Izdanje 16 -17. februar 2013.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013. BROJ 467/ GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

POSLANIK SNP ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ INICIRAO, MMF BEZ NEGATIVNIH REAKCIJA, ČEKA SE VLADA

VELIKA nagradna igra

NOVI POREZ PREKO BANAKA?

6.feb - 9.apr

61

pravila na strani

22

BAR ● 8

Ubijen Dejan Gojačanin, bratu se bore za život AVGANISTAN ● 5

●3

INTERVJU: RAFET HUSOVIĆ ● 11

Uskoro odluka o podršci Vujanoviću SJEDNICA ● 5

Odbijena žalba SDP-a

NAGRADNI KUPON

K

andidat Demokratske partije socijalista za predsjednika Crne Gore na aprilskim izborima Filip Vujanović ima pravo da se treći put kandiduje za tu funkciju, odlučio je Ustavni sud Crne Gore. Time je odbačena žalba deset funkcionera Socijaldemokratske partije koji su smatrali da Vujanović nema pravo na novi mandat jer je prvi “odradio” u periodu od 2003. godine do 2008. godine.

No, Ustavni sud je u svojoj odluci, koju je podržalo šest sudija (protiv je bio sudija Miodrag Iličković) naveo da se predsjednički mandat Filpa Vujanovića za vrijeme dok je Crna Gora bila članica državne zajednice SCG ne može izjednačiti sa funkcijom predsjednika samostalne, nezavisne i suverene Crne Gore.

RK BUDUĆNOST ● 32

Plave planiraju prve bodove

SERIJA A ● 28

Mirko protiv svoje Rome

vrijedna nagrada

Crnogorci patroliraju opasnim zonama

METEOR U RUSIJI ● 18-19

Povrijeđeno 1.200 ljudi

NIŠA SAVELJIĆ ● 34

Želja mi je da se skrasim

ŽENA ● 38

Koliko je moguće vjerovati partneru

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

●NEZVANIČNO

Vesna nije valjda da meni kao direktoru zavoda ne možeš pomoći i ubačiti u Ministarstvo ćerku našeg člana sa Žabljaka ?

Nema ti kod nas nepotizma, obrati se portalu prekoveze. me

Nadam se da me nećeš zaboraviti za partiju šaha subotom u parku na Pobrežju

Pravo da ti kažem jedva čekam da pođem u penziju, pa da počinem.

● SADRŽAJ FILM

Hercegnovska Španjola, zelena oaza ovog primorskog grada, odakle se pruža možda jedan od najljepših panoramskih vidika ka pučini, izolovana od mora i vlage, od davnina je među Novljanima poznata kao dragocjen ljekoviti rezervat. I to ne samo za oči i dušu, već i za tijelo, a naročito za respiratorni sistem.

Iz tog razloga, u potrazi za blagorodnom klimom, osobe koje pate od hroničnih plućnih bolesti, nastanile su Španjolu.

PDV

Bez računa se ne računa● 6

Život je komedija s tragičnim krajem ● 20-21 REAGOVANJE

MCP nije podnosila zahtjev

● 10

BJELICA

Dokumentacija Univerziteta kod Tužilaštva

Najveći priliv stranih direktnih investicija u prošloj godini, prema podacima CBCG, ostvaren je po osnovu kupovine nekretnina i to 226,2 miliona eura ili 35,7 odsto ukupnog priliva. Kako je Dnevnin novinama saopšteno iz CBCG, najviše novca stiglo je iz Ruske federacije i Holandije.

● 12

● 15

STANDARD

EU pravila pomrsiće mreže naših ribara

● 12-13

●7

KOLEKCIONARSKI PRIMJERAK

KAP

Novac za prava na ploču nakon 45 godina

Nekome puna plata, a nekome smanjena ●6

● 16-17

Meteo

SUBOTA, 16.02.2013 .

NEDJELJA, 17.02.2013.

Na jugu malo do umjereno oblačno, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, ponegdje sa slabim padavinama.

06:37 17:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Na jugu uglavnom suvo sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru ponegdje slabe padavine.

Subota min oC max oC

JADRAN:

More malo talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih i istočnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

3 4 6 6 5 0 -2 -4 -1 1

13 13 15 14 14 7 3 0 3 5

06:35 17:19

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

4 5 7 6 6 -1 -3 -5 -2 0

12 12 14 13 12 6 3 -1 3 5

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto.

Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, sjevernih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 13 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

POREZ

SUMMA POLITICA Najpopularnija zanimanja u Crnoj Gori

Preko banaka da pune državnu kasu Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i poslanik SNP Aleksandar Damjanović predložio je u razgovoru sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda, da bi država mogla da uvede oporezivanje svih transakcija u platnom prometu. Taj predlog Damjanovića prošao je bez “negativnih reakcija” predstavnika MMF-a. Damjanović je sinoć potvrdio saznanja Dnevnih novina. Oni su o tome razgovarali i sa predstavnicima Vlade. MMF se čak i ponudio da Vladi obezbijedi tehničku podršku za analizu eventualnog uvođenja takvih mjera. Vlada se nije za sada izjašnjavala jasno o takvom prelogu, ali svakako bi to mogla da bude opcija.

Motiv za uvođenje poreza na sve transakcije u platnom prometu prema procjenama moglo bi da donese državi višemilionske prihode. Ukupan platni promet u Crnoj Gori u 2012. godini iznosio je 20,8 milijardi eura. Ako bi se svaka transakcija oporezovala sa jedan odsto to bi državi donijelo oko 208 miliona eura. Ta opcija je prilično skupa i manje realna. Međutim, sasvim bi vjerovatno državi odgovaralo da se od svake transkacije

uzima 0,1 odsto, što bi obezbijedilo oko 20,8 miliona eura prihoda. Ovakva jedna mjera nije nepoznata crnogorskoj Vladi i bankarima, jer je ona postojala do 2003. godine, kada je Crna Gora bila u Državnoj zajednici sa Srbijom. Tada je takva mjera ukinuta kako bi se pojeftinio platni promet, ali sada nijesu baš takva vremena.

Da se mora razmišljati o uvođenju određenih dodatnih mjera, posebno u prihodima države, potvrđuje i izjava šefa Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Nadima Ilahija koji je u četvrtak kazao da će biti “potrebne mjerljive i značajne dodatne mjere kako na strani rashoda, tako i na strani prihoda, da bi se postigao planirani nivo deficita iz budžeta za 2013. godinu” “To bi predstavljalo i značajan korak ka višegodišnjoj fiskalnoj konsolidaciji koja je potrebna da bi se obnovile fiskalne rezerve i očuvala srednjoročna fiskalna održivost i održivost duga”, dodao je Ilahi.

Direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao je za Dnevne novine da nijedno uvođenje poreza nije pozitivno.

“Niko neće biti srećan ako bi se takav porez uveo, ali bankarima je najvažnije da javne finansije budu stabilne”, saopštio je Zaimović.

Trendovi u Evrope idu u prilog inicijativi Damjanovića. Evropska komisija je nedavno dala zeleno svijetlo za oporezivanje finansijskih transakcija koje se odnose na trgovinu akcijama, obveznicama i fjučersima.

PROFIL

Fudbaler i taktičar Rafet Husović rođen je 2. aprila 1964. godine u Rožajama, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Prištini.

U decembru prošle godine imenovan je za potpredsjednika Vlade. U dva mandata bio je ministar bez portfelja. Husović je i predsjednik Bošnjačke stranke Crne Gore. Nakon parlamentarnih izbora u oktobru prošle godine, Husović i njegova stranka bili su želja svih za formiranje vlasti. Čak je bilo i inicijativa među opozicijom da se Husoviću ponudi mjesto premijera, ali je on sve to odbio. Dobar rezultat je valorizovao boljom pozicijom u novoj Vladi, a istovremeno primijetna je i veća zastupljenost Bošnjaka u drugim nivoima vlasti. Istrajao je i u inicijativi da Gusinje dobije opštinu. Upornost i dobru taktiku u politici možda je godinama brusio igrajući fudbal. Vikende provodi sa suprugom Jasminom, kćerkama Dženetom, Zilhom i Sanrom i sinom Enesom uglavnom u rodnom Rožaju.

BLOK DVA TERMOELEKTRANE

3

MILOŠ BEŠIĆ

U

Crnoj Gori, danas, postoji pet najpopularnijih zanimanja. Činjenica da su upravo ova četiri zanimanja najpopularnija jeste sociološki fenomen, zato što to predstavlja analitički indikator koji puno govori o prirodi samog društva. U ovoj kolumni, identifikovaćemo najpopularnija zanimanja danas, opisaćemo njihovu aplikativnost u savremenim uslovima i, konačno, pokušaćemo da demistifikujemo razoge njihove popularnosti.

P

rvo zanimanje jeste član partije.

Ovo je, po mom sudu, najpopularnije zanimanje. Razlog njegove popularnosti leži u činjenici da članstvo u partiji obezbeđuje najizvesniji kanal vertikale promocije. Pojedinci koji se opredele za ovo zanimanje računaju da sa pravim izborom partije rešavaju svoje egzistencijalne probleme, pri čemu sasvim svesno i bez ikakvih moralnih nedoumica odstupaju, ili čak poništavaju osnovno zanimanje koje služi samo kao odskočna daska za članstvo u partiji.

D

rugo zanimanje je NVO aktivista. Osnovna prednost ovog zanimanja je kreiranje identiteta pojedinca koji je uvek na pravoj strani; prividno politički nezavistan, u suštini opoziciono orijentisan te sasvim legitimno nedvosmisleno politički ustrojen. Izbor ovog zanimanja otvara vrata socijalnoj promociji, ali i pristojnim zaradama koje ne mogu biti sporne s obzirom, kao što je gore rečeno, da se NVO aktivisti uvek nalaze na “pravoj strani”. Dodatni motiv izbora ovog zanimanja jeste svakako da kao istaknuti NVO aktivista imate pravo sve i svakog da kritikujete, dok niko drugi nema pravo Vas da kritikuje, jer ako se to dešava, to je “napad na civilno društvo”.

T

reće zanimanje je politički analitičar (ovde je doza samokritike sasvim namerna). Politički analitičar je onaj koga tako zovu, ne zato što je on/-a to birao, već zato što su ga/je tako okarakterisali u medijima. U velikom broju političko-ana-

litičkih diskursa običnom građaninu teško je snaći se, ali ključno je da ukoliko je ovo zanimanje Vaš izbor imate pravo da delite lekcije političkim akterima koji povremeno pokazuju interesovanje za ono što govorite, čime zapravo podižu cenu Vaših reči u očima javnosti.

Č

etvrto zanimanje je karijerista u državnom sektoru. Ovo zanimanje je veoma rasprostranjeno i odgovara preferencijalu velikog broja pojedinaca. Ono je rezultanta umreženog društva u kome po kriterijumima različitih socijalnih mreža dobijete dobar posao u administraciji, obavljate ga ne zanimajući vas čemu i kome to služi, budete poslušni i odani u odnosu na pojedinca u mreži koji Vam je taj posao obezbedio (ovo naročito u vreme izbora), i ono što je suštinski važno, ponašate se kao da ste veoma važni za čitavo društvo.

P

eto zanimanje je novinar. Kao prestižni nosilac ovog zanimanja imate pravo da govorite šta god Vam je volja bez ikakve odgovornosti. Sloboda medija, kao mera demokratije, linija je Vaše odbrane, i zahvaljujući ovom dostignuću demokratije, kao preofesionalac se nalazite u zoni “apsolutne slobode”. Na ovome mogu da Vam pozavide i najistaknutiji filozofi koji su uzaludno tragali za kriterijumima “apsolutne slobode”, čak tvrdeći da tako nešto ne postoji.

S

uština problema na kome insistiram u ovoj kolumi jeste da je mera popularnosti ovih zanimanja zapravo mera problema u kojima se crnogorsko društvo nalazi. Kada umesto ovih zanimanja najpopularnija zanimanja budu arhitekta, lekar, advokat, inženjer, poljoprivrednik, turistički radnik itd., tad ćemo znati da se promene dešavaju u pravom pravcu i da budućnost ima smisla. Do tada, čitaćemo novine, slušati analitičare i NVO aktiviste, učlanjivaćemo se u partije i juriti posao u državnoj administraciji, mislim, iskreno, šta nam drugo ostaje?!

(Komentar je slobodan. Komentatori u Dnevnim novinama iznose lični stav i on ne odražava obavezno stav redakcije ili uređivačku politiku. Dnevne novine ohrabruju iznošenje različitih stavova u skladu sa zakonom i novinarskom etikom.)

SOCIJALNI SAVJET

Kinezi dali ponudu, Odložena rasprava na potezu Vlada o minimalcu Kineski konzorcijim kompanija dostavio je juče Elektroprivredi ponudu za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja snage 220 megavata. Vrijednost projekta iznosi 275 miliona eura i u većem dijelu je u skladu sa idejnim projektom i Studijom opravdanosti urađenoj za potrebe EPCG, prenosi Portal Analitika. Kako DN saznaju, predstavnici kineskog konzorcijuma boraviće krajem mjeseca u Crnoj Gori gdje će imati sastanke sa predstavnicima Vlade. Očekuje se da Vlada do tada ima jasan stav o njihovoj ponudi, zbog čega nije isključeno da tada i bude potpisan određeni predugovor.

Prema detaljima kineske ponude, izgradnja drugog bloka bi trebalo da trajae 50 mjeseci, a elektrana bi proizvodila oko 1,3 milijarde kilovatsati.

Shodno procjenama, izlazna cijena megavatsata struje biće 42 eura, što je

povoljnije nego sada iz prvog bloka oko 50 eura po megavatsatu (MWh).

Novac za taj projekat bi išao iz kineskog fonda za investicije u Jugoistočnu Evropu, gdje su Kinezi obezbijedili čak 10 milijardi eura.

Kako sada stvari stoje, drugi blok bi bio izgrađen sistemom „ključ u ruke“, a za uzvrat Kinezi bi dobili dugoročni ugovor o isporuci struje sa garantovanom cijenom od strane EPCG. Sistemom “ključ u ruke” je prije tri decenije izgrađen prvi blok termoelektrane, a podrazumijeva da Kinezi upravljaju projektom od početka, pa sve do puštanja u rad drugog bloka. Prema informacijama Portala Analitika, kineska ponuda je u većem dijelu u skladu sa idejnim projekatom i studijom opravdanosti koje je, za potrebe EPCG, uradio slovenački konzorcijum.

Socijalni savjet Crne Gore odgodio je raspravu o predlogu za povećenje minimalne zarade za iduću sedmicu, na zahtjev Unije poslodovaca (UP). Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno je da su socijalni partneri na današnjoj sjednici Savjeta naveli različite stavove o procentu povećanja minimalne zarade, a da je na zahtjev UP rasprava odgođena za iduću sedmicu.

“Na zahtejv Saveza sindikata odloženo je i izjašnjavanje o Predlogu Opšteg kolektivnog ugovora, jer UP

smatra da minimalna zarada treba da bude sadržana u jednom od članova ovog akta”, navodi se u saopštenju.

Novoimenovani predstavnici Vlade u Savjetu su pomoćnik ministra rada Vesna Simović, sekretar ministarstva finansija Damir Rašketić, sekretar ministarstva ekonomije Igor Noveljić, savjetnik u Fondu za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić. Uniju slobodnih sindikata umjesto Janka Vučinića, predstavljaće zamjenik generalnog sekretara te organizacije Željko Burić.

HIT NEDJELJE

Predstavnici kineskog konzorcijuma krajem mjeseca najavili dolazak u Crnoj Gori

Visoki kriterijum Veljo Čađenović “Glasao sam protiv jer mi se ne dopada boja njegove kose. Glasom sam odrazio stav DF, koji je odavno poznat. Vujanović nema pravo da bude predsjednik Crne Gore”, kazao je član Državne izborne komisije Veljo Čađenović prilikom razmatranja kandidature predsjedničkog kandidata DPS Filipa Vujanovića.

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

CRNOGORSKI VOJNICI

Od marta patroliraju opasnim ratnim zonama Pripadnici sedmog kontingenta Vojske Crne Gore od marta na novom radnom zadatku Bojan Vučinić

S

edmi kontingent crnogorskih vojnika, koji će u martu krenuti u ISAF misiju, u Avganistanu biće izložen većoj opasnosti nego prethodnih šest. Osim što će čuvati bazu “Marmal” u oblasti Mazari Šarif, patroliraće ratnim terenima. To znači da će biti izloženi napadima talibana, minama koje svaki dan eksplodiraju i bombašima samoubicama.

Zbog zatvaranja vojne baze “Panonia” koja se od marta ove godine predaje na upotrebu avganistanskim snagama bezbjednosti, pripadnici sedmog kontingenta Vojske Crne Gore biće angažovani na obezbjeđenju vojne baze “Marmal” u oblasti Mazari Šarif. To što će im svakodnevna obaveza biti i patroliranje po ratnim terenima za Ministarstvo odbrane je iskorak i sticanje novih iskustava, dok za vojnog analitičara Miroslava Lazanskog to predstavlja veliki rizik.

“Ako izađu iz svojih baza i krenu u patrole biće izloženi napadima talibana, minama i bombašima samoubicama. Ne znam kako će se to odraziti na bezbjednost crnogorskih vojnika, ali svako je potpisao da ide dobrovoljno”, rekao je Lazanski.

On smatra da se učešćem u ISAF misiji, između ostalog, rizikuju i moguće odmazde prema Crnoj Gori i stradanja naših vojnika.

“Time se povećava rizik od mogućeg terorističkog uzvratnog udara na Crnu Goru. To je potencijalna mogućnost koja uvijek postoji. Pripadnici Al-kaide, kada se svete po svijetu neće se svetiti u zemljama gdje znaju da je bezbjednosni nivo kulture visok i gdje su službe na oprezu nego će se svetiti u zemljama gdje misle da je to najlakše uraditi”, smatra Lazanski.

Iz Nove srpske demokratije poručuju da vojnici Crne Gore treba da se vrate iz ratom zahvaćenih područja jer je, kako kažu, jasno da ih aktuelna vlast samo koristi za udvoričku politiku prema Sjevernoatlantskom vojnom savezu.

“Smatramo da je slanje vojnika iz Crne Gore na ratna područja pod zastavom ovoga vojnog saveza čist avanturizam i neodgovornost ove vlasti. Vodeće članice NATO-a već su donijele odluku da povlače svoje trupe iz Avganistana, tako da je potpuno nejasno zašto se vojnici iz Crne Gore još nalaze u toj državi”, rekao

je portparol Nove Jovan Vučurović.

S druge strane, u Ministarstvu odbrane uvjeravaju da se pripadnici Vojske Crne Gore, kao i do sada, neće uključivati u ofanzivna i protivpobunjenička dejstva, te da će im osnovni zadatak biti spoljašnje obezbjeđenje vojne baze “Marmal”.

“Patroliranje koje se vrši motornim vozilima predstavljaće novinu u odnosu na dosadašnje angažovanje crnogorskih vojnika u misiji ISAF, ali ujedno i kvalitativan iskorak po pitanju interoperabilnosti i sticanju novih iskustava”, saopšteno je iz Ministarstva.

Angažovanjem sedmog kontingenta u bazi “Marmal” ukupan broj naših pripadnika u misiji smanjiće se sa sadašnjih 40, na manje od 30 pripadnika, čime će biti niži i troškovi angažovanja u misiji. Iz Ministarstva je saopšteno da će većina crnogorskog kontingenta biti grupisana na jednoj lokaciji, u uslovima kvalitetnijeg smještaja, efikasnijeg logističkog obezbjeđenja i kvalitetnije medicinske zaštite. Geopolitički analitičar Blagoje Grahovac kazao je Dnevnim novinama da Crna Gora nema uslove da ispuni obaveze za učešće u borbenim misijama.

“Kategorički sam protiv te misije jer Crna Gora nema uslove da ispuni obaveze za takve misije jer je to borbena misija. Potpuno sam za to da Crna Gora učestvuje u međunarodnim humanitarnim, a nikako ne u borbenim misijama”, rekao je Grahovac.

Naši pripadnici će novi zadatak izvršavati zajedno sa pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i Oružanih snaga Savezne Republike Njemačke, kao dio multinacionalne jedinice namjenski organizovane za obezbjeđenje baze. Za razliku od prethodnih šest, u ovom kontigentu crnogorske vojske nema pripadnica ljepšeg pola. Crnogorska vojska od marta 2010. godine učestvuje u ISAF misiji, a dio je mađarskog kontingenta.

Boravak u Avganistanu plaća Crna Gora Boravak crnogorskih vojnika u Avganistanu plaća Crna Gora, a ne NATO, smatra Miroslav Lazanski.

“Crna Gora plaća sama taj kontingent. Poreski obveznici Crne Gore plaćaju tu ekskurziju po Avganistanu i plaćaju njihova prilično dobra primanja”, rekao je Lazanski.

Za pola godine zarade do 20.000 Za šest mjeseci rada i odvojenosti od kuće, naši vojnici dobijaju i pristojnu novčanu nadoknadu. Dnevnica za dan proveden u Avganistanu je 100 eura, odnosno 110 za komandni sastav zbog odgovornosti.

Ako se poredi sa prosječnom platom u našoj zemlji od 483 eura, te ako znamo da je za tu sumu prosječnom Crnogorcu potrebno da radi gotovo tri i po godine, onda je jasno zašto se vojnici odlučuju na ovaj korak. Za svaki mjesec proveden u Avganistanu svi učesnici dobijaju i po jedan i po bod na listi za dodjelu stanova što uvećava njihove šanse da dobiju krov nad glavom.

Nije nam svejedno, ali idemo Jedan od pripadnika sedmog kontingenta koji će u martu poći u Avganistan, kazao je Dnevnim novinama da su im predočene obaveze koje će imati prilikom učešća u misiji. No, njega i njegove kolege je iznenadila informacija da će morati da patroliraju ratnim područjima, ali vjeruje da će proći u najboljem mogućem redu.

“Nije nam svejedno. Ipak će biti mnogo opasnije nego našim prethodnicima. Oni nijesu izlazili iz baze, ali ćemo mi sa-

da morati. Opasnost je velika, ali, šta je - tu je. Prijavio sam se pa sad idem, niko me nije tjerao”, rekao je jedan od vojnika.

Iz Ministarstva odbrane su saopštili da su u cilju kvalitetne pripreme za realizaciju budućeg zadatka izvršene neophodne promjene u planovima priprema, a i obuke pripadnika sedmog kontingenta.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

5

ODLUKA

Ustavni sud odbio žalbu SDP-a Kandidatura potpredsjednika DPS-a Filip Vujanovića za treći predsjednički mandat, po ocjeni suda je ustavna Vasilj Karadžić

U

stavni sud je odlučio 6:1 da odbaci žalbu SDP-a o neustavnosti kandidatutre Filipa Vujanovića za treći mandata. Sud smatra da državno-pravni i ustavno-pravni diskontinuitet nosi prevagu nad pravnim i funkcionalnim kontinuitetom koji je propisan u članu 2. ustavnog zakona za sprovođenje Ustava.

Kandidat Demokratske partije socijalista za predsjednika Crne Gore na aprilskim izborima Filip Vujanović ima pravo da se treći put kandiduje za tu funkciju, odlučio je Ustavni sud Crne Gore. Time je odbačena žalba deset funkcionera Socijaldemokratske partije koji su smatrali da Vujanović nema pravo na novi mandat jer je prvi “odradio” u periodu od 2003. godine do 2008. godine. No, Ustavni sud je u svojoj odluci naveo da se predsjednički mandat Filpa Vujanovića za vrijeme dok je Crna Gora bila članica državne zajednice SCG ne može izjednačiti sa funkcijom predsjednika samostalne, nezavisne i suverene Crne Gore. Sutkinja-izvjestilac Fetija Međedović je pojasnila da je referendumskom voljom građana, iskazanom na referendummu 21. maja 2006. godine, zatim Odlukom o proglašenju nezavisnoti, usvajanjem novog Ustava ali i rezolucijom UN-a kojom je Crna Gora priznata za samostalnu i nezavisnu državu, došlo, po ocjeni suda, ne samo do međunarodnopravnog već i do ustavno-pravnog diskontinuiteta.

Kada je u pitanju Vujanovićevo

obavljanje funkcije predsjednika u periodu nakon sticanja nezavisnoti Crne Gore, naročito od oktobra 2007. godine kada je usvojen Ustav samostalne i suverene Crne Gore, pa do aprila 2008. godine kada su održani prvi predsjednički izbori u nezavisnoj državi, Ustavni sud je ocijenio da se radilo o funkcionalnom i pravnom kontinuitetu koji je propisan u ustavnom zakonu za sprovođenje ustava (član 2) a koji je trebao da omogući neometano funkcionisanje države. Naime, Međedović je kazala da državno-pravni i ustavnopravni diskontinuitet, prema ocjeni suda, ima prevagu nad funkcionalnim i pravnim kontinuitetom vlasti.

“Ustavni sud nalazi da pravni i funkcionalni kontinuitet prije svega ima tehničku ulogu u smislu održavanja funkcionisanja države na principima pravne države i vladavini prava u prelaznom periodu u okviru kojeg se novi državni sistem uspostavlja”, kazala je sutkinja Ustavnog suda. Prema tome, objasnila je Međedović, obavljanje funkcije predsjednika Crne Gore u periodu od sticanje nezavisnosti do prvih izbora u suverenoj i samostalnoj državi ima-

lo je je prije svega za cilj “održavanje funkcije predsjednika radi funkcionisanja ovog bitnog segmenta javne vlasti te održavanje stabilnosti države na temeljima vladavine zakona”.

Ili kako je objasnio sudija Miraš Radović, ustavni zakon reguliše režim prelaska iz jednog ustavno-pravnog sistema u novi. Time se odredba člana 97. Ustava nezavisne Crne Gore, koja govori da jedno lice ne može više od dva puta obavljati predsjedničku funkciju, može, prema tumačenju suda, primjenjivati samo nakon sticanja nezavisnosti i odnosi se na lica koja su izabrana nakon stupanja Ustava na snagu.

No, sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković bio je jedini koji je smatrao da Filip Vujanović nema pravo da se po treći put kandiduje. On smatra da

se dilema oko tumačenja kapaciteta njegovog mandata od 2003. godine do 2008. godine može razriješiti na dva načina. Prvi je da se razlika između Ustava iz 1992. i 2007. premosti ustavnim zakonom i da se prizna puni kapacitet, a druga je raspisivanje izbora, kao što je to bio slučlaj u Srbiji, pa da se tek od izbora računa novi mandat.

“Ovako se postavlja pitanje- ako on nije bio predsjednik, kako je mogao potpisivati određene akte. Onda se dovodi u pitanje sve ono što je potpisao pa čak i naš izbor”, rekao je Iličković.

Zastupnik podnosilaca žalbe, advokat Nikola Matrinović, rekao je da Ustavni sud samo treba da saopšti javnosti da Filip Vujanović do 2008. godine nije bio predsjednik.

Pojedinci iznad Ustava Odluka Ustavnog suda nažalost potvrđuje ocjene Evropske unije da je vladavina prava iz samog Ustava najveći problem Crne Gore, poručio je portparol SDP-a Mirko Stanić. On je rekao da jeUstavni sud poslao jasnu poruku da postoje pojedinci odnosno institucije koje su iznad Ustava, a na štetu same Crne Gore.

Sa druge strane portparol DPSa Časlav Vešović kazao je agenciji MINA da su u DPS-u bili uvjereni da Vujanović može biti biran za predsjednika, navodeći da je Ustavni sud svojom odlukom to i potvrdio.

Aktuelno

6

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

FISKALNI RAČUNI

Bez računa se ne računa Neobračunavanje poreza još uvijek je praksa i to najčešće u ugostiteljskim objektima, pokazalo istraživanje Dnevnih novina

KAP

Zaposleni u Kombinatu aluminijuma primili su juče punu januarsku platu, nakon što su propali pregovori menadžmenta i sindikata o smanjenju od pet odsto svim zaposlenim, jer je za isplatu nedostajalo oko 100.000 eura. Međutim, odlučeno je da se plate za januar ipak ne smanje, što će za posljedicu imati smanjenje sirovina, ali i ukidanje stimulansa za radno neangažovane radnike od ovog mjeseca. A ukidanje stimulansa bila je i jedna od tema na sjednici Borda direktora koja je održana u četvrtak. Dogovoreno je da se

U Crnoj Gori boravi oko 3.440 turista, 36 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

Crnu Goru je, prema posljednjim podacima Monstata, u 11 mjeseci prošle godine posjetilo 1,42 miliona turista, 4,9 odsto više nego u istom periodu pretprošle godine.

Do decembra prošle godine ostvareno je 9,1 milion noćenja, 4,3 odsto više nego u istom pretprošlogodišnjem periodu. Od ukupnog broja noćenja, 89,1 odsto odnosi se na strane turiste.

U strukturi noćenja, najviše su bili zastupljeni gosti iz Srbije 25,8 odsto, Rusije 21,8 odsto, Bosne i Hercegovine (BiH) 7,4 odsto, Ukrajine 3,9 odsto, Poljske 2,2 odsto i Češke 1,9 odsto.

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 37 odsto noćenja.

napravi spisak radno neangažovanih zaposlenih, kako bi se znalo o kojem broju je riječ.

A budućnost zaposlenih i fabrike je prilično neizvjesna. Ukoliko se uskoro ne nađe strateški partner i ne riješi pitanje snabdijevanja strujom, izvjesno je da fabrika nema budućnost, a sa njom ni zasposleni. Iako je, prema ocjenama analitičara, već preskupo koštao našu zemlju, KAP bi gašenjem, odnosno uvođenjem stečaja, mogao izazvati još troškova, na čemu u Vladi temelje istrajnu borbu za njegov opstanak.

I.C.

Novo ročište 18. marta Sudija privrednog suda u Podgorici Nevenka Popović odložila je jučerašnje ročište po tužbi Prve banke protiv nikšićkih Rudnika boksita za 18. mart 2013. godine. Kako je ranije Dnevnim novinama saopšteno iz Prve banke, spor sa Rudnicima boksita se vodi zbog nenaplaćenih potraživanja po kreditu. Riječ je o milionskom kreditu, za koji je ruski menadžent kao hipoteku dao upravnu zgradu u Nikšiću i njeno dvorište. Ukoliko Boksiti ne dug od skoro dva miliona eura, Prva banka bi mogla da konfiskuje upravnu zgradu. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, račun ove kompanije blokiran je već devet mjeseci zbog duga od oko 2,1 milion eura.

Većinski vlasnici Rudnika Boksita su Vlada i ruska Centralnoevropska aluminijska kompanija (CEAC). N.D.L.

Na računima bez obračunatog PDV-a obično piše predračun ili razduženje

Da u Podgorici još ima privrednika koji ne izdaju fiskalne račune to jest taje ili neobračunavaju porez na svoje prihode, uvjerili smo se tokom samo jednog dana. Riječ je uglavnom o ugostiteljskim objektima (kafićima i restoranima) koji za svoje usluge umjesto fiskalnog dostavljaju račun u vidu “predračuna” ili “razduženja”. Lokali u kojima su Dnevne novine zabilježile ovakav slučaj nalaze se u centru Podgorice i dnevno prihoduju po nekoliko hiljada eura. A uvjerili smo se i zašto je borba sa sivom ekonomijom veliki izazov našim inspektorima.

Naime, ugostitelji utaju poreza rade organizovano i sa predumišljajem, pa ukoliko kao gost zatražite račun, vi ćete ga i dobiti ukoliko ne, ljubazno će vam donijeti predračun ili razduženje. Samo juče, tokom popularnog Dana zaljubljenih, u jednom podgoričkom lokalu, po ovom “sistemu”, utajeno je na stotine eura koje su se mogle sliti u budžet.

Kako je Dnevnim novinama kazao konobar iz lokala, riječ je bila o promotivnoj večeri koja je svakog gosta koštala po 7 eura, plus ono što gost potroši na piće.

“U prosjeku je račun bio po 70 eura po stolu, a imamo oko 15 stolova.

Bile su promotivne cijene hrane, ta-

Obratite pažnju Ministarstvo finansija zaduženo je da razmotri mogućnost pripreme prijedloga modela koji će omogućiti refundiranje fiskalnog računa. Na taj način građani će biti stimulisani da sakupljaju račune sa neobračunatim PDV-om, a inspekcijskim službama će biti “vidljivi” prekršioci. Sa ovom mogućnošću, kako smo juče imali prilike da saznamo, građani su slabo upoznati. Studentkinja Jelena redovno izlazi u grad, ali ne sakuplja račune i ne vodi računa da li joj je porez obračunat.

“Obratiću pažnju ubuduće, interesantna mi je ideja da mi neko vrati novac za neobračunati PDV”, kaže Jelena nakon što smo je obavijestili da se razmatra ovakva mogućnost.

ko da je cijelo veče lokal bio pun”, redni period najavila nedvosmislen kazao je konobar. i oštar obračun sa nesavjesnim priGosti u lokalu, međutim, nijesu vrednicima. Najavljena je “nulta stobili svjesni da su pokradeni. Oni su pa tolerancije” za one koji ne izdaju ljubaznom osoblju “razduženje” fiskalne račune, i znatno veće kazne. ili “predračun” koji su im dostavi- U cilju efikasnije borbe protiv sive li u luksuznim koricaekonomije, Ministarstvo finansija ma platili bez riječi i ranije je predložilo uvođenje bez traženja objašstrožijih novnjenja. Nesvjesni čanih kazni činjenice da potkada su u kradanjem države pitanju prekršaji u vidu vlasnici potkradaju i njih, mnogi su neizdavanja validnih fiostavili i bakšiš.

Da je do sada, skalnih račuods ipak, načinjen perio to veći su na i neposjep d dovanje regiznačajan korak ara u u od 1. jan oreski prih uara d o o d n o o 12. f di u naprijed, tako- proš star kasa. Za taj s u n a eb le u đe smo se uvje- nista godine, sa poredni pe ruprekršaj predlorstva o r p i o šteno finans rili kada smo žene su kazne od je iz M d ija. ina periferiji 3.000 do 10.000 eura. Kazne za grada u većini minimarketa prinetačan obračun imijenili redovnu upotrebu fiporeske obaveskalnih kasa i uredno dostavljanje ze, prema predlogu računa.

Ministarstva finansija za nepodnoBorba sa sivom ekonomijom u Cr- šenje poreske prijave i neplaćanje noj Gori tema je oko koje se godi- PDV-a u propisanom roku, biće ponama “lome koplja” i u Parlamen- većane sa 1.500 do 20.000 eura, odtu i van njega. Popuniti budžet, ka- nosno u rasponu od 6.000 do 20.000 ko većina smatra, bezbolnije je jed- eura. Vlada je zadužila sve nadležnostavnom naplatom obaveza nego ne organe da se uključe u rješavanje uvođenjem novih. Vlada je za na- problema sive ekonomije.

I.B.

25

FOTO: MIRKO SAVOVIĆ

Nekome puna plata, a nekome smanjena

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

7

PRIlIv StRaNIH DIReKtINIH INveStICIja PRema zemljI PORIjeKla u 2012. GODINI

INVESTICIJE

Najviše novca stiglo iz Rusije

u milionima eura

165,5 RUSIJA

125,6 HolANDIJA

Neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2012. godini iznosio je 453,6 miliona eura, a najveći dio novca uložen je u nekretnine 58,3 SloveNIJA

Ivana Cimbaljević

N

ajveći priliv stranih direktnih investicija u prošloj godini, prema podacima CBCG, ostvaren je po osnovu kupovine nekretnina i to 226,2 miliona eura ili 35,7 odsto ukupnog priliva. Kako je Dnevnin novinama saopšteno iz CBCG, najviše novca stiglo je iz Ruske federacije i Holandije. Odliv po osnovu SDI je iznosio 179 miliona eur i bio je 70 odsto veći nego 2011. godine. Od doznaka je stiglo 258,9 miliona eura, dok su naši građani u inostranstvo poslali 33 miliona eura.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), neto priliv stranih direktnih investicija (SDI) u 2012. godini iznosio je 453,6 miliona eura.

U poređenju sa prethodnom godinom, neto priliv SDI je veći za 16,6 odsto.

“U 2012. godini najveći priliv SDI je ostvaren po osnovu kupovine nekretnina u iznosu od 226,2 miliona eura ili 35,7 odsto ukupnog priliva. Priliv po osnovu investicija u preduzeća i banke iznosio je 212,7 miliona eura ili 33,6 odsto, od čega se 57 miliona eura odnosilo na dokapitalizaciju banaka”, saopšteno je iz Centralne banke

Crne Gore.

U posmatranom periodu priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 162 miliona eura ili 25,6 odsto ukupnog priliva SDI. Najveći priliv SDI u 2012. godini, prema podacima CBCG zabilježen je iz sljedećih zemalja: Ruske Federacije 161,5 miliona eura, Holandije 125,6 miliona eura, Slovenije 58,3 miliona eura, Švajcarske 40 miliona eura i Italije 36,4 miliona eura.

“Međutim, treba imati u vidu da je izvor podataka CBCG za SDI platni promet sa inostranstvom i da su podaci dati po zemljama plaćanja, koje uvijek nijesu i ze-

auTopuT

mlje sjedišta stranog investitora”, penzacije zaposlenih (plate reziobjasnili su iz Centralne banke. denata Crne Gore koji rade u inoU 2012. godini odliv po osnovu stranstvu), a 72 miliona eura se stranih direktnih investicija izno- odnosilo na doznake migranata sio je 179,6 miliona eura, što je za (38,8 miliona eura eura se odno70 odsto više nego u 2011. godini. si na dio prihoda koji crnogorski Kako navode iz Centralne bandržavljani šalju u Crnu Goke, najveći dio odliva ostvaru, a 33,2 miliona euren je po osnovu vraćanja ra na penzije i druga interkompanijskog kresocijalna primanja dita u ukupnom iznoiz inostranstva). su od 97 miliona eura.

“O s i m p r e t miliona eura iznosio je hodno navede“Me đutim, ko d odliv sredstava u vidu ranog, značajan analize treba imati znih transfera kao što su pokloni, pomoći, nasljedpriliv ostvaruje u vidu da ovi podastva i slično, ili 10,6 odci uključuju i kružna se u vidu raznih sto više nego u 2011. ulaganja (engl. round transfera kao što godini, pokazuju tripping), koja za resu pokloni, pomopodaci CBCG zultat imaju povećanje ći, nasljedstva i sličdirektnih investicija u oba no, koji se po metodosmjera (u Crnu Goru i inostranlogiji MMF-a evidentiraju stvo) za isti iznos”, objasnili su iz kao transferi, a ne prilivi po osnoCentralne banke Crne Gore. vu dohotka. U 2012. godini priliv S druge strane, ukupan priliv po ovom osnovu iznosio je 83,9 novčanih sredstava po osnovu do- miliona eura, što je za 12,6 odsto znaka iz inostranstva u 2012. go- više nego u prethodnoj godini”, sadini bio je za pet odsto veći ne- opšteno je iz Centralne banke. go u prethodnoj godini i iznosio Zemlje iz kojih Crna Gora je 258,9 miliona eura, od čega se ostvaruje najveći priliv doznaka 186,9 miliona eura odnosi na kom- i ostalih transfera su: Italija, Sr-

40 ŠvAJcARSkA

18,3

36,4 ITAlIJA bija, Njemačka, SAD, Ruska Federacija, Grčka, Velika Britanija i Švajcarska.

Odliv po osnovu doznaka iz inostranstva je značajno manji od priliva i u 2012. godini iznosio je 33 miliona eura ili 32,5 odsto više nego u 2011. godine, od čega se 13 miliona eura odnosi na kompenzacije zaposlenih, a 20 miliona eura na doznake koje rezidenti šalju u inostranstvo.

moNSTaT

Za izgradnju angažovati Prosječne cijene stanova od 689 do 2.112 eura domaću operativu

U projektu gradnje auto-puta Bar - Boljare trebalo bi angažovati domaću građevinsku operativu, ali je prethodno neophodno precizno utvrditi njene kapacitete, ocijenjeno je juče na sastanku predstavnika Ministarstva pomorstva i saobraćaja i Privredne komore (PKCG).

Ministar saobraćaja Ivan Brajović i predsjednik PKCG Velimir Mijušković smatraju da su kineske kompanije najagilniji partneri u dijelu povezivanja sa ključnim firmama iz domena izvođenja građevinskih radova.

Iz Ministarstva je saopšteno da je posebna pažnja na sastanku bila posvećena problemu naplate putarine, koju je početkom godine Srbija uvela crnogorskim prevoznicima.

“Sa predstavnicima srbijanskog ministarstva saobraćaja je dogovoreno da se preispita odluka o uvođenju putarine, ali i da taj proces, zbog administrativnih poteškoća, traje malo duže”, rekao je Brajović.

Na jučerašnjem sastanku Brajović i Mijušković su razgovarali i o suzbijanju nelegalnog prevoza u drumskom saobraćaju i akciji koju u vezi sa tim sprovodi Ministarstvo.

“Ta akcija je naišla na odobravanje licenciranih prevoznika i pokazala se kao veoma efikasna.

Predlažemo da se akcija nastavi, kao i da se komunalne službe u opštinama aktivnije uključe u rješavanje problema sive ekonomije u prevozu putnika u drumskom saobraćaju”, kazao je Mijušković.

Cijena stanova novogradnje u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu 2012. godine manja je za 13,5 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je za 5,9 odsto veća u odnosu na treći kvartal prethodne godine, navodi se u saotšenju Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat).

Prema strukturi cijena, najveći rast u odnosu na treći kvartal zabilježen je kod cijena uređenja građevinskog zemljišta 15,9 odsto, zatim kod ostalih troškova 6,6 odsto, dok je cijena građenja veća za 2,7 odsto.

Broj prodatih stanova novogradnje u Crnoj Gori u četvrtom kvartalu veći je za 58,6% odsto u odnosu na isti kvartal 2011. godine, dok je za 36,2 odsto veći u odnosu na treći kvartal 2012. godine. Najveća prosječna cijena stanova novogradnje u četvrtom kvartalu ugovorena je u

opštini Budva i iznosi 2.112 eura po metru kvadratnom, zazom slijedi Bar sa prosječnom cijenom stana u novogradnji u iznosu od 1.682 eura

po metru kvadratnom. Najpovoljnije cijene stanova su u Podgorici i Nikšiću, i to 1.114 eura, odnosno 689 eura po metru kvadratnom. N.D.L.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

BAR

APELACIONI SUD

Hoće pritvor za sina Andrije Mandića

Baranin ubijen, bratu život ugrožen Policija sumnja da je na Barane pucao Šćepan Bujić, sin Veska Bujića, vođe kriminalne grupe

Sudija za maloljetnike navodi na zaključak da je Tužilaštvo prekršilo zakon u slučaju ovog maloljetnika Apelacioni sud prihvatio je žalbu koju je Više državno tužilaštvo u Podgorici uložilo na odluku sudije za maloljetnike Radomira Ivanovića da se sin čelnika Demokratskog fronta Andije Mandića, sedamnaestogodišnji I.M., koji je osumnjičen za pokušaj ubistva D.R. (17), brani sa slobode. Dječaku je prethodno izrečena mjera nadzora, a nakon ove odluke, Apelacioni sud je, kako navodi u saopštenju Viši državni tužilac Vesna Jovićević, predmet vratio sudiji Ivanoviću na ponovni postupak i odlučivanje.

“Radnje u pripremnom postupku prema maloljetniku Više državno tužilaštvo u Podgorici sprovodi hitno”, naglasila je Jovićević u saopštenju.

Sudija za maloljetnike Radomir Ivanović u telefonskom razgovoru za DN nije želio da komentariše ovu odluku Apelacionog suda, niti mogući epilog postupka protiv I.M. jer se radi o maloljetnoj osobi. Naveo je da svi podaci iz postupka moraju biti tajni, da o njima niko ne smije javno iznositi podatke. “Član 56 stav 1 Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku glasi: ‘Podaci o postupku prema maloljetniku i odlu-

ka donijeta u tom postupku, kao i podaci o maloljetniku kao učesniku u postupku ne smiju se objavljivati u medijima’. Čak, sud može zabraniti i da se odluka u ovom postupku objavi. Ukoliko dozvoli da se odluka objavi, stavom 2 istog člana je propisano da se ni tada ne smiju navesti ime maloljetnika i drugi podaci na osnovu kojih bi se mogao otkriti identitet maloljetnika ili njegovog zakonskog zastupnika”, objasnio je Ivanović.

Ipak, Tužilaštvo je medijima uputilo saopštenje o ovom postupku u

kojem su, pored detalja spornog događaja, navedeni inicijali osumnjičenog dječaka, prvobitna odluka koju je sudija Ivanović donio, kao i nova odluka Apelacionog suda.

Osumnjičeni I.M. uhapšen je u utorak 12. februara, dan nakon tuče 50-ak Podgoričana ispred Gimanzije “Slobodan Škerović” u kojoj je napadnut i četiri puta nožem u leđa uboden E.D. sedamnaestogodišnji učenik srednje Ekonomske škole “Mirko Vešović”. Policija je tokom saslušanja koja su trajala cijelu noć i dan, saznala da je obračun unaprijed ugovoren preko društvene mreže Fejsbuk. Kako su opisivali gotovo svi svjedoci i vinovnici teškog obračuna, u opštem metežu neko je s leđa prišao D.R. nakon čega ga je više puta uboo nožem. Povrijeđeni dječak prebačen je u Urgentni centar, a nakon ukazane ljekarske pomoći smješten je na Odjeljenje grudne hirurgije na dalje liječenje.

Poslije hapšenja, lider DF-a, Andrija Mandić, javno se obratio medijima, potvrđujući da je osumnjičeni dječak njegov sin, dodajući da mu vjeruje da nije kriv, ali da će, ukoliko se ispostavi drugačije, tražiti da se u potpunosti ispoštuju zakonski propisi.

M.V.P.

PRESUDA

Zatvorenici prijete odbijanjem posjeta

upravljao, prešao na lijevu, suprotnu kolovoznu traku.

U tom trenutku je iz suprotnog smjera naišao kamionom hladnjače za prevoz sladoleda kojim je propisno upravljao Slavko Jauković.

Došlo je do čeonog sudara dva vozila i tom prilikom je Šturanović zadobio višestruke prelome kostiju lobanje od kojih povreda je preminuo devet dana nakon udesa.

S.K.

ADRIATIC PROPERTIES d.o.o./ Hotel AMAN SVETI STEFAN traži: ŠEFA RAČUNOVODSTVA Uslovi za kandidate: • Visoka školska sprema ekonomskog ili sličnog smjera • 7 godina radnog iskustva u knjigovodstvenom odjeljenju • 3 godine radnog iskustva na poziciji šefa računovodstva • Iskustvo u kontrolingu i sastavljanju izvještaja za korporacije • Poznavanje deviznog poslovanja i PDV propisa • Znanje engleskog jezika • Dobre komunikacione sposobnosti • Dobro poznavanje rada na različitim programima, posebno u Excel-u RAČUNOVOĐU Uslovi za kandidate: • Visoka školska sprema ekonomskog ili sličnog smjera • Minimum 3 – 5 godina radnog iskustva na istim poslovima • Odlično poznavanje računovodstvenih i poreskih propisa • Temeljno poznavanje Excela i iskustvo u radu sa računovodstvenim programima • Znanje engleskog jezika • Spremnost na intenzivno usavršavanje Molimo da šaljete svoje biografije na našem i engleskom jeziku na email adresu: amansvetistefancareers@amanresorts.com.

Za više informacija možete nas kontaktirati na broj telefona 033/420-270.

Dejan podlegao povredama. Njegov brat Ljubo, prema posljednjim informacijama, nalazi se u teškom stanju i ljekari mu se bore za život.

Osumnjičeni Šćepan Bujić, od ranije je poznat policiji. Bio je osumnjičen za pokušaj ubistva sugrađana Alena Peročevića (30) i Agrona Bedžetija (28). Njegov otac, Vesko Bujić, poznat je u policijskim dosijeima kao vođa jedne od barskih kriminlanih grupa. Nekada je važio za žestokog barskog momka, poznat po seriji vatrenih okršaja. Sada su primat preuzeli njegovi sinovi Šćepan i Ognjen, koji su više puta privođeni zbog učešća u raznim obračunima.

Prema informacijama sa lica mjesta braća Gojačanin važe za izuzetno mirne momke, zbog čega su Barani u čudu zbog ovog događaja.

RADIKALIZACIJA ŠTRAJKA

Nikšićanin osuđen za smrt suvozača Nikšićanin Krsto Krulanović (43) osuđen je na tri godine zatvora zbog saobraćajnog udesa u kojem je poginuo saputnik Milan Šturanović (33). Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici izreklo je krivično vijeće sudije Radomira Ivanovića.

Krulanović je 14. maja prošle godine oko 16.45 časova u blizini tunela Budoš kod Nikšića, usljed 1,5 promila lkohola u krvi, glofom kojim je

Baranin Dejan Gojačanin ubijen u pucanjavi koja se sinoć dogodila u Baru, dok je njegov brat Ljubo, bivši fudbaler Mornara teško ranjen. Na njih je kako policija sumnja, pucao Šćepan Bujić (21), sin Veska Bujića, vođe jedne od barskih kriminalnih grupa. Bujić je, navodno, na braću Gojačanine kišu metaka ispalio u bilijar klubu “Oto” u Ulici Vladimira Rolovića u Baru, nakon čega se dao u bjekstvo. Policija je odmah nakon incidenta izašla na lice mjesta i izuzela tragove koji su uputili na sumnju da je počinilac ovog krivičnog djela Šćepan Bujić. Nakon toga blokirali su grad, a do aztvarahnja ovog broja, osumnjičeni nije uhapšen.

Na lice mjesta izašla je služba Hitne pomoći koja je ranjene mladiće u teškom stanju prebacila u barsku bolnicu, u kojoj je, nedugo zatim

Uhapšen nakon pljačke kazina Nekoliko sati pošto je počinio razbojništvo u kazinu “Osmica” u Nikšiću, policija je uhapsila osumnjičenog L. S. (24), protiv koga je podnijeta krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije. Nikšićka policija obaviještena je da je juče, oko 1.50 časova poslije ponoći, opljačkan kazino. Maskirani razbojnik je, pošto je ušao u objekat, prišao radniku kojem je, uz prijetnju nožem, tražio novac. Radnik mu je predao torbicu u kojoj se nalazilo 300 eura, nakon čega je razbojnik pobjegao.

Kada su izašli na lice mjesta, policajci su pretragom terena pronašli nož i torbu bez novca koje je L. S. bacio prilikom bjekstva. Nedugo zatim uhapšen je i osumnjičeni, koji je, uz krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio krivično djelo “razbojništvo”, predat Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, na dalju nadležnost.

M.V.P.

Osuđenici u Kazneno-popravnom domu spuškog zatvora već peti dan odbijaju hranu, a najavili su i radikalizaciju štrajka koja će se sastojati u neizlasku zatvorenika ni na redovne posjete. Iz Ministarstva pravde najavili su da će od danas svu odbijenu hranu odvoziti u narodnu kuhinju.

Juče je u ZIKS-u evidentirano 553 štrajkača, što je za jedan manje od prethodnog dana. Štrajku se, kako kažu iz Ministarstva, nije pridružilo ili je od njega naknadno odustalo 158 lica.

U saopštenju se navodi da kod zatvorenika nije primijećena nikakva slabost uzrokovana neredovnom ishranom. “Zdravstvenim pregledima je utvrđeno je da je stanje osuđenika stabilno i da ni kod jednog nije konstatovana bilo kakva slabost uzrokovana odbijanjem uizimanja hrane. Služba zdravstvene zaštite je pripravna”, navodi se u saopštenju.

S druge strane, zatvorenici tvrde da je nekima od njih zdravlje

ozbiljno ugroženo. U dopisu koji je dostavljen Dnevnim novinama navodi se da je dvadesetak zatvorenika u lošem stanju, “od kojih su 3 starije osobe potpuno iznemogle”.

Zatvorenici su u štrajk stupili u ponedjeljak, a kako tvrde, od njega neće odustati sve dok se na Skupštinskoj raspravi ne nađe pitanje Zakona o amnestiranju zatvrenika. Postojeći Zakon o amnestiji čija se izmjena traži, može se primijeniti samo prema pravosnažno osuđenim. Zbog toga veliki broj onih koji se trenutno nalaze na izdržavanju kazne zatvora nije mogao iskoristiti i blagodeti amnestije kao čina milosti države.

Iz Ministarstva su juče podsjetili da će mišljenje Ministarstva pravde o inicijativi osuđenih za donošenje zakona o amnestiji biti pripremljeno i dostavljeno Vladi na razmatranje već na sljedećoj sjednici, kao i da je donošenje zakona o amnestiji u isključivoj nadležnosti Skupštine Crne Gore. S.K.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

9

Crnogorske tužbe zatrpale Evropski sud VIA STRAZBUR

Sve više građana, usljed nezadovoljstva odlukama domaćih pravosudnih organa, traži pravdu u Strazburu, nadležni upozoravaju na neefikasnost Ustavnog suda Crne Gore Svetlana Kumburović

t

užbe pred evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu sve su češći put do pravde, na koji se odlučuju crnogorski građani - tek toliko da su predmeti iz Crne Gore, u odnosu na broj stanovnika, postali najbrojniji u minuloj godini. ukoliko se uzme u obzir podatak da od 13 presuda, donijetih u prošloj godini, 11 je presuđeno u korist žalioca, a na štetu države, onda se dovodi u pitanje efikasnost cjelokupnog pravosudnog sistema Crne Gore, posebno ustavnog suda kao posljednje i najviše instance pred odlazak u Strazbur.

Crna Gora spada u države sa najvećim brojem predstavki pred Evropskim sudom za ljudska prava po glavi stanovnika, a taj procenat se svake godine poveća za 4 odsto. Po mišljenju direktora CEDEM-a Nenada Koprivice navedeni podaci govore o porastu svi-

jesti građana o značaju zaštite pred Evropskim sudom, što, kakao kaže, donekle može biti pokazatelj nivoa vladavine prava u zemlji.

Ipak, statistika po kojoj je sud u Strazburu u odnosu na Crnu Goru donio preko 300 odluka, te da je

nerazmatranih u svakom trenutku još toliko, nije validna budući da većina podnijetih podnesaka bude odbačena. “Od 324 odluke, koje je Sud donio u odnosu na Crnu Goru, čak 311 predstavki je odbijeno kao neosnovano, odbačeno kao neprihvatljivo ili brisano sa liste”, kažu iz CEDEM-a preporučujući izmjene zakonodavstva, kako bi se prevazišao problem neizvršenja presuda, što je vrlo često razlog obraćanja sudu u Strazburu.

U odnosu na preostalih 13 tužbi u prošloj godini vođeni su sudski postupci, od čega je 11 donešeno u korist žalioca, protiv države Crne Gore.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava iz Crne Gore, Nebojša Vučinić, ukazuje da je se pred sudom u Strazburu sredinom prošle godine nalazilo čako oko hiljadu žalbi koje dolaze iz Crne Gore ali da većina njih nije ušla u proceduru. U odnosu na statistiku Suda to je veoma mali broj dok je u odnosu na broj stanovnika Crne Gore, velik. Ali, skoro 90 odsto tih žalbi su neprihvatljive ili nedopustive”, kazao je Vučinić.

Blamaža za državu Mogućnost obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava uslovljena je iscrpljivanjem svih domaćih pravnih sredstava. Posljednji filter je, dakle, Ustavni sud čija statistika nije na zavidnom novou. Statistički, ovaj sud je u zaostatku za oko polo-

vinu primljenih predmeta na nivou godine. Prema riječima upućenih, kadrovska reforma Ustavnog suda mogla bi riješiti pitanje efikasnosti Ustavnog suda, što bi uticalo na brojnost predstavki pred Evropskim sudom.

“Ukoliko se riješi problem efikasnosti Ustavnog suda, u značajanom bi se popravilo stanje u broju premeta koju su gradani Crne Gore podnijeli pred Evropskim sudom. Sada je Crna Gora u samom vrhu po broju premeta po glavu stanovnika, što je velika blamaža za naše sudstvo”, smatraju iz Građanske alijanse.

Ne želi da kritikuje Po mišljenju sudije Vučinića, Ustavni sud može olakšati rad

heRceG nOVI

OD LAnI

Rasvijetljena teška krađa

Pao sa motora U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u naselju Sutorini kod Herceg Novog teško je povrijeđen Novljanin A.B. (55). A.B. je pao sa motora i prebačen je u Vojnu bolnicu Meljine, gdje mu je ukazana prva pomoć, nakon čega je prebačen u bolnicu u Risnu. Prema informacijama iz policije, još se ne zna tačan uzrok nezgode. Istraga je u toku. S.M.

InTeRPOL

Izručen iz Švedske u Podgoričanin uhvaćen sa Crnu Goru 110 kilograma skanka DROGA U PATOSU

Podgorički Interopl, uz asistenciju službenika Posebne jedinice policije, realizovao je juče transfer Rožajca Seada Kurpejovića (35) iz Švedske u Crnu Goru. Kurpejović je presudom švedskog nadležnog suda, koja je priznata i potvrđena presudom Višeg suda u Bijelom Polju, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina i šest mjeseci, zbog krivičnog djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, saopšteno je iz Uprave policije. M.V.P.

Evropskog suda za ljudska prava. „Efikasan i djelotvoran rad bilo kog Ustavnog suda može da olakša rad i suštinski smanji broj predstavki pred Evropskim sudom, za šta je najbolji primjer Ustavni sud Njemačke, koji je jedan od najboljih ustavnih sudova u svijetu”, kazao je Vučinić, izbjegavajući da komentariše odgovornost Ustavnog suda za pretrpanost Evropskog suda za ljudska prava.

“Evropski sud tek treba da se izjasni o efikasnosti i djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog lijeka koji je u nadležnosti Ustavnog suda Crne Gore, pa bi moje mišljenje o tome predstavljalo prejudiciranje ovog suštinskog predhodnog pitanja”, kaže Vučinić.

Podgoričanin Dragan Dragović (59) uhapšen je juče na graničnom prelazu Vraćenovići, pri pokušaju da iz Crne Gore, iznese 110 kilograma skanka, saopšteno je iz Uprave policije. Policajci i carinici kontrolisali su juče Podgoričanina koji je upravljao kamionom sa nisko-nosećom prikolicom na kojoj se nalazio bager. Pregledom prikolice, policija je u patosu pronašla pvc pakovanje skanka, nakon čega je kami-

on poslat na detaljan pretres na carinski terminal u Nikšiću. Tom prilikom, u patosu prikolice pronađeno je 110 pakovanja ukupne težine 110 kilograma skanka.

Pronađena droga je zaplijenjena i poslata na vještačenje u Forenzički centar, a protiv osumnjičenog je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. M.V.P.

Zaplijenjeno 15 kilograma skanka

Crnogorska Uprava policije i Uprava carina su, u saradnji sa službenicima albanske policije, na Graničnom prelazu Sukobin - Murićani otkrili i zaplijenili oko 15 kilograma skanka, koje su pronašli kod albanskog državljanina aleksandera Belišakua (34) iz Kucove. Pregledom automobila marke “mercedes”, albanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Belišaku, policija je pronašla 26 pakovanja skanka ukupne težine oko 15 kilograma. Droga je bila sakrivena ispod instrument table, u prostoru za vazdušni jastuk.

Belišaku je, u skladu sa Protokolom o radu ZGP Sukobin - Murićani, predat službenicima policije Albanije na dalje postupanje.

Hapšenjem Mojkovčana D. V. (27) i T. O. (24) policija iz Kolašina rasvijetlila je tešku krađu počinjenu prije više od godinu dana u tom gradu, navode u saopštenju Uprave policije. Oštećeni Kolašinac B. M. prijavio je policiji 16. januara prošle godine da mu je sa dva kamiona i jedne radne mašine, koji su bili parkirani u mjestu Oćiba u Kolašinu, ukradeno šest akumulatora. Radeći na slučaju, policija je nakon tri dana identifikovala osumnjičenog D. V., za kojim je raspisana lokalna potraga. D. V. je uhapšen 13. februara ove godine, isti dan kada i drugi osumnjičeni T. O. M.V.P.

mARIhUAnA

Tri godine za šverc droge Krivično vijeće sudije Vesne Pean juče je u Višem sudu u Podgorici osudilo na tri godine zatvora Mitra N. Martinovića (25) iz Nikšića, zbog šverca tri kilograma marihuane. U prvostepenoj presudi se navodi da je Martinović 10. oktobra prošle godine u naselju Gornje Polje kod Nikšića, u kući u kojoj je stanovao, radi prodaje držao 3 kilograma marihuane. Oko kilogram i po droge je spakovao u džaku, a sedam pakovanja u pvc kesama.

S.K.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

MUP-REAGOVANJE

MCP nije podnosila zahtjev

Mitropolit spc Amfilohije Radović

Pošto je mitropolit crnogorskoprimorski Amfilohije kazao da je Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) podnijela prošlog proljeća Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) zahtjev za registraciju, ali da on još nije riješen, reagovao je MUP navodeći da to nije tačno.

Iz ovog resora kažu da Mitropolija crnogorsko-primorska MCP nije do sada podnosila zahtijev za registraciju nadležnom organu za unutrašnje poslove na čijoj je teritoriji njeno sjedište, shodno Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Dopis upućen predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, koji je dostavljen ovom Ministarstvu i zaveden pod brojem: 01-051/1216058/1 od 27.avgusta 2012. godine i čiji se sadržaj, između ostalog, odnosi na problematiku obavljanja vjerske službe na Ivanovim ko-

ritima tokom Preobraženja 2012. godine, ne može se smatrati kao zakonom propisana prijava osnivanja i djelovanja vjerske zajednice”, kaže se u saopštenju MUP-a.

U MUP-u ističi da je, shodno za-

konu, prilikom registracije, vjerska zajednica dužna da navede naziv, sjedište, odnosno sjedište njenog organa ili organizacije i prostorije u kojima će obavljati vjerske poslove.

N.Đ.

Amfilohije: Čojstvo se pretvara u gej-paraderstvo Kako prenosi Svetigora pres, Amfilohije je juče u crkvi Svetog arhiđakona Stefana na Medunu služio liturgiju, te je tom prilikom kazao da postoji opasnost da se junaštvo u Crnoj Gori pretvori u “europoklonstvo”, a da se čojstvo preobrazi u “gej-paraderstvo”.

“Kao što su se Jevreji, dok se Mojsije na Sinaju sretao sa Bogom, klanjali zlatnom teletu, tako je i u ovo naše vrijeme, pa i u Crnoj Gori, novo zlatno tele – europoklonstvo na pomolu, da mu se služi, da mu se svi klanjaju, da mu prinose kad i svoju dušu i svoje biće”, rekao je Amfilohije.

POZITIVNA ZAHTIJEVA

TVRDNJA

Veća minimalna cijena rada

Gelbard: Milošević pokušao puč u Podgorici

Ne smijemo dozvoliti da radnici budu obespravljeni: Miloš Konatar

Pozitivna Crna Gora (PCG) pozvala je Vladu i ostale socijalne partnere u Socijalnom savjetu da usvoje predlog da minimalna zarada u Crnoj Gori bude na nivou polovine prosječne zarade od 497 eura, tj. da minimalna zarada bude 249 eura”, saopšteno je iz te partije.

“Imajući u vidu visinu minimalne cijene potrošačke korpe, visok stepen sive ekonomije, visinu poreskog duga, stepen naplativosti poreskih obaveza, kao i ukupno stanje u budžetu Crne Gore, mi u PCG smatramo da će povećanje minimalne zarade na 249 eura imati pozitivnog efekta na stanje finansija u Crnoj Gori, a prve procjene govore da će državni budžet biti puniji za oko 80 miliona eura”, kazao je član predsjedništva Pozitivne Miloš Konatar.

Prema njegovim riječima ako želimo biti odgovorni prema svojoj državi, ne smijemo dozvoliti da radnici u Crnoj Gori budu obespravljeni, te da im se pola plate plaća na račun, a pola na ruke.

“Ovakav način dosadašnje prakse jeste i jedan od uzroka nelikvidnosti Fonda PIO, kao i manjeg plaćanja doprinosa direktno na štetu naših radnika. Pozitivna smatra da solidarnost treba vratiti u naše društvo, kao osnovni princip na kome počiva socijalna pravda. Smatramo da bi ovakva odluka bila korak u tom pravcu”, ocijenio je Konatar.

On je naglasio da se pored povećanja minimalne cijene rada, Pozitivna zalaže za efikasniju naplatu poreskih obaveza, kvartalno objavljivanje spiska velikih poreskih dužnika, kao i za neselektivno i energično smanjenje poreskog duga koji u ovom trenutku iznosi preko 200 miliona eura.

“Već smo predložili ukidanje najviše godišnje osnovice za oporezivanje zarada, kako bi teret krize podnijeli i oni sa najvećim prihodima. Sigurni smo da će ove mjere dovesti do konsolidacije Budžeta Crne Gore i većoj stabilnosti i održivosti državnih finansija”, zaključio je Konatar.

Nekadašnji američki izaslanik za primjenu Dejtonskog sporazuma Robert Gelbard otkrio je da je Slobodan Milošević pokušao da tokom sukoba sa Milom Đukanovićem iskoristi vojsku Jugoslavije za obaranje Vlade Crne Gore.

Gelbart je to saopštio u emisiji “Živa istina” na Atlas televiziji.

“Otkriću nešto što nikada prije nije otkriveno. U jednom trenutku otkrili smo da Milošević šalje vojsku željeznicom iz Srbije u Crnu Goru da pokuša da svrgne vladu ovdje u Podgorici. Pogledali smo mapu i shvatili smo da jednim malim dijelom pruga prolazi kroz jedan mali dio Bosne. Nazvao sam generala Veslija Klarka u Briselu i dao sam mu informaciju koju smo posjedovali. Oni su provjerili našu informaciju i poslali su trupe u taj dio bosanske teritorije, blokirali su prugu da bi spriječili vojsku da dođe u Crnu Goru“, rekao je Gelbard.

On je kategorički demantovao tvrdnje Momira Bulatovića da mu je taj američki diplomata na sastanku u Vili Gorica 8. januara 1998. ponudio dva miliona dolara za mirnu predaju funkcije predsjednika države Milu Đukanoviću.

“To je laž. Nikad mu nijesam ponudio centa, nikad mu nijesam ponudio eura, nikad mu nijesam ponudio feninga. Nijesam mu ponudio, uopšte, nikakav novac i moja mu vlada nije nudila novac. Ono što sam mu rekao bilo je - rezultat izbora je jasan, Đukanović je pobijedio, Vi ste izgubili – morate otići! Tačka!“, kazao je Gelbard.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

INTERVJU: RAFET HUSOVIĆ, PREDSJEDNIK BS I POTPREDSJEDNIK VLADE

Odluka o Filipu za 15 dana Lider BS poručio da će odluku o podršci kandidatu DPS donijeti Predsjedništvo i GO stranke Miraš Dušević

K

ada bude odlučivala hoće li podržati predsjedničkog kandidata DPS, Bošnjačka stranka vodiće se onim što je najbolje za njih. Naravno, u vidu će imati i koalicioni sporazum, kaže u intervjuu za DN lider Bošnjačke stranke Rafet Husović. Naš sagovornik se dotakao i drugih tema. Jedan od prioriteta je razvoj sjevera. Kaže da Crna Gora sigurnim korakom ide ka EU, a u potpunosti podržava članstvo u NATO.

● Hoće li Bošnjačka stranka podržati kandidata DPS na predstojećim izborima ili...?

Mi ćemo na našim partijskim tijelima, vjerovatno u narednih petnaestak dana, razmotriti ovo pitanje i opredijeliti se onako kako procijenimo da je najbolje za Bošnjačku stranku. Imaćemo, svakako, u vidu i koalicioni sporazum koji su potpisale sve članice parlamentarne većine, ali i činjenicu da toj podršci treba da prethodi dogovor svih partija parlamentarne većine. To isključivo zavisi od procjene našeg partijskog rukovodstva - Predsjedništva i Glavnog odbora, nakon sagledavanja i analize kompletne situacije u vezi sa predsjedničkim izborima, u prvom planu od odluke Ustavnog suda, odnosima u koaliciji i realizacijom koalicionog sporazuma, a svakako i od razgovora sa partnerskim manjinskih partijama. ● Rekli ste da ćete uraditi sve što je u Vašoj moći da pomognete nerazvijenim opštinama, odnosno, nerazvijenom sjeveru Crne Gore. Takođe, izjavili ste da ćete da zainteresujete ljude da konkurišu, da prave projekte, da napravite infrastrukturu koja bi se uključila u pomoć regionalnom razvoju države. Radite li na tome? Kada se mogu očekivati vidljivi rezultati?

Naravno da se svakodnevno radi na tome. Trenutno se radi na koordinaciji među ministarstvima koja u svom djelokrugu imaju regionalni razvoj. U pripremi je veći broj projekata koji će kroz aplikacije prema evropskim fondovima povući određena sredstva i čijom realizacijom će se postići ciljevi koji su definisani Strategijom regionalnog razvija Crne Gore. Očekujemo da već u ovoj godini se dosta toga realizuje i da ćemo ubrzo imati vidljive rezultate tih aktivnosti. ● Da li se poštuje koalicioni sporazum koji imate sa DPS? Jesu li prava Bošnjaka ispoštovana? Jesu li Bošnjaci dovoljno zastupljeni u državnim organima?

S obzirom da je Vlada Crne Gore formirana prije nekoliko mjeseci, očekujemo da će se ono što je dogovoreno realizovati u pred-

Nema raskola ● Kako gledate na neslaganja na relaciji DPS-SDP? Može li doći do raskola između koalicionih partnera?

Svjedoci smo da je i u ranijem periodu bilo neslaganja u većoj ili manjoj mjeri između DPS-a i SDP-a što nije dovelo do značajnijeg raskola u toj koaliciji. Mislim da ni trenutna neslaganja, koja su možda i najveća do sada, neće izazvati veće potrese u toj koaliciji.

viđenom roku. Što se tiče zastupljenosti Bošnjaka i predstavnika manjinskih naroda stanje je nešto bolje, ali treba se i dalje unapređivati i mi se za to zalažemo. Bez prisustva autentičnih predstavnika Bošnjaka i drugih manjina na mjestima gdje se donose odluke nema kvalitativnog pomaka u oblasti ljudskih prava i integracije manjina u institucije, što je obaveza države koja je na putu evropskih integracija. ● Kako Crna Gora napreduje ka EU? Gdje vidite moguće kočnice?

Država Crna Gora sigurnim korakom napreduje prema EU, to potvrđuju i brojni međunarodni zvaničnici. Svi relevantni izvještaji potvrđuju da je Crna Gora lider u regionu u evroatlantskim integracijama. U tim izvještajima se napominje i koji su to problemi na putu Crne Gore ka EU, koji mogu biti kočnice u daljim integracijama, u prvom redu mislim na lošu implementaciju usvojenih zakona. ● Vaš stav o članstvu u NATO? Bošnjačka stranka u potpunosti podržava članstvo u evroatlantske integracije. S obzirom da je područje Balkana, u nedavnoj prošlosti, bilo izloženo nestabilnostima, ubijeđeni smo da će ulazak čitavog regiona u evroatlantske integracije obezbijediti dugoročnu političku stabilnost čitavog regiona.

Naravno da i u našem stranačkom programu stoji zalaganje za evroatlantske integracije. ● Da li je za Vas pozitivno to što je Gusinje na referendumu izglasalo nezavisnu opštinu?

Zašto?

U stranačkom programu zalažemo se za vraćanje statusa opštine Gusinje kao i Petnjica. Vraćanjem statusa opštine Gusinju spriječiće se dalje migracije stanovništva, što će pozitivno uticati na ekonomsku situaciju i na demografsku sliku kako tog kraja, tako i države. Ovo je još jedan u nizu pozitivnih odluka u domenu politike lokalne samouprave i decentralizacije vlasti, koji će afirmativno uticati na proces evropskih integracija Crne Gore.

Milo Đukanović i Rafet Husović potpisali sporazum o političkom djelovanju: Arhiva

● Da li ste za to da Tuzi dobiju status opštine?

Svakako je na građanima koji tamo žive da donesu odluku o tome kako bi za njih najbolje bilo da riješe status gradske opštine Tuzi, a sve u skladu sa Zakonom. Treba omogućiti građanima da se izjasne na referendumu i da nakon toga i na osnovu rezulatata, eko-

nomske opravdanosti i određenih analiza predviđenim Zakonom, nadležne institucije donesu odluku koja će biti u najboljem interesu mještana koji žive na tom području. ● Kako komentarišete tvrdnje glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića da je Ugovor o Sandžaku kao prekograničnoj re g i j i p o t p i san izvan Crne Gore?

Sporazum koji se odnosio na saradnju između dvije političke partije u predreferendumskom i postreferendumskom periodu, kao

što sam ranije izjavio, potpisan je 23. marta 2006. godine u Podgorici. Datum i mjesto potpisivanja sporazuma se nalazi na tom dokumentu i sve što je tada potpisano urađeno je transparentno i u interesu građana Crne Gore. ● Čitate li Dnevne novine?

Naravno da čitam. Dnevne novine kao najmlađi štampani medij svojim inovativnim pristupom predstavljaju pravo osvježenje na medijskoj sceni Crne Gore.

Dijaspora je ekonomski moćna ● Kako vidite saradnju države sa dijasporom? Kako to poboljšati?

Zalažemo se za organizovanu saradnju države sa dijasporom i iseljenicima, jačanje međusobne pomoći i podrške, čime se jača i patriotizam prema domovini i odgovornost države prema svojim državljanima.

Država treba da brine o statusu i potrebama naše dijaspore, o očuvanju njenih kulturnih, jezičkih i nacionalnih identiteta. Efikasnom mrežom diplomatsko-konzularnih predstavništava, treba stvarati uslove za njihovu ponovnu integraciju u naše društvo.

Naša dijaspora je moćni ekonomski, kadrovski i lobistički segment našeg društva i kao takva može i treba da pomogne državi u njenom razvoju i napretku. Moramo neposredno raditi na unapređenju saradnje sa našim sunarodnicima i njihovim udruženjima u iseljeništvu i dijaspori, a naročito u oblastima važnim za očuvanje njihovih nacionalnih, kulturnih, jezičkih i vjerskih identiteta i prava.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

JUVENTAS

U Crnoj Gori sve veći broj korisnika opojnih droga Iako je u porastu broj mladih zavisnika čiji prvi kontakt sa drogom nije marihuana već heroin, država ne odgovara adekvatno na taj problem U Crnoj Gori je prošle godine registrovan 91 novi korisnik droga koji se javio za pomoć Juventasu, pokazali su podaci programa “Smanji štetu” koji sprovodi ta nevladina organizacija.

Direktorka programa Tijana Žegura je upozorila da raste broj korisnika droga u državi.

“Nažalost, primijetili smo da od 2004. godine ekonomska kriza utiče na povećanje broja korisnika droga koji postaju zavisnici. Posljednja ekonomska kriza koja se jako osjeća u Crnoj Gori uticala je na porast zavisnika”, rekla je Žegura.

Prema njenim riječima, raste broj mladih zavisnika čiji prvi kontakt sa drogom nije marihuana već heroin.

“U posljednjih godinu i po imamo porast, a država ne odgovara adekvatno na taj problem”, istakla je Žegura.

Ona je dodala da više od 80 odsto klijenata Juventasa ima hepatitis C. Takođe, ima i klijenata zaraženih virusom AIDS. Prošle godine je, kako je kazala, NVO Juventas klijentima podijelila 1.718 sterilnih igala i 7.740 špriceva i oko četiri hiljade kondoma. Žegura je rekla da je u okviru programa 2011. sprovedena anketa među 100 korisnika droga.

“Svaki peti zavisnik droga koji koristi drogu iglom i špricem, nema

zdravstveno osiguranje. Te osobe ne mogu da uđu u sistem liječenja ni po pitanju bolesti zavisnosti niti po pitanju hepatitisa C ili AIDS-a”, navela je ona.

Prema njenim riječima, takvi klijenti vrlo brzo završe u zatvoru.

Ona je ukazala na problem zamjene sterilog pribora u domovima zdravlja u Podgorici.

Prema riječima Žegura, klijenti su često diskriminisani.

“Poražavajući rezultati pokazuju da 35 odsto klijenata nija na evidenciji Zavoda za zapošljava-

nje. Podaci iz 2011. godine pokazuju da poslodavci diskriminišu klijente koji čak duže vrijeme apstiniraju”, rekla je ona, navodeći da klijenti ne mogu da dobiju zaposlenje tokom sezone.

Ona je upozorila da u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija ZIKS ne postoji liječenje od bolesti zavisnosti.

“Ako bi se korisnici droga liječili u ZIKS-u nakon puštanja na slobodu ne bi bilo potrebno da idu na dalja liječenja i bili bi društveno korisni”, istakla je Žegura.

B.B.

BJELICA

Dokumentacija Univerziteta kod državnog Tužilaštva Na vanrednoj sjednici Upravnog odbora (UO) Univerziteta Crne Gore (UCG) donijeta je jednoglasna odluka da se sva dokumentacija u vezi sa poslovanjem UCG i kompanije “Kroling” iz Danilovgrada, preda Vrhovnom državnom tužilaštvu radi daljeg postupka.

Naime, sa žiro računa UCG 12. februara je, po odluci Privrednog suda u Podgorici, prinudno naplaćeno oko 1,3 miliona eura danilovgradskoj firmi, na ime dugovanja.

“Kroling” je tužio UCG i dobio spor u vezi sa dugom na osnovu ugovora o izgradnji jednog od objekata UCG tzv. “Zgrade tri fakulteta”.

“Od menadžmenta UCG, na čelu sa rektorom, dobili smo pisane izjave da je, kada je riječ o gradnji dvi-

je stambene zgarde u zahvatu DUPa Univerzitetski centar preplaćeno 20.000 eura, dok je kada je u pitanju izgradnja zgrade tri fakulteta tom prinudnom naplatom dug u potpunosti izmiren”, rekao je Bjelica.

On je dodao da je UCG u tom sporu angažovao advokata, ali nije došlo do suđenja već je sud bez ročišta, na osnovu papira presudio u korist firme “Kroling”.

“Imamo nesporne dokaze da je više od 100.000 eura u septembru uplaćeno firmi “Kroling” od strane jednog privatnog lica, koje nisu ušle u dug zbog kojeg je UCG i tužen”, kazao je Bjelica i istakao da predstavnici UCG smatraju da je taj dug preplaćen za tu svotu zbog čega će tražiti reviziju dokumenata i

poslovanja.

UO koji sada upravlja UCG nije, tvrdi on, sklapao nikakve ni ugovore, ni anekse sa bilo kojom firmom, već je “sporni” dug naslijeđen.

“Imamo nesporne dokaze da je preko 100.000 eura uplaćeno a neevidentirano od strane trećih lica” naglasio je Bjelica.

Iako je prinudna naplata pojačala ionako tešku finansijsku situaciju UCG, Bjelica vjeruje da će isplata februarskih primanja zaposlenih biti na vrijeme. Zbog složenosti situacije, UO će se u srijedu sastati sa dekanima svih univerzitetskih jedinica, kazao je Bjelica i mogućnost kadrovskih promjena na UCG, ali nije želio da otkrije koje su promjene u pitanju.

J.V.Đ.

VRTIĆI

Bojana Brajović

I

ako se od dobijanja datuma pregovora konstantno upozorava da će Crna Gora najviše poteškoća imati u čuvenim poglavljima 23 i 24, nije isključeno da će problematična biti i neka druga poglavlja. Da je to i te kako moguće uči nas iskustvo susjedne Hrvatske, koja bi, ukoliko sve bude teklo po planu, trebalo da pristupi Evropskoj uniji 1. jula ove godine.

Iako je i ta zemlja, slično kao i Crna Gora, imala problema sa organizovanim kriminalom i korupcijom, glavobolje tamošnjoj vlasti zadao je sektor ribarstva. Sa sličnim problemom mogla bi se suočiti i zvanična Podgorica.

Jedan od problema s kojima se Hrvatska susretala tokom pregovora sa EU u dijelu ribarstva bili su i tradicionalni ribarski alati koji se godinama koriste na jadranskoj obali, a koje pojedine zemlje EU ne poznaju.

Hrvatska je u tom pogledu uložila dodatne napore da na naučnoj osnovi opravda njihovo korišćenje.

Sličan problem mogla bi imati i Crna Gora, pogotovo oko “mreža potegača”, koji se vjekovima koriste u Boki, a koje EU baš i ne podržava.

Ribarstvo, kao privredna djelatnost, moraće potpuno da se reorganizuje po ulasku u EU, počev od organizacije ribara, proizvođača, uzgajivača školjki, administracije koja zahtijeva nove kadrove koji bi se bavili politikom ribarstva i strukturnim fondovima.

Tek kada se sve ovo “poveže” u jednu funkcionalnu cjelinu moći ćemo da pariramo ostalim evrop-

skim zemljama.

Govoreći o izazovima u tom poglavlju, profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka za evropske integracije Gordana Đurović u razgovoru za Dnevne novine ističe da “to neće biti lako poglavlje za pregovore, jer je sektor nerazvijen, a naši kapaciteti slabi”.

“Baš kao i investicije, dok su EU standardi visoki i pregovarate danas uslove koji će biti obavezujući sjutra. EU insistira na održivom izlovljavanju ribe, preradi u skladu sa ekološkim principima, propisuje se najveća dopuštena starost za brodove koji mogu biti upisani u registar, traže jači administrativni kapaciteti zemlje, kako bi sjutra mogla da koristi značajna sredstva iz Evropskog fonda za ribarstvo. Morate pokazati da i sami ulažete i podržavate ovaj sektor, da bi sjutra i EU da-

Najveći broj mališana po Ministarstvo ne vaspitaču u Tivatskoj opštini očekuje poteškoće U Crnoj Gori postoji 34 predškolske ustanove, od kojih 21 javna i 13 privatnih, sa mrežom od 115 vas-

pitnih jedinica, pokazuju podaci Monstata. U okviru ovih jedinica organizovano je 526 vaspit-

U javnim ustanovama upisano je 97,2 odsto djece

nih grupa.

Broj upisane djece u predškolskim ustanovama, u školskoj 2012/13. godini, iznosio je 15.317, od čega je više od 47 procenata, odnosno 7.305 djevojčica.

U odnosu na prošlu školsku godinu, upisane djece je više za 9,2 odsto. U javnim ustanovama upisano je 97,2 odsto djece.

Prosječan broj djece po vaspitnoj grupi u javnim predškolskim ustanovama je 30, a u privatnim predškolskim ustanovama taj prosjek je 11.

Najveći prosječan broj djece po vaspitnoj grupi je u Danilovgradu i iznosi 39.

U Tivtu je najveći prosječan broj djece po vaspitaču i iznosi 22.

Od ukupnog broja zaposlenih u predškolskim ustanovama, vaspitači čine 56,7 odsto.

B.B.

Kada je u pitanju sektor ribarstva, kako tvrde u Ministarstvu poljoprivrede, većina standarda koje propisuje EU već su prihvaćeni i implementirani u Crnoj Gori, tako da ne očekuju veće poteškoće tokom pregovora.

“Pregovori se neće odraziti samo na ribare, već na kompletan sektor morskog ribarstva, prije svega na administraciju, Upravu za inspekcijske poslove, Udruženja ribara, tržište i marketing ribe, pogone za preradu ribe”, kazali su iz Ministarstva.

To, kažu, zahtijeva angažovanje svih, promjenu određenih loših navika i duboko poštovanje zakona i propisa koji će se uskladiti sa EU direktivama i pravnom tekovinom.

“Dosta zahtjevan posao imaće ribarska inspekcija, u dijelu kontrole sprovođenja postignutih i usvojenih standarda”, navode u Ministarstvu.

Istovremeno, u posljednjem izvještaju o napretku koji je Crna Gora dobila u oktobru konstatovano je da se ne bilježi napredak u pogledu daljeg usklađivanja relevantnih pravnih propisa s pravnom tekovinom u oblasti ribarstva.

“U pogledu upravljanja resursima i flotom, bilježi se ograničeni napredak, ali se moraju nastaviti napori na uspostavljanju centra za praćenje plovila.

Istaknuto da su pripreme u ovoj oblasti pravne tekovine u ranoj fazi”, navodi se u Izvještaju.

Istaknuto da je ostvaren ograničeni napredak u oblasti inspekcije i kontrole, međutim kapacitet ribarske inspekcije ostaju ograničeni.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

EU pravila pomrsiće mreže domaćih ribara STANDARD

Ribarstvo neće biti lako poglavlje za pregovore, jer je sektor nerazvijen, a naši kapaciteti slabi, smatra bivša ministarka za evropske integracije Gordana Đurović

la podršku razvoju sektora”, rekla je Đurović.

Ona je upozorila da se ne može očekivati da preko noći budu otvoreni evropski fondovi, a da do tada Crna Gora ne ulaže ništa.

“Zemlje obično pregovaraju tranzicione periode za nastavak nekih tradicionalinh metoda ribolova. Na primjer, Hrvatska je pregovarala da pet godina nakon pristupanja zadrži takozvani mali ribolov, uz korišćenje tradicionalnih alata i metoda ribolova, jer bi njegovo ukidanje pogodilo mnoge ribare lošijeg imovinskog stanja”, rekla je Đurović.

