. Očigledno su neka pravila koja su uspostavljena tokom ratnih devedesetih neformalno ostala na snazi, a to niko ne primjećuje. Naravno, kada se ne reaguje onda posredno i potvrđuje. Vrlo je problematično da država sjutra zaključi ugovor sa nekim za koga svako zna da je sa one strane zakona, a Tužilaštvo koje je dužno da čuva državnu imovinu sve to gleda sa strane. Pitam se ko se čuvaju državu ili “moralne kriminalce”.

Ako pogledamo samo šta se dešava u Srbiji, gdje nadležni čak provjeravaju i izjave koje se saopšte u rijaliti šou, u Crnoj Gori se ne ispituje ono što se golim okom vidi, zdrav razum ne razumije, a poslovna logika ne bilježi kao normalno ponašanje. Poslije se čudimo kako je poreski dug došao do 300 i kusur miliona, povećava se PDV, uvodi se krizni porez i razne takse, a sve da bi se finansirali oni koji ne žele da rade svoj posao. Kada se sve analizira, ne valja rabota. Srećan 1. maj.

Meteo 05:36 19:44

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom mirno.

Vjetar uglavnom slab ujutru istočni a tokom dana zapadni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 19 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano i veoma toplo za ovo doba godine. Poslije podne u planinskim predjelima na sjeveru jači razvoj oblačnosti lokalno sa kišom i grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

17 14 15 16 16 12 5 6 8 9

18 15 16 16 15 12 6 6 7 10

32 30 29 28 29 27 27 22 28 30

SJUTRA

33 31 30 30 31 28 27 23 29 30

Pretežno sunčano i veoma toplo.

Poslije podne u planinskim predjelima na sjeveru jači razvoj oblačnosti, ponegdje lokalno moguća kiša sa grmljavinom.

Nikšićki rudari proveli su i petu noć u jami Biočki stan i kako su najavili neće odustati dok im se ne isplati sedam zaostalih zarada i ponovo pokrene proizvodnja. Štrajkači su ranije saopštili da će prestati da uzimaju vodu i hranu, kao i da će prekinuti kontakt sa spoljnim svijetom, ukoliko se u narednih nekoliko dana ne odgovori pozitivno na njihove zahtjeve. Samostalni sindikat Rudnika boksita zatražio je juče hitan sastanak sa potpredsjednikom Vlade Vujicom Lazovićem kako bi sa njim razgovarali o teškoj situaciji u kojoj se trenutno nalaze.

“Tražili smo sastanak sa Lazovićem, jer znamo da premijer Milo Đukanović ne bi imao vremena da nas primi, a nama je svaki minut dragocjen”, kazao je predsjednik samostalnog sindikata Borislav Bojanović i dodao da odgovor od Lazovića još nije stigao.

On je kazao još nema novosti vezanih za njihove zahtjeve, te se nadaju da će se neko od nadležnih uskoro javiti kako bi se problem radnika konačno riješio.

“Stanje rudara je teško, oni su iscrpljeni i postaju psihički nestabilni. Osjećaju se bolesno, ali neće da izađu jer ne žele da kolege ostave na cjedilu”, poručio je Bojanović.

U jami Biočki stan od petka uveče protestuje grupa nezadovoljnih radnika jer Vlada Crne Gore nije odobrila pozajmicu od 320.000 eura od koje je bila planirana isplata zaostale dvije zarade. Njima se u subotu pridružilo i desetak radnika iz sektora Tunelogradnje.

J.L.

U jamu u minut do dvanaest Predstavnici Sindikalne organizacije Stručne službe Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) 1. maj provešće zajedno sa kolegama radnicima, koji štrakuju u jami Biočki stan i pozivaju kolege iz ostalih sindikalnih organizacija da im se pridruže.

“Simbolično, bićemo tamo u minut do dvanaest. Pošto smo i sami godinama u istoj situaciji da se štrajkovima i drugim vidovima pritiska na poslodavca borimo za najosnovnija ljudska prava, potpuno razumijemo veličinu vaših problema koji su vas naveli na takvu žrtvu”, kaže se saopštenju predsjednice Sindikalne organizacije Sen-

ke Rastoder.

Prvi maj je, navodi se dalje, samo još jedno podsjećanje da već duži period vode donkihotovsku borbu za ljudsko dostojanstvo i najelementarnija prava, koja proističu iz rada.

“I nama, kao i ostalim radnicima u Crnoj Gori ostaje gorko suočavanje sa istinom da se za nas niko neće boriti, ako to ne učinimo mi sami”, zaključila je Rastoder i pozvala sve slobodne građane, a naročito one koji se bave radničkim pravima, da zajedničkim snagama pruže otpor dvadesetogodišnjem uništavanju radničke klase u Crnoj Gori.

J.V.Đ.

OCSI I MVPEI

Ambasada - Otvorena kuća Organizacija crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI) i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), 10. maja će organizovati prvi Montenegro Embassies-Open House događaj, u 10 crnogorskih diplomatsko-konzularnih predstavni-

● FOTO priča

štava širom Evrope i u Turksoj, sa sloganom “All around ME”.

Događaj ima za cilj da okupi crnogorske studente koji studiraju u datoj državi, trenutne i potencijalne buduće članove OCSI, da se upoznaju međusobno i stupe u kontakt

sa crnogorskim ambasadama i bivšim studentima koji i dalje žive u toj državi.

Događaji će se organizovati u ambasadama u Ankari, Beču, Berlinu, Briselu, Budimpešti , Londonu, Ljubljani, Moskvi, Parizu i Rimu. M.D.

Glavni grad Islanda predvodi Džedaj

REJKJAVIK - Gradonačelnik Rejkjavika, glavnog grada Islanda, Džon Gnar pokazao je da ima smisla za humor kad se obukao u Džedaj viteza i tako otišao na glasanje prošle subote. Inače, mediji su Gnara prozvali najzanimljivijim gradonačelnikom na svijetu: 2009. godine, ovaj bivši roker i komičar nije imao nikakvog iskustva u politici, a u svoju stranku se priključio iz zafrkancije.

“To je bilo glasanje u znak protesta”, izjavio je ovaj profesor političkih nauka na islandskom univerzitetu, nakon što je dobio izbore. Kao gradonačelnik je bio u centru pažnje kada se 2010. godine pojavio na gej paradi kao transvestit, kao i kada je pod maskom Darta Vejdera iz “Ratova zvijezda” i sa kapom Deda mraza u video poruci stanovnicima Rejkavika čestitao Novu godinu.

Tema dana

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

3

ODNOSI U REGIONU

Dobro je kada se i vojvode izvinjavaju Mili Prelević

I

zvinjenja državnika povodom ratnih strahota na području Balkana veoma su značajna za budućnost i za pomirenje naroda u regionu. Sada kada svi imamo svoje države i ne živimo u jednoj, velikoj, Jugoslaviji, već “živimo u regionu”, izvinjenja pokazuju da nam je stalo do suživota, i da smo spremni, ako ne da zaboravimo, onda da oprostimo.

Izvinjenje predsjednika Srbije Tomislava Nikolića za sve zločine nad Bošnjacima posljednje je u nizu koje su međusobno uputili lideri zemalja bivše Jugoslavije.

Posljednji predsjednik SFR Jugoslavije i bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić kaže da je izvinjenje državnika civilizacijski čin. On je u razgovoru za Dnevne novine podsjetio da se i on izvinio za sva nedjela koja je hrvatska vojska počinila.

“Na ovim prostorima svi smo smatrali da Srbija mora da učini takav korak. Slobodan Milošević je planirao da napravi veliku Srbiju, i pod plaštom očuvanja Jugoslavije, sve nas je uvukao u jedan krvavi rat. On jeste kriv i režim koji ga je podržavao,

Marović: Iznenadili smo Beograd “Za Beograd je bilo iznenađujuće Mesićevo i moje izvinjenje. Ono je bilo rezultat mog i Mesićevog dogovora, i procjene da je trenutak da se napravi takav korak upravo prilikom njegove posjete Beogradu, odnosno Srbiji i Crnoj Gori. U Sarajevu sam to uradio sa dubokim osjećajem žaljenja za svu patnju i tragediju jedne zemlje”, ističe Svetozar Marović za DN.

ali je na onima koji su ga naslijedili bilo da učine ovaj odlučan korak.

Moramo reći da je trebalo vremena da oni dožive katarzu. Srbija je kao Njemačka krenula u ostvarenje nedostižnih ciljeva, i drago mi je što je došlo do ovog izvinjenja, kaže Mesić za Dnevne novine.

Nikolić je drugi predsjednik Srbije koji se izvinio za zločine počinjene tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Za zločine koje su počinili pripadnici srpskog naroda u BiH izvinio se Boris Tadić, tokom posjete Sarajevu 6. decembra 2004. U junu 2007. Tadić se izvinio i građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u proteklom ratu.

Mesić ističe da su bile pogubne poruke koje je Milošević upućivao Srbi-

ma, poput one da će svi živjeti u jednoj državi.

“To je dokaz da je želio veliku Srbiju, i da ga nije mnogo interesovalo da očuva Jugoslaviju. Očekivali smo da će demokratske snage koje su ga naslijedile na čelu Srbije lakše naći zajednički jezik sa državama u okruženju i da će se lakše uključiti u demokratske procese. Došli smo do toga da se jedan vojvoda, odnosno ljudi koji nose četničke titule, izvinjavaju za zlodjela. To je dobro”, kaže Mesić.

Mesić i predsjednik nekadašnje Srbije i Crne Gore Svetozar Marović su 10. septembra 2003. u Beogradu uputili u ime građana svojih zemalja međusobna izvinjenja.

Marović se potom 13. novembra 2003. godine u Sarajevu izvinio “za svako zlo ili nesreću koju je bilo ko u BiH pretrpio zbog SCG”.

Marović danas ističe da su izvinjenja pogled u budućnost. On za naš list naglašava da su to “činjenja za budućnost, ali ne da bi se zlo zaboravilo, nego da prošlost ne bi bila teret budućnosti”.

“Izvinjenja su bila tačka pobjede

nad prošlošću, koju je svako imao za sebe kao svoju herojsku pobjedu.

Pobijedilo je saznanje da prošlost ne može biti bolja, ali da može budućnost i da su svi bili zaduženi da rade za dobro svih, počev od najbližih”, kaže Marović za Dnevne novine.

Za stradanja u ratu u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika, u

junu 2000. godine izvinio se i Milo Đukanović.

I predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istog dana uputio je riječi izvinjenja, kada je sa Tadićem posjetio Paulin Dvor kod Osijeka. Josipović se izvinio u aprilu 2010. u Sarajevu za učešće Hrvatske u politici koja je pokušavala da podijeli Bosnu i Hercegovinu.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović 1. novembra 2010. izvinio se za “svakog nevinog čoveka koga je Armija BiH ubila”.

Spasimo što spasiti možemo “Iznenadili su me neki ljudi iz Beograda, koji su bili na čelu najradikalnijih snaga, a koji sada drugačije djeluju. Dobro je da sve što se dogodilo i u Srebrnici i na Kosovu, sada mogu konstatovati oni koji nijesu bili u demokratskim procesima. To pokazuje da pokušavaju spasiti što se spasiti može”, kaže Mesić.

4

Politika

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

KO ĆE U SKUPŠTINU

Vuković: To su sitne prevare opozicije ISTINOMJER

Mandić i Lazović se brzo predomislili

Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić nije ispunio obećanje da će tražiti skraćenje himne, dok je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović bio nedosljedan kada je kazao da se protivi povećanju PDV-a, pokazala je analiza “Istinomjera”.

Mandić je 7. novembar 2012. kazao da su stavovi Nove o promjeni himne dobro poznati.

“Zna se da ćemo uskoro krenuti u proceduru izmjene himne, tražićemo njeno skraćenje za dvije strofe, one koje je napisao fašista i ratni zločinac Sekula Drljević, i to je naš politički stav”.

Međutim, ni pola godine kasnije, u Skupštini nije pokrenuta procedura za izmjenu himne potvrđeno je “Istinomjeru” u Odjeljenju za odnose s javnošću Skupštine Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je 17. aprila na tele-

viziji ‘Vijesti’ istakao da će Crna Gora, da bi očuvali finansijsku stabilnost, morati da uzme kredit od Svjetske banke od 50 miliona eura uz pet godina grejs perioda na 20 godina i da je uslov za taj kredit povećanje PDV. Potpredsjednik Vlade je, govoreći krajem 2012. o mogućnosti povećanja PDV-a, bio prilično izričit u svome nepristajanju na takvu mjeru, navodi “Istinomjer”.

Lazović u u svojoj posljednjoj izjavi nije ponovio ono što je kazao tri i po mjeseca ranije, već je ispoljio znatnu dozu fleksibilnosti i razumijevanja za predlog da stopa PDV bude povećanja. Imajući u vidu da se stav Lazovića o mogućnosti povećanja stope PDV u međuvremenu prilično izmijenio, ‘Istinomjer’ njegovu posljednju izjavu s tim u vezi ocjenjuje nedosljednom”.

M.D.

MLADI DF

Teško do zaposlenja Mladi u Crnoj Gori koji nijesu članovi vladajuće koalicije se susrijeću sa brojnim poteškoćama, naročito pri zapošljavanju, poručili su predstavnici mladih DF Boris Pejović i Nikola Bajčetić njemačkom ambasadoru u Crnoj Gori Piusu Fišeru.

Oni su ambasadoru preda-

li ustavnu žalbu i materijalne dokaze koji, kako su istakli, ukazuju na grubo kršenje izborne volje građana i predočili neprofesionalnost državnih institucija, prilikom odluka na argumentovane prigovore, koje su podnijeli predstavnici opozicije.

CDT EVROATLANTSKE INTEGRACIJE

Građani malo znaju o NATO alijansi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pokrenuće projekat javnih konsultacija o unapređenju komunikacije Vlade sa građanima o evroatlanskim integracijama, ocjenjujući da oni o tome nijesu dovoljno informisani.

Predsjednik CDT-a Milica Kovačević, kazala je da je cilj projekta da se građani na pravi način informišu o evroatlantskim integracijama.

“Najviši Vladini zvaničnici govore o brzom priključenju Crne Gore NATO savezu kao nečemu što je izvjesno. Sa druge strane, već neko vrijeme istraživanja pokazuju da trećina građana nema stav o NATO”, kazala je Kovačević.

Ona je najavila da će CDT narednih mjeseci nastojati da se komunikacija na temu NATO unaprijedi. Koordinator projekta Ivana Drakić rekla je da je cilj projekta da otvaranjem procesa postignu participaciju svih zainteresovanih strana, obuhvate sve dobre ideje i formulišu preporuke koje će uputiti Vladi.

“Analiza i formiranje preporuka za Vladu će biti nastavlje-

ni u okviru radnog tima sastavljenog od stručnjaka i aktivista u oblasti evroatlanskih integracija i komunikacija“, kazala je Drakić.

Ona je navela da radni tim, pored CDT-a, čine predstavnici nevladinih organizacija, Vlade, medijski radnici i ekspert za komunikacije. „Preporuke će biti formirane i uz konsultacije sa širom javnošću pa pozivamo građane da daju sugestije putem mejla, veb sajtova CDT-a i Info Centra i društvenih mreža Fejsbuk /Facebook/ i Ona je dodala da će u okviru projekta, CDT organizovati sastanke kako bi se konsultovali sa predstavnicima medija koji nisu učestvovali u radnom timu.

“Pobrinućemo se da temu komunikacije sa građanima tokom evroatlasnkih integracija medijski pokrijemo”, rekla je Drakić.

Ona je poručila da dobra Vlada treba da sluša građane i da ne donosi odluke dok se ne kosultuje sa njima. Projekat će finansirati Ambasada Velike Britanije.

M.D.

Odgovor Ranka Krivokapića na zahtjev opozicije koji se odnosi na usvajanje posebnog zakona u Skupštini Crne Gore, kojim bi se rezultati predsjedničkih izbora proglasili nevažećim, političari i analitičari tumače različito. Jedni vjeruju da je takva odluka SDP-a procedura koja se mora poštovati, dok drugi smatraju da je to pokušaj da se Demokratski front “namami” nazad u parlament.

Poslanik DPS-a Miodrag Vuković smatra da se niko ne može pokušati nekom sitnom prevarom da namami onoga drugoga da prihvati da promijeni ponašanje i odustane od svog stava.

“Mišljenje predsjednika parlamenta i bilo kog člana parlamenta izneseno povodom posljednjih političkih događaja koji su vezani za ovu instituciju doživljavam kao njihovo autentično viđenje situacije i problema koje treba riješiti, a nikako kao mogućnost sitnog namamljivanja da Demokratski front uđe u parlament”, kaže Vuković.

On tvrdi da je odluka DF-a da ne uđe u parlament politički neodgovorna.

To je klasična politička destrukcija, ona je odbačena od parlamentarne većine.

Kolege iz DF-a demonstriraju neko svoje viđenje parlamentarne de-

mokratije, misleći da će time poštovati nešto na čemu insistiraju. Ne vjerujem da će u tome uspjeti, istakao je Vuković.

On je dodao da međunarodna zajednica ima razumijevanja za njihove zahtjeve u smislu da ih treba tretirati u parlamentu i kroz procedure pozivaju ih da prestanu da se ponašaju neozbiljno.

“Neka prestanu da se ponašaju kao dijete koje plače tražeći da mu vrate njegove igračke nego neka se vrate u parlament, u instituciju gdje se može razgovarati o svim tema-

Nema volje za novi zakon Politički sociolog Srđan Vukadinović vjeruje da predlog SDP-a više podrazumijeva formalno-pravnu, nego suštinsku stvar “To je kompleksno pravno pitanje i procedura koja se mora poštovati”, rekao je Vukadinović.

On smatra da je problem što ne postoji politička volja za donošenje takvog zakona jer većinu u parlamentu ima vladajuća koalicija.

“Lex specialis se može donijeti, ali očito je da ni Evropa nije za to jer i Evropska komisja i Parlamentarna skupština Evrope smatraju da se stvari moraju riješiti u institucijama”, kazao je Vukadinović.

On ističe da odgovor SDP-a ne mora značiti “namamu”, iako u pozadini

to može imati takvo značenje, ali ukoliko bi to bilo tako to bi stvorilo neke druge ozbiljnije probleme po funkcionisanje koalicije.

“SDP bi u parlamentu samo poslužio za neke kratkoročne interese koje bi imala opozicija, a o nekim dugoročnim zahtjevima teško da bi se računalo na SDP,kao nekog partnera opozicije”, rekao je Vukadinović, dodajući da bi u takvoj situaciji opozicija bila i te kako marginalizovana.

“SDP teško da može dobiti poziciju onakvu kakvu ima sa DPS-om, tako da na prvi pogled može se steći utisak kao da je to neko navlačenje, jer nije lako napraviti taj lex specialis zbog kompleksnosti samog tog pitanja”, zaključio je Vukadinović.

ma”, kazao je Vuković.

Ovdje se ne radi o prevari i namamljivanju, a to što rade ljudi iz DF-a je krajnja posljedica propalog projekta započetog prije godina i godina, dokaz promašene političke investicije u pokušajima da se zaustavi Crna Gora, smatra on, dodajući da ni članovi Evropskog parlamenta nemaju gram razmijevanja za suludu političku igru opozicije.

Analitičar Andrija Đukanović kaže da je odgovor Ranka Krivokapića pokušaj da se DF “namami” u parlament.

“Sumnjam da SDP razmišlja da podrži taj eventualni zakon o poništavanju izbora, iako bi to možda bilo logično na osnovu njihovih stavova o izborima i ustavnosti kandidata Vujanovića”, rekao je Đukanović.

On smatra da je spremnost SDP je da razgovara o izboru tužioca i o aferi “Snimak” određeno uvođenje opozicije u parlament gdje svaka dalja priča o bojkotu gubi smisao, a topi se podrška za vaninstitucionalnu borbu opozicije.

“Viđećemo kako će DF odgovoriti na ovu “ponudu” Krivokapića. Mislim da je opozicija trenutno u teškoj poziciji s obzirom na nejedinstvo i na to da su svi značajni međunarodni faktori priznali pobjedu i čestitali Vujanoviću. Bojkot se ne smatra nepoželjnim sredstvom borbe i sve je teže opoziciji da izgura svoje stavove”, kazao je Đukanović.

J.Đurišić

EVROPSKI PARLAMENTARCI PORUČILI

CrnogorskoTužilaštvo da ispita aferu Snimak Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore, preporučio je crnogorskom Tužilaštvu da ispita aferu Snimak. Na konferenciji predsjednika Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za odnose sa Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom, Eduarda Kukana i predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića ocijenjeno je da je rasprava bila otvorena, demokratska i da su preporuke usaglašene gotovo punim konsenzusom.

Krivokapić je kazao da je potrebno vraćanje povjerenja u institucije.

“Ako druge institucije ne budu radile svoj posao, a neke su veoma direktno prozvane, kao Tužilaštvo, parlament sam ne može istragu o aferi Snimak dovesti do punog rezultata, kazao je on, navodeći da demokratija ne može funkcionisati samo u pojedinim djelovima, odnosno da ona ne smije imati crne tačke.

Kukan je ponovio stav Brisela da bojkot institucija nije način da se riješe politički problemi i aktivno-

sti. Komentarišući da li misli da su predstavnici Demokratskog fronta čuli njegove preporuke, Kukan je rekao da “nije doktor radiologije da može da provjeri da li je poruka došla do njihovih srca”.

“Imali smo otvoren dijalog, ja

sam njih čuo, a vrijeme će pokazati da li su i oni mene”. Kukan je iznenađen načinom na koji su predstavnici Fronta njihov razgovor interpretirali.

“To nije način kako to rade ozbiljni političari. Bio sam iznenađen”.

Zahtjeve nije uputio samo DF Zahtjeve sa građanskog protesta u Podgorici nije uputio samo DF, nego svi koji su učestvovali u organizaciji skupa, pa je i odgovornost za buduće korake zajednička, poručio je funkcioner tog političkog saveza Goran Danilović.

Danilović je kazao da su protest organizovali Građanski i Izvršni odbor u kojima su, kako je naveo, predstavnici najšire demokratske javnosti, predvođeni opozicionim partijama.

On je kazao da su tendenciozne i zlonamjerne informacije koje su juče plasirali “pojedini podgorički mediji tradi-

cionalno nenaklonjeni opoziciji”, da je DF, nakon isteka roka od deset dana, odustao od zahtjeva i budućih protesta.

On je rekao da organizatori protesta još nijesu dobili sve tražene odgovore od institucija i pojedinih političkih subjekata na čije adrese su zahtjevi upućeni.

“Kada se to dogodi, nadamo se u narednih nekoliko dana, pa makar bili i praznici, očekujemo da napravimo međusobne komunikacije i konsultacije, prije svega u okviru Građanskog i Izvršnog odbora protesta, i odlučimo na koji način ići dalje”, naveo je Danilović.

Politika

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

5

UPOZORENJE IZ EU

Kacin: Crna Gora plaća saradnju sa Deripaskom Politička elita treba da se u potpunosti posveti borbi protiv korupcije Miraš Dušević

B

ez borbe protiv korupcije nema stranih ulaganja iz EU, poručuju evropski parlamentarci. Jedan od njih, Jelko Kacin poručuje da bi Srbija prije Crne Gore mogla otvoriti poglavlja 23 i 24. No, iz Brisela poručuju da nije važno šta priča neki evropski parlamentarac. Validne su jedino analize o napretku koje objavljuje EK.

Evropski parlamentarac Jelko Kacin poručio je da bi Srbija mogla prije Crne Gore otvoriti poglavlja 23 i 24. a za Dnevne novine kaže da ova izjava nije lobiranje za integracijski put Srbije, već samo realno stanje stvari na terenu.

“Nemojte se iznenaditi ako vas Srbija pretekne što se tiče poglavlja 23 i 24. U Srbiji imaju koordinatora koji prisiljava institucije da koordiniraju aktivnost i rezultati su evidentni. Moglo bi se desiti da Srbija prva otvori poglavlja 23 i 24”, rekao je on.

Kacin je, ističući da je Crna Gora kroz saradnju sa Olegom Deripaskom platila životnu školu, rekao da bez borbe brotiv korupcije nema stranih ulaganja iz EU. Poslanik EP rekao je da treba ohrabriti institucije da rade posao za koji su plaćeni, a ‘ako su plaćeni

previše, treba postaviti pitanje odakle i zašto’.

Prema riječima Kacina, politička elita treba da se u potpunosti posveti borbi protiv korucije i kriminala, jer bez toga nema stranih investicija.

“U Srbiji su rezultati očigledni, a javna podrška borbi protiv korupcije sve je veća i veća. Time su pokupili toliko poena da su kasnije mogli da parafiraju sporazum sa Prištinom”, poručio je evropski parlamentarac.

Riječima da Srbija možda prije nas otvori dva najznačajnija poglavlja, Kacin je, kako kaže za DN, htio da podvuče značaj dinamike i dubine reformi, sistematičnosti u jačanju institucija, a sve u želji da ‘probudim Crnu Goru i njenu političku elitu, da još više i brže krenu i napreduju’.

LIBERALNA PARTIJA

Pitanje izbora je davno završeno

Onog trenutka kad je Državna izborna komisija proglasila konačne rezultate predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Filip Vujanović, za Liberalnu partiju je tada stavljena tačka na izbore, poručio je prvi čovjek LP Andrija Popović.

On je poručio Demokratskom frontu da će imati njihovu podršku u vezi sa aferom Snimak i izborom Vrhovnog državnog tužioca.

To je ujedno i odgovor na zahtjeve DF-a upućene sa građanskog protesta 20. aprila u Podgorici.

Podsjećamo, organizatori protesta zatražili su od lidera svih stranaka parlamentarne većine poništavanje rezultata predsjedničkih izbora i raspisivanje novih, procesuiranje afere Snimak i pokretanje parlamentarne istrage o njoj, kao i izbor VDT-a dvotrećinskom

većinom.

“LP poštuje državne institucije, jer one imaju legitimitet. Za nas su izbori završeni konačnim proglašenjem izbornog rezultata od strane Državne izborne komisije”, rekao je Popović.

Prema njegovim riječima, LP slično misli kao i DF kada su u pitaju zahtjevi u vezi sa aferom Snimak i izborom VDT. “DF će vjerovatno imati našu podršku, s tim što mislimo da će se teško izabrati VDT dvotrećinskom većinom, ako se ne uspije, naša razmišljanja će ići na tropetinsku većinu, 60 odsto”, kazao je on.

Popović je ocijenio da će od izbora VDT značajno zavisiti dalja budućnost Crne Gore.

“LP će podržati osobu koja je časna, hrabra, stručna, politički neutralna”.

“O kapacitetima Srbije mora odgovarati i uvjeravati druge samo sama Srbija. Iako o njoj izvještavam, Srbiju ne predstavljam, ali koristim njen napredak kako bi motivisao i druge zemlje u regionu”.

Evropski parlamentarac kaže da za Crnu Goru nema kočnica na integracijskom putu, ali poručuje da su komplikacije oko predsjedničkih izbora prilika, povod i razlog, da se krene odlučnije i brže ka Evropskoj uniji.

“Princip regate podstiče sve sudionike i motiviše javnost svih drža-

va regiona da za svoje ekonomije obezbijede više i bolje, u što kraćem periodu”.

Poslanici Evropskog parlamenta poručili su crnogorskim kolegama da parlament može još puno da uradi i ocijenili da institucije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije moraju bliže da sarađuju.

Važna je analiza, ne nečije želje Političari (bez obzira odakle stigli) mogu pričati što im je volja, hvaliti ili kuditi, obećavati brda i doline. No, činjenice iz analize napretka dijagnoza su stanja. Dakle, proces proširenja odvija se u striktno definisanim granicama, uz poznate uslove. Crnogorski pregovori dobro napreduju. Sa time se slažu svi sagovornici Dnevnih novina u EU. Izrečene su i javne pohvale tehničkom procesu, u ovoj fazi scre-

eninga odvojenom od svake politike.

To što jedan evropski parlamentarac obećava brzinu Srbiji i hvatanje priključka jedna je od olako datih izjava, bez uporišta u realnosti. Timovi pregovarača u Beogradu zaista mogu biti odlično spremni za sve finese procesa screeninga – no do početka pregovora EU mora usvojiti potrebnu dokumentaciju, prvenstveno osmisliti pregovaračke okvire. Oni će, između

ostaloga, sadržavati i po Srbiju bolne korake priznavanja činjenice da je Kosovo samostalna država. I normalizaciju odnosa. Dakle, izjavama se ne treba pridavati prevelikog značaja, ni kad su hvale niti kad su kritike. Čak ni kada su dobronamjerni savjeti. Koliko je neka država spremna i kako napreduje pokazuje izvještaj Evropske komisije, a ne nikako izjava nekog evropskog parlamentarca.

6

Globus

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

GODIŠNJICA INterNetA

Dvadeseti rođendan Mreže ŽENEVA -Na jučerašnji dan, 1993. godine CERN je izdao saopštenje da je napravio “World Wide Web” tehnologiju dostupnu potpuno besplatno. Britanski fizičar Tim Berners Li osmislio je “Mrežu” (The Web) u CERN-u 1989. Ovaj projekat koji je on nazvao “World Wide Web” originalno je nastao kako bi pokrio potrebe razmjene informacija između fizičara na univerzitetima i institutima širom svijeta. “Nema dijela društva koji nije izmijenjen izumom nastalim u laboratoriji, internetom”, kaže Rolf Hojer, generalni direktor CERNa. “Od istraživanja do obrazovanja, web mijenja oblik našeg komuniciranja, rada, inovacija i života. Internet je moćan primjer toga kako naučna istraživanja donose korist cijelom čovječanstvu”. ● Rađanje inteRneta Marta 1989. britanski fizičar Tim Berners Li napisao je predlog za razvoj sistema za distribuciju informacija za fizičare i inženjere CERN-a.

On je opisao način za upravljanje informacijama o akceleratorima i eksperimentima u laboratoriji koristeći sistem povezanih dokumenata i dostupnim putem interneta. Njegov supervizor Majk Sendal napisao je “nejasno, ali interesantno” na prvoj strani predloga i tim riječima dao zeleno svijetlo revoluciji u razmjeni informacija. Berners Li videjo je radnu strukturu CERN-a kao “mrežu” čiji spojevi evoluiraju vremenom. Veliki kolaborativni projekti u CERN-u poput Velikog sudarača elektrona i pozitrona, preteče Velikog hadronskog sudarača, stvarali su ogromne količine informacija koje su morali biti dostupni velikom broju ljudi. Ono što je bilo potrebno, napisao je Berners Li, bio je “bazen informacija koji može da raste i evoluira sa organizacijom i projektima koje opisuje”. ● inteRnet i hipeRtekst Internet je 1989. već bio “zreo” set proto-

kola koji je omogućavao prenos podataka između i unutar različitih mreža u malim “paketima”. Internet je korišćen kao osnova za email i sisteme premještanja fajlova, poput tada popularnog Gophera. Tada se rodila ideja o hipertekst sistemima koji bi predstavljali vezu između različitih dokumenata. HyperCard za Apple Macintosh bio je popularan rani primjer rada hipertekst sistema koji je sadržao linkove između “kartica”. Belgijski inženjer Robert Kalio pridružio se WWW projektu i uskoro postao njegov najveći zaštitnik, boreći se za sredstva za njegovo razvijanje. Mali tim studenata pridružio im se tokom narednih nekoliko godina radeći na privremenim ugovorima kako bi doprinijeli razvoju kodova i protokola. ● pRvi sajt Prvi sajt na CERN-u i u svijetu, posvećen je World Wide Web projektu, a za hosting je bio zadužen Berner Lijev računar NeXT. Sajt je opisao glavne mogućnosti interneta - kako pristupiti dokumentima drugih ljudi i kako podesiti sopstveni server. Iako je NeXT mašina – originalni internet server – još u CERN-u, prvi sajt više nije aktivan. Kako bi obilježili godišnjicu objavljivanja dokumenta koji je web tehnologiju učinio dostupnom cijelom svijetu, CERN pokreće projekat povraćaja prvog sajta i čuvanja digitalnih podešavanja koja su povezana sa rađanjem interneta.

● UniveRzalni bRowseR (pRetRaživač) Sajt je kao telefon; ako postoji samo jedan, od njega nema velike koristi. Berner Lijev tim morao je da napravi server i softver za browser kako bi ljudi mogli da podešavaju sopstvene sajtove. NeXT sistemi bili su daleko napredniji od kompjutera koje su ljudi imali, pa je za distribuciju bio potreban daleko manje sofisticiran softver. Do proljeća 1991. završeno je testiranje univerzalnog browsera koji je omogućavao ljudima pristup internetu, bez obzira na to koji računarski sistem imaju. Browser je dizajniran da radi jednostavno upisivanjem komandi. Nije bilo miša ni grafika, ali je omogućavao svima pristup internetu. Berners Li takođe je podesio sistem tako da ljudi koji nemaju browser mogu da surfuju mrežom, prosto slanjem mejla CERN serveru sa web adresom (URL). U povratnom mejlu dobijali su sadržaj URL.

● “eksplozija” MReže

World Wide Web dobio je source code 30. aprila 1993. i bio je dostupan svima.

Ljudi su počeli da postavljaju svoje servere i sajtove, a do kraja 1993. bilo je više od 500 poznatih servera, a WWW zauzimao je jedan procenat internet saobraćaja. To je u to vrijeme bilo mnogo (ostalo su činili mejlovi i prenos fajlova). Dvadeset godina od tad, procjenjuje se da postoji 630 miliona sajtova.

Top ten hacking countries Ten countries, topped by China, accounted for three-quarters of the world’s computer attacks during the last quarter of 2012, according to Akamai Technologies

ATTACK TRAFFIC By source IP address, not attribution 2012 Oct-Dec 41% 1 China 2 United States 10% 4.7% 3 Turkey 4.3% 4 Russia 3.7% 5 Taiwan 3.3% 6 Brazil 2.8% 7 Romania 2.3% 8 India 1.6% 9 Italy 1.4% 10 Hungary Other 25% Source: Akamai

Jul-Sep 33% 13% 4.3% 4.7% 4.5% 3.8% 2.7% 2.5% 1.7% 1.4% 28%

© GRAPHIC NEWS

Globus

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

7

BEZ DOGOVORA

Nema sloge između Vlade i kosovskih Srba Predstavnici Srba sa sjevera Kosova traže ocjenu ustavnosti briselskog sporazuma, pa referendum

B

EOGRAD - Jučerašnji sastanak predstavnika Srba sa sjevera Kosova i Metohije sa predstavnicima Vlade Srbije završen je bez dogovora.

Srbi sa Kosova tražili su ocijenu ustavnosti briselskog sporazuma, pa referendum. Srbija nema vremena da mjesecima razmatra ovo pitanje, jer bi to zemlju dovelo u tešku situaciju da ne može da sprovodi sporazume koje smo prihvatili, upozorio je premijer Dačić.

Premijer Srbije je naveo da eventualni referendum o briselskom sporazumu nema smisla, jer je očigledno da Srbi sa Kosova ne bi prihvatili većinski rezultat.

“Nemamo vremena da mjesecima razmatramo, jer nas to dovodi u tešku situaciju da ne možemo da sprovodimo prihvaćeno. Vlada neće promijeniti kurs. Nastavićemo da vodimo zemlju u pravom smjeru”, poručio je Ivica Dačić.

Predstavnici Srba sa sjevera Kosova poručili su za stolom da u ovom trenutku referendum o sporazumu s Prištinom “nije najbolja opcija”, a da bi prioritet trebalo dati odluci Ustavnog suda o tom dokumentu. Novi sastanak o ovoj temi zakazan je za 7. maj.

Dačić je istakao da sporazum mora da se primjeni, da Vlada raspolaže mehanizmima za to, ali da ih neće upotrijebiti jer želi dogovor.

“Ukinemo plate i radna mjesta i nema paralelnih institucija. Ali mi to nećemo, već hoćemo dogovor sa Srbima sa Kosova. Ako sada propustimo priliku za politički dogovor, više nećemo imati o čemu da razgovaramo. Sporazum mora da se sprovede, samo je pitanje hoćemo li to zajednu da uradimo”, rekao je Dačić.

Srpski premijer je ocijenio i da se ovdje više ne radi o interesima građana, već o političkoj kampanji u kojoj Vlada neće da učestvuje.

“Jasno je da za njih referendum nije opcija. Očigledno je da su ocijenili da narod Srbije drugačije misli. Uvjeren sam da Vlada ima većinsku podršku naroda, a to pokazuju i sva istraživanja javnog mnjenja. Ako je to tako, niko nema prava da vuče dalje Srbiju u propast”, rekao je Dačić, dodavši da su vlada i skupština podržali sporazum i da

se on može zamijeniti jedino referendumom. Premijeru Ivici Dačiću i prvom potpredsjedniku Vlade Aleksandru Vučiću su Srbi sa sjevera i ranije iznijeli stav da nisu saglasni sa sporazumom, poslije čega se govorilo o opciji referenduma, ali samo uz uslov jedinstva. Sastanak na kome se očekivao odgovor na taj uslov, koji podrazumjeva zajedničko sprovođenje jedinstvene politike nakon referenduma, trajao je oko tri sata, ali je ipak završen bez dogovora. Referendum bi koštao između sedam i osam miliona eura i bio bi gubljenje vremena, energije i resursa, ukoliko ne bi doprinio da kosovski Srbi prihvate sporazum i da rade na njegovoj implementaciji, smatra ministar Rasim Ljajić.

“Sporazum je neprihvatljiv, jer ugrožava vitalne interese Srba, a plan za sprovođenje još je gori jer u potpunosti urušava sve i jer je očigledno da iza toga ne stoji dobra namjera”, rekao je predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća sjevernog Kosova i Metohije Milan Ivanović.

Iz vlasti su ranije poručili da žele da se pitanje referenduma što prije riješi i da bi on mogao da bude raspisan 15 dana poslije postizanja dogovora sa Srbima s KiM.

S druge strane je stigao odgovor da “ne treba brzati”, ali i zahtjev da predstavnici Srba imaju ključnu ulogu u definisanju referendumskog pitanja. Na sastanak s Vučićem i Dačićem došli su zamjenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Krstimir Pantić, predsjednici četiri opštine sa sjevera Kosova i načelnik Kosovsko-mitrovičkog okruga Radenko Nedeljković.

7.

maja

održaće se sljedeća runda pregovora Predstavnici Srba sa Kosova stižu na sastanak u Vladu Srbije

DŽEJMI ŠEJ:

NATO žali zbog civilnih žrtava 1999.

NOVI TRAGOVI

Ženski DNK na bostonskoj bombi BOSTON - Agenti FBI pronašli su ženski DNK na ostacima jedne od bombi kojima je izvršen napad na bostonskom maratonu, a pretresena je i kuća udovice ubijenog bombaša. Kako je za “Vol strit džornal” rekao izvor blizak istrazi, ostaci DNK nisu siguran pokazatelj da je u slučaj umiješana ženska osoba, ali su ipak uzeti uzorci ženskih osoba bliskih dvojici bombaša, čečenskoj braći Tamerlanu i Džoharu Carnajevu.

“Genetski materijal možda pripada ženskoj osobi koja je bila u prostoriji u kojoj su izrađene bombe, ali je moguće i da je u pitanju DNK radnice u prodavnici u kojoj je kupljen materijal, ili čak nekog od ranjenih u napadu”, naveo je izvor. Bi-Bi-Si je javio da su

agenti u sklopu istrage pretresli kuću Ketrin Rasel (24), udovice Tamerlana Carnajeva, koji je zajedno sa bratom Džoharom osumnjičen za napad u kom su poginule tri osobe, a povrijeđeno više od 260 osoba.

Osim DNK uzorka Raselove, agenti su iz njene kuće na Roud Ajlendu iznijeli i nekoliko vreća sa materijalom koji bi mogao da posluži kao dokaz u slučaju protiv braće Carnajev. Kako je saopštio advokat koji zastupa Raselovu, ona “u potpunosti sarađuje sa istražnim organima”. Tamerlan Carnajev ubijen je u okršaju sa policijom u cjelodnevnoj jurnjavi u okolini Bostona, poslije koje je uhapšen njegov teško ranjeni brat.

BEČ - NATO je 1999. godine vjerovao da će operacija bombardovanja Jugoslavije trajati svega 48 sati, a ne 78 dana, tvrdi tadašnji portparol Alijanse Džejmi Šej. Šej - poznat i kao tvorac fraze “kolateralna šteta” - smatra da je ta akcija NATO bila uspješna, iako je mogla biti i uspješnija, a danas žali zbog grešaka, odnosno civilnih žrtava, riječima da su “takve stvari za žaljenje i sramne”.

“Odbacujem odlučno da je bilo koji takav napad bio namjeran.

To su bile stravične greške. Imamo problema da iz vazduha uvijek savršeno identifikujemo ciljeve”, rekao je on u intervjuu bečkom dnevniku “Prese”. Kao portparol, kaže, morao je brzo da objasni šta se dogodilo, ali je često predugo trajalo dok je od vojske dobio potrebne informacije, ponekad i nekoliko dana.

“U jednom modernom medijskom svijetu, to je presporo. Morali smo biti bolje pripremljeni za tako dugu NATO operaciju, ali na kraju smo bili profesionalniji nego na početku intervencije”, dodao je. Po njegovom mišljenju, bilo je mnogo stvari koje su dobro prošle i na Kosovu je Meta koja i danas podsjeća na bombardovanje: Zgrada Generalštaba Vojske Jugoslavije u Beogradu

brzo intervenisano, a “strava u Bosni” predugo je gledana s distance.

“Izvukli smo pouke iz Srebrenice i na Kosovu nismo prazno prijetili kao prethodno u Bosni. Da li je Kosovo bio savršena intervencija ne. Ali je bila bolja od Bosne”, uveren je Šej.

Po njegovim riječima, masovna protjerivanja na terenu počela su još prije intervencije NATO, a 100.000 ljudi je interno raseljeno. Srpske snage su, tvrdi, prije intervencije NATO počele protjerivanja, pa bi broj žrtava na Kosovu bio mnogo veći bez operacije NATO-a, zaključuje Šej.

“Ako neko kao Slobodan Milošević kontroliše događanja na terenu, onda se ne može diktirati šta se događa. Morali smo predvidjeti kako će Milošević reagovati na NATO intervenciju. On je protjerao kosovske Albance i niko nije bio pripremljen na navalu izbjeglica. To je bila ogromna kriza za Makedoniju i Albaniju”, rekao je. Šej je dodao da je sada poznato da je iza kulisa bilo razgovora između više zemalja o mogućoj kopnenoj intervenciji, koja bi bila logičan dalji korak, ali da u NA-

TO nije bilo takve zvanične odluke.

“Vjerujem da je Milošević strahovao od kopnene intervencije. On je vjerovao da je bolje da napusti Kosovo sa većinskim djelom netaknutom vojskom, nego da je šalje na NATO”, naglasio je on, dodajući da su SAD uspjele dobro da uključe Rusiju, koja je preporučila Miloševiću da je vrijeme da prestane. Upitan o efektivnosti NATO bombardovanja i činjenice da je manje nego što se prikazivalo uništena vojna oprema jugoslovenskih snaga, Šej je rekao da u konfliktima treba posebno biti oprezan sa statistikama. Podaci dobijeni od satelita ili od pilota nisu uvijek precizni, ali je tehnologija, od rata na Kosovu, u ovoj oblasti mnogo poboljšana.

NATO se, po njegovim riječima, u međuvremenu promijenio, i moderne snage su naučile da sarađuju sa civilnim organizacijama, kao na primjeru Kosova, gdje NATO vodi KFOR i tijesno sarađuje sa Euleksom. Tokom 78-dnevnih NATO napada na SRJ, od 24. marta do 10. juna 1999, stradalo je skoro 3.000 ljudi, a materijalna šteta procijenjena je na desetine milijardi dolara.

Ekonomija

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

9

Kombinat preživio SKUPŠTINA

Poslanici juče raspravljali duže od osam sati o sudbini najveće crnogorske fabrike Nemanja Lacman

K

ombinat alumnijuma nastaviće sa proizvodnjom, odlučila je skupština Crne Gore. intervencijom lidera snp-a na sjednici odbora za ekonomiju usvojeno je da prenos akcija sa CeaC-a na državu bude obavljen bez nadoknade po bilo kom osnovu i tereta za budžet i građane. skupština bi trebalo da formira do 20. maja stručni tim sastavljen od domaćih i stranih eksperata koji bi do 20. oktobra podnio parlamentu na usvajanje studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije u Crnoj Gori. vrlo dinamična, na momente i bučna rasprava obilježila je rješavanje “najvažnijeg ekonomsko-socijalnog pitanja Crne Gore”. na jednoj strani dps i vlada, snp između, dok sdp protiv zaključaka. dug za struju, najvjerovatnije, pašće na teret države.

Na početku skupštinske rasprave o predlogu zaključaka za opstanak ili gašenje Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), ministar ekonomije Vladimir Kavarić je saopštio da je Vlada preuzela sve pravne radnje da se ugovor raskine i u tom dijelu Vlada je definisala tri modela.

“Prva opcija je da Vlada preuzme KAP uz dogovor sa EN+grupom, ali pod uslovom da Rusi besplatno i bespovratno ustupi akcije Vladi.

Druga opcija je stečaj, pri čemu bi troškovi bez struje iznosili na mjesečnom ili dvomjesečnom nivou četiri miliona eura. Posljednja mogućnost je ponuda turske kompanije Tošali, ali ona nije na listi prioriteta zbog koncesije o formiranju rudokopa u Maoču”, rekao je Kavarić.

Prema njegovim riječima, za svaki projekat je zajednička činjenica da je neophodno riješiti pitanje snabdijevanja KAP-a električnom energijom.

“Neophodno je riješiti problem snabdijevanja električnom energijom. Zbog toga postoji mogućnost da Vlada preuzme dug KAP-a od 44 miliona eura. Sa druge strane, Elektroprivreda bi ponudila Vladi ugovor na snabdijevanje od šest godina”, kazao je Kavarić.

Međutim, poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović, tvrdi da zaključci Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i predlog Vlade nemaju ništa zajedničko.

“Odbor za ekonomiju i finansije je konstatovao da nema isplata dok se ne završi revizija poslovanja KAP-a. Izvještaj o reviziji o garancijama Državne revizorske insitucije (DRI) je katastrofalan za Vladu Crne Gore”, istakao je Damjanović.

On je saopštio da bi gašenje Kombinata koštalo najmanje 250 miliona eura, a još oko 100 miliona bi bilo potrebno kako bi se sanirala životna sredina.

Poslanik Bošnjačke stranke Almer Kalač optužio je Vladu i

Skupštinu prekinula odbojkaška utakmica Direktno zasijedanje najvažnije Skupštine od sticanja nezavisnosti kako su isticali pojedini poslanici, prekinuto je na drugom kanalu Javnog servisa zbog odbojkaške utakmice Budućnost-Luka Bar. Usred izlaganja poslanika Pozitivne Crne Gore, potpredsjednik parla-

menta Suljo Mustafić upozorio je poslanike da prenos više ne ide direktno i da je na programu odbojkaška utakmica. Nakon toga, napravljena je pauza od pet minuta, na kojoj je dogovoren nastavak Skuptišine, a nešto kasnije je opet uspostavljen i direktni prenos.

Skupštinu da snose posljedice jer se rasprava o sudbini KAP-a često odlagala, zbog čega se dug povećao za 12 miliona eura.

“Da smo u januaru raspravljali o KAP-u dug bi sada 12 miliona bio manji. Podsjećam da 130.000 eura iznosi dnevni trošak. Stečaj u firmi loša je stvar jer znamo kako su prošli drugi stečaji, radnici su na ulici, a slična situacija bi bila u KAP-u”, objasnio je Kalač.

Za loše stanje u državi poslanik SDP Damir Šehović optužio je rusku kompaniju CEAC koja je, prema njegovom mišljenju, dovela Crnu Goru na ivicu ponora.

“Država rizikuje da izgubi kontrolu, rizikujemo da postanemo kvazi država lobija i domaćih i stranih.

Nerealno je da ministar hoće da kupi za 272 miliona nešto što je prodao za 42 miliona. Predlog SNP još gora stvar jer bi oni da plate sve što je CEAC potrošio i ne traže raskid saradnje sa CEAC-om”, kazao je Šehović i dodao da će sve ovo biti za studente Ekonomskog fakulteta školski primjer naopake politike, koja je ukrala budućnost generacijama koje dolaze.

U ime poslanika SNP-a Srđan Miić se obratio ministru Kavariću i rekao da je političkoj partiji koju predstavlja važan svaki čovjek koji je zaposlen u KAP-u, te da se zbog toga odlučio na rizik spašavanja Kombinata.

“Gdje smo mi rekli da treba da se preuzme dug KAP-a? Ako Vi ministre kažete da može KAP iz svog poslovanja da izmiri 43 miliona, valjda je normalnije da to izmiri prema EPCG. EPCG nije oštećena jer im je neko iz Vlade omogućio da ne plaćaju poreze i doprinose, a oni prećutno isporučivali struju KAP-u”, zaključio je Milić.

Takođe, Milić je u burnom izlaganju podsjetio Kavarića da uzme u obzir da nema više subvencije struje privrednim kolektivima jer bi se kršila evropska agenda.

Sa druge strane, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić rekao je poslanicima da se u slučaju loše privatizacije KAP-a pokazala nemoć crnogorskih institucija da se odupru jednoj inostranoj

Molba preko Fejsbuka Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović juče je preko svog Fejsbuk profila “zamolio” Socijalističku narodnu partiju da povuče zaključak u vezi sa KAP-om.

“Bez imalo okolišenja, premišljanja, bez zadnje i skrivene namjere, sa odgovornošću za zajedničko političko djelovanje i rad opozicije koja je na korak do konačne pobjede nad Đukanovićevim režimom: MOLIM SNP CRNE GORE DA POVUČE SVOJE ZAKLJUČKE U VEZI SA KAP-om. Odgovornost je ogromna i imaće dalekosežne posljedice i po Crnu Goru i opoziciju”, napisao je Danilović je svom Fejsbuk proflu.

Demokratski front juče nije učestvovao u raspraravi o budućnosti Kombinata aluminijuma, jer je ta partija, nakon poraza na predsjedničkim izborima odlučila da bojkotuje rad Skupštine i skupštinskih radnih tijela.

kompaniji.

“Traži se od nas da vjerujemo u nešto što nikako ne može imati dobar kraj. Reći da mora da se održi robna proizvodnja u KAP-u da bismo imali robni izvoz isto je što i reći da su kolonije imale mnogo veći robni izvoz nego sada kada to nijesu kada. I da je mnogo bolje reći da su to kolonije, a ne slobodne države. To vam je ta logika stvari, a mi smo ovdje kao država u problemu”, rekao je Krivokapić.

Poslanici Pozitivne Crne Gore, tokom izlaganja, često su napominjali da neće podržati predloge jer smatraju da su im potrebna i određena ovlašćenja pored odgovornosti koja im je, kako smatraju iz te partije, stavljena u ruke.

“Morate nam ponuditi analizu gdje se nalazi Kombinat. Mi smo za nastavak proizvodnje u KAP-u, ali ne po svaku cijenu”, kazao je predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović. ● Kap po Kap strefi nas Kap Poslanik Pozitivne Crne Gore Dri-

tan Abazović, objašnjavajući trenutnu situaciju u društvu koju je prouzrokovao KAP, izlaganje je počeo rečenicom “Kap po kap strefila nas je kap kao društvo”. “Aktuelna situacija je silovanje ekonomije. Pitam se branimo li mi državu ili obraz premijera pred ruskim tajkunima. Neće zbog dugova KAP-a platiti premijer iz svoga džepa niti će prodati sat, nego će kao i do sada platiti narod”, rekao je Abazović. ● stečaj u Kap-u ili stečaj u državi Komentarišući izlaganja u Skupštini, poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao je da ako KAP ode u stečaj to će biti situacija koju više neće moći kontrolisati ni Vlada ni Skupština. Na njegovo izlaganje nadovezao se Damir Šehović koji je objasnio da stečaj u KAP-u ne bi bio loš po državu.

“Stečaj znači oslobođenje KAP-a i 400 miliona eura dugova. Ako se ne pripremimo za stečaj bojim se da nam se sprema stečaj u državi”, tvrdi Šehović.

10 Ekonomija

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

OCJENA

Neotplaćeni krediti najveći problem Lukić: To je problem koji treba rješavati aktivnim učešćem regulatora, izvršne vlasti i banaka TELEKOM

Dobit manja 17,3 odsto

Neto dobit Crnogorskog Telekoma u prvom kvartalu ove godine iznosila je 4,2 miliona eura, što je 17,3 odsto manje u odnosu na isti period prošle.

Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, Rudiger Šulc objasnio je da je za prva tri mjeseca kompanija poslovala u ekonomskom okruženju punom izazova, što je nastavilo pritisak na prihode i profitabilnost.

“Naši glavni faktori rasta ostali su nepromijenjeni i za-

dovoljni smo što možemo da istaknemo konstantan rast širokopojasnih servisa. Očigledno je da korisnici prepoznaju visok kvalitet i superiornost tih servisa, što je i rezultiralo povećanjem broja ADSL i IPTV korisnika”, kazao je Šulc.

Iz Crnogorskog Telekoma su saopštili da su prihodi u periodu od januara do kraja marta iznosili 25,1 milion eura, odnosno 5,7 odsto manje u odnosu na uporedni period.

I.C.

NIKPEK

Kupac odustao od pekare?

Radnici nikšićkog Nikpeka sastali su se juče sa predsjednikom Sindikata poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije, Veljkom Baošićem zbog nezvaničnog saznanja da je potencijalni kupac odustao od kupovine pekare. Iz Saveza sindikata (SSCG) su saopštili da su sastanak inicirali radnici zbog nezvaničnih saznanja koja su, kako se navodi, dobili od stečajnog upravnika Žarka Ostojića da je potencijalni ku-

pac odustao.

“Na sastanak su bili pozvani i Ostojić i predstavnik radnika, Vojo Mijušković, ali su svoje izostanke pravdali raznim razlozima”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija Mina-biznis.

Dogvoreno je da naredni sastanak, na koji će zvanično preko Privrednog suda biti pozvan Ostojić, kao i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Petar Ivanović, bude održan 14. maja.

I.C.

Najveći problemi crnogorskih banaka i cjelokupne ekonomije su nagomilani neotplaćeni krediti i spora realizacija sredstava obezbjeđenja sudskim putem, pri čemu su neophodne makroekonomske mjere koje generišu ekonomski rast, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Crne Gore Aleksa Lukić i glavni izvršni direktor Erste bank. On je dodao da banke u Crnoj Gori danas, kao i prethodnih godina, pred sobom imaju brojne izazove.

“Važnije od toga je da je sistem stabilan, a banke dovoljno snažne i kapitalizovane za pokriće eventualnih gubitaka. U prošloj godini je nastavljen trend pada obima kredita na nivou sektora, dok su depoziti ostvarili blagi rast”, rekao je Lukić u intervjuu za portal Bankar.me.

On je kazao da su neki od razloga takve situacije veliki broj blokiranih kompanija, visoka unutrašnja dugovanja, odlaganje investicionih projekata, nedostatak kvalitetnih projekata, visok udio sredstava kod banaka koja nijesu na raspolaganju tržištu zbog sporosti postupka naplate.

Poslovanje bankarskog sistema se, kako je poručio, ne može izdvojiti iz ukupnog ekonomskog ambijenta. Prethodni period su obilježile brojne mjere štednje, koje se sprovode i u ovoj godini, a prati ih povećavanje poreskih stopa.

Prema njegovim riječima, nagomilani neotplaćeni krediti su najveći problem, ali ne samo banaka, već cjelokupne ekonomije. To je problem koji treba rješavati aktivnim učešćem regulatora, izvršne vlasti i banaka. Ovo nije boljka samo našeg sistema, već širi problem koji je zahvatio i zemlje okruženja”, naveo je Lukić i objasnio da je takozvani “podgorički pristup” prva incijativa te vrste u Crnoj Gori.

On je smatra veoma važnom, jer može riješiti problem loših plasmana.

“Problem dužničkog začaranog kruga treba rješavati sistemski, a jedna od mogućih mjera je zakonsko definisanje rokova plaćanja, što su uvele neke zemlje okruženja.

Banke u praksi imaju poteškoća prilikom realizacije sredstava obezbjeđenja sudskim putem i tu postoji veliki prostor za unaprijeđenje”, objasnio je Lukić.

On je ocijenio da banke danas imaju dovoljno potencijala da finansiraju investicione projekte, bilo samostalno ili uz pomoć majki iz inostranstva.

I.C.

Ekonomija 11

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Revizori potvrdili sumnje: Revizorski nalaz o garancijama je do ostavke vodio bivši predsjednik Senata DRI Miroslav Ivanišević, a zaključili članovi Branbislav Radulović i Dragiša Pešić

REVIZIJA GARANCIJA

Vlada davala i šakom i kapom

STATISTIKA

Porušeno 13 stanova U Crnoj Gori je u prošloj godini porušeno 13 stanova, 35 odsto manje u odnosu na 2011, pokazuju podaci Monstata.

“Porušeni stanovi su oni koji su bili namijenjeni za stalno stanovanje, a razlog rušenja je starost objekta i izgradnje novih građevina, bespravno podignute gradnje, elementarne nepogode, dotrajalost”, objasnili su iz Monstata.

Izvještajem Monstata se obuhvata svaka srušena zgrada u kojoj se nalazio jedan ili više stanova, zgrade kojima je došlo do promjene namjene stambenog prostora u nestambeni ili spajanja dva ili više stanova u jedan stan.

Iz Monstata su obajsnili da godišnji izvještaj o porušenim zgradama sa stanovima i adaptaciji stambenog prostora popunjavaju Ministarstvo nadležno za poslove građevinarstva, nadležni organi uprave i preduzeća koja raspolažu dokumentacijom o rušenjima.

“Izvještaj se popunjava samo za potpuno srušenu zgradu u kojoj se nalazio jedan ili više završenih stanova”, navode iz Monstata.

Dodaju da se obuhvataju oštećene zgrade i stanovi koje se namjeravaju popravljati ili porušene zgrade u kojima nije završen nijedan stan.

I.C.

Revizori ocijenili da je država prilikom izdavanja državnih garancija za kredite nedostajala procjena rizika Ivana Cimbaljević

d

ržavne garancije KAP-u, Željezari i Pobjedi izdate su bez detaljne analize finansijskog položaja, odnosno bez čvrstih kontragarancija i iste se mogu, zbog lošeg finansijskog položaja korisnika državnih garancija, aktivirati, zaključili su revizori. U Izvještaju o reviziji državnih garancija izdatih u 2010. i 2011. godini, navodi se da Vlada nije sa potrebnom pažnjom procijenila finansijsku situaciju ovih kompanija, jer se izvještaji o poslovanju ukazivali da oni ne mogu iz sopstvenih izvora vraćati kredit.

Nadležni Kolegijum Državne revizorske institucije usvojio Konačan izvještaj o reviziji državnih garancija izdatih u 2010. i 2011. godini za pet preduzeća, koje iznose 214,53 miliona eura. Revizori navode sa su uvjereni da su državne garancije izdate bez detaljne analize finansijskog položaja i analize ekonomske održivosti Programa finansijskog restrukturiranja korisnika državnih garancija KAP-a, Željezare i Pobjede, kao i bez odgovarajuće procjene mogućih posljedica aktiviranja istih na državni budžet.

“Garancije su date bez čvrstih kontragarancija i mogu se, zbog lošeg finansijskog položaja korisnika državnih garancija, aktivirati. Subjekti revizije (Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo finansija, Komisija za kontrolu državne pomoći) nijesu sa potrebnom pažnjom procijenili finansijsku situaciju KAP-a, Željezare i Pobjede i dovoljno cijenili nalaze komercijalnih revizora”, navodi se u Izvještaju u o reviziji državnih garancija izdatih u 2010. i 2011. godini.

Revizori smatraju da su finansijski pokazatelji poslovanja ukazivali su da oni ne mogu iz sopstvenih izvora finansiranja uredno servisirati uzete kredite, kao i da je doveden u pitanje nastavak njihovog poslovanja.

“KAP je na dan 31.12.2008. godine imao akumulirani gubitak od 284.325.000 eura, koji je bio mnogostruko veći od osnovnog kapitala koji je iznosio 53.625.987,16 eura

i ukupnih obaveza koje su iznosile 408.415.000 eura, te je postojao značajni rizik od aktiviranja datih garancija (bez modernizacije i organizacije proizvodnje sa višim fazama prerade koje bi donosile veću dobit, KAP se teško može oporaviti gašenjem i prodajom prerađivačkih kapaciteta)”, navodi se u Izvještaju.

Analizom Ugovora o poravnanju iz 2009. godine revizori su utvrdili je da je Vlada davanjem državnih garancija za kredite KAP-u, u iznosu do 135.000.000 eura bez odgovarajućih kontragarancija na taj način preuzela značajan rizik od njihovog aktiviranja. Revizori smatraju da je prije potpisivanja Ugovora o poravnanju i davanja državnih garancija i drugih pomoći u slučaju KAP-a Vlada trebalo od davalaca istih ocijeniti opravdanost davanja državne pomoći sa garancijama KAP-u i izraditi studiju troškova i koristi sa stanovišta nacionalne ekonomije (sa više varijanti), koja bi bila prezentirana Vladi, pa tek zatim, na osnovu rezultata studije, donijeti odluku o davanju državnih garancija. Iz DRI su podsjetili da je Vlada 16. novembra 2009. godine potpisala Ugovor o poravnanju sa Centralno evropskom aluminijumskom kompanijom (CEAC), En plus grupom, KAP-om i Rudnicima boksita, kojim je u cjelini stavljen van snage Ugovor o kupoprodaji KAPa iz 2005 godine. Vlada se tada obavezala na davanje pet državnih ga-

rancija KAP-u u ukupnom iznosu do 135 miliona eura.

● I Željezara I Pobjeda rIzIčne Po budŽet Prilikom razmatranja zahtjeva Željezare Nikšić za izdavanje garancija bilo je neophodno detaljno sagledati bilans stanja i bilans uspjeha za 2008. i 2009. godinu, smatraju revizori. Isto tako, Vlada je trebala uzeti u obzir i izvještaje nezavisnih revizora o revizijama završnih računa Željezare za te godine, kao i druge ekonomske pokazatelje poslovanja Željezare, visinu duga koji je na kraju 2009. godine iznosio gotovo 88 miliona eura, troškove proizvodnje po toni čelika i betonskog željeza kao glavnih proizvoda Željezare, cijene i trendove na svjetskom tržištu čelika i dr.

“Polazeći od utvrđenog finansijskog položaja Željezare, kao i činjenice da je na osnovu ugovora o garanciji Država već ranije preuzela znatan dio obaveza Željezare što je, po mišljenju DRI, u slučaju ovog privrednog subjekta, trebalo sa više opreza pristupiti zaključenju ugovora kod Svis banke, kako se ne bi desilo da iznos državne garancije u iznosu od 32.922.888,90 eura bude isplaćen na teret budžeta Crne Gore”, zaključili su revizori.

Usljed nemogućnosti da Pobjeda izmiruje obaveze prema kreditorima, po mišljenju DRI na osnovu sprovodene revizije, postoji visok stepen rizika da će obaveze po osnovu dugoročnih kredita odobrenih od Podgoričke banke SGG i Erste banke za koje su date državne garancije biti aktivirane i isplaćene iz državnog budžeta. Revizijom je utvrđeno i da postoji rizik od uvođenja stečaja, odnosno visok stepen rizika da će obaveze po osnovu dugoročnih kredita odobrenih od Podgoričke i Erste banke za koje su date državne garancije otplatiti država.

LOVĆEN OSIGURANJE

Prošlogodišnje dobit 2,3 miliona Skupština akcionara poslovna Grupa Lovćen osiguranja na jučerašnjoj sjednici usvojila je izvještaje o poslovanju, aktuarskih i revizorskih izvještaja u 2012. godini, u kojem sa navodi da je ta kompanija varila dobit od 2.276.183 eura.

“Ovakav rezultat je proizvod kombinovanja snažnog kadrov-

skog potencijala i savremene tehnologije poslovanja, okrenute prema zahtjevima tržišta. Na taj način uspjeli smo da zadržimo i dugoročno ovjerimo snažnu lidersku poziciju na našem tržištu”, kazao je izvršni direktor Lovćena Radenko Purić.

U skladu sa Zakonom o privred-

nim društvima Skupština akcionara konstatovala je da Odboru direktora prestaje mandat i ponovo imenovala dosadašnje članove Odbora direktora, Matjaža Rakoveca, Benjamina Jošara i Uroša Ivanca za članove Odbora direktora, shodno predlogu većinskog vlasnika.

I.C.

GVOZDENOVIĆ

Pokažite da ste društveno odgovorni Crna Gora dobrom primjenom standarda ISO 26000, kojim se pružaju smjernice u pogledu društvene odgovornosti, ima dobru šansu da poveća konkurentnost i produktivnost svojih proizvoda, ocijenio je ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović. On je objasnio da nijedna organizacija ne može biti dugoročno konkurentna ako posluje bez primjene društevene odgovornosti, odnosno ako pored interesa vlasnika i dioničara ne uključi interese zaposlenih, dobavljača i zajednicu u kojoj žive.

“Pozivamo sve crnogorske kompanije da pokažu svoje društveno poslovanje i na taj način se izbore sa krizom, jer one koje posluju sa društvenom odgovornošću imaju veću profitabilnost”, poručio je Gvozdenović.

Generalni sekretar Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO), Rob Stil kazao je da preduzeća i organizacije ne posluju izolovano, već da je njihov odnos

prema društvu i životnoj sredini ključni faktor da nastave efikasno da posluju.

“ISO 26000 pruža smjernice kako organizacije i preduzeća mogu da posluju na socijalno odgovoran način što znači etičko i transparentno ponašanje kojim se doprinosi zdravlju i dobrobiti društva”, rekao je Stil.

On je naveo da standard pruža smjernice, a ne nešto što se zahtijeva, je radna grupa želi da se ljudi tome posvete, a ne da dobiju sertifikat i da to stoji samo na papiru. I.C.

12 Društvo

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Društvo 13

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

DeŽUrne slUŽbe

Kod ljekara na pet punktova Tokom prvomajskih i vaskršnjih praznika od 1. do 7. maja zdravstvena zaštita građanima pružaće se u zdravstvenim objektima Doma zdravlja Podgorica u Blok pet, Nova Varoš, Konik, Tuzi i Golubovci.

“Izabrani doktori za odrasle u Bloku pet, Novoj Varoši i na Koniku radiće od sedam do 21 sat, a u Golubovcima i Tuzima od sedam do 15 sati, dok će izabrani doktori za djecu raditi u Novoj Varoši od sedam do 21 sat. Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet radiće svakog dana od sedam do 21 sat, Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu i naloge primati u Bloku pet i na Koniku od sedam do 21 sat, a terapija u sta-

nu pacijenata, po nalogu izabranog doktora, davaće se svakog dana odsedam do 19 sati”, saopštila je PR Služba Doma zdravlja Podgorica.

Služba za odnose sa javnošći Pošte Crne Gore saopštila je da će danas raditi poslovnice u šoping centrima Delta City i Bazar u Podgorici, dok će drugog maja korisnicima biti na raspolaganju i poslovnica u šoping centru Mall of Montenegro.

“Oba dana, 1. i 2. maja, radiće pošta u kotorskom Starom gradu od devet do 16 sati, dok će Glavna pošta u Budvi biti otvorena od 11 do 19 sati. Služba telegrafa i Ekspres pošta će, u vrijeme prvomajskih praznika, raditi od osam do 15 sati”, kaže se u saopštenju.

J.V.Đ.

GraĐansKa alijansa

Poništiti konkurs Fonda za manjine Građanska alijansa (GA) zatražila je od Vlade da poniši odluku o raspisivanju konkursa za raspodjelu novca iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, jer je, kako su naveli, predstavnicima nacionalnih savjeta u Upravnom odboru Fonda istekao mandat. Iz GA su poziv da se poništi, kako su ocijenili, nelegitimna odluka o objavljivanju konkursa za raspodjelu sredstava Fonda, uputili ministrima pravde i finansija Dušku Markoviću i Radoju Žugiću, kao i ministaru za ljudska i manjinska prava Suadu Numanoviću.

Iz te nevladine organizacije podsjetili su da je Komisija za sprječavanje sukoba interesa u julu prošle godine konstatovala da je predstavnicima nacionalnih savjeta u Upravnom odboru (UO) Fonda istekao mandat.

“S obzirom da su izbori u savjetima u toku pozivamo vas da ovu odluku poništite i odložite za vrijeme kada se izbori u savjetima završe, odnosno za vrijeme kada će se dobiti legitimitet koji sada nedostaje”, kaže se u saopštenju GA. Oni su naveli da je Zakonom o manjinskim pravima i slobodama definisano da nadzor nad sprovođenjem tog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, vrši Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kao i da od tog resora očekuju brzu reakciju.

B.B.

Monstat

Manje vjenčanja, a više razvoda U Crnoj Gori je u toku prošle godine sklopljeno 3.305 brakova, što je u odnosu na godinu ranije manje za 6,3 odsto, pokazuju podaci MONSTAT-a. U istom periodu bilo je 515 brakova što je za 9,3 odsto više nego u 2011. godini.

Prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka, bila je 27,4 godine, a mladoženje 31,2 godine.

Prema podacima MONSTAT-a prilikom razvoda braka prosječna strarost muža bila je 39,9 godina, a žene 36 godina. Najviše vjenča-

nja na 1.000 stanovnika bilo je Šavniku 7,4 slijedi Ulcinj sa sedam, a najmanje u opštini Mojkovac sa 3,3 braka na 1. 000 stanovnika.

“Svoj prvi zakonski brak sklopilo je 92,5 odsto mladoženja i 93,5 odsto nevjesta. Drugi brak skolopilo je 233 mladoženja, i 199 nevjesta, a treći i više brak sklopilo je 15 mladoženja i 16 nevjesta”, pokazuju podaci MONSTAT-a.

Brakovi koji su razvedeni tokom prošle godine trajali su prosječno 11,2 godine.

B.B.

povećan broj posjetilaca

Bioskopa malo gledalaca mnogo U toku 2012. godine u Crnoj Gori radilo je osam bioskopa. Prema podacima Monstata, broj posjetilaca bioskopskih predstava povećao se za 52,7 odsto, a ostvareni bruto prihod bilježi povećanje od čak 61,6 odsto.

Od ukupno osam bioskopa u Crnoj Gori, jedan je samostalan, dok ostali rade u sastavu kulturno obrazovnih ustanova.

Ukupno je prikazano 430 filmo-

va od toga kratkometražnih 13, dugometražnih 417, što je za 23,6 procenata više u odnosu na 2011. godinu. Broj posjetilaca bioskopskih predstava se povećao za 52,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 240 673.

Ostvareni bruto prihod od prodatih ulaznica u 2012. godini iznosi 782.941 eura što u odnosu na 2011. godinu predstavlja povećanje od 61,6 procenta.

B.B.

14 Crna Gora PRESTANAK FUNKCIJE

PRESUDA

Advokat kažnjen za prijetnje sudiji

Advokat iz Bara Milić Mirović osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci uslovno na dvije godine, zbog prijetnji i uvreda, koje je uputio sudiji Osnovnog suda u Baru Srđanu Kosaniću.

Presudu je izrekao sudija Osnovnog suda u Ulcinju Amir Đokaj.

Ovu informaciju za Dnevne novine potvrdila je predsjednica Osnovnog suda u Ulcinju Lirija Buzuku. ‘’Pretres u ovom predmetu je zaključen dana 19. aprila 2013. godine. Istog dana okrivljenom je ukinut pritvor koji mu je određen rješenjem vijeća ovog suda od 6. aprila 2013. godine“, navela je Buzuku.

Osnovni sud u Baru dostavio je Advokatskoj komori disciplinsku prijavu protiv advokata Mirovića, na osnovu koje je započet disciplinski postupak, kazao je za DN predsjednik te komore Zdravko Begović.

Advokat je uhapšen 4. aprila ove godine nakon verbalnog konflikta koji je imao sa sudijom Kosanićem. Prema prijavi Kosanića, Mirović je tog dana, u 13.35 časo-

va, nenajavljen ušao u sudnicu broj 6, kada mu je rekao “Hoćeš kičmu da ti slomim? Dokle ćeš ti mene da za**bavaš?”, nakon čega su uslijedile psovke.

Pošto je uhapšen, advokat je saslušan u policijskim prostorijama nakon čega je, uz krivičnu prijavu za djelo “napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti“ predat barskom Osnovnom državnom tužilaštvu. Predmet je dodijeljen tužiocu Nusreti Arapović koja je Miroviću odredila 48- časovno zadržavanje i podigla je protiv njega optužni predlog. Kako je oštećeni sudija Osnovnog suda u Baru, koji je trebalo da odlučuje u ovom slučaju, predmet je prebačen u ulcinjski Osnovni sud.

Prije bavljenja advokaturom Mirović je bio Osnovni tužilac u Baru. Branilac optuženih u višegodišnjem sudskom predmetu “Mis pat”, zbog smrti desetina Roma koji su poginuli nakon što je potonuo istoimeni brod, kojim su ljudi ilegalno prevoženi preko Crne Gore u Italiju.

M.V.P.

ZAGORIČANI

Traže neposredno saslušanje vještaka Suđenje sedmorici Zagoričana, zbog incidenta na bazenu SC “Morača” u julu prošle godine, juče je nastavljeno čitanjem medicinskih nalaza povrijeđenih radnika na bazenu Zorana Vukčevića i Gojka Mijovića.

Oni su tom prilikom zadobili povrede glave, dok je posjetilac bazena Ivan Aligrudić, povrijeđen u predjelu oka. Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv grupe Zagoričana - Luke Milića (22), Dražena Boričića (23), Aleksandra Boričića (20), Vidoja Stanišića (25), Radislava Stanišića (28), Bo-

jana Pejovića (24) i Mladena Šofranca (21) zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda radnicima na bazenu, Zorana Vukčevića i Gojka Mijovića.

Zagoričani su, prema optužnici, u julu prošle godine, napali radnike, jer ih nijesu pustili da bez kupljene ulaznice, od tri eura, uđu na bazen. Aligrudić je bio slučajna žrtva.

Advokat Božina Banović, branilac Vidoja Stanišića uložio je prigovor na medicinski nalaz oštećenih i zatražio da se, u nastavku postupka pozovu i saslušaju vještaci medicinske struke.

S.K.

Skupština razriješila Čarapić Na jučerašnjem zasijedanju Skupštine, zvanično je konstatovan prestanak petogodišnjeg mandata vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić. Nakon što je saopštio da je Tužilački savjet poslao taj dopis i formalno konstatovan prestanak funkcije, predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić je Čarapić zahvalio na dosadašnjoj saradnji.

Nakon što je Tužilački savjet 10. aprila konstatovao prestanak mandata njena ovlašćenja je preuzeo zamjenik VDT-a Veselin Vučković, koji će do izbora novog Vrhovnog državnog tužioca obavljati polove vršioca dužnosti na toj funkciji.

Kako je Tužilački savjet odluku o

Tužilaštvo nezakonito koristi svoju funkciju

upražnjenom mjestu na čelu Tužilaštva već proslijedio Službenom listu ostalo je da se ona nakon praznika i objavi. Najozbiljniji kandidati za tu funkciju su, kako se spekuliše, Vučković, ali i viša državna tužiteljka Vesna Jovićević.

Ran ka Ča ra pić je od 25. ju la 2006. godine do 10. aprila 2008. godine, odlukom Skupštine Crne Gore, bila viši državni tužilac u Podgorici. Za Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore imenovana je 10. aprila 2008. godine. Iako ima pravo da se ponovo kandiduje na tu funkciju, Čarapić je u nedavnom intervjuu kazala da će o tome još razmisliti.

S.K.

OBRAČUN U MINHENU

Njemci još ne traže pomoć Povodom incidenta koji se dogodio u Minhenu, kada je više državljana Srbije i Crne Gore odmjerilo snage u vatrenom obračunu, tamošnja policija, kako su naveli iz Tima za odnose s javnošću Uprave policije, nije se obraćala crnogorskim kolegama.

Prenoseći navode njemačke policije, srbijanski mediji, u nedjelju, 28. aprila objavili su da su detalje o novom sukobu Crnogoraca i Srbijanaca u Njemačkoj. Ovaj put incident se dogodio u elitnom restoranu u Minhenu kada se više mladića sa obje strane prvo posvađalo, nakon čega je došlo do tuče. Pošto su odmjerili fizički snage, izvadili su pištolje ispalivši više metaka jedni u druge. U vatrenom obračunu pet osoba je povrijeđeno, a, kako su prenijeli mediji, najteže povrede zadobio je Milan C. Njemačka policija povodom ovog incidenta nije iznosila više detalja navodeći da je istraga u toku, te da su izuzeti snimci sigurnosnih kamera iz restorana kako bi svi učesnici u pucnjavi bili identifikovani i uhapšeni. Policija je samo iznijela sumnju da je povod sukoba između Crnogoraca i Srbijanaca podjela teritorije oko poslovanja narkoticima. Takođe, tamošnji inspektori provjeravaju i da

Hapšenje nakon pucnjave u Minhenu li je ovaj obračun povezan sa onim u Frankfurtu, koji se dogodio u noći između 29. i 30. decembra prošle godine, u kojem su ubijena dvojica Srbijanaca Marko Jakšić (20) iz Zemuna i njegov prijatelj Bojan Ristić (37) iz Bora. Za ovaj masakr osumnjičeni su Podgoričanin Aleksandar Knežević zvani Laki (26) i za sada neidentifikovani mladić čiji je poznat samo nadimak Crni, koji je takođe, prema sumnjama policije, iz Crne Gore. Povod obračuna navodno je sukob oko poslovanja na narko tržištu. Njemačka policija u svojim evidencijama zavela je Kneževića kao osobu koja se

AERODROM

BLAGOTA MITRIĆ:

Profesor Blagota Mitrić ocijenio je u autorskom tekstu za portal Analitika da Vrhovno državno tužilaštvo, kao stranka u sporu, nema nikakvo pravo da komentariše predmet, odnosno presudu koja je ukinuta i vraćena na ponovni postupak i odlučivanje. Riječ je o predmetu “Zavala”, za koji je odlazeća VDT Ranka Čarapić kazala prekjuče da ako Vrhovni sud ne obori odluku Apelacionog suda u tom slučaju, rezultati u borbi protiv korupcije biti ravni nuli.

“U krivičnom pravu postoji prezumcija nevinosti koja znači da niko nije kriv dok se to ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. U istoriji prava i istoriji sudstva postoji jedno od najstarijih pravnih pravila koje je u današnjim pravnim sistemima pretočeno u pravno načelo, a koje se primjenjuje u krivičnom pravu i glasi “bolje sto krivih na slobodi, nego jedan nevin u zatvoru”. “, navodi se u Mitrićevom autorskom tekstu.

On je ocijenio da Vrhovno državno tužilaštvo, kao stranka u sporu, nema nikakvo pravo da komentariše predmet, odnosno presudu koja je ukinuta i vraćena na ponovni postupak i odlučivanje, “a to znači da je taj krivično pravni odnos ukinut, nema ga i ne postoji do ponovne odluke prvostepenog suda od-

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Falsifikovala pasoš Pripadnici podgoričke policije podnijeli su Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici krivičnu prijavu protiv S.M. (47) iz Aleksinca, zbog sumnje da je počinila krivično djelo “falsifikovanje isprave”, saopšteno je juče iz Uprave policije.

U saopštenju se navodi da su

službenici granične policije, u nedelju, 28.aprila, oko 20 časova, prilikom kontrole na Aerodrom Podgorica, posumnjali u vjerodostojnost pasoša koji im je S.M. dala na uvid. Radilo se o dokumentu izdatom u Litvaniji, a koji je glasio na drugo ime.

bavi švercom opojnih droga. Istraga o tragediji u Frankfurtu, koji su tamošnji inspektori opisali kao do tada neviđeni masakr, dovela je do sumnje da su stradali Jakšić i Ristić počeli da posluju narkoticima, čime su se umiješali u posao koji vode Laki i Crni, koji su nedugo nakon toga navodno i ubili.

Njemačka policija objavila je fotografije osumnjičenih, koje si odmah preuzeli svi mediji, a nagrada za bilo kakvu informaciju o njima iznosi 5.000 eura. Međutim, do sada, još nijedan podatak nije otkriven, pa Knežević i Crni nijesu uhapšeni. M.V.P.

Šarić nije u Crnoj Gori

MOJKOVAC

nosno do pravosnažne presude”.

S druge strane, naveo je on, VDT ima pravo sve da kaže o bilo kom predmetu samo pred sudom i samo u propisanoj proceduri.

“Niko nema pravo da zloupotrebljava svoju funkciju, a još manje da lično profesionalno nezadovoljstvo, opravdano ili neopravdano, prenosi na druge, odnosno da nanosi ogromnu štetu drugima. Riječ je, naravno, o predmetu “Zavala”. A kad je već riječ o tome, sticajem profesionalnih okolnosti “prostudirao sam” i optužnicu, i prvostepenu presudu i žalbe, i drugostepenu presudu. I mogu skromno ili neskromno reći, kako god to neko uzme, da pored povrede postupka, postoji i pogrešna kavalifikacija djela, jer se u predmetu “Zavala” uopšte ne radi o zloupotrebi službenog položaja, zato što nema bitnih elemanata bića ovog krivičnog djela”, stoji u Mitrićevom tekstu.

Porodična svađa razotkrila oružje Pripadnici Uprave policije, Ispostave Mojkovac, podnijeli su krivičnu prijavu protiv B.V. (58) i M.V. (88) iz tog grada, nakon što je kod njih nađeno oružje, a u kući u kojoj stanuju veća količina municije. Osim za posjedovanje nezakonito municije, M.V. se treti i za krivično djelo “ugrožavanje sigurnosti”, saopšteno je juče iz Uprave policije.

Do saznanja za postojanje krivičnog djela, policija je došla prijemom anonimne prijave u kojoj se navodi da je B.V. ispred porodične kuće, uputio ozbiljne prijetnje M.V., sa kojim živi.

Po izlasku na lice mjesta, policijski službenici su kod B.V. pronašli pištolj marke “Zastava M 70” kalibra 7,65 mm sa oružnim listom, dok je kod M.V. dva pištolja marke “Bereta”, oba kalibra 6,35 mm, za koje je takođe posjedovao dozvolu. Ipak, oružje je, uz potvrdu, oduzeto od vlasnika, navodi se uz saopštenju Uprave policije.

Prilikom pretresa njihove porodič-

ne kuće u mjestu Paklješici, od B.V. je, uz potvrdu, oduzeto 48 komada puščane i 9 komada pištoljske municije kao i tri manevarska metka.

Od M.V. je, kako se navodi u saopštenju, oduzet 91 komad pištoljske, 21 komad manevarske i 12 komada puščane municije, kao i četiri okvira od pištolja.

S.K.

Nakon što je srbijanski list “Informer” objavio da se odbjegli Pljevljak Darko Šarić, optužen u akciji “Balkanski ratnik” za međunarodni šverc kokaina iz Južne Amerike, krije u Crnoj Gori i to u jednom selu između Žabljaka i Pljevalja, to je juče oštro demantovala Uprava policije.

“Darko Šarić, državljanin Republike Srbije, prema saznanjima koje posjedujemo, ne nalazi se u Crnoj Gori. Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprave policije sarađuje sa međunarodnim bezbjednosnim službama i razmjenjuje relevatne podatke, u cilju lociranja i lišenja slobode ovog lica. Ukoliko Darko Šarić bude lociran u Crnoj Gori, on će biti lišen slobode, shodno međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao NCB Interpol Beograd”, stoji u saopštenju policije.

Crna Gora 15

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

KONKURS

Stojanović predao kandidaturu Ponovljeni konkurs za izbor direktora policije ističe u utorak, Uprava za kadrove dobila samo jednu prijavu

A

ktuelni vršilac dužnosti direktora Uprave policije Slavko Stojanović od juče je i zvanično kandidat za obavljanje te dužnosti u punom mandatu. Tu informaciju Dnevnim novinama potvrdila je portparolka Uprave policije Tamara Popović.

Stojanović je za sada jedini kandidat za tu poziciju, iako se u medijima pojavila informacija da se na konkursu prijavio i službenik Sektora priminalističke policije Dragan Arsović. “Takva prijava još nije stigla do Uprave za kadrove, te se pretpostavlja da je Arsović poštom uputio svoju prijavu za konkurs, koji ističe u utorak”, kazao je neimenovani sagovornik DN. Stojanović je bio savjetnik Božidara Vuksanovića, ali i dugogodišnji pomoćnik i savjetnik Veselina Veljovića.

Cijeli radni vijek proveo je u policiji, srednju policijsku školu završio je u Kamenici, Višu kriminalističku u Zemunu, a Fakultet bezbjednosti u Skoplju. Obavljao je brojne policijske poslove od pripravnika, pozornika, saobraćajca, vođe smjene, a kasnije i druge starješinske pozicije u uniformisanom sastavu policije, od kojih su najznačajnije bile funkcija pomoćnika direktora i rukovodioca Sektora opšte nadležnosti

i aktuelna pozicija v.d. direktora.

Tokom rukovođenja policijom za više od mjesec i po, pokrenuto je više važnih istraga, ali su se dogodile i brojne kadrovske smjene, dok se na one ključne čega zvanični izbor direktora. Za sada, Stojanović ima podršku resornog ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, koji je iz redova SDP-a, ali i samog premijera Mila Đukanovića i prvog čovjeka za sektor bezbjednosti u Vladi, vicepremijera Duška Markovića.

Ovo je ponovljeni konkurs za izbor direktora policije.

Prethodni je poništen, nakon što je Vladan Joković, sada v.d. direktora Uprave carina, povukao svoju kandidaturu. Ministar Konjević je tada ocijenio da preostala dva kandidata ne ispunjavaju kriterijume, na bazi kojih bi jednom ili drugom ukazao povjerenje.

Neformalno, Jokovićev izbor osporile su strane diplomate na osnovu čega je osporena njegova formalizacija.

J.M.

I pomoćnici će uskoro doći na red

Četvorica pomoćnika v.d. direktora Uprave policije - rukovodioci kriminalističke i granične policije Saša Milić i Vesko Vukadinović, šef Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata Predrag Ašanin i rukovodilac za ljudske resurse, pravna pitanja i informacione sisteme Slobodan Filipović, takođe imaju v.d. status. Jedino pomoćnik i rukovodilac Sektora opšte nadležnosti Nikola Janjućević ima puni angažman. Na četiri pomoćničke funkcije mandati su istekli još prije više od godinu. Raspisivanju konkursa za ta mjesta trebalo je da prethodi izbor direktora, što se do sada još nije desilo.

U međuvremenu v.d. pomoćnika za kriminalističku bio je Vojislav Marković, pa sada Saša Milić.

Međutim, očekuje se će se po raspisivanju konkursa za pomoćnike prijaviti i bivši rukovodilac kriminalističke policije Milan Tomić, koji je sada zamjenik direktora ZIKS-a.

Slavko Stojanović

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONIKA

Dozvoliti prisluškivanje u javnom interesu Kako bi se Krivični zakonik (KZ) uskladio sa međunarodnim standardima i preporukama, kao i ustavnim garancijama u oblasti zabrane diskriminacije te suzbijanja mržnje i netrpeljivosti, usvojen je dio prijedloga koje su u tom smislu Ministarstvu pravde, podnijele Akcija za ljudska prava (HRA) i Juventas uz podršku još 14 NVO, saopšteno je juče iz HRA, čija je direktorica Tea Gorjanc Prelević.

U potpunosti je usvojen prijedlog koji se odnosi na proširenje člana Krivičnog zakonika koji se tiče rasne i druge diskriminacije.

Stoga je prihvaćen stav da “Ko ši-

ri ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagira mržnju ili netrpeljivost po osnovu rase, pola, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva, ili podstiče na rasnu ili drugu diskriminaciju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine”.

Usvojen je i novi član kojim se predviđa da će se, onaj ko, navedeno djelo, vrši zloupotrebom položaja ili ako je usljed tog djela došlo do nereda ili nasilja, kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Usvojen je i prijedlog NVO da

Gorjanc Prelević

se u KZ-u, pored osnovnog, unese i kvalifikovani oblik krivičnog

djela Ugrožavanje sigurnosti, u slučaju da je učinjen kao zločin iz mržnje ili ga je počinio službenik za vrijeme obavljanja radne dužnosti. Nadalje, usvojen je i prijedlog da se propiše izuzetak od kažnjavanja u cilju zaštite opšteg interesa kod prisluškivanja i snimanjam, neovlašćenog fotografisanja, neovlašćenog objavljivanja i prikazivanja tuđeg spisa i neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka.

Takođe, na prijedlog HRA, počinioce silovanja i obljube nad nemoćnim licem koja su učinjena protiv bračnog druga, goniće tuži-

laštvo po službenoj dužnosti.

Usvojen je i prijedlog da protjerivanje stranca iz zemlje ne može biti izrečeno ako bi u zemlji u koju bi bio protjeran mogao biti izložen mučenju ili nečovječnom postupanju.

S druge strane, nijesu uvaženi prijedlozi da se u Krivični zakonik uvede novi član “Povreda slobode izražavanja rodnog identiteta i seksualne orijentacije”, kao ni propisivanje novih krivičnih djela “Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka” i “Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka”.

S.K.

SUMNJE

Ubistvo naručeno iz Crne Gore?

Srpska policija sumnja da je likvidacija Nikole Bojovića (39), brata vođe zemunskog klana Luke Bojovića, izrešetanog prekjuče u centru Beograda, naređena iz Crne Gore, u kojoj Bojovići imaju moćne neprijatelje, od kojih najviše “neraščišćenih računa” imaju sa Budvaninom Ivanom Delićem, piše beogradski Blic.

Nikola je ubijen u prekjuče u sedam sati u Ulici carice Milice kod broja 11. Policija pretpostavlja da je on iz svog stana u Koče Kapetana na Vračaru krenuo u posjetu ocu, da bi ga na putu presreo ubica, koji je očigledno pratio njegovo kretanje i čekao pogodan momenat.

Otac ubijenog Nikole Vuk Bojović tvrdi da je država kriva za smrt njegovog sina. “Država mi je oduzela sina. I ja i Nikola smo dobijali prijetnje, ali naravno da nijesmo ništa prijavljivali, jer nijesmo ni u koga imali povjerenja”, rekao je za Alo Vuk Bojović, direktor beogradskog Zoo vrta.

U izjavi za Nezavisne, on je ocijenio da je ubistvo njegovog sina “školski primjer u kakvoj državi živimo”. “Posljednji put sam se čuo u nedjelju naveče sa Nikolom. Bio je

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima (Sl.list RCG broj 06/02, Sl.list broj 17/07) i člana 30 i 44 Statuta A.D. Boksiti Cetinje SAZIVA REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA Skupština akcionara će se održati dana 01.07.2013god (ponedeljak), sa početkom u 10,00 h u prostorijama uprave AD Boksiti Cetinje Njegoševa 23 Nikšić Za skupštinu je predložen sledeći DNEVNI RED:

Sa mjesta ubistva benigan i mrava zgazio nikada nije! To što slušate da je imao dosije, nije tačno”, rekao je on.

Vuk Bojović je ranije tvrdio da je prošla vlast od Luke, koji se trenutno nalazi u španskom pritvoru, napravila monstruma i napa-

kovala mu da stoji iza 35 ubistava u Srbiji i Evropi bez ijednog dokaza, a da se pritom i jedini postupak koji se vodi pred sudom, vodi samo na osnovu iskaza Sretka Kalinića (39), pripadnika “zemunskog klana”.

1. Upoznavanje sa informacijom o jedinstvenom spisku akcionara „Boksiti Cetinje“ AD dostavljenom od CDA i njeno usvajanje.

2. Usvajanje zapisnika i odluka sa predhodne Skupštine akcionara.

3. Razmatranje i usvajanje godišnjih finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2012 god.

4. Donošenje Odluke o restruktuiranju društva u društvo sa ograničenom odgovornošću 5. Razno Materijali sa predlozima Odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara biće dostupni na uvid akcionarima Društva u prostorijama sjedišta Društva, svakog radnog dana od 08,00-15,00 h najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Prijavljivanje učešća na Skupštini akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika vrši se na telefon 040/212-872.

Indetifikacija i evindetiranje akcionara ili njihovih ovlašćenih punomoćnika počeće u 9,00 h na dan održavanja Skupštine i to Akcionara putem lične isprave, a punomoćnika na osnovu ovjerenih punomoćja ličnih isprava i kopije ličnih isprava vlasnika akcija.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA

16 Hronika

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

UZROK SMRTI

Počela saslušanja ljekara za ORL Tužilaštvo sprovodi hitnu istragu o smrti Novosađanke Bobane Iličić u Kliničkom centru u Podgorici

N

akon što je prekjuče obavljen spoljni pregled i obdukcija tijela Novosađanke Bobane Iličić (27), koja je u nedjelju oko 23 časa preminula u podgoričkom Kliničkom centru, gdje je liječena od povreda iz nedavnog saobraćajnog udesa, tužilački tim juče je započeo uzimanje iskaza ljekara Klinike za otorinolaringologiju i drugog medicinskog osoblja, koje je učestvovalo u liječenju ove djevojke.

Zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je juče za Dnevne novine da je nakon obavijesti o smrti Iličićeve Osnovno državno tužilaštvo, u saradnji sa kolegama iz Višeg državnog tužilaštva preduzelo hitne mjere, kako bi utvrdili sve okolnosti ovog slučaja.

“Izuzeta je kompletna dokumentacija o istorijatu bolesti, angažovanju ljekara i intervencijama.

Obavljen je spoljašnji pregled tijela i obducija, čiji će nalaz biti gotov do kraja dana. Počela su i ispitivanja medicinskog osoblja u svojstvu svjedoka. Kada dobijemo obdukcioni nalaz, obavićemo analizu, na osnovu koje ćemo cijeniti da li ima osnova za pokretanje krivičnog postupka”, kazao je Vučković, objašnjavajući da će postupak izviđaja biti nastavljen i tokom praznič-

nih dana.

Povodom smrti mlade Novosađanke juče se zvanično oglasila i PR služba Kliničkog centra.

“Poštujući Zakon, ljekari Kliničkog centra Crne Gore su, nakon što je nastupio smrtni ishod kod pacijentkinje Bobane Iličić, tražili sudskomedicinsku obdukciju i obavijestili nadležne pravosudne organe koji će dalje sprovoditi istragu u skladu sa svojim nadležnostima”, navodi se u saopštenju KC-a.

Povodom pokretanja istrage osnovnog državnog tužilaštva kako bi se utvrdilo da li je Novosađanka Bobana Iličić preminula zbog povreda iz udesa ili nestručnog zahvata ljekara na Klinici za otorinolaringologiju KC-a iz KC su objasnili da “u svim slučajevima ako nastupi smrt unutar 24 časa od prijema

lica u zdravstvenu ustanovu, zatim u slučajevima da ljekar ustanovi ili posumnja da se radi o nasilnoj smrti, samoubistvu, nakon zadobijenih povreda u saobraćajnoj nesreći i svim nesrećnim slučajevima i slično zakonska je obaveza ljekara da traži sudskomedicinsku obdukciju i obavijesti nadležne pravosudne organe”.

Iličićeva je teško povrijeđena u udesu 17. aprila na magistrali u mjestu Šteke kada je došlo do čeonog sudara “golfa” Novljanina Koste Laličića i “pasata”, za čijim upravljačem je bio taksista Željko Karišik iz Podgorice.

Vozač “golfa” tog dana je policiji ispričao da je on kriv za nesreću, jer je za trenutak zaspao tokom vožnje, prešao na suprotnu traku i direktno udario u “pasat”, koji je nailazio iz pravca Podgorice.

U udesu je djevojka zadobila povrede kostiju lica, lom ruke ali i povrede na stomaku, zbog čega je odmah smještena na Odjeljenje intenzivne njege KC-a. Ona je nekoliko dana liječena na Intenzivnoj njezi, a potom je krajem prošle sedmice prebačena na Odjeljenje otori-

Sumnja se da je djevojka preminula nakon hirurškog zahvata na licu: Zgrada Kliničkog centra nolarinoglogije. Prema nezvaničnim informacijama, ljekari ORL-a odlučili da zbog lomova kostiju lica izvedu hiruški zahvat, a na operacionom stolu došlo je do kompli-

kacija. Ljekari su navodno pokušali da zaustave krvarenje, nakon čega je djevojka vraćena u jedinicu intenzivne njege, a potom je preminula. J.M.-J.V.Đ.

PO DRUGI PUT

U utorak presuda ª Golubovimaº Izricanje presude grupi crnogorskih i albanskih državljana koji su uhapšeni u policijskoj akciji “Golub”, koje je u Višem sudu u Podgorici bilo zakazano za jučerašnji dan, odloženo je “iz tehničkih razloga” za 7. maj.

Prethodnom presudom osuđeni na 237 godina i 10 mjeseci zatvora zbog zločinačkog udruživanja i šverca skanka, osuđena su 23 državljanina Crne Gore, 13 državljana Albanije i jedno lice bez državljanstva. Fran Marinaj, Ljuiđ Marinaj, Zef Kola i Leon Gojčaj iz Tuzi, u prethodnom postupku bili su osuđeni na po 14 godina zatvora, dok su Alfred Mecaj i Genci Mecaj osuđeni su na po 10 godina. Vladimir Matanović, Saša Šuškavčević i Željko Peličić dobili su po 12 godina. Dražen Šuškavčević, osuđen je na 11, Đon Dušović, iz Tuzi, na 10, Neđeljko Janković, dobio je devet godina, dok je Aleksandar Međedović, iz Nikšića,

osuđen na sedam i po godina zatvora. Na šest godina i osam mjeseci osuđen je Neđeljko Knežević. Na po šest i po godina osuđeni su Podgoričani Boban Janković, Vladimir Đinović, Tihomir Popović, Aleksa Đinović. Željko Bečić, osuđen je na pet godina, a po tri mjeseca manja kazna izrečena je Dušku Jovoviću i Nemanji Peličiću. Ivana Šuškavčević osuđena je na četiri i po godine, a Puniša Nikolić, iz Nikšića, na četiri godine i tri mjeseca. Radule Božović i Srđan Majić iz Podgorice, osuđeni na po četiri godine i dva mjeseca. Na tri i po godine osuđen je Milosav Ivanović, a na mjesec dana manje Branislav Vračar. Na po tri godine i tri mjeseca osuđeni su Ranko Babović i Igor Krstović, a na tri godine Danilo Senić. Dvije i po godine zatvora dobio je Predrag Vuletić, a mjesec dana manje Momčilo Mojašević. Radoslav Rašović, osuđen je na dvije godine. S.K.

Privođenje uhapšenih u akciji “Golub” (Arhivski snimak)

UBISTVO DRAGANA DUDIĆA

Privođenje Vračara u zgradu Višeg suda

Ivan Vračar traži manju, a Tužilaštvo veću kaznu Pred vijećem sudija Apelacionog suda kojim je predsjedavala sudija Radmila Mijušković, juče je održana višečasovna rasprava o žalbama koje su podnijete protiv prvostepene presude u predmetu protiv Ivana Vračara optuženog za ubistvo Dragana Dudića Frica u maju 2010. godine u Kotoru.

U julu prošle godine, vijeće sudije Predraga Tabaša u Višem sudu u Podgorici osudilo je Vračara na 17 godina i tri mjeseca zatvora zato što je sa umišljajem ubio Dudića i ranio njegovog prijatelja Željka Bojanića. U navedenoj kazni uračinata mu je i kazna zbog nedozvoljenog držanja oružja. Prema navodima presude, nesumnjivo je utvrđeno da je Vračar počinio krivično djelo teško ubistvo. Sud je utvrdio da je Vračar je 30. maja 2010. u Kotoru, s umišljajem ubio Dudića i doveo u opasnost život Bojanića.

Okrivljeni je između 12 i 13 časova iz pravca terase kafe-bara “Forca”, neopaženo sa leđa prišao Dudiću koji je sjedio na terasi susjednog

kafe-bara “Moka”, i iz pištolja CZ ispalio više metaka prema Dudiću od kojih su ga dva pogodila. Tom prilikom pogođen je i Bojanića koji je bio sa Dudićem u kafiću. Istog dana Dudić je od zadobijenih povreda preminuo u Kliničkom centru Podgorica.

Nakon što je predsjednica vijeća konstatovala da su ispunjene procesne pretpostavke za otvaranje rasprave, sudija izvjestila, Seka Piletić, pročitala je sve sprovedene dokaze, prvostepenu presudu, kao i žalbe optuženog Vračara, tužioca i advokata odbrane.

U žalbi Višeg državnog tužilaštva navodi se da je prvostepeni sud povrijedio krivični zakonik, jer nije uvažio navod optužnice da je riječ o “teškom ubistvu na podmukao način”. Ocjena prvostepenog suda da nije bilo lukavosti i prepredenosti, iako je optuženi stradalom prišao sa leđa, za tužilaštvo je neprihvatljiva i nejasna.

U žalbi se takođe navodi da je kazna od 17 godina zatvora niska, budući da je maksimalna kazna za

ovo krivično djelo 40 godina. Tužilaštvo je, zbog svega navedenog, u žalbi zatražilo od Apelacionog suda da ukine prvostepenu presudu te da predmet vrati na ponovno suđenje.

Sa navodima ove žalbe u potpunosti se složio i zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Petar Kapuci koji je prisustvovao jučerašnjoj raspravi.

Vračar je u svojoj žalbi podsjetio da je pred sudom priznao ubistvo te da je jedini motiv za takav čin bio strah od Dudića koji mu je prethodno prijetio duži vremenski period.

U žalbi koju je Vračarev branilac Zoran Piperović dostavio drugostepenom sudu, navodi se da je presudom pogrešno utvrđeno činjenično stanje pa je samim tim, i visina kazne pogrešno odmjerena.

Piperović u žalbi koju je podnio Apelacionom sudu ne negira da je njegov branjenik počinio ubistvo, ali tvrdi a nije riječ o “teškom ubistvu” već da je ono posljedica dugogodišnjeg straha i agonije u kojoj se zbog prethodnih napada i prijetnji koje mu je Dudić upućivao, nalazio njegov branjenik.

S.K.

18 Crna Gora požar-pljevlja

Sami protiv stihije PLJEVLJA – Pljevaljski vatrogasci već dva dana gase požar koji je zahvatio borovu šumu u Javorku u reonu Kosanice, a koji je, sumnja se, izazvan namjernim paljenjem.

Prema riječima komandira Mlađana Simovića na nekoliko mjesta, na požarenom području primijetno je da se pokušalo sa paljenjem, ali da, zbog toga što je još vlažna zemlja, to u prvom momentu nije bilo moguće.

Pljevaljski vatrogasci ovaj požar gase od ponedjeljka popodne, a iako je na nepristupačnom terenu požar je koliko-toliko pod kontrolom.

“Od ranih jutarnjih sati deset vatrogasaca je nastavilo gašenje požara, ali sa malim šansama da se u potpunosti ugasi. Vatra se širi ka vr-

hu uzvišenja”, kazao je Simović.

Njega čudi “neodgovornost Uprave za šume i najvećeg konecionara “Vektre Jakić” koji nisu poslali ni posmatrače” tim prije jer, dodao je, požar u komšiluku kod Priboja gasi 70 vatrogasaca, vojska, policija, žandarmerija, civilna zaštita.

“U Pljevljima vatrogasci su prepušteni da se sami bore sa vatrenom stihijom. Imamo samo jedno vozilo za gašenje požara po nepristupačnim terenima, možemo najviše da na teren pošaljemo desetak ljudi, jer imamo 30 vatrogasaca, koji u svakom trenutku moraju da su spremni. Ne traju požari nekoliko sati već moramo imati odmorne i spremne ljude u 24 sata”, rekao je Simović.

D.K.

opština pljevlja

Dugovi DPS vlasti blokirali račun PLJEVLJA – Račun pljevaljske opštine od juče je ponovo blokiran zbog neplaćanih obaveza od prije tri godine, nastalih u vrijeme kada je izvršnu vlast u najsjevernijoj crnogorskoj opštini vršila DPS, potvrđeno je Dnevnim novinama u lokalnoj upravi.

Ortačko društvo “Suana” u sklopu kojeg posluje hotel “Gold”, zbog neplaćenih hotelsko-ugostiteljskih usluga u visini od 26.000 eura, blokiralo je opštinski račun.

Inače, račun je tek bio odblokiran, nakon što su vlasnici zemljišta u centru grada, eksproprisanog prije skoro pet godina za potrebe gradnje parkinga, naplatili oko 86.000 eura, koliko im je opština dugovala.

“Riječ je o dva neplaćena računa od kojih jedan datira iz 2010. godi-

ne, a drugi iz 2011. godine. Cjelokupno zaduženje je učinjeno za vrijeme prethodne vlasti”, pojašnjeno je iz lokalne uprave.

Prema nezvaničnim informacijama, račun je blokiran samo na polovinu sume koju opština duguje OD “Suana”, a da li će uskoro uslijediti nova blokada računa zbog preostalog duga ili dogovori lokalne uprave i preduzeća o dinamici plaćanja obaveza zavisi samo od vlasnika hotela Gold.

Prema ranijim informacijama iz lokalne uprave, nova vlast naslijedila je preko 20 miliona eura dugovanja. Blokade računa, zbog nemogućnosti izmirivanja dospjelih obaveza su sve češće, a zaposlenima je posljednja isplaćena zarada za februar ove godine.

D.K.

plavi horizonti

Žurka u Pržnu otvara sezonu TIVAT - U susret predstojećoj turističkoj sezoni, danas će se se u uvali Pržna održati žurka na plaži, kojom će hotelsko preduzeće “Primorje” obilježiti početak ovogodišnje sezone.

Kako su i najavljivalio iz “Primorja”, plaža i plažni restoran na Plavim horizontima bila je spremna za doček posjetilaca još prije par dana, a danas će se održati žurka, koja počinje u 13 sati. Za dobru zabavu biće zadužena Nina Žižić. U “Primorju”, kako je kazao direktor Dragan Bućin, očekuju brojne posjetioce, koji će na plaži organizovati prvomajski uranak što je tradicija kada su u pitanju žitelji Boke.

“Svečanošću na Plavim ozvaničiće se i početak rada restorana “Plaža” po kome su Plavi i prepoznatljivi zbog dobre hrane i usluge, a s obzirom na najave ljetnih temperatura narednih dana, u Primorju se nadaju da će to biti i početak kupališne sezone”, objasnio je Bućin.

Osim restoranske ponude, gdje

su cijene ostale na nivou prošle godine, posjetiocima će na raspolaganju biti i parking gdje se takođe neće mijenjati cijene, u odnosu na prošlo ljeto.

Plažu Plavi horizont je na trideset godina zakuplia kompanija “Qatari Diar”, ali će i ovog ljeta, na osnovu partnerskih odnosa i utvrđenog ugovora sa katarskom kompanijom, njom upravljati preduzeće “Primorje”.

Z.K.

Crna Gora 19

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

NelegalNa eksploatacija šljuNka

Svi kopaju, država ćuti

Marija Obradović

N

elegalna eksploatacija šljunka je sve više zastupljena na crnogorskim rijekama, slika koju prolaznici mogu da vide svakog jutra je “tužna”, Umjesto da gledaju rijeku i uživaju u tome, oni gledaju “divlje šljunkare” kako sebično ugrožavaju korita rijeka da bi izvadili što više šljunka i pijeska. Nadležni bi trebali da malo više posvete pažnje ovom užasnom prizoru i smanje broj privatnih firmi koji od ovog nelegalnog posla zarađuju novac.

PODGORICA - Na desetine “divljih” šljunkara svakog dana možemo vidjeti kako nelegalno uzimaju šljunak i pijesak iz korita crnogorskih rijeka. Oni sa svojim mašinama ne biraju mjesto, “uništavaju” svuda okolo, ostavljaju materijal pa se nanosi šteta i obalama i zemljištu.

Prilaz našim rijekama izgleda stravičan, pijeska i šljunka ima na sve strane. “Divlji” šljunkari su duboko

zagazili u ovaj nelegalni biznis, napravili su i put koji ih vodi do mjesta gdje vade šljunak, kao i garaže za svoje mašine. A ni oni sami nijesu svjesni koliko na taj način produbljuju korita i narušavaju hidrološke i hidrodinamičke ravnoteže.

Iako je trajna zabrana eksploatacije šljunka i pijeska u zoni izvorišta “Bolje sestre”, reporteri DN su ih na tom mjestu zatekli kako vade šlju-

nak, i pored zabrane oni ne prestaju. Bez ikakve dileme, za ljude koji se bave sa nelegalnom eksploatacijom šljunka pravi je “biznis” jer ne plaćaju nikome ništa, sve što zarade stavljaju u svoj džep. Da je ovo jedan od boljih “biznisa” govori nam i taj podatak da cijena šljunka je oko 180 eura po kamionu, plus cijena prevoza da se stigne do određene lokacije.

Ili, 10 eura na licu mjesta po kubiku.

Ova cijena pretežno varira u glavnom gradu, dok na primorju sve to naplaćuju mnogo više, pogotovo za ljude koji dolaze sa strane. O kojoj se cifri radi, to znaju samo oni.

Na crnogorskim rijekama je dosta izražena nelegalna eksploatacija šljunka, međutim ima i onih koji imaju rješenja i dozvole, odnosno vodnu saglasnost za eksploataciju materijala.

“Na području Podgorice u ovom trenutku postoji pet koncesionara koji vrše radove na šest lokacija.

Na području Kolašina postoji jedan koncesionar, koji radove obavlja na jednoj lokaciji. Dok u Beranama postoji dva koncesionara, koji radove vrše na dvije lokacije”, saopšteno je iz uprave za vode.

Firma koja dobije dozvolu za vađenje šljunka ne može da vadi onoliko koliko bi ona htjela. Koncesionar je dužan da u cilju regulacije vodotoka izvadi onu količinu materijala koja je predviđena elaboratom, koju može da otprema sa otpremnicom sa serijskim brojem, naznačenim datumom, količinom otpremljenog materijala.

Inspekcija za vode je zadužena da smanji broj privatnih firmi koje nelegalno uzimaju šljunak iz crnogor-

skih rijeka, oni to obavljaju u sklopu svojih mogućnosti.

“Inspektori za vode u sklopu svojih aktivnosti vrše redovne i varedne inspekcijske kontrole eksploatacije šljunka iz vodotoka, u skladu sa raspoloživim kadrovskim kapacitetima, kako lica koja imaju saglasnost za eksploataciju, tako i lica koja vrše nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska”, saopšteno je iz inspekcije za vode.

Inspekcija za vode je u toku ove godine napasila i kazne licima koja krše zakon i nelegalno obavljaju svoje poslove.

“U toku 2013. godine Inspekcija za vode donijela je 3 rješenja o zabrani eksploatacije i izdala jedan prekršajni nalog za plaćanje novčane kazne zbog nelegalne eksploatacije šljunka, dodali su iz inspekcije za vode.

igralište

Lakše ukloniti nego popraviti

susret

Građani da osjete benefite integracija CETINJE - Šef odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirk Lange tokom jučerašnje posjete Cetinju rekao je da podrška značajnim infrastrukturnim i drugim projektima lokalnih zajednica u Crnoj Gori, jeste jedan od krucijalnih vidova podrške Evropske unije tokom integracionih procesa.

Na konferenciji za novinare koja je održana u maloj sali Skupštine Prijestonice, Lange je kazao da je tokom razgovora sa gradonačelnikom Cetinja Aleksandrom Bogdanovićem razmijenio stavove o načinu korišćenja međunarodnih fondova.

“Bitno je da pokažemo na praktičnim primjerima kako evropske integracije nijesu samo proces o kojem se diskutuje sa Briselom, već da građani mogu svjedočiti o rezultatima, koristeći njihove benifite”, kazao je Lange.

Naglašavajući da je projekat izgradnje postrojenja za tretman otpadnih voda i izgradnje kanalizacione mreže, koji prijestonica rea-

lizuje uz pomoć sredstava odobrenih iz predpristupnih fondova EU, ima izuzetan značaj za razvoj lokalne zajednice, Lange je kazao da će projekat doprinijeti i Crnoj Gori kao ekološkoj državi.

Prema njegovim riječima, 15. maja Evropska komisija će donijeti odluku o tome da li će biti u mogućnosti da nastave sa podrškom projektu, naravno uz ispunjavanje određenih uslova.

“Ono čemu se nadam, ako u bliskoj budućnosti ponovo posjetim Cetinje, je da neću biti u situaciji da samo diskutujem o određenim projektima, nego da ću moći da vidim rezultate”, poručio je Lange.

Kako je rekao gradonačelnika Cetinja Aleksandar Bogdanović, vrijednost projekta gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i gradnje kanalizacione mreže je 13,5 milona eura. Za rješavanje ovog višedecenijskog problema Cetinja odobrena su sredstva iz predpristupnih fondova EU ali i iz drugih izvora i već je obezbijeđena većina sredstava za realizaciju projekta.

M.Z.

BUDVA – Dok u Budvi, sa jedne strane čak i na mjestima gdje izgleda nemoguće, niču zgrade sa stanovima za prodaju, sa druge strane nestaje prostor za najmlađe, te grad polako ostaje bez dječijih igrališta, ili o njima niko ne vodi računa.

Dječije igralište kod restorana “La Bocca”, nekadašnje “Plave školjke”, najstarije i igralište koje pamte generacije, uklonjeno je. Zbog prebacivanja loptice čija je nadležnost njegovo održavanje, mobiljar je dotrajao i više nije bio bezbjedan za korišćenje, a u par navrata bilo je i povređivanja djece. Igralište se nalazi na zemlji na kojoj je uknjižena HG “Budvanska rivijera”, ali je u zoni morskog dobra, te se nikako nijesu mogli dogovoriti ko treba da obnovi mobilijar, jer prebacuju nadležnost jedni na druge.

Iz HG “Budvanska rivijera” je saopšteno da im se JP “Morsko dobro” obratilo dopisom u novembru 2012. godine i januaru i martu 2013. godine, kojim su urgirali da se izvrši saniranje i obezbjeđenje tog dječjeg igrališta iza restorana u zaleđu “Slovenske plaže”, koje je postavljeno na zemljištu Budvanske rivijere.

“Ovu vrstu urgencije Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom je uputilo nakon obraćanja građana Budve čija djeca koriste ovo igralište, a na kojem postoji mogućnost povrede, s obzirom da igralište

nije obezbijeđeno. HG “Budvanska rivijera” se nakon ovog dopisa obratila Komunalno stambenom javnom preduzeću za održavanje istog, ali je dostavljen odgovor da ovo preduzeće može samo održavati čistoću zemljišta, ali ne i održavati konstrukcije u ispravnom stanju”, navode u Budvanskoj rivijeri.

S obzirom, kako su naveli, da HG “Budvanska rivijera” ne može garantovati bezbjednost djece i održavanje igrališta, a shodno zahtjevu “Morskog dobra”, o trošku ove hotelske grupe izvršeno je izmještanje igrališta u ograđeni prostor “Slovenske plaže” i hotela “Castellastva”. Tu će, dodaju, zadovoljiti sve standarde za bezbjedno

igranje djece na otvorenom prostoru, kao i sanirati određene elemente pomenutog igrališta.

Iz “Morskog dobra” potvrđuju da su u prethodnom periodu konstantno apelovali na HG “Budvanska rivijera” na čijem se zemljištu nalazi dječije igralište da ga popravi, kako ne bi i dalje dolazilo do povređivanja djece.

“S obzirom na njihov odnos prema ovom popularnom dječijem igralištu, a u saznanju da je ono uklonjeno, kao i na činjenicu da je dolazilo do povređivanja djece, možemo slobodno reći da ne znamo da li je uklanjanje igrališta, na žalost ili na sreću”, kazali su u Morskom dobru.

N.L.

iNŽeNjersko takMiČeNje

Građevinci najbolji u Sofiji Ekipa studenata Građevinskog fakulteta, koju čine Ivana Tešović, Nikola Zejak, Bojan Bošković i Pavle Knežević, osvojila je prvo mjesto na prestižnom regionalnom inžinjerskom takmičenju EBEC Balkan (Balkan Regional Engineering Competition), održanom u Sofiji, 26-29. aprila 2013. godine u kategoriji timskog dizajna.

“Osvojeno prvo mjesto na EBEC Balkan obezbjeđuje im učešće na

evropskom inžinjerskom takmičenju EBEC (European Best Engineering Competition), koje će biti održano u Varšavi od 1. do 9. avgusta”, saopšteno je iz dekanata Građevinskog fakulteta.

Ivana, Nikola, Bojan i Pavle su, navodi se dalje, tokom dva dana radili projekat sa zadatkom sprovođenja laserskog zraka kroz određene prepreke do meta. Sve mete su uspješno pogođene, a veliku dozu

kreativnosti žiri je nagradio velikim brojem poena, a dodatne su osvojili za najduži laserski zrak.

“Ponosni smo na mlade kolege koji su pokazali da znanje nema granica, a da je kriza podsticaj za napredak. Posebno nas raduje što su ovim potvrdili da su već ušli u tokove savremene nauke i struke, gdje mi, kao njihovi profesori, vidimo njihovu profesionalnu budućnost”, kaže se u saopštenju. J.V.Đ.

Crna Gora 21

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Čiste zemljište

neažurnost

Skijanja nema zbog birokratije

Jovan Perov Marković u 88. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja 2013. u 16 časova na Novom groblju na Cetinju.

Pantelija Kostov Kalađurđević 29. aprila 2013. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja 2013. godine u 11 časova na groblju ispred Crkve Sv. Nikola u selu Podbabac.

Australijska kompanija odustala od građenja Centra za skijanje na vodi zbog neažurnosti administracije Zora Krstović, Vasilj Karadžić

J

P “Morsko dobro” je objavilo javni poziv za zakup lokacije za skijalište na vodi u Župi za čije je otvaranje bila zainteresovana australijska kompanija Aquacom, koja je, međutim, odustala od posla. Razlog je, navodno, bila neažurnost resornog ministarstva, koje krivicu svaljuje na JP “Morsko dobro”.

TIVAT - Javno preduzeće “Morsko dobro” objavilo je poziv za javno nadmetanje za zakup zemljišta za organizovanje lokacija za sportsko-rekreativne aktivnosti na kopnu i vodi u zoni morskog dobra za period 2013. - 2015. godine.

Jedan poziv odnosi se na izdavanje privremene lokacije za skijalište na vodi u dijelu akvatorijuma na lokaciji Župa, za koji početna cijena zakupa na godišnjem nivou iznosi 2.301 eura.

Za otvaranje žičare na vodi na toj lokaciji, bila je zainteresovana australijska kompanija “Akva kom”, koja je imala ozbiljne namjere da, u saradnji sa većinskim vlasnikom lokaliteta Župa, hotelsko-turističkim preduzećem “Mimoza”, do početka prošlogodišnje turističke sezone izgradi Centar za skijanje na vodi. Međutim, do realizacije tog projekta nije došlo jer Ministarstvo turizma i održivog razvoja nije dalo odobrenje da se Centar ucrta u Plan privremenih objekata.

Stoga je australijska kompanija odustala od realizacije posla u Tivatskom zalivu i preselila se u Cavtatsku valu u Hrvatskoj, čije je resorno ministarstvo na vrijeme odobrilo investiciju.

No, iz ministarstva turizma i održivog razvoja saopšteno je DN da to resorno Ministarstvo nije odbilo za-

htjev za ucrtavanje Centra za skijanje na vodi u Plan privremenih objekata, jer im, takav zahtjev, kako su naveli, nije ni dostavljen od strane Aquacoma.

“Zahtjev je 8.3.2013. godine australijska kompanija dostavila JP Morsko dobro, a oni ga proslijedili našem Ministarstvu 9.4.2013. godine, dvadesetak dana nakon usvajanja Plana privremenih objekata (usvojen 22.3.2013. godine). Dakle, zahtjev je dospio u Ministarstvo održivog razvoja i turizma tek kada je Plan već bio usvojen, pa nije bilo moguće mijenjati tek usvojeni plan”, poručeno je iz resornog ministarstva.

Iz JP “Morsko dobro” je DN pak poručeno da se zahtjev Aquacoma, koji su dobili 8.3.2013. godine, nije odnosio na ucrtavanje lokacije, već na promjenu mikrolokacije, odnosno izmještanje ucrtane lokacije na lokalitetu Kalardovo.

Osim toga, kako su napomenuli iz ovog javnog preduzeća, lokacija Centra sa skijanje na vodi, po zahtjevu Aquacoma je ucrtana u Dopunu plana objekata privremenog karaktera za 2012. godinu na lokaliotetu Župa, te je na isti način prenesena i u Plan objekata privremenog karaktera za period 2013.-2015.

“Zahtjev Aquacoma, koji smo dobili 8.3.2013. godine, nije se odnosio na ucrtavanje lokacije, jer je ista već

Preko 1000 eura za Lučicu i Kalimanj JP “Morsko dobro” je u zoni morskog dobra na dijelu tivatske opštine uputila i poziv za izdavanje dvije privremene lokacije koje se odnose za sportsko rekreativne aktivnosti u dijelu akvatorijuma kod Lučica i Kalimanja, pod brojem 6.15 u Planu objekata privremenog karaktera, gdje je planirano postavljanje zabavnih sadržaja na vodi. Početna cijena godišnjeg zakupa iznosi 1.254 eura. predviđena Planom, već na promjenu mikrolokacije, odnosno izmještanjeucrtane lokacije na lokalitetu Kalardovo. JP Morsko dobro je 9. aprila poslalo zahtjev Aquacoma za promjenu mikrolokacije, što nijesmo smatrali problematičnim, s obzirom da je lokacija već ucrtana u Plan”, saopštili su iz Morskog dobra.

Sa druge strane, investitor je imao ozbiljne namjere jer je lokacija na Župi u potpunosti odgovarala tom projektu, a saradnja bi se realizovala na partnerskoj osnovi. HTP “Mimoza” bi uložila lokaciju, a australijska kompanija novac. Izgradnja žičare na vodi je trebalo da bude početak izgradnje avanturističkog parka, koji bi u budućnosti obuhvatao i teren za ragbi.

planinarenje

Prave staze na Luštici TIVAT - Na teritoriji poluostrva Luštica u toku je realizacija planinarske staze Radovići – Žanjice – Radovići, a izvođač radova, što podrazumijeva čišćenje, markiranje, izradu plana signalizacije i postavljanje signalizacije, je planinarski klub “Subra” iz Herceg Novog.

Nakon toga uslijediće klasifikacija u smislu težine staza jer su neke manje, a neke više zahtjevne po pitanju kondicionih priprema, a predviđena je i izrada plana signalizacije i njeno postavljanje. Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore imenovalo je Opštinu Tivat za koordinato-

PREMINULI

TIVAT - Na Dječijem igralištu na Trgu “Dara Petkovića” u Tivtu u toku je peti tretman zemljišta u okviru postupka dekontaminacije zemljišta putem bioremedijacije od strane preduzeća “Biofor System” d.o.o. iz Zemuna, koje je odbrano kao najpovoljniji ponuđač na tenderu.

“Stručni tim “Biofor System” trodnevni tretman je zapoečo u ponedjeljak, a završava danas, a u tom periodu izvršiće ručnu i mašinsku obradu zemljišta, tretiranje cijele površine parka miješanim mikrobnim populacijama koje su izolovane sa lokaciju u parku, uzorkovanje zemljišta za hemijska i mikrobiološka ispitivanja i procjenu procesa degradacije organskih zagađivača”, kazala je profesorka mikrobiologije Vera Raičević.

U ovom postupku koriste se mikroorganizmi koji su bezopasni i ne mogu imati nikakve štetne posljedice za ljude, životinje i biljni svijet.

Z.K.

Intenzitet radova se smanjuje HERCEG NOVI - Tokom nastupajućih praznika biće smanjen intenzitet radova na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže na području hercegnovske opštine.

Prema riječima PR Ćeltićiouglu-a Sofije Popović, predstavnici kompanije će od prvog do sedmog maja prekinuti radove na dionicama magistrale u Kumboru, Zelenici i Meljinama tako da će biti obezbijeđena prohodnost saobraćaja i na taj način će izaći u susret građanima i turistima.

“Do početka glavne turističke sezone biće završeni radovi na izgradnji podmorskog ispusta u Meljinama i plaža Lazaret vraćena u prvobitno stanje”, kazala je Popović. Na sastanku u Opštini Herceg Novi sa predstavnicima izvođača radova, kompanije za nadzor radova “Dahlem” i Vodakoma dogovoreno je da se skrate planirani radovi na pojedinim dionicama na Šetalištu i obali, na pojedinim saobraćajnicama, kako se ne bi negativno odrazilo na početak turističke sezone.

S.M.

Milena Nikolina Čelebić rođena Nikčević, 29. aprila 2013. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 14 časova na mjesnom groblju u Štitarima.

Radmila-Cica Dolce rođena Krivokapić, 26. aprila 2013. u Cirihu. Sahrana će se obaviti 2. maja 2013. godine u 15 časova na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Dalmatinska 114.

Puniša-Bano Bogića Dragović 29. aprila 2013. u 83. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja 2013. u 15 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

Nina Sahiti Šofranac 29. aprila 2013. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 15 časova na groblju Cijevna.

Senad Ćerimov Ramusović u 56. godini u Čačku. Sahrana će se obaviti na Jasikovačkom groblju u 14 časova.

Jelena Bajova Kokotović rođena Radulović, 29. aprila 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 1. maja u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Dragica Radomira Šćekić rođena Janković, 29. aprila 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila 2013. godine u 14 časova na Zagradskom groblju.

Danica Mirka Vučević 29.aprila 2013. godine. Sahrana je obavljena 30. aprila u 15 časova na seoskom groblju Pelev Brijeg.

Stevanija Blaža Kontić rođena Ćorović, 29. aprila 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila u 16 časova u Poviji.

Dragan Momirov Bojović 29. aprila 2013. godine u 54. godini.

Sahrana je obavljena 30. aprila u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Stojana Vukića Vujičić rođena Medojević, 28. aprila 2013. godine u 88. godini. Sahrana je obavljena 30. aprila 2013. u 14 časova na mjesnom groblju u Gojakovićima.

Sve se plaća

ra tima za realizaciju planinarskih staza na teritoriji poluostrva Luštica, koje bi se nakon potrebnih radova stavile u funkciju turističkih i rekreativnih svrha, kao i edukativnih s obzirom na istorijsku važnost ovog područja, saopšteno je iz opštinskog Sekretarijata za zaštitu protora i uređenje životne sredine.

Izvođenju navedenih radova prethodilo je snimanje staza GPS – om, obiđeno je devet staza u dužini od 120 kilometara, sve su snimljene na posebne fajlove i prenijete na kartu, koja bi mogla biti sastavni dio turističko-propagandnog matetrijala, što je i bio jedan od prvih ciljeva kada se ulazilo u projekat. Z.K.

HERCEG NOVI - Sva opšta parkirališta u gradu od danas su u režimu naplate iz koga su, tokom proteklih sedam mjeseci, bile izuzete pojedine ulice.

Prema riječima direktora JP “Parking servis” Milorada Matkovića parkiranje se neće naplaćivati danas, a tokom ostalih prazničnih dana radiće dežurne ekipe i “pauk”. Za invalidna lica obezbijeđeno je 10 parking mjesta u gradu. Matković je najavio da će sve izmjene biti istaknute na informativnim tablama, a invalidi će posebno biti obaviješteni o novim parking mjestima koja su za njih obezbjeđena. Podsjetićemo, u hercegnovskoj opštini Parking servis gazduje sa oko hiljadu mjesta.

S.M.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

22 Kultura

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

rAZGoVor

Možda se jednom zahvalim i ministru Izložba “Ex - situ” crnogorske umjetnice Lene Nikčević u maju u Crnoj Gori Jelena Boljević

L

ena Nikčević je nakon studiranja na cetinjskoj akademiji svoj dar dalje razvijala na Školi lijepih umjetnosti u Turu, gdje je nakon diplomiranja ostala da živi. Danas, poslije više od decenije rada, može se reći da ova Podgoričanka ima svoje mjesto na evropskoj likovnoj sceni .

Njeni začudni pejzaži sa crvenom šumom kao lajt motivom zainteresovali su kritiku i publiku i ona ih sa zavidnim uspjehom realizuje u brojnim javnim prostorima i evropskim galerijama. Poslije 12 godina Lena Nikčević svoj osobeni likovni izraz predstavlja i ovdašnjoj publici na izložbi naslovljenoj “Ex situ” u tržnom centru Delta siti.

Crnogorska umjetnica Lena Nikčević je imala brojne samostalne izložbe i učestvovala u mnogim kolektivnim umjetničkim predstavljanjjima u Francuskoj i Evropi, a za “Dnevne novine” o izložbi koju će uskoro pokloniti svom rodnom gradu kaže: “Nikada nijesam izlagala rad u tržnom centru. Prihvatila sam to kao izazov, jer podržavam od sveg srca ideju “izlaska” umjetnosti iz muzeja i galerija, njenu socijalizaciju, dostupnost širokoj publici, njenu laku pristupačnost. Jedna od svrha umjetnosti je da promijeni svijet, da mu otvori oči i dušu. Pa ako moja instalacija u Delti uspije to da uradi i malom dijelu novog visokopotrošačkog crnogorskog društva, ako jedna osoba uspije da zaboravi zašto je zapravo ušla u Deltu, ako centralni dio Delte može makar za trenutak da nalikuje na neki sveti, duhovni prostor, onda ova izložba nije zaludna.” Na pitanje zašto smo na njenu samostalnu izložbu morali ovoliko da čekamo, Lena kaže da odgovor treba tražiti od onih koji kreiraju programe i organizuju izložbe, a ne od nje. Ipak, najbitnije je da će nam uvid u rad ove umjetnice uskoro biti dostupan, a za to su zaslužni - umjetnička direktorka Centra savremene umjetnosti Crne Gore Ljiljana Karadžić, kustoskinja Anita Ćulafić i marketing menadžer Delta sitija Dragan Perišić, bez čije finansijske podrške ova izložba ne bi bila moguća.

“Zahvalna sam Ljiljani Karadžič koja vjeruje u moj rad i koja je našla načina da me predstavi u Crnoj Gori, kao i na divnoj saradnji sa njom i Anitom Ćulafić. Potpuno sam svjesna da transport mog rada predstavlja finansijski problem za Crnu Goru, ali ja ne mogu da ga smotam u rolnu i pošaljem poštom.

Nadam se da ću jednog dana moći

Nikčević

da zahvalim i ministru kulture Crne Gore na saradnji.”

Sam naziv izlozbe “Ex-Situ” (ili “Preseljeno sa izvornog mjesta”) govori dosta o njenom konceptu.

Protesti

Reditelji se bune protiv pregovora Evropski kulturni krem pokrenuo je protestnu peticiju zbog pregovora između EU i Sjedinjenih američkih država o sporazumu o slobodnom tržištu, za koji se sumnja da bi mogao ugroziti evropsku kulturnu produkciju. Prozvani iz Europske komisije pak tvrde da se sporazum neće negativno odraziti na kulturne i umjetničke djelatnosti.

Krajem ove godine očekuje se lansiranje dalekosežnih trgovinskih pregovora između Europske unije i SAD-a, koji su izazvali veliku zabrinutost među najpoznatijim evropskim umjetnicima i kulturnjacima, uglavnom filmadžijama. Trebalo bi da se pregovara i o audiovizuelnim djelatnosti-

Glumica Lora Lini, zajedno sa ženskim dijelom glumačke ekipe serije “Momci sa Medisona” (Mad Men) i rediteljima Sofijom Kopolom i Džordž Lukasom dobitnica je “Kristal i Lusi” nagrada koje se dodjeljuju za dostignuća žena u filmu.

Pet glumica iz serije “Momci sa Medisona”: Kristina Hendriks, Dženueri Džouns, Elizabet Mos, Džesika Pare i Kirnan Šipka dobiće nagrade za izuzetnost na televiziji. Organizacija “Žene na filmu” koja promoviše polnu ravnopravnost u filmskoj industriji kojom dominiraju muškarci, dobitnicima uručiće nagrade u junu.

Lora Lini (49) nominovana tri puta za Oskara, nagradu je dobila za izuzetna dostignuća u filmu.

Uvijek ista uloga

Lena Nikčević smatra da je uloga umjetnosti manje više ista u bilo kojoj epohi: “da je reflektuje, da očuva njen trag i da je kritikom i ljubavlju promijeni”.

“Sva umjetnost je angažovana i najmanjim potezom svakog umjetnika.

Svaki umjetnik na svoj način pokazuje angažovanost. Moja umjetnost je dosta paradoksalna. Zavisno o kom periodu se radi, angažovana strana je više ili manje očigledna. Kada se radi o portretima, koji neće biti prikazani ovom prilikom, angažovanost je očigledna samim prizorom i potvrđena nazivom djela. A kada se radi o šumama u pleksiglasu, nije čitljiva iz prve ruke. Iako bih željela, ne mogu da kažem za sebe da sam ekolog, mada radije jedem salatu i jagode iz sopstvene bašte. tačno je da sam rad na pleksiglasu počela reciklirajući pleksiglas sa otpada u šumama. Ali sada ga kupujem, jer otpad više nije dostupan.” Umjetnički kredo svog stvaralaštva ova umjetnica sažima u dvije rečenice: “Vidljivim pokazati nevidljivo” i “Materijalista sam da bih živjela duhovno”.

ma, koje su posebno zaštićene u nekim evropskim zemljama, poput Francuske, koja javnim novcem finansira dio svoje filmske industrije.

Predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo optužen je da je zaboravio na svoje riječi iz 2005. kada je izjavio da je “kultura važnija od ekonomije”.

Među onima koji protestvuju zbog pregovora o slobodnoj trgovini s SAD-om koji uključuje i kulturne djelatnosti nalaze se, među ostalima- slavni režiseri: Mihael Haneke, braća Darden, Bertran Tavernije, Bela Tar, Pedro Almodovar, Majk Li, a pridružio im se i američki majstor Dejvid Linč.

Nagrađene Lini i Kopola

“Tendencija da se trči”:rad Lene Nikčević “Igram se tim izrazom “Ex-Situ”, suprotno od “In-Situ” ili “na mjestu” koji se svakodnevno upotrebljava u savremenoj umjetnosti za sva djela ili metode rada koje uzimaju u obzir mjesto u kome su realizovane i izložene. Svako umjetničko djelo je na neki način “In-Situ”, ali dajući suprotno značenje ovoj instalaciji želim da podvučem sve što u ovom slučaju čini dio “ex-situiranja”: ex-situiranje umjetničkog djela na mjesto lišeno bilo kakvog umjetničkog stvaralaštva, ex-situiranje čovjeka iz njegovog društva , ex-situiranje duše, ex-situiranje tijela.”

Riječ je o instalaciji u kojoj, zajedno sa skulpturama napravljenim specijalno za ovu priliku, kombinuje jedan od svojih radova iz 2011. godine “Naopak Rouge” za koji kaže “to je šuma boje naše krvi –crvena”. Ovdje predstavljena kao dveri, prolaz. U Delti će izložiti i šest skul-

ptura, koje čine dio serije “Tendencija da se postoji”. Ta serija je, objašnjava, metafora i kritika fotografije, koja nam u smislu slike potvrđuje postojanje stvari.

“Metafora se tiče načina realizacije rada: sve skulpture pravim topeći pleksiglas na partonu od metalne žice koji je načinjen prema tačno određenoj osobi. To je matrica sa koje mogu da izvučem nebrojeno “fotografija” tijela jedne osobe. Predstavljajući fotografije tragova, pokreta, jedne osobe, topografiju njenog tijela, a ne njenu sliku, njen lik i stavljajući ih u situacije u kojima osobe ne mogu da se nađu, dovodim u pitanje autentičnost postojanja u jednom momentu. Gdje smo prisutni? Na kojem mjestu? Da li nam je duša uvjek na istom mjestu kao i naše fizičko tijelo? Kojem dijelu realnosti pripadamo, vidljivom ili nevidljivom?”

Časopis o urbanoj kulturi Prvi muzički časopis u Crnoj Gori “Buka” promovisan je u podgoričkom “Montenegro pabu” gdje su prisutni mogli da pogledaju i izložbu fotografija Dada Petrića. Časopis aktuelizuje savremeni muzički trenutak kod nas, imajući u vidu prije svega, urbanu, alternativnu muzičku scenu, ali se bavi i temama koje obuhvataju muziku i izvođače iz raznih krajeva svijeta. “Buka se bavi globalnim fenomenom tzv. urbane kulture, a pored muzike obuhvata i teme iz oblasti kulture, umjetnosti i alternative”, kazao je programski direktor ovog projekta Peđa Zečević.

On je istakao da će kroz eksluzivne intervjue i detaljne priče o legendama muzičke scene, ali i umjetnosti i kulture uopšte pokušati da opravdaju povjerenje velikog broja kulturnih poslenika koji su u tom projektu prepoznali kvalitet.

● FOtO priča

ª Harpiº nagrada EU

“Harpa”, koncertna sala i konferencijski centar u Rejkjaviku, Island dobila je ovogodišnju nagradu “Mies van der Rohe” koju EU dodjeljuje za savremenu arhitekturu. Dizanirala su je tri studija “Hening Larsen Architects”, “Batteríið Architects” i “Studio Olafur Eliasson”. Zgrada je Rejkjavik oživjela i povezala gradsku zonu sa lukom.

Kultura 23

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

gostovanje

Sentimentalna muzička slagalica

susret

Mićunović razgovarao s Langeom Šef odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirk Lange, razgovarao je juče na Cetinju sa ministrom kulture Branislavom Mićunovićem o projektima koje podržava Evropska unija posredstvom njene Delegacije u Crnoj Gori.

U okviru posjete predstavljen je projekat Unapređenje kulturne baštine kroz prostorno planiranje i upravljanje CHERPLAN, koji je u Crnoj Gori usmjeren na istorijsko jezgro Cetinja.

Mićunović je istakao da je cilj projekta obezbjeđivanje čvrste osnove za sinergiju između očuvanja kulturne baštine i socio-ekonomskog razvoja, a kroz pospješivanje usvajanja modernog pristupa prostornom planiranju širom Jugoistočne Evrope.

Predstavljen je i projekat CULTEMA u čijem fokusu je valorizacija kulturnog nasljeđa na Skadarskom jezeru i lokalni razvoj zasnovan na kulturnoj baštini.

“Ministar Mićunović upoznao je predstavnike Delegacije EU u Crnoj Gori i sa osta-

lim tekućim aktivnostima Ministarstva na polju zaštite i valorizacije kulturne baštine i naporima koji se ulažu u razvoj Cetinja, kao istorijske i kulturne prijestonice Crne Gore. Predstavljeni su i drugi projekti i programi koji se implementiraju u Ministarstvu kulture, a koji su direktno ili indirektno podržani od strane Evropske unije– navedeno je u saopštenju iz Ministarstva kulture.

Nakon sastanka, delagacija je prisustvovala koncertu “Džez u podne” koji je održan povodom povodom Međunarodnog dana džeza.

Osim Langea, u delagaciji su bili i šef operativnog sektora Delegacije EU Andre Lis, te portparol Delegacije u Crnoj Gori Dragan Mugoša.

Akustičnom svirkom u kantri folk maniru najavljen je ovogodišnji 4.

Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma Underhill. Američki folk kantautori Mika Blu Smaldon i Ejsa Ajrons predstavili su albume objavljene prije nedjelju dana na kojima se nalaze pjesme inspirisane seoskim životom u Nju Hempširu, maloj državi koja se nalazi na sjeveru SAD. Za razliku od Ajronsa koji se tokom nastupa predstavio mističnim, sjetnim i sporim melodijama, Smaldon je donio nešto življu atmosferu među malobrojnom publikom u podgoričkom lokalu “Soul II Soul” “Teško je objasniti ovo što sviramo. To je uglavnom tužna, spora, kantri muzika inspirisana okruženjem iz kojeg dolazimo. Kada je riječ o muzičkim uticajima Ejsa sluša tradicionalnu irsku muziku, a ja sam nekada svirao u pank bendu odakle se i razvilo ovo što radim danas”, kaže Mika Blu Smaldon koji je sa kolegom Ejsom Ajronsom već treću godinu na zajedničkoj turneiji po Evropi. Njihove tekstove čine iskrene, autorske, proživljene situacije koje na jednak način govore o uzvišenim i problematičnim stvarima. Kao samotnjak koji za život zarađuje kao stolar, Ajrons svoju muziku vidi kao slagalicu u kojoj je neophodno sastaviti sve djelove da bi to moglo da traje.

Foto: Mirko Savović

Kantautori Mika Blu Smaldon i Ejsa Ajrons najavili Underhill

Ministar kulture primio predstavnike Evropske komisije

Muzika inspirisana seoskim životom: Mika Blu Smaldon “Moja muzika reflektuje način života. Inspirisna je porodicom, predjelima i pejzažima koji me okružuju. Muzika je poput pravljenja kuće. Morate da pazite na materijal i strukturu, i da to spojite tako što će

da traje. Ja pravim pjesme za koje želim da traju”, kaže Ajrons.

Ovo je bio njihov prvi dolazak kod nas, a Crna Gora će im ostati u sjećanju kroz sličnost sa njima najdražim djelovima u SAD. N.B.

24 Sport foto: Filip Roganović

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 2013.

Navijači Primorca, popularne Beštije, biće biće igrač više za mladu ekipu Primorca,

DA LI STE ZNALI Majstorica ili kraj PLEJ OF

Super derbi - vaterpolisti Primorca u četvrtak (19h) dočekuju Budvu u drugom meču plaj of serije za prvaka Miloš Pavićević

P

o svemu viđenom prije dva dana na bazenu “Dragan Trifunović” šampionski pehar se nalazi pred vratima Budve. Tim iz prijestonice crnogorskog turizma je u prvom meču plej of serije za prvaka države slavio sa 11:9, čini se da su Budvani bez većih problema došli do trijumfa, te da su u velikoj prednosti u samoj završnici prvenstva.

Da je Mario Baloteli igrač nad kojim se napravi najviše faulova u Ligama petice (Italija, Francuska, Španija, Njemačka i Engleska). Nad popularnim Super Marijom je napravljeno preko 50 prekršaja od kada je u januaru iz Mančester sitija došao u Milan - u prosjeku ga protivnički igrači na nedozvoljen način zaustavljaju na svakih 16 minuta.

TIKET BARSELONA BAJERN TIP 1

KVOTA 1.90

SEUL BURIRAM TIP 1

KVOTA 1.60

JAGODINA CRVENA ZVEZDA TIP 2 KVOTA 1.60 PARTIZAN RADNIČKI NIŠ TIP 4+

KVOTA 2.,70

BENFIKA .

FENERBAHČE TIP 2 3

KVOTA 1.90

TRIGLAV MARIBOR TIP 2

KVOTA 1.55

Tačno je da su izabranici Draga Pejakovića pokazali da imaju kvalitet više u odnosu na mladi tim iz Kotora, međutim Primorac pogotovo na domaćem terenu nikad unaprijed ne treba otpisivati.

“Poznato je da je Budva favorit u ovom takmičenju, međutim nijesam nezadovoljan nakon prvog meča. Bilo je dosta pozitivnih stvari u našoj igri koja vjerujem može biti još bolja, a to ćemo nadam se pokazati već u četvrtak veče”, kazao je strateg Kotorana Veljko Uskoković.

Proslavljeni vaterpolista zna kako zaustaviti protivnika.

“Mnogo golova smo primili u prvom meču i to je najveći problem.

Moramo igrati mnogo bolje u od-

brani, zaustaviti njihovu kontru koja im je najjače oružje i ako uspijemo da ih svedemo na sedam, osam postignutih golova mislim da ćemo biti blizu trijumfa”, poručio je Usković.

Veljko je svojevremeno nosio kapicu Budve i mnogo uticao u promociji kluba, ipak on u četvrtak želi samo pobjedu Primorca.

“Ima emocija i to je normalno jer sad dugo bio u Budvi, ali profesionalac sam i kada se igra ovakva utakmica onda mnogo želim da moj tim slavi”, jasan je Uskoković.

● BOLJI SMO TIM Na drugoj strani Budvani dolaze sa puno samopouzdanja i vjere da

NBA PLEJ OF

će u četvrtak završiti posao.

“Mislim da imamo kvalitet više u odnosu na rivala, te da ćemo već nakon druge utakmice završiti posao. Deset sezona sam igrao u Kotoru i znam koliko je teško igrati u paklenoj atmosferi koju znaju da naprave “Beštije”. Uprkos tome mislim da smo dovoljno iskusni, da smo bolja ekipa i da imamo više motiva da trijumfujemo, jer smo gladni trofeja”, kazao je Dnevnim novinama Drago Pejović, trener Budve.

● TIČIĆ: SVE OD NAS ZAVISI Kapiten njegovot tima - Milan Tičić je sličnog mišljenja uoči sjutrašnjeg meča.

“Napravili smo dobar posao u prvom meču. Smatram da smo u boljoj formi u odnosu na protivnika i u Kotor ćemo ići po pobjedu. Ne razmišljamo pretjerano o rivalu, bitno je da igramo našu igru, a ako tako bude mislim da Primorac neće imati šansi. Siguran sam da sve od nas zavisi”, poručio je Tičić.

Kuglice spojile Gorana i Žara

Kao i prošle godine prvi polufinalni par na fajnal foru EHF Kupa u Nantu biće aktuelni osvajač Gepingen, te ove sezone prvi favorit za naslov prvaka - Rajn Nekar Leven. Jučerašnji žrijeb u Beču sastavio je domaćina Nant sa danskim Holstebrom.

Trenutno drugi tim u najjačoj ligi na svijetu - Leven za koji igra naš Goran Stojanović će 18.maja pokušati da vrati dug “zelenima”, koji su ih protekle sezone u polufinalu eliminisali.

Boje Gepingena brani naš bivši reprezentativni desni bek Žarko Marković, koji je trenutno drugi strijelac EHF Kupa sa 48 golova na devet utakmica.

M.P.

Super derbi u Nikšiću

Ekipa koja je ove sezone već napravila jedno veliko iznenađenje i osvojila Kup - Sutjeska će večeras (19h) ugostiti najbolji tim u državi - Budućnost, koja u Erste Super ligi ruši sve pred sobom i ljubomorno čuva lidersku poziciju. Poznato je da na svom terenu pred “Vojvodama” sastav Dušana Dubljevića igra odlično, tako da se očekuje super derbi.

U Baru će večeras u istom terminu snage odmjeriti Mornar i Teodo koji se nalazi u solidnoj formi što svjedoči trijumf nad Sutjeskom u proteklom kolu.

M.P.

ODBOJKA

Bruklin i Hjuston Jokso odabrao za produžili serije kvalifikacije Bruklin se brzo oporavio od šoka iz četvrtog meča u seriji protiv Čikaga (prokockali 14 poena razlike u posljednjoj četvrtini i doživjeli poraz nakon tri produžetka), upisao lagan trijumf i produžio nadu za plasman u konferencijsko polufinale. Netsi su na krilima tandema Bruk Lopez (28 poena, 10 skokova) - Deron Vilijams (23 poena, 10 asistencija) smanjili na 3:2 i pokazali da su još živi.

“To je prava igra. Želimo da vratimo seriju u naš dom (Barclays centar), da ovim sjajnim navijačima priredimo još jednu nezaboravnu noć”, priželjkuje i sedmi meč, koji bi Bruklin igrao kao domaćin, centar domaćih Bruk Lopez.

Kod bikova Nejt Robinson je uspješno odmijenio povrijeđenog Kirka Hajnriha, postigao 20 poena uz 8 asistencija, ali njegov učinak sa klupe nije mogao ko da nadoknadi.

“Nijesmo odigrali kako treba. Nijesmo kontrolisali skok, primili smo

isuviše lakih poena, ali sve je još u našim rukama. Imamo meč kod kuće, siguran sam da će se serija završiti na našem parketu”, optimista je Tom Tibodo, trener Čikaga.

Nalik Bruklinu, seriju je produžio i Hjuston - rakete su savladale Oklahomu 105:103, čiji je centar Serž Ibaka promašio šut za produžetak. Briljirao je Čendler Parsons sa 28 poena, ispratili Harden (17p), Beverli (16p), Ašik (17p), što je bilo dovljno da se poništi nova velika noć Kevina Durenta (38 poena). Ono što je na Zapadu okršaj Klipersa i Memfisa, na Istoku je serija Indijana - Atlanta. Po dvije uglavnom sigurne i ubjedljive pobjede domaćina i potpuna neizvjesnost uoči petih i šestih mečeva. “Jastrebove” je do trijumfa vodio Džoš Smit sa fenomenalnih 29 poena i 11 skokova.

SEMAFOR: Bruklin - Čikago 110:91 (2:3 u seriji), Atlanta - Indijana 102:91 (2:2), Hjuston - Oklahoma Siti 105:103 (1:3).

M.A.

Selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Ivan Joksimović objavio je juče širi spisak igrača za predstojeći turnir kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Poljskoj 2014. godine.

Crnogorski odbojkaši u kvalifikacijama igraće u Makedoniji, od 24. do 26. maja, u grupi F, u kojoj su, osim domaćina, još Albanija i Ukrajina.

Pobjednici svih grupa plasiraće se u treću rundu koja je na programu od 2. do 4. januara 2014. godine. Drugoplasirane ekipe iz svih šest grupa igraće od 2. do 6. oktobra u drugoj rundi jedan turnir sa kojeg će nastavak kvalifikacija izboriti po tri najbolje selekcije.

Na spisku se nalaze: tehničari - Simo Dabović (Mas Niki, GRE), Marko Vujović (Budvanska rivijera), Rajko Strugar (Vojvo-

dina), Miloš Tatar (Novi Sad) i Ivan Bošković (Budućnost).

Korektori - Miloš Ćulafić (Tyumen, RUS), Aleksandar Minić (Partizan, SRB), Miloš Simović (Pafiakos, CYP), Bojan Strugar (Budućnost) i Goran Bošković.

Srednji blokeri - Milan Marković (Budvanska rivijera), Gojko Ćuk (Unirea Dej, ROU), Luka Šuljagić (Budvanska rivijera), Ivan Ječmenica (Budućnost), Blažo Milić (Budvanska rivijera) i Luka Babić (Budućnost). Primači - Aleksandar Milivojević (Nica, FRA), Marko Bojić (Yaroslavl, RUS), Balša Radunović (Robur Angelo Costa, ITA), Vojin Ćaćić (Budvanska rivijera), Božidar Ćuk (Budvanska rivijera), Andrej Bojić (Budućnost), Jovan Delić (Novi Sad) i Vladimir Bojić (Katar), te libero - Ivan Rašović (Budvanska rivijera).

M.P.

Sport 25

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 2013.

PLEJ OF

Sirene ugrabile titulu SPORTSKI EKRAN

Nikad rezultatski dominantnije odbojkašice Luke Bar osvojile su titulu prvaka Crne Gore. U tri odigrana meča plej of serije izabranice Vladimira Rackovića osvojile su svega jedan set i to juče kada su odigrale poslednji meč ove sezone. Baranke su i ovog puta počistile sa terena svoje najveće rivalke (1:3), a u poslednja dva seta praktično da su se i poigravale. “Čestitam djevojkama, Upravi kluba na izdvojenim sredstvima u ovim teškim vremenima. Mislim da smo bolje igrali čitavu finalnu seriju, koja je bila naporna. Budućnost je bila prva u ligaškom dijelu, ali smo odigrali dobro kada je trebalo da igramo dobro. Iako su nas prozivali da ne znamo, ali izgleda da znamo i tu finalnu seriju da odigramo”, kazao je trener Luke Bar Vladimir Milačić.

Ipak, prvi set je nagovijestio da bi se “plave” mogle vratiti u igru. Neda

Vujadinović i drugarice su diktirale tempo igre, konstatno su bile u prednosti, a onda sa rukama u vis dočekale kraj seta (25:20).

Druga dionica igre je bila i najinteresantnija, ali su kao i u čitavoj finalnoj seriji više sreće, znanja i koncetracije u samoj završnici imale Baranke, dok su u naredna dva seta već sada bivše šampionke države djelovale kao da su se predale. To su iskoristile gošće koje su iz svih pozicija pogađale polje rivala.

“Nijesmo očekivali da finalna serija može da se završi 3:0 za Luku Bar. Pred finalnu seriju da imamo kvalitet da ponovo možemo do titule. Taj optimizam nije bio bez pokrića, imamo kvalitetnu ekipu, dobre igračice.

Treći meč je bio sjajan, dostojan finala plej-ofa, i žao mi je što sve tri utakmice nijesu bile takve. Luka Bar je zasluženo osvojila titulu, a mi nemamo za čim da žalimo, jer nijesmo bili u šansi da dođemo do titule”, kazao je strateg “plavih” Vladimir Racković.M.P.

Budućnost - Luka Bar 1:3 Podgorica - Sala “Medicinske škole”. Gledalaca: oko 200. Sudije: Simonovska i Kovačević. Rezultat po setovima: (25:20, 22:25, 15:25, 18:25).

Budućnost Zetatrans: Raičević (libero), Joketić, Janković, Bajić, Bojović, Đukić (libero), Baković, Bečić, Peruničić, Rovčanin, Medojević, Vujadinović.

Luka Bar: Kovačević, Rosić, Perović, Vuković, Joksimović, Milović, Hadžisalihović, Cenović (libero), Milivojević, Vujanović, Barjaktarović, Vukosavović.

11:00 11:00 14:00 15:00 15:30 17:30 18:00 18:30 20:00 20:40 22:50 23:05

SRIJEDA ATP Minhen Snuker Astana - VEF, košarka Magdeburg - Flensburg, rukomet Biciklizam Pjaćenca - Trentino, odbojka Radnički - Partizan, košarka Budućnost - Grbalj, snimak Snuker Barselona - Bajern Minhen, fudbal Sport Pregled Telekom CFL

SportKlub Eurosport SK Prime Arena2 Eurosport2 SportKlub+ Arena1 RTCG2 Europsport RTCG1 TV Vijesti RTCG2

11:00 13:00 18:30 18:55 19:00 19:30 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00 22:50 23:05

ČETVRTAK ATP Minhen Donjeck - Lokomotiva, košarka Partizan - Radnički Niš, fudbal Primorac - Budva, vaterpolo Jagodina - C. Zvezda, fudbal Sport Bratford - Barton, fudbal Nortempton - Čeltenhem, fudbal Benfika - Fenerbahče, fudbal Čelzi - Bazel, fudbal Benfika - Fenerbahče, fudbal Sport Pregled Lige Evrope

SportKlub SportKlub+ Arena1 RTCG2 Arena3 RTCG1 SportKlub SportKlub+ RTCG1 Arena1 Arena3 TV Vijesti RTCG2

26 Sport

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 2013.

Posljednji krug u Imoli Dan kaDa je genije otišao

Na današnji dan 1994. godine svijet sporta ostao je bez svoje ikone, legende Formule 1, jedinstvenog Ajrtona Sene Kosta Bošković

V

relo prvomajsko popodne 1994. godine, cijela planeta je „zakucana“ pored TV ekrana samo zbog jednog čovjeka, zbog jednog heroja - nažalost ne sluteći da će ga tada posljednji put vidjeti. Zlokobni sedmi krug Velike nagrade San Marina polako je odlazio u istoriju, ali prije njegovog kraja odlučio je da sa sobom povede i genija, legendu, rođenog pobjednika...

Plavo-bijeli bolid Vilijamsa Renoa „lebdio“ je stazom u Imoli, genije je od starta vodio, a onda scene od kojih srce zastaje, scene zbog kojih mnogi ljubitelji Formule 1 nikada više nijesu pratili ovaj sport... Vilijams se u krivini Tamburelo zakucao u zid pored staze, njegovi dijelovi letjeli su nebom iznad Italije - tišina, sve oči bile su uprte ka legendarnoj žutoj kacigi u uništenom bolidu, svi su čekali da se pomjeri, da bude jasno da je genije u redu... To se nije desilo - Ajrton Sena, neprevaziđeni „šmeker“ iz Brazila više nije bio među nama.

Zvuk motora zamijenili su jecaji iz gotovo svih boksova pored staze, umjesto slika sa trke u svijet su otišle scene skamenjenih suznih lica - sport je ostao bez istinskog pobjednika, Formula 1 bez (danas je to i zvanično) svog najboljeg vozača u istoriji. I prije svega - milioni ljudi bez svog idola. Jer Ajrton Sena, taj dječak iz Sao Paula koji je patio od poremaćaja koordinacije mišića, bio je sve to - ge-

nije sa petljom, rođen da bude vozač, rođen da bude najbolji. Nepobjediv!

● Pobjednik - bez obzira na sve

Tridesetčetiri godine ranije, 21. marta 1960, Ajrton Sena je došao na ovaj svijet. Njegov otac je važio za jednog od imućnijih ljudi Sao Paula, a Ajrton je bio dječak sa najskupljim i najljepšim igračkama među svojim vršnjacima. Jedna njegova drugarica iz detinjstva mnogo godina kasnije na možda i najbolji način je opisala Senu kao mirnog klinca i Senu kao „čudovište“ na stazi... „Bio je mnogo sladak, veoma fino dijete. Druga djeca su željela da ga iskoriste i naprave budalu od njega.

Ono što bi mu naredila, on bi poslušao. Pitali su ga da im pozajmi igračke, Ajrton im je dao sve, potom bi sjeo na trotoar i gledao ih kako se igraju njegovim stvarima. Ali kada je taj isti klinac prvi put sjeo u karting, njego-

Lična karta Ime i prezime: Ajrton Sena Rođen: 21. marta 1960.

Preminuo: 1. maja 1994.

Mjesto rođenja: Sao Paulo, Brazil.

Nadimak: Magico (Mađioničar).

Ekipe: Toulmen, Lotus, Meklaren, Vilijams.

Titule: 3 (1988, 1990, 1991.).

Trke: 162.

Pobjede: 41.

Podijumi: 80.

Pol-pozicije: 65.

Najbrži krugovi: 19 *Od strane vozača Formule 1 proglašen za najboljeg pilota u istoriji F1 karavana va ljubaznost je nestala i tako će ostati narednih trideset godina“. ● rođenje „kišnog čovjeka“ Svoj put ka zvijezdama Ajrton Sena je morao početi iz nejakog bolida Toulmena, ali za takvu klasu jačina bolida kao da nije bila važna. Strpljivo je čekao svoju priliku, usput priželjkujući neke vanredne uslove u kojima bi mogao pokazati svoje vozačko umijeće, a ne samo inferiornost svoga bolida u odnosu na one vodeće. I dočekao je magični Monako i ulice Monte Karla... Poznato je da je i u idealnim uslo-

DA LI STE ZNALI? Da je svega dva ipo mjes e c a n a k o n s t r a v i č n e n e s re će u Imoli, tačnije 17. jula 1994.

Brazil četvrti put postao prvak svijeta u fudbalu. Karioke su u finalu nakon penal ruleta bile bolje od Italije, a Romario, Bebeto i druvima na stazi u Kneževini praktično nemoguće preticati, ali to nije važilo i za Senu! Dok je kiša prijetila da poplavi stazu, Ajrton je shvatao da mu se ukazala životna prilika - bez obzira što je stratovao sa 13. mjesta. Legende Alan Prost, Najdžel Mansel i Niki Lauda mučili su se kako bi se zadržali na stazi, a Prost je neprestano signalizirao tehničarima da prekinu trku. U 20. krugu prvoplasirani Prost je imao prednost nad Senom od 33,8 sekundi, da bi Sena bez obzira na uslove vrlo brzo stigao do druge pozicije, smanjujući zaostatak za Prostom četiri sekunde po krugu... Ipak, trka je prekinuta u 31. krugu, a Sena je bio vidno razočaran, jer je smatrao da mu je pobjeda oteta. Upravo ta trka, ali i ona u portuglaskom Eštorilu 1985. kada je vožnja „mađioničara“ (kako mu je bio nadimak u Brazilu) izgledala poput umjetnosti, rodile su legendu o kišnom čovjeku, o majstoru koji je uslovima pogubnim za ostale takmičare,

žina titulu su posvetili baš Ajrtonu Seni.

“Ovo je pehar za njega. Hvala mu za sve što je uradio, pamtićemo ga vječno kao neponovljivog”, rekao je kapiten legendarne generacije karioka Karlos Dunga. vozio mirno, bez zanošenja, korekcija, kao da kiše i nema. Ujedno, rodila se i legenda o najvećem rivalstvu u istoriji F1 karavana...

● sena vs Prost - rivalstvo za sva vremena Da bi se možda i najbolje opisalo ovo jedinetveno rivalstvo u Formuli 1, možda i sportu uopšte, vratićemo se na početak priče i riječi Senine drugarice iz djetinjstva: „Kada je taj isti klinac prvi put sjeo u karting, njegova ljubaznost je nestala i tako će ostati narednih trideset godina“.

I zaista je tako bilo - Sena je u Prostu vidio svog „životnog“ neprijatelja, legendu koju treba svrgnuti sa trona... Čak i kada su 1988. godine postali timske kolege u Meklarenu! „U proljeće 1984. otvoren je novi Nirburgring i održavana je trka vozača sadašnjice i prošlosti, u Mercedesovim automobilima. Došao sam

Bolid Ajrtona Sene nakon kobnog udarac u zid

Sport 27

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 2013.

SREDNJA REGIJA

Festival velike želje

Kom savladao Ribnicu u derbiju 1:0, Stari aerodrom gledao borben fudbal

Zastava Austrije iz Imole otišla sa njim Treninzni za Veliku nagradu San Marina te 1994. kao da su naslućivali veliku tragediju... Najprije se na njima novajlija Rubens Barikelo žestoko slupao (završio u bolnici) , da bi prije Sene Formula 1 tog vikenda prvo uzela Austrijanca Rolanda Recenberga, koji je poginuo na slobodnom treningu. Sve to, ali i dešavanja mjesecima ranije, natjerala su Ajru Frankfurt zakazanim letom iz Ženeve, a Ajrton je trebao da sleti pola sata prije, pa me je Gerd Kremer iz Mercedesa zamolio da ga dovezem na stazu. Putem smo pričali i bio je veoma prijatan. Zatim smo došli na stazu i trenirali u automobilima. Bio sam na polu, a Ajrton drugi - nakon toga više nije pričao sa mnom! Činilo se smiješnim u to vrijeme. Kasnije u trci sam poveo – i on me izgurao sa staze nakon polovine kruga“, prisjetio se Prost prvih trenutaka provedenih sa Senom.

Nakon toga i ne čudi što je Sena i u odlučujućim trkama sezone znao sa staze namjerno da izgura Prosta

tona Senu da od čelnika FIA-e traži pod hitno poboljšanje sigurnosnog sistema u F1, a pred trku u Imoli veliki Brazilac je sa sobom u bolid unio i zastavu Austrije, sa namjerom da ako pobijedi, proslavi tako što će u ciljnoj ravnini mahati njome, u čast stradalog Recenberga. Nažalos i zastava je nakon sedmog kruga otišla sa legendom u vječnost... kako bi osigurao titulu - ostaje da se pamti 1988. kada su jedan drugog toliko izluđivali, međusobno se toliko jako motivisali da se na kraju prvenstvo pretvorilo u obračun tandema iz Meklarena. Sena i Prost su tokom te godine osvojili 15 od 16 trka u sezoni, a prvak je bio Brazilac.

Da su ipak, i pored velikog rivalstva bili jako vezani, najbolje govore Prostove rečenice nakon traičnog 1. maja u Imoli... „Kada je umro, osjetio sam kako je i dio mene otišao sa njim zauvijek, pošto su naše karijere bile isprepletane. Znam da će mnogi pomisliti da sam neiskren kada ovo kažem, ali vjerujte da je ovo istina“, bile su riječi simpatičnog Francuza.

I nema razloga da mu iko ne vjeruje, jer sa Senom je definitivno otišao i dio svih ljudi koji vole sport, pobjednike, jedinstvene genijalce...

Zaustavio se da bi pomogao rivalu Istina je da je često bio surov na stazi, ali isto tako bio je i više od velikog gospodina! Pamti se 1992. godina i trka u Spa Frankošampu... Jedan od manje uspješnijih vozača Formule 1 Erik Koma je na jednoj pravini izgubio kontrolu nad bolidom, zakucao se u zid i ostao na stazi u razbijenom vozilu. U tom trenutku iza njega je naišao Ajrton Sena i kada je vidio ša se desilo Komi, zakočio je, zaustavio se pored staze i kroz dim, rizikujući sopstveni život, otrčao do Kome da mu pomogne... Slike za sva vremena, slike koje najbolje pokazuju ljudske vrijednosti jedinstvenog Ajrtona Sene.

Prelijepo nedjeljno popodne bilo je rezervisano za - fudbal! TV je bio prebukiran Englezima (Arsenal aplaudirao Junajtedu na tituli), Italijanima (Juventus stigao na bod od šampionskog prstena), Njemcima (Šalke ponižavao Hamburg), Špancima (Sosijedad preko Valensije uhvatio mjesto za LŠ), Srbima (Partizan remizirao sa Novim Pazarom, Zvezda prišla na minus 2), Hrvatima (Rijeka preskočila Hajduk u borbi za Evropu)...

A, Dnevne novine su se toplog 28. aprila zaputile na Stari aerodrom - nije nas tako jako zanimao Stari kontinent, jer se na pomoćnom stadionu Mladosti igrao derbi Srednje regije Kom - Ribnica!

● Palac gore za borbu Bodove su ugrabili Zlatičani trijumfom od 1:0, a za egzekuciju se pobrinuo Janković - visoki centarfor je dobro skočio na centaršut Matića, a onda se mirno, staloženo poklonio lopti...

Da se razumijemo - kvalitet fudbala nije veliki (niko ga ni ne očekuje u Trećoj ligi), ali borba, požrtvovanje, volja je na visokom nivou - čak na mnogo višem u odnosu na pojedine okršaje elitne konkurencije crnogorskog loptanja, te drugoligaškog takmičenja...

A, publika? Pa derbi je imao veću posjetu nego recimo utakmica CFL Petrovac - Jedinstvo. Mnogo veću.

Oko stadiona je bilo raznih generacija - od onih starih zaljubljenika u fudbal, preko ljudi srednjih godina, do klinaca koji tek počinju da shvataju šta je to najpopularnija sporedna stvar na svijetu...

● Jedva čekamo baraž Naravno, derbi Srednje regije nije mogao proći bez navijača - sa jedne strane je bio razvijen transparent “vragovi” (navijači Koma), a sa druge “Konyck city” (navijači Ribnice).

I upravo su tifozi dali još jednu dimenziju borbenoj utakmici bez njih nedjeljno popodne ne bi bilo toliko zanimljivo na Starom aerodromu.

“Jedva čekamo baraž”, kratko nam je dobacio Matija, jedan od navijača Koma, pošto Zlatičani imaju priliku da se nađu u doigravanju za Drugu ligu, jer drže lidersko mjesto na tabeli Srednje regije. Prati ih Polet Stars, dok je Ribnica poslije poraza prilično daleko... ● a sad derbiJi sa Polet

starsom

Da se vratimo na teren i odlučujući trenutak utakmice - Janković je pogodio pred sami kraj prvog poluvremena za oduševljenje “vragova”, te klupe Koma koja je poskakala - prednjačio je Savo Bato Barac (trener Koma), koji održava momcima volju za fudbalom i u Trećoj ligi - svi prvotimci poletjeli su njemu u zagrljaj, a Bato je specifičnim plesom na sebi svojstven način dočekao saigrače...

“Atmosfera je bila odlična. Prelijepa”, rekao nam je juče glavni igrač Zlatičana Milan Mešter, koji u poznim igračkim godinama pravi razliku na terenu...

“Bitna nam je pobjeda protiv Ribnice, jer nas očekuje utakmica sa Polet Starsom u Nikšiću, koja nam je biti ili ne biti za ulazak u baraž. Nadam se da ćemo biti pravi, da ćemo obezbijediti borbu za Dru-

gu ligu”, svjestan je Mešter važnosti utakmice sa Polet Starsom, koja je na programu 12. maja - Kom je narednog vikenda (5. maj) slobodan, a Nikšićani igraju sa Ribnicom u Podgorici.

Znači, poslije derbija Kom - Ribnica viđenog prošlog vikenda, na programu je još jedan veliki meč u Srednjoj regiji - Ribnica - Polet Stars!

Za kraj - bilo je malih ispada sredinom prvog dijela utakmice, ali je precizni arbitar Dane Žegarac progledao navijačima kroz prste, koji poslije nijesu pravili probleme.

B. Topalović Foto: Ana Grujičić

srednja regija Kom - Ribnica 1:0 Polet Stars - Gorštak 2:0 Grafičar - C. Stijena 0:1 naredno kolo (5. maj) Ribnica - Polet Stars Gorštak - Grafičar C. stijena - Drezga Kom slobodan 1. Kom 2. P. Stars 3. Ribnica 4. C. Stijena 5. Gorštak 6. Drezga 7. Grafičar

16 13 16 12 15 9 16 6 15 6 15 3 15 1

0 1 1 1 0 2 2

3 3 5 9 9 10 12

39:10 31:9 28:17 28:33 11:21 23:44 10:35

39 38 28 19 18 11 5

Pobjednik Srednje regije ide u baraž sa najboljim timovima iz sjeverne, te južne regije, igraju se po dva meča (kući, na strani), a dva kluba ulaze u Drugu ligu.

28 Sport

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

bUdUĆnoSt - grbaLj

Plavi prizivaju tradiciju

Mornar - Mogren 2:1 (Bogdanović 9, Divanović 50. - Vujović 59.)

14.30 - Sutjeska - Mladost 16.30 - Lovćen - Petrovac 16.30 - Čelik - Rudar 16.30 - Jedinstvo - Zeta 16.30 - Budućnost - Grbalj 1. SUTJESKA 27 2. BUDUĆNOST 27 3. ČELIK 27 4. RUDAR 27 5. GRBALJ 27 6. MOGREN (-1) 28 7. PETROVAC 27 8. MLADOST 27 9. ZETA 27 10. JEDINSTVO 27 11. MORNAR 28 12. LOVĆEN 27

19 14 14 13 11 9 7 7 6 7 6 7

3 9 7 4 9 6 9 9 10 7 8 4

5 4 6 10 7 13 11 12 11 13 14 16

43:21 47:27 36:24 32:30 30:13 28:31 28:34 28:35 28:36 25:37 24:40 26:45

Podgoričani u srijedu od 16.30 sati pred svojim navijačima dočekuju tim iz Radanovića

60 51 49 43 42 32 31 30 28 28 26 25

pobjeda mornara protiv mogrena

Radanović ostavio bodove u Baru

Miloš Radanović je ime koje će ovih dana biti najpopularnije u Baru - iskusni čuvar mreže Mornara svojom fantastičnom bravurom nakon izvedenog jedanaesterca Nikole Vujovića omogućio je timu zlata vrijedna tri boda u pobjedi nad Mogrenom 2:1.

Dolaskom novog-starog trenera Obrena Sarića tim iz grada maslina je defitinitvno živnuo, a pobjedu pored pomenutog junaka meča najavio je Bogdan Bogdanović koji je već nakon devet minuta donio prednost. Barani su nastavili da pritiskaju, drugi gol se osjećao u vazduhu, a put do mreže je u 50. minutu pronašao Mehmed Divanović - jedan od najboljih individualaca u timu

domaćina je rutinski savladao nemoćnog Ivana Butorovića.

Kod gostiju se upalila “crvena lampica” - Mogren je krenuo u pritisak i brzo poentirao preko svoje vedete Nikole Vujovića koji je na kraju ipak dobio neslavnu titulu tragičara utakmice nakon promašenog jedanaesterca u 82. minutu. Popularni mornari su tako srušili perfektnu formu protivnika koji je prije ovoga meča slavio protiv Budućnosti (1:2) i Sutjeske (3:2).

Bar je opet na nogama, igra i psiha igrača je porasla nakon velika tri boda i činjenice što će sigurno do srijede popodne fenjer predati Lovćenu koji je sada posljednji na tabeli.

U.R.

Pobjeda nad gradskim rivalom (Mladost 1:2) i donekle smanjena razlika za Sutjeskom lijepo je uticala na samopouzdanje plave svlačionice koje je neophodno prije svega zbog finala Kupa (22. maja protiv Čelika). A do tada, Budućnost metar po metar diže formu, koju će na što bolji način pokušati da predstavi protiv Grblja. Aktuelnom šampionu “trikolori” leže - tim iz Radanovića je samo jednom i to davne 2007. godine uspio da savlada podgoričane u svom dvorištu.

“Nadamo se nastavku tradicije, jer smo često pobjeđivali predstojećeg protivnika. Međutim, Grbalj je tim koji je mnogo toga pokazao ove godine i svakako da će biti veoma teško u srijedu”, poručio je ofanzivac domaćina Stefan Mugoša.

Naš sagovornik, pa i njegovi svi saigrači su se malo trgli za razliku od poraza protiv Mogrena (1:2), pa samim tim, imaju dovoljno motiva da osvoje nova tri boda i možda dočekaju novi kiks Sutjeske. Bez obzira što još uvijek imaju kadrovskih problema (neće igrati Flavio i duže povrijeđeni Risto Radunović, odnosno Radivoje Golubović) “O Sutjesci ne razmišljamo, ali to ne znači da se ne nadamo tituli vjerujemo sve dok to bude matematički moguće. Pobjeda nad ekipom Mladosti nas je podigla i smatram da ćemo to pokazati na terenu”, poručio je naš mladi reprezentativac.

Podatak po čemu će ovaj duel biti dodatno zanimljiviji jeste da će se pod Goricom oprobati najbolji napad, sa najčvršćom odbranom u Crnoj Gori.

“Grbalj je mlada ekipa sa mnogo

Budućnost protiv Grblja diže formu za finale Kupa: Stefan Mugoša, napadač plavih dobrih pojedinaca. Imaju fenomenalnu odbranu, što govori da ćemo morati dobro da se pomučimo kako bi stigli do golova i bodova”, rezimirao je Mugoša.

Granitna odbrana sa primorja je oslabljena neigranjem svog povrijeđenog komadanta Igora Radusinovića, ali i pored toga spremna je za neugodni zadatak koji ih očekuje pod Goricom. Na posljednjem duelu kada se slavilo 25 godina Varvara Grbljani su kapitulirali nakon udarca Flavija sa distance (1:0). Sada se nadaju makar bodu...

“Sve sem poraz bi bio veoma povoljan rezultat, jer nemamo pravo da prijetimo aktuelnom prvaku. Biće dobra utakmica, sa jakim tempom i smatram da imamo veće šanse nego na prošlom meču u Podgorici”, poručio je defanzivac gostiju Ilija Glavan.

22 14 5 3

Talentovani 22-godišnji štoper je definitivno jedan od igrača koji se pokazao kao pun pogodak iz škole “trikolora” - Ilija zajedno sa svojim kolegama iz odbrane zna šta treba da radi na najvećoj crnogorskoj areni.

“Moramo se podruditi da zaustavimo njihove veoma opasne napadače. Mnogo smo razgovarali o tome i nadam se da ćemo uspjeti. Želimo da se borimo, nadigravamo jer vjerujemo da tako uz kiks Rudara možemo izaći u Evropu”, jasan je Glavan.

U.R.

Jedinstvo protiv Zete

tre ili polukontre. Sigurno je da nam neće biti lako, ali ekipa iz utakmice u utakmicu pokazuje karakter”.

Sa druge strane, Nikola Rakojević neće moći da računa na Nenada Stojanovića, ali u Pljevljima imaju dosta problema - vezali su tri poraza (Mladost, Grbalj, Lovćen), vlada besparica, čekaju ih tri opake utakmice (Čelik, Budućnost, Sutjeska)...

“Očekujem da u narednom periodu pokažemo snagu. Možemo da se nosimo sa protivnicima, ali... Nemamo problem na treninzima, radimo dobro, momci su odlični. Spremni smo, nadam se da ćemo prekinuti seriju loših rezultata u posljednje vrijeme”, riječi su iskunog stratega na klupi Rudara. B.T.

Prštaće u Bijelom Polju gdje će se sudariti direktni rivali u borbi za opstanak - Jedinstvo igra sa (16.30) Zetom, sastaju se dva tima sa istim brojem bodova (28 poena), a želja je ista - opstanak u prvenstvu bez igranja baraža.

Jedinstvo je u prošlom kolu savladalo Petrovac (1:0), čime su nabildovali samopouzdanje.

“Zetin položaj na tabeli ne pokazuje koliko su kvalitetan sastav.

Zato ćemo morati da damo sve od sebe, a uz podršku sa tribina možemo da dođemo do zlata vrijedne pobjede”, poručio je ofanzivac Jedinstva Milivoje Raičević.

Na startu drugog dijela su igrali dobro, ali Zeta je sama sebe lošim partijama u posljednje vrijeme zagorčala život u prvoligaškom karavanu. Golubovčani skoro dva mjeseca ne znaju za trijumf, a svjesni su da će biti teško u Bijelom Polju.

“Očekujem jednu tvrdu utakmicu s obzirom na značaj. Daćemo sve od sebe da napravimo što bolji rezultat. Uz poštovanje prema njima mislim da imamo bolji tim. Utakmica nije presudna, jer ima do kraja još 5 kola poslije ovog meča, ali svaki bod je važan. Nadam se najboljem za svoj klub do kraja”, poručio je vezista gostiju Goran Burzanović.

Zbog žutih kartona treneri će imati problema sa sastavom - za Jedinstvo neće biti prvog golmana Zorana Akovića, dok će Zeta istrčati bez Miloša M. Radulovića i Borisa Došljaka. U.R.

●●●

●●●

Sredina terena bi mogla da donese prevagu: Boris Bulajić u duelu sa Andrijom Kaluđerovićem

ČeLiK - rUdar

Tri boda u glavi

Junak utakmice: Radanović u finišu meča odbranio penal Vujoviću

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

Čelik je blizu matematičkog obezbijeđivanja Evrope kroz prvenstvo, a u goste im stiže (16.30 h) Rudar, tim koji želi da se domogne Starog kontinenta uprkos svim problemima koji ih pritiskaju - najviše finansijske prirode.

A, trener Slavoljub Bubanja (Čelik juče dobio licencu da nastupa u evro takmičenjima) ima dosta problema pred derbi, jer ne može da računa na Aleksandra Dubljevića, Predraga Videkanića, Stevana Račića, Zijada Adrovića (imaju kartone), te Darka Bulatovića, Rodoljuba Marjanovića i Bratislava Ristića koji vuku povrede...

“Eventualni trijumf nad Rudarom bi bio potvrda pobjede nad Grbljem. Međutim, pošto imamo kadrovskih problema, bitno mi je samo da ne izgubimo utakmicu”, rekao nam je juče Bubanja, koji je dodao: “Bilo bi idealno da slavimo, ali se nećemo zaletjeti. Možda ćemo čekati Rudar, pa ih napasti iz neke kon-

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

5 4 1 0

MEĐUSBONI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Jedinstvo: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

14 2 4 8

Sport 29

SRIJEDA I ÄŒETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

NikĹĄićani traĹže novo slavlje: Jovan Nikolić, odliÄ?ni vezista Sutjeske

SUTJESKA MLADOST NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice.

PoÄ?etak: 14.30. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), D. Pavićević (Podgorica). Delegat: Zdenko Ĺ estović.

JanjuĹĄević, BeÄ?elić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Jovović, Nikolić, KaradĹžić, Stevović, Ćetković, Isidorović Trener: Dragan RadojiÄ?ić

Vujović, Kaťćelan, Mitrović, Šofranac, Vuković, Sanković, Tomić, Pavićević, Seratlić, Kaljević, Marković Trener: Duťko Globarević

BUDUĆNOST GRBALJ PODGORICA - Stadion: pod Goricom. PoÄ?etak: 16.30 sati. Sudija: Ĺ˝. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), B. Krstev (Cetinje). Delegat: Hazbo MustajbaĹĄić.

Agović, Kamberović, Peković, Orahovac, Tomković, N. VukÄ?ević, RaiÄ?ković, M. VukÄ?ević (Adrović), KaĹžić, MugoĹĄa, NikaÄ?

Trener: Radisav Dragićević

Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Radusinović, I. Bogdanović, Luković, Ragipović, Janković, Pepić, Aťćerić, Ä?alac Trener: Aleksandar Nedović

ÄŒELIK RUDAR SUTJESKA MLADOST

Motiv do neba Lider doÄ?ekuje (14.30) romantiÄ?are iz Podgorice Bojan Topalović

P

red Sutjeskom je ĹĄest finala u borbi za ĹĄampionski lovor. Tako razmiĹĄljaju u NikĹĄiću. A, prvo od tih ĹĄest finala na programu je kraj Bistrice - lider prvenstva u 14.30 Ä?asova doÄ?ekuje Mladost. Poljuljanu Mladost koja na papiru mnogo viĹĄe vrijedi nego ĹĄto to pokazuje tabela CFL...

Zna to dobro odliÄ?ni defanzivni Plavo bijeli iz NikĹĄića ne smiju da vezista u ekipi Dragana RadojiÄ?i- ponove izdanje od vikenda kada su ća - Jovan Nikolić... poraĹženi od Mogrena (3:2) ako Ĺžele “Mladost je dobra ekipa sastavlje- da savladaju crvene iz Podgorice... na od odliÄ?nih pojedinaca. Ne zaslu“Moramo biti mnogo bolji. PoĹžuju mjesto na koraz je stigao neojem se sada nalaze, Ä?ekivano, ali zbinjihovi dometi moli smo redove, drĹžigli bi da budu mnoMOJ TIP mo se zajedno... Kao MiloĹĄ Pavićević go većiâ€?, jasan je Nii uvijek napadamo (Dnevne novine) kolić, koji je uÄ?estvotrijumfâ€?, zdravi koBudućnost - Grbalj 1-1 vao u dva trijumfa lektiv drĹži SutjeÄŒelik - Rudar 0-2 svoje Sutjeske nad sku na okupu cijeSutjeska - Mladost X “romantiÄ?arimaâ€? ove lo vrijeme.

Jedinstvo - Zeta 0-2 sezone - oba puta je Motiv neće biLovćen - Petrovac 1 ti problem, jer se bilo 2:1... “Ne znam ĹĄta se demomci Gage RadoĹĄava sa njima, ali mi jiÄ?ića bore za titusmo spremni da se borimo kao na lu, jer igraju pred svojim navijasvakoj utakmici do sada. Bitno je da Ä?ima, jer... zabiljeĹžimo tri boda pogotovo jer igra“Imamo ogromnu Ĺželju da upiĹĄemo pred svojim navijaÄ?imaâ€?, dodao mo tri boda. Daćemo sve od sebe da je bivĹĄi omladinski reprezentativac doÄ‘emo do pobjede. Nećemo se preCrne Gore. dati nijednog trenutkaâ€?, jasna je po-

ruka Jovana Nikolića, koji oÄ?igledno sa saigraÄ?ima Ĺželi da izbriĹĄe minus iz Budve.

Dok RadojiÄ?ić ima slatke muke koga da poĹĄalje na teren poĹĄto su mu svi spremni, Mladost je opet u problemu - trener “romantiÄ?araâ€?

DuĹĄko Globarević ne moĹže da raÄ?una na Nikolu MarÄ?elju, Radula Ĺ˝ivkovića, Borisa Tatara, Vladimira Mandića... “Opet imamo dosta problema sa sastavom, ali ne smijemo da razmiĹĄljamo negativnoâ€?, rekao je bivĹĄi napadaÄ? Sutjeske, sada Mladosti BoĹžo Marković.

Kakva su oÄ?ekivanja? “Znamo kome idemo u goste, znamo da je Sutjeska jedna od najboljih ekipa u ligi, ne moĹžemo da prijetimo, ali se nadamo. Iskreno, osvajanje boda bi bio veliki uspjeh, jer će nam svaki poen do kraja prvenstva znaÄ?itiâ€?, jasan je Marković â—?â—?â—?

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: NerijeĹĄeno: Pobjeda Mladost:

14 7 4 3

LOVĆEN PETROVAC

BaraĹž se zida na Cetinju Lovćen je u straĹĄnom naletu (pet meÄ?eva - Ä?etiri pobjede, jedan poraz), a na Obilića poljanu (16.30) dolazi uvijek nezgodni Petrovac!

I crveni iz prijestonice se nadaju novom trijumfu... “PokuĹĄaćemo da nastavimo sa dobrim rezultatima. Idemo od utakmice do utakmice, spremamo se sa jednim ciljem, a to je da obezbijedimo baraĹž ĹĄto nam je jesenas bio ciljâ€?, govori nam MojaĹĄ Radonjić, trener koji je preuzeo Lovćen kada je bio u kanalu.

RazmiĹĄlja li se o direktnom opstanku u ligi? “MoĹže se stići do toga, ali kako je

sve manje kola to je daleko, nerealno... Glavni cilj nam je baraĹž, toga se drĹžimo, a za to su nam potrebne pobjedeâ€?, jasan je Radonjić, koji moĹžda neće moći da raÄ?una na Vanju Tatara koji vuÄ?e lakĹĄu povredu.

Lovćen nema mnogo problema sa igraÄ?kim kadrom, ali zato Milorad Ä?embo Malovrazić ima - neće moći da raÄ?una na Dalibora Ä?ukića, Krsta Zvicera (povrijeÄ‘eni), te Nenada Ĺ ofranca koji je suspendovan, dok su pod znakom pitanja Marko Radulović, Nikola ÄŒelebić... “Imamo dosta problema, ali isto tako imamo igraÄ?a koji mogu da zamijene povrijeÄ‘ene i kaĹžnjene. Bo-

rićemo se kao Lovćen, otvorićemo karteâ€?, govori nam iskusni Ä?embo, koji dodaje: “Igraćemo napadaÄ?ki, traĹžićemo tri boda... Daćemo sve od sebe, pa ko bude bolji neka pobijedi. Vjerujem da će biti dobra utakmicaâ€?, jasan je Malovrazić. B.T. â—?â—?â—?

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Lovćen: NerijeĹĄeno: Pobjeda Petrovac:

20 7 5 8

NIKĹ IĆ - Stadion: ÄŒelika. PoÄ?etak: 16.30. Sudija: R. Spasojević (Podgorica). Pomoćnici: S. Korać (Bar), M. Brajović (SpuĹž).

Delegat: Goran Dendić.

Banović, Bubanja, Radović, Ä?ikanović, Vuković, Kolev, Bulajić, Zorić, Jovović, BakoÄ?, Ivanović Trener: Slavoljub Bubanja

Lakićević, Jeknić, Alić, Petrović, Nestorović, Kaluđerović, Brnović, Vlahović, Jovanović, Igumanović, Krkeljić Trener: Nikola Rakojević

LOVĆEN PETROVAC CETINJE - Stadion: Obilića poljana. PoÄ?etak: 16.30. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica), V. Todorović (NikĹĄić). Delegat: Veselin Dujović.

Dragojević, Radunović, Tatar, DuĹĄak, Martinović, Mirković, Halilović, HoÄ?ko, Marković, Ä?uriĹĄić, Vujović Trener: MojaĹĄ Radonjić

Popović, Radulović, Grbović, Mrvaljević, Čelebić, Golubović, Marković, Pejaković, Muhović, Jablan, Perutović Trener: Milorad Malovrazić

JEDINSTVO ZETA BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. PoÄ?etak: 16.30 sati. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), M. Asović (Berane). Delegat: Branislav Mandić.

Pućurica, Gordić, Rosić, Mih. Petrović, GojaÄ?anin, Radulović, DraĹĄković, Medenica, ÄŒindrak, RaiÄ?ević, Mil. Petrović Trener: DuĹĄan Jevrić

Ivanović, M.B. Radulović, Cavinć, Kaluđerović, Novović, Burzanović, BoŞović, Brnović, Boljević, Vlaisavljević, Korać Trener: Mladen Vukićević

MORNAR 2 1 MOGREN 1 0 BAR - Stadion: Topolica. Golovi: 1:0 Bogdanović u 9, 2:0 Divanović u 50, 2:1 Vujović u 59. minutu. Gledalaca: oko 500. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (NikĹĄić) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Ĺ˝uti kartoni: Krstović, Merdović, Divanović (Mornar), PeliÄ?ić, Vujović, Ćosić, LonÄ?ar, GardaĹĄević (Mogren). IgraÄ? utakmice: Radanović (Mornar)

Radanović 8, Matić 7, Skopljak 7, Vojvodić 6,5, Kajević 7, Krstović 7, Metović 6,5 (od 85. Jovović - ), Divanović 7 (od 60. Merdović 7), Bogdanović 7,5, Vukmarković 6,5 (od 70. JovanÄ?ov 6,5), Ćulafić 6,5.

Trener: Obren Sarić 7,5

Butorović 6, Ivanović 6,5, Milović (od 37. LonÄ?ar 6), Bojić 6, Popović 5,5 (od 69. MiloĹĄević 6), Lagator 6, MijuĹĄković 5,5 (od 51. Ćosić 5,5), PeliÄ?ić 6, PrĹžica 6, Ä?urović 6, Vujović 7.

Trener: Branislav MilaÄ?ić 6,5

30 Sport

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

LIGA EVROPE POLUFINALE

DEMANT MILANA

Mario nije ª motivisaoº Real Madrid

Kontroverzna izjava koja je ovih dana pripisana napadaču Milana Mariju Baloteliju nije istinita - saopštio je kratko italijanski velikan.

“Ako Real okrene rezultat protiv Borussije (1-4) i prođe u finale Lige šampiona svi igrači imaju pravo da spavaju sa mojom djevojkom (Fani Negeša)”, glasila je krajnje degutantna “izjava”, koju su, bez imalo ustručavanja, prenijeli gotovo svi evropski mediji.

“Naš igrač Mario Baloteli nije dao takvu izjavu nijednom mediju”, otkrili su “rosso-neri”, iako je (slučajno ili ne) “Super Mario” baš ovih dana raskinuo sa belgijanskom manekenkom. A.P.

Pirlo: Mogao sam u Čelzi, Real ...

Vezista Juventusa Andrea Pirlo ne prestaje da napada bivši klub Milan, od kada je 2011. napustio “rosso-nere”. Ovog puta je Italijan otkrio kako je Silvio Berluskoni kriv što nije zaigrao u Engleskoj, Španiji ...

“Bio sam blizu prelaska u Čelzi. Već sam dogovorio sve detalje oko ugovora sa londonskim klubom, ali onda je intervenisao Berluskoni i ostao sam u Milanu. Takođe, bio sam i blizu prelaska u Real”, uvjerava Pirlo, koji je igrao na “San Siru” deset godina, nakon čega mu se uprava kluba zahvalila, jer nije želio da potpiše jednogodišnji ugovor, pa se preselio u redove “stare dame”, sa kojom će osvojiti drugi skudeto zaredom. A.P.

● KARIKATURA DANA

ª Plavciº i Turci brane finale Revanš susreti: Čelzi dočekuje Bazel, Fenerbahče gostuje Benfici Četvrtak je dan kada će mlađa sestra Lige šampiona, Liga Evrope, dobiti svoje finaliste. Londonski Čelzi, nakon osvojenog “pehara sa ušima” prošlog maja u Minhenu, ima priliku da dotuče na “Stemford Bridžu” švajcarski Bazel, kojeg je savladao u gostima (2:1), odnosno izdejstvuje novu priliku za još jedan evropski trofej.

“Ostvarili smo važnu pobjedu u prvom meču, a sada treba da dovršimo posao. Ipak, to neće biti nimalo lako, jer nas čeka još jedan složen zadatak. Bazel je u četvrtfinalu eliminisao Totenhem i to nam je najveća škola pred revanš. Protivnik je pokazao da nije samo razigran kod kuće, već da i u gostima može da postigne nekoliko golova.

Zbog toga, spremni smo da odigramo kako znamo, a kada je tako onda vjerujem da malo ko može da nam parira”, naglašava trener “plavaca” Rafael Benitez, koji bi mogao da donese trofej klubu Romana Abramoviča, uprkos činjenici da će izvjesno otići na kraju sezone.

● JAKIN: SANJAMO I DALJE Strateg Bazela, Murat Jakin, uprkos porazu na “Sent Jakob Parku” i dalje vjeruje da je njegov tim kadar da, u najmanju ruku, napravi probleme Čelziju u revanšu.

“Sanjao sam do sada, pa nema razloga da i sada ne sanjam. Jednostavno, u prošlim evropskim mečevima smo dokazali da možemo, pa sa takvim razmišljanjem dolazimo i u Englesku. Naravno, za naš povratak u život će biti potrebna i do-

RASPORED (četvrtak): Benfika - Fenerbahče (21.05), Čelzi - Bazel (21.05). za sreće, jer znamo protiv kakvog tima igramo. Međutim, ne predajemo se”, ističe legenda švajcarskog fudbala, čiji je sastav plasmanom u polufinale ostvario najveći uspjeh u istoriji kluba.

● “ORLOVI” TRAŽE

OSVETU PROTIV FENERA

Golom Egemena Korkmaza Fenerbahče je, za mnoge iznenađujuće, uspio da savlada (1:0) Benfiku u Istanbulu, čime je stekao vrijednu prednost pred revanš u Lisabonu.

Međutim, portugalski “orlovi” najavljuju drugačiji scenario i pumpaju sopstveno samopouzdanje pred istorijski duel ...

“Fenerbahče nas nije iznenadio

Kreće bavarsko slavlje

u prvom meču. Jednostavno, bio je bolji od nas i zasluženo slavio. Ali, imamo drugu utakmicu, pred svojim navijačima i sigurni smo da neće scenario biti kao u Istanbulu, naprotiv. Vjerujemo da možemo anulirati njihovu prednost i uradićemo sve da to i ostvarimo”, poručuje strateg Benfike Žorž Žezus.

Sa druge strane, Turci oprezni, ali zadovoljni dolaze po finale, koje će se 15. maja igrati u “Amsterdam Areni”.

“Jasno, uprkos našoj prednosti Benfika i dalje ima više iskustva.

Takođe, vjerujem da će biti agresivni na svom terenu, a na nama je da odgovorimo istom mjerom”, zaključuje trener Fenera Ajkut Kocaman.

A.Popović

Crveni omladinci u Italiji

Velikih 4:0 iz prvog duela gotovo su doveli Bajern Minhen nadomak “Vemblija”. Barselona, uprkos želji, volji i motivu, ima gotovo nemoguć zadatak večeras, pa se u taboru minhenskog giganta polako već sprema slavlje i plasman u veliko finale.

SUPERLIGA SRBIJE

Vječiti rivali pod pritiskom

Partizan u četvrtak dočekuje Radnički iz Niša (18.30), Zvezda gost Jagodini (19.00)

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@ dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Vođstvo Superlige Srbije podijelilo je 26. kolo na dva dana - na četvrtak i subotu. Međutim, sve važno staje u četvrtak - Partizan sa novim trenerom Vukom Rašovićem dočekuje Radnički iz Niša (18.30), dok Crvena zvezda koja je daleko samo dva poena gostuje (19.00) Jagodini.

Crno bijele ne opterećuje vječiti rival koji je prije samo mjesec dana imao “minus 11”, koncetrisani su na Nišlije...

“Za nas je duel sa Radničkim najvažnija utakmica. Neće biti jednostavno, jer nema mnogo vremena, ali vjerujem da ću uspjeti da već u tom duelu sprovedem neke svoje ideje, pošto imam školovane igrače”, rekao je Rašović, koji je u ponedjeljak veče promovisan u prvog šefa struke pošto je otkaz uručen Vladimiru Vermezoviću.

Sa ocjenom “najteža utakmica” nastupio je i Portugalac Rikardo Sa Pinto koji priprema momke za

duel sa Jagodinom...

“Jagodina ima odličan tim, može da igra u različitim sistemima.

Pred nama je najteža utakmica od kada sam u klubu”, jasan je Sa Pinto koji je beogradskog velikana preuzeo 18. marta.

“Nema kalkulacija, želimo da savladamo Jagodinu. Daćemo sve da to učinimo. Igrali smo loše protiv Donjeg Srema, znamo da moramo biti bolji. I vjerujem da ćemo igrati mnogo kvalitetnije”, dodao je Sa Pinto, koji neće moći da računa na Darka Lazovića, dok su pod znakom pitanja dva stranca - Kadu Mendeš, te Luis Garido.

RASPORED, četvrtak 2. maj: OFK Beograd - Radnički 1923 (17.00), Partizan - Radnički Niš (18.30), Vojvodina - Rad, Jagodina - Crvena zvezda (19.00), subota 4. maj: Hajduk - Javor, Sloboda - Novi Pazar, Donji Srem - Smederevo, BSK Borča - Spartak (17.00).

B.T.

Selektor omladinske reprezentacije Crne Gore Aleksandar Miljenović objavio je spisak igrača za prijateljsku utakmicu sa selekcijom Italije.

Miljenovićevi izabranici odmjeriće snage sa “azurima” u mjestu Kastel di Sandro 8. maja sa početkom u 15.00 časova.

Utakmicom sa Italijom naši omladinci nastavljaju pripreme za kvalifikacioni turnir za odlazak na Evropsko prvenstvo.

Na spisku selektora Miljenovića nalazi se 18 igrača - GOLMANI: Marko Kordić, Vuk Stijepović, DEFANZIVCI: Andrija Vukčević, Ilija Tučević, Miloš Milović, Danilo Šarkić, Jovan Baošić, Jovan Bošković, VEZISTI: Jovan Čađenović, Mirnes Pepić, Marko Janković, Žarko Grbović, Marko Kažić, Stefan Nedović, Idriz Toskić, NAPADAČI: Vladan Karadžić, Boris Cmiljanić, Lazar Lalošević.

Sport 31

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

VE ERAS, 20.45h – POLUFINALE, REVANŠI

Samo jedan tim je prošao dalje nakon poraza od 1:4 NAJBOLJI STRIJELCI Ronaldo Real

LIGA ŠAMPIONA POLUFINALE

Forma: PB

REAL MADRID - DORTMUND Santjago Bernabeu Rez. prvog me a: 1:4 Me usobni dueli Pob. 2 Ner. 3 Pob. 2 STATISTIKA U LIGI ŠAMPIONA Forma 24 / 18 Datih / primljenih golova 23 / 10 STATISTIKA PRVOG ME A 9 Šutevi u okvir gola 6 2 Šutevi van okvira 2 48% Posjed lopte 52% 4 Korneri 2

N PZ

Blizu drugog finala LŠ u svojoj istoriji, nakon ‘97.

Robert Levandovski Dortmund

Ples između čuda i ambisa Levandovski

12

Dortmund

Mesi

Barselona

MIler

Bajern

10

8

Prvi ovjek koji je protiv Real Madrida u Ligi šampiona postigao etiri gola na jednom me u

7

NACIONALNI PONOS Njema ko finale bi bilo etvrto u istoriji Lige šampiona koje bi igrali timovi iz iste zemlje

Nema povratka: Barselona večeras (20.45) čeka Bajern u revanš 2000. Real Madrid 3:0 Valensjia meču, na svom travnjaku - Katalonci vjeruju u (ne)moguće, odnosno 2003. Milan 0:0 Juventus Milan slavio 3:2 nakon penala anuliranje svemirskih 4:0 sa ‘‘Alijanc Arene’’ 2008. Man. Jun.

1:1 elzi

Man. Jun. slavio 6:5 nakon penala

MAY 1

Aleksandar Popović

K

atalonska vladavina, koja traje od 2006. godine, plesaće večeras na ivici ambisa, kao nikada do sada. Nekada nezaustavljivi čarobnjaci iz Gaudijevog grada, koje je na putu do titula znala da zaustavi samo sreća i “katanaćo” rivala, ovog su puta satjerani u ćošak. U ćošak “njihove” Lige šampiona. A, za sve je “kriv” taj Bajern, čiji je gubitnički mentalitet prerastao u bijes - bijes pobjednika, šampiona, koji je oran da nakon dva izgubljena finala u protekle tri godine napokon podigne onaj sveti “pehar sa ušima”, Pregazivši na tom putu i, do juče, nedodirljive virtuoze sa “Kamp Noua”. Dakle, večerašnji revanš neće početi sa onih 0:0, već 0:4, koje je sastav iz Minhena donio na Pirineje, a na “blaugrani” je da pokuša nemoguće - pretvoriti njemačkog velikana u običnog i malenog miša, pred gotovo 100.000 sanjara na tribinama.

“Vrijeme je za remuntadu! Vrijeme je za veliki povratak!”, poručuje, čini se kao nikad motivisani, Lionel Mesi pred utakmicu istine za tim koji je promijenio život fudbalske planete. Takođe, njegov stav dijeli i Danijel Alves ...

“Riječ ‘nemoguće’ koriste samo slabi ljudi, kako bi opravdali svoje življenje na ovom svijetu”, jasan je Brazilac, otkrivši da će on i njegovi saigrači dati baš sve što imaju, a imaju štošta toga u svom arsenalu, kako bi napravili čudo, šokirali Bajern, Evropu i domogli se “Vemblija”, koji im nikada nije bio dalji. Ali, bez obzira na to dočekaće ih koreografija navijača “Ponosna Barsa!”, kako bi ih još više motivisala da naprave - naučnu fantastiku.

● PIKE: LOMIĆEMO IH OD POČETKA DO KRAJA

Barselona će biti lišena pomoći Đordija Albe, koji je u prvom meču zaradio parni žuti karton,

odnosno suspenziju. Ali, njega će zamjeniti povratnik Adrijano, dok će Erik Abidal vjerovatno dobiti priliku da drži odbranu zajedno sa Đeđarom Pikeom, koji prenosi raspoloženje iz katalonske svlačionice.

“Nalazimo se u dobroj formi i svi vjerujemo da možemo poništiti poraz iz Minhena. Mi se u Barseloni ne bojimo nikoga, pa nije ni Bajern izuzetak, kojeg planiramo da lomimo od početka do kraja. Međutim, ovo je drugačija situacija u odnosu na revanš protiv Milana, ali moramo da vjerujemo do samog kraja i tražimo nemoguće. Naravno, trebaće nam i sreća, ali ćemo dati sve od sebe da se vratimo”, jasan je Pike, prokomentarisavši (ne)regularne golove Bavaraca u prvom duelu.

“Bilo je mnogo grešaka i UEFA treba da uradi detaljnu analizu. Dodali su još dva arbitra pored gola, ali smatram da bi tehnologija puno više doprinijela kod ključnih odluka”.

Hicfeld i Efenberg: Bajern je već u finalu Oni dvojica su izgubili već dobijeno finale 1999. od Mančester junajteda u posljednja dva minuta, ali su dvije godine kasnije (2001.) ipak stigli do titule evropskg šampiona, preko Valensije, nakon penal ruleta. E, sada baš oni dvojica, Otmar Hicfeld (nekadašnji trener Bajerna) i Štefan Efenberg (bivši kapiten) uvjereni da za iznenađenje večeras nema baš nikakvog mjesta.

“Neče biti lako, ali je za mene Bajern već u finalu”, ističe aktuelni selektor Švajcarske, dok se sa njim slaže i Efenberg ... liti nikakvo iznenađenje večeras”, na“Ma, to je gotovo. Bajern neće dozvo- javljuje 44-godišnjak iz Hamburga.

● HEJKENS: BARSA JE PROŠ LOST, RED JE NA NAS

BARSELONA v BAJERN MINHEN Nou kamp prvi meč: 0-4 MEÐUSOBNI DUELI Pobjeda 1 Remi 2 Pobjeda 4 STATISTIKA U LIGI ŠAMPIONA Forma 18 / 14 Dati / Primljeni golovi 26 / 10 STATISTIKA PRVOG MEČA Šutevi u okvir gola 9 2 Šuvei van okvira 4 2 Posjed 37% 63% Korneri 11 4

Na drugoj strani, njemačka mašina za golove dolazi po prolaz u finale. Štoperi Žerom Boateng i Dante su odmarali pred ključni sudar, dok se u tim vratio gorostas Mario Mandžukić. Dakle, Bavarci su spremni da postignu još koji gol na “Nou Kampu”.

Nijedan tim nije Na putu ka 3.

“Dokazali smo da je Bajern veliprošao nakon 0-4 uzastopnom ka ekipa, koja igra vrhunski fudu prvom meču* finalu LŠ bal. Barselona je igrala na visoIzvori: UEFA, Infostrada Picture: Getty Images *Samo u Ligi šampiona © GRAPHIC NEWS kom nivou toliko godina, ali je sad red na nas. Mislim da smo sposobni postići još koji gol večeras”, Trener: Trener: BARSELONA - BAJERN MINHEN ističe trener Jup Hejkens, koji Tito Viljanova Jup Hejkens Stadion: “Kamp Nou” uvjerava da se njegov sastav nije Kapiten: Kapiten: Barselona zadovoljio sa onih svemirskih 4:0. Ćavi Ernandez Filip Lam Večeras “Svakako da nismo rekli svoju Početak 20.45 (RTCG 1) Najbolji strijelac: Najbolji strijelac: konačnu riječ. Došli smo u BarSudija: Damir Skomina (SLO) Lionel Mesi (8) Tomas Miler (7) selonu da postignemo još golova i ponašačemo se kao da nije bilo one utakmice na ‘Alijanc Areni”.

Jednostavno, imamo svoj stil igre i nećemo odstupiti od njega”, obećava njemački stručnjak, otkrivPrva zvijezda: Prva zvijezda: ši da njegovi puleni neće “parkiLionel Mesi Frenk Riberi rati autobus” ispred gola Manu(Argentina) (Francuska) Ajax NETHERLANDS Anderlecht BELGIUM Arsenal ENGLANDArsenal ENGLAND Barcelona SPAIN Barcelona SPAIN BATE Borisov BELARUS Munich GERMANY Benfica PORTUGAL Borussia DortmundBorussia GERMA Ajax NETHERLANDS Anderlecht BELGIUM BATE BorisovBayern BELARUS Bayern Munich GERMANY Benfica PORTUGAL ela Nojera.

VJEROVATNI SASTAVI

● ROBEN: OPREZ,

Adrijano

Injesta

Roben

ONI MOGU SVE

Miler

Lam Nojer

Valdes Posljednjih godina veliki traĆavi Abidal Sančez Boateng gičar, što za Holandiju, što za Bajern, Arjen Roben uspio je da Martinez MesiCROATIA Švajnštajger Celtic SCOTLANDCeltic SCOTLAND Chelsea ENGLAND Dinamo Zagreb Dynamo Kyiv UKRAINE Juventus ITALY J Braga PORTUGALBraga PORTUGAL Galatasaray ROMANIA Chelsea ENGLAND Dinamo Zagreb CROATIA Dynamo Kyiv UKRAINE Galatasaray TURKEY Dante TURKEY Pike matira Barselonu u prvom meču, CFR Cluj ROMANIACFR Cluj Buskets ali ... Ofanzivac njemačke posaMandžukić de upozorava da još ništa nije goPedro Alaba Alves Riberi tovo, uprkos ogromnoj prednosti njegovog tima.

Source: UEFA © GRAPHIC NEWS “Najveća bi greška bila da pomislimo da smo već u finalu. I dalje maksimalno poštujemo BarseLille FRANCE SPAIN City ENGLAND Manchester UnitedManchester ENGLAND United ENGLAND AC Milan ITALY AC Milan ITALY Montpellier FRANCE Nordsjælland DENMARK Olympiacos GREECE lonu. Dobili smoLilleprvu utakmicu FRANCEMalaga Malaga Manchester SPAIN Manchester City ENGLAND Montpellier FRANCE Nordsjælland DENMARK Olym sa 4:0, ali ako postoji ekipa koja Zadatak pred Barselone jeste čudo! Pravo čudo, koje bi ostalo zlatnim slomože da nadoknadi takav zaostavima upisano u istoriji fudbala - naravno, ako do njega dođe. Ipak, “blautak, onda je to sigurno Bara. Jedgrana” poziva upomoć tradiciju, kroz koju su šest puta uspjeli da anuliranostavno, ne smijemo biti ni za jeju veliki minus iz prvih mečeva. Istina, nikad nisu poraženi 4:0 kao sada, ali dan posto lošiji nego u prvoj utase vrijedi posjetiti na prošle preokrete. Davne 1978. godine engleski Ipsvič kmici. Naprotiv, trebaće nam veje u Uefa Kupu slavio 3:0, a Bara mu je vratila istom mjerom u revanšu. Goća kocentracija nego u Minhenu”, dinu kasnije Katalonci su ponovili identičan scenario protiv Anderlehta, a Paris Roben, Saint-Germain FRANCE Madrid SPAIN 04 GERMANY Shakhtar Donetsk Shakhtar UKRAINEDonetsk Spartak Moscow RUSSIA smatra sa kojim se slaže i Real1986. godine i protiv švedskog Geteborga.

Dinamo Kijev 1994. trijumPorto PORTUGAL Valencia SPAIN Valencia Zenit St. Petersburg RUSS Paris Saint-Germain FRANCE Real Madrid Schalke SPAIN Schalke 04 GERMANY UKRAINE Spartakje Moscow RUSSIA Porto PORTUGAL SPAIN Zenit St fovao u Ukrajini (3:1), ali je potopljen na “Nou Kampu” (4:1). A onda, 21. viubojiti Frenk Riberi. jek - Čelzi je 2000. godine pobijedio (3:1) na “Stemford Bridžu, ali su Luis “Ne potcjenjujemo Barselonu, Figo, Rivaldo i ekipa u regularnom dijelu došli do istog rezultata, a zatim i jer vrlo dobro znamo da još nije do konačnih 5:1 u produžecima. I, posljednji je Milan ove sezone - poraz 2:0 gotovo. Moramo da pružimo vena “San Siru” nije obeshrabriju sastav Tita Viljanove, pa su Mesi i drušoma dobru igru večeras ako mislitvo demolirali Italijane 4:0. A, primjer je i La Korunja, koja je 2004. izgubila mo da prođemo dalje i dočekamo od “rosso-nera” 4:1, da bi na svom “Riazoru” režirali senzaciju - 4:0! Dakle, finale”, zaključuje Francuz, čije će lopta je okrugla, a u fudbalu ništa nije nemoguće. raspoloženje biti jedan od glavnih uslova za dobru predstavu Bajerna.

Tradicija hrabri Barsu i upozorava Bajern

REAL MADRID - B. DORTMUND 2:0 (Benzema 83’, Ramos 88’)

MADRID - Stadion: “Santijago Bernabeu”. Gledalaca: 86.000. Sudija: Hauard Veb (Engleska). Žuti kartoni: Koentrao, Iguain, Ramos, Kedira (Real), Gundogan, Bender, Vanjdenfeler (Dortmund) REAL M (4-2-3-1): Lopez - Esjen, Ramos, Varan, Koentrao (od 57. Kaka) - Alonso (od 67. Kedira), Modrić - Di Marija, Ozil, Ronaldo - Iguain (od 57. Benzema).

Trener: Žoze Murinjo B. DORTMUND (4-2-3-1): Vajndenfeler - Pišček, Subotić, Humels, Šmelcer Gundogan, Bender (od 90. Santana) - Blažčikovski, Rojs, Gece (od 14. Groskrojc), Rojs - Levandovski (od 87. Kel).

Trener: Jirgen Klop

MILIONERI ODLAZE NA VEMBLI

Kraljevsko srce nedovoljno: Borusija Dortmund u finalu!

Real savladao Dortmund (2:0), ali nije uspio da poništi poraz sa “Vestfalena” - “milioneri” prvi putuju na “Vembli”, zahvaljujući ukupnom i istorijskom rezultatu 4:3

V

embli, stižemo - odjekivalo je madridskim hramom u režiji raspjevanih i napaćenih navijača Dortmunda. A, kako i ne bi - “milioneri” su preživjeli madridski pakao, eliminisali Real Madrid ukupnim rezultatom 4:3 i plasirali se u finale Lige šampiona, koje će se 25. maja igrati na kultnom engleskom stadionu! Velika i čelična četa Jirgena Klopa boriće se za “pehar sa ušima”, jer su odoljeli kraljevskom srcu, koje je stiglo na korak od senzacije, ali ne potpune! Njemci su u prvih 15 minuta “izvukli živu glavu”, ali su u nastavku meča mogli da matiraju rivala, što nisu napravili, pa su se spašavali u samom finišu, dok je španski trans umalo napravio nemoguće. Ipak, sastav sa “Vestfalena” ide u istorijsko finale, dok će deseta titula evropskog šampiona ostati “pusti san” za “merengese”, a Žoze Murinjo vjerovatno otići sa još jednim trogodišnjim elitnim neuspjehom.

Nemoguće je bilo zamisliti da tako lako jedan rival prođe dalje, pa je patnja Dortmunda jednostavno morala da se dogodi u foto finišu.

Međutim, “žuto-crni” će, uprkos premijernom porazu u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona, pričati svojoj djeci i unucima kako su tog 30. aprila 2013. godine, poput Davida, uspjeli da bace na koljena gorostasnog Golijata, koji je na kraju zaslužio aplauz i naklon do poda.

● “MILIONERI” PREŽIVJE LI PAKAO Najvaljivani juriš Reala nije ništa pri onom što je dočekalo Njemce u prvih 15 minuta revanša. “Merengesi” su u premijernoj trećini prvog dijela mogli da vode sa tih sanjanih 3:0, ali - nisu! Prvo je Gonzalo Iguain izašao u 4. minutu “oči u oči” sa Romanom Vajndenfelerom, tribine su već vidjele pogodak, ali je čuvar mreže gostiju nogom odbranio kolosalnu šansu Argentinca. Nastavio se meč, vrijeme je curilo, a onda su sjevnule još dvije “bomba šanse”

Madriđana - za samo jedan minut (od 13. do 14.) Španci su prokockali šansu da se vrate u život. Di Marija je majstorski dugom loptom “upecao” Kristijana Ronalda , Portugalac iz okreta šutirao sa 5-6 metara, ali se rukometnom intervencijom (ramenom) ponovo isprječio sjajni Vajndenfeler! Ali, odmah nakon toga novi potres - Luka Modrić je lansirao Mezuta Ozila u novi zicer sa lijeve strane, Vajdenfeler se bacio u jednu, Njemac šutirao u drugu stranu, ali - “bubamara” je otišla pored gola, za razočaravajuće uzdahe domaćih navijača. Poslije svega, početni pakao je napokon prošao, Dortmund je preživio i bez povrijeđenog Marija Gecea (zamjenio ga Kevin Groskrojc), a nakon toga se utakmica vratila “u normalu”, pa su gosti iskontrolisali situaciju do zlata vrijednog odmora odmora.

● MADRIDSKA LUDNICA IPAK NEDOVOLJNA Propuštene prilike u uvodnih 15 minuta uticale su na psihu Reala “kraljevi” su bili grogiranu, bez nade, motiva u drugom dijelu, što je pokušao da iskoristi Dortmund. Njemci su namirisali krv “blankosa”, a dva kontranapada su mogla da zapeča-

te sudbinu domaćina. Marko Rojs je povukao kontru u 50. minutu, proigrao Roberta Levandovskog, koji je sa desne strane topovski šutirao, ali je uzdrmao prečku, propustivši da postigne svoj peti gol Realu! Međutim, to nije bilo sve - deset minuta kasnije su “milioneri” iz auta pokrenuli akciju, Rojs probio po desnoj strani, pronašao usamljenog Ilkaja Gundogana na par metara od gola, ali je već viđen gol Turčina čudesno “skinuo” Dijego Lopez, spri-

ječivši nokaut svoje ekipe. A onda, “iz vedra neba”, sedam minuta prije kraja meča, Ozil je pronašao rezervistu Karima Benzemu, a Francuz pogodio i pokrenuo vulkan sa tribina 1:0! Erupcija je nastupila, igrači Reala “poludjeli”, a Serhio Ramos u svom tom “ludilu” pogodio pod prečku za nestvarnih 2:0 u 87. minutu! Čudo je bilo na vratima, tenzija preplavila travnjak, Klop gledao svako malo na sat, a njegov tim uspio da prebrodi sve i dođe do istorijskog finala.

KUPON 16 -17

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Aleksandar Popović

PRAZNIK RADA

RADNICI NA ULICI PRAZNIH DŽEPOVA

1. MAJ

POLITIKA I EKONOMIJA ● 34-35

Vlada probleme krije ispod tepiha

PRIVATIZACIJA ● 36-37

Fabrike koje su hranile porodice

ŽENA ● 51

Na selu dan počinje u pola šest

Persa Šćepanović

BAŠTINA ● 61

Sjećanje na brod ª Sveti Stefanº

34 Aktuelno

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

POLITIKA I EKONOMIJA

Vlada probleme krije ispod tepiha Mili Prelević, Adel Omeragić

P

ored politike, u Crnoj Gori ne ostaje mnogo mjesta za životne stvari, iako je sasvim izvjesno da nas u 2013. godini očekuju veliki izazovi, pravi udar ekonomske krize, početak pregovora sa Evropskom unijom, konkretni rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala - i politička kriza povodom predsjedničkih izbora. Mnogi biznismeni su skloni da tvrde da “ko je preživio 2012. u 2013. će još gore proći”.

Ekonomska kriza zaoštrila je probleme crnogorske ekonomije orijentisane ka uvozu, povećala njen dug na blizu 70 odsto bruto društvenog proizvoda, povećala broj siromašnih i produbila jaz u odnosu na bogatije. Crnogorski javni dug zajedno sa garancijama iznosi 2,32 milijarde eura ili 69,64 odsto bruto-domaćeg proizvoda, pokazala je Analiza održivosti javnog duga koju je Vlada usvojila. To se, kako je navedeno, odnosi na dug države, preduzeća u njenom većinskom vlasništvu i garancije kojima je Vlada bila žirant za tuđe kredite.

Državni dug iznosi 1,7 milijardi, 51,2 odsto BDP-a, dok sa obavezama njenih preduzeća to iznosi još 253 miliona ili ukupno 58,4 odsto BDP-a. To predstavlja javni dug od 1,95 milijardi, kome treba dodati i državne garancije od 372,7 miliona eura. ● Godina istine Neki ekonomski analitičari tvrde da da će ova godina, u stvari, biti godina istine za ekonomiju Crne Gore i njene javne finansije. Suočavanje sa teškom situacijom zahtijeva spremnost političkih elita da sprovedu reforme koje u mnogim segmentima mogu biti bolne.

Politika je glavni pokretač svega u Crnoj Gori, a nedvosmisleno je da

se naša država nalazi u teškoj političkoj krizi. Zaboravili smo i takse na mobilne telefone, brojila za struju, povećanje PDV-a, loš početak turističke predsezone, stalna poskupljenja električne energije, štrajkove, silaske rudara u jame...ali svi razmišljamo o predsjedničkim izborima.

Dritan Abazović, poslanik Pozitivne Crne Gore, kaže da u posljednje vrijeme, na ovom planu se ne dešava ništa dobro.

“Vidjeli smo i nakon što je prošlo 100 dana od nove Vlade da je standard građana ostao nepromijenjen. Čak je i urušen. Mislim da se nastavila negativna ekonomska politika Crne Gore i samim tim nisam siguran kako će budući parametri koji se tiču ekonomske situacije izgledati u budućnosti. Najavljena odluka o povećanju PDV-a nije nelogična mjera, ali je to mjera koja neće podstaći razvoj, već će ku-

Preporuke Centralne banke Centralna banka Crne Gore u Preporukama Vladi za 2013 godinu ističe da u uslovima eurizovane i male ekonomije, kao što je crnogorska, i instrumenti za prilagođavanje i raspoloživa sredstva su u velikoj mjeri ograničeni.

“Stoga akcenat ekonomske politike u 2013. godini treba da bude na strukturnim reformama koje će promovisati rast i razvoj i kreirati stabilnost. Najvažnije mjere ekonomske politike treba da se odnose na fiskalnu konsolidaciju, postup n u p ro m j e n u modela razvoja, restrukturipiti vrijeme da naša pogrešna ekonomska politika ne krahira u nekom kraćem vremenskom periodu, već se samo prolongira sivi scenario. Mišljenja sam da se standard građana uopšte ne mijenja na bolje”, kaže Abazović za Dnev-

ne novine.

Najavljeno povećanje stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) jedini je način da se budžetske rupe popune.

ranje realnog sektora, unapređenje konkurentnosti crnogorske privrede, intenziviranje pregovora sa EU, nastavak privatizacije, donošenje sistemskih zakona u skladu sa najboljom međunarodnom praksom, nastavak deregulacije, otklanjanja biznis barijera i drugo”, kažu u Centralnoj banci.

CBCG ističe da su ključna politika i ključne reforme neophodne u domenu fiskalne politike. Prethodnih par godina je obilježio visok budžetski deficit i rast javnog duga, kao rezultat anticiklične fiskalne politike i smanjenih javnih prihoda. Ipak, došlo se do tačke u kojoj bi dalji rast javnog duga mogao da po“To ne bi trebalo značajnije da utiče na cijene robe i usluga i standard stanovništva”, ocijenio je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković. On je kazao da je i ranije očekivao povećanje PDV-a, jer je to, kako smatra, neminovnost.

“Crna Gora ima prostor za tako nešto s obzirom na to da je taj porez jedan od najnižih u svijetu.

Ako imate budžetski deficit, morate pribjeći povećanju poreza”, rekao je Mijušković.

Veliko je pitanje da li će na veliko ekonomsko pospremanje u Crnoj Gori biti spremna postojeća vlada.

“Od sadašnje Vlade ne treba očekivati mnogo, a najrealnije je da se desi da će ona populistički nastaviti da gura probleme pod tepih”, ocijenila je nedavno analitičarka Daliborka Uljarević za agenciju

stane veliko ograničenje budućem rastu. “Servisiranje javnog duga postaje sve skuplje, jer su kamate na međunarodnom finansijskom tržištu sve više. Ukoliko postojeći rebalans budžeta ne da zadovoljavajuće rezultate potrebno je sprovesti dodatne mjere konsolidacije uključujući i povećanje PDV-a. Niska stopa PDV-a predstavlja potencijalnu rezervu i ukoliko bude potrebno njeno povećanje ne treba se ustezati, jer je u pitanju opšti trend povećanja ove stope. Stoga jedna takva mjera ne bi u velikoj mjeri narušila poslovni ambijent, iako bi uticala u manjoj mjeri na pad životnog standarda”, ističu u CBCG. Beta.

Crnogorski premijer Milo Đukanović je u ekspozeu, prilikom ponovnog preuzimanja Vlade, najavio “korjenite kadrovske promjene na svim nivoima”, zatražio od ministara i državne administracije da preuzmu odgovornost za donošenje odluka i poručio im da moraju biti spremni na lična odricanja i niže funkcionerske zarade.

Da u vladajućoj partiji smatraju da Vlada radi dobro. Zoran Jelić, poslanik DPS-a ističe da treba napomenuti da su od 1.maja 2012. do 1.maja 2013. bile dvije Vlade, Lukšića i Đukanovića. “Mislim da je moglo da se uradi mnogo više kada je standard u pitanju. Takođe, činjenica je da se prosječni lični dohodak neznatno smanjio. Međutim, očekujem da će se realizacijom ekonomske politike, stvaranjem Sa sjednice Vlade

Aktuelno 35

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Koliko smo siromašni?

povoljnog ambijenta sa dolazak stranih investicija koje su već najavljene, sve će to uticati da se poveća standard stanovništva, da se otvore nova radna mjesta i na taj način se podigne ukupni standard”, kaže Jelić.

On naglašava da su se efekti krize zaista osjetili u punom smislu i u Crnoj Gori.

“Ipak nadamo se da će otvaranjem novih radnih mjesta i prilivanjem stranih investicija doći do poboljšanja standarda. Treba iskoristiti sve mogućnost turističke sezone i sezonskih poslova, tako da se veliki broj nezaposlenih koji je sada prisutan, zaposli za vrijeme sezone. Već je skoro 6 hiljada stranaca zaposleno u Crnoj Gori, što govori da u Crnoj Gori ima posla i to treba iskoristiti na način da se zapošljavaju građani Crne Gore. Povećanjem PDV-a uticaće na rast budžetskih prihoda od 40 miliona na nivou godine. PDV se neće povećavati na osnovne životne namirnice, već na one proizvode na koje se sada plaća 17 odsto”, kazao je Jelić. ● Koji su novi potencijali Iz Unije slobodnih sindikata USSCG upozoravaju da se standard crnogorskih građana konstantno urušava. Predstavnica USSCG-a Sandra Obradović kaže da o tome svjedoči i činjenica da je prosječna neto zarada u julu iznosila 480 eura, a minimalna potrošačka korpa 787 eura.

U Crnoj Gori imamo sve više siromašnih, sve više ljudi koji se približavaju granici siromaštva, ko-

4.2 miliona eura koštali su parlamentarni izbori 2012. i predsjednički izbori 2013. godine

ja iznosi oko 165 eura, koji žive ili na toj granici ili ispod nje. Iz Unije slobodnih sindikata USSCG upo-

zoravaju da se standard crnogorskih građana konstantno urušava.

O tome svjedoči i činjenica da je prosječna neto zarada do nedavno iznosila 480 eura, a minimalna potrošačka korpa 787 eura. “ Situacija je alarmantna. Vlada treba da sprovede konzistentnu poresku politiku, da se oporezuju bogati, a takav je jedan broj u Crnoj Gori, jer se izgubio taj srednji stalež. Mora se takođe uvesti socijalni karton, da bi se tačno znalo ko živi, da kažem, na prosjačkom štapu, ko živi bogato, i da se po tom socijalnom kartonu zna kome i na koji način država treba i mora da pomogne da živi normalno, ukoliko je to moguće”, još prošle godine je upozoravala predstavnica USSCGa Sandra Obradović.

Ona strahuje da slijedi još teže vrijeme, te da će poslije izbora doći

Bez inicijativa “Vladu Mila Đukanovića karakteriše izostanak inicijative za investicijama. U tom smislu Vlada praktično nije uradila ništa. S druge strane to je ono što Crnoj Gori treba, jer Crna Gora je zemlja bez ekonomije, a ako je moguće da postoji zemlja bez ekonomije, mi smo privilegovani po tom pitanju. U poslednjih godinu dana standard građana je lošiji. Imamo manje plate, zarade su u padu, porezi se povećavaju. Uopšte ne možemo govoriti o poboljšanju standarda, jer imamo na zavodu sve više nezaposlenih građana”, kaže za Dnevne novine Strahinja Bulajić, poslanik Demokratskog fronta.

Bulajić

Nezaposlenih 32.643 U Crnoj Gori broj nezaposlenih, prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, iznosi 32.643, a stopa nezaposlenosti je 14,07 odsto. Od početka godine zaposleno je 1.285 osoba, a na sezonskim poslovima angažovane su 302 osobe.

“Od 1. januara 2013. godine zaposlena su 37 pripravnika, i izdato 2.815 radnih dozvola“, saopšteno je iz ZZZCG. do novih otpuštanja radnika. ‘’Došli smo u situaciju da imamo strahovito male plate, a da su cijene osnovnih životnih namirnica, goriva, struje i svih poreza koje jednoj porodici u Crnoj Gori država nameće - nešto što prosto ne može da se izdrži. Znamo da se približava septembar, da je tu opremanje za školu i znamo da će računi za struju biti ili isti ili mnogo veći

zbog grijanja, tako da je pitanje kako će sve to crnogorski građanin da izdrži”, naglasila je ona.

Kako kaže, posebno zabrinjava to što sve sve više ljudi ostaje bez posla.

“Uoči izbora nastane kupovina socijalnog mira, a onda dođe do novog talasa otpuštanja. Jer, kao što znamo, ekonomska kriza u Crnoj Gori već dugo traje i vjerovatno će se produbljivati, tako da ćemo doći u situaciju da ima sve više i više ljudi koji prosto ne mogu da se prehrane”, ocijenila je ona.

Inače, prema informacijama koje saopštava Centralna banka Crne Gore, potencijal Crne Gore za privlačenje stranih direktnih investicija je i dalje visok, a naročito atraktivni sektori su turizam i energetika. Imajući u vidu tekuću situaciju nije realno očekivati u ovoj godini priliv kao u godinama ekspanzije, ali ovaj period treba iskoristiti da se stvore preduslovi, kao što su završetak prostornih planova, rješavanje pitanja vlasništva nad zemljištem, brzo izdavanje građevinskih dozvola, promocija investicionih mogućnosti i drugo. Da li će to biti realizovano, zavisi, opet, od politike.

36 Povodi

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2.5. 2013.

Fabrike koje su hranile porodice INDUSTRIJALIZACIJA I PRIVATIZACIJE

Poneki “Obodov” frižider i ostaci fabrika kao posljedica neuspješnih privatizacija podsjećaju nas da je Crna Gora nekada imala industriju i da su mnogi penzije tamo zaradili Ivana Cimbaljević

J

oš poneki Obodov frižider i poklopac za šaht sa znakom “Radaja Dakića” podsjete nas da su te fabrike nekada bile naš brend. Na njihovo, ali i postojanje drugih industrijskih giganata sada nas podsjećaju prazne hale i protesti nezadovoljnih bivših i sadašnjih radnika.

Protesti dakićevaca, neizvjesnost kapovaca, te silazak rudara samo su jedan od pokazatelja promašenih privatizacija i žrtava tranzicija, koji nas ujedno podsjećaju da su fabrike nekada uspješno radile i hranile porodice. Hiljade radnike radilo je i zarađivalo dovoljno ne samo da preživi, već i da živi. Crnogorski radnik nekada je sasvim solidno mogao da živi od svoje plate, a sada mu ona nije dovoljna ni za najosnovnije. Tranzicija i neuspješne privatizacije zatvorile su vrata mnogih fabrika, a radnicima su sada jedine uspomene na njih neisplaćene zarade.

Sve je počelo devedesetih u Beranama. Nekada industrijski centar, danas je samo grad iz kojeg sve više ljudi želi da ode u potrazi za boljim životom. Platu u fabrikama zarađivala je skoro četvrtina građana tog grada.

Zatvorena je jedna od najvećih fabrika za proizvodnju papira “Celuloze” u Beranama na Rudešu, a većina njenih radnika ni dan-danas nije dobila otpremnine. Fabrika je otvorena šezdesetih godina prošlog vijeka i upošljavala je oko 2.000 radnika. Otišla je “u otpad” po odluci tadašnjeg rukovodstva AB revolucije, iako je u magacinima tog socijalističkog giganta bilo opreme, mašina i djelova koji i danas imaju milionsku vrijednost.

Tu su i fabrika kože “Polimka” i fabrika za proizvodnju guma “Guminig”, koje ni poslije nekoliko privatizacija nijesu uspjele da “održivo posluju”. I danas se na Rudešu mogu naći ostaci Ciglane, koja je srušena i čije cigle još podsjećaju prolaznike na obećanje investitora da fabriku ruši da bi napravio novu. Radnici još čekaju novac i nadaju se obećanom.

Građani, sve i da hoće, ne moge zaboraviti fabriku obuće “Lenka” iz Bijelog Polja. Za to su se potrudili radnici protestima. Stizali su i do Podgorice kako bi podsjetili na svoja neostvarena prava iz radnog odnosa i neisplaćene zarade. Priča ove fabrike slična je onoj iz Berana. Fabrika je privatizovana, ali nikad nije proradila.

Tu su i bivši radnici vojne fabrike “Prva petoljetka”, koji su nedavno opet protestovali ispred zgrade Opštine. Radnicima ove bivše vojne fabrike na ime zaostalih dugovanja opšti-

na treba da isplati oko 400.000 eura.

Deset hiljada ljudi radilo je nekada u Bijelom Polju u privredi, a danas tek nekoliko stotina.

I čuveni VUNKO (Vunarski kombinat), koji je zapošljavao više od dvije hiljade ljudi, otišao je u zaborav. Fabrika od preko četiri hektara već godinama je u stečaju, a njena početna cijena od 10 miliona pada od tendera do tendera. U ovom gradu, pored VUNKA, propale su i sve druge privatizovana fabrike, i to industrija IMAKO, Bjelasica, Mladost... Fabrika mineralne vode “Rada” jedina je koja još koliko-toliko radi.

Slična je priča i “Gornjeg Ibra” iz Rožaja, fabrike koja je već skoro deset godina u stečaju. I danas je ova fabrika goruća tema u gradu pod Hajlom, jer političari ne mogu da se dogovore da li ona treba ili ne treba da radi.

Preduzeće “Gornji Ibar” je dato na prodaju, ali sa ciljem da se izuzetno atraktivno zemljište parceliše u centru grada i privede drugoj namjeni. I dok se bivši radnici, čiji status je riješen na mizeran način, još nadaju da će fabrika, čija se proizvodnja temelji na drvetu, opet proraditi, veća je vjerovatnoća da će tu nići poslovni prostor ili stambena zgrada. Niko ne zna šta se desilo sa poslovnim prostorima koje je “Gornji Ibar” imao širom bivše Jugaslavije, kome su prodati i za koje pare.

Ni Pljevlja nijesu ostala imuna na loše privatizacije. U pljevaljsku firmu “Velimir Jakić” stečaj je uveden u avgustu 2003. godine, kada je 598 radnika poslato na Biro rada. Firma je privatizovana, zatvoreno je nekoliko sektora, a fabrika je nakon privatizacije od prošle godine opet pod stečajem.

Niz katastrofalnih privatizacija zabilježen je i u Plavu. Ne rade fabrike “Titeksa” u Murini i Gusinju. Plav, koji je prije pet decenija imao veću turističku posjetu od Budve, ostao je bez čuvenog hotela “Plavsko jezero”, a bori se da opet zauzme svoje mjesto na turističkoj mapi nuđenjem privatnog smještaja.

Nijesu ni Plužine uvijek bile mali grad bez igdje ičega. Nekada je u ovom malom gradu radila fabrika za prozvodnju elektroda, koja je

Foto: Ana Grujičić

Radoje Dakić

Kombinat aluminijuma Podgorica

Nikšička Željezara

upošljavala nekoliko stotina radnika i u kojoj je poslije “mnogo muka i mnogo pomoći” nedavno pokrenuta proizvodnja i odskora radi šezdesetak radnika. No, veliko drvno preduzeće u malom Mojkovcu više ne radi.

Stotine Mojkovčana je radilo u fabrici “Vukman Krušćić”, a mnogi i dalje pokušavaju da ostvare svoja radna prava. Većina crnogorskih građana neće zaboraviti protest bivših radnika te fabrike, koji su u poznim godinama, umjesto da uživaju, na gradskom trgu štrajkovali glađu.

Tužno što više ne radi ni Rudnik Brskovo. Gotovo sve metalno što se nalazilo u nekadašnjem rudniku Brskovo završilo je u nikšićkoj Željezari, kao staro gvožđe. Nada da će Rudnici ponovo povratiti stari sjaj daju interesovanje “potencijalnih investitora”, koji žele da ponovo pokrenu proizvodnju.

I FAK iz Kolašina plaća cijenu tranzicije. U fabrici alu-čeličnih užadi u Kolašinu mašine su zaustavljene 2002. godine u ispravnom stanju.

Alu-čelično uže koje su nekada proizvodili koristilo se za nadzemne vodove i u Šri Lanci, Kanadi i Americi.

Govorilo se o pokretanju proizvodnje, ali nikad se nije realizovala.

Nikšićka Željezara, Javorak, Građevinsko preduzeće, Rudnici boksita, Pivara, Autoprevozno i HTP Onogošt su nekada bile firme koje su svojim radnicima, osim zaposlenja, pružale i mnoge druge benefite. Tranzicija, privatizacija i razne promjene tokom posljednje dvije decenije progutale su na hiljade radnih mjesta. Pola Nikšića se hranilo iz ovih fabrika, a nekada industrijski centar sada je postao sinonim za “upropaštenu industriju”. Trenutno rade samo Željezara, sa oko tri stotine radnika i Rudnici boksita, čiji su se radnici nedavno zatvorili u jamu kako bi skrenuli pažnju nadležnih na probleme i dobili zarađeni novac.

Više nikada nećemo vidjeti ni znak “Oboda” na frižideru jer je preko 1.000 Cetinjana zatvaranjem te fabrike izgubilo radno mjesto. Nakon nekoliko neuspjelih prodaja, upravna zgrada je postala vikendica predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a od odstatka će Marini Abramović napraviti multimedijalni centar.

I “Košuta” je dva puta prodavana i

oba puta je raskinut ugovor o privatizaciji. Iako je kapital te firme procijenjen na skoro 3,5 miliona eura, kompanija ne radi, a njeni bivši radnici, koji su istovremeno i manjinski akcionari, već godinama pokušavaju da naplate svoja potraživanja.

Ništa bolja situacija nije ni na Primorju. Daleko poznata ulcinjska Solana sada je u stečaju po drugi put zbog duga od tri miliona eura. Nedavno je propao peti pokušaj prodaje imovine Solane “Bajo Sekulić” po nižoj cijeni, jer nije bilo zainteresovanih. Cijena na petom tenderu bila je 219 miliona eura, za šest miliona niža nego na prethodnoj javnoj licitaciji. Na prvom tenderu cijena je bila 258 miliona eura, na drugom 232, a na trećem dva miliona manje. U fabrici je nakada radilo oko 6.000 radnika, a sad svega sedamdesetak.

Nekada čuveni “Prvoborac” iz Herceg Novog transformisan je prije nekoliko godina u akcionarsko društvo za građevinarstvo i usluge “Novi prvoborac”. Preduzeće je sada u stečaju, a radnici tužbama pokušavaju da dobiju zarađeno. Takođe, radnici su nekoliko puta štrajkovali kako bi dobili

Povodi 37

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2.5. 2013.

Foto: Željko Milović

Solana “Bajo Sekulć” u Ulcinju

zarađeni novac, a prostorije fabrike su čak bile zapečaćene od Inspekcije rada. U “Novom prvoborcu” trenutno radi oko 40 ljudi, a tehnološkim viškom proglašeno je 70 radnika. Od privatizacije, zaposlenima kasne plate i nijesu im uplaćivani doprinosi.

Ni u glavnom gradu situacija nije ništa bolja. Ne rade Mljekara, “Radoje Dakić”, Duvanski kombinat, “Marko Radović”, a neizvjesna je i sudbina nekadašnjeg industijskog giganta Kombinata aluminijuma.

Bez akcija su ostali i mali akcio-

nari Duvanskog kombinata, koji je kroz stečaj prodat za 13 miliona eura vlasniku. Stečaj je uveden zbog duga za struju od 100.000 eura, a ispostavljena su potraživanja od 37 miliona eura, najviše državi. Isplaćeni su samo radnici, dok država ostatak sredstava od osam miliona eura vodi kao svoj ulog u Novi duvanski kombinat, u kojem vlasništvo dijeli sa Glavnim gradom. Mali akcionari su ostali kratkih rukava. Od preduzeća “19. decembar”, koje se bavilo proizvodnjom protivgradnih raketa u Crnoj

Gori, ostala je tužba koju radnici vode pred Privrednim sudom. Preduzeće je privatizovano, nakon čega je uveden stečaj. Kompletna imovina podgoričke Mljekare prodata je za svega 300.000 eura, dok je dug “Radoja Dakića” prema radnicima sa uračunatim kamatama dostigao 37 miliona eura, a zemljište vrijedno 40 miliona, koje su dobili umjesto isplate potraživanja, ne mogu da prodaju.

Na dijelu imovine te kompanije, koje je pripalo gradu i državi, izgrađeno je ogromno novo stambeno naselje.

Na prodaju je oglašena i imovina preduzeća “Gorica”, koja povjeriocima duguje deset miliona eura.

Jedini još radi Kombinat aluminijuma, ali “na aparatima”. Danas je ostalo 1.200 radnika od 4.500 a prema odluci menadžmenta višak je još 700 radnika. Zaposleni u toj fabrici pamte kako su se nekada radovali prazniku rada i kako im je bio ideal da rade u fabrici. Od ideala su ostali samo dugovi i neizvjesnost zaposlenih.

Zbog loših privatizacije Mreža za afrimaciju ne vladinog sektora

prošle godine je podnijela krivične prijave za preduzeća Imako, Mladost Bijelo Polje, Špiro Dacić, Polimka, Termovent, Šuplja stijena, Optel, Građevinar Pljevlja, Velimir Jakić, Ugostiteljstvo Pljevlja, Gornji Ibar, Šumarsko preduzeće Rožaje, Rotex (Titex) Rožaje, Ski-centar Bjelasica, Impregnacija drveta, Ski-centar Durmitor, Vukman Kruščić, Obod, Trgopromet Cetinje, Košuta, Mljekara Podgorica, Riviera Kotor, Novi prvoborac, Lenka, Ibarmond, Kristal, Dekor, Famod Rožaje i Livnica Nikšić.

38 Povodi

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

PRAZNIK RADA

Radnička klasa nekada je bila poštovana i veoma jaka Danas su radnici marginalizovana grupa, radni ljudi postali su najamni ljudi, a velika većina ih je višak. Rade za male pare i nemaju gotovo nikakva prava Ekipa Dnevnih novina

T

ranzicija, privatizacija i razne promjene tokom posljednje dvije decenije progutale su na hiljade radnih mjesta. Nekadašnji industrijski giganti sada su najveći ekonomski problemi. Dnevne novine donose priče bivših i sadašnjih radnika iz četiri crnogorska giganta, koji pričaju kako se nekada slavio Praznik rada, kakav je bio položaj radnika, kako se nekad živjelo....

Nikšićka Željezara, Javorak, Građevinsko preduzeće, Rudnici boksiti, Pivara, Autoprevozno i HTP Onogošt su nekada su bile firme koje su svojim radnicima, osim zaposlenja, pružale i mnoge druge benefite. Međutim, ta vremena su odavno prošla, pa je slika godinama unazad potpuno drugačija i sumornija.

Tranzicija, privatizacija i razne promjene tokom posljednje dvije decenije progutale su na hiljade radnih mjesta. Umjesto nekadašnjeg kolektivnog zadovoljstva, danas u Nikšiću vlada siromaštvo, bijeda i nezaposlenost. Žal za prošlim vremenima pokazuje većina nekadašnjih zaposlenih, a među njima je i Mića Mijajlović, dugugodišnji Željezarin radnik koji je danas u invalidskoj penziji.

“Nekada je u Željezari bilo zaposleno i oko 8.000 radnika u desetak pogona. Plate su bile velike, različite u zavisnosti koje je mjesto je pokrivao zaposleni. Ali recimo da je prosječna plata bila oko 1.000 maraka. To je bilo dovoljno novca da se više nego pristojno živi. Plate se sve komunalije i možda ode na ljetovanje ili zimovanje”, počinje svoju priču Mijajlović.

On je radio na mjestu kranovođe u Vučionici čelik, sve do trenutka kada se povrijedio i dobio invalidsku penziju. Svoj rad u Željezari pamti kao srećan period kada se radilo, ali kada je rad nagrađivan dobrom platom od koje se moglo lijepo živjeti i od koje se mogla izdržavati porodica. Današnja situacija je, kaže, popuno drugačija. Taj zlatni period cjelokupne nikšićke, ali i crnogorske industrije trajao je sve do ratova devedesetih godina od kada se sve promijenilo.

“Radnička klasa je bila poštovana i veoma jaka. Sindikati radnika

su bili moćni i oni su obezbjeđivali mnoge benefite radnicima. Željezarcima je svakog ljeta bilo plaćeno ljetovanje, pa se svake godine išlio u hotel “Metalurg” u Igalu. Ljudi su generalno bili veoma zadovoljni jer se kvalitetno živjelo i to mnogo bolje nego danas”, priča Mića.

U sklopu fabrike postojala su tri restorana, te su radnici imali pravo na tri obroka svakog dana. Dobijali su meni kako bi mogli naručiti željeno jelo za sljedeći dan. Osim toga, radnicima su bili na raspolaganju suhomesnati proizvodi, paštete, mesni narezi, sokovi i kolači.

“Sjećam se čuvenih urmašica, zlatne ruke su ih pravile. Ne bih se bunio da tu istu hranu imam danas kući. Postojala su tri moderna restorana i četvrti centralni restoran u kom se spremala hrana. Željezara je imala i svoju sušaru mesa i uvijek se sjetim kako smo jeli odličan pasulj sa suvom bravetinom”, dodaje Mijajlović.

To je bilo drugo vrijeme, priča Mića, kada se od mjesečne plate moglo mnogo toga priuštiti. Putovalo se po cijeloj Jugoslaviji. A poći brodom u Trst i Bari po farmerke ili na kafu je skoro kao danas otići do Podgorice.

“Išlo se duž Jugoslavije, niko nije pitao ko si i odakle odlaziš. Niko nas nije dirao, čuveni crveni pasoš je bio cijenjen svuda u svijetu. Danas je veoma teško tako nešto priuštiti, a putovanje je pojam za mnoge crnogorske familije”, kaže on. Zaposleni radnici tokom tih godina nijesu znali šta znači riječ nemaština i siromaštvo, pa su stoga svi bili zadovoljni, a kada su ljudi zadovoljni onda su i složni. Tokom proslave Prvog maja sindikat je često organizovao razne sportske i kulturne susrete, ali i izlete i roštilje gdje je radnicima sve bilo plaćeno. Ljudi

su se družili, veselili, nije bilo tenzija kao danas”, poručuje Mijajlović i dodaje da su i radnici bili jedinstveni, te su van sindikata organizovali razna druženja.

“Sjećam se prvomajskih izleta na Žabljaku. Cijeli grad je znao biti okićen zastavama i barjacima. Suština je da su ljudi bili zadovoljni, a razlog tome su bile dobre plate i samim tim dobar život”, objasnio je Mijajlović.

Svi žitelji tog grada dobro pamte kako je bilo oko tri sata popodne kada se u Željezari mijenja smjena i kada se iz pravca fabrike Ulicom Vuka Karadžića po pola sata kreće kolona automobila, autobusa i pješaka. Srećno vrijeme, kazali bi mnogi. Zvaničan podatak kaže da je danas u Crnoj Gori prosječna plata oko 420 eura, dok potrošačka korpa iznosi duplo više, pa i nije čudo što se osjeća tuga u glasu svh onih koji pamte neko drugo vrijeme.

“U Željezari je postojala korpa uzajamne pomoći, a svim radnicima se od plate odbijalo za taj fond.

Dakle, skupljao se novac i kada je nekom nevolja, mogao je uzeti onoliko para koliko mu treba. Kamata nije postojala”, prisjeća se Mijalović. Željezara je nekada stipendirala đake i studente. Najčešće su stipendije dobijali oni koji su izučavali tehničke nauke kako bi mogli biti željezarini radnici. Međutim, stipendije su dobijali i svi oni kojima je to bilo potrebno.

Kako godine prolaze, Nikšič kao raniji moćni privredni i industrijski cenar Crne Gore postaje sve nemoćniji. Željezara, nekadašnji gignat i nosilac razvitka metalske industije, danas zapošljava svega 350 radnika. Njihova primanja su daleko manja negoli u periodu zlatnih godina tog preduzeća. Siguran posao i plate od hiljadu maraka u oštroj su suprotnosti sa današnjom si-

Mića Mijajlović

tuacijom kada su mnogi radnici nezadovoljni, a vrlo malo je onih koji imaju redovna primanja i sigurna radna mjesta.

Plate su bile manje, ali je kupovna moć građana bila veća Neđo Radunović

Praznik rada u Kombinatu aluminijuma se jedva čekao. Kitili su se ulazi, mašine, spremala se proslava koja je bila masovna. Jedna proslava bi bila na trgu, a druga na Marezi, gdje se spremao roštilj, spremale sportske manifestacije. Neđo Radunović, elektrotehničar u KAP-u sjeća se kako se 29. novembar, Dan republike, u KAP-u obilježavao tako što su svi radnici uz obrok dobijali pivo. Zvuči nevjerovatno, priča Neđo, ali sokovi su uvijek bili gratis, zbog otežanog posla mogli su radnici tako da se osvježe.

“Danas je ostalo 1.200 radnika, a prema odluci menadžmenta višak je još 700 radnika. Sve je počelo 1988. godine i smjene vlasti. Od tada počinju teške godine po KAP. Smanjuje se proizvodnja, gase se fabrike KAP-a, i smanjuje broj radnika. Najveći paradoks je taj što mi radnici kojima treba malo više godina do penzije zavidimo starijim ljudima koji su stekli pravo na to. Ipak, ja sam optimista”, priča Neđo.

On očekuje da će se podmladiti radni kadar u KAP-u, da je sve ovo faza

kroz koju prošao i drvni kombinat, baš kao i firma iste djelatnosti Vukman Kruščić u Mojkovcu, gdje je radilo hiljadu i po ljudi.

“U odnosu na danas, ja kao elektrotehničar, mogao sam u vrijeme traženja posla da biram da li ću da radim u televiziji, pošti ili Kombinatu aluminijuma (KAP). Kada sam došao, u KAP-u je radilo 4.500 radnika, sistem samoupravljanja, udruženja sredstava rada, što je jako važno prilikom stupanja na posao. Plate su nisu bile prevelike, ali su bile redovne, i ulivale su neku sigurnost kao i sam posao. Sigurnost u planiranje budućnosti, braka, djece, uzimanje stambenog ili nekog drugog kredita. Radilo se na zbrinjavanju radnika”, istakao je Neđo.

Sjeća se da su pojedini radnici dobijali stipendije da se školuju, oni bi zatim bili obavezni, određeno vrijeme provedu radeći u Kombinatu. Plate su daleko manje bile, ali kupovna moć je bila veća. Hrana je bila jeftinija, mogao sam i pored toga što je to bila misaona imenica, da uzmem automobil na kredit jer sam imao sigurnost.

“Nekako smo se osjećali važnim, samim tim što radimo u tako velikoj industriji. Firma je toliko jaka bila da se u jednom trenutku trebalo da počne gradnja našeg hotela i odmarališta na primorju. Nažalost, od toga se odustalo”, kaže Neđo.

U sektoru u kojem sam on radio nekad je bilo 75 radnika, danas ih je samo 12. Oprema u KAP-u je većinom francuska, zatim italijanska i njemačka. Zbog toga firma je slala radnike na obuke, seminare i sajmove tehnike u te države. Po četiri mjeseca se ostajalo u Francuskoj i Njemačkoj, dva u Italiji, i radniku je sve bilo plaćeno i još smo dnevnice. Organizovane su aluminijade na prostrima bivše EX YU. “Direktor tada je bio neko čija je riječ posljednja bila, ali postojao je radnički savjet gdje su radnici glasali i svojim glasom odlučivali o nekim bitnim stvarima. Zakon rada je štitio radnike, pa tako ukoliko se povrijedite vi znate da nećete ostati bez posla.

Danas nas štiti samo sindikat Aluminijuma. Sve ostalo je ukinuto”, ispričao je Neđo.

Povodi 39

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Plate redovne i bez štrajkova!

Nekad jagnjetina danas brigade siromašnih Ranije je praznik rada mirisao na jagnjetinu i ćevape, a sada na razočarane radnike Čini se da je rijetko kada radnik bio tako obespravljen i ponižen, kao što je sada, kada služi samo kao sredstvo pomoću kojeg poslodavac dolazi do kapitala. U ekonomijama kakva je crnogorska, nezaposlenih ima previše, što poslodavcu daje mogućnost da onoga koji mu donosi zaradu ne cijeni previše, jer “ako nećeš ti, ima ko hoće”.

Prije 125 godina sindikati su u SAD-u tražili uvođenje standarda osmosatnog radnog vremena.

Obećano im je to na 1. maj 1886. godine, a kada obećanje nije ispunjeno, počeo je generalni štrajk. Mnogi su platili glavom. Iz naše perspektive, sasvim nepotrebno, jer 125 godina kasnije ovdje su radnici i dalje u nezavidnom položaju.

Nekada je ovaj praznik mirisao na jagnjetinu i ćevape, a danas na nezadovoljstvo radnika i nemaštinu.

Da se prvi maj odavno ne slavi kao u ona ranija vremena, kada se odmaralo, proslavljalo, išlo na prvomajske uranke, te da današnja radnička klasa razmišlja samo kako da preživi od prvog do prvog, saglasan je i sedamdesetdvogodišnji Podgoričanin Đorđije Ćetković, koji je i sam nekada išao na prvomajske uranke. Sada, kaže o tome ni ne razmišlja.

Razlog što se više ne slavi, Ćetković vidi upravo u lošem položaju radnika i nemaštini.

“Da su danas neka druga vremena, mase Podgoričana sa karanfilima u reverima, šetali bi glavnim gradskim ulicama. Podgorica bi bila okićena crvenim zastavama, svi bi bili veseli, svečano obučeni, mislili bi na ličnu i kolektivnu sreću i živjeli sa parolom ‘Fabrike radnicima - zemlja seljacima’”, počinje priču ovaj Staropodgoričanin.

Rado se kaže sjeća nekadašnjih proslava Prvog maja.

“Svaki 1. maj tih godina je označavao bolju i srećniju budućnost, učvršćivanje bratstva i jedinstva,

novu veliku pobjedu radnika, seljaka i poštene inteligencije. Radnici su klicali komunizmu, boljem životu, borbi protiv nejednakosti i nepravde”, kazao je Ćetković, dodajući da je narod tada bio zadovoljniji, što nije slučaj danas.

Teško je bilo šta sad slaviti, kaže, u ovakvim okolnositma.

Poslije 29. novembra u nekadašnjoj Jugoslaviji, kao najveći praznik slavio se upravo Prvi maj, prisjeća se Ćetković.

“Prvi maj je bio jagnjeća brigada.

Dakle, izlazilo se na uranak zbog ražnja i brava na ražnju, razlika je bila u tome što je Prvi maj bio kolektivno ždranje, kolektivna svetkovina pečenja. Ovih zadnjih 20 godina u Crnoj Gori se pokazalo da ne postoji više nijedan praznik koji se nekad slavio, a koji bi se sad slavio”, kazao je on.

A što sve nije kao nekada krivo je loše vrijeme, kaže on. Djeca su mu nezaposlena, a za društvo bez perspektive krive njega i njegovu generaciju.

“Ja sam imao lijepu mladost, ali ovo sad... Bože sačuvaj. Sad se prvi maj čeka samo zbog plate, i to kakve plate. Nema više slavlja, jer se nema što slaviti”, uz sjetu priča Ćetković.

On je kazao da se danas sve svodi na to da upravo poslodavci žive na grbači radnika, a ne radnici na grbači poslodavaca.

“I kažite mi onda šta da slavimo.

Nekada smo i hranu dobijali besplatno za prvi maj, a danas često ni platu koju zaradimo ne možemo pošteno dobiti, pa pozajmljujemo jedni od drugih, ne bi li izgurali mjesec”, kazao je Ćetković.

Međunarodni praznik rada je podsjećanje na istorijsku borbu radničke klase u čitavom svijetu i težnju da se stvori humaniji i pravedniji odnos prema zaposlenima.

U našoj zemlji, makar za sada, sve se završava na pokušajima.

Preko 2.000 radnika zapošljavala je nekadašnja fabrika papira “Celuloza”, a pored nje tada su radile i Kožara, Ciglana, Rudnik, Pilana, Lesonit...Nekadašnji radnik ove fabrke Rizvo Rastoder priča kako se počinjalo u šest ujutru jer se radilo u tri smjene.

“Autobusima su radnici išli na posao, a vozači su vodili računa da ne zakasne. Ko je radio prvu smjenu nije smio da napusti radno mjesto dok ne dođe zamjena, posebno majstori. Uglavnom sve su to bili mladi ljudi”, priča Rizvo.

On je 1963. godine, kada je poslije srednje škole počeo da radi, imao samo 19 godina. Kaže da tada nije bilo problema što se tiče plate i prekovremenog rada. Prekovremeni i noćni rad se plaćao. Radilo se za sve praznike i isplaćivane su duple dnevnice.

“Sindikat je postojao i tada. Bavio se radničkim pravima, ali nije imalo ulogu da bilo šta mijenja, jer je uglavnom sve teklo normalnim tokom. Radnički savjet je bio organ Skupštinskog savjeta fabrike i oni su odlučivali o proizvodnji. Nešto slično kao upravni odbor danas, samo što su tada u radničkom savjetu članovi bili samo zaposleni”, sjeća se Rizvo.

Dodaje da nikad nije bio štrajka!

Bila je dobra prodaja 1974. godine pa je ostalo i viška para. Celuloza je tada sredila sve ulice između zgrada u Beranama (Ivangrad).

“Kad Celuloza dobije platu Berane živne. Čitav grad je živio od te fabrike. Radilo se i po 12 sati ako je bilo potrebno i bilo je dobro raspoloženje, jer je fabrika uvijek plaćala prekovremeni rad”, priča Rizvo.

Kada je plata redovna, kada se plaća prekovremeni rad, ljudima nije teško da rade. Radnicima poslije 12 sati nije bilo teško da idu na zajednička okupljanja i da se druže.

“Više nema industrijskih radnika.

Radnici sad strepe svakog momenta od otkaza jer uglavnom nemaju stalni radni odnos. Ja o tome nijesam morao da brinem. Radnik je nekad bio potpuno obezbijeđen. Srednja klasa nekada je imala normalan i stabilan posao”, kazao je Rizvo.

Dok je sad većini stan misaona imenica, Rizvo priča koliko su fabrike nekad težile da riješe stambeno pitanje zaposlenima. Rizvo je prvo

Fabrike cijenile radnike: Rizvo Rastoder prilikom uručivanja nagrade za višegodišnji rad

Oko 2.000 radnika nekada je radilo u beranskoj fabrici paprira: Celuloza dobio garsonjeru koju je mijenjao za jednosobni, a onda za dvosobni stan.

“Prvi maj, 29. novembar slavio se tako što su ljudi išli na izlete. Nijesu išli samo oni koji su imali obavezu da rade. Njima je isplaćivana dnev-

nica 250 odsto. I fabrika pravila malu proslavu. Imala je restoran gdje su organizovane kulturne manifestacije. Čak su ljudi i na selu izbjegavali da rade toga dana”, ispričao nam je Rizvo.

Radnici postali najamnici, a većina je višak U jednom danu, 31. januara 2006. godine 872 radnika ostala su bez posla, a njihove porodice bez sredstava za život. Radnicima “Radoja Dakića” se po odluci Vlade i po socijalnom programu, duguje 46 miliona eura za lične dohotke. Plate su zaradili prije 16 godina, od kada je prošlo četiri mandata vlasti. Preko četiri godine bivši radnici Dakića mirno protestuju ispred zgrade Vlade, jer je nesprovođenje odluke Suda, kako kažu, krivično djelo.

“Sa nostalgijom se sjećam vremena kad su zaposleni u svojstvu radnika obavljali društveno-korisnu funkciju, i kada su radnici bili vlasnici sredstava za proizvodnju i nosioci izvršne i upravljačke funkcije.

Pravo na rad je jedno od najvećih tekovina civilizacije, a radnici su imali trajno pravo shodno njihovom obrazovanju i kvalifikacijama. Sindikat je imao ulogu i moć, i postao etički kodeks, a lideri sindikata su obavljali posao kao amateri i bila im je čast da obavljaju taj posao, dok danas to rade kao profesionalci koji imaju mnogo privilegija, zavisno od tzv. kolektivnih ugovora”, sa nostalgijom priča jedan od radnika Milan Vukčević i predsjednik Koordinacionog odbora

povjerilaca fabrike “Radoje Dakić”.

Danas su radnici marginalizovana grupa, radni ljudi postali su najamni ljudi, a velika većina ih je višak, i kao takvi ostali su bez posla čime su postali i višak u društvu. Vukčević kaže da je nestalo sve ono u šta je njihova generacija vjerovala. Velika država Jugoslavija, veliko tržište, fabrika, radna mjesta, a mnogi nijesu ostvarili pravo ni na platu ni na penziju, pa je jasno kakav im je položaj u društvu.

“Iako ih danas nazivaju gospoda radnici, oni su eksploatisani, a pojedinci stvaraju velika bogastva”, kategoričan je Vukčević.

“Radoje Dakić”, industrijski gigant Podgorice i Crne Gore, danas ne radi i ima mrtav kapital. Jednom je kolega na zboru u firmi rekao: Ne daj Bože da su fašisti pobijedili, ne bi ovo uradili od fabrike i radnika.

Skoro tri godine vodi se postupak protiv države Crne Gore pred Evropskim sudom u Strazburu, oko pretrpljene materijalne i nematerijalne štete, a čiji ishod je izvjestan.

“Napominjem da za 309 naših kolega koji su preminuli, a trojica izvršila samoubistvo pravda neće biti zadovoljena, jer su njihovi lični dohoci

Milan Vukčević prešli u kategoriju porodičnih dohodaka, a prava za povezivanje radnog staža i penzije, zakinuta su im. Jedan kolega nedavno, nije imao 65 eura dug da plati, pa je morao da odleži dva dana u spuškom zatvoru”, kazao je Vukčević.

40 Povodi

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

radnička klasa

Zarade sindikalnih vođa kreću se i do 2.000 eura Predstavnici zaposlenih u “propalim” preduzećima zarađuju‚mjesečno i po nekoliko hiljada eura

Rade Krivokapić zarađuje dvije prosječne plate na nivou preduzeća, gdje je prosjek oko 900 eura

K

oliko sindikalne vođe zarađuju i da li mogu “izgurati” mjesec je pitanje koje za većinu njih nije na mjestu. To i ne čudi, kada postoji situacija da predstavnik zaposlenih koji mjesecima rade i ne dobijaju platu, u preduzeću koje je u stečaju ili pred likvidacijom zarađuju po nekoliko hiljada eura.

Sindikalnim vođama, koji su profesionalno angažovani za tu funkciju, zarade isplaćuje poslodavac ukoliko ih obavezuje Kolektivni ugovor. Oni koji zadrže svoje radno mjesto, uz platu dobijaju dodatak za sindikalnu aktivnost iz članarina, koje plaćaju radnici pri tom sindikatu.

Tako se primanja sindikalnih vođa kreću do čak 2.000 eura.

Poznato je da je potvrda da predsjednik Sindikalne organizacije Rudnika boksita Ratko Radulović na funkciji koju profesionalno obavlja mjesečno zarađuje 1.800 do 2.000 eura uznemirila radnike te nekada jake nikšićke firme, kojima se duguje sedam zarada.

Kolektivni ugovor je lijepo napisan i u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) pa tako predsjednik Sindikata aluminijuma, koji takođe pripada SSCG, Rade Krivokapić prima po dvije prosječne zarade na nivou preduzeća. Prosjek plata u KAP-u je od 850 do 950 eura u zavisnosti od mjeseca, što znači da on mjesečno zaradi oko 2.000 eura.

Predsjednik Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković je kazao da je njegova plata “primjera radi 500, sa paušalom i osiguranjem 800”.

“Ja za to vrijeme ako hoću da budem pravi sindikalac, a znate čemu se izlaže pravi sindikalac, primam toliku platu. Nemam

praznike, nemam vikende, moj posao je da se izborim za benefite radnika”, kazao je on.

Keković je mišljenja da su na Zapadu sindikalci dobro plaćeni kako ne bi bili dovedeni u situaciju da ih može podmititi poslodavac ili Vlada. Što se tiče zarada sindikalaca Crne Gore, Keković kaže da su primanja daleko od standarda.

“Na drugoj strani imate situaciju da negdje u nekim jačim sindikalnim preduzećima imaju bolju platu jer je standard zaposlenih u tim preduzećima bolji, ali na nacionalnom nivou, kada govorimo o sindikalnim funkcionerima, zarade nijesu u skladu sa zapadnim sindikalnim liderima”, kazao je Keković.

Mjesečna zarada lidera SSCG Zorana Masoničića iznosi 950 eura. Pored plate Masoničić dobija i naknadu od 100 eura na ime članstva Socijalnog savjeta, što mu je, kako je rekao, dovoljno da preživi mjesec.

Predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović kazao je da taj posao obavlja volonterski, a da je profesionalno zaposlen kao predsjednik Odbora direktora Crnogorskog Fonda za solidarnu stambenu izgradnju.

U Sindikatu prosvjete, prema riječima predsjednika te organizacije, Zvonka Pavićevića, zaposleni imaju koeficijent kao nastavnici i profesori zaposleni

u školama, u skladu sa stepenom stručne spreme.

“Prema našem pravilniku, zaposleni u Sindikatu dijele sud-

binu onih za čija prava se bore.

Ja, kao predsjednik organizacije, imam jednu i po prosječnu zaradu na nivou Crne Gore, oko 700

eura, što je približno plati direktora škole sa tridesetak godina radnog staža”, kazao je Pavićević.

B.B.-J.K.

UniJa slOBOdniH sindikaTa

Prvomajska kampanja za zaštitu materinstva i izmjenu penzionog sistema Srđa Keković kazao da ove godine neće biti Prvomajskog proglasa Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) obilježiće Međunarodni praznik rada početkom kampanje za izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jer smatraju da je penzioni sistem obesmišljen, poručio je juče generalni sekretar USSCG Srđa Keković.

Većina crnogorskih penzionera od penzije ne mogu sebi osigurati dostojnu starost, kako je naveo, a na drugoj strani, većina zaposlenih, nakon povećanja starosne granice na 67 godina za žene i muškarce, neće dočekati penziju.

Kampanja usmjerena na implementaciju Rezolucije o zaštiti materinstva i očuvanju stope nataliteta i Rezolucije o nužnosti izmjene penzionog sistema započeće danas u Podgorici, Nikšiću, Baru, Herceg Novom, Bijelom Polju i Pljevljima i u regionalnim odborima USSCG, akcijom potpisivanja peticija od strane članstva i zainteresovanih građana. U Podgorici će, u svrhu

prikupljanja potpisa, na Trgu Republike, biti postavljen punkt, u periodu od 10 do 12 časova.

“Zahtijevaćemo hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi se zaposlenima i penzionerima vratila prava utvrđena penzionim zakonima iz 2003. godine, a posebno prava na starosnu penziju sa navršenih 65 godina za muškarce, odnosno 60 za žene i najmanje 15 godina penzionog staža, zatim prava na starosnu penziju sa navršenih 40 godina staža za muškarce, odnosno 35 za žene i najmanje 55 godina života”, saopšteno je iz Unije.

Zahtijevaće, kako su kazali, i da najniža penzija ne bude niža od minimalne zarade, da puna starosna penzija ne može biti niža od 70 posto prosječne zarade zaposlenog u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava.

U cilju zaštite materinstva i očuvanja stope nataliteta u Crnoj Gori,

iz Unije zahtijevaju od Vlade i Skupštine da se ženama sa više od 15 godina staža koje imaju četvoro i više djece, ukoliko to žele, dodijeli nacionalna penzija, kao i da se ženama sa više od 25 godina staža koje imaju troje djece, takođe ukoliko izraze želju, dodijeli nacionalna penzija.

Kako su naveli, ne očekuju podršku feminističkih pokreta, ali poručuju da će ženama biti ostavljen izbor da li žele da ostvare naveneda prava.

Kako je ova godina počela protestima umjesto kampanjom za ove dvije rezolucije, saopštio je Keković, ove godine neće biti Prvomajskog proglasa.

“Protestnu šetnju želimo da odložimo za neku drugu situaciju jer vidite da se najavljuje povećanje PDV-a. Ko zna šta nas jos čeka u periodu koji slijedi, pa smatramo da je upravo 1. maj dan za početak kampanje, a naše zadovoljstvo proglasavamo stalno”, poručio je Keković.

J.K.

Mogli bismo imati najbolji standard u Evropi Do danas se ništa nije promijenilo kada je u pitanju položaj radnika, prema mišljenju generalnog sekretara USSCG Srđe Kekovića, osim na gore.

“Nakon dvije decenije tranzicije i promašenih investicija, radnici su danas na dnu ljestvice. U ovih 20 godina je bilo raslojavanja na svijet bogatih i siromašnih, s tim što je svijet rada prešao u svijet siromašnih, pri čemu smo izgubili srednji stalež koji je okosnica svakog naprednog i modernog društva”, kazao je Keković.

Još nema nijednog benefita od privatizacija, ocjenjuje on, a na drugoj strani nema penala za sve štetne privatizacije.

“Očekujemo da se to u narednom periodu promijeni i da se prirodno bogatstvo i društvene vrijednosti kojima raspolaže Crna Gora valorizuju na pravi način privatizacijama, jer mala ekonomija 620.000 stanovnika vrlo brzo može da pretvori u ljude koji žive možda najboljim standardom u Evropi”, saopštio je Keković.

srijedA i čeTvrTAk, 1 i 2. 5. 2013. broj 529

41 žENA KOZMEtIKA

Birajte rumenilo Najbolja nijansa rumenila je ona koja odgovara vašem tenu. Najbolji je onaj u pink nijansama koji odgovara skoro svim tipovima tena sem tenu maslinaste boje. Rumenilo tečno i ono u prahu ne nanose se na isti način.

Najpopularnija su kompaktna rumenila u prahu. Rumenila u prahu lagana su i sa njima se lako izvodi sjenčenje djelova koje želite istaći. Prikladna su za sve tipove kože, a najbolje odgovaraju mješovitoj koži koja se lako masti. Dovoljno je nekoliko brzih pokreta i lice s takvim rumenilom izgleda besprijekorno našminkano čak i bez tečne podloge.

Kako se nanosi rumenilo Rumenilo u prahu nanosi se poslije pudera ili podloge, širokim četkom mekanih dlačica. Ako su crte lica pravilne i rumenilo se ne koristi za popravljanje i prikrivanje. Na-

nosi se u obliku trougla, između tri točno određene tačke: vrh jagodične kosti, donji rub sljepoočnice i ruba uha. Rumenilo se nanosi unutar tog trougla kružnim pokretima četkice, od sljepoočnice prema jagodicama.

Rumenilo u obliku kreme nanosi se uvijek poslije tečne podloge, a prije pudera u prahu. Vrhovima prstiju uzima se sasvim malo rumenila i nanosi na kožu laganim kružnim pokretima, počevši od jagodica i postupno prekrivajući “trougao”.

Jednostavna pravila za nepogrešiv izbor: 1. Svijetlom tenu pristaju čiste nijanse ružičaste, od sasvim svijetle do fuksija ružičaste.

2. Svijetlom tenu s primjesom žute boje pristaju topliji tonovi poput boje breskve i nježne narandžaste.

3. Maslinastom tenu pristaju sve nijanse boje cigle i smjele narandžaste nijanse.

SAVJEtI

Pravila za solarijum

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Nezaustavljivi vječiti dječak Marija Ivanović

F

rancuski dizajner Žan Pol Gotje jedan je od začetnika nadrealnog stila. Modni stručnjaci ga obožavaju, čime ističu da je majstor krojenja i inovativnosti. Njegove revije često šokiraju, jer samo Gotje uspijeva da spoji uličnu modu, neobične forme i lucidnost koje zajedno izgledaju savršeno. Tokom duge karijere oprobao se kao kostimograf u filmovima Pedra Almodovara, a svoj potpis stavio je i na zlatni korset sa špicastim grudnjakom koji je Madona promovisala na turneji “Blonde Ambition” 1990. godine, a koji je šokirao javnost.

Žan Pol Gotje je rođen 1952. godine u Francuskoj. Čuveni dizajner Pjer Karden prvi je primijetio njegov ogroman talenat, pa ga je još davne 1970. zaposlio kao asistenta. Nakon toga je radio sa Žakom Esterelom, a Žan Polova prva samostalna zbirka objavljena je 1976. godine, u njegovom karakterističnom stilu. Mnoge od kolekcija bile su bazirane na uličnoj modi, sa fokusom na popularnu kulturu. Izrađuje modele koji su neobični, veseli i nikada dosadni.

Od 2003. do 2010. godine bio je kreativni direktor modne kuće Hermès.

Gotje je veliki vizionar i čovjek širokog uma koji uvijek igra na kartu inovativnosti. Tako je šokirao mnoge kada je uveo muške suknje u svijet mode. Zbog svoje kreativnosti zavoljele su ga mnoge zvijezde među kojima je pop kraljica Madona koja je tokom devedesetih nosila njegove kreacije, a kao najpoznatiji rekvizit ostao je upamćen zlatni korset sa špicastim grudnjakom, promovisan na njenoj turneji “Blonde Ambition” 1990. godine. Pri izradi grudnja-

ka Gotjea su inspirisale pedesete godine i tada vrlo popularan bullet bra.

Sjajno kombinuje mušku i žensku modu, pa se na njegovim revijama često mogu vidjeti žene obučene kao muškarci, dok pripadnike jačeg pola često oblači u suknje. Sve ovo naišlo je na negativne kritike, ali mu je istovremeno donijelo enormnu popularnost.

Moda i film Dizajnirao je i kostime za brojne filmove uključujući i “Peti element”, triler “Kika” Pedra Almodovara, “The Cook”, kao i francusku dramu “The City of Lost Children”, ali i mnoge druge. Dizajnirao je i određeni broj kostima za ekscentričnog rokera Merilina Mensona, i za pop princezu Kajli Minog.

Imao je i izložbu svojih dela u Njujorku u Metropoliten muzeju. Nosila je naziv “Muškarci u suknjama” (Bravehearts — Men in Skirts). Prvi je modni dizajner koji je imenovan za člana žirija na Kanskom filmskom festivalu, 2012. godine.

Kao pravi Francuz kroasane i vekne

hljeba pretočio je u perfektne cipele, grudnjake, pa čak i haljinu namijenjenu za dodjelu Oskara. Ova izložba nosi naziva “Bread Fashion” pokazala je da za njega ne postoje granice.

Parfemi Gotje licencira i svoju liniju parfema u saradnji sa Puig kompanijom. Parfem sa nazivom “Classique” izašao je 1993. Dvije godine kasnije se pojavljuje i parfem za muškarce. Istovremeno i dobija titulu jednog od najprodavanijih. Treći miris “Fragile” uveden je 2000. godine u ograničenoj distribuciji zbog loše prodaje. Pet godina kasnije pojavljuje se uniseks parfem “Miris čovječanstva” (Fragrance for Humanity) sa potpisom “Gaultier²”, što označava duplu snagu. Punih devet godina, Gotje pravi pauzu do novog izdanja, parfema “Ma Dame” (My Lady), ciljajući na mlađu publiku u odnosu na prethodna izdanja, kojoj je proizvod i namijenjen. Kreiran je u saradnji sa BPI (Shiseido) i osmišljen je kao savremeni nastavak koji upotpunjava priču parfema “Classique”.

Kao majstor za mirise, Gotje je ovako objasnio ljubav prema parfemima: “Pošto se svi dugmići otkopčaju i sva odjeća skine, ljubavnici ostaju obučeni samo u parfem.”

Dizajnirao je i novu Koka-kola bocu, a od skoro je i u novoj ulozi, postao je kreativni direktor “Diet Coke” kompanije i već je počeo sa promjenom vizuelnih identiteta proizvoda. Gotje kreira odjeću u kojoj se žena oseća moćno i ženstveno, a takva je i boca dijetalne kole.

Iako je o štetnosti solarijuma skoro sve ispričano većina dama ne odustaje od odlaska u isti. Žene najčešće odlaze u solarijum ne bi li dobile početnu boju prije odlaska na plažu i time zaštitili kožu od toga da već prvi dan na moru izgore. Ako ste i pored svih upozorenja odlučile da krenete da se sunčate u solarijumu donosimo vam nekoliko pravila kojih bi obavezno trebalo da se pridržavate.

1. U solarijum pokušajte da idete što rjeđe. Smatra se da između dva odlaska treba napraviti pauzu od najmanje dva dana, ali preporučujemo vam da pauza bude i duža.

2. Prije dolaska u solarijum obavezno uradite piling tijela

kako biste uklonili mrtve ćelije sa kože.

3. Preporučljivo je da se istuširate dva sata nakon odlaska u solarijum.

4. Solarijum isušuje kožu, pa je zato obavezno nakon sunčanja namažite hidrantnim mlijekom.

5. Sunčanje ne isušuje samo kožu, već i cjelokupan organizam, pa nakon odlaska u solarijum pijte više tečnosti.

6. Ako pijete antibiotike, imate menstruaciju ili ste se nedavno tetovirali, odlazak u solarij odložite.

7. Ako želite da održite ten, u solarijum odlazite jednom nedjeljno i to na pet minuta. (lepotaizdravlje.rs)

LJEtO

Bandaž kupaći

Kupaći kostimi odavno su postali jedan od bitnijihh detalja koji osim funkcionalnosti ima i dekorativnu svrhu. S tim u vezi brojni dizajner svake nove sezone trude se da iskreiraju što inovativniji i zanimljiviji model u kojem će se žena osjećati poželjno tokom lješkarenja na plaži.

Prepoznatljive rastegljive trake koje su postale zaštitni znak dizajnera Erve Ležera (Herve Leger) osim na haljinama kolekcijama unazad našle su se i u novoj kolekciji kupaćih kostima. Popularnost se tako sa bandaž haljina prenije-

la i na kupaće koji su se nametnuli zbog svog dizajna i boja kao ultimativni trend ovog ljeta.

Zbog svog zahtjevnog kroja ovaj model kupaćeg ne trpi ni kilogram viška zato je rezervisan samo za najvitkije dame.

Najnovija kolekcija za 2013. godinu obiluje trendi neonskim bojama u ružičastoj, žutoj, narandžastoj i zelenoj, a sastoji se od dvodjelnih i jednodjelnih modela. Niz trakica različito raspoređenih na strateškim mjestima čine ove kupaće kupaće kostime idealnim za provode pored bazene ili žurki na plaži.

42 Zabava

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

LET KA ZVIJEZDAMA

Mila Nikić pobijedila SPRING BREAK FESTIVAL

Sve spremno za trodnevno ludilo

Na pres-konferenciji održanoj povodom početka festivala Spring Break Montenegro u Budvi, koji počinje danas i trajaće do petka, PR menadžerka Slađana Ivezić je istakla da treći po redu festival ima u planu da prevaziđe sve do sada organizovane festivale ovog tipa.

“Kako je i ranije poznato, festival će trajati tri dana i ugostiće oko 6.000 posjetilaca sa prostora bivše Jugoslavije. Tokom festivala održavaće se dnevne i večernje tematske žurke, koncerti pozantih izvođača”, rekla je Slađana.

Tokom prva dva dana festivala posjetioci će imati priliku da prisustvuju na čak četiri tematske žurke: Welcome, Love, Karaoke i Maskembal party, tokom kojih će ih zabavljati veliki broj domaćih di-džejeva.

Glavna aktivnost posljednjeg trećeg dana na Mejn stejdžu su nastupi Mc Niggora, senzacije iz Beograda Sevdah Baby i bubnjarski spektakl Dragoljuba Đuričića. Zvijezda festivala je di-džej Tomkraft, koji će trećeg dana festivala obilježiti 20 godina rada na svjetskoj elek-

DOBITNICI NAGRADNE IGRE Dnevne novine u saradnji sa organizatorima Spring break festivala dodijelili su za prva dva čitaoca smještaj paket koji obuhvata trodnevni smještaj i narukvicu koja omogućava ulaz za sva tri dana.

Tako su nagrade osvojili Milka Marinović i Petar Agramović.

Tomkraft

tro sceni.

Karte za festival biće u prodaji i tokom trajanja festivala na biletarnicama ispred hotela Park i plaže Kamenovo.

Organizatori su zamolili posjetioce da dođu ranije kako bi se izbjegle gužve u saobraćaju i napomenuli da maloljetnim osobama nije dozvoljen ulaz bez pratnje odraslih, kao i to da nije dozvoljen unos hrane i pića.

Fi.J. Điks

Devetnaestogodišnja Mila Nikić iz Danilovgrada pobjednica je drugog serijala muzičkog takmičenja “Let ka zvijezdama”. Drugo mjesto osvojila je Lidija Kordić iz Kotora, dok je treća bila Jovana Ćupić iz Danilovgrada. U odličnoj atmosferi koju su upotpunili fanovi finalista, nakon što su takmičari zajedno sa pjevačem Sergejom Ćetkovićem otpjevali njegovu numeru “Još volim te”, voditelj i urednik takmičenja Ivan Maksimović negdje prije ponoći proglasio je pobjednika, i onda je slavlje moglo da počne.

U superfinalu tri djevojke su imale priliku da se sa još jednom pjesmom predstave žiriju i publici, koja je najveće simpatije imala za Milu Nikić i njenu interpretaciju pjesme Tine Tarner “Simply the best”, što je, po svemu sudeći, bilo dovoljno za pobjedu.

Pobjednica, koja će pored novčane nagrade u visini od 5.000 eura, dobiti i album, koji će finansijski pokriti RTCG, nakon proglašenja kazala je za DN kako nije očekivala trijumf.

“S obzirom na to da sam imala mali broj glasova u prethodnim emisijama, prezadovoljna sam pobjedom, i veoma iznenađena. Moram priznati da je bilo malo treme prilikom prvog nastupa, ali onda sam se opustila i dala sve od sebe u narednim numerama. Hvala svima koji su glasali za mene”, kroz osmijeh i suze izjavila je Nikić.

Iako je osvojila prvo mjesto, Mila nije zaboravila da pohvali svoje kolege koje su se sa njom našle u finalu. “Žiri je sve rekao, bili su oduševljeni, tako da sam zaista imala odlične protivnike večeras, i svi oni zaslužuju komplimente, a naravno da ćemo nastaviti druženje i nakon finala”, iskrena je Mila, koja je najveću podršku imala od porodice i prijateljica.

I pored činjenice da je napravila veliki uspjeh, Mila je svjesna da je tek na početku i da je očekuje dosta posla u budućnosti.

“Daću sve od sebe da iskoristim ovu šansu. Sebe vidim najviše u pop muzici, bilo domaćoj ili stranoj, stil Ejmi Vajnahus je nešto što mi najviše odgovara. Od domaćih autora željela bih da sarađujem sa Sergejom Ćetkovićem, koji je moj omiljeni pjevač”, zaključila je Nikić, koja će uskoro u studio, imajući u vidu da su spremne pjesme za njen album prvijenac, koje su radili već pomenuti Sergej Ćetković, Vanja Radovanović, Momčilo Zeković, Miha Radonjić i drugi crnogor-

Nina Petković uručuje nagradu pobjednici

Ivan Maksimović

ski autori koji su podržali “Let ka zvijezdama”.

Podsjećamo, u finalnoj emisiji publika je vidjela pet takmičara, a Milan Bukilić i Elda Kurtagić su odlukom gledalaca napustili takmičenje nakon prvog kruga.

Članovi žirija Nenad Knežević Knez, Vladimir Maraš i Vjera Nikolić imali su samo riječi hvale za sve finaliste, ističući da je pred svima velika budućnost ukoliko nastave da vrijedno rade i slušaju svoje mentore. D.Brajković

Zabava 43

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

EKSKLUZIVNI INTERVJU

Unuci definitivno usporavaju starenje Rade Šerbedžija za Dnevne novine govori o privatnom životu i poslovnim obavezama Filip Jovanović

N

ajpoznatiji regionalni glumac u Holivudu Rade Šerbedžija održaće koncert 8. maja u sklopu Sajma knjiga u Podgorici, a u ekskluzivnom razgovoru za Dnevne novine govori o privatnom životu. U braku sa pokojnom Ivankom Cerovac ima sina Danila i kćerku Luciju, a iz drugog braka, u kojem dvije decenije uživa sa Lenkom Udovički, kćerke Ninu, Milicu Almu i Vanju. Tokom višedecenijske karijere ima veliki broj zapaženih uloga i u zemlji i u Holivudu. Sprijateljio se sa mnogim glumcima širom svijeta, drago mu je što se iz Amerike preselio u Rijeku, a za svoj vitalan izgled kaže da je zadužen sport i genetika. Ovaj istaknuti glumac nam je otkrio da sprema zaista lijepu noć sa emocijama, a mi smo sigurni da će biti za pamćenje.

Vaša karijera je impozantna.

Utrošli bismo previše vremena kada bismo se vraćali na sve Vaše uloge koje su bile značajne za filmsku industriju. Koliko je teško uspjeti u Holivudu i biti cijenjen?

Ne znam kako se uspijeva u Holivudu, i ne znam da li sam i ja uspio.

Prepoznaju me tamo ljudi po restoranima, na ulici, u avionima. Znaju me kao nekog poznatog stranca iz neke egzotične zemlje. Više se i ne trudim da im objasnim kako se ta zemlja zove, jer sve su nove države na području bivše Jugoslavije moje zemlje i tamo je i moj narod.

U Holivudu ste cijenjen glumac. No, kada se okrenete za sobom, s kim je najbolje bilo sarađivati i da li ste sa nekim postali zaista bliski prijatelj?

Igrao sam sa mnogim velikim svjetskim glumcima, od Tom Kruza, Breda Pita, do Klinta Istvuda… Ipak, ako baš moram da kažem s kim mi je posebno lijepo sarađivati i sa kim sam se sprijateljio, onda je to Vanesa Redgrejev i DžonTorturo.

Anđelina Džoli je oduševljena Vama. Preko nje ste upoznali i Breda Pita, s kojim ste se sprijateljili. O čemu pričate, da li se posjećujete, kakvi su kao osobe? Što da kažem o Anđelini Džoli?

Jedinstvena, posebna, strastvena, nježna, dobar čovjek i uz sve to beskrajno talentovana i lijepa dama.

Ipak, od svih njenih osobina, biram njenu dobrotu i stavljam to na prvo mjesto. Breda sam ipak upoznao dok smo zajedno radili film Gaja Ričija “The Snatch” i mogu reći da je talentovan glumac. Živite na relaciji Rijeka - Amerika. Gdje se bolje osjećate i zašto? Šta Vam odgovara u Rijeci, a šta u Americi?

Iz Amerike sam se preselio u Rijeku da moje kćeri obnove naš jezik i prodube kontakte sa mentali-

tetom našega naroda. Evo nas već dvije godine u Rijeci i lijepo nam je.

Rijeka je divan grad, ljudi su topli i prijatni, more je čarobno, blizu su ostrva, a i Istra je tu. Sve je baš kako treba. Život je kvalitetniji nego u Americi. Tamo mi fali vječno proljeće Los Anđelesa i nekoliko dobrih restorana. Fale mi i neki prijatelji na koje sam se navikao, Miroslav Tadić prije svega…

Vaša djeca su po ugledu na Vas počela da se bave sedmom umjetnošću. Da li ste im nekada davali savjet, tj. na šta ste ih pretežno upućivali da obrate pažnju kada je filmska industrija u pitanju?

Moja djeca su prilično nadarena za umjetnost, neko za film, neko za teatar, a neko od njih za muziku i slikarstvo. Srećan sam što je to tako. Valjda im je taj talenat na majke. Moja prva žena je bila vrsna balerina i koreograf, a moja Lenka (sadašnja žena) je veoma talentovana pozorišna rediteljka.

Moji glavni talenti su bili fudbal i kafane, umjetnošću sam se bavio usput.

U skladnom ste braku sa suprugom Lenkom. Međutim, često ste okruženi holivudskim ljepoticama. Da li je nekada bila ljubomorna i šta čuva Vaš brak?

Lenka je sva posebna i dobra žena, a uz sve to i lijepa... Da li je ljubomorna? Jedine ribe na koje je ljubomorna su one što plivaju u moru i koje ja ponekad po cijeli dan i čitavu noć lovim.

Pošto ste deda, da li je teža ta uloga ili uloga roditelja? Da li ste popustljivi prema unucima?

Imam troje unučadi - dva unuka i jedno dijete, kako bi vi Crnogorci rekli. Naša ljubav nema granica i potpuno je iracionalna. U njima osjećam svu svoju djecu ali i sebe dijete. Uz njih sam postao toliko mlađi i luđi. Da, unuci definitivno usporavaju starenje.

Da li smatrate da ste srećan čo-

vjek. Bogat s obzirom na karijeru, djecu i poštovanje, ugled koji imate? Šta Vas čini srećnim?

Da li sam srećan? Naravno da jesam. Imam petoro zdrave djece i troje unuka i divnu ženu. Imam i oca Danila, koji će 17. juna napuniti 100 godina i koji je mudar kao Njegoš i još pokretan i cio, kao da ima 70. Moj stari Danilo je moj heroj. Čovjek koji nikada nije poklekao i ostao čitav svoj život pravedan i uspravan. I onda kada je bio izbjeglica, ostao je na neki način dostojanstven. Nikoga ne mrzi i sve razumije i prašta…

Naravno, neke stvari ne zaboravlja i nikada ih neće zaboraviti….

Pripadate grupi umjetnika koji mogu da rade sve. Pišete, glumite i ljudi sve što radite prihvataju sa velikim oduševljenjem. No, gdje se najbolje snalazite? Da li radite na nekom novom projektu?

Pa ja sam prvenstveno glumac i u tome se poslu, izgleda, najbolje snalazim… Ali volim da se ogledam i u drugim kategorijama i u tome nijesam usamljen. Mnoge moje kolege glumci su uspješno

pjevali i bavili se muzikom. Da li pišem neku novu pjesmu? Ne… Ali prebirem u posljednje vrijeme po gitari neke stare pjesme.

Možda nešto i napišem… Često imate koncerte na prostorima bivše Jugoslavije, a sada ćete imati i u Podgorici. Šta možemo da očekujemo?

Dugo nijesam bio u Crnoj Gori i zaželio sam se naravno. Tu smo nekada davno sa Ljubišom Ristićem pravili neki dobar teatar, uz pomoć tada mladih crnogorskih političara, koji su bili nevjerovatni idealisti. Ja sam bio prvi umjetnički direktor Budva festivala. Sjećam se da jedan jedini dan nijesam bio u kancelariji… (smijeh). Veselim se koncertu u Podgorici. Imam odlične muzičare, ponajbolje u kategoriji svojih instrumenata u cijeloj Hrvatskoj.

Uostalom, uvjerićete se u to. Orkestar se zove Zapadni kolodvor bend i pozivam vas da dođete 8. maja na koncert.

Bavite se i sportom. Da li je to nešto što Vas drži vitalnim u životu?

Cijeli život se bavim sportom.

Nekada sam igrao prilično dobro fudbal. Igrao sam godinama mali fudbal za Tifani, jednu od najboljih malofudbalskih momčadi u Hrvatskoj. Dao sam gol Radi Zalaru u finalu turnira “Naja Roda” u Beogradu. Igram i tenis godinama. Igram ga gotovo svaki dan kada ne snimam filmove. Dobar sam prijatelj sa mnogim sportistima. Prije nekoliko godina sam se sprijateljio sa velikim sportistom i divnim čovjekom Peđom Mijatovićem. Moram ga pozvati da dođe u Podgoricu na koncert.

Negdje ste rekli da se stidite nekih uloga. Da li sada bolje, studioznije birate uloge koje ćete da radite?

Ne mislim da sam, baveći se umjetnošću, napravio nešto čega bi trebalo da se stidim. A one uloge koje nijesu ispale dobre su isto tako dio mene i njih se nikada ne treba čovjek stidjeti. Na nekima od njih sam učio što valja a što ne valja… Čovjek koji se bavi umjetnošću mora biti pripravan na pobjede i na poraze. One su sastavni dio naše umjetnosti i života.

44 Žena

Utvrdi da li te vara

Da li je moguće da saznate da li vas voljeni muškarac vara samo gledajući u njega? Nedavno istraživanje je pokazalo da žene mogu da osjete seksualno nevjerstvo jednim pogledom od tri sekunde na fotografiju muškarca sa kojim su u vezi, kaže poznati seksolog Trejsi Koks.

Koristeći drevnu kinesku metodu čitanja lica i signala govora tijela istraživači su napravili portret nevjernog muškarca. Evo kako izgleda seksualni prevarant.

VISOK JE Niži muškarci imaju niži nivo testosterone, penis ne vlada njihovim životom, pa su tako (tužno, ali istinito) i vjerniji.

IMA RAZMAKNUTE OČI Postoji korelacija između nevjerstva i prostora između očiju muškaraca. Oni koji imaju više razmaknute oči njima je više dosadno, pa će posegnuti za prvom suknjom na koju naiđu. ŽBUNASTE OBRVE Retke obrve su jednake niskom polnom nagonu, dok guste imaju seksualno ekspresivne ličnosti. ŠIROKE NOZDRVE Imaju veliki seksualni apetit i sklonost ka nastranom seksu.

FRIZURA POPUT HJU GRANTA Talasasta nehajna kosa, kraće ošišana sa strane, poput one koju nosi Hju Garant, je čisto odavanje nevjerstva, kaže studija.

Rezultati su pokazali da ovakvu frizuru nose egocentrične osobe, samoopsjednute i sklone varanju, piše portal “Žena”.

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Šta je potrebno da bi se ušlo u brak ODnOsI

B.Šarančić

P

rema istraživanjima koja su sproveli neki od svjetskih psihologa a vezano za sferu bračne zajednice, broj partnera utiče na to kada će se ući u ovakvu zajednicu. Prema njihovim matematičkim kalkulacija, ta idealna brojka za ulazak u brak je nakon promijenjenih 12 partnera. Da bi vidjeli koliko je to primjenjivo i kod nas, ali i da li je toliki broj partnera odlučujući saznali smo od psihološkinje Kristine Savović.

Određeni broj partnera ne predstavlja neophodan preduslov za ulazak u bračnu zajednicu. Naime, razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju na brak u određenom trenutku su mnogobrojni.

Ljubav kao najznačajniji i najispravniji motiv, danas, nažalost, nije i jedini. Kako Kristina kaže, mnogim ljudima novac predstavlja mamac. Oni smatraju da je glavni cilj braka “dobra prilika”. “Takvo uvjerenje unosi u njih teška finansijska pozicija u kojoj se nalaze, zatim neodgovorni roditelji ili “dobri” prijatelji koji ih uvjeravaju da brak i nema neke svrhe osim postizanja materijalne sigurnosti. Nametati mladim ljudima takva shvatanja pravi je zločin jer to je isto što i svjesno nagovaranje nekoga da sam sebe unesreći”, kaže ona.

Sklapanje braka radi braka

ti sami i da neće naići niko bolji.

“To je strašno nepoštovanje prema drugoj osobi koja treba biti vaš partner, ali i prema samome sebi, dodaje. Zatim, neplanirana trudnoća predstavlja jedan od presudnih faktora zbog kojih parovi stupaju u brak. Nažalost, mnogi od tih parova nijesu spremni za brak pa zbog loše ili nepromišljene odluke ispaštaju ne samo oni, nego i beba. Kako savjetuje, lijepo je da beba ima i oca i majku, ali ako partneri nijesu jedno za drugo, trudnoća i zasnivanje porodice to neće promijeniti. “Brak može biti jedna prilično lijepa zajednica, ali samo ako su motivi za brak ispravni. Ako je sklopljen iz pravih razloga, brak može biti dug i srećan. Najvrijedniji kapital srećnih brakova jeste uzajamna ljubav partnera. Za nju daju oboje jednako i ne može se zamijeniti nikakvim materijalnim dobrima”, zaključuje psihološkinja uz savjet da uzajamno povjerenje omogućava da se jedno drugom potpuno otvore: da iznose svoje misli, skrivene želje, pokažu osjećanja, vrline i slabosti, povjere sve svoje radosti i razočaranja, uspjehe i neuspjehe, sve svoje doživljaje, zamisli i dileme.

IstražIvanje

PsIHOLOGIja

Seks bez pravila Sva zadovoljstva u seksu i ljubavi nalaze se u činjenici da pravila ne postoje - sve što jedan muškarac i jedna žena čine u krevetu normalno je dokle god oboje uživaju u tome. Ipak, često se čuje da je nešto normalno, a nešto nenormalno kada se počne razgovor o seksu. Gdje se postavlja granica i ko ima pravo da je postavi? Ako uzmemo da je normalan odnos onaj iz kog oba partnera izlaze neopterećeni, zadovoljni i spremni za još seksa - granica se čini nepostavljivom. Međutim, ono u čemu se najviše razlikujemo jesu potrebe i sposobnosti da budemo seksualno zadovoljeni. Prepoznavanje sopstvenih potreba, kao i partnerkih jeste siguran put do dobrog seksa. U seksu ne postoji riječ pretjerivanje. Priroda se sama za to pobrinula. Kada dođe do granice zasićenja, žena postaje prenadražena, a muškarac ne može da ejakulira. Zašto se moralisti ne pozabave pitanjem pretjerivanja

je samo formalan čin i kao takav u životnu zajednicu ne unosi nikakav pozitivan sadržaj. Iako ulaze u brak upravo s tim motivom, mnogi se potajno nadaju da će im on ipak donijeti životnu sreću, da će ostvariti sva njihova maštanja o srećnom braku i zadovoljiti mnoge njihove intimne potrebe. Kontradiktornost njihovog ponašanja ih dovodi do teškog razočaranja. Razlozi koji pojedince podstiču na stupanje u brak radi braka različiti su kako kod muškaraca tako i kod žena. Muškarci se ponekad žene zato što im je dosadio momački život, pa su osjetili potrebu da se “skrase”, “smire”, “uozbilje”, “skuće”. Ako te uljepšavajuće izraze prevedemo u ono što stvarno znače, onda oni izgledaju sasvim drugačije. Tu se zapravo radi o potrebi muškarca

da pomoću braka učini sebi život komfornijim.

“U određenoj dobi, kod njih se javlja želja da vežu za sebe nekoga ko će ih služiti, osloboditi ih niza svakodnevnih briga, skuvati im ukusan ručak, opeglati košulju, te mogućnost bezbrižnog provođenja slobodnog vremena”, dodaje ova psihološkinja. Međutim, kako kaže, djevojke su često žrtve predrasuda kojima ih je preopteretila zaostala patrijarhalna sredina. U mnogim našim krajevima, još vlada uvjerenje da se djevojka do određene dobi mora udati.

U protivnom, sredina počinje sumnjati u njene fizičke i psihičke kvalitete.

“To je izraz primitivnog uvjerenja da je udaja jedini pravi smisao ženinog postojanja. Ako se ne uda u dobi kad je za muškarca najpoželjnija - u cvijetu mladosti - onda je promašila svoj život”, konstatuje Kristina. I žene koje ne žive pod direktnim pritiskom patrijarhalne sredine često su opterećene osjećajem manje vrijednosti ako do zrelije dobi ne nađu muškarca s kojim bi mogle stupiti u brak. Strah od samoće predstavlja, takođe, motiv zbog kojeg se mnogi odlučuju za brak, jer ih je strah da će osta-

u jelu ili piću? Zato što je seks pogodniji za zabranu. Seks je fizička aktivnost koja najmanje zamara u odnosu na količinu uložene energije. Ako se zaista neki put iscrpite u toku seksa i to do krajnjih granica, to je iscrpljenost koja se najlakše liječi. Dovoljno je samo nekoliko sati odmora, a više seksa čini seks boljim. Dakle, ne treba postavljati pitanje (ne)normalnosti nego pitanje: zbog čega je toj nekoj osobi potreban baš takav vid seksa? Normalno je sve ono što nikoga ne povređuje i što ne povezuje seks s anksioznošću, tj. normalan seksualni odnos jeste onaj u kojem ne dolazi do ograničavanja nijednog partnera. Dakle, stvar je veoma jednostavna kada je seksualna aktivnost u pitanju. Pravilo je da nema pravila, da se ne čini ništa od onoga u čemu oboje zaista suštinski ne uživate i da umjesto pretjerivanja bilo koje vrste otkrijete međusobne seksualne potrebe.

Otkrijte kakav ste tip žene Savremeno doba, donijelo je nove trendove u živote naših žena, pa se američki magazin “Ed Vik” bavio istraživanjem potreba moderne žene, te došao do zaključka da se iste mogu svrstati u tri grupe. Ako se pitate kakav ste tip žene, evo nekoliko odgovora.

Prvi tip Žena fokusirana na karijeru, bistrog uma, sa zdravom dozom cinizma, posebno kada je riječ o romantici, oslanja se na prijatelje više nego na emotivne partnere. Za nju nema tabu tema. Ona zna šta hoće, a istraživači tvrde da najviše novca troši na odjeću. Ne plaši se razgovora ni o najslobodnijim temama.

Drugi tip Zaposlena majka, udata je ili u vezi, ima jedno ili više djece i stalan posao. Ona nije “rob” kuće, voli i umije sebi da pokloni pažnju, odnosno odvoji vrijeme samo sa sebe. Porodica joj je važna, ali ne smatra da zbog nje mora da se žrtvuje. Ovaj tip žene najbolje opisuje riječ istrajnost.

Riječ je o poslovnoj ženi sa dugogodišnjom karijerom s određenom dozom moći, koja značajno doprinosi kućnom budžetu, a možda je čak i osoba koja donosi većinu novca u kuću.

Ona ne obavlja sve kućne poslove. Polaže pravo na vrijeme koje posvećuje samo sebi, daleko od porodice i posla.

Treći tip To su takozvane “alfa boginje”, odnosno žene od 55. do 64. godine, bez stalnog partnera, razvedene, udovi-

ce ili same.

One su pametni investitori, samouvjerene, nezavisne, upućene u tehnologiju kao i osobe upola mlađe od njih. Spremne su da uberu plodove svoje nezavisnosti trošenjem ponekog eura više na lični boljitak.

Uglavnom troše na putovanje, automobile, enterijer, parfeme, antikvitete, stvari koje smatraju lijepim i, nažalost, antidepresive. Prepoznajemo je kao snažnu ženu u godinama koja najzad može da uživa u blagodetima života i napornog rada.

Žena 45

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

SAVJETI ZA ATLETE

Dovedite tijelo u top formu

N

JE

ZA DO K

ga, ono pruža savršen trening svim mišićima. Pravilnim i ravnomjernim veslačkim pokretima jačaju se mišići leđa, grudi i stomaka i rasterećuje kičmeni stub. Veslanje je odlično i za rad srca jer ubrzava krvotok i čuva krvne sudove. Za jedan sat veslanja na mirnoj vodi sagori se mnogo više kalorija nego nakon bavljenja tenisom ili trčanjem. Veslanje se naročito preporučuje djeci u pubertetu jer razvija tijelo na pravi način.

PLANINARENJE ZA SNAGU Za sve one koji žele da sačuvaju tjelesnu snagu i poboljšaju kondiciju, planinarenje je idealan sport.

Međutim, pošto spada u red anaerobnih aktivnosti, planinarenje nije savršen izbor za one koji žele da ojačaju kardiovaskularni sistem.

Umjesto toga, ovaj sport će vam omogućiti da imate lijepo oblikova-

ne i snažne mišiće koji se razvijaju usljed kontrakcija i istezanja za vrijeme penjanja po neravnom i brdovitom terenu. Ukoliko nijeste u prilici da odete na neku planinu, sjajna zamjena mogu da budu vještačke penjalice za planinarenje.

PLIVANJE ZA JAKE MIŠIĆE Plivanje je zdravo za cijelo tijelo jer podstiče razgibavanje zglobova i vezivnih tkiva, što i te kako ubrzava cirkulaciju u cijelom tijelu. Prednost plivanja nad ostalim sportovima leži upravo u sveobuhvatnosti.

Plivanje se, naime, svrstava u grupu aerobnih aktivnosti kojima se jača kardiovaskularni sistem, ali se i poboljšava elastičnost zglobova koji postaju otporniji na svakodnevne napore i opterećenja. Plivanje, takođe, savršeno oblikuje i sve mišiće koji postaju snažniji i otporniji na sve vrste povreda.

OBAVEZNO LIJEČENJE

TO RA

P I TA

Ako želite da svoje tijelo dovedete u top-formu, izaberite neki od sportova koje predlaže Majkl Kolins, ljekar i fitnes trener. Vjerujte, tijelo će vam biti sjajno izvajano.

TRČANJE ZA IZDRŽLJIVOST Trčanjem ćete se vratiti u formu, a usput ćete istopiti masne naslage i ojačati noge i gornji dio tijela. Ako trčite redovno, bar tri puta nedjeljno, kalorije ćete sagorevati mnogo brže nego da se bavite nekim drugim sportom. Idealno trčanje je ono u kojem trošite od 60 do 80 odsto snage. Možete da trčite bilo gdje i kad god imate vremena. Za ovaj sport trebaju vam samo kvalitetne patike da ne biste povrijedili zglobove. Ako imate višak kilograma ili problema sa srcem, obavezno se posavjetujte s ljekarom prije nego što počnete da trčite.

SKVOŠ ZA ZDRAVO SRCE Skvoš, omiljena igra brokera s Vol strita, postala je popularna i kod nas. Ovaj sport je veoma dinamičan, a njegova pravila više nego jednostavna. Igraju ga dva ili četiri igrača koji koriste posebne rekete i lopticu. Poenta je da takmičari naizmjenično vraćaju lopticu udaranjem o zid. Tempo igre zavisi od snage igrača i njihovog iskustva. Zbog konstantnog trčanja ovaj sport idealan je za jačanje kardiovaskularnog sistema. Skvoš povećava mišićnu snagu i izdržljivost u donjem dijelu tijela, dok gornjem daje gipkost i fleksibilnost.

VESLANJE ZA JAKA PLUĆA Veslanje čini čuda za respiratorni sistem jer se redovnim treninzima povećava kapacitet pluća. Osim to-

Kreatinin je znatno uvećan zadnjih 6 mjeseci kako radim analizu krvi i mokraće. Šta je moguć uzrok?

Koliko je povećanje kreatina i uree ozbiljno stanje i šta mi možete preporučiti. Pri pregledima nijesam dobio nikada i nikakvu dijagnozu! Zadnjih 20 godina kontrolišem visoki pritisak (enalapril). Prije 30 godina imao sam jednu makro hematuriju, na VMA dijagnoza mi je data kao oboljenje bubrega-pretpostavlja se izbacivanje kamena ili krupnijeg pijeska iz bubrega (hematurija je uslijedila poslije popijene veće količine piva).

Poštovani, ne vidim kolike su vrijednosti uree i kreatinina, ali ako su povišene kako navodite, onda imate bubrežnu slabost. Bubrežnu slabost mogu dati sve bubrežne hroničnee bolesti-glomerulonefritis, pijelonefritis itd, što je nemoguće reći na osnovu Vaših podataka. Moguće je da je funkciju bubrega oštetio i dugo godina povišen krvni pritisak. Ipak, neophodne su, kako ste i do sada radili, redovne kontrole kod nadležnog nefrologa, a vrijeme na koje će se one raditi određuje on na osnovu laboratorijskih analiza. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Pazite se proširenih vena Šta su to proširene vene?

Proširene vene ili Variksi su izdužene, nepravilno proširene, izvijugane vene, kojima je promijenjena struktura zida, i koji se kao ljubičaste ili plave izbočine javljaju na tijelu. Proširene vene su, slobodno možemo reći, najrasprostranjenije oboljenje savremenog čovjeka.

Ko oboljeva od proširenih vena?

Proširene vene su bolest od koje najčešće oboljevaju osobe od 20 40 godina, i sama ta činjenica da su u pitanju osobe koje su u dobu kada bi trebalo da su životno i radno najsposobnije poziva na oprez. Promjene na zidovima znaju biti vrlo bolne, a nakon 60-te godine na mjestu proširenih vena mogu se javiti rane tj. venske ulceracije.

Proširene vene su oboljenje koje je relativno lako, ali često ima tok koji značajno napreduje, što može izazvati komplikacije i umanjiti radnu sposobnost, a u krajnjem slučaju izazvati i invaliditet.

Gde se javljaju proširene vene?

Postoje dvije osnovne grupe proširenih vena: površinske i dubinske.

Površinske proširene vene se nalaze na koži ili ispod nje, pa se lako mogu vidjeti, često u obliku debljih

vijuga i čvorića. Dubinske proširene vene se ne vide jer se nalaze između kostiju i mišica. Najčešće se javljaju na nogama, u predjelu potkoljenica, mada se mogu pojaviti i na drugim mjestima.

Komplikacije koje se mogu javiti kod osoba sa proširenim venama Prskanje kapilara i manjih vena sa okolnim izlivom krvi, koje najčešce prođe za nekoliko dana bez posljedica.

Flebitis je zapaljenje vena bez zgrušavanja krvi koje je praćeno jačim bolom. Ako se ne liječi može da dođe do tromboflebitisa.

Tromboflebitis je zapaljenje vena sa zgrušavanjem krvi (tromboza).

Znači i tok oboljenja zavise od toga da li je tromboflebitis na površnim ili dubinskim venama.

Tromboflebitis površinskih vena se javlja u obliku crvene tvrde trake duž površine vena. Tegobe nisu jako izražene, temperatura nije povišena i čovjek može i treba da hoda i da radi. Oboljenje nije opasno ali je liječenje ipak potrebno.

Tromboflebitis dubinskih vena se ne vidi, ali je noga često jako otečena, vrlo bolna i napeta, javlja se visoka temperatura i bolesnik ne može da se oslanja na nogu.

KORISNO

Prirodom protiv znojenja

U borbi protiv pretjeranog znojenja prirodni preparati su često efikasniji od kozmetičkih preparata 1. Ulje crnog kima Ulje dobijeno hladnim presovanjem indijskog crnog oraha djelotvorno djeluje protiv bakterija i gljivičnih bolesti pri čemu pomaže kod pretjeranog znojenja.

Primjena: Nakon tuširanja ulje namažite po rukama od prstiju do ramena te naravno ispod pazuha.

2. Čaj od kadulje Od ljekovitih materija kojima obiluje kadulja u borbi protiv znojenja jak učinak imaju njena žućkasto-zelena eterična ulja i smola.

Čaj od kadulje - 1 čajnu kašiku listića kadulje prelijte sa šoljicom vrele vode, ostavite da odstoji par minuta procijedite i popijte. Ovaj čaj djeluje kao prirodno sredstvo kod prekomjernog znojenja u danima puberteta a jedno je od najboljih sredstava protiv noćnog znojenja. Za vidljive rezultate čaj je potrebno piti dvije nedjelje i to po litar čaja dnevno.

3. Jabukovo sirće Jabukovo sirće djeluje kao prirodni dezodorans jer uništava bakterije. Dovoljno je da jednom dnevno njime prebrišete pazuhe. Suvu krpu namočite jabukovim sirćetom i prebrišite površine tijela na kojima se učestalo znojite.

Pitanja koja treba postavljati djeci Zbog posla, kućnih i brojnih drugih obaveza, roditelji nemaju vremena da se posvete svojoj djeci u mjeri u kojoj bi željeli. Međutim, stručnjaci smatraju da je čak 12 minuta dnevno dovoljno za majke i očeve da se u potpunosti posvete djeci, razgovaraju s njima, povežu se i tako budu dobri roditelji koji svoju djecu usmjeravaju na pravi put, piše “Daily Telegraph”.

Međutim, potrebno je da u tih 12 minuta svojoj deci postavljaju prava pitanja, pažljivo ih slušaju i komuniciraju s njima.

Zato stručnjaci preporučuju nekoliko pitanja koje bi trebalo da postavljate djeci.

Pitanja za djecu od tri do četiri godine: Kojim igračkama si se danas

igrao/la i kako se zovu te igračke?

Ko je viši - mama ili tvoja učiteljica u vrtiću?

Koje si se igre igrao/la danas?

Pitanja za djecu od četiri do osam godina: Šta si danas radio/la?

Pogodi šta sam ja danas radio/ la.

Koliko puta si se nasmijao/la danas? Šta te je nasmijalo?

Pitanja za djecu od osam do 14 godina Imam super priču, ali prvo ti meni ispričaj jednu.

Ispričaj mi neki trač iz škole.

Na kakvom školskom projektu radiš, mogu li ti pomoći?

Gdje ideš s prijateljima ove nedjelje?

POPRAVITE KONDICIJU

Džoging iz zabave Radna nedjelja je uglavnom svima pretrpana. Juri tamo, juri onamo, nekad imate osjećaj da je prava sreća ako stignete da uradite pola stvari koje ste isplanirale, a čudo ako stignete sve. Vikend je makar slobodniji ili bi trebalo da je slobodniji.

Nekad ima posla koji mora da se obavi vikendom, ali uglavnom je moguće naći bar neki sat za sebe ili, još bolje, nekoliko sati. Pošto prijatno vrijeme konačno stiže, imamo i prijatan predlog za vas.

Predlog je - džogiranje, ali ne bilo kakvo. Vjerovatno znate kako se gleda na one žene koje kao da idu “od kafe do kafe”, to jest, od jedne prijateljice do druge i koje sa svakom popiju kafu i razmijene tračeve. Ovo što vam mi predlažemo pomalo liči na takvu sliku, ali samo pomalo. Predlog je da, umjesto da idete na kafu od prijateljice do prijateljice, džogirate od jedne do druge. Obucite udobnu trenerku, ako vam se dopada, ponesite i mp3 plejer sa omiljenom muzikom, pa trk

do najbliže prijateljice! Ovakav postupak blagotvoran je iz više razloga. Pored toga što ćete steći kondiciju trčanjem, kao i ubrzati metabolizam i skinuti bar neki kilogram viška, viđenje i ćaskanje sa prijateljicama će vas dodatno oraspoložiti. Plus, to viđenje oraspoložiće i vašu prijateljicu, naročito zato što ćete zračiti pozitivnom energijom kada joj utrčite u stan. Psihički i fizički korisno za vas, plus korist za vašu prijateljicu - zar to nije lijepa zanimacija za vikend?

46 Žena

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

SAVJETI

Kako se zaštititi od alergija kod kuće

BAŠTANSKI NAMJEŠTAJ

Jarke boje su u trendu Proljeće je stiglo, ljeto je pred nama. Uredite baštu ili terasu vedrim bojama i opustite se u predivnom ambijentu. Ove sezone, jarke boje su u trendu. Dozvoljeno je skoro sve pri uklapanju boja, tako da se opustite i začinite Vaše dvorište sa bojama. Apsolutni hit ovog proljeća i ljeta su mint i žuta boja. Zasebno, ili u kombinaciji, potpuno osveža-

vaju prostor. Osim ove dve boje, sve jarke boje su dobrodošle. Bilo da ih kombinujete sa klasičnim oblicima, ravnih linija, ili sa nepravilnim oblicima, nećete pogriješiti.

Jarke boje podižu nivo raspoloženja, pogotovo u prvim lepim danima, kada nas je zima izmorila i kada nam je potrebno da se napunimo pozitivnom energijom.

Muškarce više privlače žene sa nježnim glasom Muškarca kojeg krasi baršunasto dubok glas žene će salijetati, isto kao što će žene s nježnim glasom privući više muškaraca.

Naučnici sa Univerziteta Majami otkrili su da žene i muškarci glas povezuju sa tjelesnom težinom, privlačnošću i prijateljstvom. Dakle, kako zvučimo igra veliku ulogu u zavođenju. Ženama su tako najpoželjniji muškarci sa niskim i dubokim glasom jer smatraju da se radi o snažnom i muževnom muškarcu, ali istovremeno i nježnom, dok muškarci najviše padaju na žene s nježnim glasom, a ne previše visokim ili dubokim jer takvim glasom žena šalje prijateljske signale i pokornost. Ukoliko muškarci žele da budu privlačniji trebalo bi da

smire glas i nikako ne bi smjeli da zvuče agresivno. Kako dublji glas podrazumijeva muževnost, kombinacija se ženama čini savršena. U poslovnom svijetu i politici, naravno, važe druga pravila. Da je boja glasa izuzetno važna u javnoj komunikaciji govori i činjenica da je nedavno preminula britanska političarka Margaret Tačer treningom uspjela da snizi ton svog glasa i učiniti ga više “muževnijim” i autoritativnijim, piše “The Telegraph”. “Često ne uzimamo u obzir koliko naša biološka priroda može da utiče na donošenje odluka.

Rezultat istraživanja pokazuje da je visina glasa psihološka karakteristika”, objašnjava voditelj istraživanja Kejsi Klofstad.

UPOZORENJE

Čuvajte se ujeda krpelja Sezona krpelja traje od proljeća do jeseni, a bude se kad je temperatura veća od 15 stepeni, i najaktivniji su tokom proljeća i ranog ljeta. Krpelji se najčešće skrivaju na rastinju i grmovima do visine metra, a u gradovima ih najviše ima u parkovima. Ima ih po cijeloj Crnoj Gori, ali preovladavaju u sjeverozapadnom području. Najčešće prenose krpeljni meningoencefalitis i Lyme boreliozu. Simptomi zaraze poput temperature, bolova u zglobovima i mišićima, glavobolje i mučnine slični su simptomima gripa, a pojavljuju se nedjelju ili dvije nakon ugriza. Na koži se ponekad može pojaviti i osip. Ipak, nije svaki ugriz krpelja zarazan. A kako biste spriječili moguće bolesti, potrebno se pravilno zaštititi.

Osim izbjegavanja rizičnih područja i provlačenja kroz grmlje i rastinje, nosite duge rukave i duge nogavice koje ćete umetnuti u

čarape. Ako ste u kratkoj odjeći, izložene djelove tijela namažite sredstvima za odbijanje krpelja.

Izbjegavajte vunu i flanel i nosite odjeću svjetlijih boja kako biste što lakše uočili krpelja. A ako vas ugrize, nikako ga ne stiskajte dok ga vadite ili nakon toga jer ćete ga isprovocirati da ispusti virus u vaše tijelo. Bolja je varijanta da naglo otkinete dio koji viri, a radi glave zaostale u koži ne treba paničiti.

Evo nekoliko savjeta kako da se zaštite od alergija u kući.

Krenite od hodnika. Sve prostirke perite jednom nedjeljno, a obuću uvijek izuvajte ispred ulaznih vrata. Sve uglove i plafon čistite od paučine, jer se na njima zadržava. Pored toga, koristite sintetičke prostirke za pod u hodniku jer se na njima, u odnosu na pamučne ili vunene manje zadržavaju bakterije i gljivice.

SPAVAĆA SOBA Spavaće sobe su prostorije u kući koje sadrže najveći rizik od alergija, a grinje su odgovorne za najveći broj ovakvih problema. Detaljno usisajte prašinu ispod kreveta i sa svih površina oko kreveta, te obrišite mokrom krpom. Kada je inače sezona alergija skinite zavjese i odložite pernate jastuke, jer oni skupljaju prašinu i grinje.

Takođe, koristite posteljinu koja se može prati na visokim temperaturama da bi što manje bakterija preživjelo.

ORMANI Odjeću u ormanima pokrijte plastičnim kesama ili celofanom, a obuću držite podalje od odjeće.

Važno je i da odjeću, koju nosite u šetnji odmah operete, da se polen ne bi širio po stanu.

KUPATILO Kada su kupatila u pitanju, redovno provjetravajte da li se u uglovima skuplja vlaga i provjetravajte. Takođe, zavjese za tuš ka-

Probajte seks u kuhinji

U seksu je najvažnija inovativnost, a maštu osim u spavaćoj sobi možete iskoristiti i u kuhinji.

Voda i hrana izvrstan su erotični bonus vašem seksualnom životu, a kuhinjske površine mogu poslužiti za isprobavanje novih poza. Hladne kuhinjske površine stola ili frižidera stimulisaće nerve u svakom djeliću vaše kože i pojačati užitak.

Kockicama leda do intenzivnijeg orgazma Prednost seksa u kuhinji jeste i to što su različite namirnice poput šlaga i čokoladnog preliva na dohvat ruke. Možete se poigrati s partnerom tako da jedno s drugoga jedete šlag ili kockicama leda nadražite bradavice. Igranje s toplo-hladnim osjećajem pobuđuje sva čula i pojačava orgazam, pa tako kockice leda možete upotrijebiti u oralnom seksu.

Varjače za lupanje po guzi, a krpe za povez Osim ukusne hrane i preliva, kuhinja krije drvene varjače idealne za lupanje po guzi. Lupanjem po guzi stvaraju se ugodni trnci koji stimulišu vaginalno i analno područje, pa u ovoj igrici podjednako uživaju oba partnera. Uz varjače možete upotrijebiti krpe za povez i zadovoljiti partnera.

bine perite najmanje jednom mjesečno i mijenjajte ih češće.

DNEVNA SOBA Ukoliko patite od alergija, za dnevnu sobu birajte nameštaj od kože jer se lakše čisti, a sobne biljke redovno perite i brišite prašinu sa njih.

KUHINJA U kuhinji sve otvorene kutije

s hranom čuvajte na hladnom i mračnom mjestu gdje insekti ne mogu doći u dodir s njima. Očistite pločice na podu i zidovima s jakim dezinfekcijskim sredstvom, jer najviše bakterija u cijeloj kući nalazi se upravo oko sudopera, frižidera i šporeta. Krpe i sunđere za sudove uvijek držite suvim. (zdravlje.ba)

STOMAČNE TEGOBE

Hrana se kvari na visokoj temperaturi Toplo vrijeme i visoke temperature glavni su razlog zbog kojeg se namirnice brže kvare, a bakterije brže razmnožavaju. Usljed nedovoljnog održavanja higijene mogu se javiti različiti stomačni problemi. Problemi sa varenjem mogu biti i posljedica pokvarenih namirnica, ali i zagađene vode u kupalištima kao i bakteriološki neispravne vode iz javnih vodovoda. Tada se često javlja stomačni virus.

Simptomi stomačnog virusa Kada mala djeca dobiju stomačni virus često povraćaju i imaju proliv. Mogu imati i bolove u stomaku i povišenu tjelesnu temperaturu. Stomačne tegobe jesu infekcija često uzrokovana virusom. Tegobe obično počinju nekoliko dana nakon što se dijete zarazilo i pojavljuju se naglo. Često napada više članova porodice ili više djece predškolske ustanove. Infekcija uglavnom prođe nakon nekoliko dana. Povraćanje uglavnom prestaje nakon 24 sata, ali proliv može da traje sedam dana. Da bi se pacijent pravilno liječio najvažnije je da što prije dođe kod ljekara.

Kako izbjeći dehidraciju tokom trajanja stomačnog virusa?

Ozbiljniji problem može da nastane kod onih koji povraćaju i imaju jak proliv. To prouzrokuje da nastane brza dehidracija koja izaziva komplikacije, posebno kod djece, starijih i hroničnih bolesnika, kao i kod onih čiji je imunološki sistem već bio oslabljen. U svakom slučaju najvažnije je što prije doći kod ljekara, jer je glavna terapija i prva pomoć infuzija koja nadoknađuje vodu i izgubljene elektrolite.

Već poslije prve doze većina pacijenata se bolje osjeća. Nadoknada vode i elektrolita je najvažnija terapija kod akutnih crijevnih infekcija, dok se antibiotici uglavnom preporučuju djeci i onima sa već oslabljenim imunitetom. Osim infuzije, za oporavak pacijenta, takođe je važna i ishrana.

Važno je da pokušaju da popiju čaj bez šećera. Sve vrijeme trebalo bi da jedu dijetalnu hranu, kao što su tostirani hljeb, šargarepa, pirinač kuvan u slanoj vodi i lagana supa bez masnoća.

Jogurt, mlijeko i slatkiši nisu preporučljivi. Važno je i da sa dijetalnom hranom nastave i nekoliko dana pošto nestanu simptomi.

Žena 47

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

PRičA

Vježbanje je efikasnije od masaže

Dan počinje u pola šest a završava se u ponoć Persa Šćepanović iz Kolašina za Dnevne novine priča o životu na selu

puje su brašno, šećer, so, kafa i slatkiš za dva unuka.

“Proljećni radovi oduzimaju puno vremena, a počinje se sađenjem povrća. Prošle godine sam posadila dosta luka boranije, šargarepe, peršuna, blitve, krompira svega i sve je dobro rodilo. Vode ima na par koraka od njive, tako da je sve što treba blizu. Nakon ovih radova vremena nema za predah i već je došlo vrijeme za kosidbu i plastidbu. Doduše ja ne idem već neku godinu da kupim sijeno jer me boli kičma ali vazda ima puno posla”, kazala je Persa.

Ona tvrdi da se mnogo razlikuje život žene na selu nego u gradu i da je mnogo teži. Da ode kod frizera rijetko joj kad uspije.

“Ranije je život žena na selu bio mnogo teži nego sada. Pralo se ručno pa sam i ja punih 15 godina kad sam se udala prala u obližnji potok, pa mi je i tada kičma stradala. Tek kasnije smo doveli vodu pa se sad ima sve i dva bojlera, mašine za veš sve što treba, samo zaludu kad se zdravlje izgubi. Sad žena uključi mašinu, pije kafu i gleda serije, a mi smo ranije prali, po kiši i snijegu i trčale da stignemo sve druge poslove, pa i na planinu da se ide”, kaže Persa prisjećajući se dana bez vode.Ona tvrdi da se na selu ipak bolje živi bez obzira što se mnogo više radi, a tek kako je kazala da omladina hoće da radi mnogo bi manje sirotinje bilo i ljepše bi se živjelo.

Zorica BULATOVIĆ

Foto: Zorica Bulatović

Dugo se vjerovalo da je umirujuća masaža najbolji način za ublažavanje bolova u mišićima poslije vježbanja. Novo istraživanje pokazuje da je dovoljno samo još više vježbati.

“Opšte je uvjerenje da je masaža bolja, ali to nije tačno”, kaže Lars Andersen, autor studije objavljene u časopisu “Journal of Strength and Conditioning Research” tvrdeći da masaža i vježbanje daju jednake rezultate.

Nije jasno kako masaža ili vježbanje pomažu da se smanji bol u mišićima, ali se vjeruje da redukuju metaboličke nusproizvode vježbanja- kao što je mlječna kiselina.

Profesor Andersen preporučuje da ublažite bol u mišićima laganim vježbama. Učinak je umjeren i nudi samo privremeno olakšanje, a korisno je to što vježbanje ne zahtijeva obučenog terapeuta, vrijeme i novac.

Na petom kilometru od Kolašina, na pola puta prema ski centru Jezerine u selu Mušovića Rijeka dočekala nas je nasmijana i uvijek vedra šezdesetdevetogodišnja Persa Šćepanović, domaćica, koji je ekipu Dnevnih novina, uz domaći sir, priganice i kukuruz dočekala, uz priču kako počinje njen dan na selu. Njen dan, za razliku od mnogih dama iz urbanije sredine počinje u pola šest uz kafu.

“Prvo moram u štalu da pomuzem krave i ovce, nakon toga počinjem sa sirenjem i spremanjem doručka. Oko devet sati pomažem suprugu da istjera ovce na pašu, nakon čega me čekaju poslovi u kući (čišćenje, pranje), počinje priču Persa, koja ne zaboravlja zalivanje cvijeća, da bi zatim unijela drva, kako bi se ispekao hljeb i spremio ručak.

“Moj muž hoće sve kuvano, ne daj bože da se jedan dan nešto ne skuva bila bi bruka. Kada mi ostane malo vremena za odmor, iskoristim ga da nešto ispletem i opredem”, kazala je Persa. Zimi zbog velikih obaveza na spavanje odlazi sat vremena nakon ponoći, dok u ovo vrijeme proljećnih radova, nakon što je san obori, na počinak odlazi negdje oko ponoći, ali prije toga ako stigne odgleda neku špansku, tursku, ili domaću seriju.

Ona i njen suprug imaju svega 140 eura primanja ali kako je kazala ništa im ne fali, pa tako naglašava kada ponedjeljkom ode do grada u trgovinu, jedino što od namirnica ku-

ovčije boginje

Inkubacija traje 16 dana Ovčije boginje ili varičele veoma su zarazno oboljenje koje se najčešće javlja tokom zime i proljeća, a karakteriše ga osip praćen jakim svrabom, povišenom temperaturom, gubitkom apetita i malaksalošću. Djeca obično ozdrave bez liječenja uz pravilno održavanje higijene i odmor, a komplikacije su veoma rijetke, i u tom slučaju treba posjetiti ljekara. Ovčije boginje izaziva virus koji napada sluzokožu disajnih organa, odakle se širi na cijeli organizam, i prenosi se na druge dodirom i kapljično. Inkubacioni period traje od 14 do 16 dana, a u nekim slučajevima dešava da od trenutka kada je bolesnik zaražen do prvih znakova bolesti prođu i čitave tri nedjelje.

Higijena je najvažnija Varičele počinju temperaturom koja ne mora da bude visoka, a 24 časa nakon toga javlja se osip. Crvene mrljice obično se prvo pojavljuju na licu i trupu, a šire se na sluzokožu usta i ždrijela, kosmati dio glave, ruke i noge. Čim se pojave ovi simptomi, dijete se mora odvesti kod ljekara bez obzira na to što specifičan lijek za ovčije boginje ne postoji.

Stručnjak će vas posavjetovati šta treba da preduzmete kako bi dijete lakše podnijelo bolest: prije svega, to je svakodnevno kupanje djeteta u blagom rastvoru hipermangana jer se na taj način dezinfikuje koža, a zatim i premazivanje osipa tečnim puderom sa anestezinom kako bi se ublažio svrab. Dok promjene traju, veoma je važno da djetetu obezbijedite mirovanje i besprekornu higijenu. U toku bolesti, osim kupanja, poželjno je djetetu što češće prati kosu (obavezno mekim sunđerom) jer će se tako izbjeći infekcija i ublažiti svrab na kosmatom dijelu glave. Dijete se nakon kupanja briše tapkanjem peškirom (nipošto ne trljati da plikovi ne bi popucali, ili da krastice, koje nastaju kasnije, ne bi otpale “na silu” jer mogu da ostave ožiljak).

Zarazne krastice Dok sve krastice ne otpadnu treba da prođe otprilike tri nedjelje. Za to vrijeme dijete ne treba da bude u kontaktu sa drugim mališanima kako bi se spriječilo širenje bolesti.

Da se na koži ne bi stvarali ožiljci, mališanu ne treba dozvoliti da češe krastice. Manjoj djeci mogu se

staviti rukavice “bez prstiju” kako bi se spriječili da ih češu noktićima.

Kako da prepoznate ovčije boginje?

1. U prvom stadijumu bolesti premjene na koži imaju oblik crvenih mrljica.

2. U drugoj fazi u sredini crvenog pečata javlja se plik (veličine 1 do 2 mm), ispunjen bistrom tečnošću.

3. Nakon 24 sata ova tečnost postaje mutna.

4. Poslije nekoliko dana, tečnost nestane i umjesto plika javlja se krastica, koja otpadne za najviše sedam dana.

Crveni pečati se ne pojavljuju istovremeno – u prva četiri dana stalno izbijaju novi, tako da se na koži istovremeno mogu naći promjene u četiri različita stadijuma.

Kada potražiti pomoć stručnjaka?

Ipak, u slučaju da dijete učestalo povraća ili postane nemirno, agresivno ili preosjetljivo na svjetlost, i ukoliko ne možete da mu spustite temperaturu i primijetite da su mjehurići na koži upaljeni ili sadrže gnoj i ako se javi glavobolja ili poremećaj svijesti, obavezno se obratite ljekaru.

50 Žena

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

KORISNO ZNATI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

1,5 jogurtna ča ša ulja 1 čaša tople vode 1/2 svježeg kvas ca 2 kašike soli 100 gr susama brašno po potre bi 2 kašike aleve pa prike 2 jaja

Supa od luka

Meso koje širi Diplomat najviše zaraze torta Desert

Odvojte bjelanaca od žumanaca, pa od bjelanaca ulupajte čvrst šlag uz postepeno dodavanje šećera. Lagano umiješajte jedno po jedno žumance, brašno, ulje i vanilin šećer. Dio brašna može da se zamijeni mljevenim orasima iste težine. Koru pecite u dobro podmazanom kalupu prečnika 24 cm na 200 stepeni, a kad se ohladi, presijecite je na tri dijela. Slatku pavlaku rashladite i umutite sa šećerom, pa nafilujte prvu koru.

Pospite sjeckanim voćem, pa ponovite postupak sa ostalim korama. Ako želite mekše kore, natopite ih voćnim sokom. Tortu dobro ohladite prije serviranja.

Kada govorimo o mesu u ishrani, nova studija pokazala je kako su potrošači izloženi najvećem riziku od zaraze i bolesti ukoliko konzumiraju piletinu i mljevenu junetinu.

Ovaj podatak dolazi iz saopštenja Centra za javnost u interesu javnosti koji je napravio listu mesnatih proizvoda, prema riziku od dobijanja teških oboljenja tokom konzumiranja tih vrsta mesa.

Najopasnije meso na listi je piletina i proizvodi od piletine, uključujući pečenu, mljevenu i piletinu na žaru. U periodu između 1988. i 2010. piletina je povezana sa 452 epidemije zaraznih bolesti i 6.896 slučajeva zaraze, samo u Sjedinjenim Američkim Državama.

Epidemija je kategorisana kao

dva ili više slučajeva zaraze iz istog izvora hrane.

Mljevena junetina našla se na drugom mjestu, a povezana je sa 336 epidemija i 3.801 slučajem zaraze u istom periodu u SAD. Od drugih visokorizičnih vrsta mesa na listi se nalazi i ćuretina koja je u tom periodu bila odgovorna za 130 zaraznih epidemija.

Svinjetina i pečena junetina zauzele su mjesto srednje rizičnih mesa, dok su šunka i kobasice niskorizične mesne grupe povezane sa 34 do 57 epidemija u istom periodu.

Ključ sigurnosti kod pripreme mesa jeste izbjegavanje iste radne površine za pripremu raznih vrsta hrane kao i poznavanje temperatura na kojima se peče ili kuva određeno meso.

(Dnevnik.hr)

SASTOJCI:

1 kg crnog luka 2 kašike putera 4 parčeta bage t hljeba 100 g gaude so, biber malo rendanog muskatnog orašči ća

Burgije Pola kvasca razmutiti sa malo tople vode. Zatim u razmućeni kvasac dodati zejtin, so i brašno. Sve sastojke umijesiti rukom i od dobijenog tijesta kidati loptice veličine pesnice. Loptice razvući oklagijom da se dobije oblik kocke. U posebnu posudu umutiti 2 jaja sa 2 kašike aleve paprike.

Razmućenim jajima premazati prethodno razvučeno tijesto i posipati ga susamom. Tako razvučeno i premazano tijesto isjeći na tanke kaiševe. Svaki kaiš presaviti tako da premazana strana bude spolja. Presavijene štapiće uvrtjeti i staviti u prethodno podmazan pleh. Štapiće peći u zagrijanoj rerni na 200 stepeni dvadesetak minuta.

Isjeći luk na tanke kolutiće. Zagrijati puter i dobro izdinstati luk.

Naliti vodom, prokuvati, smanjiti vatru i krčkati poklopljeno oko 15 minuta. U međuvremenu prepeći parčiće baget hljeba. Izrendati sir. Zagrijati rernu na 225 stepeni. Posoliti supu i pobiberiti je po ukusu. Dodati muskatnog oraščića i sipati supu u vatrostalne posudice. U svaku činiju staviti po parče prepečenog baget hljeba i odozgo bogato posuti sirom. Zapeći u rerni, tako da se sir istopi.

Servirati posuto začinskim biljem po izboru. Supa će biti još ukusnija ako prepečeni hljeb natrljate bijelim lukom, pa tek onda pospete sirom. Uzmite po želji umesto gaude neki jači sir, pa će supa imati drugačiji, puniji ukus. Uz ovu supicu možete takođe da poslužite još hljeba i biće to kompletan obrok.

SASTOJCI:

Za koru: 6 jaja 150 g šećera 50 g kakaoa 100 g oraha 60 g brašna malo ulja vanilin šećer Za fil: 1,5 l slatke pavlak e 100 g šećera 300 g svježeg ili kandiranog voća sok od pomoran dže

PREPORUKE

Dobre ideje za zdravu večeru

KORISNO

Napitak protiv kisjeline u želucu Mješavina sokova krompira i jabuke može da ublaži probleme sa gorušicom. Napitak treba uzimati sat vremena prije jela.

Sastojci: krompir (količinski po želji) jabuke (količinski po želji) Priprema: Oljuštite krompir, izrendajte ga, pa pomoću gaze iscijedi-

te jednu šoljicu za kafu svježeg soka krompira. Istim postupkom iscijedite i jednu šoljicu za kafu soka od jabuke. Ova dva soka pomiješajte i pijte dva puta dnevno, sat vremena prije jela.

Savjet: Ovaj postupak ponavljajte sve dok gorušica potpuno ne nestane.

Čitavo jutro i poslijepodne raspolažemo gomilom zdravih opcija koje nam daju polet i energiju i ne prouzrokuju gomilanje kalorija. Ali, kako se dan bliži kraju, tako se i opcije naizgled smanjuju. Šta pojesti uveče što se neće automatski zalijepiti za kritične zone čim sjednemo ispred televizora da malo odmorimo? Treba imati na umu da bi večera ipak trebalo da bude najmanji obrok. Vodite se mantrom: doručkujte kao kralj, ručajte kao normalna osoba, večerajte kao prosjak. Međutim, ako u toku dana nijeste dovoljno jeli, priuštite sebi obilniju večeru.

Ideja br. 1: Salata Napravite sebi zdravu salatu tako što ćete kao bazu koristiti zeleniše – spanać, rukolu ili zelenu salatu. Potom dodajte paradajz, krastavac, papriku, luk ili neko drugo povrće po želji. Možete dodati malo sira, koštunjavog voća ili sjemenki. Kao dresing koristite maslinovo ulje i sok od limuna.

Ideja br. 2: Jaja Činjenica je da se organizam bolje nosi sa ugljenim hidratima prije podne, a sa proteinima poslije podne i uveče. Bjelanca su skoro čisti proteini. Skuvajte sebi jaja ili napravite kajganu sa povrćem.

Ideja br. 3: Jogurt sa bobičastim voćem Ovo se odnosi na pravi jogurt sa pravim voćem, a ne na kupovni voćni jogurt.

Odlučite se za neku zdravu verziju jogurta (onu sa manjim procentom masti) i dodajte u njega voće po želji – najbolje je da se odlučite za jagode, maline, borovnice ili grožđe, a držite se podalje od, na primjer, banana.

Ideja br. 4: Bijelo meso ili riba Bijelo meso ili ribu jedite u kom-

binaciji sa kuvanim ili svježim povrćem. Izbjegavajte kalorične dodatke i prelive i sve što unesete u sebe organizam će moći da iskoristi na najbolji mogući način.

Ideja br. 5: Pasta Ono što najviše kalorija dodaje pasti jesu teški sirevi i pavlake koji se koriste kao prelivi. Kako bi vaša pasta bila što zdravija, koristite integralnu tjesteninu koju ćete pomješati sa zdravim uljem, tunjevinom, povrćem i malo maslina. (wannabemagazine.com)

Žena 51

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

ZDRAVLJE

Hrana koja se može kombinovati

SAVJETI

Tjestenina na najbrži način Neke stvari za koje nemamo vremena možemo napraviti brže i jednostavnije, poput pravljenja večere.

Donosimo nekoliko rješenja koja će pomoći da jela od tjestenine napravite za samo nekoliko minuta umjesto da u kuhinji provodite sate i sate. Postoji pet koraka koji vam oduzimaju dragocjeno vrijeme. Stanite tome na kraj.

Gotov sos Naravno da svi volimo domaći sos. No, za to treba vremena. Zašto ne biste koji put pokušali s gotovim sosom? Začinite ga svježim lukom, začinskim biljem i po želji dodajte malo ljute papričice. S tim dodacima opet imate sos koji ste vi napravili.

Tjestenina za lazanje Ako još ne znate da postoji tjestenina za lazanje koja se ne mora kuvati, ovaj će vas savjet spasiti. Ne samo će da vam to uštedjeti vrijeme, jer ne morate čekati da voda prokuva i da se tijesto skuva, nego je s ovim tijestom i mnogo lakše posložiti lazanje.

Ispiranje tjestenine Nema dvojbe oko ispiranja tjestenine jer se onda neće slijepiti. No, postoji i brži način. Jednostavno, nakon kuvanja odmah ubacite u posudu sa sosom. Bolje će se stopiti ukusi, tjestenina će upiti sos, a njezin skrob će sos još malo zgusnuti.

Zapečena tjestenina s pance-

tom i sirom Pravite li tjesteninu s pancetom i sirom, uštedjećete barem 30 minuta učinite li to na šporetu umjesto u pećnici. I ne, nije rješenje u tome da kupite gotovo jelo pa ga zagrijete, nego samo pećnicu zamijenite šporetom.

Sos od paradajza Nemate gotov sos od paradajza, a ne želite gubiti vrijeme na pravljenje? Ništa lakše. Preskočite kuvanje i napravite tjesteninu sa svježim povrćem. Sjeckani paradajz pomiješajte sa lukom, bosiljkom i maslinovim uljem te pomiješajte s tjesteninom.

Nećete se razočarati jer je ukus potpuno svjež.

(Savjetnica)

Neke namirnice su kao stvorene jedna za drugu, dok određene kombinacije mogu da dovedu do zdravstvenih problema, pa ih treba izbjegavati. Kada je najbolje jesti voće, a šta nikako ne ide uz jaja i mlijeko?

Meso i krompir Ovu veoma popularnu kombinaciju trebalo bi izbjegavati, jer se proteini vare u želucu, a skrob u tankom crijevu, zbog čega kombinacija mesa i krompira znatno usporava metabolizam.

Mlijeko i bilo šta drugo Mlijeko je kompletan obrok i uz njega ne treba ništa drugo jesti.

Ali, kašičica meda i čaša mlijeka je dozvoljena, čak i preporučljiva kombinacija protiv mikroba.

Kafa i jaja Neko bi rekao da ne može da

počne dan bez kajgane i šolje kafe, ali ovo je izuzetno loša kombinacija. Naime, polifenoli iz kafe smanjuju apsorpciju gvožđa iz jaja i nivo kalcijuma u kostima.

Zeleno povrće bez skroba i mlječni proizvodi Sastojci zelenog lisnatog povrća koje ne sadrži skrob mogu da blokiraju apsorpciju kalcijuma iz mlijeka, zato umjesto s mlijekom, spanać kombinujte s bijelim mesom i ribom.

Voće i bilo što drugo Voće je izvrstan izvor vitamina i antioksidanata, ali sadrži i kisjeline koje dovode do fermentacije u želucu, što može da uspori varenje druge hrane. Osim toga, da biste izbjegli nadimanje, voće jedite na prazan želudac. (nazdravlje.me)

ZDRAV I KORISTAN

Paradajz oslobađa neprijatnih mirisa

SAVJETI

Koliko se koje povrće peče Vrlo ga često kuvamo i blanširamo, ali nema razloga zašto sebi ne bismo olakšali život i povrće jednostavno ispekli. No ne peče se svo povrće podjednako dugo pa vam donosimo kratki vodič za pečenje povrća na 200°C. Povrće iz iste grupe najlakše je peći zajedno – otvarate rernu samo jedanput: kad je gotovo!

10-15 minuta * špargle * paprike narezane na trakice * brokoli (odvojen na cvatove) * bijeli luk (nasjeckan na listiće) * tikvice nasječene na štapiće 15-20 min * prepolovljeni kelj pupčar * šargarepa nasječena na štapiće * prepolovljeni šampinjoni * cijele rotkvice 20-30 min * male artičoke * baby šargarepa

* karfiol odvojen na cvatove * patlidžan nasječen na kolutove debljine 2,5 cm * čeri paradajz * prepolovljeni luk 30-40 min * bundeva nasječena na kocke 3×3 cm

* glavica komorača rasječena na 12 delova * krompir nasječen na kolutove debljine 2,5 cm * mladi krompir (prepolovljen) * koren celera nasječen na kockice ili deblje štapiće (Dobra hrana)

Paradajz je bogat vitaminima (C, B, K) i mineralnim solima, pa samim tim spada u zdravu hranu. Likopen, koji se nalazi u paradajzu, pruža zaštitu od nastanka arteroskleroze, infarkta srca i poboljšava cjelokupno stanje organizma. Posebno je značajan u prevenciji malignih bolesti i može spriječiti pojavu raka želuca, debelog crijeva, prostate, grlića materice. Paradajz kao lijek, do sada je pokazao najbolje rezultate u vidu soka od paradajza. Ljekovita svojstva ovog napitka ogledaju se u tome da: reguliše metabolizam, jača otpornost organiz-

ma, izbacuje suvišnu tečnost iz organizma, snizava krvni pritisak (ukoliko se ne posoli), popravlja krvnu sliku (djeluje protiv malokrvnosti), reguliše varenje, pozitivno djeluje na bolesti jetre, pankreasa i protiv reume.

Sok od paradajza treba koristiti kod premora, jer okrepljuje i čisti organizam, a ujedno tijelo oslobađa od neprijatnih mirisa. Takođe je dobar prirodni lijek protiv prijevremenog starenja, kašlja, plućnih bolesti i bolesti mokraćnih organa.

Reguliše rad jetre i žuči, a u vrelim ljetnjim danima ublažava žeđ i okrepljuje organizam.

IZBJEGNITE

Negativne strane pripremanja roštilja Kuvarice tokom toplijih mjeseci češće prepuštaju pripremu hrane majstorima roštilja. One se odmaraju, te svi uživaju u ukusnim obrocima koji se ne prže na ulju. Ali, kako izbjeći neke zdravstvene rizike koje donosi loše pripremljen roštilj.

1. Roštilj treba biti čist Prije upotrebe uklonite ostatke zagorjele hrane. Koristite četku.

2. Uklonite masnoću Prije nego stavite meso na roštilj, trebate se riješiti suvišne masnoće – neka je ostane samo malo. Naime, i topljenje masnoće i dim koji

se stvara zbog toga dovode do stvaranja štetnih heterocikličnih amina. I ne pretjerujte s uljem.

3. Ne smije pocrnjeti Ma šta god da pečete, hrana ne smije pocrnjeti. Ako je hrana crna, tj. zagorjela na mjestima jer ste je predugo pekli, nemojte je jesti jer je kancerogena.

4. Prirodni začini – marinada Prije pečenja meso ili ribu najbolje je ostaviti u marinadi napravljenoj od svježeg bilja, jabukovog sirćeta ili limunovog soka. Dodajte i luk, papar i začinsko bilje.

Osim što će poboljšati ukus, marinada će smanjiti nivo kancerogenih sastojaka.

5. Poslužite i sos od paradajza ili salsu Budući da roštiljanje dovodi do nastanka opasnih supstanci, najbolju zaštitu pružiće vam antioksidansi, a oni iz paradajza su se pokazali vrlo učinkovitim. Prilog ili sos od paradajza poslužite uz svaki roštilj.

6. Salata Iskoristite roštiljanje kako biste jeli više povrća. Uvijek poslužite i salatu.

(Zdravahrana)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

52 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2134 sudoku 2012-08-16

Medium level

DN

Lakša

Teža

4

1

7

2

8 2

1

2

MJESTO KOD DELNICA

5 2

6

2

3

4

7

4

2

www.sudokukingdom.com

7

9

4

5 5

Daily Sudoku puzzle No. 1846

2011-11-02

3

JEDAN PRIJEDLOG PIRINEJSKA KOZA MILI, LJUPKI SREDSTVO ZA ANESTEZIJU

RIMSKI BROJ 1.000

INSTITUT ZA MEDIC. ISTRAŽIV. LIČNI NAZIV

UČENJE SVJEŠTENIKA ARIJA GADNOST MIRISNA SREDSTVA GRAĐEVINSKI RADNIK

Medium level

SRPSKI KLAVIRIST, DUŠAN SANJIVA (PJESN.)

NEBOJŠA OD MILJA

1

5 5

NEDOSTATAK AUSTRAL. PJEVAČICA, KAJLI

GHANA NEWS AGENCY

Lakša

2

BIVŠI BIVŠA DRŽAV- PEĆINSKI SLUŽBA FABRIKA GRČKI FUDBAL- NIK ZIMUKRAS EKONOMA TEKSTILA (MN.) SKI KLUB BABVEA, IZ (LAT.) DŽOŠUA ZAGREBA

BILO KO DEBELA CIGARETA (MN.)

RIVAL, SUPARNIK

AUTOR: BANE

8

14. I 18.

SLOVO

SLOŽNO, JEDNODUŠNO (LAT.)

8

Play sudoku online at:

9

JEDAN VOKAL

VRSTA PECIVA ĆERKA KRALJA AKRISIOSA (MIT.)

DRŽAVNA BLAGAJNA (LAT.)

9

1

PRAZNIK, LASO OD TRGOVCI RUKOSVJEČA- KONJSKE SITNOM METAŠ NOST STRUNE LOVĆENA ROBOM (LAT.)

HOLANDSKA GLUMICA

4

7

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 5. 2013

9

1

PIKANTNI SOS OD PARADAJZA

HRIŠĆANSKI PRAZNIK

TRBUH

5 8

2

1

2

2

NEDUŽNE

6 3

3

4

7

Page 1/2

1

9

8

4

BRISAČ ZA NOGE

6

MALA, SITNA

9

TENISKI KLUB (SKR.)

Play sudoku online at:

3 8 6 www.sudokukingdom.com 4

2 2

ČEŠKI REDITELJ, FRANTIŠEK

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ARTROPATIJA, NERADO, ŠLJEM, DOSTIĆI, ARA, RSKAVICA, ET, ITANA, AGAVE, JARA, PTIČAR, ATA, KAITENI, NI, ART, A, ATAR, BOLOVI, ORANAC, ŽENITI, OBIČAJ, VINARA, IĆ, RIT.

6

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2373 2013-04-12 8

3

6

5

1

7

4

2

9

4

9

2

3

8

6

7

5

1

1

5

7

9

4

2

3

8

6

7

2

4

6

3

8

9

1

5

3

6

9

7

5

1

2

4

8

Sudoku puzzle No. 2372 2013-04-11

5

8

1

2

9

4

6

7

3

5

9

1

2

7

4

8

6

3

2

7

5

1

6

9

8

3

4

8

2

4

9

6

3

5

1

7

6

1

8

4

7

3

5

9

2

3

6

7

5

1

8

2

9

4

9

4

3

8

2

5

1

6

7

4

1

8

3

5

7

6

2

9

9

5

3

8

2

6

7

4

1

2

7

6

4

9

1

3

8

5

1

8

5

7

4

2

9

3

6

7

4

2

6

3

9

1

5

8

6

3

9

1

8

5

4

7

2

vicevi

Rebus

- Jesam li ja na njoj?

Medo: - Jesi.

I sjutradan nađu vuka mrtvog.

Dođe zeko kod meda i upita: - Medo imaš li ti listu za ubijanje?

Medo: - Imam.

Zeko: - Jesam li ja na njoj?

Medo: - Jesi.

Zeko: - Možeš li me obrisat?

Medo: - Može, nema problema.

Rješenje: SAD IVAN IMA DIVAN DIVAN

Čule životinje u šumi da medo ima listu za ubijanje. Dođe jelen prvi i upita meda: - Medo, je li tačno da ti imaš tu listu?

Medo: - Imam.

Jelen: - Jesam li ja na njoj?

Medo: - Jesi.

I sjutradan nađu jelena mrtvog.

Drugi se ohrabri vuk i dođe kod meda i upita: - Medo imaš li ti listu za ubijanje?

Medo: - Imam.

Vuk:

Rješenje: TO NA ZUBU NIJE LEK

Page 1/2

Puzzle solution:

Zabava/Slobodno vrijeme 53

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 5. 2013

DN Teža

NAŠA SO ALUMINATNE GLUMICA SA KISELINE SLIKE

POP PJEVAČ

PRASE KOJE JOŠ SISA

POKOJNI AMERIČKI GLUMAC, TELI

PORTIR

ITALIJA

JUGJUGOISTOK

ELEKTRIČNA ENERGIJA

ŽENSKO IME

oVAn

SVIJEST O SAMOM SEBI SNJEŽNI ČOVJEK SA HIMALAJA TANTAL

MAĐARSKO MUŠKO IME

EKONOM. BIRO ST.AMER. GLUMICA PARKER

RADITI U DOGOVORU S NEKIM PLANINA U ITALIJI RAVAN (NJEM.) SINOVI 7 GRČKIH JUNAKA

VRSTA GUSALA (MN.)

ČUVENI HOLAND. ŠAHIST, MAKS TRULO

ROMAN LAVA TOLSTOJA SJEVER SAVEZ RAČUNOVOĐA I REVIZORA

CJELOKUPAN

5. SLOVO LATINICE SAKRIVENO

Bik Glavna pokretačka snaga i smisao vašeg života danas je ljubav. U tom stilu funkcionišete, ali i griješite. Želite da budete sa voljenom osobom, mada je na izvjestan način maltretirate i opterećujete. Smanjite doživljaj, i emocije.

BLizAnCi Aktivno i originalno razmišljate. Sa prijateljima se družite razmjenjujući svakodnevne probleme i znanja. Pokušajte da sklonost ka kritikovanju svedete na minimum. Više radite, a manje pričajte. Okolina od vas očekuje dosta.

ŽITELJ CRNE GORE SRPSKI NOVINAR, IGOR

rAk

PRIJATAN UKUS

Kuća je prava oaza mira u kojoj prikupljate snagu za radne pobjede.

Opčinjeni ste djecom! Ukoliko se pojavi želja da pokažete svoje kulinarske kvalitete, biće to pravi praznik za vašu porodicu. Potencijalni krivac za to je apetit.

FILMSKI GRAD U FRANC. STRANO Ž. IME

VULKAN NA FILIPINIMA

PORAVNAVATI

DRSKI, SILOVITI

LAV

TRAFOSTANICA

Maštate o putovanjima, a intuicija, koja je pojačana, govori da će ih biti. Obuzdajte tvrdoglavost i sa osmijehom pređite preko uvreda članova porodice. Više vam prija pasivnost od akcije, pa ćete pokušati da prebacite rad na druge.

SNAŽNOST

PSEĆI LAVEŽ

Samo ukoliko ste voljeni ili ukoliko imate simpatiju, možete biti zadovoljni. Posao, kuća, učenje - nešto je što vas trenutno ne ispunjava ako ste sami. Potrebna vam je nečija topla ruka, rame za plakanje, neko ko će vas razumjeti.

OMORIKOVA SMOLA VRZMATI SE M. IME STAROGRČKI MATEMATIČAR

NESREĆNO DIJETE IZ GRČKOG MITA

AUTOR: B. NIKIĆ

horoskop

ŽITELJ TIBETA

STAROGRČKI BOG RATA

RJEŠENJE PRIJETHODNE: FAMKE JANSEN, ERAR, MEKIKA, SKRAD, KOGOD, TAKMAC, MANA, UNO ANIMO, OD, M, DRAGI, IMI, ARIJANIZAM, GNA, AROMATI, NEŠA, EGERIĆ, USKRS, STOMAK, NEVINE, OTIRAČ, SIĆANA, TK, ČAP.

U kući bilo 400 životinja

Američke vlasti su saopštile da su u jednoj kući u središtu Floride pronašle više od 400 životinja, među kojima su bili psi, mačke, zečevi, papagaji, ovce, koze, patke i ugrožena vrsta kornjače.Čelnici šerifovog ureda u okrugu Marion u petak su pretražili kuću Ileane Verguizas i Andrewa Gonzala Pereza i iz nje odnijeli uginule i žive životinje prepune buva, uprljane izmetom koje su držali u kavezima i kutijama.

Vlasti su izjavile da su Verguizas i Perez pokušali uzgajati prepelice, pa su njihova jaja čuvali mjesecima, nadajući se da će se iz njih izleći mladi.

Još niko nije uhapšen, ali se u medijima može naći informacija je pokrenuta istraga o ovom slučaju zbog zlostavljanja životinja.

Bizarno

Operisao plišanu igračku Snimak operacije plišanog mede postao je pravi hit na internetu. Neki se ‘hirurg’ sjetio kako može da “izliječi” svog medvjedića od negativnih uticaja tako što će iz njega izvaditi ‘loše’ dijelove i zamijeniti ih ‘zdravijim i boljim’.

On je iz medvjedića rezao bombone napunjene opušcima cigareta i mijenjao ih ružičastim slatkim bombončićima, posipao medu slatkišima i umetao mu nove pastelne boje, sve kako bi mu povratio hrabrost i volju za igrom.

Video ove zaista bizarne “operacije” možete pogledati na Jutjubu.

Puno obaveza treba ispuniti, a vremena nemate dovoljno. Počinje da vas hvata panika. To stanje treba prevazići, držeći se prioriteta. Treba shvatiti suštinu života i polako, kako to samo vi umijete, raditi. Nerviranje nikuda ne vodi.

DA Li sTE znALi

nestvarno

DjEViCA

-Da Italijani Mikija Mausa zovu Topolino, a da mu je prvobitno ime bilo Mortimer?

-Da je do 2002. godine važio zakon po kome bi Monako prestao da bude suverena država, ako bi kneževska kuća Grimaldi ostala bez nasljednika?

-Da sve venecijanske gondole u Italiji moraju da budu ofarbane u crno, osim ako pripadaju nekom državnom zvaničniku?

-Da je Danijel Piter prvi proizveo mlječnu čokoladu, ali je svoj recept prodao Anriju Nestleu?

-Da slonove kljove spadaju u sjekutiće?

-Da je Lav Trocki ubijen u Meksiku cepinom?

-Da ostriga tokom života može da mijenja pol koliko god puta to želi?

-Da kamile imaju troslojne očne kapke, koji ih štite od pijeska?

VAGA Divno izgledate, dobro se osjećate, zadovoljni ste sobom. Pošto ste nesebična duša, ovo svoje raspoloženje dijelite sa ukućanima, prijateljima, partnerom. Planirate sjedeljku većih razmera na kojoj će biti svi oni koje ne gledate.

ŠkorpijA Riješili ste se unutrašnje napetosti i krećete u nove radne pohode. Što je teži problem, to je veća šansa da ga riješite. U radu zaboravljate na probleme. Prijatelje zamarate i opterećujete, pa će pokušati da pobjegnu.

sTrijELAC Glavna utjeha nadarenim pripadnicima znaka je umjetnost. Imate inspiraciju i želite da stvarate velika djela. Stvarajte, niko vam ne brani.

Pređite sa riječi na djela. Nešto ste zamislili, ali vas mrzi da počnete.

jArAC Kakav partner treba da bude pa da vam odgovara? Svima nalazite manu kao da ste idealni. Morate se spustiti na zemlju, jer ste pripadnik zemljanog znaka. Samo tolerancijom možete izbjeći samoću. Finansije kasne, tako da ima problema.

VoDoLijA Mogući su iznenadni događaji vezani za ljubav i brak. Neke Vodolije su zadovoljne novim izborom i daju sve od sebe kako bi šarmirale voljeno biće. Svadljive Vodolije pokušavaju da istjeraju pravdu sa bližnjima, i riješe problem.

riBE Nemate jasnu predstavu o tome šta hoćete, pa stoga nastaju problemi.

Zdravlje nije najbolje, ali sve se može riješiti pravilnom ishranom. Dokle ćete moći da izdržite ovo stanje? Situacija zahtijeva korjenite promjene vrijednosti.

54

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

INekretnine

AS NEKRETNINE

Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka ”Vektra”možete nam IZDAVANJE - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 ili PRODAJA pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME pozvati na tel: +382 77 300 104 - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e IZDAVANJE:

Za KUĆE/STANOVI P

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883220

- Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

-HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ.

-DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 320 PRAZAN

-UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -I.CRNOJEVIĆA, 56m2 / II, 300e NAMJ. -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - TOL.ŠUMA, “BEMAX”, 75m2 / I, 700E, LUX

020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! 23355

Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti. Tel.067/877866 23365

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 23366

Kuća-poslovni prostor 103m2, stambenog prostora, 103m2 plus visoko potkrovlje. Registrovan prilaz sa magistrale čitavom širinom, pogodna za servis i trgovinu, između dvije pumpe, Danilovgrad, hitno i veoma povoljno.

Tel.069/029-941

asnekretnine@t-com.me

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

PRODAJA

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg.

Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

IZDAVANJE

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

P

23407

Beograd, Vračar prodajem jednosoban stan 53 m2, namješten, odmah useljiv, ekstra, novogradnja.

Tel.0038269/325-340, 067/609-141

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

23357

23417

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom.

Povoljno.

Tel.069/567-440

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

23418

Budva - Maini. Povoljno prodajem plac 253m2. Moguća kompenzacija.

Tel.067/925-2869

23356

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390767

23426

Nikšić, prodajem dobar trosoban stan, 100m2, preko puta bolnice.

Ugrađena PVC eloksirana, 2 kupatila, klimatizovan, na 1. spratu zgrade!

58.000 eura. Tel.068/108-000

23363

POSLOVNI PROSTOR

I

23411

I

Izdajem dvosoban komforan namješten stan i jednosoban prazan kod hotela Keto. Tel.069/074-279

Izdajem poslovni prostor p=65m2, prizemlje, sa dva ulaza, djeljiv za dvije djelatnosti. Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica. Tel.069/027-105 23399

23386

Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten. Podgorica. Tel.069/027-105 23398

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem manji namješten jednosoban stan kod Doma Vojske u stambenoj zgradi. Tel.067/643-250

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617045

Izdajem dva dvosobna namještena stana u Zagoriču kod škole. Tel.067/275-286

23353

23359

Izdajem stan, namješten, jednosoban.

Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 23360

23400

23402

Izdajem luks namješten stan 33m2 u strogom centru Podgorice, može i kancelarija i stanovanje, za poslovne ljude, sam(i)ce, cijena 260 eura. Tel.067/330010

Izdajem u Spužu 2 magacina po 400m2. Tel.069/391-492, 020/272405 23404

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

23424

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE - CAR

Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277444. www.pg-garage.me 23385

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 069 997-992

Ford picap 1.8D, 1997.g, dobro stanje.

1.700e. Tel.067/501-209 23409

Prodajem golf 4, 2001.g, benz, 4 vrata, 1.6. Odličan, pg tablice, registrovan, oprema. 2.800. Hitno i fiksno.

Tel.069/660-227 23422

Povoljno prodajem

PLOVILA

FORD MONDEO

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886

067 24 99 11

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

23354

GRAĐEVINSKE USLUGE

23392

23351

Prodajem magacin 900m2 plus kancelarija 100m2 na asfaltnoj površini 3.500m2. Tel.067/643-397

23427

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 23352

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura.

Tel.068/616-711 23364

23397

Iskusan profesionalni majstor radi krovne konstrukcije, brodski pod i ostale zidarske i tesarske radnje.

Tel.068/253-348 23410

Povoljno i kvalitetno zidanje, šalovanje, malterisanje, ograde, trotoari, renoviranje kuća i krovova. Podgorica.

Tel.067/368-999 23425

55

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

MALI OGLASI

GRAĐEVINSKI MATERI JAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 23394

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 23383

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631328 23384

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459110

SLOLES - MONTENEGRO DANILOVGRAD, PAŽIĆI VELIKA RASPRODAJA NAMJEŠTAJA POPUSTI OD 10% DO 70% Tel. 020/811-066 i 069/424-224 Povoljno... Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209

NASTAVA

RAZNO

23419

23412

23387

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411 23358

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju.

Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Solarni sistemi zagrijavanja vode.

Obezbijedite svoju kuću je inom vrućom vodom pomoću energije Sunca.

Od 600e. Sun Union.

Tel.069/704-001, 068/328-343

23362

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

23389

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-248

23390

23393

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 23361

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu.

Stari aerodrom.

Tel.069/412-009 23403

AD ΄Higijena΄ Podgorica, potreban kotlar - rukovaoc parnog postrojenja u toku sezone.

Tel.020/272-405 23405

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 23395

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 23406

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 23413

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl, obavlja praćenja, obezbjeđenja... profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite.

Tel.067/927-2006 23414

Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: menadžer kafea, šanker, konobar, kuvar i poslastičar. Potrebno radno iskustvo!

Tel.040/212-026, 212-063, 069/364806. E-mail:ibon@t-com.me 23408

Tražim posao u noćnoj smjemi.

(Radim za dnevnicu) Podgorica.

Tel.067/581-394 23416

Potrebna žena za čuvanje djeteta.

Tel.067/492-611 23423

APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 23401

Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal. Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru.

Tel.069/535-115 23415

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 23420

Prodajem 12.000 kubika kvalitetne plodne zemlje, a postoji i mogućnost otvaranja zajedničke deponije.

Tel.068/317-210 23421

Savjeti i analiza sa tarotom, runama, angel pločom i psihomatricom.

Tel.069/946-041 23428

Raznovrsne stvari: el. radijator, plafonska lampa sa dvije stone, kožni trosjed na izvlačenje, kožna fotelja, elektro alat sa koferom, elektro šporet Gorenje.

Tel.069/224-588 23428

23396

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

56

srijeda i Četvrtak, 1. i 2. 5. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Aktuelno 57

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

ABDICIRALA KRALJICA BEATRIKS

Kralj - prvomajski poklon Holanđanima Viljem Aleksandar, sin odlazeće kraljice Beatriks, juče postao prvi holandski kralj nakon 120 godina, koliko su na prijestolu provele žene AMSTERDAM - Holandska kraljica Beatriks (75) juče je abdicirala, predajući krunu svom najstarijem sinu, Viljemu Aleksandru (46), koji je postao prvi kralj Holandije poslije više od 120 godina. Abdikacijom se Beatriks, poslije gotovo 33 godine na tronu, vratila na svoju raniju titulu princeze. Amsterdam je juče simbolično bio obojen u narandžastu boju, zvaničnu boju holandske kraljevske porodice. Na hiljade ljudi okupilo se na amsterdamskom trgu Dam još od ranog jutra, iščekujući da vide i pozdrave novog kralja i njegovu suprugu kraljicu Maksimu, kada izađu na balkon kraljevske palate, javila je agencija Rojters. Oko 10.000 policajaca bilo je razmješteno u gradu, a u rezervi je bilo i oko 2.000 vojnika.

Kralj Viljem - Aleksandar krunisan je u katedrali u centru Amsterdama. Svečanoj ceremoniji prisustvovali su mnogobrojni uvaženi gosti, predstavnici 18 kraljevskih kuća, među kojima prijestolonasljednici poput britanskog princa Čarlsa, španskog princa Felipea i japanskog princa Naruhita. On je prvi kralj holandske monarhi-

Novi kralj Viljem Aleksandar sa suprugom kraljicom Maksimom

je poslije više od jednog vijeka, koliko su na prestolu bile žene. Novi kraljevski par ima tri ćerke, princeze Katarinu Amaliju (9), Aleksiju (7) i Arijanu (5). Katarina Amalija je nasljednica trona. Holandija je ustavna monarhija, u kojoj je znatno smanjeno miješanje kraljevske porodice u politiku. Ipak kraljica potpisuje zakone, a Beatriks je ima-

Odlazeća kraljica Beatriks sa unukama princezom Katarinom Amalijom, nasljednicom trona, princezom Aleksiom i princezom Arijanom

la značajnu ulogu u holandskoj politici, budući da je redovno imenovala mandatare za formiranje koalicionih vlada poslije izbora. Od te prakse je odstupila tek prošle godine kada je premijer Mark Rute izabran za drugi mandat. Beatriks će u javnosti ostati upamćena po težnji ka perfekciji, besprijekornom stilu oblačenja i bogatoj kolekciji šešira.

Narandžasta masa na trgu Dam u Amsterdamu

Nezaposlenost u Eurozoni Nezaposlenost u Eurozoni koja ima 17 članica u prvom kvartalu ove godine dostigla je rekordnu stopu od 12 odsto ili - 19,07 miliona nezaposlenih ljudi.

Stopa nezaposlenosti u Eurozoni 12 %

Februar 2013: 19,07 miliona nezaposlenih

11 10 9 8 7 6

Početak ekonomskog kolapsa 2000

2007

2013

Članice Eurozone: Belgija, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Španija, Francuska, Italija, Kipar, Luksemburg, Malta, Holandija, Austrija, Portugalija Source: Eurostat

© GRAPHIC NEWS

58 Globus

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

ZAŠTO SLAVIMO PRVI MAJ

Dan otpora, a ne odmora!

“Doći će dan kada će naše ćutanje biti moćnije od glasova koje danas gušite”, uzviknuo je August Spajs, američki radnički aktivista, dok je čekao da bude obješen zbog učešća u Hejmarketškim protestima 1886. godine u Čikagu Priredio: N.M.

P

roslava Prvog maja (eng. May Day) nije, kako to mnogi misle, “dar” partije iz bivšeg sistema i dan koji je Partija izmislila. Istorija Prvog maja seže još u drugu polovinu 19. vijeka. Ona se izvorno veže uz Hejmarketški masakr koji se zbio 4. maja 1886 – kada je oko 180 policajaca poslato da razbije radničku skupštinu koja se održavala na Hejmarket trgu u Čikagu kao odgovor na policijsku brutalnost od prethodnih dana.

Cijela priča izvorno seže u borbu radnika za osmosatno radno vrijeme, koja je prvobitno pokrenuta od strane australijskih radnika još 1856, kada su oni 21. aprila odlučili da obustave mašine kao znak protesta i borbe za svoja prava. Borbu za osmosatno radno vrijeme ubrzo su prihvatili i američki radnici, pa su odredili da bi njihov dan protesta trebao da bude 1. maj. Tako je tog datuma 1886. oko 200 000 radnika i radnica u Čikagu napustilo svoja radna mjesta i krenulo u marš ulicama zahtijevajući osmosatno radno vrijeme kako bi njihov život bio organizovan po principu “8-8-8”, odnosno 8 sati za rad, 8 sati za odmor i 8 sati za njihovu dokolicu – slobod-

no vrijeme. Štrajku su se pridružili i radnici i radnice fabrike MekKromik Harvester Vorks. Ipak, 3. maja poslodavci su odlučili da štrajku treba stati na kraj pa su poslali svoje “razbijače štrajkova” na radnike. Kada su razbijači došli nastao je sukob između njih i radnika što je dovelo do intervencije policije koja je ubila četvoro radnika i ranila mnoge. Kao odgovor na ovaj događaj 4. maja, anarhisti i radnički aktivisti sazvali su za 20:30 časova mirnu skupštinu na Hejmarket trgu gdje je trebalo da se raspravlja o daljim tokovima borbe i o odgovoru na akcije policije.

Oko 22 časa kad je skup bio pri kraju došla je policija sa zahtjevom ras-

Portret Augusta Spajsa puštanja skupštine ali tada je neko iz gomile, u kojoj je preostalo oko 200 ljudi, bacio eksplozivnu napravu koja je usmrtila jednog i ranila nekoliko policajaca. Policija je uzvratila paljbu i ubila još sedmoro svojih policajaca (kasniji medicinski pregled je potvrdio da su policajci umrli od “svojih” metaka, a i oni povrijeđeni su takođe ranjeni tim mecima) i gomilu radnika i radnica (do danas nije precizno utvrđeno koliko je tačno radnika stradalo te noći). Nakon događaja uhapšeno je devetoro anarhista i

radničkih aktivista, a na slobodu je jedino puštena Lusi Parsons. Suđenje ovim aktivistima bilo je namješteno i puno kontradikcija, a nikad nije pronađen ni jedan dokaz koji bi upućivao da su bombu bacili optuženi (počinioc nikad nije uhvaćen). Naprotiv, mnogi od optuženih nisu tada ni bili prisutni na mjestu događaja.

Istina je da se njima nije sudilo radi

ubistva već zbog njihovog aktivizma, odnosno zbog njihove borbe za svoja prava. Tako je i u optužbi pisalo da su oni osuđeni zbog svojih govora i pamfleta koji su nadahnuli štrajk koji je kulminirao ubistvom policajca.

Prilikom čitanja presude sudija je je rekao: “Osudite ove ljude, neka budu primjer drugima, objesite ih i spasite naše institucije!” Od osmoro osu-

Globus 59

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

đenih četvoro njih (Albert Parsons, Adolf Fišer, August Spajs i Džordž Engel) obješeno je 11. novembra 1887. Luis Lingd izvršio je samoubistvo uoči vješanja, Majkl Švab i Semjuel Filden osuđeni su na doživotnu robiju a Oskar Nib na 15 godina zatvora. U čast ovim žrtvama i ovom događaju koji su kroz svijet prenijeli marljivi aktivisti, naročito Lusi Par-

sons, Prvi maj počinje da se širom svijeta slavi kao Međunarodni dan radnika i radnica. Iako je ovaj dan nastao kao borba radnika za osmosatno radno vrijeme, on nije izgubio na svojoj važnosti, jer će ostati središnji dan radničkog pokreta dokle god se u svijetu krše radnička prava i izrabljuje radnička klasa. Na spomeniku žrtvama Hejmarketškog masa-

kra piše “Doći će dan kada će naše ćutanje biti moćnije od glasova koje danas gušite!”. Bile su to riječi koje je uzviknuo August Spajs, ikona borbe za radnička prava Amerikanaca, dok je čekao svoju smrt na vješalima.

Radnička realnost današnjeg bahatog kapitalizma determinisana je finansijskom krizom, mjerama štednje, otkazima i rekordnim stopama nezaposlenosti. Zato svi oni koji danas odmaraju, a tokom godine rade, trebaju biti svjesni da Prvi maj nije praznik rada – dan kada bi trebalo sjedjeti kod kuće ili otići na izlet u pokušaju da se barem na kratko zaboravi svakodnevni napor. Suština prvomajskog praznovanja nije izlazak sa radnog mjesta i zadovoljstvo što smo dobili nekoliko “slobodnih dana”, kao ni zahvalnost državi što nam je omogućila trenutke “odmora”. Isto tako, Prvi maj nije samo još jedan od onih ispraznih praznika hedonizma, iako se u takvo nešto pretvorio, naročito kad je naše podneblje u pitanju. Istorija nas uči da vladajuća klasa nikada nije “darovala”

Spomen ploča Hejmarketškog masakra slobodu, već su se za nju potlačeni sami borili.

Zato je današnji dan, prije svega, podsjetnik na vjekovnu borbu koja je radnicima uspjela da osigura neka

od temeljnih radničkih prava: kraći radni dan, bolje uslove rada kao i kakvu-takvu zdravstvenu zaštitu.

Ono što je sigurno: Ta borba nije završena.

60 Reportaže

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

SRCE, RUKE I LOPATA

Jedini pravi šef podzemlja O rudaru Aliji Sirotanoviću, nosiocu ordena Junak socijalističkog rada, u vrijeme bivše Jugoslavije ispredani su mnogi mitovi i legende, ali...

Zoran Majdin

R

ođen je u Trtorićima, selu kod Breze, Bosna i Hercegovina. Tačan datum rođenja nije poznat. Cijeli život je proveo u rodnom selu, a radni vijek u Rudniku mrkog uglja “Breza”, u kome je 24. jula 1949. godine u Jami 1, poznatoj kao Rov vojvode Putnika, sa svojih osam kamerata u jednoj osmočasovnoj smjeni iskopao 158 tona uglja – 253 rudnička vagoneta, čime je za 215 odsto prebacio brigadnu normu od 50 tona za šihtu i oborio dotadašnji rekord Alekseja Stahanova iz 1936. godine – 102 tone uglja, iskopanih doduše za pet sati i 45 minuta.

su lopatali kamerati. Legenda ili ne, tek za veliku lopatu, jer lopata ima raznih veličina, u Bosni kažu “sirotanovićka”.

Alija Sirotanović (1914 - 1990)

● Fakta: Zbog tog svog podviga Alija je odlikovan četvrtim po važnosti ordenom u FNRJ/SFRJ – Junak socijalističkog rada. Štampa je naširoko i nadugačko pisala o ovom podvigu, a o Aliji su se vremenom isprele mnoge legende koje su, kao i većina legendi, samo djelimično tačne, a neke apsolutno netačne, kao ona o veličini lopate kojom je radio, o tome šta je rekao Titu, na kojoj novčanici je njegov lik... Vrhunac je tvrdnja da je Anžej Vajda, inspirisan njegovim podvigom, snimio film “Čovek od mermera”. ● Orden: Po ugledu na sovjetsko odlikovanje Heroj socijalističkog rada, orden Junak socijalističkog rada ustanovljen je 8. decembra 1948. godine, a do 1986, kada je ukinut, njime je odlikovano 114 osoba. Orden je izrađivan od zlata i srebra, u početku ukrašavan pravim, kasnije vještačkim rubinima. ● Sirotanovićka: Navodno, specijalno za tu priliku, jer obaranje rekorda je dogovoreno dan ranije sa rukovodstvom rudnika, iskovao je sebi lopatu kojom je mogao da zahvati 50 kilograma uglja u jednom cugu. Međutim, Alija lopatom nije ni radio, on je bio kopač i njegova alatka je bila pneumatska bušilica, a radio je sa dvije u isto vrijeme, dok

● Tito: Opet navodno, Tito je jednom prilikom, moguće kad mu je uručivan orden Junak socijalističkog rada, upitao Aliju treba li mu štogod, a ovaj lakonski odgovorio “veća lopata”, pa je, kao, Tito naredio da mu se iskuje ona velika lopata. Po drugoj legendi, na isto Titovo pitanje ovaj je rekao: “Nije moje da tražim, druže Tito, jer ja sam rudar, ali ne pitam za sebe… Kad bi se moglo dovuć’ malo struje u ono moje selo Trtoriće.” Kažu da je struja u njegovo selo stigla prije nego što se on iz Beograda vratio. Kažu, takođe, da je negdje sedamdesetih opet bio na prijemu i da mu je Tito ponudio na poklon “auto po želji”. Alija je, vele, izabrao “fiću”.

Više, još više: Svega četiri dana pošto je Alija postavio rekord, premašio ga je njegov kolega iz istog rudnika, Nikola Škobić, takođe nosilac ordena Junak socijalističkog rada, koji je sa svojom brigadom iskopao 14 tona više od Alijine. Time je otpočela serija obaranja rekorda u Jugoslaviji – Ibrahim Trako 17. avgusta 1949. godine sa 270 tona u Zenici i istog dana Risto Mijatović sa 354 tona u Kaknju, sljedećeg dana, opet u Kaknju, Džemal Ramović je iskopao 442 tone, pa Abdurahman Babajić 10. septembra iste godine čak 1.010 tona u rudniku “Banovići”. ● Lik na novčanici: Ne, Alija Sirotanović nije nasmijani radnik na nekadašnjoj novčanici od 1.000 dinara, a poslije denominacije 1965. godine od 10 dinara. Na ovoj novčanici je Arif Heralić, radnik zeničke Željezare.

Arif nije bio udarnik, a njegov lik, “skinut” sa dokumentarnog filma o Željezari, našao se na tada najvećoj novčanici zahvaljujući šarmantnom osmijehu. Alija Sirotanović je rudar na novčanici od 20.000 dinara, puštenoj u opticaj 1987. godine, a povuče-

Novčanica od 20.000 sa likom Alije Sirotanovića

Stara jugoslovenska hiljadarka sa likom radnika Arifa Heralića noj u monetarnoj reformi Anta Markovića.

● Vajda: Ne, Anžej Vajda nije snimio film “Čovek od mermera” inspirisan Alijom Sirotanovićem, već Mateušom Birkutom, poljskim stahanovcem i nosiocem ordena Heroj socijalističkog rada. Nije bio rudar, već zidar, a orden je zaslužio 1952. godine, pošto je sa petoricom pomoćnika u jednoj smjeni postavio 30.000 cigala i time postigao svjetski rekord, koji je kasnije nekoliko puta premašivao. ● Sudbine: Andrej Stahanov je, po postavljanju svog rekorda, upućen na studije u Moskvu, poslije završenog školovanja radio je u Ministarstvu industrije SSSR, potom je direktovao u više rudnika. Od 1957. pa do penzionisanja 1974. radio je kao rukovodilac (direktor ili inženjer) u državnim rudnicima, a bio je i poslanik Vr-

hovnog sovjeta SSSR. Penzionerske dane proveo je na neuropsihijatrijskoj klinici, umro je 5. novembra 1977, a naredne godine grad Kadijevka, u kojem je započeo svoju radnu karijeru, dobio je ime po njemu – Stahanov.

Alija je cijeli radni vijek proveo u istom statusu – rudar-brigadir, penzionisao se sredinom sedamdesetih. Iako su u to vrijeme rudarske plate bile znatno veće od radničikih, penzija mu je bila skromna.

“Drugovi” su ga se sjetili sredinom osamdesetih, pa su mu u vrijeme kad mu je lik “udaren” na “dvaesiljadarku”, dodjelili nagradu AVNOJ-a koja je “vukla” nacionalnu penziju, a ispred ulaza u upravnu zgradu rudnika “Breza” postavljena je njegova bista. Da li je nacionalna penzija do njega i stigla nije poznato. Umro je 13. maja 1990. godine, tik pred smrt Jugoslavije. (Izvor: nedeljnik Vreme)

Jedna od rijetkih fotografija Alije Sirotanovića iz rudnika

Reportaže 61

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

PROLETERI SVIH ZEMALJA

Povratak otpisanih

Ulični protesti koji su upozoravali vlast na velika nezadovoljstva nastala u tranzicionom periodu sprovedeni su u svim balkanskim državama Goran Musić

N

akon godina traganja za novim linijama društvenih sukoba van tradicionalne sfere rada, ispostavlja se da je klasna podjela, koja proizilazi iz svojine nad sredstvima za proizvodnju i društvenih odnosa koji se formiraju u proizvodnji materijalnog svijeta, najupornija ravan razdvajanja koja nije izgubila moć d mobiliše mase i oblikuje njihov identitet. Uprkos svim naporima da se proglasi mrtvom i nepostojećom, radnička klasa dolaskom svake nove godine daje dokaz da su, kako bi to rekao Mark Tven, izvještaji o njenoj smrti bili pretjerani.

Ulični protesti u Sloveniji su se krajem 2012. naglo našli u žiži interesovanja, ne samo medija već, sasvim razumljivo, i skromnih snaga ljevice u regionu bivše Jugoslavije.

Uvidi koji polaze od klasne pozadine društvenih sukoba potencijalno bi mogli ponuditi znatno prodorniju analizu slovenačkih protesta od mejnstrim medija i građanskih analitičara. Postoje dva ključna aspekta na koja zvanične interpretacije oklijevaju da ukažu, a koje ljevica svakako mora isticati u prvi plan kada govori o aktuelnim uličnim mobilizacijama.

Prvi jeste činjenica da slovenački protesti nisu izolovan slučaj. U pitanju je samo jedan u nizu primjera izliva nezadovoljstva u regionu: od antivladinih demonstracija u Rumuniji i takozvanih “fejsbuk protesta” u Hrvatskoj tokom 2011, preko masovnih demonstracija studenata i građanskih udruženja u Crnoj Gori u proljeće 2012, do uličnih mobilizacija koje su srušile vladu u Bugarskoj februara 2013. Akumulirano nezadovoljstvo koje se izlilo na ulicama najbolje se može razumjeti njegovim stavljanjem u kontekst početka kraha tranzicionog modela društvene transformacije, to jest pokušaja društvenog i ekonomskog razvoja balkanskih država putem integracije u svjetsko tržište. Kriza tranzicionih režima u regionu se pak ne može razumjeti bez uzimanja u obzir globalne krize kapitalizma. Ulični protesti u pomenutim zemljama predstavljaju samo lokalne varijante širih pokreta otpora čuvanju interesa kapitala na uštrb istorijski izborenih prava radne većine politikom rezova politici rezova koji potresaju Zapadnu Evropu i Sjevernu Ameriku proteklih godina.

Drugi aspekat koji bi ljevica trebalo da ima u vidu jeste da takozvani spontani protesti odavno nisu jedino mjesto i oblik otpora politici štednje. Talasi uličnih mobilizacija se odvijaju paralelno u više zemalja u regionu, međutim ove mobilizacije više nisu usamljene ni u granicama sopstvenih država. Organizovano radništvo polako izlazi iz defanzive u koju je bilo satjerano tokom protekle dvije decenije. Čini se da je kriza uspjela trgnuti sindikate iz dubokog sna. Pritisak

članstva učinio je da se birokratizovani sindikalni aparati djelimično pokrenu, pa tako ne možemo govoriti o uličnim mobilizacijama u Sloveniji bez njihovog stavljanja u kontekst sindikalnih protesta 2008, kada je 150.000 radnika marširalo na ulicama, širokog odziva slovenačkih radnika na poziv evropskog dana protesta protiv mjera štednje, 14. novembra 2012. ili posljednjeg uspješno izvedenog generalnog štrajka zaposlenih u javnom sektoru početkom 2013.

Slovenija predstavlja samo najmasovniji i najbolje organizovan primjer novog pokušaja organizovanja radnika koji je prisutan u gotovo svim djelovima bivše Jugoslavije.

Sindikati su igrali bitnu ulogu u mobilizaciji nekih 10.000 građana protiv vlade Mila Đukanovića u Podgorici u martu 2012.

Mediji su slabo propratili činjenicu da je decembra te godine, istog dana kada su se desili inicijalni ulični protesti u Mariboru i Ljubljani, u Banja Luci po prvi put organizovan uspješan zajedniči marš radnika u javnom sektoru Republike Srpske.

U Hrvatskoj se sindikalne konfederacije i sindikati u javnom sektoru samo sporadično nameću kao faktor u političkoj sferi, ali zato na terenu postoji veći broj istrajnih borbi radnika u pojedinačnim preduzećima poput „Jadrankamena“ ili brodogradilišta „3. maj“.

U Srbiji na terenu imamo sličnu situaciju kao u Hrvatskoj sa još izraženijim rascjepom između pojedinačnih preduzeća i sindikalnih vrhova. Sa jedne strane, tu su sindikalne konfederacije koji nikako ne uspijevaju da se nametnu kao politička snaga, a sa druge, imamo veći broj vrlo radikalnih štrajkova radnika u pojedinačnim preduzećima, koji često sa svojim zahtjevima uspjevaju da prodru u javnost, poput slučaja fabrike ljekova „Jugoremedija“.

Organizovano radništvo se tako polako nameće, ako ne kao najvidljiviji, onda svakako kao najorganizovaniji pokret odozdo uperen protiv krizne politike. ( iz teksta Konture novog radničkog pokreta na Balkanu, objavljenog na portalu www.crvenakritika.org )

Na osnovu člana 80 Zakona o insolventnosti privrednih društava („Sl.list RCG“, br.06/02 i 02/07) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br.177/09 od 07.10.2009.godine, stečajni upravnik „AGROEKONOMIK“ d.o.o u stečaju Podgorica. o g l a š a v a

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA „AGROEKONOMIK“ d.o.o u stečaju Podgorica

I. PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina Dužnika, i to: Zemljište, upisano u list nepokretnosti br. 550 KO Bandići, potes Mitrovske njive, ukupne površine 2.273 m², a na kat.parcelama: br. 1222/1, površine 1.189m² i br.1223/1, površine 1.084m² (obim prava: svojina 1/1) na kojoj postoji upisano založno pravo-hipoteka u korist Crnogorske Komercijalne Banke AD Podgorica.

Početna a ujedno i najniža cijena je 27.000,00 € (slovima:dvadesetsedamhiljadaeura) II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine Dužnika vrši se: Javnim nadmetanjem-putem pribavljanja pisanih ponuda u zatvorenoj koverti, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ul. IV Proleterske br.2 neposredno na arhivi Suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom „ZA JAVNO NADMETANJE „AGROEKONOMIK“ - NE OTVARAJ“.

Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 22.maja2013.godine do 15.00 časova, kada će se obaviti otvaranje punuda, u prisustvu ponuđača koji to žele, u Privrednom sudu u Podgorici-kancelarija broj 26/II-na spratu.

III. PRAVO UČEŠĆA NA JAVNOM NADMETANJU Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju: pravna i fizčka lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu i uplate predviđeni depozit.

Depozit: ponuđači (učesnici na javnom nadmetanju) dužni su da uplate depozit, u iznosu od 10% od iznosa početne cijene.

- Uplata depozita vrši se isključivo na žiro račun stečajnog dužnika kod Crnogorsk komercijalne banke AD Podgorica, broj: 510-3151-085 ili se prilaže garancija banke plativa na prvi poziv.

- Dokaz o uplati depozita (u origilnalu ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu ili mora se predati stečajnom upravniku, najkasnije, prije početka javnog nadmetanja.

Ponuda za učešće na javnom nadmetanju treba da sadrži: - Za pravna lica: firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB) i PDV broj, fotokopiju registracije. Ponuda mora biti ovjerena i potpisana od lica ovlašćenog za zastupanje.

- Za fizička lica: potpisanu prijavu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i fotokopija lične karte.

Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati.

Prodavac NEMA OBAVEZU da sa drugorangiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može učiniti ako je ponuda veća od početne cijene, u slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupoprodaje.

Uslovi za održavanje javnog nadmetanja: Javno nadmetanje, održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove.

Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili drugu ispravu, pogodnu za identifikaciju.

IV. Imovina Dužnika prodaje se u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju, a prodaće se ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos. Brisanje hipoteke izvršiće se nakon uplate kupoprodajne cijene.

Stečajni upravnik donijeće odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najskasnije u roku od 3 (tri) dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Sa najpovoljnijim ponuđačem sačiniiće se notarski zapis ugovora o kupoprodaji najkasnije u roku od 5 (pet) dana od dana donošenje odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, s tim što je ponuđač dužan, prilikom zaključivanja ugovora priložiti dokaz da su uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita.

V. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine nepokretnosti, depozit mu se neće vratiti, a ako je umjesto depozita data bankarska garancija, ista će se naplatiti.

Ponuđačima, čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 3 (tri) dana od odluke stečajnog upravnika o prodaji nepokretnosti. Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje.

VI. Porey i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

VII. Kada kupac isplati cijenu, na kupca se prenosi pravo svojine bez tereta i ograničenja i bez obaveza nastalih prije izvršene kupoprodaje.

VIII. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067 813 134.

STEČAJNI UPRAVNIK

62 Reportaže

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

radNičke ruke

Nikada se nije bojala posla: Ljilja sa stoljnjakom koji je sama sašila i izvezla

Svilen konac, djevojački vez Šezdesetogodišnja Ljiljana Tatić od 14. godine bavi se šivenjem, heklanjem i pletenjem, a pravi i scenske kostime Zorica Bulatović

V

rijedna Kolašinka, koja je rano postala i samohrana majka, samopregornim radom uspijevala je da zaradi za školovanje svoje šestoro djece. Udala se u 15. godini, a udovica postala sa 39. Krizu ne priznaje i kako kaže ne libi se bilo kakvog posla, pa se pored ostalog bavila i trgovinom, a danas i ugostiteljstvom.

Ljiljanino pravilo kojeg se pridržava oduvijek jeste da treba imati što manje neiskorišćenog vremena tokom 24 sata.

“Dan se mjeri učincima”, kaže Ljilja, koju smo zatekli u njenom restoranu, gdje u pauzi između pripreme dva jela šije kostime kolašinskom amaterskom KUD Mijat Mašković. Pored toga, ona je predsjednica gradskog odbora penzionera, predsjednica ribolovnog kluba “Suza Evrope” i predsjednica rekreativnog društva “Veterani”.

Priznala je da nakon pripremanja heljdinih priganica ima posebnu inspiraciju za izradu kostima kolašinskim pozorišnim amaterima koji su sve uspješniji.

“Sa šest godina sam od bake naučila da šijem, a od četrnaeste sam već aktivno počela da šijem, heklam, pletem i vezem. I te kako se može živjeti od ovog posla, ja sam tako podi-

gla i školovala svoju djecu, a naravno da sam i moje tri kćerke naušila šivenju”, bez lažne skromnosti govori Ljilja. Ona je objasnila da se danas mnogo manje šije nego nekad, pa se prisjeća sedamdesetih godina kad je najaktuelnije bilo sezonsko šivenje - proljeće, ljeto i pred novogodišnje praznike.

“Tad sam materijal za šivenje i konac za pletenje obično kupovala u nekadašnjem “Beku” u Titogradu. Za zimu sam šila kapute, heklala šešire i rukavice, a u proljeće su na red dolazile maturske haljine. Danas je svega toga manje, ali se ipak ponešto zaradi”, pomirljivo kaže naša sagovornica.

Opet se vraća sjećanju na neka protekla vremena kada su žene čekale na red da zakažu kod šnajderke termin za šivenje. Uglavnom bi dolazile s “Burdom” u rukama. A u “Burdi” su bili modeli aktuelni za tu se-

zonu. Ljilja nije imala praznog hoda, pa je u vrijeme novogodišnjih praznika i mature znala za mašinom i da osviće.

U svemu tome nije bila sama, već su joj, kako kaže, djeca mnogo pomagala dok bi ona šila. Završavali su kućne poslove, kako bi rasteretili majku makar tih obaveza. Ona je za to vrijeme neumorno radila.

“Znala sam za jedan dan po deset suknji da završim, za svaku suknju, ostavljala sam po sat vremena.

A za 17 minuta znala sam da potrošim štringlu vune od 100 grama srednje debljine”, sjeća se Ljilja i pokazuje deformisane prste na ruci od neumornog pletenja. A heklala je sve što se zamisliti može: zavjese, stoljnjake, rukavice i još štošta što je tada bilo moderno. Imala je sposobnost da sve što pogleda do detalja može prenijeti na platno.

Najinteresantniji detalj koji se danas rijetko može vidjeti i to u nekim starinskim kućama ili na starim fotografijama, a svakako je obilježilo neko prošlo vrijeme, jesu isheklani ukrasi za šoljice za kafu.

“Kad se ishekla forma za šoljicu za kafu, a tad je to bilo u modi, onda se ono štirka u šećeru i vodi. Skuva se gusta šećerna voda sa malo brašna i u to se potopi isheklana šoljica.

Ljiljanine rukotvorine Kolašinke nose godinama

Zatim se suši na suncu ili na propuhu i na kraju se šolja za kafu stavlja u tu heklanu kopiju,” objašnjava ova rukatnica nekadašnji modni trend.

Ona tvrdi da je najviše vremena iziskivao rad koji je i najsporiji, heklanje od svilenog konca, jer je bio toliko tanak da se lako cijepao. Od

njega su se radile svečane bluze, šalovi i rukavice.

Ako svratite u Kolašin, Ljiljanu ćete zateći u prostorijama Doma penzionera ili u njenom ugostiteljskom objektu u istoj zgradi. Prepoznaćete je po osobenom stajlingu koji je, naravno, djelo njenih vrijednih ruku.

NjeNo veličaNstvo Priroda

Dinaridi kao objedinjen brend

Dinarski luk ljepotom, geografskim položajem i biološkom raznolikošću ne zaostaje za Karpatima i Alpima

Najstarija i najveća evropska prašuma Perućica

Velebit, Velika jama

Parkovi Dinarskog luka predstavljaju platformu WWF-a (Svjetske organizacije za zaštitu prirode) za zaštitu područja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije, kroz umrežavanje parkova prirode, studijska putovanja i razmjenu iskustava. U WWFu smatraju da ova regija bogatstvom biološke raznolikosti zaslužuje da stane uz bok najpoznatijim svjetskim turističkim odredištima .

Prepoznavši neopisivu ljepotu regije Dinarskog luka, kao i kulturalnu različitost, te nevjerojatnu sličnost, Svjetska organizacija za zaštitu prirode - WWF povezala je parkove prirode i nacionalne parkove od Slovenije do Albanije u mrežu Parkova Dinarida. Upravo u ovoj regiji smješteni su najveći kanjon na svijetu poslije kanjona rijeke Kolorado (kanjon Tare, Crna Gora), najstarija i najveća evropska prašuma u koju ljudska noga još nije kročila (Perućica, Sutjeska BIH), livada s više vrsta orhideja nego što ih ima cijela Velika Britanija (livada pored Cerkniškog jezera u Sloveniji - Notranjski regisjki park), najveća podzemna vertikala na svijetu (velika jama Velebita, Velebit, Hrvatska), kao i najduža i najveća klisura u Evropi (Đerdapska klisura, Srbija).

U WWF-u smatraju da ova regija bogatstvom svoje biološke raznolikosti zaslužuje da stane uz bok najpoznatijim svjetskim turističkim odredištima. Mreža od 75 parkova, koji kroz inicijativu “Parkovi Dinarskog luka” pronalaze put prema održivom turizmu idealan je početak za promovisanje ove ideje.

Malo je mjesta na svijetu gdje se u jednome danu može vidjeti nevjerojatna močvara, otkriti fantastične špilje te plivati pod očaravajućim vodopadom. Malo je regija gdje se uz jedan rezervoar goriva automobilom može proći kroz četiri zemlje, upoznati različite kulture i uživati u najfinijim gastronomskim delicijama.

Motivisani svim tim nevjerovatnim činjenicama, u kreativnoj agenciji Leo Burnett u Hrvatskoj osmislili su medijsku kampanju za promovisanje brenda “Parkovi Dinaridi”, koja se od danas može pronaći u brojnim štampanim medijima, internet portalima te na mnogim televizijama u cijeloj regiji.

“Glavni cilj projekta “Parkovi Dinarskog luka” je stvaranje platforme zaštićenih područja Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije, kroz umrežavanje parkova, studijska putovanja i razmjenu iskustava. Zajednička edukacija održava se na teme EU integracija, održivog turizma i klimatskih promjena, a prvi put na regionalnom nivou sprovodi se i procjena vrijednosti zaštićenih područja.

Dinarski luk svojom ljepotom, geografskim položajem i biološkom raznolikošću ne zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojom poznatom svjetskom ekoregijom.

Aktivnosti projekta pomoći će izgradnji saradnje s privatnim sektorom i unapređenju svakodnevnog poslovanja kroz razmjenu iskustava i primjere dobre prakse”, navodi se u dopisu “WWF fond a living planet”.

Kako smatra koordinator WWFovog projekta “Parkovi Dinarskog luka” Leon Kebe vrijeme je da se otkrije nedovoljno otkriveni svijet i da “Parkovi Dinarskog luka” postanu brend.

Ukoliko se odlučite na putovanje i upoznavanje sa ovim parkovima predlažemo da posjetite stranicu www.discoverdinarides.com I.F.R. Kanjon Tare

Reportaže 63

SRIJEDA I ČETVRTAK, 1. I 2. 5. 2013.

Baština

Sjećanje na ` sveti' brod

Odlazak “Crvenog trajekta” na rezanje u Tursku prije neki dan podsjetilo je Barane na njihovog ‘Sveca’ Željko Milović

P

rije nekoliko dana, “crveni trajekt”, kako su Barani zvali “Sveti Stefan”, otišao je, svirajući dugo sirenama i pozdravljajući grad, odlukom borda “Barske plovidbe”, na posljednju plovidbu, na rezanje, u Tursku. Događaji ovakvog tipa uvijek su izazivali tužne emocije svih koji vole more i žive kraj njega, a ovaj je imao i posebnu težinu – prisjetio je, naime, Barane, na neslavan kraj najslavnijeg broda nekadašnje “Prekookeanske plovidbe”, po kome je “crveni trajekt” i dobio ime. Pravi “Sveti Stefan” bio je simbol “bijele flote” Bara i Crne Gore decenijama. Pravi “Svetac”.

Sredinom šezdesetih, “Prekookeanska” je intenzivno radila na povezivanju crnogorske i italijanske obale, pa je 10. maja 1965. godine, uz podršku Izvršnog vijeća Crne Gore, kupljen trajekt “Sveti Stefan”, za uspostavljanje linije između Bara i Barija koja je iznosila oko 120 nautičkih milja.

“Sveti Stefan” - za pomorce, Barane i sve njegove putnike, kratko i prisno “Svetac”, bio je simbol vremena u kome su crveni pasoš i dinari u džepu bili dovoljni za kontakt sa Zapadom, bez ikakvih prepreka.

Izgrađen je u danskom brodogradilištu “Alborg Vearft A/S”, i pod nazivom “Djurland” bio registrovan za veliku obalnu plovidbu, kapaciteta 650 putnika i uz garažni prostor za 100 automobila.

Prvi put je baždarsku dozvolu u Jugoslovenskom registru brodova dobio 17. avgusta 1965. godine. Ime je dobio po Svetom Stefanu, tada malom ribarskom naselju na poluostrvcetu, koje je postalo simbol i ponos jugoslovenskog ekskluzivnog primorskog turizma.

Prva garnitura posade preuzela je prvi putnički brod u crnogorskom vlasništvu u danskoj luci Hundestatt, i već na prvom vijađu

do Bara, bilo je problema - dvojica oficira, Beograđani, digli su paniku kako se ne može plovilom kroz Biskajski zaliv, “groblje brodova”. Barba Milivoje Bokorović odmah ih je iskrcao sa broda i poslao kući avionom! Do Bara je “Svecu” trebalo devet dana plovidbe, ali je doček bio nevjerovatan! Čitavi grad je bio na gatu.

Odmah po dolasku, na komandni most se popeo kapetan Vojo Perović, jedan od najmlađih zapovjednika broda u istoriji jugoslovenskog pomorskog brodarstva, koji je sa samo 29 godina preuzeo zapovjedničku palicu na brodu-tankeru “Ugljan”.

Feribot je na inauguraciono putovanje preko Jadrana zaplovio 18. juna 1965. godine. Bio je to veliki događaj, posebno za Crnu Goru, koja je dobila izlaz u svijet. I Italijani su tome dali veliki značaj.

Franco Morfini, na čelu firme “Morfimare”, sa italijanske strane je prihvatio, kako su ga nazvali tamošnji novinari, “istorijski brod Sveti Stefan”. Počelo je povezivanje Crne Gore sa italijanskom privredom.

Prvih deset godina, na liniji su putovali samo istinski turisti. Bile su tu i dvije stjuardese, ljetnji bar, restoran, kazino sa džek-pot automatima...

Ostaci ‘Svetog Stefana’ pred rezanje

Brod iz vremena kada se za prevoz njime tražila karta više

Nije bila rijetkost da se pokupi društvo u Baru, ukrca na brod, zakarta ili zapije, pa u Bariju i ne siđe sa broda čitavi dan. “Sveti Stefan” je za Bari plovio zavisno od broja putnika: tri puta sedmično ljeti, jednom u sedam dana zimi. Saobraćao je i na jednodnevnom čarteru Bar-DubrovnikBar, gdje je uglavnom vozio njemačke turiste, goste “Montenegroekspresa”, koje su za nevjerovatan honorar zabavljali barski muzičari. Bile su to atrakcije, na prvoj turi za Dubrovnik povezao je čak 1.200 putnika!

Sredinom sedamdesetih, kad započela “siva ekonomija”, vožnja počinje da dobija “privredni” karakter, pa se klijentela “zašarenila”. Donosila se kafa, strane cigarete i pića, farmerice, u Jugoslaviji tada zabranjeni porno časopisi, i šta još sve ne. Znali su se redovni “gosti”, od kojih je najčešća bila “Bose feribot” sa Cetinja, a najčešći su bili Cetinjani i Titograđani. Bilo je i Hercegovaca, Prištevaca, Pećanaca, pa i Beograđana. Našim brodom su za Italiju putovali i Splićani, jer je barska carina bila “tolerantnija”.

Za bogatije građane širom Crne Gore, “Svetac” je bio najkraća i najjeftinija veza da se kupi nova garderoba u duhu sa modnim trendovima.

Mnogo više je bilo onih što su živeli od preprodaje robe koju su kupovali u Italiji, pa su brod zvali i “sirotinjskom majkom”. Do Barija su putnici računali šta će da kupe, a od Barija kako da što bolje izvrdaju carinu.

Pojedini su tako na sebe oblačili i po 20 pari farmerki!

Nije “Svetac” vozio samo turiste i švercere - u njegovoj garaži prevožene su i ovce za kurban- bajramske praznike u Libiji, konji za Italiju... Tokom četiri mjeseca 1991. godine, JNA je za prevoz svojih efektiva iz Slovenije i Hrvatske, samo iz Pule, u 20 navrata, koristila feribot. Brod je služio i za brojne dočeke Nove godine, proslave maturskih večeri... Početkom osamdesetih, na feribotu je tadašnji predsjednik SRCG Veljko Milatović primio najvišu državnu delegaciju SSSR, predvođenu potpredsjednikom Vlade Vjačeslavom Tihonovim. Za više od tri decenije plovidbe preko Jadrana, brod nije doživio ni najmanji incident, pa je zbog toga, kao i brojnih slučajeva kada je u posljednjem trenutku priticao u pomoć brodolomcima na pučini, prozvan “brodom dobre nade”.

“Sveti Stefan” je bio prvi brod naše flote koji je dobio dozvolu za plovidbu tokom sankcija. Dan kada je, poslije dvoipogodišnjeg veza, pošao u Bijelu iz luke na remont pred ponovni odlazak za Bari, zasvirala je brodska sirena, a iz Šušanja i sa Topolice ljudi su odgovarali pucnjavom. Međutim, kada je u decembru 1994. “Svetac” opet krenuo za Italiju, ostao je 50 dana u Bariju zbog dokumenata. Kao spomen na “čuvenu” Rezoluciju 840, kada su više od dvije godine vrata Italije bila “zaključana” za Crnu Goru i

Jugoslaviju, sve do rezanja na brodu se viorio malteški barjak i ime luke La Valetta - na krmi.

Svoje posljednje putovanje na liniji Bar-Bari i obratno, “Svetac” je obavio 15. januara 1997. godine, a njegov zapovjednik je bio kapetan Slobodan Vukasović, koji je bio na brodu i prilikom njegove prve plovidbe na liniji Bar-Bari, kao kadet.

Nedaleko od svoje stare adrese - gata 5, skrajnut na vez pod Volujicom, feribot “Sveti Stefan” je na svoje konačno ishodište čekao više od dvije i po godine. Mogao je još da plovi, ali rigorozni propisi o pomorskoj navigaciji ugasili su motore barskog broda.

Bilo je ideja da se brod pretvori u ekskluzivni hotel na vodi, a arhitekti danskog brodogradilišta su ga tražili za konzervaciju, pod uslovom da na brodu nema renoviranja. Na raspisani međunarodni konkurs za njegovu prodaju, međutim, niko se nije javio. Zbog toga je feribot, koji je za 32 godine plovidbe prevezao više od milion putnika i oko 120.000 vozila, 20. oktobra 1999. izrezan za staro gvožđe.

Radnici nikšićke Željezare su ga isjekli u komade, pogodne za transport do peći u kojima je pretopljen.

Aktivisti lokalnih NVO i “Barske novine” apelovali su na rukovodstvo “Prekookeanske plovidbe” da se, kao i u svim zemljama sa pomorskom tradicijom, sačuva barem sidro i izloži na posebnom postamentu kao spomenik, ali nije im udovoljeno.

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 190€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama