Izdanje 27. mart 2013.

ce 20 nt i

VELIKA nagradna igra

IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

RASMUSEN â—? 5

Crnoj Gori su otvorena vrata NATO saveza

NIKŠIĆ � 4

NikÄ?ević predsjednica lokalnog parlamenta

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

SRIJEDA, 27. 3. 2013. BROJ 500/ GODINA II

KOSOVARI EKREM BITIĆI 57 I RUĹ IT IBRA 48 , RADNICI GRAÄ?EVINSKE FIRME “KALAMPERâ€?, POGINULI NA GRADILIĹ TU U SUTOMORU

â—? 12

Zemlja zatrpala radnike Radnici su poginuli praveći potporni zid, a lavina zemljanog nasipa zakaÄ?ila joĹĄ tri graÄ‘evinca koji su proĹĄli sa lakĹĄim tjelesnim povredama

Policija je sinoć sasluĹĄala oko 40 svjedoka meÄ‘u kojima je bio i Elvir Kalamperović, direktor graÄ‘evinske firme “Kalamperâ€?, izvoÄ‘aÄ?a radova

28

IVANIŠEVIĆ � 2

Snimak na Jutjubu je dio hajke i ucjene

NADZOR â—? 3

Venecijanska komisija posmatra izbore

VESELO â—? 31

Glavni grad u znaku navijaÄ?a O

svanulo je to dugo Ä?ekano 26. martovsko jutro, a sa njim i karnevalska atmosfera na ulicama Podgorice. U glavnom gradu Crne Gore ujedinili su se svi narodi naĹĄe zemlje, svi “ambasadoriâ€?

VATERPOLO â—? 26

Crna Gora sadaddas asd napada GrÄ?ku

Cetinja, NikĹĄića, Kotora, Bara, KolaĹĄina, Mojkovca, Pljevalja, Berana ... koji su u crvenim bojama bojali tlo oko naĹĄeg hrama fudbala. U istinskoj feĹĄti, prije one glavne na travnjaku, simpatizeri obje reprezentacije su zajedniÄ?ki podgrijavali atmosferu, di-

ENGLESKA â—? 27

jelili litre i litre alkohola, pjesmu, a sa takvim raspoloĹženjem se otiĹĄlo na sveukupni spektakl. Spektakl, koji je u jednom danu zaustavio Crnu Goru i pruĹžio entuzijazam i radost naĹĄem narodu, ĹĄto moĹže samo najvaĹžnija sporedna stvar na svijetu.

SAVJETI â—? 33

Tri vijeka NaÄ?ini da fudbala u uvijek dobro Not Kauntiju miriĹĄete

NESREĆA � 13

Starica stradala u poĹžaru u Danilovgradu

2

Tema dana

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

MIROSLAV IVANIŠEVIĆ

EDITORIJAL

Snimak na Jutjubu je reket i dio hajke na mene

Svedimo račune

Na sajtu youtube.com postavljen je video klip na kojem se vidi predsjednik Senata Državne revizorske institucije Miroslav Ivanišević, kako se oblači u svom kabinetu i razgovara sa ženskom osobom. Na snimku, koji traje 24 sekunde, vidi se Ivanišević koji je u jednom trenutku u donjem vešu i majici, a telefonom ga snima ženska osoba. Video je postavljen 16. marta, a vlasnik Youtube naloga je Milan Ljubović. U izjavi za Dnevne novine Ivanišević je rekao da je video klip postavila osoba sa kojom je u sudskom sporu.

“Sve ovo što se dešava je dio hajke, ucjena i reketa koje ta osoba organizuje kako bi izbjegla vještačenje utvrđivanja očinstva i sudski epilog tog predmeta,” kaže on.

“Ne vidim da sam ovim bilo koga oštetio osim sebe i svoju porodicu”, dodao je Ivanišević.

S.R.

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

U Crnoj Gori je mnogo toga fiktivno. Valjda je tako lakše da se izbjegne realnost i surova istina. Međutim, od realnosti se možete trgnuti, ali ne i pobjeći. Makar to nikom nije uspjelo.

Tako, recimo, prošle sedmice dolazimo do podatka da je ukupan poreski dug 354 miliona eura, od čega je, prema procjenama Poreske uprave, naplativa petina. To znači da oko 270 miliona ostaje nenaplativo, a fiktivno postoji. Pitanje je šta će s tim biti. Isto tako, neopravdano se kasni sa objavljivanjem spiska najvećih dužnika, a sa druge strane se očekuje plaćanje tih obaveza.

Dolazimo u situaciju da neki imaju privilegiju da ne plaćaju nikakve obaveze, a da pritom ne snose posljedice. To nije fer.

Iako je nedavno usvojena uredba po kojoj se poreski dug može naplatiti i od nepokretnosti, mislim da bi trebalo proširiti spisak. Svjedoci smo da pojedini koji imaju desetine hiljada eura poreskog ili nekog duga komotno uživaju i omogućava im se da rade i tako opet kroz biznis ostanu državi dužni. Zar to nije pomalo diskriminatorski prema onima koji svoje obaveze plaćaju redovno. Zbog čega se ne bi krenulo u radikalnije mjere, pa da se oduzimaju kola i ostala imovina koja je u vlasništvu dužnika. Dovoljno bi bilo zaplijeniti dva automobila da se sistem popravi. Uostalom, do prije Nove godine na našim putevima više je bilo onih koji ne koriste pojasev,e pa kada je počeo da se primjenjuje propis o naplati visokih kazni, odjednom sada svi stavljaju pojas i prilično neugodno se osjećaju kada ih policija zaustavi. Samo se sjetite kako se lako našao novac za nabavku prsluka koji su obavezni dio opreme. To se, dakle, dogodilo tek kada se dobro zaprijetilo i kada su naplaćene prve kazne. Uostalom, ni mobilni telefoni u rukama vozača nijesu toliko česti kao prije.

PORUKA STEJT DEPARTMENTA

Građani treba da znaju svoja prava i obaveze “Crna Gora nastavlja na svom putu ka EU i NATO i Amerika će nastaviti da pruža podršku pogotovo u oblasti vladavine prava. Građani treba da znaju koja su im prava i obaveze”, kazala je američka ambasadorka u Podgorici Su Kej Braun na predstavljanju programa pomoći civilnom društvu u oblasti pravosuđa. Programom, koji je juče predstavljen u Podgorici, biće podržane organizacije civilnog društva u Crnoj Gori kroz male i srednje grantove u ukupnoj vrijednosti oko 300.000 američkih dolara. Ambasadorka Braun je ponovila da je jedna od misija ambasade jačanje vlada-

Osim toga, opravdanje da zbog softvera prije jula ne mogu biti objavljena imena poreskih dužnika je prilično neubjedljivo. Da ima volje ni softver ne bi bio problem. Uostalom, valjda bi bilo moguće to objaviti i bez tog softvera. Naša posla.

Isto tako, i računi firmi koji su u blokadi dostižu iznos od preko 400 miliona eura. Tu je tek pitanje šta je uopšte naplativo. Ni tu nema akcije niti se šta može. Oni koji su dužni i dalje osnivaju kompanije preko kojih pomalo rade, a dug niti plaćaju niti imaju namjeru. Ni za to nema kazne. A sve bi bilo drugačije da im se propiše neka kazna. Zbog čega se ne bi kao u pojedinim evropskim državama zabranjivalo da se bave tim i sličnim poslovima.

vine prava u Crnoj Gori.

“Nastojaćemo da imamo snažne odnose sa policijom, sudstvom, NVO sektorom i Advokatskom komorom”, podsjetila je Braun. Program menadžer iz Biroa za međunarodnu borbu protiv trgovine drogom i sprovođenje zakona Stejt departmenta Aleksandra Pomeroj kazala je da je učešće NVO od velike važnosti kako bi se sprovele reforme.

“Kroz program pokušavamo da organizacije civilnog društva i institucije krivičnog pravosuđa rade zajedno i sarađuju kako bi postigli zajednički cilj, a to je implementiranja

reformi. Svako pravno lice i pojedinac su važni u procesu reformi. Do promjena neće doći preko noći, ali ako se svi uključe šanse za uspjeh su veće”, kazala je Pomeroj.

Direktor pravnog programa na Institutu za East West menagment Nikolas Mensfild rekao je da NVO mogu konkurisati za Program koji će biti raspisan sredinom aprila.

“Program nudi 300.000 američkih dolara, odnosno oko 230.000 eura i za ta sredstva mogu konkurisati NVO koje imaju ažurnu registraciju, dokazani rad iz prošlosti i kapacitet”, kazao je Mensfild, dodajući da će program trajati 18 mjeseci. A.O.

I kada se sabere poreski dug i onaj koji postoji zbog blokade računa dolazi se do sume od preko 800 miliona eura. Da se samo naplati četvrtina imali bismo dovoljno novca da se ne zadužujemo ove godine oko 200 miliona eura. E sada je red da se svedu računi i da se iz sistema sklone oni koji su nesavjesni, jer mi se čini da ćemo opet za koju godinu zbog istih “biznismena” morati da se zadužujemo i vraćemo kredite.

Kazne su sastavni dio toga. Izgleda, da nas jedino to može dovesti u red.

Meteo 05:31 18:05

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

NLB MONTENEGROBANKA

Štednja i depoziti u porastu Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar uglavnom sjevernih smjerova, slab do umjeren.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Tokom prijepodneva povremeno kiša, a u višim planinskim predjelima na sjeveru susnježica i snijeg.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

8 9 10 10 9 3 1 -2 1 2

8 10 11 11 10 3 2 -1 0 2

14 13 14 15 15 8 7 3 9 10

SJUTRA

14 14 15 16 16 10 9 4 10 12

Promjenljivo oblačno, uglavnom tokom drugog dijela dana povremeno sa padavinama.

NLB Montenegrobanka je stabilna i nema problema u poslovanju, uprkos problemima koje u Sloveniji ima njena majka-banka, saopšteno je Dnevnim novinama iz te finansijske institucije. Kako je objašnjeno, trenutno su u porastu depoziti i štednja, a ove godine se očekuje dobar rezultat.

“Vjerujemo da ćemo ove godine imati dobar finansijski rezultat. Sve svoje obaveze redovno i bez problema obavljamo”, kazali su iz NLB Montenegrobanke.

Iz NLB Montenegrobanke podsjećaju da su tokom prošle godine obavljene dvije dokapitalizacije ukupne vrijednosti oko 41 milion eura.

“Tržištu nudimo nove proizvode.

Spremni smo da zauzmemo poziciju kakvu smo imali u Crnoj Gori”,

dodali su iz banke.

Najveća slovenačka banka, državna Nova ljubljanska banka (NLB), saopštila je da su joj u 2012. povećani gubici.

U medijima se spekuliše da bi Slovenija mogla da bude naredna država nakon Kipra kojoj će biti neophodna finansijska pomoć. Slovenija je trenutno vlasnik 86 odsto udjela u Novoj ljubljanskoj banci.

Nedavno je saopšteno da je Novoj ljubljanskoj banci potrebno 400 miliona eura svježeg kapitala da bi ispunila zahtjeve evropskih bankarskih regulatora.

Zbog velikog obima rizičnih zajmova, prošle godine banka je evidentirala gubitak od 273,5 miliona eura, u odnosu na 239 miliona, koliko je izgubila 2011, saopštila je NLB. Kako je u ponedjeljak, pozivajući

se na izvore u Briselu, javila Slovenska tiskovna agencija STA, u Evropskoj komisiji ocjenjuju da je ključno da Slovenija što prije sredi stanje u svom bankarskom sektoru koji je opterećen lošim kreditima jer bi u protivnom uskoro mogla zapasti u teškoće. U tom će smislu za Sloveniju presudna biti dva naredna mjeseca, a ako do tada ne uspije izvesti mjere potrebne za sanaciju banaka, izgledi da će morati zatražiti pomoć bi se povećali. Riječ je u prvom redu o sanaciji njenih najvećih banaka koje opterećuju loši krediti, te dilemama koje se postavljaju pred novu vladu koju je parlament potvrdio prošle sedmice, a vezani su na tempo privatizacije budući da u Sloveniji prevladava državno vlasništvo u dobrom dijelu banaka, ali i u dijelu velikih firmi.

Tema dana

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

3

Predsjednički izbori pod lupom VK MONITORING

Miraš Dušević

P

redstavnici Venecijanske komisije 5. aprila stižu u Podgoricu. Razlog dolaska - predsjednički izbori, drugi od sticanja samostalnosti, a koji će biti održani 7. aprila. Eksperti VK biće zaduženi da analiziraju pravni okvir za sporovođenje izbora.

Predsjedničke izbore 7. aprila, osim posmatrača OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava ODIHR i predstavnika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pratiće i članovi Venecijanske komisije, kao dio specijalne misije koji će u Crnu Goru doputovati 5. aprila. Ovo prav­no ti­je­lo Sa­ vje­ta Evro­pe po­sla­će eks­per­te ko­ji će ana­li­zi­ra­ti prav­ni okvir za spro­ vo­đe­nje iz­bo­ra za pred­sjed­ni­ka cr­ no­gor­ske dr­ža­ve.

“Na za­htjev Par­la­men­tar­ne skup­ šti­ne Sa­vje­ta Evro­pe (PSSE), Ve­ ne­ci­jan­ska ko­mi­si­ja obez­bi­je­di­će prav­nu po­moć mi­si­ji za po­sma­tra­ nje pred­sjed­nič­kih iz­bo­ra u Cr­noj Go­ri 7. apri­la 2013. go­di­ne”, potvrđeno je Dnevnim novinama u Venecijanskoj komisiji.

Na­vo­di se da će de­le­ga­ci­ja PSSE, na če­lu sa po­sla­ni­kom iz Slo­ve­ni­ je Ro­ma­nom Ja­ki­čem, po­sje­ti­ti Cr­ nu Go­ru od 5. do 8. apri­la da bi pra­ ti­la pred­sjed­nič­ke iz­bo­re, dru­ge od dr­žav­ne sa­mo­stal­no­sti. Pod­sje­ća se i da će iz­bo­re po­sma­tra­ti i čla­no­vi OEBS-ove Kan­ce­la­ri­je za de­mo­krat­ ske in­sti­tu­ci­je i ljud­ska pra­va.

“De­le­ga­ci­ja u ko­joj će bi­ti i čla­ no­vi VK tre­ba­lo bi da se sa­sta­ne sa pred­sjed­nič­kim kan­di­da­ti­ma ili nji­ ho­vim pred­stav­ni­ci­ma, pred­sjed­ ni­kom Dr­žav­ne iz­bor­ne ko­mi­si­je, pred­stav­ni­ci­ma ci­vil­nog dru­štva i me­di­ja, pri­je ne­go što bu­de is­pra­ti­ la sam tok gla­sa­nja”.

Kako nam je potvrđeno, pred­ stav­ni­ci Ve­ne­ci­jan­ske ko­mi­si­je će

pra­ti­ti prav­ni okvir za spro­vo­đe­nje iz­bo­ra i da je to če­sta pro­ce­du­ra.

“U cen­tru nji­ho­ve pa­žnje bi­će za­ ko­ni ko­ji se od­no­se na iz­bor Pred­ sjed­ni­ka Cr­ne Go­re kao i to ka­ko će bi­ti spro­ve­de­ni”, kazala je portparolka VK Tatjana Mi­še­lo­va.

Ve­ne­ci­jan­ska ko­mi­si­ja ra­ni­je je da­la mi­šlje­nje o iz­bor­nom za­ko­nu Cr­ne Go­re, ali i o ustav­nim iz­mje­na­ ma u di­je­lu pra­vo­su­đa, ko­je su još u to­ku. Ta­ko­đe, oče­ku­je se da usko­ ro iz­ra­di i mi­šlje­nje o pred­lo­gu za­ ko­na o prav­nom po­lo­ža­ju vjer­skih za­jed­ni­ca.

Na­kon ras­pi­si­va­nja iz­bo­ra za še­fa dr­ža­ve, cr­no­gor­ska vlast upu­ti­la je for­mal­ni po­ziv Kan­ce­la­ri­ji OEBS-a za de­mo­krat­ske in­sti­tu­ci­je i ljud­ska pra­va da pra­ti i ovo gla­sa­nje. ODI­ HR je pra­tio sve iz­bo­re u Cr­noj Go­ ri od 1997. go­di­ne. Iz­bo­re će ta­ko, uz asi­sten­ci­ju Ve­ne­ci­jan­ske ko­mi­si­je, pra­ti­ti i Par­la­men­tar­na skup­šti­na Sa­vje­ta Evro­pe (PSSE).

“Prisustvo posmatrača SE i VK, pored posmatrača OSCE/ODIHR, ne znači veću nadgledanost izbora, jer se radi o malim, ograničenim posmatračkim misijama, ali može da znači da će određeni aspekti izbornog procesa biti detaljnije praćeni”, kaže za DN Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju.

Ona kaže da monitoring izbora od strane SE u Crnoj Gori nije novost i da su njihove misije posmatrale i ranije izbore. Međutim, to nijesu bile masovne posmatračke misije, sa

velikim brojem dugoročnih i kratkoročnih posmatrača, koji sprovode monitoring u nekom dužem periodu prije izbora i tokom samog izbornog dana. Parlamentarna Skupština SE je u Crnoj Gori izbore posmatrala kroz tzv. Ad Hoc komitete, ekspertske misije od nekoliko članova, koje su radile u saradnji sa većim međunarodnim monitoring misijama OSCE/ODIHR. Eksperti SE se u nekoliko predizbornih dana sastaju sa svim relevantnim akterima izbornog procesa – uključujući učesnike izbora, državne i partijske zvaničnike, međunarodne organizacije, NVO i medije – a zatim se podijele u nekoliko timova na dan izbora i trude se da posjete određeni broj biračkih mjesta.

MONSTAT

BREZOVIK

Prosječna bruto zarada u febru- prinosa u februaru 2013. godine u aru 2013. godine u Crnoj Gori izno- odnosu na prethodni mjesec zasila je 734 eura, dok je prosječna bilježile su rast u 11 sektora djelatzarada bez poreza i doprinosa (ne- nosti. Administrativne i pomoćne to) iznosila 485 eura saopšetno je uslužne djelatnosti zabilježile su iz Zavoda za statistiku Crne Gore rast od 19,9 odsto, građevinarstvo (Monstat).

7,5 odsto, prerađivačka industrija U odnosu na januar 2013. go- 6,4 odsto, poslovanje sa nekretnidine prosječna neto zarada u fe- nama 4,2 odsto, umjetnost, zababruaru tekuće godine zabilježila je va i rekreacija 3,8 odsto, te ‘Ostapad od jedan odsto. Ona je u febru- le uslužne djelatnosti’ 3,3 odsto.

Snabdijevanje aru 2013. vodom, upravgodine u ljanje otpadnim o dno su na isti vodama, kontrimjesec la procesa uklanjanja otpada i prethodslične aktivnone godisti zabilježili su ne zabirast od 2,2 odlježila je odsto iznosi najveći rast prosječne sto, zatim slijepad o d zarade i zabilježen je u sektoru admide usluge smjedva odnistrativne i pomoćne uslužne djelatštaja i ishrane sto, dok nosti 28 odsto izbosi najveći pad prosa rastom od 2,1 je u odsječne zarade i zabilježen je u sektoru odsto, saobraćaj nosu na poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prosječi skladištenje 1,6 nu zaraodsto, državna du u 2012. godini zabilježila pad uprava, obavezno socijalno osiod 0,4 odsto. guranje 1,2 odsto, a najmanji rast “Ako se ima u vidu da su potro- je postignut u sektoru obrazovašačke cijene u februaru 2013. godi- nja i to 0,7 odsto. ni u odnosu na januar 2013. godiPad zarada zabilježen je u osam ne zabilježile rast od 0,1 odsto pro- sektora. Najveći pad je zabilježen izilazi da su realne neto zarade u u sektorima poljoprivrede, šumaristom periodu zabilježile pad od stva i ribarstva (28 odsto), dok je 1,1 odsto”, navodi se u saopštenju najmanji pad u sektoru snadbjeMonstata. vanja elektičnom energijom, gaPrema sektorima djelatnosti som, parom i klimatizacija i iznoN.D.L. prosječne zarade bez poreza i do- si 0,2 odsto.

Svečano otvaranje rekonstuisanih objekata za skladištenje municije “Brezovik” održano je juče u Nikšiću.

Na osnovu ugovora o donaciji koji je potpisan između Ministarstva odbrane Crne Gore i ambasade SR Njemačke, dodijeljena su nepovratna finansijska sredstva u iznosu od 200.000 eura za rekonstrukciju dva objekta u skladištu. Otvaranju su prisustvovali Ministarka odbrane prof.dr Milica Pejanović Đurišić,kao i ambassador SR Njemačke, Pius Fišer.

Na rekonstruisanim objektima urađena je rampa,zamijenjene krovne konstrukcije i pokrivači,te obloženi zidovi.Takođe, urađena je i hidroizolacija podne ploče,vertikalna i horizontalna termo izolacija,nova gromobranska zaštita,kao i nova protivpožarna vrata.Osim toga,objekti su dobili novu fasadu i na njima su zamijenjeni oluci, ali i prozori i škure.

“Sjećam se kada sam prošle godine sa pukovnikom Rifatom Kosovcem obišao ove oronule objekte, došli smo do zaključka da je njihova rekonstrukcija potrebna i bezbjedonosnih razloga, i to što je prije moguće.

U slučaju nekog problema na krovnoj konstukciji,došlo bi do ugrožavanja stanovništva koje živi u okolini”,rekao je Fišer.

On je dalje dodao da je nakon toga Ministarstvo odbrane dalo predlog projekta poslije kojeg je raspisan tender, te odabran izvođač.

“Sredstva koja mi imamo u budzetu za 2013.godinu su prilično

Važne međunarodne preporuke Dolazak međunarodnih posmatrača biće važan sa aspekta analize izbornog zakonodavstva i njegove primjene i ono što će oni sasvim sigurno primijetiti je neusklađen zakonodavni okvir. “Zakon koji reguliše finansiranje kampanje za izbor predsjednika je neadekvatan i znatno odstupa od rješenja iz Zakona o finansiranju političkih partija. Osim toga, kada je mijenjan izborni zakon, jedan važan dio preporuka OSCE/ODIHR i Venecijanske komisije nije uvažen. Ti problemi nijesu nestali, i vjerovatno će se pojaviti i u ovom izbornom procesu. Međunarodni posmatrači mogu nam dati važne i korisne preporuke za unapređenje izbornog zakonodavstva”, poručila je Kovačević.

Prosječna februarska Stvoreni uslovi za zarada 485 eura bezbjedno skladištenje

19,9

istrošena,ali se nadam da u toku 2014. godine,ukoliko imate neki predlog i budete ga predali na vrijeme i mi budemo imali sredstava, može doći do realizacije nekog sličnog projekta.

Uništavanje viška municije i lakog naoružanja jedan je od pripriteta Vojske Cnre Gore, a time se bavi i OEBS”, objasnio je ambasador i kazao da mu je čast što je ispred njemačke ambasade imao priliku da da skroman doprinos uništenju naoružanja.

“Zadovoljstvo mi je što smo u prilici da ozvaničimo rekonstrukciju dijela vojnog skladišta, a riječ je o objektima koji su rekonstruisani u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima za čuvanje vojnog naoružanja i municije”, rekla je Pejanović Đurišić.

Kako je ona dalje saopštila, to predstavlja još jedan dokaz uspješne saradnje Ministarsvta odbrane i crnogorskih strateških partnera. Imajući

u vidu da je prioritet Vlade i Ministarstva odbrane da osigura bezbijedno okruženje za građane Crne Gore, rekonstriusani objekti će doprinijeti ispunjenju tog cilja, kao što je to bio slučaj sa ranije rekonstisanim skladištem Tabaš u Danilovgradu. U tom skladištu se danas bezbijedno čuva preko 800 tona municije i minsko ekspolozivnih sredstava.

Radovi koji su počeli u oktobru prošle godine,a završeni uprije dva mjeseca, izvela je firma izabrana na raspisanom tender “V projekt” iz Nikšića. Nadzor su vršili predstavnici ambasade Njemačke i inžinjeri Ministarsvta odbrane. Objekti koji su rekonstruisani imaju po 400 kvadrata i prije rekonstrukcije nijesu bili konstuktivno stabilni, prokišnjavali su i nijesu imali uređenu termoizolaciju koja predstavlja jedan od bitnijih uslova za čuvanje vojnih sredstava.

J.L.

4

Politika

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

TRIBINA

Lekić: Ko je držao Boku, imao je Prevlaku Predsjednički kandidat Miodrag Lekić je na tribini u Herceg Novom govorio o Prevlaci, te je kazao da je u istoriji uvijek bilo da je onaj ko je držao Boku, imao Prevlaku.

Za njega je nedopustivo šta je, kako kaže, vlast činilia povodom tog pitanja posljednjih 20 godina.

“Prevlaku je tretirala kao uzrok rata i huškanje na susjednu državu ili je trebalo da se prepusti Hrvatskoj. Dovoljno je pomenuti dva velika državnika Sanadera i Đukanovića koji su se dogovorili da sve ide na Međunarodni sud, a pod pritiskom opozicije se moralo nešto promijeniti”, kazao je Lekić.

On zamjera Vujanoviću što, kako kaže, nema većinu u parlamentu, a Skupština je slika društva.

Na tribini je funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević govorio o premijeru Milu Đukanoviću, te je kazao da Đukanović ne može reći da mu je mirna savjest i da su mu čiste ruke kada “su opljačkali i ponizili Crnu Goru i do-

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije susreo se sа ambаsаdorom Ljubomirom Kopаjem, šefom misije OEBS-а i Mehmetom Nijаzom Tаnilirom, ambаsаdorom Turske u Crnoj Gori. Mitropolit Amfilohije i аmbаsаdor Kopаj su razgovarali o ulozi crkve i vjerskih zаjednicа u crnogorskom društvu.

Kopaj je, kako je saopšteno iz Mitropolije, u rаzgovoru izrаzio svoju rаdost što je imаo prilike dа posjeti Mаnаstir Ostrog, rekаvši dа je u njemu doživio jedno vrlo snаžno lično iskustvo.

veli je na rub propasti”.

“Najbolje bi bilo da prva familija ode pod stečaj, Đukanović podnese ostavku i dozvoli opoziciji da vodi KAP i Crnu Goru”, poručio je Knežević.

S.M.

Zasijedanje odbornika prije drugih lokalnih izbora

NIKŠIĆKI PARLAMENT

Dio opozicije bojkotuje, Pozitivna će progovoriti

Zahtjevan put ka EU Evropski komesar za proširenje Štefan File rekao je da će Crna Gora, koja je sljedeći najozbiljniji kandidat za pristupanje EU, morati da prođe vjerovatno još zahtjevniji put od Hrvatske na putu prema članstvu u EU. “Crna Gora će se suočiti sa još zahtjevnijim procesom i nije samo riječ o otvaranju i zatvaranju poglavlja, već o onome što sadrže navažnija poglavalja koja se tiču reformi povezanih sa osnovnim pravima i slobodama, pravosuđem, pravdom i slobodom, kao i bezbjednošću”, kazao je File nakon što je predstavio posljednji izvještaj Evropske Komisije o nadzoru priprema Hrvatske za pristupanje EU.

PRAVEDNA

Izborne kampanje su ogolile kandidate Kampanja Vujanovića i Lekića ogolila je predsjedničke kandidate i upečatljivo pokazala u kakvom se začaranom krugu nalazi Crna Gora. Oba kandidata, osim međusobnog provincijalnog opanjkavanja, nijesu ponudila ništa što bi se moglo smatrati obećavajućom politikom, saopštio je politički klub Pravedna Crna Gora.

“Vujanovićeva retorika i ukupan nastup samo su slika neuvjerljivog partijskog političara, koji bi bez mentorstva Đukanovića i zloupotrebe države glatko izgubio izbore. S druge strane, Lekićeve poruke su primjer smušene političke ponude iza koje se krije pokušaj pakovanja velikosrpske ideologije u reformističko ruho”, navodi se u saopštenju Pravedne.

Kako su istakli, “i ostatak kampanje će samo dodatno pokazati u kojoj je mjeri Crna Go-

Bojović ra dovedena pred beznadežan politički izbor. Zato će građani odlučivati između dva kandidata koji predstavljaju dvije nesumnjivo dominirajuće, ali tamne politike”.

Konstitutivna sjednica nikšićkog parlamenta biće održana danas. Biće verifikovani mandati odbornicima, a za predsjednicu SO grada pod Trebjesom biće izabrana Sonja Nikčević. Odbornici DF-a i SNP neće prisustvovati današnjem zasijedanju zbog kako su saopštili političke korupcije koja se desila u tom gradu, dok će odbornici Pozitivne doći na sjednicu na kojoj će, kako su kazali, reći što se sve u Nikšiću dešavalo u proteklom periodu. Nosilac liste Pozitivne na prošlim izborima Ivan Radojičić kazao je da će danas za govornicom saopštiti stav o političkoj korupciji koja je obilježila oktobarske izbore. Funkcioner DF-a Milutin Đukanović kazao je da razlog zbog kojeg neće prisustvovati sjednici politička korupcija koja se desila u Nikšiću. Iz DPS-a je nakon izbora 9. marta saopšteno da je “priča o izbornoj krađi” stara koliko i porazi opozicije koja alibi za nemoć i nesposobnost uvijek traži u tuđim redovima. Koalicija DPS-SDP-LP će se nakon što preuzme vlast u ovom gradu susresti sa nizom obaveza i nezavršenih projekata.

Dakle, nakon brojnih trzavica, optužbi, priče o političkoj korupciji i prevarama, sjednica SO Nikšić danas

Čavor predsjednik opštine?

Najozbiljniji kandidat za mjesto predsjednika opštine Nikšić je poslovni direktor Demokratske partije socijalista Branko Čavor, saznaju Dnevne novine. Čavor je ranije Dnevnim novinama kazao da budućeg gradonačelnika čeka težak zadatak, jer dug od 17 miliona koji ima opština Nikšić nije jedini problem sa kojim će se susresti.

“Ko god bio gradonačelnik, pred bi trebalo da rezultira reizborom Sonje Nikčević za predsjednicu Skupštine, nakon što je na tu funkciju bila izabrana nakon oktobarskih izbora i prelaska Draga Đurovića iz Pozitivne u “nezavisne” kandidate, čime je koalicija DPS-SDP-LP obezbijedila većinu, a potom skratila mandat lokalnom parlamentu i raspisala nove izbore. Na ponovljenim izborima 9. marta od 41 mjesta u lokalnoj skupštini 23 su pripala koaliciji DPS-SDPLP, 13 Demokratskom frontu, tri Socijalističkoj narodnoj partiji i dva Pozitivnoj Crnoj Gori. Iz DF-a su saopštili da neće prisustvovati današnjoj kon-

njim nije lak posao, jer ekonomska situacija u Nikšiću nije nimalo dobra.

Prije svega potrebno je da grad ‘stane na noge, za šta će nam biti potrebna pomoć države”, rekao je Čavor i istakao da je Nikšić grad koji mora da se razvije i u duhovnom smislu.

“Nije najvažnije srediti grad u građevinskom smislu. On mora biti i duhovno bogat, što sa Nikšićem trenutno nije slučaj”, zaključio je Čavor. stitutivnoj sjednici zbog stvari koje su građanima Nikšića dobro poznate.

Kada je riječ o dugovanjima, opština duguje 17 miliona eura. Osim toga, pod hipotekom je dio Sportskog centra, prostorije u kojima radi Komunalna policija, kao i objekat Turističke organizacije. Zaposlenima u organima lokalne uprave i javnim preduzećima duguju se tri, a nekim javnim preduzećima i četiri zarade. Kada je riječ o nezavršenim projektima, tu su bioskop, pista na aerodromu, zaobilaznica, biznis centar na mjestu Doma vojske, deponija i rekonstrukcija pojedinih ulica.

A.O.

ANALITIČARI

Pričom o promjeni zastave bježe od važnijih tema Ovih dana se u javnosti mogu čuti prepucavanja o tome da li treba mijenjati crnogorsku zastavu ili ne, pa Boris Raonić iz Građanske alijanse smatra da akteri te priče zanemaruju druge teme od suštinske važnosti za državu.

U trenutku kada se na javnoj sceni nameću teme poput finansijske stabilnosti, energetike, vladavine prava, Raonić za CDM kaže da se pojavljuju naši etnički preduzetnici koji su nekompenteni i neobrazovani za bavljenje suštinskim pitanjima, pa im ostaje da se bave samo temama iz devedestih.

“Njima je tako najlagodnije. Ono što je još apsurdije je da ako hoće da se bave heraldikom, neka se makar upoznaju sa značenjima elemenata zastave. A ako već moraju da gledaju isključivo kroz vjerske naočare, dobro bi bilo da razmisle kako bi slična reakcija prošla u bilo kojoj zemlji od Turske do Skandinavije”, ocijenio je Raonić.

On smatra da je neobrazovanje i neznanje idelno tlo za zabave za razne šovinističke farse, te da je ovo već mnogo puta viđen scenario.

U Centru za građansko obrazovanje takođe smatraju da se stiče utisak da se ovo pitanje otvara kada političari osjećaju potrebnim da skrivaju teme koje su relevantne i koje se tiču ekonomskih i egzistencijalnih problema, a na

koje nemaju adekvatne odgovore.

Smatraju da treba razmotriti ozbiljno zahtjeve nacionalnih manjina koje su pokazale privrženost Crnoj Gori kao državi, “Naravno, svako ima pravo na inicijativu, i treba pričati i raspravljati o tome, to se može riješiti u skupštinskim odborima, u univerzitetskim krugovima itd. i s tim u vezi CGO poziva da se otvoreno i argumentovano razgovara o tome, ali bez nepotrebnog predimenzioniranja. Treba naći mjeru u onom što je uvažavanje najboljih dijelova crnogorske istorije i tradicije, i svih njenih građana i

građanki, nezavisno od toga kojoj nacionalnoj ili religijskoj grupaciji pripadaju”, kazao je Nikola Đonović iz CGO. On ističe da Crna Gora, po ustavnom uređenju, spada u korpus građanskih država, a da njeni simboli ne korespondiraju sa konceptom građanske države, jer svoje ishodište nalaze u istoriji vezanoj za period Crne Gore kao monarhije. Đonović tvrdi da je neodgovoran odnos političara prema ovim pitanjima u Crnoj Gori, a u suštini je izraz nedostatka njihovih kapaciteta da ponude razvojnu viziju Crne Gore i da doprinosu njenoj realizaciji. N.Đ.

Politika

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

5

PREMIJER ĐUKANOVIĆ PORUČIO IZ BRISELA

Spremni smo za NATO Č

Rasmusen i Đukanović

Miraš Dušević

lanstvo u NATO je strateški cilj Crne Gore. Zahvaljujući podršci koju ona ima od NATO partnera na putu evropskih i evroatlantskih integracija, naša zemlja je spremna da bude član Alijanse. To je tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO Andersom Fog Rasmusenom u Briselu rekao prvi čovjek Vlade Milo Đukanović. Generalni sekretar NATO poručio da je Crna Gora postigla veliki napredak u EU integracijama. Konstatovao je da je naša država važan partner Alijansi i aspirant za članstvo.

“Crna Gora predstavlja državu koja je u veoma kratkom roku, ne dužem od šest i po godina, prevalila veoma značajne i teške dionice na putu integracija u NATO i Evropsku uniju. Naša saradnja je zaista, rekao bih, za primjer. Crna Gora je u toj saradnji dala veoma kvalitetnu participaciju. Prije svega smo veoma odgovorno čuvali internu stabilnost. Takođe smo veoma odgovorno doprinosili obnovi regionalne stabilnosti kao preduslova za demokratizaciju i ekonomski razvoj zapadnog Balkana i napokon, kao što je to kazao generalni sekretar, veoma smo odgovorno prepoznali svoje obaveze na planu globalne stabilnosti učestvujući u ISAF misiji, i zajedno sa saveznicima doprinoseći sanaciji određenih kriznih žarišta na globalnoj sceni”, rekao je premijer Milo Đukanović u Briselu. Da je naša država postigla veliki napredak u evroatlantskim integracijama i da će NATO nastaviti da pruža snažnu podršku na tom putu, potvrdio je i generalni sekretar Alijanse Anders Fog Rasmusen. On je ocijenio da su reforme koje Crna Gora sprovodi veoma ambiciozne i ohrabrio našu zemlju da ih nasta-

vi, naročito kada je riječ o vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i reformi sektora odbrane. Crna Gora je važan partner za Alijansu i važan aspirant za članstvo, kazao je generalni sekretar NATO. “EU i NATO integracije Zapadnog Balkana su vizija koju dijelimo”, rekao je on i ocijenio da su crnogorske reforme ambiciozne i da je naša zemlja na pravom putu.

“Ohrabrujemo vas da tako nastavite, naročito u oblasti vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i sektoru odbrane. Pred vama je još posla. NATO ostaje otvoren za Crnu Goru, što brže budete sprovodili reforme, prije ćete postati članica Alijanse”, kazao je Rasmusen.

Premijer Đukanović je poručio da će Crna Gora nastojati da preduzme sve korake kako bi doprinijela stabilnosti kao preduslovu globalnog napretka i prosperiteta.

“Nova Vlada Crne Gore koju predvodim je u prethodnih stotinak dana, rekao bih, djelatno pokazala da ostaje privržena onom što su strateški prioriteti državne politike. Članstvo u NATO je jedan od tih strateških

prioriteta. Mogu slobodno reći najvažniji strateški prioritet, i zbog toga smo u prethodnom periodu jako radili na snaženju naših struktura koje treba da obezbijede koordinaciju svih aktivnosti nad procesom dostizanja našeg cilja - članstva u NATO. Kada će Crna Gora biti članica NATO, to zavisi naravno i od naše uspješnosti u nastavku reformi, ali zavisi takođe i od partnera. Vjerujemo da će NATO ostati dosljedan u svojoj politici otvorenih vrata i vrednovanja individualnog učinka, a ono što je naša obaveza jeste da ispunimo sve ono što su očekivanja od nas i da u bliskoj budućnosti NATO partnerima možemo da kažemo: ‘Mi smo spremni”.

Kriza i “Ne u NATO” razlog slabe podrške Nakon što je najnovije istraživanje CEDEM-a pokazalo da je povjerenje Crnogoraca u NATO i dalje u padu, razloge za takvu percepciju građana u ALFA centru vide u ekonomskoj krizi ali i prisustvu NATO u Avganistanu. Ipak, smatraju da i neki domaći faktori utiču na ovakve rezultate.

“Potpuno jednaku težinu ima intenziviranje aktivnosti bloka ‘Ne u NATO’ i smanjene, odnosno nekoordinisane aktivnosti druge strane koja zagovara članstvo Crne Gore u NATO. Tu je na prvom mjestu Vlada, Savjet za NATO, Koordinacioni tim za implementaciju komunikacione strategije i to je mehanizam koji treba da pokrene sve one koji rade u ovoj oblasti i dovede ih pod jedan kišobran u jednu mrežu i pokaže tu snagu”, kaže direktor ALFA centra Aleksandar Dedović.

6

Svijet

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

OBDUKCIJA

Boris Berezovski se objesio LONDON - Prema rezultatima obdukcije, ruski tajkun Boris Berezovski se vjerovatno obesio, a na njegovom tijelu nisu nađeni tragovi nasilja, saopštila je britanska policija. Policija je navela i da slijede toksikološka i histološka ispitivanja, a rezultati tih testova se mogu očekivati za nekoliko nedjelja, javio je Rojters. I pored zvaničnog izvještaja policije, postoje brojne spekulacije o tome kako je stradao ruski tajkun, poznat kao protivnik vladavine Vladimira Putina.

“Boris je zadavljen. Ili je to sam uradio, ili mu je neko pomogao.

Ipak, ne vjerujem u samoubistvo.

To nije bila obična smrt”, krekao je za londonski Gardijan Nikolaj Gluškov, nekadašnji zamjenik direktora ruske avio-kompanije “Aeroflot”, čovjek koji je svojevremeno i sam morao da bježi iz Rusije, nakon čega se slično Berezovskom skrasio u Velikoj Britaniji.

Tijelo ruskog tajkuna je pronađeno u subotu, u kupatilu njegove kuće koja se nalazi u jednom naselju u zapadnom dijelu Londona.

Mediji su od samog početka sumnjali da je izvršio samoubistvo, ali se u javnosti pojavila i informacija da je imao srčanih problema i da je nedavno došao sa liječenja u Izraelu. Britanska policija tvrdi da nikakvih dokaza o fizičkom nasilju nad Berezovskim, ili o prisustvu neke treće osobe na mjestu događaja za sada nema. U to je mogla da se uvjeri i oligarhova bivša supruga Galina Bešaro-

va kada je sa ljekarskom ekipom među prvima stigla u dom u kojem se odigrala drama. Ipak, zapazila je pored tijela preminulog jedan šal i to saznanje otvorilo je priču o mogućem ubistvu. Dodajmo da je upravo Bešarova pri razvodu uspjela da od Berezovskog izvuče od 260 do 360 miliona dolara. Njemu bliski ljudi su nagovještavali mogućnost da se ubio, jer je, nakon izgubljene parnice “teške” oko pet milijardi dolara protiv Romana Abramoviča, pao u duboku depresiju. Neki navode i da je nostalgija za Rusijom mogla da bude moguć uzrok njegove depresije i smrti. Postoje tek priče o tome da je oligarh bio spreman svega da se odrekne ukoliko bi ruska država odustala od optužbi povodom njegovog nekadašnjeg poslovanja.

SRBIJA I KOSOVO

Međusobno priznanje biće posljednji uslov PRIŠTINA - Predsjednik Parlamentarnog komiteta EP za spoljne poslove Elmar Brok izjavio da je međusobno priznanje Kosova i Srbije posljednji uslov za učlanjenje u EU. Njemački parlamentarac je za albansku TV “Njuz TV” rekao da obje zemlje, Kosovo i Srbija, treba da postepeno smanjuju napetosti u odnosima i da u kasnijim fazama priznaju jedna drugu.

Obrazlažući takav stav Brok je kazao da u EU ne mogu biti dvije zemlje članice koje se međusobno ne priznaju, jer je to, kako je naveo, “nemoguće sa zakonskog

i političkog aspekta”.

On se u razgovoru za albansku televiziju saglasio sa stavom njemačke poslanice u Evropskom parlamentu Doris Pak da Kosovo i Srbija treba istovremeno da se učlane u EU, kako se ne bi dogodilo, kao u slučaju Makedonije i Grčke, da Srbija upotrebom veta ometa učlanjenje Kosova u Uniju. Brok je kosovskim zvaničnicima poručio da se bore protiv visoke korupcije u zemlji što je, kako je rekao, prije svega posao kosovskih institucija, dok EU može samo da pruži pomoć i podršku tom procesu.

KOREJSKO POLUOSTRVO

Pjongjang ponovo prijeti PJONGJANG, VAŠINGTON Sjeverna Koreja stavila je od svoje oružane snage u stanje pripravnosti i zatražila od posebnih “strateških” jedinica da se pripreme za moguće udare na Sjedinjene Američke Države, ostrva Guam i na Havaje u Pacifiku, objavila je juče službena sjevernokorejska agencija KCNA. “Komanda korejske narodne vojske izjavljuje da sve topničke jedinice, među kojima i strateške raketne jedinice i jedinice dalekometne artiljerije, stavlja u stanje ‘borbene pripravnosti’”, piše KCNA, a prenio je AFP. Te snage moraju biti spremne za napad na “sve američke vojne baze na području Azije i Pacifika, pa tako i na sjevernoamerički kontinent, Havaje i Guam”, kao i na Južnu Koreju, dodaje komanda u saopštenju.

Pjongjang je ranije prijetio nuklearnim udarima po Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, iako se vjeruje da Sjever i pored uspješnog lansiranja rakete dugog dometa prošlog decembra, ne ras-

polaže raketama i tehnologijom kojom bi mogao da dosegne kontinentalni dio SAD sa svojim nuklearnim oružjem. Havaji i Guam bi takođe bile van dometa uspješno isprobanih raketa srednjeg dometa, koje su u stanju da pogode američke vojne baze u Južnoj Koreji i Japanu. Nova južnokorejska predsjednica Park Geun-Haje upozorila je juče Pjongjang da je odustajanje od njegovog nuklearnog i balističkog programa “jedini put želi li opstati” i pozvala ga “na promjene”, u času dok raste napetost na korejskom poluostrvu.

“Ako Sjever želi da opstane jedini put je da prestane s provokacijama i prijetnjama, da odustane od nuklearnog i balističkog oružja, kao i da postane odgovoran član međunarodne zajednice”, poručila je Park, koja je u februaru preuzela najvišu državnu dužnost. Kina je u međuvremenu pozvala sve strane na suzdržanost, prenio je Rojters, javljajući sa redovne dnevne konferencije za medije u kineskom ministarstvu spoljnih poslova.

● Pentagon je spreman za

svaku mogućnost Pentagon je osudio prijetnju Sjeverne Koreje da će usmjeriti projektile ka američkm vojnim bazama i saopštio da su SAD spremne da odgovore na “svaku mogućnost”.

“Zabrinuti smo zbog prijetnje iz Sjeverne Koreje”, rekao je novinarima portparol Pentagona Džordž Litl. “Oni moraju da prestanu da prijete miru na poluostrvu. To nikome ne pomaže i mi smo spremni da odgovorimo na svaku mogućnost”, ukazao je Litl, a prenio je Rojters.

Najnovija prijetnja Vrhovne komande sjevera uslijedila je dan nakon što su Južna Koreja i SAD potpisale novi vojni sporazum sa planom zajedničkog odgovora u slučaju manjih provokativnih vojnih akcija Sjeverne Koreje, prenijele su agencije. Dok postojeći sporazum predviđa američko angažovanje u slučaju izbijanja rata širih razmjera, novim protokolom se predviđa zajednički odgovor na ograničene provokacije kao što su izolovani incidenti prekograničnog bombardovanja.

VANREDNO STANJE

Naftne kompanije uništile džunglu Amazonije u Peruu

Brejvik nije otišao majci na sahranu OSLO - Norveškom masovnom ubici Andersu Beringu Brejviku koji služi 21-godišnju zatvorsku kaznu zbog ubistva 77 ljudi, nije dozvoljeno da prisustvuje majčinoj sahrani.

Brejvik je zatražio da mu se dozvoli da izađe iz zatvora kako bi prisustvovao pogrebu Venke Bering (66), koja je u petak umrla poslije duže bolesti, prenio je Rojters saopštenje uprave u zatvoru.

Ona je bila jedna od posljednjih osoba koje su ostale bliske s njim i na suđenju je odbila da svjedoči protiv sina, koga je psihijatrima opisala kao “ljubaznog i brižnog” mladića.

Brejvik, norveški ekstremni desničar i žestoki protivnik islama, koji je smatrao da vladajuća Radnička partija pomaže muslimanima da preuzmu zemlju, izveo je 22. jula 2011. godine bombaški napad na zgradu vlade u Oslu, u ko-

jem je poginulo osam ljudi. Potom je iz automatskog oružja otvorio na obližnjem ostrvu Utoji vatru na mlade u ljetnjem kampu i ubio 69 ljudi.

Brejvik (34) je priznao na suđenju odgovornost za ubistva i osuđen je na maksimalnu kaznu od 21 godine zatvora.

LIMA - Vlada Perua je proglasila vanredno stanje zbog zagađenosti dijela džungle Amazonije. Za to je okrivljen “Pluspetrol”, zbog višegodišnjeg traganja za naftom. Domorodačke zajednice u basenu rijeke Pastasa, blizu ekvadorske granice, već godinama se žale na zagađenje i kritikuju vlasti zbog toga što ne uspjevaju da riješe problem.

Vlasti, međutim, kažu da je jedan od razloga zbog kojih se do sada nisu bavile problemom zagađenja to što u Peruu ne postoje osnovni ekološki standardi.

Ministarstvo ekologije, koje je proglasilo vanredno stanje, saopštilo je da zagađenje obuhvata visok nivo olova, barijum i hroma, kao i naftnih jedinjenja. U toj oblasti pretežno žive pripadnici naro-

da Kećua i Asuar koji se uglavnom bave lovom i prikupljanjem plodova. Naftnim poljima već 12 godina upravlja “Pluspetrol”, koji je najveći proizvođač nafte i gasa u zemlji, i on će morati da očisti zagađenu oblast, izjavio je ministar ekologije Manuel Pulgar-Vidal.

Vlada je, takođe, jasno rekla da ni “Oksidental petroleum”, koji je upravljao poljima prije “Pluspetrola”, nije adekvatno rješavao problem zagađenja. Ta kompanije je tamo počela da buši naftu 1971, a “Pluspetrol” je preuzeo 2001. Vanredno stanje, koje će biti na snazi 90 dana, nalaže da se odmah preduzmu mjere za smanjenje rizika od zagađenja po lokalno stanovništvo. “Pluspetrolu” je u januaru određena kazna od 11 miliona do-

lara, prenio je AP. “Znamo da kompanija ‘Pluspetrol’ nije vodila računa o ekologiji. Ako je u nekom trenutku i preduzela neke mjere to nije urađeno na odgovarajući način, a to se odnosi i na one koji su bili na vlasti u periodu od 2003. do 2005”, kazao je Pulgar-Vidal.

On nije precizirao kolike su razmjere zagađenja niti je iznio procjenu koliko bi koštalo čisćenje. Ministar za životnu sredinu Manuel Pulgar-Vidal smatra da je “Pluspetrol” koji je argentinski, slabo očistio naftne mrlje u oblasti reke Pastasa (Pastaza), na granici Ekvadora. Vlada je 90-dnevno vanredno stanje objavila u ponedjeljak, nedjelju dana pošto je grupa poslanika posjetila zagađeni region.

Svijet

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

7

PROCJENE

Koliko će Kipar koštati Ruse?

Ideja Dmitrija Medvedeva da se u samoj Rusiji formira of šor zona kritikovana je kao nerealna ili kao potpuna finansijska besmislica

M

OSKVA - Nakon burnih i oštrih reagovanja na prvobitni plan za finansijsko spašavanje Kipra, zvaničnici u Moskvi su novi plan prihvatili relativno mirno. Osim premijera Rusije Dmitrija Medvedeva, koji je situaciju na Kipru okarakterisao kao “pljačku opljačkanog”, drugi zvaničnici izrazili su spremnost da obnove pregovore sa Kiprom, doduše za sada samo o već odobrenom kreditu.

Zvanična Moskva ponovo je spremna da razgovara sa zvaničnom Nikozijom o restrukturiranju kredita u visini od 2,5 milijardi dolara, koji je Rusija odobrila Kipru 2011. godine. Kiparski predlog bio je da se rok za otplatu sa 2016. godine pomjeri na 2021. godinu, a da se kamata snizi sa 4,5 odsto na 2 do 2,5 odsto godišnje.

Da Moskvi sada to odgovara govori izjava ministra finansija Antona Siluanova da bi time Rusija Kipru praktično otpisala 10 odsto duga što, kako kaže, “nije loša finansijska pomoć” Nikoziji. Istovremeno je zamjenik ruskog premijera Igor Šuvalov obnarodovao ne samo da bi bilo nepravedno da se na Rusku komercijalnu banku primjene mjere iz kriznog paketa, već i da je to jasno predočeno kiparskoj delegaciji prošle nedjelje tokom neuspjelih pregovora. Ruska komercijalna banka koja je ćerka ruske VTB banke, treća je po veličini na Kipru sa aktivom od 14 milijardi dolara. Predstavnici VTB banke bili su uključeni u dvodnevne pregovore sa Kiprom prošle nedelje kada su, usred pregovora, demantovali informacije iz ruskih medija da su zainteresova-

ni za aktive na Kipru.

Dok su ruski analitičari i zvaničnici burno reagovali na ideju da se svi depoziti u svim kiparskim bankama veći od 100.000 eura jednokratno oporezuju sa 9,9 odsto, ističući da bi time ruske kompanije i građani izgubili najmanje 1,9 milijardi dolara, a eurozona upala u još veću krizu, sada nakon novog rješenja gubici se procjenjuju kao minimalni i, čini se, da su reagovali pomirljivo.

Zamjenik premijera Igor Šuvalov rekao je novinarima da Ruska komercijalna banka neće stradati zbog krize i da će njeni gubici, ako ih bude, biti minimalni. Šuvalov je ocijenio da je banka zdrava i stabilna. A kao što se nije znalo koliko to tačno ruskog novca ima na Kipru, pa su se brojke kretale od 19 do više od 60 milijardi dolara uključujući investicije i kreditiranja, i sada se ne zna koliko će novo rješenje za Kipar da košta rusku ekonomiju. Ruski premijer Dmitrij Medvedev naložio je da se ispita situacija i da se sračuna kolika će biti šteta za rusku ekonomiju zbog kiparske krize.

Kompanije koje imaju depozite ili tekuće račune u Laiki banci i Banci

Kipra izgubiće mnogo više novaca nego da je primijenjen prvobitni porez na depozite od 9,9 odosto za uloge veće od 100.000 eura. Sve ruske kompanije čiji su računi blokrani već 10 dana, u najmanju ruku će pretrpjeti štetu u onoj mjeri u kojoj zbog blokade računa nisu bili u mogućnosti da servisiraju svoje ugovorene obaveze i redovne troškove. Šteta se, prema procjenama ovdašnjih analitičara i zvaničnika, za sada mjeri u desetinama miliona eura. Zvanično, međutim, nijedna ruska kompanija nije objavila da su joj sredstva blokirana na Kipru.

Ipak, prema riječima zamjenika premijera Šuvalova, Vlada Rusije

“dobijala je signale” od ruskih kompanija čija su sredstva blokirana na Kipru, iako nijedna od tih kompanija, za sada, nije molila Vladu da se umješa. Radi se, rekao je Šuvalov, o kompanijama koje imaju tekuće račune na ostrvu i koje su tamo prebacivale novac za potrebe planiranih kupoprodaja. Većina ruskih analitičara smatra da je Kipar završio svoj život kao poželjna of šor zona samom najavom jednokratnog oporezivanja svih depozita, i predviđa “bijeg kapitala” sa ostrva.

Dok se pojedini članovi Vlade, poput Šuvalova ili ministra finasija Antona Siluanova, javno nadaju da bi

kapital mogao da se prebaci u Rusiju, analitičari i biznismeni poput Igora Nikolajeva iz konsultantske firme FBK kažu da bi prije toga morala da se promjeni poreska politika u Rusiji. Ideja Medvedeva da se u samoj Rusiji formira of šor zona, na primjer na Kurilskim ostrvima ili na Sahalinu, uglavnom je kritikovana kao nerealna ili kao finansijska besmislica, ali je podstakla oligarha i jednog od predsjedničkih kandidata na posljednjim izborima Mihaila Prohorova da predloži da se na Kurilskim ostrvima, umjesto of šor zone, stvori, zajedno sa Japanom, slobodna ekonomska zona.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „KIPS“ D.O.O. Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

KIPAR

Studenti se bune banke zatvorene NIKOZIJA - Direktor Upravnog odbora Banke Kipra podnio je juče ostavku nakon što je postignut dogovor o finansijskom spašavanju te države, koji oštro pogađa najveću kiparsku banku, javili su mediji u toj zemlji. Kiparska državna novinska agencija je izvijestila da je Andreas Artemis podnio ostavku, a Odbor će se o njoj izjasniti kasnije u utorak. Prema uslovima programa pomoći banka Laiki biće ugašena, što će omogućiti štednju od 4,2 milijarde eura, a male štediše biće zaštićene. Banka Kipra će preživjeti, ali će njeni depoziti veći od 100.000 eura biti oporezovani. Najveći udarac pretrpjeće veliki investitori, budući da ta banka drži lavovski dio ruskih depozita.

Sve banke na Kipru biće zatvorene do četvrtka, kako kiparski bankarski sistem ne bi bio ugrožen. Tu odluku je donio ministar finansija, uprkos ranijim najavama kiparskih vlasti da će sve ban-

ke, osim najvećih banaka, Banke Kipra i Laiki, biti otvorene od utorka ujutro. Banke su zatvorene od 16. marta, nakon što političari nisu uspjeli da se dogovore o planu kojim bi se skupilo dovoljno novca da Kipar ispuni uslove međunarodnih kreditora. Blizu 1.500 kiparskih studenata protestovalo je juče ispred predsjedničke palate u Nikoziji. Studenti su nosili transparente sa porukom “Trojka napolje iz Kipra”, misleći na kreditore Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Na protestnom maršu do predsjedničke palate vidjele su se i poruke - “Oni koji su krali novac treba da idu u zatvor i da plate za to” i “Ruke dalje od Kipra”, prenio je AFP. Demonstrante, koji su se organizovali preko društvene mreže Fejsbuk, aplauzima i pozdravima ispratili su zaposleni u kiparskoj Vladi tokom njihovog prolaska pored Ministarstva rada.

Nepokretnosti koja su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 223 KO Sutvara, Opština Kotor, označene kao: • katastarska parclela br: 476, njiva 3 klase, površine 2073 m2, potes Solina Dubrava,u svojini hipotekarnog dužnika Zec Ljuba 1/1.

Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 207.300,00 eura.

Ukupan iznos preostalog duga glavnog dužnika po osnovu Ugovora o poslovnoj saradnji br: 16637 od 01.12.2010 godine, zaključenog sa glavnim dužnikom BON AMI D.O.O. Podgorica, na dan 07.02.2013godine, iznosi 142.076,88 €, plus kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 06.04.2013 godine, u prostorijama Restorana, Dobrotski Dvori, Dobrota, u Kotoru, sa početkom u 10:00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit se uplaćuje na žiro-račun „KIPS“ D.O.O. Podgorica br. 530-6995-77, sa svrhom uplate “za učešće na javnom nadmetanju“, prije početka postupka prodaje.

Prijave se podnose Advokatskoj kancelariji „Čvorović, Minić & Radunović“ Podgorica, ul. Moskovska bb, L 17, C3, najkasnije 3 dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati depozita i sledeće lične podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; - Pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, neće učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da sa „KIPS“ D.O.O. Podgorica“ zaključi Ugovor o kupoprodaji, u roku od 3 dana od dana javnog nadmetanja. Lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji ,u navedenom roku, ili, ne isplati kupoprodajnu cijenu u predvidjenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a povjerilac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere ugovora i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica koje sprovodi prodaju – Zorana Radunovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 069 472 557, Advokatska kancelarija „Čvorović, Minić & Radunović“, ul. Moskovska bb, L17, C3, Podgorica.

Ovlašćeno lice Radunović Zoran, advokat

Ekonomija

8

KAP

EPCG

Za dvije godine gubitak od oko 72 miliona eura Zgrada Elektroprivrede u Nikšiću

Udruženje Nacionalni biro osiguravača Crne Gore (NBOCG), u saradnji sa Centrom za motorna vozila EIB iz Banjaluke, izdao je novi katalog cijena motornih vozila za ovu godinu.

Iz Udruženja NBOCG su saopštili da je katalog urađen za potrebe branše osiguranja i svih organa koji se bave procjenom vrijednosti automobila.

“Katalog sadrži 60,5 hiljada tipova i modela motornih vozila i obiluje podacima o njihovim kao i cijenama svih djelova”, navodi se u saopštenju.

Izvršni direktor NBOCG Boris Šaban rekao je da je katalog odštampan kako bi se svim procjeniteljima u osiguravajućim kućama, kao i vještacima saobraćajne struke i državnim organima, kao što su Uprava carina i Poreska uprava, omogućio ažuriran i sadržajan pregled cijena automobila.

2011. godini.

“Za pozitivan rezultat na EBITDA nivou je uglavnom zaslužan četvrti kvartal 2012. godine. Konkretno, prekidanje snabdijevanja direktnog kupca KAP-a i visok nivo hidrologije doveo je do značajnog smanjenja uvoza”, navode iz EPCG. Na kraju 2012. godine ukupna potraživanja Elektroprivrede Crne Gore od KAP-a iznose 44 miliona eura, a od Montenegrobonusa (trgovinsko preduzeće u vlasništvu države Crne Gore) 8,8 miliona eura. Iz EPCG podsjećaju da se o uslovima i načinima plaćanja ovih potraživanja još pregovara, kao i da se rješenje očekuje uskoro.

Iz EPCG navode da su kapitalna izdvajanja u 2012. godini iznosila su 34,3 miliona eura, dok su u 2011. godini iznisila 11,8 miliona eura.

I.C.

Predstavnik Vlade u Bordu direktora Kobinata aluminijuma Nebojša Dožić smatra da usvajanje zaključaka na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet predstavlja dobru osnovu za rješavanje problema u fabrici.

On je Dnevnim novinama kazao da je pozitivno to što zaključci podrazumijevanju održavanje proizvodnje u KAP-u, dok je negativno to što se odlaže preuzimanje akcija od ruskog partnera.

“Problem je što se odlaže preuzimanje akcija od ruskog partnera, dok je pozitivno to što se uraditi revizija, nakon kojeg će se imati jasna slika o svim dugovanjima KAP-a”, kazao je Dožić.

I u sindikatu su zadovoljni jer su prošli zaključci koji podrazumijevanju održavanje proizvodnje i poručuju da se budućnost KAP-a mora što prije riješiti.

“Za sada ima dovoljno sirovina, ali to je sve na dnevnoj bazi, koliko da se održi proizvodnja. Preživjećemo do 10. aprila nekako. Nadam se da će tada Skupština naći konačno rješenje za KAP”, kazao je pred-

sjednik sindikata Kombinata aluminijuma Rade Krivokapić.

Odbor za ekonomiju, finansije i bužet usvojio je u ponedjeljak zaključke koje je predložila Socijalistička narodna partija. Oni podrazumijevaju nastavak poslovanja i kontinuitet proizvodnje u energetsko-matalurškom repro-lancu, bez obzira na način raskida saradnje sa CEAC-om. Takođe, zaključcima je zatraženo definisanje odgovarajućeg modela izmirenja duga KAPa prema EPCG, kao i uslova ugovora o snabdijevanju strujom Kombinata u narednom periodu. Skupština će na osnovu ovih zaključaka zatražiti od Državne revizoriske institucije da, u skladu sa zakonom, izvrši reviziju dugova KAP-a, kako bi se identifikovalo realno stanje zaduženosti fabrike, koja će podnjeti izvještaj Skupštini i Vladi do 31. maja.

U ponedjeljak nije prošao Vladin predlog zaključaka. Ruski vlasnik u KAP-u, Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC) kojom upravlja En plus grupa, ponudila je crnogorskoj vladi da odmah

Ukupan broj ADSL priključaka u februaru je iznosio 66.830, što je 16 manje nego u januaru, saopšteno je iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su naveli da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u februaru iznosio 3,45 hiljada, što je 230 više nego u januaru.

Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju prošlog mjeseca, 89,45 odsto se odnosi na građane.

Od ukupnog broja korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu, 93,06 odsto se odnosi na građane.

Ukupan broj dajal-ap korisnika u Crnoj Gori koji su tokom februara na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog telekoma je iznosio 279.

Prodati zapisi vrijedni šest miliona eura

43,5 miliona eura po prosječnoj stopi prinosa od 3,81 odsto.

Početkom marta prodati su i državni zapisi sa rokom dospijeća od 91 dan, vrijedni osam miliona eura, po prosječnoj stopi prinosa od 3,23 odsto. I.C.

PREZENTACIJA

Više od milijardu za izgradnju pruge Gradnja pruge od Pljevalja preko Ravne Rijeke i Berana do granica sa Kosovom koštala bi najmanje 1,2 milijarde eura, a zavisno od trase bila bi duga između 110 i 130 kilometara, saopšteno je na jučerašnjoj prezentaciji idejnog rješenja i prethodne studije opravdanosti te pruge.

Na početku prezentacije prisutnima se obratio predsjednik borda direktora Rudnika uglja Zoran Gospić koji je istako da bi Pljevlja i Rudnik uglja profitirali izgradnjom, te da bi pruga donijela ravnomjerniji regionalni razvoj, koji je posebno neophodan privredi i stanovništvu sjevera.

Dekan Građevinskog fakulteta Miloš Knežević prezentovao je deset mogućih varijanti trase pruge i objasnio je da je Željeznički koridor Pljevlja - granica Kosova podijeljen na dvije dionice, od Pljevalja do Ravne Rijeke, dužine između 59 i 68 kilometara, zavisno od trase, i od Ravne Rijeke do granice Kosova, dužine od 51 do 63 kilometra.

“Za obje dionice tokom petomjesečng istraživačkog rada predloženo je po pet mogućih trasa, a za izgradnju pruge od Pljevalja do Ravne Rijeke potrebno je od 193 do čak 340 miliona eura više nego za krak

Nebojša Dožić besplatno na nju prenese 29,3 odsto akcija koje ima u fabrici. Od 120 miliona eura koliko KAP duguje VT banci, EN plus grupi i CEAC-u, Rusi potražuju 40 miliona. Preostalih 80 miliona eura duga otpisuju, ukoliko KAP 40 miliona uplati odmah.

I.C.

Deveti tender za Onogošt

Miloš Knežević i Zoran Gospić

Manje priključaka

AUKCIJA

Na drugoj ovogodišnjoj aukciji prodati su svi ponuđeni državni zapisi sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijedni šest miliona eura. Zapisi su prodati po prosječnoj stopi prinosa od 3,29 odsto.

Ukupan iznos podnesenih ponuda bio je 8,55 miliona eura, od čega je prihvaćeno šest miliona, prenosi agencija Mina-biznis.

Rok dospijeća zapisa, koji će biti emitovani danas, iznosi 182 dana, odnosno 25. septembar.

Na prvoj ovogodišnjoj aukciji 25. februara prodati su svi ponuđeni državni zapisi sa rokom dospijeća od 182 dana, vrijedni

Odlaganje preuzimanja akcija od Rusa je negativno Dožić: Dobro je što će se uraditi revizija, nakon koje će se imati jasna slika o svim dugovanjima Kombinta aluminijuma Podgorica

Foto: Darko Jovanović

Elektroprivreda Crne Gore završila je prošlu godinu sa gubitkom od 5,8 miliona, 11 puta manjim u odnosu na 2011. godinu, kada je iznosio od 66,5 miliona eura, saopšteno iz EPCG nakon jučerašnje sjednice Odbora, kojim je predsjedavao Srđan Kovačević. Odbor se upoznao sa finansijskim izvještajem kompanije zaključno sa 31. decembrom 2012. godine.

“Prihod Elektroprivrede Crne Gore u 2012. godine koji iznosi 263,3 miliona eura je uvećan za jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu, uprkos smanjenom snabdijevanju KAP-a tokom posljednjih mjeseci”, saopšteno je iz EPCG. Dobit prije kamata, oporezivanja, umanjenja vrijednosti i amortizacija (EBITDA) iznosi 17,5 miliona eura, u porđenju sa gubitkom od 3,2 miliona eura u

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

pruge od Ravne Rijeke do granice Kosova”, rekao je Knežević.

Ipak, prema njegovim riječima, za bilo koju trasu pruge moraće se izgraditi najmanje 19,1 kilometara tunela i šest kilometara mostova.

“Pruga bi bila jednog kolosijeka, sa dominantno teretnim saobraćajem i brzinom vozova u mješevitom saobraćaju do 100 kilometara na čas. Za potrebe pljevaljske privrede, čiji su objekti udaljeni od početne tačke pruge, gradili bi se industrijski kolosijeci. Na sadašnjem nivou projekta procjenjujemo da bi zavisno od trase izgradnja dionice od Pljevalja do Ravne Rijeke koštala između 728 i 790 miliona eura”, istakao je Knežević.

Dionica do granice Kosova imala bi između 11 i 15 kilometara tunela i oko četiri kilometra mostova, a koštala bi između 450 i 535 miliona eura.

Organizator prezentacije bio je Rudnik uglja Pljevlja, a prisustvovali su između ostalih predsjednici opština Pljevlja Miloje Pupović i Berane Vuka Golubović, te predsjednik odbora direktora Željezničkog prevoza Dragan Šimrak, predsjednik Borda direktora željezničkog preduzeća Montekargo Budimir Šaranović i drugi.

D.K.

Stečajna uprava Hotelskoturističkog preduzeća Onogošt raspisala je juče novi, deveti oglas za prodaju hotela u Nikšiću, Risnu i Sutomoru, kao i kafane Šavnik, po ukupnoj početnoj cijeni 13,8 miliona eura, 1,09 miliona nižoj nego na prethodnom javnom nadmetanju.

Za učešće u javnom nadmetanju zainteresovani mogu da se prijave do 16. aprila, uz obavezno dostavljanje dokaza o uplaćenom depozitu od deset odsto.

Javno nadmetanje biće održano 19. aprila u 13 sati u prostorijama podgoričkog Privrednog suda. Licitacioni skok iznosi deset hiljada eura.

Društveno odgovorno poslovanje Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) predstaviće danas konferenciju povodom predstavljanja dvogodišnjeg EU projekta “Društveno odgovorno poslovanje za sve”.

Konferenciju će otvoriti predsjednik UPCG Predrag Mitrović, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, šef Operativnog sektora u Delegaciji EU u Crnoj Gori Andre Lys i stalni koordinator sistema Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Rastislav Vrbensky.

Kako je saopšteno, tokom konferencije biće predstavljene planirane aktivnosti projekta, a učesnici će biti u prilici da se osvrnu na principe društveno-odgovornog poslovanja i njihovu implementaciju u privatnom i javnom sektoru. Vrijednost projekta je procjenjena na 908.507,32 eura, a finansira ga Evropska unija.

Ekonomija

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

9

Gvozdenović

Poželio što brži oporavak Kipru Gvozdenović i Krousti

Privrednicima su olakšice stimulans; Sa sjednice Odbora u PKCG Foto: Vedran Ilić

PRIVREDNICI

Traže duži rok za plaćanje poreza Odbor malih i srednjih preduzeća PKCG zatražiće od nadležnih da porez plaćaju tek nakon realizovane naplate svojih usluga Ivana Boljević

L

ogika po kojoj domaći privrednici imaju pune ruke posla, a male ili nikakve materijalne koristi od toga, iako čudna, prilično je jasna. Plaćanje poreza za prodate proizvode i izvršene usluge koje nijesu naplatili samo je jedan od problema koji ih tišti. Osim toga neefikasnost pravnog sistema i dugotrajni sporovi još više otežavaju ionako preteške privredne uslove. Stoga su odlučili da pred državne organe izađu sa konkretnim predlozima koji bi im olakšali obaveze.

Odbor za mala i srednja preduzeća Privredne komore Crne Gore uputiće zahtjev nadležnim državnim organima da razmotre mogućnost izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost po kojem bi se preduzetnicima omogućilo da isti plaćaju nakon što naplate svoje usluge ili proizvode. Privrednicima u Crnoj Gori najveća biznis barijera je slaba naplata, a instrumente kojima bi se ona poboljšala, nemaju.

“Podnijećemo inicijativu očekujući da nam država na taj način pomogne i podspješi biznis. Svakodnevno slušamo različite preporuke ekonomskih eksperata iz naše zemlje, ali ovo je prava prilika da riješimo naše probleme”, kazao je Vesko Popović, vlasnik kompanije Seagar na sjednici Odbora Udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika PKCG. Privrednici napominju da bi im

bilo lako da izmiruju sve svoje obaveze kada bi mogli i sve što urade

99 % ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori čine mala i srednja preduzeća (MSP). Iako sprovođenje politike MSP napreduje i dalje postoji prostor za poboljšanja, posebno na polju podsticanja konkurentnosti i izvoza MSP, pokazuju istraživanja Privredne komore Crne Gore.

da naplate. Drugi glavni problem je i što sudski sporovi traju beskonačno i nikome se ne isplati da svoja potraživanja traži putem pravnog sistema.

“Ako preduzeće ode u stečaj, mi ne možemo da se naplatimo, a porez treba svakako da platimo. Uz ovo imamo i redovne troškove, kamatne stope...U ovakvim uslovima krize mi prosto ne možemo da radimo. Ovu komoru čine privrednici koji pozitivno posluju, ali nama nije isplativo da radimo i ulažemo kada moramo da izvršavamo obaveze, za koje nijesmo ostvarili prihode”, kazao je Blečić Vasilije, vlasnik preduzeća VIB-BAS iz Nikšića.

Mala i srednja preduzeća, kako navode u PKCG, djeluju kao razvojna poluga konkurentnosti crnogorske ekonomije, i značajno doprinose kreiranju radnih mjesta, povećanju bruto domaćeg proizvoda (BDP), supstituciji uvoza, jačanju izvoza, poboljšanju međunarodnog biznisa i bolje izbalansiranom regionalnom razvoju.

Sektor malih i srednjih preduzeća doprinosi procesu dinamičke tranzicije, što je uslov da Crna Gora postane članica Evropske unije.

Broj poslovnih subjekata u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2012. godine iznosio je 22.351. Najveći broj je u Podgorici 7.087 odnosno 31,7 odsto, zatim slijedi Budva 11,2 odsto i Bar 10,2 odsto. Po klasi veličine, malih preduzeća je 22.058, srednjih 255, a velikih 38.

Cetinje magnet za nova ulaganja Gradonačenik Cetinja Aleksandar Bogdanović predstavio je juče pogodnosti koje je ta lokana samouprava pripremila kako bi privukla nove investitore. Neki od njih su oslobađanje od plaćanja od poreza na dobit za prvih osam godina poslovanja, poreza na dohodak fizičkih lica, kao i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje koje padaju na teret poslodavca do kraja sljedeće godine. Nakon čega je Popović najavio da će, ako uspije 50 odsto inicijativa cetinjske lokalne uprave, firmu preseliti

iz Podgorice na Cetinje.Bogdanović je dodao da će preduzetnici biti oslobođeni i plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta kao i plaćanja poreza na nepokretnost za prve tri godine poslovanja.

Trenutno najprivlačnija biznis zona Marina Abramović Komjuniti centar Obod Cetinje (MACCOC) nalazi se na prostoru nekadašnjeg gornjeg kompleksa fabrike Obod.

“Biznis zona se prostire na 133.000 metara kvadratnih, sa odličnom ko-

munalnom infrastrukturom i preko 50.000 hala dostupnih investitorima za razvoj svog biznisa”, kazao je Bogdanović.

Zainteresovanih investitora za projekat MACCOC-a, kako je naveo Bogdanović, ima više.

“Stimulansima koji se nude preduzetnicima Cetinje ne gubi, ali ni ne dobija dodatne prihode jer se njih odriču u korist privrednika i preduzetnika koji će dolaziti u Cetinje,” kazao je Bogdanović.

Kipar spada u zemlje koje su pokazale da mogu da postignu brz oporavak u kratkom vremenu i sigurno će se trenutni problemi riješiti zahvaljujući kvalitetnim ljudskim resursima, ocijenio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović tokom sastanka sa ambasadorkom te zemlje Nafsikom Krousti. Kako je sapšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, ministar Gvozdenović je poželio brz oporavak Kipru, koji je, kako je kazao, značajan za cijelu međunarodnu zajednicu.

“Ministar je ocijenio da Crna Gora ima ogroman potencijal, posebno u oblasti razvoja turizma na sjeveru zemlje i poručio da očekuje znatno povećanje broja turista u narednih deset godina”, saopšteno je

iz Ministarstva turizma.

I ambasadorka Krousti je ocijenila da Crna Gora ima mnogo potencijala za razvoj na svim poljima i da budućnost Crne Gore leži u Evropskoj uniji. Naglasila je spremnost Kipra da nastavi sa daljom podrškom i u procesu pregovaranja sa EU, te ocijenila da je za zemlje u procesu integracija ovakav vid podrške veoma dragocjen.

Prema riječima Krousti, Kipar tradicionalno predstavlja jednu od najznačajnijih mediteranskih turističkih destinacija, prepoznatljivu po visokoobrazovanom ljudskom kadru i rudnom bogatstvu, te najavila da će definisati jasne predloge za saradnju, posebno u oblasti turizma u cilju povećanja posjeta građana obje zemlje. I.C.

VINOGRADARI

Nijesu obezbijedili sadnice Nacionalno udruženje vinara i vinogradara Crne Gore nije obezbijedilo sadnice za ovu godinu, jer nije postignut dogovor sa Ministarstvom poljoprivrede i AD Plantaže.

“Obavještavamo svoje članove i ostale vinogradare zainteresovane za nabavku sadnog materijala, da pored svih napora našeg i lokalnih udruženja, nijesmo uspjeli postići dogovor sa Ministarstvom i Plantažama o isporuci regresira-

nog sadnog materijala”, navodi se u saopštenju Nacionalnog udruženja vinara i vinogradara.

Oni su podsjetili da nije postignut dogovor, koji je bio praksa u prethodnih šest godina, za 70.000 kalemova.

“S obzirom da nijesmo u mogućnosti da obezbjedimo sadni materijal za ovu godinu, upućujemo javno izvinjenje svim zainteresovanim vinogradarima u Crnoj Gori”, ističe se u saopštenju.

10 Društvo Strasti se ne smiruju

INSTITUT

Šrafcigeri u đačkim torbama

Manje oboljelih Tokom prošle nedjelje u Crnoj Gori se bilježi dalji pad broja registrovanih slučajeva obolijevanja od bolesti sličnih gripu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ). “Registrovano je ukupno 135 oboljelih lica, što je za oko 24 odsto manje nego u prethodnoj sedmici.

Najveći broj oboljelih i u ovoj sedmici registrovan je u dobnoj grupi od 25 do 64 godine starosti. Geografska distribucija pokazuje da je najveći broj oboljelih registrovan u centralnom regionu. Broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence od 24. decembra 2012. godine do prošle sedmice iznosio

je 199”, ističe se u saopštenju IJZ. Do sada je registrovan jedan slučaj obolijevanja od gripa sa smrtnim ishodom. U IJZ ističu da, iako se već nekoliko sedmica zaredom bilježi pad obolijevanja od gripa, neophodna je vakcinacija, koja se može obaviti u bilo koje vrijeme u toku trajanja sezone gripa. B.B.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Sporne tjestenine nema u Crnoj Gori Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja izdalo je juče nalog za povlačenje iz prometa tjestenine tri proizvođača kod kojih je utvrđena prisutnost neautorizovane genetski modifikovane riže, a iz crnogorskih supermarketa potvrđeno je da u svojim sistemima nemaju sporne artikle.

“Prisustvo neautorizovane genetski modifikovane riže utvrđeno je u proizvodima inostranih proizvođača Maressi GmbH iz Beča, Riso Scotti iz Italije i FOODTRAX iz Holandije. Sporna serija proizvođača Maressi GmbH je tjestenina od riže, od 250 grama, sa rokom trajanja do 15.08.2014. godine. Sporna serija proizvođača Riso Scotti je tjestenina od rižinog brašna, 250 grama, sa rokom trajanja do 09.2014, a od proizvođača FOODTRAX serija rižinih rezanaca, 250 grama, sa rokom do 26.03.2015.

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

godine”, navodi se u saopštenju.

Uvoznici i distributeri te vrste proizvoda, kako je saopšteno, odmah su obaviješteni da treba da povuku sporne prozivode sa tržišta u cilju preventivnog djelovanja i zaštite zdravlja potrošača.

“Kontaktirani su supermarketi Voli, Mercator, Maxi, Albona i HDL i svi, osim Albone, potvrdili su da u svojim sistemima nemaju sporne artikle”, kaže se u saopštenju i dodaje da će Ministarstvo pratiti razvoj situacije i o novim dešavanjima redovno obavještavati javnost. Povodom natpisa u pojedinim zemljama EU, koji se odnose na povlačenje Alnatura EKO kašice “Bundeva-krompir-komorač” 190 grama, sa rokom trajanja do 17.10.2014. godine, iz Ministarstva obavještavaju javnost da tog artikla nema u Crnoj Gori.

J.V.Đ.

Nakon jučerašnje tuče gimnazijalaca u Tuzima policija je tokom pretresa učenika pronašla oko desetak šrafcigera i nekoliko boksova. Naime, nakon što su pripadnici policije, koji su tokom čitavog dana motrili dešavanja oko škole, zapazili grupice mladića kako idu na pijacu, u dvorištu škole izvršen je pretres, dok su ostali učenici pretreseni u školi.

Takođe, u školi “25. maj” juče je održan i sastanak kojem je prisutvovala uprava, zatim profesori, te većina roditelja i učenika. Roditelji su tražili podatke o broju privođene i saslušavane djece, te o tome koliko je među njima bilo maloljetnika, a koliko punoljetnih učenika, kao i podatke o učenicima koji su organizovali tuču.

Iako se posljednjih dana govori o vjerskoj netrpeljivosti, poslanik Pozitivne Dritan Abazović je kazao da određenim političkim krugovima odgovara postojanje podjela.

On smatra da dešavanja u Dinoši ne služe na čast nijednoj strani i da nijesu u skladu sa tradicijom građana Malesije da konflikte rješavaju dijalogom, dodajući da bi bilo dobro i korisno da se pozovu na mir u toleranciju.

“Naši bi preci bili jako nezadovoljni načinom na koji sad pokušavamo da rješavamo probleme i tamo gdje postoje racionalni ljudi ne postoji nijedna prepreka da se svi mogući problemi, kakvi god bili, rješavaju na civilizovan način, korektno, dijalogom i uz toleranciju”, poručio je on, pozivajući svoje sunarodnike na toleranciju i mirno rješavanje “komunalnog

problema” u Dinoši.

Abazović je pozvao Nacionalni savjet Albanaca da što prije reaguje i pozove sve vjerske lidere, sve strane i one koji su zainteresovani i mogu da pomognu u rješavanju problema, da se aktivno uključe.

Milena Rebronja, koordinatorka programa Centra za građansko obrazovanje, kazala je u izjavi za portal Analitika da nadležni nijesu preduzeli potrebne mjere da se sukobi u Tuzima i Dinoši riješe, te da ti događaju uvijek imaju veze sa politikom, jer spadaju u korpus identitetskih pitanja.

“Ukoliko imamo situaciju u kojoj jedna grupa građana ne dozvoljava drugoj da u skladu sa vjerskim običajima i načelima vrši pogreb članova svoje porodice, onda to jeste kršenje ljudskih prava. S druge strane, u ovom slučaju ne postoji direktno kršenje ljudskih prava od strane držav-

nih organa, ali postoji indirektno u smislu da nijesu obezbijeđeni uslovi da svi građani uživaju Ustavom garantovana prava i slobode”, kazala je Rebronja.

Prema njenim riječima, imajući u vidu da je ovaj događaj poznat od ranije, izostala je potrebna reakcija kako bi se ovaj nemili događaj spriječio.

Sa njom je saglasan i predsjednik NVO Građanska alijansa Boris Raonić, koji je kazao da osim ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, nadležni nijesu uradili ništa da se situacija riješi.

Prošle sedmice došlo je do incidenta u Dinoši, kada Dinošani – muslimani nijesu htjeli da dozvole održavanje saučešća u kapeli, a njihove komšije – katolici su željeli da baš tu odaju počast pokojnici. Nakon toga došlo je do tuče i među gimnazijalcima u kojoj su tri učenika lakše povrijeđena.

B.B.

Problem koji prevazilazi nadležnosti Ministarstva Ministarstvo prosvjete oglasilo se juče saopštenje u kojem najoštrije osuđuje svaki vid nasilja, a posebno ono koje se dešava među učenicima.

“Mi sistematično, ozbiljno i odgovorno pristupamo rješavanju problema nasilja u školama. Međutim, smatramo da ovaj problem prevazilazi nadležnosti Ministarstva i da u njegovo

rješavanje treba da se uključe svi relevantni društveni faktori kako bi se problem nasilja, sa kojim se suočavaju i razvijene države i savremeni svijet, temeljno i u perspektivi potpuno riješio”, navodi se u saopštenju ministarstva na čijem je čelu Slavoljub Stijepović.

“Naglašavajući da je bezbjednost

naše djece primarni zadatak cijelog društva počev od nas koji radimo na njihovom obrazovanju i vaspitanju, posebno akcentujemo da nam je za rješavanje problema nasilja neophodna aktivna participacija porodice”, zaključuju u saopštenju.

Uprava škole ni juče nije htjela da komentariše incident u gimnaziji.

EU INTEGRACIJE

Konkurs za najbolji tekst Konkurs za najbolji novinarski tekst o evropskim integracijama u Crnoj Gori otvoren je za novinare dnevnih, nedjeljnih, periodičnih štampanih medija, kao i agencija i veb-portala koji su registrovani u Crnoj Gori. Radovi prispjeli na konkurs moraju biti objavljeni u periodu od 29. juna 2012. do 1. aprila ove godine.

“Autori mogu konkurisati sa najviše tri teksta, bilo da se prijavljuju sami ili su ih predložile matične redakcije, novinarska udruženja ili žiri. Rok za podnošenje tekstova je 15. april 2013. do 17 sati”, saopšteno je iz Centra za gra-

đansko obrazovanje (CGO).

Za prijavu na konkurs potrebno je u elektronskoj formi dostaviti kopiju objavljenog teksta, uz jasnu naznaku kad je isti i gdje objavljen, ime i prezime autora, kontakt telefon i elektronsku adresu i saglasnost autora da se rad prijavljuje za konkurs, ukoliko to ne čini lično.

Prijave se šalju na adresu ana@cgo-cce.org. Kako navode u CGO-u, nepotpune prijave neće biti razmatrane.

Pobjednici će biti proglašeni na manifestaciji koju će CGO organizovati povodom proslave Dana Evrope, 9. maja, u Podgorici.

B.B.

životna sredina

Potreban novac za sanaciju Poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, zahtijeva značajan novac za izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, kao i za sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, ocijenjeno je u Briselu, na bilateralnom skriningu za to poglavlje. Na sastanku je zaključeno da će Crna Gora u ograničenom vremenskom periodu morati da se prilagodi zahtjevnim EU propisima koje su države članice razvijale decenijama.

“Posebno je skrenuta pažnja na

finansijske izazove koji prate implementaciju EU pravne tekovine, kao i na činjenicu da se propisi iz ovog poglavlja često mijenjaju i na nivou EU”, navodi se u saopštenju Ministarstva turizma i održivog razvoja. Šef radne grupe za poglavlje 27, Ivana Vojinović ukazala je da Crna Gora razumije složenost tog poglavlja i da iskustvo svih novih zemalja članica Evropske unije jasno potvrđuje da je ispunjavanje zahtjeva u oblasti životne sredine jedan od ključnih kriterijuma za član-

stvo u EU. “Pored činjenice da čini oko trećinu EU akija i zahtijeva snažne administrativne kapacitete i efikasnu implementaciju, ovo poglavlje iziskuje i značajna finansijska sredstva za izgradnju nove i održavanje ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih standarda i mehanizama prevencije ugrožavanja životne sredine”, navodi se u saopštenju.

B.B.

UNIJA POSLODAVACA

volonteri

Crna Gora mora uvesti sistem upravljanja otpadom

Agencija za zaštitu životne sredine, podstaknuta idejom Društva za zaštitu životinja, formiraće danas volontersko - interventnu grupu za pomoć u slučaju prirodnih nepogoda.

“Pomoć će se odnositi na prioritetno ugrožena prirodna dobra, kao što su spašavanje napuštenih konja u NP “Skadarsko jezero” i dostava sijena, što bi bio povod za prvu i hitnu reakciju”, kaže se u saopštenju i dodaje će volonteri biti povezani sa Centrom za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.

Sve zemlje koje žele da postanu članice Evropske unije moraju biti u stanju da uvedu sistem upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom. To je zaključeno juče na okruglom stolu na temu “Zakon o upravljanju otpadom – uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom, obaveze i odgovornosti proizvođača i uvoznika ambalaže”, a koji je organizovala Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG).

Na okruglom stolu su predstavljena važeća zakonska rješenja iz oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori, iskustva zemalja Evropske unije i predloženi modeli kojim industrija može dati puni do-

Pomagaće ugroženima Grupa, koju će predstavljati zaposleni u Agenciji, radiće isključivo na volonterskoj osnovi, a u okviru Agencije, kako je najavljeno, napraviće se lista volontera sa kontaktima, te googlemail grupa: volonteri-EPA@googlegroups.com.

“Grupa će reagovati po pozivu Nacionalnih parkova Crne Gore, Centra za vanredne situacije ili na osnovu internog dogovora u Agenciji, a uz saglasnost sa direktorom institucije”, kaže se u saopštenju.

J.V.Đ.

prinos uspostavljanju održivog sistema upravljanja ambalažnim otpadom.

“Uspostavljanje kvalitetnog sistema upravljanja otpadom doprinosi stvaranju efikasnije ekonomije na dugi rok. Zato je potrebno kreirati takav sistem koji će omogućiti da se, uz što niže troškove, prikupi što veća količina otpada. Oni koji otpad posmatraju kao resurs i kao takvom mu pristupaju prepoznaće mogućnosti za biznis iz ugla sakupljačkog sektora i reciklažne industrije, dok građani svoju priliku treba da vide u zapošljavanju, odnosno novim radnim mjestima koja će, u narednom periodu, za te potrebe biti otvorena”, rekla je generalna sekretarka UPCG Suzana Radulović.

B.B.

Društvo 11

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

izvještaj

Nedovoljno kažnjavamo zlostavljanje Ilustracija

Baković: Neriješeni slučajevi opominju Crna Gora od 2005. godine bilježi trend smanjenja mučenja, zlostavljanja i nečovječnog postupanja, što je, kako smatra crnogorski ombudsman Šućko Baković, dobro i ohrabrujuće. Slučajevi koji nijesu procesuirani kao što je nestanak dvoje djece iz ustanove Komanski most 2000. i 2002. godine i paljenje neformalnog romskog naselja u Danilovgradu iz 1995. godine opominju i ne smiju se zaboraviti.

“Državni organi su trebali da preduzmu mjere da rasvijetle te slučajeve i počinioce privedu pravdi. Ni danas se pouzdano ne zna da li su ta djeca nestala, šta je sa njima, jesu li živa ili nijesu. Neoprostivo je da nema podataka o tome i nema opravdanja ni za jednu instituciju. Da smo bili više angažovani i radili u skladu sa obavezama koje imamo, sigurno bismo imali više detalja”, ocijenio je Baković.

Propisane sankcije su ispod međunarodnih standarda, uglavnom uslovne, a najviša kazna je pet mjeseci zatvora Jelena Vađon - Đurišić

N

adležni državni organi svojim postupanjem promovišu nekažnjivost u slučajevima mučenja i zlostavljanja, umjesto da potenciraju nulti prag tolerancije za ta djela, zaključak je izvještaja “Procesuiranje mučenja i zlostavljanja u Crnoj Gori”. Iako posljednjih godina Crna Gora bilježi trend smanjenja tih krivičnih djela, neprocesuirani slučajevi opominju.

Cilj izvještaja koji je u okviru dvogodišnjeg projekta “Monitoring poštovanja ljudskih prava u institicijama zatvorenog tipa u Crnoj Gori” uradila Akcija za ljudska prava (HRA), u saradnji sa Centrom za antidiskriminaciju Ekvista, Centrom za građansko obrazovanje i Sigurnom ženskom kućom, jeste analiza postupanja nadležnih državnih organa u svijetlu međunarodnih standarda i preporuka UN Komiteta protiv mučenja i Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT).

“Zaključak našeg izvještaja nije ništa bolji od CPT-ovog iz 2008. godine,

a to je da postupanje državnih nadležnih organa, u više od 50 analiziranih slučajeva, promoviše nekažnjivost za mučenje i zlostavljanje, a ne nulti prag tolerancije, koji predstavlja neophodni međunarodni standard”, istakla je direktorka HRA Tea Gorjanc-Prelević. Ona je podsjetila da je zabrana mučenja i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja apsolutno ljudsko pravo, jedno od onih od kojih nema odstupanja i izuzetaka u njihovoj primjeni, pod bilo kojim okolnostima, uključujući i ratne.

“Država je dužna ne samo da pro-

piše zabranu i predvidi garancije protiv mučenja i zlostavljanja, nego da vrlo strogo i ozbiljno istraži sve navode o takvim slučajevima, naročito kada se oni tiču državnih službenika, a to su, u prvom redu, službenici policije i obezbjeđenja u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija”, kazala je Gorjanc-Prelević. Propisane kazne za mučenje i zlostavljanje u Crnoj Gori su ispod svih međunarodnih standarda, a njihovo procesuiranje je, kako je ocijenjeno, nedjelotvorno i neefikasno, kazne su uglavnom uslovne, dok Tužilaštvo sprovodi duge i često nedjelotvorne postupke.

“U 75 slučajeva krivični postupak je pokenut u 80 odsto slučajeva. Preko trećine ih je oslobođeno odgovornosti, dok u dijelu osuda čak 76 odsto su uslovne osude, dok ostatak čine zatvorske kazne, koje su vrlo često ispod zakonskog minimuma”, kazao je advokat Luka Stijepović i pojasnio da je najviša pravosnažna kazna izrečena službenom licu kod nas

MIODRAG ILIČKOVIĆ

Posao suda da balansira Sudija Ustavnog suda kazao da je tanka granica između slobode izražavanja i ugrožavanja privatnosti, pa su sudovi na muci Prava na privatnost i slobodu izražavanja se miješaju i sudovi imaju problem da utvrde tu granicu, rekao je sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković.

On je, na konferenciji o srazmjernosti u ostvarivanju slobode izražavanja i zaštite prava privatnosti (časti i ugleda), rekao da je teško precizno definisati pravo na privatnost, jer spada u grupu prava koja su teže razumljiva. “Često se granice između prava na privatnost i prava na slobodu izražavanja miješaju i sudovi su na muci da utvrde tu granicu u konkretnom slučaju”, kazao je Iličković.

Prema njegovim riječima, Evropska konvencija kojom su zaštićena ta prava je “živi instrument” i mo-

ra se tumačiti u svijetlu uslova koji u datom trenutku postoje.

“Glavni posao suda je da nađe balans između prava na slobodu izražavanja i prava na privatnost”, kazao je Iličković.

Zamjenica predsjednika Vrhovnog suda Stanka Vučinić podsjetila je da je taj sud zauzeo pravni stav da visina dosuđene naknade štete povrede prava časti i ugleda mora biti u skladu sa praksom Evropskog suda.

“Ta visina mora biti takva da ne djeluje obeshrabrujuće na novinare i medije”, kazala je ona.

Prema riječima Vučinića, onaj koji je pristao da obavlja javnu funkciju mora trpjeti viši stepen kritike javnosti.

Zamjenik šefa misije britanske ambasada Lindon Radnedž kazao je da mediji moraju imati slobodu u izvještavanju, ali da to treba da rade odgovorno.

Saradnica na projektu Đurđica Ćupić kazala je da je cilj projekta traženje srazmjernosti u pravima na privanost i slobode izražavanja, dodajući da njime treba da se osnaži svijest o uključenju studenata u projekte slične vrste.

“Mediji su od vitalnog značaja za razvoj demokratskog društva i imaju ključnu ulogu u procesu evropskih integracija naše države”, navela je Ćupić, dodajući da Crna Gora treba da stvori uslove u kojima mediji mogu slobodno da djeluju.

B.B.

pet mjeseci zatvora. Što se tiče postupanja Državnog tužilaštva, kako je kazao, u čak tri slučaja od 15, kao što je zlostavljanje pritvorenika u akciji “Orlov let” 2008. godine, štićenika u Komanskom mostu i zlostavljanje navijača na košarkaškoj utakmici Budućnost - Partizan, Tužilaštvo nije preduzelo nijednu istražnu radnju. Prilikom optuženja tužilaštvo skoro uvijek stavlja na teret lakše krivično djelo, a istrage i suđenja potom traju predugo, pa često dolazi i do zastarjelosti postupka.

“Od kada je Državno tužilaštvo preuzelo istrage, one najduže traju do dva mjeseca, u nekoliko slučajeva je moglo biti to prekoračeno do tri mjeseca. Prema podacima Vrhovnog državnog tužilaštva, krivični postupak je završen protiv 64 osobe, od čega je osuđujuća presuda donijeta protiv 42, kazna zatvora je izrečena protiv 13 osoba, a uslovna osuda protiv 29, dok je optužbe oslobođeno 19 osoba, a optužba je odbijena protiv tri”, kazao je zamjenik Vrhovnog dr-

žavnog tužioca Veselin Vučković.

Predstavnik Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Andre Lis poručio je da “iznuđivanje iskaza nikad ne može da se opravda, te da je to pojava koja mora biti sankcionisana”.

“To važi i za zlostavljanje zatvorenika. Navodi o takvim slučajevima moraju biti predmet temeljne istrage i efikasnog procesuiranja koje bi vodilo do adekvatnog kažnjavanja počinilaca”, naglasio je on.

Iako je Crna Gora napravila pozitivne korake ratifikovanjem relevantnih konvencija UN i EU protiv mučenja i ostalih oblika zlostavljanja, činjenica je, kako je kazao, da je najslabiji element jaz između prava, koja su zaštićena međunarodnim instrumentima i domaćim zakonodavstvom, i prakse u njihovoj primjeni.

“Od presudne je važnosti da prava koja su garantovana na papiru budu efikasno sprovođena u praksi. U tom cilju, od Crne Gore se očekuje da primijeni sve preporuke koje je dobila od CPT-a”, poručio je on

FOTO:D.JOVANOVIĆ

Sa okruglog stola

12 Hronika

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

TRAGEDIjA

Zemlja zatrpala radnike sa Kosova Dva građevinca poginula, tri lakše povrijeđena, istraga u toku

Marija Palibrk, foto: Vedran Ilić

K

osovari Ekrem Bitići (57) i Rušit Ibra (48), radnici građevinske firme “Kalamper” poginuli su juče oko podneva u Sutomoru, kada se zemlja na gradilištu obrušila na njih i zatrpala ih. Lavina zemljanog nasipa zakačila je i njihovu braću, koji su na ovom mjestu takođe radili, Sokolja Bitića i Mustafu Ibra, kao i kolegu im Aslana Dulaja, koji su prošli sa lakšim tjelesnim povredama. Tim povodom policija je sinoć saslušala oko 40 svjedoka među kojim je bio Elvir Kalamperović, direktor građevinske firme “Kalamper”, koja je izvodila radove.

Dvojica radnika Ekrem Bitići i Rušit Ibra poginuli su praveći potporni zid, kako bi se osigurali da ne dođe do tragedije. Naime, za izgradnju turističkog stambeno-poslovnog objekta “Sea Fort”, odmah pored hotela “Korali” ispod magistralnog puta Sutomore-Bar, iskopana je velika rupa koja je sa dvije strane oivičena zemljom visine oko 20 metara. Radovi su počeli prije dva dana, a zbog obilnih padavina u zemlji se sakupila velika količina vode, te je prijetila opasnost od obrušavanja puta. Kako bi spriječili veće posljedice, radnici su počeli sa izgradnjom potpornog zida.

Sa strane koja se obrušila postavili su tri od pet takozvanih oplata kada je odjednom lavina zemlje pala preko njih. Potporne daske, preko kojih se osula velika količina zemlje, sru-

šile su se preko dvojice radnika, koji su u tom trenutku šalovali potporni zid. Zatrpani zemljom, Bitići i Ibra preminuli su na licu mjesta. Trojica radnika lakše su povrijeđena, i prebačeni su u barsku bolnicu gdje im je ukazana ljekarska pomoć nakon čega su pušteni na kućno liječenje. Od težine zemlje, sa obrušene strane brda palo je i stablo drveta, kao i jedan dio betonskih pločnika. Na gradilištu je osim stradalih i povrijeđenih bilo još 15- ak radnika iz Bosne i Hercegocine koji su bili udaljeni od kritičnog mjesta, te su prošli bez povreda.

Na lice mjesta izašla je barska policija, služba Hitne pomoći i vatrogasci. Uviđaj je obavila zamjenica osnovnog državnog tužioca u Baru Višnja Medenica, koja će nakon istrage kvalifikovati djelo.

Od trenutka tragedije sve do kraja uviđaja na licu mjesta bio je Emin Kalamperović, vlasnik firme “Kalamper”, brat bivšeg ministra policije Jusufa Kalamperovića.

“Objekat je potkopao magistralni put sa iskopima visine ok 15 do 20 metara. Prijetila je opasnost obrušavanja puta. S radovima se počelo prije tri dana, šalovao se zid potporni. Odjedanput se srušio dio brda i nažalost dvoje je stradalih i trojice povrijeđenih”, kazao je Emin Kalamperović za DN. Na novinarsko pitanje da li je moguće odmah govoriti o odgovornima, on je kazao da su po njegovom mišljenju na prvom mjestu vremenske nepogode.

“Obimne padavine su bile sinoć, velike kiše. Nisam bio na licu mjesta, ali rekli su mu da je odjednom brdo palo. Da su radnici malo osjetili izvukli bi se. Međutim ogromna masa zemlje otežana vodom pala je preko njih, tako da nijesu imali vremena da reaguju”, dodao je Kalamperović.

On je kazao i da je iskope vršila firma DOO “Janković”, građevinske radove firma “Kalamper”, a investitor je Ruski državljanin.

Mjesto nesreće obišao je i gradonačelnik Bara Žarko Pavićević. On je kazao da je kazao da je stradanje

GRANIČNI PRELAZI

dvojice radnika tragedija za njihove porodice, ali i za opštinu Bar. “Nadam se da će nadležni ispitati do detalja ovaj događaj, kako bi se utvrdila odgovornost”, rekaao je Pavićević.

Vidno potrešeni mještanin Suto-

mora, kada je na licu mjesta vidio ekipu Dnevnh novina, okrenuo se govoreći: “Nemate šta da snimate! Ovo je sramota! Potkopali su put, znalo se da će doći do tragedije. Katastrofa, stradali su nedužni ljudi”.

Zemljište, stablo, betonski plato i daske koje su se odronile na dvojicu radnika koji su stradali na licu mjesta

DANILOvGRADsKA POLIcIjA

Pojačana granična kontrola Pune ruke posla kontejnera daje rezultate Uprava policije i Uprava carina održali su juče u Baru prezentaciju za stalna diplomatska predstavništva u Crnoj Gori, na temu “Kontrola granice na putu ka članstvu u EUkontrola kontejnera”. Na prezentaciji su predstavljene zajedničke operativne aktivnosti koje imaju za cilj jačanje granične kontrole i efikasniju provjeru kontejnera na osnovu analize rizika. Navedene aktivnosti, kako je zaključeno na prezentaciji, već daju dobre rezultate.

Prisutnima su se obratiti izvršni koordinator Programa kontrole kontejnera Kettil Ottersen, šef regionalne sekcije UNODC-a za Evropu Tulio Santini, v.d. direktor Uprave policije Slavko Stojanović, te direktor Uprave carina Vladan Joković.

U izlagajima je navedeno da je više od 60 tona kokaina, 50 tona kanabisa, tona i 200 kg heroina, te 1,2 metričkih tona hemikalija zaplijenjeno od marta 2006. godine, kada je počeo EU program.

Istaknuto je i da je program pojačane kontrole kontejnera na gra-

Sa jučerašnje prezentacije u hotelu “Princess” u Baru

Službenici danilovgradske policije podnijeli su u proteklom periodu krivičnu prijavu protiv D.S. (21) zbog sumnje da je počinio krađu metalnih žica iz pomoćnog objekta sugrađanina. U narednom periodu ista krivična prijava biće podnijeta i protiv

S.D. iz tog grada zbog sumnje da je sa hangar Kombinata aluminijuma ukrao 21 aluminijumsku tablu. Takođe, u minulih nekoliko dana od R.R. je oduzet pištolj marke “Crvena zastava”, kalibra 7,62 mm, saopšteno je iz policije.

S.K.

PARLAMENTARNA KONTROLA

Saslušanje Konjevića, Čarapić i Medenice ničnim prelazima radi sprečavanja ilegalnog prometa droge, oružja i slične robe, koji se uz podrške EU u Crnoj Gori sprovodi od maja prošle godine, do sada dao dobre rezultate. Carinici i policajci su prošli specijalizovane obuke, UN donirale potrebnu opremu, a prekogranična

saradnja je unaprijeđena.

V.d. direktor Uprave policije Slavko Stojanović kazao je juče “da jačanje bezbjednosti granica i borba protiv kriminala predstavljaju strateške prioritete policijske organizacije u pristupnom pregovaračkom procesu”. Ž.M.

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu donio je odluku da organizuje kontrolno saslušanje o postupanju policije, Tužilaštva i sudstva u slučajevima koji imaju obilježja organizovanog kriminala, s posebnim osvrtom na slučajeve Škerović i Šarić.

Saslušanje vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić, ministra unutrašnjih poslova Raška Ko-

njevića i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, održaće se 9. aprila.

Za takvu odluku, glasalo je šest predstavnika opozicije i predsjednik Odbora Rifat Rastoder iz SDPa dok je protiv takve odluke bilo šest članova odbora.

Kontrolno saslušanje inicirali su poslanici Demokratskog fronta, SNP-a i Pozitivne Crne Gore. S.K.

Hronika 13

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

PINK PANTER

DANILOVGRAD

Lopov za pravdu Advokat Velibor Marković, branilac Radovana Jelušića (42) iz Nikšića, člana grupe “Pink panter”, koji je optužen da je sa Podgoričaninom Rifatom Hadžiahmetovićem 2007. godine opljačkao juvelirnicu u Tokiju, odakle je uzet nakit vredan 1,7 milion eura, na jučerašnjem suđenju prigovorio je većini pisanih dokaza, a za neke je tražio da se izuzmu iz spisa predmeta. Kao dokaz, sprovedena je i presuda iz Tokija kojom je Hadžiahmetović 28. avgusta 2011. godine zbog ovog razbojništva osuđen na 10 godina zatvora. U toj presudi navedeno je da mu je Jelušić pomagao u razbojništvu. Advokat Marković tražio da se sudu dostavi pravosnažna presuda tvrdeći da je ova odluka ukinuta i da je predmet ponovo vraćen na suđenje.

“I da je presuda pravosnažna ne bi se mogla koristiti kao dokaz jer protiv mog branjenika nije vođen postupak. Okrivljeni nije učestvovao u tom postupku, niti je iznio odbranu. Prekršene bi bile i odredbe domaćeg ZKP”, kazao je Marković.

Kao dokaz sproveden je i iskaz Okazani Marte Cristine Gomez koja je navela da je Jelušićeva bivša djevojka. Kako je rekla u iskazu, Jelušića je upoznala preko prijatelja iz Irana. Na fotografiji je prepoznala i Hadžiahmetovića koji je bio u vezi sa njenom prijateljicom.

Gomez je navela i da su im se njih dvojica predstavljali kao Italijani Nik i Peter, te da su bili veoma šarmantni i da su perfektno govorili italijanski jezik. Na početku, prijateljica joj je rekla da je Jelušić lopov, ali kako joj nije povjerovala pitala ga je čime se bavi u Japa-

Starica stradala u požaru

Uzrok požara u kojem je stradala Danica Blagojević biće poznat danas

Privođenje Jelušića u podgorički Viši sud nu. Kako je Gomez navela, prvo joj je kazao da želi da otvori butik, da bi na to pitanje kasnije odgovorio “svaki čovjek ima nešto što ne želi govoriti”.

Jedne prilike u njegovoj torbi vidjela je sprej na kojem je pisalo FBI. Pošto ga je pitala radi li za policiju, Jelušić je kazao da je lopov za pravdu i da krade samo od bogatih.

Japanka je u iskazu navela i da je jednog dana kada je svratila u stan prije posla tamo zatekla Jelušića, Hadžiahmetovića i njenu prijateljicu. Jelušić je u ruci držao srebrnu krunu, a Marijana ogrlicu.

“Jelušić joj je rekao “Ja sam ukrao ovo”; nakon čega joj je stavio krunu na glavu. Hvalisao se govoreći joj da nikada na sebi nije nosila nešto vrjedno 300.000 dolara. Sa krune je bilo skinuto nekoliko velikih dijamanata, pa je Jelušić pitao drugaricu želi li neki od njih, što je ona odbila”, piše u iskazu svjedokinje.

Advokat Marković tražio je izuzimanje i ovog dokaza tvrdeći da je način na koji je svedokinja saslušana kontradiktoran. M.V.P.

U požaru koji je juče u prijepodnevnim satima izbio u porodičnoj kući Blagojević u Novom Selu u Danilovgradu, kako se pretpostavlja, stradala je Danica Blagojević (78).

Ugljenisane ostatke tijela ispod kauča pronašli su pripadnici ispostave policije u Danilovgradu, a članovi njene porodice, prema informacijama DN, u saznanju su da je riječ upravo o sedamdeset osmogodišnjoj starici koja je sama živjela. Ipak, iz policije nijesu željeli odati identitet stradale, navodeći da će se on sa sigurnošću ustanoviti obdukcijom koja je zakazana

za danas.

Dim koji je kuljao iz prostorija u prizemlju primijetio je, prema saznanju DN, njen sin Vladan kojem je bilo sumnjivo što mu se majka ne odaziva na telefonske pozive, pa je došao iz Podgorice da je obiđe i utvrdi o čemu se radi. Prema riječima načelnika službe zaštite Gorana Radulovića dojavu o požaru dobili su u 11 časova i 45 minuta i odmah reagovali sa dva vatrogasna vozila i višečlanom ekipom izvršilaca da bi lokalizovali vatrenu stihiju. Takođe i forenzičari su obavili svoj dio posla i ustanovili određene

tragove koji će im poslužiti za rasvjetljavanje ovog tragičnog slučaja. Naime, na ulaznim vratima razvaljena je brava i slomljen prozorčić, pa se sumnja da se možda radi i o nasilnoj smrti.

U cilju istrage policija je ispitala i jednog fizičkog radnika koji je povremeno radio na tom imanju.

Sa članovima porodice Blagojević razgovarao je i prvi čovjek opštine Danilovgrad Branislav Đuranović sa saradnicima. Prema informacijama koje smo dobili od komšija porodice Blagojević, starica je bila mirna i povučena osoba.

B.K.

ANA KOLAREVIĆ

Na sudu o duševnim bolovima Sudija podgoričkog Osnovnog suda Veljko Radovanović odlučio je da se u nastavku suđenja po tužbi sestre premijera Mila Đukanovića, protiv “Monitora” zbog tekstova objavljivanih u tom nedjeljniku, sasluša tužilja Ana Kolerević kako bi se izjasnila o pretrpljenim duševnim bolovima koje je navela u tužbi. Njeno saslušanje zakazano je za 23. maj.

Kolarević je tužila nedjeljnik “Monitor” zbog objavljenih tekstova, a kao obeštećenje zbog povrede časti i ugleda, kao i pretrpljenih duševnih bolova traži 100.000 eura. Za nju su sporni, između ostalog, tekstovi “Godina počinje Telekomom”, “Zajednički poslovi sestre i kumova”, “Ana je zakon”, u kojima je povezivana sa aferom “Telekom”.

Istovremeno, Kolarević je podnijela tužbe protiv dnevnih listova Dan i Vijesti od kojih takođe traži 100.000

eura.

Na juče održanom pripremnom ročištu punomoćnici tužilje su isticali da ona nije javna ličnost, kategorično se usprotivivši prijedlogu za njeno saslušanje jer je, kako su kazali, “sve što je imala, rekla u tužbi”. Oni tvrde da se u dokumentu Komisije za hartije od vrijednosti SAD ne pominje ime Kolarevićeve, kao ni da se tužilja ni na koji način ne može povezati sa primanja ili davanja mita. Nakon što je sud uvažio njegov zahtjev za saslušanje Kolarević, advokat “Monitora” Veselin Radulović zatražio je da se u nastavku suđenja sasluša premijer Milo Đukanović.“ali je takav prijedlog sud odbio.

Radulović je u nastavku kazao da ne postoji nijedna druga, advokatica i sestra najvišeg Vladinog funkcionera u Crnoj Gori, te da se nije-

su bavili njenim ličnim, već javnim životom.

“Ako neko ko je bio sudija Vrhovnog suda, neko ko po svom priznanju zastupa 80 odsto inostranih firmi u Crnoj Gori, neko ko je učestvovao u svim jačim privatizacijama koje su pratile razne kontroverze i sumnje, nije javna ličnost, onda se stvarno pitam ko jeste”, istakao je Radulović.

M.V.P.

14 Crna Gora

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

STAV

Besplatan kurs italijanskog

“Čudni ljudi Ĺžive tu...â€?

PETAR Ĺ PADIJER CETINJE

KOTOR - Zajednica Italijana Crne Gore sa sjediĹĄtem u Kotoru organizuje besplatan kurs italijanskog jezika. Prijave na broj telefona 067 502 108.

Profesor Biologije

ÄŒudan smo mi narod - lijen, glup, plaĹĄljiv, folirantski...

Idem jutros za Podgoricu. Negdje malo prije Kamenice vozaÄ?i iz suprotnog smjera nam ablenduju. Policija na putu! Brzina se smanjuje i pravi se kolona. Na Ä?elu kolone prastari kamion natovaren pijeskom. Kreće se jedva 30 km/h. VozaÄ?, koji je odmah iza njega, kreće da ga pretiÄ?e.

Linija isprekidana, preglednost odliÄ?na, brzina dozvoljena.

Ipak, sekund po poÄ?etku preticanja povlaÄ?i se, iako nije napravio nijedan prekrĹĄaj. Vidio je patrolu. Pogled na patrolu odvratio ga je da iskoristi potpuno dozvoljenu situaciju za preticanje.

PoĹĄto smo proĹĄli patrolu saÄ?ekuje nas zatvorena, nepregledna desna krivina. Put oznaÄ?en punom linijom. Onaj ĹĄto je odustao od regularnog preticanja sad potpuno neregularno pretiÄ?e. Jedini uslov za njega bilo je odsustvo saobraćajaca.

Kada su na kutijama cigareta poÄ?eli ĹĄtampati ona jeziva upozorenja o ĹĄtetnosti duvana, odmah su se u prodaji mogle naći futrole koje su prikrivale natpis.

Logika je: â€œĹ to se ne vidi – ne postojiâ€?!

U vrijeme lakĹĄeg odlaska u inostranstvo, uoÄ?i rata, jedan od uslova je bio da vaĹĄ sluĹžbenik iz (ambasade) zemlje za koju ste se odluÄ?ili, nazove i direktno provjeri vaĹĄe znanje jezika. NaĹĄi ljudi su plaćali profesore stranih jezika da danima sjede kod njih i oÄ?ekuju poziv!

Malo je nacija, i sve su u naĹĄem komĹĄiluku, kojima je deviza “ne mogu me malo platiti koliko ja mogu malo raditiâ€? sveto pismo.

Naťi ljudi (bivťa SFRJ) odlazili su u inostranstvo sa imperativom da se povrijede na poslu, pa da poslije primaju invalidu. To ťto bi zaradili puno viťe obavljajući regularan posao nije ih zanimalo. U toj varijanti morali su - raditi!!!

I da ne zaboravim, za sve probleme i neuspjehe uvijek je kriv neko drugi.

PODMORNICA

“Herojâ€? u turistiÄ?ke svrhe TIVAT - Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro poÄ?ela je radove na jednom od najinteresantnijih eksponata Zbirke pomorskog nasljeÄ‘a, dizel – elektriÄ?noj podmornici P-21 “Herojâ€?, koja će od jula ove godine biti otvorena za posjetioce Zbirke i ĹĄiru javnost, saopĹĄteno je juÄ?e iz kompanije. “UnutraĹĄnjost tog ratnog plovila biće vraćena u stanje iz vremena kada je podmornica bila u punoj radnoj snazi. U posao renoviranja ukljuÄ?eni su struÄ?ni saradnici sastavljeni od bivĹĄih pripadnika 88. flotile podmornica nekadaĹĄnje Jugoslovenske ratne mornarice i ljudi koji su dio svog radnog vijeka proveli u ovoj podmornici. Na ‘Heroju’ su napravljena dva nova otvora koja će omogućiti lakĹĄi, boÄ?ni ulazak u podmornicu, a autentiÄ?ni doĹživljaj

boravka unutar podmornice biće upotpunjen multimedijalnim kutkom u kojem će biti prikazivane fotografije i snimci iz njene proťlosti�, objaťnjavaju iz Porto Montenegra.

Na platou do nje biće postavljena i manja podmornica P-912 “Unaâ€?, pa će zajedno Ä?initi jedinstvenu cjelinu od izuzetnog znaÄ?aja za turistiÄ?ku i kulturnu ponudu naselja Porto Montenegro i grada Tivta.

Podmornica P-821 “Herojâ€? bila je prva samostalno konstruisana i izgraÄ‘ena jugoslovenska podmornica. IzgraÄ‘ena je 1967. u Splitu, duga je 50,4 metara, ĹĄiroka 4,7, visoka 9,75 metara i teĹĄka 706 tona. Od jula 2011. godine sastavni je dio Zbirke pomorskog nasljeÄ‘a, kolekcije eksponata koji priÄ?aju priÄ?u o bogatoj pomorskoj proĹĄlosti Tivta i Arsenala.

Z.K.

Laptopovi za 35 odbornika BERANE - Trideset pet odbornika u SkupĹĄtini opĹĄtine Berane juÄ?e je na koriťćenje dobilo laptopove.

Kako je saopĹĄtio predsjednik SkupĹĄtine opĹĄtine Berane Samir Agović, osim lakĹĄeg i jeftinijeg dostavljanja skupĹĄtinskih materijala, odbornicima je omogućen mnogo efikasniji naÄ?in pripreme za skupĹĄtinska zasijedanja.

NASIPAJU Ĺ UT

Zamutili vodu u Perazića dolu Zatvaranje saobraćaja

Morsko dobro uputilo prijavu zbog radova kod “Asa�

PODGORICA - Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu nastavka Ulice BalĹĄića, prema bivĹĄem “MONTRIOâ€?, zbog izgradnje saobraćajnice za potrebe opremanja objekta na urbanistiÄ?kim parcelama 40A i 40B, u zahvatu DUP-a Nova varoĹĄ 2 - izmjene i dopune u Podgorici, saopĹĄteno je iz PG Biroa. Zatvaranje saobraćaja vaĹži od danas do 27. aprila.

Saobraćaj će biti zatvoren i za sve vrste motornih vozila na dijelu jedne saobraćajne trake u Ulici Oktobarske revolucije, od ulaza u podzemnu garaĹžu Vojne zgrade do objekta “Čelebićâ€?, gledano od Ulice Bratstva i jedinstva u pravcu Sahat kule, radi otvaranja robne kuće “Paradisoâ€?.

Zatvaranje saobraćaja vaĹži za sjutra, u vremenu od 11 do 14 Ä?asova.

Saobraćaj motornih vozila odvijaće se naizmjeniÄ?no jednom saobraćajnom trakom.

RADIONICA

Gimnazijalci o pravima LGBT populacije KOTOR - Prevencija vrĹĄnjaÄ?kog nasilja tema je treninga za mlade, koji se realizuje u opĹĄtinskoj kancelariji za prevenciju narkomanije u Kotoru na zahtjev kotorskih ĹĄkola. “Na osnovu potreba koje su prepoznate u naĹĄoj lokalnoj zajednici, odrĹžane su tri radionice u kotorskoj gimnazijiâ€?, kazala je za Radio Skala socioloĹĄkinja SneĹžana Stevović-Janković.

Povodom obiljeĹžavanja Svjetskog dana zdravlja 7. aprila, kancelarija za prevenciju narkomanije će organizovati filmsko veÄ?e sa plenarnom diskusijom sa mladima na temu zdravlja.

Stevović-Janković istiÄ?e izu-

zetno dobru saradnju sa savjetovaliĹĄtem za mlade u kotorskom domu zdravlja. Za srijedu 27. marta najavljuje radionicu u savjetovaliĹĄtu na temu “Slika o sebiâ€? sa uÄ?enicima OĹ â€œIvo Vizinâ€? sa PrÄ?anja.

Na aktuelnu temu prava LGBT populacije u kotorskoj gimnaziji će biti odrĹžana projekcija filma “Paradaâ€?, gdje će se Ä?uti stavovi gimnazijalaca kada je rijeÄ? o LGBT populaciji.

U opĹĄtinskoj kancelariji za prevenciju narkomanije svakodnevno je oko 30 mladih, a broj polaznika sekcije primarne prevencije je oko 100 u pet osnovnih ĹĄkola.

BUDVA - Javno preduzeće Morsko dobro ponovo je uputilo prijavu Upravi za inspekcijske polove zbog radova na plaĹži ispod hotela “Asâ€? u Perazića dolu, gdje se već duĹži period nasipa zemljani materijal ili ĹĄut, ĹĄto je prijavljivano u nekoliko navrata.

U posljednjoj prijavi, koju je potpisao direktor Morskog dobra Rajko Barović, zatraĹženo je od Uprave da izvrĹĄi kontrolu plaĹže ispod hotela “Asâ€?. “Dostavljamo vam zahtjev za kontrolu lokaliteta ReĹževića, opĹĄtina Budva, zbog izvoÄ‘enja radova

na nasipanju i deponovanju u more veće koliÄ?ine zemljanog materijala, na dijelu plaĹže i u more, ispred hotela ‘As’, od strane investitora ‘Nega-tours Montenegro’â€?, navodi se u dopisu koji je uputio Barović.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte predloĹžio je raskid ugovora sa “Nega toursomâ€?, vlasnikom hotela “Asâ€?, a tu odluku bi uskoro trebalo da potvrdi i Vlada. MeÄ‘utim, buldoĹžeri crnogorsko-ruske kompanije nastavili su intenzivne radove na plaĹži u uvali Perazića do, koja je pretvorena u zemljanu deponiju.

Zamućenje mora u Prezića dolu

najviĹĄe se vidi u kiĹĄnim danima, a pokriva ga velika crvena fleka, te mulj i ĹĄut koji je nasut po plaĹži.

InaÄ?e, crnogorsko-ruska kompanija “Nega toursâ€? kupila je hotela “Asâ€? od hotelsko-turistiÄ?kog preduzeća “Budvanska rivijeraâ€? u maju 2002. godine, tada za pet miliona njemaÄ?kih maraka. Ugovorom je bilo precizirano da da hotel bude stavljen u funkciju 2003. godine. Investitor se ugovorom obavezao da u izgradnju i infrastrukturu hotela investira 22 miliona maraka. MeÄ‘utim, hotel joĹĄ nije zavrĹĄen.

N.L.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Konkurentnost

Šeici sidre svoje jahte u Tivtu

EPCG

Ugradnja brojila

Kapaciteti tivatske marine se šire na 480 vezova Zora Krstović

I

nteresovanje brokerskih kuća za marinu Porto Montenegro je veliko. Od raspoloživih 250 vezova za jahte dužine od 15 do 150 metara, trenutna popunjenost kapaciteta je 92 posto. S obzirom na interesovanje i potrebe, u marini su u toku radovi na proširenju kapaciteta, koji će do naredne godine biti skoro duplo veći i iznosiće 480–490 vezova.

TIVAT - Zanimljivo je pomenuti ugovor sa holandskom kompanijom “Sevenstar Yacht Transport”, vodećom u svijetu kada je u pitanju brodski transport jahti i drugih plovila, koja će svakog mjeseca dovoziti jahte u marinu. Na taj način se tivatska marina našla na spisku stalnih destinacija Evrope u koje uplovljavaju transportni brodovi holandske kompanije, pa su tako Tivat i Porto Montenegro, nakon Đenove i Palma de Majorke, treća evropska luka u koju uplovlavaju brodovi kompanije “Sevenstar”.

Sljedeće godine u marinu će uploviti i “Zlatna flota”, koju čine tri broda “Golden Odyssey”, “Golden Shadow” i “Golden Osprey”, čiji je vlasnik član saudijske kraljevske porodice Kalid bin Sultan bin Abdelaziz. Kompanija je sa “Zlatnom flotom” potpisala tridesetogodišnji ugovor, čime je Porto Montenegro postao matična luka te prestižne flote superjahti, što predstavlja potvrdu da tivatska marina zauzima sve značajnije mjesto na mapi luksuznih marina za superjahte.

Očekuje se da će interesovanje za marinu u Tivtu biti još veće od 1. jula, kada će sa ulaskom u EU u Hrvatskoj doći do povećanja taksi, što Crnoj Gori, Tivtu i Porto Montenegru predstavlja važnu stavku, jer postaju još konkurentija i povoljnija destinacija u odnosu na zemlju članicu EU. Prema procjenama nautičkih krugova, u postupku carinjenja i registracije u Hrvatskoj će se naći oko 10.000 plovila. Riječ je o plovilima koja se nalaze na stalnom vezu u Hrvatskoj, a registrovana su u zemljama svojih vlasnika, čime su ostvarili određene pogodnosti i uštede neplaćanjem poreza u svojoj zemlji, eventualno i carinu, a nijesu ni u Hrvatskoj, gdje su u statusu privremenog uvoza.

Sa ulaskom u EU, Hrvatska postaje dio jedinstvene carinske zone, pa se za plovila registrovana u zemljama članicama, koje se nalaze na privremenom uvozu u Hrvatskoj, mijenja carinski status i njihovi vlasnici su obavezni da podnesu carinsku deklaraciju za puštanje u slobodan promet tih plovila uz pla-

ćanje carine i PDV-a.

To otvara i niz pitanja, od kojih i kome platiti porez i carinu, svojoj zemlji, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji članici, gdje registrovati plovilo, pod čijom će zastavom ubuduće ploviti? Pri donošenju odluke, svakako će biti dominantna ekonomska računica i plovilo će se registrovati tamo gdje je jeftinije. U tom slučaju neki će zadržati postojeći status, samo će promijeniti vez i otploviti izvan granica EU i potražiti novi stalni vez u Crnoj Gori, Turskoj ili možda na drugoj strani Sredozemlja, u Tunisu ili Maroku. Hrvatska vlada je, znajući šta ih očekuje, donijela privremene mjere kako bi privukla vlasnike da svoja plovila registruju pod hrvatskom zastavom pa za plovila namijenjena sportu i razonodi, koja su u režimu privremenog uvoza, prvo je smanjen PDV, koji od 1. januara do 31. maja iznosi pet posto, umjesto standardnih 25. Ipak, u tom procesu sva plovila moraju proći uvoznu carinsku proceduru i upis u hrvatske registre, kroz koji ih očekuje dodatni faktor - prikupljanje dokumentacije za upis jednog broda koje traje 20 dana. S obzirom na broj od 10.000 plovila, to je previše posla za taj period, koji se može produžiti, ali samo mjesec dana. Nakon 1. juna, odnosno puštanja u slobodan promet plovila u Hrvatskoj, obračunavaće se puna stopa PDV-a, koja iznosi 25 posto.

sajam namještaja

Počinje sajamska sezona BUDVA - Sajmom namještaja, opreme za poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju, 37. po redu, i 7. sajmom umjetnina “Art expo”, na Jadranskom sajmu danas počinje sajamska sezona.

Ovogodišnji sajam namještaja, prema riječima izvršnog direktora Jadranskog sajma Rajka Bujkovića, okupiće izlagače iz Crne Gore i zemalja regiona, a imajući u vidu izložbene i prodajne programe koje ovogodišnji izlagači zastupaju, taj opseg je znatno širi i uključuje Au-

striju, Bosnu i Hercegovinu, Češku, Francusku, Hrvatsku, Italiju, Makedoniju, Njemačku, Sloveniju, Srbiju i Crnu Goru.

“Tradicionalno obilježje manifestacije je znatan broj učesnika koji prvi put izlažu na sajmu namještaja. Ove godine njihovo učešće je gotovo 40 odsto od ukupnog broja izlagača. Od posebnog je značaja i podatak da 60 odsto učesnika ima sopstvene proizvodne programe”, kazao je Bujković.

Na sajmu će biti predstavljen

kancelarijski i kućni namještaj, kuhinje, trpezarije, dnevni boravci, spavaće sobe i kupatila, oprema za domaćinstva i poslovne prostore, ugostiteljske objekte, hotele, baštenski program i ostale vrste namještaja, klasičnog i modernog dizajna i raznovrsnih cjenovnih kategorija.

U okviru 7. sajma umjetnina, posjetioci će imati priliku da upotpune kolekcije umjetničkih djela na prodajnoj izložbi Udruženja likovnih umjetika Crne Gore.

N.L.

Elektronska brojila danas će dobiti potrošači u Podgorici, u Srednjoškolskoj ulici br. 2, 11, 19, 44, 46, 48, 52, 58, 64, 74, 76, 78, 86, 88, 90, Radničkoj 32, 34 i Studentskoj 28, 30, 32, 34, 36, 38, 40, 45, 46, 48, 56, 58, 60.

U Herceg Novom, brojila će biti ugrađivana u Njegoševoj 67,

79, 112, 114, 116, 122, 124, 134, 136, Jova Bjelića 17 i Mihaila Vavica 1, dok će se u Budvi postavljati u Potkošljunu i Lazima bb.

Tivatsko naselje Drumidran takođe će dobiti brojila, kao i objekti u Nikšiću, u Ulici Radoja Dakića bb, Starom pazarištu 1, 4, 5, 15, 17, 20 i Serdara Šćepana bb.

antikorupcija

Bolja komunikacija sa građanima HERCEG NOVI - Komisija za realizaciju akcionog plana za borbu protiv korupcije u Herceg Novom inicirala je izradu vodiča kroz postupke u organima uprave, koji je u završnoj fazi.

“Osnovni cilj lokalne samouprave je pružanje usluga građanima pa će se vodičem ostvariti kvalitetniji kontakt, eliminisati moguće zloupotrebe i uspostaviti još bolji i svrsishodniji odnosi sa građanima”, rekao je predsjednik Komi-

sije Tomica Milošević.

On je dodao da su rukovodioci organizacionih jedinica dostavili Komisiji materijal sa osnovnim podacima o svojim nadležnostima uz uputstvo građanima kako i na koji način najbrže mogu ostvariti svoja prava. U toku su tehničke pripreme vodiča kroz postupke u organima uprave i može se očekivati da će početkom narednog mjeseca biti štampan.

S.M.

Osnovci

Upis u osnovnu školu HERCEG NOVI - Iz Osnovne škole “Dašo Pavičić” obavještavaju roditelje djece rođene 2007. godine da će od 1. do 30. aprila vršiti upis djece u prvi razred.

Prilikom upisa potrebno je donijeti kopiju izvoda iz matične knjige rođenih. U Osnovnu školu “Dašo Pavičić” upisuju se djeca sa područja: MZ Topla, Igalo, Sutorina, Prijevor, Mojdež, Sušće-

pan, Ratiševina, Trebesin, zapadni dio MZ Herceg Novi - zgrada bivše željezničke stanice, stepenište “Dašo Paviči” prema “Rudniku”, izlaz stepeništem “Jova Dabovića” prema autobuskoj stanici Herceg Novi, izlaz stepeništem na Ulicu Orjenski bataljon, kao i pravac ispod “Bajera” do novoizgrađenog rezervoara za vodu.

S.M.

16 Crna Gora

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

HERCEG NOVI

VUČELJIĆ

Kad budu htjeli otpad će odlagati u Bar

Ubljanima krivična prijava ako budu protestovali Početak izgradnje deponije Duboki Do planiran za jesen

BERANE - Direktorica beranskog komunlanog preduzeća Milijana Vučeljić kazala je u izjavi za DN da još uvijek važi ponuda barske lokalne samouprave da, dok se ne riješi situacija na Vasovim vodama, smeće odlažu na deponiji Možura.

“Kada budemo htjeli odlagaćemo. Imali smo ponudu ona i dalje stoji”, navela je ona.

Potpredsjednik opštine Bar, Dragan Simović, prekjuče je u izjavi za DN, međutim kazao, da do sada nijedan kubik smeća nije istovaren na Možuri, te da je bilo razgovora “na tu temu na nivou lokalnih samouprava” i da su “zamoljeni da pomognu dok se ne premosti trenutna situacija”, na šta je opština Bar dala načelni pristanak.

U međuvremenu smeće se opet počelo gomilati na Beranskim ulicama, jer su se Kolašinci usprotivili te više ne dozvo-

ljavaju odvoz smeća na njihovu teritoriju. Grad se ko zna koji put zatrpava smećem, a niko ništa ne preduzima. Mještani MZ Beranselo i dalje drže blokadu na Vasovim vodama i, kako kažu, neće odustati do konačnog rješenja problema, a taj problem je odlaganje smeća na neuređenu deponiju, kojoj je upotrebna dozvola i to privremena istekl prije dvije godine. Kamioni JP Komunalnog su parkirani u krugu firme, radnici ne sakupljaju otpad, jer ga nemaju gdje odlagati.

Ovo je postao državni problem a ne opštinski, ali sada državni organi imaju preča posla, oko spremanja predsjedničkih izbora koji nam predstoje, jer je sada najvažnije osvojiti vlast. A problemi građana, u ovom slučaju građana Berana, mogu da sačekaju. Dokle će više ovo narod da trpi?

M.T.

HERCEG NOVI - Zbog nedavne blokade puta prema deponiji u Ublima, sekretar Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Marko Mirjanić rekao je za DN da očekuju da će dobiti privremenu mjeru koju su zatražili od suda, kako bi zaštitili građane od eventualnih posljedica blokade deponije.

On je podsjetio da je zahtjev mještana nerealan i da je njihov postupak nelegalan, tako da ukoliko i dalje budu insistirali na protestu, opština će im odgovoriti krivičnom prijavom.

“Nije tačno što tvrde u pismu opštini, da je deponija na Ublima nelegalna”, odgovorio je Mirjanić.

On je dodao da je Skupština opštine prošle godine usvojila odluku o privremenom odlagalištu otpada na Ublima kao i da će do kraja godine sanirati i zatvoriti ovu deponiju koja postoji od 1978. godine. Sve je pripremljeno za realizaciju projekta izgradnje sanitarne deponije Duboki Do, a očekuju za dva mjeseca kompletiranje dokumentacije sa elaboratom o uticaju na životnu sredinu i početak izgradnje na jesen.

Investicija je u prvoj fazi procijenjena na dva i po miliona, pa će u opštini potražiti strateškog par-

tnera na rješavanju pitanja odlaganja komunalnog otpada na sanitarno ispravan i higijeski način, kako propisuju evropski standardi, ali i zakon kojim će zadovoljiti sve pretpostavke da opština Herceg Novi među prvima u Crnoj Gori zaokruži sistem upravljanja čvrstim otpadom. Podsjećamo, predstavnici mjesne zajednice Ubli tražili su od opštine da im mjesečno uplaćuje 3.000 eura i da obezbijedi normalno funkcionisanje sela

Danas predstavljaju sponzore

PROJEKAT

Vinske staze na Cetinju CETINJE - Turistička organizacija Cetinja realizuje projekat “Vinske staze Crne Gore”, koji je nastao u okviru projekta prekogranične saradnje i koji će povezati našu zemlju sa dijelom Hrvatske, odnosno sa dubrovačkim i predjelom kanjona Neretve, koji predstavlja glavnu vinsku regiju susjedne države.

Kako za DN kaže direktorica TO prijestonice Ana Ivanović, projekat će kroz posjete od cetinjske ka hrvatskoj regiji i obratno, uz izradu brošura, mapa i putokaza za vinske staze biti usmjeren ka turistima, među kojima je sve više interesovanja za ovu novu oblast ponude.

U projekat će biti uključeno oko 25 vinara sa teritorije prijestonice, koji će tokom dvije godine mati priliku da više puta posjete hrvatske proizvođače vina, te da zajedno sa njima učestvuju na edukativnim radionicama koje će se održavati na Cetinju i u Hrvatskoj.

Ona je rekla i to da su ovim projektom obezbijeđena sredstva da se u saradnji sa prijestonicom pronađe lokacija na kojoj će se na Cetinju napraviti “Vinska kuća”, po ugledu na brojne muzeje vina u svijetu, gdje će turisti moći da probaju i kupe crnogorska vina.

M.Z.

UNESKO

O zaobilaznici iza zatvorenih vrata KOTOR - Pitanje izgradnje zaobilaznice oko Kotora tema je današnjeg sastanka koji će se održati u Galeriji solidarnosti, u prisustvu eksperata Uneska, saznaje Radio Skala.

Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore Ružica Ivanović rekla je da do završetka sastanka neće biti izjava ili saopštenja za javnost.

Posjeta Uneskovih eksperata dogovorena je prilikom boravka gradonačelnice Kotora Marije Ćatović na 36. zasijedanju Komiteta svjetske baštine Uneska, koji je održan od 24. juna do 6. jula prošle godine u Sankt Peterburgu.

Gradonačelnica Ćatović je, nakon povratka iz Sankt Peterburga, izjavila da je uputila poziv predstavnicima zemlja članica Uneska da posjete Kotor, što je sa zadovoljstvom prihvaćeno i biće realizovano posredstvom Ambasade Crne Gore u Parizu.

“To će biti prilika da se članovi Komiteta na licu mjesta uvje-

re u posvećenost Vlade Crne Gore i grada Kotora vrijednostima na kojima počiva Unesko i time još jednom dokažu svoju privrženost održivom integrisanom razvoju crnogorske obale”, kazala je tada Ćatović, sigurna da će se članovi Komiteta Uneska na licu mjesta uvjeriti u neophodnost izgradnje zaobilaznice oko Kotora, koja ničim neće ugroziti kulturno i prirodno nasljeđe.

Deponija Tisova greda, Ubli bez deponije, koja im zagađuje vazduh i vodu. Upozorili su na odlaganje medicinskog i organskog otpada, kao i grita iz bivšeg Arsenala u Tivtu. Tada su naveli da je od svih obećanja, od 15 njihovih zahtjeva, opština prošle godine uplatila samo 10.500 eura i da su napravili 105 metara bankina na seoskom putu.

Nijesu im izmirena ni dugovanja za struju, u iznosu od više desetina hiljada eura, koju mještani godinama nijesu plaćali.

S.M.

DUGOVI

Vlast da ponudi valjana objašnjenja ULCINJ - Ukupna dugovanja opštine Ulcinj zaključno sa datumom 31. decembrom 2012. godine iznose 6,22 miliona eura, navodi se u saopštenju člana GO Pozitivne Crne Gore Safeta Becija.

On je ocijenio da je u proteklom periodu, a naročito nakon stupanja na dužnost nove lokalne vlasti u Ulcinju, u javnosti bila stvorena slika o izraženom dugovanju opštine po svim osnovama.

Beci se požalio da ni nakon 540 dana vlasti nijesu dobili precizne podatke o visini duga, napomenuvši da se dugo spekulisalo i manipulisalo tom pričom, pa su pominjani iznosi dugovanja premašivali 20 miliona eura.

“U cilju što potpunijeg informisanja javnosti obavještavamo građane da je na pitanje poslanika Pozitivna Crne Gore mr Dritana Abazovića, upućeno Ministrastvu finansija, odnosno ministru Raduju Žugiću o dugovanju oštine Ulcinj, dobijen precizan odgovor da ukupna dugovanja opštine Ulcinj, zaključno sa datumom 31.12.2012. godine, iznose 6,22 miliona eura”, stoji u saopštenju, uz napomenu da su podaci dobijeni upravo od opštine Ulcinj.

Beci je poručio da bi bilo jako važno da neko od lokalnih zvaničnika

iskomentariše podatke te da ponudi korigovane informacije ukoliko ove nijesu tačne.

Kada su u pitanju sudski sporovi koji se vode protiv opštine, “koji su takođe predmet kafanskih priča”, u Pozitivnoj smatraju da se ne trebaju zloupotrebljavati u dnevno-političke svrhe, jer nijesu dobili konačan sudski epilog.

Međutim, po Becijevim riječima, bilo bi korisno da se, ukoliko je bilo zloupotreba prethodne vlasti, pozovu na odgovornost i imenuju krivci, “jer će ista pasti na teret sadašnje vlasti” “Bilo bi nam jako žao ukoliko zvaničnici opštine štite svoje sadašnje ili buduće koalicione partnere, jer na taj način ne pomažu ni sebi, ni gradu, a odmažu građanima Ulcinja, koji su od njih imali velika očekivanja. Takođe, neka ne zaborave da na taj način direktno postaju saučesnici u zloupotrebama”, navodi se u saopštenju.

Beci se nada da će lokalna vlast ponuditi valjana objašnjenja te da neće biti paušalnih izjava vezanih za dugovanja, zaključivši da ljudima treba reći istinu “kakva god ona bila, a opravdanja za eventualne neuspjehe tražiti na nekoj drugoj adresi”. S.G.

MOJKOVAC – Udruženje hendikepiranih Srce iz Mojkovca održaće danas u 11 časova konferenciju za medije i obavijestiti javnost o sponzorima koji su pomogli u kupovini adekvatnog vozila za potrebe Udruženja, kazao je predsjednik Dušan Rakočević.

On je istakao da je auto neophodno za rad i da će na konferenciji obavijestiti javnost o isplati preostalog duga najvjerovatnije i podizanju kredita na svoje ime kod banaka, kako bi ispoštovali ugovor sa prodavcem.

“Na konferenciji ćemo upoznati i o poslatim molbama za pomoć, mnogim preduzećima u Crnoj Gori”, kazao je Rakočević.

V.B.

Žele povezivanje sa Tivtom TIVAT - Gosti Tivta i predsjednika opštine Miodraga Kankaraša bili su juče predstavnici delegacije italijanske Regije Abruzzo na čelu sa dr Alfredom Castiglionom, viceguvernerom Regije. Castiglione je uporedio Tivat sa Peskarom – najvećim gradom u Regiji Abruzzo i ujedno privrednim središtem pomenute Regije, koja takođe ima svoju marinu, te izrazio želju za međusobnim povezivanjem Porto Montenegra i marine u Peskari.

Kako je saopšteno, namjera predstavnika delegacije je da se u skorašnjoj budućnosti napravi mreža firmi, koje se bave nautičkim turizmom sa obje strane Jadrana. Nakon sastanka delegacija je obišla marinu i naselje Porto Montenegro. Z.K.

Crna Gora 17

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Nemaština

Ne znam kako izdržavam

PREMINULI

Slavka Adžović je bezemljašica koja poljoprivredom izdržava desetočlanu porodicu Foto: Milovan Danilović

Radosav (Petrov) Popović potpukovnik JNA i učesnik NOR-a, umro je 26. marta 2013. u 89. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Danilovgradu 26. marta od 10 do 16 i 27. marta od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 27. marta u 15 časova na groblju u selu Mala Zagreda. Kuća žalosti: Ulica rogamska 27, Podgorica.

Ožalošćeni: sin Petar, kćerka Slavka, braća Stanoje i Tomislav, sestre Miruna, Zorka i Vojislavka, supruga Nada, snaha Lidija-Ljilja, unuke Adrijana, Andrea i Anđela, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

BAR

BAR

Obavijesti o smrti možete predati u kiosku „Enigma“ Bul. 24. novembra 030 340-500 069 688-868 Jovana Lasica

S

lavka Adžović iz Nikišića se već dvadeset godina bavi stočarstvom i od tog posla prehranjuje svoju desetočlanu porodicu. Slavka ima najveći broj stoke u okolini grada, ali još nije osjetila benefite tog posla, jer osim finansijskih poteškoća sa kojima se susreće, tržište je slabo zainteresovano za stočarske proizvode koje ima da ponudi. Mlijeko i sir, kaže ona, prodaje prijateljima i komšijama i dobijeni novac odmah koristi za kupovinu koncentrata i ostale hrane za stoku.

NIKŠIĆ - Slavkin dugogodišnji posao se odvija u vrlo teškim okolnostima i uslovima, pogotovu što najveći dio svog vremena provodi na otvorenom prostoru, pa je često izložena djelovanju nepovoljnih vremenskih uslova, vjetra, kiše ili vrućine. Sva finansijska sredstva uložila je u obnovu svoje dvije štale, koje su već dva puta izgorjele do temelja. Ali, kako kaže Slavka, to nije najveći problem, već to što joj od ukućana slabo ko pomaže. Nije udata i nema djece, ali od njenog rada žive roditelji, sestre, braća te njihovi potomci.

“Na mene pada najveći posao, i mnogo je teško, mada mi pomaže sestra, ali i otac od kada je u penziji.

Imam 120 ovaca, 60 jagnjadi, tri krave, troje teladi, konja i kokoške. Deset članova porodice živi od te stoke, mi drugih primanja nemamo”, počinje svoju priču Slavka.

“Od malih nogu držim ovce, nijesam imala ni devet godina kada sam počela ovim da se bavim, evo, tako je i dan-danas. Od dvije ovce sam stvorila ovaj buljuk, sad ih je 120, što nije malo. Majka mi je tada kupila dvije ovce za klanje, ali ja im nijesam dala da to urade. Moli-

la sam je da me posluša, i malo po malo, sada ih imam ovoliko. Mlade sam ostavljala za gajenje, a muška sam klala i prodavala i tako sam ovo stvorila, nijednu ovcu od tada nijesam kupila”, poručuje Slavka. Kako dalje kaže, za toliko stoke potrebno je mnogo hrane i vode, pa na mjesečnom nivou treba izdvojiti veoma ozbiljna finansijska sredstva.

“Moje je zemlje koliko najmanji nokat, ništa. Zato mi je mnogo teško, čak sam pomišljala da odustanem od ovog posla i svu stoku poklonim.

Kod nekoga kupim sijeno, nekada plastim, kosim, ponekad platim livadu, a nekad mi i daju džabe. Prošla godina je bila nezapamćeno nerodna, a uz to mi je izgorjela štala, pa mi gora godina nije dolazila”, požalila se Slavka.

Poslije te nezgode, otišla je sa stokom u planinu, kako i radi posljednjih pet, šest godina. Nekada ode na Krnovo, nekada na Konjsko ili Vučije i tamo provodi vrijeme od juna mjeseca pa sve dok “je vrijeme ne otjera”. Slavka nema svoje parče zemlje, niti svoju kolibu već se snalazi kako zna i umije.

“Nemam svoje planine, nego uzajmljujem kod ljudi koji imaju

svoje vikendice, kolibe i imanje. Već tri godine sam na Krnovu, ali odatle nam je voda preko četiri kilometra daleko”, pojašnjava ona. Vodu, koja je neohodna za nju, donosi bidonima na konju. Tako sa sestrom i ocem provodi po pet, šest mjeseci, pa sve dok ne padne snijeg. Kada se vrati, stoku tjera na ispašu ispod Trebjese, jer “nema stope svoje zemlje”. “Šta da radim kada nemam, moram da čuvam na tuđem. Kada nijesam imala štalu, morala sam da selim porodicu iz barake u kojoj smo živjeli kako bih tu spremila ovce.

Onda sam napravila štalu za krave, tada sam odvajala ojagnjenje ovce i jagnjad, pa sam spasila šezdeset jagnjadi, a nažalost skoro pola štetovala”, kaže Slavka.

Zbog toga što nema svoju zemlju, često ide po drugim selima i obližnjim gradovima u potrazi za parčetom livade za stoku. Tako mora plaćati prevoz kamionima koji nije nimalo jeftin. Priča Slavka da je jednom prilikom dobila obećanje od nekog čovjeka da će u Danilovgradu dobiti imanje na kom može čuvati stoku, ali da plati 300 eura. Pristala je, kaže, i platila četiri ture prevoza od po 100 eura, pa kada je stigla, shvatila je da od toga neće biti ništa. Potom je morala platiti kamione koji će njenu stoku vratiti natrag, što je bilo dodatnih 400 eura i veliki trošak za nju i porodicu. Toliku stoku je teško gajiti, a pomoći niotkuda. Obraćala se Slavka Ministarstvu poljoprivrede ne bi li joj nešto pomogli, međutim odgovor još nije stigao. Kontaktirala je i zaposlene u nikšićkoj opštini kada su joj udijeli-

li materijal koji je iskoristila za popravku štale koja je u prethodnom periodu izgorjela.

“Vjerujte mi da je teško, ne znam kako izdržavam jer nemam novca da plaćam tolike izdatke. Osim toga, imam probleme kada povedem ovce na ispašu ispod Trebjese. Tamo mi govore da to nije mjesto za stoku, nekada me psuju, dobacuju. Dešavalo se da puste pse na moje ovce, a kada se to desi, njima nema lijeka. Pas ih rastrgne u jednoj sekundi”, tužno pojašnjava Slavka.

“Ovaj posao je pošten i častan, i od toga živim, ali neki ljudi tako ne misle. Pa šta bi trebalo da radim, da sjedim na ulici i prosim?”, pita se ona.

Težak posao koji obavlja sigurno bi se isplatio da ima malo zemlje, radnu snagu i neophodnu mehanizaciju koja je potrebna za veliki broj stoke koju ima. Na kredit u banci ne pomišlja, ali sve i da se odluči, kaže da je uslove banaka nemoguće ispuniti.

“Htjela sam da dam mlijeko na veliko, ali niko nije zainteresovan, pa to što dam je na sitno. Prodajem komšijama i prijateljima i čim mi plate ja taj novac koristim da kupim stočnu hranu”. Iako vrlo skromno živi i već godinama mukotrpno radi da zaradi za parče hljeba, ona kroz osmijeh poručuje da ipak neće odustati od svog posla.

“Makar je pošten i častan, ako ništa drugo. Ako meni već neće, ja kome god budem mogla pomoći ću, nikada neću uraditi da odmognem bilo kome, ni ovdje ni na planini.

Takav sam čovjek”, završava svoju priču Slavka.

POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

CVJEĆARA “MAJA”

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

KNJIŽEVNOST

Šerbedžija na otvaranju

Crnogorski tim u Moskvi

PREDSTAVLJANJE

Vojvodić u Moskvi

Crnogorska sopranistkinja Aleksandra Vojvodić-Jovović održala je koncert u Čehovljevom kulturnom centru, u samom centru Moskve, na poziv Artističkog društva “Ansamblei iskustov”. Vojvodić-Jovović otpjevala je set crnogorskih pjesama prilagođenih za operski glas i klavir, u aranžmanu Aleksandra Basaraba i u pratnji pijanistkinje Mirjane Rajčić. Ove pjesme u tom ru-

Književniku Andreju Nikolaidisu, laureatu Miroslavljevog jevanđelja za 2012. godinu, priznanje će biti uručeno sjutra u kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju.

Državnu nagradu Nikolaidisu će uručiti crnogorski ministar kulture Branislav Mićunović. Priznanje mu je dodijeljeno za djelo “Odlaganje Parezija”, saopštavaju iz Ministarstva kulture. Odluka je donesena većinom glasova nakon tajnog glasanja, na sjednici koja je održana 22. novembra.

U žiriju za dodjelu nagrade bili su: Zuvdija Hodžić (predsjednik) i članovi Jovanka Vukanović, Živko Andrijašević, Bogić Rakočević i Pavle Goranović.

hu imale su premijeru u Rusiji.

Voditeljka programa, istaknuta ruska umjetnica Irina Prokofijeva, predstavila je Crnu Goru i autore, najavivši svaku od pjesama.

“Ovo je za nas sasvim novi, divni zvuk sa Balkana koji do sada nijesmo imali prilike da čujemo”, istakla je Prokofjeva.

Odlazak Aleksandre Vojvodić-Jovović u Moskvu pomogli su opština Bar i Luka Bar. Ž.M.

Praznik teatra Predstava “Gorski vijenac”, po djelu Petra II Petrovića Njegoša, koju je režirao slovenački reditelj Diego de Brea, biće igrana večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Pred početak predstave, tradicionalnu poruku za Svjetski dan pozorišta, koju je ove godine uputio italijanski pisac, reditelj i glumac Dario Fo, pročitaće glumica Jelena Simić. Gradsko pozorište iz Podgorice Svjetski dan pozorišta obilježiće predstavom “Sedam dana”, koju je po tekstu hrvatske autorke Tene Štivičić režirala Alisa Stojanović, u sali Dodest u 20 sati. Poruku Darija Foa pročitaće glumica Branka Femić.

Osmi Međunarodni podgorički sajam knjiga 2013. biće održan od 6. do 14. maja, u garaži Delta sitija, a otvoriće ga glumac i šansonjer Rade Šerbedžija, saopšteno je juče u Podgorici. Organizatori sajma očekuju da će tom prilikom, nova izdanja predstaviti više od 100 izdavača iz zemlje i inostranstva. Ovogodišnji sajam neće imati slogan, a iz direkcije je najavljeno da će, neka vrsta neformalnog mota biti stihovi iz “Gorskog vijenca” u čast 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša.

Umjetnička direktorica Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga Ksenija Popović napomenula je da je o programu ovogodišnjeg izdanja u ovom trenutku moguće govoriti sa zadrškom i naznakom “radovi u toku”. Nakon otvaranja sajma, Šerbedžija će u Podgorici održati koncert, prvi nakon dvogodišnje pauze.

Umjetnička direktorica osmog izdanja Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga najavila je i da će izdavačka kuća “Nova knjiga” objaviti crnogorsko izdanje Šerbedžiji-

Foto: Darko Jovanović

Osmi međunarodni podgorički sajam knjiga 2013. od 6. do 14. maja

Pres u Gradskoj knjižari nih memoara “Do posljednjeg daha”, a jedan dan sajma biće posvećen djeci.

“Pozvali smo ugledne autore književnosti za djecu. Naša ciljna grupa su đaci petog i šestog razreda osnovne škole. U saradnji sa Gradskim pozorištem iz Podgorice dogovorili smo i umjetničke radionice”, rekla je Ksenija Popović. Markenting menadžer Delta sitija Dragan Perišić zadovoljan je

time što će Međunarodni podgorički sajam knjiga i ove godine biti održan pod krovom tog šoping mola.

“Garažu pretvaramo u prostor u kome će uživati ljubitelji pisane riječu iz cijelog regiona. Naizgled nespojive stvari često donesu mnogo zadovoljstva”. Radno vrijeme sajma biće od 10 do 20 sati, a cijena ulaznice je jedan euro. Za organizovane grupe predviđeni su popusti.

N.B.

PREMIJERA

“Tigar” u Zetskom domu Predstava na sceni “Generacija” u čast Svjetskog dana pozorišta Premijera predstave “Tigar”, koju je po tekstu savremenog američkog pisca Mareja Šizgala režirao Petar Pejaković, biće održana večeras na sceni “Generacija” Kraljevskog pozorišta Zetski dom u čast Svjetskog dana pozorišta. Praznična poruka italijanskog pisca Darija Foa pozorišnim kolegama i publici biće pročitana prije premijere. “Tigar” je komad o običnim ljudima i sadrži elemente trilera, komedije i melodrame. U predstavi igraju Slaviša Grubiša i Radmila Božović, kojima je ovo bio diplomski “zadatak” u klasi profesora Branimira Popovića na cetinjskom FDU. “Tigar” večeras započinje i redovni repertoarski život.

“Poštar otima domaćicu i odlučuje da je ritualno muči i ubije zato što je žestoko frustriran, kako svojim životom tako i društvenim sistemom koji ga čini bespomoćnim i malim, zbog čega iz očaja traži tigra u sebi.

Dželat i žrtva se zbližuju, patologija njihovih malih normalnih života pretvara se u normalnost patološke situacije sa srećno fatalnim krajem”, objasnio je na jučerašnjoj konferenciji za novinare reditelj Petar Pejaković, docent FDU na predmetu pozo-

Radmila Božović i Slaviša Grubiša u “Tigru” rišna režija.

On je dodao da se ovim projektom nastavlja saradnja Fakulteta dramskih umjetnosti i Kraljevskog pozorišta, čime se mladim glumcima daje prilika da nastupaju pred publikom.

Glumac Slaviša Grubiša rekao je da

je bilo zadovoljstvo raditi sa rediteljem uprkos tome što je rad na samoj predstavi bio prilično težak. Radmila Božović istakla je da nije bilo nimalo jednostavno oživjeti lik, prije svega zato što se ne radi samo o jednoj priči.

M.Z.

POGLED U KOMŠILUK

TEATAR

Lečićeva “Opomena” Premijera spektakla biće igrana 9. aprila u Sava centru

Predstava “Opomena, deset godina poslije Zorana Đinđića”, autorski projekat glumca Branislava Lečića (reditelja, producenta i ministra kulture u Đinđićevoj vladi), premijerno će biti igrana 9. aprila u Sava centru, kao multimedijalni spektakl koji kombinuje elemente pozorišne predstave i političkog performansa.

“Opomena” je, kako je saopšteno, priča o Đinđićevim “idejama i misli koja nam je danas potrebnija nego ikada”. Predstava korespondira sa trenutnom društveno-političkom situacijom u Srbiji, a prema Lečićevim riječima, nije to ni Đinđićeva biografija, niti priča o njegovom atetatu ili suđenju optuženima za ubistvo, već “intimni dijalog” sa Zoranom u vremenu kada mu se dižu spomenici i on sam

uzdiže na nivo mita, a njegove ideje i poruke koje su aktuelnije nego ikada se ne slijede. U realizaciji tog projekta učestvuje više od 50 saradnika. Muzika, pokret i video-zapisi kombinovani su sa glumačkom igrom 16 mladih talentovanih glumaca (po osam djevojaka i mladića), koji će uz Lečića pokušati da na sceni postave neka od suštinskih pitanja kojima se i Đinđić bavio svojom filosofskom mišlju, sa željom da ožive njegove ideje i viziju.

Rukovodeći se Đinđićevom željom da ga što veći broj ljudi čuje i razumije, Lečić je odlučio da, umjesto klasične scene, napravi spektakl na Velikoj sceni Sava centra, ne želeći da to bude jedan elitistički događaj i samo umjetnički performans, već “poruka za sve nas”. “Đinđića za života mnogi ni-

jesu razumjeli i vjerujemo da je nakon njegovog odlaska ostao dug prema Zoranu, njegovoj viziji, ali i djelima koje je platio životom”, naveo je Lečić. Za potrebe predstave bio je organizovan veliki glumački kasting, na kojem je učestvovalo više od 200 mladih glumaca, od kojih je izabrano 16. “Đinđić je vjerovao mladima i obraćao se njima i ova predstava treba da bude opomena svima, a posebno mladosti, koja ne smije da bude uspavana, nego mora da se sama izbori za promjene u našem društvu i bolje sjutra”, poručio je autor. Ubistvo Đinđića 12. marta 2003. godine u zgradi Vlade Srbije, društvene i političke okolnosti koje su do toga dovele, njegovo djelo i poruke inspiracija su za još dvije domaće predstave.

“Opomena” namijenjena uspavanoj mladosti:Branislav Lečić

“Vaginini monolozi” u Dodestu Predstava “Vaginini monolozi” sjutra u 20 sati biće igrana tri dana uzastopce, sve do 30. marta (u istom terminu) u sali Dodest u KIC-u “Budo Tomović”. Predstava je nastala u produkciji Američkog ugla uz podršku Ambasade SAD u Podgorici. Ova predstava donosi priče iz svih krajeva svijeta, nastale na osnovu razgovora sa više od 200 žena različitog uzrasta i porijekla. Priče istražuju granice konstrukcije roda stvorene u okviru savremene kulture. Ovdje su razotkriveni i načini kako seksualnost utiče na stvaranje identiteta i shvatanje ženstvenosti. Ovo su priče o ljubavi i gubitku, trijumfu i tragediji, i najvažnije – o zajednici i nama u njoj. Predstava je do sada izvedena u 167 zemalja kojima se Crna Gora konačno pridružuje.

Predstava će biti izvedena na našem jeziku uz engleski titl.

MUZIKA

Kod nas vlada prosječnost Bisera Veletanlić planira da svoju dugogodišnju karijeru zaokruži novim albumom

Nataša Bućković

G

ostovanje Bisere Veletanlić na nedavno održanom koncertu Darkwood Duba u Podgorici vratilo je publiku u vrijeme velikih džez i šlager hitova koji su obilježili sedamdesete godine prošlog vijeka. Čuvena pjevačica saradnju sa beogradskim alternativnim sastavom za Dnevne novine objašnjava činjenicom da muzika ne poznaje granice, a svoju 45 godina dugu karijeru vidi kao dokaz da se njena publika ne mijenja.

Martovski Oskari Dodjela Oskara 2014. godine biće održana 2. marta, sedmicu nakon uobičajenog datuma, da se ne bi poklopila sa zimskom olimpijadom u Rusiji, saopštili su organizatori.

Kako prenosi Rojters, Američka filmska akademija najavila je istovremeno da će svečana dodjela Oskara 2015. biti kao i obično u februaru, tačnije 22. februara, te da će obje ceremonije biti emitovane uživo iz Dolbi teatra u Holivudu. Nominacije za 86. dodjelu Oskara biće objavljene 16. januara 2014. Zimske olimpijske igre u Sočiju trajaće od 7. do 23. februara.

Beskompromisna i bez razumijevanja za trendove koje diktira domaća muzička scena Bisera Veletanlić je nakon više od jedne decenije provedene u sjenci instant zvijezda 2008. godine objavila trostruku kompilaciju pod nazivom “Prozor”. Ovo svjedočanstvo njene dugogodišnje karijere je prvo izdanje na kojem je diva džez i zabavne muzike uspjela na jednom mjestu da objedini svoje hitove. Nakon toga uslijedila je saradnja sa beogradskim alternativnim sastavom Darkwood Dub, na čijem je albumu “Vidimo se” (2011) gostovala na pjesmi “Nešto sasvim izvesno”. U sklopu turneje sa beogradskim sastavom Bisera je nedavno posjetila i Crnu Goru, u kojoj je svojevremeno bila čest gost. Period od preko dvije decenije, koliko nije nastupala kod

ĐANGO U STRIPU

Beogradski autor crta za Tarantina Strip autor porijeklom iz Beograda Rajko Milošević, koji stvara pod pseudonimom R. M. Guéra, nacrtaće u saradnji sa Kventinom Tarantinom strip po filmu “Đangova osveta”. Novi film Kventina Tarantina, osvojio je dva Oscara i oduševio publiku i kritiku. Tarantino sam piše tekstualni dio stripa, a crtački dio povjerio je Rajku Miloševiću, koji već dvije decenije živi i radi u Barseloni.

“Još 2009. sam obaviješten da je Tarantino moj obožavalac, i radio sam kratki strip po ‘Prokletnicima’. Sada ćemo praviti kompletnu knjigu po scenariju ‘Đanga’, na njegovu inicijativu”, kazao je Milošević (53), koji stvara pod pseudonimom R.M. Gera. Umjetnik kaže da sa Tarantinom komunicira preko agenata i mejlova, i da se još uvijek nisu upoznali, ali da hoće.

“Družićemo se kada knjiga bude

Foto: Nemanja Đorđević

Kultura 19

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

gotova, ima mnogo posla i ne pada nikome na pamet da to okreće na zezanje. Za crtačkim stolom sam minimum 12 sati dnevno”, kaže Milošević. Strip će imati najmanje 120 strana, odnosno za četvrtinu više materijala od filma.

“Radim originalnu verziju scenarija, koja sadrži dosta scena koje u film nisu ušle”, kaže Milošević.

nas, za nju je splet različitih okolnosti, koje nijesu uticale na neke stvari koje se nikad ne mijenjaju.

“Publika i ljudi znaju šta je dobro, bili oni iz onog perioda, ili ovi danas.

Ljudi znaju da procijene, imaju uši da čuju i to se nikad ne mijenja, bez obzira kad je to bilo i kada će biti. Publika jeste promjenljiva, ali ne mora da bude, tako je nekako u mom slučaju. Većina ljudi koji su došli na koncert u Podgorici ne pripada generaciji kojoj sam ja nekada pjevala. Međutim, ljudi znaju, negdje su čuli od nekoga, pa su došli i čuli to što su im pričali”, kaže u razgovoru za Dnevne novine Bisera Veletanlić.

Saradnja sa Darkwood Dubom nastala je na inicijativu benda čiji član je njen sestrić Vasil Hadžimanov, koji je najviše i zaslužan za povratak džez dive na muzičku scenu. Za

nju saradnja sa beogradskim alternativnim sastavom je nekoliko puta ispričana priča, koja dokazuje da muzika nema granica. “Činjenica je da muzika kao takva ne poznaje granice i da nije važno ko si, odakle si i kojih si godina. Jedino je važno da li to što radiš valja ili ne valja”, navodi Veletanlić.

Džez diva na svoju karijeru gleda kao na period u kojem bi sve trebalo promijeniti, a pod tim podrazumijeva i činjenicu da je prvi solistički koncert imala tek 2010. godine na Kolarcu.

“To bi bilo za čuđenje da se dešava u nekoj normalnoj zemlji, ali s obzirom da živim tu gdje živim, to ispada da ne može drugačije. Sada ne bih mogla da napravim koncert, jer sama ne bih uspjela to sve da realizujem. Tada mi je pomogla Skupština grada Beograda i time sam zaokružila dug ljudima koji vole da slušaju moje pjesme nastale tokom 45 godina rada”, kaže Veletanlić.

Zvijezda domaćih festivala 1970ih, kada su se pod pojmom zabavna muzika podrazumijevale šlager numere, na današnju muziku gleda kao na začarani krug u kojem nema velike filozofije.

“Ono što servirate publici i to non-

stop, onda se to zavoli. Prosto natjerate ljude da vole ono što im ne pada na pamet, jer toga ima toliko da ga je nemoguće zaobići. To je prosto tako kod nas. Kod nas vlada prosječnost u bilo kojoj oblasti i biće vrlo teško izaći iz toga. Trebalo bi sa svih strana uništiti to neko prokletstvo na ovom prostoru ili sistem. Ako samo klimaš glavom kao zombi, onda je sve u redu, a ako malo iskačeš iz svakodnevnice, teško tebi. Znači moraš da se boriš”, kaže Bisera.

Period tokom pauze u svojoj karijeri Veletanlić je ispunila slikarstvom.

“Slikarstvom sam se bavila iz hobija. To je višak energije koji imaš kad te recimo niko ne zove godinama, pa onda negdje moraš tu energiju da potrošiš. Tako sam ja zahvaljujući mojim prijateljima slikarima sa kojima se družim počela da slikam i tako sam počela da radim neke vrlo ozbiljne ili vrlo dobre stvari.

Makar su mi tako rekli likovni kritičari”, kaže Veletanlić. Ona je istakla da bi svoju karijeru voljela da zaokruži jednim albumom na kojem bi osim starog saradnika Kornelija Bata Kovača angažovala još novih, mladih autora, kako bi napravila lijep i moderan album.

● Foto priča

Rođendan državnog muzeja

Posjetilac prolazi pored najpoznatijih djela ruskog avangardnog umjetnika Kazimira Maljeviča (L-R) “Crni kvadrat”, “Crni krug” i “Crni krst” u državnom ruskom muzeju u Sankt Petersburgu. Muzej, prvi te vrste u Rusiji, koji čuva više od 400.000 eksponata ruske umjetnosti iz 19. i 20. vijeka (kao i iz mnogo ranijih perioda), proslaviće ove godine 115. godišnjicu.

20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

PARIZ

Luvr će sijati starim sjajem Slavni pariški muzej u toku prošle godine posjetilo je 10 miliona ljudi

Anri Loaret, direktor pariskog Luvra posljednjih 12 godina, ocijenio je da će čuveni muzej ostati “otvoren za cijeli svijet” i da je neophodno naći “inovativna rješenja” kako bi, uprkos finansijskim problemima, to “zdanje nastavilo da sija”.

“Luvr je dobro. Srećan sam što ću svom nasljedniku predati zdanje koje dobro funkcioniše i izvanrednu ekipu”, rekao je Loaret, koji

odlazi s funkcije 14. aprila.

Novog direktora biraju francuski predsjednik Fransoa Oland i ministar kulture Oreli Filipeti.

Pariski Luvr prošle godine posjetilo je blizu 10 miliona ljudi, što je rekordna posjeta i za milion više u odnosu na 2011. godine. Prošla godina obilježena je otvaranjem novog odsijeka za islamsku umjetnost 22. septembra, koji je do sada posjetilo više stotina hiljada lju-

di. Prošle godine primjetan je bio rast broja kineskih posjetilaca, koji su sada među vodeće tri nacije (stranih posjetilaca), uz Amerikance i Brazilce, a iza njih slijede Italijani i Njemci. Mlađi od 30 godina čine 50 odsto svih posjetilaca Luvra, a sajt Luvra prošle godine imao je sedam odsto više posjeta nego 2011. Muzej sa 48 odsto budžeta subvencioniše država, a 52 odsto obezbjeđuju mecene.

ATRAKCIJA EGIPAT

Turisti napravili sjajne fotografije Grupa ruskih turista uspjela je da s vrha piramide fotografiše popularno turističko odredište, gdje se nalazi i jedno od sedam svjetskih čuda - Keopsova piramida.

Oni su iskoristili nepažnju čuvara te se popeli na vrh jedne piramide u Gizi u Egiptu, a odatle su uspjeli da naprave nevjerovatne fotografije. Ruski turisti sačekali su da se završi vrijeme za službenu posjetu piramida, a onda se neopaženo provukli pored čuvara i popeli na jednu od piramida te s visine od gotovo 140 metara

fotografisali svjetske znamenitosti, veličanstvenu Sfingu i nepreglednu pustinju. Egipatske vlasti uvele su zabranu penjanja na piramide još 1980. godine, ali i danas neki vodiči, za određenu svotu novca, puštaju turiste da se popnu na drevne građevine. Ruski turisti tvrde da su došli jako rano na popularno turističko odredište u Gizi te skriveni čekali da prođe vrijeme obilaska i da počne padati mrak, kako bi se mogli popeti na piramidu. Neke od najboljih fotografija djelo su Vitalija Raskalova.

DUBAI

Patak otac pileta

Popajevo selo na Malti Selo mornara Popaja, čuvenog lika iz crtanih filmova, nalazi se na Malti i jedna je od glavnih turističkih atrakcija ove državice. Slatkorajsko selo, kako se službeno zove, koristili su i “Paramount Pictures” i “Walt Disney Production” za snimanje filma o Popaju 1980. godine. U selu koje je 1979. za sedam mjeseci sagradilo 165 radnika postoji 19 pravih građevina, sagrađenih od drveta iz Kanade i Holandije, jer Malta nema svoje šume.

Još jedan zanimljiv podatak je to što je za gradnju iskorišćeno osam tona eksera i 7.570 litara boje, sve kako bi selo izgledalo kao iz crtaća i kao iz dvadesetih godina prošlog vijeka, kada je strip i nastao.

AUKCIJA

Napoleonov vjerenički prsten za 896.000 eura Prsten je bio dio zbirke princa Viktora Napoleona, carevog pranećaka

Iako zvuči kao početak vica, u pitanju je uspješno izveden eksperiment koji može da ponudi rješenje za oživljavanje izumrlih životinjskih vrsta. Naučnici iz laboratorije za veterinarska istraživanja u Dubaiju uspjeli su pomoću jedinke jedne vrste da stvore jedinku sasvim druge vrste. U embrion iz koga će se kasnije razviti patak ubrizgali su germinativnu ćeliju pileta (ćeliju koja će kasnije biti odgovorna za proizvodnju spermatozoida ili jajaš-

ceta). Kada je patak dostigao seksualnu zrelost, počeo je da proizvodi reproduktivne ćelije kakve inače proizvode pijetlovi, što mu je omogućilo da se pari sa kokoškom. Kokoška je izlegla jaje iz koga se ispililo sasvim zdravo pile.

To je naučnicima dalo nadu za ukrštanje drugih vrsta ptica, kao i mogućnost oživljavanja izumrlih vrsta. Ono što je prije nekoliko godina djelovalo kao naučna fantastika, uskoro bi moglo da postane stvarno, prenosi Tajm.

Vjerenički prsten Napoleona Bonapartea s njegovom prvom suprugom Žozefinom de Boarne prodat je na aukciji u Francuskoj za 896.000 eura, nakon što je ranije procijenjen na iznos između 8.000 i 12.000 eura.

Prsten, promjera 18 milimetara, ukrašen je dijamantom i safirom, oba u obliku kruške. Napoleon u to vrijeme nije imao mnogo novca, zato je prsten tako jednostavan, saopštili su iz aukcijske kuće Osenat. Prsten je bio dio zbirke princa Viktora Napoleona, pranećaka francuskog cara, koji je naslijedio većinu njegovih ličnih stvari.

Napoleon se 1796. oženio uticajnom udovicom Žozefinom de Boarne mjesec dana nakon vjeridbe.

Ona mu je pomogla da zadrži zapovjedništvo u pohodu na Italiju, koji je bio početak njegovog velikog uspona.

Feljton 21

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

PODSJEĆANJE NA JEDNO (NE)VRIJEME

8

Optuženi je mnogo zauzet Na čak pet zakazanih ročišta tadašnji predsjednik Predsjedništva Crne Gore Momir Bulatiović se nije pojavio, a jednom je zauzet bio i njegov advokat - Filip Vujanović Danilo Burzan

U

Crnoj Gori se, prije dvije decenije, zbio raritetan političko-medijski događaj: tadašnjega šefa crnogorske države Momira Bulatovića optužio je za klevetu novinar Danilo Burzan, koji čitaoce Dnevnih novina (u nekoliko nastavaka) podsjeća na tu zanimljivu dogodovštinu i okolnosti u kojima se odigravala

To zbitije u Osnovnome sudu u Podgorici nezavisni neđeljnik ‘’Monitor’’ zabilježio je u broju od 22. marta 1991. godine, pod naslovom ‘’Predsjednik je bio zauzet’’.

Osvrćući se na cjelinu toga sudskoga spora, neđeljnik potanko pojašnjava šta se tih dana zbivalo u vezi sa mnom, pa, uz ostalo, piše: ‘’Na zakazano suđenje, iako uredno pozvan, Momir Bulatović nije došao. Šef njegovog kabineta Zoran Čelebić – Čili izvijestio je sud da je predsjednik odsutan ‘zbog neodložnih radnih obaveza’, kao i da traži dokaze sa TV snimka, jer se, navodno, tekst iz tužbe ne može smatrati validnim! ‘Nije mi bila namjera da uvrijedim Danila Burzana, već da javnosti, u svojstvu kandidata za predsjednika Republike, iznesem sopstvena saznanja, što mi je bila dužnost’, poručio je u pismu sudu Momir Bulatović. Da li će Bulatović, u međuvremenu, pribaviti takva saznanja, nije nam poznato. Izvjesno je samo da će Danilo Burzan, sa starim saznanjima i dokazima, morati da čeka novu priliku. Možda i Momira - bez funkcije?!..’’

Dakle, vjerovatno kao dio nastavljanja dotad već 15-mjesečne “igre”, suđenje je odloženo - za nepoznati termin. Rečeno je: dok sud za Bulatovića ne prikupi “dokaze”.

Meni, makar, nije bilo jasno: na osnovu kojih propisa sud prihvata da – u privatnome sporu, kakav je bio taj – službeno prikuplja dokaze za tuženu stranu, umjesto da to čini sam optuženi?

● Predsjedništvo države se miješa u spor

Na nastavak suđenja čekao sam mjesecima... Iznerviran, 26. avgusta 1991. godine, pišem Bulatoviću da je krajnje vrijeme da se pojavi na sudu i dokaže svoje tvrdnje, ali i da su “svi pred sudom jednaki”, smatrajući i da je “sve to komprimitujuće i za njega i za sud”, pa dodajem: ‘’Znam, predsjedniče, da su teška vremena, da ni sudiji nije baš jednostavno da predsjednika države natjera da kao optuženi, u privatnom sporu, dođe pred lice pravde i učini ono što mora kao i svaki drugi građanin. No, uvjeravam vas, nećemo dugo čekati na vrijeme kada ćete zbog takvog odnosa prema zakonu morati biti na tapetu - moralnom i sudu javnosti, makar. Ja, ipak, vjerujem u pravdu”.

Kako nije bilo nikakvog glasa ni od optuženoga, niti iz suda, odlučio sam da Bulatoviću uputim otvoreno pismo, koje je 13. septembra 1991. godine objavio ‘’Monitor’’. Evo

izvoda: “Čitavih 280 dana je prošlo od vaših klevetničkih riječi, a 250 otkako sam Osnovnom sudu predao privatnu tužbu... I još se dokazi prikupljaju, je l’ da? Prolaze mjeseci, a dokaze još nijeste prikupili ni vi, niti sud. Ali, ne zaboravite: rekli ste pred TV kamerama da dokaze - i to nedvosmislene - već posjedujete... Ja vas, gospodine predsjedniče, razumijem. More vas toliki državni problemi, naročito kako da udomite Crnu Goru, a nije lako ni snaći se za milione dolara za vaš aviončić, pa toliko oružja valja podijelilti ‘krivućke’, onako ha-de-zeovski, a tu su još i nekakvi Crnogorci, koji preko neprijateljskog nezavisnog nedjeljnika ‘Monitor’, tako nemilosrdno, a, ipak, brižljivo, pišu o kojekakvim, budibogsnama mahinacijama vlastodržaca, vaših idejnih, ali i ostalih sljedbenika...

Jeste, gospodine predsjedniče, vaši problemi su i veliki i – vaši.

Pa i ovaj mali, evo: ovolicni, koji ja tako glupo želim da stavim u prvi plan. Više nego sebično! Kao da je sve u tome da sud, konačno, utvrdi da ste javnosti podvalili... .. U prilici sam da vam se pohvalim da sam upravo na jubilarni 200. dan izolacije dobio dva rješenja vaših pulena: jedno o izbacivanju (mojem, naravno) iz Radio-televizije, zbog pisanja za ‘Monitor’, a drugo za pokretanje disciplinskog postupka – da se to tek dokaže...

Iz Osnovnoga suda drugo ročište je zakazano za 19. septembar 1991. godine, a za isti termin još jedno suđenje Bulatoviću: u međuvremenu ga je tužio i lider Narodne stranke, dr Novak Kilibarda, takođe za klevetu. No, uzalud smo i Ki-

libarda i ja, toga dana, čekali. Optuženi se nije pojavio.

Naredno, treće ročište zakazano je za 22. oktobar. Opet smo lider Narodne stranke i ja uzaludno obijali hodnike Osnovnoga suda. Umjesto optuženoga, stiglo je pismo iz Predsjedništva Crne Gore, sa porukom: Bulatović je zauzet važnim državničkim poslovima i ne može se odazvati pozivu...

Pismom sam se obratio Komisiji za predstavke i žalbe pri Predsjedništvu Republike Crne Gore, potanko navodeći šta se sve zbivalo i zbiva u vezi sa Bulatovićevom izjavom, odnosno mojom tužbom, upozoravajući da se u privatni proces umiješalo i državno Predsjedništvo, koje se pismeno, u ime optuženog, obraća sudu, pa im, uz ostalo, dodajem: “Ako je već i Predsjedništvo Republike Crne Gore uključeno u ovaj privatni spor, ovim putem vam se obraćam da pomognete da se predsjednik Predsjedništva pridržava uzusa pravne države i odazove se na poziv suda”.

● “Optuženi službeno odsutan”

Sljedeće, četvrto ročište bilo je zakazano za 12. februar 1992. Opet optuženi nije došao, a “Borba” sjutradan objavljuje tekst: “Optuženi službeno odsutan”. Pored ponavljanja sadržaja moje i tužbe dr Kilibarde, u tekstu se kaže da je “iz Predsjedništva Republike stigla obavijest da je predsjednik, zbog ranije preuzetih obaveza, službeno odsutan” i dodaje da je to četvrti put da se suđenje odlaže zbog odsustva optuženoga.

“Borba2 još piše: “Burzan je juče

tražio od sudećeg sudije Miladina Adžića, koji je preuzeo predmet od sudije Petra Stojanovića, da se optuženi privede, ukoliko se ne pozove na imunitet, jer je na prethodnom ročištu obećano da sljedeće neće biti zakazano, dok se ne obezbijedi prisustvo optuženoga”...

Ni na peto ročište, zakazano za 11. mart 1992. optuženi nije stigao.

Toga dana razbijena je monotonija pravdanja, pa je razlog bio zauzetost Bulatovićevoga advokata - Filipa Vujanovića.

Elem, prvi put (!?) o tome suđenju, nakon dvije godine, vijest je objavila i “Pobjeda”, naslovivši je “Zauzet advokat”, uz ostalo, dajući kratak sadržaj Kilibardine i moje tužbe i saopštavajući da je “sud uvažio razloge i prihvatio predlog da sljedeći pretres bude zakazan za 17. mart, jer će, po sadašnjim planovima, predsjednik tada biti slobodan”.

(Nastaviće se)

GEOGRAFIJA

Baija Bustamante: Tajni argentinski Galapagos Prvo što ćete primijetiti u ovom raju na zemlji, biće beskrajna udaljenost između najbližih gradova, dugačke trake obrađene zemlje između vas i horizonta i ogromna kupola neba.

Sljedeći je pejzaž – ili preciznije – pejzaži. Na jednom mjestu okruženi ste pustinjom istačkanom ponekim busenom bodljikavih trava. Pomalo podsjeća i na američki jugozapad, a pomalo na pustinje Australije.

Međutim, kada priđete okeanu, modri Atlantik sa hladnom obalom može vas asocirati na Irsku.

Onda, ako pođete ka jugu, iznenadiće vas jato ružičastih flamingosa od kojih će vam neki i prilaziti i dozvoliti da ih dodirnete.

Sve je to Baija Bustamante, privatna farma ovaca u argentinskoj Patagoniji, čiji je vlasnik Matijas Sorijano (41).

On dočekuje do 18 gostiju u jednoj turi od avgusta do maja.

Baija privlači samo naročite posjetioce – one koji su više putnici nego turisti, one koji više vole da naprave nešto novo nego da ih neko time posluži, one koji žele da jašu, voze kajak i pješače umjesto da provode dan sunčajući se na plažu.

Takvi ljudi dolaze kod gospodina Sorijana da istraže njegovu nepreglednu farmu, a onda zaspu snom pravednika pod ćebetom od čiste ovčije vune i to mnogo prije jedanaest uveče.

Iznad svega, ovo mjesto je dom mnogih vrsta, pa na neki način podsjeća i na zoološki vrt.

Noćenje košta 215 dolara i obuhvata i tri domaća svježa obroka, kao

i vino, onoliko koliko možete da popijete.

Svi apartmani su slično uređeni: imaju dvije spavaće sobe, urednu dnevnu sobu, skromnu kuhinju i izlaz na terasu svega nekoliko metara od Atlantika.

Sa takvom prirodnom raznovrsnošću, neizbježno je poređenje sa takođe argentinskom popularnom destinacijom – ostrvom Galapagos.

Ali Sorijano kaže da mu ono nije nikakav uzor.

“Galapagos je uništio saobraćaj.

Neću dozvoliti da se to desi i ovdje.

Možemo smjestiti samo 18 ljudi u jednom trenutku. To je sve”, kaže on, podsjećajući da Galapagos obiđe 100.000 ljudi godišnje, dok na njegovu farmu dođe oko 400.

To je njegova zemlja i njegova porodica tu živi duže od 50 godina. Čuvanje nevjerovatnog biodiverziteta za njega je istovremeno i dio biznisa.

“Vlada ne može da zaštiti životinje i okruženje bolje nego mi, jer mi kontrolišemo koliko ljudi ovuda može da prođe”, kaže on.

Dakle, on ima domaće životinje – ovce, pse, mačke i konje koji slobodno trče i pasu. Međutim, tu su i lisice, armadilosi, veličanstveni gvanako, divlji rođak afričke kamile i još mnogo životinja.

Sa obale možete gledati kitove kako izbacuju repove iznad vode i na istom mjestu narednog jutra delfine u igri.

Tu su i ptice – Baija Bustamante je “obećana zemlja” za ornitologe.

Postoji više stotina vrsta: galebovi, laste, sokolovi, jastrebovi, albatrosi, orlovi i nekoliko vrsta koje ne postoje nigdje drugo na planeti.

Na stijenama možete naći čitava jata kormorana i džinovskog burnjaka sa rasponom krila od gotovo dva metra.

Iako Baija Bustamante nije ostrvo, njegova izolovana lokacija

omogućila mu je da zadrži sve te vrste na jednom mjestu, baš kao Galapagos ili Madagaskar.

Njeni stanovnici žive od uzgoja ovaca i prikupljanja morske trave – ne turizma. Dok se Sorijano pita, ljudi koji poštuju prirodu uvijek će biti dobrodošli, ali to mjesto je prije svega farma.

Baiji ne treba promocija, iako ima svoj sajt, pa je ne možete prona-

ći preko neke turističke agencije. Posjetioci su počeli da se zanimaju 2005, kada je dvoje Njemaca slučajno zalutalo na Sorijanov posjed. On ih je pozvao da budu njegovi gosti, a dobar glas se lako proširio.

Za sada, život ovdje uglavnom je netaknut, a na budućoj generaciji porodice Sorijano je da se pobrine da tako i ostane.

22 Zabava

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

KVENTIN TARANTINO

WHO SEE i NINA ŽIŽIĆ

“Igranka” na MTV-ju

Jedan od najinovativnijih američkih režisera u posljednje dvije decenije.

Svrstava se u najuticajnije režisere današnjice.

Mart 27, 1963: Kventin Džerom Tarantino rođen u Knoksvilu, Tennesi, SAD 1992: Piše i režira prvi film koji je dobio pozitvne ocjene većine svjetskih kritičara, “Ulični psi” 1994: “Petparačke priče” dobijaju zlatnu palmu u Kanu i Oskara za najbolji scenario. Film je osvojio ukupno 40 nagrada 2003-04: Snimljeni filmovi “Ubiti Bila 1 i 2”, priča o osveti i izdaji, inspirisana kung-fu klasicima i špageti-vesternima 2009: Prokletnici postaju globalni hit, priča o Drugom svjetskom ratu 2013: Dobija drugog Oskara za scenario za film “Đangova osveta” Priredio: Fi.J.

© GRAPHIC NEWS

album

Daft punk se vraća Poslije pauze od osam godina, koliko je prošlo od albuma “Human After All”, francuski elektro pioniri Daft Punk se vraća sa novim izdanjem. “Random Access Memories” biće objavljen 21. maja i sadržaće 13 pjesama. Duo producenata, koji čine Tomas Bangalter i Gaj-Manuel de Homem-Kri-

sto, potpisao je za izdavačku kuću “Columbia” i najavio ovaj album reklamom, koja je emotivana tokom emisije “Saturday Night Live”. Daft Punk su do sada objavili tri studijska albuma, počevši sa debijem “Homework” iz 1997, kao i saundtrekom za film “Tron: Legacy” i dva albuma uživo. (MTV)

Evrovizijska numera ovogodišnjeg predstavnika Crne Gore na Eurosongu direktno je upala na MTV Adria top listu najboljih spotova regiona i kao novitet zauzela 18. poziciju.

Who See “Igranka” iz dana u dan otklanja prvobitne sumnje domaćih fanova Evrovizije da jedan hiphop sastav može znatno popraviti dosadašnje plasmane Crne Gore na ovom prestižnom muzičkom

festivalu. Za deset dana, od kad su pjesma i spot predstavljeni publici, “Igranka” je pogledana više od 720.000 puta na zvaničnom Jutjub kanalu Eurosonga.

Who See i Nina Žižić ovih dana treba da počnu pripreme za odlazak u Malme, a režiser spota i neko ko će osmisliti taj nastup 14. maja Zoran Marković Zonjo je za CdM kratko izjavio: “Pjesma i spot su ljudima bili iznenađenje

pa se sad očekuje iznenađenje i kod lajv nastupa. Po onome što mi se vrzma po glavi vjerovatno će to i dobiti”.

Za “Igranku” možete glasati na http://www.mtv.rs/top-liste/domacica i pomoći da se Who See domognu prvog mjesta kao prošle godine sa spotom “Reggaeton Montenegro”, što bi u generalnoj promociji evrovizijske numere i te kako pomoglo.

DR DRE

Eminem završava novi album Kako je legendarni reper Dr Dre otkrio u najnovijem intervjuu za radio stanicu Power 106, jedno od najiščekivanijih izdanja ove godine, osmi studijski album koji će predstaviti Eminem, na putu je da bude kompletirano. Dre kaže: “Em završava projekat. Što se mene tiče, to sve me je inspirisalo da se vratim u studio. Trenutno mi je veoma zabavno da eksperimentišem životom, kreativnim stvarima, da jednostavno pokušavam nove i potpuno različite stvari sa samim sobom.”

Novi album za Eminema će biti i prvi poslije izuzetno uspješnog “Recovery” iz 2010, a za sada je poznato da će biti objavljen poslije 27. maja, praznika poznatog u SAD kao Memorial Day. Cio intervju sa Dr Dreom, u kojem osim o radu u studiju na svojim i Eminemovim materijalima priča i o lansiranju svog novog poduhvata “Beats Music Service”, možete čuti na Idolatorovom sajtu. (Idolator.com)

HOLIVUD

Specijalni efekti ispred seksa Holivudski reditelji napuštaju scene seksa u korist specijalnih efekata, tvrde analitičari filmske industrije. Posljednji put kada je film sa nekom scenom seksa bio na vrhu liste najgledanijih bilo je 1997, kada su Kejt Vinslet i Leonardo Dikaprio vodili ljubav u automobilu u filmu “Titanik” Džejmsa Kamerona. Kako prenose britanski mediji, holivudski šefovi vjeruju da scene seksa smanjuju gledanost filmova, jer nijesu preporučljivi za cijelu porodicu.

“Scene seksa ranije su snimane da bi, bez obzira na zaplet, malo začinile trejler. Danas bi one dovele do toga da film dobije oznaku ‘samo za odrasle’ i tako izgubi mlađu publiku. Takve scene danas producenti

otpišu čak i prije snimanja”, rekao je Vinsent Bruzis, upravnik odjeljenja za film kompanije Ipsos Sandej tajmsu.

Ti isti producenti, kako kaže Bruzis, pitaju: “Da li nam je zaista potreban seks? Možemo li da taj prostor ispunimo fantastičnim specijalnim efektima i da tako film bude preporučljiv svima”.

Ove godine, film “Ðangova osveta”, koji je bio nominovan za Oskara za najbolji film, izazvao je kontroverze zbog scena nasilja i psovki, dok je “00:30 Tajna operacija” bila kritikovana zbog scena mučenja.

Ali, čak ni u komediji “U dobru i u zlu”, gdje je dobitnica Oskara Dženifer Lorens igrala nimfomanku, nije viđena nijedna eksplicitna sce-

na seksa.

Nedavno istraživanje studija “Vorner” pokazalo je da gledateljke vole da vide zgodne glumce, ali da ih odbijaju scene seksa koje nemaju veze sa pričom. Britanski cenzori saopštili su da je u Britaniji procenat filmova za odrasle opao sa 12 procenata 2001. na osam 2011.

Ejdrijan Lejn, reditelj “Fatalne privlačnosti”, blokbastera iz 1987. godine, smatra da njegovi filmovi sada nikada ne bi dobili odobrenje studija.

“Ni za milion godina. Ne mogu da se sjetim posljednjeg filma o vezama koji je bio uspješan - što je vjerovatno razlog što već izvjesno vrijeme nijesam ništa snimio”, zaključio je on. (Tanjug)

Zabava 23

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

KOLEKCIJA

Raskoš baroka kao inspiracija Novu kolekciju dizajnerka Tijana Burić predstaviće na manifestaciji Bazar Fashion Connection 26. aprila Marija Ivanović

M

lada crnogorska dizajnerka Tijana Burić predstaviće se podgoričkoj publici novom kolekcijom 26. aprila na manifestaciji Bazar Fashion Connection, 11. po redu. Zvijezda u usponu inspiraciju za kolekciju pronašla je u jednom od najraskošnijih umjetničkih pravaca - u baroku, pa će i njeni modeli odisati luksuzom i ženstvenošću, tipičnim za ovaj pravac. Za DN Tijana govori o kolekciji na kojoj je vrijedno radila mjesecima, i ukrasima poput Svarovski kristala i bisera, koji su zaokružili viziju dizajnerke.

Podgorica će 26. aprila biti prijestonica mode, na kojoj će svoje umjetničke vizije predstaviti brojni etablirani dizajneri. Nova nada crnogorske mode Tijana Burić predstaviće svoju drugu po redu kolekciju na kojoj je, kako kaže, naporno radila mjesecima, sa ciljem da prvenstveno ispuni svoja očekivanja, ali i svih onih koje je oduševila prvom kolekcijom.

“Ovoj kolekciji prethodio je veliki rad, trud i odricanje, baš kao i prethodnoj. Pripreme su trajale mjesecima, kao i istraživanje, skiciranje, razrađivanje odabrane teme do najsitnijih detalja”, objašnjava dizajnerka.

Ova mlada dama je inspiraciju za pomenutu kolekciju pronašla u najraskošnijem od svih pravaca u istoriji umjetnosti, baroku.

A zašto baš barokni stil: “Ono što sam htjela da istaknem u novoj kolekciji je mnoštvo detalja koji karakterišu ovaj stil. Ovu kolekciju, baš kao i sam barokni pravac, karakteriše igra crne boje sa zlatnom, kao i bijele sa srebrnom”, kaže Burić, dodajući da su materijali od kojih su modeli izrađeni vrhunskog kvaliteta.

“Raskošni materijali pribavljeni su u Parizu, Beču i Dubaiju. Kolekcija za koju još ne mogu da otkrijem naziv namijenjena je samouvjere-

nim i hrabrim damama, koje žele da plijene ženstvenošću, elegancijom i zavodljivošću”, iskreno kaže Tijana.

Kako dizajnerka objašnjava, osnovna nit ove kolekcije je ženstvenost.

“Modelima novom kolekcijom namjeravam, kao i prethodnom, da obogatim damski izgled. Biće to star style komadi koji će učiniti da dame izgledaju kao zvijezde na nedjeljama mode ili crvenom tepihu”, smatra Tijana.

Ona dodaje da će publika imati priliku da vidi modele obogaćene detaljima poput bisera i šljokica.

“Modeli će biti sa mnogo Svarovski kristala, šljokica, bisera, ukrašenih prozirnih tkanina, kao i metalik sjaja u nijansama zlata i srebra. Na prvom mjestu je elegancija, koja kroz raskošni barok odaje luksuz”, naglašava dizajnerka.

Burić preferira haljine, pa će i u ovoj kolekciji one zauzimati počasno mjesto.

“U kolekciji dominiraju neodoljivi, nježni komadi. Pored haljina, koje su sinonim ženstvenosti, u ovoj kolekciji biće prisutne i neke nove, interesantne forme. Biće to modeli koji su više od ukrasa”, zaključila je Tijana.

Serija

Vlado i Aleksandra “Pevaju, brate”

Više puta odlagan početak prikazivanja druge sezone serije “Pevaj, brate” konačno će se desiti i to za gledaoce u Srbiji u petak 29. marta na tamošnjoj TV Prva, dok će crnogorski ogranak ove TV kuće novih 12 epizoda emitovati za pet nedjelja, odnosno po završetku rijalitija VIP Veliki brat, potvrdio je za Dnevne novine PR Ivan Vukčević.

Veseli trio koji čine Andrija Milošević, Milan Kalinić i Milan Vasić, kako prenose beogradski mediji, konačno je odahnuo jer sa velikim nestrpljenjem više mjeseci očekuju početak emitovanja, a kako i ne bi kada su im za snimanje bila potrebna velika finansijska sredstva koja će se vraćati tek kada se-

rija “zaživi”.

Podsjećamo, snimanje druge sezone je završeno krajem ljeta, a dio materijala snimljen je i na Crnogorskom primorju, kada je ekipa serije iskoristila prisutnost velikog broja poznatih ličnosti na promociji TV Prva na Miločeru, kada je i najavljeno emitovanje novih epizoda na jesen.

“Nije bilo nikakvih problema na snimanju, pa smo se nadali da ćemo pričom što prije obradovati gledaoce. Međutim, sudbina serije je u jednom trenutku postala neizvjesna”, ispričala je scenaristkinja Staša Koprivica.

Andrija Milošević, Milan Kalinić i Milan Vasić odnosno Marijan, Fajta i U-Džejl, likovi koje glumci tuma-

če, jedva čekaju da i sami pogledaju kako je ispala priča, koju su radili sa velikim zadovoljstvom. Andrija je ranije izjavio da su se na snimanju sjajno zabavljali i da je nastavak urađen sa više iskustva, uz mnogo obrta, dinamičniji tempo i više muzike.

Uz trojicu glavnih glumaca, kao i Tijanu Čurović i Maju Šarenac, u drugom dijelu igraju i Milorad Mandić Manda, Duda Stojanović, Dragan Vujić Vujke, Anja Mandić, Bojana Ordinačev… Gosti u seriji su i članovi žirija šoua “Prvi glas Srbije” Vlado Georgiev, Saša Milošević Mare, Aleksandra Radović, kao i pobjednik prve sezone tog takmičenja Davor Jovanović.

Z.Š.

HOT! Ukoliko je ne poznajete, Džoj Fišer je model iz Velsa i djevojka koja zaista ima lijepo tijelo. Njene bujne grudi nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Seksepil koji posjeduje svakog muškaraca će dovesti do ludila.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2337 sudoku 2013-03-07

Medium level

Teža

4 3

5

1

7 8

2

4

9

8

2

8 1 3

4

1

5

4 2

7

6

9

Play sudoku online at:

2 www.sudokukingdom.com 9 7 6

5 Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2336

1 2

6

2013-03-06

7

2

Medium level

4

5

7

1 5

5

1

6

8

3

1

6

1 5

4

Page 1/2

3

Play sudoku online at:

1

8

6

2

Play sudoku online at:

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

3

Zanimljivo

Jedan irski turista se iznenadio kada je na Floridi upecao ribu koja je imala peraja, škrge, krljušt, ali i zube koji su neodoljivo podsjećali na ljudske!

Riba koju Amerikanci zovu “sheepshead” (ovčja glava) poseb-

na je po tome što ima vilicu punu zuba kakve imaju sisari. Upravo jedinku ove vrste upecao je Irac koji je bio na odmoru na Floridi. Kada se našla u mreži, riba je pokušala da je pregrize, ali na zadovoljstvo pecaroša ipak je završila na njego-

vom tanjiru.

“Ovčija glava” može da dostigne dužinu od 75 centimetara. Hrani se rakovima i školjkama, a zube je razvila kako bi mogla da smrska njihove oklope.

7

Puzzle solution:

9

8

2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2335 2013-03-05 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2334 2013-03-04 1

6

9

8

2

7

5

3

4

3

7

5

9

2

4

1

6

8

7

2

5

4

9

3

1

6

8

4

2

9

6

8

1

5

7

3

4

8

3

1

6

5

7

9

2

8

6

1

3

5

7

9

2

4

9

3

4

2

7

6

8

1

5

5

3

7

2

4

9

8

1

6

6

7

1

5

3

8

2

4

9

1

8

6

5

7

3

4

9

2

2

5

8

9

4

1

6

7

3

9

4

2

8

1

6

3

5

7

8

1

6

3

5

9

4

2

7

7

5

3

4

9

2

6

8

1

3

4

7

6

8

2

9

5

1

2

9

4

1

6

8

7

3

5

5

9

2

7

1

4

3

8

6

6

1

8

7

3

5

2

4

9

vicevi

Riba sa ljudskim zubima

1

Polagali Mujo i Haso geografiju u Titino doba, Haso položio i na vraPage 1/2 tima ga pita Mujo: - Što te, bolan, pit’o?

- Rijeke Jugoslavije.

- Pa koje su, ja ne znam nijednu?

- Samo se sjetiš cigara: Drina, Drava, Morava.

Uđe Mujo i profesor ga pita: - Što si učio?

- Paa… ponavljao sam rijeke Jugoslavije.

- Dobro, pa hajde nabroj ih.

- Drina, Drava, Morava.

- Dobro, odlično, a hajde sada nabroji još neku, ali stranu?

- Kent, Winston, Marllboro, Dunhil *** Policajac ode do automehaničara: - Ej, zaključao sam vrata od kola, a ključ sam zaboravio u kolima.

Daj pomozi.

Ovaj mu objasni da otvori prozor rukama tek toliko da bi mogao jednom žicom da iščačka ključ. Posluša ga policajac i ode.

Po završetku radnog vremena krene mehaničar kući, ide on uli-

com kad vidi da gomila ljudi crkava od smijeha. Priđe da vidi šta je to toliko smiješno i upita najbližeg tipa šta se dešava. A ovaj mu odgovara: - Jedan policajac pokušava žicom da iščačka ključ kroz mali otvor na prozoru, a drugi sjedi unutra i viče: “lijevo, lijevo, malčice desno…“ *** Kaže žena mužu: - Kockaš!

- Ne. - Zakuni se!

- Kunem se.

- Dobro ajde..koliko ćes sarmi za večeru?

- 3 pa 1. *** Tone brod. Japanac uznemireno hoda gore-dolje, a Crnogorac mirno sjedi.

- Šta da radimo - zapita Japanac.

- E sram te bilo, vi Japanci bi samo nešto da radite. ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

A onda sam iz Delte donijela ovoliku tašnu i to braon taman uz one cipele...

Ova je zauzela banak pa ne da nikom da progovori..

NEZVANIČNO

Word Search Puzzle #F501HO

Kako se preznojava ovaj Knežević, nije mu ga lako među ovoliko žena.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

R

E

T

T

A

C

S

G

D

C

V

Y

H

L

E

A

B

A

G

O

N

Y

E

I

T

D

B

U

N

R

U

Y

S

I

O

N

S

T

S

I

O

F

O

N

F

S

T

F

I

I

I

O

E

L

M

P

G

S

F

T

O

S

T

W

S

P

I

O

B

L

N

E

E

R

S

H

A

F

T

S

V

S

E

E

I

L

T

S

K

E

T

T

L

E

A

N

R

H

Y

S

S

Z

S

D

N

A

S

D

E

E

W

Y

R

T

H

Y

M

E

O

B

P

S

H

T

H

V

U

N

D

E

R

G

R

A

D

U

A

T

E

S

B

E

L

A

C

O

F

T

Q

D

L

I

U

B

S

L

E

S

A

E

N

O

S

I

T

K

L

Q

D

E

A

C

O

N

O

N

F

I

E

L

D

S

N

R

H

B

I

R

C

H

D

A

D

D

Y

M

Agony AGONY Baton BATON Birch BIRCH Bomber BOMBER Broach BROACH Buffets BUFFETS Build BUILD Burying BURYING Confrontations CONFRONTADaddy TIONS Deacon DADDY Desist

Despotic DEACON Distresses DESIST Earns DESPOTIC Easels DISTRESSES Fields EARNS Filthy EASELS Focal FIELDS Forts FILTHY Goner FOCAL Halted FORTS Heaviest GONER Helpful

Kettle HALTED Kittens HEAVIEST Letting HELPFUL Noisy KETTLE Pathos KITTENS Relents LETTING Sails NOISY Sands PATHOS Scatter RELENTS Shafts SAILS Solid SANDS

Thyme SCATTER Undergraduates SHAFTS Visit SOLID Weeds TASTY Witty THYME UNDERGRADUATES VISIT WEEDS WITTY

OVAN Ne krijete da imate velika očekivanja i ne možete da se pomirite sa prosječnim rezultatima.

Na sreću, mnoge okolnosti Vam idu u prilog i djelujete snalažljivo pred saradnicima. Neko Vas podstiče na sentimentalno raspoloženje.

BIK Nema razloga da se ponašate ultimativno u susretu sa saradnicima, uporno ponavaljate pogrešne poteze. Umjerenost u poslovnom dijalogu predstavlja najbolje rešenje, stoga zatražite nečiji savjet ili podršku.

BLIZANCI Vješto izbjegavate susret sa osobom koja ima negativan stav o Vašim poslovnim rezultatima ili o stilu izražavanja. Dovoljno ste snalažljivi da smislite prigodno opravdanje za svoje postupke i razumno objašnjenje za nove poslovne odluke.

RAK Ponekad nije lako uskladiti različita poslovna interesovanja, ali sve je moguće ako imate dobru volju.

Važno je da potvrdite svoje sposobnosti u situacijama za koje drugi nemaju dovoljno hrabrosti ili iskustva.

VAGA Nema razloga da previše mistifikujete svoje poslovno-finansijske planove ili da uporno ignorišete nečije prisustvo. O Vašem uspjehu ili privatnom životu ne treba da raspravljaju osobe sa strane.

Priuštite sebi neke lijepe sitnice.

ŠKORPIJA Ponekad nije lako uskladiti različita poslovna interesovanja, ali sve je moguće ako imate dobru volju.

Važno je da potvrdite svoje sposobnosti u situacijama za koje drugi nemaju dovoljno hrabrosti ili iskustva.

STRIJELAC Oslonite se na svoju intuiciju pri donošenju konačne odluke. Nalazite se pod uticajem faktora sreće, tako da Vas očekuju pozitivni razultati koji istovremeno potvrđuju Vaše intelektualne i praktične sposobnosti.

JARAC Djelujete ambiciozno, ali i neskromno u svojim izjavama. Potrebno je da uvažite nečije mišljenje kada se odlučuje o poslovno-finansijskim interesima. Nesmotrenost može da umanji Vaše poslovne rezultate.

Tasty

Licem u lice sa medvjedom Copyright © Puzzle Baron March 26, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Fotoaparatom je zabilježen magični trenutak u zoološkom vrtu u Minesoti. Dijete u kostimu medveda susrelo se sa životinjom koju je vjerojatno najviše željelo vidjeti - medveda. Fotografija je objavljena na Reditu tokom vikenda i ubrzo je izazvala oduševljenje mnogih.

Šta sam htio da kažem...ovaj...hm, uh...Nije lako s vama.

LAV Trenutna dešavanja utiču na Vašu popularnost ili omiljenost u društvu poslovnih partnera. Vaš način razmišljanja i poslovnog djelovanja predstavlja “pun pogodak”. Zbog uspjeha ne treba da zaboravite na svoje obaveze prema porodici.

DJEVICA Uporno pokušavate da skrenete pažnju okoline u onom pravcu koji Vama odgovara, pritom koristite različite sugestivne metode. Ipak, postoje određeni problemi koji se najbolje rješavaju zajedničkim snagama.

VODOLIJA Većinu obaveza pokušavate da prebacite na svoje saradnike. Nemojte dozvoliti da neko sumnja u Vaše znanje ili profesionalne sposobnosti. Važno je da ispoštujete osnovni protokol ili nečiju sugestiju.

RIBE Vaše ideje nailaze na negodovanje saradnika, ponekad nije lako pridobiti podršku okoline. Budite promišljeni i nemojte rizikovati u stvarima koje ne poznajete dovoljno ili u situacijama kada postoji neki vid javne zabrane.

26 Sport

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Pravi meč za ove momke VATERPOLO, SVJETSKA LIGA 5. KOLO

DA LI STE ZNALI

A

ntički grad je dočekao lidera grupe A Svjetske lige, daleko od fudbalske ludnice koja ovih dana potresa Crnu Goru, naši vaterpolisti u Atini jure bod (iako nema sumnje da će ići na sva tri) protiv Grčke, koji će i matematički ozvaničiti ono što je odavno jasno - da će “ajkule” od 11. do 16. juna igrati na finalnom turniru u ruskom Čeljabinsku. Kroz Svjetsku ligu sjajne stvari u kapici sa državnim grbom radili su neki novi momci, pa će i okršaj u grčkoj prijestonici biti super šansa za njih, pogotovo jer će ionako kombinovan tim biti oslabljen neigranjem jednog od najboljih svjetskih vaterpolista Aleksandra Ivovića.

TIKET DANA SERKL BRIŽ KORTRIJK TIP 1

KVOTA 2.70

ĆEZENA PADOVA TIP 1

KVOTA 2.50

LOKARNO VIL TIP 2

KVOTA 1.75

BELANENSES GIMARAEŠ TIP X

KVOTA 3.00

LIVINGSTON HAMILTON TIP 1

KVOTA 1.80

FLUMINENSE MAKAE TIP 1

KVOTA 1.35

1. Crna Gora 2. Hrvatska 3. Grčka 4. Turska

4 4 4 4

4 2 2 0

0 2 2 4

44:28 41:29 53:26 13:68

12 6 6 0

Za zvaničnu ovjeru finalnog turnira - crnogorski vaterpolisti danas (16.00h) gostuju Grčkoj u Atini Kosta Bošković

Da je selektor Srbije Siniša Mihajlović za sedam mjeseci koliko vodi “orlove” zaradio 245.000 eura (35.000 prima mjesečno). Statistika kaže sljedeće - Miha je uzeo samo četiri poena u kvalifikacijama, što znači da je po bodu plaćen 61.250 eura! Mnogo, mnogo, mnogo...

Grupa A

16.00 Grčka - CRNA GORA 18.00 Hrvatska - Turska

Ono što je sigurno, bez obzira što ova utakmica ne nosi posebnu takmičarsku draž, jeste to da će naši momci u bazen ući sa istom željom i motivacijom kao što su to radili i na prethodnim duelima - u to nas uvjerava selektor Ranko Perović.

“Kako ćemo sa Grcima igrati i na Svjetskom prvenstvu bilo bi sjajno odigrati dobru utakmicu, pružiti što bolji otpor i naravno prije svega da pokušamo da pobijedimo”, najavio je za Dnevne novine meč u Atini selektor Pe-

rović, koji u nastavku jasno poručuje. “Ono što je imperativ je da pristup, kao što je bio i do sad, bude na maksimalnom nivou, da se izgara i bori tokom cijele utakmice. Sigurno da sam svjestan i da sastav nije najjači, neki igrači će dobiti mnogo više prostora nego do sad - sve u svemu, prava utakmica za nadigravanje, da se potvrdi taj dobar momenat koji smo imali u ovoj Svjetskoj ligi i da ovi momci koji se nameću dokažu još jednom da te igre nijesu bile slučajne. Sport je potvrđiva-

Kruziju koči administracija

Oko Nove godine je odradio nekoliko treninga sa našim vaterpolistima, njegova želja da navuče kapicu sa crnogorskim grbom nije sporna, a u međuvremenu je sa svojom Budvom eksplodirao u Jadranskoj ligi... On je rođeni Francuz Igo Kruzija, a selektora Ranka Perovića smo pitali kakva je situacija sa ljevorukim “bombarderom”...

“On je sigurno u planovima za dalji rad, ali ono što nije do mene je taj administrativni dio, koji će, nadam se do početka priprema za Svjetsko prvenstvo biti regulisan i da će on tako moći da se pridruži i konkuriše za mjesto u reprezentaciji”, objasnio je crnogorski selektor. nje iz dana u dan, tako da to i njima mora biti prije svega zadatak”.

Grci su još teoretski u igri za prvo mjesto, ali njihov plasman na završni turnir Svjetske lige bio bi ravan posjeti vanzemaljaca našoj zemlji...

“Njihove šanse su da dobiju nas više od dva gola razlike, savladaju Hrvatsku u Zagrebu i da mi izgubimo od Turske, ali i bez obzira

KUGLANJE

NBA

Četvrto kolo zvaničnog prvenstva Crne Gore u kuglanju (4 puta 30 hitaca) priredilo nam je dva super zanimljiva meča - kuglana Župa” u Tivtu prvo je ugostila veliki duel između Čelika i Doclee iz Podgorice u kojem su Nikšićani ubjedljivo slavili sa 7:1!

Poslije dvije serije rezultat je bio izjednačen (1:1), međutim članovi

Nagradno pitanje u najjačoj košarkaškoj ligi na planeti glasi - može li neko da zaustavi Majami? Strašni aktuelni šampion nastavio je bez problema da gazi protivnike - “vrelina” je u derbiju Floride protiv Orlanda upisala 27. uzastopnu pobjedu savladavši Orlando sa - 108:94.

Lebron Džejms (24 poena, 11 asistencija) i drugovi su prilično lako pospremili “mađioničare”, a najveći razlog za to je sigurno odsustvo Nikole Vučevića koji zbog blagog potresa glave nije mogao da pomogne Orlandu protiv prvog pretedenta za šampionski lovor.

“Istorijska stvar je osvojiti šampionat.

Po tome želimo da nas pamte. Nijesmo podesili svoje umove na to da postavimo novi rekord po broju uzastopnih pobjeda”, rekao je Džejms koji se sa saigračima primakao rekordu L.A. Lejkersa od 33. pobje-

na sve to oni igraju pred svojom publikom i sigurno da neće dozvoliti da se blamiraju, tako da mi moramo odgovoriti na to”, istakao je Perović i za kraj razgovora dodao. “Sigurno da ovaj meč nema nekog velikog takmičarskog značaja i naboja, ali u svakom slučaju, kao što rekoh, biće to prava utakmica za ove momke da se nadigravaju”.

Lak trijumf Čelika, Može li neko da Mornaru spektakl zaustavi Majami

Čelika su preostalih pet rundi odradili maksimalno, te su tako stigli do lake pobjede.

Drugi duel je bio mnogo zanimljviji u kojem je Mornar iz Tivta nakon velike borbe uspio da porazi ekipu Aluminijuma iz Podgorice rezultatom 5:3. Mornar je slavio sa 112 više oborenih čunjeva...

U.R.

de u nizu.

Magični su se dobro držali predvođeni Džamirom Nelsonom koji je u odsustvu crnogorskog gorostasa zabilježio 27 poena i 12 asistencija - domaćin je u jednom trenutku imao izjednačenje (68:68), ali u posljednjem kvartalu Majami je ubacio u “petu brzinu” i lako završio posao.

“Jezerdžije” su opet u krizi - L.A. Lejkersi su posustali protiv Golden Stejta (109:103) i samim tim opet zamutili šanse o prolasku u plej of. Kao po običaju, rešetao je Kobi Brajant sa 36 koševa, ali time je samo uspio da ublaži rezultat koji je u jednom trenutku bio 23 poena u korist popularnih “ratnika”.

SEMAFOR: Vašington - Memfis 107:94, Orlando - Majami 94:108, Indijana - Atlanta 100:94, Nju Orleans - Denver 110:86, Juta - Filadelfija 107:91, Golden Stejt - L. A. Lejkers 109:103. U.R.

Sport 27

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Ä?erar Pike: MaÄ‘u se ispunila Doveo bih Ĺželja za F4 sa Kielcem Pepea Ĺ˝rijeb u BeÄ?u u Ä?etvrfinalu Lige ĹĄampiona RAKÄŒEVIĆ ZADOVOLJAN

spojio Metalurg i Kielce, Kil i Vesprem, Barselonu i A. Madrid, te Flenzubrg i Hamburg

Po tradiciji, favoriti za osvajanje rukometne Lige ĹĄampiona Kil, Barselona i Hamburg će morati da proÄ‘u trnovit put do fajnal fora. ZvaniÄ?no najbolji tim NjemaÄ?ke će u Ä?etvrtfinalu igrati sa super jakim Vespremom, takoÄ‘e je i el klasiko na meniju, jer se sastaju aktuelni ĹĄampion Barselona i Atletiko Madrid, dok će Domagoj Duvnjak, Igor Vori i drugovi imati teĹžak zadatak protiv Flenzburga.

Ipak, ono ĹĄto naĹĄu javnost najviĹĄe zanima jeste da jedini predstavnik crnogorskog rukometa u zavrĹĄnici elitnog takmiÄ?enja Mladen RakÄ?ević ima realnu ĹĄansu da sa svojim Metalurgom napravi malo sportsko Ä?udo i izbori plasman u Keln, s obzirom da je ĹĄampiona Makedonije Ĺžrijeb spojio sa Kielcom. Upravo je za naĹĄ list RakÄ?ević uoÄ?i Ĺžrijeba rekao da bi volio da u Ä?etvrtfinalu njegov tim izvuÄ?e Poljake.

kuĹĄamo da izborimo plasman na fajnal for, iako Kielce ima odliÄ?an sastavâ€?, dodao je MaÄ‘o.

â—? RAKÄŒEVIĆ: ZADOVOLJNI SMO “Zadovoljni smo kako je Ĺžrijeb protekao. Dobili smo najboljeg mogućeg protivnika, taÄ?nije kojeg smo priĹželjkivali. Već smo u grupi dva puta igrali sa Kielcom i oba puta za dlaku izgubili, ali ih najbolje poznajemo i znamo da moĹžemo igrati sa njimaâ€?, rekao je RakÄ?ević, koji je zbog odliÄ?nih partija protiv Dinama iz Minska uvrĹĄten u idealan tim osmine finala. “Plasman u Ä?etvrtfinale je ogroman uspjeh, ali to ne znaÄ?i da se sada Ĺželimo time zadovoljiti. Sportski je nadati se i uradićemo sve da po-

â—? Ĺ˝ARO PROTIV MARIBORA, GO RAN NA MAGDEBURG U BeÄ?u je bio Ĺžrijeb i za Ä?etvrtfinale EHF Kupa, a branilac trofeja Gepingen za koji nastupa naĹĄ Ĺ˝arko Marković će igrati protiv Maribora, dok će Rajn Nekar Leven za koji nastupa Goran Stojanović stati na crtu Magdeburg.

Treći par Ä?ine danski KIF Kolding i norveĹĄki Holstebro, dok će Nant na fajnal foru Ä?ekati pobjednike iz ovih duela s obzirom da se isti igra upravo u ovom gradu. Prvi meÄ?evi se igraju 20. aprila, a revanĹĄ sedam dana kasnije.

M.Pavićević

â—? NAPAŠĆEMO BARSELONU Ostali parovi su mnogo atraktivniji, a u centru paĹžnje će biti duel najboljih ĹĄpanskih ekipa Barselone i Atletiko Madrida. “Barselona je favorit za osvajanje Lige ĹĄampiona, ali naĹĄa forma je u usponu, iz meÄ?a u meÄ? igramo sve bolje, a kada je u pitanju derbi, tu se nikad ne zna. Imamo kvalitet i ako odigramo kako moĹžemo, siguran sam da će se ukazati ĹĄansa za plasman na fajnal for. Iskreno nijesam oÄ?ekivao Barselonu u Ä?etvrtfinalu, ali sada samo treba razmiĹĄljati kako je eliminisatiâ€?, rekao je za Dnevne novine nakon Ĺžrijeba desni bek Atletika Kiril Lazarov. Prvi meÄ?evi su na programu 17. aprila, a revanĹĄ Ä?etiri dana kasnije.

Real Madrid - Barselona, Barselona - Real Madrid - veliki naboj, veliki igraÄ?i, neipriÄ?ana priÄ?a... I normalno, svako bi volio da vidi nekog igraÄ?a u suprotnom taboru! Ĺ toper Ä?erar Pike otkrio je koga bi rado iz Reala prebacio u svlaÄ?ionicu Barse - zanimljivo, na spisku nema najboljeg fudbalera “kraljevskog klubaâ€? Kristijana Ronaldo. “Kojeg bi igraÄ?a Reala volio u Barseloni? To je definitivno Pepeâ€?, rekao je reprezentativac Ĺ panije.

MeÄ‘utim, tu se nije zaustavio... “Zatim, Serhija Ramosa ili Rafaela Varana. I Ikera Kasiljasa naravnoâ€?, dodao je Pike. Ä?erar je naglasio da u selekciji Ĺ panije (igrali sinoć sa Francuskom) niko ne gleda na to iz kojeg je ko kluba, te da svi diĹĄu kao jedan. “Nema viĹĄe razmirica izmeÄ‘u igraÄ?a Barselone i Reala. Bilo ih je prije, ali viĹĄe neâ€?, rekao je defanzivac aktuelnog vladara svijeta i Evrope. B.T.

Gdje je DĹžoi Barton tu je zanimljiva konstatacija! Vezista Marseja oboĹžava da omalovaĹžava fudbalere kojima se svi - dive.

Sada, poslije utakmice Rusija Brazil (1:1), na meti mu se naĹĄao planetarno popularni Brazilac Nejmar... “Nejmar je DĹžastin Biber svjetskog fudbala. Briljantan na Ju Tjubu, a niĹĄta posebno u realnosti. Nevjerovatno je ĹĄta sve jedan kvalitetan Ju Tjub snimak moĹže da postigne. Moraću da i ja snimim jedan u svom dvoriĹĄtuâ€?, napisao je Barton na Tviteru, a onda je dodao: “Nejmar je zapravo bio jedan od Ĺživljih igraÄ?a Brazila u meÄ?u sa Rusijom. Ipak, ljudi bi morali da prestanu da ga svrstavaju u istu stratosferu sa Mesijem i Ronaldomâ€?.

DĹžoi je Nejmara moĹžda malo pohvalio, a onda ga je opet spustio na zemlju... “Prestanite da piĹĄete o njegovim golovima u brazilskoj ligi. Sjećam se, jednom sam postigao 77 golova u sezoni u Rejnhil i Birn ligi za Ä?etrnaestogodiĹĄnjakeâ€?, dodao je ironiÄ?no Barton.

B.T.

Ivan Periťić ide u Seged

Desni bek Lovćena i reprezentacije ide na ljekarske preglede u MaÄ‘arsku ga i najvjerovatnije potpisati ugovor sa Segedom, koji će stupiti na snagu već od ljeta, kada mu inaÄ?e istiÄ?e ugovor sa Lovćenom. “Čelni ljudi kluba i trener Segeda su gledali nekoliko utakmica ove sezone u SEHA ligi i bili zadovoljni mojim uÄ?inkom, tako da su me pozvali da odradim trening sa njihovim igraÄ?ima, a zatim i ljekarske preglede. Dugujem zahvalnost predsjedniku Jovu Lagatoru i treneru Zoranu Abramovi-

12:30 14:00 15:00 17:30 18:00 19:55 20:00 20:15 20:30 20:45 22:50

Snuker Snoubord Biciklizam FleĹĄ sport ATP, VTA Majami Sport Bilbao - Budiveljnik, koĹĄarka Lemgo - Flensburg, rukomet V. Valentino - Trentino, odbojka S. BriĹž - Kortrijk, fudbal Sport

Eurosport Eurosport 2 Eurosport 2 RTCG 2 SportKlub RTCG 1 Eurosport 2 Arenasport 1 SK Prime SportKlub+ TV Vijesti

NE PROPUSTITE

ATP, VTA Majami (SportKlub 18.00) Poslije magiÄ?nih meÄ?eva reprezentativnog fudbala kome je bila posvećene cijela planeta, vrijeme je za “bijeli sportâ€? - turnir na Floridi se već igra...

10 MILIONA FUNTI

Milan zove Vidića

Barton: Nejmar je kao Biber

JOĹ SAMO POTPIS

OdliÄ?ne partije ove sezone u SEHA ligi u dresu Lovćena bila su najbolja preporuka da nekoliko klubova iz regiona pokaĹže interesovanje za desnog beka Lovćena Ivana PeriĹĄića.

Ipak, najkonkretniji je bio Seged (ĹĄestoplasirani klub u MaÄ‘arskoj), tako da će PeriĹĄić, prema naĹĄim informacijama, veÄ?eras uz saglasnost ljudi iz kluba otputovati za MaÄ‘arsku, gdje će ostati dva dana, odraditi ljekarske preglede, dva trenin-

SPORTSKI EKRAN

ću, koji su mi dozvolili da naredna tri dana provedem u Mađarskoj, a prema informacijama koje imam, najvjerovatnije ću brzo i potpisati ugovor�, rekao je za Dnevne novine Periťić.

IgraÄ? koji se naĹĄao na spisku selektora Zorana Kastratovića za kvalifikacione meÄ?eve sa Izraelom će tako najvjerovatnije biti sugraÄ‘anin Marka Lasice, koji igra u redovima slavnijeg kluba i viceĹĄampiona Pik Segeda.

M.P.

Vlasnik Milana Silvio Berluskoni poslao je ponudu od deset miliona funti (11,8 miliona eura) menadĹžeru ManÄ?ester junajteda Aleksu Fergusonu za kapitena Nemanju Vidića! Vijest da je velikan iz grada mode zainteresovan za Vidića objavio je Goal.com.

A, cijenjeni portal navodi da Nemanja u svojoj okolini ima savjetnike koji mu preporuÄ?uju da ode u Italiju, te da nije samo on blizu izlaznih vrata Old Traforda. Navodno, na ljeto će klub napustiti Antonio Valensija i Havijer Ćićarito Hernandez.

Pred bivĹĄim reprezentativcem

Srbije je velika dilema - da li da u 32. godini produĹži ugovor sa Junajtedom ili se okuĹĄa na nekom novom mjestu. Milan, svakako, nije manji klub od ManÄ?ester junajteda. Ĺ taviĹĄe.

Da podsjetimo - Nemanja dres “crvenih Ä‘avolaâ€? nosi punih sedam godina, etablirao se kao jedan od najboljih defanzivaca planete, bio je proglaĹĄavan za naj igraÄ?a Premijer lige... Iako je kapiten ManÄ?estera, Vidić nije standardan u postavi popularnog Fergija, jer proĹĄle godine nije igrao osam mjesec zbog povrede, dok je u tekućoj sezoni već pauzirao dva mjeseca.

B.T.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Sport 29

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Kvalifikacije za SP

Da se zna ko je planetarni vladar Kad je teško - Španija! Crvena furija u klasiku kvalifikacija, kada joj je Mundijal “visio”, sredila Francusku u Parizu (0:1)

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo Brazil 2014.

Grupa A Srbija - Škotska 2:0 (Đuričić 59’, 65’) Belgija - Makedonija 1:0 (Azar 63’) Vels - Hrvatska 1:2 (Bejl 21’ pen. - Lovren 77’, Eduardo 87’) 1. Belgija 2. Hrvatska 3. Srbija 4. Vels 5. Makedonija 6. Škotska

6 6 6 6 6 6

5 5 2 2 1 0

1 1 1 0 1 2

0 0 3 4 4 4

11:1 16 10:3 16 8:7 7 6:14 6 3:7 4 3:9 2

Grupa B Armenija - Češka 0:3 (Vidra 47’, 81’, Kolar 90’) Danska - Bugarska 1:1 (Ager 63’ pen. - Manolev 51’) Malta - Italija 0:2 (Baloteli 8’ pen, 45’) 1. Italija 2. Bugarska 3. Češka Republika 4. Danska 5. Armenija 6. Malta

Kosta Bošković

M

ogu da imaju loš dan, da ih iznenadi jedna Finska, ali kada treba, kada je vrijeme za prave stvari onda niko nije kao svemoćna Španija! Bila je “crvena furija” na konopcima, morala je da traži herojsku pobjedu protiv velike Francuske u Parizu i znala je kako to da odradi... Grad svjetlosti je blistao vrelim “crveno-žutim” bojama, evropski i svjetski šampion je protutnjao prijestonicom “trikolora” - sinoć na “Sen Deniju”, Francuska - Španija 0:1!

A heroj Španije bio je momak iz sjenke, rođen za ovakve utakmice, Barselonin Pedro Rodrigez koji je početkom drugog poluvremena, na asistenciju Arsenalovog Naća Monreala, “matirao” Uga Ljorisa i planetarnim vladarima osvijetlio put ka Brazilu...

onako kako želimo. Zasluženo smo pobijedi”, rekao je Siniša Mihajlović selektor Srbije.

Veliku pobjedu u ovoj (A) grupi ostvarila je Hrvatska, koja je u Svonsiju golovima Lovrena i Eduarda “okrenula” Vels (1:2) i sigurno grabi ka Brazilu.

Srpski supertalenat za vedrije dane, veliki Hrvati Srbija je daleko od Brazila, to je očigledno, ali isto tako je jasno da “orlovi” imaju talenta svjetske klase... Ponovo se Srbija mučila protiv Škotske u sniježnom Novom Sadu, ali je pobjedu, koja bi mogla da najavi vedrije dane naših sjevernih susjeda, potpisao čarobnjak Herenvena Filip Đuričić - 2:0.

“Zadovoljan sam igrom, momci su pokazali da im treba vjerovati.

Iako je teren bio težak za naš način igranja, sa loptom na zemlji, uspjeli smo da igramo kratkim pasovima,

Selekao oživio u Bakuu Portugal nije imao prava na grešku na obali Kaspijskog jezera i nije iznevjerio! Selekao je, nakon što je u prošlom kolu izgubio dva velika boda protiv Izraela (3:3), juče bio pravi u Bakuu i sa pobjedničkim, autoritativnim pristupom odradio Azerbejdžan - 0:2. Momci Paula Benta meč su, preko Bruna Alveša i “vječnog” Heldera Postige, prelomili u posljednjih pola sata, a zanimljivost sa ovog meča je da domaća selekcija za devedeset minuta nije uputila nijedan šut ka golu Portugalaca...

Ukrajina se vratila u igru Pobjeda u Poljskoj ih je oživjela, a novi meč sa Moldavijom potvrdio da se Ukrajinci opasno vraćaju u borbu za baraž. Sinoć su se momci Mihajila Fomenka osvetili Moldavcima (za 0:0 u Kišinjevu) i stigli do trijumfa od 2:1. Drugu pobjedu “zbirne komande” u kvalifikacijama potpisali su Andrij Jarmolenko i Jevgenij Kačeridi. Inače meč je obilježila neinteligentna reakcija defanzivca Ukrajine Tarasa Stepanenka koji je kung-fu udarcem umalo ubio jednog igrača Moldavije - naravno, za taj start je dobio crveni karton. U našoj grupi novi (očekivan) trijumf ostvarila je Poljska koja je u Varšavi “odradila” San Marino (5:0).

Lale mogu da traže hotel u Brazilu Ako neko nema problema u kvalifikacijama onda je to Holandija - “lale” su praktično već sada na Svjetskom prvenstvu. Sinoć su momci Luis van Gala “razmontirali” Rumuniju (4:0), golovima Van der Varta, Van Persija (dva puta) i Lensa i već polako mogu da razmišljaju u kojem će hotelu biti smješteni na Mundijalu u Brazilu...

● KARIKATURA DANA

Milanska frizura za Vidića Sve manja minutaža Nemanje Vidića u Mančester junajtedu dala je krila čelnicima Milana, koji žele u svojim redovima da vide stamenog štopera, za kojeg su spremni da plate 12 miliona eura. Međutim, iako je pitanje transfera tek otvoreno, sprski defanzivac će morati, u slučaju da pojača italijanskog gianta, da promijeni frizuru - jer je to taj novi Milan, na pogon Stefana El Šaravija, Marija Balotelija, M’Bajea Nijanga, Ignjacija Abatea ... a Adrijano Galjani je spreman, za dobrodošlicu, da ošiša momka iz Užica.

5 4 1 0 6 2 4 0 5 2 2 1 5 1 3 1 4 1 0 3 5 0 0 5

12:4 13 11:4 10 6:4 8 6:5 6 2:7 3 1:14 0

Grupa C Njemačka - Kazahstan 4:1 (Rojs 23’, 90’, Gece 27’, Gundogan 31’ - Šmitgal 46’) Republika Irska - Austrija 2:2 (Volters 25’ pen, 45’, - Harnik 11’, Alaba 90’) 1. Njemačka 2. Austrija 3. Švedska 4. Rep. Irska 5. Kazahstan 6. Farska Ostrva

6 5 1 0 5 2 2 1 4 2 2 0 5 2 2 1 6 0 1 5 4 0 0 4

22:7 16 13:4 8 8:5 8 9:10 8 2:15 1 2:15 0

Grupa D Estonija - Andora 2:0 (Anijer 45’, Lindpere 62’) Turska - Mađarska 1:1 (Jilmaz 63’ - Bode 71’) Holandija - Rumunija 4:0 (Van der Vart 12’, Van Persi 56’, 65’ pen, Lens 90’) 1. Holandija 2. Mađarska 3. Rumunija 4. Turska 5. Estonija 6. Andora

6 6 0 0 6 3 2 1 6 3 1 2 6 2 1 3 6 2 0 4 6 0 0 6

20:2 18 13:8 11 10:10 10 7:7 7 3:9 6 0:17 0

5 3 2 0 5 3 0 2 5 3 0 2 5 2 1 2 5 1 1 3 5 1 0 4

7:1 11 6:5 9 6:5 9 6:6 7 4:8 4 4:8 3

Grupa E 1. Švajcarska 2. Albanija 3. Island 4. Norveška 5. Kipar 6. Slovenija

Grupa F Azerbejdžan - Portugal 0:2 (Alves 63’, Almeida 79’) Sjeverna Irska - Izrael 0:2 (Rafaelov 77’, Ben Basat 84’) 1. Rusija 2. Izrael 3. Portugal 4. Sjev. Irska 5. Azerbejdžan 6. Luksemburg

4 4 0 0 6 3 2 1 6 3 2 1 5 0 3 2 6 0 3 3 5 0 2 3

8:0 12 15:8 11 11:6 11 3:7 3 2:8 3 2:12 2

5 4 1 0 5 3 1 1 5 2 2 1 5 1 2 2 5 1 1 3 5 0 1 4

18:3 13 6:4 10 6:4 8 4:7 5 6:9 4 2:15 1

5 3 2 0 5 3 1 1 5 1 1 3 4 1 0 3 3 0 2 1

8:2 11 8:4 10 3:7 4 3:8 3 2:3 2

Grupa G 1. BiH 2. Grčka 3. Slovačka 4. Litvanija 5. Letonija 6. Lihtenštajn Grupa I Francuska - Španija 0:1 (Pedro 58’) 1. Španija 2. Francuska 3. Gruzija 4. Bjelorusija 5. Finska

30 Sport

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

GORDI ALBION

Džuls i Pat vole Podgoricu

Džulijen i Patrik poklonili su dres Nots Kauntija redakciji Dnevnih novina

Engleski navijači okupirali glavni grad Crne Gore pred veliku utakmicu - među njima dvojica starih prijatelja Dnevnih novina Ko je prethodnih večeri obilazio kafiće, pabove i kafane u centru Podgorice imao je priliku da osjeti autentično “englesko” navijačko iskustvo. Primjera radi, preksinoć u jedan sat iza ponoći u popularnom pabu “Berlin” u Njegoševoj ulici jedino su konobari, DJ, “izbacivači” i tek nekolicina gostiju pričali naš jezik.

Svi ostali, a kafana je bila dupke puna, bili su Englezi. Slično je bilo i u “Čirsu”, “Titogradu”, “Griniču”, “Raginoj glavi”, “Alan Fordu”... Bokeškom i Njegoševom ulicom odzvanjale su pjesme iz ostrvskih grla zalivenih hektolitrima svijetlog, tamnog, točenog, flaširanog... Nasilje, višedecenijska prepoznatljivost ostrvskih navijača, na obostrano zadovoljstvo je izostalo. Samo pjesma, pivo i kiša.

Među stotinama prekaljenih navijačkih “njuški” iz Birmingema, Lidsa, Koventrija, Vikomba, Bristola, Londona, Mančestera, Liverpula (govorim o onima koje sam lično upoznao i sa kojima sam imao prilike da razgovaram) bili su i dvojica Notingemčana Džulijen Moris i Patrik Lindzi. Onima koji su od starta vjerni Dnevnim novinama ova dva imena možda i zazvuče poznato. Razlog?

Posljednji meč između fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Engleske (2:2) poklopio se sa osnivanjem najmlađeg crnogorskog štampanog

dnevnika, a u jednom od prvih naših brojeva objavljena je i reportaža o pomenutom tandemu zanimljivih Ostrvljana. Sada već sa ponosom mogu da napišem i naših dobrih prijatelja, koji podržavaju najstariji profesionalni fudbalski klub na svijetu - Nots Kaunti iz Notingema.

Prošlog puta obećali su da će opet doći u Podgoricu i svoje obećanje su ispunili. U međuvremenu nijesu propustili da “skoknu” i do Moldavije, Poljske, Švedske, San Marina, jer engleski nacionalni tim, po sopstvenom priznanju, pratili bi i na Marsu. Nakon Podgo-

rice, spremaju se da idu u Rio, gdje će Engleska 2. juna igrati prijateljski meč protiv domaćina sljedećeg Svjetskog prvenstva.

Plasman na to takmičenje ne dovode u pitanje! Na Vučini, Joveti i ostalima je da učine da se taj san naših prijatelja iz Engleske realizuje težim putem, kroz baraž! Pa ko zna, možda se i na Kopakabani 2014. sretnemo sa našim prijateljima iz Engleske. Do tada - Come on you magpies (Naprijed svrake. Svrake je popularni naziv za navijače Nots Kauntija)!

N. Mijušković

Evo ga predsjednik!

Kad su Džuls i Pet prošli put bili u Podgorici, jednom prilikom smo automobilom prolazili pored zgrade Vektre u kvartu Preko Morače.

Dok smo čekali zeleno na semaforu, pored nas je prošao aktuelni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. Potpuno sam, bez “svite”, karakteristične za neke druge političare. Objasnili smo im da je to predsjednik, a njima je bilo čudno kako jedan tako bitan političar može da šeta sam.

“Uopšte ne djeluje kao predsjednik, izgleda kao potpuno nebitan lik”, prokomentarisao je jedan od njih.

U petak veče, nakon što smo ih sačekali na aerodromu, uputili smo se ka hotelu Ramada, gdje su rezervisali smještaj. Sa jednog od uličnih bilborda u blizini hotela smiješio se predsjednik Vujanović.

“Znaš li ko je ovo?”, upitao sam Patrika.

“Da nije onaj predsjednik”, nasmijano je “poentirao” Englez.

Navijačka foto priča iz glavnog grada

Sport 31

FOTO: Darko Jovanović

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

FUDBALSKI KARNEVAL

Ograda je nastradala zbog nezadovoljstva navijača

Navijački spektakl Pred susret “hrabrih sokolova” i “gordog Albiona” navijači obojali ulice Podgorice u boje Crne Gore i Engleske

KARTE

Čekali, pa ostali bez zlatnog papira

Osvanulo je to dugo čekano 26. martovsko jutro, a sa njim i karnevalska atmosfera na ulicama Podgorice. U glavnom gradu Crne Gore ujedinili su se svi narodi naše zemlje, svi “ambasadori” Cetinja, Nikšića, Kotora, Bara, Kolašina, Mojkovca, Pljevalja, Berana ... koji su u crvenim bojama bojali tlo oko našeg hrama fudbala.

“Ma, razbićemo Engleze! Vidjećete!”, u prolazu nam je dobacio Nikola iz Podgorice, čiji su optimistični stav dijelile gotovo sve pristalice crnogorske reprezentacije.

Kult “hrabrih sokolova” je tradicionalno zaposjeo pažnju građana, koji su naoružani pivom spremali svoje glasove za istorijski duel sa Engleskom, dok su gostujući navijači takođe bili samouvjereni pred bitku za vrh grupe H, čemu svjedoči parola navijača pre-

mijerligaša Noriča ...

“Svjesni smo da neće biti lako, ali svi vjerujemo da ćemo slaviti na kraju. Smatram da će naša selekcija pobijediti 3:0 ili 3:1!”, uvjeravao nas je simpatični Edvard Smit, čija ljubav prema “gordom Albionu” ne poznaje granice, s obzirom da mu je ovo bilo jedno od “bezbroj” gostovanja širom Starog kontinenta.

U istinskoj fešti, prije one glavne na travnjaku, simpatizeri obje reprezentacije su zajednički podgrijavali atmosferu, dijelili litre i litre alkohola, pjesmu, a sa takvim raspoloženjem se otišlo na sveukupni spektakl. Spektakl, koji je u jednom danu zaustavio Crnu Goru i pružio entuzijazam i radost našem narodu, što može samo najvažnija sporedna stvar na svijetu.

A.P.

Veliki broj domaćih navijača nije ugrabio da juče kupi kartu za veliki okršaj Crna Gora - Engleska Bojan Topalović

P

onedjeljak na utorak, luda kiša, a negdje oko 2.30 iza ponoći pred Sportskim centrom “Morača”, gdje su se prodavale karte za utakmicu Crna Gora - Engleska bilo je - oko 200 navijača! Prenoćili su, mučili su se po kiši samo da bi došli do - zlatnog parčeta hartije. Kako se približivao početak prodaje karata, koji je zakazan za 8.00 časova, narod se sve više okupljao...

I na kraju je veliki dio nezadovoljan otišao kući, jer neće moći sa stadiona da prati utakmicu za koju se živi - prodaja ulaznica za južnu i sjevernu tribinu (10 eura) je završena negdje oko 8.20.

“Lopovi, lopovi”, vikala je masa, koja se nikako nije mogla složiti sa tim da je u prodaju pušten veoma mali broj karata. Zbog razočarenja nastradala je ograda... ● Da vas iskritikujem Navodno, bila je priča da će se crnogorski navijači “boriti” za oko 1.200 ulaznica, ali na kraju tolikog broja, opet navodno, nije bilo.

“Samo da Vas iskritikujem u svoje ime i u ime svih navijača koji su čekali ispred Sportskog karte od dva sata jutros po nevremenu kako bi

bodrili svoju reprezentaciju”, napisao je crveni ultras, a izjava u kojoj još stoji sljedeće se odmah raširila po društvenim mrežama: “Od 1.200 karata, koliko je trebalo da bude u prodaji, prodato je 2030 karata. Vjerovatno se našao neko od vas da pokupi te karte i da ih proda po višoj cijeni, a vi ćete sjedjeti kući i gledati TV”. ● Treba nam stadion, državo okreni se Takvih i sličnih poruka je bilo napretek, skoro pa isti broj kao i poruka “hrabrim sokolovima” da budu hrabri protiv Engleske. Ali, tako je to kod nas - slična situacija je bila kada je dolazio “gordi Albion” prvi put, kada je dolazila Češka, kada je dolazila Italija...

Mali kontingent karata je pu-

šten u prodaju, jer su kao i ranije sve ulaznice prodate putem trebovanja, dok je jedan dio otišao navijačkim grupama. Jasno je šta slijedi: Crnoj Gori treba novi, veći stadion, od jedno 30.000 mjesta. Ne više...

Znaju to dobro svi u FSCG, ali nije do njih - imaju želju - ali potrebno je da država preuzme stvar u svoje ruke. Jer, država mora da shvati da rezultat fudbalera, sportista ukupno, ljepše i bolje promoviše zemlju van naših granica nego bila koja posjeta visokog političara... ●T apkaroši A, pojedini ljudi koji su nesrećni otišli kući zbog toga što nijesu našli kartu na šalteru Sportskog centra “Morača” - okrenuli su se tapkarošima! Ne svi, naravno.

I tapkaroši nijesu imali milosti tokom dana Jug i Sjever su koštali oko 25-30 eura, dok je Zapad “stajao” uglavnom 50-60 eura. Naravno, to je bila cijena za naše navijače, dok su Englezima (uglavnom ne pitaju za cijenu) tapkaroši govorili znatno više cijene...

Veliki meč, malo karata - tapkaroši su tada u modi. A, ne bi trebalo da budu...

NAVIJAČI

Pobijedilo je drugarstvo!

Tifozi Crne Gore pospremili kolege iz Engleske - upisan je trijumf od 9:3 FOTO: Ana Grujičić

Spektakl Crna Gora - Engleska je imao uvertiru - crveni tifozi su na pomoćnom stadionu Mladosti na Starom aerodromu igrali (dva puta po 35 minuta) sa navijačima “gordog Albiona” - i pobijedili su ih rezultatom 9:3!

“Odigrali smo sjajnu utakmicu, na kojoj je preovladavala prijateljska atmosfera. Englezi su se pokazali kao čvrsta ekipa, ali entuzijazam i kreativnost koju posjedujemo došli su do izražaja. Bilo je super”, rekao nam je juče poslije utakmice vezista navijača Crne Gore Vuk Pejović.

A, pored 12 golova, viđeno je dosta zanimljivih poteza, lijepih pasova, čvrstih startova svojstvenih samo Ostrvljanima, jer Englezi ne znaju drugačije. Sve u svemu - pobijedilo je drugarstvo. Baš kao i prošli put kada su se u kvalifikacijama za EURO 2012 sastale ponosna balkanska ljepotica i nadmena Engleska... B.T.

Crnogorski čas fudbala: Detalj sa jučerašnje utakmice

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

FOTO: Mirko Savović

Crna G G (Dam ora - Eng rupa H leska janov 1 Ukraj i ina - Mć 76’ - Run :1 (Jarm i 6’) oldav o Poljs lenko 61’ ija 2:1 ka - S , Kače an M (Lev ridi Teodo andovski arino 5:0 70’ - Suvo rov 8 21’ p ržik 6 1’) en 1’, Ko secki , 56’ pen, 5 P 1. CR 0 i š ’ č ) e k 28’ N , 2. En A GORA 6 g 4 2 3. Po leska 6 3 ljska 0 1 4. Uk 4:3 5 2 3 0 r 21:3 14 5. Mo ajina 5 2 2 1 ldavi 11:6 12 ja 6 6. San 2 1 8 Marin 1 6 :4 1 4 o 6 8 0 0 3 6 0 :10 4 :29 0

Izmislili su čarobnu igru, ali mi smo bolji KAPA DOLJE

MOMCI, VELIKI STE: Crna Gora remizirala sa Engleskom (1:1), te tako zadržala prvo mjesto u grupi H

T

a naduvena nacija na Ostrvu je osmislila čarobnu igru na zelenom tepihu. Ali, jedna mala zemlja na brdovitom Balkanu je igra ljepše.

Romantičnije. Elegantije. Pleše sa lopto. Onako, za oko. I to je prevagnulo - Crna Gora - Engleska 1:1! Remi je veliki kao pobjeda. Baš kao pobjeda. A, mogli smo do tri boda...

Oprez, oprez, oprez - to je odzvanjalo u ušima crvenih ratnika na najvećoj crnogorskoj areni! Arogantnoj družini Roja Hodsžona je takav stav odgovarao, jer nijesmo bili previše oprezni na samom startu...

Prvo je toliko spominjani nestašni Vejn Runi pogodio stativu - elegantno, lob udarcem, šmekerski - poslije propusta Marka Baša, te lošeg postavljanja Mladena Božovića.

Nijesmo se stigli ni otrijezniti, a „zujalo“ je iznad Bonjine prečke - Džoleon Leskot je super opalio, Mladen je vrhom rukavice poslao loptu u korner. ● TIPIČNO ENGLESKI! A, bio je to pravi ugao za - Engleze.

Prekrasni maestrto Stiven Džerard je prelijepo nabacio, a liverpulski klinac koji „zgrće“ ogromnu svotu novca u Mančester junajtedu je pogodio u 6. minutu - Vejn je iskoristio klizanje Vladimira Volkova, poslao je „bubamaru“ u nebranjenu mrežu. To radi gotovo svaki vikend u ubitačnoj Premijer ligi. Tipično Engleski!

Roj (Voj ako hoćete, tako ga zovu engleski novinari, jer slabo izgovara slobo R) je sjedio mirno, selektor Branko Brnović je non stop bio na nogama kako bi pogurao četu. I poslije par engleskih klasičnih bezopasnih napada (dupli pas, kontra...), Crna Gora se malo razbudila - pokušali smo nešto. ● CRVENO BUĐENJE Pokušali jesmo, ali sjajna postavka „gordog Albiona“, prije svega Majkla Kerika, nije nam davala mnogo prostora. Ali, „hrabri sokolovi“ su osjetili da mogu. I još nešto - švedski sudija Jonas Erikson nije svirao neke situacije što je morao - taj milioner baš voli oštru igru...

Crveni selektor je vidio da nešto mora da mijenja - ubacio je heroja iz Ukrajine Dejana Damjanovića (na zagrijavanje ga poslao sredinom prvog dijela), prebacio je Simona Vukčevića u vezu, Crna Gora je zaigrala hrabro, odvažno, ponosno, huk sa tribina je bio sve jači...

I šansa je došla - Mirko se igrao čarobne igre, ostavio je loptu juče odličnom Stefanu Saviću, tražio je centaršutem super prijatelja Stevana Jovetića (bio je tu i Volkov) - Joveta je pogodio spoljni dio mreže. Opet ga nije htjelo... ● GDJE JE BIO „GORDI ALBION“ Od tada selekcija „tri lava“ su se pretvorila u malog miša - crveni su plesali, baš plesali... Normalno, prilike koje naelektrisanu masu dižu na noge su se ređale - Baša je na Simonov korner ometen, Joveta je gađao lijevom, Mirko tražio gol zlatnom desnicom. Ponavljala nam se baraž utakmica sa Češkom. Kao da smo gledali reprizu...

Nije se dalo najboljim crnogorskim ambasadorima na planeti, ali su nastavljali da terorišu tu nadmenu kolijevku fudbala - Jovetić je lošim pasom tražio Mirka nakon što je debitant Miloš Krkotić povukao obećavakjuću kontru negdje u 65. minutu, kapiten se kasnije nije razumio sa Bosketom Damjanovićem, a šunjali su se u šesnaestercu Džoa Harta...

OK, Engleska je postojala na terenu, pokušavali su preko polukontri, ali super fenomenalna defanziva u drugom poluvremenu na čelu sa Stefanom Savićem je sve neutralisala... ● BOSKE DOKTORE! Brna je sve karte bacio na napad (u igru je poslao deliju Andriju Delibašića). I pogodio je. Baš kao 7. oktobra

2011. godine kada nas je odveo u baraž za EURO 2012. Bravo za to!

Prvo je Mirko šutirao dobro, a imao je Damjanovića sa strane, onda je Joveta ispružio Harta za korner. A, iz ugla, iz engleske pozije - stativa - ultra borbeni Elsad Zverotić je zavrnuo, bubamara je pogodila Džerarda, završila na stativi...

Gol je visio negdje na nebu, trebala je samo mreža satkana od „tri lava“ da se zakoprca. A, kada nije mogao staloženi kapiten Liverpula, te Engleske da odradi posao za nas pojavio se doktor kijevske noći - Boske Damjanović.

Nekako je pogodio, zar je bitno kako!?

Otprilike - Zverka je nabacio iz kornera, hiljadu noga je pokušalo da savlada Harta, na kraju je njemu uspjelo - Boske doktore. ● BRAVO! A, ponosna Brnina vojska na neriješenom rezultatu nije stala - tražili su pobjedu. Ubili su Englesku! DOSLOVNO. I „gordi Albion“ je mogao da slavi, da napišemo to - „Steve G“ je gađao iz slobodnjaka, dobro, kako samo on umije, ali Bonja je bio koncetrisan.

Hvala mu na tome kao onda protiv Moldavije...

Ali, bilo bi greota da smo izgubili kad smo zgazili veliku silu. Bravo za sve... A na kraju se zaorila pjesma „Ajmo Crna Goro“, igrači su kratko slavili sa navijačima. Biće prilika za veliko slavlje.

Poentiraćemo: Ajmo Crna Goro. Do Brazila. Veliki ste. Baš veliki...

Vučinić: Zlatni bod Mirko Vučinić, kapiten Crne Gore: Zadovoljan sam rezultatom s obzirom da smo u prvom poluvremenu igrali sa strahom. Došli smo do zlatnog boda koji nam i dalje omogućava da budemo na prvom mjestu. Bitno je da smo zaslužuili ovaj bod, ali svaka čast i Englezima jer su nas stavili na muke.

Engleski navijač u lokvi krvi I pored jake organizacije Uprave policije koja je angažovala nekoliko stotina svojih službenika kako ne bi došlo do incidenata, ni ova utakmica nije prošla bez tuča kako na uilici tako i na tribinama. Prije početka meča, u Njegoševoj ulici došlo je do sukoba između navijača Crne Gore i Engleske, poslije kojeg je jedan Englez ostao da leži krvav na ulici držeći se za glavu. Snimak sa sjeverne tribine na kom je zabilježena tuča između navijača Crne Gore koja se dogodila prije početka utakmice, za svega nekoliko minuta stigla je do Engleske, gdje su mediji objavili s komentarom “Ovo ne izgleda nimalo lijepo”. Na snimku se vidi kako se jedna grupa crnogorskih navijača zalijeće na drugu, kada nastaje razmjenjivanje udaraca pesnicama i nogama. Policajci su uspjeli veoma brzo da riješe sukobe na ulici i na tribinama, tako da je sve proteklo bez većih incidenata. M.V.P

Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 11.800. Golovi: 0:1 Runi u 6, 1:1 Damjanović u 77.

Sudija: Jonas Erikson (Švedska) 6,5. Pomoćnici: Matijas Klasenius (Švedska) 6,5, Danijel Varnmark (Švedska) 6,5. Žuti kartoni: Novaković, Volkov, Džudović (Crna Gora), Džonson, Velbek (Engleska).

CRNA GORA

1 0

M. Božović 7,5, Savić 8,5, Džudović 7,5, Baša 7,5, V. Božović 7,5, Zverotić 8, Novaković 7 (od 46. Damjanović 8), Volkov 7,5, Vukčević 7 (od 63. Krkotić 7), Jovetić 8, Vučinić 8.

Selektor: Branko Brnović 8,5

ENGLESKA

1 1

Hart 7, Džonson 6,5, Smoling 7, Leskot 7, Kol 6,5, Kerik 7, Džerard 7, Kleverli 7, Milner 6, Velbek 6, Runi 7.

Selektor: Roj Hodžson 6,5

Igrač utakmice: Stefan Savić

KUPON 36

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

srijeda, 27. 3. 2013. broj 500 GODINA II

33 žena PREPORUKA

Probudite se lijepi Ako su podočnjaci, čupava kosa ili podbulo lice prvo što ugledate čim se probudite, evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da izgledate savršeno čak i ako ustajete u šest ujutru.

1. Položaj spavanja Ovo su loše vijesti za sve one koje vole da spavaju na stomaku. Prosječna težina glave je oko 3 do 3,5 kilograma, što zapravo stvara popriličan pritisak na vaše lice i to iz noći u noć. Većina dermatologa može odrediti na kojoj strani spavate po količini bora koja se stvara na dom dijelu lica. Ukoliko ne možete da spavate na leđima, probajte da spavate sa strane. A za sve one koje mogu da spavaju na leđima, potrudite se da vam jastuk bude malo veći, jer će tako gravitacija omogućiti bolji protok krvi i limfe, te se neće stvarati višak tečnosti, odnosno nećete se buditi sa jastucima oko očiju.

2. Izbijelite zube Ako želite da se ujutru probudite sa prelijepim osmijehom, uveče jednostavno namažite zube sredstvom za izbjeljivanje zuba i ujutru ćete imati prelijep blistav osmijeh.

3. Hidrirajte stopala Namažite stopala masnijom kremom, može čak i vazelin, zatim na-

vucite čarape kako biste zadržali kremu na stopalima i tako prespavajte. Ujutru ćete se probuditi sa njegovnim stopalima. Ukoliko vam ne smeta, možete isto to da uradite i sa rukama, odnosno da ih namažete, a potom navučete neke tanke pamučne rukavice i tako prespavate. Vaše ruke će ujutru biti puno nježnije.

4. Vežite kosu Blago vežite kosu trakom na vrh glave. Ovo će doprinijeti da vam kosa ujutru dobije na volumenu.

5. Tretirajte kosu dok spavate Jednom nedjeljno nanesite masku za kosu i prespavajte s njom.

Ujutru kada je operete vaša kosa će biti lijepa i njegovana.

6. Probudite se sijajući Pomiješajte kap tečnog pudera sa kremom za noć, ili koritistite kremu koja već u sebi sadrži malo tonera. Najbolje je da kremu nanesete sat prije spavanja kako se ne bi skinula u dodiru sa jastukom.

7. Jastuk od satena Kako biste umanjili sitne bore ili izgužvani izgled lica, presvucite jastuk satenskom jastučnicom. Saten je mnogo mekši materijal od pamuka, te se trenje svodi na minimum tokom spavanja.

(super žena)

FRIZURA

Cvijet od pletenica kozmetika

Načini da uvijek dobro mirišete Savjeti kako da budete primamljive muškarcima

ja će na cvijetu biti s spoljašnje strane). Tu pletenicu savijte u cvijet i pričvrstite tankim ukosnicama u boji vaše kose.

šminka

Ž

ivot nam je postao toliko ubrzan da često zbog previše akcije i stresa ne uspijevamo da ostanemo mirišljavi tokom cijelog dana. Parfemi i dezodoransi izvjetre, a mi se tada osjećamo neprijatno i ne baš svježe. Predstavljamo vam nekoliko odličnih trikova uz koje u svakom trenutku možete lijepo da mirišete.

1. Redovno koristite parfemisani gel za tuširanje Od svih načina da stalno odišete prijatnim mirisima, korišćenje mirišljavog gela umjesto sapuna je možda najjednostavniji. Utrljavanje parfemisanog gela za tuširanje, po mogućstvu onog koji nije preteške arome, savršen je način da na sebi imate divan miris koji će trajati tokom dana. Ako se tuširate ujutru, miris će se vezati za kožu i na njoj ostaviti suptilan miris.

2. Dezodorans stavite odmah U trenutku kada izađete ispod tuša, stavite omiljeni dezodorans.

Ukoliko dezodorans ne koristite na vrijeme, možete početi da se znojite, a kada ga konačno nanesete, samo ćete trenutno maskirati vaš tjelesni miris. Stavite ga na sebe kad ste još svježi i neoznojeni, pa ćete takvi i ostati.

3. Maramice za bebe treba da budu vaš najbolji prijatelj Znate kako bebe uvijek divno mirišu? Maramice za bebe vam tako mogu pomoći da se i na brzinu osvježite. Nosite sa sobom malo pakovanje bebi maramica u torbici. Ako osjetite da ste znojavi, brzo brisanje ne samo da će ukloniti neprijatan miris, već i ostaviti osje-

Ako imate kosu srednje dužine do dugu, svakako probajte da napravite ovu šarmantnu i lepršavu, pravu proljećnu frizuru.

Ovu lepršavu, vilinsku frizuru možete da nosite i sa ravnom i sa talasastom kosom, a pravi se za samo pet minuta.

1. S prednjeg dijela kose, kod lica, uzmite po jedan pramen sa svake strane i ispletite ih u pletenice. Pletenice spojite pozadi gumicom.

2. Raspletite te dvije pletenice u donjem dijelu i od toga ispletite jednu pletenicu, ne prečvrsto. Prstima raširite pletenicu, ali samo s jedne strane (ona ko-

ćaj svježine.

4. Imajte mirišljavu “prvu pomoć” uz vas Dobra ideja je da sa sobom nosite mali “mirisni” komplet. Napunite torbicu za šminku bočicom parfema, dezodoransom, nekim žvakama ili bombonama, a možda i četkicom za zube. Dah je podjednako važan kada je u pitanju mirišljavost. Ovo takođe može biti torbica gdje ćete držati svoje maramice za brzo osvježavanje.

5. Latice cvijeća Ako nijeste tip djevojke za parfeme i protivnik ste hemije, isprobajte cvjetne latice! Uvijek imajte buket svježeg cvijeća u kući i kada osjetite potrebu da nevjerovatno mirišete, uzmite nekoliko latica, isitnite ih i stavite ih u svoj grudnjak. Ovo možda zvuči čudno, ali toplota vašeg tijela će otpustiti mirise iz latica, stvarajući blagi, ali postojani oblak mirisa. Sigurni smo da će vam i jači pol više naginjati kako bi uživali u vašim mirišljavim grudima. Ruže su svakako dobar izbor, ali i drugo cvijeće koje vi volite.

6. Nanesite losion i mlijeko za tijelo pred spavanje Jedan mali trik za predivan miris tijela koji traje je korišćenje parfe-

misanih losiona za tijelo. Prije nego što odete na spavanje, navlažite tijelo uljima, ali svakako probajte pa koristite i parfemisane losione. Dobra stvar u tome je što će koža preko noći apsorbovati losion, tako da će vaše tijelo kada se probudite mirisati nevjerovatno. Nema potrebe za parfemima!

7. Ulja za kosu Ukoliko vaš tip kose to dozvoljava, zašto ne biste probali i sa uljima? Upotreba ulja donosi dva-u-jedan korist, dakle ne samo što mirišete divno, već je zbog ulja vaša kosa sjajna i hidrirana. Na tržištu postoji mnogo dobrih ulja koja zaista mirišu božanski, tako da sljedeći put potražite jedno po vašem ukusu. Najbolje vrijeme za primjenu ulja je kada je kosa vlažna, ali ne i mokra. Eksperimentišite sopstvenom kosom i vidite šta najbolje funkcioniše kod vas.

Praktično je neophodno i očekuje se da stalno mirišemo dobro. Sigurno ne želite da bilo koga uplašite neprijatnim mirisima, a to je nepristojno i bezobzirno posebno ako radite u neposrednoj blizini sa drugima.

Znamo vrlo dobro kako je strašno kada zaglavite na malom prostoru sa nekim ko ne brine o ličnoj higijeni. Ako želite da budete poznati kao djevojka koja miriše, budite poznati kao djevojka koja miriše nevjerovatno. Imajte na umu da ne smijete sve ove savjete da isprobate u isto vrijeme. Previše dobrih mirisa nekad može stvoriti mnogo teži utisak od prirodnog mirisa našeg tijela.

Pravilno koristite bronzer Ipak, s tim “čarobnim” kozmetičkim proizvodom morate biti vrlo oprezni kako bi na kraju šminkanja izgledali kao Džej Lo, a ne kao Snuki! Ako još nijeste upoznati sa svim čarima bronzera, donosimo vam nekoliko osnovnih pravila.

1. NE KUPUJTE PRETAMNE NIJANSE Nikad nemojte kupovati pretamnu nijansu bronzera jer ćete na kraju izgledati jeftino. Bronzer koji je tri nijanse tamniji od boje vašeg lica idealan je izbor. Isto tako, pripazite na tonove - hladniji pristaju uz svijetle i crvenkaste tenove, tamniji uz bronzane i maslinaste.

2. NEMOJTE GA NANOSITI NA CIJELO LICE Bronzer nije puder u kamenu.

On služi za osjenčavanje lica pa ga nikad nemojte nanositi na cijelo lice. Nanesite ga jednim pokretom na ivice čela i ispod jagodica (u obliku slova C) te lagano njime oprašite bradu. Ukoliko želite da stanjite nos, nanesite malo bronzera i na lijevu i desnu ivicu nosa.

3. KORISTITE VELIKU ČETKU Bronzer je najbolje nanositi velikom mekanom četkom koja će omogućiti nanošenje na široko područje te prirodno stapanje. Za bronzer su najlošiji izbor male četkice za rumenilo koje će na licu ostaviti braon crte.

4. PAŽLJIVO SA ŠLJOKICAMA Mnogi bronzeri u sebi sadrže šljokice, ali s njima budite posebno oprezni. Možete ih nanositi za izlaske, ali za svakodnevne varijante najbolji su bronzeri u mat ili blagoj metalik varijanti.

5.

KOMBINUJTE S RUMENILOM Za predivan i svjež izgled lica na područje ispod jagodica nanesite bronzer širokom četkom, a zatim na same jagodice nanesite malo blijedorozeg rumenila. Na kraju, sve lagano pomiješajte velikom čistom četkom! (smedia)

34 Žena

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

Prestanite da se nervirate

PSIHOLOGIJA

Na kakve zavodnike djevojke padaju U

privlačnosti i seksualnoj želji veliku ulogu igra priroda. Nakon brojnih istraživanja koja su sproveli naučnici, zavođenje nikada nije bilo jednostavnije. Naime, za sve muškarce koji muku muče sa zavođenjem žena donosimo rješenje – osam ključnih stvari pomoću kojih će postati pravi zavodnici.

Nijesu došle iz pera stručnjaka, već su ovo poruke običnih ljudi koji su do zaključka zbog čega bi već jednom trebalo da prestanete da se nervirate došli iz sopstvenog iskustva.

Imajte na umu sljedeće: 1. Mišljenje drugih o vama nije važno.

2. Prenatrpani raspored samo će vam stvoriti haos.

3. Ponedjeljak je svakih sedam dana, pa zašto se živcirati...

4. Kako izgledate danas, vjerovatno nećete za 10 ili 20 godina, pa se oko promjene treba što manje nervirati.

5. Raskid nije povod da se bacite sa mosta ili upadnete u višemjesečnu depresiju.

6. Bolest nas može uhvatiti bilo kad, ali ne treba razmišljati o njoj.

7. Život drugih ljudi njihova je lična stvar, ne vaša.

8. Tračarenje će najviše štetiti onima koji ogovaraju.

9. Gužvu u saobraćaju nijeste uzrokovali vi ili neko drugi i ne možete je sami riješiti.

10. Za spremanje stana uvijek ima vremena.

11. Živite u sadašnjosti, jer budućnost će tek doći.

12. Godine donose starost i nemoguće ju je zaustaviti čak ni estetskim operacijama.

13. Nesposobnjakovići poput vašeg šefa uvijek će ostati isti, ne pokušavajte da utičete.

14. Osobe koje zrače negativnošću i zbog toga vas nerviraju trebalo bi da izbjegavate.

15. Novac nije temelj života, jer dolazi i odlazi i nemoguće ga je zaustaviti. (kolektiv)

MIRIS TIJELA Još odavno je poznato kako je ženama po pitanju privlačnosti miris muškarca jedna od najvažnijih stavki. Šta možete učiniti po tom pitanju: zdrava ishrana će poboljšati vaš prirodni miris, a parfem koji se dobro slaže s vašim mirisom tijela pojačaće privlačnost. Pažljivo izaberite parfem, a tokom razgovora nenapadno joj se približite ili nagnite tako da zasigurno osjeti vaš miris koji će je očarati.

VISINA Muškarci treba da budu oko 10 centimetara viši od partnerki, a kada one nose potpetice trebalo bi da budu u nivou oka. Šta možete učiniti po tom pitanju: izbjegavajte pogrbljenost, naime zbog lošeg držanja možete se činiti nižim nego što jeste. Osim toga, viši ćete izgledati i zbog vitkog tijela i odjećom koja prati liniju tijela poput dobro izabranih pantalona. Ukoliko vas privlače visoke žene, nosite cipele s manjom potpeticom kako biste dobili potrebnu visinsku prednost.

MJERE Kao što muškarce najviše privlače žene čiji odnos struka i bokova iznosi 0,7, i žene imaju svoje ideale. Kada se pitaju žene, atraktivni muškarci imaju odnos stru-

DRUGA STRANA LJUBAVI

ka i bokova između 0,85 i 0,95, a oni čiji odnos iznosi 0,9 su ocijenjeni kao najatraktivniji. Žene takođe privlače muškarci s većim obimom ramena i struka, drugim riječima, većini žena će za oko zapeti muškarci širih ramena i užeg struka. Šta možete učiniti po tom pitanju: Za povećanje mase gornjeg dijela tijela podižite lagane tegove, a to će posebno pozitivno uticati na vaša ramena, nadlaktice i leđa. Osim toga, svakako je preporučljivo izvoditi i kardio vježbe kako biste stesali struk. Po pitanju odjeće, dobro će vam doći sakoi i drugi struktuirani odjevni komadi s lagano postavljenim ramenima, a dobar izbor je i odjeća s V izrezom.

OTVORENI POLOŽAJ TIJELA U suštini, istraživanja pokazuju da muškarci koji zauzimaju više prostora, drže raširene noge, gestikuliraju rukama i ramenima umjesto da na primjer drže noge prekrštene - ženama se čine atraktivniji i dominantniji. Šta možete učiniti po tom pitanju: otvoreno neverbalno ponašanje se može naučiti, a njegovim usvajanjem možete puno učiniti po pitanju svog samopouzdanja, tako da bi to trebalo da praktikujete. Budite svjesni koliko vaš položaj tijela utiče na utisak ko-

ji ostavljate.

ISTAKNUTI BICEPSI Istraživanje je pokazalo da su žene, kada su bile zamoljene da naprave listu poželjnih stvari koje traže kod kratkoročnih i dugoročnih muških partnera, navele stavke koje se tiču fizičkih karakteristika koje se uglavnom odnose na snažan gornji dio tijela. Tačnije, mišićave ruke i široka imena. Šta možete učiniti po tom pitanju: Počnite da posjećujete teretanu, dižite tegove i radite sklekove.

Za izlazak obucite užu majicu ili košulju koja vam dobro stoji, kako biste naglasili snažne ruke.

HUMOR Žene humoristične muškarce smatraju samopouzdanijim i inteligentnijim. Šta možete učiniti po tom pitanju: ako se žena ne smije vašim šalama, velike su šanse da baš i “ne pada” na vas. Ako vam nedostaje humora, možete pokušati da naučite neke šale, ili pak izabrati lakši put i baviti se ženama koje vas smatraju prirodno duhovitim.

VILICA Prema naučnicima, četvrtasta vilica ukazuje na muževno lice te viši nivo testosterona. Međutim, istraživanja pokazuju kako tokom neplodnih faza ciklusa žene muškarci s jače naglašenom vilicom ne privlače više nego ostali. Šta možete učiniti po tom pita-

nju: ukoliko ste u potrazi za kratkoročnom strastvenom vezom, a ne za onom na duge staze, određena odjeća, modni dodaci i frizura mogu da stvore utisak snažnije vilice. Nosite džempere V izreza, zaobljene naočare, a kosa bi trebalo da bude jako kratka.

OSMIJEH Istraživači pretpostavljaju kako nasmijano lice može otkrivati osobu koja je spremna da pomogne, a dobri momci su skloniji vezama. S druge strane, ženama koje priželjkuju kratkoročnu vezu za oko zapinju ćudljivi, pomalo natmureni, zamišljeni, bahati i arogantni. Međutim, žene, bez obzira kakvu vezu žele, naglašavaju kako im je izgled zuba kod muškaraca jako bitan. Šta možete učiniti po tom pitanju: pravilno vodite higijenu zuba i ne preskačite odlaske kod zubara.

BOJE Studijom je zaključeno kako žene muškarce u crvenoj odjeći percipiraju kao snažne, moćne i visokog statusa. Šta možete učiniti po tom pitanju: tu je poprilično jasno šta možete učiniti: da biste suprotnom polu bili privlačniji, nosite crvenu odjeću, po mogućnosti što bliže licu kako biste skrenuli pažnju na svoje druge atraktivne karakteristike.

(T portal)

VEZA

Preko kojih problema žene prelaze Kad naj drugovi postanu ljubavnici Vas dvoje ste već dugo najbolji drugovi, ali vaše blisko prijateljstvo sve više počinje da liči na romantičnu vezu. Povjeravate se jedno drugom, uživate kada ste zajedno i polako primjećujete da vam se nikako ne sviđa njegova djevojka. Pogledajte koji sve znakovi otkrivaju da se najbolji drug polako pretvara u vašeg dečka.

KOMENTARI Vaši zajednički prijatelji provociraju vaše prijateljstvo. Zadirkuju vas, nagovještavaju kako biste bili skladan par, kako se baš super slažete. Kad god ste u većem društvu, baš vas dvoje se nekako izdvojite, osamite, razgovarate o nečemu. Sve to ukazuje da ste možda vas dvoje idealan spoj. ČESTI TELEFONSKI POZIVI Čujete se telefonom bar neko-

liko puta tokom dana. Čak i neposredno pred spavanje primate njegov poziv. Vama se dopada da ćaskate neobavezno, rasterećeno o tome šta ste radili, kako je bilo na ručku, šta sada radite...

SIMPATIČNI NADIMCI Imate svoje međusobne nadimke. Zovete ga onako kako niko drugi to ne radi, “dušo”, “srce”...

Njemu to ne smeta, često uzvraća. Prijatno vam je kad god čujete poznat glas da vas doziva.

Imate i zajedničke fraze, mimiku, pozdrave.

NEOBAVEZNI DODIRI Ophodi se nježnije prema vama. Često dodirujete jedno drugo, a njegove ruke prosto “padaju” po vašim leđima i ramenima. Sve ukazuje na to da je na pomolu prvi poljubac, piše portal “Žena”.

Neko na bilo koji od ovih problema odmah reaguje raskidom, ali, nažalost, ima puno žena koje prelaze preko njih, iako ne bi trebalo.

Varanje Neke žene su spremne da oproste nevjeru, ali ona uvijek ostaje u vazduhu. Ako ste mu u potpunosti oprostili, on može da se osjeća krivim pa će veza svejedno biti loša, a ako nijeste, ovaj problem je odličan početak za bilo koju svađu. Parovi koji ostaju u vezi poslije prevare vrlo često dugo ostaju zajedno, ali u većini slučajeva, u nesrećnim vezama.

Nasilje Ne treba ni spominjati koliko je nasilje štetno za vezu. Bilo da je riječ o verbalnom ili fizičkom nasilju, ovakva veza osuđena je na propast istog trena kada se ono počne događati. Statistike pokazuju da velik broj žena ostaje u vezama u kojima je prisutno nasilje, ponekad iz straha šta će se dogoditi ako odu, a ponekad zbog toga što vjeruju da mo-

gu da promijene muškarca.

Neiskrenost Ne govorimo o malim lažima koje izgovaramo da se ne bismo posvađali, govorimo o onim velikim, promišljenim lažima kojima je cilj da prikriju pravo ponašanje. Muškarci koji lažu u vezi krenu od ma-

lih stvari, a kasnije im to pređe u naviku i ne mogu da prestanu.

Nepoštovanje Veza u kojoj nema uzajamnog poštovanja nikada ne funkcioniše.

Mnogi muškarci žene još smatraju modnim dodatkom kome je mjesto u kuhinji, pa ih tretiraju dobro samo kada njima to odgovara. Svaka žena sa samopoštovanjem insistiraće na poštovanju od strane partnera, a ako ga ne dobije, otićiće.

Nedostatak podrške U dobroj vezi, obje strane se međusobno podržavaju i pomažu kada negdje zapne. Veza u kojoj jedna osoba stalno daje podršku drugoj, a ova joj to ne uzvraća, nije ravnopravna, a to je osnovna pretpostavka koja je potrebna da bi ona dobro funkcionisala.

Nedostatak komunikacije Prenatrpan raspored nam ponekad otežava dobru komunikaciju sa partnerom, a jednom kada ona u potpunosti nestane, nestaje i razlog za vezu. (index)

Žena 35

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

MRŠAVITE ZDRAVO

Probiotici smanjuju težinu i sprečavaju pojavu gojaznosti

N

JE

ZA DO K

ključnu ulogu kada je u pitanju varenje hrane. Oni snabdijevaju crijeva enzimima koji su potrebni za probavu različitih nutritivnih sastojaka, zaslužni su za sintetisanje nekih vitamina, te povećavaju apsorpciju energije iz hrane.

Neke studije su isto tako pokazale da probiotici mogu pomoći pri regulaciji nekih mehanizama koji regulišu težinu. Naime, ta istra-

živanja su pratila odnos između imunog sistema, metabolizma, crijevnih bakterija, varenja i gojaznosti, te su došli do zaključka da povećanje tjelesne težine ne zavisi samo od povećanog unosa hrane nego i od vrlo osjetljivog uzajamnog odnosa crevnih bakterija i metabolizma.

BAKTERIJE I GOJAZNOST S daljim razumijevanjem važnosti i uloge različitih vrsta probiotika u našem organizmu, postoji mogućnost da će se u budućnosti moći na zdrav i pravilan način spriječiti gojaznost i to ne samo s lakšim smanjenjem tjelesne mase, nego i sprečavanjem gojaznosti prije nego što se dogodila, a sve zahvaljujući poznavanju sastava crijevne mikroflore. ŠTA TREBA JESTI? Za prirodni razvoj probiotika u organizmu potrebno je jesti fermentisanu hranu bogatu bakterijama mliječne kisjeline, a radi se o bakterijama koje su zaslužne za samu fermentaciju. * Kisjelo mlijeko i slični mliječni proizvodi - jogurt, kefir, puter mlijeko, kvas, kisjelo ili svježe zelje, boršč * Pepermint * Tamna čokolada * Čaj od đumbira Hrana s probioticima (hrana koja pomaže u razvoju probiotika) * Banane * Luk * Bijeli luk * Med * Artičoke

SAVJETI

TO RA

P I TA

Svima je već poznato da su probiotici bakterije koje se prirodno nalaze u crijevima i čine crijevnu mikrofloru, koja štiti od razmnožavanja loših bakterija, opasnih za zdravlje. Međutim, da li ste znali da upravo probiotici mogu pomoći u smanjenju tjelesne težine? ŠTA SE U STVARI DOGAĐA U CRIJEVIMA? Probiotici u crijevima igraju

Poštovani, Imam problem sa lijevim koljenom. Otežano se krećem, imam bolove i otok iznad čašice koljena. Radio sam rtg, gdje je ustanovljeno da mi je sužen medijalni dio zglobnog prostora lijevog koljenog zgloba. Primao sam terapiju od 13 injekcija (mislim da je u pitanju kombinacija penicilin-diklofenak, ali nijesam siguran). Poslije toga koristio sam kapsule “pentraksil” i tablete “diclorapid”. Nakon toga sam upućen kod fizijatra, koji mi je produžio terapiju “diclorapida”. Zanima me Vaše mišljenje.

Poštovani, Otok može da bude posljedica povrede, ali i akutne i hronične bolesti. Nije u potpunosti jasno prikazana klinička slika te ne znam da li ste dobijali antibiotike zbog infekcije koljena ili zbog nečeg drugog. Ako se radi o infekciji koljena, “petrexyl” nije najoptimalniji antibiotik za liječenje infekcije zgloba koljena.

Možda se radi o samo promjenama na koži? Suženje prostora zgloba se često viđa kod degenerativnog propadanja hrskavice koljena. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Jelo prije treninga

ZDRAVLJE

Bavljenje jogom može biti korisno za srce

Najnovije istraživanje je pokazalo da svakodnevno bavljenje jogom može biti korisno za zdravlje srca. Istraživanje koje su sproveli naučnici s Indijskog instituta za tehnologiju potvrdilo je ono što većina ljudi koji se bave jogom već zna - ta disciplina pomaže u kontroli otkucaja srca.

Portal Moj doktor prenosi da su u istraživanju učestvovala 84 muškaraca koji su se dobrovoljno javili, pri čemu se pokazalo da su oni koji su disali ili vježbali onako kako to nalaže joga mogli kontrolisati parasimpatički i simpatički nervni sistem, te su zbog toga mogli da utiču i na broj otkucaja srca u minuti.

Boljom kontrolom pulsa odrasli se mogu lakše nositi s raznim oblicima psihičkog stresa zbog životnih situacija poput mršavljenja, uzbuđenja

Osobe koje se često ljute i teško opraštaju drugima izložene su većem riziku od srčanog udara nego osobe koje nijesu zlopamtila, pokazalo je istraživanje.

“Gunđala” pate još i od bolova u leđima i glavobolja. Ako oprostite partneru što vas je izneverio ili uputite osmijeh dosadnom vozaču koji vas stalno pretiče, učinićete sebi uslugu. Naučnici su utvrdili da je opraštanje ključ zdravog i uravnoteženog života. Osobe koje su spremne da zaborave nesuglasice u manjoj su opasnosti da obole od depresije, bolesti srca, moždanog udara i raka.

svih vrsta ili bilo kojih drugih situacija koje utiču na nas.

Joga takođe ima mnoštvo drugih pozitivnih učinaka na psihu, uključujući i poboljšanje držanja, smanjenje nivoa stresa. (Kolektiv)

Odgonetnut genetski kod raka jednjaka Tim američkih naučnika sa Univerziteta Harvard objavio je da je odgonetnuo genetski kod raka jednjaka. U 26 gena su utvrđene mutacije koje bi mogle da budu uzročnik raka jednjaka, što je možda put ka pronalaženju novih ljekova za ovu smrtonosnu i sve učestaliju vrstu kancera i ka njenom ranijem dijagnostikovanju. Tim sa Harvarda je analizirao ćelije tumora 149 pacijenata oboljelih od adenokarcinoma jednjaka i uporedio ih sa zdravim ćelijama, utvrdivši pomenutih 26 genetskih mutacija.

Učestalost raka jednjaka se u posljednje tri decenije povećala šest puta, naročito u zapadnim zemljama. Radi se o vrsti raka koju pet godina nakon dijagnoze preživljava samo 15 do 20 odsto pacijenata. Od ove vrste raka u SAD svake godine umre 15.000 ljudi, a u svijetu 400.000.

Raku jednjaka često prethodi bolest pod nazivom Baretov jednjak, koju izaziva hronočni refluks želudačne kisjeline.

KORISNO Vašem tijelu je potrebna energija prije napornog treninga, zato ga dobro naoružajte.

Stručnjaci kažu da od obroka koji pojedete prije treninga najviše zavisi koliko će vam vježbe teško pasti, zato pažljivo birajte namirnice koje ćete pojesti sat ili dva prije odlaska na fitnes. Evo liste osam idealnih obroka...

1. Kruška i pistaći Kruške su pune prirodnih vlakna, što dodatno usporava varenje i čini da se osjećate sito tokom treninga. Pistaći takođe imaju vlakna i pomažu da održite nivo šećera u krvi.

2. Čokoladno mlijeko Zvuči čudno, ali istraživanja pokazuju da čokoladno mlijeko ima pravu mješavinu ugljenih hidrata, kalijuma i proteina, što daje vašem organizmu tokom treninga dodatni stimulans.

3. Kafa Studije pokazuju da malo kofeina pred trening (oko 100 miligrama) daje dodatnu snagu ogranizmu. Sipajte malo i obranog mlijeka za dodatne proteine i postarajte se da budete dobro hidrirani.

4. Kikiriki puter, integralni hljeb i banana Ovaj obrok je idealan jer je izbalansiran proteinima iz kikiriki putera, ugljenim hidratima iz banane i hljeba. Proteini iz kikiriki putera su veoma poželjni u organizmu tokom vježbanja jer čine da nivo

energije ostane visok tokom čitavog treninga.

5. Kinoa Ova žitarica je prepuna zdravih ugljenih hidrata i proteina zbog čega stvara osjećaj sitosti tokom vježbanja. Ukoliko vam se ipak ne dopada ukus ove žitarice, možete je zamijeniti ovsenim pahuljicama koje imaju slične pogodnosti.

6. Suvo voće Prirodni šećer u ovim namirnicama će se tokom vježbanja pretvoriti u energiju za tijelo. Ako imate potrebu za nečim jačim, prelijte preko suvog voća grčki jogurt, on je dodatni izvor proteina.

7. Nemasni sir na tostu i pomorandža Sir je odličan izvor proteina i kalcijuma koji pomažu u održavanju kostiju ali i mišića. Ako kombinujete ovu namirnicu sa tostom, može biti idealan spoj ugljenih hidrata, proteina i kalcijuma, koji je potreban tijelu pred naporne vježbe.

Pomorandža, puna vitamin C, odlična je za brže sagorijevanje masti, odnosno kalorija tokom vježbanja.

8. Jabuka i tvrdo kuvana jaja Ovaj obrok je niskokaloričan, sadrži puno proteina, ali i odličan ukoliko ste u žurbi. Jaje je dobar način da se dopunite proteinima i vitaminom B, koji pomaže pretvaranju pojedene hrane u energiju. Umjesto jaja možete pojesti i sir.

Napici često korisni kao zamjena za među obrok Voće je najbolji prijatelj našeg tijela, posebno ako ga konzumiramo sirovo i svježe, jer sadrži vlakna, vitamine i minerale koji su tijelu neophodni.

Voće je i idealan saveznik kod topljenja neželjenih masnih naslaga nakupljenih u tijelu!

Koliko ste puta uhvatili sebe kako pokušavate da se sjetite kada ste poslednji puta pojeli svježe voće? Ako se ne sjećate - vrijeme je da napravite promjenu.

Upravo zbog toga donosimo vam ideju za tri ukusna i zdrava napitka koji su uz dodatak žitarica idealni za doručak, zamjenjuju međuobrok i pomažu kod mršavljenja.

Sastojci: 1. Šumski ukus: jabuka, malina, grejpfrut i sok od pomorandže.

2. Tropski ukus: grejpfrut, marakuja i ananas.

3. Svježi ukus: mandarina, jagoda i banana.

Priprema: - U blender ubacite nekoliko kockica leda i malu šoljicu za kafu hladne vode.

- Dodajte vašu kombinaciju voća narezanu na kockice.

- Sve zajedno dobro izmiksajte i odmah poslužite u čaši.

Savjeti: - Poigrajte se ukusima i slobodno u svoj napitak dodajte prirodni sok ili začinsko bilje poput mente i cimeta po želji.

- Ako želite da svoj napitak dodatno pojačate, umjesto vode dodajte pola šoljice jogurta s manje masnoće ili probiotik.

- Jutro započnite napitkom obogaćenim žitaricama i koštunjavim voćem poput lješnika i badema. (Zadovoljna.hr)

36 Žena

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Princes krofne

SASTOJCI:

ZDRAVO

Sočna jela iz voka

pola pakovanja grkljančića 150 g šargarepe 2 veze blitve 150 g kisjelih krastavčića kašika sjeckan og vlašca 200 ml posnog majoneza kašika limunov og soka so

Jagnjeći kotleti SASTOJCI:

Spremanje jela u voku je već neko vrijeme jedan od najspominjanijih načina pripremanja hrane, a kako i ne bi kada se radi o zdravoj pripremi raznih namirnica. U pitanju je tradicija koja potiče iz Kine, a postoji već preko 3.000 godina. Vok je posuda u kojoj hranu možete pripremati tako što ćete pržiti, dinstati, ili možda čak i kuvati. Osim toga poznato je kako ima zaobljeno dno, iz razloga kako bi se toplina što duže zadržala u samom centru posude. Danas možete naći veliki izbor različitih materijala i veličina. Prilikom kupovine u obzir treba uzeti nekoliko činjenica. Prije svega trebate razmisliti kakvu peć imate. Ako se kojim slučajem radi o plinskoj peći, možete se odlučiti za vok s okruglim dnom, ili možda vok s ravnim dnom. Kod električnog šporeta vok s ravnim dnom je ipak najbolji izbor. Najbolji orijentalni kuvari preporučuju vok od ugljenog čelika koji izgleda i osjeća se dobro u ruci. Vaš odabir može biti i vok od aluminija, budući da je dosta lagan, ali opet koji nije previše otporan na visoke temperature. Što se tiče voka od livenog

željeza, treba imati na umu kako su lijepi na prvi pogled, ali s druge strane potpuno nepraktični, jer će vam trebati snaga lava kako biste u njemu uopše išta skuvali. Ono što je najbolje od svega jeste to što vok je zdrav način kuvanja. Uglavnom kod spremanja bilo kakvog jela, ide mala količina ulja (jedna do tri kašike). Za kuvanje u voku neophodna je prethodna priprema namirnica koje treba narezati na što manje komadiće. Njih je potrebno kuvati u što manjem roku kako ne bi izgubile previše vitamina i minerala. Međutim, treba napomenuti kako postoje namirnice koje prije treba skuvati, a tek onda obrađivati prema uputstvima koji su u receptu.

To su prije svega žitarice i tjestenina. Što se tiče ribe i morskih plodova, njih prije svega treba marinirati, jer se na taj način smanjuje vrijeme termičke obrade. Dakle što ih dalje marinirate, biće ukusnije. Kada vok želite oprati, činite to toplom vodom, nakon čega ga samo obrišite, ili čak stavite na laganu vatru kako bi se osušio. Želite li spriječiti rđanje, možete staviti malo ulja.

(Savjetnica)

UKUSNO

Salata od blitve Blitvu operite i isjecite na uzane trake. Posolite, blago izgnječite rukama i ostavite da stoji pola sata. Šargarepu skuvajte tako da ostane tvrđa, pa je isijecite na kockice, kao i krastavčiće.

Grkljančiće skuvajte i ocijedite.

Pomiješajte blitvu sa isjeckanim krastavčićima i šargarepom, dodajte vlašac i sve sjedinite s majonezom. Začinite sokom od limuna i posolite po ukusu. Pomiješajte s obarenom tjesteninom i poslužite toplo ili hladno.

Desert

maslinovo ulje 2-3 čena bijelo g luka majčina dušica ruzmarin so, biber limunov sok krompir 1 glavica crveno g luka 250 g paradajz a ulje jagnjeci kotlet

Važno je duže marinirati kotlete zbog ukusa. Maslinovim uljem preliti luk, majčinu dušicu, ruzmarin i limunov sok, te sve skupa pomiješati. Meso ubaciti u marinadu. Krompire oguliti i izrezati na kolutove. Tepsiju u kojoj pečete premazati uljem. Krompire poređati ravnomjerno po plehu. Paradajz i luk izrezati na kolutove i poređati po krompirima. Začiniti i malo poprskati uljem.

Peći na 220 stepeni pola sata. Nakon 30 minuta dodati na krompire marinirane kotlete.

Zavisno od debljine peći kotlete 20 minuta. Poslužiti uz svježu salatu.

Prokuvati 10 kašika vode i 100 grama putera. Kad provri, maći s vatre pa dodati 100 grama brašna, vratiti na peć i uz stalno miješanje skuvati masu. Ne dozvolite da zagori. Kad je masa mlaka, dodavati jedno po jedno jaje.

Obavezno paziti da tijesto ne bude rijetko. Peći na jakoj vatri. Pri pečenju prvih 10 minuta rerna se ne smije otvarati. Poslije 10 minuta može da se smanji temperatura i kad krofne dobiju lijepu zlatankastu boju, pečene su. Pečene i ohlađene krofne presjeći preko pola i filovati. Može se filovati pudingom od vanile ili šlagom. Prokuvati pola litra mlijeka i u mlijeko istresti prethodnu masu i to stalno miješajući. Kad se to ohladi, može se dodati vrlo malo putera, otprilike jednu kašiku. Time filovati krofne.

SASTOJCI:

Za krofne: 100 g putera 100 g brašna 4-5 jaja Za fil: 4 jaja 4 kašike šećera 7 kašika brašna 1/2 litra mlijeka 1 kašika putera

SAVJETI

Kisjela bundeva

Samokontrolom protiv prejedanja

Predlažemo vam jedno simpatično i slasno jelo za koje vam ne treba puno truda i vremena, a uživaćete u njemu. Ko voli kombinaciju slatkog i kisjelog, onda je kisjelo-slatka bundeva pravi izbor za okrepljenje.

Sastojci: 400 g očišćene bundeve 1 dl jabukovog sirćeta 2 dl crnog vina 120 g šećera 100 g bagremovog meda 2 kašike badema u listićima pola kašičice rendane kore pomorandže Priprema: Isijecite bundevu na manje kocke i blanširajte ih oko minut u ključaloj

Nedostatak snažne volje ili samokontrole je razlog zbog kojeg se mnogi bore s prejedanjem i lošim izborom hrane. A šta ako ovi problemi imaju vrlo malo toga sa samokontrolom? Jeste li ikad kupili knjigu i krenuli na novu dijetu?

I držalo vas je to neko vrijeme, zar ne? Pa, to je snaga volje. Ali, šta se dogodilo nakon nekoliko sedmica?

Stare navike su se vratile i vjerovatno ste bili frustrirani činjenicom da nijeste mogli da se pridržavate novog stila života.

Izbalansirajte hranljive materije na tanjiru Prejedanje često proizilazi iz ishrane koja je siromašna potrebnim hranljivim materijama. Nakon godina unošenja prerađene i rafinisane hrane u kojoj nema dovoljno kvalitetnih sastojaka, vaše tijelo bi moglo da dođe na modus preživljavanja. Vaši hormoni više nijesu uravnoteženi, što može da dovede do nemogućnosti gubitka težine i želje. Neki žude za šećerom, a zapravo treba da uravnoteže unos proteina, zdravih ugljenih hidrata i zdrave masnoće u ishrani. Kad nahranite tijelo i date mu pravo gorivo, počeće da funkcioniše na dobar način i počeće da radi za vas.

Izbacite potencijalne alergene

posoljenoj vodi. U drugoj šerpi neka sirće provri sa medom, vinom, šećerom, biberom i korom pomorandže.

Kuvajte na veoma tihoj vatri dok se količina tečnosti ne smanji za pola, pa ubacite bundevu i bademe i kuvajte pet minuta. Ocijedite bundevu i prebacite je u činiju za posluženje. Šerpu sa sirćetom vratite na vatru, sačekajte da tečnost ponovo provri, pa uklonite eventualnu pjenu sa površine sosa. Prelijte ga preko bundeve u činiji. Preporučljivo je da ovo jelo napravite dan prije nego što ga poslužite uz kamember. Od ovih količina napravićete dovoljno za dvije teglice od 250 grama; održaće se oko sedam dana u frižideru.

Da li ste znali da netolerancija na nešto zapravo može da stvori želju za tom hranom? Pokušajte da izbacite hranu za kojom žudite sedam dana i obratite pažnju na ono što se dešava. Ako primijetite simptome odvikavanja (glavobolja, razdražljivost ili intenzivna želja za tom hranom), a zatim se želja smanji, možda ste osjetljivi na ovu hranu.

Nahranite srce Želja za šećerom zna da se javi kao zamjena za ljubav i pažnju. Obratite pažnju na svoje potrebe, vratite strast u život. Sjetite se osjećanja koja vam zaista nedostaju, a ne hra-

ne. Čim počnete da se “hranite” ljubavlju, želja za slatkišima će nestati.

Pokažite malo razumijevanja i prema sebi Ako ste skloni da “mlatite” sami sebe unutrašnjim glasom koji nikada nije zadovoljan, prvo morate da postanete svjesni tog unutrašnjeg “diktatora”. Svi imamo glas koji nam upućuje negativne komentare. Ali, morate da se distancirate od njega. Umjesto toga, uputite sebi glas ljubavi kakav biste uputili djetetu. Praktikujte ove mentalne vježbe i ne tješite se kolačima.

(Zdrava hrana)

37

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, ”Vektra”- Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za IZDAVANJE S.A. ” Normal” 30m2 / IV, nov, 29.500e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije.

-S.A. “ČELEBIĆ” 27m2 200e NAMJ. PRODAJA 020-230-057 IZDAVANJE: - Delta “Čelebić” 52m2/V 65.000e 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60M2 šnj/ e m broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana K 26m2/4-S. Aerodrom; 33m2/2- centar ;30m2/3- »Pejton« Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače IV – 300E NAMJ. - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e 3. jednosobni Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa usvojenim redakcijskim pravilima bezVezirov promjene osnovnog smisla oglasa!

020-230-225 56m2/2- Blok 6; 45m2/1most; 46m2/2-Zabjelo; Nam. stan: 45m2/3-»Maxim«; 68m2/3- »Sity kvart«; Kupujem manji -NJEGOŠEVA 50m2/IIIpo NAMJ. 250e - T.Put Vojna 56m2 / VII 44.000e 59m2/5-P.Morače;neće 72m2/1- Momišići; 80m2/3-Centar; Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e Oglasi koji nijesu- u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja biti objavljeni! stan u Baru. 4.

Bez posrednika.

Zabjelo, 34m2 / I, 28.900e 069-060-961 90m2/3- Zabjelo; 91m2/2- »Krstarica«; 92m2/3- Pobrežje; Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 II, 300E NAMJ. uslugu koja je data putem oglasa!

Tel.069/612-705 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, tačnost i /učinjenu 20923 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, -GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu069-051-360 i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen.

Umjesto navedenih Kuća 90m2, plac 600m2Tološi; Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. Plac: 1.500m2Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

- “Gintaš” 75m2, VII/XV, 58.500e -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E P

INekretnine

AS NEKRETNINE

- T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e

-S.AER. 30M2 / III , 130 E, PRAZAN

asnekretnine@t-com.me

067-657-258

www.asnekretninepg.com

Provjerite zašto smo IN

Prodajem Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam ladu 104 112, 2003.

I pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 Prodajem 77 300 godište, benzinac, prešla luks stan 140.000km, ili mijenjam za

u zgradi Nikić OGLASITE 150m2 – 145.000 €

SE U NAJTIRAŽNIJIM

www.plusnekretnine.com Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 20876

IZDAJE SE CRNOGORSKIM poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166 20881 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 20907

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660 20878

Kuća na prodaju, 280m2 sa dva trosobna i jednim jednosobnim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno. 1/1, sigurna od poplava.

Tel.063/239-981 20925

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220 20932

Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 - 23.000 eura.

Tel.067/207-388 20926

PLACEVI

Preko puta bolnice u Nikšiću prodajem dobar trosoban stan (100m2). Prvi sprat, eloksirana, klimatizovan. 59.000e. Moguća kompenzacija za jednosoban uz doplatu! Tel.068/108-000 20931

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073331 20877

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom.

Povoljno. Tel.069/567-440 20934 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 20946

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 20874

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 20885

Izdajem prazan jednosoban stan u Zagoriču.

Tel.068/611-439, 067/563-938 20922

Izdajem dvosoban komforan stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod škole.

Tel.067/284-837

20927

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 20880

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333 20928

Izdaje se jednosoban stan, novogradnja, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka i pumpe, 3. sprat, klimatizovan. Stari aerodrom, Podgorica.

Prazan, polunamješten ili namješten, po potrebi, odnosno dogovoru na duži rok. Tel.069/027-105 20914

Izdajem trosoban stan od 90m2, zgrada Razvršje. Lokacija: Podgorica ispod brda Gorica. Stan je luksuzno polunamješten. Obezbjeđeno parking mjesto.

Tel.069/242-419 20933

Idajem dvosoban nenamješten stan na Zlatici kod marketa Voli.

Tel.069/023-406 20916

Izdajem prazan jednosoban stan, Ulica dalmatinska. Podgorica. Tel.069/678-659 20936

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e.

Tel.067/508-250 20910 Prodajem plac, 2.075m2, dva prilaza, 7km od centra Podgorice, 800m od motela Stojanović, Pričelje. Povoljno! Tel.067/248994 20918 Prodajem plac u Beogradu (Jajinci) 6,5 ari, cijena povoljna, asfalt, voda, kanalizacija, struja.

Ekstra lokacija. Pogodan za sve namjene. Tel.067/353-131 20935 Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288 20945

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada. Tel.068/317-852 i 069/042-227 20937

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 20872

NOVINAMA!

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 20873

Prodajem golf 3 1.8b, registrovan, u dobrom stanju.

Tel.068/051-515

20924

Izdajem poslovni prostor preko puta Hemomonta (24m2) prizemlje, klima, telefonska linija. Zaštita. Za kancelariju i sl.

Tel.069/457-966 20947

Prodajem ford fiestu 1992. godište, 1.4 -benzin-plin, registrovan do novembra 2013.g, alu. felme. Dobro stanje, 850 eura.

Tel.067/825-025 20948

VOZILA/AUTO DJELOVI

PLOVILA

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

069 559-555 069 997-992

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886 20875

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 20908 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809806 20915 Radim grobnice od betonskog bloka. Radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393 20917 Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi.

Tel.069/737-606 20942

38

SRIJEDA, 27. 3. 2013.

MALI OGLASI

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 20882

Potrebni radnici stolarskoj radionici na Smokovcu. Tel.067/510375 20944

NASTAVA

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 20903 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 20904 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 20905 Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651418, 020/210-981, 069/120248 20906 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 20911

JU OŠ '' Ivo Visin '' Prčanj

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambenoposlovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Popust do 30 odsto.

Tel.067/224-644, 068/224-644, 069/224-644 20921

Raspisuje oglas za organizovanje oblika rada '' BORAVAK U PRIRODI '' za 20-tak učenika.

Ponude slati na gore navedenu adresu.

Oglas je otvoren 8 dana.

LIČNO

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugradjen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-56820941

Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon.

Tel.067/681-171, 068/478-460, 032/322-026 20913

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpere za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite.

Tel.069/081-507 20943

Momak 30 godina, sportski građen, upoznao bi usamljenu gospođu do 50 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja...

Tel.069/652-405 20930

Po narudžbi izrađujem slike teh. ulje na platnu. Za podložak koristim vaše fotografije - portreti, pejzaži i sl. Povojno. Plaćane po uručenju slike. Tel.069/214-059 20950

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 20883 Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom.

Tel.069/412-009 20912 Potrebna žena za rad u kući.

Radno vrijeme po dogovoru.

Vranj - Tuzi.

Tel.067/476-667

USLOVI: CRNOGORSKI DRŽAVLJANI STAROSTI DO 35. GODINA SA RADNIM ISKUSTVOM U MALOPRODAJI, OBAVEZNO POZNAVANJE RADA NA RAČUNARU I ENGLESKOG JEZIKA BIOGRAFIJE SA FOTOGRAFIJOM SLATI NA MAIL -

neptunshop.mne@gmail.com

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

RAZNO Dajem privatne časove engleskog i italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce po cijeni dva časa 10 eura. Tel.067/180269 20919 Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fiziku i francuski. Tel.069/478-348 20920

NAMJEŠTAJ

20929

POTREBNO PRODAJNO OSOBLJE ZA SALON TEHNIKE U NIKŠIĆU

Muškarac, 50 godina, želi povremene diskretne susrete sa ženskom osobom do 50 godina.

Tel.067/666-397 20940

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl.

Obavlja praćenja, obezbjeđenja...Profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite. Tel.067/927-2006 20951

POSAO

Tel: 032/ 33-72-14

Prodajem: stolove, stolice, luster, za opremanje dječjeg dnevnog boravka ili učionice. Tel.067/644-574 20939

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411 20879 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537 20884

067/532-106 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 20909

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 20938 Prodajem bagremove kolčeve, očišćeni. Povoljno. Tel.067/9178435 20952

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 27. 3. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:35 12:00 13:00 14:00 14:20 15:05 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:40 21:30 23:00 23:45 00:00

Serija:Tri Hil/r Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Prijatelji Serija:Tri Hil/r Serija:Tračara/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Serija:Tračara Veliki Brat VIP Dnevni pregled Serija:Tri Hil Exkluziv/r Veliki brat VIP

PRVA Serija:Prijatelji 14.00

06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 14.00 14.05 15.30 16.05 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija: Štrumfovi Vijesti Vijesti Serija:Ncis la/r Dnevnik 1 Strani dok. program Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Dok. emisija Serija: Ncis la Dnevnik 3 U centar Igrani serijal:Hejven Vijesti Meridijani

RTCG 1 Meridijani 00.05

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:10 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 23:00 00:30 00:40 01:15 02:15 02:30

City kid’s Dobro jutro Farma- uživo City Tačno u podne Dobro veče Srbijo/r Serija:Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Farma – uživo Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Farma:Pregled dana Farma – izbor sluga Serija:Eskobar Dnk Bračni sudija Teen pleme Farma-uživo Preljubnici City Film: Pedeset mrtvih ljudi hoda

06:45 09:05 10:00 10:07 12:07 11:07 12:00 13:07 14:00 14:07 14:10 14:50 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:30 22:45 22:55 23:45

Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Extra lifestyle Euritmija Serija:Teatar sudbine Vijesti u pola 11 Sport Serija:Torčvud Film:Povratak u Brajdšild

PINK Simar 15.00

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.40

07:00 10:00 10:05 10:30 11:30 11:50 14:55 15:00 15:15 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:10 14:00 14:30

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Večera kod Džaje/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS Showroom 19.30

TV PREPORUKA TORČVUD Vijesti 22.55

Torčvud slijedi pustolovine istražiteljskog tima koji primjenjuje neuobičajnu tehnologiju u rješavanju zločina: zemaljskih i izvanzemaljskih.

Predvođeni zagonetnim kapetanom Džakom Harknesom, istražitelji zalaze u nepoznato i bore se s nemogućim. Uz Džaka je Gvin Kuper. Njen prvi razgovor s timom probudio je silnu želju za otkrivanjem istine i bacio je u neočekivan, ali uzbudljiv svijet. Jasna i instinktivna, ona razumije ljude i često je savjest tima.

09.15 Dok. program:Demografsko otkucavanje sata 10.05 Serija 11.00 Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Marija iz Vranjine/r 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal: Crna Gora – Engleska/r 15.00 Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Pedja iz Prekobrdja/r 15.30 Putevi života/r 16.10 Serija:Život velikog grizlija 17.00 Serija:Izlog strasti 17.55 Odbojka(m): finale play offa 19.30 Dnevnik 2 20.15 Let ka zvijezdama 20.45 Serija:Mjesto zločina 21.30 Serija:Hitna pomoć 22.25 Serija:Medium

RTCG 2 Odbojka(m):Finale play offa 17.55

16:00 17:00 18:45 19:00 19:45 20:30

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Smijeh kao Lijek Gušteranje/r Zestoko Top 10 Loto izvještaj Toto vijesti Smiješna Top Lista/r Na domaćem terenu Zabavni magazin Žestoko Svijet sporta Texas Holdem Poker Dogodilo se…

Nindža ratnici

777 Dogodilo se… 19.45

15:30 17:30 19:10 20:00 21:00 22:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Trag, zabavno dok. program Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Lijek iz prirode Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 20.00

07:35 07:40 09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 13:20 14:20 15:50 16:50 18:25 19:00 20:00 21:00 21:35 00:00

MONTENA Istorijske paralele 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “Pozorište u kući” -09.35 -Gastronomad -09.50 -Vesti -09.55 -Trag: Zauvek braća -10.30 -Zadnja kuća Srbija -11.00 -Vesti -11.05 -Tito - crveno i crno -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.35 -Serija: “Do usijanja” -13.20 -Evronet -13.25 -Smešne i druge priče -14.25 -Kako se to radi -15.00 -Ovo je Srbija -16.00 -Drama: Ordinacija -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica -19.17 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji život” -20.55 -Svedok -22.00 -Vesti -22.05 -Film: “Beogradski fantom” -23.45 -Serija: “Do usijanja” -00.35 -Serija: “Posetioci iz praiskona” RTS 2 08.31 Pčelica Maja, animirana serija 08.55 Ana Dobrić, animirana serija 09.03 Plava ptica 09.33 Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u vasioni 09.45 e-TV 10.15 Na prvu loptu 10.45 TV mreža 11.15 Mesto koje

čuvam 11.45 Nauka 2013. 12.15 SO RTS: Betoven i Dvoržak 12.27 Svetski izazov 13.00 Trezor 14.00 Plava ptica 14.25 Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u vasioni 14.53 Životna raskrsnica 15.19 Provetravanje 15.50 Verski kalendar 16.10 Vi i Mira Adanja Polak 16.39 Spomenički dosije Beograda 17.15 Serija: “Prevaranti” 18.10 Koncert Ane Bekute 18.50 Trolovi, animirana serija 19.01 Pčelica Maja, animirana serija 19.28 Ana Dobrić, animirana serija 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Prevaranti” 21.55 Film: “Ponoćni kauboj” 23.55 Bir fest: Dado Topić HRT 1 07.00 -Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.10 -Dokumentarni film -11.10 -Preuredi i prodaj -12.00 -Dnevnik -12.35 -Serija: “Prkosna ljubav” -13.30 -Dr Oz -14.35 -Riječ i život -15.05 -Indeks -15.50 -Serija: “Sudijino novo ruho” -16.45 -Hrvatska uživo -17.50 -Slatko ludilo -18.20 -Osmi kat -19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.17 -U potrazi za Markom Polom -21.10 -Globalno selo -21.40 -Horizonti -22.35 -Dnevnik

Svježi u dan Serija:Distrikt /r.

Crtani filmovi „Život Roma na sjeveru Crne Gore“/r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok. program /r.

Majstor kuhinje /r.

Serija: Distrikt MBB Magazin /r. gost: Nebojša Medojević Majstor kuhinje Životinjske lakrdijeMuzički program PG Raport Info Istorijske paralele Ponoćni Info

DANAS U GRADU -22.55 -Vesti iz kulture -23.12 -Drugi format HRT 2 08.20 Život s Derekom 09.10 Školski program 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film: “Breza” 12.13 Naučni program 13.15 Film: “Vinegar Hil” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.13 Školski program 16.34 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Koncert 17.55 Vaterpolo: Hrvatska - Turska 20.00 Film: “Rolerica” 21.50 Top gir 22.40 Serija: “Red i zakon” 23.25 Serija. “Uvek je sunčano u Filadelfiji” 23.50 Serija: “Lovci na natprirodno” HBO 10.55 -Film: “Druga žena” -12.40 -Habl -13.25 -Film: “Legenda o pijanisti na okeanu” -15.30 -Film: “Nemoguća misija - Protokol duh” -17.45 -Serija: “Vaspitanje za početnike” -18.10 -Film: “Super 8” -20.05 -Film: “Preostalo vreme” -21.55 -Serija: “Devojke” -22.25 -Film; “Hemingvej i Gelhorn” -00.55 -Film: “Noć strave” -02.40 -Film: “Baki Larson” SPORT KLUB 11.00 Fudbal: Holandija - Rumunija 13.00 Pregled Championship-

a 13.15 Pregled NBA 13.15 Pregled NBA 13.45 Sportski vremeplov 14.00 Sedmica pred vama 14.15 Tenis: VTA i ATP Majami 17.15 Program iz studija 18.00 Tenis: VTA i ATP Majami, prenos 21.30 ATP - iza kulisa 22.00 Fudbal mondijal magazin 22.30 Premijer liga vesti 22.45 Na današnji dan 23.00 Svetski sportski magazin 00.00 Tenis: VTA i ATP Majami, prenos ARENA SPORT 08.30 -Fudbal The Football Review -09.00 -Košarka: Cedevita - Cibona -11.00 -Fudbal: Bastija - Lion -13.00 -Fudbal: Juventus - Bolonja -15.00 -Fudbal: Arsenal TV -15.30 -Fudbal: Arsenal TV -16.00 -Fudbal: Borusija Dortmund TV -17.00 -Fudbal, pregled brazilske lige -17.30 -Fudbal, pregled grčke lige -18.00 -Fudbal: Partizan -OFK Beograd -20.00 -Rukomet, magazin Bundeslige -20.15 -Rukomet: Flensburg - RNL, direktno -22.00 -NHL: Njujork Rendžers - Nju Džersi -00.00 -Poker -01.00 -Fudbal: Bajern - Arsenal

CINEPLEXX

Pad olimpa 16:10; 20:00; 22:20; Buntovnice 16:40; 18:40; 20:40; Na putu 17:00; Džek, ubica divova 3D 17:20; 19:30; 21:40; Džek, ubica divova 15:10; Let 21:00; Vrati mi ime 20:20; 22:30; Kruds 3D 16:00; 18:00; Kruds 14:50; Falsifikator 19:20; Mama 22:40; OZveliki i moćni 15:20; 17:50; Krugovi 21:20; U dobru i u zlu 18:30; CNP

“Gorski vijenac” 20.00 KIC “Budo Tomović“ “Sedam dana”, 20.00