Ona je kazala da se na bazi skrininga formuliše jasna pregovaračka pozicija, s tim da zemlja može pregovarati odgađanje nekih EU propisa, ali i trajna izuzeća, ako ima dobre argumente.

“Eventualna zabrana nekih vrsta tradicionalnog ribolova ili nemogućnost upisa brodova u registar zbog prelaska praga zastarjelosti, mogla bi veoma negativno uticati na razvoj ribarstva u Crnoj Gori.

Poseban rizik je da, ukoliko se ne investira dovoljno u modernizaciju i razvoj flote, njen dalji rast, poslije pristupanja, može biti limtiran”, rekla je Đurović.

Ona je pojasnila da će država, ako želi obezbijediti uslove za razvoj te djelatnosti, morati da poveća svoju flotu.

“Jer će neulovljeni dio raspoložive ribe, ili višak, biti prepušten ribarima iz drugih članica Evropske unije, ponajprije Italijanima”, kazala je ona. Đurović je naglasila da zemlja mora pripremiti analize o svojoj ribarskoj floti, broju onih koji se bave ovim poslom, opremom kojom raspolažu, eventualnim kapacitetima za preradu...

“S obzirom koliki je naš ribarski sektor, koji su potencijali, a koliko sektor doprinosi BDP-u, te koliki su nam kapaciteti za podšsku valorizacije resursa mora, svakako da će ovo poglavlje biti složeno za pregovaranje. Kvalitet ispregovaranog zavisiće i od znanja i vještine dobrog pregovaranja stručnog tima i svijesti i moći države da neke poslove treba uraditi ranije, da bi zemlja imala koristi kad pristupi. Tu treba uključiti i udruženja ribara, kao i svaki vid preduzetničke organizacije ove djelatnosti na lokalnom nivou”, pojasnila je Đurović.

Da posao neće biti lak, svjestan je i šef pregovaračke grupe, direktor Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.

On je kazao da Radnu grupu čeka

odgovoran i ozbiljan posao, a već 14. i 15. marta crnogorska delegacija će biti u prilici u Briselu da čuje šta se od njih očekuje.

“Tada ćemo se bolje upoznati sa tekovinom Evropske unije vezano za poglavlje ribarstva, nakon čega ćemo imati jasne direktive i tu počinje posao”, kazao je Joksimović, ne želeći u ovom trenutku da govori o problemima koje Crna Gora može imati.

Svjesni promjena koje će proces pregovaranja donijeti, crnogorski ribari već nijesu oduševljeni činjenicom što im rigorozno evropsko zakonodavstvo, koje ćemo morati da primijenimo, pomrsiti “mreže”.

Ističu da su kivni evropskih pravila koje se, kako kažu, “svake malo uvode na mala vrata”.

“A ceh svega plaćamo mi obični građani. Nisam najbolje informisan o tome što nam donijeti novine u oblasti koje se tiču ribarstva, ali sam siguran da neće biti ništa dobro”, kazao je dugogodišnji strastveni ribar iz Kotora, koji nije želio da mu se ime pominje u novinama.

On je pojasnio da “od ribanja” drži porodicu, jer bogat ulov, kako je kazao, prodaje lokalnim restorani-

ma, a i sam planiranje otvaranje konobe, u kojoj će služiti morsku ribu nakon što bi je ulovio.

“Sa svojim sinom godinama lovim. Ne ide nam loše, može da se preživi. Čuo sam da će postojati neki standardi. Tako je, kažu, bilo u Hrvatskoj, pa su oni tamo muku mučili. Čak su se njihovi ribari bili organizovali i tražili da se odgodi prijem u EU. Ma da išta valja ta Evropa i njena pravila ne bi najbogatija republika ex-Yu Slovenija ovako sada propadala. A i mi ćemo, kako je krenulo”, kazao je ovaj, kako je rekao, “zakleti euroskeptik”.

Nije mu jasno, kaže, zašto država ne zaštiti i interese svojih građana, nego samo usvaja pravila iako ona idu na štetu običnim smrtnicima. “Švercovali smo devedesetih, sad ćemo se očigledno švercovati kad zaronimo ili bacimo mreže. Ove moje su prilično stare, ali uspijevam da ulovim. Ako budem morao da poštujem njihove standarde i nabavim mreže po njhovim aršinima, teško nama. Bolje da se njima zamotam i bacim u more”, Đurović završava priču on.

Eventualna zabrana nekih vrsta tradicionalnog ribolova ili nemogućnost upisa brodova u registar zbog prelaska praga zastarjelosti mogli bi veoma negativno uticati na razvoj ribarstva u Crnoj Gori.

14 Crna Gora PROMJENE

KUMBOR

U kasarni izgorjelo 1.500 litara ulja

HERCEG NOVI - U krugu bivše vojne kasarne Orjenski bataljon u Kumboru, juče je oko 12.25 časova izbio požar, tokom kojeg se zapalilo oko 1.500 litara ulja za čišćenje naoružanja.Prema riječima komandira Vatrogasne jedinice Damjana Lončara, sa tri vozila stigli su u Kumbor i za manje od sat vremena ugasili požar.

“Nakon poziva smo posmislili da se zapalilo gorivo, ali na sreću, riječ je ipak bila o ulju za čišćenje naoružanja, tako da smo veoma brzo ugasili požar. Odmah smo na lice mjesta uputili troje vatrogasnih vozila, a kompletna jedinica je aktivirana. Kontaktirali smo i sa ko-

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

legama iz Kotora, Tivta i Krtola da stave svoje jedinice u pripravnost, jer se iznad Kumbora vio gusti crni dim. Po dolasku u Kumbor smo vidjeli da ne treba dizati paniku jer nije došlo do zapaljenja goriva”, kazao je Lončar.

Podsjećamo, početkom ove sedmice Državna naftna kompanija Azerbejdžana SOKAR ušla je i zvanično u posjed bivše kasarne u Kumboru. Do kraja mjeseca trebalo bi da počne pripreme terena za početak izgradnje turističkog kompleksa.

Do tada bi iz kruga kasarne trebalo da bude izmješten i preostali inventar koji je u vlasništvu Vojske Crne Gore.

S.M.

Budva bez vašarišta

Prioriteti opštine za predstojeću sezonu su rješavanje nelegalnog taksi prevoza, kontrola privremenih objekata i zaštita od buke BUDVA – Opština Budva odlučna je u namjeri da grad oslobodi vašarišta i spriječi svaki oblik sive ekonomije, te otkloni nedostatke koji su pratili dosadašnje turističke sezone.

Osim suzbijanja sive ekonomije, te velikog broja privremenih lokacija, posebno na šetalištima i u kontakt zoni Staroga grada, biće suzbijan rad na divlje u svim segmentima, buka, te prenatrpanost plaža, rečeno je na prvom sastanku Koordinacionog tijela za pripremu turističke sezone koji je vodio predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović, a kojem su prisustvovale sve opštinske službe. Načelnik Komunalne policije Slavko Đukanović kazao je da su tri osnovna cilja ove sezone, rješavanje nelegalnog taksi prevoza, kontrola privremenih objekata i zaštita od buke. Đukanović je najavio formiranje zajedničkih inspekcijskih timova u kojima će biti predstavnici komunalne policije, Uprave za inspekcijske poslove i Uprave policije.

“Prioritet je suzbijanje divlje prodaje na šetalištima, koja je zaista i ranijih godina bila veliki problem.

Terase ugostiteljskih lokalala uz bedeme ćemo obilježiti, te na taj način omogućiti lakšu kontrolu inspekciji, kako bi suzbili pojavu proširenja i povećavanja kvadrature u odnosu na onu koja ima je dozvoljena“, najavio je Đukanović. Prva mjera u suzbijanju sive ekonomije, po ocjeni direktorice Turističke organizacije Budve Jelene Rađenović je da zakupci na svim privremenim lokacijama moraju imati fiskalne kase, te da moraju izdavati račun. „Broj privremenih lokacija je sma-

Uigraniji ove godine Da broj tezgi na šetalištima treba da bude manji nego ranijih godina, ponovo su kazali iz Crnogorskog turističkog udruženja, ocjenjujući pozitivnom odluku Opštine da smanji broj privremenih lokacija.

Kako je kazao Petar Ivković iz CTU, nijesu u potpunosti zadovoljni tim rješenjima, ali, dodaju, raduje što je napravljen pomak. „Stalo nam je da siva ekonomija koja se odvija u privremenim lokacijama tokom sezone, među kojima ima i onih koje niču preko noći, napokon bude u korijenu sasiječena. Ako inspekcije budu radile svoj posao kako treba, onda mi ovoga ljeta nećemo imati problema“, kazao je Ivković. njen za 50, od kojih u Budvi za 25. Zajednički stav Koordinacionog tijela je da su privremene lokacije neophodne i potrebne i da nijesu nužno zlo, već naprotiv, da ih treba što bolje definisati i naravno, kontrolisati. Uskoro će biti formiran i poseban tim koji će tokom sezone vršiti obilaske kompletne teritorije opštine od

Jaza do Buljarice i evidentirati svaki nedostatak“, najavila je Rađenović.

Gosta, kako je naglasila, ne interesuje da li je nešto zakonom utvrđeno ili nije, da li je nadležnost jedne ili druge službe, već ono što vidi da li mu se sviđa i da li je adekvatno onome što je želio da dobije od svoga odmora.

Crna Gora 15

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

ŠPANJOLA

Hercegnovska ljekovita oaza Ukrštanje toplih i hladnih vjetrova imaju povoljan na osobe oboljele od plućnih bolesti Mila Nenezić

H

ercegnovska Španjola, zelena oaza ovog primorskog grada, odakle se pruža možda jedan od najljepših panoramskih vidika ka pučini, izolovana od mora i vlage, od davnina je među Novljanima poznata kao dragocjen ljekoviti rezervat. I to ne samo za oči i dušu, već i za tijelo, a naročito za respiratorni sistem. Iz tog razloga, u potrazi za blagorodnom klimom, osobe koje pate od hroničnih plućnih bolesti, nastanile su Španjolu.

HERCEG NOVI - Vjekovima unazad prepoznata kao strateški lokalitet, za vrijeme sultana Sulejmana Hana, lokalitet Španjole krunisan je velelepnom tvrđavom. Njenu gradnju su, za kratak period koliko su boravili na ovoj teritoriji, nastavili Španci, po kojima je i dobila naziv.

Ipak, i tada je bilo jasno da je blaga klima imala povoljan uticaj za osobe koje su bolovale od raznih plućnih bolesti, pa su tako ostali i pisani tragovi o tome da je ovaj lokalitet poznat kao lječilište. Danas, okoli-

na tvrđave je naseljena, a neki stanovnici ovog mjesta upravo su svoj dom i zdravstvenu ravnotežu pronašli u Španjoli.

Jedna od njih je i diplomirani farmaceut Zorica Dojčinović koja je odlučila da zbog zdravstvenih problema ostatak života provede na ovom mjestu. Kako sama ističe, zbog bronhijalne astme, od ‘99. godine suočavala se sa velikim problemima i često bila na infuzijama. Njen život u Igalu, gdje je prisutna velika vlažnost vazduha, dugo vreme-

Čist vazduh i borova šuma Evlija Čelebija, poznati turski putopisac 17. vijeka, opisujući Herceg Novi tog vremena, kad se grad dijelio na Donji (Stari grad) i Gornji grad, što danas predstavlja sinonim za tvrđavu Španjola, kaže: “Istina, turski feudalci su silazili u Herceg Novi, da se odmore i nađu sebi lijeka. Ovdje se skupljaju ljudi koji traže razonodu, ali i naučnici da se nadišu svježeg vazduha”.

Ovdje Čelebija misli na predio Gornjeg grada i tvrđave Španjola koji je odvajkada slovio kao mjesto “čistog vazduha i borovih šuma”.

na je bio mučan, zbog čestih i drastičnih gušenja, i bolest je počela da uzima maha.

“Od prijatelja smo čuli da je na Španjoli postojalo lječilište za plućne bolesnike. On nam je pokazao plan grada i gdje se nalazi Španjola. Već kad se penjete ka Španjoli, osjetite olakšanje i strujanja vazduha. Kasnije sam od komšija saznala da se na tom mjestu ukršataju topli i hladni vjetrovi koji blagotvorno djeluju na disajne puteve”, kaže Zorica, koja ističe da su se suprug i ona potrudili da na Španjoli nađu plac i tamo sagrade kuću, gdje su se preselili 2002. godine.

Tada su, kako ističe, spojili korisno za život i njeno zdravlje, jer je taj lokalitet odgovarao i njenom suprugu koji je dobio radno mjesto u bolnici Meljine da vodi porodilište.

“Kada smo gradili kuću, živjeli smo u Igalu koje je poznato po vlazi, gdje sam imala užasne tegobe. Dolazili smo na Španjolu svaki dan i uveče se vraćali. Na ovom mjestu osjećam se izuzetno dobro, jer mi prijaju vazduh i klima, a to je samo ovaj lokalitet. Bronhijalna astma je specifična, neizlječiva bolest, ali kvalitetnim liječenjem i mjestom boravka, čovjek može da je drži pod kontrolom i lijepo živi, čak i da zaboravi na bolest”, tvrdi Zorica. Osim nje, spas i dašak vazduha, priča Zorica, našla je i njena komšinica, profesorica u gimnaziji Višnja Kosović koja se zbog istih razloga preselila na Španjolu.

U Boki najmanje oboljelih od bronhijalne astme Povoljno dejstvo primorske klime na različita oboljenja, a posebno na bronhijalnu astmu bilježi se od davnina, a o tome su još pisali Hipokrat i Galen. Dejstvo primorske klime Herceg Novog na bolesnike sa bronhijalnom astmom, koji dolaze iz drugih krajeva radi liječenja, analizirano je u više navrata i objavljeno u medicinskoj literaturi bivše Jugoslavije, kao i stranoj literaturi.

Rezultati prvih ispitivanja objavljeni su u medicinskoj literaturi bivše Jugoslavije još 1958. godine. Tako je dokazano da je učestalost bronhijalne astme kod stanovnika Boke kotorske znatno manja nego u drugim krajevima bivše Jugoslavije. “Među oboljenjima koja se uspješno liječe, naročito u Igalu i Herceg Novom, zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima spadaju nespecifična hronična plućna oboljenja, a posebno bronhijalna astma”, navedeno je u radu “Klimatski faktori Boke kotorske i bronhijalna astma” prof. dr Milutina Živkovića i prof. dr Vojislava Danilovića.

“Ko se doselio ovdje posljednjih deset do 15 godina, upravo je razlog bio zdravlje. Ranije sam stalno bila pod terapijama, maltene 24 časa.

Sada bolest držim pod kontrolom, a kada je kišni period samo koristim pumpicu. Bronhijalna astma je specifična i svako ima različite probleme. Ipak, pretpostavljam da bi mnogima fantastično odgovaralo ovo područje. Stručnjaci koji se bave is-

pitivanjem veze klime, geografskog položaja i njihovog uticaja na zdravlje, upravo su zbog ovakvih efekata htjeli da od Španjole naprave turističku atrakciju”, rekla je Dojčinović.

Do Španjole, kaže Dojčinović, nije teško doći.

“Kad dođete do Kanli kule, skrenete desno i samo se penjete putem koji nigdje ne skreće i ide samo prema Španjoli”.

Pogled na hercegnovsku pučinu sa Španjole

MEUSE

MERCATOR CG

Vojni tanker u Luci Bar

Djeci predstava

BAR - U barsku Luku je uplovio francuski tanker “Meuse”, koji na zadatku po Mediteranu pruža logističku podršku nosaču aviona “Charles de Gaulle” i drugim velikim brodovima francuske Mornarice koji dugo borave na moru. Oni su njihova veza sa kopnom. “Meuse” pripada udarnim snagama organizacione strukture površinskih brodova ratne mornarice i ima ukupno 160 članova posade, od čega su tri žene.

Povodom dolaska broda, u Opštini Bar je organizovan sastanak delegacija Mornarice Francuske, koju su predvodili kapetan broda Bertrand de Lorgeril i pukovnik Fabris Dida, izaslanik odbrane pri Ambasadi Republike Francuske u Beogradu, sa predstavnicima lokalne samouprave. Susretu su prisustvovali i komandant Mornarice Vojske Crne Gore (MVCG) kapetan bojnog broda Darko Vuković i direktor Luke Bar Slobo Pajović.

PODGORICA - Program za najmlađe i ove subote, kompanija Merkator CG će organizovati u Mercator Hipermarketu, kada će mališani imati priliku da uživaju u lutkarskoj predstavi “Naivni pjetlić”, koju izvodi pozorištance “Ana i Slavko” iz Bara. Predstava je komičnog karak-

tera, a govori o prijateljstvu pjetlića i lisice. U predstavi igraju Ljiljana Jovović, Danica Jovović, Marina Jovović i Ivana Jovović. Program za najmlađe trajaće od 11 do 12 časova, pored komične lutkarske predstave djecu očekuje puno plesa i animacije kao i razni pokloni. A.G.

CDPR

ª Lavº Institutu za bolesti djece Potpredsjednik Opštine Bar Dragan Simović je izrazio nadu da će ova posjeta biti od koristi, kako francuskoj, tako i crnogorskoj mornarici, i da će razmjenom iskustava učvrstiti prijateljske odnose između ove dvije zemlje. Koman-

dant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković izrazio je želju za unaprijeđenjem saradnje sa francuskom mornaricom kroz sprovođenje zajedničkih vojnih i sportskih aktivnosti na obostranu korist. Ž.M.

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR), povodom Svjetskog dana borbe protiv raka kod djece, 15. februara obišli su Institut za bolesti djece KC Crne Gore i tom prilikom dr Danojli Dakić, direktorici Instituta za bolesti

djece, uručili umjetničku fotografiju “Lav”, koja, kako je saopšteno iz ovog Udruženja, simbolizuje i sugeriše djeci da se samo borbom, uz adekvatan i kvalitetan ljekarski tretman, može pobijediti sve, pa čak i ova teška, ali ne i neizlječiva bolest.

16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

Novac za prava na ploču nakon 45 godina KOLEKCIONARSKI PRIMJERAK

Guy Velović: “Dali smo da se proizvede samo 30 kopija LP ploče, ali mislim da ih je naštampano oko stotinu, bez našeg znanja”

Guy Velović i “The Backhouse James’ Blues band” nisu bili svjesni da je njihov album postao kolekcionarski dragulj Željko Milović

P

oznatog barskog majstora za elektroniku Guya Velovića, dobrano zašlog u šestu deceniju života, iznenadio je poziv jedne njemačke izdavačke kuće, koja je ponudila sasvim solidan novac, i za naše i za njihove prilike, za izdavačka prava na long-play ploču koju je sa drugovima iz kraja snimio davne 1968. godine. Iznenađenje je bilo mnogo veće kad je vidio da je upravo ta ploča jedna od najtraženijih među kolekcionarima širom svijeta.

The Backhouse James’ blues band (1968)

Pravog imena Guy Vladimir Fabian Velovic, rođen je u Engleskoj, početkom pedesetih, i od mladićkih dana bio je dio začaranog kruga blues svirača, kao klavirista i klavijaturista. Sa trojicom prijatelja napravio je “The Backhouse James’ Blues Band“, koji je počeo da svira po lokalnim klubovima i

hotelima, postajući atrakcija u engleskoj grofoviji Kent.

“Svirali smo tzv. čikaški blues, i to sasvim dobro. Bili smo lokalni sastav, ali su na naše nastupe i sessione dolazili i John Mayall i Eric Clapton i ljudi iz ’Procol Harum’... Već nakon dva, tri mjeseca uvježbavanja ušli smo u studio da

snimimo materijal, čisto kad odemo negdje da pokažemo ko smo“, kaže Velović.

Produkt boravka u studiju bilo je deset pjesama odsviranih u kući na Roberts Roadu.

“Imali smo 4-5 autorskih snimaka, poput ’Elma’, numere koja je najbolje prolazila, a ostalo su bili blues standardi. Dali smo da se proizvede samo 30 kopija LP ploče, ali mislim da ih je naštampano oko stotinu, bez našeg znanja“, sjeća se Guy. Po njegovim riječima, nikad nisu ozbiljno shvatali taj LP, jer su kasnije kudikamo bolje zvučali, “čak postoje neke snimke na trakama sa sessiona, gdje smo bili za klasu iznad“, ali je ipak upravo ova ploča ušla u legendu.

UGOSTITELJI

Cetinje

Cetinjski turizam pao u zaborav Bez problema sa nelojalnom konkurencijom, jer su, kako ističu, zapostavljeni Siva ekonomija je jedan od najvećih problema koji muči hotelijere od obale do sjevera Crne Gore, u kojoj gost možda i nije siguran u kvalitet usluge kakvu zaslužuje, ocijenio je predsjednik Udruženja hotelijera Crne Gore Zlatibor Milić.

“Država gubi prihode koji bi joj i te kako dobrodošli, a mi dobijamo nelojalnu konkurenciju u kojoj onaj ko legalno posluje automatski ima lošiju poziciju u odnosu na onoga ko nije na takvim osnovama“, objasnio je Milić, u nadi da će hotelijeri imati dobre sagovornike u ministarstvima i prvi put, kako je rekao, osjeća pozitivnu aktivnost u tom smjeru.

Iako imaju dosta toga da otklone kako bi imali kvalitetniju turističku ponudu, situacija je ipak nešto bolja na Primorju nego na sjeveru zemlje, smatra Milić, ali po mišljenju hotelijera sa Cetinja, potpuno je zapostavljen središnji dio Crne Gore.

Na Cetinju nemaju problem ni sa sivom ekonomijom ni sa privremenim objektima kao nelojalnom konkurencijom jer je to, kako sami ističu, zaboravljena regija i pored toga što u tom gradu imaju mnogo toga da ponude. Navodeći primjer Vučja, hotelijeri su mišljenja da bi skijalište na Ivanovim Koritima moglo bolje iskoristiti, posebno vikendom.

Hotelijeri su nadaju da će taj problem ove sezone biti manje izražen nego prethodne godine, jer postoje najave da će opštine smanjiti broj lokacija za privremene objekte, a najavljena je i efikasnija inspekcijska kontrola sa rigoroznijom kaznenom politikom.

Takođe, ove godine će biti smanjenja procedura za dobijanje radnih dozvola za nerezidente.

Predsjednik Udruženja je istakao da se svi nedostaci lakše rješavaju kroz CTU.

Nespremni za sezonu “Trudimo se da prvo popravimo svoj ambijent, jer u međusobnoj komunikaciji definišemo sve što treba poboljšati. Dosta je toga što bi se moglo unaprijediti jer ima nedostataka, koji se ponavljaju iz godine u godinu”, objasnio je Milić.

Organizacija i rad skijališta i ski-centara su poseban problem hotelijerima sa sjevera, jer se skoro do sezone ne zna ko je vlasnik i da li će i kada biti otvoreni. Predloženo je da se skijališta sistemski riješe zakonskom regulativom, kao što je to regulisano sa javnim morskim dobrom.

Milić je mišljenja da bi zakon o javnim skijalištima, koji postoji u okruženju, bio odličan model da se taj problem riješi.

“Sad je vrijeme da se za sljedeću godinu na pravi način takav model uradi jer bi Crna Gora sa jednim, dva, odnosno sa onim što ima, ali sa boljom organizacijom mogla imati odličnu zimsku turističku ponudu”, kazao je predsjednik Udruženja hotelijera.

Z.K.

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

Porodica Sveti gral za kolekcionare sa svih strana svijeta Velovići su porijeklom iz ovih krajeva, a Guyov otac Bećo je od 1938. živio kao pečalbar u Turskoj, a od 1941. godine i u Egiptu, zapošljen u službi sestre egipatskog kralja Faruka. Kad je izbio Drugi svjetski rat, prijavio se, skupa sa bratom Usom, kao dobrovoljac u Jugoslovensku brigadu Engleske vojske, a kraj vojevanja dočekao je u Udinama, u Italiji. Guyova majka je rođena u Egiptu od oca Francuza i majke Slovenke, i u Drugom svjetskom ratu bila dobrovoljac iste brigade kao i Guyov otac, gdje su se i upoznali. Zbog ratnih zasluga, Bećo je 1945. godine dobio mogućnost da zasnuje dom bilo gdje na teritoriji britanske kraljevine, i izabrao je Englesku. Tamo se rodio junak naše priče.

Grupa je svirala još nekoliko godina, i raspala se.

Svako je otišao svojim putem, a Guy od 1983. godine, u Crnu Goru, Bar. Oženio se Ulcinjankom koja je živjela u gradu pod Rumijom i ostao.

Nikad više nije muzicirao, i na “dane lavova” podsjeća ga još jedino stari klavir u njegovoj kući u naselju Polje.

“Od onda se bavim elektronikom, i nikad više nisam svirao. Kada sam klavir donio iz Engleske, oštetili su ga u transportu, a nisam mogao naći nikoga da ga popravi. Kada sam našao, nisam više imao para, trebalo ga je nositi u Beograd, pa sam potpuno odustao.

Nikad nisam ni imao želju da bilo šta probam ovdje da sviram, jer je druga scena, drugi način shvatanja muzike. Mi smo bili specifični, svirali iz duše, ne za estradu. Pa, i ovaj smo album sami finansirali“, priča Guy životnu priču.

A onda je prije izvjesnog vremena, muzika sa ploče ponovo ušla u Guyev život.

“Njemačka izdavačka kuća je tražila ljude koji su snimili album, da od njih otkupi autorska prava na ponovno štampanje ploče. Niko nije znao za mene, ni gdje sam, ni što sam, nego su

Julian Thomas sa sajta 991.com, specijalizovanog za rijetke nosače zvuka, ističe da je LP „pravi Sveti Gral za sve kolekcionare“.

“Ova se ploča traži decenijama, i smatrala se jedno vrijeme nenaplativom jer nije bilo cijene za nju. ’The Backhouse James’ Blues Band’ su bili preteča panka, ne zvukom, on je prilično tradicionalan, već po načinu na koji su napravili ploču. Bili su očito žestoko nezavisni i potpuno protiv ideje pravljenja kompromisa ili poliranja sopstvenog zvuka zbog komercijalnog uspjeha“, kaže Thomas, i navodi da je ovo kolekcionarski dragulj radi kombinacije načina na koji je pjesma snimljena, malog broja kopija i stila muzike, poput čuvenih „Alexis

Korner’s Blues Incorporated“.

Pedantne ostrvske novine bilježe da su članovi benda bili pjevač i basista Bob Mullet, bubnjar John „Fish“ Taylor, klavijatursta „Spot“ Velovitch i gitarist Barry Bailey, koji je pominjan kao zamjena Eric Claptona u sastavu Johna Mayalla „Bluesbreakers“ 1966. godine. Na traženoj ploči je 14 mono snimaka izvornog bluesa - deset je snimljeno u kući na Roberts Roadu, uz pomoć Tima Harrisa, koji je svirao usnu harmoniku, a ostale četiri su „ulovljene“ na koncertu u „Aurori“, današnjem „Kings Charles Hotelu“ u Gillinghamu.

Guy kaže da ni sam nema primjerak ploče, jer ga je davno poklonio.

Zejak (Mala) Dunja rođena Delić, preminula 14.2.2013. poslije duže bolesti u 77. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu 15. i 16.2.2013. godine do 12 časova.

Sahrana će se obaviti 16.2.2013. u 14 časova na groblju Krstac Mojkovac.

Ožalošćeni: sin Dragutin, kćerke Stojanka i Milanka, brat Velimir, snaha Milica, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina Zejak i Delić.

Danica (Miraša) Tomić preminula 14. februara 2013. godine u 90. godini. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Previšu 15. i 16. februara do 14 časova kada će se obaviti sahrana na seoskom groblju u Previšu.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Guy nikad više nije muzicirao, i na “dane lavova” podsjeća ga još jedino stari klavir u njegovoj kući

negdje pronašli gitaristu, a onda je on mene ‘iskopao’. Na žalost, nisu svi članovi benda više živi, to sam tada saznao. Iznenadio me potez Njemaca, i to mnogo.

Vidiš, rekoh sebi, to funkcioniše u normalnom svijetu, a mogli

NIKŠIĆ

Vatrogasci najavili protest

su napraviti kopije tog rariteta i niko ne bi ni znao“, veli Velović.

Traženjem na internetu, lako se dolazi do zaključka zašto su Njemci ušli u priču.

Ploča je, naime, jedan od najtraženijih kolekcionarskih pri-

su očekivali u pismenoj formi.

“Nikakav odgovor do sada nije stigao. Mi tražimo isplatu oktobarske plate, isplatu novembarske i decembarske do 3. marta, a isplatu januarske plate do 15. marta. Osim toga želimo da nam se garantuju redovne isplate ličnih dohodaka do desetog u mjesecu”, kazao je predsjednik sindikata Đoko Marković. Ovo nije prvi put da nikšićki vatrogasci protestuju, štrajkovi su već nekoliko puta tresli ovaj kolektiv.

J.La.

Ožalošćeni: sinovi Miloš i Momčilo, kćerke Kosa i Rosanda, brat Slobodan, sestra Kata, snahe Dragica, Ljilja i Rada, unučad, bratanići, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina Tomić i Milašinović.

mjeraka vinila. Jedan takav, sa track listom napisanom na papiru, prodat je u Njemačkoj za 1.800 funti (nešto više od 2.000 eura), a rekord je postigla kopija iz SAD, koja se cijeni, ni manje - ni više, nego 5.000 dolara.

ZIMSKI TURIZAM

Ski centri otvoreni za posjetioce Svi ski centri u Crnoj Gori juče su otvoreni za posjetioce, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Visina utabanog snijega na Žabljaku iznosi 1,8 metara u podnožju staze, dok je na vrhu preko tri metra. Na skijalištu u Kolašinu visina snijega se kreće od 2,2

NIKŠIĆ - Pripadnici nikšićke Službe zaštite i spašavanja juče su najavili okupljanje ispred opštine tog grada, do kojeg će doći sljedeće sedmice, ukoliko nadležni ne odgovore na njihove zahtjeve poslate prije pet dana. Kako su dalje objasnili, oni će u svojoj opremi provoditi po sat vremena dnevno ispred zgrade opštine, a u srijedu će imati sastanak na kom će se odlučiti o daljim koracima.

Radnici su naveli da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, koji

PREMINULI

metra u podnožju staze do 3,1 metar na vrhu staze. U podnožju ski centra Vučje visina snijega iznosi od 1,8 metara, a na vrhu staze doseže visini i do 2,4 metra.

Ski sezona u crnogorskim ski centrima počela je posljednjeg vikenda u prošloj godini.

CVJEĆARA ª MAJAº

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u svim pogrebnim preduzećima.

18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

CErEMONija

Srbija proslavila Dan državnosti Prošlo je 209 godina od Prvog srpskog ustanka, slavilo se i na Kosovu i Metohiji.

BEOGRAD - Srbija je juče obilježila Dan državnosti u spomen na Prvi srpski ustanak i Sretenjski ustav. Dan državnosti obilježen je nizom manifestacija, a centralna svečanost održala se u Skupštini Srbije, uz prisustvo predsjednika države Tomislava Nikolića i premijera Ivice Dačića.

Predsjednik Tomislav Nikolić položio je vijenac na spomenik Neznanom junaku na Avali. Nikolić je u spomen-knjigu upisao: “U ime svih građana Srbije, u ime djece koja žive u miru, u ime Srbije koja postoji, izražavam zahvalnost zato što ste svoj život prinijeli kao žrtvu svojoj Srbiji.”

Nikolić je dalje napisao: “Teško je ako si nepoznat a junak, ali je na ponos Srbiji za koju ćemo se vječito boriti. Poznati i nepoznati. Hvala.”

Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić položio je lovorov vijenac u ime Vlade na sarkofag vožda Ka-

rađorđa u Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu u Topoli. Ceremonija polaganja lovorovog vijenca obavljena je uz najviše državne i vojne počasti, koje je odala počasna jedinica Garde Vojske Srbije. Dačić je tom prilikom obišao izložbu “Tajna kovčega 23”, dio blaga porodice Karađorđević.

Povodom Dana državnosti, ministar odbrane Aleksandar Vučić je uručio ukaze o unaprjeđenju oficirima Vojske Srbije. Predsjednik i premijer su u 16 časova prisustvovali centralnoj manifestaciji u Domu Narodne skupštine, gde je održana svečana sjednica na kojoj su dodijeljena odlikovanja zaslužnim građanima, a otvorena je i izložba u holu parlamenta. Svečanom akademijom u Zubinom Potoku, juče je i na Kosovu i Metohiji obilježen Dan državnosti Srbije, a predstavnici Srba poručili su da ne žele kosovske institucije na sjeveru Kosova.

rusija

Meteor povrijedio preko 1000 ljudi “Vidio sam bljesak, a onda su sa neba počele da padaju vatrene kugle”, izjavio svjedok astronomskog čuda

M Dačić: Vlada neće zaustavljati aktivnosti

Premijer Ivica Dačić je rekao da se nada da više niko neće morati da gine kako bi pokazao svoj patriotizam, već da će to činiti živeći i radeći za Srbiju. Prema njegovim riječima, Srbija 209 godina nakon Prvog srpskog ustanka, ima slične geostrateške probleme i probleme u zaštiti nacionalnih interesa, kao i proteklih nekoliko vjekova. Povodom informacije da je avion kojim je letio u Dablin sabotiran, Dačić je ponovio da rad Vlade ne može da zavisi od opasnosti i rizika koji se javljaju i dodao da će Vlada nastaviti redovne aktivnosti. Premijer je rekao da informacije koje je dobio od direktorata policije u vezi sa saznanjima BIA o mogućnosti sabotaže aviona nisu bile potkrijepljene konkretnim podacima i da se o tome konsultovao sa prvim potpredsjednikom vlade Aleksandrom Vučićem.

Dačić je dodao da se sinoć sastao i sa direktorima BIA i policije, sa kojima je dogovoreno da se režim kontrole vladinih letjelica pooštri. Upitan da li je avion nastojao da sabotira neko iz klana narko-bosa Darka Šarića ili neke druge kriminalne organizacije, Dačić je rekao da to nije pitanje za njega već za bezbjednosne strukture i policiju.

“Ovo nije prvi put da takva upozorenja postoje, ali to ne smije da se odrazi na aktivnosti Vlade. Vidio sam i komentare koji govore da je to laž i farsa, ali to zaista ne znam, jer je to pitanje za bezbjednosne službe”, naglasio je Dačić.

OSKVA - Kiša meteorita, uzrokovana raspadom jednog meteora iznad grada Čeljabinska, u regiji Ural u Rusiji, popraćena jakim eksplozijama, povrijedila je juče oko 1200 osoba, raznijela prozore na nekoliko lokaliteta i uspaničila stanovništvo u toj oblasti. Na snicima koji su se pojavili na internetu zabilježen je let meteorita kroz zemljinu atmosferu. Izuzetno veliki sjaj ukazivao je na to da je tijelo prije ulaska u atmosferu bilo dimenzija od nekoliko metara, a naučnici smatraju da su ovakva tijela asteroidnog porijekla. Vijest je juče obišla svijet, a još dramatičnije je shvaćena zbog činjenice da je, prema najavama naučnika, asteroid 2012 DA14 upravo juče trebao da prođe veoma blizu naše planete.

Regionalni guverner Čeljabinske oblasti Mihail Jurevič, kojeg je citirala agencija RIA Novosti, rekao je da dvije trećine povrijeđenih ima lakše povrede od komada stakla i drugih materijala.

U samom gradu 758 ljudi je zatražilo medicinsku pomoć, saopštile su gradske vlasti na svojoj veb stranici.

“Meteor je eksplodirao iznad Čeljabinske oblasti, na Uralu. Udar-

ni talas je polomio prozore na nekoliko mjesta”, rekao je portparol Ministarstva za vanredne situacije za Interfaks.

Kako je javila Gazeta, među povrijeđenima su desetine djece, a kod većine se radi o lakšim povredama izazvanim polomljenim staklom. Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Vadim Kolesnjikov kazao je da se srušio krov jedne fabrike cinka, površine oko 600 metara kvadratnih, javio je AP. Videosnimci koje su stanovnici tog područja stavili na internet pokazali su usijane meteorite kako prolaze nebom na maloj visini, a putanja ukazuje na skorašnji sudar s tlom.

MaKEDONija

Haradinaju oduzeta titula SKOPLJE - Inspektorat za lokalnu samoupravu poništio je u četvrtak odluku Vijeća opštine Tetovo kojom je predsjednik Alijanse za budućnost Kosova i nekadašnji komandant Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuš Haradinaj proglašen počasnim građaninom ovog grada.

Direktor Inspektorata Vančo Šeh-

tanski izjavio je za makedonske medije da je odluku potpisao i da će ona biti objavljena u zakonskom roku. Makedonski članovi Vijeća opštine Tetovo podnijeli su žalbu Inspektoratu zbog kršenja dva člana zakona, jer je ova odluka donesena bez njihove saglasnosti i zbog toga što o njoj nije raspravljalo opštinsko

vijeće za međunacionalne odnose.

Haradinaju je titula počasnog građanina Tetova dodijeljena na svečanosti u Tetovu održanoj 4. februara, sedam dana po donošenju odluke.

Odluku su tada donijeli aklamacijom bez glasanja samo albanski vijećnici, pošto su makedonski članovi Vijeća napustili sjednicu.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

100.000

Žirinovski: Amerikanci su testirali novo oružje

asteroida i kometa se, prema naučnim procjenama, kreće u blizini Zemlje. Oko 20.000 tih objekata moglo bi doći u situaciju da se ozbiljno približe našoj planeti

Ruski političar i potpredsjednik Dume, donjeg doma ruskog parlamenta, Vladimir Žirinovski, poznat po svojim živopisnim nastupima i karakterističnim izjavama, izjavio je kako juče na Rusiju nisu pali fragmenti meteorita, već se radilo o testiranju novog američkog oružja.

“Američki državni sekretar Džon Keri htio je da upozori ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova zbog njegove ‘provokacije’ u ponedjeljak, ali nije mo-

Na jednom amaterskom videosnimku, koji je emitovan na ruskoj televiziji, vidi se objekat koji prelazi preko neba oko 9.20 sati po lokalnom vremenu, ostavljajući za sobom debeo kondenzacioni trag i jak bljesak. Ovaj region udaljen je skoro 1.500 kilometara istočno od Moskve.

“Meteor se raspao iznad Urala, djelimično sagorjevši u nižim slojevima atmosfere. Meteoriti su dosegli Zemlju i pali u slabo nastanjene zone područja Čeljabinska”, saopštila je lokalna ispostava ruskog Ministarstva za vanredne situacije. Prema istom izvoru, udar je raznio stakla na prozorima “gornjih spratova zgrada”.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izdao je hitno naređenje Ministarstvu za vanredne situacije da izvrši procjenu materijalne štete.

On je naglasio da je astronomski aspekt ovog incidenta veoma važan, jer analiza pada meteorita može pomoći da se pravovremeno reaguje i da se ljudi na vrije-

me obavijeste. Ruski naučnik Sergej Smirnov izjavio je kako vjeruje da je moguć novi udar, ali su ruski akademici odbacili tu mogućnost.

“Postoji velika šansa da se sličan meteorit uskoro pojavi u atmosferi, nakon što se ovaj raspao iznad Zemlje”, rekao je Smirnov iz opservatorije “Pulkovo”.

Ipak, čelnici Ruske akademije nauka su odbacili njegove navode riječima da praktično “nema šanse da se u istoj regiji dogodi sličan incident”. Smirnov je naveo i da je “meteor mogao biti ranije primjećen”.

U Čeljabinskoj oblasti je raspoređeno 20.000 pripadnika hitnih službi, a nakon panike i raznih oprečnih informacije, na kraju jučerašnjeg dana situacija u tom dijelu Rusije bila je dosta jasnija i mirnija.

Skandal u vezi sa konjskim mesom podmetnutim umjesto govedine proširio se Evropom proteklih dana. Više od 300.000 konja se u EU zakolje svake godine zarad ljudske potrošnje.

Pored toga, još 26.000 tona konjskog mesa, u vrijednosti od 90 miliona eura, na godišnjem nivou se u Evropu uveze iz Kanade i Južne Amerike.

Kanada

8,874

Argentina 5,430

Urugvaj Brazil

Broj konja zaklanih za ljudsku potrošnju

7,300

Meksiko 2,884

SVEDSKA

1,602

4,330 (2011)

120 Australia 64 Novi Zeland HOLANDIJA IRSKA

3,400

POLJSKA

(2011)

45,300

25,000

(2010)

(2012)

NJEMAČKA

11,495 (2011)

VELIKA BRITANIJA

9,000

RUMUNIJA

(2012)

53,000

BELGIJA

9,669 (2011)

(2009)

FRANUSKA

16,970 (2011)

ITALIJA ŠPANIJA

97,648

29,757

(2010)

(2009)

Sources: Eurostat, USDA, Humane Society International

NAJJAČI UDAR OD TUNGUSKE EKSPLOZIJE Meteor koji je juče ujutro eksplodirao iznad Rusije bio je najveći zabilježeni objekat koji je udario u Zemlju u periodu od poslednjih 100 godina, kažu naučnici. Infrazvučne analize pokazale su da je jučerašnji udar oslobodio na stotine kilotona enerije. To znači da je udar bio moćniji od nuklearnog oružja koje je prije samo nekoliko dana testirala Sjeverna Koreja, ali ne i od udara meteora u Tungusku oblast u Sibiru 1908.

“Bio je veoma moćan”, rekla je Margaret Kempbel Braun, astronom Univerziteta u Zapadnom Ontariju koja je proučavala podatke prikupljene u blizini mjesta udara. Njeni proračuni pokazuju da je meteoroid bio dimenzija 15 metara u prečniku kada je ušao u atmosferu i da je imao masu od 40 tona.

“To znači da je to bio najveći zabilježeni objekat koji je udario u Zemlju, još od Tunguskog udara”, kaže ona.

Tunguska eksplozija spada među najintrigantnija i svakako je najpoznatije “iznenađenje” iz svemira. U pitanju je posljednji veliki sudar naše planete sa nekim malim tijelom pristiglim iz Sunčevog sistema. Ljeta 1908. godine, tačnije 30. juna nešto poslije sedam sati ujutru, kosmičko tijelo nepoznatog porijekla eksplodiralo je u slivu rijeke Podkamenaja Tunguska u sjeverozapadnom Sibiru. Energija koja je oslobođena u tom trenutku bila je toliko velika da se poredi sa eksplozijom hidrogenske bombe od desetak megatona. Jačina sudara uzdrmala je cio stari kontinent kao i dio Azije. Opservatorije na svim krajevima svijeta danonoćno su proučavale neobični događaj, a za to vrijeme u Rusiji su noći bile toliko

kilometara bila je najbliža udaljenost asteroida 2012 DA14 tokom njegovog jučerašnjeg prolaska pored Zemlje

30.000

kilometara od Zemlje će, prema naučnim procjenama, biti udaljena putanja asteroida Apofis, koji bi, prema astronomskim očekivanjima, trebalo da prođe pored nas 2036. godine

65

miliona godina prošlo je od kadaje asteroid prečnika 10 do 14 kilometara pao na poluostrvo Jukatan i izazvao izumiranje dinosaura, ali i cijelog niza biljnih i životinjskih vrsta. U prosjeku se udari poput pada asteroida na Jukatan događaju svakih 100 miliona godina svijetle da je tamnošnje stanovništvo, primjera radi, sve vrijeme tokom noći moglo da čita knjige bez dodatnog osvjetljenja. Osim neslućenim talasima energije, ova eksplozija obavijena je i velom misterije. Već decenijama naučna javnost podijeljena je oko toga šta se tog jutra zapravo desilo. Brojni umovi predstavljali su svoja viđenja događaja, ali nijedno za sada nije prihvaćeno u potpunosti.

SREĆAN ZAVRŠETAK

Potrošnja konjskog mesa u EU

Uvoz konjskog mesa u EU (u tonama, 2011. godine)

gao doći do njega drugačije, rekao je lider Liberalne demokratske stranke.

Keri je, podsjetimo, nekoliko dana pokušavao da dođe u kontakt s Lavrovom kako bi raspravili o najnovijim zbivanjima u Sjevernoj Koreji i Siriji.

“Svemir ima svoje vlastite zakone”, rekao je Žirinovski. “Ništa nikad neće pasti od tamo. Ako nešto i padne, za to su ljudi krivi. Ljudi su ti koji započinju ratove, provokatori”, zaključio je on.

27.000

GRČKA

15,000 (2009)

© GRAPHIC NEWS

Oštećeni kruzer pristao na američku obalu Završena četvorodnevna drama na luksuznom brodu “Triumf” MOBIL - Oštećeni američki kruzer, na kojem se nalazilo više od 4.000 putnika, stigao je u luku nakon što je četiri dana plutao vodama Meksičkog zaliva zbog kvara na motorima i gubitka električne energije. Kruzer “Triumf”, koji je u vlasništvu kompanije “Karneval”, do luke Mobil u Alabami dovukli su manji brodovi, a cijeli događaj su u četvrtak uživo pratile američke televizijske stanice. Kada je počelo iskrcavanje putnika, ljudi na brodu su uzvikivali: “Pustite me, pustite me!”

Geri Kejhil, generalni direktor kompanije “Karneval korporejšn”, javno se izvinio putnicima, koje su čekali autobusi za gradove Galveston i Hjuston u Teksasu, kao i za Nju Orleans u Luizijani.

Teri Tornton iz kompanije “Karneval” rekao je da će se narednih dana procijeniti šteta na brodu.

Kruzer “Triumf”, dug 272 metra, oštećen je prije četiri dana, kada se zapalila soba sa motorima usred Meksičkog zaliva.

Putnici su uslove na brodu opisali kao “užasne”.

“Najviše su patili ljudi koji su bolesni i oni sa bebama koji su ostali bez hrane za djecu i pelena”, rekao je jedan od putnika.

Nakon kvara na motorima nestalo je struje, a iz toaleta su se izlile fekalije koje su došle i do ka-

bina i hodnika. Prema svjedočenju putnika, brodom se širio nesnosan smrad, a redovi za hranu su bili ogromni.

“Neki ljudi su bili mamurni i pijani i previše lijeni da rade ono što je posada rekla. Oni su povraćali na podove i stepenice, povraćali u toaletima koje nijesu smjeli da se koriste”, opisivali su putnici.

Neki putnici su se razboljeli na

brodu, a rečeno im je da koriste plastične vrećice umjesto toaleta.

Putnicima će biti vraćen novac koji su uplatili za krstarenje, a kompanija “Karneval” saopštila je da će svako od njih dobiti i nadoknadu od 500 dolara. Prošle godine je luksuzni kruzer “Kosta Konkordija” potonuo blizu obala Italije, pri čemu je život izgubilo 32 ljudi.

20 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

receNzija

Kriza ideologije

Porodične teme i dileme Ovako je sa 40 (This is 40) Džad Apatou Pol Rad, Lesli Men, Megan Foks Vuk Perović “Ovako je sa 40”, kako i sam naziv nagovještava, film je o situaciji, stanju, egzistencijalističkim dilemama bračnog para sa dvije kćerke. Reditelj, scenarista i producent Džad Apatou očigledno donosi introspektivnu priču, jer je evidentno da je glavni glumac Pol Rad njegov alter ego, a ostatak filmske familije je njegova porodica i u privatnom životu. Pit i Debi su likovi koje je Apatou pozajmio iz svog izuzetno uspješnog filma “Knocked Up”. Tamo se bili sporedni, dok se sada cijela priča vrti oko njih dvoje. Finansijski problemi, kao i drugi porodični problemi, njihov brak stavljaju na probu, a okrugli iznos kojem se oboje približavaju to čini samo ozbiljnijim i većim teretom. Ono što Apatoua čini drugačijim je način na koji tretira teme. Jeste, tu je veliki broj psovki, ali i specifičan i jedinstven humor.

Njegov rediteljski pristup je takođe prepoznatljiv. Džad Apatou prije kreira haos nego što pravi film prepoznatljive i jasne forme. Glavni tok priče će vrlo rado, i to čini često, podrediti efektnim i odlično napisanim epizodama. Nekada one izvanredno oslikavaju okruženje u kom se kreću glavni protagonisti, a nekada su tu same od sebe, bez neke potrebe i dubljeg značenja. Tako se otvara prostor za glumačke improvizacije. Njegova glumačka ekipa je već prepoznatljiva, a oni koji uskoče uvijek su odličan izbor.

Ovdje briljiraju Albert Bruks i Džon Litgou kao tate, kao i Megan Foks i Šarlin Ji (posljednji serijal “Hausa”) kao radnice u butiku.

Najveći izazov za Apatoua ovdje je bio to što njegov film teško da vodi nečemu. Sve sa čim se njegovi junaci suočavaju na početku filma teško da se može razriješiti na kraju. Apatou to i ne pokušava. On nam samo daje sliku kako bi to moglo da izgleda. Duhovitu, s vremena na vrijeme i nježnu, ali i prilično oporu. Apatou piše upravo takve replike. Sve to filuje uz veliki broj referenci na pop kulturu. Od muzičkih do televizijskih. Od kultnog benda Pixies do Lejdi Gage, od “Prijatelja”, “Ljudi sa Menhetna” do “Losta” i samog kreatora te serije Dž. Dž. Abramsa, koji je danas jedan od uticajnijih ljudi u Holivudu.

Humor Džada Aptoua, kao i mnogih autora koje on danas kao producent podržava, ne dopada se svima. Ali svi oni donose nešto toliko potrebno novo i drugačije u holivudski mejnstrim. Filmom “Ovako je sa 40” Apatou pokazuje da želi da bude zreliji, ali da to nikako ne znači da mora da se odrekne svog prepoznatljivog, često infantilnog, humora. U takvom izdanju, on bi mogao da bude legitmni nasljednik Džejmsa L. Bruksa.

Evropi potrebni novi mislioci Intelektualna elita razočarala javnost na samitu u Parizu Zaključak medija o nedavnom intelektualnom samitu u Parizu, na kojem su navodno najblistaviji umovi Evrope raspravljali o njenoj budućnosti, poražavajući je za intelektualce, koji su se pokazali “otuđenim od realnosti”. Popis diskutanata na sceni Teatra Rond-Point, na kome su bili: italijanski pisac Umberto Eko, mađarski teoretičar Đerđ Konrad, teoretičarka Julia Kristeva, urednik “El Paisa” Huan Luis Sebrian, njemački pisac Peter Šnajder, njegov kolega Hans-Kristof Buh i francuski filozof Bernar Anri Levi, impresivan je baš kao i popis onih koje su diskutanti citirali.

Učesnici su se pozivali i citirali Puškina, Huserla, Getea, Herdera, Voltera, Frojda, De Gola i Adenauera. Naravno i Šekspira.

Sve se to događalo na ekskluzivnoj pariskoj lokaciji, Aveniji Šanzelize, u Teatru Rond-Point, pred izabranom i intelektualno “potkovanom” publikom.

Evropski intelektualni krem raspravljao je o pitanju “Evropa ili haos?”, što je prilično tendenciozno postavljena dihotomija, a prema izvještaju njemačkog nedjeljnika “Der Špigl”, cijeli događaj pokazao je da su “Evropi potrebni novi mislioci”. Ugledna i izvikana ekipa razočarala je jav-

Umberto Eko na samitu u Parizu

nost svojim otuđenim nastupima, pa je tako Umberto Eko “pročitao dug, nejasan, barokni esej”, na koji je publika reagovala “slabim i sporadičnim aplauzom”, dok je Konrad “mrmljao o ubitačnom dualizmu koji i danas postoji u Evropi” te o sukobu sjevera i juga kontinenta.

Govornici kao da su “zaboravili na sve nijanse i samo su držali propovijedi”, s “dječje pretjeranom retorikom” i, još gore,

“mnogo pogrešnih argumenata”.

U “Špiglu” primjećuju da je ovaj susret bio pun “intelektualne depresije i apokaliptičnosti” i da se “pariska diskusija” ni u jednom trenutku nije pozabavila stvarnim svijetom. Više zabrinjava to što su navodno najveći intelektualni umovi kontinenta ponavljali ono što “politika govori već 20 godina”, da Evropa “nema alternativu”, ali niko nije uvjerljivo izložio zašto je to tako.

KoNcerT

ª Billie Jeanº za zaljubljene U barskoj Muzičkoj školi “Petar II Petrović Njegoš” praznik obilježen tradicionalnim koncertom profesora Veče je otvorio Safet Drljan izvodeći “Tango pour Claude” Richarda Galliana na harmonici, potom su nastupile Suzana Bašević-Pepđonović na flauti i Nikoleta Strugar na klaviru sa “Bosanskim pastoraleom” Milana Prebande, a nakon njih i mladi Dušan Rakonjac na violini izvodeći Bachovu “Partitu za solo violinu br. 2”.

Centralni dio koncerta pripao je Mirjani Rajčić koja je na klaviru odsvirala Rajkovićevu “Posvetu”, zatim duetu na violinama Dini Kukalj i Vatroslavu Simiću sa Vivaldijevom “Sonatom u F-duru”, Ivani Cikić koja je na gitari publici podarila Bogdanovićevih “Sedam malih tajni” i sopranu Aleksandri Jovović-Vojvodić sa “Pjesmom Ciganke”.

Nesumnjivi highlight večeri, što pokazuje i dupli naklon nakon dugog aplauza, bilo je nesvakidašnje izvođenje najbolje plesne pjesme ikada, kako je svojevremeno maga-

zine Rolling Stone nazvao “Billie Jean” Michaela Jacksona. Sekstet u sastavu: Nikoleta Strugar i Mladen Kovačević – klavir, Aleksandar Basarab – harmonika, Suzana Bašević Pepđonović – flauta, Vatroslav Si-

mić i Dina Kukalj – violina, držao se osnovne Jacksonove teme, uz pokoju jazzy improvizaciju na harmonici, što je bilo taman koliko treba da svi s pažnjom otprate trominutni nastup.

Pokazalo se, kao i u slučaju nekog od prošlih koncerata profesora ŠOMO “Njegoš”, da je ovo dobitna kombinacija za one koji vole crossovere klasične i pop/rock muzike, a njih ima u popriličnom broju, te da treba razmišljati o eventualnom kompletnom koncertu sa ovom tematikom.

Veče je zatvorila Dina Kukalj na violini, dobro poznatom temom Montijevog “Čardaša”. O tome kako i koliko klasična muzika i kroz druge medije može ući u život ljudi, govori reakcija jednog od najmlađih posjetilaca nakon izvođenja ove kompozicije: “Mama, ovo je bila muzika iz crtanog o Tri praseta”. Dobro je da djeca znaju da prepoznaju kvalitetne stvari, makar i bočno, “o špondu” Ž. Milović

POGLED U KOMŠILUK

SpeKulacije

JDP očuvao isti status Beogradski teatar je bio “na tapetu” Vladine komisije Informacija da se Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje 212 nijesu našli na spisku institucija kulture od nacionalnog značaja u Srbiji obična je medijska manipulacija, smatra član Komisije za sticanje i oduzimanje statusa ustanova od nacionalnog značaja Živorad Ajdačić.

“Komisija za sticanje i oduzimanje statusa ustanova kulture od nacionalnog značaja nije raspravljala o beogradskim pozorištima, pa ni o imenu Jugoslovenskog dramskog pozorišta, a predmet polemike bili su muzeji”, kazao je juče član Komisije Živorad Ajdačić.

On navodi da nije bilo nikakve polemike u vezi sa imenom Jugo-

slovenskog dramskog pozorišta, a da nije ni legitimno da Komisija raspravlja o tome.

“Nije bilo nikakve rasprave o JDP-u. Ne može komisija koju je osnovala Vlada Srbije da rješava probleme gradskih pozorišta, nego njihovi osnivači. Drugo je pitanje šta će Grad Beograd da odluči, jer neće sva pozorišta moći da se finansiraju iz njegovog budžeta, neka će morati da se privatizuju”. U starom Zakonu o kulturi iz 1992. godine sve institucije od nacionalnog značaja bile su nabrojane.

“Na toj listi nalaze se uglavnom muzeji, zavodi i arhivi. Što se tiče pozorišta, na toj listi su samo Narodno pozorište i Srpsko

narodno pozorište iz Novog Sada. Jugoslovensko dramsko pozorište i Atelje 212 osnovao je Grad Beograd i ona se nikada nijesu nalazila na toj listi”, objasnio je Ajdačić.

S druge strane, ova pozorišta mogu da konkurišu za status ustanove kulture od nacionalnog značaja, a trenutno su predmet rasprave neke druge institucije.

Kada je riječ o mogućnosti da gradska pozorišta kakva su JDP i Atelje 212 postanu institucije kulture od nacionalnog značaja, Ajdačić navodi da već postoje modeli saradnje između Grada Beograda i države.

“Ako pozorište ima festival ili manifestaciju, ono konkuriše i

dobija sredstva od Republike za tu namjenu, ali ne za stalno. Za manifestaciju ‘Bitef’ odvaja se i iz republičkog i iz budžeta Grada Beograda. Nema tu nikakve smetnje, gradska pozorišta imaju prioritet u odnosu na privat-

na. Manifestacija u Užicu takođe dobija sredstva od države”. kazao je Ajdačić.

Među ustanovama koje su prešle sa gradskog na republičko finansiranje su i Beogradska filharmonija i ansambl “Kolo”.

Kultura 21

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

ª Ribarske svađeº na Velikoj sceni Predstava “Ribarske svađe” Karla Goldonija, u režiji Ane Vukotić i koprodukciji CNP-a i festivala Grad teatar Budva, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. “Bez obzira na naizgled bezbrižan život koji vode likovi, svađajući se oko trivijalnih stvari, ako zavirimo malo dublje u njihove živote, shvatamo da se u biti radi o ljudima zaglavljenim u svojim sudbinama...”, zapisala je o predstavi Stela Mišković, asistent dramaturgije. U predstavi igraju: Momčilo Pićurić, Ratka Mugoša, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Simo Trebješanin, Dragan Mićanović, Varja Đukić, Nada Vukčević, Bojana Malinovska, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Nebojša Glogovac, Stevan Radusinović i Miloš Pejović.

Skulpture Tešanovića u Herceg Novom

Vinko Brešan

FILM

Život je komedija s tragičnim krajem Reditelj Vinko Brešan, čije ostvarenje “Sveštenikova djeca” obara rekorde gledanosti u Hrvatskoj, za DN otkriva tajnu uspjeha te duhovite filmske priče Mladen Savković

V

iše od sto trideset hiljada gledalaca je za film neke od zemalja iz okruženja nevjerovatna brojka. Za reditelja Vinka Brešana, to je sasvim normalna stvar jer su njegovi filmovi “Kako je počeo rat na mom otoku” i “Maršal” upisani u istoriju hrvatske kinematografije kao najgledanija tamošnja ostvarenja. Tako je i sa njegovom novom komedijom “Sveštenikova djeca“ koja već dva mjeseca puni bioskopske dvorane.

Ambijentalna izložba skulptura Dragana Tešanovića biće otvorena danas u 11 sati na hercegnovskoj pijaci, u okviru ovogodišnjeg Praznika mimoze. Dragan Tešanović rođen je 1963. godine u Bileći. Osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, a studije u Zagrebu.

Samostalno je izlagao u Njemačkoj i Rusiji. Prvi put se samostalno predstavio u Crnoj Gori izložbom u Kotoru prošle godine. Posljednje dvije godine sfera interesovanja Dragana Tešanovića je nerđajući čelik.

“Jedino artificijelnost komedije može podnijeti fabulu u kojoj sveštenik buši neprodane kondome da poveća natalitet”, objašnjava reditelj Vinko Brešan tajnu uspjeha svog najnovijeg filma. Od kraja prošle godine, kada je premijerno prikazana komedija “Sveštenikova djeca” izaziva salve smijeha i brojne komentare. A evo i zašto...

“Mladi sveštenik, don Fabijan, odluči bušiti neprodane kondome ne bi li povećao natalitet na ostrvu i u tu svrhu se udruži s prostodušnim trafikantom i pomahnitalim apotekarom. Naravno, ovo nije samo film o kondomima, on je tragikomedija

KNJIGA ŠESTA

Cetinjske šaljive priče Iz štampe je izašla šesta po redu knjiga “Cetinjske šaljive priče” autora Slobodana Pura Đurića. Kroz 120 novih priča i prethodnih pet knjiga, autor zaokružuje jednu vrlo specifičnu i originalnu tematsku cjelinu. To su priče o znanim i neznanim ličnostima , koje su nekada živjele, sada žive ili su neko vrijeme boravili na Cetinju. Mnoge su prvi put objavljene, a posebno one o poznatim crnogorskim slikarima: Dadu Đuriću, Petru Lubardi, Milu Milunovicu i Branku Filu Filipoviću. Kroz njih provejava stari, već dobro poznati i specifični cetinjski humor, koji je počeo da se zaboravlja.

Knjiga je u broširanom povezu, stampana u 1000 primjera-

ka i džepnog je formata.

Slobodan-Puro Djuric je akademski slikar i istaknuti crnogorski kulturni stvaralac. M.Z.

koja se zapravo bavi manipulacijom u raznim oblicima”, navodi u kratkim crtama Brešan radnju svog novog filma.

Baš kao što je bio slučaj sa “Maršalom” koji je u bioskope ušao u vrijeme smrti Franja Tuđmana, i “Sveštenikova djeca” stala su pred gledaoce u jeku debate o odnosu crkve prema kontracepciji koja i dalje ne jenjava.

Međutim, Brešan tvrdi da je u pitanju ništa više nego savršeno slaganje kockica.

“Film je bez ikakvog plana uletio u bioskope u vrijeme najžešće rasprave, tako da je i sama rasprava na momente izgledala kao promocija fil-

● FOTO priča

Surovi mediteranski humor Šta karakteriše humor jadranskog podneblja, pa Vas toliko inspiriše?

“Ja sam iz Šibenika, a Šibenik karakteriše mediteranski humor s velikom primjesom balkanskog. Šibenski humor je bitno suroviji od humora ostatka Dalmacije. Npr. ako neko u Šibeniku nema nogu, njega nazovu – stonoga, ako nema ruku nazovu ga hobotnica. I to ne iz zloće, već iz ljubavi.” ma. Nijedan film, pa ni ovaj, ne mijenja svijet, iako bi svijet bio ljepši da filmovi to mogu. Jedina uloga ovog filma jeste ta da se ljudi mogu nasmijati problemima koji ih okružuju”, tvrdi on.

Zanimljivo je da i ovoga puta, kao što je to bio slučaj sa filmom “Kako je počeo rat na mom otoku”, surova komedija dobija i surov, tragičan završetak. Čini se da više nije dovoljno da nas film zasmije kako bismo izvukli pouku, već je neophodna i mučna, otrežnjujuća završnica.

“Mislim da je razlog takvih krajeva svjetonazorsko pitanje, a ne pitanje prenošenja neke poruke. Lič-

no vidim život kao izuzetno zabavnu komediju koja uvijek završi tragično.

Svi se mi smijemo dok nam smijeh ne zastane u grlu”, smatra Brešan.

“Sveštenikova djeca” premijerno su prikazana zagrebačkoj publici 27. decembra prošle godine. Riječ je o filmskoj adaptaciji istoimene drame uspješnog pisca, scenariste i kompozitora Mate Matišića koji je za film napisao scenario i muziku. Glavne uloge u filmu igraju Krešimir Mikić, Nikša Butijer, Dražen Kühn i Marija Škaričić, dok u ostalim nastupaju Jadranka Đokić, Goran Bogdan, Lazar Ristovski, Zdenko Botić, Filip Križan i drugi.

ª Rigoletoº u Sinepleksu

Opera “Rigoleto” Đuzepe Verdija, biće prenošena direktno iz Metropolitena večeras u 19 sati u bioskopu “Sinepleks”. Novu postavku i adaptaciju Verdijevog “Rigoleta”, sa srpskim baritonom Željkom Lučićem u naslovnoj ulozi, predvodi dirigent u usponu Mikele Marioti. Reditelj je Majkl Majer, dobitnik Tony nagrade. U Majerovoj viziji, radnja opere premješta se iz srednjevjekovne Italije u Las Vegas šezdesetih godina 20. vijeka. “Pokušao sam da pronađem kontekst koji bi vjerno oslikao dekadenciju vojvodske palate čiji su protagonisti u neprestanoj potrazi za moći, novcem i ljepotom, a Las Vegas šezdesetih, upravo je takav svijet.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Reportaže 23

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013

Zaljubljenici u planinu prte kroz snijeg do vrha Kula

Do Kule na krpljama Zimski uspon

Najviši vrh Prekornice po snijegu i hladnoći osvojilo 37 planinara iz Crne Gore i regiona Slavko Raspopović

T

radicionalno, peto po redu penjanje krpljama na Prekornicu, koje je organizovano proteklog vikenda, ne samo da je uspješno završeno, već je u njemu učestvovao do sada najveći broj planinara.

Da se na Kulu popnu u zimskim uslovima po snijegu i hladnoći nijesu propustili članovi Planinarskog društva Prekornica iz Danilovgrada, Obluna iz Podgorice, Visokogoraca Crne Gore, PSK Komova,Vučjeg zuba iz Trebinja, te Volujka iz Gackog i Bistre iz Skoplja.

Jutro na Studenom protekle subote nije bilo studeno već ledeno. Toplo je bilo samo u srcu blizu četrdeset planinara koji su tog jutra krenuli ka vrhu bjelopavlićke planinske sniježne ljepotice Prekornice da proslave peti rođendan istoimenog planinarskog društva iz Danilovgrada.

Ni niska temperatura, kao ni snijeg kroz koji se zbog visine i rastresitosti moralo probijati, kao ni očekivana sniježna oluja, koju je prethodnih dana najavljivao meteorolog Branko Micev sa TV ekrana, nijesu natjerali planinare da odustanu od osvajanja sibirskog pejzaža. Prekornica, iako prekrivena snijegom i njen prkosni vrh Kula (1.927 mnv) okovan kristalima leda, mamili su ljepotom i divljinom planinare. Raspoloženje nije splašnjavalo uprkos opasnom huku ledenog vjetra, koji se u daljini probijao kroz zaleđene grane borove šume, noseći pred sobom oblake sniježne prašine, koja će budućih dvanaestak sati lediti magličasti dah izmorenih planinara iz Federacije BiH, Makedonije, Crne Gore i Republike Srpske. Njih 37 toga dana je, nakon više od sedam sati upornog hoda, odnosno 10 kilometara uspona i propadanja u sniježne nanose za koje ni krplje nijesu bile od prevelike pomoći, uspjelo da se domogne vrha. Ostalo je otvoreno pitanje ko je koga protekle subote pokorio, oni Kulu ili Kula njih. Svi su, međutim, saglasni da ni izmučenost tijela, ni sleđena odjeća, ni vjetar koji je šibao lice i ledio dah nijesu mogli umanjiti ljepotu neponovljive Prekornice. Ovogodišnji peti uspon, koji je već postao tradicionalan, imao je i svog malog heroja, devetogodišnjeg Trebinjca Marka Budinčića, člana Planinarskog društva “Vučji zub” iz Trebinja, koji je na Prekornicu došao u pratnji svog oca.

“Ja sam još mali, ali uz mog oca Žarka i drugih članova “Vučjeg zu-

ba”, već sam naučio dosta o planini i planinarenju. Ovo mi je prvi put da gazim ovoliki snijeg”, priča Marko.

A snijeg je najčešće bio veći od Marka, koji se uspio da osjeti ćudi crnogorskih planina u zimskim uslovima.

“Dogodine ću ponovo doći, a valjda će mi tata do tada kupiti krplje da se lakše ispenjem na Kulu”, planira već sada uspon za narednu godinu Marko.

Posebno je ponosan na zahvalnicu koju je dobio kao najmlađi planinar koji je osvojio Prekornicu u zimskim uslovima.

“Odmah nakon dolaska u Trebinje zahvalnicu ću uokviriti i staviti na zid inad kreveta, da je svi vide,” otkrio nam je Marko svoje planove.

Zoran-Bato Radulović, član Upravnog odbora PD “Prekornica”, kaže da uprkos niskom budžetu nijesu htjeli da odustanu od ovogodišnjeg zimskog uspona na istoimenu planinu, kao i da su spremno dočekali goste iz drugih planinarskih društava.

“Iako smo očekivali da će dionica kroz šumu biti lakša, ona se pokazala izuzetno teškom. Padao je novi snijeg, a stari je bio rastresit i u njemu se i pored krplji upadalo do pojasa”, priča Bato.

Kako objašnjava, PD “Prekornica” ovaj tradicionalni uspon organizuje svake godine drugog vikenda u februaru u čast rođendana kluba.

“Peti rođendan smo proslavili u planinarskom domu na Studenom sa oko 70 prijatelja iz planinarskih klubova BiH, Makedonije i Crne Gore. Međutim, svi oni nijesu nastavili uspon ka vrhu”, kaže Bato. On nam je skrenuo pažnju na to da pravljenje prtine zahtijeva timski rad.

“Onome ko prti duplo je teže nego onima koji ga slijede. Zato se često mijenjamo na čelu kolone, Saša, Zoki, Dado i drugi koji su u kondiciji. Ko-

Kolona napreduje preko Ćetnog dola

Uspjesi PD ª Prekornicaº Planinarsko društvo “Prekornica” postoje svega nekoliko godina, već ima zapažene uspjehe, ali i naglašene ambicije. Priča o ovom klubu piše se gojzericama njenih članova Zorana Radulovića, Bojana Đokića, Nebojše Kalezića, Ivana Vukadinovića, Marka Popovića…koji su svoja imena ostavili u kutijama na svim crnogorskim, ali i najznačajnijim evropskim vrhovima.

2009. god. Ararat – Turska 5.137 metara, 2009. godine, sljedeće godine Mon Blan – Francuska 4.810 m, Groshglocner – Austrija 3.798 m, Gran Paradizo – Italija 4.037 m 2011. godine. Nakon toga Damawand – Iran 5.671 metara, dok je 2012 god. ‘pao’ i Elbrus Rusija 5.642 metra ili u prevodu najviši vrh Evrope. lona se kretala putem od doma preko Ćetnog dola, Stačinog brda i Razmet dola. Snijeg koji je padao gotovo cijelim usponom i magla koja je prekrila Prekornicu uskratila nam je uživanja u snježnoj idili. Nakon više od 10 sati napornog hoda vratili smo se u Dom gdje smo uz čašicu pića, pjesmu i uz planinarski pasulj proslavili uspješno izveden uspon na Kulu”, priča Bato. Uspon je izveden uz maksimalne mjere opreza i sigurnosti, a na ovogodišnjem usponu učestvovali su PD “Vučji zub” Trebinje i “Volujak” Gacko, “Bistra” Skoplje, kao i klubovi iz Crne Gore “Visokogorci Crne Gore”, “Komovi” i “Oblun”.

Nada Lakić iz Bjelopavlića treći put učestvuje u ovom usponu.

“Zbog snijega i guste magle, ove godine za razliku od prethodnih nijesmo uživali u prekrasnim vidicima koji se otvaraju sa vrha Kula. Umor od napornog desetočasovnog pješačenja, kroz dubok i težak snijeg, za-

mijenili su pjesma i radost za koju su se maksimalno potrudili naši domaćini iz PD “Prekornica”. Druženje uz toplu peć, jelo i piće, bilo je više nego prijatno. Radost zbog susreta sa starim drugarima, sklapanje novih poznanstava i planina koja plijeni svojom ljepotom, razlozi su zbog kojih ću se, siguno opet rado vratiti Prekornici”, kaže ona.

“Ovo je drugi put da dolazimo i učestvujemo na tradicionalnom zimskom usponu na Prekornicu, a dolazili smo nekada biciklima preko ovih terena ka Vučju. Uvijek se rado odazivamo pozivu naših prijatelja iz Danilovgrada, ovo je za nas kao neki mali zimski planinarski sabor koji uvijek začinimo urnebesnom pjesmom i druženjem do ranih jutarnjih sati”, priča Igor Škero, predsjednik planinarskog društva “Vučji zub” iz Trebinja. Ni Radoš Milošević iz PD “Volujak” Gacko ne krije zadovoljstvo usponom i druženjem na Prekornici.

–

“Svake godine se rado odazivamo braći po planini na pozivu. Domaćini su se potrudili da nas ugoste, treći put penjem Prekornicu, ali svaki put mi je iznova lijepa”, kaže on. Ovi momci iz Prekornice su divni, kaže Sanja Šupić član PD “Volujak” iz Gacka. Organizacija je bila na najvišem nivou.

Prvi put sam na ovoj planini i ovom divnom mjestu - Studenom - i oduševljena sam.

Nijesam se pela jer je za mene dovoljno bilo i 8 km od auta do doma gdje smo gazili snijeg visine 170 cm.

Ali ne žalim. Želim da učestvujem u manifestaciji i iduće godine i dovedem dosta drugarica da ako ostavimo koju kod ovih divnih momaka”, u šali kaže Sanja.

“Planinarski pasulj u Domu je bio čak bio bolji nego naš čuveni”, kaže Makedonac Miroslav Tanevski iz skopskog PK “Bistra”. “Emocije su pozitivne, dolazim i iduće godine”, kaže on.

24 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

ABA LIGA 21. KOLO

Period koji pokazuje pravu snagu plavih Budućnost Voli protiv Širokog (subota, 19h - ulaz dva eura) traži trijumf kao uvod u paklenu seriju

DA LI STE ZNALI...

Da je poraz Napolija od Plzena 0:3 najveći poraz Napolitanaca u istoriji kluba na legendarnom stadionu San Paolo u evropskim takmičenjima!

10

fudbalera Barselone juče je na treningu podvrgnuto doping testu! Anti - doping ekipa Uefe testirala je Viktora Valdesa, Đordija Albu, Aleksisa Sančeza, Tijaga Alkantaru, Seska Fabregasa, Havijera Maskerana, Marka Bartru, Serhija Busketsa, Pedra Rodrigeza i Aleksa Songa. Test je morao biti urađen pred meč Lige šampiona sa Milanom koji je na programu u srijedu.

TIKET DANA MARSEJ VALENSIJEN TIP 1

KVOTA 1.60

HAMBURGER BORUSIJA M. TIP 1

KVOTA 1.90

LIVERPUL SVONSI TIP 1

KVOTA 1.60

SOŠO PSŽ TIP 2 2

KVOTA 2.10

FIORENTINA INTER TIP GG

KVOTA 1.70

TRABZON FENERBAHČE TIP GG

KVOTA 1.75

Očajna igra protiv Teoda, pa šokantan gubitak Kupa od Sutjeske, uz poraz nakon odličnih 30 minuta protiv Trijumfa na ruskom tlu dobro su psihološki prodrmali izmoreni plavi brod kojim kormilari Dejan Radonjić. Šef struke Budućnost Volija vjeruje međutim da su u dva uzastopna poraza Marko Popović i družina istrošili sve loše stvari koje su mogle da ih zadese ove sezone.

“Nadam se da se najgore dvije partije u sezoni, protiv Teoda i Sutjeske, više neće ponoviti”, ispalio je Radonjić. “Raduje me tri četvrtine dobre igre protiv jakog Trijumfa i nadam se da ćemo protiv Širokog pred našom publikom u kompletnom sastavu odigrati na adekvatnom nivou i zabilježiti pobjedu”. Šef struke Budućnosti biranim riječima govori i o večerašnjem rivalu. “Široki je popravio nivo igre u zadnje vrijeme, dolaskom dva kvalitetna Amerikanca (Frimen i Džons) vezao nekoliko dobrih rezultata (pobjeda nad Partizanom kod kuće, pa u gostima nad Solnokom i Zadrom). Upravo te njihove partije nam ukazuju da moramo biti maksimalno oprezni svih 40 minuta kako bi stigli do pobjede”.

Gosti iz Bosne i Hercegovine su možda i posljednji, na papiru laki rival, pred početak paklenih mečeva za crnogorskog košarkaškog giganta. Prvo Banvit kao odlučujući meč za prolaz u top 8 Evrokupa, pa nastavak regionalnih derbija protiv Zadra i Radničkog na strani, preko Splita u Morači, Zvezde u Pioniru, do Olimpije na samom kraju u crnogorskom hramu košarke. “Široki nam je trenutna preokupacija, poslije ćemo razmišljati o ostalim rivalima. Jasno je, međutim, da od svih konkurenata za fajnal-for imamo najteži raspored, a

Nikola Ivanović (u akciji) i Duško Bunić (lijevo) na meču sa Širokim u Pecari

uz to imamo i opterećenje igranja u Evrokupu, kao jedini tim sa ovih prostora koji ima šansu da prođe dalje”, ističe Radonjić.

I plejmejker Nikola Ivanović uvjerava da je njemu i saigračima u mislima samo - Široki.

“To je prvi meč, samim tim i najvažniji za nas. Izvukli smo pouke iz dva poraza, atmosfera nije poljuljana i siguran sam da protiv Širokog, koji je osjetno jači nego u prvom dijelu sezone (plavi u Pecari

slavili 76:70), možemo napraviti dobru uvertiru za ono što nas očekuje”, jasan je organizator plave igre.

Osjeća li se među igračima pritisak da mora da se dobija svaki meč?

“Sami sebi namećemo taj pritisak, uvijek pokušavamo da damo i više od maksimuma, što je veoma teško kada se zna da igramo na dva fronta. Mislim da će baš ovaj period sada pokazati koliko smo spremni”, istakao je Ivanović.

M.A.

JVL, 14. KOLO

Crnogorska bitka u Kotoru

Novi super okršaj u drevnom gradu - od 17.30 Primorac dočekuje Budvu Nastavlja se ludi ritam Jadranske vaterpolo lige... Još jedna subota “paklenog” februara donosi novi crnogorski derbi, koji će u Kotoru odigrati Primorac i Budva, dok će treći naš tim, hercenovski Jadran gostovati imenjaku iz Splita.

Derbi u drevnom gradu oba tima dočekuju u sjajnoj formi momci Draga Pejakovića na četvrtom mjestu i, ako se ne računa očekivani poraz od Primorja u prošlom kolu, u seriji od tri pobjede i jednog remija, a klinci Veljka Uskokovića nakon pobjeda nad Jadranom i Šibenikom.

Favorit, bar na papiru, je tim iz metropole turizma, ali tako je bilo i na prethodnim mečevima istih rivala ove sezone, pa su završeni remijem u Budvi (u okviru JVL) i trijumfom kotorskog velikana u polufinalu Kupa...

“Sa jedne strane Budva je zaista kvalitetna ekipa i to je pokazala više puta do sada, a sa druge i mi smo često pokazali da sa Budvom možemo da se borimo i da ravnopravno igramo, tako da vjerujem da ćemo to i ovog puta još jednom potvrditi. Ulazimo u meč sa dosta samopouzdanja, iako smo svjesni da je Budva blagi favorit”, rekao je za Dnevne novine trener Primorca, legendarni Veljko Uskoković, koji ni na ovom meču neće moći da računa na nedovoljno oporavljenog golmana Aleksandra Kralja, dok je zbog zdravstvenih problema pod znakom pitanja i reprezentativac Nikola Marković.

Na drugoj strani i momci iz Budve su dobro zapamtili ovosezonske okršaje sa Primorcem - ipak, bez

Na pobjedu: Dragan Drašković, majstor Budve

Jadran juriša na Jadran I dok su Budva i Primorac u pozitivnom ritmu, isto se ne bi moglo reći za Jadran iz Herceg Novog. Tim Vladimira Gojkovića dobro je otvorio sezonu, ali sve se nekako promijenilo sa povredom i operacijom bombardera Aleksandra Radovića, pa su momci sa Škvera već pet kola bez pobjede. Šansu da prekinu lošu seriju Miloš Šćepanović i društvo će imati danas (19.00) u Splitu protiv drugog Jadrana.

“Nadamo se da ćemo doći do pobjede”, jasan je Šćepanović. “Splićani su ekipa koja, u najmanju ruku, nije bolja od nas. Ukoliko odigramo dobro, vjerujem da možemo osvojiti tri boda koja bi nam bila jako značajna za plasman uoči prvenstva Crne Gore.” obzira na sve obećavaju trijumf.

“Malo su bolji od nas u međusobnim duelima ove sezone, vidjećemo kako će biti sada”, riječi su majstora Budve Dragana Draškovića. “U usponu smo for-

me, mada sam vidio i da su oni dobro odigrali protiv Šibenika u prethodnom kolu. U svakom slučaju, idemo u Kotor da pobijedimo. U kompletnom smo sastavu, što je najvažnije”.

K.B.

Vječita vatra za Evroligu Ogromne tenzije, neizbježna nervoza, a ulog nikada veći - Pionir će u nedjelju veče da gori, Crvena zvezda i Partizan u direktnom duelu najvjerovatnije će odlučiti o putniku u Evroligu naredne godine. “Crveno-bijeli” trijumfom skidaju sa leđa omraženog protivnika i nastavljaju da pritiskaju Igokeu, na drugoj strani “crno-bijeli” se u slučaju pobjede izjednačavaju sa vječitim rivalom na tabeli i vraćaju se u borbu za najkvalitetnije takmičenje.

“Dobili smo ih dva puta ove sezone, ali to ne mora ništa da znači pred novi derbi. Partizan je protivnik za respekt, ali vjerujem da uz krcat Pionir možemo do trijumfa”, potencira važnost domaćinstva krilni centar tima sa Kalemegdana Marko Simonović, dok se Letonac u dresu Partizana Dejvis Bertans uzda u Partizanovo iskustvo u velikim mečevima.

“Kroz Evroligu smo odigrali mnogo ovakvih mečeva. Oporavili smo se nakon poraza u finalu Kupa i spremni dočekujemo novi duel sa velikim rivalom”, jasan je Bertans.

RASPORED Subota 17.00h Solnok - Olimpija 19.00h Split - Krka 19.00h Budućnost Voli - Široki Nedjelja 17.00h Cedevita - MZT Skoplje 21.00h Crvena zvezda - Partizan Ponedjeljak 20.30h Igokea - Zadar 20.30h Radnički - Cibona

Sjekloća napada Australijanca Sakia Bika

Crnogorski bokser Nikola Sjekloća boriće se u noći između subote i nedjelje u Atlantik sitiju protiv Australijanca Sakia Bika, porijeklom iz Kameruna.

Biće to posljednji kvalifikacioni meč, a pobjednik te borbe boksovaće za titulu svjetskog šampiona u supersrednjoj kategoriji, WBC verzije.

Borba za šampionski pojas protiv šampiona Andrea Vorda planirana je za 25. maj.

Sjekloća, koji je prvi na listi izazivača WBC verzije, u profesionalnoj karijeri boksovao je 25 mečeva i ostvario maksimalan učinak, od kojih sedam nokautom.

Bik je na 37 mečeva zabilježio 30 pobjeda, 21 nokautom, a pretrpio je pet poraza i imao dvije neriješene borbe. Borba će biti održana u Bordvok areni.

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

SPORTSKI EKRAN

PREDSTAVLJAMO ŠKOLU KOŠARKE JUNIOR

Timski duh je snaga Mjesto gdje se osim košarke uče i prave životne vrijednosti Gordana Badalovska

D

ejan Vukmanović smjelo se uhvatio u koštac sa projektom kao što je pokretanje sopstvene škole košarke i razvoj omladinskog pogona. U Junioru je okupio talentovanu djecu koju već nekoliko godina uspješno vodi, ali rezultati mu nijesu prioritet, već da polaznike škole osim prvih košarkaških koraka izvede na pravi put. Definitivno se u KK Junior rade prave stvari, prije svega za opšte dobro u našoj zemlji.

Kada je osnovan KK “Junior”? “Škola je osnovana u januaru 2001. godine. Grupa entuzijasta riješila je da osnuje jedan klub u tom dijelu grada, u kojem je oskudijevalo sportskih aktivnosti, što se tiče djece. U početku je to bilo u jednom malom broju. Mislili smo da ćemo postići neke rezultate, a s obzirom da smo jako dobro radili oni su počeli sami da dolaze”, kazao je Vukmanović. Šta je bio glavni razlog osnivanja kluba?

“U dijelu grada u kojem smo osnovali klub bilo je puno talentovane djece, koju smo gledali na okolnim igralištima, a nijesu imali gdje da treniraju. Te 2001. krenuo je talas osnivanja klubova, a mi smo među prva četiri, koja su formirana u tom periodu”.

Koliko broji članova ova škola?

“Imamo pet takmičarskih kategorija, tačnije selekcija i tri škole košarke. Trenutno naša škola broji oko 150 djece. Radimo svakodnevno, djeca su podijeljena prema uzrastu – od škole košarke, zatim od sedam do devet, od devet do 11, od 11 do 13, od 13 do 15, od 15 do 17 i od 17 do 20 godina”.

Kakva je zainteresovanost djece da se bave košarkom?

“Velika je zainteresovanost, ipak je to najtrofejniji sport. Djeca još uvijek vole košarku, a s obzirom na njihove fizičke predispozicije daje nam za pravo da možemo da kažemo da smo možda jedna od najtalentovanijih nacija. Jako sam zadovoljan odazivom. Ako je fudbal sport broj jedan u svijetu, mi smo zadovoljni s

● DAME I SPORT

obzirom koliko djece želi da trenira košarku” Da li ima potencijala, neko koga bi posebno izdvojili?

“U ovoj grupi 1997/1998 godište, istakao bih Markovića, Jovićevića, Vujisića, i Nikolu Šćekića. Tu je i novopridošli član u našoj školi Sladaković”.

Kakav je sistem takmičenja?

“Takmičimo se u Ligi mladih, u organizaciji Košarkaškog saveza Crne Gore i to u omladinskoj, juniorskoj, kadetskoj, pionirskoj selekciji, selekciji mlađih pionira i u selekciji u mini basketu. Liga startuje početkom oktobra, a završava se krajem maja. Posebno bih istakao rezultate pionirske selekcije, koji su prvi u svojoj grupi i plasirali se u Super ligi.

Pomenuo bih i rezultate na međunarodnom planu. Prošle godine smo sa omladinskom selekcijom osvojili prvo mjesto na jednom eminentnom turniru u Italiji. Selekcija pionira već dvije godine osvaja treće mjesto u Crnoj Gori”, govori Vukmanović.

Nezaobilazno pitanje su finansije. Da li imate podršku?

“Isključivo se finansiramo od članarina, i da kažem od pomoći dobrih ljudi. Imamo pomoć od Vlade i raspodjele viška sredstava od igara na sreću. Što se ostalog tiče, mislim da trenutna situacija u društvu nije baš tako sjajna da bi se pronalazili sponzori”.

U čemu leži snaga ekipe “Juniora”?

“Snaga je u tome što smo mi kao porodica. Imamo prisan odnos, kada

Prvi trener Nikole Pekovića Mnogo kvalitetnih igrača je iznjedrio KK Junior, ali ipak je jedan poseban.

“Junior je klub u kome je poteklo dosta igrača. Počev od Nikole Pekovića, koji trenutno igra u Minesoti.

Nikola je imao mnogo sreće u životu. Uvijek je bio na pravom mjestu u pravo vrijeme. Zatim bih spomenuo crnogorske prvoligaše Ivana Zejaka, Sekulu Jovanovića, bivše i trenutne reprezentativce Dušana Perovića, Vlada Koprivicu, Nemanju Gavranića, juniorskog reprezentativca Pešića, prošlogodišnjeg kadetskog reprezentativca Šćekića, pionirske reprezentativce, naše igrače koji igraju u Italiji Jović i Đukanović. Tako da je iz ovog kluba mnogo njih našlo svoj životni put”, poručio je Vukmanović. smo na utakmicama van Podgorice, roditelji su uvijek tu da prate svoju djecu, tako da je to naša najveća podrška. Roditelji su uvidjeli da i oni neko svoje slobodno vrijeme ovdje znaju lijepo da iskoriste”.

Po čemu se “Juniori” izdvajaju od ostalih škola?

“Izdvajamo se po tome što svakom djetetu dajemo priliku, i tražimo da izvučemo maksimum iz njih.

Pokušavamo da izgradimo jedan takmičarski duh, koji je kod današnje omladine sve manje, tako da nastojimo da kroz sport oni grade svoju ličnost. Što se tiče kadrova, trenutno nas je četvoro, učimo djecu u sastavu, a pored mene tu su Milan Anđelić, Stevan Bojanić, Marko Savić”.

Matri i nova djevojka Izgleda da raskid veze sa italijanskom manekenkom Federikom Nargi nije puno uticao na partije napadača Juventusa Alesandra Matrija kojeg italijanski mediji sada povezuju sa američkim top modelom Alisom Miler. Definitivno da je uz nju sve lakše, tako da je Matri nastavio da zabija na terenu.

13:45 14:00 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 18:00 18:00 18:30 19:00 19:00 19:00 19:00 19:30 20:00 20:45 20:45 21:15 22:00 22:00 22:30 22:50 02:00

SUBOTA Luton - Milvol, fudbal ATP Rotterdam 1/2 finale, tenis Kristal Palas - Midlzbro, fudbal Arsenal - Blekburn, fudbal Hetafe - Selta, fudbal Marsej - Valensijen, fudbal Solnok - Olimpija, košarka Malaga - Athletik Bilbao, fudbal Kijevo - Palermo, fudbal AEK - PAOK, fudbal Budućnost - Široki, košarka Sport 1 Oldam - Everton, fudbal Partizan - Hamburg, rukomet ATP Rotterdam 1/2 finale, tenis Granada - Barselona, fudbal PSV - Utreht, fudbal Roma - Juventus, fudbal Žil Visente - Sporting, fudbal Osasuna - Saragosa, fudbal UCLA - Stanford, košarka Sao Paulo - Ituano, fudbal Sport 2 NBA All Star Weekend, košarka

SK Prime SportKlub SportKlub SportKlub+ SK Prime Arenasport 1 Arenasport 2 SK Prime Arenasport 3 Arenasport 4 RTCG 2 TV Vijesti SportKlub+ Arenasport 1 SportKlub SK Prime SportKlub+ Arenasport 4 SportKlub SK Prime Arenasport 1 Arenasport 3 TV Vijesti SportKlub

12:00 12:40 13:00 14:00 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 16:00 17:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:00 19:00 20:45 21:00 21:00 21:00 21:00 21:15 22:50 00:15 02:00

NEDJELJA Sosijedad - Levante, fudbal SK Prime Estudijantes - Unikaha, košarka Čelzi - Brentford, fudbal Bordo - Lion, fudbal ATP Rotterdam finale, tenis Lokeren - Briž, fudbal Napoli - Sampdorija, fudbal Đenova - Udineze, fudbal Mančester siti - Lids, fudbal Liverpul - Svonsi, fudbal Valensija - Majorka, fudbal Cedevita - MZT, košarka Dinamo - Rijeka, fudbal Aris - Panatinaikos, fudbal Valjadolid - Atletiko Madrid, fudbal Budućnost - Randers, rukomet Sport 1 Fiorentina - Inter, fudbal Sošo - PSŽ, fudbal Espanjol - Betis, fudbal Crvena zvezda - Partizan, košarka Real Madrid - Rajo Valjekano, fudbal Benfika - Akademika, fudbal Sport 2 River Plata - Estudijantes, fudbal NBA All Star Weekend, košarka

Arenasport 1 SportKlub+ Arenasport 3 SportKlub SK Prime Arenasport 4 Arenasport 1 SportKlub+ SportKlub+ SportKlub Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 4 SportKlub Arenasport 1 TV Vijesti Arenasport 4 Arenasport 3 SportKlub Arenasport 1 SK Prime SportKlub TV Vijesti SK Prime SportKlub

SEHA LIGA

Pošli po bodove Prvi meč ove sezone u SEHA ligi rukometaši Lovćena će odigrati večeras u Našicama, gdje će u direktnom duelu za peto mjesto snage odmjeriti sa Nekseom. Trijumf nad vicešampionom Hrvatske bi za naš najbolji rukometni tim značio mnogo, jer bi se tako izabranici Zorana Abramovića priključili gornjem dijelu tabele, a onda bi i plasman na fajnal for bio na dohvat ruke.

“Svaki naš meč sa Nekseom je posebno interesantan i ljubitelji rukometa uvijek imaju šta da vide.

Tako će vjerujem biti i ovog puta, respektujemo rivala koji igra odlično na svom terenu, ali smo došli sa namjerom da pružimo što bolju partiju i da pokušamo da osvojimo bodove. Znamo da će biti teško, ali ipak imamo kvalitetan sastav koji

se može ravnopravno suprotstaviti Nekseu”,kazao je za naš list lijevi bek Lovćena Marko Drašković.

Cetinjani u međuvremnu nijesu pretrpjeli mnogo kadrovskih promjene, klub je napustio prvi golman Zlarko Daskaloski (prešao u Vardar), dok se vratio Vuko Borilović iz Ulcinja. Stevan Vujović je ipak odlučio da do ljeta nosi dres Lovćena, s obzirom da nije bio zadovoljan finansijskom ponudom Granoljersa. Lovćen će u tri dana odigrati dva meča. Pravo iz Neksea tim iz naše prijestonice će otputovati za Prešov, gdje će 19.februara odigrati zaostali meč 12.kola.

Danas će igrati Borac - Meškov (18h) i Nekse - Lovćen (19), dok će 20.februara snage odmjeriti Metalurg - Sloga (18) i Izviđač - Vardar (19).

M.P.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

NBA spektAkl u teksAsu

Zvjezdano nebo 3. nad Hjustonom 9

put domaćin All Star meča biće Hjuston

Vrijeme je za magični vikend koji će se u noći između nedjelje i ponedjeljka (02.00h) završiti All Star utakmicom između Istoka i Zapada Kosta Bošković

S

ve zvijezde, košarkaški vanzemaljci na jednom mjestu, u nekom relaksiranijem izdanju sa jednim ciljem - svojim majstorijama zabaviti planetu! Čast da ove sezone pod svojim svodovima ugosti najbolje što nba liga ima pripala je Hjustonu i tojota centru - 63. izdanje iz edicije “all Star” ovog vikenda priča svoju priču i daje odgovor na vječito pitanje zapad ili istok... Pravo vrijeme za atrakcije pred vrelu završnicu ligaškog dijela nba lige i početak plej-ofa.

Jedinstvena privilegija i čast je biti dio jednog takvog spektakla, vikenda koji sanjaju košarkaši širom svijeta, a svoje mjesto u glamuru najjače lige na svijetu, među takvim veličinima ove sezone našla je i malena Crna Gora. A zasluge za tako nešto duguje svom divu Nikoli Vučeviću, jednom od rijetkih vanameričkih igrača koji je dosanjao svijetla All Star meča, momku koji je kasno sinoć po našem vremenu svoje ime upisao u istoriju nastupajući na meču “Zvijezda u usponu”, koje su sa klupe predvodile legende Šekil O’Nil i Čarls Barkli. I dok će Crna Gora dugo pamtiti nastup našeg majstora, dani pred nama donijeće ostatak spektakla završno sa centralnim dijelom vikenda, utakmicom između najboljih košarkaša Istoka i Zapada.

●Subotnje atrakcije Šou program nastavlja se večeras dva sata iza ponoći, a na scenu će superatraktivne “akrobate” najbolji “trojkaši”, majstori vještina i za kraj kao poslastica “Saturday night”-a nebeski letači i takmičenje u zakucavanjima.

Takmičenje u brzom šutiranju trojki donijeće okršaj Meta Bonera (San Antonio), Kajrija Irvinga (Klivlend), Pola Džordža (Indijana), Stiva Novaka (Njujork), Stefa Karija (Golden Stejt) i Rajana Andersona (Nju Orleans) Džeremi Lin i Toni Parker imaće zanimljiv duel u vještinama, a u konkurenciji su i Džru Holidej (Filadelfija), Brendon Najt (Detroit), Dejmijen Lilard (Portland) i Džef Tig (Atlanta). A onda ono što se, ipak, čeka cijele večeri - čuvena “kucanja” i okršaj Džeralda Grina (Indijana), Terensa Rosa (Toronto), Džejmsa

Vajta (Njujork), Džeremija Evansa (Juta), Erika Bledsoa (L. A. Klipers) i Keneta Farida (Denver). ●kad zvijezde zaSjaju Lebron Džejms, Dvejn Vejd (Majami), Karmelo Entoni (Njujork), Kevin Garnet (Boston) i Kajri Irving (Klivlend) sa jedne, odnosno Kobi Brajant, Dvajt Hauard (LA Lejkers), Blejk Grifin, Kris Pol (LA Klipers) i Kevin Djurent (Oklahoma) sa druge, predvođeni sa klupe legendom (Greg Popovič) i onim koji je na putu da to postane (Erik Spoelstra) - svaki drugi komentar osim njihovog pominjanja imena bio bi suvišan!

Zvijezde će sijati u noći između nedjelje i ponedjeljka (02.00h), a ko će slaviti - Istok ili Zapad - teško je prognozirati. Uglavnom, do sada su bolje bile legende sa istoka koje u ukupnom skoru vode sa 36:25.

Ono što je posebno zanimljivo je da će ikone NBA lige Kobi Brajant i Kevin Garnet ovog vikenda pisati svoju petnaestu All Star priču, a za jednog čarobnjaka upravo će ona biti i posljednja... ●veliki kG više neće kraSiti all Star Kevin Garnet, čovjek-legenda, koji je u svojoj NBA karijeri premašio granice od 25.000 postignutih poe-

● retro Foto kobi brajant živa legenda i Majkl džordan najveća legenda u istoriji NBA lige - slika govori više od hiljadu riječi. Fotografija je nastala na All Star meču u Atlanti 2003. godine kada se “leteći Majkl” posljednji, četvrnaesti, put pojavio na ovom spektaklu.

Kobiju je to bio peti All Star, a upravo ovog vikenda će upisati svoj petnaesti i tako preteći najvećeg u istoriji košarke.

na, 10.000 skokova, 5.000 asistencija, 1.500 ukradenih lopti i 1.500 poena postignutih iz kontranapada, koji je čak 717 puta ostvario “dabl-dabl” učinak, u Hjustonu će se posljednji put naći među “svim zvijezdama” ovog jedinstvenog spektakla. “Neću da se ponašam kao da mogu da budem dio još neke buduće All Star utakmice. Planiram da na ovoj uživam uz svoju porodicu i prijatelje” riječi su velikog KG-a, majstora Bostona, koji je 2003. godine bio MVP All Stara. Zato, i zbog njega, a i zbog svega što nosi jedan ovakav vikend, jasno je da će ovih dana u našoj zemlji biti mnogo onih koji će uz TV dočekivati jutarnje sunce..

vanameričkih igrača pojaviće se na All Star vikendu. Uz našeg majstora nikolu vučevića, još i kajri irving (Australija), toni Parker (Francuska), luol deng (V. Britanija), tim dankan (Djevičanska ostrva), tristan tompson, endrju nikolson (Kanada), aleksej šved (rusija) i riki rubio (Španija).

Mela ne zaustavlja ni povreda Planetu je prethodnih dana zabrinula povreda momka iz Bruklina i majstora Njujora Karmela entonija, čak se pominjalo da čuveni Melo neće nastupiti na All Star vikendu, ali prema posljednjim informacijama iz Sjedinjenih Američkih Država “sedmica” Niksa želi da nastupi uprkos povredi. ovu vijest plasirao je “New York Daily News”, ostaje još samo da se vidi koliko će Melo biti u mogućnosti da pruži magije u petorci Istoka...

Spektakl na Sport klubu Za sve one, a nema sumnje da će ih u našoj zemlji biti mnogo, koji će vikend večeri provesti uz All Star majstore, kablovska televizija Sport klub je obezbijedila prenose svih dešavanja u tojota centru.

Zato udobno se smjestite i uživajte uz košarku sa druge planete...

suĐeNJe

Oskar Pistorijus u suzama odbacio optužbe da je kriv

Južnoafrički atletičar optužen za ubistvo sa predumišljajem Nekada heroj, a sada “ubica” južnoafrički atletičar Oskar Pistorijus zvanično je optužen za ubistvo sa predumišljajem, a dok mu je čitana optužnica briznuo je u plač!

Poznati sprinter pojavio se juče pred sudom na prvom saslušanju zbog sumnje da je ubio svoju djevojku sa više hitaca iz pištolja.

“Ophodimo se prema njemu kao prema bilo kome drugom. Oni će tražiti kauciju, mi ćemo se suprotstaviti tome, a kao argument ćemo navesti to da pričamo sa ljudima koji stanuju u blizini, koji

su čuli nešto i ranije tokom večeri, kao i tokom pucnjave”, rekla je portparolka policije.

Oskarov advokat Keni Oldvejdž rekao je prije ulaska u gradu da je njegov klijent “veoma dobro, da je naravno preplavljen emocijama, ali da je u redu psihički”, dok je Pistorijus na suđenju izjavio: “Nijesam kriv” Ubijena djevojka Riva Stenkamp, koja je nekada bila na naslovnoj stranici magazina FHM, opisana je kao “divno ljudsko biće, kao nađeo na zemlji” od strane njene agencije.

Da podsjetimo - Pistorijus je 2009. godine proveo noć u zatvoru, jer je navodno napao 19-godišnju djevojku na žurci. On je često govorio u javnosti o strasti ka oružju. Prošle godine je izjavio da spava sa pištoljem, puškom i palicom za kriket zbog straha od provalnika.

“Nikada nije krio da voli oružje, ali vjerujem da nije kriv. Svi smo šokirani. Oskar je sada u policiji, sada je sve u rukama vlasti“, rekao je njegov otac Henke Pistorius, koji je juče u pratnji svoje ćerke stigao u sudnicu.

S.R.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

EVROLIGA

Pirejski marš kroz predgrađe Moskve

Kralj je (opet) živ! Košarkaši Olimpijakosa upisali su treći uzastopni, a četvrti ukupno, trijumf u TOP 16 fazi Evrolige, savladavši u velikom stilu Himki u predgrađu Moskve sa 82:87, po četvrtinama 23:19, 20:16, 17:19, 22:33. Za momke iz Pireja četvrtfinale je sada opet realna misija...

Najbolji u redovima šampiona Evrope bili su Kajl Hajns

600 dolara je cijena najjeftinije ulaznice za All Star meč, dok najskuplja dostiže brojku od 8.000 dolara.

215 država svijeta prenosiće All Star vikend iz Teksasa

Klipersi nokautirali Lejkerse

si nijesu uspjeli da ostvare ni jedan trijumf protiv gradskog rivala poslije tri odigrana meča u ligaškom dijelu, a pritom nijesu ni imali mnogo šanse u duelu sa razigranim timom koji je ostvario čak 14 pobjeda više u sezoni. Kris Pol je vodio Kliperse sa

Ligeti zlatan, Minić 67.

Bajka za momka iz Solt Lejka nastavlja se u Šladmingu. Poslije superveleslaloma i kombinacije Ted Ligeti je stigao i do trećeg zlata na Svjetskom prvenstvu u skijanju - ovog puta u veleslalomu. Majstor iz Jute trku je završio u vremenu od 2:28.92 minuta, drugoplasirani je bio Marsel Hiršer (u cilju kasnio 81 stotinku), a treći Manfred Melg (sa sekundu i 75 stotinki zaostatka). Jučerašnji dan donio je i nastup našeg Mladena Minića, koji trku završio na 67. mjestu.

K.B.

ATP POKREĆE ISTRAGU

NBA

Samo dvije NBA utakmice odigrane su u noći između četvrtka i petka, ali kakve - Majami je usred Oklahome u spektakularnom duelu pokazao prošlogodišnjem finalisti ko je šampion, pobijedivši ekipu Tandera sa 110:100, dok su Klipersi potvrdili da ove sezone gazduju “gradom anđela”, savladavši Lejkerse sa 125:101.

Majami je već u uvodnom dijelu utakmice održao čas Oklahomi, utišavši publiku kada je poveo sa 23 poena. Uz razigranog Lebrona Džejmsa, koji je meč završio sa 39 poena, 12 skokova i sedam asistencija, ali i Krisa Boša (20 poena, 12 skokova), ekipa Hita je zadala pretežak zadatak vicešampionu, kome ni kasno buđenje sopstvenih zvijezda nije bilo od pomoći. U Los Anđelesu - slavlje Klipersa. Po prvi put u dvije decenije Lejker-

MILOŠ RAONIĆ, kamadski teniser plasirao se u četvrtfinale ATP turnira u San Hoseu (Kalifornija) pošto je savladao američkog tenisera Majkla Rasela sa 6:2, 7:5.

Naredni rival Raoniću biće Uzbekistanac Denis Istomin koji je pobijedio Bendžamina Bekera iz Njemačke sa 6:3, 6:7, 6:2.

Ostali rezultati: Sem Kveri - Lejton Hjuit 2:1, Alehandro Falja - Marinko Matošević 2:0, Havijer Malis - Metju Ebden 2:1 i Stiv Džonson - Tim Smiček 2:0.

i Vasilis Spanulis - obojica upisali po 19 poena, s tim da je Hajns na taj učinak dodao i šest skokova, dok je Spanulis imao sedam asistencija. Na drugoj strani, sjajnu partiju pružio je Pol Dejvis (20 poena), što je ipak bilo nedovoljno za ruski trijumf...

SEMAFOR: Himki - Olimpijakos 82:87, Fenerbahče - Bešiktaš 78:72.

K.B.

24 poena i Blejk Grifin je čak 18 od 22 poena postigao u prvoj četvrtini, a kada se tome doda rafalna paljba sa distance, jer je u koš Lejkersa uletjelo 16 trojki, jasno je zašto se ekipa Majka D’Antonija provela kako se provela.

M.P.

Srbin Lajović i Čileanac Garin namjestili meč?

Meč koji su srpski teniser Dušan Lajović i čileanski supertalenat Kristijan Garin odigrali na ATP turniru u Vinja Del Maru prošle nedjelje nalazi se pod istragom, a glavni osumnjičeni je momak iz Srbije, objavili su čileanski mediji.

Navodno, sve je počelo nakon što je uplaćena ogromna suma novca na pobjedu Garina, koji je u tom trenutku bio 920. teniser svijeta (sada je “skočio” na 672. mjesto), dok je Lajović na 160. poziciji.

Talentovani 16-godišnji Garin je relativno lako izašao na kraj sa Srbinom kog je “sredio” 2:0, po setovima 6:3, 6:4, a svi koji su se kladili na njegov trijumf zaradili su višestruko.

Interesantno, istraga je pokrenuta samo protiv Lajovića,

Kristijan Garin

dok Garina, koji je 2010. proglašen za najboljeg juniora svijeta, za sada niko ne dira. Kako navode tamošnji mediji, srpski igrači su često povezivani sa kladioničarskom mafijom, i upravo to je razlog što se Lajović našao na udaru.

S.R.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

SERIJA A (25. KOLO)

Vučica protiv svog sina Apenini se tresu: Juventus i Vučinić gostuju Romi, Fiorentina dočekuje Inter Aleksandar Popović

n

avijači Rome su nekad živjeli za njegove poteze, golove, a večeras će strahovati od mogućih posljedica crnogorske klase. Nakon propuštenog meča prošle sezone pred svojim nekadašnjim tifozima Mirko Vučinić će večeras napasti “svoju vučicu”, iz kojeg je otišao u Juventus. “Vječni grad” je godinu i po dana čekao na njegov povratak, sučeljavanje oči u oči sa Franćeskom Totijem, na travnjaku gdje je na koljena bacao Čelzi, Mančester Junajted, Milan, Inter ...

Devetoplasirani tim Serije A čeka na trijumf u svom dvorištu još od 8. februara 2004. godine i čuvenih 4:0, ali i žele da prekinu niz od šest susreta bez pobjede na Apeninima. Dok lider prvenstva gazi sve pred sobom, suvereno vlada situacijom na “čizmi” i odlično gura u eliti, Roma polako gubi korak u borbi za evropske pozicije, Zdenjek Zeman više nije trener, dok Pablo Osvaldo trenira strogoću čak i nad nedodirljivim “Princom Rima”.

● Konte: tabela je varljiva Velika pobjeda nad Seltikom u Ligi šampiona ubrizgala je injekciju samopouzdanja aktuelnom šampionu Italije pred večerašnji klasik.

Ipak, Vučina i društvo znaju da ih čeka pakao, uz onu staru “tradicija postoji da bi se rušila”, a njihova nepobjedivost protiv Rome traje punih devet godina. “Čeka nas mnogo težak posao jer

je tabela varljiva. Romi je jako bitan večerašnji susret, dok mi igramo treću utakmicu u proteklih sedam dana. Sa različitim raspoloženjima ulazimo u duel, ali nije sve kao što se čini. Ponavljam, složen zadatak je pred nama”, upozorava Antonio Konte, dok njegov kolega na drugoj strani Aurelio Andreacoli priznaje da njegov tim ne može da se mjeri sa Juveom, ali ...

“Ovo nam je velika prilika da pokažemo koliko zaista vrijedimo. Neupitna je razlika između nas i njih, ali uz ogromnu želju i sportsku drskost možemo da napravimo dobar rezultat”.

● joveta (ne)napada inter Drugi klasik sprema se u Firenci, a motiv je treća pozicija i odlazak u Ligu šampiona. “Viola” nakon poraza od Juventusa ima posla sa još jednim velikanom - Inter će na pogon novog pokretača Mateja Kova-

Milito: Vratiću se! čića napasti Stefana Savića i Stevana Jovetića, iako su obojica znali za bolje dane. Dok je Mojkovčanin protiv Juvea već na poluvrijeme morao u svlačionicu, “Jo-jo” zbog loših predstava strahuje od gubitka mjesta u prvih jedanaest.

“Stevan je veliki igrač, ali sada nije miran kao što to nije nijedan kvalitetan napadač kada ne postiže golove u kontinuitetu”, naglašava Manuel Paskval, ne želeći da otkrije da li trener Vinćenco Montela planira Podgoričanina

od prvog minuta.

U ostalim susretima jedini pratilac Juventusa, ekipa Napolija, dočekuje izuzetno neugodnu Sampdodriju, dok će Lacio svoju treću poziciju braniti u ponedjeljak protiv Sijene.

RASPORED (subota): Kijevo Palermo (18.00), Roma - Juventus (20.45). Nedjelja: Torino - Atalanta, Katanija - Bolonja, Peskara - Kaljari, Napoli - Sampdorija, Đenova - Udineze (15.00), Fiorentina - Inter (20.45). Ponedjeljak: Sijena - Lacio (20.45).

Trijumf Intera nad Klužom u Ligi Evrope ostao je u sijenci teške povrede Dijega Milita. Argentinac je nakon deset minuta iznesen sa terene zbog pokidanih ligamenata koljena! Za povratak na teren 33-godišnjem napadaču trebaće najmanje devet mjeseci, ali je on siguran u svoje “vaskrsenje”.

“Hvala Đenovi, Milanu, Fiorentini i ostalim klubovima na podršci, ali posebno mojim navijačima.

Vratiću se još bolji i spremniji nakon ovoga”, tvrdi Milito, kojem je saigrač Esteban Kambijaso obećao poklon ...

“Osvojićemo poziciju koja nas vodi u Evropu i poklonićemo ti Ligu šampiona”, jasan je njegov zemlja.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

Bundesliga: Dortmund u žiži Kao što je slučaj u većini dijela ovogodišnjeg prvenstva, najzanimljivija bitka vodi se za evropske pozicije, odnosno opstanak.

Tako u 22. kolu njemačke Bundeslige najviše pažnje privlači duel umorne Borusije Dortmund i četvrtoplasiranog Ajntrahta, koji bi šokantnom pobjedom svrgnuo “milionere” sa drugog mjesta. U ostalim susretima će Leverkuzen dočekati skormni Augzburg, dok će Hamburger i Menhegldabah voditi bitku za Ligu Evrope.

RASPORED (subota): Bajer Leverkuzen - Augzburg, Verder Bremen - Frajburg, Majnc - Šalke, Hamburger - Borusija Menhengladbah, Fortuna - Grojter Firt (15.30), Borusija Dortmund - Ajntraht. Nedjelja: Nirnberg Hanover (15.30), Hofenhajm Štutgart (17.30).

A.P.

FA KUP 4. I 5. KOLO

Manćov sastanak sa sudbinom Mina zvana Lids: Roberto Manćini ne smije da kiksa protiv drugoligaša, Arsenal dočekuje Blekburn Premijerliga je odlučila da odmori, osim na “Enfildu”, a na glamuroznoj fudbalskoj sceni Engleske stupa najstarije takmičenje FA Kup. Osim Čelzija koji će kroz dopunsku nastavu, odnosno reprizu, pokušati da eliminiše niželigaša Brentford u 4. kolu, Mančester Junajted, Arsenal, Everton i ostali će igrati utakmice 5. kola. Takođe, svoju priču ima i Mančester Siti, čijem bi treneru Robertu Manćiniju sudar protiv drugoligaša Lidsa mogao da bude posljednji u slučaju poraza.

“Ako klub odluči da otpusti mene onda sve ekipe u ligi trebaju da se zahvale svojim trenerima”, ispalio je italijanski stručnjak na konferenciji za novinare, nastavivši da analizira negativno razdoblje još

uvijek aktuelnih šampiona.

“Nalazimo se u teškom razdoblju, ali sam siguran da ćemo se vratiti. Znate, fudbal je čudan - kada svi misle da ste gotovi onda mogu da se dese nevjervatno velike i pozitivne stvari. Do sada smo osvojili tri titule, igrali Ligu šampiona i zaista ne vidim razlog da se raspravlja o mojoj budućnosti na klupi Sitija”, samouvjeren je popularni Manćo.

RASPORED (subota): Milvol Luton (13.45), MK Dons - Barnsli, Arsenal - Blekburn (16.00), Oldam - Everton (19.00). Nedjelja: Čelzi Brentford (13.00), Mančester Siti - Lids (15.00), Hadersfild - Vigan (16.55), Ponedjeljak: Mančester Junajted - Reding (21.00). A. Popović

Liga 1: Klasik u Bordou

Prije nego što lider Pari Sen Žermen u Sošou spusti zavjese 25. kola francuskog šampionata jedan klasik podići će zemlju na noge. Sedmoplasirani Bordo dočekuje drugoplasirani Lion na svom “Šaban Delma” stadionu, gdje će koplja ujedno ukrstiti i četvrtfinalisti Lige šampiona iz 2010. godine. Marsej će pokušati da prekine niz od mečeva bez pobjede nad Valensijenom, dok će Sent-Etjen gostovati Remsu.

RASPORED (subota): Marsej - Valensijen (17.00), Lorijen Evijan, Monpelje - Nansi, Bastija - Nica, Brest - Ažaksjo, Tuluz - Troa (20.00). Nedjelja: Bordo Lion (14.00), Rems - Sent-Etjen (17.00), Sošo - PSŽ (21.00). A.P.

Karager: Hitan izlaz iz krize Jedini meč u prvenstvu odisaće svojom posebnošću u gradu Bitlsa - Liverpul i Svonsi ukrstiće koplja u nedjelju (16.00), u direktnom okršaju za gornji dom tabele. Dok “redsi” ne znaju za trijumf u posljednje četiri utakmice, “labudovi” na gostovanje odlaze poslije visokog slavlja nad Kvins Park Rendžersom (4:1) u prošlom kolu.

“Moramo da izađemo iz ove mini krize vrlo brzo. Nije problem u menadžeru Brendanu Rodžersu, već je ovdje problem već godinama nedostaje želje i motiva”, iskrena je ikona kluba Džejmi Karager, koja se na kraju sezone povlači nakon gotovo 20 godina profesionalne karijere.

PRIMERA 24. KOLO

Delibašić u kraljevskom dvorištu Apsolutna vladavina u Primeri i 12 bodova prednosti u odnosu na pratioca Atletiko Madrid dopuštaju Barseloni da se kroz gostujući meč sa Granadom pripremi za sudar sa Milanom u srijedu. Međutim, Katalonci ne prepuštaju ništa slučaju i žele da preskoče još jednu prepreku na putu do titule šam-

piona Španije.

“Nalazimo se u odličnom fizičkom i mentalnom stanju. Ne želimo da potcijenimo Granadu jer je najbolji način da se pripremimo za Milan tako što ćemo odigrati maksimalno skocentrisano susret koji nas čeka”, jasan je pomoćni trener “blaugrane” Žordi Roura.

Nakon mega duela sa Mančester Junajtedom prvak Real Madrid vraća se u svakodnevnicu prvenstva - “merengesi” će na “Santijago Bernabeu” stadionu ugostiti Rajo Valjekano i našeg Andriju Delibašića, koji zauzimaju fenomenalnu šestu poziciju. Takođe, Nikšićanin će imati priliku da pokvari jubilej Žozea Murinja, koji u nedjelju slavi 100. utakmicu na klupi Madriđana u šampionatu. Tako nešto mu je u karijeri uspjelo još samo sa engleskim Čelzijem, upisavši 120. mečeva u Premijerligi.

U ostalim susretima će Malaga, uoči meča sa Portom u Ligi šampiona, kod kuće igrati protiv Atletik Bilbaoa, dok će Levante pokušati da ponovi protiv Sosijedada fantastičnu partiju iz Lige Evrope, gdje je razbio grčki Olimpijakos (3:0).

RASPORED (subota): Hetafe Selta (16.00), Malaga - Atletik Bilbao (18.00), Granada - Barselona (20.00), Osasuna - Real Saragosa (22.00). Nedjelja: Real Sosijedad - Levante (12.00), Valensija - Majorka (17.00), Valjadolid - Atletiko Madrid (19.00), Espanjol - Real Betis, Real Madrid - Rajo Valjekano (21.00).

A.P

OTMAR HITSFELD

Pep, neće ti biti lako

Selektor Švajcarske i legendarni trener Bajern Minhena Otmar Hitsfeld upozorava Pepa Gvardiolu da mu neće biti lako na “Alijanc Areni”, jer će se od njega tražiti jednostavno sve.

“Oko njega se stvorila euforija, a zajedno sa njom rastu i očekivanja. Navijači ne očekuju samo pobjede, nego i igru iz snova. Ali, ako Jup Hejkens ove sezone osvoji tri trofeja, Gvardioli će biti teško jer će

Ikardi izabrao Argentinu Sjajni 19-godišnji napadač Sampdorije Mauro Ikardi igraće u narednim akcijama za selekciju Argentine. Iako je veliki talenat imao papire zahvaljujući kojima bi mogao da nastupa i za Italiju, iako ga je Ćezare Prandeli već nekoliko puta pomenuo kao budućeg člana “azzurra”, momak iz Rozarija se odlučio za “gaučose.” “Čuo sam se sa njim i on je rekao da mu je velika želja da zaigra za svoju zemlju. Da, nikakvu drugu ideju kada je reprezentativni smisao u pitanju Mauri i nema”, zadovoljno je otkrio selektor Argentine Alehandro Sabelja. A.P.

očekivanja biti još veća”, smatra 64-godišnji strateg.

Takođe, Njemac je ponudio mišljenje i o sve češćim glasinama da će Robert Levandovski pojačati tim iz Bavarske ...

“Priče oko Poljaka donose nemir u Minhen. Gvardiola je do sada preferirao sistem bez centarfora, a čak se nije slagao ni sa Samuelom Eto’om i Zlatanom Ibrahimovićem”, zaključio je Hitsfeld. A.P.

Rodžers: Ja sam gej Privremeni reprezentativac fudbalske selekcije Sjedinjenih Američkih Država i donedavni član engleskog Lidsa, 25-godišnji Robi Rodžers, objelodanio je putem sopstvene veb stranice da je homoseksualac i da ujedno završava profesionalnu karijeru. ‘’Posljednjih 25 godina nisam zbog straha pokazao ko sam, jer sam se plašio da neću ostvariti svoje snove i da će me moji voljeni napustiti ako saznaju moju tajnu. Ljudi smatraju da je iskrenost jednostavna, ali nije lako reći bliskim ljudima nešto tako”, napisao je Rodžers, koji je do sada bio član Herenvena, Kolumbusa i pomenutog Lidsa, dok je za SAD nastupio 18 puta i postigao dva gola.

A.P.

● KARIKATURA DANA

ª Kolčonerosiº n a ivici ambisa

Nakon poraza od ruskog Rubina (0:2) na “Kalderonu”, aktuelni šampion Atletiko Madrid rizikuje da izgubi titulu Lige Evrope Radamel Falkao i Dijego Simenone Omar Momani (Goal.com)

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

POSJETA

Stara ljubav zaborava nema Bivši kapiten Budućnosti Mirko Raičević doletio do hotela “IC Santai” da vidi prijatelje iz voljenog kluba

KLARK O NAPADAČU

Nikola Žigić je lijen!

Nikola Žigić je sa 50.000 funti nedjeljno jedan od najplaćenijih igrača Čempionšipa, čas igra - čas je na klupi, ali protiv Votforda za vikend sigurno neće igrati - zbog nezalaganja na treningu!

Menadžer Birmingema Li Klark je ogorčen ponašanjem bivšeg reprezentativca Srbije.

“Prisustvovao sam vjerovatno najgorem treningu jednog

igrača u svojoj karijeri - igračkoj i fudbalskoj! Pripremali smo se za Votford, planirao sam da Žigić bude starter, ali sam bio zgrožen njegovim ponašanjem.

A to nije prvi put od Žigića! On se ponaša neprofesionalno”, rekao je Klark, a prenosi list Gardijan. Da podsjetimo - Žigić je do sada u samo devet navrata bio starter, a 13 puta je ulazio sa klupe postigavši šest golova.

FIFA

Biološki pasoši na Mundijalu u Brazilu

Probirljiva podgorička publika pod Goricom je gledala razne igrače - neki su ostavili trag, dok su neki samo prodefilovali plavim odajama - neprimjetno.

A, jedno ime i prezime je definitivno osvojilo srce navijača Budućnosti - Mirko Raičević je fudbaler koga se svi rado sjećaju, zbog borbenosti, požrtvovanosti, liderstva na terenu... Na kraju krajeva popularni Ćiro je kao kapiten podigao prvi šampionski pehar Budućnosti u nezavisnoj Crnoj Gori.

Kopča sa “plavima” postoji, pa kada je čuo da je Budućnost smještena u hotelu “IC Santai”, odmah je doletio da posjeti voljeni klub, da se ispriča sa ljudima koji sada komanduju timom iz ulice Vaka Đurovića.

“Stara ljubav zaborava nema.

Čuo sam gdje je Budućnost smještena, jedva sam čekao da vidim neke ljude”, počeo je razgovor za Dnevne novine Raičević.

Bivši predvodnik “plavih” sa svojom Hoverlom se priprema u turskom mondenskom ljetovalištu - cilj tima je da se što bolje poslože kockice, jer će se na proljeće boriti za opstanak.

“Već smo drugi put u Turskoj, spremamo se, radimo dobro. Nadam se da ćemo u drugom dijeli sezone biti pravi”, govori Ćiro, čija se Hoverla nalazi na pretposljednjem mjestu ukrajinske lige.

“Prošle godine dok smo bili u Drugoj ligi gazili smo svaku ekipu, ali sada je mnogo teška situacija. Šampionat je veoma jak, težak, ima fantastičnih ekipa, ali nećemo se lako predati”, riječi su čo-

Rajo protiv Mija za kraj priprema

Međunarodna fudbalska federacija (FIFA) saopštila je juče da će svi igrači na prvenstvu svijeta u Brazilu 2014. biti obavezni da imaju biološki pasoš!

FIFA namjerava da u okviru borbe protiv dopinga prvi put uvede praksu bioloških pasoša na ovogodišnjem Kupu konfederacija u Brazilu. Delegacija Svjetske antidoping agencije (WADA) sastala se sa zvaničnicima FIFA u Cirihu kada je i dogovoren novi metod borbe protiv dopinga u fudbalu.

“Veoma smo zadovoljni posvećenošću FIFA da se uvede praksa biloških pasoša”, rekao je predsednik WADA Džon Fejki.

Biloški pasoši se smatraju najefektnijimm metodom detekcije nedozvoljenih supštanci u organizmu, kao što je krvni doping EPO. FIFA je prvi put uvela testiranje na EPO na Mundijalu 2002, kada su svi igrači morali da prođu antidoping testove i tada ni jedna analiza nije pokazala pozitivan rezultat.

POJAČANJE ZA HRVATSKU

Vraća se Matić!?

Dejan Stanković će se najvjerovatnije vratiti u reprezentaciju Srbije za veliki derbi sa Hrvatskom (22. mart) u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, a selektor Siniša Mihajlović bi mogao da dobije još jedno pojačanje - u A selekciju će se vratiti sjajni vezista Benfike Nemanja Matić...

“Nije tačna informacija da je Matić rekao da ne želi da igra za Srbiju dok je Mihajlović selektor. Tu je došlo do nesporazuma. On je rekao da ne želi u tom trenutku da se odazove selektoru na poziv pošto je presjedeo pet mečeva na klupi i nije trenirao kako treba”, rekao je Dejan Mitrović, Matićev menadžer.

A, Nemanja će zaigrati ako na njegovu adresu stigne Sinišin poziv.

“Selektor je rekao da mu Matić nije potreban u reprezentaciji i kako ne odgovara njegovom stilu igre i više nije dobio poziv. Ako dođe poziv, igraće za reprezentaciju”, dodao je Mitrović.

vjeka koji je dres Budućnosti nosio punih pet godina.

Centralni vezista ima 30 godina, igra izuzetno dobro, na visokom nivou. Hoverla ga je zavoljela, nosi kapitensku traku, a tokom jeseni je imao značajnu minutažu - odigrao je 15 utakmica, postigao je četiri važna gola.

“Lijepo mi je u Ukrajini. Mnogo lijepo. Iskreno, zadovoljan sam kako sam odradio prvi dio sezone.

Dobro sam igrao. Ako na proljeće budem pružao iste partije - biće to odlična stvar, kako za mene, tako za cijelu ekipu”, rekao nam je na kraju Mirko Raičević, koji je poslije razgovora sa DN nastavio komunikaciju sa plavim stručnim štabom, a prevashodno sa bivšim saigračem Goranom Perišićem.

SLAVLJENIK

Nekada je meč bio veliki praznik Stigao je treći plavi rođendan u Antaliji - poslije proslave Radenka Kamberovića (napunio 30 godina) i Jasmina Agovića (22), rođendan je proslavio Zoran Gajević! Čuveni ekonom Budućnosti je juče napunio 44 godine, poznat je po rečenici “Nemoj da je neko nešto zaboravio”, ali i po rekordu...

“Imam najduži radni staž u klubu - 23 godine radim u Budućnosti“, imao je sa čim da se pohvali popularni Gajo.

A, u Turskoj nije lako održavati opremu, jer svaka čarapa mora da bude na broju - Gajević sa tim nema problema.

“Svi momci su dobri, lako se dogovaramo oko opreme. Moj zadatak je da izgledaju što ljepše u javnosti, na

terenu. Za sada je sve pod kontrolom. Svakako da je bilo nekada problema, ali uvijek smo bili u prednosti u odnosu na druge klubove. Lijepo je družiti se sa mladima”.

Gajo je u taboru najpopularnijeg crnogorskog kluba dugo, pamti mnogo detalja, igrača...

“Najljepše je bilo u Jugoslaviji. U svakom smislu. To su mi najljepše uspomene od kada radim u klubu.

Stadioni su bili puni, svaka utakmica je bila praznik”, sa sjetom u glasu priča ekonom “plavih”.

Da li ste imali ljubimca tokom svih ovih godina?

“Mnogo je igrača prošlo, ali ne bih nabrajao da nekoga ne zaboravim. Najbitnije mi je da sam sa svima ostao u odličnim odnosima”, jasan je Gajević.

Posljednja provjera “plavih” neće biti značajna samo po tome što će aktuelni prvak Crne Gore posljednji put osjetiti sjajni teren hotela “IC Santai”, već što će za protivnika imati čovjeka koji ih je prošle godine doveo do titule Budućnost danas u 16:30 časova ima zakazan prijateljski duel sa kazahstanskim Atirauom koji je prije mjesec dana preuzeo Miodrag Radulović.

Mijo je po slije valikog posta vratio pehar pod Goricom, a sada će igrati protiv svog dojučerašnjeg prvog pomoćnika Radisava Dragićevića - biće to prijateljski meč u pravom smislu te riječi.

Obje ekipe su u dugom trenažnom procesu tako da se očekuje kvalitetna partija u kojoj će Rajo po svemu sudeći izvesti udarnih 11 koje ima u planu za meč sa Čelikom 26. februara Jasmin Agović se oporavio od blage povrede butnog mišića, pa će u Turskoj stati prvi put među stative, a priliku od samog starta će možda dobiti i Miloš Kalezić prije Flavija, jer je Brazilac suspendovan za uvodni duel proljeća sa “metalurzima”.

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

DNEVNIK - RADIVOJE GOLUBOVIĆ

Ništa novo: Opet se jede piletina

NAŠ UGAO

Ruštu ponos Antalije Abeceda Dnevnih novina - sprovodimo vas kroz najzanimljivije događaje na pripremama Budućnosti

B

udućnost se u nedjelju vraća sa priprema iz Antalije, ispratili smo sve šta su plavi fudbaleri radili u turskom mondenskom ljetovalištu, pisali o posjetama, radili intervjue... A, sada vam donosimo abecedu - sprovodimo vas kroz najzanimljivije događaje na pripremama aktuelnog šampiona države.

telima je sve besplatno. Korišćenje Spa centra (bazena, sauna, tursko kupatilo, teretana), igranje bilijara, stonog tenisa, kuglane, bilo koje piće u baru...

Ne treba vam novac.

P

I naravno, imali smo pomoć od plavih momaka sa kojima smo konstantno u kontaktu. Pa, da krenemo...

A

Antalija. Prelijepo mondensko ljetovalište na jugu Turske. Grad broji oko milion stanovnika, turistička ponuda je jako bogata.

B

Budućnost. Akutelni šampion Crne Gore je jedan od glavnih gostiju hotela “IC Santai”.

C

Crno more. Prelijepi hoteli Antalije su smješteni na obali Crnog mora. Č

Čaj. Čuveni turski čaj najviše prolazi u barovima hotela. Ć

Ćaki. Najmiliji konobar “plavih” u hotelu. I pored toga što ima dosta posla, uvijek je spreman na šalu - govori turski jezik, ruski, engleski. Počeo je da uči i naš. Legenda.

D

Dosada. Ima je ponekad u Antaliji. “Ubija“ se igranjem karata, šetnjom pored plaže, “visi” se na internetu.

Dž

Džamije. Ima ih dosta. Đ

Đus. To je omiljeno piće fudbalera u Turskoj. Cijeđeno vođe je sjajno osvježenje nakon treninga u teretani.

E

Ekipe. Vjerova li ili ne: Antaliju od novembra do marta posjeti oko 1200 fudbalskih klubova.

F

Fudbal. Samo o tome se priča. Prijateljske utakmice se igraju na svakom ćošku u bilo koje vrijeme.

G

Golf tereni. Kompleksi najbogatijeg sporta su savršeni, prostrani...

Uglavnom starija generacija uživa uz golf.

H

Hoteli. “Najgori” imaju pet zvjezdica, a hoteli sa sedam se obično nazivaju “svemirskim brodovima”.

Jedni od najlepših su Mardan Palas, Riksos i Kalista.

I

“IC Santai”. To vam je dom Budućnosti. Hotel se nalazi 40 kilometara od centra Antalije. “IC” je skraćenica za “International Comfort”.

J

Jedinstvo. Bjelopoljci su treći crnogorski prvoligaš (pored Budućnosti i zete) koji se pripremaju u Turskoj.

K

Kikiriki. Nezaobilazna grickalica. Bilo da pijete čaj, kafu ili sok uvijek se nalazi na stolovima u lobiju.

L

Luksuz. Ako hoćete da ljetujete morate imati malo “deblji novčanik”. Sobe su sjajne, dvorišta bogata bazenima, đakuzijima, restoranima, teniskim terenima.

Lj

Ljubomir Ljupko Petrović. Čuveni trener koji je sa Crvenom zvezdom 1991. godine osvojio Kup šampiona (Liga šampiona) je čovjek kome se gotovo svi dive u Antaliji. Balkanci pogotovo...

M

Menadžeri. Veliki broj “lovaca na igrače” dolazi ovamo. Za njih je Antalija pravi “švedski sto” što se tiče fudbala.

N

Nargila. Ima ih u cijeloj Turskoj.

Kada kročite u bilo koji tržni centar šop za nargile ne možete promašiti.

Nj

Njive. Pored toga tu su plastenici, staklenici, jer je zemljište plodno.

Voća i povrća ima na tone.

O

Ol inkluziv - “All inclusive”. U ho-

Plaža. Ogromna je. Krasi je lijepi sitni pijesak, baš kao i veliki broj palmi. Često služi za jutarnji džonging ili šetnju fudbalera nakon obroka.

R

Ruštu Rekber. Legendarni golman reprezentacije Turske za koju je upisao 120 nastupa rođen je u Antaliji. I time se Antalija ponosi.

Ruštu koji je prošle godine otišao u penziju u svojoj karijeri branio je za Antalijuspor, Fenerbahče, Barselonu i Bešiktaš.

S

Stoni tenis. Kada nema treninga, fudbaleri koji su smješteni u “IC Santai” hotelu se “bace” na drugi sport. Teško kada možete ugrabiti mjesto da igrate stoni tenis. Uvijek je zauzeto.

Standardno sam se probudio u 8:00 sati što mi je najveći problem! Moj cimer Darko Nikač i ja smo se zatim uputili na neki lagani doručak, a poslije toga se popila kafa. Pa pravac - jutarnji trening. Nije bio nešto znatno težak - radili smo završnicu.

A, onda - tuširanje. Nikač je opet zaboravio karticu u sobi što mu, naravno, nije prvi put.

Svađali smo se kako ćemo doći do nje, Darko nije htio, ali smo uspjeli da dođemo do “zajedničkog jezika” - uskočili smo u sobu preko terase susjedne sobe. Odmor, pa ručak.

Kao i uvijek za ručak - ništa novo. Stalno piletina. Što bi Čikana rekao: “Sramota me kokošku u oči pogledat”.

Poslije ručka, pomračenje sobe i pali se “Kum” - drugi dio!

Kultni film koji pomjera grani-

ce. Bilo je malo priče na italijanskom jeziku i repeticija nekih zanimljivih scena od kojih zastaje dah! Cimer i ja obožavamo Kuma.

Malo smo odspavali, pa raspoloženi zbog filma pošli smo na popodnevni trening. Zbog vremenskih neprilika teren je bio klizav, ali je trening protekao kako treba - uz odličnu atmosferu.

Onda se ide u sobu, odmah se “hvatam” za telefon da vidim ima li šta novo na internetu, da bi kasnije otišli na večeru. Opet piletina, opet Nikačeva izreka.

Poslije je bilo malo kartanja, praćenja rezultata, gledanje nekih utakmice i u 23:00 svi u sobu. Nadamo se dobrom rezultatu u posljednjem meču na pripremama u Antaliji - igramo sa Atirauom...

Š

Švedski sto. Tako funkcionišu hoteli - na trpezi ima svega. Često su stolovi šareni zbog voća i povrća, bogati su kolačima, zdravom hranom...

T

Tereni. Zelene podloge ovamo su fenomenalne. Kako smo čuli svake godine se napravi po četiri - pet novih terena.

U

Uslovi. Sve je sjajno - hoteli, hrana, tereni. Turci su se baš potrudili da sve izgleda sjajno.

V

Vremenska razlika. U mondenskom ljetovalištu je jedan sat naprijed u odnosnu na Crnu Goru.

Z

Zeta. Prvi šampion Crne Gore od nastanka CFL dolazi na pripreme u Antaliju. Naravno, i ove godine se pripremaju u Turskoj. Ž

Žestok tempo Budućnosti. Trener Radisav Dragićević izvlači maksimum iz momaka koje čeka otvorena borba na dva fronta (prvenstvo, Kup) tokom proljeća.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Vrijeme za trijumf LIGA ŠAMPIONA

1. Đer 2. Larvik

3. Budu ćnost 4. Rand ers

GRUPA 2

2

0

2

0

4

2

0

0

0

2

0

4

0

2

0

0

2

0

3.kolo S 17,45 - ubota Đer - La rvik Nedjelja 19 - Bud ućnost Randers

Miloš Pavićević

V

rijeme je za prvi trijumf u glavnoj rundi Lige šampiona - poruka je iz “plavog” tabora pred duel trećeg kola sa danskim Randersom koji ipak sa velikim ambicijama dolazi u naš glavni grad. Međutim, motiva neće faliti ni izabranicama Dragana Adžića kojima je psihološka stabilnost jača strana, što znači da vjeruju u svoj kvalitet, a samim tim dok god postoji nada da mogu osvojiti jedno od prva dva mjesta u grupi naše šampionke se neće predavati.

Idealnu priliku da osjete ukus pobjede u glavnoj rundi elitnog takmičenja Milena Knežević i drugarice imaće u nedjelju veče - u glavni grad dolazi Randers koji je po kvalitetu mnogo ispod Larvika (koji se protekle nedjelje provukao u našoj najvećoj dvorani), ali i koji je sve misli usredredio na meč u Podgorici s obzirom da je prije dva dana u domaćem prvenstvu igrao sa drugim timom.

“Ono što je bitno jeste da smo nastavili da radimo kvalitetno nakon meča sa Larvikom. Odličan odnos protiv Larvika nam garantuje još bolju igru protiv Randersa. Ne treba potcijeniti narednog protivnika koji je eliminisao jednu Hipobanku, a zatim u dobrom dijelu meča bio ravnopravan rival Olkimu”,kazao je na jučerašnjem presu strateg “plavih” Dragan Adžić.

Da dođu do trijumfa u narednom meču aktuelne šampionke Evrope će morati da pruže maksimum, a

Adžić zna odakle njegovom timu prijeti najveća opasnost.

● MASON, DALBI, AGILAR, DEMBELE “Imaju kvalitetan sastav,a on leži na golmanki iz Brazila - Mason, na najboljem desnom beku u Danskoj Dalbi, na Makareni Agilar reprezentativki Španije, na Dembele najboljem lijevom krilo u Francuskoj, na dvije Šveđanke u usponu. Ozbiljno se pripremamo za njih i vjerujem da ćemo prikazati kvalitet više u odnosu na Larvik, ali bih bio zadovoljan da odnos prema igri bude kao kao što je bio na meču sa norveškim timom”.

Trener Budućnosti nije želio propustiti priliku, a da ne pozove navijače.

“Volio bih da publika cijeni ovaj napor koji daju djevojke i da nas podrži u narednim mečevima i ako bog da da slavimo zajedno već pro-

tiv Randersa”.

Pobjedom nad Randersom “plave” bi vratile nadu da se mogu umiješati u trku za polufinale, iako u opterećenje po tom pitanju ne postoji.

“Nijesmo ušli u ovu fazu da bi morali da se plasiramo u polufinale, već samo težimo da igramo što bolje i da pokušamo da pobijedimo svaku narednu utakmicu”.

● ANĐELA ĆE IGRATI Nakon dva mjeseca pauze na teren će Majda Mehmedović, dok će Anđela Bulatović najvjerovatnije sa zaštitnom maskom (zbog loma nosa) odigrati sjutrašnji meč.

“Majda će biti na terenu u ovoj utakmici. Dobro je radila protekle nedjelje, dok ćemo imati standardni problem sa Suzanom Lazović, a dogodio se i problem sa Anđelom Bulatović, ali vjerujem da će ona to prevazići i da će nam pomoći na meču u nedjelju”.

● NAJBOLJA PARTIJA Dama koja je preuzela ulogu vođe na terenu nakon završetka karijere Bojane Popović očekuje da će njen tim pružiti najbolju partiju do sada u glavnoj rundi Lige šampiona.

“Randers je izuzetno jak i moraćemo, ukoliko mislimo da zabilježimo pobjedu da odigramo mnogo bolje. Iz utakmice u utakmicu igra-

Agilar: Budućnost je favorit

Bivša igračica španskog Ićaka, a sadašnja i te kako važna karika danskog tima Makarena Agilar odlično zna koliko je teško igrati u “Morači”, zato ni nema dilemu kome pripada uloga favorita.

“Dobro poznajemo ekipu Budućnosti koja je ove sezone podmladila tim, ali igra po sistemu od prošle godine, tako da su veoma jaki u odbrani. Napad im je slabija strana i to moramo iskoristiti. Budućnost je uvijek favorit kada igra na domaćem terenu, ali ne bih rekla da ćemo mi biti bez šansi”, kazala je reprezentativka Španije.

mo sve bolje, nadam se da ćemo u nedjelju odigrati najbolje do sada”, kazala je Milena Knežević.

● NAPAD ĆE BITI BOLJI Desno krilo Radmila Miljanić očekuje težak meč, ali i vjeruje u pozitivan ishod.

“Randers igra dobru odbranu, brze su i imaju dobru tranziciju.

Poslije lošeg izdanja u Đeru, protiv Larvika smo bile mnogo bolje, posebno u odbrani. Napad je bio malo lošiji, ali ove nedjelje smo radili na tom segmentu tako da se nadam da će i on biti mnogo bolji”, rekla je Miljanić.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

“Plave” planiraju bodove - u 3.kolu glavne runde u Podgoricu u nedjelju (19) dolazi danski Randers

1

2

SUBOTA I NEDJELJA 16 I 17. 2. 2013.

BROJ 467 GODINA II

33 ŽENA DUŽI VIJEK

Sedam zlatnih pravila za održavanje obuće Da bi obuća duže trajala, potrebno je da je održavate na pravilan način. Zato smo za vas izdvojili sedam jednostavnih i korisnih savjeta.

NE CIO DAN U NOVIM ŠTIKLAMA Nove cipele nosite kratko, ne duže od nekoliko sati. Tek kada se prilagode vašem stopalu, možete da ih nosite cio dan.

ODMOR ZA CIPELE Ne nosite isti par cipela dva dana zaredom. Pustite ih da se odmore bar jedan dan.

KAŠIKA Kada se obuvate, uvijek koristite kašiku za cipele.

UREDNE PERTLE Pertle uvijek lijepo razvežite kako biste se lakše izuli.

LIJEPO ODLAGANJE Uvijek stavljajte kalup u obuću.

UVIJEK SUVO Mokru obuću sušite makar jedan dan na sobnoj temperaturi.

POLIRANJE Redovno mažite i polirajte obuću, čak i kad ima prvobitni sjaj. Sezonsku obuću, u mjesecima kad ih ne nosite, čuvajte u originalnoj kutiji. Prije toga je dobro namažite i ispolirajte.

ŠMINKA

Do punijih usana u samo četiri koraka SAVJETI

Pravilno održavanje zimske odjeće

D

a li znate kako pravilno, a jednostavno da održavate zimsku odjeću i produžite joj vijek trajanja? Zimska odjeća zbog svojeg sastava i vrsta tkanine zahtijeva drugačije održavanje od laganih ljetnjih materijala. Osim toga, neke zimske odjevne predmete ne možete samo staviti u mašinu i oprati.

Zimske jakne i prsluci Koliko ih često treba prati: dva puta u sezoni Uputstva za pranje Prečesto pranje zimskih jakni i prsluka nije preporučljivo, jer se perje kojim su punjeni može uništiti, stoga je dva puta u sezoni sasvim dovoljno. Jakne i prsluke možete prati u veš mašini, ali isključivo u hladnoj vodi, a izbjegavajte klasični prašak za veš, jer će poravnati perje, pa će jakna izgledati spljošteno. Najbolje je koristiti posebno namijenjena sredstva za osjetljive tkanine. Šta je još dobro znati Nakon pranja, jaknu osušite u mašini na niskoj temperaturi, a dobro je ubaciti i tri čiste teniske loptice koje će spriječiti da se perje spljošti. Kako biste izbjegli da se perje slijepi, jaknu dobro osušite, čak i ako budete morali da je sušite nekoliko puta u mašini.

Kape, rukavice i šalovi Koliko ih često treba prati: tri do pet puta u sezoni Uputstva za pranje Posvetite više pažnje ovim, po pitanju pranja, vrlo često zanemarenim odjevnim predmetima. Samo pomislite na šminku, znoj, masnoću kože, ostatke parfema i bakterije koje pokupite na rukavicama i od-

mah ćete poželjeti da ih dobro operete. U zavisnosti od materijala, kape, šalove i rukavice možete prati u mašini ili na ruke, a kožne šešire i rukavice očistite posebno namenjenim sredstvima za kožu. Šta je još dobro znati Nikada nemojte rukavice ostavljati u džepovima jakne i kaputa.

Tkanina rukavica postane vlažna zbog ruku tokom nošenja, pa treba da se provjetre. Ako ih ostavljate u džepovima, mogle bi poprimiti neugodan miris na plesni.

Helanke i donji dio trenerke Koliko ih često treba prati: nakon jednog do tri nošenja Uputstva za pranje Osim ako u helankama ili donjem dijelu trenerke nijeste vježbali, sigurno ih možete obući još koji put.

Kada ih perete u mašini, okrenite ih na unutrašnju stranu kako biste izbjegli da boja izblijedi. U slučaju da je riječ o markiranom komadu koji ste prilično skupo platili, izbjegavajte sušenje u mašini. Šta je još dobro znati Ako želite izbjeći da vam se helanke i trenerke ‘objese’ i razvuku, prije nego što ih kupite, proverite šta piše na etiketi. Ako piše da se helanke skupljaju barem dva odsto, tkanina će nakon pranja izgle-

dati kao nova, ali ukoliko je sastav stopostotni pamuk, nećete moći da izbjegnete da se nakon samo jednog dana nošenja tkanina na zadnjici razvuče.

Pantalone i suknje Koliko ih često treba prati: nakon pet do sedam nošenja Uputstva za pranje Zimske tkanine, poput tvida, vune i somota ponekad su vrlo teške za održavanje, pa je dobar potez takvu odjeću odnijeti na hemijsko čišćenje. Da biste malo uštedjeli, dobar je potez i nabaviti posebno sredstvo za suvo čišćenje tih tkanina. Šta je još dobro znati Poslužite se starim trikom koji često koriste vlasnici vintidž odjeće: odjeću poprskajte mješavinom vode i votke i ostavite je da se osuši.

Prirodno bez mirisa, votka će pomoći da se odeća dezinfikuje i ukloniti neugodne mirise.

Džemperi Koliko ih često treba prati: nakon dva do pet nošenja Uputstva za pranje: Džempere od pamuka, svile i kašmira trebalo bi prati nakon dva do tri nošenja, jer su te tkanine poprilično osetljive.

Odeća od vune, akrila i poliestera može izdržati i do pet nošenja. Vuna prirodno odbija prljavštinu, prašinu i tečnost. No bez obzira od kojeg je materijala vaš džemper, najsigurnije je poštovati uputstva s etikete. Šta je još dobro znati Ručno pranje najbolje je rješenje, a ako strahujete zbog moljaca, džempere je najbolje odnijeti na hemijsko čišćenje.

Nemojte očajavati ako nemate usne kao Anđelina Džoli, već naučite kako da u samo četiri koraka stvorite iluziju punijih i senzualnijih usana... ŠTA VAM JE POTREBNO? - Korektor - Olovka u boji usana - Providni sjaj - Svjetlucavi sjaj - Četkica za ruž PRVI KORAK Nanesite tanki sloj korektora uz ivicu donje i gornje usne. Korektor će reflektovati svjetlost pa će usne djelovati punije.

TREĆI KORAK Koristeći se četkicom, nanesite providni sjaj. Možete upotrebiti i ruž u najdražoj nijansi ili onaj u boji vaših usana.

DRUGI KORAK Iscrtajte ivicu usana olovkom. Slobodno idite i preko ivice, jer će korektor ublažiti prazninu između usne i olovke.

ČETVRTI KORAK Na sredinu donje usne nanesite malo svjetlucavog sjaja. On će takođe reflektovati svjetlost, te će usne djelovati punije.

BJUTI

Pet kućnih intervencija protiv akni Neprijatne promjene na koži poznate kao akne nijesu rezervisane za pubertetlije, već pogađaju sve starosne grupe. Kao i u svemu, priroda je naš dobar saveznik, zato isporbajte neke od sledećih boraca protiv akni koji se kriju i u vašem domaćinstvu.

1. ULJE ČAJEVCA Djeluje protiv patogenih gljivica, bakterija i virusa pa se koristi kod infektivnih bolesti. Eterično ulje nanesite direktno na aknu i ostavite da se osuši ili ga pomiješajte s tonikom za lice pa ga temeljno očistite.

2. SODA BIKARBONA Čisti lice od bakterija i uklanja mrtve ćelije kože. Umijte lice, a zatim na dlanu napravite pastu od sode bikarbone i vode. Nježno masirajte lice pa ga na kraju isperite hladnom vodom.

3. ULJE JOJOBE Djeluje umirujuće i protvupalno. Pomiješajte pet kapi eteričnog s biljnim ili maslinovim uljem, a zatim lagao masirajući utrljajte na problematični dio kože. Ostavite da djeluje najmanje 15 minuta pa ga isperite mlakom vodom.

4. ALOA VERA Snažno djeluje na oštećenja na koži poput opekotina, upaljenih i iziritiranih mjesta, i ublažava bol.

Gel nanesite direktno na aknu ili cijelo lice i ostavite da se u potpunosti upije.

5. MED Ima antibakterijska svojstva i hidrira kožu. Med utrljajte na lice i ostaviti da odstoji 15 do 30 minuta. Isperite mlakom vodom.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

SERGEJ U ARENI

Koncert kao predstava DRAGANA NEŠKOVIĆ

Oprobaće se i kao glumica Crnogorska manekenka Dragana Nešković nedavno je postala član modne agencije SNOB iz Niša. Za naš list kaže da joj je to omogućilo da se dodatno predstavi i na srpskom tržištu, na kojem ima iskustva od ranije.

“Radila sam beogradsku Nedjelju mode, a takođe sam predstavljala Crnu Goru na izboru Top model Balkana koji se održavao u Čačku. Sarađivala sam sa poznatim srpskim kreatorima, čije su me kreacije oduševile. Naravno, obostrano želimo da nastavimo saradnju”, objašnjava Nešković. Uspješna manekenka dodaje da na njeno zadovoljstvo ponude za saradnju stižu sa svih strana.

“U narednom periodu ću imati dosta posla. Ubrzo se održava internacionalni Fashion Week, u organizaciji modne kuće SNOB, pozvana sam da radim revije što me jako raduje. I to nije sve, imam jako zanimljivu ponudu u ko-

joj ću se možda oprobati kao glumica ali o tom potom. Drago mi je što imam posla, upoznajem nove ljude, i što sam član jedne od poznatijih agencija u Srbiji”, zaključuje Nešković.

D.B.

AUDICIJA UMS A

Upis novih članova Audicije za upis novih članova u školu za talente UMS biće održana 28. februara. Organizatori su i ove godine planirali da daju šansu onima koji se pokažu kao najbolji.

“Najbolji će nakon audicije steći pravo da pohađaju početnu školu UMS-a i da uz nadzor profesionalnih instruktora pronađu sebe u glumi, novinarstvu, voditeljstvu, pjevanju, plesu i manekenstvu. Svi zainteresovani od četiri do 16 godina mogu da se prijave na broj telefona 020/227-105 i 067/283-677 i saznaju nešto više o samoj audi-

ciji”, piše u obavještenju UMS-a.

Tokom februara UMS vrši takođe i upis novih foto-modela uzrasta do četiri godine.

“Ako želite da se i vaše dijete pojavi na reklami, filmu, spotovima, bilbordu ili katalozima, pravi način da to ostvarite je da postane UMS-ov foto-model.

Svim bebama, nakon sto dobiju pozitivnu ocjenu naše komisije, izrađuje se profesionalni book fotografija, od kojih se biraju najuspješnije koje služe za prezentovanje na UMS-ovoj internet prezentaciji”, zaključuju organizatori. D.B.

Najveća crnogorska pop zvijezda Sergej Ćetković drugi put je pokorio Beograd, napunivši najveću koncertnu dvoranu na Balkanu.

Kombank Arenu na Dan zaljubljenih posjetilo je preko 16.000 ljudi koji su uživali u pjesmama popularnog Ćetkovića čije pjesme sa ranijih albuma postaju evergrin.

“Dobro veče Beograde, po drugi put. Večeras pjevamo samo o ljubavi, za vas koji ste zaljubljeni i za vas koji ćete se večeras možda zaljubiti.

Trudili smo se da odaberemo dobre pjesme kako bismo svi otišli kući zadovoljni i, naravno, zaljubljeni,” kazao je Sergej izlazeći na binu, dok su se u pozadini začuli taktovi posljednjeg singla “Još volim te”, a iza njega spuštajući se sajlama na sceni su se pojavili i muški i ženski anđeo, ali i mlađani članovi hora “Horislavci” što je publika pozdravila ogromnim aplauzom.

Sergejev koncert je pripreman tri mjeseca i publika je imala prilike da vidi malo drugačiji, intimniji koncert što nije uobičajeno za ovako velike prostore. Naime, pjevač je sam napisao scenario, a želja mu je bila da binu pretvori u pozorišnu pozornicu, pa se publika znatiželjno pitala šta će Sergeju kada za tuširanje na sceni - sve dok nije pozvao momka iz publike da mu se pridruži na sceni gdje su uz kraći razgovor konstatovali da se najbolje pjeva pod tušem i onda zapjevali veliki hit Kemal Montena “Nije htjela”. “Čast mi je i zadovoljstvo pjevati pred ovakvom publikom. Oduševljen sam i nadam se da sam ispunio njihova očekivanja i da su uživali jednako kao i ja. Zahvaljujem se svojim fanovima i beogradskoj publici na još jednoj predivnoj večeri.

Sada slijedi mala pauza i kraći od-

mor, pa ulazak u studio i rad na novom CD-u”, izjavio je Sergej za naš list povodom koncerta.

Specijalni gost na koncertu bio je Sal da Vinči, s kojim je domaćin otpevao pesmu “Pogledi u tami”, koju su prepjevali na italijanski jezik.

Podsjećamo da je i ovaj koncert imao humanitarnu crtu, pa su akciju bili u prilici da pomognu svi posjetioci koncerta kupujući DVD izdanje Ćetkovićevog koncerta iz 2010. godine. Prihod od prodaje ovog diska, koji je bio po promotivnoj cijeni od 200 dinara (manje od dva eura), namijenjen je osmogo-

NOVE ZAVRZLAME

` ` Farma' ' počinje narednog mjeseca Po svemu sudeći, TV gledaoci su se zaželjeli rijaliti programa, a prvi u nizu koji stiže u 2013. godini je onaj koji se realizuje na selu. Farma se vraća na ekrane ružičaste televizije polovinom marta prenose beogradski mediji.

Dogodovštine poznatih ličnosti u selu Lisovići biće predmet svih gradskih priča, jer kako priča izvor blizak produkciji, farmeri će biti još zanimljiviji, zabavniji, opasniji, sujetniji, ali i veće zvijezde u odnosu na učesnike iz prethodnog serijala.

Ipak, govorka se da bi neki od najupečatljivijih “likova” mogli biti dio i nove sezone, ali ne u vidu učesnika već gostiju.

Nagrada je ostala nepromijenjena, pa će onaj sa najviše iskustva

na selu (ukoliko je to uopšte i važno) osvojiti 100.000 eura i pridružiti se “bogatašima” Milanu Topaloviću Topalku, Milošu Bojaniću i Katarini Živković kojima je pošlo za rukom da pobijede u prethodnim serijalima. Podsjećamo, Farma je za vrlo kratko vrijeme postala omiljeni rijaliti domaće javnosti pa su večernje sjedeljke bile nezamislive bez prepričavanja dogodovština sa malih ekrana, a posebnu pažnju svakako su izazivali Vesna Vukelić Vendi, Ekrem Jevrić, Zorica Brunclik, Dragan Marinković Maca, Maja Nikolić, Bebi Dol, Viktorija, Niggor, Firči, te estradno-ljubavni trio Milena Ćeranić, Nemanja Stevanović i balerina Dragana Milošević.

Z.Š.

dišnjoj Tijani Ognjenović kojoj je za transplantacija srca u Americi potrebno oko 400.000 eura, nakon što su operaciju odbili da urade ljekari u Beču. Sav prihod biće uplaćen na žiro račun male Tijane, a do zaključenja našeg broja nije bilo moguće saznati koliko diskova je prodato.

Svi oni koji nisu bili na koncertu biće u prilici da pogledaju snimak na TV Pink, koja je snimala ovaj spektakl sa 11 kamera, dva fara i jednim kranom. DVD neće biti objavljivan, potvrdio je za Dnevne novine pjevačev menadžer Dragan Popović.

Zlatko Šebek

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

INTERVJU

Imam svoj mali svijet i oko njega kineski zid

Niša Saveljić za Vikend izdanje govori o privatnom životu, slobodnom vremenu Filip Jovanović, foto: Mirko Savović

B

ivši fudbaler i jedan od najpoželjnijih Crnogoraca Niša Saveljić u otvorenom razgovoru za Vikend izdanje pričao nam je o životu, ljubavi, ali i prijateljskom odnosu koji ima sa djecom. Kaže da se mlad oženio, razveo, ali i da često zna da se povuče u sebe. Ističe da ima odličan odnos sa bivšom ženom. Prijatelji kažu za njega da je vrijedan i da ga treba imati za druga. Voli zdrave stilove života, vježba, ali i vodi računa o ishrani. Srećnim ga čine ljudi koji su zadovoljni oko njega. Ističe da nikada nije bio egoista i da ga takvi ljudi nerviraju.

Često si na relaciji Crna Gora - Francuska. Da li razmišljaš da uskoro odrediš jedan grad u kojem ćeš da provedeš ostatak života?

Sin mi živi u Kotoru, sestra u Podgorici, kćerka u Bordou, pa funkcionišem često na tim relacijama i moram priznati da mi to odgovara. Želja mi je da se jednog dana skrasim, pa će mnoge možda i iznenaditi što bih volio da to bude Zagreb. Mnogi bi me pitali zašto ne Beograd ili neki drugi grad, ali pošto Zagreb i Hrvatska imaju savršen auto-put, sve ostale evropske destinacije su preko njega povezane i to mi u potpunosti odgovara. To je grad gdje mogu da pronađem mir, a u njemu imam i veliki broj prijatelja.

S obzirom na to da si vrlo mlad postao otac, da li je tvoj odnos sa djecom prijateljski ili ipak znaš nekada da podvikneš?

Kada sam dobio kćerku imao sam 23 godine. Sada je naš odnos prijateljski. Kako sa njom, tako i sa sinom. Funkcionišem sa njima kao drug. Naravno da postoji respekt među nama, ali isto tako smatram da je bitan otvoren odnos među djecom. Zna se ko je tata, ko je majka, postoji distanca i poštovanje, ali i odnos kao što imaju sa prijateljima. Zadovoljan sam što smo izgradili takav odnos.

Koje im to savjete daješ i na šta ih posebno upućuješ?

Dajem im slobodu. Zapad me je naučio da svako nosi svoj krst na leđima. Ja sam tu da im dam pravce kako da funkcionišu u životu, na šta da obrate pažnju. Mi kao njihovi roditelji smo im primjeri kako treba da funkcionišu. Ja im dajem upute, a ako oni to prekrše, meni će biti žao, ali život je takav. Oni moraju da znaju da grade svoj stil života. Ako idu krivim putem, oni snose posljedice. Važno je da se zna šta ih kroz život očekuje. Ako pogriješe, to će biti njihova sramota, u njih će ljudi upirati, a ne u roditelje. To ih savjetujem, ali oni su zaista divna djeca.

Poznato je da su na Balkanu kćerke vezane za očeve. Pošto ti je kćerka u pubertetu, da li nekada sebe uhvatiš da se ponašaš kao Nikola Kojo u filmu “Mi nismo anđeli 2”, koji kontroliše svaki pokret kćerke?

Prije dvije godine kćerka je odlučila da završava školu kod mene u Bordou. Odličan je učenik i zaista sam ponosan na nju. Pristojno je dijete, ali kad već pomenuste Nikolu Koju, moram se prisjetiti jednog momenta koji je bio približan njegovom ponašanju. Naime, njenog prvog momka sam upoznao i to je bilo jače od mene, pa sam mu rekao: “Nemoj da se šališ, pazi kako se ponašaš”. Moja kćerka Silvana, kada je čula za to, rekla je: “Zar si morao, je l’ to bilo jače od tebe”. Moram priznati da je patrijarhalni duh u našem vaspitanju ostao, ali sve u granicama normale, ništa ekstremno.

A da li si ti tvoje djevojke posli-

je razvoda upoznavao sa djecom i kako su ona reagovala?

Imao sam dugu vezu poslije braka, koja je trajala osam godina i prirodno je da su je upoznali. Kasnije nikada nijesam upoznavao. Sa kćerkom pričam kao sa prijateljem. Ona me pita da li mi se sviđa neka cura, pogledaj ovu, ali ništa prosto. Sve je to smiješno. Izbjegavam da ih upoznajem. Imam svoj mali svijet i oko njega kineski zid.

Normalno je da ti se djevojke udvaraju, neke zbog slave, druge zbog fizičkog izgleda. No, šta te posebno privuče kod djevojaka?

Prvo vas privuče fizički izgled, što je i normalno. Žene se udvaraju, ali vremena su se promijenila, pa su postale nesigurne. Bitna je komunikacija, energija, duhovni i intelektualni faktor, koji me zaintrigira. Torbe, štikle, garderoba mi nijesu bitni. Važna je sigurnost, duhovitost, šarm.

Da li se nekada zatvoriš u sebe?

Dosta puta. Svi imamo emotivne krize. Mnogi kažu ti svima daješ energiju, a kad tebi treba, ti se zatvoriš. No volim tako da funkcionišem. U tim slučajevima, prošetam, razmislim i rijetko dijelim osjećanja. Šta te učini srećnim?

Sreća drugog čovjeka. Da su moji prijatelji srećni, to mi daje novu energiju. U današnje vrijeme kada se pominje samo ekonomska kriza, ljudi su izgubili ono osnovno - druženje i smijeh. Ako sam ja samo srećan, a ljudi koji su mi dragi nijesu, onda ne mogu da budem ravnodušan. Nijesam egoista.

Ka d a s e n a l j u t i š, k a k o reaguješ?

Prijek sam i to mi malo zamjeraju. Nije to bunt, ali reagujem direktno. Kod mene nema sredine. Dosta sam radio na sebi, postajem diplomata, ali u nekim situacijama mogu burno da reagujem. Volim da su stvarni jasne. Nervira me kada ljudi zaboravljaju na osnovno vaspitanje i ponašanje. Neki su zbog ovog “ludog” vremena počeli da gube to.

Nijesam neko ko treba da vaspitava ljude, ali poštujem one koji su vaspitani. Šta nikada nekom ne bi oprostio?

Strašno sam intuitivan. Poznajem svoje srce i jednostavno kada prekrižim nekog, to traje. Ja ćutim i gledam kroz njega. To je moja vrlina - da ne ulazim sa takvom osobom u komunikaciju. Treba mi mnogo vremena da bih povratio energiju koju sam ranije osjećao prema toj osobi i da ponovo komuniciramo. Ljudi smo, treba da jedni drugima praštamo, ali postoje neke situacije kada stvarno neke osobe treba prekrižiti. To je jednostavno jače od mene.

Sportisti moraju da vode računa o fizičkoj kondiciji. Kako ti funkcionišeš po tom pitanju?

Bitna je spoznaja samog tijela i duha. Kad završiš karijeru, organi-

zam ti je iscrpljen, pa poslije određenog vremena dođe u normalu i tada dobiješ četiri do pet kilograma.

No, ipak zbog sebe moraš da vodiš računa. Mogu reći da imam dobar metabolizam, ujutro radim sklekove, igram tenis, košarku i skvoš. Nijesam fanatik da svaki dan treniram. Ishrana je mnogo bitna. Napravim nekoliko izleta, pojedem i ja slaninu, nijesam se podigao na kavijaru, ali ipak sam vani godinama učio i vidio šta valja kada je ishrana u pitanju, pa se toga i danas pridržavam.

Kako provo diš slobo dno vrijeme?

Zavisi od poslovnih obaveza. idem prema intuciji. Ono što mi fali u Francuskoj je da moram da gledam u kalendar kada ću da popijem kafu sa prijateljima, jer su zauzeti.

Fali spontano druženje koje nije kao ovdje. Volim da se šalim sa prijateljima, pa to ne zavisi od mjesta. Mogu poći na Karibe i da mi bude super, a mogu doći i u svoje selo Martiniće u Danilovgradu i da mi je ekstra. Meni je mjesto nebitno, važan mi je samo prijatan ambijent i do-

bri ljudi koji su sa mnom.

Imao si prilike da putuješ cijelim svijetom, da osjetiš noćni život raznih metropola. Šta smatraš da najviše nedostaje Podgorici kao glavnom gradu? Što se tiče noćnih izlazaka, postoje dobra mjesta za provod u Podgorici, ali mislim da treba još klubova, diskoteka... Mjesta sa narodnom muzikom izbjegavam. Ozbiljnija diskoteka bi riješila sve, jer je ipak ovo glavni grad. No, ipak Podgorici najviše nedostaju bazeni, moderan stadion sa atletskom stazom itd.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

POZNATE MAME: MARIJA VUJOVIĆ VUKČEVIĆ

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Dobrom organizacijom završim pola posla Marija Vujović-Vukčević, jedna od najuspješnijih manekenki sa naših prostora, pričala nam je o svojoj trudnoći i kćerki Iris, koju ima sa muzičarem Markom Vukčevićem, ali i o načinu na koji se njegovala tokom trudnoće. Lijepa brineta je kćerkicu na svijet donijela prirodnim putem u porodilištu u Podgorici u aprilu prošle godine. Početkom prošle godine, sa Danijelom Dimitrovskom i Mirjanom Udovičić, Marija je u petom mjesecu trudnoće otvorila agenciju “Models INC”.

Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Prilično, jer sada drugačije gledam na stvarnost. Nakon porođaja shvatite šta vam je stvarno bitno u životu.

Kako ste se njegovali tokom trudnoće?

Isto kao i dok nijesam bila trudna, samo sam koristila malo drugačije preparate.

Jeste li tokom trudnoće pazili šta jedete, da li ste imali poseban režim ishrane?

Vodila sam računa šta unosim u organizam u toku trudnoće, što zbog bebe, što zbog sebe. Pokušavala sam da se što zdravije hranim i konzumiram što više vitamina.

Da li su postojali strah ili trema tokom trudnoće?

Strah je postojao samo u toku trudnoće, ali ne i u toku porođaja. Više sam se brinula da njoj nešto ne nedostaje nego da li će porođaj da boli i kako ću to sve iznijeti.

Da li kćerki kupujete odjeću poznatih brendova i da li Vam je to važno?

Nijesmo mi iz te priče. Vodimo samo računa o tome da joj je udobno to što nosi.

Da li ste imali viška kilograma nakon trudnoće?

Kako ste korigovali fizičke promjene koje su nastale zbog trudnoće?

Naravno, imala sam višak kilograma kao i svaka žena, ali s obzirom na to da sam poslije mjesec dana počela da treniram, sve je brzo došlo na svoje.

Koliko Vam suprug pomaže u odgoju kćerke?

Zajedno smo u svemu, pa tako i u odgajanju djeteta.

Kad god treba, on je tu.

Na koji način je rođenje kćerke uticalo na Vaš rad i karijeru?

Nije puno uticalo. Odmah sam počela da radim, a tu je i naša agencija “Models INC”, koju sam i pokrenula tokom trudnoće, tako da mogu reći da radim punom parom.

Kada se čovjek dobro organizuje, završio je pola posla.

Da li je Vaša kćerka mirno dijete? Kako uspijevate da je smirite ili da joj zaokupite pažnju?

Iris je baš onakva kakvu smo i željeli. Živo i veselo dijete puno energije. Crtani filmovi skoro uvijek završe posao.

Imate li savjet za buduće mame?

Ne volim da dijelim savjete. Kad dobiju djecu, vidjeće same.

SAVJETI

Kako da zaštitite dijete od gripa Da je sezona gripa u punom jeku mogli ste se uvjeriti i sami, ukoliko ste prethodnih dana morali da posjetite ljekara.

Redovi u bolnicama su sve duži, prema najavama zdravstvenih radnika čeka nas duga i teška borba sa virusima. Djeca su, pored starih lica, najugroženija jer je njihov organizam podložniji virusima, nego tijelo odraslog čovjeka.

Evo nekoliko savjeta kako da ih najbolje zaštitite od gripa i drugih bolesti: 1. Prije svega vakcina Vakcinišite svoje dijete protiv sezonskog gripa na vrijeme.

Sezona gripa je ove godine poranila, ali joj kraj nije ni blizu, zato ukoliko još uvijek nijeste vakcinisali svoje dijete pravi je trenutak da to uradite. Iako vakcina ne može u potpunosti da zaštiti vaše dijete od gripa (prema posljednjim istraživanjima ona je u 62 odsto slučajeva efikasna), u slučaju da se prehladi, borba sa virusom biće kraća, a simptomi ublaženi.

2. Lijepi maniri i kultura tokom sezone gripa Bacili se najlakše prenose vazduhom,

a kada kašljemo ili kijamo dostižu ubrzanje i do šest puta. Naučite dijete da prekrije usta maramicom, kada kija ili kašlje, a zatim da baci maramicu. Preporučuje se da nakon toga dobro opere ruke. Ukoliko je dijete bolesno neka ostane kod kuće i neka ga druga djeca ne posjećuju. Takođe, neka ne ide u posjetu prehlađenim drugarima.

Najbolje bi bilo da dijete bude izolovano dok ne ozdravi, neka boravi u svojoj sobi kako ne bi zarazilo ostale ukućane. Ako su pak svi u porodici, osim djeteta, p re h l a đeni takođe se preporučuje “karantin”, kako bi ga zaštitili od virusa.

3. Higijena U ovom periodu posebno je bitno održavati higijenu ruku i predmeta koje dijelite sa drugim ljudima. Objasnite djeci da pranje ruku treba da traje najmanje 20 sekundi, otprilike koliko im treba i da otpjevaju “Danas nam je divan dan”. Virusi mogu da opstanu na površini nekog predmeta i do osam sati, pa redovno dezinfikujte dječije igračke, ručke na fiokama, stolove, radne površine, telefone, daljinske upravljače.

4. Zdrav način života Tokom sezone gripa važno je pridržavati se zdravih navika. Kvalitetna ishrana, fizička aktivnost i odmor učiniće vaš imuni sistem jačim. Obezbijedite svom djetetu izbalansirane obroke sa

dosta voća, povrća, mlječnih proizvoda i tečnosti. Dijete treba da bude odmorno, što podrazumijeva da spava deset do dvanaest sati. Fizička aktivnost se podrazumijeva, trudite se da vježba bar sat vremena, minimum tri puta nedjeljno.

5. Djeca koja su već zaražena Tokom oporavka treba da pratite simptome i učinite sve kako bi im olakšali ovaj period. Kućno liječenje podrazumijeva dosta odmora i puno tečnosti.

Med je dobar za borbu protiv kašlja, a kapi za nos će im olakšati disanje. Za spuštanje temperature možete koristiti acetaminofen ili ibuprofen, ali izbijegavajte aspirin jer on može dodatno pogoršati stanje i izazvati teže oboljenje kod djece sa virusnom infekcijom. Preparati poput Tamiflua i slično mogu se prepisati nekim pacijentima u prvih 48 sati bolesti. Oni skraćuju simptome i jačinu gripa, a dijete će biti manje zarazno.

Većina zdrave djece, starosti preko dvije godine, mogu se i sama izboriti sa gripom u roku od nekoliko dana. Ipak, budite na oprezu, i pratite stanje jer visoka temperatura i kašalj mogu biti simptomi upale pluća.

Roditelji 37

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

TEMA

Ovjeravaju knjižice i trudnicama bez osiguranja Fond za zdravstveno osiguranje ovjerava zdravstvene knjižice i trudnicama kojima poslodavac ne uplaćuje doprinose, iako po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti one ne spadaju u kategorije kojima se zdravstvene usluge pokrivaju iz državnog budžeta.

Pravnom savjetovalištu Udruženja Roditelji javilo se više trudnica koje su imale nedoumicu da li će morati da plaćaju usluge u domovima zdravlja i bolnici, jer im firme u kojima rade ne uplaćuju doprinose.

Iz Fonda su za portal Roditelji kazali da, iako Ustav propisuje da djeca, trudnice, stare osobe i osobe sa invaliditetom imaju pravo na zdravstvenu zaštitu iz javnih prihoda, ako to pravo ne ostvaruju po nekom drugom osnovu, postoji pravna paznina kada su trudnice u pitanju.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da su prioritetne mjere zdravstvene zaštite, između ostalih i zdravstvena zaštita djece i mladih do kraja propisanog redovnog školovanja, zaštita žena u vezi sa planiranjem porodice, trudnoćom, porođajem i materinstvom.

“Međutim, Zakonom se u okviru zdravstvene zaštite kada se sredstva obezbjeđuju iz Budžeta Crne Gore, ne definišu žene u trudnoći”, naveli su iz Fonda.

Prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, zaposlene trudnice imaju status osiguranika i po tom osnovu imaju sva prava i obaveze iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Istim Zakonom propisano je da se svojstvo osiguranog lica dokazuje propisanom ispravom – zdravstvenom knjižicom koju izdaje Fond, kao i da knjižicu ovjerava Fond na osnovu dokaza da je obveznik plaćanja dopri-

nosa uplatio sve dospjele obaveze po osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u skladu sa posebnim propisima.

Iz Fonda tvrde da, bez obzira na to, ovjeravaju zdravstvene knjižice i onim trudnicama kojima poslodavac ne uplaćuje doprinose.

Prema njihovim riječima, radi se o malom broju žena, jer su većina trudnica, ako same nijesu nosioci osiguranja, osigurane preko člana porodice ili po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju, kako tvrde, Fond će i ovim ženama ovjeriti knjižicu, nakon što ustanovi da se radi o trudnici kojoj poslodavac ne uplaćuje doprinose.

Iz Fonda su naveli da žene za vrijeme trudnoće mogu ostvariti pravo na bolovanje za vrijeme održavanje trudnoće po propisima o zdravstvenom osigu-

TEsT

DojEnjE i kArijEs

Svako preseljenje u novu sredinu u potpunosti testira snage i slabosti cijele porodice. Promjene najintenzivnije doživljavaju najosjetljiviji članovi porodice, a to su najčešće djeca. Ono što roditelji mogu da urade da bi pomogli u procesu adaptacije na novu sredinu, samim tim i u adaptaciji u školi ili vrtiću je: · Objasniti djeci promjene koje će uslijediti, gdje će živjeti, kako će funkcionisati, kakve će im biti radne obaveze i sl.

Dobro je kada roditelji pokazuju entuzijazam i sigurnost u svoju odluku za preseljenjem, na taj način će se i djeca sigurnije osjećati. · Posjetiti školu samostalno, bez djeteta, obaviti razgovore sa direktorom i stručnim osobljem, raspitati se o procedurama koje će uslijediti tokom prvog dana djetetovog boravka u školi/vrtiću. · Ukoliko dijete ne govori ili čak slabo razumije jezik na kome se izvodi nastava, potrebno je sa učiteljem napraviti dogovor o dinamici učenja jezika, zamoliti za razumijevanje, a sa druge strane ohrabriti dijete da stalno razgovara sa svojim vršnjacima. · Pomoći djetetu da pronađe prijatelje, uključiti ga u sportske i vannastav-

Ranije se vjerovalo da i dojenje povećava mogućnost pojave karijesa kod djece pa su neki ljekari preporučivali majkama da prekidaju dojenje kada djetetu počnu da rastu prvi mliječni zubi.

Ako majčino mlijeko dajete na bočicu, ljekari kažu da se karijes može pojaviti. Naknadno je dokazano da nekoliko sastojaka majčinog mlijeka štiti zube od karijesa.

IgA i IgG mogu usporiti rast streptokoka, a Streptokok mutans je najčešći uzrok karijesa i osjetljiv je i na laktoferin - bitan sastojak majčinog mlijeka. Ipak, bakterije koje uzrokuju karijes nijesu sposobne da upotrijebe laktozu, šećer iz ljudskog mlijeka, za razliku od sukroze iz formula.

ranju, na predlog izabranog ginekologa, odnosno izabranog doktora i druge medicinske dokumentacije.

Trudnica, dok je na privremenoj spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće, ima pravo na naknadu zarade od poslodavca u visini 100 odsto od osnova za naknadu, a Fond refundira poslodavcu isplaćenu naknadu zarade počev od prvog dana privremene spriječenosti za rad.

“Međutim, Fond će refundirati poslodavcu isplaćenu naknadu zarade, uz uslov da se uz zahtjev, između ostalog, podnese i dokaz da je zarada isplaćena”, pojasnili su iz te ustanove. Što se tiče naknada zarade za vrijeme porodiljskog odsustva, iz Fonda su pojasnili da je to pravo iz dječije i socijalne zaštite, i da je za refundaciju tih naknada nadležan Centar za socijalni rad.

Adaptacija na novu sredinu Dijete treba da sisa

ne aktivnosti. Sam roditelj može da se uključi u Savjet roditelja, da se poveže sa drugim roditeljima tokom roditeljskih sastanaka. · Postaviti nove dnevne rutine vezane za obaveze u školi i vrtiću. Objasniti djetetu kakve su njegove radne obaveze tokom dana, kada se radi domaći zadatak, kada se ustaje da bi se na vrijeme stiglo u školu i sl.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

SEKS I LAŽI

Koliko je moguće vjerovati partneru

Č

itate li e-poštu svog partnera, lažete li ga o tome kako vam je s njim bilo u krevetu, prećutkujete li gdje ste bili? Imati potpuno povjerenje u partnera gotovo je nemoguće za većinu nas. Čak i u dobrim vezama povjerenje je osjetljivo, otkrivaju podaci istraživanja objavljeni u knjizi “Šta je normalno u vezi” autora Krisana Nortrupa, Pepera Švarca i Džejmsa Vitija.

Vjerujete li partneru?

Samo 39 posto žena u studiji reklo je da ima potpuno povjerenje u svog partnera, u poređenju sa 53 posto muškaraca. I muškarci i žene vjeruju da će njihovi partneri od njih sakriti neprijatnu istinu i da će možda morati da kopaju da bi saznali šta se u stvari događa.

Lažete li o svojim osjećanjima?

U vezi bi trebalo biti otvoren,

iskren i dijeliti osjećanja. Ali, 59 posto muškaraca i 56 posto žena ne samo da guše svoje emocije, nego i daju pogrešnu povratnu informaciju o tome što im se događa u glavi i srcu.

Partneri koji su manje srećni lažu najviše: čak 72 posto nesrećnih parova ne želi da podijeli svoja prava osjećanja sa svojim partnerom. Iznenađujuće je ipak da čak 48 posto izuzetno srećnih partnera laže o

svojim osjećanjima.

Lažete li i o tome kakav je vaš partner u krevetu?

Baš kao što će muškarci vjerovatnije izgovarati bijele laži o izgledu svojih partnerki, tako će žene vjerovatnije laskati seksualnom izvođenju svog partnera. Četrdeset tri posto žena laže o seksualnom izvođenju svojih partnera, u poređenju sa samo 28 posto muškaraca. Razlog nije u boljim ljubavničkim vještinama žena nego u ženskoj potrebi da zaštite osjećanja svog partnera. Čitate li e-poštu svog partnera?

Privatnost je danas u velikoj opasnosti. Više od polovine žena i 49 posto muškaraca čita e-poštu svog partnera!

U ovom slučaju nema razlike među srećnim i nesrećnim vezama. Svako, čini se, može biti u iskušenju da zaviri u privatne poruke.

Da li ste ikada lagali gdje ste bili?

Polovina svih muškaraca i 36 posto žena izjavilo je da ponekad lažu gdje su bili i šta su radili. Jedna od ispitanica je objasnila: “Moram da priznam da puno lažem. Na primjer, nikad ne kažem sadašnjem partneru da sam vidjela bivšeg. On mu se ne sviđa i misli da još prema njemu nešto osjećam. Nemam osjećanja, ali želim da zadržim prijateljstvo. Ne govorim dečku da sam na večeri s bivšim, nego slažem da sam s prijateljicama”.

ENTERIJER: TRPEZARIJA

Ručavanje u prolazu

Prolazna trpezarija je sasvim uobičajeno rješenje u organizaciji stana.

Iako vam se čini da je to samo “nužno zlo” kome ste morali pribjeći, u sljedećim redovima vidjećete da je u stvari to često rješenje čuvenih stranih i domaćih arhitekata. Za početak treba naglasiti da ovakve tipove trpezarija nikako ne treba miješati sa sada najčešćim rješenjem, gdje su kuhinja, trpezarija i dnevna soba najčešće spojene.

Kružni stolovi idealni U prostorima i hodnicima kvadrastog oblika idealni su kružni stolovi.

Oni će najčešće biti centar oko koga će se vršiti komunikacija između prostorija, dok će u prostorima i hodnicima na duž elipsa ili pravougaonik biti savršeni odabir. Adekvatan oblik namještaja presudan je za dobro organizovanu prolaznu trpeza-

riju. Pored adekvatnog oblika, vodite računa i o veličini stola. Preveliki stolovi djelovaće zbijeno iako praktično ima dovoljno prostora za prolaz. Ukoliko ima više od četiri člana porodice, pa na sto ne može stati sve posluženje, možete upotrijebiti kolica za služenje.

Slike čine prostor toplijim U takozvanim “salonskim stanovima” često se može vidjeti situacija gdje je ulazni hol i trpezarija. Ova rješenja su nastala iz potrebe sobe više, i nepotrebno velikog ulaznog hola, koji je u međuratnom periodu, kada su zgrade zidane, bio jako značajan. U zavisnosti od veličine prostora, možete postaviti komodu za posuđe.

Zidovi su ti koji će ovaj prostor učiniti jedinstvenim. Velike slike, porodične fotografije, upadljive tapete, stikeri... pustite mašti na volju, vodeći ra-

čuna da sve bude skladno uklopljeno.

Svijtle boje otvaraju prostor Ovaj mali prostor savršeno dobro umije da ponese veliki izbor i najrazličitije kombinacije boja. Taman zid neće tako znatno uticati na smanjenje prostora jer, pored toga, samo unosom namještaja svijetlih boja otvarate prostor i poništavate skučenost. Veliki lusteri su ovdje savršeno osvjetljenje. Kako je glavno dešavanje za trpezarijskim stolom, možete odabrati efektan luster koji će ovom prostoru dati poseban doživljaj.

Minimalizam i vesele boje Interesantno je da ovakvi prostori oblikovno i stilski ne moraju biti povezani sa ostalim prostorijama. Vesele boje na ulazu ili prolazu iz prostorije u prostoriju osvježiće najčešće minimalističke ostale prostorije. (enterijer.rs)

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor

Zašto gubim centimetre, a ne i kilograme?

Kada pristupate procesu skidanja suvišnih kilograma ne bi trebalo da Vam jedini orijentir u tome bude vaga.

Mršavljenje podrazumijeva proces skidanja potkožnog masnog tkiva. Cilj je da se promijeni sastav tjelesnog tkiva, tj. izgubi masnoća, a poveća mišićna masa.

Mišić je gušći od masnog tkiva, a samim tim i teži, tako da težina na vagi nije jedino mjerilo Vašeg uspjeha. Podesno bi bilo da izmjerite obim bokova, grudi, nadlaktice, butine što bi bili takođe važni parametri da li ste na pravom putu skidanja prekomjerne kilaže. Tako da ukoliko ste izgubili centimetre, znači da ste formirali mišiće koji su teži od masti. Kilaža je ostala ista, ali su se centimetri smanjili. Nastavite dalje da vježbate, obavezna korekcija ishrane, što više povrća i jednostavnog voća (jabuke), riba, bijelo meso, jednom nedjeljno crveno…

U procesu skidanja kilograma izbjegavajte rižu, krompir, tjestenine, peciva, nikako sokove, samo voda, vježbajte uporno i vrlo brzo osim centimetara smanjiće se i kilogrami.

Zašto dugotrajno vježbanje više od 60 min nije preporučljivo?

Sat vremena tj. 60 min. smatraju optimalnim vremenom za jedan dobar trening. Sve zavisi koji je Vaš cilj, kojim intenzitetom vježbate i koliko efikasno koristite Vaše vrijeme za vježbanje.

Napr. postoje ljudi koji vježbaju i do dva sata, pa čak i tri, ali polovinu tog vremena utroše na razgovor, odmor između serija, zabavu, razonodu, tako da efikasnog rada na kraju se skupi tačno tih sat vremena.

Ukoliko pričate o intenzivnom radu koji traje duže od sat vremena, veća je mogućnost da mišiće previše izmorite, a samim tim i povrijedite, a sve to povlači za sobom fizički umor i premor, a fizički umor psihičko nezadovoljstvo.

To svakako ne bi trebalo da je cilj treninga. Dakle, dužina treninga zavisi najviše od intenziteta treninga i cilja koji želite da ostvarite.

Ukoliko trenirate lagano pravite velike pauze, šetate između serija teško da ćete nešto loše napraviti sebi ukoliko trenirate duže od sat vremena, ali ukoliko efikasno koristite vrijeme - sat vremena je sasvim dovoljno za dobar trening sa ciljem.

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me)

Zašto nakon izgubljenih prvih 5 ili 7-8 kg dolazi do zastoja u gubljenju tjelesne mase?

Ukoliko imate veliki višak kilograma, u početku dijetnog režima i treniranja dešava se brže mršavljenje. Razlog je to što ste teži i više kalorija sagorijevate pri bilo kojoj aktivnosti. Kada izgubite početnih već navedenih 7-8 kg dešava se blagi zastoj i sporije gubljenja kilograma.

Proces mršavljenja kod svake osobe je izuzetno individualan i nemojte se upoređivati sa drugima jer mnogo faktora utiče na taj proces: starosno doba, tjelesna građa, nivo aktivnosti, medicinski faktori (hormoni, nesanica, depresija).

Ali u svakom slučaju problemi sporog mršavljenja mogu biti prevaziđeni adekvatnim načinom ishrane i vježbanjem. Morate biti uporni i dosljedni sebi u tom procesu jer morate imati samo jedno na umu - sve zavisi od Vas i cilj gubljenja kilograma je svakako ostvariv.

Opasni kućni zagađivači koji vas svakodnevno truju

ne probleme i kašalj te pojačava simptome astme i alergije. Buđ slabi i imunitet, a visoke koncentracije se povezuju i s depresijom.

Za dječju sobu birajte namještaj od punog drveta Namještaj od iverice i šperploče često sadrži toksične izocijanate ili formaldehide iz lijepka. Bromirani i hlorisani usporivači vatre u tapaciranom namještaju s poliuretanskom pjenom povezani su s rizikom od raka, neurološkim oštećenjima i hormonalnim poremećajima. Čitajte deklaracije na vlažnim maramicama Antibakterijsko jedinjenje bronopol koji se nalazi u nekim vlažnim maramicama štetan je za kožu i pluća te za imuni sistem. Čak i flomasteri mogu biti opasni ako su blizu lica Trajni markeri su visoko na spisku dječjeg pribora koji može da bude opasan. Mnogi sadrže štetne rastvore, uključujući i ksilen - koji može da iritira nos, oči, pluća i gr-

Parfemi izazivaju hormonske poremećaje

Brojni parfemi poznatih imena kozmetičke industrije napravljeni su od štetnih sastojaka koji mogu da ugroze zdravlje. Istraživanja pokazuju da, pored alergija, mogu da izazovu ozbiljne hormonske poremećaje, kao i da uzrokuju rak dojke.

Većina ljudi voli da miriše lijepo, pa zato ni ne treba da čudi podatak da parfemi, toaletne vode i dezodoransi spadaju među najprodavanije proizvode na svijetu.

Međutim, većina potrošača se nikada nije zapitala šta sadrži parfem.

Naučnici ističu da se neki od pronađenih sastojaka u parfemima i drugim mirisnim sredstvima mogu povezati sa brojnim hormonskim poremećajima i alergijama.

Neki sastojci su vrlo opasni za ljudsko tkivo i mogu da naškode plodnosti kod muškarca.

Takođe ih dovode i u vezu sa rakom dojke.

Svjetska organizacija “Environmental Working Group” izvještava da parfemi i ostali mirisni proizvodi sadrže prirodne mirisne esencije, ali u tragovima.

Mnogo više se koriste vještačke hemikalije, koje proizvođači ne navode u deklaracijama, pa potrošači zapravo ne znaju šta stavljaju na sebe. Ove tvrdnje nijesu zasnovane na nagađanjima protivnika velikog kapitala, već na laboratorijskim ispitivanjima, tokom kojih je otkriveno više od 30 opasnih materija koje se nalaze u mnogim “mirisnim proizvodima”.

“Environmental Working Group” traži transparentnost dekleracije na parfemskim proizvodima, kako bi javnost bila upoznata šta sve sadrže parfemi, toaletne vode i dezodoransi.

Zaljubljeni parovi imaju slična interesovanja

BOLESTI

Novi tepih u dnevnom boravku zagađuje vazduh skoro kao dim cigarete. Tepisi sadrže mnoštvo hemikalija, od isparljivih organskih jedinjenja, preko premaza koji ih štite od fleka, pa do deterdženata koji sprečavaju gorenje. Para-diklorbenzen, sastojak iz novih tepiha, potencijalno je kancerogen.

Za miris novog tepiha zaslužan je i 4-fenilcikloheksan, koji može izazvati probleme s vidom i disajnim putevima. Tepihe bi bilo dobro zamijeniti pamučnim prostirkama, ali najzdravija opcija su drveni podovi ili pločice, savjetuje dr Valter Krinion s Odjeljenja medicine okoline Univerziteta u Arizoni. On upozorava da u svakom prosječnom domaćinstvu ima bar deset otrovnih kritičnih tačaka koje mogu da naruše zdravlje. Otrovni sastojci vrebaju iz pasta za zube, mirisnih svijeća, dječjih bojica i vlažnih dječjih maramica te jeftinog namještaja od iverice i šperploče. I sredstva za čišćenje rerni sadrže niz opasnih sastojaka, uključujući opasnu lužinu, kaustičnu sodu, zatim etere, etilen glikol, metilen hlorid te štetne naftne destilate. Spomenuti sastojci mogu da nadraže kožu i izazovu opekotine, zato su neophodne rukavice.

Međutim, umjesto agresivnim sredstvima, rernu je bolje očistiti smješom sode bikarbone i vode, savjetuje dr Krinion. Dobro je izbjegavati i sušenje veša u sobama, jer ćete tako udisati i deterdžente, što povećava rizik od astme.

Depresivni zbog vlažne odjeće Ako mokru odjeću i obuću ne osušite potpunoj pa je stavite u orman, ona će postati plodno tlo za buđj koja uzrokuje iritacije, disaj-

ISTRAŽIVANJA

lo. Savjetuje se da trajne markere zamijenite bezolovnim bojicama ili markerima na bazi vode.

Mirišljave svijeće povećavaju rizik od bolesti mozga Da bi se usporilo sagorijevanje svijeća, posebno mirišljavih, u fitilj se često stavljaju metalne žice pa gorenjem fitilji proizvode čađ koja sadrži opasnu količinu olova, a smatra se da uzrokuje poteškoće pri učenju i Parkinsonovu bolest. Svijeće s vještačkim mirisima uz to sadrže plastifikatore i mješavine otrovnih rastvora, zato ih palite samo u posebnim situacijama i nemojte da gore predugo, piše 24 sata.

Alergija, astma, ali i teže bolesti vrebaju iz paste Izaberite pastu za zube koja ne sadrži triklosan, toksični antibakterijski sastojak koji nadražuje kožu i može da izazove pojavu tumora, savjetuje dr Valter Krinion. Triklosan smanjuje imunitet, a povezan je s visokim stopama alergija i polenske groznice kod djece.

Ljubavni parovi imaju sličan ritam i broj otkucaja srca u minutu i jednakom brzinom dišu.

Istraživanja su još pokazala da se ženine biološke funkcije više prilagođavaju partnerovim.

Zaljubljeni parovi često imaju slična interesovanja, završavaju jedno drugom rečenice i smiju se istim šalama, ali istraživači Univerziteta Kalifornija otkrili su i da njihova srca kucaju u istom ritmu. U studiji koja je obuhvatila seriju vježbi, mjerili su puls i brzinu disanja 32 para.

Jedna od njih bilo je i mirno sjedjenje u tihoj prostoriji, ali bez dodirivanja i razgovora. Upravo tada uočili su da partneri imaju vrlo sličan srčani ritam i disanje

nasuprot drugim ljudima koji nijesu emocionalno povezani. “Žene su te čiji se ritam srca više prilagodio partneru, što bi se moglo tumačiti kao da se žene više prilagođavaju u ljubavnoj vezi”, kažu istraživači. To otkriće potvrđuje i nedavna studija danskog univerziteta Aarhus, koja je pokazala da je srčani ritam prijatelja takođe često sinhronizovan, što upućuje na povezanost emocija i bioloških funkcija.

“Emocionalna i fizička povezanost nema samo kognitivan efekt, već se ona zaista može izmjeriti”, zaključila je Ivana Konvalinka, koja je bila među onima koji su vodili ovo istraživanje.

HIGIJENA

Na šakama žena više bakterija

Znojenje, žlijezde lojnice, hormonska neuravnoteženost i mnogo češća upotreba krema doprinose da žene imaju više bakterija na šakama od muškaraca, utvrdili su naučnici u Koloradu.

Više različitih vrsta bakterija može se naći na šakama žena nego na šakama muškaraca, ukazuju rezultati istraživanja.

Sprovedena na Univerzitetu Bolder u Koloradu, studija je pokazala da žene imaju veću gustoću bakterija na rukama nego što to imaju muškarci, a istraživači vjeruju da bi to moglo biti zbog znojenja, žlijezda lojnica ili zbog hormonske neuravnoteženosti.

Pored toga, kao razlog se spo-

minje i kisjelija koža na rukama muškaraca i učestala upotreba krema kod žena.

Komentarišući ovo otkriće, vođa istraživanja dr Noa Fierer rekao je da je “broj različitih vrsta bakterija otkrivenih na rukama učesnika istraživanja bio veliko iznenađenje, kao i veća raznolikost bakterija koje su naučnici našli na rukama žena”.

Portal Moj doktor ukazuje da su neka druga istraživanja pokazala da se na dlanovima lijeve i desne ruke iste osobe nalaze različite vrste bakterija.

Bakterije su u prosjeku velike samo nekoliko mikrometara, mogu se vidjeti isključivo mikroskopom i znatno su različite po svom obliku.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013

Hobotnica na načina Kod nas se hobotnica, najčešće, prodaje svježa ili smrznuta u ribarnicama. Prilikom kuvanja stavite je u vodu tako da joj je glava unutra, a krakovi okrenuti ka otvoru lonca, tako da se vidi usni otvor. Voda se ne soli, a hobotnica se kuva, zavisno od veličine, 1–2 sata.

Prilikom kuvanja može joj se dodati korjenasto povrće ili samo začinsko bilje, zrna bibera, lovorov list i kriška limuna.

Hobotnica na hvarski način

Pečena hobotnica Otopljenu hobotnicu staviti

Medaljoni od hobotnice Oveću hobotnicu (1,2 kg) kuvajte u neposoljenoj vodi dok ne omekša.

Kada je kuvana, ohladite je i sameljite ili sitno narežite, pa dodajte dva razmuće-

na jaja, so, bibar, nasjeckane riblje filete (20 slanih inćuna), 20 kapari, bijeli luk, peršun, maslinovo ulje i prezlu po potrebi. Sve dobro izmiješajte i oblikujte medaljone, odnosno polpete. Po želji ih još uvaljajte u prezlu. Medaljone pecite u tiganju na dobro zagrijanom ulju. Polpete možete poslužiti sa kuvanom rižom i pinjolima.

Salata od hobotnice Smrznutu hobotnicu skuvati (nešto malo manje od dva sata). Kad je kuvana, procijediti i ostaviti jedan dcl tečnosti u kojoj se kuvala hobotnica. U tu tečnost staviti bijeli luk i crni luk sitno narezan, maslinovo ulje i sirće. Time zaliti hobotnicu koju smo prethodno narezali na komadiće. Sve promiješati i dodati krompir kuvan u kori.

Hobotnica u vinu Hobotnicu isjeći na manje komade i staviti u veću šerpu. Poklopiti i pustiti da se kuva na laganoj vatri u sopstvenom soku oko sat vremena ili dok ne omekša.

U međuvremenu nasjeckati jedan luk i izrendati 2-3 paradajza.

Kad hobotnica omekša, odliti tečnost (zadržati je za kasnije), dodati maslinovo ulje i luk.

Malo propržiti, pa dodati i paradajz, lorber, so i čašu crnog vina.

Poklopiti i kuvati na laganoj vatri još oko 45-60 min. Dodavati vina i tečnosti od hobotnice, ako treba. Nikako ne dodavati vode, biće tvrda.

Gotova je kad se sos zgusne.

Čokoladni mus ● super desert

Matičnjak, ili limun trava, upotrebljava se kao začin u salatama, čorbama, u marinadama za ribu i divljač. Na izletima listove matičnjaka možete koristiti da zaštitite meso i ribu od muva. Za napitak od matičnjaka – šaku lišća popariti sa ½ l vrele vode, ostaviti poklopljeno dva sata, procijediti i piti zaslađeno poslije jela. Sitno nasjeckanim svježim listovima začinjavaju se salate, sosovi, kisjeli kupus, živinsko meso i svinjetina. Dodaje se voćnim salatama, želeima, pudinzima, voćnim napicima i vinu.

Poželjno je da očišćenu hobotnicu prije upotrebe zamrznete, jer se takva brže skuva i bude mekša. U odgovarajuću tepsiju na hladno ulje stavite hobotnicu. Sa strane rasporedite krompir narezan na polovine i luk narezan na četvrtine.

Sve pospite ruzmarinom i vegetom.

Krompir malo posolite. Dobro pokrijte alu-folijom i pecite bez dolivanja vodom u pećnici zagrijanoj na 180°C oko jedan sat. Pred kraj pečenja sve zalijte vinom, dodajte nasjeckani bijeli luk i još kratko zapecite bez folije.

u hladnu neposoljenu vodu da se kuva.

Kada proključa, kuvati u polupokrivenoj posudi 15 min., pa kada se skuva, narezati na veće komade. Dvije glavice luka i jedan krompir narezati na deblje kolutove.

Staviti ih u vatrostalnu posudu, posoliti, pobiberiti i promiješati. Na vrh staviti hobotnicu, preliti maslinovim uljem, poklopiti i staviti u rernu na 200°C 45 min. Izvaditi iz rerne i dodati bijeli luk, ruzmarin i vino, pa vratiti poklopljeno u pećnicu još 10 min. Maći poklopac i zapeći još 10 min.

Potrebni sastojci: 20 dkg čokolade za kuvanje, 4 jaja, 3 kašike šećera, 4 kašike mlijeka ili vrhnja za kuvanje, te 1,5 dcl slatkog vrhnja Na pari otopite čokoladu s mlijekom ili vrhnjem za kuvanje. Stavite je na hlađenje, tako da kada miješate s ostalim sastojcima bude taman rashlađena. Zatim istucite žumance sa šećerom sve dok ne postanu gusti. Rashlađenu čokoladu pomiješajte sa žumancima. Takođe rashlađeno (dakle, iz frižidera) slatko vrhnje istucite tako da šlag bude što čvršći, pa ga miješajući dodajte u čokoladnu smjesu. Bjelanca istucite, te im u međuvremenu dodajte tek prstohvat soli.

Dobijeni snijeg lagano umiješajte u smjesu. Važno je da se smjesa miješa lagano, kako bi se na kraju dobila pjenasta forma.

Na kraju razdvojite u posudice, ukrasite po želji i stavite u frižider da se ohladi. Kada se pjenica malo stvrdne (bilo bi najbolje da se hladi preko noći ili neko duže vrijeme), mus je spreman za posluživanje.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013

● PREPORUKA

Mercurey Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

U vlasništvu vinarije Louis Max je zemljište od 32 hektara (40 odsto je Premiere cru) Domaine La Marche sa apelacijama Mecurey 1-er cru Les Vasees i poznati monopol Clos La Marche.

Vina iz Mercurey-a kvalitetom mogu da pariraju kvalitetom Grand Cru vinima iz oblasti Cote de Nuits, što dokazuju brojne nagrade.

Najstariji vinogradi imaju 80, a noviji oko 15 godina.

Vinogradi se nalaze na 230-330 metara nadmorske visine.

Ovo vino karakteriše jasna crvena boja sa jakom aromom svježeg voća, maline i višnje starenje mu daje note duvana i začinske arome.

Vino je na nepcu punog tijela, bogato prijatnog ukusa, dobro ujednačeno i dugotrajno.

Mercurey ima dugi potencijal starenja.

Služi se uz jela od pečenog mesa, zatim meso sa roštilja i sir blagog ukusa.

● POSEBNI NAPICI

Plava laguna

Sve vrste koktela, bili oni alkoholni ili bezalkoholni, djeluju egzotično.

Koktel Plava laguna je jedan od najpoznatijih i najljepših koktela, odnosno vrlo je popularan. Najljepše je kad se služi u caši sa stopom, sličnoj čaši za vino i kada se dekoriše komacićem ili sitnom voćkom zakačenom na rub čase. Ovo osvježavajuće piće jednostavno je za pripremu i idealan je za žurke. Pored toga što osvježava ima i prefinjen ukus. Vrlo je lak za pravljenje, naravno uz dobar recept. Za njegovu pripremu nije potrebno mnogo vremena, pa se tako može napraviti kod kuće, a u ovom tekstu ćete saznati kako da to i sami uradite.

Potrebni sastojci: 50 ml votke 25 ml Blue Curacaoa limunada kocke leda pomorandža i višnja za dekoraciju Način pripreme: Ubacite kocke leda u čašu. Preko kocki leda sipajte 50 ml votke. Zatim 25 ml Blue Curacaoa.

I na kraju prelijte limunadom. Dekorišite po želji kriškom pomorandže i višnjom.

RECEPT MAJSTORA

Gong Bao

Va i Lej Hiaopeng kineski restoran Shangai Kineskom načinu pripreme hrane, bogate povrćem, zbog lake pripreme i raskošnog ukusa, nije bilo teško da vrlo brzo postane popularan, ali i da se odomaći u kuhinjama mnogih.

Jedan od specijaliteta je i Gong bao ili Kung Pao čiji je glavni sastojak piletina, a koji se servira iz četiri kombinovana jela.

Izdvojiti oko 200 grama pilećeg bijelog mesa iskidanog na kockice, dvije kašike kikiriki ili biljnog ulja, osam do deset komada sušenih čili papričica, oko pet praziluka čiji su bijeli i zeleni dijelovi odvojeni i tanko izrezani, dva čena bijelog sitno sjeckanog luka, kašičica đumbira i četvrtina čaše neslanog

Naziv Mercurey-Burgundija Francuska Vinarija. Louis Max Alkohol. 13 odsto Pakovanje 0,75 lit Sorta Pinot Noir 100 odsto Cijena oko 25 eura

EKSTRA SALATA

Salata od šargarepe Šargarepa obezbjeđuje našem organizmu veliku količinu hranljivih materija, od kojih je svaka izuzetno dobra za naše zdravlje.

Sadrži prirodne šećere i biljne bjelančevine (u 100 g sadrži 7,6 g ugljenih hidrata, 0,6 g belančevina, 0,3 g masti). Dobar je izvor dijetnih biljnih vlakana. Poznata je po bogatstvu betakarotina (provitamina A), koji se u tijelu konvertuje u vitamin A, zatim sadrži dosta vitamina K, C i E, a posebno je dobar izvor vitamina B1, B2, B6, kao i vitamina K i kalijuma. Sadrži još i mangan, fluor i fosfor; potom su tu gvožđe, cink i bakar, zatim antikancerogeni selen i kalcijum.

Salata od šargarepe je puna vitamina i veoma zdrava. Ova je salata koja se nerijetko služi na svim slavskim trpazama, i svakom veselju. Ukratko prilog za uživanje.

Sastojci : 1 kg šargarepe 5 – 6 čena bijelog luka 2 kašike sitno ispečenog peršuna sok od 2 limuna 3 – 4 kašike maslinovog ulja po ukusu soli i bibera Priprema: Očistiti šargarepu i isjeći na trokutiće. Naliti vodom, dodati kašičicu soli i pustiti da provri. Kad provri, smanjiti temperaturu i kuvati oko 15 minuta, da šargarepa omekša ali da se ne skuva potpuno.

Procijediti i staviti šargarepu u ledenu vodu, da zaustavite proces kuvanja. Ohlađenu šargarepu ocijediti od

viška vode i staviti na kuhinjski papir da je osušite. Dok se šargarepa kuva, očistiti bijeli luk i isjeckati što sitnije možete. Staviti u jednu zdelicu. Peršun oprati, te i njega sitno isjeckajte, dodajte ga belom luku. Iscijediti sok iz limuna, dodati so, biber i maslinovo

ulje i sve zajedno sa žicom za mućenje, umutiti. Osušene šargarepe staviti u veću zdelu sa poklopcem, preliti mješavinom limuna i ulja, sve dobro promiješati i ostaviti, najbolje preko noći, na hladnom mjestu.

Prije upotrebe dobro protresti ili

promiješati i poslužiti. Najbolje je ovu salatu poslužiti uz neko pečeno meso ili sa mesom sa roštilja. Veoma je važno da vam šargarepa bude potpuno hladna prije nego što je prelijete prelivom. U suprotnom, bijeli luk će poplaviti.

kikirikija.

U činiji srednje veličine marinirati pileće kockice sa dvije kašike soja sosa, kašiku suvog šerija i pola kašike gustina. Sve izmiješati dok se gustin dobro ne sjedini sa masom. Ostaviti deset minuta da odleži.

U međuvremenu pripremiti sos, tako što će se pomiješati supena kašika kineskog crnog sirćeta (za koji je dobra zamjena Balsamiko sirće), kašika soja sosa, susamovo ulje, dvije kašike šećera, kašika gustina i crveni biber. Miješati dok se šećer i gustin ne razlože.

Dobro zagrijati vok, dodati kikiriki ulje. Dodati papričice i propržiti oko pola minuta, dok ne počnu da ispuštaju ulje. Potom dodati piletinu i pržiti oko tri minuta. Dodati praziluk, bijeli luk, đumbir i pržiti do minut.Preliti sosem i miješati dok se svi ukusi ne sjedine. Potom, dodati kikiriki u dinstati do dva minuta. Servirati u rižu sa listićima svježeg praziluka, uz posebno pripremljenu rižu.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

Kia Forte hečbeK

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Prikazana na sajmu automobila u Čikagu

Na sajmu automobila u Čikagu premijeru je imala hečbek verzija sa petoro vrata nove generacije modela Kia Forte, poznate još i kao Cerato. Nezavisno od drugačijeg zadnjeg kraja, Forte sa petoro vrata izgleda značajno drugačije u odnosu na sedan verziju. Nažalost, drugačije, ali ne i bolje.

Forte hečbek karakteriše manja verzije Tiger Nose rešetke, jedinstvena svijetla kao i novi prednji branik sa većim otvorom nego kod sedana. U zavisnosti od verzije vozilo

posjeduje 16 ili 18“ tokove i nudi različite nivoe opreme.

Kia Forte sa petoro vrata je dostupna sa dva nivoa opreme EX i SX, pri čemu svaki od njih karakteriše jedinstveni motor.

EX je dobio 2.0L GDI četvorocilindarski motor koji razvija 173k snage dok je SX model dobio 1.6L turbo četvorocilindarski motor sa 2012ks snage.

Standardni dio opreme EX verzije su 16“ aluminijumski točkovi UVO eServices sa kamerom koja prikazuje iza vozila, Bluetooth bežična tehnologija SiriusXM satelitski ra-

toyota Gt 86 trD

Prodaja od 1. marta

dio, kožom presvučeni točak upravljača sa integrisanim audio i tasterom za kontrolu kretanja.

SX verzija ima 18“ aluminijumske točkove, dual hromirane izduvne cijevi, LED zadnja svijetla, Kia forte SX sa petoro vrata takođe nudi agresivni prednji kraj sa velikim branikom i rešetkom motora, većim prednjim kočnicama, aluminijumskim sportskim pedalama odnosno prednjim i zadnjim sjedištima sa ukrasima u stilu ugljeničnih vlakana.

Toyota je najavila predstavljanje GT 86 TRD modela koji će se u prodaji pojaviti od 1. marta. Ova verzija će biti dostupan u Velikoj Britaniji sa 250 jedinica i biće dostupna sa šestostepenom manuelnom i automatskom transmisijom u Pearl White bijeloj ili GT86 Black crnoj boji.

Riječ je naravno o 2+2 kupe modelu koji je smješten na 18“ aluminijumske točkove i koji posjeduje spojler zadnjeg branika, duboke prednje i zadnje bočne dodatke, zadnji di-

fuzor i quad izduvni sistem.

Takođe, uz ovaj model dolazi i TRD brendirani poklopac čepa za nalivanje goriva i rešetke hladnjaka kao i TRD vrh ručice mjenjača stepeni prenosa.

Verzija sa manuelnom transmisijom dostiže 100km/h za 7.7 sekundi i dostiže maksimalnu brzinu do 225km/h, dok verzija sa automatskom transmisijom ubrzava do 100km/h za 8.4 sekunde i dostiže maksimalnu brzinu od 209km/h.

Motor troši više ulja Najčešće motor više ulja troši u sledećim slučajevima: kad ulje curi i kad su istrošeni klipni prstenovi – karike. Uzrok gubitka ulja su dotrajali ili loše pritegnuti odstojnici (dihtunzi) između bloka i glave motora, poklopca ventila, kartera i bloka motora, kao i zavrtnja za ispuštanje ulja iz kartera motora. Ukoliko se ustanovi da na ovim mjestima ulje vlaži, nije zabrinjavajuće, ali ako curi, potrebno je dotegnuti elemente između kojih ulje curi.

Ukoliko ulje curi na čepu za ispuštanje ulja, treba da se pokuša da se čep prilikom mijenjanja ulja (prije nego se zavrne) namaže tovatnom mašću.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

KORISNICI AJFONA BIJESNI

Baterija slaba, telefon se pregrijava

IGRICA NEDJELJE DEAD SPACE 3

NOVOSTI

Procurile specifikacije HTC Fejsbuk telefona

TEHNOLOGIJA

Nakon instalacije nove verzije iOS-a dio korisnika Eplovih telefona žali se na pregrijavanje i kratko trajanje baterije Ajfona, a zabilježeni su i problemi sa 3G mrežom.

Apple je još krajem januara objavio nadograđenu verziju svog operativnog sistema iOS 6.1 koju su milioni korisnika instalirali na svoje modele Ajfona. Ova je verzija donijela neka poboljšanja poput podrške za LTE na nekim tržištima, no čini se da je mnogim korisnicima donijela i velike probleme.

Naime, brojni su mediji prenijeli kako još od objave ove verzije OS-a krajem januara korisnici Ajfona na različitim forumima prijavljuju probleme s Eplovim telefonima koji se, nakon instalacija iOS-a 6.1, pregrijavaju te je baterija znatno slabija i brzo se prazni. Na The Next Webu kažu da je problem toliko velik da je Vodafone u Velikoj Britaniji korisnicima Ajfona 4S poslao SMS poruke u kojima ih je upozorio da, ako još nisu nadogradili softver na iOS 6.1, da ga ne instaliraju te im savjetuju da sačekaju objavljivanje nove verzije u kojoj će Apple popraviti probleme s 3G mrežom (prilikom povezivanja s internetom, poziva i slanja SMS-ova).

Iz Epla trenutno nema službenih informacija o pregrijavanju i slabijoj bateriji Ajfona tako da nije poznato koliko korisnika ima ove probleme te se nagađa da su oni povezani s mailom i Majkrosoft Eksčejnđžom, a na Eplovom forumu za podršku jedan od korisnika Ajfona napisao je kako je ove probleme riješio tako što je resetovao Ajfon na proizvođačka podešavanja.

telefoni, računari, igrice...

Horor avanture Fesjbuk fon navodno ipak dolazi, ali u produkciji HTC-a, a ne Facebooka.

Mada je Mark Zuckerberg nedavno izjavio kako Fejsbuk nema namjeru proizvoditi sopstveni mobilni, već žele svoju aplikaciju za mobilne uređaje dovesti na sve platforme i sve uređaje, ekipa iz Tečkida tvrdi kako su došli do procurjele informacije da je HTC-ov novi uređaj pod kodnim imenom MYST_UL (poznat i kao Opera_ UL), zapravo Fesjbuk fon.

Prema tom izvoru, ovaj uređaj koji će nositi imena oba branda (HTC Facebook Pho-

tips tricks

ne), biće opremljen dvojezgrenim Qualcomm MSM9830 Snapdragon S4 Play procesorom od 1 GHz i 1GB RAM memorije, dok će mu za čuvanje podataka biti omogućeno 16 GB interne memorije.

Za snimanje fotografija i videa će poslužiti 5 MP kamera s autofokusom, a s prednje strane se nalazi 1,6 MP kamera za video pozive.

Ekran novog uređaja osjetljiv na dodir imaće dijagonalu od 4,3 inča, te HD rezoluciju (720 x 1280 piksela). Uređaj će raditi na Android 4.1.2 Jelly Bean OS-u.

Bionički sistem za vid bi trebalo uskoro bude dostupan na američkom tržištu. Nova tehnologija se zove Argus II sistem, a razvila ga je kompanija Second sight medical products.

Zahvaljujući ovoj tehnologiji osobe sa oštećenim vidom će uspjeti da povrate vid u različitim formama.

Treći dio ove popularne SF horor avanture posjeduje kooperativni mod.

Isto kao i prva dva dijela odiše usamljenošću i uznemirujućom atmosferom. Nije imao ko da vam pomogne, pa čak ni za toliko da stvori osjećaj da niste

Ovaj sistem posjeduje 60 elektroda koje su ugrađene u mrežnjaču pacijenta i par naočara opremljenih sa mini kamerom.

Tehnologija treba da pomogne osobama koje imaju oštećene fotoreceptore na mrežnjači. Oni služe da apsorbuju svijetla iz okruženja i pretvore ih u jasnu sliku.

sami, što je dobro. Ipak je ovo horor igrica.

Međutim, Dead Space 3 ima, pored single playera, suočavanje sa strahovima, i drop in / drop out co-op sistem u kome bi trebalo akcija da dođe do izražaja.

Nova tehnologija treba upravo da zamijeni fotoreceptore. Sistem je testiran već preko 50 pacijenata u Evropi kod kojih je došlo do djelimičnog poboljšanja vida.

Ovaj se proizvod može naći na evropskom tržištu za 75 eura dok je cijena za američko tržište nepoznata.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1828 sudoku 2011-10-15

Medium level

Teža

Lakša

2 8

9

8

7

7

5

1

8

3 5

1 6

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

1

7

6

3

8

7

4

Play sudoku online at:

5

2

9

8

www.sudokukingdom.com

6

8

5

4

6

Daily Sudoku puzzle No. 1945

5 2012-02-09

Medium level

Lakša

6

8

4

5

7

5

9

6 3

4

6

2

3

9

7

6

8

4

4 Page 1/2 3 9 4

6

Play sudoku online at:

5

8

9

www.sudokukingdom.com 7 3 8

4 Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1936 2012-01-31 9

1

7

4

3

5

2

8

6

2

6

5

8

7

1

4

3

9

8

4

3

2

6

9

7

5

1

1

7

9

3

8

6

5

2

4

5

8

2

7

1

4

9

6

3

Sudoku puzzle No. 1849 2011-11-05

4

3

6

9

5

2

1

7

8

1

4

7

5

2

9

3

6

8

3

9

4

5

2

8

6

1

7

8

2

6

7

4

3

5

9

1

6

2

8

1

9

7

3

4

5

5

9

3

1

8

6

7

2

4

7

5

1

6

4

3

8

9

2

2

7

4

9

5

1

6

8

3

9

5

1

6

3

8

2

4

7

6

3

8

2

7

4

9

1

5

7

6

2

8

1

5

4

3

9

4

1

9

3

6

7

8

5

2

3

8

5

4

9

2

1

7

6

vicevi

*** Putuje pop vozom i rješava ukrštene riječi. Odjednom on počne da se smije i upita mlađeg momka koji je sjedio u kupeu do njega: - Momak, ovo mi se čini zanimljivo, znaš li kako mladići nazivaju zgodne ženske? Ima 5 slova, a zadnja tri su ČKA. Mladić: - Pa to Vam je lako – MAČKA! Pop će na to: - Uh, Bože mi oprosti, daj mi gumicu, pogriješio sam!

*** Sjedi Mujo kod kuće i gleda reklamu na TV za telefonski seks, pa se zainteresuje i odluči da nazove, da vidi kako je to! Javi se sa druge strane jedan nježan ženski glas, pa mu kaže stenjući: - Oooooohhhhhh… Ispuniću ti sve želje… mmmmhhhh, samo kaži koju!

A Mujo će kao iz topa: - Kad je tako, ‘aj ti mene pozovi, pa da nastavimo…

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

Škola internet marketinga Želite da se bavite internet marketingom i zaradite novac, ili se time već bavite, ali nijeste zadovoljni rezultatima?

Pridružite nam se u net školi - Školi internet marketinga i saznajte sve tajne koji

uspješni sebično kriju za sebe ili skupo naplaćuju. Kod nas ćete sve to dobiti besplatno!

Dovoljno je da se registrujete i dobijate na poklon vrijedan osnovni seminar internet marketinga.

Šaljem Vam link za besplatan upis u Net Školu i pohađanje Osnovnog seminara internet marketinga: http://www.webinar. netponuda.com/?id=branislav

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 2. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Odličan period za Ovnove koji rade u oblasti sudstva. Sa lakoćom potpisujete ugovore, pregovarate i bavite se raznim finansijskim transakcijama. Mogući su zdravstveni problemi vezani za krvni pritisak. Izbjegavajte sukob sa zakonom.

Bik Preplavljeni plimom osjećanja, živite negdje između sna i jave. Ukoliko se poslovi ne odvijaju željenim tempom, ne nervirajte se. Nervoza može uticati na zdravlje. Gajite tajne nade vezane za jedan susret. Ne budite preosjetljivi.

BLizAnCi Situacija zahtijeva da se hitno promijenite, ako želite da izbjegnete neugodnosti. Konfuzni ste, što se odražava na poslove. Ili idite na bolovanje, ili ostavite probleme kod kuće, jer kolegama počinjete da idete na živce.

rAk Idealan period da se bacite na posao. Poželjno je privesti aktivnosti kraju i sačekati ubiranje plodova, koji neće izostati. Problemi sa kostima posljedica su preloma ili kostobolje. Ne budite pohlepni kad je novac u pitanju.

LAV Kroz kriznu situaciju sazrijevate, postajete stabilni. Očekuje vas uspješna radna sedmica. Pošto će biti povremenih uspona i padova, savjetuje se strpljenje. Učestale glavobolje vezane su za promjenjiv krvni pritisak. Učite se strpljenju i ne odustajte.

DjEViCA

Većina ljudi su veoma zabrinuti činjenicom da zaboravljaju veliki broj informacija. Međutim, to ne bi trebalo da ih zabrinjava. Osnovni uzrok zaboravljanja leži u funkciji pamćenja a to je da služi uspešnom prilagođavanju jedinke svojoj životnoj sredini. Zbog toga, zaboravljanje je neophodna i korisna funkcija mozga putem koje se naše znanje stalno obnavlja i oslobađa nepotrebnih podataka.

Prema tome, ono što nam je stalno potrebno i što stalno koristimo je uvijek na površini sjećanja i to ne zaboravljamo. Najlakše zaboravljamo stvari koje ne koristimo i koje su prevaziđene novim saznanjima. Naš mozak neprestano vrši selekciju nepotrebnog znanja i putem zaboravljanja ga odstranjuje da bi stvorila uslove za prihvat novog, aktuelnog i potrebnog znanja.

Međutim, potrebno je istaći neke posebne okolnosti u kojima se odigrava zaboravljanje: Veoma često problem nije u zaboravljanju nego u smetnjama koje sprječavaju prisjećanje. Na primjer, bez obzira što je dokazano da ništa ne zaboravljamo i da sve jednom doživljeno biva zapamćeno, nekih stvari se ne možemo sjetiti bez neophodnog stimulusa.

Jedna devojka, koja je jedva znala da čita i piše, razboljela se i pala u trans. Na veliko iznenađenje prisutnih počela je u transu da govori hebrejski. Kasnije se ispostavilo da je služila kod nekog naučnika ko-

ji je imao običaj da naglas čita stare hebrejske tekstove. Devojka, koja ih je sasvim slučajno i uzgredno slušala, potpuno ih je zapamtila, a da toga nije bila svesna. Bili su potrebni specijalni uslovi da izazovu sećanje i reprodukciju podsvjesno zapamćenog materijala.

Takođe, putem hipnoze je moguće regresirati medijum u željeno doba njegovog života. Medijum je kao u nekom vremeplovu kojim upravlja terapeut, koji po želji objavljuje medijumu pojedine djelove života gdje je potrebno otkriti uzrok problema. Na primjer, može se medijumu reći: Vi ste sada u sedmoj godini starosti. Pričajte mi šta vidite i doživljavate!

Medijum će, u tom izmijenjenom stanju svjesti, vjerno pričati detalje kojih bi se veoma teško setio u budnom stanju.

Da zaključimo: Zaboravljanje je prirodan proces koji nam omogućava da budemo mentalno zdravi, da odvajamo bitno od nebitnog i bitno koristimo a nebitno potisnemo u dubine sjećanja.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije „težak“ ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Kako pomoću pet trojki i aritmetičkih operacija stići do broja 31?

NAGRADA: Dva primjerka knjige Razgovor malo košta, autora

Haris i Haris, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Neka je x jedan od traženih brojeva. Tada je po uslovu zadatka: x x x + (10 – x) x (10 – x) = 58, tj.

Traženi brojevi su 3 i 7.

SPISAK DOBITNIKA IZ PROŠLOG BROJA: Ivana Martinović (Podgorica) i Bojana Arsović (Podgorica)

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Zašto zaboravljamo

Bacate se na mukotrpan rad, sve zarad ostvarivanja ličnih ambicija i materijalne sigurnosti. Izbjegavajte nezakonita sredstva zbog mogućih posljedica. Poželjno je napraviti dobru strategiju, ako želite da isplivate iz poslovnih obaveza.

- Da se nakon svakih 2.000 mrštenja stvara po jedna bora na licu?

- Da je ruska aviokompanija bila prva koja je uvela toalete u avionima 1913 godine?

- Da oko dvije milijarde ljudi na svijetu ne zna da čita?

- Da postoji veća mogućnost da ćete postati meta komaraca ako pojedete bananu?

- Da postoje samo dvije zemlje

VAGA Počinjete nov životni ciklus. Zračite unutrašnjim skladom i harmonijom. Mnoge Vage mijenjaju posao ili na nov način pristupaju starim obavezama. Nervoza i konfuzija samo su posljedica pozitivnih stresova. Izbjegavajte impulsivne akcije.

ŠkorpijA Naoružajte se strpljenjem, jer je pred vama sedmica u kojoj će vam ono biti i te kako potrebno. Vrijedni ste, radni, pouzdani. Dobitak. Iako znate šta vam smeta, zlostavljate sopstveno tijelo bežeći u bolest.

Idealna kombinacija je Lav.

sTrijELAC Promjenljivo raspoloženje, rizici i težnja za prepuštanjem životnim užicima samo su posljedice neočekivanog talasa optimizma. Poslove obavljate sa lakoćom. Sa partnerom ste u korektnim odnosima. Očekujte veći dobitak.

jArAC Prepreke savladavate uspješno, nižući uspjehe. Ako izbjegnete nesigurnost, uspjeh će biti udvostručen. Postoji mogućnost da se jave zdravstveni problemi vezani za grudi i gornji dio stomaka. Većina pripadnika znaka samo će maštati o idili.

VoDoLijA Zahvaljujući izuzetnim kreativnim mogućnostima, nižete uspjehe.

Sklonost ka muzici, poeziji i umjetnostima trenutno je jaka. Poboljšanje materijalne situacije. Ne sjekirajte se zbog zdravlja, pošto se situacija mijenja nabolje.

riBE Nedostaje vam sigurnost, pa otuda opšte konfuzno stanje. Niste zadovoljni razvojem događaja. Finansijska situacija nije sjajna. Ako razmišljate da je popravite, preduzmite konkretnu akciju. Ovako više ne ide.

U umjetnosti je spas.

na svijetu koje ne prodaju CocaColu? - Sj. Korea i Kuba.

- Da je prva zvanična košarkaška utakmica odigrana 20. januara 1892?

- Da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje poslije drže kao robove?

- Da su Havaji jedina američka država koja uzgaja kafu?

- Da kitovi moraju učiti svoje mladunce da plivaju?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17.2. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija:Nikita/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:30 Film: Hajde da se volimo 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Film: Indijana Džons i otimači izgubljenog kovčega 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:10 Serija: Šešir Profesora Koste Vujića 21:00 Film: Milioner sa ulice 23:00 Film: Indijana Džons i ukleti hram/r 01:00 Serija:Dva i po muškarca/r 01:45 Galileo/r 02:35 Serija:Tri Hil/r

PRVA Milioner sa ulice 21.00

07.00 Tajni život primata 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film: Grdosija 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiv 13.05 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Fešta mix 1 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.00 Serija: Bordžije 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok. serija: Dinastija Petrović 20.40 Muzika (etno) 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti 00.35 Film

RTCG 1 Serija: Bordžije 18.00

06:50 06:55 10:00 11:45 12:00 13:00 14:00 15:15 15:30 17:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23:00 00:45 01:00 03:00 05:00

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin Šopingholičarke City Domaći film: Promijeni me Serija: Mala nevjesta/r Info Monte Magazin in Kursadžije Zvijezde granda Film: Edison City Film: Posle kiše Film: Edison/r Film: Posle kiše/r

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:45 Dizni serija: 101 dalmatinac 08:20 Serija: Izgubljena čast/r 09:20 Serija:Ruža vjetrova/r 10:05 Serija:Larin izbor/r 10:45 Serija:Kuhar i pol 12:00 Vijesti u 12 12:07 Ja imam talenat/r 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 14:40 Na putu za Montevideo/r 15:30 Showbizz/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija:Kuhar i pol 17:50 Serija:Ruža vjetrova 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 21:00 Uzvratiti udarac 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport vikend 22:55 Serija:Dekster 23:50 Film:Izvorni kod

VIJESTI Miki Maus 07.00

Sport

46 Informativa

06:30 07:00 10:00 11:00 11.30 12:30 14:00 15:00 17:00 18:00 18:30 18:45 21:00 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30 01:00

VOA Crtani filmovi Top shop Bet + Svet na dlanu Živa istina Bez uputa Film: Trg pet mjeseca Dokumentarni program Forum Akcija Film: Nikad bilo Serija: S vjetrom u leđa Forum Showroom Chik Peek Serija: S vjetrom u leđa Urbanizam Forum

ATLAS Showroom 22.30

TV PREPORUKA

Milioner sa ulice Priča o Džamalu Maliku, 18-godišnjem siročetu iz sirotinjske četvrti Mumbaija. Cijela nacija prati hoće li Džamal osvojiti premiju u najpopularnijem kvizu u Indiji “Želite li da postanete milioner?”.

Policija ga hapsi zbog prevare. Kako je moguće da dječak koji raste u bijedi zna tako mnogo. U očajanju da dokaže svoju nevinost, Džamal se prisjeća svog života, bijede u kojoj je odrastao, avantura, sukoba sa lokalnim bandama. Prisjeća se Latike, djevojke koju je volio i izgubio. Scene iz njegovog života objašnjavaju odakle odgovori na pitanja dolaze, ali jedno pitanje ostaje bez odgovora.

08.00 Serija:Porotnici/r 11.20 Robin Hud/r 12.45 Sav taj sport/r 13.30 Stil/r 14.30 Dok.program 15.30 Film 17.00 Program za djecu 17.35 Top mobil 17.50 Vaterpolo – jadranska liga: Primorac – Budva 19.05 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Košarka:Budućnost – Široki 22.00 Berlin – Aleksander platz 23.30 Sportska subota 00.00 VOA – glas Amerike 00.30 Vaterpolo : Primorac – Budva/r

RTCG 2 Vaterpolo:Primorac – Budva 17.50

09:00 09:05 09:55 10:00 11:00 12:00 12:15 13:30 15:00 15:30 18:00 18:45 19:30 20:30 21:00 22:00

Svijeće i svijećice Texas Holdem Poker Dogodilo se Mini fudbal - Prva liga/r Info Tip/r Toto Vijesti Trijaža/r Jakanje Toto Vijesti Na domaćem terenu Toto Vijesti Texas Holdem Poker Ekstremno Nindža ratnici Toto vijesti Grad koji volim

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 11:00 Aljazeera 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Sportsart fitness 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

07:45 09:15 10:00 11:45 12:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Pet Show 10.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani američki filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad 14:14 VI I MIRA ADANJA POLAK 15:00 Vesti 15:10 TV lica... kao sav normalan svet: Frano Lasić 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Mobi Dik 1 američki film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:03 Bolji život tv serija 20:50 Orao englesko-američki film 22:50 Vesti 22:55 Hamilton 1: U interesu nacije švedski film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2

08:00 Sirene animirana serija 08:25 Bernard animirana serija 08:29 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:52 Ritam džungle animirana serija 08:57 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Ver-

ski kalendar 09:45 15:15 KONCERT HARISA DŽINOVIĆA 16:15 Prava moć Vatikana strana dokumentarna serija 17:10 Vrele gume 17:40 Medalje zauvek 18:00 Koncert braće Teofilović 18:45 Verski kalendar 18:55 Rukomet: Liga šampiona, Partizan - Hamburg, prenos 20:30 Dame pevaju 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 22:00 Antisemitizam: Holokaust 22:25 Zašto siromaštvo: Grabež oko zemlje 23:20 Worriors dance festival: Lollobrigida 00:15 Vrele gume HRT 1

07:59 Hrvatska kronika BiH 08:16 SON OF PALEFACE film 09:47 17:18 Kulturna baština: Ivan Rendić na Kvarneru obrazovanje 17:33 Korizma u Rogotinu emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom: Rijeka, epizoda 2.

19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:15 Uz 100. obljet-

Dok. program /r.

Crtani filmovi Pet Show Životinjske lakrdije-insekti /r.

Lili Pez/dječija emisija Mkanal/r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Naša zemlja 2dio Ponoćni Info

DANAS U GRADU nicu rođenja Ranka Marinkovića: Zagrljaj: Koštane zvijezde, епизода 2. dramska serija 21:15 FRANCUSKI POLJUBAC Filmski program 23:05 Dnevnik 3 23:25 Vijesti iz kulture 23:33 SPORT 23:36 Vrijeme sutra 23:38 HAK - Promet info HBO

06:00 smeđi šećer film 07:45 filmovi i zvezde v, ep. 7, epizoda 7. filmovi i zvijezde v 08:10 titef film 09:35 prvih dvadeset miliona film 11:20 druga zemlja (12) film 12:50 moja ljubavna pesma (12) film 14:30 nedeljom kod tifanija (12) film 15:55 čelična borba film 18:00 dodela ee nagrada britanske akademije za film 2013. - snimak film 20:05 zadovoljenje pravde film 21:50 ubica sa interneta (15) film 23:20 žena iz susedstva (15) film 00:45 uobičajena egzekucija (12) film 02:30 zadovoljenje pravde film 04:20 ostrvo doktora moroa (15) film SPORT KLUB

10:30 NBA All Star Weekend - Rising Star Challange 12:30 SK STUDIO DIREKTNO 13:30 NBA Weekly 14:00

ATP Rotterdam 1/2 Finale DIREKTNO 16:00 Championship: Crystal Palace Middlesbrough DIREKTNO 18:00 NBA Live 18:10 NBA Action 18:40 Pregled Euroleague 19:30 ATP Rotterdam 1/2 Finale DIREKTNO 21:15 Portugalska liga: Gil Vicente - Sporting DIREKTNO 23:15 Španska liga: Granada - Barcelona 01:15 Pregled Euroleague 02:00 NBA All Star Weekend - Saturday Night DIREKTNO ARENA SPORT

15:30 Fudbal The Football Review 16:00 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 16:30 FUDBAL: FRANCUSKA LIGA Preview 17:00 uživo Fudbal FRANCUSKA LIGA: Marseille - Valenciennes 19:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Partizan - Hamburg 20:45 FUDBAL LIGA ŠAMPIONA: Highlights 22:00 uživo NCAA Košarka: UCLA - Stanford 00:00 BOKS: KOTV - Magazin 00:30 AUTOMOTO: Motosport Mundial: Magazin 01:00 uživo NHL Ottawa - Toronto

CINEPLEXX

Dobar dan da se umre muški 20:30 Ivica i Marica, lovci na vještice 16:30; 19:30; 21:30 Vrela srca15:20; 19:00 Posljednja bitka 18:20; 20:20; 22:30 Gangsterski odred 17:30; 19:40; 22:20 Film 43 15:10; 17:40 Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00 Đangova osveta 17:00; 21:00 Kralj pingvina 3D 11:40 Haos u u kući, Matorci dolaze 15:40 Pijev život 3D 15:00; 22:40 Zvončica 3D 14:40 Hobbit 3D 15:50 Hrabra Merida 13:40 CNP

Karlo Goldoni: “Ribarske svađe”, 20.00

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 16 I 17.2. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 11:30 Film: Hajde da se volimo 2 13:00 Film: Hajde da se volimo 3 14:30 Talk show Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:05 Film: Indijana Džons i poslednji krstački pohod 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Šešir profesora Koste Vujića/r 20:10 Serija: Drug Crni u NOB-u/r 21:00 Serija:Drug Crni u NOB-u 21:50 Film:Borba za kartel 23:30 Exkluziv The Best Of/r 00:00 Film:Sirijana 02:10 Exploziv The Best Of/r

PRVA Film:Borba za kartel

07.00 Tajni život primata dok. serijal 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 12.05 Abs 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan/r 15.30 Dnevnik 1 16.30 Dok. emisija 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Dok. serija: Dinastija Petrović/r 18.35 Muzika 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija :Bordžije 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska književnost 23.00 Film

RTCG 1 Abs 12.05

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Princ Egipta 12:00 City 12:30 Top speed 13:30 Grand parada 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film: Vremenski tijesnac 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Džordžijin zakon 03:00 Film: Grad sreće 05:00 Film: Vremenski tijesnac/r

PINK Dobro veče Srbijo 18.30

47

TV PROGRAM

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:25 Dizni serija: Majstor Meni 08:10 Dizni serija: 101 dalmatinac 09:00 Serija:Ruža vjetrova/r 10:05 Serija:Larin izbor/r 10:50 Kuhar i pol 10:55 Film:Nešto sasvim lično 12:00 Vijesti u 12 12:55 Film:Šest dana, sedam noći 14:00 Vijesti u 2 14:45 Serija:Krv nije voda 15:25 Prave riječi/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija:Kuhar i pol 16:45 Serija:Ruža vjetrova 17:30 Showbizz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:05 Serija:Na putu za Montevideo 21:00 Ja imam talenat 22:50 Vijesti 23:05 Sport vikend 23:15 Serija: Istražitelji iz Majamija 23:55 Serija:Torčvud 00:45 Film:Izvorni kod/r

VIJESTI Showbizz magazin 17.30

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija +Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Film: Nikad bilo 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Harold i Kumar 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Crtani filmovi 07.00

TV PREPORUKA Šon Viter i njegov partner Demetrius Hiks vraćaju se na glavne ulice Los Anđelesa, ali sada rade zajedno, kao agenti DEA, koji vode sedmogodišnji rat protiv krijumčara droge preko američko-meksičke granice. Njihova upornost se isplatila kada su uhvatili ozloglašenog ključnog čovjeka Mema Lucera. Pošto je Lucero smješten u najbolje čuvani zatvor, Viter konačno može da se vrati svojoj kući i ženi Stejsi. Međutim, kao odgovor na Lucerovo hapšenje pojavljuje se misteriozna figura poznata samo kao Dijablo. On treba da izvrši okrutni zadatak koji mu je zadao kartel Baja. Dok se Viter i Hiks trude da identifikuju i zaustave tog opasnog i lukavog novog igrača, Dijablo ovu borbu pretvara u ličnu pošto ubija jedinu osobu koja daje smisao Viterovom životu - Stejsi. Viter koristi sva skrivena sredstva koja su mu na raspolaganju da bi pronašao Dijabla - uključujući i nerado savezništvo s uhapšenim šefom kartela, Lucerom.

08.00 10.05 11.30 12.00 12.30 14.00 16.10 16.40 17.30 19.05 19.30 20.05 20.30 22.00 23.00 23.45

Crtani film: Štrumfovi/r Top mobil/r Sportska subota/r Magazin Lige šampiona Košarka – ABA liga: Budućnost – Široki/r Serija:Izlog strasti/r Dječiji tv arhiv Mali veliki:Zamagljena jutra Dok. program Film Crtani film Dnevnik 2 Serija:Igra Vikend film Berlin – Aleksander platz Heroina u sjenci muževa,reportaža Magazin Lige šampiona

RTCG 2 Magazin Lige šampiona 23.45

11:00 Ekstremno 11:20 Loto izvještaji 11:25 Top 10 11:55 Dogodilo se...

12:00 Toto vijesti 12:15 Konzilijum/r 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 16:50 Dobitnici 18:00 Toto vijesti 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 22:00 Grad koji volim

777 Dogodilo se... 11.55

08:30 09:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 18:00 19:10 20:00 21:00 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Serija: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani američki filmovi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad 15:00 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Na putu za Montevideo tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno: Karakondžule serija 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:00 Na putu za Montevideo serija 21:00 Ja imam talenat 23:00 Dnevnik 23:15 Bermudski trougao 3 (12) američki film 00:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija RTS 2

08:00 Dozvolite... 09:00 Sirene strana animirana serija 09:25 Bernard strana animirana serija 09:29 Poštar Pat strana animirana serija 09:44 Zanimanje

dete program za decu 17:00 Olimpijski krugovi sportski program 17:30 Skijanje: Trofej Beograda sportski program 18:00 MAGAZIN LIGE ŠAMPIONA sportski program 18:25 Rukomet: PS, Jugović - Vrbas, prenos 20:15 Biblijske misterije; Izlazak iz Egipta 21:00 “Nedeljom od devet do pet” 21:50 Likovna kolonija RTS: Energija u belom - Nikola Žigon 22:25 Jelen top 10 23:10 Provetravanje 23:40 Vikend Evronet 00:10 Olimpijski krugovi sportski program HRT 1

07:43 Duhovni izazovi popularna znanost ® 08:16 PIJANI ANĐEO, 17:14 WINNETOU UND DAS HALBBLUT APANATSCHI njemačko-talijanskofrancuski film 18:39 Od jutra do mraka dokumentarni film 26’19 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:10 Odmori se, zaslužio si 5, епизода 2. serija 21:46 Damin gam-

07:35 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 17:00 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije -insekti Lili Pez/r.

Film: Rebeka 1dio Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Tean eye Muzički program Muzički program Crtani filmovi /r.

Planet Croatia /r.

Mkanal Otmica Dejvida Belforda 3dio Koncert

MONTENA M kanal 21.00

DANAS U GRADU bit talk show 22:30 Dnevnik 3 22:50 Vijesti iz kulture 22:58 SPORT 23:01 Vrijeme sutra 23:03 HAK - Promet info 23:05 Putem europskih fondova ® HBO

07:20 veliko spadalo film 08:50 flika 2 (12) film 10:25 vaspitanje za početnike iii, ep. 4, (12) not indecent, but not quite decent enough proposal 10:50 gospođa sofel film 12:40 alvin i veverice 3: urnebesni brodolom film 14:10 futluz film 16:00 duša surfera film 17:45 holivud na snimanju x, ep. 7, епизода 7. hollywood: na snimanju x 18:15 umetnost prepuštanja (12) film 19:40 vaspitanje za početnike iii, ep. 4, (12) not indecent, but not quite decent enough proposal 20:05 nedodirljivi film 21:55 uzvratni udarac ii, ep. 10, епизода 1. (15) protuudar ii 22:45 margaret (15) film 01:10 svi moji bivši film 02:55 stvor (18) film SPORT KLUB

09:30 Pregled Euroleague 10:10 FA Cup: Arsenal - Blackburn 12:00 Košarka VTB liga: Astana - Donetsk DIREKTNO

13:45 Sportski Vremeplov 14:00 NBA Live 14:10 Na današnji dan 14:30 ATP Rotterdam FINALE DIREKTNO 17:00 Španska liga: Valencia - Mallorca DIREKTNO 19:00 Španska liga: Valladolid - Atletico Madrid DIREKTNO 21:15 Portugalska liga: Benfica - Academica DIREKTNO 23:15 NBA All Star Weekend - Saturday Night 01:00 Trans World Sport 02:00 NBA All Star Weekend - All Star Game (DIREKTNO) ARENA SPORT

12:40 uživo Košarka ENDESA LIGA: Estudiantes - Unicaja 14:40 FUDBAL - ITALIJANSKA LIGA: Preview 15:00 uživo Fudbal ITALIJANSKA LIGA: Genoa - Udinese 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Cedevita - MZT Skopje 19:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Buducnost - Randers 20:45 uživo Košarka ABA LIGA: Studio 21:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Partizan 23:00 uživo Košarka ABA LIGA: Studio

CINEPLEXX

Ovako je sa 40 16:00; 18:00; 20:00; 22:00 Dobar dan da se umre muški 14:20; 16:20; 18:20; 20:20; 22:20 Ivica i Marica, lovci na vještice 18:10; 20:40 Vrela srca 17:00 Posljednja bitka 18:40; 22:40 Gangsterski odred 19:40; 22:30 Film 43 17:40 Ana Karenjina 21:00 Koko i duhovi 12:40 Đangova osveta 15:00; 21:30 Kralj pingvina 3 D 11:20 Semijeva velika avantura 2 3D 11:30; 13:20; Haos u kući, matorci dolaze 12:00; 15:40 Pijev život 3D 13:40; 19:00 Zvončica 3D 11:00; 12:30; 14:00; 15:30 Hobit 3D 14:50 Pet legendi 11:40 Hrabra Merida 12:50

48

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

MALI OGLASI

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI

K Kupujem garsonjeru do 30m2 u Baru. Tel.069/612-705

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 18445

18368

P Herceg Novi - prodajem kuću 140m2 i 20 ari zemlje. Pogled na more, kultivisano zemljiste, 85.000. Tel.068/824-488

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 18468

18267

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140 m2, plus pomoćni objekat 50 m2, na placu od 500 m2.

Cijena 85.000. Tel.067/311-600 18268

Prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, trosoban stan 104 m2 u Baru, zgrada Lordova. Tel.067/547-081 18314

Beograd, Vračar - prodajem jednosoban stan 53m2, namješten, odmah useljiv, ekstra novogradnja. Tel.0038269325340, 067/609-141 18318

Budva. Prodajem dvoiposoban namješten stan (69m2) sa garažom (26m2). Odmah useljiv. Tel.069/694-330 18375

Povoljno prodajem dobar trosoban stan, 100m2, blizu centra u Nikšiću. Tel.068/108000 18426

Kuća na prodaju (280m2) sa dva trosobna i jedanim jednosobnim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno, 1/1, moguća zamjena.

Tel.063/239-981

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 18443

Izdajem komforan namješten jednosoban stan u Bloku VI. Tel.069/304-974 18139

Izdajem manji jednosoban stan namješten. Prizemlje. Naselje 4.jul - Cetinje.

Tel.067/911-4231

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače, Ulica moskovska. Tel.067/609-469 18260

18473

Izdajem namješten jednosoban stan u strogom centru Podgorice, idealan za studente. Tel.067/224-668

18145

18481

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 18491

Prodajem dobru kuću sa 4 stana u Maslinama, blizina vrtića, moguća kompenzacija.

Tel.069/693-169 18498

Prodajem jednoban stan 60m2-1m2/1.150 -Osnovni sud i stan 78m2(90m2) Blok V - preko puta hrama.

Tel.068/723-177

Izdajem veći dvosoban stan u kući na Zabjelu, 220 eura.

Tel.063/222-080 18149

Izdajem jednosoban, nenamješten stan 50 metara kvadratnih+terasa 20 metara kvadratnih, prizemni dio kuće, klimatizovan.

Kod Dak petrol pumpe na Zabjelu.

Tel.068/563-571 18197

Izdajem trosoban namješten stan u Donjoj Gorici - Podgorica. Novogradnja. Pogodan i za studente na UDG-u. Povoljno. Tel.067/672-569 18500

18257

Izdajem poluprazan stan u blizini prodavnice Laković, Zabjelo. Tel.069/892-283 18475

18263

Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi. Zagorič, novogradnja, klima, parking. Tel.067/439702

Izdajem manji dvosoban prazan stan u kući. Visoko potkrovlje na Trgu kod Sahat kule. Tel.067/846-448, 069/993-166

18479

18412

18140

Izdajem jednosoban namješten stan u zgradi iza škole na Starom aerodromu.

Tel.067/509-005

Izdajem dvosoban namješten stan u Ulici Vuka Mićunovića b.b. (kod bolnice) Nikšić. Tel. 067/348-150

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska - Masline.

Tel.650-254, 069/702-333 18418

Izdajem komplet namješten stan (62m2+terasa+podrum) na Starom aerodromu-vojna zgrada (preko puta TehnoMax)- 3.sprat, cjena 280.

Tel.067/309-963

18424

Izdajem namješten jednosoban stan preko puta Delte City kvart.

Tel.069/316-980 18427

Izdajem jednosoban stan pored Ekonomskog fakulteta,I sprat, može i za kancelarije.

Tel.067/249-857 18434

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 18448

Izdajem garsonjeru (25m2) kod Male pijace, i dvosoban stan 82m2 zgrda ΄Metalka΄, trosoban 90m2 kod ΄Gintaša΄ -namješteni. Tel.068/723-177 18499

Izdaje se manji jednosoban namješten stan u kuću na Starom aerodrom kod škole. Sve skroz zasebno.

ADSL, BBM besplatni. 230e.

Tel.069/338-892 18504

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 18447

SOBE

Izdajem jednokrevetnu namještenu sobu u Bloku 5.

Tel.067/814-336 18319

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 2. 2013.

MALI OGLASI PLACEVI

www.PG-GARAGE.me

Imanje u srcu Morakova (Nikšićka župa) 7.000m2.

Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljište i izvor na imanju.

Tel.067/564-649

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.700€ - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel Zafira 2.0dti 101ks 2001.god. 7 sjedišta, klima 3.900€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Škoda Octavia 1.9tdi 110ks 2001. limuzina, klima, cd, asr, 4.700€

18242

Prodajem 2000m2 zemlje Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051, 069/509-584 18264

Beograd (Jajinci) prodajem ili mijenjam za stan u Beogradu ili Podgorici plac 650m.

Idealan za stambenu zgradu.

Tel.067/353-131

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

Izdajem poslovni prostor u Budvi (uz bulevar) 38m2 pogodan za razne vrste djelatnosti. Tel.067/666-766 18259

Izdajem poslovne prostore u centru Podgorice. Povoljno.

Tel.068/408-727 18370

18323

Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica. Tel.067/226699 18326

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860381 18373

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄).

Pogodan za sve namjene.

Tel.069/055-856 18449

Izdajem bivše prostorije ordinacije Natal ispod Gorice, 52+25m2, pogodne za ordinacije, biroe i kancelarije.

Tel.020/232-196 18472

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2. Tel.067/200-818 18446

18485

Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288 18492

Nikšić - Prodajem plac u Kličevu. Tel.068/720-956 18494

I Izdajem plac 1.000m2, Ulica 27. mart, uz magistralu kod stadiona - Zabjelo.

Tel.069/758-000 18502

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem poslovni prostor, 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.068/317-852 18196

Prodaje se poslovni prostor 15m2 u Podgorici, zgrada Čelebić kod Vezirovog mosta.

Tel.067/877-739

18202

Prodajem nov lokal u Baru (30m2) kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja.

Tel.067/350-545 18487

I

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

18256

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886

069 559-555 069 997-992

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

18444

Fiat punto, 2002, metalik sivi, centralna brava, el. podizači, klima, četvoro vrata, 1.2 benzin. U odličnom stanju. Nikšić.

Tel.069/771-122 18476

Prodajem škodu fabiu combi, 2002. godište, 1.9 TDI, u super stanju, 4.500e.

Tel.069/333-303 Prodajem džip nitro dodgge, 2009, crne boje, 2.8 TD SXT, fabricki Mercedesov motor.

Full oprema, sem kože. Kao nov, prešao 34.000km. Cijena 19.500e. Tel.068/355-744 18501

Firma Mak montera DOO Podgorica izvodi sve vrste grubih građevinskih radova, zgrada, kuća od temelja do krova i po sistemu ključ u ruke - gradimo budućnost.

Tel.069/459-745 18422

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 18469

Radim grobnice - blok betonski, radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

PRODAJEM BMW 530D

18474

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Prodajem alfu 145 1.9 TDI, troje vrata, 97. godište, registrovana do 24. jula 2013.

Tel.067/670-445 18316

18441

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

18503

18203

Veoma povoljno i brzo registracija preduzeća, preduzetnika, NVO. Registracija preduzeća sa taksama 120e, sve vrste ugovora, radne dozvole, boravište za strance.

Tel.069/065-438

TURIZAM

Zimovanje Kolašin. Smještaj u centru grada (zgrada banke).

Rezervišite vaš zimski kutak u čarobnom gradu. Ekstra cijena! Tel.069/602-409 18423

18311

Izdajem posuđe za razne namjene - tanjire, zdjele, ovale, esajg, čaše, šolje za kafu - za 50 osoba.

Tel.067/219-322

NASTAVA

Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Najpovoljnije cijene računovodstvenih usluga.

Tel.069/613-817 18421

Keramičar - ugradnja svih vrsta keramike brzo i kvalitetno. Tel.067/636-033 18428

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naostrite.

Tel.069/081-507 18432

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 18450

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo.

Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 18465

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.

Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 18466

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno.

Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 18467

18464

Radim portrete uljanom tehnikom. Tel.069/490-723 18155

Atletika za 10 eura mjesečno.

Licencirani atletski trener vrši upis u atletsku školu. Rad sa svim uzrastima. Kondicioni treninzi. 068/572-472

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TApeći, posavljanje elektroinstalacije, zamjena tabli i rasvjete.

Tel.069/541-103

18369

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629

Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada.

Pogodan za kancelarije.

Tel.069/703-301

18442

18496

18505

Budva - centar grada plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK, prodaja zajednička gradnja kompenzacija. Tel.068/460-951

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

18201

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura i pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih.

Tel.067/389-585 18477

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost...

100 posto profesionalno, uspješno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006 18488

Profesorica klavira - časovi za sve uzraste. Tel.067/510-025 18251

Dajem časove engleskog jezika,4 eura čas. Tel.067/246242 18495

POSAO

Inostrana kompanije traži saradnike!!! Specijalna akcija do 1. aprila!!! Odlična zarada!!!

Tel.068/547-096 18195

Potrebni prodavac i direktor.

Tel.067/551-865 18200

Potreban posao frizerki sa iskustvom. Tel.067/359-803 18417

50

subota i nedjelja, 16. i 17. 2. 2013.

MALI OGLASI

Potrebno osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog ili njemačkog jezika za luksuzne krstareće brodove.

Tel.069/885-077. E-mail: kruzeriposada@gmail.com

Prodajem polovne kuhinjske elemente, sudoperu, veliki ovalni trpezarijski sto i sto za dnevni boravak. Podgorica.

Tel.067/312-683 18493

18210

pOljOprivredA

Inostrana kompanije traži saradnike!!! Specijalna akcija do 1. aprila!!! Odlična zarada!!!

Tel.068/547-096

Vršim usluge rezidbe voća i vinove loze. Tel.069/462-929, 067/513-461

18307

18302

Potreban automehaničardijagnostičar. Uslovi, plata, smještaj po dogovoru.

Tel.069/037-218

ličNO

18312

Tražim posao stražara, portira, vozača, i drugo. Podgorica. Tel.067/581-394

Momak 42 godine, visok, sportski građen, živi na moru, upoznao bi damu do 45 godina, sa mora ili okoline, za povremena, diskretna druženja. Tel.067/919-8176 18147

18372

Tražim saradnicu u knjigovodstvu. Obezbijedite sebi dopunsku zaradu. Dođite da se dogovorimo. Podgorìca. Tel.069/613-817

Momak 34 godine, Dejan Milošević iz Virpazara traži djevojku koja je vrijedna, bogata, i sposobna. Tel.067/361-095 18209

18431

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 18451

Tražim posao bebisiterke, čuvala bih i starije osobe. Nikšić.

Tel.067/246-242 18489

Kafe piceriji u Podgorici potrebni šankeri i pica majstor sa iskustvom. Tel.067/610-480 18490

Momak, 41 godina, visok, lijep, živi na moru, situiran, upoznao bi finu ozbiljnu djevojku do 35 godina, za druženje i ozbiljnu vezu.

Tel.069/648-955

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

18258

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova - Crna Gora, Ukrajina, Rusija, Srbija. Tel.040/213013 i 068/132-785 18321

ApArAti/OpremA

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 18204

Prodajem malo korišćen monitor ASUS 16 inča. Kao nov. Cijena 50eura. Tel.068/899-046 18207

Prodajem lap top IBM u odličnom stanju, baterija drži do 2 sata. Cijena 120eura.

Tel.063/236-311 18313

Na prodaju lap top 100e. Dobro očuvan. Otkup lap topova ispravnih i neispravnih po najboljim cijenama. Moguće kompenzacije. Tel.068/439-626 18320

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 18439

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 18478

NAmještAj

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-đicu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652405 18480

rAzNO

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - ΄Portret starog Crnogorca, ulje na platnu. Tel.069/490-723 18142

Prodajem igračke iz kinder jaja. Tel.069/490-723 18153

Prodajem mašinu za pletenje.

Tel.069/490-723 18154

Prodajem četvorokrilni ormar 70e, 3 vitrine za knjige 100e, TV samsung 40e - sve staro godinu dana, Podgorica.

Tel.069/594-707 18252

Prodaja gipsanih lajsni(2-5e 1m) i montaža. Adaptacija stanova i potkrovlja gipsanim pločama. Šankovi, lukovi, stubovi. Brzo i kvalitetno.

Tel.069/737-606

18266

Imate probleme ne vidite izlaz, nemate sreće, ng.energija vas uništava.

Pozovite 068/563-851

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20e, tablete 4kom./15e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom.

Tel.067/852-451 18435

Prodajem muški sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica, garancija 3 godine. Cijena 200e.

Tel.069/535-115 18483

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 18471

18376

Namještaj Tošić. Izrada i restauracija stilskog i klasičnog namještaja. 20 godina iskustva, Podgorica. Tel.069/273852, 069/563-870 18371

Prodajem četvorokrilni ormar - 55e, police za knjige 3 kom. 90e, pisaći sto - 50e, TV samsung - 35e. Podgorica.

Tel.069/594-707 18420

Prodajem nekorišćen postpejd broj 067 266 355. 50 eura. Tel.067/598-312 18484

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 18452

Valjak za peglanje kratko korišćen, kao nov, povoljno.

Tel.069/420-435 18486

Otvorite svoje tarot karte i saznajte kojim putem ići.

Pomozite sebi kako bi pomogli onima koji su vam bitni u životu! Tel.069/946-041 18482

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

K U PU J EM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

18497

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

Subota i nedjelja, 16. i 17. 2. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 240€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

-33%

Važi od 16.02. do 21.02.

3.99199 2

49 Premia livadski Casabella pleh čvrsti med 950g 46,5x32,7cm

4.99

1.39

2 408201 041606

Važi od 10.11. do 16.11.

2 408201 042474

2 408201 041613

2 408201 042467

-16%

Važi od 16.02. do 21.02.

Važi od 10.11. do 16.11.

5997

14 365 gumeneCasabella tiganj teflonski bombone 500g 28cm

1.99

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama