Izdanje 9-10. mart 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013. BROJ 485/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

VELIKA nagradna igra

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

10

RANKA ČARAPIĆ ● 13 PODGORIČKI BIZNISMEN I VLASNIK FIRME ROKŠPED STRADAO U JUŽNOM SUDANU POD NERAZJAŠNJENIM OKOLNOSTIMA

STANAJA UBIO KOSOVSKI PARTNER? ● Porodica Stanaja tokom jučeranjeg dana nije uspjela tačno da sazna sve okolnosti koje prate ovu nesreću.

MILOŠ BEŠIĆ ● 3

SUMMA POLITICA

● Uprava policije i Ministarstvo vanjskih poslova do sinoć nijesu dobili zvaničnu informaciju o ubistvu, koji je posjedovao crnogorsko, ali i hrvatsko državljanstvo

GLAVNI PREGOVARAČ ISLANDA SA EU STEFAN HAUKUR JOHANESON

Korupcija problem svih, ne samo Crne Gore

Sadašnje budvansko rukovodstvo na provjeri

FENOMENI ● 7

Bolje dobijati socijalu nego raditi kod privatnika

C Predstojeći izbori presjek kampanje

rna Gora dobro napreduje ka EU. Ide sigurnim korakom, a jedan od razloga je i što ima dobar tim. Čekaju nas teški zadaci u pregovaračkom procesu, a kao najteža poglavlja izdvajaju se poljoprivreda, zaštita životne sredine i regionalna politika. Korupcija i organizovani kriminal su pojave sa kojima se država mora izboriti, ali nijesu samo problem Crne Gore već svih. Članstvo u NATO je bitno zbog sigurnosti koju pruža Alijansa.

Ovako situaciju u Crnoj Gori vidi glavni pregovarač Islanda Stefan Haukur Johaneson.

Naš sagovornik je jasan. Najbolji način da se Crna Gora izbori sa korupcijom je razvijeno demokratsko društvo, uređen zaknodavni okvir, jak i nezavisan sudski i tužilački sistem i transparentnost. Ovo su, kaže, ključni faktori da se izborimo sa ovim problemom.

LUSTRACIJA● 5

Moramo se suočiti sa mrljama iz prošlosti

SPORT ŽENA RUKOMET ● 32

Biti ili ne biti protiv Đera

KOLAKOVIĆI ● 30-31

ŽENA ● 33-52

Ko ne sanja - Boja laka za ne može nokte odaje ostvariti snove vašu ličnost

2

Tema dana

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

Viđi, Vojine, napravio si KAP, a sada pričaš protiv njega.

Kad ja kao Zećanin mogu da ga trpim, možeš i ti zaista.

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013

Nijesam ja protiv KAP-a. tj. jesam dok me ne vrnete nazad, a onda ću sve lijepo.

Koliko ti je pomogla ona Italija za stil. Dok si bio u Baru nijesi znao ni kravatu da zavežeš, a sad znaš deset načina za to.

E moj, Branko, tebi ne bi pomogao ni Beč, a ni Rim.

● SADRŽAJ PORUKA

Sniziti cijene zbog gladnih građana ●9 Who See klapa i Nina Žižić finalizovali su promo materijal koji će biti poslat svim evropskim medijima, ali i EBU-u (Evropska agencija za radio-difiziju), čime su stavili tačku na pripreme za promociju numere i spota, koji ćemo premijerno vidjeti 14. marta u 20 sati na Prvom kanalu RTCG.

BARSELONA

Dođoh, vidjeh, zaljubih se Sve što sam čitala i gledala o Barsleoni je mačji kašalj u odnosu na ono što doživite kad kročite na Ramble, pođete do Sagrade familije ili obiđete jedan od najpoznatijih stadiona na svijetu - Nou kamp ili podvodni akvarijum. Barselona, koja je najviše zahvaljujući slavnom arhitekti Antoniju Gaudiju postala grad u koji dolaze turisti iz svih krajeva svijeta, poznata je i po najvećem broju džeparoša, pa su nerijetki oni koji se otuda vrate bez novčanika, foto-aparata...

● 23

ETIČKI KODEKS I POSLANICI

Možda bi im kazne promijenile vaspitanje ●6 OCJENJIVANJE

Teško sa dvojke na peticu

● 14

06:03 17:44

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

● 21

● 38

● 11

Pretežno oblačno sa kišom, ponegdje i grmljavinom. U višim predjelima na sjeveru pojačan južni vjetar.

10 10 12 12 11 7 3 3 6 6

14 14 16 16 15 9 9 6 15 14

06:01 17:45

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Predstavnica Crne Gore na predstojećem Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji Irena Lagator-Pejović ovih je dana u velikom poslu pripreme i realizacije kompleksnog projekta. To što je baš njen rad “Misliti slikom”.izabran da predstavlja našu zemlju na prestižnoj međunarodnoj manifestaciji doživljava kao ogroman podsticaj i izazov. Glavna strategija tima, koji skupa sa umjetnicom predvodi komesarka Nataša Nikčević, vođena je time da u crnogorskom paviljonu ponudi adekvatan odgovor na glavnu temu Bijenala - Enciklopedijska palata, kazala je za naš list Lagator-Pejović.

NEDJELJA, 10.3.2013.

Pretežno oblačno povremeno sa kišom. Na krajnjem sjeveru slaba kiša i duži periodi suvog vremena.

More umjereno talasasto.

Vjetar umjeren na otvorenom i jak, jugoistočni.

Misliti slikom u Enciklopedijskoj palati

Ekonomski rast Kine je interes Amerike i svijeta

SUBOTA, 9.3.2013 .

JADRAN:

PRIPREME ZA VENECIJU

ANALIZA

Tužilaštvo urgentno da ispita rad Fonda za manjine Meteo

● 15

● 35

GRAĐANSKA ALIJANSA

Žene često odmah pokazuju svoju želju da se emotivno povežu poslije odličnog seksa. One postaju ultraprilagodljive i apsurdno pažljive i nježne prema tom muškarcu. A takvo ponašanje u datoj situaciji ne može biti gore. Kada se žena pretvori iz senzualne zavodnice u emotivnog prilijepka (to muškarci najčešće tako vide), one time samo potvrđuju muške strahove o obavezi i monogamiji. I s time nestaju misli o emotivnoj povezanosti s tom ženom.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

9 9 10 9 9 6 3 2 6 5

15 15 17 16 15 11 10 7 16 15

JADRAN:

More umjereno talasasto na otvorenom i talasasto.

Vjetar umjeren do jak južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 do 15 stepeni.

Tema dana

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

aKCIJa Na CetINJU

Privođena braća Jabučanin zbog municije U čanina na Cetinju.

Prema nezvaničnim informacijama, istovremeno sa pretresom kuće na Cetinju trebalo je da bude izvedena kontrola i Jabučaninovog iznajmljenog stana u naselju Tološka šuma. Nekoliko policajaca je satima pokušavalo da locira taj stan, ali bez uspjeha, tako da pretres nije ni izvršen. Imena braće Jabučanin poznata su u gradu pod Lovćenom.

Osumnjičeni Božidar vlasnik je lokala “Vila”, kao i firme za prodaju au-

tomobila i auto-placa “Prima kar”, koju drži zajedno sa Aleksandrom.

Aleksandar Jabučanin je i prije dva dana ispitivan u policiji u svojstvu građanina, nakon glasina da se sukobio sa kumom T.J. u centru grada, te da se tom prilikom čuo jedan pucanj. Međutim, on i T.J. demantovali su te sumnje. Ostali gosti lokala u kojem se navodno sukob dogodio, kao i zaposleni u okolnim radnjama, izasnili su se da ništa nijesu vidjeli, niti čuli.

J.M.

Omiljeni lik u medijima ba interesa.

Njen suprug Budimir Čarapić stoprocentni je vlasnik firme Comexport, vlasnik je zemljišta i kuće u Ublima, kao i stana u porodičnoj kući u Podgorici površine 106 kvadrata. On u Atlas, odnosno Montenegrobanci posjeduje ukupno 24.848 eura gotovog novca.

Zasluženo ili ne, Čarapić je jedan od omiljenih likova medija i vjerovatno osoba koja se može pohvaliti najvećom zbirkom svojh fotografija u štampanim medijima. Prva je meta opozicije poslije neprikosnovenog Đukanovića.

Majka je dvoje djece, sinova Matije i Mirka.

Opština ne zna čije su krave Stoka na putu u Štoju svakodnevnica i čest uzrok nesreća

radnici Komunalnog zaplijene stoku. On nas je uputio da o ovom problemu razgovaramo sa direktoricom Komunalnog preduzeća Zanom Sarvan, koja tvrdi da, navodi Muče, nemaju apsolutno nikakve veze s istinom.

“Taj problem postoji, ali po prvi put čujem da je to naša odgovornost. Na čelu sam preduzeća preko godinu dana i nikada slična informacija nije ni došla do mene. Naše preduzeće je zaduženo za održavanje čistoće i zelenila i nova usluga koju pružamo Opštini je održavanje javne rasvjete. Za sve poslove imamo ugovore”, kazala je Sarvan.

Ukoliko je Opština donijela takvu odluku, kako je kazala, očekuje da će je o tome obavijestiti:”Da vidimo šta su

današnjoj kolumni pokušaćemo da napravimo presek dosadašnjeg toka predsedničke kampanje dva kandidata. Ukazaćemo na ključne poluge koje obezbeđuju podršku glasača, i jednako, ukazaćemo na određene specifičnosti i nedostatke obe kampanje.

T

ri ključne poluge u dosadašnjoj kampanji aktuelnog predsednika i kandidata DPS jesu: 1) Podrška i snaga DPS-a; 2) Poistovećivanje predsedničkih izbora sa referendumom (tačnije odbranom referendumskog ishoda); 3) Sama ličnost gospodina Vujanovića, tačnije prikazivanje predsednika kao druželjubivog, mirnog građanina koji je blizak svim ostalim građanima Crne Gore. Skraćeno, kampanja gospodina Vujanovića se svodi na ideju političkog kontinuiteta, ličnog integriteta i moćne organizacije.

S

a druge strane, tri su ključne poluge nezavisnog kandidata Miodraga Lekića: 1) Zalaganje za političke promene; 2) Podrška stranaka Demokratskog fronta; 3) Lični kapaciteti Miodraga Lekića.

Skraćeno, kampanja gospodina Lekića se svodi na ideju diskontinuiteta, ideju mobilizacije protiv vlasti i ideju ličnog kapaciteta lidera.

Da li i u kojoj meri će kandidati ovim strategijama postići određene rezultate, međutim, ne zavisi od samih strategija, već pre svega od načina na koji se te strategije implementiraju i od tzv. situacionih faktora (tipa afera snimak i sl.). Situacioni faktori u trenutnom preseku ne idu na ruku gospodinu Vujanoviću, ali je problem u tome, što suprotna strana na pogrešan način pokušava da kapitalizuje situacione faktore, pri čemu otvara mogućnost da se desi bumerang efekat.

NadležNost

ULCINJ - Da li opštinske službe ne znaju svoje nadležnosti, ili ne žele da rješavaju višegodišnje probleme, pitanje je koje postavlja većina Ulcinjana. Problem stoke na putu, muči građane godinama, ali ih niko ne rješava. Nadležni prebacaju loptu jedni na druge, igraju igre, kao djeca u vrtiću, a svjesni su da se problem neće riješiti sam od sebe. Najnovija izjava načelnika Komunalne službe ne zvuči optimistično, sem što tvrdi da Opština nema kapaciteta da se izbori s tim problemom, ograđuje se i od odgovornosti.

Već godinama Ulcinjani kubure s problemom stoke na putu, koji je posebno izražen u naselju Štoj. Nerijetko se na magistralnom putu Ulcinj- Ada Bojana dešavaju saobraćajne nezgode, koje prouzrokuje stoka na putu, a čak je bilo i onih sa smrtnim ishodom. Uprkos tome, problem nikako da se riješi.

Komunalna inspekcija nema kapaciteta da se izbori sa problemom stoke na putu, kazao je šef ove službe Kaplan Muča. Kako je rekao, ne postoji mjesto gdje bi se stoka, koja slobodno šeta putem uklonila, a i kako tvrdi Komunalna inspekcija nije nadlažna da uklanja stoku s puta, već Komunalno preduzeće.

Muča je pojasnio da bi njihova obaveza bila da samo vode postupak, nakon što

Predsednički izbori ± presek kampanje MILoš bešIć

ProfIl - raNKa ČaraPIć

Ranka Čarapić, rođena Polović, od oca Špira i majke Ljubice, rođena je 28. oktobra 1953. godine u Nikšiću. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Podgorici gdje je i diplomirala na Pravnom fakultetu 1976. godine. Od 1980. do 2006. godine, u više mandata, obavljala je funkcije zamjenika Opštinskog, Okružnog, odnosno Višeg i Vrhovnog državnog tužioca Republike Crne Gore. Za Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore imenovana je 10.aprila 2008. godine. Čarapić je prošle godine mjesečno zarađivala 1.733 eura, dok je “od prekovremenog rada ” za cijelu godinu primila dodatnih 1.553 eura, objavljeno je na sajtu Komisije za sprečavanje suko-

SUMMA POLITICA

predvidjeli i šta mi možemo učiniti.

Nemamo ni lokaciju, niti inspekciju, niti zakonske mogućnosti da kažnjavamo”.

Ona je dodala da nije za prebacivanje problema te da ukoliko postoji dobra volja, problem se, bez obzira na tešku finansijsku situaciju, može riješiti.

Kako je kazala, i ona se kao direktorica Komunalnog preduzeća može požaliti inspekciji da joj stoka prouzrokuje probleme, kada je čistoća u pitanju. Taj problem je posebno prisutan u Štoju, jer krave razbacuju smeće oko kontejnera. Sarvan smatra da je stoka na putu ozbiljan problem, te da bi se možda trebalo razmisliti o formiranju posebne jedinice koja bi se bavila rješavanjem tog problema.

S.G.

J

edna od ključnih karakteristika same predsedničke trke jeste u tome da u njoj više učestvuju strukture i pojedinci koji ih podržavaju (Vuković/DPS, Medojević/DF) nego sami predsednički kandidati, koji kao da nikako ne mogu doći do reči od svojih glasnogovornika. Na taj način se opredeljivanje za predsedničkog kandidata svodi na opredeljivanje za jednu od tradicionalo suprotstavljenih strana. Ovaj faktor svakako ide na ruku gospodinu Vujanoviću, i nika-

hit nedJelJe

Braća Aleksandar (38) i Božidar (35) Jabučanin sa Cetinja privođeni su juče u akciji cetinjske policije, tokom koje je zaplijenjeno 40-ak komada puščane i pištoljske municije.

Nakon sprovedenog saslušanja i Božidarovog prizanja da municija pripada njemu, prema nezvaničnim informacijama, cetinjska policija je upravo njega osumnjičila za krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”, ali mu nije određivano policijsko zadržavanje.

Akcija je izvedena na osnovu operativne informacije, a uz saglasnost i naredbu Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda na Cetinju. Ovim povodom juče se zvanično oglasila Uprava policije. “Pretresom poslovnih prostorija u Ulici Bajovoj u Cetinju – koje koristi B.J., službenici policije pronašli i oduzeli 29 komada puščane municije kalibra 7,62 mm i 9 komada pištoljske municije kalibra 7,65 mm, za koju se B.J. izjasnio da je njegovo vlasništvo”, navodi se u saopštenju. Osim porodične kuće, pretresana su i dva poslovna objekta Jabu-

3

ko nije jasno zašto kandidat Lekić prihvata ovu igru, naročito obzirom na činjenice da se kandidovao kao nezavisni kandidat, te da kao pojedinac uživa veći stepen podrške od svojih glasnogovornika. Konačno, za same građane i kvalitet njihovog izbora, mnogo bi poželjnije bilo da se u većoj meri sami kandidati izjašnjavaju, sukobljavaju i izražavaju stavove, namesto što svakodnevno u štampi to za njih rade njihovi glasnogovornici.

U

koliko bi u ovom trenutku pitali građane Crne Gore zbog čega bi podržali jednog odnosno drugog kandidata, odgovore bi dobili u svetlu argumenata koje sam gore naveo, a ne u rasvetljavanju ličnosti i programa samih budućih predsednika. Dakle, borba između dva kandidata se svela na borbu partijskih neistomišljenika koji izbore doživljavaju i interpretiraju na isti način kao što je to bio slučaj u svim post-referendumskim izborima. Jasno je da DPS to radi jer se ta strategija pokazala efikasnom, ali nije jasno zašto to radi druga strana jer ishodi tih izbora nisu bili povoljni po njih.

K

ljučno pitanje kada imate određenu strategiju jeste pitanje političke mobilizacije. Pitanje za kampanju gospodina Vujanovića u ovom smislu jeste: u kojoj meri on zaista mobiliše relativno veliki broj nezadovoljnih glasača vlasti? Sa druge strane, ključno pitanje za kampanju gospodina Lekića jeste u kojoj meri dosadašnjom kampanjom on penetrira u tradicionalno biračko telo vlasti?

Mislim da je odgovor na oba pitanja za oba kandidata zasad negativan, tačnije, utisak je da ni jedan od kandidata ne postiže u značajnoj meri ono što bi bio razuman cilj kampanje koji dovodi do dobrog rezultata.

D

o izbornog dana ostalo je mesec dana. Sasvim dovoljno da se opredeljeni učvrste, a neopredeljeni opredele. Njihovo opredeljenje kandidati treba da olakšaju, a ne otežaju. Građani treba i imaju pravo da biraju, a ne da budu zavedeni. Predsednički kandidati treba da im obezbede izbor, a ne da ih trpaju u partijske kočije jer konačno, budući predsednik, ma koliko to paradoksalno zvučalo, jeste predsednik svih građana Crne Gore.

Zagonetka Filip pobijedio i sebe Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a Prošli put je bilo trojica na jednog. A jedan je imao više od tri zajedno. Sada nema tih tri. Ima jedan, u ime njih dva, koji su ga neposredno izabrali, i jednoga koji mu daje podršku. Time se završio prvi izborni krug u opoziciji. Od njih tri, odnosno, četiri, Filip je već pobijedio tri.

Ostaje mu još samo jedan, koji ne može bez ova tri, koji su već izgubili. Pa pošto su već izgubili, logično je da izgubi i ovaj. Jer, snaga ovoga leži u porazu ovih. Tako da porazom ne može pobijediti pobjedu. Jedino pobjeda pokazuje poraz drugog.

4

Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

PORUKA ISLANDSKOG PREGOVARAČA

Korupcija je problem svih, ne samo Crne Gore RADE BOJOVIĆ

Minimalne su šanse da prikupim potpise

Nezavisni predsjednički kandidat Rade Bojović saopštio je na jučerašnjoj konferenciji za medije da su šanse da prikupi potpise za svoju predsjedničku kandaturu minimalne. Bojović kojeg je do sada, kako je saopšteno, podržalo 1905 građana, kazao je da ipak neće odustajati od kampanje za prikupljanje potpisa do posljednjeg dana.

“Ostalo je još manje od 10 dana do isteka roka predviđenog za prikupljanje potpisa i sada je već očigledno da su minimalne šanse da preskočim prepreku

koja je napravljena po nedemokratskoj, policijskoj i partitokratskoj mjeri. Međutim, ostajem u igri do posljednjeg dana jer sam uvjeren da poštena ponuda trećeg političkog puta u čijem je središtu pravedna država ima podršku kod naših građana”, rekao je Bojović.

On je istakao da moramo imati razumijevanja za “građane koji su pod prijetnjom stranaka dovedeni u situaciju da javno kriju svoja politička osjećanja”.

OPOZICIJA

Traže kontrolno saslušanje

Članovi Odbora za politički sistem pravosuđe i upravu iz opozicije predložili su da to tijelo održi kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić zbog postupanja tih organa u aktuelnim slučajevima koji, kako smatraju, imaju obilježja organizovanog kriminala.

Poslanici opozicije, njih šest, traže da se saslušanje održi po automatizmu, na šta, kako navode, imaju pravo po Poslovniku

parlamenta.

“Inicijativa predviđa da Konjević, Čarapić i Medenica budu saslušani pred Odborom ne samo oko slučaja Škerović, već i oko drugih kojima je ovih dana preplavljena crnogorska javnost, kao što je afera Snimak”, navodi se u saopštenju opozicionih poslanika.

Zahtjev su podnijeli poslanici DF-a Koča Pavlović, Slaven Radunović, Vladislav Bojović, kao i poslanici SNP-a i Pozitivne Snežana Jonica, Obrad Gojković i Azra Jasavić.

DF PORUČIO DPS u

Presušili crni fondovi Dopis za plaćanje putnih troškova za 37 birača uporedo upisanih u Centralne biračke spiskove (CBS) Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore, direktno je kršenje Ustava i zakona Crne Gore, ocijenili su iz Demokratskog fronta (DF).

List Dan je juče objavio da je za predsjedničke izbore u Crnoj Gori u biračkom spisku opštine Pljevlja upisano 37 osoba, koje biračko pravo ostvaruju u BiH. Brojka od 37 imena jasan je pokazatelj da su Demokratskoj partiji socijalista (DPS) crni fondovi uveliko presušili, a kada treba da potroše svoje pare nisu u mogućnosti da prekrajanje izborne volje organizuju na način kako su ranijih godina uspijevali , navodi se u saopštenju DF-a.

Oni smatraju da DPS u kontinuitetu gubi svaki kontakt sa realnošću .

Ovo je flagrantan primjer čime su, ljudi ogrezli u političkom nemoralu, u stanju da se bave kako bi protivno volji birača u Crnoj Gori namaknuli još jedan predsjednički man-

dat, a onda histerično svojatali takozvane demokratske procese i slobodnu izbornu volju građana , kaže se u saopštenju.

Prema njihovom mišljenju, raduje činjenica da stare i toliko puta upotrijebljenje metode DPS-a više nemaju efekat koji su nekad imale, kada su im materijalnu i svaku drugu logistiku za ovakve projekte obezbjeđivali dobri momci poput Šarića, Kalića, Keljimendija i drugih.

U godinama kada su ovi kriminalci bili i ostali glavni finansijeri vrha režima, slobodno djeluju i u Crnoj Gori, ovakvi spiskovi su sadržavali stotine pa i hiljade imena, to neminovno dovodi u pitanje legitimitet svih dosada njih izbora i izjašnjavanja , ocjenjuju iz DF-a.

U DPS vjeruju da su medijske neistine kojima se služe politički protivnici najorginalniji primjer jedne nedopustive medjske promocije kao i nemogućnosti opravdanja konstantnog neuspjeha na izbornim nadmetanjima.

J.Đ

Crna Gora dobro napreduje ka EU. Ide sigurnim korakom, a jedan od razloga je i što ima dobar tim. Čekaju nas teški zadaci u pregovaračkom procesu, a kao najteža poglavlja izdvajaju se poljoprivreda, zaštitu životne sredine i regionalna politika. Korupcija i organizovani kriminal su pojave sa kojima se država mora izboriti, ali nijesu samo problem Crne Gore već svih. Članstvo u NATO je bitno zbog sigurnosti koju pruža Alijansa.

Ovako situaciju u Crnoj Gori vidi glavni pregovarač Islanda Stefan Haukur Johaneson.

Jedna og glavnih tema kada je pregovarački proces u pitanju je sigurno pitanje korupcije i organizovanog kriminala. Bezbroj puta stigle su optužbe iz Brisela kako smo još slabi na tom polju, ali i poruka da se sa tim pojavama moramo izboriti jačanjem državnog aparata, sudskog i tužilačkog prije svega. Mora se priznati da su, mada rjeđe, stizale i poruke podrške da je Evropa spremna da nam pomogne u tom procesu.

Naš sagovornik je jasan. Najbolji način da se Crna Gora izbori sa korupcijom je razvijeno demokratsko društvo, uređen zaknodavni okvir, jak i nezavisan sudski i tužilački sistem i transparentnost. Ovo su, kaže, ključni faktori da se izborimo sa ovim problemom.

“Siguran sam da je Crna Gora sposobna da izradi takav sistem, uđe u koštac i izbori se sa kriminalom i korupcijom.

Bitnu stavku na putu razvoja Crne Gore, Johaneson napominje i članstvo naše države u NATO. Iako nije želio da eksplicitno poruči državi da li treba ili ne da bude članica NATO, rekao nam je nekoliko prednosti koje, iz iskustva Islanda, donosi članstvo u Alijansi.

“NATO je bitan faktor stabilnosti.

Ne mogu vam reći da li je to bitno u ime Crne Gore. Članstvo u NATO je za nas jako bitno. Mi smo mala nacija. Island nema vojsku, ali nam članstvo daje snagu i sigurnost”, poručuje naš sagovornik. Island je jedina članica koja nema nijednog vojnika u NATO-u.

Govoreći o poglavljima koja će, prema njegovom mišljenju biti najteža u pregovaračkom procesu, ističe da su to poljoprivreda i zaštita životne sredine. Kaže da je tu potrebno uskladiti zakonodavne okvire, ispuniti kriterijume koje zahtijeva EU. On napominje da Crna Gora dobro napreduje na putu ka EU, ali je jasan da je Island u boljoj poziciji od samog starta, jer za razliku od nas, oni nijesu krenuli od nule.

“Iako nijesmo članica, usvojili

Stefan Haukur Johaneson

smo mnoga zakona EU. Sa Norveškom i Lihtenštajnom imamo sporazum koji se zove Evropsko ekonomsko područje, što znači da smo dio tržišta evropske unije. To znači da smo u najvećoj mjeri implementirali zakone EU i prilagodili naše zakonodavstvo”.

Glavni pregovarač Islanda poručuje da je saradnja između dvije države je dobra, ali da će se unapređivati i dalje.

“Island je jedna od prvih država koja je priznala crnogorsku nezavisnost. Slične smo države iako smo na dvije suprotne strane Evrope. Tu sam da prenesem naša iskustva, da unaprijedimo saradnju, ali i da nešto naučimo od vas”. Johaneson je ukazao na značaj razmjene infor-

macija između zemalja koje pregovaraju, posebno zemalja s manjim administracijama.

Glavni pregovarači Crne Gore i Islanda, ambasador Aleksandar Andrija Pejović i Stefan Haukur Johaneson održali su na Univerzitetu Donja Gorica predavanje za studente i članove pregovaračke strukture. Glavni pregovarači su predstavili uporedna iskustva u pregovaračkom procesu dvije države. Ambasador Pejović je ukazao da i pored razlika u modelu procesa pristupanja dvije države, postoje i značajne sličnosti koje otvaraju prostor za uspješnu saradnju i razmjenu iskustva. Istakao je da Island predstavlja dobar primjer za Crnu Goru u procesu pristupanja EU. M.D.

ZA i PROTIV EU, zavisno od krize

Island je godinama bio protiv ulaska u članstvo EU sve dok ga finansijska kriza 2009. godine nije natjerala da potraži pomoć Evrope. U junu 2010. i službeno su započeli pregovori o članstvu koji bi mogli da budu među najkraćima. Naime, Island je već ranije svoje zakonodavstvo skoro u potpunosti prilagodio evropskom pa su pregovori u pojedinim poglavljima otvarani i zatvarani gotovo istog dana.

Island je 2008. godine teško pogodila globalna finansijska kriza, kada je došlo do kraha vodećih banaka u zemlji. Kriza je doprinijela rastu interesovanja za ulazak u EU. Kao odgovor na krizu Island je zaveo kontrolu kapitala, uveo gotovo 100 novih poreza i smanjio rashode.

Takođe se zadužio kod skandinavskih susjeda i Međunarodnog monetarnog fonda ali i, što se među analitičarima smatra za ključno, pustio svoje privatne banke, koji su krivac za krizu, da propadnu. Oporavak je krenuo 2010. a predvodio ga je izvoz.

Prema zvaničnim statistikama, već sedam uzastopnih kvartala islandska ekonomija uživa u rastu koji je na godišnjem nivou u prosjeku oko 2,5% i to nakon deset uzastopnih tromesečja pada bruto domaćeg proizvoda. Stopa nezaposlenosti na Islandu kreće se oko 5% prema gotovo 11% u 27-članoj EU. Neka istraživanja pokazuju da jačanju euroskepticizma na Islandu u posljednje vrijeme doprinosi što se ta zemlja dobro oporavila od krize dok brojne članice EU i dalje trpe pod teretom dugova.

MISIJA OEBS a U TOKU

Počeo monitoring izbora Ograničena posmatračka misija OEBS-ove Kancelarije za Demokratske institucije i ljudska prava (KDILJP) počela je monitoring za predsjedničke izbore u Crnoj Gori. Preliminarne nalaze objaviće dan, a završni izvještaj dva mjeseca nakon završetka izbora. Šef OEBS/KDILJP Misije Boris Frlec, kazao je da su u misiji deset međunarodnih eksperata, čije je sjedište u Podgorici, i 12 dugoročnih posmatrača koji će biti raspoređeni po drugim gradovima.

“Misija će pratiti aktivnosti izborne kampanje, rad izborne administracije i relevantnih državnih organa, primjenu zakona i rješavanje izbornih sporova, a biće sproveden i sveobuhvatan monitoring medija i rezolucija određenih pitanja koja se mogu pojaviti tokom glasanja”, rekao je on.

Upitan da li ima informacije da li

je Vlada usvojila ranije preporuke za prethodne parlamentarne i predsjedničke izbore, Frlec je odgovorio da je Misija stigla u četvrtak, da su za sada imali samo sastanak sa članovima Državne izborne komisije.

Komentarišući MANS-ove na-

vode u zloupotrebama i falsifikovanjima biračkih spiskova, Frlec je kazao da je to tipična priča svake kampanje.

“Te priče uvijek su dio izbora. A da li su tačne, ne mogu da komentarišem, to je za relevantne organe državne uprave”, naveo je on.

Upitan da prokomentariše objavljene audio-snimke sa sjednica Demokratske partije socijalista, uoči parlamentarnih izbora i da ocijeni da li predstojeći izbori mogu biti slobodni, Frlec je kazao da Misija nije izborna policija.

“Ne možemo reći da li su izbori bili validni. Mi smo tu posmatramo i da vidimo da li su u skladu sa OEBS-ovim i međunarodnim standardima. Završni izvještaj je prezentovan Savjetu OEBS-a i tamo su ga branile državne institucije koje su bile zadužene za izbore”, rekao je on.

J.Đ

Politika

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

5

NEOPHODNO DONOŠENJE ZAKONA O LUSTRACIJI

Moramo da se suočimo sa mrljama iz prošlosti Crna Gora je jedna od rijetkih postkomunističkih zemalja koja u svom pravnom sistemu nema zakon o lustraciji, iako je Liberalna partija još 2007. godine inicirala usvajanje takvog zakona

Ilustracija

Adel Omeragić

c

rnogorsko društvo se do danas nije ozbiljno suočilo s mrljama iz ne tako davne prošlosti, niti je prihvatilo odgovornost za događaje koji su bacili sjenku na istoriju naroda koji se vjekovima ponosio čojstvom i junaštvom. aktuelna vlast do danas nije pokazala želju za usvajanje Zakona o lustraciji, iako je takvu inicijativu 2007.godine pokrenula liberalna partija u crnogorskom Parlamentu. intelektualci saglasni u stavu da je lustracija neophodna, opozicija vjeruje da dok je dPs na vlasti nema lustracije, dok iz dPs poručuju da nisu za kolektivnu odgovornost.

Sve postkomunističke zemlje su do danas usvojile Zakon o lustraciji, i makar formalno najavile suočavanje s prošlošću. U Makedoniji je odavno sprovedena lustracija, a u Crnoj Gori, čija je vlast bila dio ratnih projekata i koja je prošla kroz buran period urušavanje svih društvenih vrijednosti, lustracija je još uvijek samo tema o kojoj postoje sporenja. U pregovorima sa EU, Crna Gora će morati da objasni ko je i kakvu ulogu imao u prošlosti.

Iako je Liberalna partija još 2007. godine parlamentu podnijela inicijativu da najviši zakonodavni organ usvoji Zakon o lustraciji kojim bi se sa javnih funkcija privremeno uklonili svi oni koji su na bilo koji način učestvovali u kršenju ljudskih prava, političke volje za njeno procesuiranje u vladajućoj koaliciji nije bilo. Poslanik Liberalne partije Andrija Popović napominje da, iako su liberali sada dio vlasti, nije siguran da se puno promijenilo od 2007. godine.

“Mi se zalažemo da se ljudima koji su vršili vlast u nekom tmurnom periodu crnogorske istorije 90tih godina prošlog vijeka preispita njihova uloga, jer je nesporno da je tada bilo kršenja političkih prava i svakako da bi svi funkcioneri države, svi članovi Vlade i članovi Skupštine trebali biti podložni lustraciji.

Da li će biti političke snage da se tako nešto progura u parlamentu, nisam siguran”, kaže Popović. Iako je ovakav Zakon u Makedoniji na snazi već duže vrijeme, čime je ta država pokazala da je spremna da se suoči sa mrljama iz prošlosti, Crna Gora očigledno nije. Da je lustacija neophodna Crnoj Gori mišljenja je istoričar Šerbo Rastoder.

“Zakon o lustraciji treba svima jer je to akt kulture a ne političke mo-

ći. Tim se aktom prepoznaju društva spremna da raskinu s politikom kršenja ljudskih prava i uđu u porodicu civilizovanih zajednica. Ne slučajno, taj akt su donijele sve postkomunističke države. Crnoj Gori je više nego drugima potreban takav akt jer pitanja kršenja ljudskih prava nijesu samo njena prošlost već i bliska savremenost. To ne bi trebao biti akt političkog obračuna već spremnosti za pokajanjem”, smatra Rastoder. Za sociologa Andriju Đukanovića, priča o lustraciji je potezana mnogo puta, ali nikad nije dovedena do kraja. On kaže da bi bilo veoma teško sprovesti jedan takav zakon u trenutnim okolnostima.

“Suviše veliki broj ljudi u našoj nedavnoj prošlosti zaslužio bi da bude udaljen sa javne scene. Morali bi se pozabaviti “čišćenjem” javne scene od onih koji su kršili ljudska prava i zloupotrebljavali svoj položaj. Pitanje je šta bi nakon tog procesa ostalo na javnoj sceni”, kaže Đukanović.

Nema lustracije dok je dPs Na vlasti Slično misle i u opoziciji. Kažu, dok je na vlasti DPS, nije realno očekivati lustraciju.

“Zakon o lustraciji bi trebao da bude jedan od najvažnijih projekata na putu Crne Gore ka EU, ali postoji jedan značajan problem i prepreka da bi on bio usvojen. Ljudi koje bi prvo trebalo lustrirati su aktuelni premijer i aktuelni predsjednik Crne Gore, takođe brojni ministri iz DPS, a ti ljudi su bili na ključnim pozicijama 90-tih godina. Treba se zalagati i učiniti sve da se taj zakon usvoji, mada čini mi se da nema političke volje da do toga dođe”, kaže portparol Demokratskog fronta Jo-

van Vučurović. Crnogorsko društvo još nije pokazalo odgovornost za ratnu prošlost. Kršenja ljudskih i političkih prava 90-tih godina ne bi trebalo da ostanu nerasvijetljena.

Ipak, kada bi se odlučili za lustaraciju, trebalo bi precizno utvrditi svačiju odgovornost pojedinačno kako bi lustracija dala onaj rezultat zbog kojeg je započeta. Đukanović vjeruje da bi se utvrđivanjem krivice dokazalo da su naši političari napravili greške, a njima to u ovom trenutku ne odgovara.

“Naša politička elita nema puno osjećaja odgovornosti za opšte interese pa stoga teško od nje možemo očekivati da pravi radikalne poteze u smjeru lustracije.

Nikad nijesmo čuli nijednog našeg političara da je rekao da nekad možda nije bio u pravu. Vlada jedna atmosfera bezgrešnosti i samohvalisanja. Uvijek je neko drugi kriv”, kaže Đukanović. Nepristajanje na donošenje zakona o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea, koji prevashodno omogućavaju razotkrivanje istine, satisfakciju za žrtve i kažnjavanje onih koji su zloupotrebljavali društvene položaje,

ali i udaljavanje saradnika tajnih obavještajnih i kontraobavještajnih službi, dugoročno je štetno. Ajša Hadžibegović iz Građanske alijanse napominje da bi usvajanje tog zakona bilo višestruko korisno za Crnu Goru.

“Takav zakon predstavljao bi civilizacijski pomak i otklon od nasilne prošlosti i politike koja toleriše kršenje ljudskih prava, i zato je neophodan u Crnoj Gori”, ocijenila je Hadžibegović. Lustracija je značajna zbog društva i njegovog razvoja. Sociolog Đukanović, ipak, nije optimista.

“Kako vrijeme prolazi sve je teže očekivati da će se lustracija zaista i desiti. Na to utiču domaće ali i međunarodne prilike i priča se polako zaboravlja. Presude za ratne zločine pokazale su apsurdne stvari, da zločini postoje a da zločinaca nema. Toliko o volji da se stvari istjeraju do kraja. Pesimistično zvuči ali čini se da ipak najveći broj zločina, kršenja ljudskih prava i zla na kraju ostaje nekažnjeno i zaboravljeno”, ocijenio je Đukanović. Crna Gora kao društvo, htjela to ili ne, mora se suočiti s prošlošću.

Nema kolektivne odgovornosti Poslanik dPs miodrag vuković smatra da predlozi koji se sada pominju vezano za Zakon o lustraciji nisu adekvatni. odgovornost nikako ne može biti kolektivna, mišljenja je vuković.

“Nema lustracije čitavih ekipa, partija, ideologije. svaki slučaj mora biti individualan”, poručio je vuković.

Ako se to pitanje bude izbjegavalo ili stavljalo pod tepih, priča o Crnoj Gori kao demokratskoj državi biće pod velikim znakom pitanja, zato je ovaj predlog Zakona o lustraciji šansa Crnoj Gori da pokaže da se tajni dosijei počinju otvarati, i da se oni koji su kršili ljudska i politička prava moraju privesti pred lice pravde.

IA O UČEŠĆU U MIROVNIM MISIJAMA

Skupština da se saglasi Zakonskim izmjenama trebalo bi predvidjeti saglasnost Skupštine prilikom upućivanja pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u inostrane misije, smatraju u Institutu Alternativa (IA).

Marko Sošić iz IA podsjetio je da je Vlada u četvrtak usvojila odluku kojom se pripadnici Uprave policije upućuju u mirovnu misiju Ujedinjenih nacija na Kipru, a da su od prošle godine dio ISAF misije u Avganistanu.

Za razliku od jedinica Vojske Crne Gore (VCG), prilikom upućivanja predstavnika policije, civilne zaštite ili organa državne uprave u mirovne misije, Vladi ne treba mišljenje niti odobrenje Skupštine, kaže Sošić.

O toj odluci, kako je naveo, Vlada nije konsultovala Odbor za bezbjednost i odbranu koji takođe nije upu-

ćen u aktivnosti predstavnika Uprave policije u mirovnim misijama.

To je posebno zabrinjavajuće jer Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane izričito navodi obavezu Odbora da razmatra ove izvještaje, a samim tim i nadležnih institucija da ih redovno podnose, saopštio je Sošić.

On je kazao da je Zakonom o upotrebi jedinica VCG u međunarodnim snagama i učešću pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu iz 2008. godine predviđeno da Skupština daje saglasnost kada je riječ o upućivanju predstavnika VCG u mirovne misije.

U saopštenju se navodi da Skupština, kada je riječ o učešću pripadnika civilne zaštite i zaposlenih u mi-

rovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu, nema nikakvih nadležnosti.

Izvršnoj vlasti je, kako je ocijenio Sošić, dato isključivo i neograničeno ovlašćenje da odlučuje o tom važnom pitanju.

U IA smatraju da je potrebno hitno inicirati izmjene i dopune Zakona iz 2008. godine, kako bi saglasnost Skupštine bila neophodna i prilikom upućivanja pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u misije u inostranstvu.

Rješenje koje je trenutno na snazi učinjeno je zastarjelim i nepotpunim usvajanjem Zakona o parlamentarnom nadzoru i predstavlja jednu od prepreka daljem razvoju parlamentarnog nadzora u oblasti bezbjednosti i odbrane, zaključio je Sošić. J.Đ

6

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

POSLANICIMA POTREBAN ETIČKI KODEKS

Da je Skupština usvojila prošle godine etički kodeks za poslanike čiji nacrt je uradio bivši poslanik SDP Ervin Spahić, možda bi se izbjegle, ali i sankcionisale provokacije, uvrede ili prijetnje među poslanicima od kojih je najaktuelnija ona koja se nedavno desila između poslanika Mladena Bojanića (Pozitivna) i Zorana Vukčevića (DPS) kada je Vukčević navodno Bojaniću zaprijetio da će mu odrubiti glavu ukoliko opet od njega zatraži da podnese ostavku zbog afere “Snimak”.

Za sada izgleda da kod poslanika ne postoji volja da bilo ko od njih inicira usvajanje ovog nacrta.

Funkcioner D emokratskog fronta Slaven Radunović je skeptičan da bi poslanici poštovali kodeks, jer smatra da “mnogi ne poštuju osnovne norme ponašanja”. Ukoliko neki poslanik izabere da se ponaša poput Vukčevića, Radunović kaže da se tako neko pokazuje da je dio moćnog klana i da mu može biti sve što hoće.

“Tu etički kodeks ne pomaže, već je potrebno kućno vaspitanje. Političari se ponašaju u skladu sa onim što misle da je najbolje i ostavljaju najbolji utisak kod njihovih birača”, kazao je Radunović.

I poslanik Pozitivne Dritan Abazović smatra da je ponašanje Vukčevića stvar lične kulture govora i ponašanja pojedinca.

A šta o poslanik Vukčević misli o tome i o donošenju etičkog kodeksa nije bilo moguće saznati, jer nije odgovarao na pozive DN. Ukoliko bi donošenje kodeksa ipak uticalo da poslanici nauče lekciju iz dobrog vladanja, Pozitivna rado prihvata ovaj akt.

Da svakako ne bi bilo loše da se donese kodeks, siguran je analitičar Andrija Đukanović. On kaže da je problematično što se politički protivnici kod nas već odavno krste kao neprijatelji sa kojima se ne može razgovarati.

“Dijalog je veoma teško ostvariti u našim okolnostima. Razlike se shvataju kao isključive i nepomirljive i zbog toga često slušamo i gledamo oštre sukobe začinjene jakim riječima. Naši političari ne shvataju politiku kao posao na kojem su određeni period života. Naprotiv, ovdje se politika shvata kao sudbina i većina se trudi da jednom zauzete pozicije zadrži vječno. Glavni problem je nedostatak političke kulture”, kazao je Đukanović.

Parlamentarci su dužni da redovno prisustvuju skupštinskim zasjedanjima. Poslanici ne smiju biti leđima okrenuti predsjedavajućem. Narodni predstavnici u toku sjednice ne smiju razgovarati. Zabranjeno je čitanje novina u toku sjednice. Moraju biti prikladno odjeveni u vrijeme održavanja sjednica, kao i na drugim javnim mjestima gdje učestvuju kao predstavnici Skupštine. Ovo su bile smjernice koje je Spahić sa mladima SDP-a istakao u nacrtu kodeksa ponašanja poslanika.

N.Đ.

FOTO: darkO jOvanOvić

Možda bi im kazne promijenile vaspitanje Poslanik Vukčević navodno rekao Bojaniću da će mu odrubiti glavu: Sjednica Odbora za ekonomiju

Spahiću žao što nije usvojen nacrt kodeksa Bivšem poslaniku Spahiću (SDP) je danas žao što poslanici nijesu usvojili njegov nacrt kodeksa, u čiju izradu je bila uključena i mlada ekipa iz SDP. Da je prihvaćen ovaj akt, Spahić kaže da su gra-

đani na taj način mogli da uvide šta mogu očekivati od svojih predstavnika.

“Najviše me je ražalostila činjenica što je ovaj dokument naišao na odbijanje i negativan odnos od nekih kolega koji ga

nijesu ni pročitali. Ono što je sigurno je da bi etički kodeks prepoznao ružna ponašanja poslanika”, kaže Spahić.

Razloge zašto nije usvojen kodeks treba tražiti, kako kaže bivši poslanik, u su-

jeti pojedinih narodnih predstavnika koji su umislili da ovaj akt udara na njihovo “domaće vaspitanje” na njihovu kulturu ponašanja i ophođenja, na njihov moral i dostojanstvo.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

7

KAVARIĆ O KAP U

BROJ KORISNIKA SOCIJALNE POMOĆI

EPCG značajnija od proizvodnje

BIJELO POLJE 5.412

BERANE 5.148

ROŽAJE 6.652

NIKŠIĆ 5.992

PLAV 2.303

U Skupštini su svi saglasni sa stavom Vlade da Kombinat aluminijuma (KAP) treba da radi, ali nije sigurno da će konsenzusom biti donijeta odluka u vezi sa konkretnim rješenjima za podgoričku fabriku, saopštio je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

On je, gostujući u emisiji Živa istina Atlas TV i Antene M kazao da nije siguran da će u Skupštini konsenzusom biti donijeta odluka u vezi sa konačnim rješenjem za Kombinat.

“Imamo vrlo širok konsenzus o tome šta je generalna tema, ali nijesam siguran da li ga imamo i da li ćemo ga imati po pitanju konkretnih rješenja”, rekao je Kavarić, prenosi Antena M. Prema njegovim riječima, u parlamentu se vrlo jasno čulo da KAP treba da radi, a puno različitih predloga i razmišljanja bilo je koja je opcija najbolja u funkciji osnovnog cilja da KAP radi i koja neće ugroziti Elektroprivredu (EPCG).

Ipak, kako je kazao, odluka u vezi sa isporukom struje KAP-u mora naići na odobravanje većine poslanika.

“Ne treba da zaboravimo da svaki koncept održivosti KAP-a, prije svega, podrazumijeva rješenje održivosti električne energije. Mislim da po tom pitanju makar mora biti konsenzus u parlamentu,

jer KAP-a nema bez održivog rješenja po pitanju električne energije”, rekao je Kavarić.

Sa druge strane EPCG, kako je kazao, mnogo je značajniji resurs nego što je industrijska proizvodnja u KAP-u, zbog čega treba da bude dodatno zaštićena.

On je rekao da je posljednjim predlogom Vlada ispunila sve skupštinske zaključke usvojene prije godinu.

“Mi preuzimamo potraživanja KAP-a, na tom nivou otpisujemo potraživanja poreska prema EPCG i, ukoliko taj model bude prihvaćen, dobijamo ugovor koji treba da ima ekonomski značaj kao i dio koji se odnosi na otpis potraživanja”, objasnio je Kavarić.

On smatra da iz Brisela neće biti zamjerki u vezi sa Kombinatom.

I.C.

CBCG

Smanjena rezerva poslovnih banaka

DRUŠTVENI FENOMENI

Bolje socijala nego rad kod privatnika

Ljudi na sjeveru radije primaju pomoć nego da rade za 150 eura Ivana Cimbaljević

S

koro svaki treći Rožajac prima socijalnu pomoć, svaki šesti Beranac, svaki osmi Kolašinac...Ovaj podatak ne ilustruje samo loš materijlni položaj građana sjevera, već i jedan društveni fenomen. Većini ljudi na sjeveru se više isplati da sjedi kući i prima socijalnu pomoć, nego da radi kod privatnika.

Od ukupno 45.600 osoba koji primaju socijalnu pomoć, najviše ih je iz Rožaja, Berana, Bijelog Polja i Nikšića. Ova brojka ne ilustruje samo stepen siromaštva, već otkriva i jedan vrlo zanimljiv društveni fenomen. Većini ljudi na sjeveru više se isplati da primaju socijalnu pomoć, nego da rade kod privatnika za mizernu platu. Jedna od njih je S.B. iz Berana, koja kaže da joj se više isplati da sjedi kući i prima materijalnu pomoć, nego da radi.

“Nije da ne želim da radim. Nedavno sam se zaposlila u jednoj prodavnici kod privatnika, koji mi je ponudio da radim za 150 eura mjesečno, po osam sati dnevno, šest dana u sedmici. Radila sam mjeseca dana i odustala. Više mi se isplati da sjedim kući i primam socijalu nego da trošim vrijeme i novac odlazeći na posao, kad mogu kući korisnija da budem. Socijala je redovna, a rijetke su gazde koje danas daju redovnu platu”, ispričala nam je ova Beranka.

S obzirom da živi na selu, trećinu plate je davala za prevoz ili suprugu za gorivo kako bi je vo-

1,3

miliona eura u prosjeku mjesečno izdvaja Ministarstvo rada i socijalnog staranja za isplatu materijalnog obezbjeđenje porodice zio na posao i vraćao, pošto joj je taksi preskup.

“Socijala i dječiji dodatak su mi mjesečno oko 150 eura, koliko i plata koja je uglavnom ista

kod svih privatnika ovdje na sjeveru. Bolje mi je da za te pare sjedim kući, spremam ručak, kopam njivu, nego da me neki privatnik maltretira. Makar mi djecu svaki dan čeka topli ručak”, ispričala nam je S.B. Njena priča je ujedno i priča velikog broja ljudi koji primaju socijalnu pomoć. Male zarade, nepoštovanje zakona od strane poslodavaca, loši uslovi, glavni su razlozi zbog čega većina ljudi na sjeveru ne želi da radi, odnosno kojima se “ne isplati da rade”. Svaki šesti Beranac i stanovnik Plava prima socijalnu pomoć. U Bijelom Polju svaki osmi građanin prima socijalu, svaki deseti građanin Kolašina i Plava. Od opština na sjeveru, “prosjek vuku” Pljevlja i Plužine. Oni mogu mjesečno da računaju na tzv. “materijalno obezbjeđenje porodice” od 63 do 120 eura u zavisnosti članova porodice. Pored ovoga, ove porodice, dobijaju i mjesečni dodak od oko 20 eura.

Skoro svaki treći Rožajac prima pomoć Statistika kaže da je najviše korisnika socijalne pomoći u Rožajama, skoro svaki treći. U ovom gradu, koji po posljednjem popisu ima 22.964 stanovnika, prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, 6.652 stanovnika prima materijalno obezbjeđenje od države.

Obavezna rezerva poslovnih banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), blago smanjena u odnosu na decembar, na 185,8 milion eura.

Na računima CBCG u inostranstvu izdvojeno je 20,2 odsto rezerve, 48,3 odsto je deponovano na domaćim, a 31,5 odsto u obliku državnih zapisa, prenosi agencija Mina-biznis.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka, na koji se obračunava obavezna rezerva, krajem januara iznosilo je oko 1,98 milijardi eura, 14 miliona eura, manje nego na kraju decembra. Od ukupnih depozita na one po viđenju odnosi se 38,2 odsto, a na oročene 61,8 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu Odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 9,5 odsto na dio osnovice koju či-

ne depoziti po viđenju i ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 8,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine. I.C.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

BOKSITI

Rudari preuzeli zgradu Stotinak radnika otkazalo poslušnost sindikatu i preuzelo stvar u svoje ruke

METALAC

Otpremnine ili još radikalniji štrajk Radnici firme Metalac Montavar, koji su od prošle godine ostali bez posla, juče su počeli štrajk zbog neisplaćenih otpremnina po kolektivnom ugovoru. Njih dvadeset devet protestovali su na kapiji firme tražeći isplatu zarada, ali i novca za stambene kredite koji im pripada.

“Naši zahtjevi su isplata otpremnina po kolektivnom ugovoru do kraja mjeseca, povezivanje radnog staža, dio plata koje nam se duguju, i stambeni kredit koji nas sljeduje. Visina otpremnina je prosječno po 11.000 eura, plus 5.000 eura za stambene kredite. Štrajkovaćemo ovdje sve dok nam svi zahtjevi ne budu ispunjeni”, sa-

opštio je Milisav Đukanović.

Radnici su objasnili da ukoliko ne dođe do pozitivnog rješenja, doći će do radikalizacije protesta, a vrlo moguće i do štajka glađu.

Oni tvrde da je poslodavac dobio kredit koji je garantovala Vlada, ali da pokušava da im umanji otpremnine, te su obratili i sudu povodom toga. Uprava je ranije saopštila da pomenuti kredit još nije operativan, te da će sačekati da se radnici dogovore sa advokatom.

Metalac Montavar je dugo služio kao primjer rijetko uspješne privatizacije, ali je prošle godine ušao u dobrovoljnu likvidaciju i dio radnika je ostao bez posla. J.L

Dio rudara iz nikšićkih Boksita juče je preuzeo upravnu zgradu te firme nakon dogovora sa menadžmentom, te otkazao povjerenje sindikatima.

Stotinak radnika, iz svih upravnih jedinica, ušlo je u prostorije preduzeća, gdje će, kako su kazali i ostati do ispunjenja zahtjeva. Izvršni direktor Milorad Đurović je, napuštajući radno mjesto, radnicima predao zgradu.

Radnici Rudnika su po ranijem dogovoru, okupljeni ispred Upravne zgrade, čekali da im se obrati neko iz sindikalnog rukovodstva, a to juče nije dogodilo. Oni su kazali da su ogorčeni zbog kašnjenja zarada i blokade proizvodnje, ali i da sindikat ništa ne radi u korist radnika. Nakon što se niko od sindikalnih vođa nije pojavio, jer su bili na pregovorima u Podgorici, nezadovoljni radnici su ušli u Upravnu zgradu rudnika.

“Bio je dogovoren protest ispred upravne zgrade, a Sindikat se nije pojavio. Otišli su za Podgoricu, a ne kako smo se dogovorili da se okupimo ovdje ako ne budu isplaćene dvije zarade. To je samo neko kupovanje vremena, zato smo odlučili da se ispišemo iz oba sindikata. Sami ćemo se pozabaviti našim problemima i zato ćemo ostati u upravnoj zgradi sve dok nam se ne ispune zahtjevi, a to je isplata dvije zarade i pokretanje proizvodnje”, saopštio je jedan od radnika Miloš Jokić.

Izvršni direktor Milorad Đurović je, po izlasku iz zgrade, kazao da je sa radnicima mirnim putem postignut sporazum.

“Napravili smo dogovor sa radnicima, postigli smo kompromis da oni preuzmu Upravnu zgradu, a kada ćemo se vratiti za sada ne znamo. Mož-

Radnici Boksita ispred upravne zgrade

da za dan, dva, a možda za godinu ili dvije”, kazao je Đurović.

Prema njegovim riječima, radnici su od sada sami na sebe preuzeli odgovornost.

“Nijesmo mogli da udovoljimo njihovim zahjevima, ali se nadam da ćemo i mi i oni imati razumijevanja i strpljenja”, dodao je Đurović.

Radnici Rudnika poručuju da neće odustati od svojih zahtjeva koji se tiču isplate dvije zarade, te isplate preostalih zarada do kraja mjeseca, kao i pokretanja poizvodnje do ponedjeljka. Po njihovim riječima, postoji mogućnost odlaska u jamu kao što što se i dogodilo prije nekoliko godina.

“Ne zanimaju nas više ni jedan ni drugi sindikat.A ko se ne ispune naši zahtjevi pozivamo sve radnike u 7.30 u ponedjeljak da odlučimo da li ćemo ići u jamu ili koji ćemo vid protesta organizovati”, rekao je Jokić. J.L.

Vlada nema novca za plate Samostalni sindikat nikšićkih Rudnika boksita saopštio je juče da podržavaju radnike koji su ušli u zgradu u najavio svakodnevna okupljanja od ponedjeljka, nakon jučerašnjh pregovora sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i Vladinim predstavnikoma u Odboru direktora Boksita Predragom Stamatovićem.

“Vlada trenutno nema novca za dvije tražene plate rudarima, a mi smo samo tražili pozajmicu, jer se potpisivanje ugovora sa mađarskom kompanijom MAL očekuje naredne sedmice”, kazao predsjednik sindikata Borisav Bojanović i dodao da će u ponedjeljak odlučiti o daljim koracima.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

9

siROmAštvO

Redovi za hljeb od 30 centi Loš životni standard i sve veća ekonomska kriza stanovnike Crne Gore natjerala da čekaju hljeb koji je na akciji kako bi uštedjeli Vraćaju se slike ljudi iz 90-ih.

Velike gužve ispred prodavnica.

Istorija se ponavlja. Ispred velikih marketa, udarni termin je 10 sati kada se građani “grabe” da uzmu hljeb od 30 centi. Isped marketa ne čekaju samo penzioneri, nego svi kojima obaveze dozvoljavaju da ovu životnu namirnicu uzmu što jeftinije i tako uštede.

Da je loš životni standard “krivac” za velike redove ispred marketa koji upola cijene prodaju hljeb, potvrdila nam je i jedna domaćica sa Starog aerodroma.

“Imam kući četvoro male djece, muž mi radi kao taksista, a ja sam nezaposlena. Hljebom od 30 centi uštedim dosta svakog dana, jer nama nije dovoljan jedan hljeb dnevno”, kazalala nam je ova Podgoričanka koja je htjela da ostane anonimna.

Sličnog stava su i podgorički penzioneri. Jedan od njih je u

izjavi za DN kazao da mu čekanje hljeba, koje zna da potraje, ne predstavlja problem jer dosta uštedi.

“Hljeb čekam svako jutro, nekad stignem taman na vrijeme, a često čekam i po 10-15 minuta, to mi ne predstavlja problem, jer dosta uštedim. Ovaj “inpekov” hljeb je sada više nego upola jeftiniji”, objasnio je on.

Podgoričanin Miodrag Vujović koji živi od socijale kazao je da dosta građana čeka hljeb, ne samo za sebe, već i za svoje komšije i rođake.

“Hljeb čekam svako jutro, ne uzimam ga samo za sebe, već i za svoju sestru i komšinicu, svima nama to puno znači. Ova akcija je usrećila mnoge od nas”, kazao je Miodrag.

Veliki lanci marketa nedavno su pokrenuli akciju prodaje hljeba. Iz “Albone” su nam objasnili i

da su akciju kupovine hljeba za 30 centi pokrenuli prije dva mjeseca u saradnji sa pekarom “Inpek” da vide kako će potrošači reagovati na pojeftinjenje hljeba i dodaju da ideja datira još od prije dvije godine. Njihovo iskustvo govori da su građani zadovoljni akcijom, a posljedica toga su veliki redovi u marketima Albone.

“Nama se ovo ne isplati, mi ne zarađujemo ništa, samo smo htjeli da vidimo kako će naši potrošači reagovati, i sad vidimo da smo napravili pravu stvar”, kazali su Dnevnim novinama iz Albone.

Zaposlene u marketima su nam rekle i da građani traže da se hljeb ostavi, ali napominju da za tim nema potrebe, jer ove osnovne životne namirnice ima dovoljno.

Jeftiniji hljeb takođe stiže i u “Voli” i “Laković”, samo što njih snabdijeva “Primat”, i taj se prodaje po cijeni od 35 centi. M.O.

PORUKA

Sniziti cijene zbog gladnih građana Projekat snižavanja cijena osnovnih namirnica potreban u Crnoj Gori, ali za sada nije ostvariv Nemanja Lacman

P

Projekat sniženja cijena osnovnih namirnica naviše bi imao odjeka kod građana koji žive na rubu egzistencije

rojekat velikog snižavanja cijena osnovnih namirnica, kako bi se pomoglo siromašnima, u Evropi je svakodnevica, a uskoro će zaživjeti i u Srbiji. U Uniji sindikata smatraju da je i Crnoj Gori trebalo sniziti cijene hljeba, brašna, ulja i šećera, tj namirnica koje bi najduže trajale siromašnim građanima. S druge strane, u Savezu sindikata poručuju da takav projekat nije ostvariv kod nas.

Dogovor između velikih trgovinskih lanaca i Mministarstava u Evropi o sniženju cijena osnovnih namirnica, kako bi se pomoglo građanima koji žive na rubu egzistencije, pokazao se kao vrlo uspješan način smanjenja ekonomske krize.

S obzirom da je svakim danom sve više građana u Crnoj Gori koji žive na granici siromaštva ili čak ispod nje, u Unije slobodnih sindikata tvrde sa je sniženje cijena osnovnih namirnica neophodno i kod nas.

Takav projekat u Crnoj Gori, prema mišljenju predstavnice Unije slobodnih sindikata (USSCG) Sandre Obradović, pozitivno bi se odrazio na onaj dio stanovništva koji ne može sebi da

Manje se trgovalo A da građani sve manje trguju dokazuju i podaci Monstata. Promet robe u trgovini na malo u Crnoj Gori u januaru, u odnosu na decembar 2012. je manji u tekućim cijenama 8,2 odsto, a u stalnim cijenama za 8,8 odsto.

Trgovina na malo, u januaru 2013. u odnosu na januar 2012. godine veća je u tekućim cijenama za 12,1 odsto, a u stalnim za 9,5 odsto.

priušti osnovne namirnice.

“Kod nas se izgubio srednji stalež, tako da na jednoj strani imamo ekstremno bogate, a na drugoj one koji živi na granici siromaštva ili ispod te granice. Akcija smanjenja cijene proizvoda bi u Crnoj Gori bila prijeko potrebna. U taj projekat treba da se uključi privredni sektor i da svi daju doprinos”, rekla je Dnevnim novinama Obradović.

Međutim, Obradović smatra da bi projekat trebalo regulisati tako da ne dođe do toga da manji poslodavci kupuju snižene proizvode i posijle ih preprodaju po višim cijenama.

“Mora jasno da se zna kome su ti proizvodi namijenjeni kao što je to u Evropi gdje se prilikom primicanja isteka roka određenim proizvodima smanjuju cijene i te proizvode praktično svako može priuštiti. Lično, ne mogu da razumijem na primjer prodavce voća i povrća koji će prije pustiti da ti artikli trunu, a cijenu neće da spuste”, objasnila je Obradović.

U Uniji smatraju da bi tim projektom trebalo sniziti cijene hljeba, brašna, ulja i šećera, tj. namirnica koje bi najduže trajale siromašnim građanima.

“Neki možda ne mogu da shvate da u Crnoj Gori koliko ima gladnih koji, da bi preživjeli prose ili nalaze ostatke hrane po kontejnerima”, istakla je Obradović.

Sa druge strane, portparol Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Zoran Đurišić tvrdi da svaka vla-

da nalazi različite načine za rješavanje ekonomskih i socijalnih problema i da bi sistem smanjenja cijene namirnica teško bi primjenjiv kod nas iz više razloga.

“Najvažnije je da se prvo uradi socijalni karton jer je bez njega teško mogu sprovesti slične akcije. Drugo, na šta bi SSCG ukazao je to da treba povećati proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta.

Mislimo da je proizvodnja uslov svakog napretka”, kazao je za DN Đurišić.

Prema njegovim riječima, Vlada može da pokrene neke druge projekte kako bi pomogla građanima Crne Gore, a to je prije svega po-

Komšije brinu o siromašnima Naše kompšije na gube vrijeme. Sredinom mjeseca Ministarstvo trgovine Republike Srbije objaviće spisak artikala koje će proizvođači i trgovinski lanci građanima ponuditi po znatno nižim cijenama. Krajem prošle godine Ministarstvo trgovine napravilo je dogovor sa trgovcima da svako od njih iz postojećeg asortimana ponudi po jedan proizvod po znatno nižoj ceni od ostalih i tako bar djelimično rastereti kućni budžet prosječnog građanina.” većanje minimalne zarade što je, smatra Đurišić, uslov da se najsiromašniji građani izvuku iz krize.

“Siromašno stanovništvo ne može da živi sa mjesečnom platom od 146 eura. Mi smo Vladi

poslali predlog da se minimalna zarada poveća na 200 eura i nadamo se da će taj predlog biti usvojen. To bi poboljšalo životni standard najsiromašnijih i to je naš predlog”, zaključio je Đurišić.

IKU

organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Aktuelno 11

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Soliteri u Hong Kongu

Šangaj

ANALIZA

Ekonomski rast Kine je interes Amerike i svijeta

D

a li će se kineska ekonomija urušiti? To pitanje bilo je u fokusu proteklih nedjelja dok je ova zemlja privodila kraju svoju lidersku tranziciju, naročito nakon izuzetno gledanog šezdesetominutnog ekspozea o tzv. “balonima nekretnina” u Kini, prošlog vikenda.

Zabrinutost zbog rastuće cijene stanova i poslovnih prostora u Kini nije nova stvar. Priznajući da bi implozija na tržištu nekretnina usporila privredni rast, centralna vlada je nedavno najavila dalekosežne mjere osmišljene da se suzbiju sve češće spekulacije o krahu. Sniženje cijena stanarina, ograničavanje kupovine investicionog zemljišta, kao i porez na kapitalnu dobit od nekretnina, pored najavljenih skromijih ciljeva ekonomskog rasta od 7,5 odsto na godišnjem nivou, neki su od mehanizama kojima će kineska vlast pokušati da obuzda “pomahnitalo” tržište. Ovi potezi izazvali su brojne komentare ne drugom kraju svijeta, u SADu, iz kojih se naslućuje strah Amerikanaca da bi Kina mogla biti nova “odbačena cipela” u globalnom ekonomskom sistemu. U pitanju je mnogo više od same zabrinutosti za održivost kineskog ekonomskog rasta. Mnogo je onih koji, ne toliko skriveno, pokazuju želju za

slomom kineske ekonomije. S obzirom da je Kina u najvećem dijelu izbjegla krizu koja je pogodila Ameriku i Evropu, želja za spoticanjem trenutno druge ekonomije svijeta može biti i razumljiva.

Niko ne voli globalne pobjednike, ako taj pobjednik nije on sam. Ipak, istina je da bi posljedice kineskog ekonomskog kolapsa bile pogubne kako za SAD tako i za čitavi svijet. Kupovina američkih državnih obveznica od strane Kine bi opala, kompanije kao što su Dženeral Motors, Najke, KFC i Epl, koje imaju jako poslovno uporište u Kini bilježile bi daleko manje prihode, a drastično bi opao i kineski uvoz roba iz američkih i azijskih kompanija.

Kina je danas druga ekonomija svijeta i tržište nekretnina je dosta bitan aspekt njenog ekonomskog rasta. Kinezi individualno ne mogu da ulažu van svoje zemlje, ograničene su i mogućnosti na berzama, a tržište obveznicama gotovo i da ne postoji. To znači

Šta je balon nekretnina?

Balon nekretnina je u ekonomskim listovima jedan od najpopularnijih izraza posljednjih godina. U početku je najviše povezivan sa krizom u SAD, Španiji i Irskoj, ali se u posljednje vrijeme sve češće dovodi u vezu sa Kinom. Spekulativni mjehur nastaje kada su troškovi nabavke nekretnina vrlo visoki i prevazilaze zaradu od stanarine koja se kratkoročno može dobiti. Nagli rast cijena nekretnina dovodi do ove pojave, a to je između 2008. i 2010. godine upravo bio slučaj u kineskim gradovima poput Hangdžoua, Šangaja, Šendžena i Pekinga, gdje se cijena kvadratnog metra više nego udvostručila.

Za razliku od Amerikanaca, Kinezi daju vrlo visoke

da jednom prosječanom predstavniku kineske srednje klase, pored čuvanja novca u banci, ne preostaje previše mogućnosti za ulaganje, sem kupovine nekretnine ili neke druge luksuzne robe. Proteklih deset godina viđene su divlje oscilacije u cijenama nekretnina, a nakon što je vlada u 2011. godini preduzela korake kojima bi tržište stavila pod kontrolu, cijene stanova, kao i njihova kupovina, na vrućim tržištima poput Šangaja opale su za čak 50 odsto. Kina je imala čitav niz “balona nekretnina”. Takođe, prošla je kroz proces

BIZNIS

Turčin koji je osvojio Ameriku Glavni izvršni direktor Koka- Kole Muhtar Kent zaradio je u 2012. godini 21,6 miliona dolara ili 1.6 miliora dolara mjesečno ATLANTA - Riječ je o platama, raznim bonusima i povlasticama. “Čista” mjesečna plata prvog čovjeka ove poznate kompanije iznosi 1,6 miliona dolara. Šezdeset jednogodišnji Muhtar Kent, Amerikanac turskog porijekla, u Kokakoli radi od 1978. godine. Nakon što je završio poslovnu školu u Londonu, u ovoj svjetskoj kompaniji počeo je da radi kao vozač. Na prvu visoku funkciju imenovan je 1985. postao je generalni menadžer Koka-kole za Tursku i Središnju Aziju. Tri godine kasnije imenovan je za zamjenika predsjednika Koka-

kola internešnal.

Nakon dvadeset godina Kent je 1999. napustio Koka-kolu i vratio se u Tursku. U zemlji gdje mu je rođen otac, zaposlio se u kompaniji koja ima franšizu za popularni gazirani napitak u Turskoj.

U julu 2005. godine vratio se u Koka-kolu i tada je imenovan za predsjednika generalnog direktora (CEO) divizije za Sjevernu Aziju, Evroaziju i Bliski istok. Godine 2006. postao je predsjednik internacionalnih operacija, odnosno prvi čovjek kompanije za sve poslove izvan Sjeverne Amerike. Na če-

lo kompanije došao je 2008. i iznio plan po kojem do 2020. namjerava da udvostruči njen profit. Hoće li mu to uspjeti, pokazaće vrijeme.

Uprkos velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi, kompaniju za sada vodi uspješno. Koka-kola je prošle godine povećala profit na 9,02 milijarde dolara, što je u odnosu na godinu ranije više za pet odsto. Na globalnom nivou prodaja je porasla za četiri odsto. Razloga za zadovoljstvo ima i sam Muhtar Kent. U 2012. godini je zaradio 21,6 miliona dolara, što je nešto više nego u 2011. kad je zaradio 21,2 miliona dolara.

kamate za štednju, pa se kupovina nekretnina u Kini uglavnom finansira vlastitim kapitalom, a ne kreditom.

To znači da u bi u slučaju pucanja balona nekretnina, krediti bez pokrića ne bi toliko pogodili bankovni sektor, kao što je bio slučaj u Americi gdje je do krize na tržištu nekretnina došlo jer su krediti za nekretnine davani maltene svakom ko bi ih zatražio. Daleko bi gore bili pogođena kineska građevinska industrija i privatna potrošnja. Koliko je sektor građevinarstva postao važan za kinesku nacionalnu privredu govore brojke prema kojima 15 do 20 odsto zaposlenih Kineza radi upravo u građevinarstvu.

masovne urbanizacije koja je vremenom počela da apsorbuje višak ponude. Cijene nekretnina su otišle previsoko, mnogo više od onoga što prosječan kineski građanin može da priušti. Slična stvar dešavala se i u Americi u drugoj polovini 20. vijeka, tokom razvoja gradova i njihovih predgrađa.

Dva pitanja dominiraju kada se o Kini raspravlja u SAD-u: strah od sljedeće globalne krize, kao i nepovjerenje i odbojnost Amerikanaca prema toj zemlji. Sumnja i antipatija, međutim, nisu konstruktivni. One govore u prilog vjerovanju

da Kina i njen državni kapitalizam u smislu globalne ekonomske dominacije predstavlja problem za Amerikance i njihov kapitalizam baziran na slobodi tržišta. Američki sistem možda može da postati elastičan i prilagodljiv tokom vremena, ali to da sada nije pokazao.

Za uspjeh tog sistema nije potreban neuspjeh kineskog, niti će kineski uspjeh poništiti američki model. Zbog toga je u interesu Amerike da navija za kinesko blagostanje i uspjeh novih mjera koje bi trebalo da srede kinesko tržište nekretnina.

Zahari Karabel

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

STRADAO U JUŽNOM SUDANU

Stanaja ubio partner sa Kosova?

Porodica Stanaj juče se saopštenjem obratila crnogorskoj javnosti. “Pokojni Anton je u Sudanu boravio i radio kraći period u posljednjih godinu dana. Ova informacija nas je sve teško pogodila pa Vas molimo za razumijevanje da o tragičnom slučaju ne dajemo šire informacije”, navodi se u saopštenju porodice.

Podgorički biznismen i vlasnik firme Rokšped poginuo u istočnoj Africi pod nerazjašnjenim okolnostima

P

odgoričanin Anton Stanaj (43), biznismen i vlasnik kompanije Rokšped, koji je u Srbiji krivično odgovarao za šverc cigareta na prostoru bivše Jugoslavije, ubijen je juče ujutro u Južnom Sudanu, u gradu Juba. Tu informaciju potvrdila je i njegova porodica saopštenjem u kojem su naveli da je pokojni Stanaj u toj afričkoj državi boravio godinu dana, te da je tamo kraće vrijeme i poslovao. Prema nepotvrđenim informacijama, Stanaja je navodno ubio partner sa Kosova, čiji identitet je poznat porodici.

Stanaj je ubijen hicima iz vatrenog oružja, a u pucnjavi je ranjena još jedna osoba. Navodno, tragična vijest iz dalekog Južnog Sudana stigla je od jednog od njegovih prijatelja, sa kojima je posljednjih mjeseci boravio i radio u toj zemlji. U telefonskim kontaktima, porodica je tokom jutarnjih sati dobijala više različitih informacija, koje su im ulivale nadu da je i dalje živ i da je zapravo on ta ranjena osoba. Međutim, kasnije se ispostavilo drugačije. Ipak, s obzirom da se nesreća dogodila u najmlađoj državi u svijetu, u kojoj se vode kriminalni ratovi zbog prevlasti nad trgovinom dijamantima i naftom, prema nezvaničnim informacijama, porodica Stanaja tokom jučeranjeg dana nije uspjela tačno da sazna sve okolnosti koje prate ovu nesreću. Spekuliše se da je Antona navodno ubio poslovni partner - Albanac sa Kosova i da je familiji Stanaj poznato njegovo ime.

Porodica Stanaj juče se saopštenjem obratila crnogorskoj javnosti. “Pokojni Anton je u Sudanu boravio i radio kraći period u posljednjih godinu dana. Ova informacija nas je sve teško pogodila pa Vas molimo za razumijevanje da o tragičnom slučaju ne dajemo šire informacije”, navodi se u saopštenju porodice.

Prema nezvaničnim informacijama, još nije poznato kada će Stanajevo tijelo biti dopremljeno u Crnu Goru. Familija je tokom jučerašnjeg dana tražila način

posredstvom koje avio-kompanije bi mogao biti obavljen transport njegovog tijela.

NIKO SE JOŠ NIJE OBRA TIO MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA Crnogorska Uprava policije i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija do sinoć nijesu dobili zvaničnu informaciju o ubistvu Stanaja, koji je posjedovao crnogorsko, ali i hrvatsko državljanstvo.

“Nacionalni centralni biro Interpola u Podgorici, kao ni centrala Uprave policije nijesu dobili zvaničnu informaciju o Stanajevoj smrti”, kazao je nezvanično sagovornik DN iz policije, objašnjavajući da u Južnom Sudanu ne postoji kancelarija Interpola, sa kojom bi mogao biti ostvaren kontakt radi provjera ove informacije.

Iz Ministarstva vanjskih poslova takođe su saopštili da diplomatskim putem nijesu obaviješteni o smrti Antona Stanaja. “Do ovog trenutka nije nam se obratio nijedan subjekt sa zahtjevom za preduzimanje konzularnih radnji”, saopštili su DN iz MVP.

OFICIR GA ODVEO U JUŽNI SUDAN Anton Stanaj je posljednjih godina, osim pritvorskih dana u Beogradu, živio i radio na Kipru, gdje je bila nastanjena i njegova

Dugačak spisak firmi na ime ubijenog

porodica - supruga i djeca. Navodno, tamo je upoznao bivšeg oficirom NATO snaga, sa kojim je riješio da se oproba u novom biznisu i obećanoj zemlji zvanoj Južni Sudan, prepoznatoj po borbi za kontrolu nad rudnicima dijamanata i izvorištima nafte.

Kao članice Rokšped grupe, pod vlasništvom sada pokojnog Stanaja posluju preduzeća Home Depo i S Press. Takođe, Rokšped je vlasnik 99,2742% akcija preduzeća Štampa a.d.

Prema izvodu sa sajta OCCRP, u Pogorici je sa bratom Nuom Stanajem osnovao firmu Prive petrol koja se bavi uvozom i izvozom na e i na nih derivata, dok je sa drugim bratom Vasom osnovao Balkan group Montenegro, preduzeće za građevinarstvo, proizvodnju i trgovinu.

U Delaveru u SAD-u sa dvojicom članova osuđene kriminalne grupe, Pajom Jurićem i Stevanom Stevanovićem osnovao je tri of- šor preduzeća, Gastron invest & trade LTD, Kernel business corporation i Herlingston limited. Prema navodima optužnice, ova preduzeća služila su Stanaju i njegovim saradnicima za za uvoz cigareta u Crnu Goru, kako bi ih prokrijumčari u Srbiju i druge zemlje u Evropi.

U Srbiji je vlasnik firmi Rokšped Vojvodina, Europamont, M.E.A., Agrostan investmenst i Agrostan plus. Suvlasnik je i preduzeća Šećer plus, Vršački vinogradi, Stanišić, Mlinpek, Agrovojvodina eksport- import i Zmaj, čija su predstavništva takođe u Srbiji.

Anton Stanaj živio na tri adrese Na sajtu OCCRPS (projekta za izvještavanje o organizovanom kriminalu i korupciji), Stanaj je imao tri adrese: Dinoše - Podgorica, Ulica Klimentos 38 Nikozija - Kipar, Slovačka ulica 17 Novi Sad - Srbija. U istom izvještaju, navodi se i da je poslovao u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Austriji, Sloveniji, dok Crnu Goru nazivaju i zemljom koja je Stanaju bila “sigurni raj”.

U martu 2008. godine protiv Stanaja je podignuta optužnica za organizovanje kriminalne grupe koja je od februara 2006. do septembra 2007. godine krijumčarila i prodavala cigarete, koristeći poslovne veze njegovog preduzeća “Rokšped”, kao i preko predu-

zeća drugih članova grupe, kao što su Gastron Invest trgovine i Kernel biznis u Delaveru u SAD i Herlingstone Limited registrovane u Kipru.

Kriminalna grupa cigarete je nabavljala u Dubaiju, Holandiji, Grčkoj, Njemačkoj i Hrvatskoj, pa ih je po preuzimanju u luci Bar nelegalno skladištila u Crnoj Gori, a onda lažno prikazivala da su prodate u “fri-šopovima” u Crnoj Gori, i zatim ih rasturala u Srbiji, Mađarskoj, Rumuniji i Makedoniji za gotov novac radi izbjegavanja plaćanja poreza. Švercovane su cigarete marki memfis, karelija, ronhil, kartije, partner, drina, laki strajk, vinston, kim, ronson i druge. Švercom cigareta vrijednosti 15 mi-

liona eura, prema navodima optužnice, ova grupa oštetila je budžet Srbije za 11 miliona eura.

Stanaj je uhapšen u septembru 2007. godine na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla”.

Specijalni sud u Beogradu 23. maja 2011. godine prihvatio je njegovo jemstvo za ukidanje pritvora u kojem se nalazio skoro četiri godine, od 13. septembra 2007. kada je uhapšen. Sud mu je tom prilikom izrekao presudu kojom ga je osudio na šest i po godina zatvora i novčanu kaznu od 100.000 eura.

Uprkos presudi, već sljedećeg mjeseca Stanaj je pušten na slobodu, uz kauciju u iznosu od 400.000 eura.

Hapšenje Stanaja na aerodromu Nikola Tesla u Beogradu, septembar 2007. godine Foto: Uprava policije Srbije

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

INTERVJU

Promjenom Ustava mora se ojačati funkcija Tužilaštva Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić za DN nije željela da otkrije da li će se povući sa funkcije

Jasmina Muminović

V

rhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u intervjuu za DN ocjenjuje da treba promijeniti Ustav u dijelu pravosuđa, ali da je prioritet jačanje autonomije tužilaca, a ne način njihovog izbora. Ona je takođe kazala da su u toku provjere brojnih sumnji protiv bivšeg, ali i sadašnjeg rukovodstva budvanske opštine. Čarapić, međutim, nije željela da komentariše da li je zainteresovana za još jedan mandat na funkciji Vrhovnog državnog tužioca.

● Dnevne novine su nedavno objavile radnu verziju Izvještaja Evropske komisije koji se odnosi na poglavlje 23, u kojoj se kao ultimatum postavlja izmjena Ustava i ocjenjuje da tužioce ne treba da imenuje parlament, a da se u Ustav uvrste razlozi za otkaz tužiocima i sudijama. Kako to komentarišete?

- Državno tužilaštvo nije zadovoljno dosadašnjim ustavnim položajem. Planirane promjene Ustava u dijelu pravosuđa prilika su da se ojača ustavnopravni položaj Državnog tužilaštva, tako što bi se naglasio pravosudni karakter ovog državnog organa, dale odgovarajuće ustavne garancije Tužilačkom savjetu i stalnosti tužilačke funkcije. Ustavne promjene koje bi išle u ovom pravcu, po mom mišljenju, mnogo su značajnije za autonomniji položaj Državnog tužilaštva od pitanja da li će rukovodioce državnih tužilaštava imenovati parlament. ● Nevladine organizacije su stava da je u posljednje četiri godine previše novca potrošeno na obeštećenja po osnovu neosnovanih pritvora (blizu 900.000 eura), a da pritom ne postoji individualna odgovornost tužilaca i sudija. Molim Vas za komentar.

- Bavljenje ovim pitanjem traži mnogo dublju analizu od one koju vrše nevladine organizacije. Dublja analiza traži više znanja od onoga koje imaju. ● Da li smatrate da su napravljeni pomaci u borbi protiv korupcije i koliki? Kako komentarišete navode MANS-a da držite u ladici predmete o visokoj korupciji?

- Izvjesno, pomaci su n a -

pravljeni. Rezultati postignuti u ovoj oblasti, nema sumnje, ugrađeni su u rezultat koji je Crna Gora ostvarila u procesu evropskih integracija. Naravno, borba protiv korupcije na svim nivoima mora se nastaviti profesionalno i istrajno.

To je proces koji će sasvim sigurno i dalje biti pod pažnjom javnosti u zemlji i izvan nje. Komentari MANS-a na račun rada Tužilaštva su neozbiljni. ● Od ranije je javnosti poznato da saradnja policije i Tužilaštva nije na zadovoljavajućem nivou. Da li se takvo stanje promijenilo?

- Ta ocjena nije javnosti sugerisana iz Tužilaštva. Generalno, saradnja Tužilaštva i policije je dobra.

Svakako, postoje oblasti u kojima mora biti djelotvornija. Prije svega treba postići bolje rezultate u otkrivanju korupcije na svim nivoima, jer rezultati koje ćemo ostvarivati u toj oblasti, nema sumnje, zadugo će biti mjera našeg uspjeha. Tužilaštvo je u sa-

radnji sa policijom uvijek insistiralo na profesionalnom odnosu. Ako je nekada bilo problema u saradnji, a bilo ih je, to su oni slučajevi u kojima policija nije dovoljno dobro razumjela takva naša nastojanja.

● Tužilaštvo je minulih dana op-

tuživano za propuste u slučaju hapšenja oca i sina Škerovića, ali i za ranije obustavljanje istraga u kojima je sumnjičen Šćepan Bujić. Šta su pokazale Vaše analize? Kakvu saradnju sada imate sa policijom i da li biste mogli ukazati na njihove moguće propuste?

- Ono što je u ovom trenutku najvažnije, Škerovići i Bujić se nalaze u pritvoru i protiv njih se vodi istraga. Proširenoj sjednici Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore dostavljene su informacije Višeg državnog tužioca u Podgorici i Osnovnog državnog tužioca u Baru, koje će biti predmet detaljne analize i o njenom ishodu javnost će biti obaviještena.

● Kakvu saradnju imate sa sudo-

vima, s obzirom da ste nedavno javno saopštili da u slučaju CKB sud otežava dokazivanje korupcije?

- Da, odluka suda kojom je odbijen predlog tužioca za određivanje pritvora osumnjičenim u slučaju CKB banke jedna je od onih koje ne doprinose uspješnom dokazivanju korupcije. Ova odluka je istovremeno i očigledan primjer da ima prostora za bolje razumijevanje potreba tužilačke istrage.

● Kako komentarišete optužbe na račun specijalnog tužioca Đurđine Nine Ivanović da je prekršila Zakon o zaštiti ličnih podataka u slučaju bivše direktorice CKB-a Milke Ljumović?

- Po mišljenju kontrolora Agencije za zaštitu ličnih podataka, Specijalni tužilac nije prekršio Zakon o zaštiti ličnih podataka u ovom slučaju. Na postupak koji je vođen pred Savjetom Agencije, nakon pribavljenog mišljenja kontrolora, Specijalni tužilac je uputila prigovor. Prema odluci Savjeta odnosićemo se u skladu sa zakonskim ovlašćenjima.

● Da li su poče-

la prva saslušanja bivšeg menadžmenta policije u istrazi o navodnim zloupotrebama prilikom nabavke i održavanja informacionih

Nijesu obezbijeđeni dokazi protiv Veselina Veljovića ● Nakon podizanja optužnice protiv bivšeg šefa obezbjeđenja

Veselina Veljovića – Milenka Rabrenovića, novinarka Olivera Lakić izrazila je očekivanje da će u ovom predmetu biti procesuirano i Veljovićevo ime. Da li je istraga bila usmjerena u ovom pravcu i da li očekujete takav ishod?

- Bivši šef obezbjeđenja Veselina Veljovića, Milenko Rabrenović, optužen je zbog prijetnji novinarki Lakić i njenoj porodici. Istragom koja je vođena ovim povodom nijesu obezbijeđeni dokazi za optužnicu protiv Veselina Veljovića. sistema? Da li se sprovode još neke provjere koje se odnose na bivše rukovodstvo te službe?

- Sumnje na koje se odnosi Vaše pitanje predmet su interesovanja Specijalnog tužioca.

- Budžet Tužilaštva za 2013. godinu manji je od predloženog. Međutim, sigurna sam da će se tokom godine u komunikaciji sa Ministarstvom finansija pronalaziti rješenja koja će omogućiti naše optimalno funkcionisanje.

● Nakon nedavnog podizanja

● Koliko se trenutno istraga vodi

optužnice protiv advokata Predraga Đolevića za lažno prijavljivanje zamjenika specijalnog tužioca Darka Đukića, Advokatska komora je to karakterisala kao vrstu pritiska. Kako to komentarišete?

- Advokat Predrag Đolević zakonito je optužen zbog krivičnog djela lažno prijavljivanje. Po našem mišljenju, to je bio flagrantan primjer ovog krivičnog djela, ali i neprofesionalnog i nekolegijalnog odnosa. Protiv oslobađajuće presude koju je sud izrekao izjavili smo žalbu. Ono što bi ovim povodom trebalo sve jednako da nas zabrine jeste atmosfera u kojoj se odvijalo suđenje i oslobađajuća odluka koja nam se najavljivala prije suđenja.

● Kako komentarišete slučaj sus-

pendovane zamjenice osnovnog državnog tužioca Romine Vlahović?

- Protiv zamjenice osnovnog državnog tužioca u Podgorici Romine Vlahović nadležno tužilaštvo i Tužilački savjet pokrenuli su sve zakonom propisane postupke. Zbog događaja povodom kojeg je njeno ime dospjelo u javnost nadležnom sudu je podnijet optužni akt. Povodom istog događaja pokrenut je disciplinski postupak, koji je prvostepeno okončan izricanjem disciplinske mjere. Uporedo sa ovim, po odluci Tužilačkog savjeta, teče i postupak za razrješenje funkcije zamjenika osnovnog državnog tužioca. Dakako, do okončanja pokrenutih postupaka Romina Vlahović je privremeno udaljena sa dužnosti.

● Da li će Vam odobreni budžet za

ovu godinu biti dovoljan s obzirom da ste tražili dva miliona eura više? Da li to može uticati na kvalitet rada u Tužilaštvu?

protiv bivšeg i sadašnjeg rukovodstva opštine Budva?

- Specijelno odjeljenje provjerava brojne sumnje u rad bivšeg i sadašnjeg rukovodstva opštine Budva.

● Koliko je naloga za sprovođe-

nje mjera tajnog nadzora Tužilaštvo izdalo za prošlu godinu i u prvom mjesecu ove godine?

U koliko slučajeva se upotreba MTN pokazala opravdanom?

- Tužilaštvo predlaže mjere tajnog nadzora strogo se pridržavajući zakonskih ovlašćenja u toj oblasti. Način prikupljanja dokaza putem mjera tajnog nadzora pokazao se kao veoma dobar u predmetima organizovanog kriminala.

● Dokle se stiglo sa istragom u

aferi “Listing”? Da li ste i dalje pri stavu da u aferi “Snimak” nema elemenata za pokretanje krivičnog gonjenja? Da li postoji inicijativa da se ispita kako su kompromitujući snimci dospjeli u javnost?

- Istraga slučaja “Listing” traje i dalje. U ovom trenutku mogu reći da nijesmo zadovoljni njenim dosadašnjim rezultatima. Povodom slučaja “Snimak” saopštili smo jasan stav, kako u pogledu mogućnosti za pokretanje krivičnog, tako i u pogledu mogućnosti za pokretanje prekršajnog postupka, zbog ograničenja u Zakonu o finansiranju političkih partija, čiju smo izmjenu inicirali.

● U pojedinim medijima objav-

ljena je vijest da ste ingorisali istragu o poslovanju firme Vašeg supruga. Da li je to tačno?

- Mogli ste primijetiti da na brojne izmišljotine na tu temu nikada ne odgovaram. Bilo bi to ispod mog i dostojanstva moje porodice.

Uskoro optužnice u aferama CKB i Siniše Stojkovića ● Koje istrage su prioritetne u radu Tužilaštva?

- Prioritet su svakako slučajevi korupcije i organizovanog kriminala, koji se nalaze u nadležnosti Specijalnog tužioca. O radu na nekim od ovih slučajeva javnosti smo dali osnovne informacije, dok se neki još nalaze u fazi koja nam ne dopušta pružanje bilo kakvih informacija. Slučaj CKB banke i slučaj “Stojković” u ovom trenutku najbliži su odluci Tužilaštva. (Istraga u aferi CKB vodi se protiv bivšeg rukovodstva te banke zbog zloupotrebe službenog položaja, dok je protiv Stojkovića, koji je šef kriminalističke policije u Budvi, pokrenut postupak zbog navodnog pokušaja uticaja na Osnovnog tužioca u Podgorici da obustavi istragu protiv Milenka Rabrenovića za prijetnje novinarki Oliveri Lakić.)

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

GRAĐANSKA ALIJANSA

Tužilaštvo urgentno da postupi po krivičnoj prijavi

VOJSKA

Sindikalna aktivnost osjetljivo pitanje Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da, kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost, ima poseban interes i obavezu da bude upoznat sa svim dešavanjima u okviru sistema Vojske, uključujući i pitanja položaja i prava zaposlenih u Vojsci.

On se danas susreo sa predsjednikom Unije slobodnih sindikata (USSCG) Srđanom Kekovićem i predsjednikom Sindikalne organizacije Vojske Crne Gore (SOVCG) Nenadom Čobeljićem.

Na sastanku je bilo riječi o stanju i problemima sa kojima se suočava sindikalna organizacija u Vojsci Crne Gore kao i

o potrebi bolje komunikacije u cilju efikasnijeg rješavanja pitanja kojima se ova organizacija bavi.

“Krivokapić je naglasio da je riječ o veoma osjetljivom sistemu Vojske čija funkcionalnost u velikoj mjeri zavisi i od načina na koji su tretirani zaposleni u smislu poštovanja njihovih Ustavnih i zakonskih prava”, saopšteno je iz kabineta predsjednika Skupštine. Čobeljić je informisao Krivokapića o aktivnostima organizacije na čijem se čelu nalazi, kao i činjenici da je SOVCG član EUROMIL-a, Evropske organizacije vojnih udruženja i sindikata.

B.B.

NEFORMALNA NASELJA

Regularizacijom do novih radnih mjesta Regularizacijom neformalnih naselja otvoriće se mogućnost za nova radna mjesta i primjenu mjera energetske efikasnosti na velikom broju objekata, zaključeno je juče na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića i stalnog predstavnikom UNDP u Podgorici Rastislava Vrbenskog.

“Rezultati pilot projekta, koji se bavi primjenom mjera energetske efikasnosti u procesu regularizacije objekata u opštinama Ža-

bljak, Bijelo Polje i Bar, potvrdili su da je takav pristup regularizaciji opravdan, i može donijeti značajne ekonomske benefite kako državi i privredi, tako i kvalitetu života stanovništva, a nije zanemarljiv ni uticaj na životnu sredinu koji se ogleda kroz smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte”, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma koje sa UNDP-om implementira taj projekat.

J.V.Đ.

PROTEST

U čemu je problem?

Dan žena, aktivistkinje NVO “Crnogorski ženski lobi” obilježile su juče protestom u crnim majicama, noseći transparent sa natpisom “U čemu je problem?” ispred zgrada Tužilaštva i Višeg suda, tražeći od tih institucija pravdu za žrtve nasilja.

“U čemu je problem, pitanje

je koje žrtve nasilja upućuju nama, pa se njihovi slučajevi ne rješavaju, odugovlači se sa izricanjem sankcija, koje se nekada uopšte i ne izriču, a često čujemo i da se u nedostatku dokaza nasilnik oslobađa i kasnije postaje povratnik”, kazala je izvršna direktorka te NVO Aida Petrović.

J.V.Đ.

Građanska alijansa (GA) zahtijeva od zamjenika Vrhovog državnog tužilaštva Veselina Vučkovića da urgentno postupi po krivičnoj prijavi koju je ova organizacija uputila povodom zloupotreba u radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

“Obraćamo Vam se jer smo u vaše kolege izgubili povjerenje, a zbog nepostupanja po ovoj i drugim prijavama koje smo do sada podnijeli”, navodi se u obraćanju GA zamjeniku Vučkoviću.

GA traži od Vučkovića da ih obavijesti o tome kada i koje procesne radnje je preduzelo tužilaštvo i dokle se stiglo u ovom slučaju.

“Od Vas očekujemo da nam, nakon upoznavanja sa navodima iz krivične prijave, tužbe, presude Upravnog suda, obraćanja rukovodstvu Skupštine, obraćanja ministru finansija i medijima, kao i nalaza DRI, saopštite da li u opisanim radnjama ima sumnje da su članovi Upravnog odbora Fonda za manjine počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ele-

menata i bića nekog drugog krivičnog djela”, dodaje se u obraćanju ove organizacije.

Upravni sud je u presudi od 5. februara usvojio žalbu GA i poništio odluku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava o raspodjeli novčanih sredstava.

Građanska alijansa je 24. avgusta prošle godine podnijela krivičnu prijavu protiv članova upravnog odbora Fonda za manjine. Međutim, do sada, kako navode, nijesu dobili odgovor po podnijetoj krivičnoj prijavi o preduzetim mjerama i radnjama od strane tužilaštva. B.B.

VLADA

Crna Gora može biti lider u oblasti prava djeteta

Na sastanku premijera i predstavnika UNICEF-a ocijenjeno da su dosadašnji rezultati odlična platforma za dalje rješavanje problema Projekti koji su do sada realizovani u Crnoj Gori iz oblasti prava djeteta pozicionirali su je na mjesto potencijalnog lidera, ne samo u regionu, već i na globalnom nivou, ocijenio je šef predstavništva UNICEF-a Bendžamin Perks.

On je danas, na sastaku sa premijerom Milom Đukanovićem, rekao da je uloga UNICEF-a u Crnoj Gori da podrži napore Vlade u procesu reformisanja društva na putu evropskih integracija.

Perks je kazao da su u UNICEFu ponosni što je Crna Gora izabrana da prezentira svoje iskustvo sa programom inkluzije u Ujedinjenim nacijama.

Đukanović je rekao da je država kontinuirano posvećena Konvenciji UN-a o pravima djeteta i da je spremna na dosljednu primjenu i promociju osnovnih dječ-

jih prava. “Đukanovic i Perks saglasili su se da su dosadašnji rezultati odlična platforma za ulaganje daljih napora koji su neophodni kako bi se obezbijedila puna inkluzija djece sa smetnjama u razvoju i obavezali su se da zajedno rade na postizanju tog cilja”, kaže se u saopštenju. Đukanović i Perks su kazali da su veoma zadovoljni dugogodišnjom saradnjom Vlade i kancelarije UNICEF-a, koja je, kako su ocijenili značajno doprinijela ukupnoj emancipaciji i evropskom razvoju crnogorskog društva.

B.B.

TE PLJEVLJA

Koncentracija čestica ispod standarda Evropske unije Elektroprivreda Crne Gore je, finalnom rekonstrukcijom elektrofiltera u TE ‘Pljevlja’, smanjila koncetraciju čestica u dimnim gasovima na svega 20-25 mg/m3, što je znatno i ispod Evropske unije (EU) standarda koji propisuju graničnu vrijednost od 50 mg/3. Iz EPCG je saopšteno da je rekonstrukcijom i zamjenom elektrofilterskog postrojenja u TE Pljevlja 2008-2009. godine, investicija koja je vrijedna 10 miliona eura, stanje životne sredine u Pljevljima sa stanovišta količine praškastih materija emitovanih na dimnjaku Termoelektrane u vazduhu poboljšano.

“Ovim projektom emisija čvrstih čestica iz dimnih gasova pri radu Termoelektrane se smanjila skoro dvadeset puta u odnosu na godine prije 2008. godine, i to sa oko 400 mg na oko 50 mg po metru kubnom, što je evropski standard. Ovih dana, nakon dodatnih intervencija na elektrofilteru, emisija je i znatno ispod ovog evropskog standarda i iznosi 25 mg/m3”, ističu iz EPCG. EPCG planira da u bliskoj budućnosti preduzme dalje mjere zaštite vazduha koji obuhvata gradnju postrojenja za prečišćavanje dimnih

gasova tj. za odsumporavanje i denitrifikaciju što je sljedeći korak na putu ka dobijanju integrisane dozvole za rad.

“Ovaj posao je značajan ne samo sa aspekta zaštite vazduha, već i visine investicije. Takođe, EPCG intenzivno radi i na implementaciji projekta Bloka II TE Pljevlja i u okviru njega načinu spaja-

nja EPCG i RUP-a kao prioritetnog uslova za izgradnju ovog objekta.

Izgradnjom Bloka II Termoelektrane riješiće se svi preostali ekološki ciljevi, a planiranom toplifikacijom grada zaustaviće se, indirektno, veliki negativni uticaj četrdesetak gradskih kotlarnica na kvalitet vazduha u gradu”, zaključili su iz EPCG-a.

B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

ocjenjivanje

Teško sa dvojke na peticu Prosvjetari, direktori ili neprecizni zakonski propisi zbunjuju roditelje i učenike Jelena Kovačević

P

rosvjetni radnici, sudeći prema navodima grupe roditelja koji su se obratili Dnevnim novinama, ocjenjuju učenike po sopstvenim pravilima, a postupke opravdavaju zakonskom obavezom. DN su tragom njihovih izjava pitali nadležne smiju li se napraviti veliki “skokovi” među ocjenama, je li obavezno zaključiti ocjenu na osnovu aritmetičke sredine i koliko se ocjena smije upisati u dnevnik.

Grupa roditelja poslala je dopis DN žaleći se da u nekoliko osnovnih škola, te danilovgradskoj i podgoričkoj gimnaziji, nastavnici tvrde da ne mogu dati dvije ocjene za redom među kojima je velika razlika, pravdajući se da je tako propisano od strane Ministarstva prosvjete i sporta.

“Ako dijete dobije dvojku, pa odlično znanje pokaže na nekom od sljedećih časova, nastavnici odbijaju da upišu peticu, tvrdeći da je zabranjeno praviti toliki skok između ocjena. Onda mu upišu trojku, najviše četvorku, čime ga demotivišu da napreduje u učenju”, tvrdi se u dopisu.

Iz Zavoda za školstvo Crne Gore poručuju da je u pitanju greška profesora, te da učenik mora biti ocijenjen shodno pokazanom znanju.

Kako će profesor vrednovati znanje i postignuće učenika u školi, tvrde direktori obrazovnih ustanova, zavisi od njihovog utiska o postignućima đaka.

“Apsolutna je sloboda nastavnika kako će da ocijeni učenika. Sa jedinice na trojku ili sa dvojke na peticu je sasvim opravdano napraviti “skok”. Malo je neobičan skok sa dvojke na peticu, ali ako je učenik bio briljantan, zašto da ne”, tvrdi Vukić Konjević, direktor Osnovne škole “Oktoih” iz Podgorice.

Velike razlike u ocjenjivanju tre-

ba izbjegavati jedino kad je na štetu učenika, pa sa petice ne treba dati jedinicu ili dvojku, smatra Konjević, jer je takvo postupanje pedagoški neopravdano, već treba opomenuti đaka. On objašnjava da među prosvjetnim radnicima ima vrhunskih pedagoga, ali i onih drugih, koji su to manje, te da zbog toga dolazi do nepravilnosti u ocjenjivanju.

“Počeo sam da radim 1975. godine, predavao u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori, 16 godina sam direktor, a nikad nijesam poslije četvorke ili petice dao dvojku ili jedinicu i uvijek je to učenik opravdao. Tako uvijek savjetujem i mlade kolege”, kazao je Konjević.

Sličnog je mišljenja i direktorica Gimnazije u Danilovgradu, Slavica Pavićević, koja tvrdi da ocjena treba da predstavlja orjentir i učeniku i nastavniku i roditelju koliko je znanje koje đak posjeduje kvalitetno, s tim što ona smatra da motivacija zavisi od prirode učenika.

“Svakako da je ocjena ono što motiviše i lično sam za to da motivacija bude pozitivna, a ne negativna, mada i to zavisi od učenika kojeg ocjenjujemo - neke učenike prosto “otrijezni” slabija ocjena, dok pojedinim prija pohvala i priznanje za svaki kvalitetan odgovor”, objašnjava Pavićević.

Međutim, problem sa ocjenjiva-

njem, kako tvrde u dopisu, nije jedino stepenovanje ocjena, već i broj ocjena upisan u dnevnik.

“Profesori tvrde da ne smiju upisati u dnevnik više od dvije ocjene po tromjesečju, dobijene pri usmenom ispitivanju, pa sve ostale upi-

Nastavnici zaboravljaju da je učenik ličnost Roditelji koji su se obratili DN tvrde da prilikom zaključivanja ocjene prosvjetni radnici to uglavnom čine izvodeći “srednju ocjenu” od dobijenih, pa time ne podstiču učenika na napredovanje. Ocjenjivanje je veoma složen proces, manje - više subjektivan, tvrde iz Zavoda za školstvo (ZZŠ), pa bi idealno bilo napraviti portfolio o učeniku koji bi svaki nastavnik trebalo da ima.

“Zaključivanje ocjene je skup raznih informacija o učenikovim postignućima tokom godine. Ukoliko je imao dvojku, a na kraju godine ga nastavnik pita kompletno gradivo i on pokaže da je naučio, nema smetnje da mu bude zaključena petica”, kazao je Radoje Novović iz ZZŠ.

On smatra da nastavnici to izbjegavaju kako se ne bi sumnjalo da je ocje-

na poklonjena. S druge strane, neki direktori smatraju da tome pribjegavaju oni koji žele da olakšaju sebi.

“Najlakše je izvući srednju ocjenu jer bi u suprotnom zaključivanje tjeralo nastavnika da prati rad učenika i upoznaje ga kao čovjeka. Ovako ne mora da digne glavu s dnevnika kad zaključuje ocjenu”, smatra direktor OŠ “Oktoih” Vukić Konjević.

suju u svoje sveske. Ako učenik ima 14 predmeta, to znači da roditelj koji želi da ima uvid u sve djetetove ocjene, treba desetak profesora da posjeti, umjesto da mu razredni starješina pročita iz dnevnika”, navodi se u dopisu.

U resornom ministarstvu tvrde da nastavnik može da upiše onoliko ocjena koliko želi.

“Da bi nastavnik tačno utvrdio stepen znanja učenika on se koristi ocjenom, jer njome može objektivno standardizovati znanje. Stoga, nastavnik može dati onoliko ocjena koliko smatra da je neophodno kako bi tačno utvrdio nivo učeničkog znanja”, poručuju iz Ministarstva.

Naime, direktori tvrde da je zakonom propisano da učenik u svakom klasifikacionom periodu mora imati najmanje po jednu ocjenu iz svakog nastavnog predmeta.

“Staro je pravilo - što više ocjena, to bolje, pedagoški opravdanije. Što više ocjena profesori daju, to bolje, jer će poštenije, korektnije, izvesti zaključnu ocjenu. Kada se da malo ocjena, gore je i po učenika i po nastavnika”, smatra Konjević.

Evidencija u svesci, kako on objašnjava, treba da sadrži još sijaset informacija koje pomažu prosvjetnom radniku da formira konačnu ocjenu.

S druge strane, nekoliko nastavnika podgoričkih osnovnih škola je u nezvaničnoj izjavi za DN kazalo da su direktori ti koji diktiraju pravila. Bez obzira na zakonske propise, tvrde oni, prosvjetni radnik mora izvršiti volju direktora.

Krivica prosvjetara, direktora ili nepreciznih propisa, smatraju roditelji, krutost u ocjenjivanju svakako ne bi smjelo štetiti djeci.

ŽenSKi PaRLaMenT

I dalje nedovoljno žena u našem parlamentu Uvođenje zakonske odredbe o zastupljenosti žena u parlamentu dovelo je do povećanja njihovog učešća u crnogorskoj Skupštini za 50 odsto u odnosu na raniji saziv, i sada je 17,2 odsto, ali je još nedovoljno da bi se ispunio međunarodni standard, kazao je juče potpredsjednik Vlade Duško Marković odgovarajući na pitanje poslanice Nataše Vuković iz SNP-a da prokomentariše nivo rodne ravnopravnosti ostvaren na izbornoj listi Evropske Crne Gore.

Na toj listi, kako je rekla, među prvih 10 mjesta nije bilo žena, dok je na posljednjih 11 mjesta bilo 10 žena.

Kao rezultat utvrđenih kvota za manje zastupljeni pol u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, prvi put u Crnoj Gori zastupljenost žena na izbornim listama na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima iznosila je 30 odsto.

“Kad je u pitanju redoslijed kandidata na listi, konkretno za izbornu listu Evropska Crna Gora, svjestan sam činjenice da se mora više voditi računa o pozicioniranju že-

na na listama i da nijesmo dovoljno pažnje posvetili tom pitanju”, kazao je Marković i istakao da su za svaku pohvalu liste SNP-a i Pozitivne Crne Gore koje su, kako je kazao, o tom pitanju vodile računa.

Na svakom trećem mjestu na njihovim listama je žena i to je, kako je kazao, jedna od oblasti u kojoj partija kojoj pripada treba da slijedi praksu svojih političkih neistomišljenika.

Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović odgovarajući na pitanje Fane Delije iz Centra za romske inicijative, kazao da je evidentan težak položaj Romkinja i Egipćanki, poručujući da je njihovo uključivanje u obrazovni sistem uslov za ekonomsko osnaživanje.

Kako je kazao, ostvaren je vidan napredak, budući da se sada školuje više pripadnika RAE populacije nego prije deset godina, navodeći da su za predstojeći četvorogodišnji period planirane aktivnosti za poboljšanje položaja te populacije.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, koji je juče organi-

zovao zasijedanje ženskog parlamenta, Nada Drobnjak ocijenila je važnim što zakonodavni okvir počiva na jednakosti i garantuje jednake šanse za oba pola, ali se problem pojavljuje, kako je rekla, u primjeni zakona, jer je u praksi prisutno tradicionalno shvatanje.

“U Odboru nam je važno da pokažemo da žene potpuno ravnopravno mogu sjedjeti u Skupštini, voditi politiku, postavljati pitanja i promišljati o budućnosti crnogorskog društva”, zaključila je Drobnjak.

J.V.Đ.

Jednake šanse za pripadnike/ce oba pola Crna Gora je napredovala u zakonima koji garantuju jednake šanse za oba pola, ali je u praksi prisutno tradicionalno shvatanje uloge žena u porodici i društvu, ocijenio je Numanović i dodao da treba da se pokaže posvećenost na promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, jer

je to neophodno za ekonomski i socijalni razvoj društva.

“Zajedno sa muškarcima i žene treba da zajedničkim snagama i naporima teže ostvarenju ravnopravnosti i promjenama u društvu”, kazao je on.

Stalni koordinator Sistema UN u Crnoj Gori Rastislav Vrbenski istakao je

da postoji očigledan jaz između žena i muškaraca u smislu pristupa start-up kreditima ili razvoja postojećeg biznisa, što je, kako je rekao, posljedica činjenice da mali broj žena može da obezbjedi garancije za vraćanje kredita u vidu hipoteke, jer su pet odsto njih zvanične vlasnice nepokretnosti.

Crna Gora 17

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Urbanizacija

Kasno Budvani u katastar stigoše

Više od hiljadu potpisnika peticija u Petrovcu, Bečićima i Rafailovićima traže od Opštine da se van snage stave važeća planska dokumenta Više od hiljadu potpisnika peticija u Petrovcu, Bečićima i Rafilovićima traže od Opštine da se van snage stave važeća planska dokumenta, kako bi se izvršila njihova revizija

Nina Lajović

B

etonizacija metropole turizma, sudbina na koju su ljudi od struke i brojni intelektualci još prije pet godina, u jeku usvajanja planske dokumentacije upozoravali da će se dogoditi, po svemu sudeći doprla je do svijesti građana, nakon što su od Jaza do Buljarice postavljeni temelji za gotovo 15 solitera.

BUDVA - Mijenjanje mediteranskog ambijenta, koji je bio vodilja urbanistima koji su prije pola vijeka pravili koncepte razvoja Budve i ostalih primorskih mjesta, sada je potpuno obesmišljeno. Nedostatak javnih površina, prije svih parkova, parkinga, trotoara, trgova, svega onoga što predstavlja sliku jednog urbanizovanog mjesta bili su povod da se u gotovo svim primorskim mjestima Budvanske rivijere započne potpisivanje peticija za obaranje aktuelnih planskih dokumenata.

Upravo tako, građani, koji su bili uglavnom nijemi posmatrači prilikom javnih rasprava kada su donošena planska dokumenta, jer su se u vrijeme građevinske ekspanzije i talasa ruskih investitora, uglavnom brinuli koliko je njima, eventulano komšiji ucrtano spratova, sada su se probudili, kada su ispred njihovih i okolnih kuća počeli da niču soliteri zaklanjajući im ne samo pogled na more, nego i nebo.

Bilo kako bilo, više od hiljadu i po građana, među kojima i najistaknutije političke i društvene ličnosti metropole turizma, stavili su potpise da se zaustavi nekontrolisana izgradnja stanova za tržište, stave van snage planska dokumenta i pristupi novoj koncepciji razvoja Budve, zasnovane ne na građevinskom biznisu, već na onoj izvornoj djelatnosti po kojoj je postala crnogorski brend- turizam.

Više od hiljadu potpisnika peticija u Petrovcu, Bečićima i Rafilovićima traže od Opštine da se van snage stave važeća planska dokumenta, kako bi se izvršila njihova revizija, i na taj način spriječilo urbanističko uništavanje Budve.

Donošenju DUP-a Budva - centar prethodili su u više navarata protesti stručne i uopšte javnosti Budve i Crne Gore. Na potezu

od Avale do Zavale, ovim planom predviđena je izgradnja gotovo 20 solitera većih od 14 spratova. I dok se očekuje i stručno mišljenje o peticiji od dekana podgoričkog Arhitektonskog fakulteta i predsjednika Inžinjerske komore Crne Gore, građani iniciraju i potpisuju peticije kako bi planovi bili stavljeni van snage ili revidirani.

U MZ Stari grad podsjećaju da u istoriji ima dosta slučajeva propadanja gradova koje je život i građanstvo napuštalo.

“Malo je poznato da je grad, poput Budve koji je živio u kontinuitetu više od 2.000 godina, došao do ruba propadanja zbog zaduženosti, prodaje u bescijenje svoje prostorne supstance, razorne pohlepe pojedinaca, kratkovidosti uprave i nemara njegovih žitelja. DUP Budva Centar destruira prirodu, klimu, reljef, geologiju, insolaciju, vjetrove, izaziva sve seizmičke rizike i ugrožava bezbjednost svojih građana”, navodi se u peticiji ove mjesne zajednice.wFormiranje linije solitera, prateći liniju obale na “pjenu od mora” ukazuje na bezobzirno i laičko planiranje, navode i dodaju da soliteri formiraju hladovinu i sijenke do pola budvanskog polja i sprečavaju prodor toplih vjetrova koje budvansku klimu i vegetaciju čine posebnom.

“Mi, građani Budve suočavamo se sa činjenicom da život u našem gradu, a pogotovo u centru postaje nemoguć i da važeći DUP Budvacentar sputava grad. DUP Budvacentar iz milenijumski istorijske Budve zapravo istiskuje gradski život i sve forme grada kao institucije”, navode građani.

Predsjednica MZ Stari grad Božena Jelušić navodi da je izgradnja solitera u zoni Budva centar dalekosežan problem, jer se troši jedan od najvrednijih resursa

opštine.

“Zbog toga je svaka intervencija u prostoru višestruko opasna.

U Budvi je već svaki četvrti stan naseljen, tri su prazna. Hipertrofija stanova za tržište neće voditi održivom razvoju naše opštine, izgradnja stanova za tržišta na pjeni od mora sigurno će za potencijalne investitore biti vrlo unosna, ali ne i za građane”, kazala je Jelušić.

U peticiji MZ Stari grad i mještana Gospoštine ističe se da se ovakvim planiranjem grad i planski i budžetski opredijelio da proizvodi sezonske stanove sa korišćenjem od tri mjeseca, a perspektivu svojih građana i svoje djece riješio da svede na servis i na komunalnu uslugu.

Problem pretjerane izgradnje nadvio se i nad nekadašnjim malim ribarskim mjestom Petrovac, u kojem polako niču višespratnice, pa je i tamo pokrenuta inicijativa za stavljanje van snage DUP Petrovac- centar. Predstavnica grupe građana Petrovca, Marina Medin-Zec, kaže da se mora poštovati ono što je već previđeno planom, odnosno da maskimalna spratnost u Petrovcu bude pet spratova.

“Petrovac je veliko gradilište, a najekstremniji primjer je gradnja 15 – etažnog solitera, koja u potpunosti narušava ambijentalnu cjelinu Petrovca. Imamo gradnju solitera koji će imati 40 metara visine. Njegovom gradnjom desili su se problemi, počev od deponovanja zemlje i šuta na Buljaričku plažu do klizišta, koje je sa sobom odnijelo pješačku stazu i pokidalo vodovodnu i kanalizacionu mrežu”, navodi Medin-Zec.

U Rafailovićima ostao samo jedan bor Mještani Rafailovića, koji traže reviziju DUP-a Bečići, navode da je autentičan izgled Rafailovića uništen. Kako navodi Katarina Rafailović, u tom mjestu ne postoji zelenih površina, ostao je samo jedan bor.

“Tražićemo od Zavoda za zaštitu prirode da ga sačuvaju, jer je ostalo sve betonirano. U malom ribarskom mjestu koje je bilo poznato po čuvenoj Bečićkoj plaži, starim kamenim kućama, lijepim i kvalitetnim restoranima i ljubaznim i vrijednim domaćinima, koji su bili posvećeni svome radu, bez oslanjanja na državu da ih zaposli, sada postajemo betonirano naselje. Umjesto ulica, kroz naše mjesto sada moramo da idemo uskim tunelima, jer su soliteri izgrađeni jedna do drugog. Tu su neki novi ljudi koji se pojave ili ne pojave tokom sezone, ali izdaju svoje stanove, ali ne plaćaju poreze i obaveze prema državi”, navodi Rafailović.

Pozivaju i resornog ministra da ih uputi kako da funkcionišu ovoga ljeta, te da im kaže da li je za turističko ili mjesto za gradnju stanova za tržište.

Nakon posljednjih reagovanja ostaje pitanje da li su građani Bud-

ve bili zatečeni ekspanzijom gradnje. Kada se desilo da grad na pjenu od mora dobije nove obrise i tone betona? Dok se pišu peticije u pripremi su novi planovi i novi izazovi. Za planere, investitore i izvođače.

Kome treba hipertrofija stanova?

U Budvi je svaki četvrti stan naseljen tokom cijele godine, dok se ostali koriste povremeno ili su za priodaju. Stari Grad ima 45. 000 stambenog prostora, TQ Plaza ima 53.000, Zavala 45.000, soliteri kod dječijeg vrtića imaju planiranih 40.000 kvadrata. Ima još oko 600.000 kvadrata planiranih na potezu od Avale do Jadranskog Sajma.

“Za sada imamo aktivne samo Stari grad, Gospoštinu i naselje Pod magistralom, koji zajedno čine svega oko 80.000 kvadrata. Pitamo kome je i u čije ime potrebna ovakva hipertrofija stambenog prostora kojom se jede supstanca grada, obaraju cijene izgrađenog prostora, obezvređuje grad kao turistička destinacija i zbog koga se zahtijevaju sve veća infrastrukturna ulaganja koje treba da podnese upravo domicilno stanovništvo svojim sve težim i neizvjesnijim uslovima života”, poručuju građani.

18 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

Dramatičan rast oboljelih od tumora

UPOZORAVAJUĆE

VODOVOD

Riješite problem, ne pravite se ª Francuziº

ULCINJ - Masovno zapošljavanje u ulcinjskom vodovodu, bez ikakvog kriterijuma, rađeno zarad jednog jedinog interesa: da se pošto-poto dobiju izbori, navodi se u saopštenju Demokratske unije Albanaca. Ta partija je pozvala lokalnu vlast da riješi problem jer je ona isključivo kriva za postojeće stanje.

DN su prekjuče objavile da posjeduju saznanja da će uskoro bez posla u tom javnom preduzeću ostati 25 radnika, dok je njih 50 već otpušteno. Do otpuštanja je došlo jer je Inspekcija rada utvrdila nepravilnosti u postupku zasnivanja radnog odnosa, dok je na čelu preduzeća bio predsjednik DP-a Fatmir Đeka, zbog čega je naložila upravi Vodovoda da ih otkloni.

Iz DUA-e su tim povodom, ocijenili da politička i ljudska neprincipijelnost, a iznad svega neodgovornost nije mnogo marila za posljedice, što je do-

velo do toga da u Ulcinju tinja novi socijalni problem.

“Sto radnika ostaje bez posla, odgovorni za to gase telefone ili ih jednostavno nema.

Odjednom niko ne zna ništa i za svakog je to novina, prije svega, mislimo na UO preduzeća i na novog odnosno starog direktora JKP. Svi preko noći postadoše “Francuzi””, navodi se u saopštenju.

Iz ove partije su napomenuli da je JKP zbog loše finansijske situacije jedva podmirivao mjesečne zarade postojećim radnicima, Uprava je zapošljavala nove ljude i pored toga što je znala da je to neodrživo, što je rezultiralo dugom od tri miliona eura za nepunih godinu dana.

“Pozivamo predsjednika opštine Ulcinj, a i sve činioce lokalne vlasti da preuzmu odgovornost i da nađu način da se ispravi nepravda prema tim ljudima”, stoji u saopštenju.

V.K.

ŠTETA

Kiša poplavila hotele i škole

HERCEG NOVI - Obilna kiša koja je padala u hercegnovskoj opštini poplavila je prostorije u Osnovnoj školi “Ilija Kišić” u Zelenici, zatim hotele Oaza i Palma u Meljinama, te hotel Metalurg u Igalu, kao i kuće u Nemiloj i brojne druge objekte.

Vatrogasci zajedno sa komunalnim ekipama crpili su vodu iz poplavljenih prostorija u školi i hotelima, kao iz privatnih kuća, saopšteno je iz opštinske Službe zaštite. Zbog većeg odrona niz Savinsku padinu u ulicu Prve Bokeške brigade koje je zatrpalo jedno vozilo zatvorena je saobraćajnica od starog Doma zdravlja do skretanja iz Manastirske ulice prema gradskom groblju. Niz Desetu Hercegovačku ulicu sli-

jevale su se bujične vode usljed začepljenja kanala. Putem callcentra neprestano pristižu prijave građana Komunalnoj policiji. Formirana su prava jezera na magistrali kod Kružnog toka u Meljinama, Zelenici i duž Rivijere. Niz stepeništa i padine sa Mojdeškog puta slijevale su se prave rijeke. Radnici javno komunalno stambenog preduzeća su jutros uklonuli veće drvo koje se obrušilo poviše magistrale na Dubravi ali na sreću nije pričinjena veća šteta. Na magistrali poviše pekare Šušić sručila se zemlja zajedno sa stablom koje je pokrenulo klizište. U koritima potoka vode su nabujale. Komunalci će pratiti situaciju na terenu.

S.M.

U Beranama 345 osoba oboljelo od raka respiratornih organa Miki Tmušić

U

Beranama je posljednjih godina došlo do porasta broja oboljelih od kancera respiratornih organa, tvrde beranski ljekari, dok je samo iz Persine Stanice, dijela MZ Beranselo, za osam godina oboljelo 12 ljudi, od kojih devet nije uspjelo da se izbori sa ovom opakom bolešću.Slučajnost ili ne, ovaj dio Beransela je od deponije na Vasovim vodama udaljen nepunih hiljadu metara vazdušne linije, a od nekadašnje fabrike celuloze odvojen je rijekom Lim.

BERANE - U opštini, koja ima oko 30.000 stanovnika, u periodu od 2011. do početka 2013. godine broj oboljelih od karcinoma respiratornih organa sa 211 porastao je na 345 osoba, i prema tumačenju epidemiologa Gorana Čukića broj oboljelih u tom gradu ima tendenciju rasta.

On je rekao da je, prije svega, riječ o porastu broja oboljelih od kancera koji zahvata pluća i respiratorne organe uopšte, ali i o kanceru kože.

“Oboljenja od kancera u Beranama su posljednjih godina u porastu.

Trenutno ima 345 osoba koje boluju od kancera pluća, ali za njim odmah ide kancer kože, koji je takođe počeo da uzima maha. S tim bi medicina trebalo da se pozabavi. Ranije su primat su imala srčana oboljenja, ali je danas sasvim drugačije, danas je kancer glavna bolest koja je veoma podmukla i nažalost u većini slučajeva kasno se otkrije”, primjećuje dr Čukić.

Posebno je zabrinjavajuće stanje u mjesnoj zajednici Beranselo, gdje je od te kobne bolesti oboljelo više od 30 osoba, od kojih je većina izgubila životnu bitku.

Na sjevernom dijelu ove MZ, u mjestu Persina Stanica, koja broji oko četrdeset domaćinstava, tokom

posljednjih osam godina od karcinoma pluća, grla i jednjaka, oboljelo je 12 osoba, od kojih je devetoro preminulo. Svih devet mještana ovog dijela Beransela koji su preminuli, bili su mlađi od 50 godina.

Ono što je karakteristično i na šta su nam mještani skrenuli pažnju jeste to da se na nepunih hiljadu metara vazdušne linije, odmah iza br-

Dragomir Simović izgubio je moć govora, pa je izjavu novinaru Dnevnih novina dao pismeno

NEPOZNATI POČINILAC

Oštećen dalekovod

BERANE- Nepoznato lice oštetilo je dalekovod na potezu Petnjica - Tucanje - Azanje, tako što je užetom spojio dva provodnika i tako prouzrokovao beznaponsko stanje dalekovoda i doveo do prekida u napajanju električnom energijom potrošača sa tog područja. Kako je navedeno u sopštenju EPCG, nakon zatečenog stanja, radnici Elek-

da nalazi deponija na Vasovim vodama, oko koje je posljednjih mjeseci aktuelizovala bitka mještana i opštine za njeno izmještanje.

Sa druge strane, istočno od Persine Stanice, odvojena rijekom Lim, nalazi se nekadašnja fabrika sulfatne celuloze i papira koja je, prije zatvaranja početkom 90-ih, dugi niz godina u vazduh ispuštala materije koje su zagađivale okolinu.

Iako mještani Beransela tvrde da deponija komunalnog otpada na Vasovim vodama zagađuje životnu sredinu i truje građane, medicinske i potvrde stručnjaka da je to zaista tako, barem što se tiče uticaja na zdravlje ljudi, za sada nema.

Od kolikog su uticaja ovi faktori na kvalitet života i zdravlje ljudi nastanjenih u ovoj oblasti, još nije dokazano.

trodustribucije Berane uklonili su uže sa provodnika i uspostavljeno je uredno snabdijevanje strujom na tom području. Oni su slučaj prijavili policiji. IZ EPCG-a su najavili da će ubuduće nastaviti da sprovode sve zakonom propisane mjere kako bi zaštitili svoju imovinu i omogućili uredno napajanje potrošača.

A.G.

Protestna šetnja NIKŠIĆ - Radnici Messera koji od 25. februara štrajkuju g l a đ u u p o d r u m u s t a re Željezarine zgrade Desetka, najavili su za sjutra protestnu šetnju centrom Nikšića od deset do 12 sati.

Kako je saopštio Štrajkački odbor, takvu odluku uslovilo je ponašanje nadležnih u državi koji su potpuno ignorisali njihove zahtjeve o isplati otpremnina i beneficiranog staža kao za radnike Željezare i njenih nekadašnjih pogona.

“Odlučili smo se za protestnu šetnju upravo na dan izbora u Nikšiću kako bi pokazali građanima kakav odnos imaju nadležni u državi prema nama koji samo tražimo ono što nam pripada, a što su ostvarili i drugi radnici” naveli su štrajkači, prenosi agencija Mina-biznis.

Glađu štrajkuje 20 radnika Messera, bivšeg Željezarinog Centra tehničkih gasova (CTG), njih 20, zahtijevajući isti socijalni program i beneficirani radni staž kao što su dobili radnici Željezare i njenih bivših pogona.

J.L.

Crna Gora 19

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

PREMINULI

Vukić (Pavla) Spaso tragično okončao svoj život 8.3.2013. u 80. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli Gvozden Brijeg 8.3.2013. od 15 do 17 i 9.03.2013. godine od 9 do 15.30 časova. Sahrana će se obaviti 9.3.2013. godine u 16 časova na groblju Gvozden Brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga Olga, sin Milutin, kćerke Branka, Vjera, Stanka i Vesna , brat Dušan, snahe Suzana i Ankica, unučad, praunučad, bratanići, bratanične i ostala rodbina Vukić.

Objašnjenje za svoju bolest pokušava da nađe mještanin Čedo Bugarin, koji je obolio od karcinoma jednjaka. Nakon što mu je na Klinici za digestivnu hirurgiju u KC Srbije ustanovljeno da je bolest u poodmakloj fazi i da mora što prije biti operisan, takođe mu je nakon obavljenih ispitivanja, kako tvrdi, rečeno da je uzrok bolesti zagađenje vazduha i hemijski otrovi koje je udisao. Čedo inače, kako je priznao doktorima, nikada nije pio niti pušio, niti je radio u hemijskoj industriji gdje bi se mogao otrovati, a bolest ga je toliko promijenila da izgleda kao da ima 70 godina.

“Doktor me je pitao da li sam pušač i pijem li. Odgovorio sam mu da nisam nikada trošio ni jedno ni drugo. Pitao me je da li sam radio u nekom hemijskom postrojenju, odgovorio sam mu da nisam. Kad sam ga upitao zašto me to ispituje, on mi je rekao da sam kancer jednjaka dobio trovanjem, udisanjem štetnih materija. Sad samo Boga molim da mi prihvati terapiju i da ako Bog da ozdravim”, rekao je Čedo.

Još jedan Čedov komšija Drago-

mir Simonović, bije životnu bitku sa kancerom.

On ima kancer grla, koji je operisao već dva puta, a doktori su odustali od treće operacije jer su procijenili da može biti opasna po njegov život. Drago je izgubio moć govora, i na pitanja nam je odgovarao pismeno.

“Ja ovu muku imam evo dvije godine. Operisan sam dva puta i izgubio sam govor. Zakazali su mi i treću operaciju, ali su sada odustali od nje jer može biti kobna”, napisao je Dragomir, koji se vrlo brzo i umara.

Ni Dragomir poput njegovog komšije, nije bio pušač, niti je konzumirao alkohol. Ista dijagnoza je i njemu saopštena - trovanje hemikalijama.

Pored Čeda i Dragomira još jedna mještanka boluje od kancera, ali nije imala snage da sa nama podijeli svoju tešku životnu priču.

Dva mještanina Persine Stanice smatraju da su doktori, koji su dijagnistifikovali kancer svih 12 oboljelih iz ovog mjesta, do sada morali primijetiti da na tako malom prostoru od opake bolesti boluje toliki broj ljudi.

Još nema zvaničnog registra Iz Centra za razvoj zdravstvenog sistema dobili smo podatak da su 22 pacijenta koji su posjetili svog izabranog doktora u Domu zdravlje Berane, oboljela od karcinoma respiratornih organa u 2011. godini.

“Među oboljelima su pacijenti sa rakom grkljana, dušnika i pluća. Sva oboljenja su registrovana kod odrasle populacije, pri čemu se izvještajno još ne prate disagregirani podaci po pojedinačnim godinama oboljelih. To će biti omogućeno vođenjem registra malignih neoplazmi, čije je uvođenje u toku i kojim će upravljati Institut za javno zdravlje”, saopšteno je Dnevnim novinama.

Iz Centra navode da su podaci iz 2011. godine posljednji dostupni obrađeni podaci koje je Institut dobio od zdravstvenih ustanova.

Informacioni sistem u zdravstvu razvijen je i implementiran u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno domovima zdravlja i opštim bolnicama, kažu iz Centra za razvoj zdravstvenog sistema, ali da je u toku implementacija zdravstveno-statističkog informacionog sistema u Institutu za javno zdravlje.

Kako je istaknuto iz Centra, zdravstveno-statistički informacioni sistem će sa postojećim sistemom u zdravstvu, omogućiti bolje i kvalitetnije prikupljanje podataka o oboljenjima i zdravstvenom sistemu uopšte.

● FOTO priča

Struja

Dom zdravlja radio CRNAGORA PUT pod šterikama

NIKŠIĆ - Nikšićka bolnica i Dom zdravlja imali su juče i prekjuče problema sa napajanjem električnom energijom. Do takve situacije je došlo zbog oštećenja na trafostanici u vlasništvu bol-

nice koja se nalazi unutar zgrade, saopštio je direktor Direkcije za odnose sa javnošću EPCG Rajko Šebek.

“Do prekida struje je došlo zbog oštećenja na trafostanici koja je u vlasništvu bolnice. Iako to nije u našoj nadležnosti, mi smo ozbiljna firma, te su radnici Elektrodistribucije na terenu. Taj kvar će biti otklonjen u popodnevnim časovima”, objasnio je Šebek.

Po nekim informacijama, kritičnija situacija je bila u Domu zdravlja, gdje struje nije bilo skoro tokom cijela dva dana, u četvrtak i petak, pa se radilo i pod šterikama.

Kako je kazao direktor nikšićke bolnice Ilija Ašanin, u toj ustanovi električne energije nije bilo samo tokom četvrtka, na nekoliko sati, ali da je taj problem vrlo brzo riješen.

“Imamo struje, iako smo imali problem sa napajanjem, ali to je sve brzo regulisano. Naša bolnica ima dva nova agregata koji dobro funkcionišu. Naši pacijenti imaju sve ono što zahtijevaju kada posjete našu ustanovu”, rekao je dr Ašanin.

J.L.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

POGREBNE USLUGE “KLJUČ” - Komplet pogrebna oprema sa uslugama, prevoz opreme i pokojnika na području Kolašina besplatan.

- Obavijesti o smrti za oglasni prostor u Dnevnim novinama Telefon preduzeća “Ključ” 864-117, 067-518-381, 068-667-850

e-mail - kljuc@t-com.me

BERANE - Niko nema pravo da napada privatnu firmu “Crnagoraput” da ne “radi” svoj posao i da ne održava naše saobraćajnice. Da su ažurni u održavanju i rekonstrukciji saobraćajnica kroz Crnu Goru, pokazuje i postavljanje “zaštitne bankine”, na dijelu magistralnog puta Berane-Bijelo Polje u mjestu Donje Zaostro. Treba napomenuti da Vla-

da Crne Gore, prema priznanju ministra saobraćaja godišnje ovoj privatnoj firmi uplaćuje 10 miliona eura, dakle novca crnogorskih poreskih obveznika, za održavanje putne infrastrukture. Ovo je do sada “najskuplja” zaštitna ograda koju su postavili i samo jedan od dokaza kako se “na pravi način” troši novac građana Crne Gore M.T.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

IZLOŽBA

Koračnicom kroz identitete

Radovi Nebojše Dedića predstavljeni u Perjaničkom domu

recenZIjA

Pjesma ih nije održala Jadnici (Les Miserables) Tom Huper Hju Džekmen, Rasel Krou, Amanda Sejfrid, En Hatavej

Mjuzikl je nešto što i Holivud i publika vole. Osim velikog i ozbiljnog nasljeđa izvrsnog štiva i njegovog autora, filmski mjuzikl “Jadnici” nosi i teret izuzetno uspješne pozorišne adaptacije na obje strane okeana. A sa producentskom ekipom zaslužnom i za brodvejske uspjehe, očekivanja su bila velika, pa i prevelika. Reditelj Tom Huper bio je izuzetno neobičan izbor, a pokazaće se da su svi oni koji su bili skeptični prema činjenici što se reditelj “Kraljevog govora” i “Prokletog Junajteda” namjerio da napravi filmsku verziju uspješnog mjuzikla bili u pravu.

Tom Huper se paradoksalno potrudio da “Jadnici2 u velikoj mjeri ne budu filmsko iskustvo, učinivši sve da vam pruži ugođaj teatarskog izvođenja.

Njegov naglašeni realizam i to ne samo u radu sa glumcima, zajedno sa opsjednutošću krupnim planovima, izuzimajući prvih 15 minuta filma, skoro da je uspio da isključi većinu filmskih atributa iz njegovog novog ostvarenja, pokušavajući da kreira pozorišni ugođaj. S druge strane, tamo gdje ne bježi od filma, Huper pokušava da pokaže sve što zna, ne libeći se da koristi dugačke kadrove, posebne objektive i vrtoglave pokrete kamere. Bogata produkcija Huperu uopšte nije išla u korist. Iako je na svojoj strani imao izvanrednu ekipu koja je gledajući po segmentima uspjela da postigne zavidan rezultat, reditelju koji je dobio Oskara za “Kraljev govor” nije pošlo za rukom da kreira iole funkcionalnu cjelinu.

Na početku sve izgleda drugačije. Raskošna scena u brodogradilištu postavlja na pravo mjesto dva glavna suparnika Valžana i Žavera. Hju Džekmen očekivano pokazuje da zna i može da pjeva i glumi i u tako ekstremnim, iako besmisleno postavljenim rediteljskim uslovima, dok Rasel Krou odmah daje do znanja da mu neće biti nimalo lako da se izbori sa takvom koncepcijom. Huper je insistirao da glumci pjevaju uživo tokom snimanja, na samom setu i da se u studiju kasnije ne rade nikakve ispravke, uspjevši tako da dobro namuči većinu protagonista, čak i one maestralne izvođače kao Džekmena i En Hatavej.

“Jadnici” su već izuzetno tužna priča, skoro bez ijednog veselog elementa, što je neobično za mjuzikl (svakako bi trebalo isključiti pokušaj inače odličnog komičara Saše Baron Koena i takođe skoro uvijek efektne Helen Bonam Karter), pa takav pristup nikako nije uspio da pospješi dramatičnost, već daje sasvim obrnut efekat. Cijeli film se guši u nategnutoj dramatičnosti. U svetu tome, Huper nepopravljivo gubi i toliko neophodan filmski ritam.

Kompleksno djelo Viktora Igoa u filmskoj mjuzikl verziji, rediteljski postupci Toma Hupera čine samo isuviše ambicioznim ređanjem hronoloških događaja koje, uz beskrajnu pjesmu, tek drži likove na okupu. Sasvim dovoljno da se izgube svi motivi iz originalnog djela.

Na prvoj samostalnoj izložbi pod nazivom “Koračnica” Nebojša Dedić je izložio fotografije na kojima on kao glavni akter u pažljivo izrežiranim scenama preuzima različite identitete.

Za Nebojšu Dedića “Koračnica” predstavlja nešto što je konstantno u nama i što nas tjera kroz život bez obzira na uslove u kojima se nalazimo. Umjetnik je iskoristio svoj lik kako bi najvjernije prikazao ono što želi.

“Nijesam mogao da nađem pogodniji model za ono što sam htio da predstavim na fotografijama. Fotografije su neobične i ekscentrične, ali iako se sviđaju ljudima oni ne žele da budu na njima. S druge strane, ja sam najbolje ulazio u svijest tih likova i mislim da sam uspio da izrazim sve što sam želio”, naveo je Dedić.

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić ocijenila je da se u formalnom smislu ne može govoriti o ovim fotografijama kao o autoportretima, jer ih snima autorova majka, ali da na konceptualnom nivou radovi pripadaju tom žanru.

“Preispitujući svoj identitet i preuzimajući različite uloge umjetnik govori o našim identitetima čineći nas nestabilnim jer kad stojimo ispred ovih fotografija više nijesmo sigurni u svoju ničim poljuljanu poziciju. Mi smo u jednoj realnosti, a fotografija u drugoj”, kazala je Karadžić.

Ona je istakla da alternativna, autsajderska pozicija i kreativno djelovanje Nebojše Dedića izvan glavnih tokova, tzv. visoke ili oficijelne umjetnosti donosi prijeko potrebnu svježinu crnogorskoj umjetničkoj sceni. Izložba će biti otvorena do 18. marta.

N.B.

POGLED U KOMŠILUK premIjerA

Ubiti Đinđića u Beogradu

Hvaljena predstava 12. marta biće igrana na sceni “Vuk Karadžić”

Beogradska premijera dugo očekivane predstave “Ubiti Zorana Đinđića”, u produkciji Studentskog kulturnog centra Novi Sad, biće održana 12. marta u Ustanovi kulture “Vuk Karadžić”, na 10. godišnjicu atentata na srpskog premijera.

Nastala prema motivima istoimene drame Rajka Đurića i Zlatka Pakovića, u Pakovićevoj adaptaciji i režiji, predstava “Ubiti Zorana Đinđića” dobila je pohvale domaće pozorišne kritike, a za reditelja, ona predstavlja “osvetu svima onima koji su priželjkivali Đinđićevo ubistvo i njime se okoristili”. Navodeći da na atentat na Đinđića treba gledati “đinđićevski”, jer se istina ne nalazi u motivima za njegovo ubistvo, već u rezultatima tog ubistva, Paković ističe da je vrijeme da se govori o korisnicima atentata.

“Predstava “Ubiti Zorana Đinđića” je osveta svima onima koji su priželjkivali Đinđićevo ubistvo i njime se okoristili. Njima se treba izrugivati na smrt, jer oni čine sve da građani i građanke Srbije budu nezadovoljni i sumorni. Predstava je poput sna, poput onog sna iz kojeg se budimo od sopstvenog smijeha. Ali, buđenje je košmarno, jer se budimo u jalovoj stvarnosti, bez perspektive za

one koje volimo. Ovdje i sada hoćemo da dostignemo ironiju koja umije osvetnički da likuje nad grozom i da razveselimo Đinđićeve sjeni”, naveo je Paković povodom te predstave, koja je premijerno izvedena 2012. godine u novosadskoj Fabrici.

Među pohvalama koje je predstava dobila u javnosti, Teofil Pančić u “Vremenu” naveo da je “jednočasovni brehtijanski dramski igrokaz, igran na periferiji Novog Sada,

logično zatvaranje jednog tematskog kruga”, a Goran Cvetković sa Drugog programa Radio Beograda kaže da je riječ o važnoj i moćnoj predstavi koja izražava snagu “sinkretičkog i kritičkog pozorišta-gdje je svaki element važan i dinamički usklađen u kontrapunktu i u redosledu” i da sve to, iako pokazuje crnu sliku stvarnosti “osvjetljava je superiornim kritičkim i kreativnim svjetlom koje obećava, traži i garantuje optimizam”.

Kultura 21

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

Kako se rađa knjiga

ª Post scriptumº na Velikoj sceni

Predstava „Post scriptum“ po djelima Danila Kiša, u adaptaciji i režiji Varje Đukić biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.

Autorski tim predstave čine: dramaturg Božo Koprivica, video art Nikola Simanić, scena i kostim Varja Đukić, dizajn zvuka Zoran Jerković, muzički aranžmani i transkripcija Vjera Nikolić, koreografija Tamara Vujošević Mandić, izbor muzike Vjera Nikolić, Varja Đukić i Zoran Jerković. U predstavi igraju: Varja Đukić, Miloš Marijan, Milorad Radović, Staša Jovović, Ema Vuković, Dejan Baletić, Balša Baletić, Vasilije Minić.

Audio predstave glume, govore i čitaju Predrag Ejdus, Branimir Popović, Kozma Prelević, Marko Šušić i drugi.

Misliti slikom u sklopu Enciklopedijske palate

Interaktivni projekat Irene Lagator-Pejović predstavlja Crnu Goru na prestižnoj međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti

foto Lazar Pejović

Promocija edicije “Bubamara” i mala radionica za najmlađu publiku “Kako se rađa knjiga” danas u podne su na programu V Zimskog Salona knjige - Booka 2013.

Pored djece iz podgoričkih vrtića Gradska knjižara poziva sve zainteresovane roditelje i djecu da se pridruže druženju.

Izdavačka kuća “Nova knjiga” objavila je mnogo bajki, bojanki, slikovnica za djecu u okviru, koja će biti predstavljena. Najmlađi čitaoci će se upoznati sa knjigama i njenim stvaranjem kroz igru sa animatorom. Takođe, za djecu su obezbijeđeni pokloni. Animator je Maida Šukurica- marketing menadžer u izdavačkoj kući “Nova knjiga”. Promocija i radionica održaće se na I spratu Gradske knjižare u 12 sati, na Trgu republike.

PRIPREME ZA VENECIJU

Jelena Boljević

P

redstavnica Crne Gore na predstojećem Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji Irena Lagator-Pejović ovih je dana u velikom poslu pripreme i realizacije kompleksnog projekta. To što je baš njen rad “Misliti slikom”.izabran da predstavlja našu zemlju na prestižnoj međunarodnoj manifestaciji doživljava kao ogroman podsticaj i izazov. Glavna strategija tima, koji skupa sa umjetnicom predvodi komesarka Nataša Nikčević, vođena je time da u crnogorskom paviljonu ponudi adekvatan odgovor na glavnu temu Bijenala - Enciklopedijska palata, kazala je za naš list Lagator-Pejović.

Po riječima Irene Lagator-Pejović, naslov njenog rada “Misliti slikom” podrazumijeva aktiviranje imaginativne moći posjetioca i istraživanje slojevitosti procesa percepcije. Radi se o prostorno-vremenskom i vizuelnom promišljanju relacija slike, medijuma i tijela koje referiraju na Beltingovu “Antropologiju slike”, Bašlarovu “Poetiku prostora” i procese interaktivnosti sa djelom. Ovaj koncept na idejnom i teorijskom planu korespondira sa temom Bijenala i njenim Imaginarnim muzejom, u kojem se uspostavlja dijalog sa nasljeđem Maljeviča, Gertrude Goldšmit-Gego, Sotoa, Sandbeka i drugih.

“Izdvojila bih tri svoje teze iz opisa projekta ‘Misliti slikom’, jer one aktiviraju čitaočevu pažnju i imaginaciju. One objašnjavaju složenost kako teme Bijenala, tako i teme crnogorskog paviljona istovremeno, kao i njihove međusobne korespondencije. To su: Ako mislimo slikom, sebi omogućavamo da unaprijed procijenimo vrijednost onoga o čem u

razmišljamo; Ako mislimo slikom, naše lične i kolektivne odgovornosti postaju umnožene; Ako mislimo slikom, odsustvo pretvaramo u prisustvo”, kaže umjetnica.

Projekat koji će od 1. juna biti predstavljen u Palati Mali Pjero osmislila je kao tri međusobno povezane cjeline.

“Fokus djela je na činjenju vidljivim i razumljivim ukrštanja, tačke mimoilaženja i paradoksa istraživanog elementa realnosti.

Tako se sa aspekta interakt i v nosti u umjetnosti i u društvu,

Irena Lagator Pejović, foto Andrea Abati

● FOTO priča

RADIONICA

“Living Room”, 2006, Irena Lagator Pejović ostvaruje mogućnost kognitivnog prisustva u ‘produktivnom’ savremenom trenutku”, objašnjava umjetnica.

Geometrija konstruisanih prostora, u prvom izlagačkom prostoru, postavljena je tako da navodi posjetioca da kroz nju prolazi i da se zatekne u umjetničkom djelu. Forme su sagrađene od najtananijeg pamučnog svjetlucavog konca. Bezbrojne gusto postavljene niti spuštaju se sa svoda konstruišući reflektujuće svjetlosne zidove ovih putanja i praznina za kretanje tijela, koje će u zavisnosti od percepcije posjetioca i položaja svjetlosnog snopa vizuelno nestati. Posjetilac tu započinje potragu za izgubljenom slikom.

“Stvaranjem bezbrojnih prolaza za svjetlost realizujem slike univerzuma koje će posjetiocima postajati vidljive tokom njihovog ulaženja u sasvim tamnu unutrašnjost drugog izlagačkog pro-

Umjetnost, plastika, reciklaža na Cetinju Franko dobio zvijezdu

Umjetnička radionica prerade plastike u skulpture i art–objekte, u okviru projekta “Umjetnost plastika i reciklaža” (Art, Plastic & Recycling) koju organizuju NVO Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma i NVO “Zona Kulture”, počinje sa radom u ponedjeljak 11. marta u Ministarstvu kulture. Rad umjetničkih radionica do 15. marta (od 9 do 17h) mogu da prate svi zainteresovani građani. Realizacijom ovog projekta biće sprovedena (do sada već primijenjena) ideja koja povezuje prikupljanje plastične ambalaže, njeno recikliranje i dizajniranje predmeta od sirovine dobijene reciklažom. Uz pomoć stručnog konsultanta, trenera na ovoj kreativnoj radionici g-dina Gerharda Bara, studenti likovnih umjetnosti iz Abanije i Crne Gore savladaće tehniku recikliranja plastike na mašini nabavljenoj specijalno za

potrebe treninga, a steći će i vještine dizajniranja raznih predmeta dekorativne i upotrebne vrijednosti. Dizajniranim predmetima želi se skrenuti pažnja da plastična ambalaža proizvoda koje građani svakodnevno koriste može imati upotrebnu vrijednost i ne mora postati otpad.

Ovaj petodnevni trening prvi je od četiri planirana projekta, od kojih će dva biti organizovana u Albaniji. Projekat Umjetnost, plastika i reciklaža (Art, Plastic & Recycling) zajednički realizuju NVO Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) iz Podgorice i “Marin Barleti” Univerzitet iz Tirane, sa partnerima Culture Zone na crnogorskoj strani i Deliart Association u Albaniji. Ukupna vrijednost projekta je 179,068.00 EUR, od čega Evropska unija finansira oko 85 odsto.

Glumac Džejms Franko pozirao je 7. marta pored svoje novopostavljene zvijezde na holivudskom bulevaru slavnih. Zvijezda “Čarobnjaka iz Oza” Sem Raimija uskoro će debitovati na Brodveju, gdje će igrati Džordža u predstavi “O miševima i ljudima” klasiku Džona Štajnbeka. Pored glume Džejms Franko se bavi i književnošću. Njegov prvi roman “Glumci anonimusi” objavljen prošle godine baziran je na njegovom životu u Holivudu, a glumac se okušao i u pisanju kratkih priča koje je objavio u zbirci “Palo Alto”.

stora. Od momenta stupanja u ovaj kamerni i naizgled limitirani prostor, naše tijelo za trenutak postaje centar naše percepcije, dok se otpočinju razvijati individualne slike univerzuma tokom posmatračevog boravka i kretanja unutar ovog rastućeg kristalno čistog, bliskog ali dalekog zvjezdanog neba od crnog polietilena”, kaže Lagator Pejović.

Jednom kada se posjetilac zatekne u trećem izlagačkom prostoru, u ovoj bijeloj kocki čovječanstva, stiče utisak da se nalazi u monohromnoj praznoj odaji, predočava umjetnica. “Približavajući se površinama zidova ili poda, koračajući kroz medij djela, savijajući se ka tlu, uočava da se nalazi u mnoštvu jedva vidljivih linijskih stilizacija ljudske figure, koje vizuelno stvaraju optičke efekte sporog i uzajamnog pokreta cjeline.”

Po riječima umjetnice, projekat će uključivati još jedan - četvrti segment naslovljen “Camera imaginata”, koji podrazumijeva umjetničku intervenciju u katalogu paviljona. Ovih dana Lagator-Pejović će posjetiti crnogorski paviljon, čime će projekat ući u finalnu fazu, jer se rad “Misliti slikom”, između ostalog, velikim dijelom odnosi i na mišljenje u prostoru.

Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

Čuvajte novčanike Pored znamenitosti, Barselona je poznata i po džeparošima. Čim smo izašli iz aviona, vodič nas je upozorio “čuvajte novčanike i dokumenta”. Iako nam je to na prvu ruku zvučalo smiješno i pretjerano, statistika koji nam je saopštio vodič nas je natjerala da se zamislimo i da obratimo pažnju na to. Od novca je mnogo bitnije čuvati pasoš, jer bi morali ići u Madrid za pribavljanje privremenih putnih isprava. Sve to bi predstavljalo i veliki trošak i gubljenje vremena.

Mi smo ovaj put dobro prošli. Nije bilo džeparoša, a ni ružnog iskustva kada su u pitanju pasoši i novac. Jedinu ružno iskustvo na ovom putovanju bilo nam je na Aerodromu u Tirani.

Konekcija je bila Tirana - Rim - Barselona. Po povratku smo se zadržali četrdeset minuta na pasoškoj kontroli, sve zbog sporosti šalterskih radnika. Da li je to stalno tako, ili ne - ne znam, samo znam da sam tog dana izgubila vrijeme koje sam isplanirala za kafu sa prijateljima.

Još jedna zamjerka. Koferi. Imala sam sreću da moj kofer stigne na Aerodrom kad i ja, ali ne i moja prijateljica Ana. Još čeka kofer koji je navodno ostao u Rimu. Ne zna kada će ga dobiti jer, kako su joj kazali, ovakve situacije su česte, a ona “samo treba da bude strpljiva”.

Dođoh, vidjeh, zaljubih se

BARSELONA

Novinarka DN nedavno je posjetila Sajam MWC u Barseloni, odakle nam donosi priču o jednom od najljepših gradova na svijetu Ivana Cimbaljević

S

ve što sam čitala i gledala o Barseloni je mačji kašalj u odnosu na ono što doživite kad kročite na Ramble, pođete do Sagrade familije ili obiđete jedan od najpoznatijih stadiona na svijetu - Nou kamp ili podvodni akvarijum. Barselona, koja je najviše zahvaljujući slavnom arhitekti Antoniju Gaudiju postala grad u koji dolaze turisti iz svih krajeva svijeta, poznata je i po najvećem broju džeparoša, pa su nerijetki oni koji se otuda vrate bez novčanika, foto-aparata...

Bilo poslovno ili privatno, Barselona je grad koji se “mora” posjetiti i u kojem se ima šta vidjeti. Čovjek u ovom gradu ne zna čemu više da se divi, prirodi ili građevinama. Idealna geografska pozicija ovog grada omogućava turistima da u čarima ovog grada uživaju čak i februaru, mjesecu koji nije baš idealan za turitičke posjete. Moram priznati da, iako je kalendarski još zima, taj osjećaj nisam imala kad sam napustila aerodrom u Barseloni. Sunce i zelenilo dovoljni su da na prvi utisak znam da nijesam pogriješila što sam ovdje. Već tokom vožnje od aerodroma do hotela trudim se da što više toga primijetim i vidim. Dok čekam na recepciji hotela, ne mogu da ne razmišljam šta prvo želim da uradim i hoću li sve stići, jer sam u Barslelonu dospjela poslom.

Jedva sam čekala da ostavim stvari i da zajedno sa kolegama prošetam najčuvenijom ulicom u Barseloni, šetalištem Las Ramblas koje se nalazi između Trga Katalonije i stare luke, koja se završava trgom Vrata mira, gdje se nalazi statua čuvenog moreplovca Kristofora Kolumba. Zanimljivo je da ruka statue sa ispruženim prstom pokazuje suprotno od američkog kontinenta, usmjerena prema italijanskom gradu Đenovi, koji se smatra njegovim rodnim gradom. Šetalište je svakodnevno prepuno ljudi sve do kasnih noćnih sati. Novinarnice, prodavnice cvijeća i ptica, žive ulične skulpture, kafići i restorani, sve to možete vidjeti na ovom šetalištu. Uz to nije pretjerano ni skup.

Suveniri koštaju oko dva do tri eura, a ako ste vješti u pregovaranju, možete ih kupiti i jefitnije. Već mi se sve sviđa. Moje oduševljenje prekida vodič, opaskom da sačekam da vidim Sagrada familiju (Crkva Sveta porodica), jer je to ono što ovdje turiste ostavlja bez daha.

Ali prvo večera u jednom poznatih restorana na Kraljevskom trgu, u blizini Las Ramblas. Restoran, kao i što sam očekivala, pun stranaca. Kao i svaki turista, bez razmišljanja naručujem poznati španski specijalitetpaelju. Odličila sam se za miks morskih plodova i mesa.

Nisam pogriješla, jer posluženo je-

lo koje uglavnom podsjeća na rižoto, ima svoj autentični španski šmek i uz bijelo “Vino de sol”, koje nam je preporučio konobar, odlična je kombinacija!

Ugođaj neće prokvariti ni račun, jer su cijene slične onima na našem primorju, ili za nijansu više.

Tek sam nekoliko sati u Barseloni, a već sam puna utisaka. Na spavanje odlazim razmišljajući da li će me stvarno Sagrada familija toliko oduševiti, kao što to kaže vodič.

Bio je u pravu. Ovo remek-djelo čuvenog arhitekte Antonija Gaudija, jedan je od glavnih razloga što ljudi dolaze u Barselonu. Već na prvi pogled, crkva me je očarala. Koliko god dugo da sam je posmatrala nijesam mogla da se zasitim. Toliko detalja, toliko sitnica o kojima je Gaudi vodio računa, riječima se ne mogu opisati.

Ono što je zanimljivo kod ove građevine je to što postoje dvije strane, tzv. srećna i tužna. Jedna predstavlja Isusovo rođenje, a druga stradanje.

Posebno je zanimljiva statua Isusa, kome je prekriveno lice, kako ne bi mogao da vidi patnju i zlo u svijetu.

Inače, izgradnja Sagrada familije počela prije više od sto godina, i još nije završena.

Od vodiča i mještana možete čuti različita objašnjenja. Vodič će objasniti da je ova crkva namijenjena siromašnim građanima i da se gradi samo od priloga, a da crkvene starješine ne prihvataju donacije, pa se zbog toga oteže završetak, koji je prema posljednjim procjenama planiran za 2020. godinu. S druge strane, ako pitate mještane zašto crkva još nije završena, ako niste sujevjerni, razlog će vam biti smiješan. Oni će vam reći da se crkva neće nikada zavrišti, jer kada se završi, prema proročanstvu, doći će do smaka svijeta.

Barselona je poznata kao metropola modernizma. Grad u kojem je živio i radio arhitekta Antonijo Gaudi, sadrži i njegova najreprezentativnija djela, koja godišnje privlače milione turista iz cijelog svijeta, ujedno ovom gradu donose milione eura. Pored ovoga, obavezno morate posjetiti i kompleks-park Guelj, gdje je arhitekta i živio posljednjih dvadeset go-

Sagrada familia: Jedan od glavnih razloga zbog koga turisti dolaze u Barselonu.

Legenda kaže da se sa izgradnjom katedrale odugovlači, jer po predanju, nakon njenog završetka, dolazi do smaka svijeta

Reporterka DN na brdu Monžuik sa kojeg se pruža prelijep pogled na Barselonu

dina života, kuća Mila, poznatija pod imenom Pedrera i kuća Batljo, moraju se vidjeti. Osim djela arhitekte Gaudija, tu su još i drugi biseri katalonskog modernizma kao što je bolnica San Pau i Palata katalonske muzike, arhitekte Ljuisa Domeneka i Muntanera, od kojih su mnoge pod zaštitom Uneskoa i proglašene su Svjetskom baštinom.

Idemo do Morskog akvarijuma koji se nalazi na samoj obali grada, koji ujedno predstavlja i najveća tehnička dostignuća i najzanimljiviju turističku atrakciju Barselone. U 80 metara stakla nalaze se tuneli koji vode

kroz okeanijum koji sadrži 4.000 vrsta riba, uključujući i glavnu atrakciju ajkule i pingvine. Nema čovjek toliko često priliku da vidi ove atrakcije, tako da je dvadesetak eura, koliko košta ulaznica - ništa u odnosu na gušt.

Moj utisak, ali i mojih koleginca dodatno popravlja blizina jednog od najvećih tržnih centara Maremagnum u kome se u vrijeme sniženja mogu naći, što bismo mi žene rekle lijepe krpice za malo para.

A kakav bih ja turista bila da nisam pošla na flamenko show večeru. Ovaj “luksuz” košta oko 80 eura, ali vrijedi svaki euro. Dobijete večeru,

šampanjac i tradicionalni ples. Šta još poželjeti? Barselona je jedan od glavnih evropskih ekonomskih centara, sa jednom od glavnih mediteranskih luka, a aerodrom u Barseloni je drugi po veličini u Španiji.

Ali nije samo arhitektura zaslužna što toliki broj turista dolazi da je posjeti, već i klima i geografski položaj. Ona je bila domaćin važnim svjetskim događajima koji su takođe doprinijeli da postane poznat i posjećen grad. Najbitniji su Svjetska izložba 1888. i 1929. godine, Ljetnje olimpijske igre 1992. godine i Forum Kultura 2004.

24 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

Trijumf za miran život Tim iz Dalmacije je savladao Široki u proteklom kolu i tako napravio veliki posao u borbi za opstanak.

Još jedan trijumf bi im obezbijedio miran život do kraja.

“Imamo još tri utakmice, svaka je teška na svoj način i nećemo ni u jednoj kalkulisati. Sa jednom pobjedom sigurno bi osigurali opstanak. Završnica utakmice protiv Širokog donijela nam je puno samopouzdanja”, kazao je trener Splita Mladen Erjavec.

DA LI STE ZNALI...

ABA LIGA 1. Igokea 2. C. Zvezda 3. Radnički 4. Budućnost 5. Partizan 6. Olimpija 7. Cedevita 8. MZT 9. Krka 10. Cibona 11. Split 12. Široki 13. Zadar 14. Solnok

ABA LIGA

Ako Bajern Minhen ove sezone osvoji triplu krunu (Ligu šampiona, Bundesligu i Kup Njemačke), da će njegov veliki rival Šalke dobiti pet miliona eura od Bavaraca. Razlog? Dogovoreni bonusi između dva tima pri transferu golmana Manuela Nojera iz Gelzenkirhena na “Alijanc arenu”.

Split mora pasti Budućnost Voli večeras (19h) u “Morači” dočekuje tim iz Dalmacije koji se bori za opstanak, ulaz dva eura Miloš Pavićević

M

eč protiv Lokomotive iz Kubana koji je samo poslužio da se “plavi” izmjere sa najjačim evropskim ekipama je arhiviran, na redu je Split - tim po mjeri koji u naš glavni grad dolazi po bodove za opstanak u regionalnom takmičenju. Ipak, ti bodovi bi bili zlata vrijedni za ekipu iz Njegoševog parka, koja sve daje za večerašnji trijumf protiv ekipe iz Dalmacije.

Situacija na tabeli se dodatno zakomplikovala nakon posljednjeg kola Radnički je na trećem mjestu, Budućnost je i dalje u grupi timova koje idu na F4, dok sada Partizan i

Olimpija duvaju za vratom “plavima” samo tri kola prije kraja šampionata - rasplet će definitivno biti paklen, ali i interesantan.

“Očekuje nas težak meč, prije

● DAME I SPORT

svega zbog umora nakon meča sa Rusima, ali i zbog činjenice da ekipa Splita traži pobjedu koja bi riješila borbu za opstanak prije posljednjeg kola. Njihova prednost je naš umor, dok je naša prednost domaći teren. Ekipa Splita je iskusna, imaju u svojim redovima Nikolu Vujčića, što govori o njihovom kvalitetu. Poslije duže vremena dolaze kompletni na gostovanje i imaju visoke ambicije kada je u pitanju ovaj meč. Mislim, međutim, da nećemo izgubiti na našem terenu”, poručio je trener Budućnost Volija Dejan Radonjić.

23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23

18 17 15 14 14 13 12 12 9 8 8 7 7 7

0 0 1 0 0 1 0 1 0 1 1 1 0 0

0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1

5 6 8 9 9 10 11 11 14 15 15 16 16 16

41 40 38 37 37 36 35 35 32 31 31 30 30 30

24. kolo - Subota 19 - Zadar - Radnički 19 - Budućnost - Split Nedjelja 17 - Cibona - Olimpija 17 - Partizan - Igokea 19 - Solnok - MZT Ponedjeljak 18.30 - Krka - Cedevita 20.30 - Široki - C.Zvezda Reprezentativni bek Vladimir Mihailović protiv Lokomotive je igrao bolestan, a i večeras će pomoći saigračima.

“Radi se o iskusnoj ekipi sa dosta kvalitetnih pojedinaca, koja nam dolazio u goste sa namjerom da pobijedi. Bore se za opstanak i svaka pobjeda bi im mnogo značila. Nama preostaje da odigramo najbolje što možemo u ovom trenutku i osvojimo dva nova boda. Ovom prilikom pozvao bih navijače da dođu u što većem broju, jer nam njihova podrška mnogo znači”, zaključio je Mihailović.

ODBOJKA

Finale Kupa: jedan pehar, dvije želje TIKET DANA VBA SVONSI TIP 1

KVOTA 2.45

UDINEZE ROMA TIP 2

KVOTA 2.30

ŠALKE DORTMUND TIP 2

KVOTA 1.95

SELTA REAL M. TIP 2

KVOTA 1.45

TVENTE VITESE TIP X

KVOTA 3.60

LION MARSEJ TIP 1

KVOTA 2.15

Svaka čast Lendri Ne previše poznati košarkaš Toronta Lendri Filds riješio je da se ženi! I odabrao je prelijepu plavušu Alenu Odlen za buduću suprugu.

Zaprosio je tako što joj je poslao fotografije, a na svakoj je bila ispisana po jedna od riječi iz sljedeće rečenice: Da li želiš da se udaš za mene?

Oduševljena manekenka odmah je slike postavila na ‘fejsbuk’ i ‘tviter’.

Turnir koji je već godinama sve osim zanimljiv će se za vikend odigrati u Mediteranskom sportskom centru u Budvi. Iako će u polufinalu igrati Jedinstvo i Budvanska rivijera, te Mornar i Budućnost već se zna ko će igrati u finalu, ali se može i naslutiti ko će uzeti trofej namijenjen osvajaču nacionalnog Kupa.

Kapiten Budvanske rivijere Milan Marković je postao profesionalni dizač trofeja, a sve osim trijumfa “majstora s mora” u naredna dva dana bilo bi veliko iznenađenje.

“Jasno je da želimo oba trofeja na domaćoj sceni i da je to prevashodni cilj. Treniramo dosta dobro, smatram da smo u odličnoj formi, ali i da imamo kvalitetnu ekipu da ispunimo zacrtano. Očekujem nešto lakši duel sa Jedinstvom, dok će ljubitelji odbojke siguran sam imati šta da vide u finalu protiv Budućnosti”, rekao je najbolji igrač “narandžastih” Vojin Ćaćić.

Jedina ekipa koja Budvanima može na neki način pomrsiti račune je Budućnost, ali će “plavi” morati odigrati mnogo bolje u odnosu na poslednja tri meča protiv najvećeg rivala da bi došli do trofeja.

“Znamo da će biti teško, jer nije se lako suprotstaviti ekipi kao što

je Budvanska rivijera. Ipak, vjerujem da možemo da im pariramo, te da će biti uzbudljivo finale”, poručio je Ivan Ječmenica bloker Budućnosti. M.P. Satnica 12- Jedinstvo - B. Rivijera 19 - Mornar - Budućnost Nedjelja 18 - Finale

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

SLCG U FUTSALU

Luda argentinska atmosfera i trijumf Pravnog fakulteta FOTO: VEDRAN ILIĆ

Pravni fakultet osvojio prvo mjesto pobijedivši Ekonomski fakultet (2:0), treću poziciju prigrabio UDG savladavši Građavinski fakultet (5:3)

Dok Evropu ovog vikenda bude drmala groznica Lige šampiona, dva naša tima (Budva je svoje obaveze u regionu obavila u srijedu protiv Juga 7:12) odradiće još jednu (18.) rundu Jadranske lige. Subota (od 19.30h) će biti vaterpolo dan za Kotorane i nova velika prilika da momci Veljka Uskokovića upišu nova tri boda - Primorac gostuje slovenačkom Triglavu i sve osim trijumfa protiv jedne od najlošijih ekipa lige bio bi ogroman neuspjeh za momke iz “drevnog grada”.

Dan kasnije (18.00h) u bazen će i momci iz Herceg Novog, koji će u srcu Dalmacije napasti takođe jednu od manje kvalitetnih ekipa regiona- nove bodove Jadran će tražiti na bazenu Crnica protiv Šibenika. K.B.

Grmljavina sijevala u Njujorku

FOTO: VEDRAN ILIĆ

Sala Gimnazije “Slobodan Škerović”. Strijelci: Kljajević u 16’, Todorović 39’ za Pravni fakultet Podgorica. Žuti kartoni: S. Popović, Laban (Pravni fakultet Podgorica).

EKONOMSKI FAKULTET: Asanović, Miličić, Đurašević, Dašić, Vraneš, Ristić, Stojanović, Bečić, Mirković, Bojanić, Jovanović, Adžović.

PRAVNI FAKULTET PODGORICA: Laban, Rovčanin, Dedić, M. Popović, Vukčević, Vlahović, Jovićević, S. Popović, Novaković, Todorović, Muratagić, Kljajević.

Komšijski derbi, naelektrisana argentinska atmosfera na tribinama, sjajan mali fudbal - Pravni fakultet je u finalu savladao kolege sa Ekonomskog rezultatom 2:0 i tako se domogao šampionskog lovora u

JVL: Primorac danas, Jadran sjutra

Studentskoj ligi Crne Gore! Pravnici su do trofeja došli na krilima najboljeg igrača finala Nemanje Kljajevića i Todorovića.

Treče mjesto u SLCG osvojio je UDG koji je pobijedio Građevinski fakultet rezultatom 5:3 - golove za “narandžaste” postigli su Mugoša (dva), Maltez, Todorović i Bošković, dok su se za Građevinski fakultet u listu strijelaca upisali Haverić i Kovačević (dva).

A, poslije finala su proglašeni i najbolji - igrač koji je sve oduševio je Miloš Vraneš (Ekonomski fakultet), Miloš Maltez (UDG) je najbolji strijelac, Stefan Laban (Pravni fakultet PG) je najuspješniji golman, dok je nagrada za fer-plej dodijeljena je Građevinskom fakultetu.

Sudar dvije drugoplasirane ekipe Istoka i Zapada završio se slavljem Oklahome - “grmljavina” je bacila na koljena “Nikse”, koji su i bez Karmela Entonija bili nadomak pobjede.

“Znali smo da neće biti lako iako su bili oslabljeni neigranjem Entonija. Međutim, naš Rasel Vestbruk je kroz cijelu karijeru dokazao kakav je defanzivni igrač, ali je protiv Njujorka odigrao jednu od svojih najboljih partija”, rekao je trener Oklahome Skot Bruks.

Kod Oklahome su, po običaju, najbolji bili Kevin Durent sa 34 i Rasel Vestbruk sa 21 poenom, dok je tim sastav “velike jabuke” predvodio Džej Ar Smit sa 36 poena.

U drugom duelu je Denver bacio na koljena Kliperse - Taj Loson nadigrao je Krisa Pola u duelu plejmejkera, a Danilo Galinari sa 20 poena predvodio grupu od još šestorice igrača sa dvocifrenim učinkom, za 27 trijumf tima iz Kolorada u svom dvorištu.

SEMAFOR: Njujork - Oklahoma Siti 94:95 (Džej Ar Smit 36 - Durent 34, 8 sk, 6as), Denver - LA Klipers 107:92 (Loson 21, 6 sk, 11 as - Pol 16, 4 sk, 10 as).

A.P.

SPORTSKI EKRAN 10:45 10:30 12:45 13:00 13:00 13:45 14:45 15:30 15:30 15:45 16:00 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 17:15 17:30 18:00 18:00 18:30 18:30 19:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:45 22:00 22:00 22:30 22:50 23:30 10:15 11:15 12:00 12:00 12:00 12:15 12:30 12:30 12:30 13:00 13:00 13:00 13:45 14:00 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:30 15:30 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:30 17:30 18:00 18:30 19:00 19:00 19:00 19:30 19:55 20:45 20:45 21:00 21:00 21:00 21:15 22:00 22:50

SUBOTA Kros kantri, skijanje Alpsko skijanje Bijatlon K. Sovjetov - CSKA, fudbal Rabita - Unendo, odbojka Everton - Vigan, fudbal Nordijska kombinacija Škotska - Vels, ragbi Šalke - Dortmund, fudbal Bijatlon VBA - Svonsi, fudbal K. Palas - Lids, fudbal R. Valjekano - Espanjol, fudbal Galatasaraj - Vakifbank, odbojka Borac - Željezničar, fudbal PSŽ - Nansi, fudbal Ski skokovi Fleš sport Valjadolid - Malaga, fudbal Irska - Francuska, ragbi Mančester S. - Barnli, fudbal Menhengladbah - Verder, fudbal Jagodina - Partizan, fudbal Sport ATP Indijan Vels ATP Indijan Vels Barselona - Deportivo, fudbal Udineze - Roma, fudbal Majorka - Sevilja, fudbal Sent Luis - San Hoze, hokej Korintijans - Ituano, fudbal Sport Sportska subota NEDJELJA Alpsko skijanje Kros kantri, skijanje Viljareal - Hihon, fudbal A. Bilbao - Valensija, fudbal Kaha Laboral - Real Madird, košarka Bijatlon Alpsko skijanje Goverla - Dnjepar, fudbal Atalanta - Peskara, fudbal Rubin - Zenit, fudbal Radnički 1923 - Radnički Niš, fudbal CEV Liga, 3. mjesto Ski skokovi Nica - Monpelje, fudbal Ajaks - Cvole, fudbal Fristajl skijanje Milvol - Blekburn, fudbal Juventus - Katanija, fudbal Kjevo - Napoli, fudbal Bijatlon Hanover - Frankfurt, fudbal CEV Liga, finale Engleska - Italija, ragbi Liverpul - Totenhem, fudbal Levante - Hetafe, fudbal Partizan - Igokea, košarka Mančester J. - Čelzi, fudbal Štutgart - Hamburg, fudbal Dinamo - Osijek, fudbal Olimpijakos - AEK, fudbal Oklahoma - Boston, košarka Selta - Real Madrid, fudbal Budućnost - Đer, rukomet ATP Indijan Vels Sport Inter - Bolonja, fudbal Lacio - Fiorentina, fudbal A. Madrid - Sosijedad, fudbal Jelen Liga, pregled kola Lion - Marsej, fudbal ATP Indijan Vels Čivas - Dalas, fudbal Sport

Eurosport Eurosport 2 Eurosport SportKlub+ Arena 1 SportKlub Eurosport Arena 4 Eurosport2 Eurosport SportKlub SportKlub+ SK Prime Arena 2 Arena 1 Arena 3 Eurosport RTCG2 SK Prime Arena 4 SportKlub Eurosport 2 Arena 1 RTCG1 SportKlub SportKlub+ SK Prime Arena4 SK Prime Arena2 Arena3 TV Vijesti RTCG2 Eurosport Eurosport SportKlub+ SK Prime Arena 4 Eurosport Eurosport 2 SportKlub Arena 3 SportKlub+ Arena 1 Arena 2 Eurosport Arena 4 SportKlub Eurosport2 SK Prime Arena 1 Arena 3 Eurosport Eurosport 2 Arena 2 Arena 4 SportKlub SK Prime Arena1 SportKlub+ Eurosport2 Arena3 Arena4 SportKlub SK Prime Arena 1 SportKlub+ RTCG 1 Arena 2 Arena 4 SK Prime Arena1 Arena3 SportKlub Arena1 TV Vijesti

SEHA LIGA

Po bodove u Bjelorusiju Novajlija u SEHA ligi - Brest Meškov se u prvom dijelu šampionata provukao na Cetinju. U posljednjih pet minuta vicešampion Bjelorusije je anulirao minus tri i došao do boda (29:29), ali od tada Brest igra sve bolje, nalazi se na trećem mjestu i praktično je obezbijedio plasman na fajnal for u Skoplju.

Od glavnog grada Makedonije našeg šampiona dijele četiri boda, koliko zaostaju za Vardarom, tako

da će ukoliko žele na završni turnir jednostavno u nedjelju veče morati da osvoje bodove u Meškovu.

“Brest je odlična ekipa, koja posebno dobro igra na svom terenu.

Dugo su bili lideri šampionata, imaju iskusan tim, međutim na Cetinju smo vidjeli da se protiv njih može igrati i uradićemo sve da im nametnemo naš ritam igre. Bitno je da odigramo što više pozicionih napada, da ne dozvolimo rivalu da nas

iskontrira, a ako uđemo u egal završnicu mislim da ćemo imati šansu da osvojimo bodove”, poručio je desni bek Ivan Perišić.

Večeras (18h) se u Zagrebu između domaćeg tima i Metalurga koji je u Hrvatsku pošao sa drugim timom, Izviđač i Borac će igrati sat kasnije, dok će u nedjelju snage odmjeriti Brest i Lovćen (16h), Vardar i Nekse (18h), te Sloga i Tatran Prešov (18h).

M.P.

26 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013

Ko ne sanja - ne može da ostvari snove Gdje su i šta rade

DN u posjeti Sandri i Igoru Kolaković - bivšim vrhunskim sportistima, a danas vrhunskim trenerima Miloš Pavićević, foto: Vedran Ilić

j

edinstven slučaj u našoj zemlji - nekada dva vrhunska igrača, danas dva vrhunska trenera sandra i igor kolaković žive pod istim krovom, a osim sinova veljka i alekse, osmijeh im svakodnevno izmami radna soba prepuna medalja i trofeja. Čini se različitih karaktera, ali istih moralnih vrijednosti, za njih su porodica i sport sve na svijetu, ali ono što im je zajedničko i što im daje posebnu snagu jeste životni moto - “uspjeha nikad dosta”.

Zbog profesionalnih obaveza donedavno teško biste mogli zateći “oba stuba” porodice Kolaković u stanu u Podgorici. Ipak, čini se da je sportska redakcija Dnevnih novina ovog puta izabrala pravi tajming, a Sandra i Igor su zatim ispunjavali sve naše želje i pitanja kojih je, s obzirom na ono što su postigli u sportu, bilo napretek.

Počeli smo od dame koja je igrajući rukomet dotakla vrh. Sa slovenačkim Krimom je osvojila Ligu šampiona, zatim za reprezentaciju bivše države 2001. godine bronzu u Italiji, ali prvi rukometni koraci još dok je na dresu pisalo prezime Fajfić se ne zaboravljaju.

“Moji roditelji su se bavili rukometom, pritom otac je bio poznatiji, osvojio je zlatnu Olimpijsku medalju u Minhenu 1972. godine, kao i još mnogo odličja. Rukomet je bio stalna tema u našoj kući, tako da smo brat i ja počeli da treniramo, a pritom smo živjeli u Šapcu, gdje ne postoji osoba koja nije trenirala rukomet. Tako je sve počelo”, prisjeća se za naš list Sandra. ● Najdraži trofeji Kao jednu od najtalentovanijih u svojoj generaciji brzo su je primijetili čelni ljudi Budućnosti i u svoj tim doveli igrača kod kojeg je lopta bila kao u sefu. Trofeji su se smjenjivali, ali su ipak tri posebna.

“Tri utakmice su obilježile moj rukometni život i teško mi je da izdvojim jednu od njih. Bila sam presrećna kada sam osvojila prvu titulu u seniorskoj konkurenciji u dresu Budućnosti. Druga uta-

kmica je kada sam osvojila bronzanu medalju sa reprezentacijom 2001. godine u Italiji, dok je treća kada sam sa Krimom osvojila Ligu šampiona. Tada sam ostvarila snove i potvrdila da se čovjek ne smije predati dok vjeruje u sebe i svoje mogućnosti”. ● dala 46 od 48 sedmeraca Kada Sandra Kolaković uzme loptu i stane na liniju od sedam metara, ljubitelji rukometa su znali da je to gol.

“Baš je lijep osjećaj kada znate da su vam ljudi tako vjerovali. Za mene je to bila velika odgovornost, iako su mnogi smatrali da je to lako, jer nema kretanja, staneš, uzmeš loptu, ali to nije nimalo jednostavno. Da bi bio dobar izvođač sedmeraca treba da imaš odličnu tehničku potkovanost, da možeš da uputiš različite šuteve, te da imaš odgovornost da sa tim činom tvoja ekipa dobija prednost u odnosu na protivnika. Takođe, potrebno je i puno vježbe, a ja sam puno vježbala sedmerce nakon treninga. Nijesam ni znala da sam jedne godine za Budućnost u Ligi šampiona od 48 sedmeraca koliko sam izvela dala 46 golova, što je kasnije jedno istraživanje pokazalo”.

Da li je opao kvalitet rukometa u odnosu kada ste Vi igrali, jer je bilo više kvalitetnijih ekipa?

“Teško je upoređivati nešto što je bilo prije deset godina i sada. Mnoge stvari su napredovale, drugačije se i igra, ali ono na čemu se sada više insistira jeste fizička priprema, dok je tada tehnika dolazila više do izražaja. Teretana je sada mnogo više uključena”.

● Bio je doživljaj igrati u “morači” Kakav je bio osjećaj istrčati u krcatu “Moraču” kada je u nju moglo da stane i 8.000 gledalaca (žute stolice, zelena podloga)?

“To je bio trans. Kada izađemo na zagrijavanje već 45 minuta prije početka utakmice, tribine popunjene, opšta ludnica, to je zaista bio doživljaj. Mislila sam po nekada da sanjam, a često mi je prolazilo kroz glavu da sam kao mlada sanjala da igram pred punim tribinama. To se riječima teško može opisati, to se mora doživjeti”, jasna je Kolaković. ● Nedostajala je orgaNizacija za titulu lŠ Šta je nedostajalo Vašoj generaciji da osvoji Ligu šampiona?

“Bez dileme organizacija. Kvalitet nije bio sporan ni u jednom trenutku, osim prve godine kada smo slučajno došle u polufinale i izgubile od Valensije. Kao tim smo bile izvanredne kasnije, ali u organizaciji kluba nijesu štimale stvari, a pritom smo i imale veliki problem sa finansijama”.

Kako gledate na sve ovo što radi Budućnost i reprezentacija?

“Mislim da nema ništa ljepše kada se poslije toliko godina ulaganja dostigne sami vrh i kada mnogo djevojčica želi da postanu rukometašice i upravo je to najveća nagrada za dugogodišnji rad i trud svih

ljudi oko kluba i u klubu”. ● Uvijek sam željela da bUdem trener Nakon igračke karijere okrenuli ste se trenerskom poslu?

“Radim kao trener juniorske reprezentacije i sada uživam u tome.

Kada sam bila igrač uvijek sam željela da budem trener, a iskreno dok sam igrala mislila sam da je trenerima lakše. Bavila sam se samo sobom, ali sada kada sam trener, to je potpuno drugi aspekt sporta. Treba uklopiti 20 različitih osoba u jednu cjelinu koja će da postigne zajednički rezultat. Sada sam često ljuta na sebe, jer dok sam bila igrač zamjerala sam treneru neke stvari, jer sam mislila da to nije pravedno”.

Koji su Vaši dalji ciljevi i planovi?

“Prvi cilj koji imam je da prođemo kvalifikacije za EP koje su sredinom maja i to bi bila velika nagrada za ovu reprezentaciju”. ● “NetaleNtovaNe”, a Biće prave NasljedNice Mnogi su bili razočarani rezultatom Vaše selekcije na juniorskom SP u Baru, a prvi komentari su bili da ta generacija nema kvalitet i potencijal?

“Takav je naš narod. To samo govori koliko je neznanje oko nas.

Stvarati igrače to je proces. Nijesam ja mađioničar koji takne ne-

koga štapićem i on postane igrač. To je proces koji traje realno između 6 i 8 godina. To što smo mi očekivali poslije velikih rezultata Budućnosti i reprezentacije da napravimo čudo u Baru je bilo nemoguće. Ono što sam ja očekivala jeste da prođemo među osam i to bi bio veliki uspjeh, tako da realno nijesam ni ja zadovoljna rezultatom, ali smatram da iz te ekipe postoji veliki broj igrača koji će naslijediti ove igračice i to pretpostavljam već u sljedećoj sezoni. Svi oni koji su kazali da nema talentovanih, a uzeće te igračice i već sami sebe demantuju”, poručila je Kolaković. ● igor doNosi viŠe odluka ko je glavNi u kući “Mi se o svemu dogovoramo, ali Igor donese više odluka i slažem se sa tim”.

Koji sport pratite osim rukometa i odbojke?

“Skoro sve. U našoj kući kada su bile Olimpijske igre praktično da je praznik. Košarku, fudbal, tenis, plivanje, atletiku, gimnastiku. Uživam u svakom sportu”.

Kako biste ukratko opisali supruga?

“Igor je neko ko puno radi na sebi, ko se trudi da sebe unaprijedi u svakom trenutku i ko svoje emocije ne pokazuje, već ih drži u sebi i nikad se ne može vidjeti da li su ga savladale ili ne”, jasna je Sandra.

Nema sistemske brige države za sport trener koji je posljednjih godina preporodio selekciju srbije je za naš list kazao šta ga to nervira u svijetu sporta.

“U sportu me najviše nervira neobjektivnost ljudi koji procjenjuju kvalitet i zalaganje onih koji se bave sportom. Postoji navijački instinkt i profil da bi konkretno u Crnoj Gori htjeli da budemo prvi u svim sportovima. nervira me ta neobjektivnost, jer recimo plasman rukometaša na sP u Španiji je izuzetan

uspjeh, a mnogi su ovdje bili skloni da to prokomentarišu kao jednu vrstu neuspjeha”, kazao je kolaković, a zatim poručio da bi država trebalo da više pomaže sport.

“Ono što mi takođe smeta jeste da ne osjećam sistemsku brigu države za sport, jer iako Crna Gora postiže velike rezultate u rukometu, košarci, fudbalu, osjećaj je takav da se sve može srušiti jednog dana, samo ako neko okrene leđa. nije ovo kritika dr-

žavi, već mislim da se sistemski ne vodi računa o sportu, da niko ne zna kako se finansira crnogorski sport, već je to stvar dobre volje i nečijeg raspoloženja. nemojte da vjerujemo u to da će sponzori naći svoj interes da ulažu u sport, to ne postoji, već država mora da stane iza sportova koji postižu velike rezultate. iz klubova se postižu reprezentativni rezultati i mora se o tome povesti računa”, jasan je kolaković.

Sport 27

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013

Lična karta

Lična karta

ime i prezime: Sandra Kolaković datum rođenja: 24.8.1970. godine - Šabac.

Klubovi: medicinar, voždovac, Budućnost, Krim. trenerska karijera: selektor rukometašica Srbije, selektor mlađih selekcija Crne gore, trener Bisera. trofeji: devet titula i osam Kupova u SiCg sa Budućnosti, te Liga šampiona, i dupla kruna u Sloveniji sa Krimom. Bronza na Svjetskom prvenstvu u italiji 2001. godine.

ime i prezimje: igor Kolaković datum rođenja: 4.6.1965. godine - Podgorica Klubovi: Budućnost, Partizan. trofeji: dvije titule i dva Kupa jugoslavije kao igrač Partizana. Kao trener osvojio je tri titule sa Budućnosti (2002, 2005, 2006. godine) i Kup u bivšoj državi (2000. godine). dvije titule (2007, 2008) i tri Kupa (2007, 2008, 2009. godine) sa Budućnosti u nezavisnoj Crnoj gori. Sa Bledom je osvojio duplu krunu u Sloveniji, i trofej u Srednjoevropskoj ligi.

Kolaković je tri godine bio u stručnom štabu svog prethodnika na klupi Srbije i Crne gore Ljubomira travice. Nakon povlačenja travice sa kormila, u oktobru 2006. godine, Kolaković je dobio povjerenje da vodi jednu od odbojkaških velesila na Svjetskom prvenstvu u japanu. Bio je četvrti na debiju, ali je ostao na klupi “orlova”. do zlata na eP u austriji i Češkoj, Kolaković je osvojio bronzu na Svjetskom prvenstvu u italiji, bronzu na eP u rusiji 2007. godine, te dva srebra (2008, 2009) i bronzu (2010) u Svjetskoj ligi. Kao pomoćni trener travice, ima bronzu sa eP u rimu i Beogradu 2003. i bronzu (2004) i srebro (2005) u Svjetskoj ligi, te Svjetski kup u japanu (2003). Čini se zahtjevniji dio intervjua počinje od biografije Igora Kolakovića. Trofeji, priznanja, nagrade... ma puna ih je radna soba. Gdje god Igor pođe, on donese neki trofej, pa ko ga ne bi želio imati u svom klubu. Kao trener je osvojio sve što mu je bilo nadohvat ruke, ali on i dalje sanjari. ambicija ovom harizmatičnom gospodinu nikad ne fali.

Od kako je u “Morači” upoznao Sandru, njegov život je dobio drugu dimenziju, a odlično se i sjeća tog trenutka.

“Vrlo dobro se sjećam tog trenutka, za razliku od Sandre. Upoznali smo se u dvorani. Ja sam nju prvi primijetio, dok je meni dugo trebalo da budem primijećen”, kazao je kroz osmijeh Igor, a zatim nastavio o prvim odbojkaškim koracima koji su bili interesantni, jer odbojka nije bila njegova prva ljubav.

“U Podgorici u tom periodu kao djeca svi smo probali mnoge sportove, svi smo u stvari znali sve da igramo, ali mislim da moje predispozicije za fudbal i košarku nijesu mogle doći do izražaja da bih se bavio time na vrhunskom nivou, dok je odbojka bila relativno mlad sport i mogu reći da me je društvo koje se okupljalo na odbojku povuklo da sa 14 godina prihvatim taj sport”.

Nakon Budućnosti, Igor prelazi u Partizan gdje niže titule u bivšoj državi, da bi po završetku karijere odmah prionuo na trenerski posao. Posebni pečat i u toj ulozi ostavio je upravo u svom gradu, ali ipak, kako kaže, da dođe do svakog trofeja prolivao je znoj.

“Bilo je dosta trofeja, ali su uglavnom svi vezani za tantalove muke da se dođe do njih, velike preokrete, potcjenjivanje moje ekipe. U suštini, pamtim prvo finale Kupa u Novom Sadu koje smo osvojili, pa zatim za titulu kada smo igrali sa Budvanskom rivijerom 2002. godine, pa preko kvalifikovanja za OI sa reprezentacijom Srbije pobijedivši Španiju nakon preokreta 3:2 u Izmiru, do Svjetskog prvenstvai bronzane medalje u Italiji, pa na kraju zlata u Beču”.

● KaKav je samo to derbi bio Ipak, najdraži trofej ostvaren je u istorijskom finalu kada je napravljen veliki preokret protiv najvećeg rivala - Budvanske rivijere.

“Najdraža titula mi je sa ekipom Budućnosti protiv Budvanske rivijere. Tada je odbojka u našoj zemlji doživjela ono o čemu sam sanjao u Podgorici. Dvorana puna dva sata prije meča, dvije hiljade gledalaca ostalo ispred “Morače”.

Jedan odbojkaški trans koji smo uspjeli da preživimo osvojivši prvo mjesto”, prisjeća se Kolaković.

Koliko današnjoj odbojci nedostaje takav derbi?

“Meni kao nekom ko je bio učesnik svega toga mnogo nedostaje.

Budućnost je u ovom trenutku daleko od toga, jer je u finansijskom smislu mnogo ispod nivoa i ono što mene u ovom trenutku najviše plaši jeste šta će biti sa tom ekipom, ali i sa odbojkom uopšte u Crnoj Gori.

To me više brine nego što čeznem za tim što nema više onih fenomenalnih derbija između Budućnosti i Budvanske rivijere. Odbojka u Crnoj Gori je na niskom nivou, tako da možemo da naslutimo loš kraj ukoliko se ovako nastavi”.

U ekipnim sportovima sve naše reprezentacije su pronašle svoje mjesto u vrhu, osim odbojkaške koja još nije izborila plasman na neko veliko takmičenje. U čemu je problem?

“Velika je stvar kada se Crna Gora u bilo kojem sportu nađe na velikom takmičenju, ali kada je odbojka u pitanju, stvari su takve da je liga slaba, te da je finansijska situacija veoma loša, a da pritom nema bazu i da ne znam odakle izlaze ti igrači, koji pri tome u reprezentaciji Crne Gore bilježe dobre rezultate. Oni su u drugoj kategoriji reprezentacija sa malom razlikom da mogu da se nađu na nekom velikom takmičenju. Ono što nije dobro, jeste da na EP ima samo 16 reprezentacija, a priznaćete da Crna Gora da bi se u tom društvu našla treba da napravi ču-

do i sve to govori o težini zadatka.

Dobra je stvar što će Crna Gora ove godine igrati Evroligu, to je ulaznica za veća takmičenja, pa čak i za Svjetsku ligu”, kazao je Kolaković. ● Na vrijeme izgradio autoritet Kao relativno mladom treneru prije šest godina nije Vam bilo lako ušetati među “vukove” poput braće Grbić, Miljkovića, Gerića...i izgraditi autoritet.

“Nijesam bio potpuna nepoznanica za njih, jer sam se sa njima susretao kao igrač Budućnosti i Partizana, a onda sam bio i pomoćni trener što je za mene bilo značajno iskustvo. Kada sam 2006. godine postao prvi trener nijesam imao problema sa autoritetom koji sam već bio izgradio, jer nijesam pripadao kategoriji pomoćnih trenera koji služe za poštapanje u reprezentaciji, već sam pravio odnos kakav treba da stvarno jednog dana budem prvi trener”.

Kako slavite uspjehe?

“Bilo je lijepih proslava titula sa ekipom Budućnosti, a skoro smo sve osim jedne protiv Budvanske rivijere slavili u Beogradu. Sa reprezentacijom je to uvijek bilo spontano. Poslije osvojenog zlata na EP sjećam se kada smo se vozili otvorenim autobusom i kada je puno ljudi bilo na ulicama Beograda, iako sam ja bio skeptičan po tom pitanju, jer nijesam znao koliko su nas ljudi pratili. Međutim, kada smo došli u Beograd i vidjeli da su ulice bile blokirane, znali smo da se sprema fešta”.

ri su se u tom profesionalnom smislu mogu reći odvijale meni na ruku. zahvaljujući tome što nijesam ovdje izabran za selektora, predsjednik oSS gospodin Boričić je procijenio da ima prostora da mi se ukaže šansa u Srbiji i mislim da su trofeji koji su iza nas i igrači koji su prodefilovali kroz reprezentaciju pokazali da je njegov izbor bio opravdan, što svakako mene čini još zadovoljnijim”, poručio je Kolaković.

igrali ste sa dosta vrhunskih igračica, ali koju bi posebno izdvojili? “to je bez dileme Nataša Cigankova. ona je bila rukometni vanzemaljac. još nijesam srela osobu koja je u svakom trenutku željela pobjedu. ona je bila nemilosrdna i doje vrhunski sportista u svakom smislu te riječi”, objašnjava Kolaković. ● oi NeostvareNa želja Da li imate neostvarenu želju?

“Maštar sam i imam ih puno.

Imam velike ambicije i nadam se da ću ih ostvariti, to su prije svega Olimpijske igre i nadam se da ću sa reprezentacijom Srbije ostati na kursu koji vodi ka Brazilu. Ipak, puno sanjarim, a ko ne sanja teško može da ostvari svoje snove”.

Da li Vam je porodica najveća podrška?

“Naravno, to je moja oaza gdje nađem mir nakon svih životnih bitaka, ne samo sportskih. Ovdje se najljepše osjećam, nađem utjehu, vidam rane, ali i najiskrenije slavim”.

Koje još sportove pratite?

“Košarku prije svega za koju sam

življavala je rukomet na način na koji sam i ja doživljavala, nikad joj nije bilo dosta uspjeha i pobjeda.

Bilo je tu dosta vrhunskih igrača, ali nijesu bili toliko željni pobjede kao što smo bile nas dvije. Sa njom sam na terenu mogla da sprovedem sve zamišljeno i bez dogovora”. vezan, ali i za košarkaški klub Budućnost koji mnogo volim”.

Kako se snalazite u kuhinji?

“Odlično. Jedem vrhunski (smijeh). Zvali su me često vaše kolege u raznim emisijama tog tipa i pitali znam li da kuvam, rekao sam ne, ali nema problema - vi spremite i ja ću doći da sve to probam”. ● veljKo i aleKsa Na saNdriNoj “straNi” Sinovi Veljko i Aleksa su se ipak okrenuli rukometu. Veljko brani u Slovanu, dok Aleksa igra beka u Cepelinu.

“Prvi utisak je da su se oni okrenuli sportu koji je majka igrala, ali je suština da oni idu na trening i da se bave sportom koji je u Crnoj Gori tradicionalan i srećan sam da je sport njihovo opredeljenje poslije škole”, govori Igor.

● NiKola Grbić broj jedaN Po Vašem mišljenju, ko je najbolji odbojkaš današnjice i ko je najbolji igrač kojeg ste trenirali?

“Najbolji odbojkaš kojeg sam trenirao je Nikola Grbić, dok sam jedan kratak period trenirao i Gorana Vujovića, koji je odbojkaški umjetnik. Ipak, Nikola je neko ko može da se svrsta i u najboljeg odbojkaša današnjice, jer on sa 40 godina igra u jednom od najboljih klubova Italije (Kuneo), učesnik je fajnal fora Lige šampiona u Rusiji. On

Očekivao sam poziv OSCG za mjesto selektora

Bili ste proglašeni za najboljeg, a pritom i najtrofejnijeg trenera Crne gore u vremenu kada je došlo do referenduma. da li ste očekivali poziv od oSCg za selektorsko mjesto, prije nego što ste sjeli na klupu Srbije? “iskreno, kao sportista nadao sam se tom pozivu, ali nijesam ja odlučivao o tome, već ljudi iz Saveza koji su odlučili da veselin vuković, koji je takođe vrhunski trener, preuzme reprezentaciju. Stva-

Cigankova je bila rukometni vanzemaljac

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

SERIJA A (28. KOLO)

Crnogorci napadaju plavi Rim Vučinić čeka Kataniju, Jovetić i Savić gostuju Laciju

PRESUDA

Čudovištu Brunu 20 godina robije

Šampionska trka, borba za mjesta koja vode u Ligu šampiona, bitka za goli život - sve to čeka 20 italijanskih ekipa u 28. kolu kalća. Dok će zahuktali Juventus i naš Mirko Vučinić dočekati Kataniju u još jednom ziceru, Napoli u Veroni traži trijumf za nastavak trke sa “starom damom”, iako je Kijevo tvrd orah u svom dvorištu. Međutim, sve oči fudbalske javnosti biće uperene prema “Olimpiku”, gdje će Stevan Jovetić i Stefan Savić napasti Lacio u borbi za zlata vrijedne evropske pozicije.

“Jovetić protiv Hernanesa - sve ili ništa”, najavljuju italijanski mediji ...

“Ukoliko krenemo sa pobjedama u gostima možemo da računamo na treće mjesto. Ponavljam, treba nam kontinuitet ne samo na domaćem terenu, već i na teritoriji rivala”, jasan je Borha Valero čiji su “ljubičasti” posljednji put slavili van Firence još 22. decembra 2012. godine, kada je na Siciliji stradao Palermo.

Sa druge strane, “nebeskoplavi” su u prošlom kolu primili tri šamara od Milana, ali nakon toga i slavili protiv Štutgarta u Ligi Evrope ...

“U Njemačkoj smo bili fantastični, ali smo svjesni koliko nas čeka težak duel protiv Fiorentine. Oni su prevazišli loš period i sigurno žele da se dižu na tabeli. Ipak, mi igramo pred svoji navijačima i daćemo sve da stignemo do tri boda koja u ovom slučaju vrijede duplo”, naglašava veteran Lacija Kristijan Broki.

RASPORED (subota): Udineze Roma (20.45). Nedjelja: Atalanta Peskara (12.30), Juventus - Katanija, Kijevo - Napoli, Kaljari - Sampdorija, Palermo - Sijena, Parma - Torino (15.00), Inter - Bolonja, Lacio - Fiorentina (20.45). A.Popović

BUnDESLIGA (25. KOLO)

Bivši golman Atletiko Mineira, Korintijansa i Flamenga, odnosno nekadašnji kandidat za golmana brazilske fudbalske reprezentacije, Bruno Fernandes, osuđen je na 22 godine i tri mjeseca zatvorske kazne zbog naručenog ubojstva nekadašnje djevojke, odnosno majke njegovog djeteta! Bruno je pred sudom u Kontagemu, u blizini Belo Horizontea, priznao umiješanost u ubistvu bivše djevojke Elize Samudio, te kako je majka njegovog sina raskomada-

na, a dijelovima tijela su nahranjeni psi, zbog čega tijelo nikad nije ni pronađeno.

“Zločin ubistva sadrži najprljavije pojedinosti i demonstraciju apsolutne nemilosti”, rekla je sudija Mariksa Fabijana Lopez Rodrigez.

Krvavi pir je počinio čovjek pod nadimkom “Bola” i njegovo je suđenje zakazano za 22. april, dok je Brunov prijatelj i nalogodavac Makara dobio 15 godina robije.

A.P.

Derbi veći od Lige šampiona Pomalo je i smiješno. Nakon 15 godina smo ponovo u četvrtfinalu Lige šampiona, a ovdje se samo priča o derbiju - riječi su defanzivca Borusije Dortmund Nevena Subotića koje možda na najbolji nači oslikavaju rursku strast za svojim derbijem, fanatičnost koju nosi okršaj “milionera” i njihovog najvećeg rivala Šalkea. Pa, bez obzira što novi okršaj Gelzenkirhena i Dortmunda neće odluči-

vati o šampionskoj tituli jasno je da će danas Rurska oblast podrhtavati, da će žestoki rivali “ginuti” za pobjedu koja najviše znači njihovim navijačima.

Koliko je sve ovo bitno i jednima i drugima potvrdio je i trener Šalkea Jens Keler...

“Ne postoji ništa veće od derbija”, jasan je 42-godišnji stručnjak. “Naravno, igrači su motivisani pred svaku utakmicu, ali pred

ovu to je neka posebna priča. I njima i navijačima sve ovo je više od fudbala”. Šalke ili Borusija - derbi za njegove aktere veći i od Lige šampiona!

RASPORED (subota): Šalke - Dortmund, Bajern - Fortuna, Majnc - Leverkuzen, Grojter Firt - Hofenhajm, Frajburg - Volfsburg (svi od 15.30), Menhengaldbah - Verder (18.30).

Nedjelja: Hanover - Ajntraht (15.30), Štutgart - Hamburger 17.30.

K.B.

LIGA 1 (28. KOLO)

Marsej u lavljoj jazbini Lion i Marsej igraju veliki derbi - zicer za PSŽ

Bermudski trougao francuskog šampionata nastavlja jurnjavu bez granica - lider Pari Sen Žermen nakon plasmana u četvrtfinale Lige šampiona pun samopouzdanja dočekuje Nansi, kojeg je u prvom dijelu sezone minimalno savladao zahvaljujući Zlatanu Ibrahimoviću. Ali, sve to ostaje u drugi plan jer je na “Žerlanu” zakazan veliki derbi - Lion i Marsej sudariće se u borbi za drugu poziciju, ali i nastavak trke sa “svecima” iz Pariza.

“Bilo bi jako dobro kada bi slavili, ali ovo nije utakmica sezone jer će i nakon nje biti izazove u prvenstvu”, smanjuje tenzije trener “lavova” Remi Garde, čiji je tim 28. novembra slavio na “Veledromu” sa ogromnih 1:4.

RASPORED (subota): PSŽ - Nansi (17.00), Ažaksio - Lorijen, Troa Rems, Evijan - Sošo, Brest - Tuluz, Valensijen - Lil (20.00). Nedjelja: Nica - Monpelje (14.00), Bordo - Bastija (17.00), Lion - Marsej (21.00). A.P.

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

JSL: Ćurani testiraju lidera

5

Pomoravski okrug je na nogama - hit fudbalskog prvenstva Srbije, četvrtoplasirana Jagodina dočekuje lidera i aktuelnog šampiona Partizan. Nadu da “ćurani” mogu srušiti prvaka polagaće Crvena zvezda, koja za “crno-bijelima” kasni osam bodova i koja u ovom (18.) kolu dočekuje Novi Pazar.

“Crnogorski” OFK Beograd gostuje Hajduku u Kuli, dok će zanimljiv duel u nedjelju odigrati imenjaci Radnički iz Kragujevca i Niša...

RaspoRed (subota): Hajduk - OFK Beograd, Donji Srem - Sloboda, BSK - Vojvodina, Spartak - Javor, Smederevo - Rad (svi u 14.00), Crvena zvezda - Novi Pazar (18.00), Jagodina - Partizan (19.30). nedjelja: Radnički KG Radnički Niš (13.00). k.b.

HNL: Derbi Jadrana u centru pažnje Hrvatski prvenstveni rulet zaustaviće se ovog vikenda na 23. broju, pravog derbija nema, ali biće nekoliko zanimljivih mečeva. Hajduk iz Splita, našeg ivana vukovića, u derbiju jadranske obale dočekuje Istru, dok će šampion i suvjereni lider Dinamo sa Fatosom bećirajem ugostiti momke sa sjevera, tim Osijeka.

RaspoRed: Lokomotiva Zadar (juče 4:1). subota: Split Zagreb, Rijeka - Inter Zaprešić, Slaven - Cibalija (svi od 15.00), Hajduk - Istra (18.00). nedjelja: Dinamo Z. - Osijek (18.00). k.b.

FA kup / premijer ligA

Dupla poslastica sa britanskog ostrva Super Sunday za uživanje - u četvrtfinalu FA kupa mega okršaj Mančester junajteda i Čelzija, u Premijer ligi Liverpul dočekuje Totenhem Kosta Bošković

m

ožda su ove sezone daleko od evropskih vrhova, možda su mnoge stvari već riješene na ostrvu, ali vikend bez super fudbala iz engleske bukvalno je nezamisliv! a naredni donosi duplu poslasticu, dva mega duela - jedan u najstarijem fudbalskom takmičenju Fa kupu između mančester junajteda i Čelzija, a drugi u premijer ligi u okršaju sve boljeg (novog) liverpula i letećeg Totenhema. oba fudbalska praznika na programu su u nedjelju, a pored njih četvrtfinale Fa kupa i 29. kolo premijeršipa donijeće još mnogo uzbuđenja...

Kako na najbolji način najaviti super okršaj na “Old Trafordu”...

Možda je dovoljno reći da se radi o najvećem meču engleskog fudbala u posljednjoj deceniji, duelu timova koji su u posljednje vrijeme odlučivali i o domaćim, ali i o evropskim titulama... Sada će se naći oči u oči i u direktnom duelu odlučiti ko će ostati bez (još) jednog trofeja u sezoni - u takmičenju koje su i jedni i drugi, na neki svoj način, obilježili.

Romanova aRmija uživa u Fa kupu Posljednje godine u najstarijem fudbalskom takmičenju uveliko su prošarane plavim nijansama, niko kao Čelzi nije tako često posjećivao

primerA (27. kolo)

Galicijski izazovi za Real i Barsu Vrijeme “El Klasika” je iza vrele Španije, a nova runda u ligi planetarnih fudbalskih rivala neće donijeti neke spektakularne duele, pa će u centru pažnje (naravno) opet biti Real Madrid i Barselona i njihovi izazovi sa momcima iz Galicije... Blankosi, poslije tri veličanstvene pobjede (dva puta nad Barsom i protiv Junajteda u LŠ), gostuju na “Balaidosu” u Vigu, timu Selte, dok će “blaugrana” pred meč sezone sa Milanom u Ligi šampiona dočekati nekada slavni, danas posljednjeplasirani, Deoprtivo iz La Korunje.

posljednjih utakmica, najbolji strijelac Mančester junajteda, Robin van persi nije postigao gol, dok se na posljednjih osam, samo jednom upisao u strijelce.

“Ne krijemo da nam je u podsvijesti utakmica sa Milanom, ali nevjerovatno je važno da savladamo La Korunju, kako bi sa pravom atmosferom ušli u najvažniji meč ove sezone”, iskren je Barsin maestro Ćavi Ernandez.

RASPORED: Betis - Osasuna (sinoć). Subota: Rajo V. - Espanjol (16.00), Valjadolid - Malaga (18.00), Barselona - La Korunja (20.00), Majorka - Sevilja (22.00).

Nedjelja: Atl. Bilbao - Valensija (12.00), Levante - Hetafe (17:00), Selta - Real (19.00), Atl. - Sosijedad (21.00). Ponedjeljak: Saragosa - Granada (21.30).

K.B.

novi “Vembli” i sa njega odlazio sa (za Engleze) jednim od najprestižnijih trofeja. Dovoljno je samo pomenuti da su u posljednjih šest godina “plavci” Romana Abramoviča čak četiri puta osvajali FA kup, pa da je jasno koliko uživaju u ovom takmičenju. Ipak, ove nedjelje će biti na pravom ispitu, pošto ih čeka moćni Junajted, razjaren eliminacijom iz Lige šampiona i stadion na kojem su samo jednom u istoriji (kada je u pitanju FA kup) postigli gol - i to daleke 1963. godine.

“Ovo će biti jedan od najvećih izazova u sezoni, posebno jer se meč igra u ovom trenutku. Kada na onakav način, kao Mančester, ispadnede iz Lige šampiona, to vas sigurno

● FOTO priča

veoma razočara. Mislim da će zbog toga, biti posebno motivisan”, riječi su Čelzijevog defanzivca Bransilava Ivanovića.

FeRgi: Real izbRisan iz glave S druge strane, Mančester junajted možda nije imao mnogo uspjeha posljednjih godina, ali je sa 11 podignutih pehara najtrofejniji tim u istoriji FA kupa. Ukoliko su svi na “Teatru snova” zaboravili Real, sudiju Čakira, Kristijana Ronalda, onda je jasno da se Čelziju neće pisati dobro na sjevero-zapadu države.

“Real je prošlost, sada se tu više ništa ne može uraditi”, jasan je menadžer “đavola” ser Aleks Ferguson. “To je samo još jedan dan u istoriji, ne baš dobar, ali moramo dalje - u nedjelju nas čeka veoma važan meč sa Čelzijem”. može li enFild da smiRi spaRse Kada je u pitanju Premijer liga, top meč 29. runde odigraće Liverpul i Totenhem. Redsi su u posljednje vrijeme podigli formu, pa sa “Enfilda” često rivale isprate sa punom mrežom, tako da će biti prava po-

slastica vidjeti koliko mogu protiv trenutno, u Evropi, najpopularnijeg engleskog tima, Totenhema.

“Iza nas je veliko veče u Ligi Evrope, ali sada nas čekaju važni mečevi sa Liverpulom i Mančester sitijem.

U pitanju je borba za Ligu šampiona, tako da nije neophodno objašnjavati koliko su bitne te utakmice.

Ono što je jasno je da mi još nijesmo obezbijedili mjesto u eliti i to svima mora da bude na umu”; objasnio je sjajni trener “sparsa” Andre Viljaš Boaš, dok je golman “redsa” Pepe Rejna dodao. “Ne znam koliko je realno da dohvatimo četvrtu poziciju, ali ova sezona je važna jer se upoznajemo sa trenerom, njegovim zahtjevima i idejama. U prvoj utakmici naredne sezone moramo da budemo spremni na borbu za trofeje”.

RASPORED (FA KUP, 1/4 finale) - Subota: Everton - Vigan (13.45), Man. Siti - Barnsli (18.30). Nedjelja: Milvol - Blekburn (15.00), Man. Junajted - Čelzi (17.30).

RASPORED (Premijer liga) Subota: Norič - Sautempton, KPR - Sanderlend, Reding - Aston Vila, VBA - Svonsi (svi od 16.00). Nedjelja: Njukasl - Stouk (16.00), Liverpul - Totenhem (17.00).

Bejl ispratio interiste

Vođen iskustvom iz 2010. godine italijanski Inter je znao što ga čeka prvom meču osmine finala u Ligi Evrope - geret bejl i njegov Totenhem su potopili sastav andree stramaćonija (3:0), dok je “mašina” iz Velsa ispratila goste, postigavši im gol već nakon šest minuta igre.

Naravno, engleski tim sada ima gotovo već obezbijeđen plasman u četvrtfinale, dok “crno-plavima” ostaje revanš meč, u kojem nemaju mnogo čemu da se nadaju, već samo da pokušaju na sve ili ništa.

30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

SUTJESKA - MLADOST

Izginućemo za tri boda

Rudar - Budućnost Sutjeska - Mladost Zeta - Grbalj Mornar - Čelik Lovćen - Mogren Jedinstvo - Petrovac (sve utakmice počinju u 14.00 sati) 1. Sutjeska 2. Budućnost 3. Čelik 4. Rudar 5. Grbalj 6. Mogren 7. Mladost 8. Petrovac 9. Jedinstvo 10. Zeta 11. Mornar 12. Lovćen

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

13 10 9 10 7 7 6 6 4 4 5 2

2 6 6 2 7 5 7 7 7 7 4 2

4 3 4 7 5 7 6 6 8 8 10 15

Otvoren gard kraj Bistrice - Sutjeska dočekuje (14.00) dobru Mladost

27:13 31:20 25:16 23:21 17:7 19:19 22:20 21:24 16:20 22:28 18:27 13:39

41 36 33 32 28 25 25 25 19 19 19 8

MORNAR - ČELIK

Jedna greška će presuditi u Baru

Mornar je na startu proljeća vezao dva remija (Mladost, Petrovac), ali pobjede su neophodne družini Saše Petrovića da bi pobjegli iz zone baraža. Međutim, pred njima je opako težak zadatak - na Topolici igraju sa aktuelnim osvajačem Kupa Crne Gore... “Čelik je odlična ekipa, pretendenti su na titulu, imaju odlične pojedince, ali nadamo se da ćemo upisati tri boda”, rekao je lijevi bek Mornara, Nenad Matić, koji je dodao: “I bod bi nam dobrodošao, jer za protivnika imamo odličnog protivnika, ali vjerujemo da možemo parirati Čeliku i upisati tri boda”.

Mornar nema kadrovskih problema, ali zato ih ima trener “metalurga” Slavoljub Bubanja Stevan Račić i Vasilije Jovović su suspendovani zbog kartona, a povrede vuku Ilija Radović, Darko Zorić, Bratislav Ristić, Ivan Ivanović i Predrag Videkanić...

“Igra nam samo pobjeda zbog naših ambicija. Na prethodne dvije utakmice nije se umiralo u ljepoti, a možda neće ni protiv Mornara. Možda će jedna greška prelomiti utakmicu”, rekao nam je Bubanja, koji je gledao Barane na djelu prošle nedjelje kada su remizirali sa Petrovcem - 1:1...

“Iznenađen sam kako su igrali, kako su dobro stajali na terenu.

Ozbiljna su ekipa, vjerovatno će

Sutjeska je igru iz jeseni preslikala na proljeće - rezultati dolaze, rivali u borbi za vrh kaskaju, ali to ne opterećuje ljude (igrači, stručni štab) koji su vratili Nikšićanima vjeru u fudbal. Bez velikog pritiska družina Dragana Gage Radojičića dočekuje (subota, 14.00) izuzetno dobru Mladost.

To će im biti mnogo teža utakmica od uvodna dva kola kada su pospremili Grbalj, a onda Mogren...

“Situacija u kojoj se nalazimo nalaže nam da damo maksimum. Izginućemo za tri boda, jer znamo koliko nam je utakmica značajna”, govori nam Gaga, koji hvali crvene iz glavnog grada Crne Gore.

“Posjeduju ogroman kvalitet, jaki su, izazivaju poštovanje. Igraju odličan fudbal. To je ekipa koja može svakoga da pobijedi”.

Lider CFL je prošle nedjelje pobjegao drugoplasiranoj Budućnosti na plus pet, ali to ne opterećuje šefa Sutjeske, baš kao što to ne utiče na prvotimce...

“Nikakav pritisak ne postoji, planovi se ne mijenjaju, treba nam mjesto koje vodi u Evropu. Normalno, neizostavno je da se postavi pitanje oko titule, ali kod nas nema pritiska. Sve je otvoreno, svaka utakmica je derbi. Nama je sada najbitnija Mladost, skoncetrisani smo da damo maksimum kako bi uzeli tri boda”, jasan je Radojičić, koji će moći da računa na sve igrače, pošto nema povrijeđenih, ni kažnjenih...

“Mogu reći da imam slatke muke. Žao mi je što će pojedini fudbaleri biti van 18”, rekao je trener Sutjeske.

Dok Gaga ima slatke muke, sa druge strane šef Mladosti Miodrag Vukotić ima dosta problema - od

Traže nova tri boda kraj Bistrice: Darko Karadžić na utakmici sa Grbljem ranije su povrijeđeni Bojan Kaljević, Danilo Tomić, Filip Mitrović, a na spisku su još Marko Šćepanović, Nikola Marčelja, Ivan Knežević...

“Pred početak utakmice ćemo znati sastav”, rekao nam je juče Vukotić, koji respektuje lidera...

“Izuzetan su tim, igraju agresivno, kvalitetno... Znaju da igraju na rezultat, krasi ih sjajan kolektiv.

Pred nama je mnogo teška utakmica, ali u Nikšiću nemamo šta da izgubimo. Sigurno je da ćemo napasti pobjedu, jer nas samo to održava u gornjem dijelu tabele”, rekao je trener Mladosti, koja je obezbijedila polufinale Kupa Crne Gore.

Zna da će biti teško pobijediti Zetu: Lazar Martinović, vezista Grblja

brzo izaći iz opasne zone. Nadam se da se neće razigrati protiv nas.

Ne bih volio”, rekao je Bubanja, pored koga će danas na klupi sjedjeti tri omladinca kako bi popunili roster.

B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 9 Pobjeda Mornar: 5 Neriješeno: 1 Pobjeda Čelik: 3

ZETA - GRBALJ

Lovćen hvata posljednji voz

Vukovi grizu trikolore

ima polovičan učinak na proljeće - protiv Jedinstva (1:2) su stigli do važne “trojke”, a onda su izgubili od Sutjeske 2:0.

“Biće tvrdo. Lovćenu je meč sa nama posljednja šansa, mada i nama trebaju bodovi. Favoriti smo, ali to moramo dokazati na terenu”, riječi su napadača “žutih” Adisa Đokovića, čiji trener Milačić neće moći da računa na povrijeđene Bracana Popovića i Ivana Mijuškovića, te na suspendovanog defanzivca Veselina Bojića. U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 16 Pobjeda Lovćen: 3 Neriješeno: 4 Pobjeda Mogren: 9

●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 13 Pobjeda Sutjeska: 6 Neriješeno: 4 Pobjeda Mladost: 3

JEDINSTVO PETROVAC

Rani gol rješava utakmicu

LOVĆEN - MOGREN

Kalkulacija nema, filozofiranja nema, bodovi su potrebni za život u eliti - Lovćen protiv Mogrena definitvno igra za opstanak u društvu najboljih. Cetinjani u prva dva kola nijesu uspjeli da dođu do bodova, tako da su im “majstori s mora” na Obilića poljani posljednja šansa.

“U ovoj utakmici moramo raditi nešto povodom bodova, odnosno stanja na tabeli. Očekujem jednu tvrdu utakmicu, koju može riješiti bukvalno jedan gol. Protivnik je neugodan, takođe nijesu sigurni na tabeli, a posebnu pažnju moramo usmjeriti na čuvanje odličnog Nikole Vujovića”, rekao je najiskusniji u redovima Cetinjana Vanja Tatar.

Družina Branislava Milačića

Sutjeska igra na svom terenu, imaju jak kolektiv, dobre pojedince... Koja je to prednost tima sa Starog aerodroma?

“Iskusniji smo. Imamo fudbalere koji mogu da naprave dosta problema svima. Kvalitet posjedujemo, a ako borbenost bude na nivou, vjerujem da rezultat neće izostati”, riječi su Miodraga Vukotića.

B.T.

Proljeće je počelo odlično za Zetu (uzeli četiri boda na dva meča), a takav kurs moraju da nastave kako bi se spasili od ispadanja iz elite - prvi šampion nezavisne Crne Gore na Trešnjici igra sa organizovanim Grbljem. I “vukovi” se nadaju nastavku pozitivnog niza...

“Grbalj je odličan tim, ali nadam se da ćemo nastaviti sa dobrim partijama, te da ćemo osvojiti sva tri boda”, rekao je mladi štoper Zete Nemanja Cavnić, čiji šef Darko Šuškavčević neće moći da računa na Miloša M. Radulovića, Aleksandra Boljevića i Petra Orlandića.

Golubovčani žele što prije da pobjegnu iz opasne zone...

“Ne razmišljamo o baražu. Mislimo o svakoj narednoj utakmici i o tome kako ćemo doći do što boljeg rezultata”, dodao je Cavnić.

Zeta je naoštrena na nova tri boda, a slično razmišlja Grbalj - ve-

zista “trikolora” Lazar Martinović zna da će teško biti doći do trijumfa u Golubovcima...

“Uvijek je nezgodno igrati protiv Zete na njihovom terenu. Bore se za opstanak tako da će sigurno biti maksimalno motivisani. Međutim, imamo svojih aduta, a strpljivom igrom možemo doći do pobjede”, rekao nam je juče Martinović, koji je objasno šta je najveći adut polufinaliste Kupa...

“Imamo dobru atmosferu, sjajan timski duh. To nas vuče naprijed”, dodao je Lazar, čiji će Grbalj biti lišen usluga golmana Ljubomira Đurovića i defanzivca Ilije Glavana. B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 19 Pobjeda Zeta: 10 Neriješeno: 6 Pobjeda Grbalj: 3

Jedinstvo čeka Petrovac, ali u Beranama - teren Bjelopoljaca je suspendovan, pa će izabranici Dušana Jevrića, na “gostujućem” polju pokušati da ostvare tri zlatna poena u velikoj borbi za opstanak. Iskuni centralni vezista Milanko Draškovića razmišlja samo o pozitivnom rezultatu...

“Od velikog značaja nam je ovaj meč. Sve osim tri boda bi bio neuspjeh. Igramo protiv jedne iskusne ekipe, ali moramo ići po pobjedu. Nadam se da ćemo dobro otvoriti duel - rani gol bi dosta toga riješio”, poručio je Drašković.

Petrovčani imaju računicu - trijumfom bi definitivno krenuli ka gornjem dijelu tabele. Tako nam je rekao vezista Dalibor Đukić...

“Biće teško. Poštujemo ekipu Jedinstva, ali daćemo sve da ih pobijedimo. Svakako da bi nam uspjeh iz ove utakmice dao krila u budućnosti - pobjedom bi definitivno krenuli ka gornjem dijelu tabele. Imamo ekipu sastavljenu od mladosti i iskustva, koja može da pokaže dobru igru na odličnom terenu”, rezimirao je Đukić.

Bjelopoljci će biti oslabljeni u odbrani - zbog crvenog kartona suspendovan je Vladislav Rosić, dok Bojan Kalezić vuče povredu.

Trener “nebesko-plavih” Milorad Malovrazić lišen je usluga mladog Jasmina Muhovića i iskusnog defanzivca Željka Mrvaljevića. U.R. ●●●

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: 11 Pobjeda Jedinstvo: 6 Neriješeno: 2 Pobjeda Petrovac: 3

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

RUDAR BUDUĆNOST PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 14.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), V. Radunović (Nikšić). Delegat: Zdenko Šestović.

Lakićević, Popović, Alić, Petrović, Nestorović, Brnović, Vlahović, Kaluđerović (Sekulić), Igumanović, Šljivančanin, Stojanović Trener: Nikola Rakojević

Agović, Kamberović, Orahovac, Peković, Tomković, N. Vukčević, Flavio, M. Vukčević, Golubović, Nikač, Cmiljanić (Adrović) Trener: Radisav Dragićević

SUTJESKA MLADOST NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: 14.30. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: M. Asović (Berane), S. Korać (Bar). Delegat: Saša Bezarević.

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Jovović, Nikolić, Karadžić, Ćetković, Stevović (Perošević), Isidorović Trener: Dragan Radojičić

Vujović, Tatar, Vuković, Živković, Išihara, Božović, Sanković, Seratlić, Orahovac, Savićević, Marković Trener: Miodrag Vukotić

Derbi će nekome biti prekretnica: Kapiteni Nedeljko Vlahović i Nikola Vukčević puni optimizma čekaju meč pod Golubinjom

RUDAR BUDUĆNOST

Ko izgubi može reći tituli adio

ZETA GRBALJ GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: 14.30. Sudija: M. Savović (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), B. Krstev (Cetinje). Delegat: Hazbo Mustajbašić.

Ivanović, M. B. Radulović, Kaluđerović, Cavnić, Novović, Brnović, Burzanović, Božović, Došljak, Vlaisavljević, Korać Trener: Darko Šuškavčević

Radulović, N. Bogdanović, Radusinović, Carević, I. Bogdanović, Ragipović, Martinović, Ašćerić, Luković, Merdović, Đalac Trener: Aleksandar Nedović

Derbi kola - uzdrmani Rudar dočekuje poljuljanu Budućnost Uroš Radulović

A

ktuelni šampion elitnog karavana zaostaje pet bodova za vodećom Sutjeskom, dok je prošlogodišnji viceprvak na (ne)dostižnih daleko devet poena. A, 20. kolo može da skroji sudbinu Rudara i Budućnosti, koji će u subotu voditi iscrpljujuću borbu - pobjedniku će tron ostati na vidiku, dok će se poraženi sve su prilike oprostiti od trke, bez obzira što je prvenstvo nepredvidivo.

To dobro zna kapiten Pljevljaka Nedeljko Vlahović, koji zajedno sa svojim saigračima nije uspio da postigne pogodak, a kamoli da osvoji bod u prva dva kola protiv Petrovca (0:2) i Čelika (1:0).

“S obzirom da smo užasno nastavili sezonu, bukvalno nam je svejedno ko nam dolazi za protivnika, gdje moramo da se vadimo. Svakako da će zadatak biti još teži jer je to Budućnost. Moramo da pružimo najbolju partiju. Mnogo toga nam zavisi od utakmice sa plavima, čak bi i izlazak u Evropu doveli u pitanje eventualnim neuspjehom”, svjestan je predvodnik Rudara da je pod Golubinjom teška situacija.

zimirao je Vlahović.

Vođu tima na čijoj klupi sjedi bivši šef plavih Nikola Rakojević ne brine samo forma, već i zdravstveni bilans tima - najugroženiji su standardni Miroje Jovanović i Andrija Kaluđerović.

“Njih dvojica su pod velikim znakom pitanja, ali mislim da Miroje neće igrati, jer ga još muči povreda članka. Dosta nam je igrača rovito, ali smo svjesni da moramo stisnuti zube, istrčati na teren i pružiti maksimum. Gledao sam reportaže Budućnosti, više su se žalili na rezultat nego na igru. Za razliku od njih, nama ni jedno ni drugo nije išlo u prilog. Moramo bolje”, podvukao je Vlahović.

MORAMO BOLJE Igra se derbi kola, igra se utakmica između ekipa koje su dosta podbacile na startu drugog dijela šampionata - Rudar je neprepoznatljiv u odnosu na formu sa priprema, dok je Budućnost protiv Zete (3:3) uspjela donekle da podigne nivo igre.

“Bodovi su nam neophodini, bez obzira što ima još da se igra i što će biti dosta kikseva. Potrošili smo mnogo kredita, ali se nadam da ćemo sada uspjeti da se ispravimo”, re-

ĐIĐO: NAJVAŽNIJI MEČ Pljevlja se tresu, ali i Podgorica drhti - utakmicom protiv Rudara “plavi” će zaokružiti seriju derbija iz koje očekuju da će izaći sa pobjedom. Predvodnik gostiju Nikola Điđo Vukčević vjeruje u tim.

“Ni mi, ni Rudar nijesmo otvorili sezonu kako smo očekivali. Znamo da je to teško gostovanje, ali smatram da imamo kvalitet više, ko-

MOJ TIP NEDELJKO KOSTIĆ ARENA Rudar - Budućnost Sutjeska - Mladost Lovćen - Mogren Mornar - Čelik Zeta - Grbalj Jedinstvo - Petrovac

0-2 PX 1 2-3 1 X2

ji će nam omogućiti da se sa bodovima vratimo kući”, rekao nam je pred rat pod Golubinjom kapiten Budućnosti.

Nakon remija sa Zetom, kroz hodnike branioca titule je počeo da odzvanja alarm upozorenja. Plavi su svjesni da prvoplasirana Sutjeska iz kola u kolo grabi ka tituli, a još im niko ne staje na put.

“Može se reći da nam je ovo najvažnija utakmica. Svjesni smo i mi i stručni štab, pa smo se tako i pripremali za duel sa Rudarom. Ukoliko kiksnemo, čeka nas teška situacija, ali ponavljam, ne razmišljamo tako - vjerujemo u trijumf”, poručio nam je talentovani centralni vezista Budućnosti. Šef stručnog štaba Radisav Dragićević još ne može da skocka idealnih jedanaest - zbog crvenog kartona protiv Zete neće biti Srđana Radonjića, a lijevi bek Risto Radunović je počeo da trenira, ali još nije fit za 90 minuta.

“Opet nijesmo maksimalno spremni, nećemo istrčati u najjačem sastavu. Defintivno je da će nam oba igrača mnogo nedostajati, ali šta je tu je - ne smijemo i ne želimo da kukamo. Preostaje nam da vjerujemo i odigramo što bolje kako bi došli do tri boda”, optimističan je Điđo Vukčević.

MORNAR ČELIK BAR - Stadion: Topolica. Početak: 14.30. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Dejan Golubović.

Radanović, Rašović, Skopljak, Vojvodić, Matić, Vukmarković, Krstović, Bogdanović, Gačević, Metović, Ćulafić Trener: Saša Petrović

Banović, Dubljević, Bubanja, Đikanović, Bulatović, Kolev, Bulajić, Adrović, Marjanović, Simić, Kasalica Trener: Slavoljub Bubanja

LOVĆEN MOGREN CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Početak: 14.30 sati. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica).

Pomoćnici: D. Drljević (Berane), M. Brajović (Spuž). Delegat: Miodrag Bakrač.

Dragojević, Mirković, Tatar, Dušak, V. Martinović, Marković, Hočko, Radović, Radunović, Đurišić, G. Vujović Trener: Mojaš Radonjić

Todorović, Ivanović, Radišić, Milović, Milošević, Lagator, Peličić, Pržica, Grbović, Vujović, Đoković Trener: Branislav Milačić

●●● MEĐUSOBNI DUELI: Ukupno utakmica: 20 Pobjeda Rudar: 6 Neriješeno: 7 Pobjeda Budućnost: 7

Derbi slabijeg kvaliteta Prošle godine Rudar i Budućnost su bili miljama ispred drugih ekipa - vodila se mrtva trka za titulu, koju su na kraju Podgoričani osvojili poslije četiri godine posta.

Sve u svemu - ekipe su bile kvalitetnije.

“U prethodnoj sezoni smo samo postojali mi u Budućnost. Derbi je bio jači, ali sada ima dosta ekipa koje su u opticaju za titulu. Prije svega Sutjeska koja radi čuda, a tu je i Čelik, koji ima odličan tim. Sada je bukvalno u svakom kolu po jedan derbi”, rekao nam je Vlahović.

JEDINSTVO PETROVAC BERANE - Stadion: Gradski. Početak: 14.30. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), V. Đurović (Podgorica). Delegat: Željko Džarić

Aković, Gojačanin, Mih.Petrović, Ušumović, Gordić, Radulović, Drašković, Garić, Medenica, Đurović, Mil. Petrović.

Trener: Dušan Jevrić

Popović, Ma. Radulović, Grbović, Mihailović, Čelebić, Đukić, Golubović, Pejaković, Pepić, Zvicer, Jablan.

Trener: Milorad Malovrazić

GRUPA 1 1. Đer 2. Larvik 4 3. Budu 4 ćnost 4. Rand 4 e Subota rs 4 15 - Ran d Nedjelj ers - Larvik a 19 - Bu dućnos t - Đer

4 2 1 0

0 0 1 1

0 2 2 3

8 4 3 1

Stiže Đer, biće ludnica!

LIGA ŠAMPIONA

Repriza prošlogodišnjeg finala - šampion Mađarske dolazi u nedjelju veče (19) u “Moraču” u meču biti ili ne biti za Budućnost za plasman u polufinale najelitnijeg rukometnog takmičenja

C

rnogorska rukometna javnost je na nogama, u glavni grad Crne Gore stiže Đer - bez dileme najjači rukometni tim na Starom kontinentu, ali i tim koji je protekle sezone u finalu Lige šampiona morao položiti oružje u krcatoj “Morači”. Naša najveća dvorana je bila kao košnica i 2006. godine kada je Budućnost osvojila KUP pobjednika kupova upravo protiv Đera, tako da je spektakl u nedjelju veče zagarantovan, jer se dueli ovih rivala definitivno mogu nazvati klasikom.

Ipak, nešto što je mnogo važnije od klasika jeste da će izabranice Dragana Adžića u meču tražiti trijumf koji bi im omogućio da u posljednjem kolu krenu u napad na minus dva u Larviku. Budućnosti samo dva trijumfa u naredna dva susreta donosi polufinale, u koje i dalje vjeruju svi u “plavom” taboru, iako istina ove sezone nema opterećenja da se to mora ostvariti. Đer definitivno ove sezone ima drim tim, favorit je broj jedan u najkvalitetnijem rukometnom ta-

kmičenju, ali takođe rukometašice iz Mađarske dobro znaju kako noge klecaju u “Morači”, te da za “plave” dame nema nemogućih stvari.

“Vjerujem da možemo da prevaziđemo sebe, da napravimo ogromno, možda i najveće iznenađenje do sada. Da bi se dobio Đer moraju svi biti na visokom nivou, od golmana, preko krila i bekova do pivota i da odbrana da bude neuporedivo bolja nego u Đeru. Da bi se dobila najbolja ekipa treba svi da daju više nego do sada”, rekao je Adžić.

Radičević: Dolazim da uživam u rukometu Đer je prije dva dana remizirao prvi put ove sezone i to protiv Ferencvaroša (34:34) u gostima, a naša reprezentativka Jovanka Radičević bila je najefikasnija sa osam golova. Već pomenuti rezultat je samo potvrda da se sa šampionom Mađarske može igrati.

“Taj rezultat nas nije poremetio ni najmanje. Očekivale smo trijumf i igrale smo dobro, ali suđenje nije bilo na visokom nivou, tako da smo često igrale sa pet igračica u polju, a i pritom odigrale smo nešto lošije u odbrani”, kazala je Dnevnom novinama Radičević.

Bivša igračica “plavih” vjeruje u trijumf svog kluba u nedjelju veče.

“Dolazimo po pobjedu i uradićemo sve da to otvarimo. Želimo da u kontinuitetu igramo dobro, kako bi bile u top formi za polufinale tako da za nas nema manje važnih mečeva. Takođe očekujem da Budućnost pruži mnogo bolju partiju nego u Đeru i sigurna sam da će nam u ovom meču biti teže”.

Jovanka je spremna i za nove prozivke sa tribina.

“Znam da se pravi navijači Budućnosti neće nekorektno ponašati, jer sam ja mnogo dala klubu koji mi je u srcu i gdje sam ponikla. Profesionalac sam i radujem se pobjedama kluba za koji nastupam i ne vidim to kao eventualni problem. Svjesna sam da ne mogu svi da me vole, ali pogrdna skandiranja nijesam zaslužila. Ipak, dolazim kući i radujem se zbog toga, dok ću na terenu nastojati da uživam u rukometu”, poručila je Radičević.

Prema riječima šefa stručnog štaba Budućnost sjutra nema šta da izgubi.

“Očekujem da budemo nadahnuti, jer nemamo šta da izgubimo. Hoćemo li biti 11. ekipa koja je izgubila od Đera ove sezone nije problem za ovu mladost Budućnosti. Možemo mnogo da dobijemo nadahnutom igrom, željom da se iskažemo protiv najboljih i pokažemo koliko može Budućnost ove sezone”.

● IGRAĆEMO BOLJE NEGO U ĐERU U prvom meču u Đeru domaćin je slavio sa čak 27:17, ali su se od tada u “plavom” taboru mnoge stvari promijenile.

“Ostali smo dužnici sebi i ljudima koji nas prate za odnos na prvoj utakmici. Izvjesno je i sigurno da možemo da odigramo bolje i na taj način smo se spremali. Vjerujem da ćemo ispraviti greške iz prvog meča, a sigurno je i da će Đer, iako je već obezbijedio prvo mjesto u grupi, imati motiv da pobijedi prvaka Evrope u gostima”, poručio je Adžić.

Da li je realno da ovaj mladi sastav Budućnosti savlada Đer?

“Kada bi gledali koliko je igračica napustilo Budućnost, a koliko je došlo u Đer onda bi realno bilo da ne možemo da ih savladamo, ali ja iskreno vjerujem da možemo i da tako na pravimo možda i najveće iznenađenje u Ligi šampiona”.

Da bi se dobio Đer moraju svi bekovi biti na visokom nivou.

Ukoliko protivnik bude igrao flaster na prvog strijelca Lige šampiona - Milenu Knežević, ostale igračice moraju biti prave. Da li smatrate da je opterećenje za Elenu Gjorgijevsku i Jelenu Živković to što ste prije tri dana potpisali ugovor sa desnim bekom Kamilom Dalbi?

“Mislim da će to za njih biti motiv više. Generalno mislim da sve igračice što su u Budućnosti rade kvalitetno, međutim kod nekih je igra-

čica iskustvo prisutno, a kod nekih manje i to je nešto što se odražava na terenu”.

● BEZ POGRDNOG SKANDIRANJA Na proteklim mečevima protiv Đera je bilo pogrdnih skandiranja od navijača Budućnosti na račun Jovanke Radičević.

“Ne bih volio da prema bilo kojoj rukometašici bude pogrdnog skandiranja, a ne prema igračici koja je bila dio Budućnosti i reprezentativki Crne Gore”, jasan je Adžić.

● KLJUČ POBJEDE JE U NAMA Dama koja je u protekla dva meča protiv Randersa pokazala veliko srce Katarina Ježić zna kako Budućnost može do trijumfa koji život znači.

“Smatram da ova utakmica može dokazati mnogo toga. Prije svega, da naša mladost nema veze sa kvalitetom i ovo je idealna prilika da pobijedimo najbolju ekipu u najjačem takmičenju ove sezone. Ključ pobjede je u nama i smatram da ako budemo kao jedno na terenu da samo tako možemo pobijediti. Nadam se da ćemo i odbranu odigrati kako

Cvijić: Možemo do pobjede Najveći optimista u ekipi Budućnosti Dragana Cvijić jedva čeka da počne meč sa Đerom.

“Imali smo pet dana da se spremimo za Đer. Imamo iskustvo iz prve utakmice, gdje nijesmo uspjeli da odgovorimo na njihovu igru. Spremili smo se dobro i mislim da nam je samopouzdanje na visokom nivou poslije velike utakmice u Randersu. Igraćemo protiv Đera najbolje što možemo, nastojaćemo da smanjimo tehničke greške, a prije svega moramo odigrati odbranu još bolje nego u Randersu i mislim da možemo da pobijedimo. Iskreno vjerujem u to, trenirali smo ove nedjelje sa vjerom u veliki rezultat i mnogo bih voljela da pobijedimo kod kuće ekipu koja je najjača u Ligi šampiona”, poručila je Cvijić. treba, jer iz dobre odbrane kreće i kvalitetan napad”, poručila je kružna napadačica “plavih”.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za ª Dnevne novineº , nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Miloš Pavićević

subotA i nedjeLjA 9. i 10. 3. 2013. broj 486 GoDiNA ii

33 žena UpozorenJe dermaTologa

Gel manikir ostavlja trajna oštećenja Gel manikir djeluje kao najlakši način da se dođe do sjajnih noktiju koji se ne listaju, i to nedjeljama, ali dermatolozi upozoravaju da može da ostavi trajna oštećenja na noktima i čak poveća rizik od raka kože. Ovaj manikir se radi u tri sloja specijalne vrste gela, a za sušenje svakog sloja koriste se UV svijetla, za koja stručnjaci kažu da bi mogla da imaju opasne sporedne efekte. Doktorka Kris Adigan, sa njujorške Univerzitetske škole medicine, kaže da UV lampe oštećuju ćelije kože isto kao solarijumi.

Ona savjetuje ženama da bar namažu kremu sa zaštitnim faktorom na ruke prije nego što odu

na ovaj tretman. Pored rizika od raka kože, tu je još jedan nepoželjni sporedni efekat kao posljedica korišćenja ovih lampi: starenje kože, što znači da možete da završite sa noktima koji savršeno izgledaju, ali izboranim rukama.

Oni koji često rade manikir gelom već dugo se žale da nokti počinju da im se ljušte i lome. Doktorka Adigan potvrđuje da dolazi do istanjivanja i krtosti nokta.

Ona se poziva na jednu studiju koja je otkrila da je nokatna ploča znatno tanja poslije samo jednog tretmana.

Ona kaže da je noktima potrebno i do šest nedjelja da bi se oporavili od ovog tretmana. (smedia)

TrendoVI

Pilot jakne su ponovo u modi

BJUTI

Boja laka za nokte odaje vašu ličnost Letris Ajsman, direktorka Instituta Pantone Color, otkrila svjetskim medijima zanimljive detalje iz svijeta kozmetike

B

oja laka za nokte nije samo odraz ličnog stila, već govori i o vašem karakteru i temperamentu, pokazala su istraživanja. Amerikanka, Letirs Ajsman važi za vodećeg stručnjaka za boje, pa mnoge velike kompanije traže njene usluge. Kako čvrsto vjeruje da su boje povezane sa karakterom saznajte kakve osobe nose određenu boju na noktima, odnosno što pojedini lak za nokte poručuje okolini.

Crvena boja na noktima otkriva senzualnost Ako vas kao magnet privlači jarkocrveni lak za nokte, u vama se krije strastvena, senzualna i temperamentna žena puna entuzijazma.

Crvena je simbol glamura i najzavodljivija je u svijtu boja, tvrdi Letris Ajsman, stručnjak za boje i izvršna direktorka Instituta Pantone Color.

Bordo lak otkriva sofisticiranu osobu Ova duboka i tamna nijansa crvene skriva moćnu kombinaciju klasične crvene i ružičaste boje koja je u trendu i jedna je od najelegantnijih u paleti boja, ali i u svijetu visoke mode.

Plavi tonovi za samouvjerene Ljubiteljke plavih lakova za nokte su neustrašive, smelje i samouvjerene. Rado preuzimaju kontrolu, otvoreno kažu šta misle, a često su i prave kraljice drame i vole da budu zapažene.

Umjetničke duše vole ljubičastu Ljubičasta je kombinacija smirujuće plave i dinamične crvene pa je najkreativnija boja. Jedinstvena energija kao magnet privlači kreativne i samopouzdane žene koje ne žele ništa jednostavno i ne plaše se da iskorače iz mase.

Ružičastu biraju odvažne žene Jarkoružičasti lakovi su izbor energičnih, žustrih i odvažnih, a nježne nijanse biraju ženstvene i suptilne žene. Zaljubljenice u vintidž stil biraju za nijansu zrelije ljubičasto-ružičaste tonove s diskretnim sivim podtonom. Šljokice i metalik lakovi odaju divlju prirodu Zlatni, srebrni i hromirani metalik lakovi za nokte su izbor žena koje vole da zablistaju u punom sjaju.

One vole da se osjećaju kao kraljice ti potpuno potvrđuju da su “dijamanti ženi najbolji prijatelji” jer

obožavaju svjetlucavi, skupocjeni nakit i redovno na sebi imaju više od jednoga komada. Futuristički hromirani lakovi u dvije nijanse su čest izbor vizionarskih duša koje obožavaju sva dostignuća moderne tehnologije. Zlatne, kao i lakove u hladnim bojama čelika, vole nekonvencionalne žene.

Za razliku od lakova metalnog sjaja, svjetlucavi lakovi za nokte sa šljokicama otkrivaju živahnu i pomalo divlju prirodu. Lakove sa šljokicama nose žene koje i inače obožavaju gomilu modnih detalja pa svjetlucavim lakom dodaju još jedan upadljiv efekt svom stajlingu, tvrdi koloristkinja Ajsman.

Misteriozne žene nokte boje crno Ako najčešće birate crni lak za nokte - smjeli ste, srčani i odvažni, ali i vrlo tajanstveni. U vama se krije i pomalo mračna strana karaktera. Ne priznajete norme ni ustaljena pravila.

Izrazito tamne nijanse sive su vrlo neutralne. Imaju isto značenje kao i crna, koja je definitivno najjača i najstabilnija boja, ali i vrlo sofisticirana pa imaju važno mjesto u svijetu visoke mode, pa tako i manikira. (24 sata)

Avijatičarska jakna je ponovno modni trend, a njeno porijeklo vezano je za uniforme britanskih oficira koji su za vrijeme Drugog svjetskog rata upravljali vojnim avionima.

Ovaj komad odjeće je veoma efektan, idealan je za formalne i opuštenije prilike što znači da je odličan izbor u ležernim, elegantnim i poslovnim odjevnim kombinacijama.

Pilot jakne veoma su praktične jer pružaju veliku mogućnost kombinovanja. Nose se s pantalonama, užim i širim farmerkama, košuljom, majicom, džemperom ili duksericom. Koji god komad odjeće da iskombinujete s pilot jaknom, nećete proći nezapaženo, jer je ona simbol snage i daje određenu dozu seksepila.

Ali, naravno, treba da ima sva ona obilježja koja su je učinila legendarnom: istaknuta ramena, suženja na završetku rukava i struku, kao i kroj koji prijanja uz tijelo.

Ove sezone izdvajaju se modeli s dvorednim kopčanjem, krznenim dodacima i izraženom kragnom, a s obzirom da je aktualan i trend nitni, poželjni su modeli pilotskih jakni koji su obogaćeni tim malim metalnim dodacima.

(B92)

SaVJeTI

Pripremite kosu za proljećne dane

Ako želite da vaša kosa toplije proljećne dane dočeka u punom sjaju, vrijeme je da počnete sa pripremama za proljeće. Poslije oštećenja koja pretrpi tokom zime, vašoj kosi je potreban oporavak i intenzivnija njega da, kada skinete kape i kapuljače, zablista na prvim zracima sunca. Pratite naše savjete i pripremite se za proljeće: 1. Povećajte volumen Bujna kosa nikad ne izlazi iz mode. Ako vam kosa djeluje slije-

pljeno, izaberite šampon i regenerator za volumen, poslije je isprskajte uljem za jačanje kose, spustite glavu i prosušite fenom. Ako stavite difuzer nastavak na fen, to će doprineti bujnijoj kosi.

2. Izmasirajte tjeme kružnim pokretima Masirajte tjeme makar jednom nedjeljno da bi korijen kose bio snabdjeven hranljivim sastojcima, a koža glave elastična. Kružnim masirajućim pokretima utrljajte neko ulje za jačanje kose. Tako će se proizvod najbolje apsorbovati i pojačaćete cirkulaciju.

3. Osvježite boju prelivom Pravo je vrijeme da osvježite boju kose prelivom koji je neće oštetiti. Pitajte frizera za savjet oko izbora boje koja će vašoj kosi povratiti sjaj. Ako se farbate sami, umutite farbu sa troprocentnim hidrogenom i nanesite je na kosu cijelom dužinom. Ako vam je kosa oštećena, hidrogen razblažite sa malo vode. Držite farbu 10 do 15 minuta i dobro isperite. U farbu obavezno dodajte 1,2 kašičice ulja za jačanje kose. (sml.rs)

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

PO UGLEDU NA KOLEGINICE

Skinula se i Jelena Rozga RIJALITI SVIJET

Danijel Alibabić na Farmi Pjevačica Jelena Rozga posljednjih dana vrijedno radi na svom novom singlu “Nirvana”, koji najavljuje novim setom fotografija.

Novi singl nekadašnje pjevačice grupe “Magazin” je brza pjesma čiji moderan aranžman donosi plesne ritmove i energiju.

“Nova pjesma za mene je uvijek radost kojoj se svaki put iznova jako veselim. Moja publika zaslužuje najbolje i upravo zbog njih dajem cijelu sebe. Svojoj publici, osim nove pjesme, želim dati cijeli “paket” jer pjesma se osim

sluhom doživljava i vizuelno – pokretom, koreografijom, stilom. Nekada treba i malo rizikovati, ali uz publiku kao što je moja i koja je uvijek na mojoj strani spremna sam na nove izazove. Ovu pjesmu poklanjam mojoj dragoj publici koja je moj pokretač, moj oslonac i razlog zašto svaki dan pjevam ispunjenog srca”, poručuje Rozga.

Premijera pjesme Nirvana očekuje se krajem mjeseca, kada će biti objavljen i spot.

Kao i do sada, autori su bračni par Huljić, dok je aranžman uradio Boris Đurđević.

Sudeći po gradskim šuškanjima, jedan od najtraženijih crnogorskih klupskih pjevača Danijel Alibabić mogao bi biti jedan od učesnika rijaliti programa “Farma”.

Kao što pravila šoua nalažu, niko od učesnika ne smije da priča na ovu temu, pa zvanične potvrde, ali ni negiranja nema, a ko će upoznati čari imanja u Lisovićima - saznaćemo u nedjelju, 17. marta u 20 sati.

“Moram da vam priznam da mi telefon neprestano zvoni, da me prijatelji, porodica i novinari pitaju isto pitanje. O tome ne mogu ništa da vam kažem”, rekao je Danijel.

Na pitanje da li je ranije pratio “Farmu” i kako bi se snašao kada bi učestovao u ovom popularnom rijaliti programu, Danijel je odgovorio:

“Nijesam pratio prethodne serijale redovno, ali znam da su imali veliku gledanost, jer su mi prijatelji na svakom koraku prepričavali dogodovštine. Znao sam da neke zanimljive stvari pogledam na Jutjubu i to je to. Kad već pitate, mislim da bih se snašao, iako nemam iskustva sa seoskim poslovima, ali da bih prihvatio, morao bih da dobijem baš dobre uslove”, naglašava Alibabić.

Kad smo već kod znanja, Danijel se juče prijateljima na Fejsbuku pohvalio kako je naučio da mijesi hljeb, što je dodatno podstaklo medijske priče o njegovom učešću. “(smijeh)... Da, naučio sam jednu novu stvar kada je kulinarstvo u pitanju, koje mi, evo priznajem, i ne ide od ruke”, pojasnio je on svoj sta-

tus, koji možda ipak nagovještava odsustvo od kuće i snalaženje u nesvakidašnjim uslovima.

Kao što su Dnevne novine i ranije pisale, kao mogući stanari pominju se Marina Perazić (kojoj bi ovo bilo drugo učešće), Stanija Dobrojević, Goca Božinovska, Nada Topčagić, Ekrem Jevrić, reper Cvija, Goca Tržan i njen dečko Raša, Filip Panajotović, zvijezda Granda Andrija Aki Marković, radio-voditeljka Olivija Rogić.

Inače, Danijelu ne bi bilo prvi put da učestvuje u nekom rijaliti programu, s obzirom na to da je upoznao čari zatvorenog prostora pred TV kamerama 2007. kao jedan od stanara kuće “Velikog brata”.

Z. Šebek

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Takmičenje

Crna Gora u iščekivanju ª Igrankeº Premijera naše evrovizijske numere u četvrtak 14. marta u 20 sati Zlatko Šebek, promo foto:Risto Božović

W

ho See klapa i Nina Žižić finalizovali su promo materijal koji će biti poslat svim evropskim medijima, ali i EBU-u (Evropska agencija za radio-difiziju), čime su stavili tačku na pripreme za promociju numere i spota, koji ćemo premijerno vidjeti 14. marta u 20 sati na Prvom kanalu RTCG.

PR evrovizijske delegacije i voditelj specijalne emisije Sabrija Vulić kratko je prokomentarisao ono što će gledaoci vidjeti u četvrtak veče.

“U pitanju je slična forma kao kada smo prošle godine promovisali Rambovu pjesmu. Biće kraća, ali dovoljno sadržajna, jer nam je želja da gledaoce ne držimo predugo u neizvjesnoti i brzo prikažemo to što

smo pripremili. Mogu da kažem je da spot neuobičajen i potpuno drugačiji od onih kojima su se prethodni učesnici predstavljali. Pored članova Whoo See klape i Nine Žižić, ugostićemo i autore spota”, ispričao nam je Vulić, koji je dodao da i on sa velikim nestrpljenjem kao i svi u Crnoj Gori iščekuje zvaničnu premijeru.

Ipak, za naše predstavnike nema odmora nakon što su juče objavljene promo fotografije, čiji je autor fotograf Risto Božović, od kojih su se “usijale” drušvene mreže, tokom dana su počele da se šire informacije kako su momci i Nina viđeni ovdje, tamo, onamo... širom Crne Gore.

Neke od tih informacija su i isti-

nite, jer je u Crnu Goru doputovala ekipa švedske televizije kako bi snimila pozdravnu razglednicu.

“Plan je bio da se snima u Podgorici, na Lovćenu i u Kotoru. Možda je nešto promijenjeno i bude još lokacija. Vidjećemo svi zajedno 14. maja”, našalio se Sabrija, aludirajući na datum kada će se “Igranka” izvesti na Evrovizijskoj pozornici. Članovi klape Whoo See Dejan Dedović (Deda) i Mario Đorđević (Nojz) kazali su za naš list da im je bilo čudno kad su ih pozvali iz RTCG. “Za kratko vrijeme se desilo da smo napravili album koji će svi živi da slušaju, zatim ta MTV nagrada i poziv za Evroviziju. Što kaže Nojz, još malo pa na Mjesec, valjda ćemo i tamo dospjeti. Dobra stvar je što će nam Eurosong poslužiti kao reklama jer ne bismo mogli imati

SmijeŠna STRana

Milica Marković (voditeljka): - Sve su ivice oštre, samo je Ivica Dačić.

- Svi vole crveni ferari, samo serhatlić žuti.

- Svi mi Evropa, samo Sandra afrika.

Fore koje kruže Fejsbukom Na društvenoj mreži Fesjbuk ovih dana uveliko kruži stilska figura polisemija (višeznačnost pojmova) upoređivanje prezimena i imena poznatih ličnosti sa pojavama, predmetima ili dešavanji-

POZNATI I NJIHOVE UMOTVORINE:

ma. Tako su i neke domaće i regionalne zvijezde se našalile na svoj, ali i tuđi račun koje su objavile na ovoj popularnoj društvenoj mreži.

Marko Prentić (pjevač):

Ognjen Amidžić (voditelj):

Fuad Backović Deen (pjevač):

- Svi žele biti strana zvijezda, a ja nastrana...

- Baš volim New York a Whitney Houston..

- Dosta njih voli Tabasco piceriju a Gvardiola Pepe.

- Kupio sam strasnu Nokiu a Sven Goran Erikson.

- Abramović je Roman, a Meril Strip.

bolju za neke naše buduće poteze”, smatra Deda.

Evrovizijsku scenu sa njima će podijeliti popularna Nina Žižić, koja ima svoje dionice u pjesmi, a momci su prezadovljni kako je odradila svoj dio posla.

“Nina je super cura, laka za razgovor, možeš se sve sa njom dogovoriti. To je bio jedan od uslova koji je tražen od nas da jedan dio pjesme bude pjevački, pa smo napravili kompromis. Skaj Vikler je radio muziku, pa je on imao neke svoje ideje, jer ne možeš da zakočiš i blokiraš da bi bilo onako kako ja i Nojz hoćemo, tako da je pjesma šarena”, otkrio je Dedović.

“Sve zajedno se izuzetno dobro sklopilo - Viklerova energija, Ninin vokal i mi, tako da mislim da će pjesma biti dobra za igranke”, zaključuje Nojz.

A OSTALI KAŽU - Sve su žene lisice samo je Josipa Lisac.

- Svi smo ružni samo je Lepa Brena.

- Svi kupuju hljeb samo Lionel Mesi.

- Svi jedemo snikers, samo Bruno Mars.

- Sve žene su Crnogorke samo je Olja Crnogorac.

- Sva djeca su pravljena samo je Zinedin Zidan.

- Svi jašu konja, samo Rozga Jelena.

- Svi smo mi ljudi, samo je Miranda Ker. - Svi mi volimo more, samo Goran Bare.

- Svi piju pepsi samo Ivan Ivanović

Džus.

- Svi jedemo roštilj, samo Bora Čorbu.

- Svi imaju fotografije samo Ivana Peters Negativ.

- Svi muškarci su očevi samo je Edo Maajka.

- Sve žene kopaju, samo Rita Ora. - Svi ljudi imaju kuću, samo Aleksandra Stan.

- Svi nose grudnjak, samo Dado Topić.

- Svi voze svoj auto, samo Neda Ukraden.

- Svi smo mi loši, samo je Anica Dobra.

- Svi smo mi ljudi, samo je Branko Kockica.

- Svi su gledali, samo je Inzagi Pipo.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

POZNATE MAME: IVONA BLAGOJEVIĆ

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Bitno je da je odjeća udobna, a ne markirana

Ivonu Blagojević, novinarku na Javnom servisu Crne Gore, od 16. decembra gledamo kao autorku i voditeljku emisija “Stižu bebe”, koja je isključivo informativno-edukativnog karaktera i namijenjena je budućim mamama i onima koje to jesu. Za Vikend izdanje Ivona govori o trudnoći, porođaju, ali i o odgoju i vaspitanju dvoipogodišnjeg sina Andreja. Ova samohrana majka uspješno uklapa roditeljske i poslovne obaveze.

Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Uloga majke je najljepša, ali ujedno i najodgovornija uloga koju možete imati u životu. Izuzetno me je promijenila u bitnostima i prioritetima u životu koje imam sada, kao i kada je moja ličnost u pitanju.

Da li ste u trudnoći pazili šta jedete kako se ne biste ugojili, ili ste pak nabacili koji kilogram viška?

Nijesam pazila šta sam jela, što i govori višak od čak 25 kilograma koje sam dobila tokom trudnoće. Iskreno vam moram reći da smatram da sam izuzetno pretjerala, ali na sreću, postepeno sam se vratila na prvobitnu kilažu koju sam imala.

Na koji način ste se njegovali tokom trudnoće?

Njegovala sam se isključivo Šaljićevom mašću koja je namijenjena trudnicama, što je, pretpostavljam, urodilo plodom, pozitivnim ishodom da nakon i toliko dobijene kilaže, ne postoje ožiljci na koži. Žene će me razumjeti, jer znaju da pričam o strijama i celulitu (smijeh).

Da li je postojao strah ili trema tokom trudnoće i da li ste imali sigurnu ili rizičnu trudnoću?

Nažalost jeste. Imala sam velikih problema pri samom kraju trudnoće. Trudnoća je bila sigurna sve do osmog mjeseca, kada je krenuo prijevremeni porođaj.

Do tada nijesam imala nikakave probleme. Putovala sam i bila aktivna. Na sreću, sve se završilo pozitivnim ishodom, zahvaljujući stručnjacima Kliničkog centra Crne Gore.

Kako ste se porodili, na koji način i kako je protekao porođaj?

Sticajem okolnosti, porodila sam se carskim rezom i propustila prema mnogim ženama magični osjećaj porođaja prirodnim putem. Oporavak od carskog reza nije bio lagan, pa tako savjetujem čitateljkama da uvijek insistiraju da se prirodnim putem porode.

Da li sinu kupujete odjeću poznatih brendova i da li Vam je to važno uopšte?

Ne. Bitno je da ima kvalitetne cipele sa anatomskim uloškom prilagođenim za njegov uzrast, a sve drugo ne. Uvijek sam insistirala da djetetu kupujem ugodnu garderobu, koja ga neće sputavati niti stezati.

Na koji način vaspitavate sina, imate li neke svoje metode ili se možda vodite savjetima stručnjaka?

Pokušavam da ga vaspitavam upravo onako kako sam i ja vaspitana. Primjenjujem dosta metoda moje majke i bake, savjete od sestre, koja ima iskustva jer je majka troje djece.

Koliko Vam je teško da kao majka uklopite roditeljske i poslovne obaveze?

Prilično teško, ali tvrdim da je sve stvar organizacije. Dosta radim i poprilično mi je odgovoran posao i zahtijeva dosta vremena. Međutim, period nakon njega isključivo je posvećen sinu, sve do momenta dok ne legne u krevet. Imamo ustaljen ritual, koji prija meni, a čini mi se i njemu. Naporno jeste, ali to nazovimo najljepšim umorom koji postoji.

Za kraj, imate li neki savjet za budu-

će mame?

Završavanje fakulteta, ostvarivanje karijere, zarađivanje, sve je to lijepo, i dobro je kada žena radi na sebi, ali moram priznati da sam znala kako je lijepo biti majka i imati dijete, mnogo ranije bih se ostvarila u toj ulozi. Savjetovala bih ženama da rađaju, jer je to najveće, najljepše i najiskrenije ispunjenje koje možete imati.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

PODGORIČKI VRTIĆI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Jelovnici se strogo poštuju Djeca u podgoričkim vrtićima dobijaju isključivo obroke predviđene jelovnikom koji se objavljuje na oglasnoj tabli vaspitih jedinica, a od njega se odstupa samo u izuzetnim situacijama, kao što je nedavna pojava povišenog nivoa aflatoksina u mlijeku, zbog čega je obustavljena upotreba mlijeka i mlječnih proizvoda, saopšteno je iz javnih predškolskih ustanova (JPU) “Ljubica Popović” i “Đina Vrbica”.

Udruženju Roditelji se u posljednjih nekoliko dana obratio određeni broj roditelja navodeći da jelovnici koji su istaknuti u vrtićima ne odgovaraju onome što njihova djeca tamo zaista jedu. Neki od njih su kao primjer naveli da djeca za doručak dobijaju viršle, iako te hrane nema u jelovniku.

Iz JPU “Ljubica Popović” je saopšteno da je planiranje mjesečnih jelovnika, nabavka namirnica i priprema obroka prioritetan dio aktivnosti prilikom boravka djece u toj ustanovi, a o čitavom postupku se brine stalno zaposleni nutricionista-dijetetičar Nataša Rakočević.

Rakočević je portalu Roditelji kazala da je priprema obroka koncentrisana u dvije takozvane centralne kuhinje, a da se obroci raspodjeljuju i u sedam distributivnih kuhinja. Na taj način je, kako je pojasnila, olakšana kontrola realizacije propisanih jelovnika.

“Djeca dobijaju isključivo obroke predviđene jelovnikom, od kog se odstupilo samo kada smo 19. februara prekinuli upotrebu mlijeka i mliječnih proizvoda zbog njihove zdravstvene neispravnosti. Odmah nakon toga smo inovirali jelovnike i o tome obavijestili roditelje preko oglasnih tabli u vaspitnim jedinicama, gdje su inače istaknuti jelovnici za tekući mjesec, a o tom postupku smo obavijestili i javnost putem medija”, kazala je Rakočević.

Prema njenim riječima, izostanak mlijeka i mlječnih proizvoda iz redovnih jelovnika nije previše poremetio proces pripreme hrane, jer u toj JPU imaju značajno iskustvo u pripremi hrane za djecu koja imaju netoleranciju na određene vrste namirnica, pa i na mlijeko i mliječne proizvode, a osoblje je potpuno kvalifiovano

da sprovede alternativne jelovnike koji su uvedeni ovih dana.

Rakočević je pojasnila da se obroci planiraju na osnovu zakonski utvrđenih normativa i da su nutritivno potpuno prilagođeni uzrastu djece i dužini njihovog boravka u vaspitnim jedinicama. Navedeno, prema njenim riječima, potvrđuju i izvještaji sa redovnih kontrola koje sprovodi Institut javnog zdravlja i Sanitarna inspekcija.

Nataša ističe da su obroci raznovrsni, da sadrže namirnice iz svih grupa i da se na taj način stvaraju pravilne navike u ishrani kod djece.

“Brizi o ispravnosti hrane u našoj ustanovi uvijek je posvećivana posebna pažnja, a da će tako biti i narednom periodu, potvrđuje uvođenje HACCP sistema – međunarodnog standarda za proizvodnju bezbjedne hrane”, kazala je Rakočević.

Ona je naglasila da u JPU “Ljubica Popović” do sada nijesu imali prigovore ro-

ditelja, jer su informacije o ishrani njihove djece javno i blagovremeno dostupne, a saradnja roditelja sa nutricionistom svakodnevna.

I u JPU “Đina Vrbica” tvrde da se obroci za djecu koja pohađaju njihove vaspitne jedinice pripremaju uz strogo poštovanje jelovnika, i da je on, u februaru, pretrpio promjene zbog aktuelne situacije o zdravstvenoj bezbjednosti upotrebe mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nutricionista–dijetetičar u toj JPU, Jelena Novosel, naglasila je da na jelovniku stoji napomena da on, u skladu sa preporučenim normama, može pretrpjeti promjene iz objektivnih razloga, kao što su nedostatak robe na tržištu, kvar na uređajima ili nedostatak električne energije.

Ona je kazala da se prilikom sastavljanja jelovnika, poštuju preporučene norme o potrebama djece za unosom hranljivih materija za vrijeme boravka u vrtiću, uzi-

majući u obzir i želje djece kroz saradnju sa vaspitačima i medicinskim sestrama, imajući u vidu činjenicu da oni provode najviše vremena sa djecom i poznaju njihove navike u ishrani.

“Poštovanje jelovnika u toku pripremanja jela u kuhinji kontroliše strukovni nutricionista–dijetetičar, a po vaspitnim jedinicama trijažne medicinske sestre”, precizirala je Novosel.

Na pitanje da li obroci i količinski zadovoljavaju potrebe djece u različitim uzrastima, ona je pojasnila da je komisija Instituta za javno zdravlje izvršila laboratorijsko ispitivanje obroka koje djeca konzumiraju.

“Utvrđeno je da su obroci u skladu sa preporučenim normama o potrebama djece za unosom hranljivih materija u toku boravka, što podrazumijeva da su i količinski prilagođeni potrebama djeteta u skladu sa uzrastom”, kazala je Novosel.

PORODICA

Odnosi među braćom i sestrama

Često imamo priliku da čujemo da su roditelji koji imaju dvoje ili više djece nezadovoljni njihovim međusobnim odnosom. Žale se na svađe, sukobe, otimanje oko igračaka, razmjenu ružnih riječi. Voljeli bi da se djeca slažu, da se ne tuku, da razumiju jedno drugo, da se međusobno podržavaju, štite jedno drugo, itd.

Znajući da djeca uče po modelu, sopstvenim primjerom roditelji će u velikoj mjeri na taj odnos uticati. Partnerski odnos među roditeljima za dijete znači prvi primjer odnosa među jednakima i kao takav od velikog je značaja. Stoga je poželjno da se među partnerima njeguje otvorena komunikacija, da dominira međusobno uvažavanje i da dogovor bude često sredstvo u procesu donošenja odluka. Način na koji se partneri od-

nose jedno prema drugom, bitno će uticati na odnos koji će se razvijati među njihovom djecom.

Nerealno je očekivati da među djecom neće biti sukoba. Prirodno je da se svako od njih bori za zadovoljavanje sopstvenih potreba i interesa. Stoga je važno da razumijemo pojavu konflikta među djecom i da im pomognemo da ih prevaziđu. Iz tog razloga, najčešće, prepirku među djecom roditelji naglo prekidaju, nakon čega počnu sa ispitivanjem i kritikovanjem. Naravno, svako dijete ima svoje argumente o tome zbog čega je nešto uradilo ili ne, govori se o tome ko je prvi počeo, šta je ko kome rekao, itd. Roditelj upada u zamku koja se zove uloga sudije! Čini se da je to vrlo nezahvalno i prilično nekorisno.

Opširnije na www.roditelji.me

NOVOROĐENČAD

Gubljenje težine i napredovanje U prvih 24-72 časa od rođenja, bebe obično izgube tri do 10 % porođajne težine, a zatim je povrate u naredne dvije do tri sedmice. Ukoliko majka primi veće količine infuzije tokom porođaja, beba se može roditi “teža” usljed nakupljene tečnosti. Takođe, težina može biti nešto veća i ukoliko je beba mjerena neposredno prije nego što je prvi put mokrila. Razlika u težini može biti svega nekoliko desetina grama, ali često se roditeljima kaže da treba da brinu uko-

liko je na kontroli dvije sedmice nakon rođenja bebina težina nekoliko desetina grama manja od porođajne. Još jedan veoma čest problem na ranim kontrolama javlja se kada beba ne dobija na težini, onoliko koliko ljekara smatra da je “normalan prirast težine”. Ne postoji univerzalno pravilo o normalnom prirastu težine i on varira od 113 do 226 grama nedjeljno. Neke bebe imaju genetske predispozicije da budu mnogo sitnije ili krupnije od drugih.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

U PET KORAKA

Mila Kunis

Navedite muškarca da se zaljubi u vas

Ž

ene često odmah pokazuju svoju želju da se emotivno povežu poslije odličnog seksa. One postaju ultra-prilagodljive i apsurdno pažljive i nježne prema tom muškarcu. A takvo ponašanje u datoj situaciji ne može biti gore. Kada se žena pretvori iz senzualne zavodnice u emotivnog prilijepka (to muškarci najčešće tako vide), one time samo potvrđuju muške strahove o obavezi i monogamiji. I s time nestaju misli o emotivnoj povezanosti s tom ženom.

Ali bez brige! Moguće je prevladati ovaj kritični trenutak i pretvoriti tog zavodnika koji se boji obaveze u potpuno predanog dečka.

Kao prvo, dobar seks (ili bilo kakav seks) ne bi smio da vas pretvori u “gugutavu”, ludo zaljubljenu emotivku. Puno pametnija taktika je da preokrenete stvar, ne kažete mu ništa, ne pokažete nikakvu reakciju i ostavite ga da

razmišlja o tome šta vi mislite o svemu tome dok oboje tonete u san. A poslije toga slijedite ovih pet koraka i pretvorite njegovu požudu u ljubav: 1. korak: Pošto mu pokažete šta sve znate u krevetu, odmaknite se od njega. Povucite se na drugi kraj kreveta i nemojte inicirati fizički kontakt. Ako ga on podstakne, nemojte ga baš odgurnuti, ali nemojte ni reago-

vati. A onda lijepo zaspite snom seksi pravednice.

2. korak: Jutro poslije. Iznenadite ga i inicirajte još jednu ludu uzavrelu sekskapadu. Zadovoljite sebe, zadovoljite njega i onda se lijepo pokupite i idite kući – bez ikakvih pokazivanja emocija ili dugačkih pozdrava.

3. korak: Nemojte se vi njemu prva javiti. Koliko god mu trebalo, čak i ako je to nedjelju dana, neka on vas kontaktira prvi.

4. korak: Nemojte odmah biti dostupni. Svi znamo onu – ljudi žele ono što ne mogu imati. Tako i vi nemojte odmah, čim se javi, pristati na sastanak koji nudi.

Recite mu da baš onda ne možete jer ste, nažalost, već nešto isplanirali. Sastanak dogovorite za bar nedjelju dana kasnije.

5. korak: Idući put kada se nađete, pobrinite se da to ne uključuje seks. Dogovorite se za kafu, večeru ili bioskop i onda smislite neki razlog zašto ne možete do njega ili on kod vas. Na tom dejtu s njim se povežite emotivno. Razgovor neka bude dublji i intimniji nego ranije, ali nikako nemojte pretjerivati ili otkrivati svoja osjećanja prema njemu. I nemojte spominjati odličan seks koji ste imali. Ako ga on spomene, samo se nasmješite i nemojte ništa komentarisati. On sada zna šta vi sve možete u krevetu, pokažite mu šta sve možete van njega.

Zaintrigirajte njegovu glavu koja je iznad pojasa i iduća noć prepuna strasti imaće i emotivni element koji ste željeli od samog početka!

TAKO KAŽU

Seksepil i samopouzdanje tek oko tridesete godine Šta imaju zajedničko Pipa Midlton, Mila Kunis, Avril Lavin i Tamara Eklston? Osim što su lijepe, mlade i uspješne, sve one trenutno imaju 28 godina, a to su godine kada se žene osjećaju najpoželjnije, pokazalo je najnovije istraživanje u Britaniji.

Vrhunac njihove samouvjerenosti i seksepilnosti nastupiće tek za četiri godine, dakle s napunjene 32 godine, kada im samopouzdanje dodatno pospješe odnosi s prijateljima i porodicom.

“Samopouzdanje dolazi vremenom, s puno slomljenih štikli i slomljenih srca, razbijenih čaša i suza, to je svakako nešto što se izgrađuje i ne zavisi samo od izgleda”, smatra pjevačica Elementala Mirela Priselac Remi, koja je upravo u godinama kada bi, prema britanskom istraživanju, samopouzdanje trebalo da joj bude na vrhuncu.

“Mislim da sam sada na vrhuncu samopouzdanja i seksepila, ali vjerovatno bih isto rekla i s 28 godina. Ja

sam prelazak iz dvadesetih u tridesete osjetila baš po tome što sad znam šta želim i, možda još bitnije, po onome što ne želim. Samopouzdanje i seksepil su neizostavno povezani, ali samouvjerenost svakako ne zavisi samo od izgleda”, zaključuje tridesetdvogodišnja pjevačica.

Ako je suditi po djevojkama s početka teksta, njima su ovo zaista zlatne godine. Pipa Midlton je još od vjenčanja svoje sestre pod lupom javnosti i pretvorila se u pravu modnu ikonu.

Mila Kunis je priča za sebe, sa 28 godina izgleda bolje nego ikad. Mediji je proglašavaju seks bombom godine, a nakon 15 godina prijateljstva planula je i ljubav s kolegom iz serije “Lude sedamdesete”, Eštonom Kučerom.

Iako prevladava mišljenje da žene uvijek gunđaju oko svog izgleda, istraživanje je pokazalo da većina, čak tri četvrtine njih ne bi mijenjalo svoj izgled da im se ponudi prilika. Ipak većina bi rado imala duže i ljepše noge, a svojim najjačim adutom i najljep-

šim dijelom tijela smatraju oči i grudi, dok je mozak, odnosno pamet, zauzeo treće mjesto.

Istraživanje je sprovedeno u Britaniji, na uzorku od 2000 žena različitih godina i statusa. Osim što je većina žena ipak zadovoljna svojim izgledom, što je zanimljivo samo po sebi, pokazalo se da žene, kad se radi o “ženskim aktivnostima”, najviše uživaju u šminkanju, nošenju visokih štikli i dotjerivanju.

Još neki podaci istraživanja pokazuju da ispitanice smatraju da u životu imaju četiri prava prijatelja, odnosno prijateljice. Zadovoljstvo životom je ipak malo teže izgraditi od zadovoljstva tijelom, pa tako polovina ispitanica izjavljuje kako bi voljele da se manje brinu oko svega.

Samopouzdanje im raste ako su imale najmanje jednog ozbiljnog partnera i ako “znaju kuda idu u životu”, a bolan prekid i stres na radnom mjestu su glavni rušitelji ženskog samopouzdanja. (jutarnji.hr)

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

MARIJA MIĆOVIĆ, Da li ste pristalica preparata za mršavljenje i koliko su oni dobri u postizanju trajnih rezultata?

Hm, našli ste tešku osobu za ovo pitanje. Naime, ja svakako nijesam pristalica nikakvih preparata za mršavljenje, a najmanje mislim da su dobri za postizanje trajnih rezultata. Svakako razumljivo je da ljudi posežu za, naizgled, lakšim rješenjem. Međutim, pretpostavimo da preparat pomogne, ali šta nakon toga??? Ukoliko opet ne smislimo kako da živimo, hranimo se, treniramo u korist zdravlja i normalne tjelesne kilaže, efekat preparata će propasti. Pare će biti bespotrebno utrošene, a kilaža ista ili približna staroj. Samo logički razmislite, da preparati imaju tako dobar i trajan efekat, zar bi toliko ljudi imalo problema sa prekomjernom kilažom. Dakle, ipak se na kraju svodi na uravnoteženu i zdravu ishranu, trenerku, patike, peškir, trening...

Koja je razlika između fitnesa i aerobika?

Fitnes najčešće koristimo kao sinonim za vježbanje u teretani, na kardio spravama (biciklo, traka, kroser, steper) i fitnes mašinama.

Međutim, pojam fitnesa je znatno širi i podrazumijeva sve ono što nas čini zdravim i fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre kondicije koja je nastala kao posljedica redovnog vježbanja i pravilne ishrane. Fitnes je stil života, zadovoljstvo, sreća, potreba, dobro raspoloženje, dobra pripremljenost u sportu, dobra kondicija. Aerobik možemo posmatrati kao jedan od fitnes programa.

Aerobik je aerobna aktivnost koja se sprovodi u grupi pod stručnim vođstvom instruktora uz muziku.

Riječ aerobno bukvalno znači uz prisustvo kiseonika. Aktivnost koja u rad uključuje velike mišićne

fitnes instruktor

grupe (noge, leđa, ramena, grudi) i traje duže od 30 minuta, a sastoji se od jednostavnih kretnji koje se ponavljaju, a intenzitet rada se kreće 60%-80% maksimalne srčane frekvencije, nazivamo aerobnom aktivnošću.

Da li je trenutno popularna zumba kod nas dobra za zene koje žele da smršaju ili ipak preporučujete neki drugi vid fizičke aktivnosti?

Zumba je svakako dobar, zabavan, energičan trening uz koji možete dovesti svoju kilažu do normalne, a mišiće zategnuti i oblikovati.

Zumba kao spoj fitnesa i plesa koristi najviše pokrete iz latino plesova, izuzetno je zanimljiva i energična, u svijetu trenutno pravi hit među ženama. Iako možemo samo grubu procjenu napraviti, potrošnja kalorija za jedan sat zumbe je otprilike od 500 do 800 kalorija. Ne mogu reći da je bolja ili lošija od drugih oblika aerobnih treninga, jer sve zavisi od vježbača. Kako? Bitno je da uživate u treningu, da volite to

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

što radite, da se s vremenom dajete na treningu sve više dok ne dosegnete svojih 100%, a tada je i potrošnja kalorija maksimalna. S vremenom pokreti će biti pravilniji, imaće bolji efekat na mišiće, a samim tim ćete ljepše i izgledati.

Naravno, nezaobilazan faktor u svemu tome je ishrana. Ukoliko imate pretjeranu kilažu, morate ishranu uravnotežiti, redovno pohađati treninge i smanjenje kilaže je neizbježno. Dakle, izbor je najviše na vježbaću. Ukoliko se najljepše osjećate vježbajući zumbu, opustite se, uživajte, budite redovni na treningu i vaše tijelo će uskoro (minimum tri mjeseca redovnog vježbanja) svakako biti ljepše oblikovano. Ukoliko vas ipak negdje “muči” pomisao da vam nedostaju klasične vježbe (čučnjevi, iskoraci…) kako biste se oblikovali, možete napraviti kombinaciju dva treninga zumbe i jednog klasičnog treninga, što će biti pun pogodak za vaše uskoro sportsko i mišićima lijepo oblikovano tijelo.

NEKRETNINE

Da li iznajmiti ili kupiti stan

KORISNO

Pet načina ishrane koji mogu da zamijene dijetu

Zvuči nevjerovatno, ali provjereno djeluje! Ovih pet (ne) dijeta, koje se preporučuju kao dugoročan način ishrane, pomoći će vam da izgubite suvišne kilograme i održavate željenu tjelesnu težinu bez uskraćivanja, neukusne hrane i sumanutog brojenja kalorija i zalogaja.

Mediteranska dijeta Za održavanje ovog režima ishrane važno je da tu i tamo priuštite sebi neki veći užitak, poput čaše vina, jer biste se u suprotnom mogli osećati lišeni zadovoljstva kad je o hrani riječ i odustati od dijete.

Dijeta “Više hrane, a manje kalorija” Ovo je način ishrane po principu - jesti mnogo, a da se ne pojede mnogo. Bazira se na zavaravanju uma velikom količinom hrane koja je niskokalorična. U ovom slučaju ne gledate samo na kalorije već i na veličinu obroka.

Prava hrana u pravo vreme Ovaj plan se bazira na kon-

zumiranju prave vrste ugljenih hidrata u pravo vrijeme s obzirom na biohemijsku reakciju tijela na hranu. Proizvode od skroba i žita jedite samo prije vježbanja, jer se vježbanjem aktivira insulin odgovoran za metabolizam ugljenih hidrata i pretvaranje istih u mišićno tkivo, odnosno energiju. Ostatak dana konzumirajte manje ugljenih hidrata, a više povrća, mahunarke i voće.

Pojednostavljena zona dijeta Zona dijeta zagovara udio 40 posto ugljenih hidrata i po trideset posto bjelančevina i masnoća, ali kako je taj plan nemoguće pratiti duže vrijeme.

Dijeta s neobrađenom, sirovom hranom Ako jedete termički neobrađenu hranu možete jesti gotovo sve, naravno umjereno, bez straha da ćete se udebljati: bjelančevine, integralne žitarice, povrće, voće, razne vrste koštunjastog voća, sjemenki i ulja. (smedia)

ZADOVOLJSTVO

Oni koji su glasniji u seksu više uživaju Nesputano stenjanje, uzdasi i glasni povici su poželjan začin u spavaćoj sobi, a parovi koji su glasniji zadovoljniji su svojim seksualnim životom, otkriva studija.

Glasno izražavanje zadovoljstva u krevetu direktno je povezano s intenzivnijim orgazmom, pokazalo je istraživanje britanskog Univerziteta Lids. U njoj su istraživači analizirali zadovoljstvo seksom, upoređujući ga s količinom i glasnoćom zvukova koje proizvode u spavaćoj sobi.

Jedna od teorija koja objašnjava ovu tezu je da glasni uzdasi i stenjanje služe kao povratna informacija partneru da su odlični u tome što rade. Žene posebno pozitivno reaguju na partnerovo gla-

sno izražavanje zadovoljstva, ali one su te koje su mnogo glasnije u krevetu, izvijestili su naučnici.

Gotovo 94 posto žena priznaje da su u seksu definitivno glasnije od partnera, a tek trećina njih je rekla da u krevetu nijesu posebno glasne. Koliko se njihovim partnerima sviđa nedvosmisleno izražavanje zadovoljstva potvrđuje podatak da oko 70 odsto žena namjerno proizvodi zvuke da bi time ubrzali orgazam muškarca. “Žene time podižu samopouzdanje muškarca, a što se slobodnije osjećaju, to su glasnije i više uživaju u seksu,” prokomentarisala je studiju poznata seks terapeutkinja Trejsi Koks. (smedia)

DA LAKŠE DIŠETE

Kućne biljke koje uklanjaju hemikalije

Kupovina stana predstavlja veliki korak u životu. Kada je kupovina nekretnine u pitanju i rješavanje žitovnog problema treba razmotriti više stvari kao što su, kreditna zaduženja ali i ostatak muka koje prate ovu dilemu. Prije nego što donesete bilo kakvu odluku svakako treba dobro razmotriti finansijsku situaciju.

Plaćanje kirije ili rate za stan?

Mnogi se vode logikom da umjesto da plaćaju kiriju nekom drugom, bolje da teško zarađen novac upotrebe za otplatu rate za nešto svoje.

Ono što treba ipak da razmisle svi oni koji razmišljaju o kupovini jeste da treba izdvojiti i popriličnu sumu za učešće, kao i za raznorazne takse što poprilično uvećava planiranu sumu izdvojenu za kupovinu.

Planiranje budućnosti Ukoliko ste se ipak odlučili za ovaj veliki korak ili ste na dobrom putu da to učinite, dobro razmotrite buduće planove kao i mogućnost o eventualnoj selidbi ili drugim događajima koji se kose sa ovom odlukom.

Nažalost, u kriznim vremenima treba dobro razmisliti i o činjenici da li ćete imati zagarantovan priliv novca, odnosno sigurno radno mjesto.

Vrijednost nekretnine na tržištu Još jedna od stvari koju treba da imate na umu kada kupujete svoj stan jeste da li ćete u budućnosti moći dobro da ga prodate. Pažljivo birajte lokaciju, strukturu stana, ali i stanje u kojem se nalazi. Nekada je možda pametnije platiti i više ako mislite da će mu kasnije vrijednost

na tržištu skočiti.

Prednosti vlasništva Naravno da je posjedovanje sopstvenog stana mnogo bolje nego da živite u iznajmljenom. Kupovinom ne samo što ste uradili veliku stvar za vas i vašu porodicu obezbijedivši se za budućnost, već ste se i oslobodili “dosadnog” stanodavca, briga oko popravke i održavanja nečeg što je tuđe.

Iznajmljivanje ili kupovina?

Kupovina stana je veliki rizik, ali ova odluka ima i svoje prednosti. Za ovakav korak treba da vam se slože sve kockice tako da nemojte žuriti sa odlukom. Dobro razmotrite svoju trenutnu finansijsku situaciju i planirajte u skladu sa tim, a savjet stručnjaka, porodice i prijatelja se svakako podrazumijeva. (B92)

Hemikalije iz građevinskog materijala, namještaja ili čak osvježivača vazduha mogu da zagade vazduh u prostoriji, što izaziva alergije i čini vas sklonijim prehladama. Najprirodniji način da pročistite vazduh je odgovarajuća biljka u saksiji. Kućne biljke ispuštaju kiseonik i pomažu da se uklone hemikalije kao što je formaldehid, uobičajeno isparenje u zatvorenim prostorijama, koji može da izazove respiratorne i neurološke probleme, kao i rak. Ovih četiri odličnih biljaka možda neće izliječiti astmu, ali će vam pomoći da lakše dišete.

Bršljen Dostupan u različitim boja-

ma i oblicima, ova puzavica pomaže da se pročisti formaldehid. Možete ga gajiti u visećim korpama, saksijama na podu, ili čak da ga podrežete tako da daje određeni oblik. Potreban mu je vlažniji vazduh, pogotovu zimi, pa ga treba redovno poprskati vodom.

Bambusova palma Pored toga što je odlična za uklanjanje formaldehida iz vazduha, palma bambusa isto tako nije teška za održavanje.

Samo je stavite na mjesto na kome će redovno imati nekoliko sati direktne sunčeve svjetlosti i redovno je zalivajte.

Mirni ljiljan Profesionalac za uklanjanje mnogih toksina, uključujući aceton, benzen, alkohol i amonijak, mirni ljiljan je jedina biljka na našoj listi koja ima cvijeće. Da bi ostao zdrav i bez insekata, biće potrebno da povremeno operete lišće.

Kaučukovo drvo Svaka biljka vam uvene?

Onda je kaučukovo drvo prava biljka za vas. Snažno uklanja formaldehid i može da podnese niske temperature i malo svijetla. Samo treba da ga dobro zalivate.

(B92)

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

Artičoka na načina Artičoka sadrži vrlo malo proteina i masti, oko 9,3% ugljenih hidrata, 1,5% sirove celuloze, mineralne soli (mangan, kalcijum, fosfor, željezo, kalijum, sumpor, natrijum, magnezijum), vitamine (A, B1, B2 i C). Nagorak i pomalo trpak ukus potiče od taninske kiseline (zbog toga se i treba pre upotrebe donji deo zakisjeliti i kuvati u slanoj vodi). Od artičoka se može napraviti samostalno jelo, kao i salata, namaz ili čorba. Predlažemo recepte s artičokama koji su glavno jelo.

Artičoke s graškom

● super desert

Čubar je jednogodišnja ljekovita i začinska biljka. Spominje ga Vergilije, koji je ovu biljku gajio kao hranu za pčele i opisao kao veoma mirišljavu. Rimljani su je donijeli u Englesku, gdje je postala najomiljenija začinska biljka. U priručnicima o začinskom bilju pominje se u 16. veku. Dugo vremena čubar se koristio umjesto bibera.

Artičoke (8 komada) očistite i po potrebi im odstranite tvrde spoljne listove, odrežite stabljiku i oštre vrhove listova. Kratko ih prokuvajte u slanoj vodi s malo limunovog soka. Zatim ih ocijedite.

Pripremite nadjev: Pomiješajte 4 kašike prezle sa 4 čena nasjeckanog bijelog luka i po ukusu peršuna, bibera, te biozačine. Rastvorite listove artičoke i između njih stavite nadjev. U posudu stavite grašak i složite artičoke jednu pored druge tako da budu okrenute prema gore. Prelijte ih uljem, malo posolite i zalijte hladnom vodom skoro do njihovog vrha. Kuvajte na laganoj vatri oko sat vremena, zavisno od vrsti artičoka. Kad veći dio tečnosti ispari, dodajte po želji malo ulja.

Jaja s artičokama Odstraniti artičokama (4 komada) vrhove listova i peteljke i onda ih skuvati u slanoj vodi. Kratko propržiti sjeckani peršun (jedna veza) i zaliti sa 5 kašika mlijeka. Posoliti i pobiberiti, pa promiješati i ostaviti da lagano ključa oko 5 minuta. U vodi sa sirćetom poširati jaja (u ključalu vodu sa sirćetom pažljivo spustiti razbijena jaja i skuvati).

Skuvane artičoke staviti u posudu za posluživanje, na vrh staviti jaja i preliti umakom sa peršunom.

Piletina s artičokama i šampinjonima

Pileća prsa (450 gr) začinite solju i biberom. Propržite ih na vrućem maslino-

vom ulju 2-3 minuta sa svake strane. Izvadite ih i ostavite sa strane.

U isti tiganj dodajte šolju pileće supe i sok od jednog limuna. Ulijte 120 ml neutralne pavlake i promiješajte. Kada proključa, dodajte 170 g srca artičoke i 1 i po šoljicu narezanih šampinjona pečurke. Pustite da se kuva dok gljive ne omekšaju. Dodajte pečenu piletinu i ostavite da se kuva nekoliko minuta. Začinite po želji i poslužite.

Rižoto s artičokama i šunkom Artičokama (4 komada) odrežite spoljne listove, srca narežite na rezance i pustite da odstoje u vodi s limunom. Ocijedite i prosušite. Na 30 gr maslaca propržite luk, dodajte artičoke, a nakon nekoliko minuta i 300 gr riže. Kad se riža malo proprži, prelijte vinom. Kad vino ispari postupno dodajte 1l vruće supe. Kuvajte 16-18 minuta.

Posolite. Šunku (100 gr) narežite na kockice i propržite na malo maslaca. Dodajte peršun, prelijte kašikom konjaka i time začinite rižu.

Špageti s lignjama i artičokama Operite lignje (500 gr) i isijecite ih na kolutove. Isjeckajte peršun, crni luk i bijeli luk.

Očistite artičoke (4-6 komada) i isijecite ih po dužini. Zagrijte u tiganju pola količine maslinovog ulja i propržite pola glavice nasjeckanog bijelog luka, te pola glavice crnog luka i malo peršuna. Dodajte lignje, 4-6 kašika paradajza, te čašu vode i ostavite da se kuva 15 minuta. Uzmite drugi tiganj i propržite još pola glavice crnog i isto toliko bijelog luka, te još malo peršuna. Dodajte 4 inćuna, artičoke, čašu vode i dinstajte 10 minuta, dok artičoke ne postanu mekane.

Skuvajte 500 gr špageta “al dente”, ocijedite ih i prelijte sosom od lignji i artičoka.

Esterhazi torta

Esterhazi torta je izvanredna poslastica za specijalne prilike. Originalnost ove torte je u korama bez brašna i specifičnom ukrašavanju čokoladnom glazurom u obliku mreže.

Priprema: Umutiti mikserom 8 bjelanaca u čvrst snijeg, polako dodavati oguljene, mljevene, pečene bademe (200g gr) i 170 gr šećera. Od te smjese ispeći (osušiti) 6-7 kora na 100°C najmanje 60 minuta.

Za fil: u malo hladnog mlijeka umiješati 50 gr gustin, pa ga sipati u 250 ml mlijeka, dodati 150 gr šećera, 8 žumanaca i 2 kesice vanilin šećera.

Ovako umiješan fil kuvati na pari uz neprestano miješanje dok se ne zgusne. Gotov fil skinuti sa pare i ohladiti. Pjenasto umutiti 150 gr maslaca pjenasto, pa ga kašikama postepeno dodavati filu uz stalno mućenje.

Za bijelu glazuru umutiti 400 gr šećera u prahu sa 2 kašike ulja i 1 kašikom soka od limuna i postepeno dodavati kašikom vruću vodu miješajući dok se ne dobije gusta masa.

Za čokoladnu glazuru rastopiti 50 g čokolade za kuvanje sa 2 kašike ulja na niskoj temperaturi.

Sa filom premazati sve ohlađene kore. Gornju koru premazati bijelom šećernom i limunskom glazurom. Na kraju čokoladnom glazurom ukrasiti esterhazi tortu.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

● PREPORUKA

Modus

● POSEBNI NAPICI

Bijela čokolada sa cimetom i oraščićima

RECEPT MAJSTORA

Rižoto s plodovima mora

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Modus je čuveno vino iz vinarije Ruffino, osnovane 1877. godine. Modus oznaka je kompas ruža, isprepleten sa elementima koji čine dušu velikog vina. Sunce - život - voće - vino.

Prvi put je proizveden 1977. godine, i to od odabranog grozđa iz Rufino vinograda u Toskani.

Ovo vino je kupaža tri čuvene sorte grožđa Sangioveze, Caberneta i Merlota.

Modusu Sangioveze daje čvrstu strukturu i tipične arome crnog bobičastog voća i višnje, merlot doprinosi svilenkastoj strukturi, nježno postaknute notama mente, a simbiozu tri velike sorte upotpunjuje cabernet sa svojom elegancijom.

Mikro klima u vinogradima varira od područja do područja, i karakteristične su dobre temperaturne oscilacije između dana i noći.

Prije flaširanja vino odležava u buradima od američkog ili francuskog hrasta, zatim u inoks tankovima, pa najmanje šest mjeseci u bocama.

Vino je rubin crvene boje sa jako izraženim aromama bobičastog voća, prezrele šljive i crne čokolade, što govori o dominaciji caberneta u ovoj kupaži.

Modus je izuzetno snažno i robustno vino, punog tijela, kompleksnih i prijatnih kisjelina, koje su odličnom balansu.

Završnica je veoma duga i prijatna.

Slaže se jelima sa roštilja, crvenim mesom i divljači, kao i jakim sirevima.

Servira se na 18 stepeni. berba 2010. godine pakovanje 0,75 lit alk 13,3 v/v cijena: 15 eura proizvodi: Ruffino, Toscana Italia

Ljiljana Mujović, italijanski restoran”Lupo di Mare”

Tokom zimskog perioda rado ispijamo vruće slasne napitke. Jedan od njih je neizostavno i vruća čokolada. Kako bi unijeli malo novine neka to ovaj put bude vrući napitak od bijele čokolade! Sumnjamo da će biti onih kojima se neće dopasti.

Mlijeko (600 ml) stavite da se zagrije na laganoj vatri i dodajte 100 gr bijele čokolade koju ste prethodno razlomili na kockice. Neprestano miješajte dok se čokolada ne rastopi. Nakon toga otopljenu masu uklonite sa ringle. Potom dodajte pet kašičica likera od narandže i kašičicu cimeta. Tada sve zajedno dobro izmiješajte. Od 100 ml slatke pavlake napravite šlag i onda ga lagano dodajte smjesi sa mlijekom i čokoladom. Na kraju razlijte napitak u čaše ili šoljice, pa ga pospite cimetom i muškatnim oraščićem.

Italijanska kuhinja je veoma poznata u našim krajevima, a ljudi je sve više traže, prvenstveno zbog bogatog ukusa, niske nutritivne vrijednosti i lake pripreme.

Rižoto sa plodovima, poznato kao “frutti di mare” je samo još jedna od mnogobrojnih jela, koje se pripremaju u ovom poznatom italijanskog restoranu. U svakom slučaju za rižoto sa plodovima mora, potrebno je poštovati osnovne principe koje vrijede, kao i za sva jela od riže na italijanski način.

Specijalni sosevi

Slatko-kisjeli kineski umak Originalni kineski sos vrlo jednostavan za pripremu. Potrebno vam je oko 15 minuta da ga pripremite. Pomiješajte sastojke u posudi, zakuvajte ih i miješajte dok se ne zgusnu do željene gustoće.

U gotov umak dodajte komadiće ananasa i dobićete još bolju kombinaciju.

Sastojci 1 šoljica (250 ml) vode, 1/2 šoljice kineskog sirćeta ili bijelog vinskog sirćeta, kao i 1/2 šoljice šećera (bolje bi bilo da koristite smeđi šećer).

Dodajte i 3 kašičice koncentrata paradajza 1 kocka za pileću supu, kao i kašika skrobnog brašna.

Marinada za ribu Bijeli luk (2 čena ) ispasirajte ili ga sitno isjeckajte, a pola veze peršuna sitno isjeckajte ili ga usitnite u blenderu.

Stavite bijeli luk u činiju u kojoj ćete poslužiti preliv i posolite ga. Dodajte, otprilike, 1/3 kašičice soli. Dodajte usitnjen peršun, sok od pla limuna i 50 ml maslinovog ulja.

I na kraju, sve dobro promiješajte. Posluženje: Najbolje je da preliv poslužite neposredno poslije pripreme jer će tokom stajanja peršun potamniti.

Engleski sos Očistite glavicu crnog luka i u njega zabodite 3 karanfilića. U šerpicu sipajte dvije šolje mlijeko da proključa, pa zatim dodajte crni luk i kuvajte 30 minuta na tihoj vatri zajedno sa nastruganim muskatnim oraščićem (1 komad).

Zatim dodajte hljebne mrvice (izmrvite krišku hljeba), biber 2 zrna, 15 gr maslaca i pola kašičice soli. Isitnite viljuškom i kuvajte još 20 minuta, neprestano miješajući.

Izvadite luk, dodajte 15 gr maslaca i kašiku pavlake i umutite.

Prvo pravilo ribarske i mornarske kuhinje jeste da na tanjiru može da bude sve što se izvadi iz mora. Za ovo italijnsko jelo “rižoto sa plodovima mora” priprema je jednostavna, treba izdvojiti svega nekih 20-ak minuta. Od sastojaka potrebno je izdvojiti oko 200 grama plodova mora i izdinstati na tihoj vatri sa bijelim lukom, dodati malo ribljeg fonda i 100 grama riže.

Kuvati 20 minuta na tihoj vatri, uz povremeno miješanje i dodavanje ribljeg fonda. Na kraju dodati maslinovo ulje i peršun.

Uz ovo jelo se najčešće pije bijelo vina, a što se tiče salata, predlažemo vam zelenu salatu, uz sve to se poslužuje i riblji sir. Što se tiče rižoto, on ne smije biti suv, mora mora biti žitak, zato ga je potrebno stalno miješati.

A pored svega ne smijete puštiti da vam se riža prekuva. Kuvarica iz ovog poznatog restorana nam je takođe otkrila da što se tiče njihovih specijaliteta, od začina stavlja samo so, što dodatno krasi njihove specijalitete.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Radi na kompresovani prirodni gas

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Seat Mii ecofel 2014

Seat je najavio planove da na sajmu automobila u Ženevi predstavi model Mii Ecofuel. Ovaj model je opisan kao kompanijino vozilo koje emituje najmanju količinu CO2 i opremljen je 1.0 L trocilindarskim motorom koji je dizajniran da radi na kompreso-

vani prirodni gas.

Motor razvija 68ks snahe i 90Bm obrtnog momenta što omogućava ovom vozilu da troši prosječno 2.9kg CNG na 100km uz emisiju od 79g/km. Još važnija stavka je da je CNG mnogo jeftiniji od benzina.

Kada se svi parametri ukalkulišu, vožnja ovog vozila se ispostavlja približno dvostruko jeftinijom u odnosu na Mii koji posjeduje benzinski motor. Slično kao i Volkswagen Up! Eco model i Mii Ecofel može da radi i na benzin. To je zgodna činjenica, s obzirom na

to da stanice za snabdijevanje CNG nijesu tako rasprostranjene kao one za snabdijevanje tečnim gorivima. Cijena ovog modela će u Njemačkoj biti od 12.050 eura, što ga čini najjeftinijim vozilom na kompresovani prirodni gas na tržištu.

aUDi a3

Sportback g-tron model Kompanija Audi planira da na sajmu automobila u Ženevi upriliči pet premijera svojih automobila, pri čemu su do sada bile poznate četiri, ali ne i peta. Misterija je konačno riješena, s obzirom na to da će Audi prikazati novi A3 Sportback g-tron model.

Riječ je o modelu koji koristi flexgoriva benzinsko eklektičnog hibrida A3 Sportback e-tron, koji će takođe biti prikazan u Ženevi. G-tron verziju pokreće specijalno razvijena verzija konvencionalnog 1.4 TSI motora modela A3 sa četiri cilindra, koja je modifikovana da troši Audijev sop-

stveni e-gas, regularni kompresovani prirodni gas ili bezolovni benzin.

Među značajnim detaljima koje je Audi naveo za ovaj model su dva rezervoara koji su pozicionirani ispod odjeljka za prtljag, a u svaki može da se smjesti sedam kilograma kompresovanog prirodnog gasa pri pritisku od 200 bara, pri čemu svaki od rezervoara teži 27 kilograma manje od konvencionalnog benzinskog ili dizel rezervoara kada je napunjen.

Druga specijalna karakteristika ovog modela je elektronski regulator pritiska gasa koji redukuje viso-

ki pritisak gasa koji teče od cilindara za pet do devet bara u dvije faze i koji može da omogući automatski prelazak vozila na benzin kada pritisak u rezervoaru padne ispod 10 bara.

Prema navodima kompanije 1.4L turbopunjena jedinica razvija 109ks i 200Nm obrtnog momenta, bez obzira na gorivo koje se koristi.

Model sa petoro vrata ubrzava od 0 do 100km/h za 11 sekundi i dostiže maksimalnu brzinu od 190km/h. Potrošnja ovog vozila je manja od 3.5kg CNG na 100km, dok u benzinskom režimu emituje 95g/km CO2.

Problemi sa paljenjem Noćne temperature u nekim mjestima dostižu i 10 stepeni ispod nule, pa nije rijetka situacija da automobil ujutro teško ili uopšte ne pali. Automehaničari savjetuju obavezno sipanje aditiva u rezervoar, zaštitu akumulatora stiroporom i skreću pažnju da paljenje uz pomoć kablova kod novijih automobila ne pomaže, posebno ako je akumulator skroz prazan. Probleme sa paljenjem i na -5 neće imati automobili kojima su grijači ispravni, kod kojih akumulator prije toga nije bio nekoliko puta ispražnjen pa dopunjavan punjačem i slično. Takođe, važno je i da filter goriva bude čist. Okrenete ključ, sačekate da se ugasi grijač i tada zaverglate, još jedan je od savjeta za paljenje zimi. Takođe, nije na odmet da upalite automobil i ostavite ga da radi bez kretanja barem 30 sekundi.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

STUDENTI U INOSTRANSTVU

Fejsbukom i Skajpom liječe nostalgiju

TEHNOLOGIJA

PISHOLOGIJA

Strah od tehnologije

Može li Fejsbuk biti razlog težeg prilagođavanja na novu sredinu? Da, kažu psiholozi. Strani studenti u Njemačkoj radije vrijeme provode na internet portalima nego u društvu s kolegama sa fakulteta.

Studentkinja informatike Samanta Rouz iz Engleske jedna je od onih kojoj društvene mreže preko interneta ne znače mnogo. Naprotiv. Koristi ih, kako kaže, samo ukoliko želi porazgovarati kratko s prijateljima na engleskom jeziku. Nakon nekoliko nedjelja u Njemačkoj, primijetila je svoju zavisnost o internetu i odlučila preduzeti konkretne korake.

“Zapravo sam početkom godine odlučila da cijelu godinu neću uopšte ići

na Fejsbuk ili ako ću ići, da to činim samo u određenoj mjeri”, kaže Samanta.

Kako kaže Hans-Verner Ruekert, vođa psihološkog savjetovališta na Slobodom Univerzitetu u Berlinu, internet mreže mogu zaista onemogućiti prilagođavanje. Iz tog razloga, mnogi strani studenti dolaze u savjetovalište jer boluju od zavisnosti o globalnoj mreži.

“U principu, rijetko kad neko direktno kaže da je zavisan od recimo Fejsbuka. No, često čujemo da se ne osjećaju dobro u Njemačkoj, da ne napreduju na studijama… Tokom razgovora, tada često izlazi na vidjelo da se osjećaju izolovano i da zapravo nemaju kontakt s ovdašnjim studentima”, kaže psiholog.

Međutim, ni po ovom pitanju ne postoje stroga pravila. Ono što vrijedi za jednu osobu, ne mora vrijedjeti za neku drugu. Primjer: Sibila Atanasova iz Bugarske, koja u Berlinu trenutno završava studije psihologije, takođe je gotovo svakodnevno u kontaktu preko Fesjbuk s prijateljima i roditeljima u domovini, no uprkos tome u Berlinu se osjeća kao kod kuće.

“Fenomen mi je dobro poznat. Mnogi moji prijatelji mnogo vremena provode na Fejsbuk i njeguju malo ličnih kontakata. Mislim da je to šteta, jer se na taj način gube socijalne sposobnosti ličnih razgovora. Tada postaje teže uopšte stupiti u kontakt i sklopiti prijateljstvo”, kaže Atanasova.

Instagram ima 100 miliona aktivnih korisnika, a taj foto servis koji je u vlasništvu Fejsbuka, prema posljednjem brojanju, ima nevjerovatnih 109 miliona fotografija označenih tagom “me”. Ukoliko koristite Instagram, a nemate tamo nijednu fotografiju sebe u ogledalu i označenu tagom “#me”, sigurno nešto pogrešno radite. Barem navedene brojke tako govore. Psihološkinja Pamela Rutledž, direktorica centra Media Psychology Research iz SADa, odbacuje takve kritike kao ništa više nego slabašan pokušaj popularne naučne retorike.

“Većina ljudi koji se nabacuju s terminima poput ‘narcizam’ ili ‘zavisnost’, ne razumiju da su to zapravo ozbiljni dijagnostički kriterijumi”, pojašnjava Rutledž.

“Mi se toliko razbacujemo terminima, a to zapravo plaši ljude. Ljudi se boje tehnologije, jer se radi o novitetu, a mi od toga radimo patologiju”, dodaje ona.

Dok su smartfon uređaji i društvene mreže noviteti, potreba ljudi za samoportretima je stara koliko i čovječanstvo, smatra ova psihološkinja.

“U ovakvom okruženju, jedini način da upoznate ljude jeste da otkrijete nešto o sebi”, zaključuila je ona.

Od fotografije samog sebe, u tom smislu, teško da postoji nešto što može otkriti više o vama i vašem izgledu.

IGRICA NEDJELJE

GOOGLE PLAY

telefoni, računari, igrice...

Nova Android aplikacija Tivta

Zombi vojska Tivat je dobio svoju prvu Android aplikaciju pod nazivom “Tivat Scout”, koja promoviše turističku ponudu Tivta. Autor ove aplikacije za tu vrstu mobilnih uređaja je Andrej Karadžić, učenik četvrtog razreda gimnazije SMŠ “Mladost” iz Tivta. Andrej je jedini predstavnik Tivta na državnom takmičenju učenika srednjih škola u programiranju koje će se održati 3. marta u Podgorici, saop-

štili su iz TO Tivta.

Android aplikacija može se preuzeti sa sajta Google Play. Pored informacija o Tivtu, lokalnih atrakcija, muzeja, galerija, važnih informacija i brojeva telefona, sadrži i bazu podataka svih hotela, restorana i kafića, a planira se dodavanje izdavalaca privatnog smještaja koji budu izrazili interesovanje. Sadržaj aplikacije će često biti osvježavan i dopunjavan.

Rebelionov co-op spin off Sniper Elitea V2, koji vas ponovno stavlja u ulogu Karla Fairburnea, ovog puta na misiji elimisanja Hitlerove zombi vojske.

Sniper Elite: Nazi Zombie Army je spin off Sniper Elitea V2 iz 2012. godine, što znači da su obje igrice smještene u isti univerzum, imaju istog lika i istu podlogu radnje. Makar jedan element u potpuno-

sti je drugačiji od onoga viđenog u originalnoj igrici, a taj element je ovdje upravo najezda mrtvaca. Zombije je iz dubina pakla prizvao niko drugi nego sam Hitler, a naša je misija spasiti živu glavu i zaustaviti tu smrtonosnu pošast.

Nazi Zombie Army je baziran na kooperativnoj kampanji u kojoj učestvuju maksimalno četiri igrača.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2018 sudoku 2012-04-22

Medium level

Lakša LAKŠA

Teža

9

2 1

3 3

9

1

4

8 5

5

3

Play sudoku online at:

2

1

4

7

www.sudokukingdom.com

6 8

4

5

3

Daily Sudoku puzzle No. 1830

1

2011-10-17

6

3

8 2

1

4

6

7

9

8 Page 1/2 1

6

9

Play sudoku online at:

9

4

3

8 7

8

7

HELENSKI , BESEDNIK SUFLERI U POZORIŠTU ŠKOLA ČUVENI AMERIČKI FOTOGRAF EDVARD

JUG MJESTO U FEDERACIJI BIH

VAZDUHOPLOVCI

2

NENA OD MILJA

7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: TRICERATOPS, ROLERI, OSAT, KRUZ, GARONA, A, ZAZA GABOR, DIRATI, IRI, TAJ, MILITAR, IKAKO, NAOMI, NA, ARŠIN, AM, A, MN, P, TEATAR, ASTALI, RTARAC, NEVINA, ERUDIT, RALJANI.

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2318 2013-02-16 1

9

4

5

3

8

6

2

7

5

2

7

9

6

1

3

8

4

8

6

3

2

7

4

9

5

1

6

1

8

3

9

7

5

4

2

9

4

2

6

1

5

7

3

8

Sudoku puzzle No. 2317 2013-02-15

3

7

5

8

4

2

1

9

6

7

3

5

4

2

8

1

9

6

2

8

6

7

5

3

4

1

9

4

8

2

1

9

6

7

5

3

7

5

1

4

2

9

8

6

3

1

6

9

7

5

3

4

2

8

4

3

9

1

8

6

2

7

5

8

5

1

9

3

4

6

7

2

3

9

4

2

6

7

8

1

5

6

2

7

5

8

1

3

4

9

9

7

6

8

1

5

2

3

4

5

4

3

6

7

2

9

8

1

2

1

8

3

4

9

5

6

7

vicevi

PRVA ŽENA PO BIBLIJI KELVIN

TREPERENJE

1

Puzzle solution:

Poznata firma za promociju računara objavila da će svako ko u roku od pola minuta od novog modela računara ne dobije odgovor na svoje pitanje dobiti računar na poklon.

Kao i uvijek, pokušavaju Amerikanac, Englez, Kinez, itd., svi odustaju poslije pola minuta.

Mujo ulazi u sobu gdje je računar i dugo se ne pojavljuje. Najzad ulaze darodavci i vide punu sobu papira koje je računar odštampao.

Kažu: - Mujo dobićeš računar na poklon samo kaži šta si ga pitao.

Mujo kaže: - Ma samo ga upitao “Đes’ ba, šta ima”?

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Došao Mujo po Fatine nalaze kod doktora, ali medicinska sestra mu saopšti vijest: - Znate, imamo jedan problem.

Danas je bila velika gužva i napravili smo propust, imali smo dvije Fate, tako da ne znamo koji je nalaz vaše supruge, a nalazi su kritični, pa nemam pojma što da radimo. Naime, jedna od njih ima sidu, a druga Alchajmerovu bolest!

Pozvaćemo doktora pa šta on kaže da napravimo, tako ćemo!

Nakon kraćeg vremena, dođe doktor: - Ovako ćemo. Idi kući i odvedi Fatu u centar grada. Ako se vrati kući, nipošto ne smiješ s njom spavati! ***

VRIJEME PRED ZALAZAK SUNCA FILMSKE GLUMICE

FRANCUSKI BOKS

Play sudoku online at:

Page 1/2

SIMBOL ASTATINA

MJESTO KOD GACKOG

4

www.sudokukingdom.com

OBMANA

MJESTO NA SJEVERU ENGLESKE

4 5

ŽENSKO IME

GLUMICA PARDO VIZITKARTA

REDOVNI JESENJI ODLAZAK PTICA NA JUG

IZBOČINA KOPNA U MORE

8

POČETAK ZORE

OREGON BIVŠI NJEMAČKI FUDBALER GINTER

KLITEMNESTRIN LJUBAVNIK (GRČ.MIT.)

Medium level

4

7

SLIKE RAĐENE U ULJU (LAT.)

GRAD U SIBIRU SMALL BATTLE UNIT

DIVLJA ŽIVOTINJA

ENERGY SAVING KIT

Lakša

9

KOJE JE U STANJU POKRETA

KUĆNE ZABAVE PRODAVNICA NOVINA

ISTA SLOVA

OZNAKA ZA TONU

5

RIBLJA JAJA

RED VOJNIKA NA MARŠU DIĆI SE

RIJEKA U BUGARSKOJ

3

1

SIMBOL BIT, SUŠTINA KALIJUMA

POZIV ZA SUĐENJE

2

6

AMERIČKI STRUČNA OZNAKA GLUMAC POMOĆ DANSKE (MN.) SA SLIKE

7

7 5

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 9. i 10. 3. 2013.

Teža

TEŽA

AMERIČKI DOSTA GLUMAC OBORITI SA SLIKE

NAUKA O LIJEPOM

ŽEGA

KOŽARSKA RADIONICA

GRAD U GRČKOJ

AMERIČKI MUZIČAR I SMRZNUTA GLUMAC, MAGLA STIVEN VAN

SIMBOL SELENA

OZNAKA JEDNE ŠAHOVSKE FIGURE

oVAn

STRUČNJAK ZA ANESTEZIJU RADIJUS ODREĐENO VRIJEME

RASPAD TERBIJUM MJESTO ZA TRGOVINU AKCIJAMA

IMAJ NA UMU (LAT.) STRANO ŽEN. IME AMERIČ.

PJEVAČICA DŽOAN

MJESTO U BAVARSKOJ, NJEMAČKA GL. GRAD ŠVAJCARSKE PAS LOPTOM U UZGAJA- FUDBALU LIŠTE STOKE MNOGO ČEGA MIŠLJENJE POSLATI (GRČ.)

VOZAČ BARKE (ITAL.)

KNJIŽEVNA DJELA NA LATINSKOM DESNA PRITOKA SAVE

DIO RUKE VOJNOTEHNIČKA AKADEMIJA (SKR.) PETROLEJ NJEMAČKI GLUMAC, HARDI

DVA VOKALA

OZNAKA ZA RAZRED

horoskop

ALBANCI

Planirate nove početke. Intuicija govori da ćete imati uspjeha, a vi u nju vjerujete. Pripremite se i za izvjesne poslovne probleme.

Osjećate se iscrpljeno, jer ste se preforsirali i neredovno se hranili.

Više odmora i vitamina.

Bik Donosite odluku koja iz korijena mijenja način života. Trebalo je da prođe dosta vremena da se to dogodi, a sada rješavate da nevoljama okrenete leđa. Pod uslovom da ne propustite povoljnu šansu, možete očekivati uspjeh.

BLizAnCi

LIDER IRAČ. KURDA, MASUD BIV.AMER. BILDER, RIČ

Zadovoljno trljate ruke i brojite pare.

Isplatilo se ono u šta ste ulagali. Malo Blizanaca ima finansijske probleme.

Ukoliko pretjerate sa zadovoljstvima, zdravlje može biti na udaru. Zdravstveni problemim mogu se kontrolisati.

NJEMAČKI FILOZOF MARKS STAROGRČKE SKUPŠTINE

rAk Čitava sedmica je u znaku teškog rada i želje za dokazivanjem. Podjednako vam je stalo da zadovoljite i sujetu i džep. Nervoza se može pojaviti kao posljedica premora i pretrpljenog stresa. Mogući su problemi sa organima za varenje.

KOJA PRIPADA CARU

DRŽAVA U AFRICI

LAV

DRVENO POSTOLJE

Posao se odvija više nego povoljno. Konkretan dokaz za to je novac koji pristiže. Treba izbjegavati ulaganja i okrenuti se sigurnijim stvarima. Oni koji su bili zdravi mogu narednih dana imati problema, i obrnuto. Slabe tačke su srce i jetra.

ŠPANSKI KOŠARKAŠ, ALBERTO GERILSKO RATOVANJE (MN.)

RJEŠENJE LAKŠE: SUDSKI POZIV, ISKR, KOLONA, LL, ŽURKE, OR, VUK, SARANSK, EGIST, ETELA, SEOBA PTICA, T, SUTON, EVA, ESK, ISOKRAT, RT, Š, J, SAVATE, TREPET, ALSTON, LETAČI, OTOČAC, NENIKA.

Pri tome, nije bitno da li je osoba koja obavlja posmatranje, naučnik ili vozač autobusa. Zapravo, još je bizarnije to da je došlo do otkrića kako već sama namjera mjerenja čestica, čak i bez sprovođenja samog čina, utiče na te čestice.

Odjednom je subjektivnost – djelovanje svijesti na određenu “materiju” – postala presudna komponenta prirode stvarnosti.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo zadatka: Pas i zec ugledali su se na rastojanju od 300 metara. Zec je u stanju da za dva minuta pređe jedan kilometar, a pas za pet minuta 2,6 kilometara. Za koje vrijeme će pas dostići zeca?

NAGRADA Dva primjerka knjige “Srećni ili pametni”, autor Bo Pibodi, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sledećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rešenje zadatka iz prošlog broja: broj četiri.

Spisak nagrađenih za 23. mozgalicu: Mirha Hasanbegović (Pljevlja), Bojovic Dragić (Šavnik)

Tekst priredio: Bwranislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Pod uslovom da munjevito djelujete, uspjećete. Šansa prolazi tolikom brzinom da je morate uhvatiti u letu. Čuvajte se povreda i ožiljaka.

Mogući su napadi glavobolje, kao reakcija na premor i vremenske oscilacije. Budite oprezni.

Bizarno otkriće ± misao utiče na materiju Naučnici Bor i Hajzenberg, proučavali su zbunjujuće ponašanje sićušnih subatomskih čestica i otkrili da te “nedjeljive čestice”, kad dovoljno duboko pogledamo u srce atoma, uopšte ne nalikuju minijaturnim bilijarskim kuglama koje kruže oko središta atoma, kako bi čovjek očekivao, već nečemu puno nejasnijem – nalikuju malim paketima mogućnosti. Činilo se kao da svaka subatomska čestica postoji kao potencijal nekog od mogućih stanja, a ne kao nešto čvrsto i stabilno. Hajzenbergovo načelo neodređenosti navodi da nije moguće istovremeno izmjeriti sve osobine subatomske čestice.

Na primjer, ako zabilježite sve informacije o lokaciji protona ne možete odrediti njegovu brzinu ili odrediti putanju; ako otkrijete njegovu brzinu izgubićete informaciju o njegovoj lokaciji.

Rad Bora i Hajzenberga navodi na zaključak da materija na elementarnom nivou nije zapravo ništa. U subatomskom mjerilu, prema tom novom razumijevanju, stvarnost ne čini čvrsta materija, već polja mogućnosti – poput skupa mogućih skica ili ideja stvari, a ne same te stvari. Čestica dobija svoj specifični karakter materijalne “stvari” samo kada se posmatra.

Zaista je čudesno otkriće da sam čin posmatranja utiče na ponašanje čestica.

Svaki put, kad bi naučnici tragali za elektronom, elektron bi se pojavio, upravo tamo gdje ga očekuju.

DjEViCA

- Da ostriga tokom života može da mijenja pol koliko god puta to želi?

- Da iguana može da izdrži pod vodom 28 minuta?

- Da je Napoleon osvojio Italiju prije nego što je napunio 26 godina?

- Da je igru “Čovječe, ne ljuti se” izmislio Džozef Šmit 1905. godine?

VAGA Promjene koje vam se dešavaju samo su normalan slijed okolnosti. Niste baš radno orijentisani. Nalazite se dugo u fazi stagnacije, što je počelo da vas zabrinjava. Neke Vage će imati problema sa bubrezima i mokraćnim putevima.

ŠkorpijA Odličan period za potpisivanje ugovora i počinjanje novih poslova. Ukoliko se bavite trgovinom, zarada će biti velika. Imate podršku saradnika. Zdravstveni problemi su za vama. Sada se oporavljate i činite sve da posljedice budu minimalne.

sTrijELAC

Vlastitim zalaganjem ostvarićete zapanjujući uspjeh. Nudi vam se unapređenje u svim društvenim djelatnostima, politici i nauci.

Mogući su problemi sa žučnom kesom, kostima, kožom ili zubima. O nervima da i ne govorimo.

jArAC Ovih dana se ponašate u svom stilu. Dopada vam se nešto što druge čini ravnodušnim. Inertni ste, skloni da više pričate nego što radite. Jedan od razloga je taj što vam se posao kojim se bavite ne dopada.

Maštate o nečem primamljivijem.

VoDoLijA Nerviraju vas kolege, nemar i aljkavost saradnika. Sve vas nervira.

Pokušajte da izdejstvujete posao koji se obavlja u samoći, jer ćete samo tako naći mir. Hormoni su na udaru. Oni mogu da vam zadaju muke.

riBE Nudi vam se privlačno zaposlenje, lijepo i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sada ste još u fazi planiranja i pregovora.

Mogući su problemi vezani za ishranu. Šetnja u prirodi, na mjesečini, ili razgovor u restoranu.

- Da su Kanarska ostrva dobila ime po psima?

- Da je badem član porodice ruža?

- Da je kišobran prvi put upotrijebljen u Kini, u XI vijeku p.n.e?

- Da je San Marino najstarija republika na svijetu?

- Da je pecivo kroasan porijeklom iz Austrije?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.3. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:40 Serija: Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Film: Junior/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:25 Serija: Vampirski dnevnici 21:10 Serija:Šešir Profesora Koste Vujića 22:00 Film: Opasna romansa 00:05 Film: Zastave naših očeva 02:15 Serija: Dva i po muškarca/r 03:15 Serija: Tri Hil/r

PRVA Zastave naših očeva 00.05

07.00 Univerzum,dok. serijal 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 13.05 Strani dok. program: Zbogom drugovi 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis:Kotorski karneval 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.00 Serija:Bordžije/r 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok. serija:Dinastija Petrović 20.40 Muzika (etno) 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti 00.55 Film

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:40 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:15 City 14:30 Domaći film: Marš na Drinu 16:30 Serija: Mala nevjesta 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:30 Film: Krvavi sport 01:15 City 01:30 Film: Bermudski trougao 03:00 Film: Krvavi sport/r

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

PINK Krvavi sport 23.30

46

TV PROGRAM

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:45 Dizni serija: Majstor Meni 08:10 Dizni serija: 101 dalmatinac 09:10 Serija:Krv nije voda 10:00 Serija:Larin izbor /r 10:45 Kuhar i pol 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Palma medju palmama 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Kuhar i pol 14:10 Kauboj u srcu/r 15:35 Žene sa Dedinja/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Kuhar i pol 17:00 Na putu za Montevideo/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Šerlok 21:30 Serija:Teatar sudbine 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Dekster 23:40 Serija:Oružje 1.dio

VIJESTI Dekster 22.45

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Misticne rijeke 2 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Ljepša strana bijesa 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Urbanizam 00.30

TV PREPORUKA Opasna romansa TV Prva 22.00

Džek Foli je bježao iz zatvora okruga Glejds na Floridi kada je naletio na Karen Sisko naoružanu sačmarom. Iznenada, lopovdžentlmen je dijelio skučeni gepek kola sa zgodnom detektivkom, čiji Šanel komplet košta više od plijena Folijeve posljednje pljačke banke. Hemija odmah čini svoje. Karen je sigurno žena u koju bi Džek mogao da se zaljubi, da nije posvećeni predstavnik zakona koji Foli krši kako bi zaradio za život. I čim Karen pobjegne, odmah mu nedostaje.

08.00 Serija:Na krilima orlova 11.40 Robin Hud/r 13.00 Sav taj sport/r 13.45 Stil/r 14.15 Mikrofonija/r 14.45 Film 16.10 Dječiji tv arhiv:Marija iz Vranjine 16.40 Top mobil 16.55 Odbojka (ž), finale KUP-a Crne Gore 18.55 Košarka – ABA liga: Budućnost – Split 20.45 Vikend film 22.30 Serija 23.30 Sportska subota 00.00 VOA – glas Amerike 00.30 Odbojka (ž): finale KUP-a Crne Gore/r

09:05 09:55 10:00 11:00 12:00 12:15 13:30 15:00 15:30 18:00 18:45 19:30 20:30 21:00 22:00

RTCG 2 Odbojka (ž), finale KUP-a C.G. 16.55

Texas Holdem Poker Dogodilo se Mini fudbal - Prva liga/r Info Tip/r Toto Vijesti Trijaža/r Jakanje Toto Vijesti Na domaćem terenu Toto Vijesti Texas Holdem Poker Ekstremno Nindža ratnici Toto vijesti Grad koji volim

777 Ekstremno 19.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Aljazeera 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Sportsart fitness 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

07:35 07:45 09:15 10:00 11:45 12:30 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Lili Pez 12.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad 14:15 VI I Mira Adanja Polak 15:00 Vesti 15:10 TV lica: Nebojša Dugalić 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Harlekin: Druga žena kanadski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:50 Otkačeni profesor američki film 22:30 Vesti 22:35 Milenijum 2: Devojčica koja se igrala vatrom švedsko-danski film

RTS 2 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:45 Kao mehur

od sapunice 15:30 Koncert Ane Bekute 16:10 Ostrvo orangutana 16:30 Srpske sportske legende 16:50 Verski kalendar 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek sportski program 17:55 Rukomet (ž): PS, Milenijum - Zaječar, prenos 19:30 Muzički program 20:00 Doba „Sputnjika” 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 22:00 Antisemitizam 22:25 Zašto siromaštvo 23:20 Warriors dance festival: Prodigy 00:00 Vrele gume HRT 1 08:01 Hrvatska kronika BiH 08:18 Film 09:45 Domaći dokumentarni film 10:15 HAK - Promet info 10:20 Kućni ljubimci 10:50 Vijesti iz kulture 11:04 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 112:21 TV kalendar 13:20 Duhovni izazovi popularna znanost 13:52 Prizma multinacionalni magazin 14:40 15:10 Reporteri: Moj Afganistan 16:10 Veliki koraljni greben: Koraljni greben i oko njega 17:10 Znanstvene vijesti 17:15 Kulturna baština: Ludbreg obrazovanje 17:30 Sivi soko k vili doletio emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom: Prelog 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 20:06 Vrijeme 20:08 20:10

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Lili Pez Životinjske lakrdije-insekti Koncert /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Naša zemlja Ponoćni Info

DANAS U GRADU Loto 7/39 20:15 Uz 100. obljetnicu rođenja Ranka Marinkovića: Zagrljaj: Zagrljaj serija 21:27 Memoari jedne Gejse 23:50 Dnevnik 3 00:10 Vijesti iz kulture 00:18 Sport HRT 2 08:20 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 08:50 Mala Tv obrazovanje 08:52 TV vrtić: Gazdarice obrazovanje 09:02 Danica i puma zabavni program za djecu i mlade ® 09:07 Tonko, Zvonko i prijatelji: Bicikl crtani film ® 09:15 Brlog: Graditelji obrazovanje 09:25 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) 10:28 Češki film za djecu 11:55 Crtani film 12:25 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup - veleslalom (M) 13:30 Film15:05 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 15:48 Madame Soutzaska 17:55 Rukomet, Zagreb CO - Metalurg prijenos 19:30 Kriške sira 20:00 Ljubavnici i luđaci dokumentarni film 21:28 Poslednji akcioni junak film 23:33 Peti dan talk-show HBO 08:05 Tom Sojer 10:00 Turbo tata 11:30 Ognjeni grm 13:00 Super 8 14:50 Nespokojni 16:20 Monte Karlo

film 18:10 Tom Sojer 20:05 Marta Marsi Mej Marlin 21:45 Svi moji bivši film 23:30 Presuda 01:20 Film: Đavo 02:40 Noć ajkula 3D SPORT KLUB 09:30 Španska liga: Betis - Osasuna 11:15 SK STUDIO DIREKTNO 13:00 NBA Weekly 13:45 FA Cup: Everton - Wigan direktno 16:00 Premier League: WBA - Swansea direktno 18:00 Na današnji dan 18:30 FA Cup: Manchester City Barnsley direktno ARENA SPORT 08:00 Fudbal the football review 08:30 Fudbal: liga šampiona: magazin 09:00 Košarka: aba liga: Cedevita - Partizan 11:00 Fudbal francuska liga: Rennais Saint-Etienne 13:00 Uživo odbojka cev liga sampiona: polufinale 1 Rabita baku - Unendo yamamay 15:00 Fudbal liga sampiona: Psg - Valencia 17:00 Uživo fudbal bosanska liga: Borac - Zeljeznicar 19:00 Uživo fudbal jelen super liga: Jagodina - Partizan 21:00 Ncaa: košarka: Syracuse - Georgetown 23:00 Fudbal: francuska liga: PSG - Nancy 01:00 Fudbal: italijanska liga: Udinese - Roma 03:00 Boks: Kotv - Magazin

CINEPLEXX

Falsifikator 21:00; 22:50 Mama 20:40; 22:40 OZ-veliki i moćni 12:30; 13:30; 15:00; 17:30; 20:00 Linkoln 18:30; 21:30 Krugovi 19:30; 22:30 Jadnici13:20; 22:00 Hičkok 18:40; 22:40 U dobru i u zlu 15:30; 18:00; 20:20 Ovako je sa 40 16:30 Dobar dan da se umre muški 14:30; 16:40; 19:00 Koko i duhovi 11:30 Đangova osveta 16:20 Kralj pingvina 3D 11:20; 13:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:40; Haos u kući, matorci dolaze 12:00; 14:20 Pijev život 3D 16:00 Zvončica 3D 12:20; 13:50 CNP

Po djelima Danila Kiša:”Post scriptum” 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ

Bisera Veletanlić & Darkwood Dub 20.00

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija:Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 12:05 Serija: Vampirski dnevnici/r 14:45 Talk show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:20 Film: Crni Gruja i kamen mudrosti 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Šešir profesora Koste Vujuća/r 20:10 Serija: Drug Crni u NOB-u/r 21:00 Serija: Drug Crni u NOB-u 21:50 Film: Sljedeća tri dana 00:00 Exkluziv The Best Of/r 00:30 Film: Padine Mulholanda/r 02:15 Exploziv The Best Of/r 02:40 Serija: Tri Hil/r

PRVA Crni Gruja i kamen mudrosti 16.20

07.00 08.05 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 15.50 16.30 17.00 17.30 18.00 18.35 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Univerzum,dok. serijal Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Profil/r Vijesti ABS Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan/r Dnevnik 1 Dok. emisija/r Duvanska afera – poslednji čin/r Nvo sektor Stižu bebe Dok. serija: Dinastija Petrović/r Muzika Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija:Bordžije Dnevnik 3 Art magazin Film Vijesti

RTCG 1 Štrumfovi 19.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Film: Priča o ajkulama 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Film: Terminator 3 23.00 Vip room 23:40 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Nevjerna žena 03:00 Film: Ubij me nježno 05:00 Film: Terminator 3/r

PINK Dobro veče Srbijo 18.30

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:50 Dizni serija: Majstor Meni 08:40 Dizni serija: 101 dalmatinac 10:25 Serija: Krv nije voda 11:10 Serija:Larin izbor/r 11:55 Kuhar i pol 12:00 Vijesti u 12 12:07 Šerlok/r 13:35 Serija:Teatar sudbine/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Kuhar i pol 14:10 Bez granica/r 14:45 Film:Sada je dobro/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Kuhar i pol 16:45 Serija:Krv nije voda 17:30 Showbizz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:05 Na putu za Montevideo 21:00 Žene sa Dedinja 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti 22:45 Serija:Istražitelji iz Majamija 23:30 Serija:Oružje 2.dio 00:05 Serija:Internat/r

VIJESTI Istražitelji iz Majamija 22.45

Sport

47 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 14:00 1 na 1 15:30 Film: Ljepša strana bijesa 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Glasnici 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Forum 22.00

TV PREPORUKA Sljedeća tri dana TV Prva 21.50

08.00 10.05 11.55 12.25 12.55 14.50 15.45 16.15 17.55

Život Džona Brenana i njegove žene Lare djeluje skoro savršeno, sve dok nju ne uhapse zbog ubistva za koje kaže da ga nije počinila. Posle tri godine njene robije, Džon se bori da održi porodicu na okupu. Podiže njihovog sina i predaje na koledžu, istovremeno tražeći način da dokaže da je ona nevina. Pošto sud odbije njenu poslednju žalbu, Lara postaje suicidalna i Džon uviđa da postoji samo jedno rešenje: Da organizuje bijeg svoje žene iz zatvora.

19.30 20.05 20.30 22.00 23.00 23.30 00.00

Crtani film: Štrumfovi/r Top mobil/r Sportska subota/r Magazin Lige šampiona Fudbal – prva liga: Rudar – Budućnost Košarka: Budućnost – Split/r Dječiji tv arhiv Film Odbojka (m): finale KUP-a Crne Gore Dnevnik 2 Vikend serija:Igra Vikend film Serija Reportaža SAT TV Magazin Lige šampiona/r Svoja i šik, magazin za žene/r

RTCG 2 Magazin Lige šampiona12.25

09:45 Dobitnici/r 11:00 Ekstremno 11:20 Loto izvještaji 11:25 Top 10 11:55 Dogodilo se...

12:00 Toto vijesti 12:15 Konzilijum/r 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 16:50 Dobitnici 18:00 Toto vijesti 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim

777 Texas holdem poker 19.00

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 18:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Serija: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera

MBC Tajne avanture Žila Verna 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani američki filmovi 12:15 Kukuriku šou 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom: Mateja Kežman 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad 15:00 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Na putu za Montevideo tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 3 - Varvarin 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno reportaža 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Na putu za Montevideo tv serija 21:00 Ja imam talenat - specijal 22:00 Šta žene žele američki film 00:10 Dnevnik 00:25 Lud, zbunjen, normalan RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Sirene animirana serija 09:24 Bernard animirana serija 09:27 Putovanje sa Terijem animirana serija 09:49 Zanimanje - dete 10:00 Vita studentis 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Tema Srbije na vezi

15:20 Ostrvo orangutana 15:41 Život sa medvedima 16:05 Srbi u Hilivudu: Piter Bogdanovič 16:55 Košarka; Aba liga, Partizan - Igokea, prenos 18:45 Srpske sportske legende 19:15 Magazin Lige šampiona 19:35 Neverovatne mašine profesora Emišena 19:45 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Nedeljom uveče 21:00 Dekalogija o materiji smrti dokumentarni program 22:00 Likovna kolonija RTS: Gorštak - Sretko Divljan 22:15 Jelen top 10 23:00 Vita students 23:33 Vikend Evronet HRT 1 08:15 Ubojstvo, napisala je 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Divlji u srcu 16:30 Vrtlarica 17:00 TV kalendar 17:12 HAK - Promet info 17:15 Film 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:10 Odmori se, zaslužio si 21:50 Damin gambit: Mirjana Bohanec Vidović talk show 22:35 Dnevnik 3 22:55 Vijesti iz kulture 23:03

07:35 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 17:00 19:00 19:30 20:30 21:00 22:45 00:00

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije-insekti Lili Pez/r.

Film:Pohlepa Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Teen eye Muzički program Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia /r.

Film:Mafalda Savojska Koncert Koncert

MONTENA Teen eye 16.00

DANAS U GRADU Sport 23:06 Vrijeme sutra HRT 2 09:25 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos 1. vožnje 10:15 Crtani film 10:40 Biblija religijske emisije 10:50 Portret Crkve i mjesta religijske emisije 11:00 Rijeka: Misa prijenos 12:05 Sportski program 12:25 Kranjska Gora: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos 2. vožnje 13:30 Američki film 15:05 Babybonus 15:35 Međunarodni boksački turnir “Zlatko Hrbić” snimka 16:00 Olimp emisija o sportu 16:55 Košarka, ABA Liga: Cibona - Union Olimpija prijenos 18:40 Športski prijenos ili snimka 19:00 Magazin LP 19:30 Kriške sira 4, 20:00 Zvjezdani ratovi 4: Nova nada američki film 22:05 Bogovi i čudovišta - američko-britanski film 23:50 In Music Festival - Jarun: Franz Ferdinand, snimka koncerta 54’50 00:45 Dr. House HBO 10:15 Tom i džeri i čarobnjak iz oza film 11:15 Vaspitanje za početnike 11:40 Najljepši pas na izložbi 13:10 Rio film 14:45 Film: Muška srca 2 (12) 16:35 Holivud na snimanju 17:05 Transformers 3: Tama mjeseca film 19:40 Vaspitanje za početnike 20:05 Film: Zaraza

21:50 Serija: Ognjeni grm 23:10 Spartak: Rat prokletih 00:05 Čudo od dječaka 01:40 Za obojene djevojke SPORT KLUB 09:30 Pregled Euroleague 10:10 Španska liga: Barcelona - Deportivo 12:00 Sportski Vremeplov 12:05 NBA Live 12:10 Na današnji dan 12:30 Ukrajinska liga: Goverla - Dnipro direktno 14:30 Holandska liga: Ajax - Zwolle direktno 16:30 Premier League, golovi 17:00 Premier League: Liverpool Tottenham 19:00 NBA: Oklahoma City - Boston direktno 21:15 ATP Masters Indian Wells ARENA SPORT 09:00 Košarka ENDESA LIGA: Valencia - Estudiantes 11:00 Fudbal-Jelen super liga: Jagodina - Partizan 13:00 uživo Fudbal Jelen super liga: Radnicki 1923 Radnicki Nis 15:00 uživo Fudbal: Juventus - Catania 17:00 Košarka : Partizan - Igokea 19:00 Rukomet : Budućnost Györi 20:45 Fudbal Arena Classic 21:00 Fudbal pregled kola 22:00 uživo Fudbal: Chivas - Dallas 00:00 Liga šampiona: Magazin 00:30 Boks: Magazin 01:00 uživo NHL Vancouver - Minnesota

CINEPLEXX

Falsifikator 21:00; 22:50 Mama 20:40; 22:40 OZ-veliki i moćni 12:30; 13:30; 15:00; 17:30; 20:00 Linkoln 18:30; 21:30 Krugovi 19:30; 22:30 Jadnici 13:20; 22:00 Hičkok 18:40; 22:40 U dobru i u zlu 15:30; 18:00; 20:20 Ovako je sa 40 16:30 Dobar dan da se umre muški 14:30; 16:40; 19:00 Koko i duhovi 11:30 Đangova osveta 16:20 Kralj pingvina 3D 11:20; 13:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:40; Haos u kući, matorci dolaze 12:00; 14:20 Pijev život 3D 16:00 Zvončica 3D 12:20; 13:50

48

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

MALI OGLASI

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: na Novom dvije (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što Izdajem dva dvosobna 1. Tekst oglasa Prodajem može da sadrži 160Selu karaktera ste poslali oglas, lux nakuće 100m2 (prizemlje komplet meštena stana u Donjoj Gorici dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino za Ulica Slobode 60/II je ova šifra osnova KUĆE/STANOVI zavšeno, namješteno)(spratpo 180 eura.

Novogradnja.

- S.A. “Normal” 63m2/III 56.700e IZDAVANJE reklamacije. nu) i 50m2 na placu 2.000m 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutr-aDelta šnje“Čelebić” m bro52m2/V ju izda65.000e nja, pos-S.A. lije“ČELEBIĆ” 16h b27m2 iće 200e obNAMJ. javljeni n020-230-057 akon dva dana Tel.069/736-289 19536 K sa vinogradom i voćnjakom.

-P.M. ALBONA 42m2/III 330e NAMJ. - Centar 57m2/III 64.000e, nov 3. Redakcija pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

020-230-225 Kupujem jednoiposoban stan u zadržava -NJEGOŠEVA 50m2/III NAMJ. 250e Izdajem namješten, može i praTel.067/600-144 - D. bolnica 38m2/III 40.000e, nov 19541 Oglasiod koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e biti objavljeni!

Herceg Novom na4.području zan, jednosoban stan u prize- Blok VI 41m2/III 38.000e 069-060-961 -I.CRNOJEVIĆA, 56M2 / II, 300E NAMJ. 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

Igala do Savine. Tel.067/268Zabjelo 41m2/III 41.000e mnoj ograđenoj kući sa parkinPodgorica, Donja Gori-GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. 069-051-360 467 i 031/326-151 6. Prilikom19539slanjaca, Vaših molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto - “Kapacity” 105m2/dupl.

105.000eč, ć, gom, sve navedenih zasebno. Kralja Nikole, -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. kućaoglasa lux 460m2, plac - “Gintaš” 75m2, VII/XV, 58.500e znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Pobrežje-Zabjelo. Tel.067/642-CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E 067-657-258 600m2. Može dokup plac.

Kupujem manji jednosoban - T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e 212 Kombinovano plaćanje: 19543 stan u užem dijelu Nikšića. www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me keš, stanovi, obezbijeđen Tel.068/108-000 Izdajem namješten jednosoban kredit odinformacije 50-100.000e.

Za19630dodatne u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam stan u strogom centru PodTel.068/103-068 19585 gorice, idealan za studente.

Pna e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 pisati Tel.067/224-668 Sutomore-Zagrađe, kuća u iz19546 Dr Jovanović zbog odlaska gradnji 120m2 prizemlje i sprat, u inostranstvo hitno prodaje Izdajem jednosoban namjeuseljive 3 sobe i kupatilo. Cijena stambeno-poslovni objekat šten stan Preko Morače. povoljna!

Tel.069/069-148 400m2 samo 499 eur/m2 (2 19612 Tel.067/609-469 19553 stana po 100m2,ordinacija Prodajem kuću u Donjoj Gorici 100m2 i galerija 100m2).

Izdajem nenamješten stan 140m2, pomocni objekat 50m2, Tel.067/530-853 50m2+20 terasa. Klimatizovan, 19297 na placu od 500m2. Moguća novogradnja, u prizemnom kompenzacija za manji stan uz Sutomore, Zagrađe kuća u izdijelu kuće. Kod Dak petrol doplatu.

Tel.067/311-600 gradnji 120m2, prizemlje i sprat, 19626 pumpe na Zabjelu. 170 eura. useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena Cetinje, kuća atraktivna lokacija, Tel.068/722-826, 020/641-875, povoljna! Tel.069/069-148 19369 zelenilo, centar. Može djeli068/563-571 19613 mična kompenzacija za stan.

Kuća na prodaju, 280m2 sa dva Izdajem jednosoban namješten Tel.068/713-288 trosobna i jednim jednosobnim 19628 stan na Starom aerodromu, stanom, sve zasebno, osigurana, Budva. Prodajem dvoiposozgrada Normala. Na duži period. asfalt, ulična rasvjeta, ograNovi Beograd - kod Fontane, ban namješten stan 69m2 sa Tel.067/269-270 I đeno. 1/1, moguća zamjena.

19637 dvosoban namješten stan garažom 26m2. Odmah useljiv.

Izdajem jednosoban namješten Tel.063/239-981 69m2/III+lođa-105.000e. Može 19371 Tel.069/694-330 Izdajem namještenu garsonjeru stan. Stari aerodrom, iza Volija.

19633 zamjena za Podgoricu, preko na Zabjelu u lamelama u stamProdajem jednosoban stan u Tel. 069/993-992 19718 Morače. Tel.069/360-298 benoj zgradi.

Bloku 9, Podgorica. Nov, 33 m2, Prodajem veće jednosobne sta19747 nove na Zabjelu.

750 eura m2.

Tel.067/209-300 Izdajem dvosoban namješten drugi sprat. Tel.069/987-862 19697 19381 Prodajem stan u Podgorici pent Tel.067/269-270 stan Trg Vektre.

Tel.069/53919638 haus 193m2. Ekstra urađen. CiIzdajem trosoban polunamje539, 063/206-910 Ulcinj, prodajem ili mijenjam za 19284 Prodajem kuću u Maslinama. jena 950 eura.

Tel.067/287-308 šten stan u Donjoj Gorici - Pododgovarajući u Podgorici, može i 19753 Izdajem jednosoban namješten Tel.069/422-593 gorica. Novogradnja. Pogodan i za veći uz moju doplatu, garsonje19688 stan u Staroj varoši, 160 eura.

Prodajem kuću Rijeka Reževića za studente na UDG-u. Povoljno. ru 30m2 + 16 m2 terase u stamProdajem kuću u selu Rašovići Tel.068/754-703 p+sprat 110m2 plus 4 terase Tel.067/672-569 19357 benoj zgradi. Tel.067/406-593 19700 19454 100m2 sa 4.000m2 placa voda oko kuće. Tel.067/416-613 19779 Izdajem dvosoban stan, namjeizvorska.

Kuću 152m2+pos.

Izdajem nenamješten jednosoCetinje, kuća atraktivna lokacija, šten ili prazan, kod novog stuprostor 52m2 u Podgorici.

Plav-stan u novoj stambenoj ban stan, Ulica kralja Nikole 296 zelenilo, centar. Može djelidentskog doma. Tel.067/301-854 Tel.069/662-102, 069/956-303 zgradi na izvanrednoj loka19378 - Zabjelo. Tel.067/517-154 mična kompenzacija za stan.

19696 19701 ciji, prodajem ili mijenjam za Tel.068/713-288 City kvart preko puta Delte 19457 Prodajem dvosoban stan kod Podgoricu, primorje ili Sarajevo.

Izdajem namješten jednosoban izdajem jednosoban namješten Vezirovog mosta, povoljno.

Tel.068/317-210 i polunamješten dvosoban stan Kuća 80 + 90 kvadrata i po19788 stan slobodan od 9. marta.

Tel.069/416-802 na Zabjelu, internet, TV, klima. mocni objekat 50 kvadrata na 19705 19386 Bar-Dobre Vode, prodajem kuću Tel.069/316-980 Tel.069/531-310 1.800 kvadrata placa 2 km 19704 Prodajem stan 83m2, iii sprat, od 210m2 udaljenu 20m od od Danilovgrada, prednost Izdajem jednosoban namješten stan Ulica slobode. Idealna lokaplaže kod Hotela ΄Kalamper΄. Ci- Preko Morače. Tel.067/284-597 Izdajem stan, namješten, jedkompenzacija za dvije ma19391 cija za sve namjene -obavejena 210.000e. Tel.068/317-210 nosoban. Ulica kralja Nikole. nje stambene jedinice u PG. 19789 zno pogledati, 1m2-1.550e.

Tel.069/607-537 Izdajem prazan trosoban Tel.067/330-103 19724 19522 Tel.069/091-668 Prodajem jednosoban nastan, Ulica skopska - Masline.

19708 mješten stan u novijoj zgradi Izdajem dvosoban komforan Prodajem dio kuće na Draču kod Tel.650-254, 069/702-333 19516 Prodajem kuću, 84m2, na kod Vezirovog mosta 41m2, stan u stambenoj zgradi na poreske, 46m2 -23.000 eura. placu od 1.000m2 sa vinoprvi sprat, 49.000 eura.

Starom aerodromu kod škoIzdajem namještenu garsonjeru Tel.067/207-388 19526 gradom i voćnjakom u nasele. Zvati od 10 do 13 časova.

Tel.067/915-6823 kod Gintaša.

Telefon 067/460-650 19791 19523 lju Murtovina. Tel.069/883Tel.067/284-837 Prodajem novosagrđenu kuću 19760 220 Prodajem novu kuću od 180m2 Izdajem jednosoban, namje(164 m2, posjeduje dvije garso19720 kod Hemomonta dva trosobna Izdajem prazan jednosoban šten stan, zaposlenoj ženskoj njere i jedan dvosoban stan) u satan i praznu garsonjeru u stana i pomoćni objekat 30m2 osobi. Masline, kod Pošte i Baru (Šušanj) zeleni pojas 150 Prodajem jednosoban stan zgradi. Zagorič, novogradnja, sa građevinskom dozvolom. hotela Bambis. Cijena 130e. m od mora. Može zamjena za (47m2) prizemlje, Stari aeklima, parking. Tel.067/439-702 Povoljno. Tel.069/567-440 Tel.069/669-980 stan. Tel.067/929-9318 rodrom. Tel.067/244-166

AS NEKRETNINE

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

19540

19726

19794

19525

19762

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

MALI OGLASI Izdajem kompletno namješten stan 58m2, zgrada Alpe bar, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 80. Tel.067/600-242 19773

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660 19722

-Opel Insignia 2.0 CDTi 2010.god. 110ks, 6-brzina, metalik siva boja, 13.500€ -Mercedes E220 cdi 11.2009.god, 170ks, navi, bi-xenon, led, p.senzori 23.500€ -Opel meriva Cosmo 1,7 cdti 101ks 2004 dig.klima, al.felme 4.350€ -Renault grand senic 1,9dci 7-sjedišta al.felme dig.klima, 5.900€ -Opel combo putnički 1,7cdti 101ks 2005. met.siva, klima, 4.700€ -Kia Ceed 2.0 crdi sporti wagon 2008.god, 140ks, 6-brzina, dig.klima 7.400€ -Opel astra karavan 2007.god, 110ks, crvena boja, klima, esp,tempomat 6.100€ UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444 19754

Z Mijenjam kuću 200 m2 sa poslovnim prostorom za stanove.

Staro aerodrom. Tel.067/452282

19455

SOBE Renta sobe dan, dva ili duže.

Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno.

Podgorica. Tel.069/690-193

19307

Izdajem dvokrevetne sobe (kuhinja, kupatilo) zaseban ulaz, blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/555-065

19625

Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220

19782

PLACEVI Prodajem plac pored magistrale PG-NK, Danilovgrad, Grlić, 2.500 kvadrata, povoljno, djeljiv! Tel.068/813-416

19298

Prodajem plac 2.500m2, urbanizovan, Jugodrvo-Kotor.

Tel.067/229-366

19299

Prodajem plac 2.075m2, voda i struja na placu, dva prilaza, 7km od centra Podgorice, Pržine, Spuž. Tel.067/248-994 19314

Prodajem gradsko građevinsko zemljište kod željezničke stanice u Baru, 1.400m2. Tel.067/839-886 19389

Prodajem plac 700 m2 - 10 km od Podgorice novim putem za DG. Tel.069/410-430, 069/410-131 19451

Podgorica, Donja Gorica placevi 760m2, 1.610m2 i 1.750m2.

Urbanizovano, 4 urbanističke parcele. Kombinovano plaćanje, keš. Obezbijeđen kredit od 20 do 80.000e. Tel.068/103-068 19586 Bigova, 2 placa po 420m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288

19629

Prodajem plac 2.500 kvadrata, Kosić, Danilovgrad. Voda, struja, pored Art betona, 12 eura po kvadratu. Tel.068/002-522 19636

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 19721 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 19730

Cetinje, naselje Gruda - prodajem urbanizovane placeve različitih kvadratura. Put, voda, struja. Tel.069/911-611

19758

Prodajem plac u Zagoric 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

19772

Prodajem plac-imanje, 5.000m2, 13-ti km starog puta Podgorica-Danilovgrad. Idealan za sve namjene - asfalt, voda, struja -obavezno pogledati.

Tel.069/091-668

19781

Prodajem povoljno plac u Danilovgradu - Grlić, 220m.

Tel.067/396-313

856

19717

19759

Izdajem kancelarijski poslovni prostor površine 14m2 (prizemlje) iza Srednje tehničke škole - Podgorica. Ulica Vasa Raičkovića br. 36. Tel.069/690-244

Prodajem alfu 145 1.9 TDI, troje vrata, 97. godište, registrovana do 24. jula 2013. Cijena 1.500 eura. Tel.067/670-445

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Prodajem volkswagen vento 1.6, 1995. godište, registrovan do avgusta. Ugrađen plin.

Cijena 1.300e. Tel.069/874-743, 069/155-453 19778

Kupujem auto do 5.000e u zamjenu za izvođenje građevinskih radova (firma sa dugogodišnjim iskustvom). Prednost, područje Bara. Tel.068/317-210 19787

19766

GRAĐEVINSKE USLUGE

GARAŽE

19703

19783

Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi. Tel.069/737606

19309

I Izdajem plac-12.000 m2-asfalt, vodovod, struja, telefon.

Pogodan za skladišta, magacine i sl. 15km od Podgorice, opština Cetinje. 1.000 e. Tel.069/155632 19293

MNE-CAR

19521

Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada. Tel.069/042-227 i 068/317-852

19534

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja.

Tel.067/350-545 19698

I Stari grad Kotor poslovni prostor na Trgu od oružija, idealan za kancelariju ili ordinaciju.

Tel.067/839-886

19388

Izdajem poslovni prostor preko puta Hemomonta (24m2) prizemlje, klima, telefonska linija, zaštita. Za kancelariju i sl.

Tel.069/457-966 19524

Izdajem poslovni prostor u centru grada,32m2. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301 19535

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2.

Tel.067/200-818

19594

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 19748

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

19615

Izdajem poslovni prostor 50-200m2 (djeljiv) na NK-CT semaforima u Podgorici. Pogodan za sve namjene (trgovina, usluga, zanatstvo). Povoljno!

Tel.069/787-104

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e.

Tel.067/508-250

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-

19702

Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta. Tel.069/813462, 069/244-444 19763

GRAĐEVINSKE MAŠINE Prodajem kobelko rovokopač 250, gusjeničar. Tel.069/040422

067 24 99 11

19621

VOZILA/AUTO DJELOVI

USLUGE

Prodajem volkswagen vento 1.6 - 1995. godište, registrovan do kraja jula. Ugrađen plin. Cijena 1.300e. Tel.069/874-743

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

19448

Prodajem pežo 306, 1.4 benzin, 99. godina, restajling, full oprema, 1.500 e. Tel.067/303-233

19463

Prodajem fiat punto 2002. godište, 1.2 registrovan, nove gume, urađeni servisi, 2.200e.

Tel.068/111-230, 067/518-596

19528

Peugeot 1.6sw, karavan benz.

100.000km. 2005.god. Prvi vlasnik iz salona Verano.

Urađen veliki servis. Očuvan, registrovan do septembra.

Tel.069/040-279

19550

Izdajem poslovni prostor 11m2 u centru Žabljaka. Tel.069/436580, 067/320-067

Radim grobnice - blok betonski, radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

19600

069 559-555 069 997-992

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor 15m2 u Podgorici, zgrada Čelebić, Ulica Veliše Mugoše.

Tel.067/877-739

RENT-A-CAR

Prodajem opel corsu, 2002. godište, benzinac, prešao 119.000km, 1.000 kubika, u odličnom stanju. Tel.067/362-362 19556

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 19716 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis,

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

19632

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, postavljanje elektroinstalacije, zamjena tabli i rasvjete.

Tel.069/541-103

19725

Izdajem bivše prostorije ordinacije Natal ispod Gorice, 52+25m2, pogodne za ordinacije, biroe i kancelarije.

Tel.020/232-196

namjene. Tel.067/219-322 ili 020/647-350

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886 19719

19767

Prodajem garažu 15 m2, Stari aerodrom, Ulica Josipa Broza Tita 23. Tel.069/400-248

Prodajem plac-livadu površine 5.443m2 kod ZIKS-a - Spuž, 9km od Podgorice, 100m od puta Podgorica-Danilovgrad. Može i u placevima.

Tel.020/623-213, 068/011-190

19751

nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

www.PG-GARAGE.me

19743

Krečenje - odgovarajuća cijena.

Tel.068/541-778, 067/254-098

19280

Tepih servis San, pranje i čišćenje svih vrsta tepiha, itisona, garnitura, ležajeva, stolica.

Tel.067/824-799

19289

Sitne popravke namještajastolice popravljam, lakiram i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica.

Tel.067/571-166

19313

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura, auta. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Tel.069/304-264 19453

Anticelulit masaže 15 tretmana 100e u trajanju od 1h. Stari aerodrom. Tel.069/857-280

19549

Vršim dubinsko usisavanje sa RN sistemom, Podgorica.

Tel.069/486-874 Izdajem posuđe za razne

19623

19711

19727

Registracija preduzeća.

Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 Registracija preduzeća.

Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija.

Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak.

Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188

19744

19745

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 19746

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

19755

Klima, ugradnja, servis, čišćenje, dezinfekcija. Najpovolnije.

Tel.067/809-587, 068/866-091

19765

Web sajt izrada i postavljanje na internet 89 e www.bismontenegro.org.

Tel.069/530-568 19776

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana.

Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542

19777

Stop privatni detektiv, obavlja pracenja, nadzor, obezbjeđenja...otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl. Profesionalno, uspješno i diskretno... Pozovite.

Tel.067/927-2006

19784

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Cijena računovodstvenih usluga po dogovoru.

Tel.069/613-817

19785

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpere za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite.

50

SUBOTA I NEDJELJA, 9. I 10. 3. 2013.

MALI OGLASI

montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598

19750

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 19790

NAMJEŠTAJ Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru. Tel.069/300-915

19308

Namještaj Tošić. Izrada i restauracija namještaja, 20 godina iskustva, kvalitetno i povoljno, Podgorica. Tel.069/273-852, 069/563-870

19554

POLJOPRIVREDA Prodajem sadnice kupina, sorta crni safir. Povoljno.

Tel.067/547-094

19282

KUĆNI LJUBIMCI Štenad njemačkog ovčara (vučijak). Tel.067/235-878 19287

Tel.069/081-507

Prodajem malog njemačkog špica, star 2 mjeseca, muški, cijena 200e. Tel.067/237-711

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

19383

19793

LIČNO

NASTAVA Profesor engleskog jezika daje časove. Sat vremena 10 eura. Uspjeh zagarantovan. Tel.069/383-211 19622

POSAO Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Za nove Avon dame poklon. Tel.067/266-216

19288

Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.068/673-878

19449

Cafe-piceriji u Podgorici (kod Pravnog fakulteta) potreban šanker-ica i pica majstor. Tel.067/610-480 19538

Tražim posao stražara, portira ili nešto drugo. Radim i za dnevnicu, PG. Tel.067/581-394 19542

Vrijeme je novac!!! Kažu i Njemci!!! Pa, izvolite saradnici, zaradite, budite zdravi i fit i puni eura! Tel.068/547-096 19690

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

19728

Potrebni saradnici za prodaju brenda vrhusnkog kvaliteta! Želite posao - evo šanse!! Pozovite 069/882-571 19756

Momak 34 godine želi da mu se javi djevojka-dama radi intimnog diskretnog druženja.

Tel.067/928-5581

19312

Momak 29 godina upoznao bi djevojku ili par iz PG za povremena diskretna druženja.

Tel.069/652-405

19771

Slobodan momak lijepog izgleda želi da upozna usamljenu curu, damu, mamu, razvedenu...koja je raspoložena za druženje uz diskreciji! Tel.069/945-360 19792

RAZNO Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal.

Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru. Tel.069/535-115 19382

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas unistava. Pozovite na 068/563-851

19390

Baštenske figure (preko 40 modela) i saksije za cvijeće, gratis prevoz za Podgoricu.

Tel.069/314-623

19392

Valjak za peglanje (njemački) kratko korišćen, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435

Odgovorna žena čuvala bi stariju žensku osobu 24h. Dogovor.

Te.067/922-2385

Prodajem dva nova (original) ženska sata upola cijene.

Tel.067/414-625

19547

19548

19775

APARATI/OPREMA Prodajem telefon kineski E71 sa tri kartice, kao nov, 40e.

Tel.067/330-223

19530

Prodajem lap top računare od 70 do 200e. Otkup lap top računara, servis i prodaja lap top i desk top računara. Ubjedljivo najbolje cijene. Slanje po cijeloj CG. Tel.068/439-626

19533

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja,

Idealan poklon dragoj osobi za 8. mart. Kvalitetni, original ženski satovi. Watch shop - Crnić, Budva - Stari grad.

Tel.069/040-279

Milošević Dejan iz Virpazara čestita 8. mart Dan žena Crnoj Gori. Tel.067/361-095

19712

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411 19723 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537 19729

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 19764

19689

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

19749

Kupujem stari novac, medalje, značke, razglednice, bajonete, salje, srebrne predmete itd.

Tel.069/520-177

19752

Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188

19761

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - ΄Portret starog Crnogorca΄, ulje na platnu.

Tel.069/490-723

19768

Prodajem igračke iz kinder jaja.

Tel.069/490-723

19769

Prodajem mašinu za pletenje.

Tel.069/490-723

Prodajem muški sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica, garancija 3 godine. Cijena 200e.

Tel.069/535-115

Ako se bavite sportom, vodite računa o svom zdravlju, tijelu i duhu, želite mladalački izgled - potražite nas. Novo u regionu - vrhunski preparati za sportiste i rekreativce svjetskog brenda!!

Za sve informacije pozovite 069/882-571

NVO - vizuelna kultura - modna avangarda organizuje - časove za slikanje i obuku za stiliste i modne kreatore. Tel.069/797-470

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice.

Majstori tarota, runa, i chinga vas savjetuju. Nazovite, pomozite sebi!

Tel.069/946-041

19551

19620

19757

19770

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

19774

19780

K U PU J EM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

Subota i nedjelja, 9. i 10. 3. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 140€

-10% popusta na kupovinu u nedelju 10.03.2013.

Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama