Izdanje 10. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

104

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

mališana trenutno su smještena u JU Dječji dom “Mladost” u Bijeloj

PETAK, 10. 1. 2014. BROJ 734/ GODINA III

SAZNAJEMO ● 3

●2

ZBOG MAGLE U BEOGRADU PET AVIONA ER SRBIJA SLETJELO U PODGORICU

Putnici napali osoblje Aerodroma

Podgorički aerodrom sinoć radio punom parom FOTO: V.Ilić

Nova partija nakon Dana nezavisnosti

Među putnicima koji su zbog magle bili prinuđeni da slete u glavni grad Crne Gore bio je i poslanik Evropskog parlamenta Jelko Kacin. On nije uspio na vrijeme da stigne na sastanak sa predstavnicima vlasti u Srbiji BERZA ● 6

Amerikanci kupili četvrtinu Trenda

BUDVA ● 11

Poginuo Rus, sletio na plažu

POKUŠAJ UBISTVA ● 11

Baranin ocu nakon svađe zario nož u grudi FUDBAL● 31

Kecojević pojačao Cirih

SUHIH ● 4

Bez Miomira Mugoše sve je moguće u Podgorici

ODLOŽENA SMJENA ● 6

Milovan Đuričković miran do maja

SPLENDID ● 12

R

uski državljanin Aleksandar Ševeljev (46) poginuo je juče nakon što je automobilom sletio niz strminu sa Žute grede iznad plaže Jaz u Budvi. Ševaljev se kretao iz pravca Koto-

ra ka Budvi i iz za sada nepoznatih razloga, upravljajući džipom “pajero” privremenih registarskih oznaka (BD RP 003), u trenutku izgubio kontrolu nad vozilom, udario u dio stijene pored

JEDINSTVEN ● 29

puta, te nakon toga sletio niz liticu. Pri slijetanju auta i udaru u prvu strminu, vozač je ispao iz automobila, te su ga kasnije pronašli pripadnici Službe zaštite i spasavanja i izvukli.

Zaboravljene stvari u hotelu dobile nove vlasnike

ŽENA BAJAGA ● 23

Đanpaolo Život poznatih sadaddas asd Poco vlasnik mi dođe tri kluba kao hobi

AKTUELNO

EDITORIJAL

2

PETAK, 10. 1. 2014.

Željko VukmiroVić urednik

NakoN 10 sati čekaNja

ASOvI

Možda nekom i zazvuči naopako i pobrkano, ali suština teksta koji je pred vama je da kredibilitet uvijek može biti osporen. Prave nevolje počinju sa legitimitetom. A to već zna da zaboli. I da bude frustrirajuće za dugi niz godina.

Lično, moram priznati, mnogo puta zateknem sebe kako se ražalostim pri pogledu na crnogorsku opoziciju. Naravno, ne samo zbog toga što su svoj identitet pronašli u pripadnosti četničkom pokretu ili činjeničnom istorijskom trenutku koji opravdava saučesništvo sa okupatorom. A nije ni zbog onih koji samo luduju unaokolo nakljukani gljivama nacionalizma. Uostalom, takvih ima na raznim stranama. Doduše, nije ni zbog onih što se smatraju izuzetno pozitivnim, pa redovno raspolažu negativcem u svojim redovima, za kojeg se uvijek nekako ispostavi da je raspoložen da glasa samo u svom interesu.

Sve ovo je samo zato što u našim redovima imamo sasvim izvjestan broj “asova”, za koje bi ova riječ, kao karakteristika i pojam tek u engleskom jeziku dobila adekvatno značenje, od kojih nam se redovno smuči na život. A to je već problem. I očigledno, to već ne može tek tako da se riješi.

Sadašnji crnogorski premijer, koliko god puta da je bio i bivši, svoj mandat je počeo obećavajućim “konvertiranim ostavkama”. Ta fora ličila je na oslobađajuće zakucavanje. Znate već, a u najboljoj verziji, to je ono kad vam se ukaže prilika, apsolutna sloboda, ali iz sve snage, najjače što može. Sjajan igrački potez. Svakako, kada pričamo o basketu. Sasvim je druga stvar sa pričom o politici. Tamo nema ništa od toga. Obično zamajavanje.

Baš kao i zahtjev za konvertiranim ostavkama. Ispalo je bezveze. Asovi u tim redovima su preživjeli.

Nego, to nije najgore. Sada premijer Crne Gore poziva predstavnike Srba u vlast. I to je sasvim u redu. Ali ono što nije u redu su asovi u tim redovima, legitimni predstavnici Srba u Crnoj Gori. Jednom, nekad, stečena stvar. Taj čisti legitimitet. Od ništa i niotkuda. Ili je taj kredibilitet zaslužen nakon prikazanije nekakvog bukačkog senzibiliteta i svih prijetećih govorancija o tome kako će oni ovo ili ono, kako sve to neće moći tako ili ovako?

Narod je, očigledno, bio samo nešto između. Pa, crnogorski ili srpski, te granice su povlačili razni asovi, ne i narod, zatečen svekolikim kredibilitetima koji su prigrabili legitimitet.

Pa, jesu li to zaslužili ovi što su bez imalo blama preuzeli članstvo Komunističke partije Jugoslavije ili ovi što su se promovisali u vojvode i čuvare nacionalnog blaga?

Tek, biće da smo stvarno snađeni. Da li zbog onih koji su pobijedili pa zabrljali ili zbog onih kojih su izgubili pa gubitnički brljaju do dana današnjeg?

Svejedno, nije nam lako.

Ali, zasigurno, već decenijama, gubimo svakako.

Putnici napali osoblje podgoričkog aerodroma Magla i vidljivost slabija od 150 metara natjerala je juče pet aviona Er Srbije da umjesto na beogradski aerodrom “Nikola Tesla” slete na podgorički čekajući da se gusta magla u glavnom gradu Srbije povuče, saznaju Dnevne novine.

Putnici, njih oko 100 koji su trebali da putuju za Beograd, više od 10 sati su proveli u prostorijama aerodroma u Golubovcima čekajući zeleno svijetlo iz Srbije za polijetanje aviona. Nakon što je jedan od aviona Er Srbije poletio je za Beograd oko devet časova, putnike je čekalo novo iznenađenje, jer su piloti nakon višeminutnog kruženja bili prinuđeni da se vrate u Podgoricu. U Golubovcima, vidno iznervirane putnike dočekala je još veća agonija koju, kako je za Dnevne novine kazao jedan od putnika, nijesu očekivali.

“Iz Podgorice smo krenuli u osam časova i 50 minuta sa avionom Er Serbia.

Let je kasnio pola sata. Krenuli smo i vrtjeli se oko Beograda pola sata, a onda su nas vratili za Podgoricu”, kazao je za DN jedan od nezadovoljnih putnika, čije je ime poznato redakciji.

Prema njegovim riječima, niko od osoblja Aerodroma Crne Gore nije obraćao pažnju na njih te su sami morali da se snalaze.

“Niko nije došao da nam ponudi piće, a kamoli sendvič. A kada se okupila grupa od oko 100 putnika došlo je do napada na osoblje aerodroma, zbog višesatnog nemaranog odnosa prema putnicima, prebacili su nas u Niš”, rekao je naš sagovornik.

Nakon što je jedan avion uspio da sleti u Beograd, sa Aerodroma “Nikola Tesla” je javljeno da je vidljivost manja od 150 metara i da se magla neće brzo podići, pa su tri aviona Er Srbije upućeni na aerodrom u Nišu, odakle su putnici kopne-

Kacin se požalio na Tviteru Među putnicima koji su zbog magle bili prinuđeni da slete u glavni grad Crne Gore bio je i poslanik Evropskog parlamenta jelko kacin, koji je putovao na dvodnevni sastanak sa predstavnicima vlasti u Srbiji. Kacin će u Beogradu razgovarati s najvišim srpskim zvaničnicima - premijerom Ivicom Dači-

ćem, prvim potpredsjednikom Vlade Aleksandrom Vučićem, šeficom pregovaračkog tima Tanjom Miščević i drugim srpskim zvaničnicima.

“Umjesto u Beograd, sletjeli smo u Podgoricu. Pregusta magla za ATR 72 Eir Srbije”, napisao je na svom Tviter nalogu Kacin.

nim saobraćajem prebačeni u Beograd.

“Od redovnih letova avioni Er Srbije iz Beča, Ljubljane i Pariza preusmjereni su na Podgoricu. Za putnike je zadužena avio-kompanija čije usluge koristi tako da smo mi primili putnike i držali se pravila, tako da su samo oni moglu zatražiti od nas da putnicima damo određeni ‘rifreš’”, objasnio je za DN direktor aerodroma u Podgorici Dragan Milanović.

Milanović kaže da nije upoznat sa tim da je došlo do incidenta između putnika i osoblja aerodroma, te istakao da je bilo nezadovoljstva putnika.

“Moguće da je bilo nezadovoljstva putnika prema predstavnicima aviokompanija, pogotovo onih koji su sa jutarnjeg leta i kruženja oko Beograda vraćeni u Podgoricu. Međutim, to je i očekivano jer ima putnika koji iz Beograda presjedaju na druge letove. Mi smo redovno obavještavali sa novim informacijama, a meteo prilike su nešto što ne može niko da kontroliše”, ističe Milanović.

Kako Dnevne novine saznaju, najveći avion “boing” ostao je u kvaru i nije poletio sa podgoričkog aerodroma.

“Samo jedan predstavnik Er Srbije bio je na aerodromu u Golubovcima, ali ni on nije imao tačne podatke o polijetanju, a i izbjegavao je izrevoltirane putnike”, saopštio je za DN izvor sa Aerodroma.

N.Lacman

Ispijanje kafe u baštama kafića u januaru

Euro pao u odnosu na dolar

Meteo 07:10 16:30

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar slab do umjeren, jugoistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. Na sjeveru, po kotlinama tokom jutra ili prijepodneva magla.

Danas

Sjutra

min oC max oC

5 6 9 8 7 4 -1 -1 1 1

14 15 15 16 15 12 11 9 12 11

SJUTRA

min oC max oC

5 6 8 7 5 2 0 -1 1 1

Malo do umjereno oblačno.

15 15 15 16 15 11 10 9 11 11

oBoReNi RekoRDi

Najtopliji januar u posljednjih 50 godina Izuzetno lijepo i sunčano vrijeme koje je zahvatilo područje zapadnog Balkana oborilo je i neke rekorde kada je u pitanju temperatura vazduha za ovo doba godine. Iako je januar poznat po velikim hladnoćama i mrazevima, temperatura vazduha u Crnoj Gori je dostizala i do 18 stepeni. Meteorolog hidrometeorološkog zavoda Branko Micev u izjavi za Agenciju Anadolija kazao je da priliv toplotne vazdušne mase sa Zapada Afrike uslovljava ovako visoke temperature za ovo doba godine.

“Minimalna temperatura na Žabljaku 5. januara iznosila je tri stepena i to je prvi put u posljednjih 50 godina da tog datuma jutarnja temperatura bude pozitivna. Ta temperatura je za 12 stepeni veća od uobičajene za ovo doba godine.

Na Žabljaku je 8. januara izmjere-

no 13 stepeni, što je rekordno za taj datum za više od pola vijeka”, objasnio je Micev.

Priliv tople vazdušne mase sa zapada Afrike uslovljava ovako visoke temperature za ovo doba godine.

Lijepo vrijeme se očekuje do nedjelje, a onda, kako kaže Micev, nastupaju padavine.

“Ovako lijepo vrijeme očekuje nas i u petak i subotu, temperatura vazduha biće iznad klimatske normale, na granici ekstermne. Od nedjelje nas očekuje naoblačenje, koje u narednim danima može donijeti i kišu. Posebno se na primorju mogu očekivati obimnije padavine”, rekao je Micev.

Prema prognozi Miceva, temperatura vazduha u narednim danima biće u postepenom padu, ali i dalje izuzetno visoka za ovo doba godine.

Euro je tokom jučerašnjeg dana pao u odnosu na dolar.

Američka valuta porasla je u odnosu na većinu svojih kontravaluta nakon što je objavljeno da je zaposlenost van poljoprivrede u Americi tokom novembra znatno nadmašila očekivanja ekonomista. Za razliku od eura, britanska funta je uspjela da održi svoju vrijednost u odnosu na dolar. Cijene fjučersa američkih akcija kretale su se mješovito.

Juče objavljene bilješke sa posljednjeg sastanka Feda koje su signalizirale dalje smanjivanje monetarnog popuštanja ograničile su rast američkih indeksa i negativno uticale na cijenu zlata.

Nakon jučerašnjeg pada cijene do koga je došlo i pored izvještaja koji je pokazao pad zaliha u Americi cijena sirove nafte je tokom azijskog trgovanja počela da se oporavlja.

AKTUELNO 3

PETAK, 10. 1. 2014.

DRAMA NA LINIJI 56 U BEOGRADU

Miodrag Vlahović: Ideja je odlična, ali kasni 20 godina

Prijeteći bombom umalo oteo autobus BEOGRAD - U beogradskom naselju Žarkovo, u autobusu na liniji 56, jedan muškarac juče je prijetio vozaču i putnicima da će ih raznijeti bombom, a u incidentu, koji je okončan hapšenjem, niko nije povrijeđen. Osoba koja je prijetila vozaču autobusa i primorala ga da promijeni trasu vozila, uhapšena je na stanici u Požeškoj ulici na Banovom brdu, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnjih poslo-

va. Muškarac kod sebe nije imao bombu, a stolarskom sjekirom, kojom je takođe prijetio vozaču, oštetio je šoferšajbnu vozila, naveli su u MUP-u. Incident je počeo na autobuskom stajalištu u Trgovačkoj ulici. Kako su kazali u dispečarskom centru Gradskog saobraćajnog preduzeća, riječ je o privatnom autobusu, a u incidentu srećom nije bilo povrijeđenih zahvaljujući pribranosti i putnika i vozača autobusa.

Ilustracija

SAZNAJEMO

Kongres nove partije 22. maja Mili Prelević

O

snivački kongres nove političke partije koju osniva grupa od dvadesetak javnih ličnosti Crne Gore biće održan 22. maja, saznaju Dnevne novine iz više izvora.

Povodom inicijative o formiranju nove stranke je u Budvi nedavno održan inicijalni radni sastanak kojem su prisustvovali neki bivši članovi Liberalnog saveza Crne Gore, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, Demokratskog centra, članovi nekoliko NVO, kao i ugledni novinari, umjetnici, i ostale javne ličnosti. Sastanku su prisustvovali bivši predsjednik LSCG Miodrag Živković, Dragan Purko Ivančević, Stanka Vučinić, Đuro Vučinić, Dragutin Dado Martinović, predsjednik Helsinškog komiteta u Crnoj Gori Slobodan Franović, dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Rat-

ković, Božidar Šibalić, glumac Nikola Perišić, advokat Predrag Milašević, Radomir Rajko Čavor i drugi.

Nekadašnji ambasador u SAD i ministar inostranih poslova Miodrag Vlahović, kod mnogih iz organizacionig odbora važio je i najozbiljnijeg kandidata za predsjednika buduče partije.

Dnevne novine su juče kontaktirale ambasadora Miodraga Vlahovića koji je negirao da će biti prvi čovjek nove stranke i ćak se našalio.

“Ideja da budem predsjednik partije je odlična, ali kasni nekih 20 godina”, odgovorio je Vlahović.

Organizatori očekuju da će se no-

NJEMAčkA

Uništavaju hemijsko oružje iz Sirije Njemačka će na svojoj teritoriji uništiti ostatke sirijskog hemijskog oružja

voj ideji pridružiti veliki broj crnogorskih intelektualaca.

“Ideja nije da samo osnujemo još jednu partiju, već da okupimo što više intelektualaca, javnih ličnosti i uglednih građana, koji su spremni da pruže nešto novo crnogorskoj političkoj sceni. Naravno radi se o građanskoj partiji kojoj je, prije svega, cilj jačanje demokratije i stvaranje jakog političkog pokreta koji će okupiti one koji nijesu članovi ni jedne partije, ali i one koji su razočarani politikom partija u kojima se nalaze. To, jednostavno, pokazuje i sastav inicijativne grupe koja je pokrenula priču o osnivanju nove partije”, ističe izvor Dnevnih novina.

Na radnom sastanku povodom inicijative za osnivanje nove partije govorilo se i o imenu buduće političke grupacije. Za sada postoji nekoliko varijanti, ali je sasvim izvjesno da se radi o partiji koja će u svoim nazivu imati prefiks demokratska.

BERLIN - Njemačka će na svojoj teritoriji uništiti ostatke sirijskog hemijskog oružja, saopštila su juče njemačka ministarstva odbrane i spoljnih poslova.

“Na zahtjev Organizacije za zabranu hemijskog oružja, vlada je odlučila da Njemačka značajno doprinese uništavanju sirijskog hemijskog oružja”, navela su dva ministarstva u svom saopštenju.

Dodaje se da Nemačka ima tehničke kapacitete i značajno iskustvo u uništavanju nusprodukata hemijskog oružja.

SUSRETI

Crnogorski premijer Milo Đukanović razgovaraće u Vašingtonu sa potpredsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Džozefom Bajdenom o NATO integracijama Crne Gore, saopšteno je Dnevnim novinama iz pouzdanih izvora. Đukanović je tražio da sa američkim potpredsjednikom razgovara o ulasku Crne Gore u NATO jer je Bajden još ranije saopštio da Amerika snažno podržava aspiracije Crne Gore da postane članica NATO-a i Evropske unije, naglašavajući važnu ulogu Mila Đukanovića u nastojanjima Crne Gore da doprinese misiji NATO-a u Avganistanu. Đukanović i Bajden su se sreli i u januaru 2010. godine kada su razgovarali o snažnim bilateralnim odnosima dvije zemlje, napretku i izazovima kada je riječ o

Foto: S.Kusovac

Đukanović i Bajden o NATO

Đukanović i Bajden evroatlantskoj integraciji Crne Gore i o njenoj pozitivnoj ulozi u promovisanju stabilnosti na Balkanu.

Neki mediji su objavili da će se Đukanović sa Bajdenom sasta-

ti vjerovatno početkom sljedećeg mjeseca tokom boravka u SAD-u u vrijeme Molitvenog doručka koji se tradicionalno održava 6. februara.

Ml. P.

“Razumno je da naše iskustvo i znanje stavimo da raspolaganje međunarodnoj zajednici i na taj način značajno doprinesemo mirovnom procesu u Siriji”, navela je ministarska odbrane Ursula von der Lejen. Njemačka na taj način nastavlja da pruža podršku međunarodnoj Organizaciji za zabranu hemijskog oružja, kojoj je već dala pet miliona eura, a u Siriju je slala inspektore sa ciljem da se tamo pronađe ta vrsta naoružanja, navela su dva ministarstva.

USPJEH

Svaki Norvežanin od juče milioner Svaki stanovnik Norveške je juče teoretski postao milioner. To je rezultat najvećeg državnog fonda na svijetu, koji se ne koristi za kapitalna ulaganja, a koji je narastao zahvaljujući visokim cijenama nafte i gasa. Ustanovljen 1990. godine fond posjeduje jedan odsto svjetskih berzi kao i nekretnine od Londona do Bostona, što čini nordijsku naciju izuzetkom među državama koje se bore sa dugovima. Norveški fond iznosi 826,66 milijardi dolara, što je milion puta više od popu-

lacije te zemlje, koja iznosi 5.096,300 stanovnika.

“Ovo je prvi put da svako u zemlji može imati milion kruna”, rekao je portparol centralne banke Tomas Sevang. Fond od 183 posto bruto nacionalnog dohotka u 2013. fodini, dostići će svoju najvišu tačku u 2030. sa 220 posto.

“Fond je uspjeh u smislu da je parlament uspio ostaviti “sa strane” novac za budućnost. Mnogo je država kojima to nije uspjelo”, rekao je norveški ekonomista Oestein Doerum.

4 POLITIKA

PEtak, 10. 1. 2014.

SUHIH

Bez Mugoše je sve moguće Iako izbori u Podgorici još nijesu raspisani, uveliko se spekuliše ko su mogući kandidati Demokratske partije socijaliste za nosioca izborne liste i za gradonačelnika glavnog grada. Kao mogući kandidati u javnosti se pojavljuju ime aktuelnog prvog čovjeka Glavnog grada Miomira Mugoše, njegovog zamjenika Vladana Vučeliča, ali i ministra prosvjete Slavoljuba Stijepovića, te predsjednice Odbora direktora Montenegro Erlajnsa i predsjednice Ženske alijanse DPS-a Daliborke Pejović.

U Socijaldemokratskoj partiji napominju da ukoliko Mugoša bude nosilac liste DPS, o postizbornoj koaliciji sa ovom partijom neće biti ni riječi.

Međutim, ukoliko bi neki drugi kandidat zauzeo Mugošino mjesto, koalicioni partner na državnom ne isključuje mogućnost saradnje i na lokalnom nivou.

Dobro je za DPS ako kandiduju nekog drugog za gradonačelnika.

Valjda kao velika partija imaju ljudi za to. A i jedan od glavnih demokratskih principa je korišćenje dva mandata. Ne mora to da bude zakonska obaveza, ali je to princip u demokratiji”, kazao je šef kluba odbornika SDP-a u Skupštini Glavnog grada Đorđe Suhih.

Navodeći da podržava ideju DPSa da kandiduje nekog drugog, jer je siguran da “imaju drugog kadra”, Suhih je kazao da je svaka priča o eventualnoj koaliciji sa DPS-om na-

Suhih

kon izbora, u slučaju ostanka Mugoše, bespredmetna.

“U protivnom, ostajemo otvoreni za saradnju i dogovor. Ali, ne želimo ništa da prejudiciramo prije izbora.

Sigurno je da neće biti priče sa DPSom ako Mugoša bude kandidat”, re-

kao je Suhih.

Politički analitičar Zlatko Vujović za CdM kaže da DPS oklijeva sa imenovanjem kandidata za nosioca liste.

“DPS pokušava da nađe kandidata koji bi sa jedne strane omogućio

Nedopustivo da akter ª Snimkaº bude kandidat Kao mogući kandidat DPS-a za gradonačelnika Podgorice pominje se i Daliborka Pejović. U Pozitivnoj Crnoj Gori nemaju ništa protiv da žena bude na odgovornim pozicijama. Ipak, eventualno kandidovanje Pejovićeve je, kaže portparol Nata-

ša Gojković, apsolutno nedopustivo.

“Apsolutno je nedopustivo da jedan od glavih aktera afere “Snimak”, bez obzira na pol, ispred bilo koje partije bude nagrađen kandidaturom za gradonačelnika. Neko ko zloupotrebljava državne re-

surse u partijske svrhe, piše i briše ljude iz biračkih spiskova u zavisnosti od toga kojoj stranci daje glas, nedopustivo je i neevropsko ponašanje. To je ono što je sporno, a ne pol kandidata”, kazala je Gojković.

Odluka čelnika Evropske narodne partije (European Peoples Party), koja je najveća u Evropskom parlamentu (EP) i koja upravlja Evropskom komisijom, da u svoje članstvo primi Pokret za promjene predstavlja izuzetno priznanje dugogodišnjoj nepopustljivoj borbi za odbranu zapadnih vrijednosti i za promociju evropskih standarda u Crnoj Gori, saopšteno je iz PzP. “Pozitivan odgovor EPP na naš zahtjev za učlanjenje jeste najbolja potvrda ključnog značaja PzP za razvoj demokratije u Crnoj Gori i potvrda ugleda koji naša stranka ima na evropskom političkom prostoru”, navodi se u saopštenju PzP. Navode da je dobijanjem statusa pridruženog člana EPP Pokret za promjene postao jedina crnogorska partija koja će punopravno učestvovati u radu najbrojnije i najmoćnije evropske partijske asocijacije.U PzPu navode da je ključna prepreka evropeizaciji Crne Gore i ostvarivanju konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i protiv mafije činjenica da našom državom i dalje rukovodi jedan isti čovjek i njegovo najuže okruženje.

“Crna Gora neće daleko stići ako je u Evropu budu uvodili oni koji su od ratnih zločina i osvajačkih pohoda iz 90ih, preko duvanskog šverca, trgovine ljudima, šverca oružja i narkotrafikinga, preko ubijanja novinara, raspirivanja međunacionalnih podjela i provođenja političke segregacije ostali oličenje antidemokratskih vrijednosti i antievropskih praksi”, poručuju iz PzP-a.

A.O.

BDZ

TONINO PICULA

Napadi na novinare kamen spoticanja na putu ka EU Poslanik Evropskog parlamenta i potpredsjednik evropske delegacije koja je zadužena za odnose sa državama našeg regiona Tonino Picula rekao je da će Evropska komisija biti strog kontrolor i ocjenjivač pregovora, posebno ključnih poglavlja 23 i 24.

“Neće biti nikakovog popuštanja i gledanja kroz prste. Proširenje nije prioritet Evropske unije i Crna Gora će vrlo brzo osjetiti jednu vrstu strogoće koju nijesu prošle ostale države članice. Insistiraće se na vladavini prava, nezavisnom pravosuđu, slobodi medija, efikasnijoj borbi protiv kriminala i korupcije i to će biti najvažnija mjerila za ocjenjivanje progresa u pregovorima.

Osuđujuće ili oslobađajuće presude biće jedan od indikatora tog napretka”, rekao je Picula u intervjuu Radiju Crne Gore. On je upozorio da minuli napadi na medije i novinare, ukoliko ostanu nerasvijetljeni, a počinioci i nalogodavci nekažnjeni, mogu biti uzrok usporavanja evropskih integracija.

“Pojedine strukture u tranzicijskim zemljama među kojima je i Crna Gora, osjećaju se ugroženo pred talasom demokratizacije društva. Evropski standardi sigurno ugrožavaju njihove materijalne i političke pozicije i oni tome pružaju otpor između ostalog

jedinstvo partijske organizacije u Podgorici, a sa druge strane ostavio dovoljno manevarskog prostora za eventualno postizborno koaliranje sa SDP-om, ali ne i samo sa SDP-om”, smatra Vujović.

Na pitanje da li je za DPS dobar ili loš korak ponovno kandidovanje Mugoše, Vujović kaže da je to kompleksno pitanje.

“Kada je u pitanju Mugoša, riječ je o kandidatu koji bi donio dosta glasova ovoj partiji, ali i koji izaziva određene otpore unutar nje, a svakako smanjuje koalicioni kapacitet DPS-a u postizbornom periodu. No, sa druge strane odstranjivanje Mugoše, suprotno njegovoj volji, smanjuje terenski kapacitet ove partije da ostvari dobar rezultat. Stoga, svakako da je teško očekivati da se ova odluka donese lako i brzo”, zaključio je Vujović.

PzP: Prijem u EPP izuzetno priznanje

Picula

i kroz napade na medije. Građani moraju dići svoj glas protiv ugrožavanja medija, ali ne samo građani nego i vlast mora pokazati da je u savezništvu sa građanima koji imaju pravo na korektno i slobodno informisanje. Ukoliko vlast u tome zataji, onda će biti problema sa Briselom”, kazao je Picula.

Dinamika evropskih integracija neće zavisiti samo od Crne Gore, kaže Picula, proširenje u ovom trenutku nije prioritet EU, u fokusu su konsolidacija ekonomije, izlazak iz finansijske krize i predstoje-

ći evropski izbori.

“Dok EU ne izađe iz sjenke još uvijek ozbiljne ekonomske krize, proširenje neće biti prioritet, tome treba dodati i mogućnost zastoja ukoliko na majskim evropskim izborima u Evropskom parlamentu prevagu odnesu zastupnici različitih ksenofobnih, šovinističkih, radikalnih i nacionalističkih grupacija kojima proširenje nije ni na kraj pameti. Ukoliko se to dogodi, Crna Gora, a i sve ostale države kandidati imaće daleko teži zadatak”, smatra Picula.

A.O.

Bošnjaci treba da budu autohton narod Sekretar BDZ Semir Hodžić kazao je da Bošnjaci treba da budu tretirani kao autohton narod, a ne kao nacionalna manjina, na šta je Bošnjačka stranka pristala. On je, osvrćući se na intervju koji je potrpredsjednik BS-a Suljo Mustafić dao portalu RTCG u kojem je kazao da će se zalagati za izmjenu državnih simbola, kazao da postojeće simbole treba u potpunosti izmijeniti.

“Zbog činjenice da su Bošnjaci jedan od naroda koji konstituišu državu Crnu Goru, a ne nacionalna manjina, za BDZ bilo kakva korekcija postojećih državnih simbola nije prihvatljiva, već zahtijevamo njihovu potpunu promjenu u simbole koji neće vrijeđati vjerska i nacionalna osjećanja niti jednog naroda u Crnoj Gori”, rekao je Hodžić.

On je napomenuo da BDZ izražava zabrinutost zbog skretanja Crne Gore sa evropskog puta, trasiranog u predreferendumskom periodu, kada je promovisana multietničnost, multikonfesionalnost i multikulturalnost, zatim decentralizacija i regionalizacija, čime je za samostalnost Crne Gore dominantno zadobijena podrška bošnjačkog naroda.

“Još više smo zabrinuti što nosioci tzv. autentične zastuplje-

nosti, bošnjački predstavnici u državnom parlamentu, zaboravljaju obećanja data svom narodu i zarad usko pratijskih ili ličnih interesa, na mala vrata ga prevode iz naroda u nacionalnu manjinu i time učestvuju u otimanju prirodnog prava bošnjačkom narodu da se punim kapacitetom bori za Crnu Goru kao modernu evropsku državu bez oživljavanja nacional-šovinističkih opterećenja iz prošlosti”, rekao je Hodžić.

On je naveo da se političko licemjerstvo i programska nedosljednost BS-a i njenih lidera najbolje može vidjeti na pitanju aktuelizovanja Njegoša i njegovog državničkog diskursa.

“Kada je u pitanju Njegoš i njegovo književno djelo, ističemo da se u osnovi radi o historijskoj ličnosti koju i današnja crnogorska (ali i srpska) nacionalna elita doživljava kao državnika, a njegovo književno djelo kao program za buduće generacije. Njegoša kao pjesnika, a njegovo djelo “Gorski vijenac” kao ep, tretiraju samo u kontekstu traganja za opravdanjem i pjesničkim relativiziranjem poruka koje ovo djelo nosi, koje se inače ne mogu nikako drugačije protumačiti osim kao poruke mržnje, netolerancije i fašizma”, rekao je Hodžić. V.K.

POLITIKA 5

PETAK, 10. 1. 2014.

poruka

Funkcionisanje vlasti će zavisiti od DPS-a Poruke SDP i BS strategija pred lokalne izbore: poslanici DPS-a

Vasilj Karadžić

P

olitički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević rekao je u izjavi za DN da njegova partija spremno dočekuje svaku odluku drugih političkih subjekata, bilo koalicionih partnera, bilo opozicije, dodavši da će ipak o funkcionisanju vlasti odlučivati DPS.

“Spremno dočekujemo svaku odluku ostalih političkih partija, bilo da su naši dugogodišnji partneri u vlasti, bilo da su iz opozicionih redova. Ali o funkcionisanju vla-

Sa kim će onda SDP? Vuković ipak nije isključio mogućnost da nedavne izjave koalicionih partnera DPS-a mogu da znače i okretanje od najjače crnogorske partije, ali je naglasio da se u tom slučaju postavlja pitanje sa kime će onda SDP i BS koalirati na državnom nivou.

“Sa kim će onda oni? Sa kim ćemo na kraju mi kasnije u koaliciju?

Mislim da smo dovoljno politički pismeni da zaključimo da u Crnoj Gori postoje dva politička bloka koja oko sebe i dalje okupljaju najviše glasača”, rekao je Vuković

sti, logično je, odlučivaće DPS, kao najjača partija i partija sa najvećim koalicionim kapacitetom”, rekao je on.

Njegov partijski kolega Miodrag Vuković rekao je u izjavi za DN da su poruke koalicionih partnera njegove partije u izvršnoj vlasti, SDP i BS, da nakon izbora žele da sarađuju sa opozicijom samo pozicioniranje pred predstojeće lokalne izbore. On je dodao da se DPS ne plaši “mijenjanja kursa” njegovih koalicionih partnera jer su sigurni da će biti apsolutni pobjednici na predstojećim lokalnim izborima.

“U politici nema straha, strah je iracionalna kategorija. Postoji samo racionalan odnos prema činjenicama, stvarnosti, prema svemu onome što je dio političke i društvene realnosti. Traba shvatiti u objektivnom kontekstu ove najave koalicionih partnera DPS-a na državnom nivou, radi se o političkom pozicioniranju, a samim tim i o političkim porukama za birače pred predstojeće lokalne izbore. To je vrlo važno istaći jer treba znati koje se po-

litike utvrđuju i vode na državnom nivou, a koje na lokalnom. Dakle, i danas DPS sa pomenutim strankama sa kojima je u koaliciji na državnom nivou nije na lokalnom”, rekao je Vuković.

Funkcioner DPS-a je ocijenio da je kolaicija na državnom nivou sigurna jer poruke SDP-a i BS-a se prije svega odnose na lokalni nivo.

“Ne radi se ovdje o stavovima stranaka kada je državna politika i koalicija u pitanju. Radi se o preslaganju poruka koje mogu da se ma-

uprkoS ZakoNu

Crna Gora i dalje bez lobista Iako je Skupština usvojila Zakon o lobiranju prije dvije godine, u Crnoj Gori i dalje nema registrovanih lobista. Predsjednik Udruženja lobista Crne Gore Kostadin Pušara, rekao je da još nijesu usvojena podzakonska akta kojima se bliže definišu pojedina pitanja lobiranja kako bi Zakon u cjelini bio primjenljiv.

“Međutim, pokrenuta je inicijativa da se Zakon o lobiranju izmijeni u određenom dijelu putem pripremljenih amandmana preko Ministarstva pravde.

O tim amandmanima, kao ni o podzakonskim aktima do sada nema odgovora, a ne znam zbog čega”, rekao je Pušara.

U Crnoj Gori, kako je dodao, postoji Udruženje lobista kao nevladina organizacija, sa idejom da promoviše lobiranje kao profesiju i zanimanje u funkciji borbe protiv korupcije, kakva je inače praksa u demokratskim državama.

“Zato je i nastojanje Udruženja da se lobisti uključe u proces donošenja i implementacije Zakona o lobiranju, što bi uti-

calo u velikoj mjeri na prihvatanje lobiranja bez negativnog predznaka. Udruženje lobista je u tom procesu do sada imalo zapaženu ulogu”, kazao je Pušara.

On je rekao da je važno da lobiranje bude transparentno, zbog činjenice da je to javni posao i djelatnost u funkciji borbe protiv korupcije, jer i Zakon o lobiranju spada u antikorupcijske.

“Lobiranje je po zakonu u istoj ravni sa svim faktorima koji se u jednom društvu bore protiv korupcije”, kazao je Pušara.

J.Đ.

ZoraN VukČEVIĆ

Andrija Mandić i Nebojša Medojević tandem za poraze Da su Andrija Mandić i Nebojša Medojević dvojac specijalizovan za poraze pokazali su 16. novembra kada su od mogućih 94 odborničkih mandata osvojili solidnih sedam, zbog čega ni slučajno nijesu odgovorni oni, već su im krivi građani koji neće da glasaju za njih. Bez obzira na to kako se zvalo njihovo savezništvo – Front, NOVA ili Stara, Pokret, Trajekt, Čamac, Kanu ili Dvojac, beskorisni sebi i drugima nastaviće da gube, rekao je poslanik Demokratske partije socijalista DPS Zoran Vukčević.

“Odavno smo prestali da brojimo koliko puta se Andrija Mandić nepozvan branio od poziva da uđe u Vladu. Možda bi Goran Danilović znao precizan broj da mu se digitron nije pokvario na 97 od-

sto prebrojanih glasova sa predsjedničkih izbora. Ipak, cijela crnogorska javnost vidi da ne mogu proći ni dva dana a da se neko iz NOVE ne zaklinje da neće u Vladu”, istakao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, kada je iz DPS-a upućen poziv Srbima za učešće u vlasti, on se odnosio na politički odgovorne ljude koji znaju i hoće da rade u interesu Crne Gore.

“Baš zbog toga što politički nije odgovoran i zato što ne umije, a još manje hoće, da slijedi interese našeg društva, poziv se nije odnosio na Mandića. Ko bi za saveznika želio lidera, koji nije lider, koji vodi mrtvu trku sa Nebojšom Medojevićem za „prestižnu“ titulu političara sa najgorim ocjenama i koji nema hrabrosti da stane na čelo Fronta, već gura pen-

Vukčević

zionisanog činovnika da ga vodi”, rekao je Vukčević.

To, kako je dodao, naslućuje politički kraj, a ne mogućnost da zavrijedi status člana vladajuće koalicije.

J.Đ.

terijalizuju na lokalnom nivou sjutra”, rekao je on.

Sa druge strane, Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje smatra da DPS strahuje zbog najava njegovih koalicionih partnera u izvršnoj vlasti da su spremni na saradnju sa opozicijom.

“DPS strahuje. Ja mislim da svi moramo početi da se učimo određenom političkom izrazu koji znači promjenu vlasti na izborima, a osim toga i činjenici da više nema vječitih prijatelja ni neprijatelja,

što je inače princip u politici. Čini mi se da svi politički akteri počinju mnogo racionalnije i realpolitički pismenije da se ponašaju”, rekao je on u izjavi za DN. Marić je dodao da SDP i BS svojim izjavama pokušavaju da prošire svoj koalicioni kapacitet u čemu je, kako je napomenuo, DPS najdalje otišao. On je rekao i da time stvaraju prostor da, u slučaju pojačavanja politike scene, uđu u koaliciju sa djelovima opozicije koji su im programski bliski.

V.K.

6 EKONOMIJA

PETAK, 10. 1. 2014.

ODLOŽENA PROMJENA

Đuričković miran do maja Direktor Aerodroma ostaće na čelu kompanije do odlaska u penziju Direktor Javnog preduzeća Aerodromi Crne Gore Milovan Đuričković ostaće na toj funkciji do maja ove godine kada stiče uslov za odlazak u penziju, saopštio je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić za Dnevne novine.

“Ostaće do maja, mislim da mu je toliko ostalo do penzije”, rekao je Krivokapić.

Smjenu prvog čovjeka početkom novembra upravo je najavio predsjednik parlamenta. Krivokapić je početkom novembra u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti u odgovoru na pitanje da li i SDP zloupotrebljava i koristi državne firme u službi partije i kao primjer navedeni Aerodromi, kratko poručio “biće kadrovskih promjena”. Iz Socijaldemokratske partije je 18. novembra saopšteno da će Đuričković biti smijenjen do kraja godine. Međutim, od toga se odustalo i sve je odloženo za maj, vjerovatno da se ne bi dizale tenzije u samoj partiji uoči održavanja lokalnih izbora u više crnogorskih gradova. Đuričković je ranije kazao da nije “upoznat” sa smjenom, kao i da je ponosan na ostvarene rezultate.

On je na čelu javnog preduzeća još od 1999. godine.

Smjena Đuričkovića u nezvaničnim krugovima pominje se praktično od izbora nove Vlade u decembru prošle godine. Čak je u jednom periodu bilo govora da bi Đuričković trebalo da ode kada i već smijenjeni predsjednik Borda direktora Montenegro erlajnsa. Povod za smjenu, kako se tada pominjalo, bili su loši odnosi između Đuričkovića i Đurišića koji je opterećivao cijeli sistem u avio-sektoru.

Mediji su ranije objavljivali da je Đuričković u Aerodromima zaposlio dobar dio bliskih rođaka i članova Socijaldemokratske partije. Sve je to Krivokapić ranije okarakterisao

Đuričković

CBCG

“greškom” a kao razlog naveo “crnogorski mentalitet”. Uprava Aerodroma je u javnosti optužena za nepotizam. Tako se navodilo da u Aerodromima radi sin Milovana Đuričkovića, Marko, zatim zet Radenko Simović, a među radnicima je i supruga ministra saobraćaja Ivana Brajovića, Dragana.

Osim toga, Milovan Đuričković je zaposlio i suprugu svog partijskog šefa, potpredsjednika SDP-a Rifata Rastodera, Hazeru u arhivu Aerodroma. Zaposlio je brata od strica Zorana Đuričkovića, kao i Mladena Đuričkovića, sina drugog brata od strica, a zaposlio i sestrića Mirka Škerovića.

U Aerodromima radi i brat od strica Žarka Rakčevića, bivšeg predsjednika SDP-a, Dragi Rakčević, koji je šef tehničke službe Aerodroma Podgorica. Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore formirala je Vlada 1999. godine.

Za mandata Đuričkovića, oba aerodroma u Podgorici i Tivtu su rekonstruisana, a firmu karakteriše uspješno poslovanje, odnosno pozitivan rezultat.

N.U.

Brajović izabrao da ćuti Dnevne novine su uputile pitanja i Ministarstvu saobraćaja, ali juče, kao ni ranije nekoliko puta, nije bilo odgovora na postavljena pitanja.

Pitanja Dnevnin novina bila su zašto se odustalo od smjene Đuričkovića, kao i da li bi trebalo državno preduzeće da vodi neko za koga najviši državni funkcioneri tvrde da je imao “propuste u radu”. Ministar saobraćaja Ivan Brajović, koji je i potpredsjednik SDP-a, partije čiji je član Đuričković, ni prethodni put nije želio da odgovara na slična pitanja, a svoj komentar je dao dan nakon što je objavljena priča. Brajović je tada kazao da je Đuričković jedan od najuspješnijih direktora u Crnoj Gori, a da su Aerodromi Crne Gore jedna od najboljih crnogorskih kompanija.

Raste nelikvidnost

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju decembra u blokadi bilo 12.980 preduzeća i preduzetnika, 1,72 odsto više nego u novembru. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani ra uni je oko 437,02 miliona eura, što je 2,62 odsto više nego na kraju novembra.

Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,08 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 21,63 odsto u ukupnom iznosu blokade.

Njima je blokirano oko 94,51 milion eura. Oko 45,48 odsto ukupnog iznosa blokade ili 198,76 miliona eura, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,4 odsto svih

evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je oko 2.470 dužnika čija je blokada iznosila 35,38 miliona eura, što je 8,1 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duže od godinu u blokadi je oko 10.510 kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno oko 401,64 miliona eura. U neprekidnoj blokadi duže od 30 dana i sa iznosom većim od deset hiljada eura bilo je 2.580 dužnika, kojima je ukupno blokirano 408,28 miliona eura, što čini 93,42 odsto ukupnog iznosa. Iz CBCG su saopštili da je na kraju decembra evidentirano 55.130 preduzeća i preduzetnika, 0,63 odsto više nego u novembru.

KTGT

MANS tužio Vladu

BERZA

Amerikanci kupili četvrtinu fonda Trend za 3,6 miliona € Šest američkih fondova kupilo je juče na Montenegroberzi oko 26 odsto akcija fonda Trend, potvrđeno je za Dnevne novine iz nekoliko izvora. Realizacija transakcije čija je vrijednost 3,6 miliona eura je jedna od najvećih američkih investicija na crnogorskom tržištu kapitala od 2007. godine.

Transkacija, jedna od najvećih u posljednjih nekoliko godina, obavljena je preko brokerske kuće Bull and bear, koji je bio broker i investicioni savjetnik u tom poslu. Akcije Trenda prodala je austrijska Hypo Alpe Adria banka International. Ukupno je prodato 49,23 miliona akcija fonda Trend kroz ukupno 12 transakcija. Prema nezvaničnim informacijama, američki fondovi planiraju da imenuju novu upravu Trenda koja će nastaviti njegovu transformaciju na otvoreni i zatvoreni.

Američki fondovi, prema izvoru agencije Mina-biznis, vide veliki potencijal u fondu Trend i planiraju da rade na razvoju tog potencijala u korist svih deset hiljada akcionara, od čega su većina crnogorski građani.

Najveći vlasnik Trend fonda, inače američki investicioni fond, je tražio od Nadzornog odbora sazivanje vanredne Skupštine akcionara kako bi nova akcionarska struktura bila reflektovana u upravljanju fondom i kompanijama u njegovom vlasništvu, a takođe će zahtijevati i od Društva za upravljanje fondom da sazovu Skupštinu, kao i da preuzmu kontrolnu funkciju nad Trendom i zavisnim kompanijama. Hypo banka prodala je u blokovskoj transakciji i svih 8.020 akcija koje je imala u Društvu za upravljanje investicionim fondom Trend, po cijeni od jedan cent

po akciji.

Američka Kingstown Partners Masters u fondu Trend posjeduje 9,53 odsto dionica, jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću Primavera Invest ima 5,16 odsto, AB Investicije 4,45 odsto, Poslovno logistički centar Morača 2,07 odsto, američki Ktown i Frontier market select fund II, po 1,31 odsto, austrijska Zveza bank 1,2 odsto, Kingstown partners II 1,07 odsto i Prva banka 1,05 odsto.

Akcija Trenda je porasla 17,7 odsto na 7,3 centa. Hypo je vlasništvo stekla kroz odobrene kredite koje Trend nije uredno vraćao.

Na berzi su juče kompanijski i fondovski indeksi, MONEX20 i MONEXPIF, neznatno gubili na 9.831,1 poen, odnosno 3.402,66 bodova. Pale su

akcije hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt 15,7 odsto na 29,51 cent, Društva za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG deset odsto na 3,6, Crnogorskog elektroprenosnog sistema 4,6 odsto na 47 centi i Jugopetrola blago na 9,3 eura.

Rasli su HTP Ulcinjska rivijera 8,3 odsto na 2,33 eura, hotelska grupa Budvanska rivijera dva odsto na 4,5 eura i Crnogorski telekom neznatno na 4,2 eura. Atlasmont fond je oslabio 14,2 odsto na 2,6 centi, dok je Eurofond pao 8,3 odsto na 1,1 cent.

Obveznice stare devizne štednje koje dospijevaju 2017. godine blago su ojačale na 79,01 cent. Promet je iznosio 3,63 miliona eura i bio je sedam puta veći u odnosu na kraj prošle godine.

E. R.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijeka je Upravnom sudu tužbu protiv Vlade Crne Gore kojom traži poništenje odluke o dodjeli koncesije barskoj kompaniji “Kontejnerski terminal i generalni tereti”, koja je usvojena krajem prošle godine i u međuvremenu je objavljena u Službenom listu.

“Dodjela koncesije je dio ukupnog privatizacionog paketa za prodaju barske kompanije turskom partneru “Global Ports Holding”, a poništenje odluke se traži zbog njene nezakonitosti, jer je zasnovana na koncesionom aktu i pratećem ugovoru koji predstavljaju brutalno kršenje domaćih zakona”, ističu u MANS-u.

U toj NVO, kako su dodali, koncesioni akt ne sadrži čak ni neke od osnovnih zakonskih elemenata, poput obavezne izrade ekološkog elaborata ili dostavljanja garancija za dobro izvršenje posla.

“Na primjer, turskom partneru se garantuje da za njega neće važiti budući zakoni kojima se uvode nove finansijske obaveze za privredne subjekte. Ovakva rješenja nedvosmisleno predstavljaju nastavak sramne Vladine politike kojom profitne interese navodnih inostranih partnera, u ovom slučaju turskih, stavlja iznad pravnog sistema države, a da paradoks bude veći, upravo je crnogorski parlament, koji je najpozvaniji da brine o zakonima,

omogućio spornu dodjelu koncesije”, naglašavaju u MANS-u.

Prema njihovim riječima, Skupština je glasovima vladajuće koalicije krajem decembra prošle godine usvojila Zaključak kojim je Vladi odobrila donošenje odluke o koncesiji, a poslanici vlasti dali su zeleno svijetlo uprkos tome što su pred sobom imali na desetine stranica materijala koji pokazuje brojne nezakonitosti.

Paralelno sa podnošenjem tužbe, MANS je od Vlade zatražio odlaganje izvršenja odluke o dodjeli koncesije do pravosnažnosti sudske odluke, što je mogućnost koju dozvoljava Zakon o upravnom sporu.

“Ukoliko Vlada ne odgovori na ovaj zahtjev ili ga odbije, od Upravnog suda ćemo tražiti donošenje privremene mjere do donošenja sudske odluke. Prodaja Kontejnerskog terminala i generalnih tereta turskoj kompaniji za smiješnih osam miliona eura je krajnje štetna, posebno kada se zna da Vlada kupca nije obavezala na značajnije investicije, već se one suštinski svode na samo dva miliona eura koliko je Global Ports Holding obavezan da uloži u lučku infrastrukturu. Preostalih 11 miliona eura odnose se na kupovinu opreme koja će biti u isključivom vlasništvu turskog partnera, što znači da on ulaže u sebe, a ne u barsku kompaniju”, ističu u ovoj NVO. E .R.

EKONOMIJA

PETAK, 10. 1. 2014.

METALAC

Struja za sada sporni element poslovanja

Foto: Dejan Lopičić

Kavarić nije ponudio rješenje

KAP

Uslov svih uslova - struja Ivana Boljević

P

itanje cijene struje prilikom prodaje Kombinata aluminijuma Podgorica neće moći da se izbjegne, štaviše, ono je za neke od potencijalnih partnera presudno. Zainteresovana HGL grupa najavljuje da će njeni krupni investicioni planovi upravo zavisiti od dogovora za struju. U menadžmentu fabrike, koji zagovara da se proizvodnja nastavi, smatraju da, iako je sadašnja cijena struje previsoka, novi partner treba da pregovara sa Elektroprivredom.

Šef menadžerskog tima koji upravlja Kombinatom aluminijuma Podgorica (KAP) Nebojša Dožić smatra da bi budući partner u fabrici trebalo da nađe zajednički jezik sa Elektroprivredom (EPCG) kako bi obezbijedio dalje funkcionisanje tog proizvodnog giganta. On je za Dnevne novine kazao da je državi stalo da kombinat nastavi da živi, ali da je jasno da po tržišnoj cijeni struje to nije moguće.

“Država ne može da subvencionira struju, a po tržišnoj cijeni struje proizvodnja je nemoguća, zato mislim da bi budući partner i EPCG mogli

da nađu kompromisno rješenje, kako bi KAP nastavio da radi, što je interes, vjerujem, svih”, kazao je Dožić za Dnevne novine.

Predstavnik upravljačke njemačko-britanske grupe HGL, koja od 2012. pokazuje interesovanje za KAP, kazao je za Dnevne novine da je upravo cijena struje uslov svih uslova, te da će od nje zavisiti i buduće investicione aktivnosti te kompanije koja, kako je najavljeno, planira ulaganja vrijedna nekoliko stotina miliona. U zvaničnom saopštenju iz HGL su objasnili da su od 2012. pokušali da prave dogovore o cijeni struje, ali

7

da nijesu došli do konačnog dogovora, a da po sadašnjoj cijeni struje nije moguće nastaviti rad.

“Naš plan je da restartujemo rudarstvo, proizvodnju glinice, livenje i preradu. Želimo da zatvorimo kompletnu liniju od rudarstva do konačnog proizvoda. Uz to imamo jedinstveno prodajno tržište koje bi prodavalo svoje proizvode. Ovo garantuje uspješnu budućnost za narednih 30 godina i duže”, tvrde iz HGL-a.

Svoje ponude za KAP, osim HGLa, dali su i nikšićki Uniprom i crnogorsko-ukrajinska firma Politropus Alternative.

I bivši predsjednik odbora direktora KAP-a Vojin Đukanović smatra da je dobro što ima toliko zainteresovanih za kupovinu KAP-a kroz stečaj, pod uslovom da organizuju proizvodnju. Detalji ponuda biće poznati danas nakon 11 sati, za kada je zakazano otvaranje ponuda dostavljenih na tender za prodaju imovine KAP, dok će u 13 časova biti otvorene i tri pristigle ponude za kupovinu i pogona Prerade.

Nakon više od dvadeset dana štrajka radnici nikšićkog Metalca konačno su imali pregovore sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, koji nažalost nijesu urodili plodom. Predsjednik sindikata Radisav Jauković kazao je za DN da je situacija po pitanju radničkih zahtjeva, zbog kojih su i stupili u štrajk glađu, ostala nepromijenjena.

“Imali smo pregovore sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem. Nikakvih pomaka nema. Ništa nijesmo uspjeli da riješimo. Potrošili smo dva sata, a ništa nijesmo postigli. Izašli smo iz Ministarstva potpuno razočarani i ogorčeni. To je zaključak svega što se tamo desilo. Uglavnom, ministar je rekao da ne može da nam pomogne ni po jednom našem zahtjevu. Kazao nam je da nije njegova nadležnost da nam obezbijedi plate i otpremnine. On je rekao i da naše probleme treba da riješi

vlasnik”, istako je Jauković.

Kavarić je radnicima saopštio i da je novac koji je vlasnik Nikola Furundžić dobio od Investicionorazvojnog fonda namjenski potrošen. Radnici nijesu optimisti da će se situacija riješiti u njihovu korist. Ipak, Jauković tvrdi da odustati od borbe neće.

“Mi odustati nećemo. Nastavićemo da se borimo za svoja prava, a vidjećemo na koji način. Sigurno nećemo dozvoliti da se sve ovako završi. U krajnjem slučaju tražićemo da nas vlasnik isplati po kolektivnom ugovoru. Ovo je bruka i sramota. Mi ne možemo više da živimo i da izdržavamo porodice, ali nećemo da dozvolimo da se ovo sa nam dešava”, istakao je Jauković.

Radnici Metalca 18. decembra, nakon mirnih protesta u Nikšiću i Podgorici, stupili su u štrajk glađu zbog neisplaćenih zarada i obustave proizvodnje.

M.R.

NE PONOVILO SE

Tri četvrtine prihoda dali smo drugima Poslanik Strahinja Bulajić smatra da se u ekonomskom smislu ne smije ponoviti 2013. godina i da ubuduće naše takozvane razvojne grane moramo koncipirati u pravcu svoje, a ne tuđe koristi.

“Ako govorimo o turizmu, kao o strateškoj grani, što je u startu konstruktivna greška jer je to djelatnost, moramo poći od toga koliko od njega zarađujemo. Podaci govore da od turizma prihodujemo 750 miliona eura, što je sasvim pogrešno ako se uzme u obzir da jako malo tog novca ostane u našoj zemlji. Tri četvrtine najmanje ide nekud napolje, jer uvozimo gotove sve proizvode koje kod nas turisti kupuju. Stoga, smatram da to ne smijemo da dozvolimo ubuduće i da pod obave-

zno moramo uvezati domaću poljoprivredu i turizam”, kazao je Bulajić za Dnevne novine.

On dodaje da osim poljoprivrede i turizma naša zemlja bi kao svoj resurs trebalo bi da valorizuje energetiku, za koju, kako tvrdi, imamo i hidro i termo potencijal. On ocjenjuje da se prema tom resursu do sada Vlada nije valjano odnosila. Bulajić tvrdi i da se u pravcu ekonomskog napretka prvenstveno mora poraditi na obnovi moralnih vrijednosti, pri čemu se najprije misli na odnos pojedinca, ali i vlasti prema onome što već imamo.

“To znači da država mora da napravi takav sistem da se prestane da se krade i laže”, zaključuje Bulajić.

I.B.

8 DRUŠTVO

PETAK, 10. 1. 2014.

TOPLO VRIJEME PUNI AMBULANTE

Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika

Virus građane ostavlja bez glasa

RADINOVIĆ

Narkomani se teško suočavaju s problemom

Zavisnici od psihoaktivnih supstanci teško prihvataju činjenicu da imaju problem sa hroničnom bolešću i najčešće dugo nijesu svjesni problema, kazao je direktor Javne ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika Aleksandar Radinović.

On je rekao da je smještajni kapacitet Ustanove 60 ležajeva, te da se tokom pet godina rada broj klijenata na rezidencijalnom tretmanu, koji podrazumijeva smještaj i boravak klijenata, kretao između 15 i 30 mjesta.

U ustanovi, kako je rekao, trenutno boravi 18 klijenata koji su na rezidencijalnom tretmanu koji traje godinu.

“Nakon toga slijedi nerezidencijalni dio, takođe u trajanju od godinu, kada su klijenti u obavezi da povremeno dolaze u Ustanovu, budu dio grupnih psihoterapija, da se odazovu pozivima za nenajavljeno testiranje, budu dio volonterskog rada, i da učestvuju u aktivno-

stima resocijalizacije i podsticanja zdravih stilova života i funkcionalnih izbora kao što su izleti i planinarske ture, posjete pozorištu, obilježavanje datuma koji slave život i prave vrijednosti”, pojasnio je Radinović.

Na nerezidencijalnom dijelu je, kaže on, 15 klijenata, a na ukupnom tretmanu 33 lica. Istakao je da je izgradnja Centra za muškarce bila prioritet, jer je znatno veći procenat muške populacije u problemu zavisnosti, navodeći da je planirana gradnja paviljona za žene.

On je rekao da zavisnici u najvećem broju slučajeva nijesu dugo svjesni problema, pa je to još jedan od razloga zbog čega se teško odlučuju za tretiranje.

Inače, troškovi boravka i tretmana u Javnoj ustanovi, koji podrazumijevaju sve sadržaje, za jedan mjesec iznose 1.000 eura, od čega trećinu plaća klijent, a preostale dvije trećine Glavni grad.

Bo.P.

EVIDENCIJA KORISNIKA SOCIJALE

Karton do kraja godine Dugo najavljivani projekat socijalni karton, koji bi omogućio jedinstvenu bazu podataka o korisnicima prava u sistemu socijalnog staranja, konačno će biti završen do kraja 2014. godine, tvrde u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Ponovili su da je Vlada sa UNDP-em potpisala Sporazum o saradnji na realizaciji projekta “Socijalni karton - Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS)” u Crnoj Gori u maju 2012. godine.

“Nakon ovoga se krenulo sa porcedurom izbora najpovolj-

nijeg ponuđača, sa kojim je ugovor o izradi ISSS i zaključen. Završetak projeketa, čija je vrijednost 1.300.000,00 eura, planiran je za kraja 2014. godine”, kazali su iz ministarstva.

Socijalni karton se odnosi na građane koji su već ostvarili prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i na one koji će tek podnijeti zahtjev za ostvarivanja prava. Informacioni sistem socijalnog staranja će prikupljati podatke od informacionih sistema relevantnih institucija i vršiti periodičnu provjeru dokaza predviđenih zakonom.

Bo.P.

RUDNIK UGLJA A.D. PLJEVLJA OBAVJEŠTENJE o ispravkama POZIVA 090/13 i 094/13 Rudnik uglja A.D. Pljevlja ovim putem obavještava ponuđače da je došlo do ispravke POZIVA 090/13 – za nabavku GREJDERA snage veće od 200KW i POZIVA 094/13 – za nabavku UTOVARIVAČA zapremine kašike min. 5m3. U oba poziva o nabavkama izvršena je izmjena - produžen rok za dostavljanje ponuda za 7 dana.

Inovirane tekstove poziva 090/13 i 094/13 možete pronaći na našem sajtu www.rupv.me, stranica Tenderi.

Najčešći simptomi virusne infekcije su promuklost i promjena glasa Promuklost i promjena glasa najčešći su simptomi virusne infekcije zbog kojih se građani sve češće obraćaju izabranim ljekarima. U podgoričkom Domu zdravlja uvjeravaju da im se javlja za ovo doba godine uobičajen broj pacijenata sa virusnim infekcijama, te da nema razloga za brigu.

Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić izjavio je Dnevnim novinama da tokom ovog perioda dominiraju virusne infekcije gornjeg respiratornog trakta. Kavarić je ocijenio da širenju virusnih infekcija doprinosi neuobičajeno toplo vrijeme.

“Dakle, imamo dnevne temprature koje su od 19 do 20 stepeni, a po noći se spuste ispod pet stepeni. Ovakvo vrijeme pogoduje širenju virusa”, kaže Kavarić.

Prema njegovim riječima, građa-

ni su edukovaniji, te nema povećanog rasta pacijenata jer se sve češće provjetravaju prostorije, a roditelji borave sa djecom van zatvorenih prostorija. Udjela u doprinosu povoljnoj epidemiološkoj situaciji ima i školski raspust.

“Respiratorne infekcije koje su uobičajene za ovo doba godine su promuklost, promjena glasa, kašljucanje, curenje nosa, suzenje očiju sa glavoboljom i blagom temperaturom”, objasnio je Kavarić.

Pozivajući se na podatke iz epidemiološke službe, Kavarić ističe da se u glavnom gradu ljekarima javlja uobičajen broj pacijenata, te da im se javilo desetak pacijenata koji su imali simptome slične gripu.

“Na nivou države, lokalnim domovima zdravlja javilo se 30-ak pacijenata sa simptomima sličnim gripu. To je uobičajena slika za ovo

doba godine. Međutim, nijedan slučaj gripa nije potvrđen. Promuklost je karekteristična za ovo doba godine kada su u pitanju virusne infekcije. Ona se javlja zbog otoka glasnih žica kao posljedica virusne infekcije. Ona traje do 10 dana, a može se javiti i sa kašljem. Ona je češća kod djece nego kod odraslih. Preporuka je odraslim pacijentima da ako promuklost traje duže od sedam dana da se obavezno jave specijalisti ORL”, apeluje Kavarić. Širenje virusa će se očigleno nastaviti jer meteorolozi najavlju lijepo vrijeme i narednih sedam dana. Visoke temperature neobučajene su za ovo doba godine i one su od osam do 10 stepeni iznad klimatske normale. Svježije vrijeme i padavine, ako se obistine najave meteorologa, mogu se očekivati tek za nedjelju dana.

M.M.K.

ISTRAŽIVANJE

Fakulteti kriju finansije i plate Veliki broj fakulteta, kako državnih tako i privatnih, krši Zakon o slobodnom pristupu informacijama tako što ne žele javnosti da prikažu podatke u vezi sa finansijama i upisnom politikom, iako ih na to obavezuje zakon. To je pokazalo istraživanje “Transparentnost visokoškolskih institucija”, koje je uradila Udruga mladih Crne Gore u saradnji sa još pet nevladinih organizacija.

Istraživanje koje je podržala Evropska unija je pokazalo da su državni fakulteti odgovorili na nešto manje od polovine građanskih zahteva za pristup informacijama. Među onima koji su najviše krili svoje poslovanje bili su Elektrotehnički, Mašinski, Građevinski, Metalurškotehnološki i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, dok su blagovremeno odgovarali na tražene zahtjeve Biotehnički, Ekonomski, Medicinski, Pravni, Fakultet dramskih i Fakultet likovnih umjetnosti, te Fakultet političkih nauka. Iz Udruge mladih zahtjeve su slali i privatnim fakultetima, kako bi stekli cjelokupnu sliku o crnogorskim visokoškolskim institucijama.

“Privatni fakulteti i univerziteti su ignorisali naše zahtjeve za dobijanje informacija, a neki su nas samo obavijestili da nijesu u obavezi da nam takve podatke dostave. Mi smo, ipak, smatrali da će uvažiti interes javnosti da ima podatke koji se tiču visokog obrazovanja. Ovako, šira javnost nema predstavu o načinu na koji se fakulteti finansiraju i

Informacije koje fakulteti nijesu htjeli da prikažu tiču se finansijskog poslovanja, prava studenata i zapošljavanja nakon studiranja

koji je kvalitet znanja koji pružaju studentima”, navodi se u izvještaju.

Kao posebno interesantan podatak iz Udruge mladih ističu činjenicu da Univerzitet Crne Gore nema podatke o radu pojedinačnih univerzitetskih jedinica, posebno onih koji se tiču trošenja budžetskih sredstava i novca od školarina.

“Univerzitet nema informaciju o iznosima koji su tokom 2012/2013. godine uplaćeni po osnovu stambenih kredita, putovanja profesora,

vplata gostujućim predavačima, ali ni o iznosima za istraživačke projekte”, navodi se u istraživanju.

Od 400 zahtjeva koje je Udruga mladih uputila na 47 adresa fakultetima, ministarstvima i ostalim institucijama nadležnim za visoko obrazovanje, odgovoreno je tek na svaki šesti.

Informacije koje fakulteti nijesu htjeli da prikažu tiču se finansijskog poslovanja, prava studenata i zapošljavanja nakon studiranja. Bo.P.

DRUŠTVO 9

PETAK, 10. 1. 2014.

104

Procedura procjene podobnosti bračnog para za usvajanje djeteta traje do dva mjeseca, ali se može čekati i duže

mališana trenuto je smješteno u Javnoj ustanovi Dječji dom “Mladost” u Bijeloj koja se bavi zbrinjavanjem djece bez roditeljskog staranja

Usvojeno desetoro djece, 50 parova na listi čekanja Porodica

Bojana Pejović

U

svajanje djece korak je na koji se sve češće odlučuju parovi u crnoj gori koji nijesu u mogućnosti da prirodnim putem prošire porodicu. da predrasude “padaju” pokazuje podatak da je u crnoj gori tokom minule godine usvojeno desetoro djece, što je više nego 2012. godine kada je usvojeno sedmoro mališana. interesantan je podatak da trenutno na usvojenje čeka 50 parova.

Javna ustanova Dječji dom “Mladost” u Bijeloj kod Herceg Novog godinama se bavi zbrinjavanjem djece bez roditeljskog staranja. U toj ustanovi trenutno je smješteno 104 djece, znatno više nego ranijih godina.

Naime, 2012. godine u toj ustanovi je bilo smješteno 138 djece, 2011. godine 125, 2010. godine 176, dok su godinu ranije zbrinuli 153 mališana.

“U Crnoj Gori je 2013. godine usvojeno 10 djece što je više nego 2012. godine kada je usvojeno sedmoro”, kazali su Dnevnim novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kojim rukovodi Predrag Bošković.

Po šestoro štićenika Doma usvojeno je 2010. i 2011. godine, dok je petoro djece 2009. godine našlo svoj dom.

U ovom trenutku na evidenciji centara za socijalni rad u Crnoj Gori nalazi se oko pedeset potencijalnih usvojiteljskih parova. Osim iz Crne Gore, ima i parova koji dolaze iz drugih zemalja, a koji su zainteresovani za usvajanje djece iz naše države. Tu prednjače parovi iz Srbije.

●Prvo se utvrđuje Podobnost Parova Usvojenjem se prevashodno moraju zadovoljiti potrebe djeteta, jer ono mora biti u njegovom najboljem interesu. Zainteresovani bračni parovi u postupku usvojenja djeteta prvo treba da ispune formalno-pravne uslove u pogledu dokumentacije.

“To se odnosi na dostavljanje zahtjeva usvojioca, izvoda iz matične knjige rođenih i vjenčanih, uvjerenja o državljanstvu, fotokopije ličnih karata, odnosno pasoša za osobe koje žive van Crne Gore, potvrde o zaposlenju i prihodima, dokaz o imovini, uvjerenja o zdravstvenom stanju, te uvjerenja iz suda da se protiv usvojilaca ne vodi krivični postupak. Takođe, potrebno je dostaviti uvjerenja iz suda da usvojioci nijesu lišeni roditeljskog prava i da im roditeljsko pravo nije ograničeno, uvjerenja iz suda da usvojioci nijesu lišeni poslovne sposobnosti, a koji su preduslov za utvrđivanje njihove podobnosti”, kazali su iz Ministarstva.

Stručni tim centra za socijalni rad, koji čine psiholog, pedagog, socijalni radnik i pravnik, nakon prijema

dokumenata utvrđuju podobnost za usvojenje budućih usvojitelja. Procedura procjene podobnosti bračnog para za usvajanje djeteta traje do dva mjeseca, ali se može čekati i duže, zbog toga što se traži bračni par koji na najbolji način može da odgovori na potrebe djeteta.

“Oni pojedinačno ispituju i daju mišljenje o njihovoj podobnosti. Pored toga, stručni tim priprema buduće usvojitelje za usvojenje. Centri za socijalni rad podatke o potencijalnim usvojiteljima dostavljaju Ministarstvu rada i socijalnog staranja, kod kojeg se nalazi centralna evidencija potencijalih usvojitelja i djece podobne za usvojenje”, navode iz resornog ministarstva.

Usvajanje sve do zaključenja ugovora nije okončano, jer se uvijek može destiti da par odustane ili stručni tim utvrdi da je drugi par odgovarajući, što određuje i dužinu samog procesa. Uz to, predviđen je period prilagođavanja i uspostavljanja kontakta, kako bi se mogli uzajamno prilagoditi dijete i budući roditelji.

●Pojedinci ne mogu usvojiti djecu Porodični zakon ne omogućava usvajanje pojedincu, izuzev u pojedinim situacijama parovima iz vanbračnih zajednica, koji su prema procjeni stručne komisije u dužoj i skladnoj takvoj zajednici. Usvojitelji mogu biti crnogorski državljani starosne dobi između 30 i 50 godina, dok jedan od njih može biti sta-

Hranitelji brinu o 132 mališana U odnosu na 10 djece koja su usvojena tokom 2013. godine, u istom periodu je 132 mališana smješteno u hraniteljske porodice.

Hraniteljstvo, kako su pojasnili iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, može pružiti porodica (par ili pojedinac) koja ima želju i mogućnost da djetetu obezbijedi njegu, pomoć i uslove za život neophodne za njegov pravilan rast i razvoj.

“Status hraniteljske porodice može dobiti porodica koja ispuni uslove propisane zakonom, koja je ocijenjena podobnom i koja u toku pripreme i procjene pokaže da može razumjeti i na najbolji mogući način zadovoljiti potrebe djeteta. Hraniteljske porodice, bez obzira da li imaju jednog ili više članova, moraju garantovati da će

riji samo u izuzetnim okolnostima.

“Razlika u godinama između usvojitelja i djeteta ne može biti manja od 18 i veća od 50 godina. Status usvojiteljske porodice može dobiti porodica koja ispuni uslove propisane zakonom i koja u toku pripreme i procjene pokaže da može razumjeti i na najbolji mogući način zadovoljiti individualne potrebe djeteta”, kazali su iz ministarstva.

Dijete može biti potpuno usvojeno do navršene desete godine života od strane bračnih drugova,

lista ª ProPalih zemaljaº

Crna Gora na 134. mjestu Fond za mir (FFP) objavio listu “propalih” zemalja svijeta već devetu godinu za redom. Prema tom indeksu, Crna Gora se našla na 134. mjestu, od ukupno 178 zemalja svijeta.

Naša država je u odnosu na 2012. godinu napredovala za jedno mjesto, jer se prošle našla na 133.

poziciji.

Naime, zemlje su rangirane po vrijednosti 12 indikatora iz nekoliko sfera kao što su socijalna, politička, ekonomska i vojna. U istraživanje su uvršteni i siromaštvo, poštovanje ljudskih prava, ekonomski razvoj, zadovoljstvo građana, sigurnost i legitimnost države, a iz-

vršeno je na dostupnim člancima i izvještajima.

Na ubjedljivo prvom i najlošijem mjestu nalazi se Somalija, nakon koje slijede Kongo, Sudan, Južni Sudan i Čad.

Među deset su se još našli Jemen, Avganistan, Haiti, Centralnoafrička Republika i Zimbabve.

Bo.P.

Crna Gora u odnosu na 2012. godinu napredovala za jedno mjesto

obezbijediti adekvatnu brigu za dijete u pogledu njegove zaštite, zbrinjavanja i obrazovanja”, kazali su iz resornog ministarstva.

Djeca imaju pravo da slobodno izraze svoje mišljenje vezano za planiranje njihovog smještaja u hraniteljsku porodicu, dok Centar za socijalni rad obučava buduće hranitelje.

“Dijete neće biti smješteno u porodicu ako je član porodice lišen roditeljskog prava ili osuđen za krivično djelo, ako supružnik nije podoban da bude hranitelj, ako bi na bilo koji način bilo ugroženo zdravlje djeteta, ako odnosi u hraniteljskoj porodici nijesu adekvatni ili ako hraniteljska porodica nije tolerantna prema roditeljima djeteta”, zaključuju u Ministarstvu.

jednog bračnog druga ili od strane svog očuha ili maćehe. Nakon navršene desete godine, dijete može biti nepotpuno usvojeno do navršene 18 godine.

“Lice koje nije u braku ili koje živi u vanbračnoj zajednici može nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoji dovoljno opravdanih razloga”, objasnili su u resornom ministarstvu.

Strani državljani ne mogu usvajati djecu koja su crnogorski državljani, osim ako se za njih ne može naći usvojilac u Crnoj Gori.

10 HRONIKA

PEtak, 10. 1. 2014.

šverc droge

Viši sud u Podgorici

Toskiću će se ponovo suditi Apelacioni sud ukinuo je oslobađajuću presudu Podgoričaninu Mirzi Toskiću (30) koji je bio optužen za šverc droge, nakon čega je ovaj predmet vratio na ponovno suđenje. Prvostepenu presudu kojom je Toskić oslobođen krivice izrekao je sudija Višeg suda u Podgorici Dragoje Jović.

Obrazlažući oslobađajuću presudu sudija je naveo da na osnovu svih sprovedenih dokaza nije bi-

lo moguće utvrditi krivicu optuženog Toskića. Tako, dokazi, saslušani svjedoci, a ni snimci mjera tajnog nadzora, nijesu mogli dovesti do zaključka da je osumnjičeni prodao drogu za 1.400 eura.

Toskić je uhapšen u policijskoj akciji “Zvijezda” koja je počela u martu prošle godine. Tada su presječena četiri lanca krijumčarenja droga, koji su vodili od Kosova ka Crnoj Gori.

M.V.P.

sŽk o Trgovini LjudiMa

do izbora predsjednika višeg suda u podgorici

Hasnija Simović na mjesto Dujovića Dosadašnji predsjednik Višeg suda u Podgorici Mušika Dujović položiće danas zakletvu za predsjednika Apelacionog suda. Prema nezvaničnom saznanju Dnevnih novina, na Dujovićevo mjesto će, do izbora novog predsjednika Višeg suda u Podgorici, biti postavljena njegova dosadašnja zamjenica, sudija podgoričkog Višeg suda Hasnija Simonović. Osim što je sudija Višeg suda u Podgorici, Simović je i predsjednica Udruženja sudija Crne Gore, a samim tim član Komisije za implementaciju Akcionog plana za sprovođenje strategije reforme pravosuđa, zatim, član Komisije za praćenje primjene etičkog kodeksa sudija

i član radne grupe za pregovore sa Evropskom unijom za poglavlje 23.

Sudski savjet oglasio je slobodno radno mjesto predsjednika Višeg suda u Podgorici još krajem decembra prošle godine, a oglas za zainteresovane kandidate još je otvoren. Osim Simović, spekuliše se da je jedan od favorita za predsjednika Višeg suda u Podgorici i dugogodišnja sudija tog suda Valentina Pavličić.

Osim Dujovića, obećanje da će raditi časno i u skladu sa zakonom daće i njegova koleginica, dosadašnja sudija Višeg suda u Podgorici Milenka Žižić. Ona će od sjutra biti sudija Apelacionog suda.

Do visokih kadrovskih reformi

u sudstvu došlo je kada je prva dana Crne Gore Svetlana Vujanović sa čela Apelacionog suda prešla na funkciju sudije Vrhovnog suda. Od polovine septembra prošle godine, kada je Vujanović postala sudija Vrhovnog suda Crne Gore, Sudski savjet je održao sjednicu na kojoj je odlučeno da se objavi oglas za sudiju Apelacionog suda. Prethodno, tačnije 15. oktobra prošle godine, u tom sudu raspisan je oglas po kojem je za sudiju Apelacionog suda izabrana sudija podgoričkog Višeg suda Milenka Žižić. Posljendji oglas za sudiju Apelacionog suda objavljen je 3. januara 2014. godine pa je i dalje aktuelan.

M.V.P.,S.K.

Planirane reforme nijesu sprovedene

Planirane reforme u borbi protiv trgovine ljudima još nijesu sprovedene, pokazuje istraživanje koje je uradila Sigurna ženska kuća (SŽK). Ovakav zaključak uslijedio je uprkos činjenici da su u posljednje tri godine sprovođene dvije policijske akcije - “Prosjak” i “Racija”, koje za cilj imaju otkrivanje žrtava trgovine ljudima. Navedene akcije, kako stoji u izvještaju, nijesu rezultirale podacima o indentifikovanim žrtvama trgovine ljudima.

U izvještaju SŽK se navodi da je Uprava policije 2012. godine podnijela svega jednu krivičnu prijavu protiv za krivično djelo trgovine ljudima.

“Državno tužilaštvo donijelo je Naredbu o sprovođenju istrage protiv jednog lica, a nadležni sud izrekao jednu osuđujuću presudu protiv jednog lica za krivično djelo trgovine ljudima”, ističu

istraživači.

Iz ove NVO zamjeraju i što predstavnici civilnog sektora nijesu uključeni u rad radne grupe za borbu protiv trgovine ljudima. Zbog svega navedenog, SŽK je preporučila nadležnima da učine sve što je u njihovoj moći kako bi unaprijedili borbu protiv trgovine ljudima. Šef Vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama nije želio da komentariše izvještaj navodeći da svako ima pravo na mišljenje. On je dodao da Crna Gora ima kapaciteta i da je spremna da odgovori svim izazovima u borbi protiv trgovine ljudima. Po njegovim riječima, nacionalna politika borbe protiv trgovine ljudima najbolje se odslikava kroz strategiju koju je prošle godine Vlada usvojeila a u čijoj je izradi, po njegovim riječima, učestvovao NVO sektor i međunarodne institucije.

S.K.

HRONIKA 11

PETAK, 10. 1. 2014.

Rus sletio sa Žute grede, visio sa litice podlegao povredama na putu do bolnice

R

uski državljanin Aleksandar Ševeljev (46) poginuo je juče nakon što je automobilom sletio niz strminu sa Žute grede iznad plaže Jaz u Budvi.

Rus bio jedini putnik u automobilu kojim je upravljao.

Odmah pošto mu je pružena prva pomoć, Ševaljev je kolima Hitne pomoći upućen u risansku bolnicu. Ipak, put do bolnice ipak nije izdržao već je preminuo u kolima.

Kako je kazao zamjenik osnovnog državnog tužioca u Kotoru Žarko Pajković, nesreća se dogodila oko 14.30 sati, a nakon uviđaja biće poznat i razlog. On je objasnio da su naložene sve mjere radi utvrđivanja uzroka nesreće.

Prema riječima očevidaca, vozač je prije pada, pretekao jedan automobil te nastavio da se velikom brzinom kreće, udario u bankinu, nakon čega je sletio niz liticu visku oko šestedestak metara.

N.L.

krivične prijave

pokuŠaj ubiStva

Baranin ocu zario nož u grudi Baranin Aleksandar Marinković (24) uhapšen je zbog sumnje da je pokušao da ubije oca Nikodina. Incident se dogodio u barskom naselju Bjeliši, u porodičnoj kući u kojoj osumnjičeni živi sa ocem i majkom.

Navodno, Aleksandar je juče

ujutru, oko 2.30 časova iza ponoći, došao kući iz grada, nakon čega je stupio u svađu sa porodicom.

U svađi sa ocem Nikodinom koji je navodno bio u pripitom stanju, mladić je potegao kuhinjski nož koji mu je zario u grudi. Obračunu je, navodno, prisustvovala i maj-

Ilustracija

ka uhapšenog.

Pošto je stariji Marinković izgubio svijest i pao na pod, njegov sin i supruga prepadnuti su pozvali policiju. Kako je naveo izvor Dnevnih novina blizak istrazi, slučaj su prijavili kao samopovređivanje. Naime, oni su policajcima ispričali da je Marinković slučajno sam sebe ubo nožem.

U kritičnom stanju povrijeđeni Marinković je hitno prevezen u barsku bolnicu gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. Konstatovana mu je teška tjelesna povreda - oštećenje plućne maramice i zadržan je na Odjeljenju intenzivne njege. Marinković je, kako DN saznaju, životno ugrožen.

Vršeći uviđaj u porodičnoj kući Marinkovića, na osnovu pronađenih tragova, policija je došla do sumnje da Nikodin Marinković nije sam sebe povrijedio, već da je to uradio njegov sin.

Nakon ispitivanja, osumnjičeni Aleksandar i njegova majka, koja je prethodnom izjavom pokušala da zaštiti sina, priznali su da događaj nijesu tačno opisali, odnosno da je Aleksandar ubo oca nožem u grudi. Djelo je kvalifikovano kao pokušaj ubistva, a osumnjičeni je uz krivičnu prijavu predat Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

M.V.P.

Od Nikšićana oduzeto oružje Nikšićka policija podnijeće krivične prijave protiv S.K. (65) i R.K. (25) iz tog grada zbog sumnje da su počinili krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”.

Iz Uprave policije je saopšteno da je oružje od dvojice Nikšićana zapijenjeno u odvojenim akcijama. Vršeći aktivnosti na suzbijanju nošenja vatrenog i posjedovanja ilegalnoh oružja, policajci su 6. januara od S.K. oduzeli lovački karabin marke “Zastava” sa oružnim listom čija je važnost istekla, lovački karabin “Zastava M-48” kalibra 7,9 milimetara bez oružnog lista, pištolj marke “Bereta P38-pa-

ra” kalibra 9 milimetara bez oružnog lista i startni pištolj “Blow” sa okvirom od pet metaka.

Istoga dana službenici Odjeljenja granične bezbjednosti Nikšić na graničnom prelazu Vraćenovići oduzeli su oružje od R.K. Pretresom njegovog automobila marke “volkswagen” nikšićkih registarskih oznaka, policajci su u prtljažniku vozila pronašli lovačku pušku nepoznate marke sa tri komada municije.

Zaplijenjeno oružje je poslato na vještačenje u Forenzički centar, a o događajima je obaviješten Osnovni državni tužilac u Nikšiću.

M.V.P. Foto: Uprava policije

Ševaljev se kretao iz pravca Kotora ka Budvi i iz za sada nepoznatih razloga upravljajući džipom “pajero” privremenih registarskih oznaka (BD RP 003) u trenutku izgubio kontrolu nad vozilom, udario u dio stijene pored puta, te nakon toga sletio niz liticu.

Pri slijetanju auta i udaru u prvu strminu, vozač je ispao iz automobila, te su ga kasnije pronašli pripadnici Službe zaštite i spasavanja i izvukli. Iako je pretrpio neviđen pad sa litice, Rus je sa spasiteljima uspio razmijeniti nekoliko riječi. Tvrdio je da je bio sam u automobilu u šta su vatrogasci u prvi tren posumnjali budući da su u unutrašnnjosti automobila zatekli dječiju garderobu.

Ubrzo potom i sami su se uvjerili da je ovaj četrdesetošestogodišnji

Mjesto na magistralnom putu sa kojeg se survao automobil

Oduzeto oružje

pljačkao i bježao iz zatvora

Optužnica protiv razbojnika Baranin Lazar Vulević uskoro će se naći na optuženičkoj klupi Višeg suda u Podgorici, gdje će mu vijeće sudija kojim predsjedava sudija Suzana Milić suditi za više krivičnih djela.

Vulević je, prema stavu tužioca, seriju krađa započeo još u januaru prošle godine, kada je počinio pljačku u zlatari “Nina”, vlasništvo Nikole Sopi, koja se nalazi u u Bulevaru Oktobarske revolucije u Podgorici.

Iskoristivši nepažnju prodavca, Vulević je navodno sa prodajnog pulta uzeo tacnu sa zlatnim lancima uku-

pne vrijednosti 7.344 eura.

Osim navedenog, ovaj Baranin se tereti da je 10. aprila prošle godine oko 21 čas u kafani “Lido” u Podgorici napao Miladu Milekić te od nje ukrao četiri zlatna lanca sa privescima.

Nakon što joj je oteo ogrlice, uz prijetnje je natjerao da mu preda osam prstena, koliko je na rukama u tom trenutku nosila, a potom joj je istrgao i zlatnu narukvicu sa ruke. Vrijednost ukradenog nakita je nešto više od tri hiljade eura. Razbojnik se nakon toga nije zaustavio već je otišao

za šank i iz staklene posude uzeo 60 eura, te potom pobjegao u nepoznatom pravcu.

Iako je nakon navedenih krađa uhapšen, Vulević je 25. juna 2013. godine pokušao da pobjegne. On je, naime, u krugu KBC-a, gdje je iz zatvora doveden radi pregleda, napao policajca koji ga je čuvao te pobjegao kroz hodnik bolnice. Nakon kraće potjere, kada ga je policajac sustigao, Vulević je izvadio kašiku i zaprijetio mu daće ga ubiti, a zatim se ponovo dao u bjekstvo. Nešto kasnije je uhapšen.

S.K.

SrpSki državljanin

Zbog više krađa izručen Sloveniji Pripadnici Nacionalnog centralnog biroa Interpol Podgorica realizovali su, uz pomoć Posebne jedinice policije, ekstradiciju iz Crne Gore u Sloveniju državljanina Srbije A.K. (29), saopšteno je iz Uprave policije. A.K, za kojim je raspisana međunarodna potjernica od

NCB Interpol Ljubljana, potražuje se radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred nadležnim sudom u Sloveniji.

On se sumnjiči da je počinio krađu i dvije prevare, saopštili su iz policije.

S.K.

12 CRNA GORA

PETAK, 10. 1. 2014.

SpLenDiD aUkCiJa

Zaboravljene stvari za nove vlasnike BUDVA – Četvrtu godinu zaredom uprava hotelske grupe “Montenegrostars” organizovala je humanitarnu aukciju. Na aukciji organizovanoj u hotelu “Splendid” našlo se oko 500 predmeta, a 50 najvrednijih ponuđeno je na licitaciji. Ostali predmeti bili su na rasprodaji od po jedan euro, a sav novac koji bude prikupljen ide u fond iz kojeg će 70 odsto biti uplaćeno Dječjem domu “Mladost” u Bijeloj. Preostali dio sakupljenog novca dijeli se ravnopravno na tri novčane nagrade koje će nakon završene aukcije biti uručene učesnicima licitacije koji budu imali sreće da njihov kupon bude izvučen u nagradnoj igri. Predmete na aukciji i rasprodaji imali su pravo da licitiraju ili kupe isključivo radnici ove hotelske grupe, ali ne i upravnici i direktori sektora, kao ni menadžment kompnije.

Kako bi omogućili radnicima da se lakše odluče, prije deset dana napravljen je video katalog sa vrijed-

nim stvarima, među kojima su zlatni nakit, satovi, zatim veoma vrijedne hemijske olovke, dječja kolica, parfemi, mobilni telefoni. Bilo je i ženskih cipela, pa čak i pegle, raznih kuvala i sve što se više od pola godine nalazi u magacinu hotela.

Riječ je o “lost& found”, odnosno stvarima izgubljeno-nađeno, kojih je u magacinu bilo više od 500 komada. Kako je kazao izvršni direktor “Montenegro stars” Milan Vuković, te stvari je potrebno rashodovati nakon što je prošao period njihovog obaveznog čuvanja.

“Iako je taj rok pola godine, za mnoge vriijedne stvari uprava hotela je pokušala na sve načine da stupi u kontakt sa gostima, čak ih je čuvala i više od godinu. Stvari kojima nijesu pronađeni vlasnici, ponuđene su na aukciji. Kako bismo animirili što više zaposlenih, uvijek imamo i novčane nagrade za one koje su kupili nešto na aukciji. Njihovi kuponi se nađu svi zajedno i

koja tri sretnika izvučemo, dobija nagradu, koja obično bude oko stotinu eura”, navodi Vuković.

Dodaje da su tokom prethodnih aukcija uspijevali da sakupe za djecu iz Bijele oko 1.000 eura i to je doprinos zaposlenih u ovoj hotelskoj kompaniji.

Najskuplji predmet na jučerašnoj aukciji bila je hemijska S.T. Dupont, kojoj je cijena na tržištu 1.000 eura.

Kupila je radnica hotela po cijeni od 35 eura. Na prodaji je bilo i predmeta od zlata. Najveća postignuta cijena juče bila je upravo za zlatni lančić, vrijednosti oko 500 eura. Na aukciji je prodat za 82 eura. Minđuše Fossil prodate su po cijeni od 20 eura, a jeftino je prošao i kupac ženskih cipela koji je za njih potrošio - jedan euro. Ženski sat “Dona Karan” prodat je za 35 eura, “Freelook” ženski sat postigao je duplo veću cijenu, 70 eura.

Kupca je našao i “Svarovski” privjesak sa orglicom po cijeni od 20 eu-

pine

praznik mimoze

TIVAT - Nakon pauze zbog novogodišnjih i božićnih praznika juče je nikšićka kompanija “Erlang” nastavila radove na uređenju šetališta Pine. Radnici su nastavili sa skidanjem asfalta ispred hotela “Pine” i Lučke kapetanije. Prema saopštenju iz Direkcije za investicije i razvoj Opštine, čekalo se da se završe spoljni građevinski radovi, koji se izvode na rekonstrukciji hotela, te se posao sada nastavlja planiranom dinamikom.

“Slijedi postavljanje atmosferske kanalizacije, a nakon toga izliva-

HERCEG NOVI - Ni nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Azmonta i Opštine Herceg Novi nije definisan programski sadržaj Praznika mimoze.

Savjet Praznika mimoze pred kraj prošle godine obećao je da će program tradicionalne zimske fešte biti objavljen ranije nego prethodnih godina. Okosnica Praznika mimoze, a to je za sada jedino izvjesno, biće izložba cvijeća u Sportskom centru Igalo, fešta od mimoze, ribe i vina duž novske rivijere, veliki, pa dječji maskembal i riblja večera u Institutu Igalo koji će biti domaćin i Međunarodnog plivačkog mitinga i Otvorenog prvenstva Crne Gore.

Gradska Turistička organizacija obezbjedila je za Praznik mimoze 80.000 eura, a kakvo je i koliko će biti učešće Azmonta, koji je najavljen kao partner prvog novskog festivala, još nije poznato. Kako je saopšteno za DN iz opštine Herceg Novi, predstavnici “Azmonta” su najavili konferenciju za novinare tokom iduće sedmice kada će saopštiti detalje i program manifestacije. Podsjećamo, Praznik mimoze se svake godine održava u prvoj sedmici februara.

Praznik su osnovali 1969. godine Turistički savez Boke Kotorske i Skup-

ra. Među stvarima na aukciji bilo je i muških naočara, kaiševa svjetski poznatih kreatora, mašinica za šišanje, ženski depilator. Bilo je i mobilnih telefona, za koje je bilo i najveće interesovanje, pa je nekoliko starijih modela prodato po cijeni od po šest eura, a najveću je dostigao model “Samsung” koji je plaćen

20 eura. Kolica za djecu kupljena su za osam eura, a kolica za blizance za pet. Nagradu od stotinu eura, dobio je zaposleni Branko Đurović čije ime je izvučeno iz bubnja. Inače, ova nagrada je upravo novac koji je prethodnih godinu zaboravljen po hotelskim sobama. Uglavnom su to metalne novčanice.

N.L.

Rekonstrukcija Karneval još bez programa šetališta se nastavlja

nje greda i betonske ploče za budući plutajući trg - guvno na plaži hotela “Mimoza””, obrazložio je direktor Direkcije Predrag Obradović. Kamenom će biti popločano 9.600 kvadrata, a za dobavljača je izabrana budvanska firma “Kobra” koja je u obavezi da kamen isporuči u roku od 100 dana. Posao na pripremi podloge trebalo bi da se završi do kraja marta, a u Direkciji očekuju da će posao uređenja gradske rive biti završen u skladu sa planiranom dinamikom, do početka turističke sezone.

Z.K.

ština opštine Herceg Novi. Od 1991. godine je član Udruženja karnevalskih gradova Evrope. U periodu od 1969. do 1995. godine Karavan Praznika mimoze je prešao skoro 80.000 kilometara. Popularne mažoretke su gostovale na otvaranju 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu. Jedna od najpoznatijih manifestacija je Fešta od mimoze, ribe i vina, koja se održava duž naselja Kumbor, Đenovići i Baošići. Tokom ove manifestacije, koja se održava svake prve subote u februaru služi se riba i vino uz defiliranje mažo-

retki i gradske muzike. Svake godine se održava Međunarodna izložba cvijeća. Od 1968. godine se održava prestižna likovna manifestacija Hercegnovski zimski salon. Svake godine se u gradskoj luci Škver održava i manifestacija suđenja karnevalu za sve loše što se dogodilu gradu Herceg Novom, poznata kao Karnevalska svetkovina. Tokom Praznika mimoze se održavaju i manifestacije Riblja večera, Veliki dječji maskenbal, Velika bokeška fešta, kao i razne predstave, izložbe i koncerti.

S.M.

CRNA GORA 13

PETAK, 10. 1. 2014.

SNALAŽLJIVOST

Malo sunce, malo Aco

Zorica Bulatović

K

olašinac Aleksandar Šuković prije mjesec dana počeo je da proizvodi električnu energiju za sopstvene potrebe, odnosno za svoj ugostiteljski objekat, motel “Djevojački most”, u prigradskom naselju Bakovići.

KOLAŠIN – Pune tri godine Šuković je, prateći inovacije u Evropi i svijetu, a koje se odnose na proizvodnju električne energije putem sunčevih zraka, ostvario svoje dugododišnje planove.

Kako je objasnio, ne baš sjajno turističko stanje u zimskom pa i u ljetnjem periodu, te manjak gostiju i finansijski gubici, a onda i enormni računi za električnu energiju natjerali su ga da novonastalu situaciju koja inače prati sve ugostiteljske objekte i njihove vlasnike u gradu na Tari okrene u svoju korist.

“Ugradnjom Pelet sistema prvo sam potrošnju električne energije odnosno račune za struju smanjio, pa skoro na pola, tako da sada bojler radi preko tog sistema. Zatim sam ugradio sistem za vjetro generator koji ima tri panel ploče, tako da oni rade naizmjenično, kad nema sunca ima vjetra i obrnuto”, kazao je Šuković.

Kako je kazao, pola tih ploča za solarnu energiju je dobio od UNDP, a ostalo je sam kupio, pa je ukupna njihova cijena oko 10.000 eura. Trenutno njegov hotel troši svega 200 vati struje, a troškove za struju koji su bili smanjeni na pola, nakon ove novonastale kombinacije su u ravni sa nulom.

“Pored ovoga imam i led rasvjetu, to su specijalne sijalice koje uopšte ne troše struju, kod nas su te sijalice jako skupe, a ja ih uvozim iz Kine.

Kad sam sve te troškove smanjio, onda sam došao na ideju da kupim ove solarne ploče i vjetro generator i da napravim nezavisan sistem koji proizvodi struju za naše potrebe tako da je sada imamo više nego dovoljno. Ljeti ćemo imati višak struje pa ćemo moći da osvjetljavamo i ovo dotično selo pored nas. To ću

Motel Aleksandra Šukovića “Djevojački most”

moći uz pomoć led rasvjete”, objasnio je Šuković.

On je takođe objasnio da električnu energiju koju proizvode sunčevi zraci skladišti u pakete, odnosno baterije koje imaju inverter koji pretvara struju u 220 volti. Ovo je, kako je kazao Šuković, sličan sistem kao što se ugrađuje na katunima, ali mnogo jači. Pogodnost je i što uz sebe ima vjetrogenerator, kao ispomoć panelima.

“Desi se da u zimskom periodu ne funkcioniše ni jedno ni drugo, jer niti ima sunca niti vjetra, a pošto imam inverter napon, onda on automatski pali agregat, koji pretvara struju iz baterija sa 24 vata i šalje u objekat struju na 220 vati. Više sam nego zadovoljan, s tim što moram tu akumulaciju kad zađe sunce da produžim, što radim preko baterija. Što imam više baterija, to je akumulacija veća”, ispričao je Šuković.

A kaže i da je sve sam osmislio, osim dio ploča koje je dobio od UNDP. Kako je Šuković kazao, ovakav jedan sistem predložio je i direktoru kolašinskog ski-centra, pa imajući u vidu da skijalište radi dnevno i da mašine odnosno žičare rade samo preko dana, njih bi jedna ovakva oprema koštala oko 50.000 eura, što je minimalno u odnosu na mjesečnu potrošnju električne energije na skijalištu.

“Za jedan onakav skijaški centar 50.000-60.000 je ništa a imali bi sopstveni sistem za proizvodnju električne energije, tako da bi troškove struje sveli na nulu i bili bi totalno u plusu, s obzirom da oni mjesečno plaćaju račun za struju oko 20.000 eura. Davno sam im to predlagao, ali izgleda da ta ideja i dalje samo lebdi u vazduhu”, zaključio je Šuković.

...i baterije

PARASTOS u hRAmu hRISTOVOg ROŽdESTVA

PROKLETIJE

Čekajući ozbiljne investitore Za nastradale u Mojkovačkoj bici

PLAV - Ovih dana kada u Crnoj Gori nema snijega, a posebno ne za skijanje, Prokletije su kao zalivene sniježnim prekrivačem koji se zadržao još od prvih padavina. Prostor Bogićevice koji većim dijelom obuhvata NP “Prokletije” prostire se od ulaza u park, od katuna Bogićevica na 1.740 metara nadmorske visine, pa sve do vrha Tromeđa na 2.366 metara nadmorske visine i predstavlja izuzetni potencijal za mnoge vrste skijaških disciplina, naročito ekstremnih, koje postaju sve popularnije kod nas.

Na samom katunu juče je bilo snijega u visini od 30 cm u dolini, do jednog metra na vrhu i okolnim grebenima prema Kršu Bogićevice i Dvojnicama, odnosno, vrhu Maja Rops na 2.501 m nadmorske visine, koji se nalazi na Kosovu, a na kojem ima znatno više snijega. Na samom katunu se nalazi veći broj privatnih koliba i vikendica koje se svakog trenutka mogu staviti u funkciju staza i razvoja zimskog sporta i turizma na Prokletijama.

“Ovo je nemjerljivi potencijal.

U prilog tome govori i činjenica

da se ovi tereni nalaze na samo 15 kilometara od Plava, te samim tim stavljanje u funkciju ovih terena ne bi smjelo predstavljati nikakav problem. Smatram da je opština Plav, koja je pretežno planinski kraj, sa toliko potencijala došla na red za ulaganje u zimski sport, posebno ako znamo da je i Bjelasica uvršćena u investiciona ulaganja u ovoj godini.

Zaista ne znam koji bi to još tereni u Crnoj Gori mogli imati prednost u odnosu na Prokletije,” kaže direktor NP Prokletije Enes Drešković.

A.O.

MOJKOVAC - U Hramu „Hristovog roždestva“ u Mojkovcu u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, Srpskog nacionalnog savjeta i društva srpskih domaćina juče je održan parastos za junake Mojkovačke bitke 1916 godine.

Parastos je služio episkop budimljansko-nikšićki Joanikije,

nakon službe položeno je cvijeće na spomenik junacima Mojkovačke bitke kod mostova na rijeci Tari i spomeniku serdaru Janku Vukotiću na gradskom trgu. Prigodnu besjedu ispred spomenika serdara Janka Vuktoića održao je akademik Zoran Lakić.

V.B.

14 CRNA GORA

PETAK, 10. 1. 2014.

ALARMANTNO Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3108 KO BIJELO POLJE, označene kao: • sukorisnički idealni dio katastarske parcele br. 1138/3, po kulturi poslovna zgrada u vanprivredi, površine 955 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovna zgrada u vanprivredi 1P2, broj zgrade 1, površine 955 m2; PRAVO SUKORIŠĆENJA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 844/955 Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3108 KO BIJELO POLJE, označene kao: • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD1, površine 290 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P1, PD2, površine 683 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P2, PD3, površine 804 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD4, površine 330 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor javnog skloništa 1P, PD5, površine 310 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD6, površine 110 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P1, PD7, površine 187 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P2, PD8, površine 134 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD9 površine 21 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD10 površine 5 m2 • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD11 površine 5 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD12 površine 26 m2.

SVOJINA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu svih naprijed pobrojanih nepokretnosti, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba spora po osnovu tužbenog zahtjeva kod Trgovinskog suda u Beogradu od 29.04.2003.godine, zatim zabilježba spora po tužbi tužioca Robne kuće Beograd doo Beogradkod Osnovnog suda u Bijelom Polju od 09.12.2010. godine, zatim zabilježba spora po tužbi tužioca Robne kuće Beograd doo Beogradkod Osnovnog suda u Bijelom Polju od 31.01.2011.godine, zatim zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Bijelom Polju I.br. 374/12 od 19.09.2012.godine, na sukorisničkom dijelu od 844/955, upisan na ime DOO RK Beograd.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3107 KO BIJELO POLJE, označene kao: • katastarska parcela br. 1138/2, po kulturi zemljište uz vanprivrednu zgradu, površine 496 m2.

SVOJINA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, označene kao katastarska parcela br. 1138/2, po kulturi zemljište uz vanprivrednu zgradu, površine 496 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba spora po osnovu tužbenog zahtjeva kod Trgovinskog suda u Beogradu od 29.04.2003, zatim zabilježba restitucije u korist Žurić Zore i Radosavljević Dese za površinu 143 m2 od 16.12.2005, br. 01/3-267/05, zabilježba spora od 09.12.2010. i zabilježba spora 31.01.2011, obije po tužbi tužioca Robne kuće Beograd DOO iz Beograda, te zabilježba Rešenja o izvršenju Osnovnog suda u Bijelom Polju, br. 374/12 od 19.09.2012 godine.

Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 1.600.000,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika RK BEOGRAD DOO Bijelo Polje, na dan 06.12.2013.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-94-1 od 29.12.2006.godine, Aneksa 1 istog ugovora od 23.07.2007.godine i Aneksa 2 istog ugovora od 08.11.2007.godine, iznosi 633.839,34 €, kao i iznos od 16.070,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 31.01.2014.godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Bijelo Polje, Ul. Živka Žižića br.14, Bijelo Polje, sa početkom u 11.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Nezaposlenih više za 161 osobu

BIJELO POLJE - U Bijelom Polju se konstantno povećava broj nezaposlenih o čemu svjedoče i novi podaci Zavoda za zapošljavanje.

Bjelopoljska NVO “Euromost” upozorava da se broj nezaposlenih u odnosu na novembar prošle godine povećao za 161 osobu.

“U novembru je broj nezaposlenih u Bijelom Polju iznosio 3.811 osoba, dok se zaključno sa prošlom godinom ta brojka povećala na 3.971. Lani je posredovanjem Biroa rada na sezonskim poslovima bilo zapošljeno 504 lica. Broj nezaposlenih visokoškolaca u Bijelom Polju iznosi čak 664 što je 17 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Prema našim informacijama veliki je broj onih koji koriste materijalno obezbeđenje Centra za socijalni rad a sposobni su za rad i koji se zbog zdravstvenog osiguranja nalaze na Zavodu za zapošljavanje”, kazala je koordinatorka u “Euromostu” Dušica Obradović.

Pozivajući se na statistiku Zavoda za zapošljavanje prema kojoj je prošle godine u Crnoj Gori izdato oko 22.000 radnih dozvola uglavnom u građevinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi i saobraćaju, Obradović je pozvala Vladu i lokalnu upravu da se što hitnije uključe u problem zapošljavanja mladih u Bijelom Polju.

“Alarmantno je da se u Bijelom Polju nezaposlenost svakodnev-

no povećava, a još veću zabrinutost predstavlja notorna činjenica da se lani odselilo više od 500 sugrađana,” upozorila je Obradović.

Ona je, takođe, navela da prema informacijama kojima “Euromost” raspolaže, firma “Azmont” neće početi sa pripremama obuke za projekat Kumbor prije marta.

“Prema podacima Biroa rada za Bijelo Polje i Mojkovac trenutni broj prijavljenih zainteresovanih za rad u Azmontu, koji su završili građevinsku struku, je 21 od ukupno 76 koliko ih je na evidenciji nezaposlenih, dok je onih koji nemaju tu struku a prijavili su se za obuku 303,” dodala je Obradović. B.Č.

LUKA

Neophodno sidrište za tehnička plovila Tivat - U budvanskom Morskom dobru, koje će od ove godine u skladu sa zakonskim normama poslovati kao Agencija, planiraju izradu programa uređenja luka od lokalnog značaja i drugih privezišta, te da nađu adekvatan prostor i za duži privez i smještaj tehničkih plovnih objekata.

U Morskom dobru su mišljenja da se takva lokacija može naći u Boki gdje je i sjedište većine firmi koje imaju takva plovila. Do sada, iako su rađene i donešene brojne studije lokacija za većinu obale u dijelu primorja, nije definisana ni jedna lokacija gdje bi se uradio privez za tehnička plovila. Zato oko dvadesetak takvih plovila, kao i turističko-izletnički brodovi, van sezone nemaju privez.

“Uz animozitet prema takvim plovilima mora postojati i razumijevanje jer su to brodovi i plovila koja nam prije ili kasnije svima trebaju za uređenje obalne infrastrukture, gradnju u moru, održavanje plovnih puteva i slično”, rekao je pomoćnik direktora za pla-

niranje Morskog dobra Dragoljub Marković istakavši da su u Morskom dobru skrenuli pažnju obrađivačima Prostornog plana za obalnu zonu na potrebe definisanja lokacije za tehnička i druge slične plovne objekte.

S obzirom na potrebe, Marković je predložio da u međuvremenu budvansko Morsko dobro, kroz svoj program postavljanja privremenih objekata, odredi u nekoj uvali koja nije turistički atraktivna, lokaciju za sidrište ili pontonski vez za te brodove.

Iz Udruženja malih brodara ističu da oni traže samo lokaciju koju će im odrediti država, a gdje će oni o svom trošku izgraditi i opremiti luku za ribarska, turistička i hidrograđevinska plovila.

Jedna od nekoliko lokacija u Boki koja se izdvaja i koja bi se mogla iskoristiti u te svrhe je neuređena i nepristupačna kamenita obala u Risanskom zalivu, od Sopota u pravcu Strpa, koja je potpuno zaklonjena od vidokruga i kruzera koji uplovljavaju u zaliv i putnika sa magistralnog puta.

Z.K.

VATROGASCI

Počelo okupljanje dobrovoljaca PLJEVLJA - Novoosnovano Dobrovoljačko vatrogasno društvo Ljubišnja okupilo je već tridesetak članova, a ciljevi Društva su očuvanje pljevaljskih šuma od požara, saopšteno je iz DVD Ljubišnja.

Društvo već nakon nepun mjesec postojanja ima članove u svim mjesnim zajednicama, a osim saradnje sa lokalnim stanovništvom namjeravaju da uspostave saradnju i sa opštinskom Službom za zaštitu i spasavanje, kompanijom Vektra Jakić i Upravom za šume,

o čemu će uslijediti i razgovori sa ovim subjektima.

Iz DVD Ljubišnja je saopšteno da će osim zaštite šuma Društvo “voditi računa i o napuštenim brojnim objektima na selu.

“Ovakva društva se organizuju i egzistiraju širom Evrope i veoma su prisutna u životu ljudi”, saopšteno je iz DVD Ljubišnja uz poziv mladim da se uključe u rad Društva za čijeg izvršnog direktora je izabran Goran Vuković.

D.K.

CRNA GORA 15

PETAK, 10. 1. 2014.

NASELJE TRUDBENIK

Praznici u mraku Jovana Lasica

S

tanari sirotinjskog naselja Trudbenik, koje se nalazi nadomak nikšićke Željezare, proveli su i protekle božićne i novogodišnje praznike u potpunom mraku jer im je prije skoro dva mjeseca Elektroprivreda Crne Gore isključila struju zbog neplaćenih računa za struju. U naselju su nastanjene ukupno 23 porodice, od kojih su većina socijalni slučajevi ili izbjeglice iz bivših jugoslovenskih republika.

NIKŠIĆ - Za osamdesetak osoba siromašnog nikšićkog naselja Trudbennik minuli praznici nijesu protekli u slavlju, veselju i uz bogatu prazničnu trpezu, već su u svojim oronulim i trošnim barakama novu 2014. godinu dočekali skromno i u mrklom mraku bez struje. Prema riječima jednog od stanara Velimira Dašića, koji živi u maloj sobi koja je ujedno njegova radionica za izradu ikona, situacija u kojoj se nalaze svi mještani Trudbenika postala je neizdržljiva jer su uslovi u kojima borave nedostojni čovjeka.

“U ovoj sobi nemam ni utičnice, a račune koji su mi došli napravili su prethodni stanari koji su bili izbjeglice iz Bosne i Hercegovine i oni iznose preko 2.500 eura. Oni su napravili i utrošili tu struju i sada ja sve to moram da plaćam. Izbjeglica sam sa Kosova i nemam nikakvih primanja, osim kada, eto, prodam ponekad sliku za 20 eura, ali ko će to da kupi”, žali se Dašić dok pokazuje prostoriju u kojoj živi. U susjednoj sobi boravi bolesna starica Jadranka Nenezić koja je kazala da živi od socijalne pomoći koja iznosi 60 eura. Kako su objasnili, u svim tim oronulim barakama sagrađenim od dasaka i salonita, postoje dvije ili tri sobe u kojima žive različite porodice, a kupatilo im je zajedničko.

“Za mene ovdje nema slavlja, praznike sam provela u mraku, pa kako ću drugačije. Nemamo struje, a nemam odakle platiti. Kako ću od 60 eura socijalnog. Još sam i bolesna, imam psorijazu i ne mogu ni da se liječim, ni da kupim lijekove koji mi trebaju. Ćutimo ovdje u mraku bez struje kao otpadnici, ma nema nam druge”, kroz suze priča Jadranka.

Njihova komšinica Tanja Nebrigić koja je majka šestoro djece, kazala je da su novogodišnji i božićni praznici protekli bez slavlja, jer se u takvim oklonostima drugačije nije ni moglo. Kako je navela, najteže joj je bilo zbog njene djece, ali i

druge djece koje u tom naselju ima mnogo, jer je praznična trpeza ove godine bila siromašna, a nije se ni moglo bolje priuštiti. “Živimo isklučivo od materijalne pomoći, jer sam ja astmatičar, a moj muž ima 63 godine i nije sposoban za rad. Ja idem da čistim stanove, ulaze, pomažem oko starih ljudi kad me ko zovne ne bih li zaradila koji dinar. Bez struje smo od početka decembra, ali eto kod nas je makar toplo, imamo ovaj šporet na drva, za drva smo se snalazili, a najviše mi je pomogao brat. Teško je da teže ne može biti, najviše zbog ove djece, a u tim su godinama kada im svašta treba, Kao roditelj ne želim da im nešto nedostaje i da im fali, ali šta ću kada se nema”, kaže Tanja.

Jedina pomoć koju su dobili mještani Trudbenika bila je u vidu pa-

PREMINULI Dean L. Ilić 8. januara 2014. u 70. godini. Sahrana će se obaviti 10. januara u 14.30 kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Petar Luke Sošić 8. januara 2014. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 10. januara u 14 časova na mjesnom groblju Slijepač Most.

Svetozar Miljana Zeković

keta sa hranom koju je donirala mesna indrustrija Goranović i koja je, kako je Tanja kazala, stigla u pravo vrijeme i to 31. decembra.

“Da nije bilo te pomoći mi ne bi imali djeci šta iznijeti na sto. Nekada nam i jedna salama mnogo znači. Ja se ne stidim da to priznam jer je istina. Neizmjerno smo zahvalni Goranoviću, jer je pomoć stigla tačno pred Novu godinu”, ispričala je Tanja i dodala da im se od nad-

ležnih institucija do sada niko nije obraćao iako su kucali na mnoga vrata. Kako su mještani ranije objasnili, njima je kao teškim socijalnim slučajevima prethodna garnitura koja je bila na vlasti u Nikšiću obećala da će biti oslobođeni svih dažbina i da neće morati da plaćaju račune na utrošenu struju, da bi se situacija promijenila kada je na vlast došao novi gradonačelnik Veselin Grbović.

u 56. godini. Sahrana će se obaviti 10. januara 2014. u 14 časova u selu Tušina – Boan. Kuća žalosti Ulica princa Mihaila 31.

Radoje Rade Bogdanov Marušić 8. januara 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 9. januara u 15 časova u Dabovićima.

Radovan Simonov Globarević 8. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 9. januara na Čepurcima.

Kuća žalosti Trg Nikole Kovačevića 3.

Stefanija Štefica Pavla Marđokić rođena Rudnik, 7. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 9. januara u 14 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.

Hakija Šefkije Muratović 7. januara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 9. januara na groblju u Cijevni.

UNIVERZALAN

Car precizan baš kao kalendar BIJELO POLJE - Huzeir Babaić zvani Car iz bjelopoljskog naselja Rijeka - Lješnica posjeduje nesvakidašnju sposobnost. Taj sedamdesetpetogodišnji penzioner, bivši ugostiteljski i radnik tekstilnog kombinata “Vunko”, priča za Dnevne novine da je u stanju da bez gledanja pogodi kalendar za nekoliko godina unaprijed. To sve, zavisno od mjeseca, odradi za nekoliko sekundi.

“Najbitnije je da znam u koji dan pada prvi januar i onda bez problema pogađam bilo koji dan, odnosno datum, u nekom mjesecu tokom godine.

Pitali su me mnogi odakle mi takva nadarenost, a ni sam nijesam znao da odgovorim.To sam zapazio sasvim slučajno, prije otprilike dvadeset godina. Neko od prijatelja me upitao u koji dan mu pada rodjendan i odgovorio sam mu k’o iz rafala. Ubrzo sam se pročuo po tome, pa sam gotovo svakodnevno okružen onima koji iz znatiželje hoće da im pogađam rođendan. Često se dešava da kada sjedim u nekom od lokala padaju opklade i odjednom se preda mnom obrete gomila pića”, kaže Babaić.

Ovaj krepki čičica poznat je me-

đu sugrađanima i po tome što dobro imitira i neke poznate ličnosti kao, na primjer, Čarlija Čaplina ili Radosava iz serije “Đekna”. Osim toga, Car je zapažen i kao čest posjetilac fudbalskih utakmica u kojima nastupa lokalni tim “Jedinstvo”.

“Ranije sam znao da putujem pješke i po nekoliko sati da bih bodrio svoje ljubimce u Beranama, Mojkovcu, Pljevljima, Priboju... I sada nastojim da ne propustim nijednu utakmicu kada igraju na stadionu pored Lima. Takođe sam i strastveni rekreativac, jer gotovo svako jutro u prosjeku prepješačim po nekoliko kilometara. Maršruta mi je po brdima i prigradskim naseljima i tek nakon povratka popijem prvu jutarnju kafu i doručkujem.

Tokom dana uglavnom dokolišem, dok u popodnevnim satima izađem u grad, prošetam i u nekom od lokala sa društvom proćaskam”, ispričao je Babajić.

A da su Carevi navodi tačni u vezi sa pogađanjem kalendara uvjerio se i autor teksta kada mu je “k’o iz rafala” pogodio dan u koji će mu pasti rođendan 2016. godine. B.Č.

Marko Jovov Bećir 7. januara 2014. u 60. godini. Sahrana je obavljena 9. januara u 15 časova na groblju ispred Crkve Sv. Jovan – Trešnjica, Grbalj.

Mitar Milov Janković 7. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 8. januara na groblju Čepurci.

Neđeljko Sava Travar 6. januara 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 9. januara u mjestu Rore – opština Glamoč u Bosni i Hercegovini.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

D

16 SVIJET

PETAK, 10. 1. 2014.

GRAD FORT LI u AmERICI

Hrvat u vrtlogu političkog skandala NJUJORK - Mark Sokolič, gradonačelnik američkog grada Fort Li iz redova Demokratske stranke, žrtva je spletki u jednoj od bizarnijih afera koja je u posljednje vrijeme zaokupila američke medije. Ispostavilo se, naime, da je zamjenica šefa kabineta republikanskog guvernera Nju Džersija Krisa Kristija uključena u konstruisanje saobraćajnih kolapsa u Fort Liju, kao osvetu Sokoliču, koji je odbio da podrži guvernera na izborima.

“Vrijeme je za probleme u saobraćaju u Fort Liju”, napisala je ljetos Bridžet En Keli u imejlu Dejvidu Vajldštejnu, koji je tada bio jedan od ključnih zvaničnika u Port Autoritiju, zaduženom za upravljanje saobraćajem pod zajedničkom nadležnošću saveznih država Njujork i Nju Džersi.

Mjesec dana kasnije, prvog dana škole u Fort Liju, Vajldštejn je djelovao po uputima: zatvorio je dvije saobraćajne trake prema mostu Džordž Vašington, inače najprometnijem u SAD. Tako su stvoreni ogromni saobraćajni kolapsi, a policija i hitna pomoć nijesu mogli na vrijeme da reaguju na pozive upućene zbog nestalog djeteta i srčanog udara.

Gradonačelnik Sokolič je u srijedu za Si-En-En lazao da taj potez smatra “najnižim, najzlobnijim oblikom političke odmazde”. Sokolič je užasnut što je zbog skandala, koji je već dobio ime “Bridžgejt”, politika u Nju Džersiju postala predmet ismijavanja na državnom nivou.

Osim što su se pobrinuli za saobra-

DODIK NA PROSLAVI ROĐENDANA RS:

Mark Sokolič ćajni kolaps, članovi guvernerovog tima napali su Sokoliča i na ličnom nivou, objavio je Politiko. Govoreći o Sokoliču, Vajldštejn ga je u imejlu šefu guvernerove kampanje Bilu Stepijenu nazvao “taj mali Sr-

bin”. “Ja sam Hrvat”, rekao je Sokolič gostujući na Si-En-Enu. On se prezrivo izjasnio o Vajldštejnu, koji je zbog ovoga slučaja u decembru bio prisiljen da podnese ostavku u Port Autoritiju.

IzVJESTILAC EP JELKO KACIN u POSJETI BEOGRADu:

Srbija ne treba da se plaši od ponovnog uvođenja viza BEOGRAD - Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin kazao je juče za beogradski B92 da trenutno ne postoji opasnost da Evropska unija ponovo uvede vize Srbiji. Kacin koji je sinoć stigao u dvodnevnu radnu posjetu Beogradu, tokom koje će razgovarati s najvišim srpskim zvaničnicima. “Što se mene tiče, kao izvjestioca Evropskog parlamenta za Srbiju, ne želim da plašim građane. I pored toga što je došlo do zabrinjavajućeg priliva azilanata iz Srbije u neke države članice EU, privremena suspenzija viznog režima trenutno ne predstavlja opasnost”, kazao je Kacin.

On je objasnio da je procedura takva da, tek po zahtjevu neke od zemalja članica EU za privremeno uvođenje viza, Evropska komisija detaljno provjerava tu inicijativu i nakon toga donosi odluku.

“Dakle, to se ne može desiti preko noći. S druge strane, ne zaboravimo da je upravo Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čelu sa

Ivicom Dačićem u prethodnom mandatu, bila jedna od najzaslužnijih institucija za uvođenje bezviznog režima za građane Srbije 2009. godine. Uvjeren sam da on preduzima sve što može da spriječi ili makar umanji priliv lažnih azilanata”, rekao je Kacin. Izvjestilac Evropskog parlamenta dodao je da su svakako najvažniji instrumenti kojima se priliv lažnih azilanata može zaustaviti ili makar obuzdati u rukama članica EU. On je sinoć, poslije odlaganja dolaska zbog magle ipak stigao u Beograd, nakon što je avion u kom je bio prinudno morao da sleti u Podgoricu, umjesto na aerodrom Nikola Tesla. U toku dana na svom Tviter profilu napisao je: “Umjesto u Beograd, stigao u Podgoricu. Previše gusta magla” i dodao da će zbog toga predviđeni sastanci u Beogradu kasniti.

Naš identitet ne namećemo, ali ga se ni ne odričemo BANJALUKA - Na svečanoj akademiji povodom 22. godišnjice od osnivanja Republike Srpske, održanoj juče u Banjaluci, njen predsjednik Milorad Dodik je poručio da Srpska želi da bude dio savremene civilizacije, da sarađuje sa svima, da se kreće ka Evropskoj uniji, ali pod uslovom da ne gubi svoj identitet i da je u tom procesu vidljiva. Dodik je istakao da je rođendan Republike Srpske prilika za sjećanje na one koji su, kako je rekao, dali svoj život za zemlju gdje “Srbi sada mogu da žive u miru i slobodi zajedno sa drugima i drugačijima”. Istakavši da je Republika Srpska nastala kao izraz volje srpskog naroda da bude svoj na svome, zajedno sa drugima i drugačijima, Dodik je podsjetio da je nastala u teškim i izazovnim vremenima, u vremenima smutnje u kojima je bilo jasno da Srbi žele da imaju svoju republiku u kojoj će braniti svoj način života, a ne zato da bi drugima i drugačijima učinili zlo. Ukazao je na važnost postojanja identiteta jer, kako kaže, ako se izgubi identitet, teško da će biti moguće izboriti se sa problemima.

“Zato jedinstveno slavimo Dan Republike i njenu krsnu slavu, Svetog Stefana, jer smatramo da je to snažan dokaz našeg identiteta. Ne želimo naš način života da namećemo nekom drugom, ali ne želimo ni da prihvatimo da budemo majorizovani...”, rekao je Dodik.

Republika Srpska je legitimna, ustavna, a ne slučajna pojava, poručio je predsjednik Srpske, istakavši da je namjera njenih građana da ona bude trajna, a da njena autonomija bude ojačana.

“Namjera nam je da ojačamo našu samostalnost. Mislimo da je to legitimno, da je dozvoljeno i da nije protivno međunarodnom pravu. Svaki narod treba da ima svoj cilj. Život u BiH nije lak... Želimo da sarađujemo sa svima i ta saradnja traži samo uvažavanje naše posebnosti, ljubavi i želja”, zaključio je Dodik. Čestitke povodom rođendana Republike Srpske uputili su brojni političari iz susjedne Srbije, između ostalih predsjednik DS Dragan Đilas i predsjednik DSS Vojislav Koštunica, ali i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.

zARADIO 1,5 mILIONA EuRA

Novosađanin se obogatio bitkoinima NOVI SAD - Jedan Novosađanin skupio je 1.800 bitkoina, koji trenutno vrijede oko 1,5 miliona eura, objavio je list “24 sata”. Sve više Novosađana “kopa zlato” na internetu i zarađuje virtuelni novac - bitkoin. Ova vrsta “rudarstva” postala je toliko popularna da žitelji najvećeg grada u Vojvodini kupuju i po nekoliko računara kako bi sakupili što više virtuelnog novca, a rekorder je Novosađanin koji je skupio 1.800 bitkoina, koji vrijede oko 1,5 miliona eura, naveo je list “24 sata”.

“Pošto je potrošnja struje velika, jer računar neprekidno radi, a procesor košta oko 300 eura, udružili smo se nas osmorica i kupili osam računara, koje smo umrežili i naizmjenično svakoga dana drugi računar ‘kopa’ bitkoine”, kazao je Novosađanin, programer po struci, koji nije želio da mu se navodi ime i

prezime, kako, prema sopstvenim riječima, ne bi provocirao hakere u gradu.

Koliko je kupovina virtuelnog novca uzela maha potvrđuje i činjenica da je jedan Novosađanin kupio čak 30 računara, koji “kopaju zlato” na internetu.

“Za nekoliko mjeseci prikupio je 1.800 bitkoina, koji vrijede oko milion i po eura”, kazao je sagovornik lista.

Da Novi Sad prednjači u upotrebi bitkoina, potvrđuje i podatak da je školarinu u novosadskoj E-gimnaziji moguće platiti upravo tom virtuelnom valutom. Kurs bitkoina zbog velike popularnosti svakodnevno varira. “Tako je 2009. godine, kada se pojavio, vrijedio svega deset dolara. Sa vrtoglavim porastom potražnje skočila je i njegova vrijednost do čak 1.000 dolara, a danas jedan bitkoin vrijedi oko 600 dolara”, kazao je Jovanović.

SVIJET 17

PETAK, 10. 1. 2014.

Naftna polja u Meksiku

BLOK MINT ZEMALJA

Privredna protivteža Zapadu i zemljama BRIK

L

ONDON, NJUJORK - Početkom novog milenijuma svijet je počeo da priča o zemljama BRIK, odnosno Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini kao potencijalnim pokretačima napretka u svjetskoj ekonomiji. Akronim je skovao bivši glavni ekonomista Goldman Saksa Džim O’Nil, koji sada govori o zemljama MINT: Meksiku, Indoneziji, Nigeriji i Turskoj – privrednim džinovima u nastajanju.

Džim O’Nil je za Bi-Bi-Si i Vol strit žurnal objasnio svoje argumente o tome šta zemlje MINT čini tako posebnim. “Sve četiri države imaju brojno stanovništvo pa će u najmanje sljedećih 20 godina imati jako dobru unutrašnju demografiju - porašće broj osoba koje mogu da rade u odnosu na one koje nijesu sposobne da rade. Na tome im zavide mnoge razvijene zemlje, ali i tandem sila iz BRIK, Kina i Rusija”, smatra O’Nil. Dakle, ako Meksiko, Indonezija, Nigerija i Turska počnu zajednički da

djeluju, neke od njih mogle bi ostvarivati dvocifreni rast na godišnjem nivou, što je Kina činila između 2003. i 2008. godine. Meksički ministar spoljnih poslova Hoze Antonio Meade Kuribrena ukazao je na to kako tri zemlje MINT imaju geografski položaj koji bi trebalo da bude prednost u modelima promjene u svjetskoj trgovini.

Na primjer, Meksiko se nalazi pred vratima SAD, ali i Latinske Amerike. Indonezija je u srcu Jugoistočne Azije, ali takođe ima duboke

veze s Kinom. Turska pripada i zapadu i istoku.

Nigerija im u tom pogledu nije slična za sada, dijelom zbog nedostatka razvoja Afrike, ali to bi moglo da se promijeni u budućnosti, ako afričke zemlje prestanu da se međusobno sukobljavaju po pitanju trgovine.

“To bi zapravo mogla da bude osnova za MINT da razviju vlastiti ekonomsko-politički klub jednako kako su učinile i zemlje BRIK. To mi je bilo jedno od najvećih iznenađenja od zemalja BRIK. Mislim da će i zemlje MINT učiniti isto”, kazao je O’Nil za Bi-Bi-Si. Privredna trojka Meksiko, Indonezija i Nigerija proizvođači su robe, a samo Turska to nije. Ovo je u suprotnosti sa zemljama BRIK, gdje su Brazil i Rusija proizvođači robe dok druge dvije zemlje, Kina i Indi-

ja, nijesu. U smislu bogatstva, Meksiko i Turska otprilike su na istom nivou, zarađuju godišnje oko 10.000 dolara po glavi stanovnika, dok u Indoneziji BDP iznosi 3.500 dolara po glavi stanovnika, a u Nigeriji 1.500 dolara, što je u rangu sa Indijom, recimo. U poređenju sa ostalim BRIK zemljama Turska i Meksiko se nalaze iza Rusije, koja ima 14.000 dolara po glavi stanovnika, i Brazila s 11.300 dolara, ali su još uvijek ispred Kine sa 6.000 dolara po glavi stanovnika. O’Nil je dodao kako se sve četiri zemlje reformišu na svim područjima, od obrazovanja, energije i fiskalne politike pa do institucija same vlade.

Ipak, BRIK će uvijek ostati puno veći. U dvije godine sama Kina stvorila je više novog bogatstva nego što je ukupni bruto domaći proizvod svih zemalja MINT zajedno.

Ekonomista prognozira kako će zemlje BRIK rasti u prosjeku za 6,6 odsto u ovoj deceniji, što će, gotovo u potpunosti, biti zasluga Kine, jedine zemlja koja je nadmašila O’Nilova očekivanja, objavio je Vol strit žurnal. On je vrlo optimističan u vezi sa nastojanjem kineske vlade da se napravi pomak prema boljem rastu kvaliteta u odnosu na količinu.

Kao rezultat toga, tempo rasta u kineskoj privredi nešto je usporio, što je izazvalo zabrinutost zbog uticaja na svjetsku ekonomiju. O’Nil kaže da Kina raste tempom od oko 7,5 odsto. Poređenja radi, SAD rastu za četiri odsto godišnje. Mogu li se zemlje MINT pridružiti grupi 10 najvećih privreda u svijetu, nakon SAD, Kine, ostatka BRIK i Japana? Američki ekonomista smatra da mogu, ali će za takvo nešto biti potrebno oko 30 godina.

SJEDINJENE EVROPSKE DRŽAVE

Oružje protiv euroskepticizma

Govoreći u srijedu u Atini, tokom zvanične ceremonije početka grčkog predsjedavanje Evropskom unijom, predsjednik Evropske komisije Hoze Manuel Barozo sugerisao je da će Evropska unija iskoristiti stogodišnjicu Prvog svjetskog rata kako bi se upozorilo na to da euroskepticizam, ekstremna desnica i populističke antievropske stranke mogu ponovno dovesti do rata u Evropi.

BRISEL - Kampanja sa ciljem da se Evropska unija pretvori u Sjedinjene Evropske Države biće “najbolje oružje protiv euroskeptika”, izjavila je Vivijan Reding, potpredsjednica Evropske komisije i evropska komesarka za pravosuđe. Reding je pozvala da se “istinska politička unija” uvrsti u kampanju za evropske izbore koji će se održati u proljeće.

“Treba da izradimo Sjedinjene Evropske Države sa Evropskom komisijom kao vladom i sa dva doma - Evropskim parlamentom i Senatom država članica”, poručila je Reding.

Njena vizija, koju dijele mnogi u evropskim institucijama, transformirala bi Evropsku uniju u superdržavu, čime bi se nacionalne vlade i parlamenti sveli na minornu političku ulogu, kakvu primjera radi igraju gradska i lokalna vijeća u Velikoj Britaniji. Iskusni evropski zvaničnici, poput Vivijen Reding, žele da se na evropskim izborima u maju ne razgovara samo o mjerama štednje i eurozoni, već i o velikoj viziji Europe.

“Ova rasprava ulazi u odlučnu fazu. Za nešto više od četiri mjeseca građani širom Evrope moći će da izaberu Evropu u kakvoj žele da žive”, rekla je potpredsjednica Evropske komisije.

“Ishod ovih izbora oblikovaće Evropu u mnogim godinama pred nama. Zato je krucijalno glasanje na ovim izborima. Ovo će biti naše najbolje oružje protiv euroskeptika: objasniti našim građanima da njihov glas zaista vrijedi”, rekla je Reding.

Nezapamćene hladnoće koje su proteklih dana okovale sjevernoamerički kontinet uzrokovale su jedan impresivan prirodni fenomen. Nijagarini vodopadi, na granici SAD i Kanade, zaledili su se, a fotografije tog prizora ekspresno su obišle planetu. Iako fotografije djeluju idilično, lokalno stanovništvo vjerovatno i nije previše oduševljeno ovom pojavom, do

koje su dovele ekstremno niske temparature, koje su se proteklih dana spuštale i do 40 stepeni Celzijusa ispod nule. Srećom po njih, ledeni vazduh i “polarna struja”, zbog kojih su vodopadi pretvoreni u ledenog džina, premjestiće se u drugoj polovini ove nedjelje i počeće januarsko otopljavanje. Hladnoća je pogodila oko 240 miliona ljudi u SAD i južnoj Kanadi.

18 KULTURA

PETAK, 10. 1. 2014.

LISTA

Vikinzi, Rembrant i Matis Najbolje izložbe u Londonu planirane za 2014. godinu

TURNEJA

Gitaristički duo u Evropi Crnogorski duo gitara, koji čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović, održaće niz koncerata od 10. do 19. januara dana u Njemačkoj i Luksemburgu. Dvojica umjetnika nastupiće, pored ostalog, u Vili Vauban u Luksemburgu, kao i na sceni Fandhaus u Kelnu.

Programe predstojećih koncerata čine djela sa njihovog prvog CD-a, kojeg je prošlog aprila izdao Muzički centar Crne Gore i Engleske svite Johana Sebastijana Baha koje će biti zabilježene i izdate za čuvenu kompaniju Naxos.

U jednom od postova koji je objavio na internetu muzičar Džek Vajt je nagovijestio da bi vrlo brzo u prodaji trebalo da se pojavi njegov novi album, jer ga je upravo završio.

Džek Vajt je u postu saopštio da je u isto vrijeme producirao dvije nove ploče, a da je jedna od njih njegova i da bi do kraja januara obje trebalo da budu kompletno završene.

“Ovog mjeseca radim na dva albuma i završavam ih, a jedan od njih je moja solo ploča”, napisao je Vajt. Kako je ranije objavljeno, Vajtov sastav Dead Weather ne bi trebalo da objavi novu ploču do 2015. godine, što je kod obožavalaca podstaklo nagađanje da bi album o kojem je Vajt pisao trebalo da zapravo bude njegov solo album, nasljednik ploče “Blunderbuss” iz 2012. godine.

Takođe, ovaj duo je od 2014. godine pod patronatom francuske firme Savarez, koja je najveći svjetski proizvođač žica za gitaru. Duo gitara je nastao 2005. godine. Čine ga dvojica istaknutih crnogorskih gitarista Goran Krivokapić i Danijel Cerović, čiji zajednički repertoar obuhvata transkripcije renesansne i barokne muzike, te originalnih kompozicija 19. vijeka, a posebno mjesto zauzima savremena muzika originalno pisana za dvije gitare.

Duo je već uspješno nastupao u Crnoj Gori.

Batler spreman za rimejk Škotski glumac Džerard Batler pregovara o uluzi u rimejku filma “Tačka prekida” (Point Break) oskarovke Ketrin Bigelou iz 1991.

Batler bi trebalo da igra glavnog negativca kog je u originalu tumačio Patrik Svejzi. “Tačka prekida”, u kom je glavnu ulogu igrao Kianu Rivs, jedan je od najzačajnijh holivudskih filmova iz devedesetih godina pošlog vijeka, pa iznenađujuće zvuči da bi reditelj trebalo da bude direktor fotografije u “Brzim i bijesnim” Erikson Kor.

Vi k i n z i , Pa o l o Ve r o n e z e , Rembrant, Jozef Tarner, Anri Matis, Kazimir Malevič i dinastija Ming samo su neke od brojnih izložbi koje londonski muzeji i galerije pripremaju u ovoj godini, a koje bi valjalo vidjeti, piše britanski Telegraf.

Izložbom “Vikinzi: život i legenda” biće u martu otvorena nova izložbena galerija Sainsbury u sklopu Britanskog muzeja. Ostaci 37-metarskog vikinškog broda biće među eksponatima izložbe otvorene od 6. marta do 22. juna u tom londonskom muzeju koja prikazuje razne teme od vikinških osvajanja, preko vikinške umjetnosti i trgovine u periodu od 8. do početka 11. vijeka.

U Britanskom muzeju će u septembru biti postavljena i izložba o kineskoj dinastiji Ming pod nazivom “Ming: dvorovi i veze AD 1400-1450”, koja će do 5. januara 2015. predstaviti slike, kaligrafiju i porculan iz tog razdoblja. U martu će londonska Nacionalna galerija prirediti prvu izložbu u Velikoj Britaniji posvećenu venecijanskom renesansnom slikaru iz 16. stoljeća Paolu Veronezeu, a u pripremi su i dvije izložbe koje će se baviti slikarstvom sjevera Europe: “Rembrant: posljednje godine” i izložba “Neobična ljepota - majstori njemačke renesanse”, koja će postaviti djela Alberta Direra i Hansa Holbejna mlađeg, zajedno sa radovima Lukasa Kranaha starijeg.

Među brojnim muzejskim i galerijskim programima u 2014. ističe se i “Ljubav prema ruševinama” u muzeju Tejt Britan, vodič kroz različite primjene ruševina u umjetnosti od 17. vijeka do danas. Tejt Britan će upriličiti

i izložbu o životu i djelu slavnog britanskog istoričara umjetnosti Keneta Klarka, te jednu posvećenu britanskom romantičnom slikaru Jozefu Tarneru.

Ljubitelji umjetnosti 20. vijeka moći će pogledati izložbu “Anri Matis: Izrezotine” u Tejt Modern u Londonu do 7. septembra. Taj će muzej jednu izložbu posvetiti i Kazimiru Maleviču (16. jula 26. oktobra), a organizovaće i re-

trospektivu Ričarda Hamiltona.

Još jedna izložba posvećena savremenim umjetnicima biće hronološki pregled rada savremenog britanskog kipara Ričarda Dekona u muzeju Tejt Britan u februaru, a kao još jedan kulturni događaj vrijedan pažnje u Velikoj Britaniji u 2014. Telegraf ističe izložbu djela američkih impresionista u Škotskoj nacionalnoj galeriji u Edinburgu u julu.

IZDANJA

Uskoro knjiga o Lu Ridu Život i djelo legendarnog tekstopisca i gitariste Lu Rida biće predstavljeno kroz pero pisca Roling Stoun magazina Vila Hermesa, a u izdanju kuće Farrar, Straus and Giroux. Ovaj roker, vokal benda “Velvet Underground” poslije raspada grupe nastavio je solo karijeru i tokom šest decenija djelanja ostavio je neizbrisiv trag o svemu što se dešavalo na ulicama Njujorka, rekao je Rojtersu Aleks Star, urednik u izdavačkoj kući Farrar, Straus and Giroux.

On je podsjetio da se uticaj Lu Rida osjeća i danas, ali da cjelokupna priča o njegovom životu treba

da bude ispričana. Još nije poznato kada će knjiga sa radnim nazivom “Lu: život Njujorka” biti objavljena.

Rida mnogi smatraju kumom pank rok pokreta, koji je nastao 1960. godine. U trenucima kada su nastali, bend “Velvet Underground” nije ostvario veliki komercijalni uspeh, ali je u narednim decenijama njihova popularnost rasla i njihov rad je dostigao kultni status, da bi se danas smatrali jednim od najuticajnijih rok bendova svih vremena.

Frontmen benda “Velvet Underground” je preminuo u oktobru prošle godine u 71. godini nakon što se podvrgnuo transplantaciji jetre.

POGLED U KOMŠILUK

FILM

Priča koja je uznemirila deželu “Čefuri raus” apsolutni bioskopski hit Slovenije Film “Čefuri raus”, koji je ove jeseni i zime apsolutni bioskopski hit u Sloveniji, gdje ga je već vidjelo više od 60.000 gledalaca, krenuo je juče u regionalnu distribuciju. Riječ je o novom filmu slovenskog reditelja bosanskih korijena Goranu Vojnoviću, rađenom po njegovom istoimenom romanu – Čefuri raus.

Premijera i bioskopska distribucija započela je juče u Hrvatskoj i BiH, a glavni akteri filma su poznati bosanski glumci Emir Hadžihafizbegović, Mediha Musliović, Milan Pavlović, Moamer Kasumović. Tu je još i glumačka ekipa iz Slovenije Benjamin Krnetić, Jernej Kogovšek i Dino Hajderović, a u

upečatljivoj epizodnoj ulozi pojavljuje se doajen glumačke scene Mustafa Nadarević.

Kao saradnik na scenariju bio je angažovan filmski scenarista i pisac Abdulah Sidran.

“Ovaj film je životna tragikomična priča koja je meni veoma bliska, spoj suza i smijeha, priča o jednom momku, sedamnaestogodišnjaku koji prestaje da trenira košarku i počinje da se bavi “glupostima”. Tu dolazi do konflikta između oca i sina, oca koji je mnogo truda uložio u sportski uspjeh svoga sina”, ovako je ukratko Goran Vojnović predstavlja svoj novi film.

Oni koji su imali prilike čitati

Vojnovićev roman “Čefuri raus”, napisan 2008. godine, znaju da on tematizuje život “južnjaka”, doseljenika u Sloveniju, u ljubljanskom naselju Fužine. Vojnović se u svom djelu bavi pitanjem identiteta “drugih” i “drugačijih” unutar većinske slovenske zajednice.

Kada je zaživio u slovenskoj javnosti, roman “Čefuri raus” našao se na oštrici desničarske kritike, koja ga je žestoko napadala zbog iznesenih stavova, no uprkos velikoj javnoj hajci i policijskoj istrazi, koja je potom uslijedila zbog optužbi da je ovim književnim djelom uvrijedio slovensku policiju, Vojnovićev roman doživio je veli-

ki uspjeh u Sloveniji, a potom i van njenih granica.

Ovjenčan je i nagradom Prešernovog sklada, dok je pozorišna adaptacija istog komada izvedena više od 130 puta.

Sudeći po ogromnom interesu koji za ovaj film i dalje vlada u Sloveniji, filmska verzija “Čefura” neće proći ništa manje zapaženo od romana i pozorišne predstave.

KULTURA 19

PETAK, 10. 1. 2014.

Film

Izgubljeni dokumentarac o nacističkim zločinima Izgleda da će i slavni reditelj Alfred Hičkok ove godine imati filmsku premijeru priredio Vuk Perović

R

editelj Alfred Hičkok bio je izuzetno plodan stvaralac koji je snimio veliki broj filmova ii televizijskih ostvarenja (67), tako da možda nije ni čudo da se zbog velike produktivnosti neki naslov zagubio. Dokumentarac o ratnim zločinima “Memory of the Champs” biće premijerno prikazan do kraja godine u Velikoj Britaniji, tačno 68 godina od nastanka.

Ipak, Hičkok nije reditelj tog filma, već je bio samo savjetnik.

Čuvenog režisera Alfreda Hičkoka 1945. je prijatelj Sidni Bernstajn pozvao da mu pomogne sa dokumentarcem o njemačkim ratnim zločinima koji je rađen na osnovu snimaka ruske i britanske vojske.

“Memory of the Champs”, kako je tada nazvan, nikada do sada nije prikazan.

“Povučen je zbog promjene političke situacije, naročito u Britaniji. Kada su otkrili kampove, Amerikanci i Britanci su željeli da što prije prikažu film kako bi Njemci preuzeli odgovornost za zločine tamo počinjene”, objašnjava Tobi Hagit, viši kustos u odjeljenju za istraživanje Imperijalnog ratnog muzeja.

U produkciju filma bio je uključen i montažer Stjuart MekAlister, poznat kao jedan od najbližih sa-

radnika jednog od najboljih britanskih dokumentarista svih vremena Hamfrija Dženingsa.

Kamerman u britanskoj vojsci koji je snimio oslobađanje Bergen-Belsen koncentracionog logora 1945. šalio se na račun Alfreda Hičkoka, koji je bio toliko užasnut snimcima koje su napravili da nedjelju dana nije odlazio u čuveni Pajnvud studio u Engleskoj. Hičkok je možda bio kralj horor filmova, ali je bio istinski užasnut “pravom stvari”, piše “Indipendent”.

Film je rađen duže nego što je bilo predviđeno i krajem 1945. potreba za takvim filmovima počela je da jenjava. Savezničke snage odlučile su da nabijanje krivice Njemcima neće pomoći u posleratnoj rekonstrukciji. Pet od šest rolni filma

na kraju su pohranjene u Imperijalnom ratnom muzeju i projekat je potom zaboravljen.

Tokom 1980-ih, snimke je otkrio jedan američki istraživač. Nedovršena verzija prikazana je na Berlinalu 1984. a potom i na američkoj stanici PBS. Tekst, za koji se vjeruje da ga je napisao budući laburistički premijer Ričard Krosman u saradnji sa australijskim novinarom Kolinom Vilsom, čitao je glumac Trevor Hauard.

Film, sređen, restauriran i u verziji koju su Hičkok, Bernstajn i drugi zamislili, biće uskoro prikazan javnosti. Muzej ga je restaurisao koristeći digitalnu tehnologiju.

Odluka da se film “oživi” izazvala je debatu u britanskoj javnosti.

U filmu se nalaze šokantni snimci kampova, sa nagomilanim nagim tijelima, ali su prikazani i Njemci suočeni sa zločinima počinjenim u njihovo ime koji su pomagali u pokopavanju mrtvih. Oni koji su vidjeli dokumentarac kažu da je riječ o izuzetno moćnom i dirljivom filmu sastavljenom od više sati surovog materijala koji su snimili kamermani bez pomoći režisera.

Dokumentarac će sada biti prei-

menovan pošto je “Memory of the Camps” naziv koji je dobio godinama pošto je snimljen. Glas Trevora Hauarda biće zamijenjen novim glasom nekog savremenog glumca.

Ni ime glumca ni ime filma još nijesu objavljeni. Za ljubitelje Hičkoka, ovaj film je povod istovremeno za uzbuđenje, ali i oprez. Sa jedne strane očigledno je da je rad na dokumentarcu, makar reditelj “Psiha” i “Ptica” bio samo savjetnik, duboko uticao na njega i obojio njegov pristup hororu i nasilju na filmu.

Film o filmu

Počasni Oskari Akademija je juče saopštila da će dobitnici drugih naučnih i tehnoloških nagrada biti direktor fotografije Piter V. Anderson i distributer Čarls tad Marburg.

Anderson je poznat po filmovima “Čaura” i “Lov na crveni oktobar” i dobiće Nagradu Gordon E Sojer za tehonoške doprinose industriji dok će Marburg dobiti Medalju Džon A. Boner za izvanrednu službu i posvećenost u poštovanju visokih standarda akademije. Nagrade za naučna i tehnološka dostignuća biće uručene na ceremoniji 15. februara.

“U potpalublju” u e- formi

o neobičnim dešavanjima oko ovog zagubljenog filma, reditelj Andre Singer (producent jednog od najboljih dokumentarnih ostvarenja posljednjih godina, “Čin ubistva” (Act of Killing) snimio je takođe dokumentarac “Night Will Fall”. Producent tog ostvarenja je proslavljeni britanski autor Stiven Frirs. oni se bave time kako je nastao “Memory of the Chapms”, razgovaraju sa ljudima koji su učestvovali u stvaranju tog filma koji je bio nestao punih 40 godina, kao i razlog zbog kojih nikada nije emitovan. oba filma biće prikazana na britanskoj televiziji krajem 2014. ili početkom 2015. povodom 70. godišnjice oslobođenja Evrope. Potom će biti prikazani na festivalima i u bioskopima.

Roman “U potpalublju” Vladimira Arsenijevića izlazi na tržište elektronskih knjiga u saradnji izdavačke kuća “Booka” sa vodećim evropskim distributerom elektronskih knjiga, njemačkom kompanijom “Bookwire”.

Roman je dostupan na čitavom nizu sajtova specijalizovanih za prodaju eBook izdanja. Među njima je Apple iBook store, ali i Sony Reader Store, te najznačajniji njemački sajtovi Buecher, Pageplace, Weltbild i mnogi drugi. Uskoro bi trebalo da se pojave i na sajtu “Barnes & Noble”, a što se Amazona tiče tu se čeka podrška za srpski jezik koji ova vodeća svjetska onlajn prodavnica najavljuje do kraja ove godine. U narednom periodu očekuje se još Bookinih izdanja dostupnih u elektronskom formatu.

KORESPONDENCiJA

Nepoznata pisma Britanska profesorka Nora Kruk otkrila je nikada objavljena pisma koja je autorka “Frankenštajna” Meri Šeli pisala između 1831. i 1849. godine. Kruk je na pisma u arhivu Eseksa naišla slučajno dok je istraživala jednog nepoznatog pisca iz 19. vijeka. Riječ je o najvećoj kolekciji neobjavljenih pisama autorke “Frankenštajna” koja je otkrivena u posljednjih nekoliko decenija. Pisma su iz perioda od 1831, devet godina poslije smrti njenog supruga, pjesnika P.B. Šelija i 1849. kada je Meri Šeli već bila bolesna od tumora na mozgu koji ju je i ubio dvije godine kasnije. Pisma, piše “Gardijan”, pokazuju ženu koja je uspješno “izvlačila” usluge od prijatelja, bila ponosna i zabrinuta za svog sina - tinejdžera i koju su doticale i fri-

volnosti - krunisanje Vilijama IV 1831. bio je razlog da je frizer posjeti u tri ujutru, a krunisanju je prisustvovala sa raskošnim ukrasom za glavu napravljenim od tkanine, dijamanata i zlata.

Poznija pisma ispisana nesigurnom rukom su kratka i rasijana, puna izvinjenja zbog slabog pamćenja i nemoći. Na izvjesnom broju njih je i pečat u crvenom vosku sa autorkinim pečatom koji je do sada takođe bio nepoznat, kaže Kruk.

Pisma su adresirana za Horasa Smita i njegovu kćerku Elizu. Smit je bio broker i blizak prijatelj Šelija, a otkriće ovih pisama je veliko iznenađenje pošto je on bio poznat po tome da je uništavao svoju korespondenciju. Pisma će uskoro biti objavljena u američkom Kits-Šeli žurnalu.

● Foto priča

Nove sezone ª Šerlokaº Stiven Mofat, tvorac serije “Šerlok” koja sada ulazi u finale III sezone, obradovao je fanove izjavom da će vjerovatno biti snimljene još dvije sezone tog izuzetno uspješnog projekta. “Ne razmišljamo o nekim velikim zvijezdama koje bi se pojavile u seriji, već o zapletima i preokretima koji bi bili zanimljivi publici”, rekao je Mofat. Glavne uloge igraju Benedti Kumerbah i Martin Friman.

20 DRUGI MEDIJI

PETAK, 10. 1. 2014.

BLOOMBERG

Kina i Japan kao zlikovci u Hari Poteru

London uglavnom nije mjesto na kojem bi ste očekivali predstavu rastućih tenzija između Kine i Japana, ali nadrealna diplomatska prepirka koja se tamo odigrala zaista je ogledalo sve gore situacije na sjeveroistoku Azije.

Blaćenje između kineskog i japanskog ambasadora u Britaniji počelo je prvog januara kada je kineski predstavnik Liu Šaoming dao izjavu za dnevnik Daily Telegraph u kojoj je napao posjetu japanskog premijera, Abe Sinza, svetilištu Jasukuni u blizini Tokija 26. decembra. On je Sinza optužio da cijeli svijet stavlja na „opasan put“ i onda sasvim teatralno moderni Japan uporedio sa Voldemortom, zlikovcem iz poznatih Hari Poter filmova.

Keiči Hajaši, izaslanik Tokija u Londonu, odgovorio je kontra-napadom da je zapravo Peking zlikovac u ovoj priči. „Kina ima dva otvorena puta“, Hajaši je napisao za Daily Telegraph. „Jedan je da se okrenemo dijalogu i da se držimo zakona. Drugi je da igramo ulogu Voldemorta u regionu i da pustimo zlo kao što je oružano nadigravanje, stvarajući tenzije.“ Veoma je primamljujuće prevrnuti očima na ove retoričke doskočice, ali razmjena ovakvih riječi od nacija koje su nas navikle na apsolutnu ćut-

nju otvara pitanje da li će trgovinske veze ponovo biti dovoljno jake da spriječe ova dva azijska moćnika da uđu u otvoreni konflikt.

Međutim, ima onih koji tvrde da je Abeova posjeta svetilištu kako bi iskazao poštovanje za 14 ratnika i japanskih boraca koji su poginuli a za koje je podignut ovaj hram - samo predstava. U stvarnosti, ekonomske veze između ove dvije države postale su previše važne da bi se prekidale. Stručnjaci za stranu politiku iz Amerike tvrde da je Kina „počela da odvaja ekonomiju od politike“, shvatajući da im je potreban japanski novac jednako koliko je Japanu potrebno kinesko tržište.

Ali Abeova nepromišljena posjeta samo je dio priče. Kineski predsjednik Ši Đinping je i sam bio pod velikim pritiskom javnosti da zauzme čvrstiji stav prema Japanu prije Abeove posjete svetilištu. Šiov prethodnik Hu Đintao bio je viđan kao previše popustljiv prema Japanu.

Zato je Ši dobio velike poene kod svojih birača kada je u novembru najavio novu zonu za identifikaciju vazdušne odbrane iznad ostrva koju je nekada držao Japan. Sve su prilike da će kineski lider nastaviti da igra na kartu Japana, posebno kada krene u rizične državne reforme. Abe ta-

kođe ima razloga da poveća tenzije. Oživljavanje ekonomije je samo poluga kojom se premijer služi kako bi otvori Pandorinu kutiju političkih promjena. Na primjer, „pranje“ školskih udžbenika od bilo čega za šta nacionalisti smatraju da baca negativno svijetlo na prošlost Japana. Abe se takođe udvara političarima „treće sile“ – onima koji ne pripadaju dvoma glavnim partijama – kako bi dobio podršku za izmjenu japanskog pacifističkog ustava. Kako bi ispunili svoja obećanja biračima, i Abeu i Šiju će trebati velika podrška svojih političara – a oni imaju najviše da izgube ako i kada dođe do reformi. Kako se izazovi i problemi budu gomilali, međunarodni ispadi ove vrste mogli bi postati učestaliji. Za Šija nema bolje mete od Japana, ratnog kolonizatora Kine. Abe će onda lako podstaći strahove da Kina postaje nasilni imperator.

Nova zona vazdušne odbrane koju je Peking ustanovio povećava izglede da će doći do okršaja. Nikada ranije nije bilo toliko japanskih i kineskih brodova i aviona koji dijele isti prostor. Rizik od nesreća ili loših proračuna koji vode u oružani sukob svakodnevno raste, skupa sa nivoom netrpeljivosti. Takva mržnja je i u do sad azijske narode gurala u iracionalne odluke.

To nas vraća na Hari Hotera, jer metafore koje političari koriste u našem svijetu u kojem je 24 sata dnev-

no, sedam dana u nedjelji, sve vijest, jasno ukazuju na neprijateljsko raspoloženje sa sjevera Azije. Posebno zato što se za upotrebu teških riječi ni jedna strana nije ni pokajala ni izvinila. Koliko se god to banalno činilo, ipak je previše kada diplomata jedne zemlje drugu naciju nazove zlim, „mračim vladarom“ kojeg svi žele da unište kao u knjigama J.K. Roling.

Pa ipak, ni jedan od ovih vođa svoju državu nije pretvorio u „kraljevstvo psihopata koji ne mare za patnju drugih ljudi“, kako je Roling jednom opisala vladavinu svoj glavnog negativca, Voldemorta.

Ovo nisu 40-te, 50-te niti 60-te, a dani Adolfa Hitlera, Jozefa staljina i Mao Zedonga davno su iza nas. No to nije spriječilo dvojicu diplomata da koriste otvoreno nediplomatski rječnik kada govore o Kini i Japanu – i da prođu nekažnjeno. Svako ko misli da je ekonomska saradnja dovoljna da Aziju spasi od konflikata živi u svijetu fantazije, skupa sa Hari Poterom.

FORTUNE

Zukerberg ne pominje privatnost Fejsbuka Fejsbuk je konstantno upetljan u debate o privatnosti, pa biste pomislili da njegov vlasnik i generalni direktor Mark Zukerberg samo o tome priča. Ali zapravo, rijetko se čuje da izgovara riječ “privatnost“

Da budemo precizni – Zukerberg je u javnosti rekao „privatnost“ i „privatno“ svega 68 puta od 2009. godine. Podatak dolazi iz Zukerberg Fajlova, nove digitalne arhive svega što je direktor Fejsbuka ikada izgovorio javno.

Dokumenta uključuju preko 100 transkripcija tekstova i skoro 50 video zapisa svega od postova na blogovima i pisama akcionara do intervjua u medijima i prezentacija za javnost.

Ova datoteka je hobi projekat Majka Zimera, asistenta na informacionim studijama Univerziteta Viskonsin-Milvoki. Zimer kaže da je glavni cilj razumijevanje zukerbergove filozofije na temu privatnosti. Način na koji Zukerberg razmišlja o informacijama ima direktan uticaj na platformu Fejsbuka – a ona broji više od milijardu korisnika. „Zbog Fejsbuka razmišljamo o sopstvenim pogledima na pri-

vatnost i informacije“, dodaje Zimer. „Ako pogledamo sve što Zukerberg kaže na ovu temu lakše će mo razumjeti njegovu poziciju i zašto je Fejsbuk to što jeste.“ Fejsbuk je odbio da odgovori za ovaj članak.

Arhiva je tipično rezervisana za akademsko istraživanje ali Zimer je CNN Money-ju dao otvoreni pristup sajtu i transkripcijama radi pravednosti ovog teksta.

Ono što Zukerberg voli da kaže – kao i ono što namjerno ne pominje – mnogo govori. Od 2009. do danas, Zukerberg je riječ „otvoreno“ i njene varijante rekao svega 111 puta. „Transparentnost“ i „transparentno“ je rekao samo 17 puta.

Umjesto toga, Zukerbergove izjave za javnost jasno su fokusiranije na ljudski element. Riječ „narod“ i „narodni“ izgovorio je najviše puta, u blizu 1.400 pominjanja. Riječ „misliti“ nešto ispod

1.300 puta, „znati“ i slične riječi skoro 910 puta a „željeti“ i srodne riječi oko 675 puta. Sama riječ „Fejsbuk“ bila je spomenuta negdje ispod 630 puta, dok su se „prijatelji“ i „prijateljstvo“ pomenuli manje od 350 puta. Činjenica da tako centralna osoba u debati o privatnosti jedva pominje riječi kao što su transparentno st, pri vatnost i otvorenost je upravo razlog iz kojeg je Zimer došao na ideju da napravi ovu arhivu.

Koncept je razvio nakon sastanka koji je u Fejsbuku imao u junu 2011. godine.

„Bio sam na sastanku savjetovavnog odbora za budućnost privatnosti – u sobi punoj ljudi koji se bave ovim pitanjem – i činilo mi se da zaposleni u Fejsbuku uopšte nisu koristili riječ ‘privatnost’“, objasnio je Zimer. „Izgledalo je kao da su dobili nekakav memorandum i l i u p u t e d a kažu kako oni stvaraj u ‘transparentnost’.

D a k a žu, mi narodu dajem o ‘ ko nt r o lu’ nad svojim informacijama.“ Arhiva ‘Zukerberg Fajlovi’ ozbiljno je počela sa radom tek slijedećeg

ljeta, kada je Zimer regrutovao nekoliko studenata da mu pomognu sa punjenjem arhive.

Nakon više od godine dana transkribovanja intervjua, ubacivanja informacija u datoteku i pronalaženja video zapisa koji su do toda već bili skinuti sa portala, Zimer i njegov tim napokon su krajem oktobra pokrenuli svoju arhivu.

Zimer koji je i sam korisnik Fejsbuka kaže da planira da arhivu održava sve dok to bude bilo moguće.

Zanima ga da vidi kako se Zukerbergovi stavovi o privatnosti mijenjaju te da li će to na kraju uticati na promjene u Fejsbuk platformi. „Dok god budem imao dobar internet i par studenata zainteresovanih da rade na projektu, ne planiram da obustavim arhivu“, rekao je Zimer. „Sada je to kao živo biće.“

REPORTAŽE 21

PETAK, 10. 1. 2014.

PIONIR

Spasojev bluz na cigaret gitari

Maraton na minus 38 stepeni

Nikšićanin u svom podrumu izrađuje instrument na kojem se svira bluz Mira Rovčanin

D

vadesetogodišnji Spasoje Nikitović uz pomoć prijatelja Milonje Đikanovića već godinu pravi prve cigaret box gitare na Balkanu, neobičan instrument na kojem se svira bluz. Za sada Spasoje gitare pravi iz hobija, ali ako bude dovoljno interesovanja, planira da proširi prozvodnju.

U podrumu porodične kuće u naselju Ćemenca kod Nikšića Spasoje vrijedno i neumorno pravi cigaret box gitare - poseban i neobičan instrument na kojem se svira bluz, muzika obespravljenih, nezaposlenih i siromašnih. Ideju za pravljenje cigaret box gitare Spasoju je dao njegov prijatelj i komšija Milonja Đikanović, posebna umjetnička duša, koji je imao priliku da svira na cigaret box gitari, ali i da sluša velike muzičare dok sviraju ovaj neobičan instrument kao saradnik nekadašnje jugoslovenske grupe “Tvrdo srce i velike uši”.

Prvu gitaru Spasoje je napravio od kutije cigareta koju je Milonja dobio na poklon direktno sa Kube, a koja je dobro došla da posluži kao rezonator. Vrat svog instrumenta Spasoje je napravio od bagremovog drveta uz pomoć alata starog stotinjak godina, koji je naslijedio od djeda, dok su za pragove poslužile stare žice kišobrana.

“Pravljenje cigaret gitare nije teško. Kao i za sve i za to vam je potrebna volja, zainteresovanost i ljubav. Kada imam vremena i neophodni materijal cigaret gitara može nastati za jedan dan”, priča o svom umijeću ovaj mladić.

Dok je Spasoje jedini koji pravi cigaret gitare na ovim prostorima, ovaj muzički instrument postoji u Americi još od vremena građanskog rata, odnosno 1876. godine kada su dva vojnika konfederacije načinila prvu cigaret box gitaru brenda “Figar” koju je ovjekovječio ilustrator Frank Lesli.

Cigaret gitare znatno su uticale na razvoj bluza. Većina izvođača ove vrste muzike su crnci koji žive u siromaštvu i ne mogu sebi priuštiti pravi instrument.

Velika Depresija 1930. donosi preporod svih “domaćih” muzičkih instrumenata. Teška vremena na američkom jugu, nezaposlenost i siromaštvo uslovila je da jedina zabava postane sviranje bluz melodija na tremovima kuća.

Uz ove gitare bluz bendovi koriste i bas napravljen od posuda za pranje rublja, kao i usne harmonike. Iako se Spasoje izvještio u pravljenju neobičnog instru-

Prvu gitaru Spasoje je napravio od kutije cigareta koju je Milonja dobio na poklon direktno sa Kube, a koja je dobro došla da posluži kao rezonator. Vrat svog instrumenta Spasoje je napravio od bagremovog drveta uz pomoć alata starog stotinjak godina, koji je naslijedio od đeda, dok su za pragove poslužile stare žice kišobrana

menta, još nije u potpunosti savladao sviranje na njemu.

“Učim pomalo i nije loše. Treba nabaviti još žica i napraviti štim. Gitara se obično svira u društvu kod Milonje uz dobro raspoloženje”, navodi Spasoje najvažnije razloge zbog kojih nastaje cigaret gitara u njegovom podrumu. Najveću podršku za bavljenje ovim neobičnim hobijem Spasoje i dobija upravo od Milonje koji ga je naučio mnogo o ovom instrumentu, muzici i koji ga je uputio u preslušavanje starih ploča.

Samo jedna od gitara koje je Spasoje napravio prodata je u Trebinju, po cijeni koja nije ni približna njenoj pravoj vrjednosti, dok su sve ostale poklonjene prijateljima poznavaocima muzike i umjetnosti. O planovima ovaj talentovani mladić ne voli mnogo da priča. Trebaće vremena da cigaret box gitara zaživi na ovim prostorima.

No, Spasoje ne gubi nadu da će tako i biti. Volio bi, kaže, da poveća proizvodnju, pa da sa više materijala napravi primjer-

ke koji će učiniti da se zvuci bluza sa neobičnog instrumenta što dalje čuju. Za sada sve je u planovima jer ni materijal nije lako nabaviti.

“Ima ljudi koji puše te cigarete čije kutije su neophode za nastanak gitare, ali nikako da dođemo do njih u pravo vrijeme. Svaki put nam kažu da su ih upravo bacili. Apelujemo na sve koji imaju te kutije da nam ih sačuvaju i da nam se jave, mi ćemo doći da ih preuzmemo”. Spasoje i Milonja za sada ne planiraju ni izložbu svojih radova, jer tvrde da će oni koji znaju šta je cigaret box gitara sami doći do njih.

Kako god, neobične, nesvakidašnje i po svemu posebne Spasojeve i Milonjine gitare utiru put ovom segmentu muzike, a sa njim i kulture koja tek nastaje na našim prostorima i koja će, nadamo se, zaživjeti jer u svijetu su Billy Gibbons iz ZZ Top, T o m Waits,

PJ Harvey i Paul McCartney samo neke od vrhunskih zvijezda koje na scenu izlaze sa ovim instrumentom.

Cigar box gitara je instrument koji se pravi od prazne kutije za cigare, koja čini rezonator instrumenta. Prvi su instrumenti sa ovim imenom imali jednu ili dvije žice, dok je moderni model obično načinjen sa tri ili više žica. Većina izvođača bili su crni Amerikanci koji su živjeli u siromaštvu, pa su ovaj instrument pravili jer nijesu mogli priuštiti “pravi” instrument.

Cigar box gitara je imala ogroman uticaj na razvoj bluza u Americi.

Tridersetsedmogodišnji draguljar iz sibirskog grada Jakutska, ne boji se ekstremno niskih temperatura pa je na samu Novu godinu krenuo na solo maraton iz sela Ojmjakona do Tomtora i natrag.

Maraton je počeo na temperaturi od minus 31 stepeni Celzijusa, a otprilike dva sata padao je i snijeg, a nakon toga je temperatura pala na minus 38.

“Kada je snijeg prestao padati postajalo je sve hladnije i hladnije. Od otprilike trećeg sata trčao sam na minus 38 i bilo je prilično teško”, rekao je Fjodorov za ruski list na engleskom jeziku The Siberian Times.

“Boljele su me noge, bio sam umoran... ali sam cijelo vrijeme govorio da moram izdržati cijeli put, da moram završiti, da ne smijem odustati. To je bio moj prvi maraton, ali sam siguran da nije i posljednji”, istaknuo je Fjodorov.

On je pretrčao nešto više od 42 kilometra za pet sati i osam minuta. Stanovnici Ojmjakona priredili su mu toplu dobrodošlicu.

‘Stvarno sam uživao u maratonu’, rekao je Fjodorov. ‘Volim da trčim na ekstremnim temperaturama, vrućini ili hladnoći, i želio bih organizovati budući maraton na još nižoj temperaturi - minus 50 ili minus 60 stepeni celzijusa.

Poređenja radi, maraton na Sjevernom polu 2013. održao se na temperaturi od minus 28 stupnjeva celzijusa. (Hina)

Bračni par sa najviše tetovaža

Urugvajac Viktor Hugo Peralta (43) i njegova supruga Argentinka Gabriela Peralta bili su itekako zanimljivi fotografima na nedjelji tetovaža u Rio de Žaneiru.

Viktor i njegova supruga Gabriela fotografima su bili najzanimljiviji par na nedjelji tetovaža u Rio de Janeiru zahvaljujući brojnim ukrasima na svojim tijelima. Prema broju tetovaža kojima su ukrasili tijelo zaslužili su i mjesto u Ginisovoj knjizi rekorda.

Gotovo da ne postoji dio tijela koji ovaj par nije na neki način izmijenio. Zajedno su napravili 77 modifikacija. Riječ je o 50 pirsinga, 11 implantata, četiri ekspandera na uhu, dva vijka, jedan račvasti jezik...i to nije sve. Iako se možda tako ne čini, mjesta za nove tetovaže na tijelima ovog bračnog para ima dovoljno za nove tetovaže!

22 ZABAVA

PETAK, 10. 1. 2014.

HRVATSKA PJEVAČICA PRIZNALA

Starleta Stanija Dobrojević počela je da piše autobiografiju u kojoj će otkriti imena svih muškaraca koji su joj obilježili život. Pored toga, Dobrojević će se osvrnuti i na djetinjstvo, te period u kom je izgubila oca.

“Istina je da sam počela da pišem autobiografiju.

Mislim da je sada idealan trenutak za to. Biće veoma zanimljiva, puna detalja vezanih za moje djetinjstvo, pogibiju oca, ali i sve muškarce koje sam imala u životu”, kaže starleta.

Stanija dodaje da ima veliku podršku porodice i prijatelja, a prije nekoliko mjeseci otkrila je da će se u knjizi pomenuti mnoge poznate ličnosti, između ostalih Ivan Paunić koga je nedavno šutnula Ana Ivanović.

Adel ponovo na tronu

Doris bijesna zbog turista Splitska pjevačica Doris Dragović (52) gostovala je u Ami G Showu na Televiziji Pink. Nekadašnju kraljicu Torcide, koja je nedavno prekinula intervju zbog pitanja tamošnjih medija je li istina da je 90-ih izjavila da više nikada neće nastupati u Srbiji, voditelj je najavio kao najveću hrvatsku zvijezdu i jednu od najljepših žena na ovim prostorima, piše Index. Na pitanje kako je živjeti u Splitu, Doris se požalila da joj smeta velika navala turista.

“Joj, na moru si, pa ti je sve famozno. Mislim da je lijepo, ali kad je ona ljetnja gužva i histerija pa ideš u prodavnicu, a ovaj te ubije ruksakom u glavu... Ide mi to na živce”, rekla je ona.

Prisjetila se da je s grupom “More” rado dolazila u Novi Sad u kojem su je dočekivali kao pravu zvijezdu.

Razveselio ju je susret s pjevačicom Vesnom Zmijanac s kojom se u vrijeme bivše Jugoslavije često družila tokom turneja.

“Nije ni svjesna koliko je bila zgodna i kako je lijepo pjevala. Bila je prava dama”, rekla je Vesna.

Doris će 14. februara nastupiti u Beogradu, a 8. marta u Novom Sadu.

Slavna pjevačica Adel je s više od tri miliona primjeraka oborila novi rekord digitalne prodaje albuma 21 iz 2011. godine, što je potvrdio Nelson Saundskan za magazin “The Rolling Stone”.

Album je bio na vrhu najprodavanijih ostvarenja 2011. i 2012. godine u SAD-u, gdje je prodan u više od 10 miliona kopija. Širom svijeta prodan je u oko 25 miliona primjeraka.

Adel navodno radi na njegovom nasljedniku čija se objava očekuje kasnije ove godine, prenosi Digital Spy.

SUPERMODEL PORUČUJE

Marko, neću plakati kaže Adriana Lima

Internet je protekle godine preplavila rečenica iz jedne reklamne kampanje Adrijane Lime koja u prevodu glasi: “Neću plakati za tobom jer mi je maskara preskupa”. Fotografiju iz suprugine kampanje na druš-

tvenoj mreži Tviter tek juče je objavio i slavni košarkaš Marko Jarić, uz komentar: “Stvarno? Zanimljivo”, konstatujući uz osmijeh da se Limina simpatična opaska najvjerovatnije odnosi na njega.

VOLI ISTU

Filip se opet zaljubio Filip Jurčić ponovno je u romansi sa svojom starom ljubavi Korinom Vukadinović, piše časopis Gloria.

Glumac je s balerinom i studentkinjom prvi put bio prije pet godina kada su se i upoznali, a iako su tokom četverogodišnje veze prekidali dva puta, sada su, čini se, ponovno zapalili iskru ljubavi.

Jurčić i osam godina mlađa Korina nekoliko su puta viđeni u centru Zagreba, te u zajedničkim izlascima, a pomirenje još nijesu javno potvrdili.

Nije tajna da 32.godišnji Filip važi za jednog od najpoželjnijih muškaraca u Hrvatskoj i šire i to vjerojatno zbog prepoznatljivog osmijeha koji mu u posljednje vrijeme ne silazi s lica.

Domaćoj publici posao je poznat po ulogama u serijama koje su se emitovale kod i nas među kojima su “Ljubav u zaleđu”, “Naša mala klinika”. Prethodne dvije sezone bio je najzgodniji negativac na malim ekranima odigravši lik opasnog Dinka Zlatara u televnoveli i filmu “Larin izbor”.

AMELIJA MALTEPE

Nekada muškarac, danas seksepilna manekenka Amelija Maltepe (23) je rođena kao muškarac Adeš u strogoj muslimanskoj porodici u Bangladešu, a 2009, nakon preseljenja u Kanadu, započela je proces promjene pola. Sada njene seksi slike pune naslovnice stranih magazina, a Amelijin sljedeći cilj je da postane mis svijeta.

“Dok sam odrastala osjećala sam se kao da sam zarobljena u pogrešnom tijelu, međutim, u mojoj domovini nijesam mogla ni da pomislim na promjenu pola. Kada sam došla u Toronto, prvi put sam shvatila da uz pomoć hirurgije mogu da promijenim pol i da konačno mogu da postanem osoba kakva sam uvijek bila”, izjavila je Amelija koja je prvo počela sa hormonskim te-

rapijama, a zatim je ugradila silikonske grudi.

Iako je transseksualac, Maltepe želi da ispuni svoj najveći san i postane mis svijeta.

“Ja sam prelijepa žena i ljudi treba da me poštuju zbog toga”, zaključila je Amelija koja studira ekonomiju i koja je, kako kaže, već godinu u srećnoj vezi sa fitnes trenerom Čarlsom Dibukom.

Da podsjetimo, početkom novembra prošle godine u centru pažnje je bila prelijepa Karmen Karera, američka manekenka koja je takođe rođena kao muškarac i koja je toliko oduševila ljude da se na internetu uveliko potpisuje peticija da Karmen postane jedan od “Viktorijinih anđela”.

Sandra i Džastin dobili nagrade Junakinja ostvarenja “Gravitacija” Sandra Bulok, kralj pop lista Džastin Timberlejk i blokbaster “Iron Man 3” pobjednici su dodjele nagrada “People’s Choice” za ame-

ričku muziku, film i televiziju.

People’s Choice nagrade dodjeljuju se svake godine, još od 1975.

Britni Spirs ovom prilikom proglašena je najboljom pop umjetnicom.

ZABAVA 23

PETak, 10. 1. 2014.

RazgovoR

Život poznatih mi dođe kao hobi Momčilo Bajagić priča o dugogodišnjoj karijeri, životu i planovima grupe Bajaga i Instruktori Zlatko Šebek, foto: Miloš Ćetković

B

ajaga i Instruktori ušli su u 2014. godinu velikim koncertom na budvanskom trgu 1. januara još jednom pokazavši zašto su stekli status omiljenog benda velike Jugoslavije. Generacije su odrasle uz pjesme kao što su “Sa druge strane jastuka”, “Plavi safir”, “220 u voltima”, “Dobro jutro džezeri” “Gore dole”, ali mnogi prvi put prisustvovali koncertu jer ih je ova grupa održavala čak i u najmanjim mjestima. Momčilo Bajagić ispričao je da bend ove godina proslavlja 30 godina karijere, ali da još nijesu osmislili na koji način će obilježiti jubilej.

Kako biste ocijenili godinu za nama?

Pa sada već prošla 2013. je bila jedna od boljih godina u našoj karijeri. Imali smo dosta koncerata po čitavom regionu u okviru turneje “Daljina, dim i prašina”. Obišli smo sve veće gradove: Sarajevo, Zagreb, Ljubljanu, Beograd, a pamtim i te kako značajan nastup na Lejk festu u Nikšiću.

Jeste li čovjek koji pravi dugoročne planove?

Nijesam baš neko ko pretjerano planira, obično pravim okvirne planove od kojih se nešto ostvari a nešto ne.

Moram da priznam da se dosta stvari desi samo od sebe. Čeka nas jubilej 30 godina od kako postoji bend “Bajaga i Instruktori” i u fazi smo razmišljanja kako to da obilježimo.

Ne vjerujem da ćemo da radimo novi album, ali možda bude neke primijenjene muzike kao za mjuzikl “Ženidba i udadba” koju sam nedavno završio, a biće sigurno i dosta koncerata.

Gdje više volite da nastupate, na trgovima, stadionima ili manjim lokalima?

Volim sve. U karijeri smo svirali dosta i velikih stadiona, trgova, ali i u manjim prostorima. Samo je malo drugačiji pristup jer se duže pripremamo kada nastupamo za veći broj ljudi pošto treba dalje da dobacimo, da tako kažem, a kad je manji klub onda vam se sve vidi na licu. Razlika koju bih napravio bi bila poput one koju glumci prave između televizije i pozorišta.

Kakva je crnogorska publika?

Volimo da sviramo u Crnoj Gori, posebno u Budvi. Nijesmo svirali numere sa posljednjeg albuma, tako da smo za nastup na trgu izabrali neke nove numere, ali i najveće hitove iz svih perioda karijere. Koncert u Budvi nam je bio prvi ove godine i moram da priznam da nam je obično bilo dobro kada smo polazili iz tog grada i sa spotovima i sa pjesmama, pa se nadam da će tako biti i i ove godine. Sjećam se da smo u starom hotelu “Avala” snimili spot za pje-

smu “Na vrhovima prstiju” koja je postigla veliki upjeh.

me na koncertu je ograničeno, pa ne možemo da uvrstimo baš sve.

Za koju pjesmu vjerujete da je za sva vremena?

Teško je meni da to kažem. Svaki put kad me pitaju, kažem neku drugu (smijeh). Imamo pjesme koje ne sviramo neko vrijeme, pa ih ubacimo na repertoar. “Strah od vozova” recimo sada sviramo često i to ljudi traže. Opet smo ubacili i “Marlenu” i” “Vidi šta sam ti uradio od pesme mama” koje nijesmo svirali sigurno 15 godina. Imamo puno hitova koje sviramo, a vrije-

Bajagu i Instruktore slušaju mnoge generacije. Dešava li se da nastupima srijećete ljude od prije dvadeset godina i ima li susreta sa starim ljubavima?

Vi imate romantičnu sliku o tome kako bi moj život mogao da izgleda.

Ne, ne srijećem se sa bivšim ljubavima jer nijesam imao takva iskustva u životu. Naime, živim kao većina ljudi moje generacije i moj život se ne razlikuje ništa specijalno osim što se bavim muzikom. Muzika i ži-

vot poznatih mi dođe kao hobi i nešto što volim. Volim da idem u bioskop, čitam knjige, idem u pozorište i provodim vrijeme sa porodicom.

Kako bi glasila Vaša definicija ljubavi?

Ljubav je jedna od najpozitivnijih sila koje postoje na svijetu i ujedno najčešća tema u pjesmama. Eto, čak oko 80 posto mojih pjesama su ljubavne, ima malo epskih i to je vječita tema, što je svakako dobro, ali sa druge strane teško je raditi jer je mnogo ljudi to radilo i morate da imate nešto originalno. Mislim da je tu malo talenat, a malo sreća.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PETAK, 10. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2629 SUDOKU 2013-12-24

Medium level

Teža

1

8

3

7 6

8

5

3

9

7

2

6

7 1 5 6

3

7

6

1

3

Play sudoku online at:

1

3

9

www.sudokukingdom.com

9

5

8

7

2

Daily Sudoku puzzle No. 2628

1

2013-12-23 Lakša

9

Medium level

5 3

8

6

6

9 2

5

4

6

5

3

8

7 8

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

3

1

7

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

3

2

5

ZANIMLJIVO

Kafić u kojem je sve besplatno, osim vremena

9 9

1 Puzzle solution:5

3

4

6 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2627 2013-12-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2626 2013-12-21 5

7

3

4

1

8

9

6

2

8

2

6

7

5

3

9

1

4

1

4

8

2

9

6

5

3

7

3

7

4

6

1

9

2

5

8

9

2

6

7

5

3

1

8

4

1

5

9

2

8

4

6

7

3

6

3

7

1

4

9

8

2

5

4

3

7

1

9

5

8

6

2

4

9

2

8

3

5

6

7

1

6

8

2

4

3

7

1

9

5

8

5

1

6

7

2

3

4

9

5

9

1

8

6

2

4

3

7

7

1

5

3

8

4

2

9

6

9

1

5

3

4

8

7

2

6

3

6

9

5

2

7

4

1

8

7

4

3

9

2

6

5

8

1

2

8

4

9

6

1

7

5

3

2

6

8

5

7

1

3

4

9

Page 1/2

VICEVI

Perica upeca zlatnu ribicu i ona progovori: - Pusti me, ispuniću ti jednu želju.

- Samo jednu?

- Da, samo jednu.

- Želim da uhvatim zlatnu ribicu koja ispunjava tri želje. ***

U Londonu je počeo da radi prvi kafić u kome je sve besplatno, osim vremena koje tamo gosti provedu, a minut košta tri penija. Riječ je zapravo o ruskom lancu kafića “Ziferblat” koji je sad dobio svoj prvi objekat u Britaniji.Naziv kafića je kovanica iz ruskog i njemačkog jezika i označava brojčanik sata. Ideja je u

tome da gosti kafića uzmu budilnik sa ormara kad uđu u kafić i podese vrijeme, a alarm će da se oglasi po njegovom isteku. Ne postoji minimalno vrijeme koje gosti mogu da provedu u kafiću.

Gostima su na raspolaganju kafa, razni napici, biskviti, voće, povrće, surfovanje po internetu, pa čak i to

da sami u kuhinji pripreme hranu ili skuvaju kafu. Gosti mogu da odsviraju i po neku notu na klaviru, prenosi “Guardian”, a sat vremena sve onoga što kafić nudi košta funtu i 80 penija. Vlasnik “Ziferblata” Ivan Mitin otvorio je 10 kafea u Rusiji u protekle dvije godine i sada želi da širom svijeta primijeni svoju ideju.

Hvali se Crnogorac u društvu: - Ima nešto u čemu sam prvi na poslu.

Ovi znatiželjno pitaju: - A šta to?

- Vala, prvi se umorim! – odgovara Crnogorac. *** Mujo i Haso, bez kinte, okušavaju sreću u ćevabdžinici.

Ušao prvo Mujo, najeo se, pa kad je bilo da se plati, priznao da je bez para a glad ga natjerala… dobi jednu vruću šljagu i gazda ga izbaci na ulicu. Uđe Haso, najede se džabe, i opet ista priča, te dobi vruću šljagu

i nogu u dupe.

- Kad je, bolan, poskupjelo. *** Kaže Haso Muji: - Čestitam na rođenju sina jarane! Kako će se mali zvati?

- Izdislav.

- Pa po kome je bolan dobio ime?

- Pa po onoj pjesmi.

- Po kojoj to pjesmi?

- Pa onoj – „Is This Love“… *** U busu, dva tipa startuju zgodnu plavušu: - Hajde mala, pokaži nam pupak, daćemo ti 50 eura!

Plavuša: - Dajte mi 100 eura, a ja ću vam pokazati gdje su mi operisali slijepo crijevo!

- Evo ti pare, ‘ajde pokaži!

Autobus se tada zaustavlja pored bolnice, a ona pita: - Vidite li onu zgradu lijevo?

- Vidimo!

- E, tamo su me operisali…

SLOBODNO VRIJEME 25

PETAK, 10. 1. 2014.

NEZVANIČNO Ja da budem ministar odbrane, a Branko ministar ekonomije!

Možda je bolje Branko da preuzme KAP?

Vidjećemo, možda ti budeš gradonačelnik Podgorice!

Samo da ostanem predsjednik Skupštine, pa šta god ‘oće.

DPS pregovara sa DF, odosmo mi niz vodu!

Dobro bi bilo, jer sam za klasu bolji od Miga!

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #U598AV

HOROSKOP

C

H

A

S

T

E

D

D

Y

I

N

G

P

W

S

W

E

E

T

S

E

E

R

G

A

S

I

D

I

Z

F

W

R

O

N

G

S

R

U

S

Q

B

N

T

I

N

G

E

O

L

G

O

H

Y

U

S

F

E

W

N

D

B

V

L

N

E

T

D

E

D

E

E

D

A

C

C

E

I

S

E

D

C

S

I

C

T

I

O

R

S

U

L

V

E

R

O

T

G

T

H

M

U

S

R

A

I

D

A

T

M

R

N

S

B

G

T

E

P

A

N

F

N

L

A

O

O

E

V

O

R

P

N

A

N

E

R

I

S

P

R

I

I

A

I

I

B

F

R

T

N

U

W

E

E

R

E

N

G

E

P

I

W

S

O

L

I

D

S

D

G

C

H

E

S

S

U

N

K

E

N

T

M

R

E

H

T

A

F

O

R

M

I

N

G

S

Y

BANDED BUDDED Banded CHASTE Budded CHESS Chaste COMAS Chess DEARER Comas DEPORT Dearer DISAGREE DRIEST Deport DWINDLE Disagree

EDDYING FARCES Father FATHER Forming FORMING Fruity FRUITY Gargles GARGLES Grains GRAINS Grips GRIPS IGNORES Ignores INFECT Infect

MIDWIFE NAIVETY Piques OUTRIGHT Prove PATES Revivals PIQUES Riots PROVE Ruinous REVIVALS Siren RIOTS RUINOUS Slapping SIREN Solids

Driest

Midwife

Spars

Dwindle

Naivety

Stool

Eddying

Outright

Sunken

Farces

Pates

Sweets

SLAPPING SOLIDS Swipe SPARSTeeth STOOLTinge SUNKEN Warrant SWEETS SWIPEWishes TEETHWrongs TINGE Zincs WARRANT

Zaleđeno jezero Mičigen Sjevernoamerički kontinent posljednjih dana bori se sa ekstremno niskim temperaturama.

Hiljade letova je otkazano, zaCopyright © Puzzle Baron January 8, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! tvaraju se i škole, Čikago je u ponedjeljak izmjerio rekordno niskih -27 stepeni, dok je u području Oklahome i Teksasa zbog jakog vjetra zabilježeno čak minus 40. Čikago je posebno pogođen niskim temperaturom, međutim, ledom okovano jezero Mičigen postalo je pravi hit zahvaljujući predivnim fotografijama koje su odnedavno počele da se šire društvenim mrežama.

OVAN Ulažete ogromnu energiju, ali izostaje očekivani uspjeh i veliki utisak koji želite da ostavite na svoju okolinu. Neko drugi prisvaja veći dio rezultata i ignoriše Vaš uticaj. Ipak, nemojte zaboraviti na osnovna pravila o profesionalnom ponašanju.

BIK Neko Vas kritikuje ili pokušava da predstavi Vaše ideje u negativnom kontekstu. Za sada je teško utvrditi pravu istinu u saradničkim redovima, ali Vaši poslovni ciljevi se bitno razlikuju u odnosu na mišljenje većine.

BLIZANCI Susret sa jednom osobom potvrđuje Vaše prognoze. Novi poslovno-finansijski uspjeh djeluje kao veliki podsticaj i na Vašu okolinu. Ne želite da Vas neko usporava u poslu i da Vas zamara opširnom pričom. Potrudite se da ostvarite svoje emotivne namjere.

RAK Potrebno je da se pravilno organizujete i da uskladite svoja interesovanja, kako biste ostvarili različite ciljeve. Dozvolite sebi i određenu dozu prepotencije, sa namjerom da ostavite pozitivan utisak na poslovne partnere.

LAV Iritiraju Vas različiti nesporazumi i nečije izjave. Problemi u komunikaciji sa saradnicima se svode na pitanje prioriteta. Svako od Vas priželjkuje bolju poziciju, koja garantuje veću slobodu izražavanja ili prestiž na poslovnoj sceni.

DJEVICA Neko Vas nagovara da promijenite svoje stavove i da prihvatite nove ideje. Stalo Vam je da svoj uspjeh uklopite u standardna mjerila i ne želite da eksperimentišete u nekom nepoznatom pravcu. Nema potrebe da se opterećujete pogrešnim slutnjama.

VAGA Sačuvajte prisebnost duha i nemojte davati zvanične ili brzoplete izjave, naročito kada Vas neko nagovara da prekoračite svoja profesionalna ovlašćenja. U emotivnom smislu bolje je da zadržite ono što imate, nego da se zanosite nečijom pričom.

ŠKORPIJA Neko odbija da sasluša ili prihvati Vaše poslovne ideje. Potrudite se da pravilno razgraničite svoje obaveze od interesa koji Vas vezuju za određene saradnike. Ne treba da prenagljujete u svojim odlukama.

STRIJELAC Propuštenu priliku ne treba posmatrati kao poslovni gubitak, već kao dobar podsticaj za neke buduće planove. Budite umjereniji u svojim izjavama pred saradnicima.

U ljubavnom životu za razliku od partnera, Vi imate drugačija mjerila vrijednosti.

JARAC Nečije riječi djeluju suviše provokativno, ali na Vama je da kontrolišete svoja osjećanja. Potrebno je da se distancirate u odnosu na različite neprijatnosti, ponekad treba stvarati u kreativnoj tišini i mimo radoznalih pogleda.

VODOLIJA Saradnici nemaju dovoljno sluha za nove ideje, a pritisak sa Vaše strane donosi suprotan efekat.

Strpljivo sačekajte na bolje uslove. Susret sa jednom osobom je neizbježan i predstavlja dobar povod za suočavanje sa istinom.

RIBE Imate dobre ideje, ali neko ograničava Vaš poslovni uticaj.

Zbog nečije pretjerane samovolje osjećate latentno nezadovoljstvo i nesigurnost, nalazite se u nazahvalnoj poziciji da biste prećutali ono što mislite.

26 SPORT

PETAK, 10. 1. 2014.

JOŠ DVA DANA DO EP

Poraz u Podgorici nas je učinio jačim Srebrni sa OI u Londonu, srednji bek Švedske Dalibor Doder, za Dnevne novine najavljuje Evropsko prvenstvo u Danskoj Miloš Pavićević

DA LI STE ZNALI

P

oniženje koje su Šveđani doživjeli u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Španiji, kada su bili eliminisani od jedne male Crne Gore, mnogo je zaboljelo družinu koju vode legendarni igrači Ola Lindgren i Štefan Olson. Švedska bruka je odjeknula širom planete, svi su pričali o maloj svemoćnoj gardi sa brdovitog Balkana, Mundijal u Španiji je morao da počne bez selekcije koja je imala velike planove na istom takmičenju.

Međutim nedugo zatim već pomenuti Lindgren i Olson su bili na “uslovnom” na Olimpijskim igrama, čelni ljudi federacije su čekali novi kiks da promijene kompletan stručni štab, a potom su Anderson, Ekbegr, Nilson, Doder i drugovi zablistali, odigrali su bez greške i tek poklekli u finalu, a potom u Švedsku donijeli srebro.

“Bio je to period od očaja do sjaja, ali je definitivno onaj meč u Podgorici bio predsudan da se trgnemo, da se pogledamo u oči i da vjerujemo u sebe. Tako je i bilo. Pretrpjeli smo kritike sa svih strana, mediji su nas bukvalno razapinjali, pisali su o nama svašta, razne afere su bile na pomolu, ali smo ipak ostali jedinstveni. Znali smo šta hoćemo, znali smo da možemo napraviti dobar rezultat u Londonu, bili smo jači nego ikad”,

kazao je za Dnevne novine srednji bek njemačkog Mindena i dugogodišnji reprezentativac Švedske Dalibor Doder, koji je nakon OI u Londonu odlučio da se povuče iz nacionalnog tima.

● KAO DA SAM BIO NA FUDBAL SKOJ UTAKMICI

Tridesetpetogodišnji organizator igre, inače naše gore list, momak iz BiH, odlično se sjeća atmosfere u našem hramu rukometa.

“Iskreno, kada smo u baražu dobili Crnu Goru, svi smo bili zadovoljni. Znali smo da nam ne ležite još iz ranijih mečeva, ali smo bili ubijeđeni da prolazimo. Odigrali smo očajno prvi meč u Stokholmu, ali smo i dalje vjerovali. Tek kada je revanš u Podgorici počinjao, po-

Čak deset igrača iz Bundeslige Šveđani su uoči prvenstva poslali jasnu poruku rivalima - da imaju velike planove u Danskoj.

Kako i ne bi kada Lindgren i Stefanson na raspolaganju imaju igrače poput Matiasa Andersona (Flensburg), Johana Sjostranda (Kil), Jonasa Kalman (Skovde), Fredrika Petersena (Berlin), Kim Ekdal Du Rica (Rajn Nekar Leven), mislio sam koliko će biti teško, jer su naši protivnici dobili veliku podršku sa tribina, vjetar u leđa, osjećao sam se kao da sam na fudbalskoj utakmici. Pred takvom publikom još nijesam igrao i upravo je to bila velika prednost Crne Gore”, objašnjava Doder.

● ŠVEDSKA JE FAVORTI, ALI...

Saigrač naših Draška Mrvaljevića i Aleksandra Svitlice u njemačkom Mindenu vjeruje da će 13. ja-

Jonasa Larholma (Pik Seged), Patrika Fahlgrina (Melsungen), Lukasa Karlsona (Kolding), Johana Jakobsona (Aalborg), Magnusa Persona (Halmstad), Matias ZakrisonA (Berlin), Niklasa Ekberga (Kil), Jespera Nilsena (Berlin), Andreaas Nilsona (HSV), Magnusa Jernemira (Lugi), Tobiasa Karlsona (Flensburg). nuara sa rukama podignutim uvis meč završiti Šveđani.

“Iskreno, radujem se tom susretu, kao i svi u taboru Švedske. Čitao sam mnogo ovih dana o tom meču i slušao izjave, tako da znam koliki će motiv imati naša reprezentacija. Naša javnost zaista sa nestrpljenjem očekuje taj susret, jer najbolje mi znamo kako smo se osjećali po povratku iz Podgorice. Zbog kvaliteta, iskustva i dobre forme u kojoj se nalaze naši igrači prednost dajem selekciji Švedske i vjerujem da će uspješno prebroditi prvu prepreku. Crna Gora ima dosta problema sa povredama, tim je podmlađen, ali sam siguran da niko od igrača neće zaboraviti da smo i mi tada bili favoriti protiv Crne Gore, pa smo Svjetsko prvenstvo gledali kraj malih ekrana.”

● BJELORUSI IMAJU VOĐU Doder visoko mišljenje ima i o ostalim rivalima u grupi.

“Jasno je da Crna Gora na papiru ima najslabiji sastav, te da je Hrvatska po navici ponovo mnogo jaka i prvi favorit u grupi, ali ne bih tako lako zanemario Bjelorusiju, koja igra odličan rukomet.

U toj zemlji se mnogo posljednjih godina ulaže u ovaj sport, imaju pravog vođu - Rutenku, kakvog nema Crna Gora, ali ni Švedska, tako da oni spadaju u krug ekipa koje mogu biti najprijatnije iznenađenje u Danskoj. Sve u svemu, očekujem zanimljive utakmice u Kopenhagenu, te da će ljubitelji rukometa imati šta da vide”, poručio je Doder.

Da je napadač Barselone Aleksis Sančez ove sezone svih 11 golova postigao desnom nogom.

TIKET DANA GRANADA VALJADOLID TIP X

KVOTA 3.30

MONPELJE MONAKO TIP 2

KVOTA 1.85

LESTER DERBI TIP 1

KVOTA 2.10

BRAGA GIMARAEŠ TIP 1

KVOTA 1.60

FROSINONE PIZA TIP X

KVOTA 3.10

SLAVIA PRAG MAS TABORSKO TIP 1 KVOTA 1.80

RSCG ODABRAO

Igor i Radmila najbolji 2013.

Rukometni savez Crne Gore je odlučio što se tiče najboljih za 2013. godinu - najbolji rukometaš je Igor Marković, dok je najuspješnija igračica Radmila Petrović.

Lijevo krilo Lovćena i reprezentacije Crne Gore je po četvrti put izabran za najboljeg, dok je Rada prvi put proglašena za igračicu godine... Što se tiče mladih koji tek dolaze, laskava priznanja pripala su Miodragu Stanojeviću (lijevi bek Lovćena) i Đurđini Malović, rukometašici Budućnosti na pozajmici u Danilovgradu koja je na posljednjem kadetskom Evrop-

skom prvenstvu u Poljskoj proglašena za najboljeg desnog beka.

RSCG nije birao samo najbolje na području Crne Gore - igrač koji je ostavio najveći trag u inostranstvu je Rade Mijatović golman Metalurga iz Skoplja koji se sada sprema za EP sa reprezentacijom Crne Gore , a rukometašica koja je ostavila zapažen pečat u inostranstvu je Katarina Bulatović - igračica Đera i najbolji desni bek na planeti je drugi put zaredom u odabranom društvu...

Svečana dodjela priznanja će se obaviti danas u hotelu “M Nikić” u Podgorici, sa početkom u 13.30 časova.

SPORT 27

PETAK, 10. 1. 2014.

EVROLIGA TOP 16 2. KOLO

Partizan prokockao +14, debakl prvaka Marselinjo Uertas utišao Istanbul, očajna igra crno-bijelih u drugom poluvremenu u Minhenu, Armani razbio Olimpijakos, Makabi izašao na kraj sa Lokomotivom

Tenis: Danka bolja od Zanevske

SPORTSKI EKRAN

Blistali su u grupnoj fazi Evrolige, ali su najvažniji dio sezone počeli katastrofalno - nakon poraza od Olimpiakosa u Atini, Fenerbahčeu je skalp uzela i Barselona i to usred Istanbula. Izabranici Željka Obradovića bili su u konstantnom minusu tokom cijelog meča, ali su uspjeli da uđu u dramtičnu završnicu tada je stvar u svoje ruke preuzeo Marselinjo Uertas, vezao sedam poena, pogodi trojku za +5 na minut do kraja i povratjka za plavo-žute nije bilo. Brazilac je ubacio 23 poena, imao sedam asistencija i četiri ukradene lopte, a pečat na trijumf dali su i Bred Oleson sa 14, Kostas Papanikolau sa 11 i Erazem Lorbek sa poenom manje.

U redovima poraženog tima najbolji su bili Nemanja Bjelica i Melih Mahmutoglu sa po 15 poena, dok su Bo Mekejleb i Emir Preldžić postigli po dva manje.

Partizan je u Minhenu imao dobijen meč, +14 sredinom treće dionice (38:52), ali je onda neshvatljivim greškama dozvolio domaćinu da se vrati u život i slavi: Bavarci Svetislava Pešića na krilima Amerikanaca Brajanta (16p, 12 sk), Tomsona (15p, 9sk) i Dilejnija (12) okrenuli su rezultat i upisali veliku pobjedu.

Bogdan Bogdanović po navici bio

je najbolji u crno-bijelim redovima 25 poena, Tarens Kinzi je takođe bio raspoložen (20 poena), ali je ostatak tima, posebno “pojačanje” Milenko Tepić i “tornjevi blizanci” Gagić i Musli, bio na očajnom nivou.

Prvi poraz u Evroligi dočekao je i Olimpijakos - prvak Evrope razbijen je na italijanskom tlu: Milano je zahvaljujući Kejtu Lengfordu (29 poena) i Danijelu Haketu (17p) očitao lekciju Spanulisu i družini 81:51.

Makabi je duel sa Lokomotivom prelomio u posljednjoj dionici - serijom 16:4 ponos Izraela je otišao na nedostižnih 85:70. Nezaustavljiv je bio “grčki Šek” - Sofoklis Skorcianitis sa 22 poena, ispratili ga Devin Smit sa 15 poena i 12 skokova i Tajriz Rajs sa 12 poena i šest asistencija. Kod gostiju najefikasniji je bio litvanski reprezentativac Mantas Kalnijetis sa 18 poena.

SEMAFOR: Ferebahče - Barselona 73:76 (18:23, 21:16, 17:19, 17:18), Makabi - Lokomotiva Kuban 85:75, Bajern Minhen - Partizan 71:65, Armani Milano - Olimpijakos 81:51.

VEČERAS: CSKA Moskva Žalgiris (17:00h), Efes - Unikaha (20:00h), Laboral Kuća - Panatinaikos (20:30h), Real Madrid - Galatasaraj (20:45h).

M.A.

Crnogorska teniserka Danka Kovinić plasirala se u drugo kolo kvalifikacija za Australijan Open.

Kovinić je juče savladala Marijanu Zanevski iz Ukrajine sa 2:0 po setovima 6:1, 7:6. Inače, Zaneska je bila šesti nosilac u kvalifikacijama, odnosno 119. teniserka svijeta. Naredna rivalka naše teniserke je Japanka Eri Hozumi koja je bila bolja od Gruzijke Sofije Šapatove sa 2:1. Hozumi je 203. teniserka svijeta.

M.P.

Članica Budve Aleksandra Vujović učestvovaće na međunarodnom bokserskom turniru za žene, Kup nacija u Vrbasu, saopšteno je iz tog kluba.

Vujović, koja je prva crnogorska bokserka na nekom međunarodnom turniru, takmičiće se u kategoriji do 69 kilograma.

Ona je voljom žrijeba slobodna u prvom kolu, dok je u drugom očekuje duel sa Hrvaticom Jovanom Vučić.

U kategoriji do 69 kilograma prijavljeno je 13 takmičarki.

Na turniru, koji će biti održan od petka do nedjelje, učestvovaće predstavnice 23 države.

Jugoslovenski šou preko bare Blistava noć za Nikolu Pekovića, Gorana Dragića i Pera Antića iznenađenje. A možda i nije kada se pogleda tradicija koja kaže da je Atlanta od 22. decembra 2006. godine 12 puta dočekala Pejserse i svih 12 puta slavila! Jastrebovi su do velikog trijumfa letjeli na krilima Kajla Korvera (17 poena) i Pera Antića (16 poena).

U teksaškom okršaju San Antonio je po navici razoružao Dalas (u šest posljednjih mečeva bilo je 16 i više razlike za Spurse) - mamuze je predvodio najbolji evropski košarkaš Toni Parker sa 25 poena i sedam asistencija, a pratili su ga Marko Belineli sa 17 i Tim Dankan sa 16 poena uz 13 skokova.

U noći između srijede i četvrtka stavljena je tačka na jednu fenomenalnu seriju - Golden Stejt je poražen nakon 10 vezanih pobjeda i to od Bruklina. Odlično šutersko veče Stefa Karija (34 poena) nije bilo

VTA Hobart VTA Sidnej Alpsko skijanje Snoubord Bijatlon Ski skokovi CSKA - Žalgiris, košarka Fristajl skijanje Solnok - Cibona, košarka Pikado Efes - Unikaha, košarka Monpelje - Monako, fudbal Laboral Kuća - Panatinaikos, košarka Pikado Real Madrid - Galatasaraj, košarka Kombinovani prenos Lester - Derbi, fudbal Kombinovani prenos Granada - Valjadolid, fudbal Dalas - Njujork R., hokej VTA Hobart, finale

SK 2 SK 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 SK 1 Eurosport 2 Arenasport 2 Eurosport SK 1 Arenasport 1 SK 3 Eurosport SK 1 SK 2 SK 2 Arenasport 1 SK 2

NE PROPUSTITE

Boks: Aleksandra na Kupu nacija

NBA

Kakva noć za igrače sa prostora bivše Jugoslavije u najjačoj svjetskoj ligi - Crnogorac Nikola Peković, Slovenac Goran Dragić i Makedonac Pero Antić blistali su u noći između srijede i četvrtka.

Pekmen je protiv Finiksa upisao dabl-dabl učinak - 17 poena i 12 skokova, ali je uzbudljiva završnica u Target centru u Mineapolisu obasjala sunca. Blistao je slovenački plejmejker sa 26 poena i devet asistencija, ali je titula junaka večeri pripala Džeraldu Grinu, koji je postigao pobjedonosni koš na 3,9 sekundi prije kraja.

“Nijesam oklijevao. Nije bilo vremena jednostavno. Lopta je došla do mene nakon skoka, šutirao sam bez razmišljanja i pogodio”, rekao je Grin.

Indijana je bila apsolutni favorit u duelu sa Atlantom, ali se desilo

08:00 09:30 11:30 12:45 14:00 14:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 20:30 20:30 20:30 20:45 20:45 21:00 01:00 04:00

dovoljno ratnicima za novi trijumf ispriječio se sjajni Džo Džonson sa 27 poena u redovima tima iz Njujorka. Netsi su inače spriječili “ratnike” da postanu prvi tim u istoriji NBA lige, koji je sezonu počeo sa svih sedam pobjeda na gostujućim terenima.

Hjuston igra perfektno - rakete su pospremile Lejkerse, a Džejms Harden je sa 38 poena postao prvi igrač Hjustona još od legendarnog Hakima Olajdžuvona i sezone 1994/95, koji je uspio da na tri uzastopna meča postigne preko 37 poena.

Semafor: San Antonio - Dalas 112:90, Toronto - Detroit 112:91, Atlanta - Indijana 97:87, Bruklin - Golden Stejt 102:98, Nju Orleans - Vašington 96:102, Hjuston - L.A. Lejkers 113:99, Minesota - Finiks 103:104, Portland - Orlando 110:94, L.A. Klipers - Boston 111:105.

M.A.

Monpelje - Monako (Arenasport1 20:30 sati) Radamel Falkao i društvo su u prošlom kolu neočekivano izgubili kod kuće od Valensijena (1:2). Večeras im je pobjeda imperativ ukoliko žele da zadrže korak za sjajnim PSŽ-om.

28 SPORT

PETAK, 10. 1. 2014.

MERKATO Januarski prelazni rok

VELIKI POVRATAK

Lionel Mesi ponovo melje

Bajern najbolji u 2013.

Argentinac se vratio i postigao dva gola protiv Hetafea - u njegovu čast časopis “Ole” promijenio ime u “leO” Trenutak kada je Katalonija ponovo ugledala svog Boga Lionela Mesija

FIORENTINA

Nemoguć povratak Stevana Jovetića

Iako je trener Fiorentine Vinćenco Montela prije neki dan priznao da želi povratak 24-godišnjeg napadača Stevana Jovetića, predsjednik kluba Andrea Dela Vale ne vjeruje u mogućnost da “Jo-jo” ponovo obuče ljubičasti dres.

“Tragamo za kvalitetnim rje-

Prema Međunarodnom institutu za fudbalsku istoriju i statistiku (IFFHS) Bajern Minhen je proglašen za najbolji fudbalski klub u 2013. godini.

Bavarci su postali prvi njemački tim u istoriji koji je dobio ovakvo priznanje od osnivanja organizacije 27. marta 1984. Podsjetimo, klub sa “Alijanc Arene” osvojio je prethodne godine Ligu šampiona, Bundesligu, Kup Njemačke, Superkup Evrope i Svjetsko klupsko prvenstvo. A, iza aktuelnog vladara Evrope našli su se Real Madrid, Čelsi, Atletiko Madrid, Barselona, Pari Sen Žermen, Bazel, Atletiko Mineiro, Totenhem i Benfika.

A.P.

šenjima na tržištu i drugačija nas ne zanimaju. Što se Jovetića tiče, on je momak kojeg i dalje veoma poštujem, ali mi se čini da je praktično nemoguće da nam se on vrati”, zaključuje Dela Vale, koji je prethodnog ljeta prodao crnogorskog bisera u Mančester siti za 30 miliona eura.

A.P.

PANATINAIKOS

Stigao Mladen Petrić Sa obzirom da je 1. januara napunio 33 godine hrvatski napadač Mladen Petrić poklonio je sebi osmi klub u karijeru, sve sa ciljem da se nađe na Svjetskom prvenstvu u Brazilu. U pitanju je grčki Panatinaikos, sa kojim je Petrić potpisao ugovor na godinu i po dana, a stigao je iz Vest Hema, za koji je tokom polusezone svega tri puta ušao sa klupe.

“Mladen je vrhunski napadač i puno će nam pomoći” raduje se prvi strijelac “zelenih” Markus Berg, koji je do sada postigao osam golova.

A.P.

ATLETIKO MINEIRO

Ronaldinjo potpisao novi ugovor!

Crno-bijele boje su spremne za legendarnog Ronaldinja, ali ne one Bešiktaša, koji je bio na korak od transfera. Neponovljivi 33-godišnji virtuoz je napravio totalni zaokret i potpisao novi ugovor sa Atletiko Mineirom!

“Navijači su se nervirali, ali

čovjek ih jednostavno voli. Ronaldinjo je potpisao novi ugovor”, napisao je na Tviteru predsjednik Atletika Alešandre Kalil, koji nije otkrio koliko će bivši as Gremija, Pari Sen Žermena, Barselone, Milana i Flamenga igrati za “crno bijele”.

A.P.

BAJERN MINHEN

Rode u Bavarskoj Aktuelni šampion Evrope Bajern Minhen završio je, nakon sjajnog transfera Roberta Levandovsog, još jedan posao. Bavarcima će se na ljeto priključiti talentovani 23-godišnji vezista Sebastijan Rode. On će stići iz frankfurtskog Ajntrahta nakon isteka ugovora za šest mjeseci, a riječ je o jednom od najperspektivnijih njemačkih fudbalera.

A.P.

Nakon skoro dva mjeseca odsustva sa fudbalskih terena zbog povrede Lionel Mesi se vratio svojim uobičajnim navikama i postizanju g o lova. Barselona je ubjedljivo porazila Hetafe sa 4:0, u osmini finala Kupa kralja, a “čarobnjak iz Rozarija” je prvo u 64. minutu zamijenio Andresa Inje stu, dok je u finišu susreta postigao dva predivna gola i poručio svima da je i dalje mašina!

Naravno, oduševljenje navijača “blaugrane” bilo je neopisivo, jer se vratio njihov kralj, a još ih je više obradovala njegova izjava poslije velikog povratka.

“Uvijek želim da budem na terenu. Želja i volja za igrom nikad nijesu prestale, želim da pomognem svom timu. Takođe, svidjelo bi mi se da završim karijeru u Barseloni, ako to navijači i uprava žele”, istakao je Mesi, koji je doživio jednu veliku čast.

Kultni argentinski sportski list “Olé!” promijenio je svoje ime prvi put od osnivanja, a sve zbog fenomenalnog Argentinca!

Tako je časopis premijerno izašao pod drugim imenom “leO!”, poklonivši se 26-godišnjem “vanzemaljcu”.

A.P.

Veb najbolji u protekloj godini

Titulu najboljeg sudije u 2013. godini, prema Međunarodnom institutu za fudbalsku istoriji i statistiku (IFFHS) osvojio je engleski arbitar Hauard Veb. Sudija iz Roterama je po drugi put zaslužio laskavo priznanje, a osvojio je 102 poena.

Drugo mjesto je pripalo Italijanu Nikoli Ricoliju (82 poena), dok je treći Mađar Viktor Kašai sa 53 boda.

Slijede Njemac Feliks Brih, Turčin Cunejt Čakir, Holanđanin Bjorn Kujpers, Portugalac Pedro Proensa, Uzbekistanac Ravšan Irmatov, Španac Karlos Velasko Krbaljo i još jedan Italijan Đanluka Roki.

A.P.

SPORT 29

PETAK, 10. 1. 2014.

IZJAVA DANA Marko Rojs (Borusija Dortmund)

MERKATO Januarski prelazni rok

“Novac mi nije tako bitan kao ostalima i nikada nijesam i ne želim da pređem u Bajern Minehn, kao Mario Gece ili Robert Levendovski. Ja sam dijete Borusije Dortmund i u njoj jedino želim da igram. Naravno, tu je i Borusija Menhengladbah, koja je moja druga ljubav i za koju sam već igrao”

Đampaolo Poco

JUVENTUS

Vučinić za Lamelu!

Lider Serije A Juventus želi da dovede Erika Lamelu iz Totenhema, koji se nije snašao na “Vajt Hart Lejnu”. Ali, “stara dama” želi da izvrši trampu po kojoj bi u naš Mirko Vučinić završio u sjevernom Londonu, dok bi 21-go-

dišnji Argentinac krenuo put Torina. Ipak, čelnici Sparsa ne žele ni da čuju za direktnu razmjenu, već traže 30-godišnjeg Nikšićanina plus 20 miliona eura, pa uprava Juvea razmišlja koji sljedeći potez da napravi.

A.P.

NAPOLI

Čekamo te Maskerano ĐAMPAOLO POCO

Jedinstvena hobotnica On je vlasnik italijanskog Udinezea, španske Granade i engleskog Votforda - on je biznismen Đampaolo Poco

Fantastični golgeter Napolija Gonzalo Iguain zove svog argentinskog zemljaka Havijera Maskerana da napusti Barselonu i pridruži mu se u Napulju. “Čekamo Maskerana. On je dobrodošao u naš tim i mislim da bi bio oduševljen gradom, ljudima, jer su naši navijači baš kao i on žive za fudbal”, poručuje Iguain.

Podsjetimo, Maskerano je još tokom prethodnog ljeta u nekoliko navrata bio blizu Napolija, ali je na kraju ipak ostao u Kataloniji.

A.P.

MANČESTER JUNAJTED

Želje Markizio i Mutinjo

● PODIGAO GRANADU IZ PEPELA

Aleksandar Popović

U

vrijeme kada se u fudbalu okreću milijarde on je izmislio drugačiji sistem koji ga čini veličanstvenim, tačnije jednistvenim. U pitanju je gospodin Đampaolo Poco, vlasnik italijanskog Udinezea, što manje-više svi znaju, ali i španske Granade, odnosno engleskog Votforda! Njegova vizija sastoji se od fantastičnog skautinga, među najboljima na planeti, preko kojeg dovodi igrače iz Južne i Sjeverne Amerike za siću, afirmiše ih u svoja tri kluba, nakon čega ih prodaje za duplo veću vrijednost velikanima evropskog loptanja. Bez sumnje, njegovo poslovanje, poput hobotnice, doseže od Udina, preko Andaluzije, pa sve do grofovije Hartfordšira, na istoku Engleske.

“Već neko vrijeme želim da ostvarim jedan svoj san. Želim da sva tri moja kluba, iz tri najjače svjetske lige, igraju u eliti. Naravno, Udineze je standardan u Seriji A, Granada se od 2011. godine takmiči u Primeri, dok jedini Votford za sada učestvuje u drugoj ligi Engleske, odnosno Čempionšipu i njime želim da kompletiram misiju, tačnije da zaigramo u Premijerligi”, naglašava Đampolo Poco, italijanski biznismen, koji čak posjeduje dionice u još jednom španskom klubu Espanjolu, ali nije njegov vlasnik.

● VLASNIK UDINEZEA OD 1986.

Sada već davnog jula 1986. godine Poco je odlučio da zapleše sa fudbalom, kupivši tada uzdrmani Udineze. Početak je bio trnovit, klub je ispao iz Serije A, jer je bodovno kažnjen u aferi klađenja i namještanja, pa je na kraju ispao u niži rang.

Međutim, od sezone 1995/96. tim sa “Frijulija” udara elitne temelje i postaje standardan član najjačeg ita-

lijanskog prvenstva. Nakon toga su “zebre” postale redovni učesnici Kup UEFA, odnosno današnje Lige Evrope, a vrhunac su doživjele u sezoni 2005/06, kada su napravile istorijski uspjeh i plasirale se u grupnu fazu Lige šampiona. Nažalost, završile su kao treće u grupi C, iza Barselone i Verder Bremena, koji je imao identičnih sedam bodova kao i Udineze, ali su međusobni dueli odlučili ko ide u osminu finala. Takođe, Poco je kupio 2004. godine Antonija Di Natalea za 100.000 eura od Empolija, a 10 godina kasnije “Toto” mu je zahvalio sa 189 postignutih pogodaka, postavši ikona kluba. A, kroz Udine je prolazilo još sjajnih igrača kao što su Vinćenco Jakvinta, Marek Jankulovski, David Pizaro, Suli Muntari, Samir Handanović, Kristijan Zapata, golman Morgan De Santis, Roberto Sensini, Aleksis Sančez, Mehdi Benatija, Fabio Kvaljarela, Simone Pepe, Gokhan Inler, Huan Giljermo Kvardaro, a svi se sjećaju uspona Olivera Birofa, koji je počeo baš sa sjevera Italije.

Fudbalski klub Granada iz Andaluzije je posljednji put igrao u prvoj španskoj ligi u sezoni 1975/76, a igrao je i u četvrtom rangu. Međutim, dolaskom Đampaola Poca 2009. godine klub je polako počeo da staje na noge, što je rezultiralo ulaskom u Primeru 2011, čime su se poslije 35 godina vratili u elitu i zakazali mečeve sa Barselonom i Realom. Dolaskom igrača koji su bili prekobrojni u Udinezeu tim sa “Los Karmenesa” se podigao iz pepela, a sve zasluge za to pripadaju upravo junaku naše priče, čiji je klub trenutno 13. na tabeli Premere, baš kao i Udineze u Seriji A.

● ŽELI DA VRATI VOTFORD U PREMIJER LIGU

Stari engleski fudbalski kolektiv Votford, koji je osnovan daleke 1881. godine, ispao je iz Premijer lige u sezoni 2006/07. i od tada nikako ne uspijeva da se vrati. Ali, u junu 2012. godine je stigao Poco, kupio klub i obećao da će navijači ponovo gledati Mančester junajted, Čelsi, Arsenal, Liverpul. Ekspresno su na Ostrvo stizali igrači iz Udinezea i Granade, a tim je donedavno vodio i legendarni Đanfranko Zola. Ipak, njega je ove sezone naslijedio Đuzepe Sanino, a “žuta vojska” se muči u drugoj ligi, gdje zauzima 14. mjesto, ali zaostaje samo šest bodova za pozicijama koje vode u plej of za ulazak u društvo najboljih.

Pojačanja su neophodna neprepoznatljivom Mančester junajtedu ove zime, a engleska štampa otkriva da “crveni đavoli” imaju dva pika. Prvi je 27-godišnji vezista Klaudio Markizio iz Juventusa, čija je cijena

25 miliona eura, a drugi je igrač Monaka 27-godišnji Žoao Mutinjo, koji takođe vrijedi 25 miliona. Bez sumnje, Dejvid Mojes će duboko posegnuti u klupski džep kako bi pojačao oslabljeni vezni red.

A.P.

PALMEIRAS

Pojačanje - Lusio Osmostruki brazilski šampion Palmeiras dobio je pojačanje u vidu defanzivca Lusija.

Nekadašnji štoper Bajer Leverkuzena, Bajern Minhena, Intera i Juventusa raskinuo je ugovor sa Sao Paulom, potpisavši za “zeleno-bijele” do 31. decembra 2015. godine. Stameni 35-godišnji igrač će mjesečno zarađivati 72.000 eura, a igrama u Palmeirasu želi da skrene pažnju selektora Brazila Luisa Felipea Skolarija pred predstojeće Svjetsko prvenstvo. A.P.

30 SPORT

PETAK, 10. 1. 2014.

SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE (36)

Žoze prije Murinja

BRAJAN KLAF - majstor svog zanata koji je promijenio razmišljanje Engleza Uroš Radulović

F

udbal nekada i sada je pitanje koje pokreće brdo tema u vezi sa čarobnom igrom. Ući u raspravu sa starijim ljubiteljem loptanja vjerovatno znači da mu ne možete staviti do znanja kako su Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo možda najbolji igrači. Veteran će se uvijek braniti kvalitetom majstora Maradone, Pelea, Marija Kempesa, Džordža Besta, Franca Bekenbauera, Bobija Mura... Da ne bi došlo do većih rasprava, najlakše je podvući crtu i reći: Svako u svoje vrijeme.

A, šta se dešava kada su treneri u pitanju? Ser Aleks Ferguson, Pepe Gvardiola, Žoze Murinjo, Karlo Anćeloti - sve njihove karakteristike sklopljene u jednoj glavi fudbalskog stručnjaka imao je legendardni Brajan Klaf. Čovjek je imao viziju, fudbal u malom prstu, znao je šta taktika, imao je mane i vrline - definitivno je ostao jedan od najvećih.

Jedan je od rijetkih koji je sa dva različita kluba osvojio titulu u Engleskoj, a kruna karijere, događaj koji je okrenuo fudbal naglavčke, jeste osvajanje i odbrana Kupa šampiona (današnja Liga šampiona) sa Notingem Forestom.

O velikom Klafu su pisane knjige, sniman film (“Damned United”), ali sve to zajedno sa tekstom koji čitate je malo da obuhvati cijelu karijeru i život vjerovatno najboljeg britanskog stručnjaka svih vremena...

● UBitačNi goLgeter Pored činjenice da je bio nevjerovatan stručnjak, Klaf je imao zapaženu ulogu u igračkoj karijeri Nosio je dresove dva kluba, a prvi u kojem je stekao ogromnu slavu i titulu ikone jeste tim iz rodnog grada - Midlzbroa. U dresu popularnog Bora, Klaf je nastupio na 222 meča i zatresao mrežu čak 204 puta!

Noseći dres “crvenih” Klaf je bio najbolji fudbaler, ali često se nervirao zbog loše igre u defanzivnoj liniji, pa je nakon utakmice sa Čarltonom (6:6) priupitao kolege koliko golova treba da postigne u narednom meču kako bi osvojili tri boda!

Jula 1961. jedan i jedini transfer Brajana se ostvario - tada je ubitačni golgeter iz Midlzbroa za

55.000 funti pojačao redove Sanderlenda. U dresu “crnih mačaka” je nastupio 74 puta i potpisao 63 pogotka, a jedna od najboljih sezona mu je bila 1962/63, kada je sa 24 gola bio najzaslužniji što se Sanderlend plasirao u tadašnji najelitniji rang engleskog loptanja.

Za nacionalni tim je nastupio dva puta, nije uspio da postigne gol, a karijeru je okončao sa 29 godina zbog teške povrede ukrštenih ligamenata koljena.

● DerBi - oDskočNa Daska Sjajnim partijama Klaf je zadužio čelnike Sanderlenda, koji su mu omogućili da trenira mladi tim. Tu se nije mnogo zadržao, već je svoje premijerno angažovanje na mjesto trenera seniorskog tima dobio u Hartlpulu - klub naravno nije bio u idealnom stanju, finansije su bile užasne, ekipa se takmičila u četvrtoj diviziji i uvijek završavala sezonu na dnu tabele.

Korak po korak, kroz teške muke, Klaf je uspio da stabilizuje klub koji je 1967. godine završio na dosta dobroj osmoj poziciji. Klafov rad su počeli da primjećuju čelnici drugih klubova - legendardni trener u maju 1967. godine prelazi u Derbi Kaunti, odakle kreće njegov nevjerovatni trenerski život. Brajan je stigao na istok Engleske u klub koji je decenijama unazad tavorio u drugoj diviziji. Prva godina je bila očajna pošto je nezainteresovanošću igrača i uprave Klafov Derbi Kaunti završio opet na dnu.

Međutim, onda je harizmatični šef krenuo sa svojim režimom - otpustio je pola ekipe, doveo dosta igrača, otkaz je uručio čak skautu, sekretaru, ekonomu, a preko praga su takođe otišle i dvije djevojke koje su pravile čajeve igra-

čima nakon što su se smijale porazu Derbija.

Klaf je krenuo u totalnu rekonstruciju, skrenuo pažnju na sebe i klub - sezona 1968/69. je bila sjajna, Derbi je osvojio drugu ligu sa nizom od 22 utakmice bez poraza.

Povratak u prvu ligu “bijelih” je bio više nego dobar, Klafovi izabranici su završili na četvrtoj poziciji, ali zbog finansijskih problema klubu je zabranjeno da se takmiči u Evropi. Ni sljedeća sezona koja je bila dosta slabija (9. pozicija) nije poremetila viziju, želju za titulom, da bude najbolji - Klaf je jednostavno htio da se dokaže, da pokaže cijeloj Engleskoj koliko zna.

I onda je u sezoni 1971/72. nastao pravi fudbalski zemljotres na ostrvu - Derbi je osvojio ligu, prvi put u tadašnjoj 88-godišnjoj istoriji.

● 44 DaNa U LiDsU Šest godina je bio u Derbiju, zatim je jednu sezonu otišao na “ekskurziju” u Brajton i Huv Albion prije nego što je stigao u tada jedan od najvećih klubova Engleske - Lids junajted.

Od Klafa se očekivalo mnogo, jer je na klupi naslijedio tada veliko ime Dona Revija, koji je preuzeo reprezentaciju Engleske. Mediji su pritisli Klafa, a igrači i tadašnje zvijezde u Lidsu su bojkotovali svaki njegov potez - to se odrazilo na teren.

Nekontrolisani fudbaleri sa Eland Rouda nijesu mrdali na utakmicima, Lids je tada nakon šest utakmica osvojio svega četiri boda, što je bio njihov najlošiji start u posljednjih 15 godina - Klajf nije mogao da se bori protiv “više sile”, napustio je klub nakon samo 44 dana 1974. godine...

● ZLatNe goDiNe U NotiNgemU

Šesti januar 1975. godine će ostati zapamćen u Engleskoj, pogotovo Notingem Forestu i navijačima - tog dana je u klub zakoračio Brajan Klaf kao njihov novi trener - niko nije ni slutio da će se taj čovjek tri godine kasnije sa “šumarima” popeti na vrh Evrope, pokoriti sve fudbalske gigante u to vrije-

LIČNA KARTA Ime i prezime: Brajan Klaf Datum rođenja: 21.3.1935. u Midlzbrou (Engleska) Karijera kao fudbaler: Midlzbro (1955-61) Sanderlend (1961-64) Reprezentacija (2 nastupa) Karijera kao trener: Hartlpul (1965-67) Derbi (1967-73) Brajton i Huv Albion (1973-74) Lids (1974) Notingem Forest (1975-1993) Uspjesi: Derbi (Prvak prve divizije (1971-72), prvak druge divizije (1968-69), Teksako Kup (197172), Votni Kup (1970)).

Notingem Forest (Prvak prve divizije (1977-78), Liga Kup (1977-78, 1978-79, 1988-89, 1989-90), Kup punopravnih članova Engleske (1988-89, 199192), Superkup Engleske (1978), Liga šampiona (tadašnji Kup šampiona) (1978-79, 1979-80), UEFA Superkup (1979), AngloŠkotski Kup (1976-77). me, a zatim i odbraniti titulu šampiona “Starog kontineta”.

Dvije provedene godine u drugoj diviziji su bile samo zagrijavanje, Notingem je stigao do elitnog takmičenja Engleske. U sezoni 1977/78, Klaf je pokorio Englesku i Evropu, osvojio je Liga kup, bio prvi u šampionatu sa sedam bodova prednosti u odnosu na Liverpul. I to je bilo samo u pripremi, jer je onda slijedilo pravo - pehar Kupa šampiona - Notingem je u finalu savladao Malme sa 1:0.

Naredne sezone Klaf je izgubio trku sa “redsima” što se tiče engleskog šampionata, završili su kao drugi, međutim to nije poljulalo Klafa - odbranio je titulu Kupa šampiona, pobijedivši Hamburg minimalnim rezultatom.

Poslije svega toga Notingem više nikada nije uspio da osvoji prvenstvo Engleske, titule su se ređale u Kupu, Superkupu Evrope i ostalim takmičenjima...

● ProBLemi sa aLkohoLom

Statua Brajana Klafa u Notingemu

Pored toga što je bio sjajan stručnjak, Klaf je kao i mnogi sportisti i treneri u Engleskoj u to vrijeme imao velike probleme sa alkoholom. Preko 30 godina sjajni stručnjak je bio predan piću, što je platio u januaru 2003. godine, kada je morao da odradi transplantaciju jetre zbog velikog oštećenja ovog organa. Ipak, ni to nije previše pomoglo Klafu, svoje zbogom harizmatični stručnjak je rekao 20. septembra 2004. godine od posljedica raka stomaka.

Legendardnom treneru podignute su mnoge biste, najpoznatije su svakako u Notingemu, Midlzbrou i Prajd Parku (stadionu Derbija), gdje ima zajedničku bistu sa vjernim prijateljem i asistentom Piterom Tejlorom koji ga je pratio svuda, osim u Lidsu. Takođe klubovi u kojima je ostavio najveći trag Notingem Forest i Derbi od 2007. godine pred početak svake sezone igraju utakmicu “Trofej Brajana Klafa”.

Jedno je sigurno, Engleska i dan danas plače što Brajan Klaf u karijeri nikada nije preuzeo dirigentsku palicu selektora Engleske. Takođe, Ostrvaljni još uvijek polažu nade da će se jednog dana roditi novi Klaf...

Narednog petka: Bjorn Borg

Bogdanović ostaje u Lovćenu Kreativni vezista je produžio ugovor sa matičnim klubom Dejan Bogdanović će nositi dres Lovćena i narednih šest mjeseci!

Bivšem mladom reprezentativcu Crne Gore je početkom januara istekao ugovor, ali uprava Cetinjana je poslije kraćih pregovora sa igračem ubijedila Bogdanovića da nosi crveni dres do ljeta...

I napravili su super posao, jer je ofanzivac činio važan šraf u mašineriji Mojaša Radonjića koja je iza sebe ostavila odličnu jesen (Lovćen je treći, zaostaju sedam bodova za liderom Sutjeskom) - Dejan je jesenas upisao 16 prvenstvenih mečeva na kojima je postigao tri gola.

Sa Cetinja je najavljeno da će se uskoro klub pojačati - kako iz Crne Gore, tako i iz inostranstva.

B.T.

Zogović pojačao Novi Pazar Još jedan Crnogorac u Novom Pazaru - desnom beku Milošu Raduloviću (stigao juče iz Zete) pridružio se golman Bojan Zogović!

Momak koji je rođen u Beranama, a koji je nastupao u mlađim kategorijama Crvene zvezde, te nosio dresove Radničkog (Sombor), Banata (Zrenjanin), Vojvodine, Sutjeske, Marsonije (Slavonski brod), Rijeke i Timoka je sa superligašem iz Srbije dogovorio jednogodišnju saradnju.

Zogović je prethodne polusezone bio najbolji fudbaler Timoka (Druga liga Srbije), često je glasan za igrača utakmice, a to nije moglo da promakne Novopazarcima koji su prigrabili 24-godišnjeg golmana - sada Zogović i Novi Pazar zajedno sanjaju plasman u Evropu na proljeće... B.T.

Vukčević napušta Vojvodinu

Reprezentativac Crne Gore nikako da nađe klub gdje će da se skrasi - Simon Vukčević ozbiljno razmišlja da napusti novosadsku Vojvodinu!

Bivši fudbaler Partizana, Saturna, Sportinga, Blekburna i ukrajinskih Karpata je ljetos predstavljen kao veliko pojačanje “stare dame” iz Novog Sada, jesenas je odigrao 10 utakmica, ali pošto se Voša osipa i nalazi se u finansijskim problemima, Simon je blizu raskida ugovora...

Vukčević će sada tražiti sedmi klub u karijeri, a bilo bi dobro da odabir bude pravi, jer u septembru startuju kvalifikacije za EURO 2016. godine... B.T.

SPORT 31

PETAK, 10. 1. 2014.

ŠAMPION KRENUO

Naporan rad daje rezultat Sutjeska upalila motore bez trenera Dragana Radojičića - kapiten Ivan Janjušević vjeruje u titulu Dragan Gaga Radojičić se nalazi u Firenci na seminaru za PRO licencu, a njegova razigrana družina je krenula sa pripremama - Sutjeska je pod dirigentskom palicom Gaginog pomoćnika Mija Nikolića i kondicionog trenera Koste Goranovića upalila motore za proljeće.

Plan je poznat: Nikšić će biti baza do 26. januara, a onda će se svi zajedno sa trenerom Radojičićem uputiti prema Igalu, gdje će odraditi dio priprema i odigrati četiri-pet prijateljskih susreta.

I “plavo-bijeli” će trenirati što bolje mogu, samo zbog jednog cilja - da odbrane šampionsku titulu, što nije uradila nijedna ekipa od kada je Crna Gora nezavisna država...

“Pred nama su kondicione pripreme, naporne su uvijek, ali to nam je potrebno. Vjerujem da ćemo biti super spremni, a onda je potrebno da nas posluži samo zdravlje”, rekao nam je juče kapiten, lider CFL Ivan Janjušević.

Uprava na čelu sa direktorima Jovanom Gardaševićem i Balšom Papovićem je pozdravila jesenje prvake, poželjela im da lovor ostane u Nikšiću.

“Cilj je titula. Nemamo pritisak, ali je svi želimo. Uprava će raditi na dovođenju igrača, vjerovatno već imaju nekoga u planu. Najvažnije

od svega je da nam ostane kostur tima”, jasan je A reprezentativac Crne Gore.

Kapiten uvijek ima veću privilegiju od igrača - pitali smo Ivana šta treba Sutjeskoj - od pojačanja.

“Iskreno, važno je da taj neko ko dođe bude dobar momak, jer imamo odličnu atmosferu u svlačionici. Nekada upravo svlačionica donese pobjedu u teškoj utakmici”.

Igalo je talična baza za aktuelnog šampiona Crne Gore, pa Nikšićani nijesu ništa mijenjali...

“Imamo sve potrebne uslove tamo. Nadam se da će Kosta Goranović opet sjajno da nas spremi, te da ćemo ponovo biti najspremnija ekipa u državi. Tačno zna igraču da tempira formu”, ne zaboravlja Janjušević kondicionog trenera.

Za kraj, pitali smo Janja razmišlja li o odlasku - reprezentativac je, uvijek je na nivou, a kao takav je interesantan timovima preko granice...

“Ima interesovanja, ali sve je to na upravi kluba. Volio bih ostanem, da ne stajem sada na pola puta ka tituli, ali ako dođe prava ponuda kako za mene, tako i za klub - onda je sve moguće”, riječi su kapitena Sutjeske, tima koji proljeće (šampionat startuje 25. februara) čeka na “plus dva” u odnosu na gradskog rivala Čelik.

Sutjeska startovala sa pripremama

STARTOVAO ČELIK

Predstavljen u Cirihu: Ivan Kecojević

Riječi lete, djela ostaju Slavoljub Bubanja okupio metalurge - šef stručnog štaba se dogovorio sa igračima da razmišljaju samo o narednom treningu i o narednoj utakmici

TRANSFER

Ivan Kecojević pojačao Cirih Reprezentativni štoper sa Švajcarcima dogovorio saradnju do juna 2017. godine Ponikao je u rodnom Baru u dresu Mornara, kalio se u Teleoptiku (filijala Partizana), regionalno ime stekao u Čukaričkom i OFK Beogradu, a onda je na ljeto 2012. godine navukao opremu turskog Gazijantepspora, da bi januar 2014. donio novi klub - Ivan Kecojević se dogovorio sa Cirihom. Štoper reprezentacije Crne Gore je sa Švajcarcima potpisao ugovor do juna 2017. godine (tri i po godine), a u klub gdje se od 2012. nalazi Asmir Kajević dolazi kao slobodan igrač pošto je Gazijantep zapao u finansijske probleme, pa je visoki defanzivac dobio čiste papire...

“Ivanovim dolaskom smo dobili odličnog, mladog, a iskusnog fudbalera koji će uzeti važnu funkciju u našem timu”, pohvalno je pričao o 25-godišnjem Baraninu predsjed-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

nik Ciriha Anćilo Kanepa, a izjavu je prenio klupski sajt.

Kecojević, koji je za selekciju “hrabrih sokolova” odigrao pet utakmica (San Marino (debitovao), Ukrajina, Bjelorusija, Engleska, Moldavija) će u Švajcarskoj nositi dres sa brojem 25, a ekipi će se na pripremama priključiti danas...

Tamo u Švajcarskoj ga neće sačekati dobrostojeća situacija - Cirih je trenutno na sedmoj poziciji sa 22 boda (10 ekipa se takmiči), nemaju nikakvu šansu da se umiješaju u borbu za titulu (lider Bazel ima 33), ali ne mogu ni da ispadnu iz lige. Postoji mogućnost da se uključe u borbu za plasman u kvalifikacije za Ligu Evrope, ali od te luke su udaljeni velikih osam bodova (Grashopers je na 30 poena)...

B.T.

Ljetos su kasno počeli pripreme, bili su primorani da se upoznaju kroz prvenstvo, ali to im je dobro išlo - poslije jesenje sezone zaostaju dva boda za liderom Sutjeskom, što znači da imaju lijepo prolazno vrijeme u trci za šampionskim lovorom...

Pošto razmišljaju o vrhu (titula nije imperativ), na vrijeme su počeli kako bi bili pravi na proljeće (prvenstvo počinje 25. februara)...

“Počeli smo ranije, jer nijesmo željeli da budemo u situaciji kao ljetos”, rekao nam je šef stručnog štaba Čelika Slavoljub Bubanja, na čijoj prozivci se nijesu pojavili igrači sa strane (Mujdragić, Hadžibulić, Prtenjak, Krsteski), koji su dobili produženi odmor, a ekipi će se pridružiti u subotu.

Tokom vikenda “metalurzi” će odraditi testove sa sjajnim stručnjakom Kemalom Idrizovićem, treniraće u svom domu, a onda će jedan dio priprema odraditi u Ulcinju...

“Smatram da smo sada pravi kolektiv, što nije bio slučaj prethodnih godina. Vjerujem da ćemo sklopiti kockice, jer imamo vremena, te da ćemo biti u vrhu. Dvije godine zaredom smo igrali Evropu, a tome težimo i sada”, jasan je Bubanja, koji je sklopio dogovor u svlačionici sa prvotimcima...

“Razgovarali smo da razmišljamo od utakmice do utakmice, od treninga do treninga, jer se vodimo poslovicom: Riječi lete, a djela ostaju”, dodao je trener Čelika, koji na proljeće

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Kapiten Čelika i najbolji fudbaler CFL za 2013. godinu možda napusti Nikšić u januarskom prelaznom roku: Darko Zorić neće moći da računa na korpulentnog napadača Stevana Račića, pošto je napustio klub.

Viceprvak jeseni bi mogao da pretrpi promjene u januarskom prelaznom roku - najbolji igrač CFL za 2013. godinu Darko Zorić i trećeplasirani u toj konkurenciji Ivan Ivanović su interesantni inostranstvu...

“Jasno je da živimo od prodaje igrača. I ponosni smo što imamo Zorića i Ivanovića, mladog i A reprezentativca. Ako dođe prava ponuda

za klub i za njih, vjerovatno će nas napustiti, jer zaslužuju da igraju u kvalitetnijoj ligi”.

A ako odu, stići će zamjene - to je prosta računica...

“Nećemo dovoditi mnogo igrača, ali to moraju da budu prava pojačanja. Najviše će stići četiri-pet fudbalera. Već smo razgovarali sa nekoliko njih, pa ako se otvori mogućnost, dovešćemo ih. Ali o tom potom”, rekao nam je na kraju Slavoljub Bubanja, trener drugoplasiranog Čelika.

B.T.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Da li će se ponovo dobra odbojka igrati u “Morači” ne zavisi samo od igrača

Gasi li se nekadašnji odbojkaški gigant? svi ih zaboravili

Igrači Budućnosti prije nedjelju dana prestali da treniraju - od jula 2013. godine nijesu primili platu, predsjednik Nebojša Todorović digao ruke iako je obećavao mnogo Miloš Pavićević

N

ekadašnji odbojkaški gigant koji je vodio glavnu riječ na ovim prostorima do prije samo pet sezona, u kojem su stasali mnogi današnji reprezentativci Crne Gore, koji je iznjedrio bezbroj kvalitetnih igrača, nekoliko sjajnih trenera - odbojkaški klub Budućnost, nalazi se pred gašenjem!

Klub iz glavnog grada već godinama nema generalnog sponzora, a od kako je “plave” napustio predsjednik Mladen Rabrenović, a sa njim otišla i “Podgorička banka”, koja je davala šakom i kapom, podgorički tim tone sve dublje. Čini se da je ovog puta Budućnost dotakla dno, u težoj situaciji jednostavno “plavi” ne mogu biti - od jula protekle godine zaposleni nijesu primili plate, uprava gotovo da ne postoji, a igrači su uz trenerovu saglasnost, prema našim informacijama, prestali da treniraju još uoči Nove godine. “Plavi” se neće vratiti na parket sve dok im se neko ne obrati, dok se ne oformi uprava i dok ne dođe novi predsjednik, s obzirom da većina igrača nije ni upoznala aktuelnog - Nebojšu Todorovića, koji je, prema informacijama koje smo dobili, protekle sezone odgledao samo jednu utakmicu sa tribina.

Todorović je klub zvanično preuzeo 25. maja 2012. godine, kada je na pres konferenciji najavio velike

Pres održan 25.maja 2012.godine kada je predsjednik Todorović (drugi s desna) u prisustvu direktora Toškovića, bivšeg direktora Adžića i trenera Vukčevića obećao “kule i gradove”

Odbojkaški klub Budućnost Osnovan: 1936. godine Trofeji: Prvaci Jugoslavije 2002. godine Prvaci Srbije i Crne Gore 2005. i 2006. godine Prvaci Crne Gore 2007. i 2008. godine Kup Jugoslavije 2000.

Kup Crne Gore 2007, 2008. i 2009. projekte vezane za podgorički klub.

Između ostalog, pomoćnik ministra zdravstva, je poručio da će ubrzo “plavi” biti ponovo broj jedan u zemlji, te da će biti konkurentni Budvanskoj rivijeri. Od toga naravno nije bilo ništa, klub se nalazi u rasulu,

a Todorović već tri mjeseca nema nikakvu komunikaciju sa trenerom Zoranom Vukčevićem i direktorom Aleksandrom Toškovićem.

Prema našim informacijama, već u ponedjeljak će se najvjero-

vatnije javnosti obratiti trener Zoran Vukčević i neko od igrača u namjeri da izraze nezadovoljstvo zbog situacije u kojoj se našao nekada najbolji crnogorski klub.

Ono što je jasno jeste da odbojka-

ši Budućnosti ovakav tretman nijesu zaslužili - tačno je da imaju mlad sastav koji teško može parirati Budvanima, ali svakako da posjeduju igrače koji su budućnost crnogorske odbojke.

PETAK, 10. 1. 2014. broj 733 GoDINA III

33 žENa koRISNo I mIRISNo

Piling od tikve Ako ne obraćate pažnju, na vašem tijelu mogu se nakupati suve mrlje, mrtve ćelije koje jedino mogu biti uklonjene pilingom. Iako možete kupiti skupe preparate u kozmetičkim radnjama oni su najčešće obogaćeni vještačkim mirisima i drugim hemikalijama koje često mogu izazvati više štete nego koristi vašoj koži. Pogotovo ako imate osjetljivu kožu trebalo bi da vodite posebno računa šta stavljate na nju. Zato su recepti iz kućne radinosti posebno korisni jer

znate koje sastojke koristite. Donosimo vam recept za piling.

Sastojci: 1 konzerva tikve 3/4 šoljice smeđeg šećera 1 kašičica cimeta Priprema: Dobro umutiti tikvu i šećer zajedno, dodati cimet i ponovo dobro izmiješati. Ovaj mirisni piling koristite pod tušem, izmasirajte tijelo, sa naglaskom na mjesta gdje je koža najviše oštećena. Isperite toplom vodom i nanesite hidratantnu kremu.

modERNo

Fantastična linija cipela

Modna kuća “Céline” u svojoj kolekciji za proljeće/ljeto 2014. godine donosi cipele koje su spoj mode i arhitekture.

Cipele za koje smatramo da će naći posebno mjesto u ormarima fešn ikona i dama od stila osvajaju na prvi pogled. Kreativna direktorka kuće Fibi Filo ovim potezom još jednom je pokazla da sve što dizajnira u sekundi postaje trend, a tako će biti i ovog puta.

Sjajnu obuću katakteriše krajnje neobičan dizajn, a dio kojim se dizajnerka posebno poigrala je peta. Kristali, kugle i trapezoidni i pravougaoni oblici zamijenili su klasične potpetice. Cipele inspirirane skulpturama poznatih umjetnika kao što su Sol Levit i Aniš Kapor zasigurno će oduševiti sve one dame koje vjeruju da su moda i umjetnost nerazdvojni pojmovi.

IT komad

Dugi prsluci za hladne dane Marija Ivanović

M

ora se priznati da su dugi prsluci komad koji je mnoge osvojio sofisticiranošću i elegancijom. Upravo model koji je u stvari kaput ali bez rukava bio je jedan od djelova garderobe koje su najviše nosile dame od stila, na čelu sa Viktorijom Bekam i Olivijom Palermo. Mnogi dizajneri dali su šmek dugom prsluku pokazavši da se može nositi i na urban i na elegantan način.

Kada ugledate u svom omiljenom časopisu kako dug prsluk nosi Viktorija Bekam prosto vam dođe da ga odmah kupite. Osim ove dizajnerke i modne ikone i njene poznate kolege iz svijeta mode u ovom su komadu odjeće uvidjeli potencijal, pa su ga redizajnirali svako u svom stilu. Mora se priznati da je dug prsluk model koji će najviše voljeti da nose djevojke i dame koje vole moderan, ali isto tako neobičan dizajn.

Uz ovaj model nećete se uklapati u kliše, ali ko to ustvari uopšte i želi?

Moda kao zabavan segment svakodnevnog života nudi nam brojne pogodnosti, a jedna od njih je i sloboda za biranjem odjeće koju ćete nositi.

Upravo ovaj dio garderobe jedan je od najmorednijih ove sezone, pa ga

sada umjesto u časopisima i na internet sajtovima možemo naći i u nekim radnjama kod nas. Doduše ponuda nije bogata, ali to ne treba da vas brine jer mnogi internet sajtovi koji nude garderobu vrše dostavu i za Crnu Goru. Za dame koje vole autentičnost, te svakom komadu garderobe daju svoj pečat savjetujemo da usluge potraže kod stručne šnajderke koja će tu ideju pretočiti u djelo.

Stella McCartney, Haider Ackermann, Roachas, Trussardi, Chanel, Alexander Wang samo su neka od skupljih dizajnerskih kuća koje su u svojim kolekcijama imale duge prsluke bez rukava. Cijene su naravno paprene, ali su zato ideje koje su dizajaneri pokazali, savjetujući pritom kako nositi ovaj komad, veoma

značajne. Zara, H&M neki su od pristupačnijih brendova koji u asortimanu imaju duge prsluke.

Kako ih nositi?

Dugi prsluci, u zavisnosti od toga od kojeg su materijala napravljeni, ali i od forme i stila, iziskuju i različito kombinovanje. Možete ih nositi kao elegantan komad preko haljine sa salonkama i sjajnim nakitom, ali i u minimalističkim formama kako nam je to i Vang prezentovao. Damama koje vole androgeni stil bez detalja predlažemo da dugi prsluk nose sa uskim kožnim farmerkama ili pantalonama šire forme, rolkom i neobičnim delaljem u vidu XXL narukvice.

Mlađim pripadnicama ljepšeg pola predlaženo prsluk sa uskim farmerkama i patikama sa punom petom uz neki otkačeni detalj.

Prave modne zaljubljenice nosiće ga poput Viktorije Bekam sa retro pantalonama, a ruke će im biti gole. Ovaj vid nošenja odličan je ukoliko ćete biti u nekoj zatvorenoj toploj prostoriji. Ipak, na putu do nje biće vam neophodan ogrtač u vidu kaputa, bunde ili debelog šala.

NoVI PaRFEm

Izlazi ª Velvet Orchidº Tom Ford

Nova parfemska kreacija dizajnera Toma Forda nazvanu je “Velvet Orchid” kao asocijacija na najpopularniji vamp parfem ove kuće “Black Orchid” lansiran 2006.

Nova verzija Velvet Orchid izlazi ove godine i nosi isti odvažni i glamurozni cvjetni potpis koji obećava jedinstven karakter atmosferu i doživljaj mirisa.

U srcu ove kreacije stoji Tom Fordov “prepoznatljivi potpis” a

to je imaginarni akord crne orhideje stopljen sa notom baršunaste orhideje koja ovom parfemu daje ime, te intenzivnim ružinim uljem i jasminom, uz novi akord ljubičaste orhideje koja raste u divljinama južne brazilske obale.

Ovaj novi luksuzni parfem dostupan je u tamnoljubičastim bočicama klasičnog Tom Ford dizajna od 50 i 100 ml koncentracije Eau de Parfum.

34 ŽENA

PETAK, 10. 1. 2014.

Usponi i paDovi

Sve faze ljubavi

S

tručnjaci su ustanovili da u vezi koja napreduje postoje tri faze ljubavi: požuda, fizička privlačnost i emocionalna povezanost.

Veza u određenom periodu prelazi iz jedne faze u drugu, a neke veze i ne dođu do iduće faze, najčešće treće, te tada dolazi do prekida ili razvoda.

Kako biste došli do treće faze veze, potrebno je provesti određeno vrijeme u vezi, a ono zavisi od učestalosti viđanja, emocionalnoj zrelosti partnera kao i od samih namjera jer postoje veze koje se temelje isključivo na interesima (želja za brakom, djecom, novcem, strah od usamljenosti i slično).

Ove faze važe za svaku vezu, a prelazak iz jedne u drugu ne mora biti određen događajima (zajednički život, vjenčanje, rođenje djeteta), već se one uklapaju u jednu cjelinu, poznatu kao ljubav.

Požuda ili romantika Požudu pokreću testosteron i estrogen. Razmnožavanje je evolucijska svrha ove faze. U fazi požude ili romantike se stvaraju temelji za iduće dvije faze (fizička privlačnost i emocionalna povezanost). Ako se temelji ne stvore u ovoj fazi, veza se prije ili poslije prekine.

Sada dolazi do pojačanog oslobađanja endorfina i preplavljuju vas intenzivni ugodni osjećaji.

U vašim očima je partner savršen i stvoren za vas. Osjećate se zanosno, te vas obuzima osjećaj sličan nakon konzumacije čokolade ili treninga.

Fizička privlačnost U ovoj fazi često gubite apetit, potrebno vam je manje sna i često maštate o toj osobi. Sada se oslobađaju dopamin, norepinefrin i serotonin, te preplavljuju vaš mozak i tijelo. Ova faza se često naziva i faza borbe jer pokušavate promijeniti neke navike kod druge strane i tu osobu što više približiti slici vašeg idealnog partnera.

U ovoj fazi takođe postajete

malo realniji te dolazi i do prvih sukoba mišljenja i interesa. Zaljubljenost polako nestaje, počinje se javljati emocionalna povezanost, a zanos lagano blijedi.

Emocionalna povezanost Stručnjaci je nazivaju i bezuslovno prihvatanje. Uključuje posvećenost, partnerstvo, pa i djecu. Strah od duboke intimnosti često spriječava mnoge da dođu do ovog stepena ljubavi. U ovoj fazi ste svjesni pozitivnih i negativnih osobina partnera, ali ste odlučili zajednički da gradite život.

Sukobi su u ovoj fazi najčešći jer počinjete da ispreplijetate živote i navike. Sada bi moglo doći do “kriza” u vezi koje ćete ili prebroditi ili prekinuti. Zaljubljenosti više nema, a ostala je ljubav koja je trenutno još uvijek nezrela, ali u ovoj fazi doseže svoj najviši nivo zrelosti ako joj to dopustite. Često se događa da osobe prekidaju u ovoj fazi jer u prethodne dvije nisu izgradili potrebno povjerenje, nisu izgradili ono što će im trebati da se potpuno povežu, odnosno da se povežu na emocionalnom nivou. Živite ljubav!

Ljubav nije stvar koja donosi sreću i zadovoljstvo (ili gorčinu i bol). Ljubav je živa, dinamična i mijenja se, raste i zahtijeva dodatnu pažnju, mora se njegovati. U sve tri faze, ljubav otkriva ko ste zapravo, a na vidjelo izlaze sve vaše slabosti, strahovi, snaga, volja, prednosti i mane. Donosimo vam savjete za sve tri faze ljubavi, odnosno za ljubav uopšte Fokusirajte se na ono što možete kontrolisati: stav, ponaša-

nje, riječi i energiju. Ako želite promijeniti nešto u bilo kojoj fazi veze, dajte to do znanja partneru i radite na tome zajedno.

Naučite da izrazite razočaranje, ljutnju i frustraciju. Biti iskren i vjerodostojan sam sebi je nešto što zaslužuje ljubav i poštovanje od strane partnera.

Povremeno se sjetite prve faze ljubavi. Probajte na trenutak da vratite osjećaj čežnje prema partneru. Razmišljajte o svemu što vas privlači kod partnera i dopustite uspavanim osjećajima da se probude.

Cijenite kvalitet partnera i budite zahvalni na svemu što dijelite. Zahvalnost može poboljšati sve faze ljubavi.

Usredsredite se na emocionalnu intimnost, prepustite se bez obzira na to što ćete tako postati ranjivi. Ako se emocionalno ne prepustite do kraja, vaša veza nikada neće postati zdrava i kvalitetna.

Budite gospodar svojih osjećaja. Partner vas ne može učiniti manje vrijednima, to je sve na vama. Ako se ne osjećate ispunjeno, razmotrite ciljeve koje že-

lite ostvariti. Zapamtite da partner ne može učiniti da se osjećate ispunjeno na svim poljima, za to ste sami odgovorni! Razvijte vlastitu ličnost, razmišljanja i krenite s kreiranjem života kakav želite da imate.

Savjetovanje stručnjaka može doći u obzir u bilo kojoj fazi ljubavi. Objektivan pristup problemima može biti nevjerojatno korisan za sve faze ljubavi.

Bez obzira na fazu ljubavi, treba da znati najbolji način kako ćete reći svojem partneru da ga volite!

Da li vas on vara

aKTUElno

Boje za vjenčanje Provjerite skrivene znake Boje koje izaberete kao “glavne” boje vašeg venčanja će odrediti stil i sam ton vašeg dana. Postoji mnogo načina na koje možete da inkorporirate omiljene boje u dekoraciju, ali i nakit, haljinu, odijelo, cvijeće, pozivnice...

Neke od aktuelnih boja u ovoj sezoni su sve neon boja, lila, boja lavande, boja senfa, narandžasta, boja žalfije, marinsko plava, olovo siva, boja morske vode, mint, duboko crvena.

Kada birate glavnu boju, povedite računa o sljedećem: 1. Gdje se održava vaše vjenčanje – obratite pažnju na enterijer i eksterijer i izaberite boje koje će se najbolje uklopiti sa već postojećim, osim ako scenografski menjate kompletan prostor.

2. Kakvo raspoloženje želite – ukoliko želite romantičnu atmosferu, odlučite se za nježne tonove, a ako je vaš izbor dramatična i ži-

va proslava, onda su za vas jarke i jasne boje.

3. Godišnje doba u kojem je vjenčanje – za proljećno venčanje pravi izbor su pastelni i nežni tonovi, a ako je venčanje na jesen ili zimu – odlučite se za jače, punije boje.

Mudre žene kažu da je sama sumnja da vas partner vara prvi znak da je zaista pronašao drugu.

A da biste bile potpuno sigurne da vam njegovo srce više ne pripada (ili nije pripadalo uopšte), pokazaće sitnice na koje treba obratiti pažnju.

1. Upoznali ste se, svideli jedno drugom i vi želite više. No, on vas je odmah na početku stavio na “hlađenje” rečenicom “nijesam spreman za vezu”. To je prilično jasan znak da nije spreman da se veže i da će iskoristiti prvu priliku koja mu se pruži da isproba zabranjeno voće.

2. Njegov je mobilni stalno pod opcijom “u avionu”, što je odličan način da vas spriječi da vidite SMS poruke koje mu šalje “ona druga”.

3. Nosi repić. Muški repić.

4. Mobilni je stalno sa njim, a ponese ga sa sobom i kad ide na zahod.

5. Ima više prijateljica nego vi, a prijatelje može da nabroji na prste jedne ruke.

6. Kad bolje pomislite, još vas ni-

je upoznao sa svojim prijateljima. A već ste neko vreme zajedno.

7. Često mu “puca” baterija. Prečesto. Pogotovo kad ga vi zovete, a on ne može da se javi jer mu se “ispraznio mobilni”.

8. Mazi vas i pazi taman toliko da vam se sve više sviđa, ali osjećate da to nije dovoljno. Ni njemu nije dovoljno da bi pristao da se pomakne-

te korak naprijed u vezi.

9. Nalazite se samo kad njemu odgovara. A kad vi nešto predložite, brzo odgovara da ima posla. Ili nije siguran kad će se vratiti kući.

10. Ne sjećate se kad ste posljednji put spavali zajedno, mada je sve donedavno on bio taj koji je inicirao vruća maženja? To nije dobar znak. (vecernjlist.hr)

ŽENA 35

PETAK, 10. 1. 2014.

OPREZ

Praznici su opasni po zdravlje

N

živanja pokazuju da se ta kilaža vrlo teško ili uopšte ne skida. Nastavite da jedete tokom praznika baš sve što vam se jede i na kraju ćete izgledati kao Deda Mraz kad se skinete u kupaći kostim.

Gušenje hranom Gušenje je ozbiljan rizik po zdravlje, a skoro 3.000 ljudi u SAD umre svake godine od gušenja, kažu podaci njihovog Nacionalnog savjeta za bezbjednost. Da biste izbjegli gušenje hranom, izbegavajte da razgovarate ili ometate druge tokom jela. Budite oprezni sa hranom „visokog rizika”, poput brze hrane, grožđa, bombona sa orasima, tvrdog voća i povrća.

Otrovne biljke Sklonite ih što dalje, pogotovo ako imate malu djecu i kućne ljubimce. Sve one mogu biti toksične, pa čak i šišarke bora, a raznorazne bobice mogu da predstavljaju opasnost od gušenja. Probleme sa disanjem i alergiju može da izazove čak i smola sa jelke ukoliko ste odlučili da okitite pravo drvo.

Praznični infarkt Najgore doba godine za ljude koji boluju od kardiovaskularnih bolesti je upravo ovo sada. Početak januara je doba godine kada se bilježi najveći broj smrtnih slučajeva. Najsmrtonosniji dan je Božić, kaže jedna studija. Za to postoji mnogo razloga: praznični stres, teški obroci (dobro poznat okidač za infarkt), ignorisanje bola u grudima zbog straha od narušavanja prazničnog raspoloženja, preskakanje lijekova u žurbi, kao i prepune bolnice. Ostanite bezbjedni tako što ćete biti svjesni situacije, ne zaboravite da uzmete lekove i pratite simptome.

Saobraćajne nesreće Tokom Božića i Nove godine alkohol je odgovoran za skoro polovinu smrtnih slučajeva u saobraćajnim udesima. Zato uvijek vezujte bezbjedonosni pojas i djecu pravilno stavljajte u auto-sjedišta. Ostanite trijezni ili odredite ko će da vozi u slučaju vašeg pijanstva.

Povrede na sankanju Ako odmor provodite uz snijeg i sankanje, znajte da i ova zabava može da bude veoma opasna.

Zato, prije nego što krenete ka brdu držite svu opremu u dobrom stanju, izaberite prostrano, blago nagnuto brdo bez drveća, ograda, kamenja ili drugih prepreka, i uvjerite se da se ne ukršta sa nekom saobraćajnicom. Ne sankajte se oko zamrznutog jezera, potoka ili bare i nosite debele rukavice i zaštitne čizme.

RECEPTURA

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Iako većina ljudi tokom praznika ne želi da razmišlja o lošim stvarima, ne bi se smjelo zaboraviti na razne opasnosti koje ugrožavaju zdravlje Vrijeme praznika je vrijeme odmora, uživanja i opuštanja kada bi svi trebalo da se osećamo bezbrižno. Iako većina ljudi tada ne želi da razmišlja o lošim stvarima, ne treba zaboraviti na raznorazne opasnosti koje ugrožavaju zdravlje.

Gomilanje kilograma Kolači, pečenje, sarma, ruska salata i ostale đakonije svakome od nas će dodati barem pola kilograma težine tokom praznika, a istra-

Molim za odgovor prije 2 godine imala sam nekoliko stresnih situacija počeo da mi se javlja bol i mučnina u želucu poslije nekog vremena bol se širio u predjelu stomaka pa i u čmaru. Uradila sam analize sve je bilo u redu retkoskopiju sam radila imam hemoroidi ne krvare onda sam otišla kod psihijatra pijem alventu i rivotril bol se smanjio ali se javi povremeno ljekove pijem 2 godine. Molim vas kažite mi da li je taj bol od nervoze i kolko dugo treba liječiti zabrinuta majka 3. djece hvala Poštovana, Po ovome što mi opisujete, rekao bih da je u pitanju anksiozno-depresivni poremećaj. On se liječi veoma dugo, nekad čak i doživotno. Moj savjet vam je da pronađete psihoterapeuta koji se bavi ovom problematikom, jer smatram da vam dosta može pomoći.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Prirodni načini jačanja imuniteta

Prehlade, viroze i grip još se nisu zahuktali do kraja, pa ako već niste započeli da jačate svoj imunitet, krajnji je čas za to. Naravno, uvijek je najbolje to napraviti prirodnim putem, pa evo nekoliko savjeta.

Sirup od zove jedan je od moćnih lijekova za skraćivanje gripe, jer su istraživanja pokazala da može simptome gripe skratiti za čak četiri dana svojim velikim sadržajem antioksidansa koji stimulišu imunološki sustav. Kad počne da vas trese grip, tri dana pijte po četiri kašičice sirupa dnevno i problem je riješen.

Probiotici će vam pomoći u spriječavanju prehlade jer povećavaju proizvodnju antitijela, pa je doka-

zano da sportisti koji svakodnevno uzimaju probiotike imaju 40 posto manje slučajeva prehlade. Dovoljno je dnevno uzeti jednu čašu jogurta s probioticima, jer sadrži 10 do 20 miliona formiranih jedinica kolonija, CFU, što je preporučena dnevna doza.

Shiitake gljive takođe stimulišu rast imunološkog sistema sastavom polisaharida koje sadrže, a dnevno je dovoljna jedna kapsula miješanih ljekovitih gljiva.

Kao zaštitu od prehlade i gripe možete uzimati i vitamin D koji pomaže u proizvodnji antitijela.

Priroda je napravila sve što nam treba, na nama je da to i koristimo. (metro portal)

KORISNO

Hranom do više energije Ako ste iscrpljeni i pospani čitav dan, treba da obratite pažnju na to što jedete.

1. BOROVNICE I MALINE Ukusne i zdrave maline Napunite jednu činiju niskomasnim sirom i preko njega postpite borovnice ili maline.

2. GRČKI JOGURT I KOŠTUNJAVO VOĆE U kafu možete da dodate proteine tako što ćete nasuti u nju sojino mlijeko, koje ima osam grama proteina po šolji i ostaje sveže duže nego obično mlijeko.

3. VODA Uvijek imajte flašu vode pri

ruci i dopunjavajte je tokom dana. Pijte najmanje osam do 10 čaša vode dnevno.

4. ZELENIŠ Trudite se da jedete što više lisnatog zeleniša kao što su kelj ili spanać, jer su oni bogati gvožđem i daju vam energiju.

5. VOĆE KAO DEZERT Popodne vam je sigurno naročito potreban šećer, jer ste pod stresom i vaše tijelo vrišti za brzom dozom goriva (čokoladicom ili nečim sličnim).

Pojedite tada ananas ili mango. Daće vam brzu dozu šećera.

ISTRAŽIVANJE

Žene više stradaju od visokog krvnog pritiska Istraživanje američkih naučnika pokazuje da je visok krvni pritisak znatno opasniji za zdravlje srca kod žena, nego kod muškaraca.

Naučnici Vejk Forest univerziteta pratili su 100 ispitanika starijih od 53 godine koji nijesu imali druge poteškoće sa zdravljem osim hipertenzije.

Tokom istraživanja je analizirana funkcija krvnih sudova, srca i prisutnost ključnih hormona, piše portal Pliva.

Pokazalo se da su iste vrijednosti krvnog pritiska izmjerene kod ispitanika oba pola kod žena ipak

bile povezane sa 30 do 40 odsto većom prisutnošću bolesti srca.

Uz to, kod žena je bila izraženija neravnoteža hormona koji učestvuju u regulisanju krvnog pritiska.

Stručni časopis “Therapeutic Advances in Cardiovascular Disease” piše da ovakvi nalazi ukazuju na potrebu boljeg razumevanja specifičnosti vezanih uz pol kod osoba s hipertenzijom.

Pored toga, stručnjaci smatraju da je potrebno razmotriti mogućnost ranijeg i agresivnijeg tretiranja povišenog krvnog pritiska kod žena.

STUDIJA POKAZALA

Cimet dobar za začeće I cimet često koristimo samo kao dodatak jelima, no on uveliko može doprinijeti našem zdravlju.

Nova istraživanja dovode do saznanja da ovaj mirisni začin isto tako može pomoći ženama sa neredovnom menstruacijom ili ako imaju problema sa začećem.

Mala studija sprovedena na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, dolazi do zaključka da su žene s policističnim jajnicima, koje su uzimale ovaj začin svaki dan, uravnotežile menstrualni ciklus

u roku od šest mjeseci, za razliku od onih koje su uzimale placebo.

Neke od njih su i ostale trudne u ovom periodu.

Naučnici već duže vreme pokušavaju da otkriju homeopatski ili prirodni lek za sindrom policističnih jajnika”, izjavio je voditelj istraživanja dr Daniel Kort i dodao: “Ovim istraživanjem smo otkrili da jedan, naizgled običan začin, može biti spas za žene koje pate od sindroma policističnih jajnika.”

36 ŽENA

PETAK, 10. 1. 2014.

UGRIJTE SE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

4 tvrdo kuvana jaja 4 kisjela krasta vca 10 crnih maslin a 150 g šunke 150 g kačkaval ja 150 g mariniran ih pe čuraka 1 pavlaka

Topli napici za hladne dane Toblerone Desert

Istopiti vodu, šećer, čokoladu i margarin na niskoj temperaturi. Kada se sastojci sjedine, miješanjem hladiti smjesu, pa dodati med i ponovo miješati dok se med ne otopi. Dodati sve ostale sastojke. Ostaviti smjesu da se malo prohladi, pa oblikovati kolač na foliji koju ste prethodno posuli mljevenim kikirikijem.

Od ove smjese možete oblikovati i salamice.

Ajvar šnicle SASTOJCI:

Salata od jaja Skuvajte, ohladite i ogulite jaja. Zatim njih, kisjele krastavce, masline, šunku i kačkavalj isjecite na kockice. U to dodajte marinirane pečurke i pavlaku. Sve pomiješajte. Na kraju pospite rendanim kačkavaljem.

6-7 svinjskih šn icli 3 jajeta 2 kašike ajvara po ukusu suvi bi ljni začin biber so

Šnicle malo izlupati čekićem za meso, po ukusu posuti začinom i biberom pa ih poređati u podmazanu vatrostalnu posudu. Jaja umutiti sa ajvarom i time preliti šnicle. Peći u zagrijanoj rerni na 200 stepeni dok ne porumene.

Provjerite da li je pečeno tako što ćete čačkalicom probušiti meso.

OPREZ

SASTOJCI:

1,5 dl vode 150 gr šećera 2 kašike meda 200 g margarin a 100 g čokolade 150 g krupno m ljevenog kikirikija 100 g pečenog su sama oko 250 g keksa

Zimi moramo dodatno grijati organizam, a za to su idealni topli zimski napitci. Svaki od njih se jednostavno priprema a nudi poseban ukus, pa izaberite sebi najdraži i ugrijte se tokom hladnih zimskih dana. Donosimo tri vrlo jednostavna ali ukusna topla napitka.

Banana punč Potrebni sastojci: 150 ml soka od banane 2 kašike smeđeg šećera ¼ koluta cimeta ½ pomorandže 40 ml ruma kriške banane Priprema: Sok od banane skuvajte zajedno sa smeđim šećerom i cimetom. Skinite s vatre i ostavite na nekoliko minuta. Istisnite pomarandžu i dobijeni sok umiješajte u skuvani sok od banane. Po želji prelijte rumom i poslužite s kriškama svježe banane.

Zimska kafa Potrebni sastojci: 50 g čokolade za kuvanje 300 ml mlijeka

1 kašika smeđeg šećera ½ cimeta u prahu 1 kašika kafe 200 ml slatke pavlake/šlaga Priprema: Mlijeko stavite da provri i skinite s vatre. Dodajte čokoladu za kuvanje, smeđi šećer, i cimet, posudu vratite na vatru i kuvajte pet do deset minuta uz stalno miješanje. Zatim dodajte kafu i sve zajedno kuvajte jedan minut. Dodajte napravljeni šlag ili slatku pavlaku, lagano umiješajte u dobijenu smjesu i poslužite dok je toplo.

Energična limeta Potrebni sastojci: 10 ml soka od limete 20 ml sirupa od limete 40 ml bijelog ruma 12 ml soka od brusnice svježe brusnice cimet u prahu Priprema: Skuvajte sok od brusnice, sok od limete i sirup od limete, skinite s vatre i dodajte bijeli rum (po želji). Ukrasite svježim brusnicama i cimetom u prahu.

PREPORUČUJEMO

Kako odabrati Ludo tijesto za sve prilike najbolje žitarice

Nemojte samo kupiti one na kojima piše ‘’’od punog zrna’’ - evo nekoliko savjeta šta žitarice moraju, a šta ne smiju da sadrže. Žitarice za doručak najbolji su početak svakog dana. Ipak, nisu sve žitarice zdrave, a neke vas čak mogu i udebljati. Mnoge vrste žitarica sadrže veliku količinu šećera i vještačkih dodataka, a reklamiraju se kao ‘’najzdravije za vas’’. Sve što morate učiniti jeste da pažljivo pročitate deklaraciju i pročitate nekoliko korisnih savjeta kako odabrati one zbilja najbolje žitarice. Šećer!

Vjerovali ili ne, većina žitarica na tržištu sadrže i do 25 po-

sto šećera, što ih zapravo čini vrlo nezdravim obrokom. Zato pazite da odaberete one s vrlo malo šećera. Na primjer, musli su se nekada smatrali vrlo zdravima, ali većina proizvođača u nih dodaje puno šećera. No, ako ih jako volite, postoje i nezaslađene varijante. Dodate li im svježe voće opet će biti slatki, ali i zdravi.

Bez vještačkih sastojaka Pri odabiru žitarica nije dovoljno uzeti samo one na kojima piše ‘’od punog zrna’’. Pogledajte i ostale sastojke, posebno vještačke boje, so i prerađene žitarice - ovih sastojaka trebalo bi Vlakna Za razliku od vještačkih stvari, važno je da vaše žitarice sadrže puno vlakana. Osim toga, uvijek je bolje odabrati one koje sadrže više vrsta žitarica poput zobi i pšenice. I sami možete napraviti svoju smjesu žitarica - u prodavnicama zdrave hrane naći ćete različite vrste zobi i žitarica.

Malo masti Neka vas ne zavara privlačno pakovanje s puno boja koje će vas odvratiti od čitanja deklaracije.

Morate dobro paziti koliko masti sadrže pojedine žitarice.

Donosimo vam recept za tijesto koje možete upotrijebiti za razne kolače ili druga jela, a posebno je korisno jer može stajati nekoliko dana pa ga koristite kad vam zatreba. Varijanti ima više, a ovo je jedna “domaća” i provjerena.

Sastojci: 1 kg brašna 1 svježi kvasac 1 kašičica šećera 2 jaja 2 jogurta 1 prašak za pecivo

½ l mlijeka za slatko tijesto 2 kašike šećera za slano tijesto 2 kašike soli Postupak pripreme: Prvo je potrebno u nekih 2 dcl toplog mlijeka umiješati svježi kvasac i kašiku šećera, ostaviti da se podigne.

Zajedno umiješati brašno, kvasac, jaja, jogurt, prašak za pecivo, ostatak mlijeka i šećer ili so po potrebi.

Prekriti krpom i ostaviti pola sata da se podigne na na toplom mjestu.

Višak tijesta možete ostaviti u frižideru i do sedam dana, tako što ćete

ga staviti u neku veću nauljenu vrećicu (veća jer tijesto još nadolazi) i dobro zavežite. Vadite po potrebi, kada vam zatreba.

Odlično je za razne varijante slatke i slane, tako da po tome odlučujete hoćete li u njega ubaciti šećer ili so.

Možete praviti i kiflice, na način što ćete dodatno koristite jedan margarin koji premazujete u više slojeva dok valjate i prebacujete tijesto.

Neke od ideja sa ovim tijestom su pica, kiflice, pogačice, krofne i još svašta… po vašoj želji.

37

PETAK, 10. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Na Draču (200m od Hotela “Crna Gora”), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem. 150.000 eura.

Tel.067/532-106 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura.

Tel.067/272-015 Prodajem jednosoban kompletno namješten stan na Starom aerodromu, zgrada Cijevnakomerc. 51.000 eura.

Tel.067/288-814

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem dvosoban stan Preko Morače, 75.000 eura.

Tel.067/870-033 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563811

Renta apartmani sobe dan, Prodajem - mijenjam za stan dva ili duže. Klima, kupatilo, poluzavršenu kuću 6km od TV, parking. Ekstra povoljno! grada na placu 3.000m2. Mje- Tel.069/690-193 sto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, Izdajem dvosoban stan na Staamerički stil. Tel.067/744-430 rom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 I Tražim jednosoban namješten stan ili garsonjeru u širem centru Podgorice. Tel.067/726-935

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela “Kostas”, istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2.

Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada “Zetagradnje”, plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, na drugom spratu, u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Tel.067/552536

POSLOVNI PROSTOR Izdajem poslovi prostor, 120m2, u centru Podgorice, zgrada Zetagradnje kod stadiona Budućnosti.

Tel.067/638-564

PLACEVI Prodajm 5.200m2 zemlje u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada, pored rijeke Zete. Tel.067/205-802 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PETAK, 10. 1. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Ekstra masaža za dame, prijatan momak, 38 godina, Budva. Tel.069/607-466 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473367, 069/424-150, 069/747204 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409729 Tepih servis “Orkan”. Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585 Izrada namještaja po mjeri.

Plakari, kuhinje... Povoljno.

Tel.067/518-553 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 LIČNO

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete. Tel.067/532-106 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Tel.067/269777

Poruka ova je za neku ozbiljnu Podgoričanku, i susrete.

Tel.068/338-097 SMS

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 10. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:35 07:00 07:20 08:10 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00

Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Okrug OranĹž/r TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Ljubavne Ä?arolije/r TaÄ?no 1 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 15:30 Crtana serija:Musti 15:35 Crtana serija:Hapeti 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:OdbaÄ?ena 17:45 Serija:Okrug OranĹž 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:25 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni 20:10 Talk Show-Ĺ˝iva istina 21:15 Talk Show- VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Film: Policijska akademija 7 00:45 Exkluziv/r

PRVA Serija:Okrug OranĹž 17.45

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk 11.05 NauÄ?no – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Plesna akademija 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Zakon i red 14.00 Vijesti 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Serija:Ĺ˝ozefina 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 21.00 BBS-Nostradamusprorok sudnjeg dana 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red 00.00 Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 1, 15.30

06:00 Serija: Sila/r 06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Akademci/r 11:50 City 12:00 Sve za ljubav/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuťa 17:00 Narod pita farmere 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand show 23:00 Dnk 23:45 City 00:00 Film: Pretnja 02:00 Film: Sreća u malim dozama

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Bandini 14:00 Vijesti 14:07 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:05 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:50 Extra lifestyle 21:00 Serija: Tihi svjedok 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Film: Kako vam drago 01:40 Serija:Tihi svjedok/r

PINK Grand show 21.00

VIJESTI Vijesti u pola 7, 18.30

07:00 09:30 10:30 10:45 11:00 11:10 12:45 15:15 15:45

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA KAKO VAM DRAGO Vijesti 23.40

08.30 09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.50 14.45

Orlando napuĹĄta svog starijeg brata Olivera koji je prigrabio sav oÄ?ev imetak. Na dvoboju on izaziva i pobjeÄ‘uje Fridrikovog rvaÄ?a koji je oteo zemlju svom bratu Vojvodi Ferdinandu i u Ä?ijoj sluĹžbi je Oliver.Tada se u hrabrog pobjednika Orlanda zaljubljuje Rozalinda, ćerka prognanog Vojvode. Orlando mora da bjeĹži u ĹĄumu pred zlobom svog brata i uzurpatora Fridrika, a za njim bjeĹže Rozalinda i njena drugarica Celija, ćerka Ferdinandova.

U ťumi susreću prognanog vojvodu sa svitom i pastirima.

Tako poÄ?inje komiÄ?ni, porodiÄ?ni, ljubavno-pastoralni i politiÄ?ki zaplet.

16.00 17.00 18.00 19.30 20.05 21.45 22.15 23.00

Serija: Plesna akademija/r Strani dok.program Serija: Hejven/r Mikrofonija/r Program za djecu Vijesti Odbojka(m)-LĹ : B. Rivijera-Belogorje/r Rukomet(m)-PE: Danska-ÄŒeĹĄka/r Strani dok. program/r Serija: Univerzum Serija: Ncis-LA Studio - rukomet Rukomet(m): Bjelorusija-Crna Gora Dok. program Serija: Hejven Radni dan/r

RTCG 2 Bjelorusija-Crna Gora 20.05

16:00 17:45 18:45 19:30 20:15 20:30 21:50 22:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Kućni ljubimac/r Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Svijeće i Svijećice Muzika Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Smijeh kao lijek Svijet Sporta – premijerno Loto - uŞivo Zabava Smijeh kao lijek Dobitnici Smijeh kao Lijek

777 Na Domaćem Terenu 15.45

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na toÄ?kovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na toÄ?kovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Motorsport magazin 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Vesti RTS 10:00 Razglednica 10:25 Enciklopedija za radoznale 10:55 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Evronet 12:35 Kauboj 14:00 Kod zlatnog konja 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 NajuĹži krug 22:45 Vesti RTS 22:50 Mesto zloÄ?ina: Njujork 23:40 Dnevnik RTS RTS 2 08:39 Zujalica 09:04 KnjiĹževnost stare i juĹžne 09:29 Dosije iks i oks 09:35 Ars praktika 09:55 Moj ljubimac 10:25 Mesto za nas 10:55 Bardovi teatra 11:55 Horovi meÄ‘u freskama: DeÄ?ji hor RTS 12:30 Metropolis 13:00 Trezor 14:00 Zujalica 14:25 KnjiĹževnost stare i juĹžne 14:50 Dosije iks i oks 14:56 Ars praktika 15:13 Datum 15:18 Verski kalendar 15:30 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 16:00

Emisija iz ekologije 16:30 Link 17:00 Doktor Ĺ˝ivago 17:55 KoĹĄarka - Prvenstvo Srbije 19:45 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Doba zrelosti - posle 10 godina 21:00 Doktor Ĺ˝ivago 21:50 Lov i ribolov 22:20 Nauka 2013 specijal 22:50 Kalendar kroz vekove 23:20 Emisija iz kulture HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Na vodenome putu (2001) 11:00 ni DA ni NE 11:50 Vijesti iz kulture 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 RijeÄ? i Ĺživot 15:15 Indeks 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:15 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 Znanstveni krugovi 18:50 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Kremlj - priÄ?a o Rusiji 21:00 Neke druge priÄ?e 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 09:20 Pseća ophodnja 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:30 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:55 Hotel dvorac Orth 12:40 Slatki svijet

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 18:20 19:15 19:20 21:00 21:30 22:30 00:00

SvjeĹži u dan Crtani filmovi IT Networking /r.

Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r.

Dok. program Dzet set Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Ĺživota IT Networking Info Auto Shop Film: San leptira/r.

Ponoćni Info

MONTENA IT Networking 19.20

DANAS U GRADU Charlyjevih anÄ‘ela 13:05 BaĹĄ kao tata 14:50 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Zlatko i detektivi 17:10 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:35 UreÄ‘ujte nadahnuto 18:00 GaraĹža 18:30 Briljanteen 19:10 Glazba, glazba... 19:35 TV vrtić 19:45 Tajni dnevnik patke Matilde 20:05 NaĹĄi dani - priÄ?e o hrvatskom rocku 21:00 AmeriÄ?ki gangster HBO 11:00 Lepotica sa sela 12:50 Ĺ impanza 14:10 Boja purpura 16:40 OpĹĄte obrazovanje 18:05 Filmovi i zvezde 18:35 Ĺ˝iveti s ludilom: Pet priÄ?a 20:05 Zdravo, dame 20:35 Devojke 21:05 Uzvratni udarac 21:55 Kolumbijska veza FOX LIFE 09:35 Seks i grad 10:05 Seks i grad 10:35 DĹžejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju

19:05 Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 20:55 Moj prijatelj, Deda Mraz 22:45 Seks i grad FOX CRIME 11:50 Pisac i detektiv 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 King 16:22 Igra sudbine 16:45 Operativci 17:50 Operativci 18:50 Operativci 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Ubrzana istraga 22:45 Bostonski advokati ARENA SPORT 09:00 Zaragoza - Real Madrid 11:00 Olympiacos - AEL Kalloni 13:00 Milan - Atalanta 15:00 Sunderland Manchester United 17:00 Greatest Club Teams: Barcelona 17:30 Real Madrid - Osasuna 19:30 Najava kola italijanske lige 20:00 Najava kola 20:30 Montpellier - Monaco 22:30 Highlights 23:00 NFL GameDay SPORT KLUB 11:45 Roma - Sampdoria 13:45 Premier League Magazin 14:15 Udinese - Inter 16:15 NBA Action 17:00 CSKA Ĺ˝algiris 18:30 Na danaĹĄnji dan 19:00 Efes - Unicaja 20:45 Real Madrid - Galatasaray 22:30 Najava ĹĄpanske lige 23:00 Max Bet Vesti

CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00