Izdanje 30. januar 2013.

SRIJEDA, 30. 1. 2013. BROJ 452/ GODINA II

DNEVNE NOVINE IMALE UVID U RADNU VERZIJU IZVJEŠTAJA O POGLAVLJU 23.

USTAV NA SKENERU EVROPSKE KOMISIJE ●3

UPOTREBA AGREGATA IMA I FATALNE POSLJEDICE

IZGLED

Neobične tajne vitkih ljudi

Milojica Dakić novi guverner

FRANS FUDBAL

Jelena Kovačević

ŽENA 33 40

IMENOVANJE ● 9

SPORT 26 32

I koristan i smrtonosan U

Svim pravnim sredstvima protiv kandidature Vujanovića

Krizni porez obuhvata 44.000 zaposlenih Dejvid Velč

cijalno namijenjenoj za to, van kuće, dalje od prozora i vrata, kako bi se izbjeglo udisanje ugljenmonoksida KUPON koji agregat ispušta pri radu.

23 Smrt trovanjem tim gasom nastupa postepeno jer nema boju i miris, a žrtva nekada ne može da odreaguje zbog specifičnog simptoma - otkazivanja mišića.

Strana 11

SDP ● 5

MJERE ● 2

BEHTEL ENKA ● 9

potreba agregata u posljednjih godinu dana nekoliko puta dovela je do tragičnog ishoda, kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju. S obzirom na nestanke struje, često se pokaže i kao neophodna sprava. Stručnjaci upozoravaju da se mora oprezno koristiti i savjetuju da se drži u prostoriji spe-

PRAVILA NA STRANI 14

Nadamo se da ćemo graditi auto-put MODA

KOŠARKA

Platini primio mito za Mundijal u Kataru

Plava disciplina ruši Budiveljnik

Kožne suknje su IN

2

Tema dana

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

EDITORIJAL Recept NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Koliko će iznositi određena stopa poreza je tema o kojoj se u pojedinim državama polemiše mjesecima, a često je to ključni faktor ko će na izborima dobiti povjerenje birača. U Crnoj Gori je pronađen jedinstven recept. Za manje od mjesec predložen je i usvojen novi veći porez na zarade iznad prosječne plate, a za sve to birači su saznali nakon što je formirana Vlada. Vjerovatno bi u drugim državama predlaganje i usvajanje takvih mjera imalo drugačiji epilog, ali Crna Gora je uvela novi standard.

Ne moramo se mnogo vraćati unazad. Prošlog proljeća u Francuskoj uoči predsjedničkih izbora tadašnji opozicioni kandidat Fransoa Oland promovisao je da će se, ako bude predsjednik, založiti za usvajanje poreza od 75 odsto za one koji zarade više od milion eura. Upravo, čini se da ga je najava te mjere i još nekoliko drugih promovisala u predsjednika Francuske. Istovremeno, ukinuo je i mnoge poreske olakšice koje su imali bogataši. Primjena tih mjera naljutila je bogataše koji sada traže druge države i uzimaju državljanstva. Bernar Arno, najbogatiji Francuz, najavljuje selidbu u Belgiju, a glumac Žerar Depardje već ima i pasoš Rusije. Obojica su nekako vezani za Crnu Goru. Arno kao jedan od akcionara Porto Montenegra, a Depardje planira ulaganje. Međutim, nijedan ni drugi nijesu obaviješteni da smo povećali stope. Sa druge strane, nije jasno zbog čega se o ovim mjerama nijesu obavijestili birači, jer su izbori bili samo par mjeseci ranije. Teško da se u oktobru nije znalo u kakvom stanju su javne finansije, posebno ne oni koji su sada na vlasti, jer su i tada imali sve podatke. Ništa manje nije sporno ni brzina da se usvoje mjere koje obično zahtijevaju mjeseci analize, rasprave, ali i konsultacije sa socijalnim partnerima odnosno sindikatima i poslodavcima. Ovaj put su svi oni zaobiđeni do par dana uoči usvajanja. To nije doprinos socijalnom dijalogu kojim se svi hvale kada dođu birokrate iz Brisela.

POREZI

Viša stopa se odnosi na 44.000 radnika Po stopi od devet odsto oporezovaće se zarade za 124.000 zaposlenih

Usvojeni krizni porez koji predviđa oporezivanje zarada po stopi od 15 odsto iznad 479 eura odnosiće se na 44.000 zaposlenih, saopšteno je juče iz Ministarstva finansija za Dnevne novine. Prema podacima, po važećoj stopi od devet procenata oporezovaće se plate za oko 124.000 zaposlenih.

“Bruto prihod za budžet je 11 miliona eura, dok je prihod od smanjenja rashoda po osnovu zarada 3,3 miliona. Kontrakcija tražnje je 1,8 miliona eura, tako da je neto efekat za budžet 12,5 miliona eura”, precizirali su iz Ministarstva finansija.

Skupština je u ponedjeljak usvojila dopune Zakona o porezu na do-

Ukupan efekat uvođenja veće stope poreza je 12 miliona eura, kada se to sagleda to je prilično mala para u odnosu na 1,1 milijardi eura koliko iznosi državni budžet. Nije jasno zbog čega se krenulo u tako radikalnu i bolnu mjeru za prilično “sitnih” 12 miliona eura. Taj iznos je skoro jednak onom koji duguju koncesionari. Ispada da je lakše usvojiti mjeru koja će se odnositi na 44.000 radnika, a ne na nekoliko desetina koncesionara. Čudan recept. Međutim, očigledno je Vladu opredijelilo da predloži i Skupština izglasa ono što je moguće naplatiti odnosno od zaposlenog.

Jovan Vučurović, funkcioner Nove

Meteo 06:58 16:55

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, na otvorenom moru povremeno pojačan, uglavnom sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Danas

min oC Grad Podgorica 0 Ulcinj 4 Bar 5 Budva 4 Herceg Novi 4 Nikšić -2 Kolašin -10 Žabljak -8 Pljevlja -5 Bijelo Polje -4

Malo do umjereno oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima.

Sjutra max oC

13 14 15 16 15 11 9 5 8 10

SJUTRA

min oC max oC

3 5 6 6 5 1 -3 -3 -2 0

15 15 16 16 16 9 7 4 7 8

Na jugu suvo sa sunčanim intervalima, a na sjeveru ponegdje slaba kiša.

hodak građana, kojima se na zarade preko 720 eura bruto, odnosno 479 eura neto primjenjuje viša poreska stopa od 15 odsto. Na iznos od 479 eura primjenjuje se postojeća stopa od devet procenata. To znači da će na zaradu od recimo 500 eura porez iznositi 1,8 eura, dok je na iznos od 1.000 planirano da se uzme 46 eura.

Vlada je prvobitno planirala da oporezuje po stopi od 12 odsto sve bruto zarade iznad 400 eura, odnosno 280 eura neto. Prema toj računici uzimanje bi bilo od zarade 22,5 eura. Usvojenim poreskim rješenjima bavio se i premijer Milo Đukanović. On je kazao da mjera oporezivanja bogatstva u Crnoj

Filipa Vujanovića u politici ne možemo posmatrati odvojeno od Mila Đukanovića, jer bi upali u zamku.

Ima samo jedna razlika – Vujanović nema svoj stav i mišljenje, pa mu ga Đukanović formira i usmjerava. Filip Vujanović je, direktno ili indirektno, dio svih Đukanovićevih projekata, od političkih do onih koji podrazumijevaju partnerstvo sa sumnjivim licima.

Gori ne bi mogla biti supstitut za ono što Vlada mora da preduzme kako bi obezbijedila fiskalnu disciplinu i toga su svjesni i oni koji je predlažu.

On je podsjetio da je Crna Gora početkom novog milenijuma imala progresivni sistem oporezivanja, koji je imao brojne slabosti, zbog čega je uveden proporcionalan. Taj sistem je Crnoj Gori obezbijedio brojne benefite, koji između ostalog podrazumijevaju privlačenje stranih direktnih investicija.

“Poreski sistem je važan elemenat privlačnosti jedne investicione destinacije, ali nas kriza opominje da bi ga trebalo preispitati”, rekao je Đukanović.

Nebojša Medojević lider PzP “Iz Crne Gore je u periodu od 2005. do 2011. nelegalno iznijeto 6,2 milijarde USD. To je skoro 6 budžeta i 3 BDP Crne Gore. Vrati pare, Milo.”

ISTRAŽIVANJE

“Okov” najbolji za rad

Drugo mjesto pripalo je crnogorskom Telekomu, a treće je osvojila pivara Trebjesa

Kompanija Okov najbolja je kompanija za rad, kao i kompanija sa najboljim međuljudskim odnosima, pokazalo je istraživanje koje je spovela konsultantska firma Blue Coach na uzorku sa više od 1.100 zaposlenih iz 26 kompanija. Drugo mjesto pripadalo je Crnogorskom Telekomu, kao i specijalna nagrada za Najbolje organizovanu veliku kompaniju. Treće mjesto, kao i specijalnu nagradu za najinovativniju kompaniju osvojila je Pivara Trebjesa.

Titulu najbolje srednje kompanije od ukupno prijavljenih deset, dobio je Elko Tim uz specijalno priznanje najinovativnije srednje kompanije, dok je Hipotekarna banka osvojila drugo mjesto kao i specijalno priznanje za najorganizovaniju kompaniju. Treće mjesto i specijalna nagrada za najbolje međuljudske odnose pripala je Sava Montenegro osiguranju.

U kategorji malih kompanija učestvovalo je ukupno osam preduzeća od kojih su nagrađeni Finance Plus, koji je osvijio prvo mjesto, kao i dvije specijalne nagrade u kategorijama najorganizovanija i najino-

vativnija kompanija. Drugo i treće mjesto u kategoriji malih kompanija dobile su mljekara Srna i Podravka, a priznanje male kompanija sa najboljim međuljudskim odnosima dobila je kompanija Tring iz Podgorice.

“Ove renomirane firme su prepoznale šta je sama suština dobrog

poslovanja: zadovoljni i stimulisani zaposleni, a samim uključivanjem u projekat ove kompanije su pokazale veliku hrabrost omogućavajući uvođenje novog i boljeg standarda za zaposlene u Crnoj Gori”, kazao je vođa projekta mr Srđan Vukčević, koji je uručio nagrade najboljim.

I.C.

Tema dana

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

3

ULTIMATUM

U Ustavu o otkazima sudijama i tužiocima Evropska komisija jasno poručila koja mjerila mora ispuniti naša država kako bi otvorila pregovore o poglavlju 23 - Pravosuđe i ljudska prava Miraš Dušević, Lada Stipić Niseteo

C

rna Gora mora sprovesti dubinsku, sveobuhvatnu reformu pravosuđa. Mora izmijeniti Ustav, prilagoditi ga evropskim standardima, kao i preporukama Venecijanske komisije. To znači da tužioce ne treba da imenuje parlament, a da u Ustav treba ugraditi i razloge za otkaz sudijama i tužiocima. Ovo je zaključak evropske komisije koji se nalazi na 33 stranice dugom izvještaju o skriningu poglavlja 23. Pravosuđe i ljudska prava, u koji su uvid imale Dnevne novine.

Druga dva bitna bloka pitanja, adminstrativni kapaciteti i finansiranje potpuno su zasjenjeni hitnom potrebom stvaranja pravne podloge za dubinsku reformu pravosuđa. Na neke je nelogičnosti upozorio sam izvještaj o skriningu, posebno upirući prst na postojeće prakse imenovanja sudija ili procjenu njihove odgovornosti.

Stoga se u setu mjerila, preduslova za otvaranje poglavlja 23, očekuje ustavna reforma. Ona će biti osnov, temelj odakle će ići gradnja novog pravosuđa po modelu EU. Poruke su jasne. Tužioce ne bi trebalo da imenuje parlament, parlament po pravilu da se miješa u izbor sudskih vijeća, te da se u Ustav ugrade i razlozi za otkaz sudijama i tužiocima. Među mjerilima bi se mogli naći akcioni planovi za transparentan proces upošljavanja novih sudija, temeljen na sposobnosti, kao i mjere za neutralnost sudija i njihov odgovoran rad, a koje se, istina, lako mogu sakriti u neko šire mjerilo. Kao posebno mjerilo, sudeći po preporukama EK, mogao bi biti osmišljen blok mjera (za start akcijskih planova) za efikasnost i profesionalizam pravosudnih radnika. To će biti i mjerilo za zatvaranje, popraćeno dokazima iz prakse, “tzv. track record”. Drugi dio poglavlja je korupcija, pogotovo što se u izvještaju o skriningu opisuje riječima “ona nastavlja da bude ozbiljan razlog zabrinutosti”. EK nikada neće zloupotrebljavati ovakve snažne izraze, kada ih stavi u službeni dokument, oni su zaista upozorenje pogotovo uz navod da korupcija “prevladava u mnogim područjima” i, za kraj, da se ocjena o rasprostranjenosti “takođe teme-

lji na procjeni prijetnji organizovanog kriminala pripremljenoj od Europola na zahtjev Vijeća u junu 2012. godine”.

Za otvaranje poglavlja će se tražiti akcioni planovi koji se bave pitanjima jačanja ili čak revizije institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, potom mjere za sprečavanje sukoba interesa, nova pravila procedure za javnu upravu i unaprijeđen sistem finansiranja političkih stranaka. Ovo su tri uslova koja ne traže akcione planove nego direktne promjene. Članice EU će odlučiti u kojoj će mjeri to tražiti odmah, na startu pregovora. Preveliki zahtjevi na samome početku mogu usporiti otvaranje pregovaračkog poglavlja, učinivši time dobre namjere kontraproduktivnim.

Pod lupom će se naći antikorupcijske mjere na raizni lokalnih organa uprave – vjerovatno tek u uznapredovaloj fazi prilagođavanja, tokom pregovora. No, ozbiljan će akcioni plan biti potreban za specifične mjere suprotstavljanja korupciji, uključivši predloženi poseban plan za “najranjivija područja” aktivnosti, naznačena u procjeni rizika iz 2011. godine.

Odjeljak korupcije sadrži još preporuka, uglavnom koncentrisanih na poboljšanje rada cijelog zaštitnog sistema, poput procedura za oduzimanje nezakonito stečene imovine, saradnje među svim učesnicima borbe protiv korupcije ili revizije imuniteta. Dobar dio ovih preduslova ukazuje i na područja na kojima će EU htjeti tzv. “track record”, ili potvrde praksom da su se promjene dogodile, da su dio svakodnevnog posla i da su nepovratne.

Dobro razumijemo zakone EU Skrining je počeo prije formalnog otvaranja pregovora, njegova je prva faza, obrazlaganje, obavljena zajedno za sve tri zemlje koje su tada čekale start pregovora – Makedoniju, Srbiji i Crnu Goru. Potom je uslijedila druga, tzv. bilateralna faza “analitičkog upoređivanja zajedničke pravne tekovine” (kako glasi službeni opis aktivnosti screeninga), pri čemu je tim Evropske komisije, između ostalog, zaključio i da crnogorska strana dobro poznaje problematiku, te da razumije evropske zakone. Naravno, popis primjedbi i preporuka za izmjene je impozantan, ukazujući na moguća mjerila za otvaranje ovog poglavlja, ali i na ono što će se tražiti za njegovo zatvaranje, daleko u vremenu, kad cijeli pregovarački posao bude gotovo priveden kraju, valjda krajem ove decenije. O izvje-

štaju EK izjašnjavaju se države – članice. One će, tokom irskog Predsjedništva EU, koje će držati ritam priprema, davati i usklađivati prijedloge, zajednički kompromis treba dobiti blagoslov svih 27 zemalja. U procesu proširenja odlučuje se jednoglasno – ne nadglasavanjem, što ga dodatno komplikuje. Pravilo je da mjerila (benckmarks) za otvaranje sadrže uglavnom akcijske planove. EU je u svom novom pristupu uvela i međumjerila, ili prelazna mjerila kojima će pod kontrolom držati i time (navodno) ubrzavati proces prelaska akcijskih planova u praksu, a sa njima i zatvaranje poglavlja.

S obzirom na poveliku količinu preporuka EU će sa setom mjerila za otvaranje biti veoma obzirna, maskirajući manje zahtjeve pod zajednički blok.

MALESIJa

Niko se ne protivi referendumu, ali datuma nema Predsjednici Force i Demokratske partije Nazif Cungu i Fatmir Đeka nijesu uspjeli da postignu dogovor sa potpredsjednikom DPS-a Svetozarom Marovićem oko datuma održavanja konsultativnog referenduma za opštinu Tuzi. Kako je u izjavi za DN napomenuo ulcinjski gradonačelnik i predsjednik Force Nazif Cungu, najbitnije je da se niko ne protivi održavanju referenduma, već da se svi akteri zalažu za to. On je dodao da nema bojazni da referendum neće biti uspješan, ističući da se u Petnjici i Gusinju nije dogodilo ništa spektakularno što će biti slučaj i sa Malesijom.

“Datum za održavanje referenduma nije određen. Ali postoje opravdani zatjevi da se on odredi prije predsjedničkih izbora ili na taj dan.

Bitno je da nema nikakvih uslovljavanja i da će se pripremiti uz podrš-

ku i saglasnost svih subjekata”, apostrofirao je Cungu.

Održavanje referenduma u Malesiji je, po njegovim riječima, u opticaju već nekoliko godina i nije nikakva novina. Stoga su, kako je objasnio, razgovori koji se vode sa DPS-om faktički nastavak realizacije sporazuma o saradnji koji su manjinske partije potpisale sa najjačom partijom prilikom podrške novoj Vladi. Cungu je saopštio i da su on i Đeka vodili pregovore ne samo u ime svojih partija već i u ime koalicionih partnera.

Sa druge strane predsjednik Građanske inicijative za malesiju Vaselj Siništaj, koji je u koaliciji sa Forcom rekao je za portal Analitiku da GI neće učestvovati u vlasti ako se njihovi zahtjevi ne ispune, bez obzira na postojanje sporazuma sa DPS-om.

“Ako danas ne bude radnog sa-

stanka sa premijerom Milom Đukanovićem planirali smo da mu uputimo otvoreno pismo u kojem ćemo tražiti ispunjenje obećanje vezano za opštinu Tuzi”, kazao je on.

Siništaj je kazao da Cungu ima ‘’puno saznanje’’ koji su principi GI i dodao da ‘’ako je bio nekakav sastanak sa Svetozarom Marovićem onda je to u redu’’.

“Fatmir Đeka nije bilo šta uslovljavao ili tražio bilo kakav uslov za ulazak u izvršnu vlast. GI Tuzi neće učestvovati u izvršnoj vlasti sve dok se naši zahtjevi ne ispune. Mi prije dana održavanja predsjedničkih izbora tražimo datum održavanja refrenduma. Nećemo više da se igramo obećanja jer ovo je vrijeme akcije, a ne sporazuma i Platformi.

Ni jedan jedini zahtjev Albanaca ne iskače iz Ustava pa ni onaj o opštini Tuzi”, zaključio je Siništaj. V.K.

Cungu

Siništaj

Đeka

Politika

ultimatum LP

DPS mora da poštuje dogovor Iako je Liberalna partija najavila krajem prošle godine da će raskinuti koaliciju sa DPS-om ukoliko ne počnu da realizuju koalicioni sporazum ovog mjeseca, to se neće desiti. Liberali su dali rok DPS-u da poštuje sporazum do kraja februara. Lider LP Andrija Popović je kazao da su sa DPS-om počeli proces pregovaranja o poštovanju sporazuma koji su potpisali uoči parlamentarnih izbora, te da su krenuli sa mrtve tačke.

Sudeći po riječima Popovića, optimista je da će DPS riješiti njihovo nezadovoljstvo.

“Do sada smo održali dva sa-

stanka sa njihovom radnom grupom”, kazao je Popović.

Liberali su zamjerali koalicionom partneru što nijesu pripremili niti potpisali aneks sporazuma koji je trebalo da precizira učešće LP u vlasti.

Liberalna pratija je dobila resor sporta i mladih, ali očekuju da se precizira u kojim ministarstvima im pripadaju mjesta pomoćnika.

Trebalo bi da se regulišu mjesta za njih i u ostalim segmentima vršenja vlasti gdje država ima većinsko vlasništvo, kao i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

N.Đ.

PREMIJER O IZJAVAMA ZUKORLIĆA

Neistinite tvrdnje Premijer Milo Đukanović je, komentarišući tvrdnje muftije Islamske zajednice u Srbiji, Muamera Zukorlića koji je optužio crnogorsku vlast za nepoštovanje Sporazuma o Sandžaku kao prekograničnoj regiji, kazao da su neutemeljene.

“Neistinite su tvrdnje o raslojavanju Bošnjaka u Crnoj Gori, a posebno je neprihvatljiva njegova tvrdnja da crnogorska vlast vodi politiku poništavanja Bošnjaka. Takvu politiku samo vidi on iz Novog Pazara, a ne vide je Bošnjaci koji su dio državnih institucija u Crnoj Gori.

To je političko šarlatanstvo.

Zukorlić hoće da bude i vjerski i politički lider Bošnjaka, ne samo u Srbiji nego i u drugim državama. To je paternalizam”, rekao je Đukanović.

Crnogorski premijer je kazao da su on i Husović ranije potpisali međustranačaki sporazum, u ime Demokratske partije socijalista i BS, ali ne u inostranstvu, što tvrdi Zukorlić, nego u Podgorici.

Taj sporazum, kako je Đukanović objasnio, tiče se unapređivanja manjinskih prava Bošnjaka u Crnoj Gori, a ne Sandžaka, koji i nije teritorijalno administrativna i politička jedinica.

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Državni sekretar za politička pitanja Vladimir Radulović

FOTO: Ana Grujičić

4

nato podrška

Crna Gora ne može sama da se brani Crna Gora, i pored toga što je mala država, svjesna je da izolovana od NATO alijanse ne može efikasno odgovoriti na savremene odbrambeno-bezbjednosne rizike koji su globalnog karatkera. Tako makar tvrdi državni sekretar za politička pitanja Vladimir Radulović. Zbog toga je crnogorskoj naučnoj zajednici predstavljen program Nauka za mir i bezbjednost (SPS), preko kojeg NATO nudi državama članicama i partnerima saradnju na više načina.

“Odgovore na tradicionalne, ali i sve nekonvencionalnije prijetnje Crna Gora nastoji da pruži, prije svega, kroz aktivnu saradnju na regionalnom nivou i jačanje dobrosusjedskih odnosa, a potom i korišćenjem multilateralnih okvira kao što su Ujedinjene nacije, OEBS i NATO”, smatra Radulović.On je prisutnima pojasnio

da Alijansa nije samo odbrambenovojni, već i politički savez koji promoviše demokratske principe.

Radulović je podsjetio da je Crna Gora, od obnove državnosti 2006. godine, uspješno razvijala odnose sa NATO, koristeći mehanizme programa Partnerstvo za mir, a kasnije i Akcionog plana za članstvo MAP. Savjetnik za nauku u SPS-u Ejup Kuntaj Turmuš kazao je da je taj program jedan od ključnih za razvoj dijaloga između država članica NATO i partnerskih zemalja, a zasnovan je na inovacijama u civilnom društvu, nauci i bezbjednosti.

“SPS podržava aktivnosti koje se tiču borbe protiv terorizma, energetske bezbjednosti, odgovora na sajber napade, odbrane od nuklearnih i hemijskih oružja, kao i bezbjednosti životne sredine”, naglasio je on. B.P.

Značaj programa NATO Program nauka za mir i bezbjednost datira još od 1958., međutim, u vrijeme hladnog rata je postojao program samo za 16 zemalja članica NATO. Ideja je bila da se u vezi sa ključnim naučnim projektima naučnici objedine. ”Tokom godina se stvorila mreža u kojoj je više od 20.000 naučnika, 16 naših kolega su dobitnici Nobelove nagrade, što vam pokazuje i kakav je kvalitet ovih naučnih programa”, kazala je viši savjetnik NATO programa Nauka za mir i bezbjednost (SPS) i partnersku saradnju Deniz Juksel Beton.

Politika

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

5

SDP ODLUČIO

Pravnim sredstvima protiv kandidature Vujanovića Može i bez podrške SDP

Vasilj Karadžić

P

redsjedništvo SDP jednoglasno je na sinoćnoj maratonskoj sjednici odlučilo da ne podrži kandidaturu potpredsjednika DPS-a Filipa Vujanovića na predsjedničkim izborima iz, kako je rečeno, jasno saopštenih ustavnih i političkih razloga.

Socijaldemokrate će, kako nam je saopšteno, u cilju sprečavanja urušavanja ustavnih institucija i međunarodnog ugleda Crne Gore, iskoristiti sve pravne procedure kako bi osporili Vujanovićevu kandidaturu: “SDP će u cilju sprečavanja urušavanja ustavnih institucija i međunarodnog ugleda Crne Gore iskoristiti pravne procedure u osporavanju ove kandidature. Predsjedništvo konstatuje da kandidat koji se povinuje standardima evropske pravde direktno podriva politiku građanske nezavisne i na vladavini prava zasnovane evroatlantske Crne Gore”, poručuju iz SDP. Dodaju da će SDP sačekati mi-

Demokratska partija socijalista DPS žali što za predsjedničku kandidaturu Filipa Vujanovića nije postignut potpun koalicioni konsenzus, ali i bez toga, on ima dovoljnu podršku da pobijedi, ocijenio je lider te stranke Milo Đukanović. Premijer je poručio da su uvjereni da je Vujanovićeva kandidatura ustavna, da je sa pravne stane to neupitno, te da aktuelni predsjednik može staloženo i posvećeno da se priprema za kampanju. Žao nam je što nećemo imati puni koalicioni konsenzus na ovim izborima, ali nadamo se da uprkos tome Vujanović ima dovoljnu podršku da bi na njima mogao pobijediti i nastaviti da vrši funkciju predsjednika države”, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore.

On je podsjetio da je Socijaldemokratska partija od početka nagovijestila negativan stav prema Vujanovićevoj kandidaturi.

“U DPS-u nijesmo reagovali po sistemu inaćenja, već naprotiv, sa puno respekta, i mnogi su nam zamjerali, čak i naši članovi, što odugovlačimo sa definisanjem kandidata”, rekao je Đukanović.

On je naveo da se DPS, osim predsjedničkih, sprema i za ponovljene lokalne izbore u Andrijevici i Nikšiću, sa namjerom da pobijedi.

“Na naše veliko zadovolljstvo dugim i strpljivim radom u Andrijevici, DPS je postala ubjedljivo vodeća politička partija. Ubijeđeni smo da će se na novim izborima samo potvrditi naša dominacija”, kazao je Đukanović.

šljenje VK i Ustavnog suda nakon čega će odrediti svoje dalje poteze. Predsjedništvo te stranke je, po njegovim riječima, prenijelo pravo Opštinskim odborima Andrijevice i Nikšića da sami donesu odluku o načinu učešća na lokalnim izborima u tim gradovima shodno interesu njihovih građana. Treba istaći da je SDP pripremila žalbu koju će uputiti Ustavnom sudu, zbog, kako smatraju, nesutavnosti treće kandidature Filipa Vujanovića za predsjednika države. Sa žalbom će sačekati dok Vujanović i zvanično ne postane kandidat, što podrazumijeva da prikupi dovoljan broj potpisa i DIK ga zvanično proglasi kandidatom.

Tumačenje

Vujanović ne treba da brine o podršci SDP-a Goati je ocijenio da biračko tijelo SDP-a nije relevantno, dok je Gjenero kazao da suverenistički glasači nemaju veliki manevarski prostor

Pobjeda kandidata Demokratske partije socijalista na predsjedničkim izborima, koji će se održati 7. aprila, Filipa Vujanovića je maltene osigurana, ako se ima u vidu njegov rezultat sa prethodnih predsjedničkih izbora, ali i uspjeh njegove partije na nedavno održanim parlamentarnim izborima, poručio je u izjavi za Dnevne novine politički analitičar i univerzitetski profesor Vladimir Goati.

On je svoju tvrdnju bazirao na, kako je sam rekao, objektivnim podacima, navodeći da je predsjednički kandidat najjače crnogorske partije čovjek sa izrazito visokim rejtingom i poštovanjem i u Crnoj Gori i u okruženju. Osim toga, Vujanović je, po Goatijevim riječima, uspio da na prošlim predsjedničkim izborima prodre i u biračko tijelo opozicije, navodeći da su to razlozi zbog kojeg je DPS izabrao njega, “jer time igra na sigurnu kartu”.

“On je uspio da, dozvolite mi da upotrijebim tu tešku riječ, u vrlo podeljenom društvu zadobije i da prodre, na prošlim predsjedničkim izborima, i među glasače opozicionih partija. To je prilično neobično, tako da je on sigurna karta za DPS”, ocijenio je profesor beogradskog FPN. Prema Goatijevom mišljenju, predsjednički kandidat DPS ne treba puno da se sjekira oko toga

što Socijaldemokratska partija neće podržati njegovu kandidaturu, iz prostog razloga što, po riječima ovog političkog analitičara, manji koalicioni partner nema preveliki broj birača koji mogu pomoći ili ugroziti DPS, ali ni disciplinovano biračko tijelo koje bi poslušalo vrh partije.

“Prvo, to je mlađi brat DPS. Drugo, nijesam savim siguran, ali živi bili pa videli, inače često grešim ali nisam siguran da preveliki broj birača dolazi iz tog koalicionog partnera DPS-u, a treće, nisam siguran

Dva mandata su dovoljna Gjenero je, komentarišući Vujanovićev treći mandat, rekao da mu nije jasno zašto je urađane ista stvar kao i u Srbiji u slučaju Borisa Tadića.

On je konstatovao da su dva mandata na predsjedničkoj funkciji sasvim dovoljna, ali je dodao da i pored toga ima visoko poštovanje prema Filipu Vujanoviću.

“Meni se čini da je on izrazito dobro obavljao svoju funkciju. Da je djelovao kao čovjek koji zapravo uravnoteživao regionalne odnose. Kao što je to bio potez kada je bio jedini regionalni predsjednik koji je prisustvovao inauguraciji Tomislava Nikolića u Beogradu, gdje je stvorio manevarski prostor za snižavanje tenzija između Beograda i Podgorice. Unatoč tome što se radi o dobrom kandidatu, meni se ne čini da se u slučaju trećeg mandata radi o dobroj praksi”, rekao je Gjenero.

ni da će taj preveliki broj birača bar u velikoj većini poslušati svoje rukovodstvo, ali priznaću svoju grešku posle izbora ako je načinjena”, poručio je Goati. No, hrvatski politički analitičar Davor Gjenero rekao je u izjavi za DN da birači SDP, a samim tim i tvrdokorni suverenistički glasači nemaju baš veliki manevarski prostor.

On je napomenuo da taj dio biračkog tijela može svoj glas dati Vujanoviću ili rizikovati da im se glas de facto pripiše drugom političkom bloku, koji je suverenistima daleko udaljeniji od bloka DPSovog kandidata. Kako je pojasnio Gjenero, u političkoj teoriji Entoni Daun je rekao da ukoliko imate bipolarnu političku scenu, što je po njegovim riječima de facto slučaj u Crnoj Gori, ona će pogodovati kandidatima centra, što jeste Vujanovićeva pozicija.

“On će ulaziti u drugo političko tijelo, a suverenisti su zapravo primorani glasati za njega ne žele li upropastiti svoj glas. Ali ovo je sasvim sa razine političke teorije. Kako se to aplicira na crnogorsku realnu situaciju, koliko je Vujanović politički snažan da realno motivira biračko tijelo SDP-a, ja ne mogu procijeniti. Ono što mogu reći iz vana je da poziciju Filipa Vujanovića karakterizira mekši odnos prema Beogradu nego ostali istaknuti akteri unutar vladajuće koalicije, ali ne mogu u potpunosti procijeniti kako će dominantni dio biračkog tijela vrednovati tu njegovu poziciju”, podvukao je Gjenero. Sa druge strane, šanse predsjednilčkih kandidata opozicije (za sada su se kandidovali Miodrag Lekić i Rade Bojović) da poraze Vujanovića su, prema Goatijevim procjenama, prilično mršave. On je rekao da je nakon oktobarskih parlamentarnih izbora teško iz “opozicione magme” vidjeti nekog kandidata koji bi imao šanse ga ugrozi.

“Ako sve bude prema očekivanju, onda je Vujanovićeva pobeda maltene osigurana.

V.Karadžić

Lokalni izbori

Sjednica Skupštine Nikšić

Samostalan nastup ne razjedinjava opoziciju Pozitivna će definitivno na lokalne izbore u Nikšiću i Andrijevici, koji su zakazani za 9. mart, izaći samostalno. Prvi čovjek te partije Darko Pajović tvrdi da takva odluka neće razjediniti opoziciju, te da je dobro da opozicione partije nastupe u dvije ili više kolona.

U toj partiji su razmišljali i o bojkotu lokalnih izbora, ali kako tu ideju nijesu željeli da podrže DF i SNP, tako su i u Pozitivnoj odustali od nje.

“Kako su naše uvažene kolege već prije nas odlučile da neće bojkotovati lokalne izbore, tako smo i mi našu odluku donijeli u skladu sa već svršenim činom, jer bojkot samo jedne stranke ne bi bio dobro rješenje i ne bi imao smisla”, tvrdi Pajović.

On je pričao i o predsjedničkim izborima, ističući da njegova partija još nije prikupila novac za učešće, ali se nada da će i to biti riješeno u narednih nekoliko dana. “Želim da vjerujem i jesam optimista da ćemo uspjeti, a da li hoćemo ili ne - vidjećemo za nekoliko dana”, poručio je on.

Od kako je Pozitivna objelodanila da nemaju para da učestvu-

ju u predsjedničkoj trci, analitičari su to tumačili kao povlačenje od straha da kandidat Pravedne Rade Bojović ne privuče suverenističke glasove.

Pajović je kazao da ni kod njega ni kod njegovih partijskih kolega ne postoji strah, niti je ikad postojao od političke borbe.

“Straha niti je bilo niti može da ga ima jer smo parlamentarna stranka sa sedam poslanika.”

Lider Pozitivne je ponovio da pojavom njegove partije opoziciona scena nije ista, zato što se ta partija ideološki razlikuje od ostatka opozicije, što oni ne vide kao nedostatak opozicionog djelovanja, već kao nastojanje da se smijeni vlast.

“Naš cilj ostaje da svakog poštenog birača DPS ubijedimo da budućnost Crne Gore nijesu oni koji kupuju i trguju odborničkim mandatima, onima koji su bez trunke stida i srama oteli odbornički mandat Pozitivne i na taj način u potpunosti obesmislili izborni proces i poništili izbornu volju građana Nikšića iz oktobra 2012”, zaključio je Pajović.

B.P.

6

Globus

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

INCIDENT

KBC DEDINJE

Preminuo brat Slobodana Miloševića

BEOGRAD - Borislav Milošević, brat bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, preminuo je u noći između ponedjeljka i utorka u KBC “Dedinje”. Vijest je potvrdio Institut zemalja Zajednice nezavisnih država u Moskvi.

“U utorak, dva sata poslije ponoći, nakon duge i teške bolesti u Beogradu je preminuo Borislav Milošević”, navodi se u saopštenju Instituta.

Milošević je prije nekoliko mjeseci u kritičnom stanju iz Crne Gore prebačen u Beograd na Institut za kardiovaskularne bolesti “Dedinje.”

Borislav Milošević, rođen

1934. godine, bio je stariji brat nekadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića i godinama je živio u Rusiji, gdje je u drugoj polovini ‘90-ih bio na poziciji ambasadora SR Jugoslavije u Moskvi. Borislav Milošević je imao jake veze sa ruskim političarima, prije nešto manje od dvije godine je najavljivao da je lično bio duboko zainteresovan za posao remonta pruga u Srbiji i da ruski kredit od 800 miliona dolara koji je za to namenijenjen uspije. S obzirom na veze koje je imao u Moskvi, vjeruje se da je on bio ključna osoba koja je obezbijedila dolazak i boravak Marka Miloševića i Mirjane Marković u Rusiju nakon promjena 5. oktobra i izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu. Borislav Milošević je prije mjesec dana dao izjavu za Njujork tajms o tome kako u elitnom predgrađu Moskve žive Mira Marković i Marko Milošević. Povod za razgovor je bila spekulacija da bi tamo mogao da se doseli i sirijski predsjednik Bašar al Asad. U aprilu 2012. godine u Moskvi je promovisao knjigu “Nebođen”, političku biografiju svog brata Slobodana Miloševića.

LONDON

Počelo suđenje Arkanovom kumu BEOGRAD - Đovaniju Di Stefanu, prijatelju Željka Ražnatovića i Slobodna Miloševićeva, kao i advokatu Sadama Huseina počelo je suđenje u Londonu, prenio je beogradski Mondo. Prema pisanju tog portala, Di Stefaniju se sudi za prevaru jer nema završen pravni fakultet, a bavio se advokaturom, kao i zbog toga što je prisvojio imovinu klijenata. Đovani di Stefano, srpskoj javnosti predstavljen je kao biznismen i veliki prijatelj našeg naroda, a tokom devedesetih bio je sveprisutan u medijima, podsjeća Mondo i dodaje da je on svojevremeno tvrdio da “spojio” Svetlanu Ražnatović i Željka Ražnatovića Arkana, kao i da je platio njihovu svadbu. Bio je član Arkanovih Tigrova, ali i pravni savjetnik Slobodana Miloševića sa kojim je takođe bio prijatelj.

Svjetsku slavu stekao je 2006. godine kada se pojavljuje u advokatskom timu Sadama Huseina, sa kojim je, kako je tvrdio, poslovno sarađivao mnogo godina ranije. Di Stefano, prozvan još i “đavolji advokat”, hvalio se i da je upoznao Osamu bin Ladena, ali to nikada nije dokazano.

Bi-Bi-Si 2 je napravio i dokumentarni film o njemu “Notorius”.

● FOTO priča

Smog progutao Peking

Nađeni ostaci F-16, potraga za pilotom i dalje traje Avion, poletio iz baze Aviano pa nestao sa radara iznad Jadrana

RIM - Američke vazduhoplovne snage saopštile su da su italijanske spasilačke ekipe izvukle iz Jadranskog mora ostatke letelice, za koju se veruje da je nestali F-16.

Američki borbeni avion F-16, koji je poletio iz baze u Avijanu, nestao ju u noći između ponedeljka i utorka iznad Jadranskog mora, pošto je pilot prijavio da ima problem sa letjelicom. Uprkos naporima američkih i italijanskih spasilaca, nema nikakvog traga pilotu, a potraga se nastavlja, saopšteno je iz baze.

Vojni avion, baziran u Avijanu na sjeveru Italije, nestao je s radara iznad italijanske obale Ja-

dranskog mora. U moru kod Ravene tokom noći pronađeni su tragovi goriva, pa je potraga intezivirana upravo na tom području. U potrazi su učestvovali drugi avioni koji su sinoć letjeli zajedno s njim, i italijanska obalska straža, kao i brod “Mun” splitskog “Brodospasa”.

Izvršni direktor “Brodospasa” Mladen Brodarić potvrdio je da se brod “Mun” uključio u akciju potrage, po nalogu Lučke kapetanije u Raveni. Avion američkog ratnog vazduhoplovstva letjeo je zajedno sa drugim avionima kada se prekinula njegova veza sa bazom NATO-a u Avijanu, na sjeve-

roistoku Italije, prenijela je agencija Frans pres. Pilot je prijavio problem u posljednjoj poruci bazi oko 19 sati, javila je italijanska novinska agencija Ansa. Jedan od pilota tvrdi je čuo poziv u pomoć kolege iz nestalog lovca, ali da nije vidio gdje je avion pao. Pentagon je sinoć potvrdio informaciju da je “lovac” nestao, nakon čega je pokrenuta i potraga, u kojoj su učestvovali drugi avioni koji su letjeli zajedno sa njim, kao i italijanska obalska straža. Nedaleko od obale Ćervije se prije tri godine srušio avion istog tipa, ali pilot je uspio da se katapultira, a spasio ga je lokalni ribar.

Mep mejker izrađuje mape na osnovu podataka koje dobije od građana i drugih provjerenih podataka, na sličan način kao što to radi Vikipedia.

GUGL

Mapa Sjeverne Koreje od juče dostupna na internetu Pored detaljnog prikaza Pjongjanga, na karti se mogu vidjeti i logorigulazi u kojima su zatvorene stotine hiljada nepodobnih građana

PEKING - Kineske vlasti privremeno su zatvorile 103 fabrike koje su veliki zagađivači, a sa ulica Pekinga sklonjeno je 30 odsto vladinih vozila, ne bi li se tako stalo na kraj velikoj zagađenosti vazduha, objavili su juče državni mediji. Ipak, vazduh iznad glavnog kineskog grada i dalje je opasan. Kvalitet vazduha u Pekingu u zadnje dvije sedmice konstantno je “veoma nezdrav” i “opasan”, a juče je došao do 517 stepena na indeksu Američke ambasade u Pekingu.

Ta brojka označava nivo koji se opisuje kao “ne može se ni izmjeriti”. Zagađenost vazduha u Pekingu redovno prelazi 500 na indeksu koji mjeri čestice razmjera 2,5 mikrometara u zraku. Opasno je sve iznad 300, a prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dnevni nivo ne bi trebao preći 20.

PJONGJANG - Dugo su na Guglovoj aplikaciji Mep mejker, po površini koju teritorijalno zauzima Sjeverna Koreja, bile iscrtane samo malobrojne linije. U ponedjeljak je Gugl meps predstavio vrlo detaljnu kartu Sjeverne Koreje, na kojoj se nalaze i zabačeni i nepopularni logori poznati kao gulazi. Ovakav razvoj situacije se desio neposredno nakon što je Erik Šmit, predsjednik internet kompanije sa sjedištem u Kaliforniji, odlučio da ode na tajno putovanje u Sjevernu Koreju.

“Sjeverna Koreja je dugo vremena predstavljala jedno od velikih područja sa ograničenim kartografskim podacima. Ali, danas to mijenjamo”, izjavio je Džajant Majzor, viši produkt menadžer proizvođača Guglovih mapa (Mep mejker) u svom blogu u ponedjeljak.

Majzor navodi da je sada dio koji se odnosi na Sjevernu Koreju kom-

pletiran uz pomoć “grupe građana kartografa” i da je na tome radio nekoliko godina.

“Budući da je veliki broj ljudi fasciniran Sjevernom Korejom, ove mape su izuzetno važne, a posebno za građane Južne Koreje, koji imaju rodbinske veze na Sjeveru ili čija rodbina još tamo živi”, izjavio je Majzor.

Zvaničnici Južne Koreje su u utorak sa oduševljenjem dočekali ovu inicijativu Gugl mepsa.

“Smatramo da bi ovo mogla biti prilika za cijeli svijet da sazna više o Sjevernoj Koreji, kao i prilika da se Sjever više otvori”, izjavila je portparolka južnokorejskog ministarstva za ujedinjenje. Šmit je izjavio da je zvaničnike Sjeverne Koreje upozorio da njihova zemlja neće moći da se razvija ukoliko ne dozvoli slobodu upotrebe interneta.

Nova mapa Gugla nudi detaljnu kartu prijestonice Pjongjang, koja pokazuje bolnice, stanice metroa i škole. Izvan glavnog grada detalji su rjeđi, ali se mogu primijetiti. Zanimljivo je da se pri zumiranju mogu vidjeti sive površine tipa gradova, koje su, zapravo, centri za “reedukaciju” (gulazi). Procjenjuje se da u njima ima oko 200.000 nepokornih građana.

Organizacije i pojedinci koji su uključeni u istraživanja vezana za kršenje ljudskih prava koristili su ove satelitske slike kako bi potvrdili poznate zatvorske lokacije ili otkrili nove.

Sjever posjeduje domaći intra-net, koji je odsječen od ostatka svijeta i koji dozvoljava svojim korisnicima ograničenu razmjenu informacija koje unaprijed mora da odobri država. Pristup internetu u cijelosti ograničen je na nekoliko stotina ljudi.

Globus

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

7

ANALIZA STRUČNJAKA

Rađa se treća generacija Al-kaide Smrt Osame bin Ladena i Arapsko proljeće promijenili su lice terorističke mreže, a težište njenog “džihada” danas je preusmjereno na Sjevernu Afriku

V

AŠINGTON - Nakon napada 11. septembra, ćelije razmrvljene Alkaide posijane po svijetu proširile su ideologiju “svetog rata”k koji je novi prostor dobio ustancima Arapskog proljeća, a taj džihad je nemoguće iskorijeniti samo vojnim sredstvima bez diplomatije i rješavanja problema koji su ga izazvali, ističu analitičari.

Treća generacija Al-kaide upravo se rađa, rekao je Brus Ridel, bivši analitičar američke središnje obavještajne agencije CIA, a prenio je AFP. Prva generacija stvorila je tu međunarodnu terorističku mrežu i izvela napade 11. septembra. Druga je nastala rušenjem talibanskog režima u Avganistanu i završila smrću Osame bin Ladena i pojavom Arapskog proljeća.

Treća generacija najveća je prijetnja dosada, jer je Al-kaida iskoristila Arapsko proljeće koje sama nije izazvala niti predvidjela, objašnjava Ridel i kaže: “Tačnije, iskoristila je zone bezakonja, kao što su istok Libije, sjever Malija i poluostrvo Sinaj, kao i sve veće djelove Sirije, i ondje je uspostavila svoja uporišta”.

Arapsko proljeće srušilo je višedecenijske diktatorske režime i otvorilo nevjerovatan prostor slobode izražavanja. Al-kaida je do tada bila revolucionarna, elitistička, tajna organizacija, a danas je privukla mase, društvenu bazu, ocijenio je Dominik Tomas, stručnjak koji proučava pokrete džihada.

“Svi sadašnji džihadistički pokreti prepoznaju se u filozofiji Alkaide iako s organizacijom nijesu

nužno povezani”, kaže Tomas i dodaje da je Al-kaida islamskog Magreba (AQMI), odgovorna za otmicu talaca u Alžiru, prilično autonomna i vrlo samostalna. Sa Al-kaidom je povezana utoliko što su se neki njezini borci kao Mokhtar Belmokhtar uvježbavali u kampovima u Avganistanu.

AQMI i druge organizacije postojale su i prije Arapskog proljeća, ali bile su “gangstersko-džihadističkog karaktera”, pa su te kriminalne aktivnosti povezivale sa svetim ratom.

Nakon pada diktatora u arapskim državama novi režimi su izbjegavali represiju i potcijenili su prijetnju.

Tuniski predsjednik Monsef Marzuki priznaje da nije “dovoljno izvagao” prijetnje i da je Tunis postao “koridor” za trgovinu oružja i ekstremizam. Pustinja koju dijele Libija, Tunis, Alžir i Mali bila je i prije zona krijumčarenja, ali pojačan priliv stranih boraca dao je svemu novu dimenziju.

Ustanci Arapskog proljeća poremetili su ravnotežu, a “istočni grijeh” bila je zapadna intervencija u Libiji, optužuje Rusija.

“Teroristički napadi gotovo su svakodnevni, oružje je preplavilo zonu i nije pod kontrolom, sva-

Mali

Libija

ki dan ubacuju se strani borci. Mali je posljedica Libije, a talačka kriza u Alžiru zvoni na uzbunu”, rekao je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

Protiv džihadističkih pokreta treba se boriti političkim i socijalnim sredstvima jer Al-kaidu nije moguće iskorijeniti “bespilotnim letilicama kao što se to čini u Pakistanu i prijetnjama vojnim akcijama na lijevo i na desno. Tako nikako nećemo iskorijeniti ideologiju”, kaže Tomas.

Islamolog Matje Guidere smatra da je francuska intervencija u Maliju protiv islamista “strateška greška” koja prijeti da Mali pretvori u “zemlju džihada”, kao što se dogodilo s Irakom 2000-ih godina. Zapad je sve zabrinutiji “džihadizacijom” sukoba u Siriji, gdje islamistima u pomoć pristižu hiljade stranih boraca. Svaku vojnu intervenciju treba da prati i politički pristup, otvaranje dijaloga s džihadistima kojima treba ponuditi političku perspektivu integracije u društvo, ističu stručnjaci.

“Diplomatija i ustanove moraju odgovoriti na probleme koji su izazvali gnijev mladih ljudi. Ako želimo da iskorijenimo Al-kaidu, moramo da riješimo probleme koji izazivaju gnjev i podstiču dobrovoljce u džihad. A prvi problem koji treba riješiti je palestinsko pitanje”, smatra Ridel.

RAT U SIRIJI

U rijeci pronađeno 68 leševa ALEP - U rijeci u sirijskom gradu Alepu nađena su tijela najmanje 68 ubijenih mladića i dječaka, a svi oni ubijeni su sa po jednim metkom u glavu ili vrat. Kapetan Slobodne sirijske armije, koji je bio na licu mjesta, rekao je da je najmanje 68 tijela pronađeno, ali da se još tijela izvlači iz vode u oblasti koju kontrolišu pobunjenici. Kapetan Abu Sada je rekao da su neki od ubijenih bili tinejdžeri i da ih je “sve ubio režim”.

“Tamo ima više od 100 tijela. Mnoga su još u vodi i mi pokušavamo da ih izvučemo”, rekao je on, a prenio je AFP.

Jedan dobrovoljac je kazao da je pomagao prilikom utovaranja tijela u kamion.

“Ne znamo ko su ovi ljudi jer nemaju lične karte”, rekao je on.

Tijela su pronađena u rijeci Kuveik, koja razdvaja dva distrikta u južnom dijelu grada, saopštila je Opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu. Na drugom kraju zemlje, u blizini granice s Irakom, pobunjenici su juče upali u Vladin obavještajni kompleks i oslobodili najmanje 11 ljudi koji su držani u zatvoru, rekli su aktivisti. Poslije pet dana teških bor-

bi oko kompleksa u gradu Deir elZour, pobunjenici su juče konačno uspjeli da ga zauzmu, saopštila je Opservatorija za ljudska prava. U zatvoru kompleksa nalazili su se i zarobljeni pobunjenici, ali nije odmah jasno da li su oslobođeni borci ili aktivisti opozicije. Vladine snage su odgovorile na napredovanje pobunjenika serijom vazdušnih napada na kompleks, u nastojanju da se iz njega izbace pobunjenici. Deir el-Zour je bio poprište žestokih borbi još od izbijanja pobune protiv sirijskog predsjednika Bašara Asada marta 2011.

Radikalni islam prima se i na Kosovu i Metohiji BEČ - Kosovo, usljed rastućeg siromaštva i nezaposlenosti, suočeno je sa jačanjem radikalnog islama, ocjenjuje bečki dnevnik “Standard”. List prenosi da je u petak glavna džamija u Prištini prepuna i da hodža propovjeda da “neprijatelji Alaha obmanjuju mlade muslimane”, navodeći da Internet ima štetan uticaj, kao i alkohol i droge i da oni imaju za cilj zaustavljanje snage islama. Indirektna posljedica sukoba na Kosovu je strožiji oblik islama, koji privlači konvertite iz svih krajeva, konstatuje se u “Standardu” i dodaje se da jačanje ove grupe dovodi u pitanje tradiciju i zahtjeve jednog društva koje je bilo više definisano pripadnosti albanskom narodu i proamerikanizmu nego islamskom vjerom. Vjerski konzervativci i tvrdokorni vjernici, koji su do 1999. bili potpuno nepoznati, danas, iako mala, stalno su rastuća i vidljiva grupa, prije svega u većim gradovima i pojedinim siromašnim djelovima Kosova. Bezbjednosne snage, prenosi “Standard”, izvijestili su da je strožiji oblik vjere nakon rata sve prisutniji kao posljedica dolaska islamskih humanitarnih organizacija na Kosovo i školovanja vjerskih predstavnika u arapskim zemljama. Oni procjenjuju da trenutno na Kosovu ima oko 50.000 pristalica konzervativnog islama.

Pojedine hodže i konvertiti privukli su pažnju kosovskih čuvara reda, jer nova generacija vjerskih konzervativaca smatra da sekularni Ustav Kosova diskriminiše vjernike i oni zahtijevaju da se ublaži zakon koji zabranjuje vjerske simbole u državnim školama, kao i ženama da nose marame.

“Ako neko tvrdi da uživamo slobodu vjere, onda to nije tačno”, istakao je Šefćet Krasnići, hodža u glavnoj džamiji u Prištini, koji je kazao da muslimani zahtjevaju ista prava kao što imaju njihovi vjernici u Londonu ili SAD. “Standard” ukazuje na to da dolazi do napada na kritičare ekstremističkog islama, navodeći da je Musli Verbani, nekadašnji hodža u Kačaniku, upozorio u jednoj propovedi 2007. svoju opštinu na opasnosti ekstremizma. Neposredno poslije toga mu je zapaljen automobil, a jedan muškarac iz tog regiona je tek januara 2011. osuđen na tri mjeseca zatvora. Drugi napadi protiv ljudi koji su ukazivali na ekstremizam su ostali nekažnjeni.

Ekonomija

8

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

KAP

Država će preduzeti korake Premijer kaže da CEAC ne pokazuje interes za Kombinat aluminijuma

Prva traži 1,7 miliona Ročište za spor po osnovu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva banka potražuje od podgoričke kompanije Di Air koja se bavi uslugama avio prevoza iz Podgorice, odloženo je za 14. februar jer se tuženi nije odazvao suđenju, a nije ni postojao dokaz da mu je uručen poziv za ročište. Riječ je o dugu koji Prva potražuje na osnovu kredita koji je ranije

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u 11 mjeseci prošle godine iznosile su 421,5 miliona eura, 15,5 odsto više nego u istom periodu 2011, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

“Tokom 11 mjeseci prošle godine ostvaren je rast priliva stranih direktnih investicija, kao rezultat povećanje ulaganja u nekretnine i priliva po osnovu interkompanijskog duga”, navodi se u Biltenu CBCG. Ukupan priliv stranih direktnih investicija od januara do novembra iznosio je 526,4 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 105 miliona eura.

Najveći dio ulaganja je imao karakter vlasničkih, na koje se odnosilo 66,4 odsto ukupnog priliva u prvih 11 mjeseci prošle godine.

podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eura, a nije vratio. U međuvremenu kompanija Sven aviation preuzela je i vratila dio duga od Di Aira u iznosu od pet miliona eura, na taj način ostalo je spornih nevraćenih oko 1,7 miliona eura. Prema važećem nalazu vještaka, i taj sporni dug trebalo bi da vrati Seven aviation.

I.B.

Nova valuta spas?

Eventualno uvođenje sopstvene nacionalne valute moglo bi pomoći Crnoj Gori ako se nađe u ekonomskim problemima, ocijenio je stručnjak sa Instituta njemačke ekonomije u Kelnu, Jirgen Mates. Dojče Vele piše da s obzirom na to da Crna Gora teži da postane zvanična članica eurozone, postavlja se pitanje hoće li Brisel zahtijevati uvođenje nove valute u toj zemlji.

“Mogu samo pretpostaviti da je Crna Gora možda u nekim makroekonomskim poteškoćama, pa da bi ih izbjegla, neko rješenje može biti sopstvena valuta, jer bi bila moguća devalvacija, odnosno bila bi moguća i vlastita monetarna politika”, objasnio je Mates.

CDT

Budžet do 15. oktobra Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti trebalo bi uvesti načelo budžetske transparentnosti i obavezu da se predlog budžeta za narednu godinu dostavi Skupštini najkasnije do 15. oktobra tekuće, poručili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

CDT je, u komentarima i sugestijama na Nacrt zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, predložio da se preciziraju zakonski rokovi za dostavljanje predloga zakona o budžetu Skupštini na razmatranje, kao i da to, u skladu sa međunarodnim preporukama, bude najkasnije do 15. oktobra.

Predloženo je i uvođenje načela transparentnosti budžeta, tako što bi se Vlada, Skupština i Ministarstvo finansija obavezali da na internet stranicama, na vidnom mjestu postave budžet za tekuću godinu, kao i

izvještaje o njegovom izvršenju i završnom računu.

Predstavnici CDT-a su, u sugestijama dostavljenim Ministarstvu finansija, predložili i da se sve potrošačke jedinice obavežu Zakonom da na internet stranicama objave budžete za tekuću godinu, kao i završni račun za prošlu.

“Godišnje budžete i završne račune treba objavljivati u formatu koji omogućava jednostavno korišćenje podataka, kao i narativno objašnjenje.

Potrošačke jedinice treba da izrade brošure ili kratke vodiče kroz budžet, kako bi on građanima bio razumljiv i prihvatljiv”, naveli su iz CDT-a.

Iz CDT-a su objasnili da se komentari baziraju na rezultatima dijela monitoringa poštovanja principa dobrog upravljanja u državnim institucijama, koji se bavi budžetom.

Upravna zgrada Kombinata aluminijuma

Foto: Darko Jovanović

DI AIR

Vlada Crne Gore moraće da preduzme korake koji će značiti zaštitu njenih interesa u Kombinatu aluminijuma Podgorica i na tome se već radi, poručio je juče crnogorski premijer Milo Đukanović.

On je u intervjuu Radiju Crne Gore ocijenio da aktuelni strateški partner u KAP-u, Centralno evropska aluminijumska kompanija (CEAC), u posljednje vrijeme ne pokazuje dovoljno interesa da preuzme sve one razvojne mjere koje su nužne ukoliko se želi očuvati perspektiva industrije aluminijuma, i pored više šansi koje mu je Vlada pružila.

Prethodna Vlada je, kako je podsjetio, pripremajući se za arbitražu istovremeno pokušavala da animira nekog drugog partnera koji bi mogao postići eventualni dogovor sa ruskim vlasnikom u vezi ulaska u KAP. „Do ovog trenutka, uprkos iskazanim početnim interesovanjima nekolicine partnera, nije došlo do finalnog dogovora sa ruskim parnternom. To dodatno pojačava odgovornost države da interveniše i tada kada nema optimalnu formulu rješenja“, dodao je Đukanović.

KAP za Vladu, kako je ocijenio Đukanović, i dalje ima perspektivu i može da radi na nivou od 50 hiljada tona proizvodnje, sa, u najmanjem slučaju, 600 radnika. „Ako i ne pronađemo partnera, onda smo veoma skloni tome da preduzmemo odlučnije mjere kao država i da aktivirajući određene šanse koje su nam ostavljene u temeljnom ugovoru i o Ugovoru o poravnanju dodatno zaštitimo interese države“, navodi Đukanović.

Dio sindikata odlučuje Predstavnici Sindikata KAP-a razgovarali su juče predstavnikom Vlade u Odboru direktora Nebojšom Dožićem, u vezi namjere da se zarade zaposlenima smanje za pet odsto. Predsjednica Sindikata KAP-a Sandra Obradović kazala je za DN, da nijesu zadovoljni argumentima o smanjenju zarada i smatraju da smanjenje od pet odsto nije dobro da bude primijenjeno na sve jednako.

“Postoje plate od 300 eura i nekoliko puta veće. Nije isto kada nekom sa 300 eura uzmete pet odsto, kao onome koji ima više od hiljadu eura. Ukazali smo na nepravilnosti u obračunu zarada koje se događaju godinama”, dodala je Obradović.

On je navela da će danas obavijestiti sve cjeline o razgovorima, a da će u četvrtak donijeti konačan stav sindikata.

Prema njegovim riječima, ovih dana Vlada će veoma intenzivno raditi na definisanju formule koja bi trebalo da znači dalju optimizaciju rada u KAP-u i stvaranje pretpostavki za njegovu trajnu održivost.

Premijer dodaje da je Vlada na dobrom putu da sa Elektroprivredom definiše šestogodišnji ugovor o snabdijevanju Kombinata aluminijuma (KAP) električnom energijom, pod prihvatljivim uslovima.

N.U.

ROČIŠTE

Interfinanz čeka novac od KAP-a Vučinić

Prva sjednica Sjednica Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, prva u novom sazivu Skupštine, biće održana danas. Na dnevnom redu biće izbor zamjenika predsjednika i utvrđivanje plana njenog rada za ovu godinu. Komisijom će, kako je ranije odlučeno, predsjedavati poslanik DFa, Janko Vučinić. Pored Vučinića, članovi Komisije su i poslanici DPS-a Branko Čavor, Zoran Jelić i Željko Aprcović, poslanik SDP-a Izet Bralić, Veljko Vasiljević iz DF, Milorad Bakić iz SNP-a i Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore.

Zatvorena Planinka Hotel “Planinka”, najveći na Žabljaku koji je u funkciji, zatvoren je, iako je zimska turistička sezona u toku.

Izvršni direktor Hotelskoturističkog preduzeća Primorje Predrag Jelušić potvrdio je agenciji Mina-biznis da je hotel zatvoren i da je razlog nerentabilno poslovanje u ovom periodu.

Jelušić je najavio da će hotel ponovo biti otvoren polovinom februara, kada su najavljeni dolasci određenih grupa turista.

Ročište za vanparničnu raspravu između NLB interfinanz banke iz Ciriha i Kombinata aluminijuma Podgorica (NLB) odloženo je juče za 5. mart. Riječ je o potraživanju u iznosu od oko tri miliona eura, koje je vlasnik kompanije Vektra, biznismen Dragan Brković, ustupio NLB interfinanz banci, a koje mu duguje KAP. Privredni sud u Podgorici se ranije po ovom slučaju oglasio nenadležnim, dok je međunarodni sud u Velikoj Britaniji ovakav vid preuzimanja i predaje potraživanja prihvatio. Sudija Di-

jana Raičković zatražiće od Ministarstva pravde Crne Gore uskoro procjenu da li u ovom slučaju ima takozvanog faktičkog reciprociteta. Uslov reciprociteta u pravnotehničkom smislu znači konkretno uslovljavanje primjene stranog prava, priznanja strane odluke ili nekog prava stranaca istim postupanjem te strane države prema našim građanima, našem pravu i našim odlukama. Inače, kompanija Vektra NLB Interfinanzu iz Ciriha duguje oko 60 miliona eura (sa kamatama).

I.B.

KAP ne plaća ni “sitna” dugovanja Juče je zaključena rasprava i po pitanju spora koji preduzeće Girus iz Podgorice vodi protiv KAP-a u Privrednom sudu u Podgorici. Riječ je o KAPovom dugu u iznosu od 2.597 eura uz pripadajuće kamate koje teku od 13. januara 2012. godine. Kako KAP nije postupio po prethodnom nalogu suda i uplatio novac za koji se tuži, sud će donijeti odluku na osnovu stanja u spisima predmeta.

Ekonomija

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

9

Behtel Enka

Velč: Hoćemo da gradimo autoput Američki konzorcijum zainteresovan za izgradnju autoputa u Crnoj Gori i čeka da Vlada utvrdi model Ivana Cimbaljević

A

merički konzorcijum Behtel Enka nada se da će dobiti mogućnost da svojom vještinom i stručnošću doprinese razvoju Crne Gore, kroz izgradnju jednog od najvećih predstojećih projekata, autoputa od Bara do Boljara. Regionalni predsjednik za Evropu, Afriku i Bliski istok, nekadašnji ambasador SAD Dejvid Velč, kazao je za Dnevne novine da će cijena izgradnje zavisiti od dužine, standarda i dizajna, a da je na Vladi da odluči da li će to biti kroz model privatno-javnog partnerstva ili neki drugi.

Hiljade milja autoputa u Albaniji, Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj izgradio je američki konzorcijum Behtel Enka, koji je nedavno postavio i 61 kilometar autoputa na Kosovu, a finasniran je iz budžeta i završen prije roka. Ova kompanije zaintresovna je i za izgradnju autoputa u Crnoj Gori, što su nedavno saopštili i premijeru Milu Đukanoviću. Regionalni predsjednik za Evropu, Afriku i Bliski istok, ambasador Dejvid Velč je saopštio za Dnevne novine da je taj konzorcijum već nekoliko godina prisutan na Balkanu u izgradnji infrastrukture, i dodao da bi voljeli da i u narednom periodu da nastave da doprinose unaprijeđenju regionalne infrastrukturne mreže.

“Nadam se da ćemo dobiti dobiti mogućnost da svojom vještinom i stručnošću doprinesemo razvoju Crne Gore”, kazao je Velč.

Prema njegovim riječima, da određivanje cijene za tako veliki projekta ima mnogo varijabli, kao što su dužina, standardi i dizajn.

“Na Vladi Crne Gore je da odredi dužinu autoputa od čega će zavisiti cijena. Takođe, Vlada je ta koja će odabrati model izgradnje, tj. da odluči da li će to biti privatno-javno partnerstvo ili neki drugi način, u skladu sa državnim prioritetima”, kazao je Velč.

On je saopštio da početak izgradnje i završetka autoputa zavisi od timskog rada. Prema riječima Velča, na Kosovu su imali odličan radni odnos svih učesnika koji su bili angažovani na projektu, koji im je pomogao završe autoputa sedam mjeseci prije roka.

“Nudimo garancije, standard

kvaliteta i brzu isporuku. Važno je naglasiti da Vlada treba da povuče poteze ka ubrzanom pristupu razvoju infrastrukture kako bi što prije mogla da ostvari ekonomske benefite od kompletne infrastrukure. Kosovski autoput najbolje ilustruje kako moderna infrastruktura može da se poveže ljude, kulture i privrede”, poručio je Velč.

On je dodao Behtel Enka godinama koristio trenutni model izgradnje autoputa, koji je uspjšno implementiran na Balkanu u skorijoj prošlosti, a koji uglavnom podrzumijeva finansiranje iz budžeta.

“Gdje god smo radili, imali smo dobru reputaciju za zapošljavanje i obuku lokalne radne snage.

Na Kosovu npr. gdje smo gradili autoput od albanske granice do Prištine, radilo je stotinu lokalnih dobavljača. Izgradnja autoputa nam je pružio priliku da ponudimo obuku i izgradnju lokalne ekspertize u svim aspektima izgradnje, uključujući bezbjednost, opremu, softver i građevinske tehnike”, kazao je Velč. Konzorcijum Behtel Enka je u prethodnom periodu uspješno završilo nekoliko projekata u Evropi i Aziji. Bio uključen u izgradnju nekih od najprepoznatljivih infrastrukturnih projekata širom svijeta kao što su izgradnja tunela ispod Lamanša, izgradnju prve brze pruge u Velikoj Britaniji, Aerodroma u Hong Kongu, kao i izgradnji industrijskog grada Jubail u Saudijskoj Arabiji.

“Behtel Enka su lideri i unaprijeđenju, upravljanju i izgradnji velikih infrastrukturnih proje-

Velč

Ilustracija kata širom svijeta. Naš zajednički poduhvat je završen sa više od 28.000 kilometara autoputa i puteva, preko 100 tunela u dužini od 350 kilometara, kao i 25 glavnih mostova”, kazao je Velč.

Predstavnici ove kompanije nedavno su sa premijerom Milom Đukanovićem razgovarali o mogućnosti da njihova firma gradi autoput u Crnoj Gori. Dogovoreno je da se u narednom periodu sa-

stanu ekspertski timovi kompanija i Vlade kako bi se sagledali svi detalji ponude, uključujući i modalitete finansiranja, što će, kako je saopšteno, biti osnova za donošenje kvalitetne odluke.

Vlada nije odustala od autoputa Vlada nije odustala od izgradnje autoputa u Crnoj Gori, koja bi mogla početi sredinom godine, saopštio je premijer Milo Đukanović i dodao da ovih dana intenzivno razgovara sa dva potencijalna partnera.

“Jedan je kineski partner, kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC internešnl i kao finansijer kineska Eksim banka, a drugi potencijalni partner je konzorcijum Behtel Enka”, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore.

Prema njegovim riječima, koju god ponudu odabrali moglo bi se krenuti u realizaciju projekta sredinom godine, a prva faza do Mateševa bi mogla biti gotova za ne duže od četiri godine.

“Sada upoređujemo uslove finansiranja, što je za Crnu Goru krucijalno važno, da dobijemo što duže rokove otplate i grejs period”, kazao je Đukanović.

Uz to, kako je rekao, postoji i treća opcija odnosno viđenje Evropske investicione banke (EIB) za realizaciju projekta kako bi ga trebalo organizovati u Crnoj Gori.

“Ni slučajno nijesmo odustali od projekta i dalje to držimo u rangu najvećeg investicionog prioriteta Crne Gore”, rekao je Đukanović.

On je kazao da je Vlada sa tim projektom krenula u vrijeme, ili nevrijeme, kada je ekonomska kriza potresla cijeli svijet.

SKUPŠTINA

epcg

Dakić dobio i podršku SNP Toščelik potpisao Opoziciji sporno što Vujanović bira guvernera na isteku svog mandata i predao ugovor Dogovorena isporuka struje do kraja aprila Turski Toščelik dostavio je juče Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) potpisan ugovor o isporuci struje nikšićkoj Željezari, prema ranije dogovorenim uslovima.

Prema informacijama agencije Mina-biznis, predstavnici EPCG će ga potpisati sjutra, jer im je dostavljen pred kraj radnog vremena.

Toščeliku je EPCG ponudila cijenu oko deset odsto višu od ranije netržišne, u zavisnosti od dnevne ili noćne potrošnje.

Ugovor o isporuci struje Željezari biće potpisan na četiri mjeseca, odnosno za januar, februar, mart i april. Radi se o prvom komercijalnom ugovoru EPCG i Željezare nakon što je Regulator-

na agencija za energetiku (RAE) 1. januara prestala da određuje cijenu struje za kupce priključene na prenosni sistem, među kojima je Željezara. EPCG je prije Nove godine Tosčeliku poslala predlog ugovora o isporuci električne energije Željezari, koji je bio inicijalno prihvaćen. Pregovori su nakon Nove godine zastali.

EPCG je tražila da se definiše potrebna količina električne energije za Željezaru na godišnjem nivou, ali njen vlasnik nije siguran u to jer ne zna kolika će biti proizvodnja u nikšićkoj fabrici.

EPCG je do sada nesmetano snabdijevala Željezaru strujom, bez obzira na istek ugovora.

Skupština Crne Gore izabrala je Milojicu Dakića za novog guvernera Centralne banke. Za njega je glasalo 47 poslanika iz vladajuće koalicije i Socijalističke narodne partije. Protiv su bila 23 poslanika Pozitivne Crne Gore i Demokratskog fronta. U polemičnoj raspravi opoziciji je zasmetalo što je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović predložio Dakića, kako je kazao poslanik DF Andrija Mandić, u takozvanom tehničkom mandatu, odnosno nakon što su raspisani predsjednički izbori. Vujanović je odgovorio da nema tehnički mandat i da je guvernera mogao da predloži i posljednjeg dana mandata. Mandić je podsjetio i da je jedan od bivših guvernera CBCG Ljubiša Krgović čitav niz mjeseci ili nekoliko godina vodio veliku borbu sa Vladom da se izbori za samostalnost te funkcije, zbog čega je na kraju smijenjen. Nebojša Medojević iz DF je ocijenio da Da-

kić nema autoritet i da ne zaslužuje da bude kandidat za guvernera CBCG. “On mora da ima autoritet. U stručnom smislu, on zna svoj posao, ali to nije dovoljno da bude guverner, posebno sada kada

je finansijska kriza”, poručio je Medojević.

Iz Pozitivne Crne Gore su ocijenili da nije dobro da se guverneri biraju na period do penzije, odnosno na godinu ili dvije.

Poslanik Pozitivne Darko Pajović pitao je zašto se guverner CBCG bira na kratak rok, s obzirom na to da je Dakić pred penzijom, a zakon kaže da njega treba birati na šest godina.

Aleksandar Damjanović iz SNP tražio je od Vujanovića da mu saopšti koji su bili njegovi razlozi da predloži Dakića za guvernera, kao i da objasni načine na koje smatra da bi se mogli riješiti problemi u bankarskom sistemu i težak položaj privrede. Dakić je treći guverner od nezavisnosti Crne Gore 2006. godine. Njegov mandat traje šest godina. Mjesto guvernera ostalo je upražnjeno nakon što je Radoje Žugić početkom decembra izabran za ministra finansija.

10 Društvo

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

institut za javno zdravlje

Poboljšati uslove studiranja visokoškolci

Vlada zaposlila sve prijavljene Vlada je ispunila obećanje da svim prijavljenim visokoškolcima pruži šansu da se stručno usavršavaju, kazao je juče savjetnik potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finasijski sistem Goran Jovetić i istakao da su programom stručnog osposobljavanja zaposleni svi prijavljeni visokoškolci, njih 4.211.

“Uspješnost realizacije projekta je 100 odsto. U državnom sektoru je 67 odsto visokoškolaca, a 33 odsto u privatnom. Ovo je tek uvodni dio projekta, a glavni dio implementacije, gdje se stiču znanja, tek slijedi”, kazao je Jovetić.

Od prijavljenih 4.211 visokoškolaca za Program stručnog osposobljavanja nakon prva tri kruga raspoređivanja sa poslodavcima neraspoređeno je ostalo 290, zbog čega je, kako je rekao, Vlada objavila novi poziv poslodavcima, koji su mogli da se prijave do 20. januara, čime su i preostali visokoškolci raspoređeni.

“Na konačnoj listi, nalazi se i oko 120 onih koji su nakon prvih krugova, iako su bili raspoređeni, ipak ostali bez mjesta, jer su poslodavci

od njih odustali zbog različitih razloga”, kazao je Jovetić.

On je objasnio da su neki poslodavci odbili da prihvate raspoređene kandidate iz više razloga, a ne postoje kaznene odredbe kojim bi se na to natjerali.

Ugovorom su predviđeni uslovi raskida ugovora, a nezadovoljni poslodavac može u mjesečnim izvještajima to navesti i odustati od korisnika.

Ukoliko se to dogodi, prema riječima pomoćnice ministra prosvjete Mubere Kurpejović, visokoškolcu će biti omogućeno da kod drugog poslodavca odradi potreban period kako bi imao ista prava kao ostali i to mu se priznalo kao 12 mjeseci radnog iskustva.

Program stručnog osposobljavanja pomoći će, kako je rekla, Vladi kako bi ubuduće planirala upisnu politiku i to koliko će studenata finasirati iz budžeta, kao i fakultetima, jer će se na osnovu mjesečnih izvještaja poslodavaca vidjeti kako su zadovoljni kandidatima i da li oni ispunjavaju tražene kompetencije. J.V.Đ.

CKM: U ministarstvima samo uz partijsku knjižicu Političke partije imaju veliki uticaj na raspored pripravnika u okviru Vladinog programa za visokoškolce, smatraju iz Crnogorske kulturne mreže.

Kako se navodi u saopštenju te NVO, u ministarstvima i Opštinama se u većini slučajeva omogućava odrađivanje pripravničkog staža visokoškocima koji imaju partijsku preporuku.

U Opštinama u kojima izvršnu vlast vrši opozicija je, navode, ista situacija - zapošljavaju se isključivo partijski kadrovi.

“Političke partije vlasti i opozicije koristeći državne resurse ucjenjuju mlade koji ponekad mimo svoje volje postaju članovi političkih partija kako bi se lakše uhljebili u nekoj od Državnih Institucija.

Ovakvim načinom zapošljavanja visokoškolaca nemoguće je proizvesti kadrove koji bi u budućnosti preuzeli rukovođenje državom”, piše u saopšetnju.

U CKM-u se nadaju da će nadležne institucije “ozbiljno razmotriti primjedbe i da se u skorijoj budućnosti neće ponavljati praksa da je za dobijanje posla neophodna partijska knjižica”.

B.B.

PREKOGRANIČNI PROJEKAT

Povezali parkove Sutjeska i Durmitor Dvogodišnji prekogranični projekat “Uspostavljanje Via Dinarica – uvod u regionalnu platformu saradnje” doprinio je uspostavljanju saradnje među nosiocima turističkog razvoja u prekograničnom području Bosne i Hercegovine i Crne Gore, putem formiranja nove i prepoznatljive turističke ponude pod zajedničkim brendom “Via Dinarica”.

“Ovim projektom inicirana je prva faza formiranja šireg reginalnog proizvoda kojom se povezuju nacionalni parkovi Sutjeska i Durmitor”, kazala je izvršna direktorka Centra za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI)

Svetlana Vujičić i objasnila da je Via Dinarica ruta koja prolazi kroz najatraktivnije planinske oblasti alpskih Dinarida i povezuje zemlje zapadnog Balkana.

Prva transdinarska ruta, koja je realizovana projektom, povezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom, i pruža, kako je rekla Vujičić, mogućnost posjetiocima da upoznaju stil života duž Via Dinarica kroz istraživanje prirode, istorije i kulture regiona.

U Crnoj Gori projekat je realizovao CSTI u partnerstvu sa Ministarstvom za održivi razvoj i turizam.

J.V.Đ.

Vlada će i u predstojećem periodu nastaviti dobru saradnju sa Studentskim parlamentom u pravcu poboljšanja kvaliteta i uslova studiranja u Crnoj Gori, poručio je premijer Milo Đukanović u razgovoru sa predstavnicima Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore. Đukanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pozvao predstavnike Studentskog parlamenata da pokažu inicijativnost prema Vladi i predlože konkretna rješenja sa ciljem prevažilaženja studentskih problema koja će, kako se navodi, Vlada pažljivo razmotriti i u skladu sa realnim mogućnostima nastojati da inkorporira u sistem visokog obrazovanja. B.B.

Donacija za beskućnike Banka hrane donirala je privremenom prihvatilištu za beskućnike u Podgorici, koje je osnovala Akcija za ljudska prava (HRA), paket osnovnih životnih namirnica i sredstva za održavanje higijene.

“Donacija težine 101,6 kilograma sadrži brašno, šećer, ulje, supe, pirinač, tjestenine i konzerve, te deterdžent za veš i suđe”, pojašnjava se u saopštenju HRA.Privremeno prihvatilište za beskućnike osnovano je 1. januara na period od tri mjeseca uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja, koje je obezbijedilo većinu troškova neophodnih za prihvatilište. B.B.

Crveni krst u Porodičnom vikendu Crveni krst Crne Gore i Glavnog grada Podgorica učestvovaće u obilježavanju februarskog Porodičnog vikenda, kojeg svakog prvog vikenda u mjesecu organizuje Cineplex. Tom prilikom će se održati humanitarna akcija prikupljanja sredstava za pomoć socijalno ugroženim porodicama iz Crne Gore.

“Posjetioci će sami birati cijenu za tačno određene projekcije filmova. Kutija za dobrotvorne priloge će se nalaziti u bioskopu oba dana Porodičnog vikenda. Posjetioci Cineplexxa koji donesu igračke, garderobu, knjige ili slatkiše, biće nagrađeni besplatnim kokicama. Od prikupljene pomoći će zavisiti koliko porodica će dobiti humanitarne pakete. Crveni krst će se, prilikom odabira porodica, rukovoditi kriterijumom ugroženosti”, navodi se u saopštenju Crvenog krsta Crne Gore.

Porodični vikend se održava 2. i 3. februara u bioskopu Cineplexx, od 12 do 17 časova. B.B.

Očekuju više oboljelih od gripa U Crnoj Gori je u protekloj sedmici zabilježeno smanjenje broja registrovanih slučajeva obolijevanja od bolesti sličnih gripu, a ukupno do sada registrovano je 145 oboljelih, od kojih je većina starosti od 25 do 64 godine, nastanjena u centralnom regionu.

“Ukupan broj laboratorijski potvrđenih slučajeva influence A i B u Crnoj Gori je 84, a u cirkulaciji su prisutni virusi gripa tipa A - sojevi A(H1) i A(H3) i virus gripa tipa B”, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Iako je u suštini kretanje broja oboljelih od gripa nepredvidivo, iz Instituta upozoravaju da se zbog završetka školskog raspusta može očekivati povećanje broja oboljelih u narednom periodu, zbog čega je važno pri-

državati se opštih i specifičnih mjera prevencije gripa.

“Najefektivnija mjera prevencije gripa je vakcinacija, pa preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu, te da izbjеgаvаju bliski kоntаkt sа оbоljеlim оsоbаmа, rеdоvnо peru ruke i ne dirаju оči, nоs i ustа prljavim rukama, da rеdоvnо prоvjеtrаvаju prоstоriјe, izbjegavaju boravak u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, te jedu dosta svježeg voća i povrća, spavaju i budu fizički aktivni”, kaže se u saopštenju.

Iz Instituta dodaju da je u sezoni 2012/13. godine do sada registrovan jedan slučaj obolijevanja od gripa sa smrtnim ishodom. J.V.Đ.

REKOM

Imenovani lični izaslanici Predsjednici Crne Gore, Hrvatske i Makedonije, Filip Vujanović, Ivo Josipović i Đorđe Ivanov imenovali su lične izaslanike koji će učestvovati u radu regionalne ekspertske grupe za razmatranje Prijedloga Statuta koji je predložila Koalicija za REKOM. Koordinator inicijative za REKOM u Crnoj Gori Mirela Rebronja saopštila je da će sastanak ličnih izaslanika predsjednika država, uz učešće predstavnika Koalicije za REKOM, biti održan pod pokroviteljstvom jednog od predsjednika

država, bez prisustva medija.

Ona je kazala da će izaslanici razmatrati i ustavno-pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a.

Vujanović je za izaslanika delegirao svog savjetnika za oblast ljudskih prava i manjina, koja je i dekan Fakulteta političkih nauka Sonju Tomović-Šundić, Josipović profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, a Ivanov generalnog sekretara za pravne i organizacione poslove u svom kabinetu Lubena Arnaudoskog.

B.B.

željeznički prevoz

Besplatne karte pripravnicima

Kompanija “Željeznički prevoz” obezbjedila je besplatne vozne karte za, korisnike vladinog programa koji će u periodu od 15. januara do 15. septembra ove godine biti angažovani u četiri crnogorske željezničke firme, saopšteno je iz kompanije.

“Karte su namijenjene korisnicima programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, angažovanim u našoj kompaniji, Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore, Održavanju željezničkih voznih sredstava i Montekargu. Korisnici programa iz navedenih privrednih društava be-

splatne vozne karte će moći da koriste za neograničen broj putovanja vozovima ŽPCG na teritoriji Crne Gore u toku trajanja devetomjesečnog stručnog osposobljavanja, na relaciji od mjesta stanovanja do mjesta osposobljavanja”ističe se u saopštenju.

Kako se dodaje, korisnici programa iz navedenih privrednih društva koji su zainteresovani za ostvarivanje prava na korišćenje besplatne vozne karte u obavezi su da dostave aplikaciju koja se sastoji od ličnih podataka uz potvrdu o mjestu prebivališta, odnosno boravišta.

B.B.

Društvo 11

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

I koristan i smrtonosan AGREGAT

Pogrešno postavljanje agregata može imati i fatalne posljedice

Odmah na čist vazduh

Jelena Kovačević

U

potreba agregata za struju u posljednjih godinu dana nekoliko puta je imala tragičan ishod, kako u Crnoj Gori, tako i u okruženju, ali, ukoliko se oprezno koristi, to može biti dobar rezervni izvor električne energije. Stručnjaci savjetuju da se drži u prostoriji specijalno namijenjenoj za to, van kuće, dalje od prozora i vrata, kako bi se izbjeglo udisanje ugljenmonoksida koji agregat ispušta pri radu. Smrt trovanjem tim gasom nastupa postepeno jer nema boju i miris, a žrtva nekada ne može da odreaguje zbog specifičnog simptoma - otkazivanja mišića.

Svaki put kada se dogodi neočekivani nestanak struje, suočimo se sa bolnom istinom koliko, u stvari, zavisimo od modernih sredstava komunikacije. Kad su u pitanju duži havarijski prekidi u snabdijevanju električnom enegrijom, kao što je slučaj ove zime na sjeveru Crne Gore, zbog čega su pojedina sela desetak dana bez struje, tada su agregati za struju neophodni.

Međutim, nepravilnom upotrebom, korišćenje tog rezervnog izvora struje može imati smrtni ishod, čemu svjedoči nedavni slučaj bračnog para iz Berana.

Naime, agregat pri radu ispušta ugljenmonoksid, gas bez boje i mirisa pa dolazi do trovanja, a da unesrećeni nekada nema mogućnost da odreaguje.

Da bi se to izbjeglo, upozoravaju u firmi Neckom koja se bavi njihovom prodajom, agregat se nikako ne smije držati u kući ili stanu, već u specijalnoj prostoriji za to namijenjenoj.

“Ljudi misle da je dovoljno bezbjedno staviti agregat u podrum.

Međutim, gas prolazi kroz pod i dolazi do trovanja. Uvijek upozoravamo kupce da je najbolje da ozidaju specijalnu prostoriju koja je sa boč-

nih strana otvorena, a natkrivena kako bi se izbjeglo kvašenje agregata”, kazali su iz te kompanije.

Ta prostorija bi trebalo da bude udaljena od prozora i vrata kuće, upozoravaju iz Neckoma, kako bi se izbjeglo udisanje gasa.

Pravilna upotreba agregata piše i u uputstvu koje dolazi uz svaki proizvod, međutim, nepažnja ili nedovoljan oprez građana, čini tu mašinu potencijalno opasnim. Kada se ne drži na adekvatnom mjestu, dolazi do trovanja ugljenmonoksidom, a simtomi najviše zavise od koncentracije tog gasa u krvi.

“Pri manjoj koncentraciji simtomi su blaga glavobolja, pretežno u čeonom dijelu, crvenilo lica, malaksalost, uznemirenost, mučnina i povraćanje, a pri pokušaju napora dolazi do kolapsa. Puls i disanje su ubrzani, osjeća se opšta iscrpljenost”, kazao je ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Miloš Ivanović.

Pri većim koncentracijama ugljenmonoksida, objašnjava Ivanović, dolazi do površnog disanja, povremenih grčeva mišića, zjenice nemaju reakcije na svjetlost, te do teške kome, slabog pulsa i smrti usljed paralize centara za disanje.

Dr Miloš Ivanović je kazao da je jedina pomoć koju možete pružiti osobi koja se otrovala ugljenmonoksidom da je odmah iznesete na čist vazduh.

“Nakon toga ga treba prevesti do najbliže zdravstvene ustanove ili pozvati Hitnu pomoć, a ljekari će dalje odreagovati”, preporučio je Ivanović.

“Koliko brzo dođe do tog ishoda, zavisi od količine samog ugljenmoksida u prostoriji i od toga koliko traje izloženost. Kod veoma visoke koncentracije tog gasa, smrt nastupa u roku od nekoliko minuta i tu nema pomoći”, pojašnjava Ivanović.

Međutim, česta su takozvana zadesna trivanja, upozorava on, jer se ugljenmonoksid spušta na dno prostorije, pošto je teži od vazduha, i doprinosi pogoršanju stanja unesrećenog, ukoliko se nalazi na podu bez svijesti, jer udiše veće količine usljenmonoksida.

“Takođe, u toku noći se zbog neispravnih instalacija ili agregata ispušta taj gas, a ukoliko je unesrećeni u snu, ne može da primijeti simptome”, kazao je Ivanović.

Unesrećeni, s druge strane, nekada može da osjeti da se nešto dešava sa njim, ali ne može da odreaguje jer je specifičan simptom trovanja malaksalost i otkazivanje mišića.

“Iako su svjesni situacije, unesrećeni se ne osjećaju kako treba, ali mišići polako otkazuju i dolazi do nemogućnosti reagovanja. Često se na smrtnom ishodu nalaze do samog izlaza iz prostorije”, objašnjava Ivanović.

ŽICG

Pismo namjere za modernizaciju Predstavnici kompanije AŽD Praha iz Češke, uručili su juče Pismo namjere za realizaciju projekta modernizacije signalno-sigurnosne opreme stanice u Podgorici. “Češki patner koji je bio angažovan na Projektu remonta i elektrifikacije pruge Nikšić-Podgorica, pokazao je interesovanje za realizaciju projekta modernizacije signalno-sigur-

nosne opreme stanice u Podgorici i tim povodom je od strane AŽD Praha, predsjedniku Rešadu Nuhodžiću uručeno Pismo namjere kao i Studija Tehničkog opisa signalnog sistema stanice u Podgorici”, navodi se u saopštenju Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG).

Ugradnjom navedene opreme maksimalno će se povećati bezbi-

jednost i pouzdanost saobraćaja, a rizik od ljudskog faktora smanjiće se na minimum. Pored navedenog, na sastanku je razgovarano i o mogućnostima ugradnje video nadzora na pruzi Vrbnica-Bar, budući da je na istoj ŽICG vlasnik 50 odsto optičkog kabla čijom realizacijom su stvoreni preduslovi za modernizaciju svih segmenata u okviru ŽICG. N.D.L.

12 Hronika

Nije prijetio sudiji Podgoričanin Miomir Miličković (51) oslobođen je optužbi da je prijetio sudiji Osnovnog suda u Podgorici Lidiji Mitrović, saznaju Dnevne novine. Ovu presudu sudija Maja Zeković donijela je uz obrazloženje da protiv osumnjičenog nije bilo dokaza.

Miličković je uhapšen sredinom novembra prošle godine nakon što je prijavljeno da je nezadovoljan presudom koju je donijela sudija Mitrović, o postupku u kojem je on bio tužen, ušao u sudijinu kancelariju, upućujuću joj prijetnje. Nakon hapšenja, Milačiću je, zbog ugrožavanja sigurnosti sudije Mitrović, bio određen pritvor. M.V.P.

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

BEZ ISKAZA

Piperovićevom sinu poziv ponovo nije uručen Suđenje Marku Šofrancu (21) i Božidaru Šćepanoviću (30), koji se terete za nanošenje teških tjelesnih povreda Đorđiju Piperoviću, sinu advokata Zorana Piperovića, i njegovom drugu Bojanu Koraću, nastavljeno je juče saslušanjem svjedoka Velibora Koraća.

Oštećeni Piperović nije se pojavio ni na jučerašnjem ročištu, a prema dokumentaciji suda, poziv mu nije dostavljen.

Svjedok Korać ispričao je da je sporne noći šetao sa Piperovićem, Ivanom Bojanićem, Nikolom Savovićem i Bojanom Koraćem. U

spriječimo tuču. Bojan i Piperović, a za njima Bojanić i ja, pošli smo put zgrade Vektre”, objasnio je Korać.

Nakon toga, kako je dodao, pored njih su protrčali Piperović, Šćepanović i još jedan momak i došlo je do tuče. Kako je Korać ispričao, kada je prišao da ih razdvoji, vidio je kako osumnjičeni i treći, nepoznati momak, vuku za trenerku Piperovića.

Odgovarajući na pitanja branjenika optuženih, advokata Novice Miloševića, Korać je kazao da nije čuo da li je Piperović išta odgovarao kada ga je Šofranac pozivao

Povrijeđen građevinac

Ilustracija Srpski državljanin Božimir Ilić (50) teško je povrijeđen juče oko 13.45 časova prilikom pada sa zgrade na kojoj je radio u mjestu Glavati, u Kotoru, saošteno je iz Uprave policije. Pretpostavlja se da je Ilić slučajno pao sa građevine dok je postavljao eloksiranu bravariju. Sa teškom povredom na glavi povrijeđeni građevinac odmah prebačen u risansku bolnicu gdje su ljekari konstatovali da se nalazi u životnoj opasnosti. B.R.

PRATILI GA

Uhvaćen sa skankom

jednom trenu, osumnjičeni Šofranac prišao je Piperoviću pitajući ga “Što me gledaš”, nakon čega je nastala gužva.

“Uspjeli smo da ih razdvojimo i nastavili smo dalje prema lokalu Alpe bar. Tada je ponovo došlo do verbalnog kontakta između Šofranca i Piperovića, ali smo uspjeli da

Marko Šofranac da se fizički obračunaju. Dodao je i da nije vidio da je Šćepanović nekoga udarao, niti da je čuo da je kome prijetio.

“Samo znam da je došlo do odgurivanja sa Bojanom Koraćom”, kazao je svjedok.

Nastavak suđenja zakazan je za 13. februar.

M.V.P.

ODLOŽENO

Optuženi na operaciji srca Ponovljeno suđenje uhapšenima u policijskoj akciji “Afrodita” juče je u Višem sudu u Podgorici odloženo za 4. februar zbog izostanka optuženog policajca Miodraga Begića. Njegov advokat Zdravko Begović kazao je sudu da se Begić nalazi u Kliničkom centru zbog hirurške intervencije na srcu, a medicinsku dokumentaciju o tome trebalo je da dostavi sudu tokom

jučerašnjeg dana. U prethodnom postupku, koji je vođen pred istim sudijom, zbog krivičnog djela zločinačko udruživanje i posredovanje u vršenju prostitucije Dejan Lakušić je osuđen na šest godina zatvora, Bogdan Šaković na pet i po, a Ranko Korać na dvije godine i devet mjeseci. Dejan Popović, Žarko Mrdak, Mirko Tripković, Aleksandar Dragićević i Petar Peru-

novic osuđeni su na po godinu i 10 mjeseci zbog istih krivičnih djela. Policajcima Miodragu Begiću, Mladenu i Vladanu Radunoviću izrečeno je po godinu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, jer su obezbjeđivali lokal “Afrodita” za vrijeme dok je obavljana prostitucija. Usljed nedostatka dokaza, optuženi su oslobođeni od optužbe da su se bavili trafikingom.

S.K.

IGOR RAIČEVIĆ

Žali se na drakonsku kaznu Branilac Igora Raičevića (34), osuđenog na četrdeset godina zatvora zbog ubistva supruge Marije Raičević (30) i Ivana Dulovića (28), uložio je žalbu na prvostepenu presudu zbog bitnih povreda postupka i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, saznaju Dnevne

novine.

Raičević je u decembru prošle godine osuđen na zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva supruge Marije i njenog prijatelja Ivana Dulovića, zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Predsjednica krivičnog vijeća Višeg su-

Igor Raičević (arhivski snimak)

da u Podgorici, sudija Milenka Žižić, koja je predsjedavala krivičnim vijećem, ocijenila je prilikom izricanja kazne da se “jedino maksimalnom kaznom, koju predviđa naše zakonodavstvo, može proizvesti svrha kažnjavanja za ovo dvostruko ubistvo”.

On je, prema navodima presude, 24. novembra prošle godine oko 10.30 sati, na parkingu ispred Osnovne škole “Savo Pejanović”, u centru Podgorice, sa umišljajem ubio suprugu Mariju i njenog prijatelja Ivana Dulovića. On je iz pištolja ispalio Mariji metak u glavu, od kojeg je na mjestu stradala. Nakon toga je u pravcu Dulovića ispalio šest metaka, od kojih su ga četiri pogodila.

Suđenje je bilo zatvoreno za javnost a maksimalna kazna, po riječima advokata Radovića, pokazala je koliko je bio ispravan stav odbrane da se u postupak uključi javnost.

“Smatram da je kazna drakonska i uložiću žalbu na ovakvu presudu”, najavio je tada advokat optuženog Srđan Radović.

S.K.

Podgoričanin David Gojčaj (25) uhapšen je prekjuče, kada je policija u njegovj kući pronašla oko dva kilograma skanka, manje pakovanje heroina, predmete koji služe za mjerenje i prepakivanje droge, tri mobilna telefona i 30 metaka za automatsku pušku kalibra 7,62 milimetra. Pretres Gojčajeve kuće i dvorišta, koji se nalaze u selu u Tuzima, izvršen je nakon višemjesečnih radnji i kontrola koje su sprovodili službenici Grupe za borbu protiv droge u saradnji sa Višim državnim tužiocem u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije. Ovim hapšenjem prekinut je još jedan lanac krijumčarenja i stavljanja u promet skanka.

Policija sumnja da je Gojčaj skank duže vrijeme pre-

prodavao na podučju Tuzi i šire. Drogu, koju je kupovao od za sada nepoznate osobe, držao je u stanu, gdje je mjerio i prepakivao.

“Prilikom mjerenja koristio je vagu, koja je takođe pronađena i oduzeta tokom pretresa, a skank je pakovao u razna PVC pakovanja, u količinama od 20 do 800 grama po pakovanju”, navode u saopštenju Uprave policije.

Gojčaj je uz krivične prijave zbog krivičnih djela “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija” predat zamjeniku Višeg državnog tužioca u Podgorici.

M.V.P.

PRIZNAO

Problemi ga uveli u šverc marihuane Podgoričanin Milan P. Vujanović (29), optužen za šverc 50 kilograma marihuane, juče je pred sudijom podgoričkog Višeg suda priznao da je kriv za sve što mu se optužnicom stavlja na teret. Razlog zbog čega se odlučio za ovakav vid zarade bili su, kako je kazao, porodični problemi. U optužnici, koju zastupa zamjenica višeg državnog tužioca Ljiljana Lakić, navodi se da je Vujanović, 19. oktobra prošle godine, neovlašćeno i radi prodaje, prevozio 50.205 grama marihuane, za nadoknadu od hiljadu eura. On je drogu prenosio od Podgorice do mjesta Đurđevića Tara, u prtljažniku “audija karavan A6”, a uhapšen je istog dana u podgoričkom naselju Zlatica. Marihuana je bila smještena u dva džaka i upakovana u 50 pojedinačnih paketa smještenih u providnu najlon kesu. Osim droge, službenici Područne jedinice Podgorica su u njegovom autu pronašli i vagu za precizno mjerenje. Vujanović je optužen i za nedozvoljeno držanje oružja, jer je u vozilu držao pištolj CZ 99 i 15 metaka.

On je juče pred sudom priznao krivicu, navodeći da je drogu prenosio samo jednom kada je i uhapšen.

“Početkom 2012. godine dešavale su mi se loše stvari u porodici. Prvo moja bolest, potom i smrt brata, a zatim i majke. Zbog svega toga sam morao da prestanem da radim i da pozajmljujem pare”, kazao je Vujanović.

On je kazao da je počeo uzima-

ti novac na kamatu.

“Uzeo sam na kamatu 35.000 eura. Zatim mi je, poslije majkine smrti, prijatelj pozajmio 50.000 eura kako bih razdužio kamataše. Kako sam još od ranije prodavao kola, u ovom periodu prodavao sam ih jeftinije nego što vrijede kako bih vraćao kredit”, kazao je Vujanović, ne poričući da je i ranije nelegalno radio sa cigaretama, gorivom, telefonima, ali ne i sa drogom.

“U životu sam radio nelegalne poslove, ali to nije prelazilo granicu kriminalnog… Tako sam upoznao čovjeka koji mi je ponudio da radim sa telefonima i ženskom intimom. Uzeo sam od njega telefone koje sam kasnije prodao i za nedjelju dana zaradio 800 eura.

Nakon toga, zamolio me je da nađem nekoga ko bi za njega prenio 50 kilograma skanka do Đurđevića Tare, jer je njegov vozač trenutno bio odsutan. Za to je rekao da će dati 1.000 eura, a iz našeg razgovora zaključio sam da ako to ne učinim, ostaću bez posla sa telefonima. Tako sam prihvatio da ja to učinim”, objasnio je optuženi.

Nakon što je ugovorio primopredaju droge, Vujanović je, kako je kazao, kritične večeri došao na proširenje na Zlatici, gdje ga je čekao bijeli “reno” iz kojeg je uzeo dva džaka marihuana i ubacio ih u svoja kola. “Čim sam krenuo, naišao sam na zasjedu od sigurno 20 auta policije. Tada sam shvatio da je to bila neka igra”, ispričao je optuženi.

S.K.

Hronika 13

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

KONKURS

Veljović zbog medija neće da se kandiduje Na javnom nadmetanju za prvog čovjeka policije prijavila se dva kandidata, do kraja sedmice to će učiniti i Božidar Vuksanović

K

ako iz Uprave za kadrove odbrojavaju posljednje dane do zatvaranja konkursa za direktora Uprave policije, nadmetanje se širi na veći broj kandidata, uprkos dosadašnjoj praksi da se za važne državne funkcije javljaju isključivo oni, kojima su ta mjesta već obećana. U ovom slučaju, to bi mogao biti aktuelni vršilac dužnosti direktora Božidar Vuksanović, dok je njegov prethodnik Veselin Veljović, koji se minulih dana premišljao šta mu je činiti, juče i zvanično odustao od kandidature.

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović neće se ponovo kandidovati za tu funkciju, a jedan od razloga za takvu odluku je, kako je kazao agenciji MINA, neprimjerena, osmišljena i zlonamjerna haranga pojedinih medija prema njemu. U nastavku je, kako prenosi agencija, najavio da želi da se dokaže i afirmiše i u drugim profesionalnim sferama.

Nakon što je juče odbio da za Dnevne novine komentariše pitanje ponovnog angažmana na funkciji direktora policije, Veljović je agenciji MINA saopštio da je više razloga koji su ga naveli na takvu odluku, ali je jedan od njih “neprimjerena, osmišljena i zlonamjerna haranga pojedinih medija, ali i drugih subjekata, koja su dugi niz godina protiv njega vodila bez realnih, objektivnih i profesionalnih razloga”. On je podsjetio da je u službi bezbjednosti radio 20

godina te da je za to vrijeme postigao značajne rezultate. “Bio sam akter gotovo svih značajnih bezbjednosnih iskušenja, a u velikom broju njih i lično rukovodio i, po sopstvenoj procjeni, ali i ocjeni relevantnih nadležnih subjekata, ostvario značajne rezultate”, naveo je Veljović ističući da od budućeg rukovodstva očekuje da nastavi započete reforme.

“Vjerujem da će buduće rukovodstvo policijske organizacije nastaviti reforme i osnažiti ulogu policije kao servisa građana u procesu evropskih i NATO integracija, kao snažnu garanciju bezbjednosti naše države i osjećaja bezbjednosti svih građana”, zaključio je on. Veljović je bio direktor Uprave policije do decembra 2011. godine, kada je imenovan za savjetnika predsjednika Crne Gore za odbranu i bezbjednost, a na čelo Uprave došao je Božidar Vuksanović.

S.K.-J.M.

Veselin Veljović

Zoran Ulama

Ulama ispunjava uslove

Vuksanović ne odustaje

Za razliku od Veljovića, aktuelni vršilac dužnosti direktora Uprave policije Božidar Vuksanović, prema saznjanjima Dnevnih novina, neće odustati od kandidature. On je 10 januara po treći put izabran za v.d. direktoraa Uprave policije, a ovu funkciju obavljaće do okončanja postupka po javnom konkursu koji je otvoren do ponedeljka 4. februara.

Bivši nacionalni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Zoran Ulama potvrdio je juče za DN da je podnio svoju kandidaturu za budućeg direktora policije. “Podnio sam kandidaturu, jer ispunjavam sve uslove za mjesto prvog čovjeka policije i vjerujem u sebe. Vjerujem da mogu odgovoriti svim izazovima koje ta funkcija nosi”, prokomentarisao je Ulama, objašnjavajući da se u svojoj odluci da se prijavi na konkurs vodio opštim interesima i vjerovanjem da može odgovorno obavljati tu veoma važnu funkciju.

Osim Ulame, na konkursu se do juče prijavio još jedan kandidat. Iz Uprave za kadrove nijesu željeli da otkriju njegovo ime, a upućeni tvrde da je riječ o osobi koja do sada nije radila u Upravi policije.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Nastavak ugradnje brojila

BAR

Jedina nada im izbori Mještani Limljana tvrde da su i ranije upozoravali nadležne da postoji opasnost od klizišta Željko Milović

G Djelovi više crnogorskih gradova i danas će više sati biti bez struje, zbog ugradnje novih elektronskih brojila i radova na elektromreži. Iz Elektroprivrede Crne Gore je saopšteno da objekti u kojima budu ugrađivana brojila, struju neće imati od osam do 18 sati.

U Podgorici će brojila biti ugrađivana u ulicama 13. jul, Svetozara Markovića i kralja Nikole.

U Glavnom gradu nova brojila će dobiti i potrošači u ulici Radosava Burića. U Herceg Novom brojila će dobiti stanovnici Dubrovačke, Druge Dalmatinske, Obale Nikole Kovačevića kao i Ribarske.

Brojila će u Budvi biti ugrađivana na lokacijama Lugovi 25, Velji vinogradi i Mainski put.

Obilježen Savinwdan MOJKOVAC – U organizaciji Crkvene opštine Mojkovac u Hramu Hristovog roždestva u Mojkovcu u ponedjeljak veče održana je večernja služba i Svetosavsko saborovanje horova. Njegovo preosveštenstvo episkop budumljanskonikšićki Joanikije je održao besjedu. U programu su učestvovali crkveni hor “Sveti Nikola” iz Bijelog Polja, crkveni hor “Sveta mati Anastasija” iz Berana, recitatori, pjevači i narodni guslari. V.B.

eolozi sa Građevinskog fakulteta u Podgorici potvrdili su strahovanja žitelja Limljana da glavni put kroz selo do Virpazara i tzv. Donji put do željezničke stanice Crmnica neće biti u funkciji barem nekoliko mjeseci. Mještani tvrde da su još ranije upozoravali nadležne da postoji opasnost od klizišta, ali, kako kažu, niko se nije oglašavao. Jedini spas sada vide u izborima jer, kako kažu, nadaju se da će svi potrčati da saniraju klizište.

BAR - Klizišta u barskom selu su i dalje aktivna, a sa svakom većom kišom postoji opasnost da još neki dio puta ode u ambis, kažu mještani, navodeći da su još ranije upozoravali da postoji opasnost, te da niko nije obraćao pažnju.

“Danas kažu da su propusti začepljeni i da je nataložena voda odnijela zemlju i sve na njoj, ali nijesu valjda očekivali da ćemo mi održavati putnu infrastrukturu”, kazao je za Dnevne novine jedan od žitelja Limljana, dodajući da se pouzdaje u izbore, jer će sad svi početi sanaciju kako bi to prikazali kao dobro obavljen posao.

Limski putevi su u stvari djelovi trase željezničke pruge Bar –Virpazar, napravljene još početkom XX vijeka, pa su početkom šezdesetih skidane šine, a pruga pretvorena u cestu.

“Kad se gradila pruga, pričali su stari, inžinjer Paganini je vjerovao vlasnicima zemlje i vodio ih da sami pokažu gdje treba propust za vodu. I bio je u pravu, duže od vijek ni međa nije mrdnula, a kamoli da bude ovako nešto. Voda je išla ograđenim kanalima do rijeke.

Ali, ranije su postojali putari koji su održavali ovaj pravac, za ljude u gradu nebitan, a za nas najvažniji, pa je sve funkcionisalo. Danas se sjete da očiste put samo kad se neki kastig dogodi. Tako je bilo i kad je onaj veliki snijeg pao”, kazao je jedan od mještana.

Limljani su, tvrde mještani, kivni, jer su nekada bili najvažnije selo u Crmničkoj nahiji, i ušli u Ginisovu knjigu rekorda kao jedino selo sa četiri željezničke stanice i dva stajališta, a danas su ih svi zaboravili. U Limljanima je, kako ističu, bilo prvo javno kupatilo u čitavom srezu, dvije škole, biblioteka i što još sve ne.

“U Limljanima jeste i ranije bilo velikih klizišta, ali nikad nije bilo

da budemo odsječeni od svijeta.

Uvijek je barem magistralni put preko Sutormana bio prohodan, njime smo išli, a ovog januara je čak i to bilo odnešeno. Sad, ako se dijete razboli, treba nam 20 minuta od Donjeg kraja do Virpazara, i što je najgore, ovo će potrajati”, ističe sagovornik DN. Geolozi su u ponedjeljak odredili tačke geoloških istraživanja terena, a danas treba da počne sondiranje terena, kako bi se istražilo tlo. Mehanizacija za rekonstrukciju puta JP Komunalne djelatnosti i AD Put je uklonjena sa klizišta na lokalitetu Bujake, a ostale su jedino mašine koje koriste geolozi.

Rukovodstvo MZ Crmnica juče je posjetio Miodrag Šćepanović, direktor Osnovne škole “Jovan Tomašević” na Virpazaru, u kojoj uče đaci iz Limljana.

“Na sastanku je dogovoreno da đaci pješice prelaze 300 metara uništenog puta, te da se okuplja-

ju na jednom mjestu, na putu ka Boljevićima, udaljenom nekoliko stotina metara od sela, gdje će ih čekati kombi koji će ih voziti do škole. Ista procedura biće primijenjena i u njihovom povratku iz Virpazara”, rekao je Đuro Marković, predsjednik MZ Crmnica.

Mještani Limljana kažu da sa pažnjom slušaju prognozu, te da se nadaju da više neće biti ozbiljnijih padavina, jer je na još nekoliko mjesta u selu situacija zabrinjavajuća i postoji mogućnost od otvaranja novih klizišta, čak i u samom selu, pored kuća.

PK “SUBRA”

BERANE

Hloru nema traga Obučeno 16 planinara

Policija i dalje traga za počiniocima BERANE - Skoro mjesec dana je kako je sa gradskog izvora “Merića vrelo” ukradena flaša sa hlorom, ali policija počiniocima nije ušla u trag. Pljačka se dogodila u noći između 8. i 9. januara ove godine, i od tada, kako nam je u policiji rečeno, sve institucije su angažovane da se počinioci otkriju.

“Još uvijek nema pomaka u istrazi, ali se i dalje intenzivno radi i traga za počiniocima.

Uključene su sve državne i opštinske institucije na rasvjetljavanju ovog slučaja. Obišli smo sve sakupljače starog gvožđa i za sada boce sa hlorom se nisu nudile na tržištu”, kazao nam

je izvor iz policije. Ono što je još naglašeno je da građani nemaju potrebu da se plaše i paniče, jer kako kažu hlor nije opasan, i da nema potrebe za brigom. Pretpostavlja se da je u pitanju samo krađa gvožđa, i da hlor nije ukraden sa namjerom za neko njegovo eventualno zloupotrebljavanje. Ali se postavlja drugo pitanje, a to je zašto su lopovi ako su krali gvožđe, odnijeli samo bocu sa hlorom a pored te iste je bilo i nekoliko praznih flaša koje su takođe metalne. Da li su u pitanju samo lopovi koji su krali gvožđe ili je nešto drugo, ostaje da sačekamo kraj istrage i saznamo pravu istinu.

M.T.

Palninarski klub “Subra” organizovao kurs o zimskom planinarenju HERCEG NOVI - U organizaciji planinarskog kluba “Subra” iz Herceg Novog proteklog vikenda održan je kurs o zimskom planinarenju. Kurs je pohađalo 16 planinara iz Boke i dva iz Podgorice. Planinarski dom Za Vratlom ponudio je odlične uslove za teoretski dio predavanja, dok je okolina doma iskorištena za terenski rad. Krunu ovog trodnevnog kursa činio je pismeni test. Svi su ga položili, a čak tri kandidatkinje sa stopostotnim uspjehom. Predavači na kursu su bili Dejan Verigo, Željko Starčević i Dejan Tušup, planinari sa višedecenijskim iskustvom, dok su učesnici obuke bili mlađi članovi planinarskih klubova Subra, Vjeverica i Pestingrad.

Planinarski Klub “Subra” organizo-

vao je posljednjih godina dva kursa, a prošlog ljeta bio je domaćin republičkog početnog planinarskog kursa. Obuka ovakvog tipa namijenjena je prvenstveno planinarima koji stiču svoja prva iskustva u ovom sportu i osmišljena je u cilju proširenja specifičnog znanja iz niza oblasti, korištenja opreme, noćenja u planini, prve pomoći, opasnosti u planini, kretanja i orijentacije. Iz Planinarskog kluba “Subra” saopštili su da su na ovaj način, kroz završenu osnovnu obuku, obučili mlade generacije koji stiču neophodno znanje dodavši da je znanje ključ uspjeha, ali i da u planinarenju znanje može biti presudno i u iznenadnim kriznim situacijama, kada se odlučuje o životu ili smrti.

S.M.

16 Crna Gora

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

PODGORICA

Krajem godine završetak eko zgrade Gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša primio je juče Rastislava Vrbenskog, stalnog koordinatora sistema UN-a i stalnog predstavnika UNDP-a u Crnoj Gori, sa kojim je razgovarao o nizu tema iz oblasti zajedničke saradnje, a posebno o izgradnji eko zgrade Ujedinjenih nacija i učešću Glavnog grada u završetku tog projekta. Zemljište na obali Morače u blizini mosta Milenijum, na kome se gradi kuća Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, donirao je Glavni grad, a završetak radova za koje sredstva izdva-

ja Vlada Crne Gore, uz pojačanu dinamiku, može se očekivati tokom ove godine. Sagovornici su značajnu pažnju posvetili pitanjima održivog razvoja i energetske efikasnosti. Stalni predstavnik UNDP-a izrazio je interesovanje za projekat „eko-info centra” koji je najavio gradonačelnik.

Vrbenski je sa svojim saradnicima u kratkim crtama izložio gradonačelniku novi koncept legalizacije nelegalnih objekata, koji će detaljnije biti razmatran u narednom periodu, saopšteno je iz PG Biroa.

PORTO MONTENEGRO

Na sajmu nautike u Moskvi Nakon Londona i Diseldorfa svoju ponudu će predstaviti i u Rusiji TIVAT - Na samom početku nautičke sajamske sezone, kompanija “Adriatic Marinas - Porto Montenegro” već je učestvovala na dva značajna svjetska sajma nautike.

Ponuda tivatske marine prezentovana je na sajmovima u Londonu i Diseldorfu, a u kompaniji su zadovoljni posjetom štandovima na ovim sajmovima i interesovanjem za ponudu. Nakon Londona i Diseldorfa, Porto Montenegro će se predstaviti i na 6. sajmu nautike u Moskvi od 12. do 17. marta.

“Sajamski nastupi su veoma bitni za Porto jer znatno utiču na povećanje broja klijenata”, kazao je PR menadžer kompanije Danilo Kalezić.

On je istakao da je to prilika da se upoznaju biznis partneri, ali i

konkurencija.

“To je veoma važno jer postajete sve bolji kada znate šta su prednosti, a šta nedostaci vaših konkurenata. To je i jedan od razloga zbog kojih se intenzivno pojavljujemo na svim velikim nautičkim sajmovima u svijetu”, objasnio je Kalezić.

Iz Porta naglašavaju da se trude da predstave ne samo marinu i Tivat, nego i ponudu cijele Crne Gore kao nautičke i turističke destinacije.

“Sajmovi ne samo da targetiraju goste i posjetioce marine, nego i potencijalne ozbiljne klijenete kada je u pitanju jahting industrija, koja je veoma važna jer je Crna Gora prepoznata kao elitna nautička destinacija”, obrazložio je Kalezić.

U Porto Montenegru se trenutno

nalazi oko 200 plovila, što je oko 84 odsto kapaciteta. Marina trenutno raspolaže sa 250 vezova, a prema planu, do naredne godine izgradiće se još 220 vezova. Naredne godine biće završena marina koja će imati 470 vezova, a najavljuje se i završetak hotela, čime će se slika Porto Montenegra potpuno promijeniti.

Prema programu za naredni mjesec, i u Portu će se pridružiti karnevalskim svečanostima sa ciljem da se gostima i klijentima pokaže tradicija Boke Kotorske. U planu je i nekoliko regata. Za 22. februar zakazan je koncert Simfonijskog orkestra Crne Gore u Upravnoj zgradi kompanije na Seljanovu, kojim će se ozvaničiti početak sezone u Porto Montenegru.

Z.K.

Crna Gora 17

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

KOLAŠIN

Ni para ni stadiona

FK “Gorštak” pokrenuo sudski postupak protiv Opštine Kolašin Zorica Bulatović

F

udbalski klub “Gorštak” pokrenuo je sudski spor protiv Opštine Kolašin kako bi povratio novac u iznosu od 70.000 eura, koji je taj klub prije pet godina uplatio kao avans za početak radova na rekonstrukciji gradskog stadiona. Kako bjelopoljska firma “Perošević”, koja je bila angažovana za izvođenje radova, nije praktično uradila ništa, lokalni klub je ostao bez novca, a i stadiona.

KOLAŠIN - Nakon što je uprava fudbalskog kluba “Gorštak” dala avans od 20 odsto za početak radova na rekonstrukciji gradskog stadiona, taj posao do danas nije završen, a Fudbalski klub će sudskim putem pokušati da vrati uloženi novac. Po ugovoru trebala je da se izgradi glavna sjeverna tribina, te južna sa poslovnim prostorima, službene prostorije, svlačionice i stambena jedinica za ekonoma. Kako je kazao Đuro Milošević predsjednik F.K.”Gorštak” opština u to vrijeme nije imala finansijskih sretstava, a kako je izvođač po ugovoru tražio avans od 20 odsto uplate odnosno oko 70.000 eura, kako bi započeo radove, fudbalski klub je svoj novac uplatio uz dogovor praćen ugovorom sa opštinom, a da se ta sredstva u određenom periodu vrate klubu.

“Obzirom da je Opština bila jedini finansijer kluba, razmatrala se i mogućnost uknjižbe svlačionica, službenih prostorija, ekonomata na ime fudbalskog kluba, a sve ostalo na ime opštine. Međutim vrijeme je odmicalo, a radovi su se odvijali veoma sporo jer su izvođači radova u isto vrijeme odlazili da odrađuju poslove na drugim infrastrukturnim objektima u gradu”, kazao je Milošević.

Kako on tvrdi, od pomenutih radova izliveni su samo temelji, pripremljene armature za izgradnju sjeverne tribune, dok je postojeća ograda srušena i na tome se sve završava.

“Mi smo pretrpjeli ne samo štetu uplatom avansa, već samim rušenjem ograde stadion nije više bio u funkciji, što sam i upozoravao na sjednici SO Kolašin u decembru

Gradski stadion 2010. godine. Zato smo riješili da angažujemo advokata i pokrenemo sudski spor protiv Opštine, kako bi povratili svoja novčana sretstva koja nam pripadaju”, kazao je Milošević.

Kako je objasnio, takozvana prva privremena situacija koju je izvođač prikazao bila je u iznosu od 78.000 eura, što se odnosilo na uklanjanje ograde, rušenje svlačionice, izlivanje temelja izrada konstrukcije.

Kakav je stav opštine prema ovoj problematici nijesmo uspjeli da saznamo jer je predsjednik opštine Darko Brajušković tokom dana bio na sastancima te, kako je kazao, nije mogao da daje izjave.

vodovod

Radovi na mreži teku po planu U okviru dosadašnjih radova ugrađen je i novi trafo za postrojenje

HERCEG NOVI

Ostvaren veći prihod Za devet mjeseci prošle godine Institut pozitivno poslovao, ostvaren veći prihod od planiranog HERCEG NOVI - Nakon dvadeset godina prvi put Institut “Dr Simo Milošević” otvoren je preko cijele godine. U menadžmentu su potpuno svjesni da ovakva odluka ne može odmah dovesti do željenog odziva i rezultata, ali su ipak zadovoljni poslovanjem tokom zimskih mjeseci, jer su poslije niza godina pozitivno odgovorili na zahtjev više partnera. Pravi rezultati ovakve odluke mogu biti vidljivi tek za godinu dana, saopšteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

“Za devet mjeseci prošle godine Institut je pozitivno poslovao, ostvaren je veći prihod od planiranog, a uz znatne uštede u svim segmentima na kraju 2012. godine smanjen je negativni bilans u poslovanju za oko 500.000 eura u odnosu na prethodnu godinu”, kazao je izvršni direktor Instituta Zoran Kovačević.

U Institutu očekuju da će i pored izražene globalne ekonomske krize uspjeti da na istom nivou zadrže sve stare inostrane partnere. Sklopljeni su ugovori sa partnerima iz Holandije i Rusije, a u toku su razgovori o obnavljanju ugovora sa predstavnicima Norveške. Očekuju i rast na pojedi-

nim tržištima kao što su Rusija, Ukrajina, Srbija, Njemačka. Menadžment ove ustanove pokušava i da obnovi saradnju sa nekadašnjim i ostvari saradnju sa novim partnerima iz Srbije, istakao je Kovačević.

Institut je u okviru svoje ponude uveo nove pakete, kao što su specijalne ponude za pripremu sportista u renoviranom sportskom centru sa polivalentnom salom, teretanom, kuglanom, saunama, velikim bazenom, stonim tenisom i bilijarom. Za građane Herceg Novog u ponudi su zdravstveni i terapijski paketi po povoljnim cijenama, koji će trajati do kraja februara. Institut je ove godine glavni partner opštini Herceg Novi u organizovanju većeg dijela manifestacija koje se održavaju u okviru Praznika mimoze. Tako će biti domaćin velikog i dječjeg maskenbala, riblje večere, sportskih i kulturnih dešavanja. Kovačević se osvrnuo i na privatizaciju ove ustanove naglasivši da se Tenderska komisija još nije izjasnila u odnosu na ponude koje su podnijela dva ponuđača, ali da, bez obzira na ishod ovog procesa, Institut ima dobru budućnost uz neophodno unapređenje ponude.

CETINJE - Radovi na rekonstrukciji crpne stanice Podgor koje sprovodi Javno preduzeće Vodovod i kanalizacija Cetinje, a koji su počeli prije deset dana, odvijaju se prema planu. Direktor cetinjskog Vodovoda Miloš Ražnatović za Dnevne novine je kazao da dosadašnji radovi nijesu uticali na vodosnabdijevanje Cetinja s obzirom na to da je alternativno izvorište u Vrelima u ovo doba godine dovoljno za potrebe grada.

Dosadašnjim radovima demontirane su pumpe broj 3 i 4, demontirana su i dva motorna polja srednjenaponskog postrojenja, prepravljen je ususni vod pumpe i montirana nova pumpa. U okviru dosadašnjih radova ugrađen je i novi trafo za postrojenje i ugrađeno niz elektroelemenata koji će obezbijediti stabilan

napon za postrojenje.

Radovi na rekonstrukciji postrojenja cetinjskog vodovoda su počeli 17. januara i trajaće do kraja februara.

Postrojenja u Crmnici dobiće tri nove pumpe, a biće zamijenjena kompletna elektrotehnička instalacija.

Smanjiće se potrošnja struje, a povećati efikasnost sistema. Vrijednost radova je oko 240.000 eura, a sredstva su dobijena iz Abu dabi fonda, iz istih fondova od kojih se ranije uradila sanacija postrojenja Vodovoda na Vrelima.

M.Zadrima

TIVAT

Rješenje za zagađeno zemljište Odabran izvođač radova za sanaciju zemljišta u dječjem parku TIVAT - Sanaciju zagađenog zemljišta na dječjem igralištu u Tivtu izvršiće specijalizovana kompanija za istraživanja i razvoj u mikrobiologiji “Biofor sistem” iz Zemuna, saopšteno je iz Direkcije za investicije i razvoj grada. Kompanija je za usluge dekontaminacije zemljišta putem bioremedijacije odabrana kao najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je završen krajem prošle godine. To podrazumijeva unošenje mikrobnih populacija u zemljište, koje će se, kako su naveli iz Direkcije, obaviti kroz tri tretmana. Nakon završenog posla ponovo će se angažovati licencirana institucija iz te oblasti, koja će obaviti ponovne analize zemljišta, da bi se utvrdilo da li se koncentracija zagađivača smanjila. Pre-

ma ugovoru koji je potpisan sa zemunskom kompanijom, posao vrijedan 41.000 eura treba da se završi u roku od 90 dana, a iz “Biofor sistema” garantuju da će zagađivači nakon obavljenih tretmana biti anulirani ili dovedeni u dozvoljene granice. Bioremedijacija je brz, efikasan i neškodljiv proces odstranjivanja organskih polutanata iz zagađenog zemljišta, koji ne podrazumijeva zatvaranje i izolaciju lokacije koja se tretira.

Podsjećamo da je zbog povećane koncentracije toksičnih materija u uzorku zemljišta na dječjem igralištu na Trgu Dara Petkovića u Tivtu Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine naložila lokalnoj upravi da izvrši ponovno ispitivanje zemljišta sa te lokacije. Z.K.

18 Kultura

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

ART

Rani radovi Marine Abramović Onlajn magazin Arte nagradio monografiju o slavnoj umjetnici

DOKUMENTARAC

Matovićev film u Indiji

Dokumentarni film “Opstajanje… duh… dah…”, u režiji Momira Matovića, biće prikazan na 5. internacionalnom filmskom festivalu u Džajpuru, glavnom gradu pokrajine Radžastan u Indiji koji počinje danas i traje do 3. februara. Na festivalu će biti prikazano 217 filmova iz 90 zemalja. Film “Opstajanje… duh… dah…” snimljen je 2009. godine u produkciji MatFILM Montenegro. Svjetsku premijeru je imao prošle godine na festivalu u Dohi, a prikazan je i na festivalima u Safaranbolu i Firenci. Na festivalu u Los Anđelesu Matoviću je dodijeljena nagrada za najbolje snimljeni

Po ugledu na Holivud i indijski Bolivud u Turskoj će biti formiran filmski centar. Kako je saopšteno ministarstvo ekonomije ove zemlje će budžetskim sredstvima podržavati proizvodnju turskih filmova i kinematografiju. Ministatarstvo ekonomije odredilo je sektore, koji mogu da računaju na finansijsku injekciju države a kao prioritet naveden je projekat formiranja jakog kinematografskog centra “Turkivud”, koji bi konkurisao svjetskim liderima u toj oblasti.

film u kategoriji dokumentaraca. Direktor festivala u Džajpuru, Jai Hind, istakao je da je za posljednjih pet godina urađeno mnogo, uprkos početnim skromnim finansijama i teškoj borbi za pozicioniranje festivala u zemlji i svijetu. Ove godine se, kako je istakao, navršava i 100 godina indijskog filma, pa je to prilika da se godišnjica proslavi i na festivalu u Jaipuru.

“Posebnu pažnju ove godine posvetićemo Marketu filmova.

Biće to prilika da festival predstavimo kao idealnu lokaciju za susrete proizvođača, promotera i kreatora u filmskoj industriji – kazao je Jai Hind.

Novi dnevnik

“Dnevnik Ane Frank” dobio je digitalno izdanje u obliku aplikacije koja nudi mnogo dosad neviđenih fotografija porodice Frank. Sada je objavljena i nova aplikacija o njenom životu i smrti i o njenom slavnom dnevniku. Kao novi materijali pojavljuju se i brojne fotografije porodičnog života Frankovih koje je načinio Anin otac Oto. Prvi put mogu se vidjeti i filmski snimci i bilježnice i porodični spomenari. Sve to uključeno je u posebnu aplikaciju “The Diary of a Young Girl”. Karl Silberbauer je svoje mjesto u istoriji osigurao zahvaljujući tome što je jednog ljetnjeg dana otkrio skrovište djevojčice Ane Frank i njene porodice. Ovaj SSovac kriv je za to što Ana nije uspjela da preživi Drugi svjetski rat, nego je ubijena kao i drugih šest miliona Jevreja u koncentracionom logoru. Njen potresni dnevnik od prvog objavljivanja 1947. pročitali su milioni ljudi širom svijeta.

Jedinstvena monografija o umjetnici svjetskog ugleda Marini Abramović, posvećena njenim počecima, “Rani radovi - beogradski period” Olivere Janković, u izdanju galerije “Bel Art” iz Novog Sada, predstavljena je u Beogradu.

Monografiju je ovih dana nagradio onlajn magazin Arte kao najbolju knjigu o likovnoj umjetnosti 2012. godine.

Recenzent prof. dr Ješa Denegri, koji je pratio kao istoričar umjetnosti i kritičar zbivanja na likovnoj sceni SKC, kultnom mjestu likovne avangarde sedamdesetih, gdje je Abramović nastupala sa Rašom Todosijevićem, Nešom Paripovićem, Zoranom Popovićem, Slobodanom Erom Milivojeviće, Gergeljem Urkomom, kazao je da je ovo “potrebna i izuzetno korisna knjiga”.

Njegova ocjena je da je već od tih prvih performansa Abramović slijedila princip da “ uvijek mora ići do kraja i dati sve od sebe”, kojim se rukovodi do danas i da se njen cjelokupni opus oslanja na temelje udarene tokom prvih pet akcija (performansa) osmišljenih u Beogradu.

Drugi recenzent Slavko Timotijević iznio je stav da “danas, kada Abramović pripada vrhu svjetski afirmisanih umjetnika, teorijska analiza njenog ranog beogradskog perioda predstavlja istinski doprinos

teoriji i istoriji srpske umjetnosti”.

Autorka je istakla da je najveću pažnju posvetila periodu od prvih performansa izvedenih tokom 1972. godine u Beogradu do 1975, jer

te radove je izvodila, pored Beograda i Zagreba, na festivalima umjetnosti i drugim umjetničkim prostorima u inostranstvu (Edinburg, Milano, Napulj, Amsterdam...).

JUBILEJ

Rusi slave Visockog Sjećanje na buntovnog pjesnika

Veliki publicitet u Rusiji ovih dana dat je proslavi 75 godina od rođenja kultnog sovjetskog kantautora, pjesnika i glumca Vladimira Visockog (1938-1980). U Ukrajini, svjetsku premijeru imao je i dokumentarni film o njegovom životu u Odesi, u režiji Nikolaja Golovihina.

U medijima i na internetu u Rusiji objavljuju se brojni foto-albumi Visockog, uz napomenu da je, i pored ogromne popularnosti širom Sovjetskog Saveza, harizmatičnom kantautoru za života, usljed djelovanja meke cenzure - štampano svega pet fotografija. Visocki je napisao više od 800 pjesama, snimio bezbroj gramofonskih ploča u Sovjetskom Savezu i inostranstvu, pisao prozu, snimio dva filma, spremao se da režira film “Zeleni furgon” za koji je napisao scenario. Autor je više ra-

dio-drama, među kojima je i “Martin Idn” po Džeku Londonu. Na filmu je odigrao 27 uloga (posljednja Don Žuan u “Malim tragedijama” po Puškinu). A ulogama u pozorištu ni broja se ne zna. Ponekad je igrao i epizode, ali i po pet-šest uloga u jednoj predstavi. Bio je potpuno posvećen poslu i sve je uloge igrao časno, sav im se predajući. Danas je teško i zamisliti kakav bi život u Rusiji izgledao da nije bilo Visockog. Uprokos neslaganju sa sovjetskim vlastima, bio je omiljeni ruski umjetnik. Za vrijeme njegovog života vlasti nijesu primjećivale slavu Visockog. ” Njegovo ime nijesu ispisavali na filmskim špicama, izbacivali su iz završenih filmova kadrove sa njegovim učešćem, pjesme su mu izbacivali iz filmova, nijesu pustili njegov “Furgon” u bioskope. Odu-

zimali su mu i već dodijeljene uloge. Poslije smrti proglasili su ga “zaslužnim umjetnikom” Sovjetskog Saveza, 1989. godine je dobio muzej u Moskvi, a ni tranzicija nije naškodila njegovoj reputaciji: u nedavnoj anketi o najvažnijim Rusima 20. vijeka izborio je drugo mjesto, odmah iza astronauta Jurija Gagarina. U Podgorici, u znak crnogorsko-ruskog prijateljstva prije nekoliko godina, Vladimiru Visockom podignut je spomenik.

POGLED U KOMŠILUK

ČETVRT VIJEKA

Hladno pivo u Zagrebu Jedan od najvećih bendova na ovim prostorima, velikani hrvatskog pank-roka, Hladno pivo, prije 25 godina održali su svoj prvi koncert. Da bi obilježili trnoviti put od jednog malog i neiskusnog benda do ostvarenog sna i pritom pokazali kako su i nakon četvrt vijeka ostali vjerni sebi i svom izvornom muzičkom izrazu, Hladno pivo još

jednom će se popeti na veliku pozornicu zagrebačke Šalate 25. maja i dići publiku na noge.

“Dođite na grupno radovanje u ova tmurna vremena”, pozivaju iz Hladnog piva. Danas, nakon skoro četvrt vijeka distorzija pozornica, instrumenata i glasnih žica, ovi veliki momci to rade na malo drukčiji način.

Kultura 19

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Predstava “Ludi od ljubavi”, rađena po djelu Sema Šeparda, biće izvedena večeras i sjutra u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju, sa početkom u 20 sati. Adaptaciju komada potpisuje Jelena Milošević.

U predstavi igraju: Julija Milačić, Emir Ćatović i Aleksandar Gavranić. Komad je rađen u produkciji Zetskog doma u saradnji sa Fakultetom dramskih umjetnosti sa Cetinja. Radnja ove drame smještena je u motel u pustinji Mohava, a dešava se 70-ih godina u Americi. Njena univerzalnost je u tome što se bavi temom usamljenosti pojedinca koji čezne za pripadanjem.

U središtu ove drame je ljubavna priča između dvoje ljudi čija je ljubav društveno neprihvatljiva. Samim tim njih dvoje pokušavaju da joj se odupru stalnim bježanjem jedno od drugog, što se uvijek završi ponovnim vraćanjem toj ludoj ljubavi.

Doktor Strejndž na filmu “Marvel” je potvrdio da će se popularni lik iz stripa pojaviti na velikom platnu. Doktor Strejndž (Čudni), kojeg su kreirali Sten Li i Stiv Ditko 60-ih godina prošlog vijeka, dobiće svoj film, najavio je direktor produkcije “Marvela” Kevin Fejž.

“Marvel” uživa u uspjehu ekranizacija stripova kao što su “Iron Man” i “Avengers”.

“U planu je snimanje filma o Doktoru Strejndžu, a nakon toga pozabavićemo se i Čovjekom Mravom”, rekao je on.

Doktor Strejndž je uspješni, ali sebični neurohirurg, koji nakon automobilske nesreće gubi mogućnost korišćenja ruku.

Zbog nekontrolisanog drhtanja ne može više da operiše i kreće na put u potragu za lijekom.

U susret utopiji, bez koketerije “Egzistencija” Edvarda Bonda u režiji Radmile Vojvodić sjutra veče prvi put na sceni-kutiji Drama naših života: Momčilo Otašević i Aleksandar Radulović u predstavi “Egzistencija”

Isidora Radulović

N

ovo, scensko izvođenje duodrame “Egzistencija” Edvarda Bonda u režiji Radmile Vojvodić sjutra veče, u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu, ponudiće publici drugačije izdanje komada koji je na festivalu “Kotor Art”, prošlog ljeta, imao festivalsku premijeru (u kotorskoj Crkvi Svetog Duha). Demistifikujući slojeve Bondove drame, rediteljka je komad posvetila glumcima Momčilu Otaševiću i Aleksandru Raduloviću, koje smatra predstavnicima nove, autentične glumačke generacije.

U “Egzistenciji”, Edvard Bond, jedan od najvećih dramskih pisaca današnjice, zasijeca neobično svježe i s ubojitom tačnošću u psihu sadašnjice, u liberalno-kapitalističko društvo 21. vijeka, mišljenje je rediteljke Radmile Vojvodić i sažetak neposrednog njenog motiva za postavljanje teksta.

“Bond zasijeca u jedan katastrofički momenat civilizacije, u izopačenosti, deformacije liberalno-kapitalističkog modela društva 21. vijeka. On to radi na neobično asketičan način kroz intimnu dramu dvoje ljudi”, istakla je Vojvodić u susretu sa novinarima uoči sjutrašnje premijere komada. U glumačkom fokusu duodrame “Egzistencija”, njenog autorskog projekta, koprodukcije Crnogorskog narodnog pozorišta i Međunarodnog festivala KotorArt, dvojica su mladih crnogorskih glumaca - Momčilo Otašević kojeg pozorišna, TV i filmska publika već dobro poznaje i Aleksandar Radulović (za koga je ovo tek nagovještaj buduće karijere).

“Bili smo suočeni s dramskim materijalom koji je bio izazovan i koji, kada ga se latite, znači odluku da u izvjesnom smislu istražujete u teatru, mada to uvijek radimo. To je i odluka da rizikujete i posvetitete se glumcu. Ovdje je u središtu interesovanja i u teatarskom središtu dominantno glumac”, kazala je Vojvodić. U “Egzistenciju”, već time što je to Bondov tekst i poetika, upi-

POPULARNOST

Džejms Džojs hit među Kinezima

foto: Duško Miljanić

“Ludi od ljubavi” na Cetinju

PREMIJERA

san je i društveni angažaman. Ipak ovdje, kaže ona, nije riječ o direktnom angažmanu i političkom teatru. Rediteljka vjeruje da je predstavu moguće čitati i kao poziv na povratak sebi, ljudskosti i bliskosti, te da ona sobom nosi apel na vjeru da ono što zovemo utopijama o boljem i pravednijem svijetu nije izvan stvarnosti i ostvarenja.

“Onako kako ogoljuje čovjeka, Bond ogoljuje i glumca i pozorišni izraz u tom smislu. Profesionalno i lično, posvetila sam ovaj rad i ovaj proces upravo glumcu i to ne bilo kojem, nego dvojici izuzetnih mladih glumaca koji pripadaju generaciji koju smatram autentičnom, novom snagom u našem teatru”, istakla je Vojvodić. U odgovoru na izazove tog dramskog teksta, ona je sebe svrstala u pozorišni “mejnstrim” i iz te pozicije, kako ističe, pokušala je da se uhvati ukoštac sa principima alternativnog teatra.

“Pripadam mejnstrimu svakako.

U Crkvi Svetog Duha stvarima smo prišli na jedan način, na teatarskoj sceni na drugi način smo tragali za subverzijom, a bez koketerije”, kaže ona. Engleska i Njemačka, kao mnogo razvijenije teatarske sredine nego što je to Crna Gora, imaju i nezavisnu scenu uz nacionalni teatar, kaže Vojvodić u kontekstu uloge (i “instituta”) nacionalnog teatra.

“Mi u Crnoj Gori imamo čak dva nacionalna teatra, ali uprkos svim preduslovima, školovanom kadru, još nemamo nezavisnu scenu”, kaže ona. Direktor nacionalnog teatra Janko Ljumović smatra da nova premijera u CNP donosi nove razloge za zadovoljstvo.

“Ističem zadovoljstvo zbog toga što je Edvard Bond ponovo na repertoaru naše kuće, što ovom predstavom dva izuzetna mlada glumca ulaze na velika vrata CNP-a, što

rediteljka Radmila Vojvodić ima novu premijeru, ali i zato što sam uvjeren da će predstava ostvariti zanimljivu komunikaciju s publikom različitih profila”, istakao je Ljumović.

On vjeruje da “Egzistenciji” predstoje novi izazovi u teatarskom i festivalskom životu.

Mladi glumci učešće u ovom projektu smatraju velikom čašću koja im je u teatru ukazana, a Momčilo Otašević navodi da je proces rada na predstavi za njega bio katarzično iskustvo, svojevrsni trening u kome je, od probe do probe, osvajao i osvješćivao novi sloj teatarske igre i spoznaje.

“Bio je ovo veliki izazov i trening, osvijestili smo i neke nove nivoe u sopstvenim glumačkim bićima i u teatru. Otkrili smo i nova čula i jako se radujemo igranju ove predstave”, rekao je Otašević uz uvjerenje da će predstava dugo trajati u teatru.

● FOTO priča

Lingvistički ‘‘teško’’ djelo osvojilo čitaoce

Novi kineski prevo d “Fineganovog bdjenja” Džejmsa Džojsa postao je hit u Kini, iako se za ovaj roman tvrdi da je “lingvistički težak”, a jedan akademik je autora nazvao “mentalno bolesnim”.

Prvi kineski prevod Džojsovog romana prodat je u osam hiljada primjeraka svega tri nedjelje pošto je objavljen, prenosi Tanjug.

Prevodilac Dai Kongrong sa šangajskog Fudan univerziteta osam godina je radio na prevodu romana, imitirajući Džojsov stil i neobičan jezik.

Vang Veisong iz šangajske

Narodne izdavačke kuće, koja je objavila knjigu, rekao je da je uspjeh romana “potpuno neočekivan”.

Književni kritičar Liju Vej naveo je da “Fineganovo bdjenje” zaslužuje istinsko poštovanje zbog bogatog teksta, dok profesor na Univerzitetu Điaotong Điang Sjaojuen smatra da je “Džojs sigurno bio mentalno obolio kada je napisao ovakav roman”. ‘‘Fineganovo bdijenje’’ pripada korpusu kultne literature koja je našla veliko uporište u novom talasu i pop kulturi.

Šetnjom kroz svjetlost Posjetioci u “Hayward” galeriji u Londonu juče su nosili zaštitne dodatke na obući, u hodu kroz svjetlosnu instalaciju nazvanu “Hromosaturacija” (“Chromosaturation”) autora Karlosa Kruza-Dieza, na izložbi “Lajt šou”

20 Zanimljivosti

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

RESTAURACIJA

Osvjetljavanje Starog mosta u Mostaru

Obnova rasvjete neophodna zbog vandala Ove nedjelje u Mostar će doći stručnjaci iz Beograda, koji će uraditi potpuno novi projekat ukrasnog osvjetljenja na Starom mostu u tom gradu, inače Uneskovom spomeniku.

“Riječ je o firmi specijalizovanoj za iluminaciju istorijskih objekata. Projekat će biti urađen u saradnji s agencijom Stari grad”, rekao je referent za javnu rasvjetu Gradske uprave Mostara Armin

Kajtaz. Radove na zamjeni postojećih rasvjetnih tijela koja su prethodnih mjeseci konstantno bila na meti vandala, kao i onih uništenih u plimnom talasu, već su završile nadležne službe u Mostaru, ali riječ je o privremenoj rekonstrukciji. U rekonstrukciju mosta uključena je i gradska inspekcija zbog nelegalnih priključaka i drugih problema, prenio je portal Mostarlajf.

RIO DE ŽENEIRO

Upoznajte grad preko pločnika Snimanje QR kodova kao vodič kroz grad Rio de Žaneiro kombinuje tradiciju i tehnologiju da bi ga turisti bolje upoznali, tako što je QR kodove ugradio u pločnike od crno-bijelih mozaika, koji su simbol grada.

Prvi dvodimenzionalni QR kodovi instalirani su na Arpoadoru, stijeni na kraju plaže Ipanema. Za sliku je korišćeno isto crno i bijelo kamenje kojima su širom grada ukrašeni trotoari sa predstavama talasa, riba i apstraktnih slika.

Kad se QR kod učita u smartfon ili tablet, vodi vas na veb sajt gdje se nalazi mapa te oblasti i turističke informacije na portugalskom, španskom i engleskom. Oni koji su aplikaciju već skinuli saznali su da se Arpoador tako zove jer su ribari nekada odatle harpunima tjerali kitove sa obale, a da se obližnja plaža duga 500 m, zbog velikih talasa, zove „Praia do Diabo” ili Đa-

volja plaža.

Gradske vlasti planiraju da instaliraju 30 QR kodova na plažama, vidikovcima i istorijskim lokacijama, pa će oko 2 miliona stranih posjetilaca moći da nauči zanimljive podatke o ovom brazilskom gradu dok šeta njegovim ulicama.

TURIZAM

Idealni turista je penzioner Jedno istraživanje u Engleskoj pokazalo je da su šezdesetogodišnjaci za turističke radnike omiljeni gosti, jer na odmorima troše najviše novca i koriste najduže odmore. Kako je istraživanje pokazalo, cijena je pri planiranju odmora najmanji faktor kojim se rukovode osobe stare između 60 i 69 godina, koje u prosjeku troše oko 800 funti za smještaj i put. Penzioneri su takođe i turisti koji u prosjeku najviše ostaju na odmoru, 11 i po dana, a britansko istraživanje naročito ukazuje na to da će se penzionerska populacija u narednim godinama

povećati, kao i da se u toku jedne godine “seniori” odlučuju na više putovanja. Studija je obuhvatila 5.000 britanskih turista različitih uzrasta, a vrlo zanimljiv podatak je da su oni između 50 i 59 godina bili raspoloženiji za eksperimentisanje i posjetu mjestima za koje se mladi, kao i bračni parovi rijetko odlučuju. Stariji su takođe u obzir uzimali veći broj odredišta za odmor. Ispitanici između 30 i 39 godina su se uglavnom odlučivali za manje avanturizma u planiranju svojih putovanja i češće su birali banje, odmarališta i spa centre zbog male djece.

Reportaže 21

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

ČILE

Uzbudljivi jug svijeta Priča iz Čilea, zemlje koja je i planinska i ravničarska, pustinjska i mediteranska

R

ijetko ko može zamisliti ovakvu zemlju - u njoj možete osjetiti pijesak u najsuvljoj pustinji na svijetu - Atakami, šetati u podnožju snježnih vrhova Anda, pa uživati u pogledu na nepreglednu obalu Pacifika i njegova ostrva. To je, ipak, moguće i to na samo jednom mjestu na svijetu - državi Čile.

U uskom pojasu juga Južne Amerike, ova najduža zemlja na svijetu istovremeno je i planinska i ravničarska, i pustinjska i mediteranska.

A tu su i plodne visoravni s poljima, voćnjacima, vinogradima i pašnjacima, slana jezera i fjordovi, mnogobrojni aktivni vulkani, šume i neprohodne prašume, te snijegom i ledom okovane planine.

Santjago de Čile glavni je grad najduže zemlje na svijetu, dok se skupština sastaje u obližnjem Valparaisu. Istorijske građevine, među kojima je kuća dobitnika Nobelove nagrade za književnost Pabla Nerude, muzeji, galerije i zanatske radionice, samo su neke od stvari koje se mogu vidjeti u Santjagu. Zahvaljujući mediteranskoj klimi, u okolini su i mnogobrojne plantaže voća i vinogradi otvoreni za turiste.

Na obližnjim padinama Anda su i ski-centri. Iako mnogo rade, Čileanci vole da uživaju u životu, tako da slobodno vrijeme maksimalno koriste za prepuštanje čarima potrošačkog društva. Prate se svi aktuelni trendovi, voze se skupi automobili, a trošenje novca po restoranima jednostavno se podrazumijeva. Restorana u Santjagu ima mnogo, go-

tovo na svakom koraku. Svi su puni, naročito u vrijeme večere kada se traži i mjesto više, vrlo savremeno su uređeni i ni po čemu ne zaostaju za evropskim. Na njihovu sreću, Čileanci imaju mogućnost da za male pare uživaju u savršenim biftecima, za koje smo inače mislili da su privilegija Argentine. Inače, što se tiče hrane najomiljeniji je losos, odnosno svi specijaliteti koji se pripremaju od ove vrste ribe. Među različitim jelima od mesa, povrća, ribe, koja dominiraju u južnom dijelu Čilea, jeste i neobično jelo od piletine, dimljenih kobasica i školjki - polo marinero, a vrlo su popularne i roštiljijade - parilads. Na roštilju ili na ražnju se najčešće spremaju govedina, ovčetina, a uz meso koje se aromatizuje uljem sa začinskim biljem, uglavnom se služe krompir papas, salata od zelja - repolo i sos od artičoka - alćaćofa. Atakama je jedna od najspektakularnijih pustinja svijeta, čuvena po Mjesečevoj dolini, gejzirima i slanom jezeru.

Regija se prostire vulkanskom linijom obilježavajući granicu između Čilea, Bolivije na sjeveru i Argentine na istoku. To je prirodna granica duž koje se nižu vulkani, visoki i

Najveći bazen na svijetu u San Alfonso del Maru

5.000 metara, okruženi tirkiznoplavim lagunama, gejzirima i strmim dolinama. Jug zemlje je bogat šumom i pašnjacima, ali ima i vulkana, jezera, fjordova i ostrva. Pod čileanskim suverenitetom su Uskršnja ostrva i Sala i Gomez - najistočnija ostrva Polinezije. Dio Čilea je i ostrvo Robinzon Kruso, kao i dio teritorije Antarktika. Nacionalni park Viljarika obiluje prirodnim ljepotama, među kojima je istoimeni aktivni vulkan s jezerom u podnožju, što

pruža razne mogućnosti avanturistima - penjanje, rafting i treking.

Pošto su veliki gurmani, Čileanci obožavaju i vino. S obzirom na to da su prilično lojalni i piju mahom domaća vina, koja su pri tom veoma pristupačnih cijena u odnosu na kvalitet, vino se pije za svakim stolom i uz svaki obrok. Vinske ture koje uključuju razgledanje i isprobavanje sve poznatijih čileanskih vina, ali i boravak u starim, kolonijalnim vinogradima, neobično su

brojne i vrlo zanimljive.Mermerna katedrala u Čileu je pravo čudo prirode i predstavlja jednu od najlepših mreža pećina na svijetu. Nalazi se u jezeru General Karera u Patagoniji. Vode jezera hiljadama godina oblikovale su mramorne stijene koje danas izgledaju veličanstveno.

Svakoga ko uđe u te pećine očaraju igra svjetlosti i različite nijanse boja, od bijele do tamnoplave, što zavisi od vremenskih uslova i godišnjih doba. (novosti.rs)

pakistan

Himalajska so sve traženija na svjetskom tržištu Himalajska so, koja se vadi iz rudnika u pakistanskoj regiji Kherva, 300 kilometara od Himalaja, posljednjih godina postala je veoma popularna roba na svjetskom tržištu. Himalajska so, koja je milionima godina bila zarobljena pod zemljom, do danas je ostala sačuvana od spoljnih štetnih faktora. Pretpostavlja se da je himalajsku so pronašla vojska Aleksandra Velikog, koji je u regiji Kherva boravio tokom pohoda na Indiju, te je tako dospjela i do Evrope. Ova specifična so stotinama godina transportovana je na istok i zapad Putem začina. Danas, kada je ova so u Pakistanu važan izvor prihoda, u posljednjih deset godina postala je veoma tražena roba i na internacionalnom tržištu.

Ova specifična so se koristi u zdravstu, arhitekturi, rasvjeti, industriji, svemirskoj tehnologiji. No, ipak,

zbog strukture i izgleda kristalnog kamena, jedinstvene boje, sposobnosti prenosa svjetlosti i jednostavne obrade, ova so se danas najčešće koristi u zdravstvenom sektoru. Pored toga, smatra se da je posebnost himalajske soli u tome što sadrži sve minerale koje posjeduje i morska so. Takođe, ova so u sebi posjeduje minerale koji su korisni za ljudsko zdravlje. Prema istraživanjima, himalajska so u sebi sadrži 84 minerala te ima sposobnost da zajedno sa vlagom u vazduhu u sebe apsorbira elektromagnetske talase i zračenje. U istraživanju mikrobiologa sa Univerziteta u Kaliforniji dr Alberta Rugera piše da se negativni joni u himalajskoj soli povećavaju i do 300 posto, te da tako sprečavaju stvaranje bakterija, odnosno pomažu osiguravanju čistog i zdravog vazduha.

22 Zabava

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

nikol kidman

Odustala od botoksa Glumica Nikol Kidman poznata je i kao dugogodišnja korisnica botoksa, bolje reći pretjerivanjem u korišćenju istog.

Popularnu glumicu mediji i fanovi širom svijeta već duže vrijeme osuđuju zbog izgleda koji sve više podsjeća na plastičnu lutku, što je čini se konačno i sama Nikol shvatila, pa je nedavno izjavila da nikada više neće koristiti supstance za izglađivanje bora.

“Neću se podvrgavati plastičnim operacijama. Iskušala sam botoks, nažalost, ali prestala sam da ga koristim i sad napokon mogu pokretati mišiće na licu”, rekla je 42-godišnja glumica koju ćemo uskoro gledati u psihološkom hororu “Stoker”, gdje glumi Evelin Stoker, majku koja je ljubomorna na svoju kćer Indiju.

Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ( “ Službeni list Crne Gore ” br. 19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine o b j a v lj u j e OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U HERCEG NOVOM PUTEM JAVNOG NADMETANJA Nepokretnosti koje je predmet prodaje upisane su, po osnovu Ugovora o hipoteci Ov.br.28849/10 od 20.08.2010.godine u listu nepokretnosti broj 314, KO Zabrđe: kat. parcele broj 107/1, šume 4.klase, površine u osnovi 3872 m2, kat. parcele broj 115/1, šume 4.klase, površine u osnovi 2458 m2 na teret idealnog dijela u obimu 16/30 koji se vodi na Andrej Krašoveca, jmbg 1207974850025.

Početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 266.568,96€.

Realni troškove i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja vansudskom prodajom iznose 780,00€.

Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 180.501,54€. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 08.02.2013.godine sa početkom u 13 časova u prostorijama Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Igalo, Šetalište V Danica 1..

Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-1-76, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava nanaznačeni račun Banke.

Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „ za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16h zaključno sa 05.02.2013. godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-116, 020/409-114.

KOMISIJA ZA PRODAJU NEPOKRETNOSTI

IBICA

Poziv za sve di-džejeve “Burn Studios” je raspisao drugo internacionalno takmičenje za didžej rezidenturu na ostrvu Ibica. Finalisti će imati jedinstvenu priliku da upoznaju vodeća imena u industriji elektronske muzike i da učestvuju u muzičkim radionicama sa nekim od najboljih svjetskih didžejeva, a trojica pobjednika dobiće ljetnje rezidenture u najekskluzivnijim klubovima na Ibici.

U prvoj rundi, potrebno je dostaviti kratak di-džej miks, a u drugom krugu, učesnici će se takmičiti na žurkama koje će biti organizovane u cijelom regionu. Oko dvadesetak predstavnika svih zemalja koje su na listi, kao i nekoliko njih koji se mogu prijaviti preko opcije “wildcard” provešće tri dana na “International Music Summit” na Ibici, gdje će im “Burn Studios” omogućiti druženje sa najvećim imenima elektronske muzike i provod na najluđim žurkama.

Biće organizovan i mentorski pro-

gram u vidu intenzivnih treninga i radionica koje će voditi di-džej zvijezde Solomun, Steve Lawler i Maceo Plex. Troje prvoplasiranih osvojiće ljetnju rezidenturu u najboljim klubovima Ibice, kao i mjesečnu platu i smještaj na ostrvu. Da biste se prijavili, potrebno je da kreirate didžej miks u trajanju od najviše 20 minuta, koji će sadržati bar jednu pjesmu sa aktuelne Beatportove top 100 liste i da ga do 18. marta okačite na www.mixcloud.com/burnstudiosresidency. Ipak, zainteresovani iz naše zemlje nemaju mogućnost direktne prijave jer Crne Gore nema na listi, već moraju izabrati opciju Wildcard. Naš di-džej Aleksandar Cuca, poznatiji kao Cule rekao je da će razmisliti o prijavljivanju: “Evo upravo sam saznao za konkurs, ništa me ne košta da napravim miks od 15-20 minuta i postavim ga na sajt, ali ipak, mislim da bi trebalo pustiti mlade nade”, rekao je on kroz smijeh.

Fi.J.

prvi glas

Mirna i Nevena se umalo potukle Od finala “Prvog glasa Srbije” prošle su samo dvije nedjelje, a strasti se još ne smiruju. Iako su i pobjednica Mirna Radulović i Nevena Božović uoči završnice takmičenja govorile pohvalno jedna o drugoj, njihov pravi rivalitet tek sad dolazi do izražaja. I to umalo kroz fizički obračun. Prije nekoliko večeri u beogradskom baru “Our” obrele su se Mirna, Nevena i još nekoliko učesnika šoua.

Djelovalo je da je među njima sve

u najboljem redu. Sve dok Nevena u jednom momentu naglas sa prijateljem nije prokomentarisala Radulović. “Smučila mi se, ne mogu više da je gledam”, vrisnula je Nevena. Zatim je počela bučna rasprava, kojoj je pored gostiju lokala i ostalih učesnika takmičenja prisustvovalo i nekoliko novinara, ali i radnika televizije Prva, koja je emitovala šou. Upravo njihovom reakcijom spriječen je fizički obračun dvije mlade pjevačice.

RADE ŠERBEDŽIJA

Pjevao za Tošeta u Londonu Rade Šerbedžija je sa članovima svog sastava “Zapadni kolodvor” nastupio u subotu u Londonu na druženju u čast i sjećanje na tragično preminulog makedonskog pjevača Tošeta Proeskog. U izjavi za srpske medije poznati glumac je rekao da je bilo mnogo emocija u Kulturnom centru “Study Society”, pa su osmijesi i suze obilježili taj nastup.

Na koncertu je gošća bila makedonska glumica Tanja Carovska.

“Bilo je izuzetno lijepo. Na koncertu je gošća bila makedonska glumica Tanja Carovska, koja divno pjeva i posvetili smo taj koncert Tošetu. Bilo je dosta emocija, jer kada se drži koncert u dalekom svijetu, onda ti naši ljudi koji su udaljeni od svoje zemlje posebno emotivno to doživljavaju i proživljavaju”, kaže Rade Šerbedžija.

Ovom druženju prisustvovali su britanski akademici i umjetnici raznih profila, a među zvanicima je bio i Tošetov producent Endi Rajt.

Obožavaoci Tošeta Proeskog širom Balkana obilježili su tradicionalno njegov rođendan 25. januara obila-

skom groba i spomen-sobe u rodnom Kruševu. U Beogradu je takođe obilježen dan njegovog rođenja, prije 32 godine, i to u maloj crkvi kod Hrama Svetog Save. Objavljen je i album “Best of Toše Proeski” s novom numerom “Sve je ovo premalo za kraj”.

“Drago mi je što je bilo tako mnogo ljudi i što je makedonsko društvo “Krug” odabralo da moj koncert bude za tu priliku, naravno pod sugestijom Tošetovih roditelja i onih koji se bave njegovom zaostavšinom”, ističe Šerbedžija, koji je 2011. godine s Miroslavom Tadićem nastupio i povodom otvaranja Tošetove spomen-kuće u Kruševu.

On je tada i uz muzičku pratnju Vlatka Stefanovskog premijerno izveo neobjavljenu Tošetovu pjesmu “Kruševo”.

“Volio sam njegove pjesme i mislim da je bio izuzetan talenat. Posebno volim da slušam njegove albume snimljene uživo, na koncertima, koji otkrivaju vrhunskog pjevača i nježnu osobu”, izjavio je tom prilikom Šerbedžija.

Zabava 23

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Škola glume spremna je za nove polaznike UMJETNOST

Cilj škole je da se djeca pravilno razviju na polju edukacije i glume uz vrhunske predavače Danilo Brajković

D

ramski edukativni studio “Scena” početkom februara organizovaće kurs škole glume za djecu uzrasta od šest do 15 godina koju vode poznate crnogorske glumice Ivona Čović, Vesna Vujošević i Kristina Stevović. Prema njihovim riječima, najbolji će imati šansu za prve uloge u produkcijama crnogorske kulturne scene. Novost u organizaciji ove godine kako ističu, biće muzički teatar.

I ove godine Dramski edukativni studio “Scena” organizuje kurs škole glume, za djecu uzrasta od šest do 15 godina. “Scena” je nastala iz potrebe da umjetnost podstakne kreativnost i slobodu stvaranja, kao i oslobađanje u komunikaciji na individualnom i grupnom nivou kod mladih generacija.

Vesna Vujošević, jedna od predavača u Školi glume, za DN ističe da su sve aktivnosti kursa usmjerene ka podizanju nivoa edukacije i dramske scene u Crnoj Gori.

“Putem igre i scenskih vježbi radimo na oslobađanju mašte i kreativnosti, preuzimanju inicijative i saradnje na nivou grupe, a sve to u svrhu uspješne komunikacije i dramske igre kao krajnjeg cilja”, smatra Vujošević. Poučeni pozitivnim iskustvima iz prethodnih godina, iz DES-a su odlučili da pruže šansu novim polaznicima. Domaćini škole ove godine biće Podgorica, Bar i Danilovgrad.

“Pohađajući redovno naše kurseve mnogi polaznici su imali šansu da budu odabrani i da učestvuju u produkcijama naše kulturne scene. Jedno od posljednjih ostvarenja djece iz Škole glume je učešće na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu, ali i mini serija “Energetska efikasnost je moć”. Takođe, učestvovali smo i na

Festivalu kratkih filmova za djecu u Turskoj”, ističe Vujošević i dodaje da ove godine pored nje, sa grupom rade i glumice Ivona Čović i Kristina Stevović.

Organizatori su takođe naglasili da u zavisnosti od vrste predstava i programa koje budu realizovali tokom kursa, zavisi i da li će organizovati gostovanje poznatih glumaca iz te oblasti. Novost u organizaciji u odnosu na prethodne godine je Muzički teatar, nastao u želji da se isprate potrebe polaznika, ali i aktuelnih trendova u zemlji i inostranstvu.

“Odlučile smo se za ovaj poduhvat zajedno sa Mirom Živković, dirigenticom kamernog hora “Vox Mirus” i muzičarke sa bogatim iskustvom u radu sa glumcima. Kurs je namijenjen srednjoškolcima koji imaju izražene vokalne i glumačke sposobnosti. Časovi pjevanja, glume i scenskog pokreta biće vođeni od profesionalaca”, zaključila je Vujošević.

Ona je naglasila da neće biti organizovana selektivna audicija, već će svi koji se prijave imati šansu da pokažu svoje glumačko umijeće. Škola počinje da radi početkom februara, tokom kojeg traje i upis, a zainteresovani više informacija mogu dobiti na brojeve telefona 067 350 139 i 067 911 78 54.

Vujošević

Stevović

Čović

Problematična haljina

Prisjela joj nagrada

Baš kad je krenula prema pozornici kako bi primila priznanje za najbolju glavnu glumicu na dodjeli nagrada Screen Actors Guild Award, održanoj u nedjelju, glumica Dženifer Lorens doživjela je neugodno iznenađenje. Glumičina duga uska modra haljina s Diorovim potpisom pukla je po sredini.

Osim na nagradi i dobrim nogama, 22-godišnjoj zvijezdi “Igara gladi” treba čestitati na sasvim kul reakciji na ovu nesvakidašnju nezgodu. Inače, nagradu je dobila za ulogu u filmu Silver Linings Playbook, gdje glumi uz Bredli Kupera i Roberta de Nira.

HOT! Magdalena Frakoviak je poljski model i zvijezda modne kuće Victoria’s Secret. Donosimo vam njenu fotografiju na kojoj je samo u donjem vešu. Upravo je Magdalena ono što je potrebno za lijep početak sedmice.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme IZNOVA, OPET

SLOVO PRIJE ‘S’

ŠPANSKI RUKOMETAŠ SA SLIKE

DVA VOKALA

BALAV

BIVŠI JAPANSKI ENGLESKI SLIKAR, BOKSER KORINA NORTON

OTKRITI

STARI NADGROBNI SPOMENIK

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

UZGAJANJE KONJA

PJEVAČICA GRUPE 'KOLONIJA'

OD PRAISKONA

7

8

NAŠE LJETOVALIŠTE

VELIKA DRVENA KAŠIKA INTERVAL OD OSAM TONOVA (MUZ.) RIJEDAK (LAT.) AMERIČ.

GLUMICA, ERIKA

ŽITELJ STARE AONIJE SVAKAKAV

AFRIČKA ŽIVOTINJA NALITI TEČNOST

3

5

OSTRVLJE KRAJ N. GVINEJE DŽEZ MUZIČAR ŠO

RIMSKO 5

FIGURA U UMJETN. KLIZANJU AKADEMSKI AERO KLUB

2

4

1 4

TEHNECIJUM INICIJALI PISCA KRILOVA

2

9

Play sudoku online at:

1

7

www.sudokukingdom.com

4

7

7

STEPENOVANI PRIDJEVI SREDSTVO ZA NADRAŽIVANJE

8 3

8 5

5

8

1

3

Daily Sudoku puzzle No. 2298

9

Lakša 2013-01-27

Medium level

7

PREDSOBLJE (FRAN.)

2 8

STRANO ŽENSKO IME

2

ŽITELJI OSETIJE

3 8

GLAVNI GRAD GRČKE

1

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NINA BADRIĆ, AVELINO, NOS, TAVIJA, MEŠA, INAMOTO, RAR, KOLJENO, ACKA, AVANSMANI, O, Č, OTE, BOJAR, AE, ANKARANI, MOROA, SAJ, UP, KNEDLE, RADOST, ATIS, A, MONTAN, AREALI.

2

1

8

4 5 Page 1/2 3

2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

4

6

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

7

Tužno

sanitarni čvorovi bili su zajednički na svakom spratu. No, rat se dogodio prije završetka izgradnje hotela, pa su se i Hitlerovi prioriteti promijenili, a dio Prore zauzeli su prognani Njemci. Kasnije je postao vojni kompleks vojske Istočne Njemačke, a nakon ujedinjenja korišten je u svrhe Vojno-tehnološkog sveučilišta. 90-ih godina azil su tamo tražile izbjeglice s prostora bivše SFRJ.

9

4

1

Puzzle solution:

8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2296 2013-01-25 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2297 2013-01-26 2

8

5

1

6

9

3

7

4

1

7

6

5

8

2

3

4

9

9

6

1

4

7

3

5

2

8

9

4

3

1

6

7

8

2

5

4

3

7

8

2

5

9

6

1

5

2

8

9

3

4

6

7

1

7

2

6

3

9

4

8

1

5

6

1

9

3

7

5

4

8

2

5

9

3

6

1

8

2

4

7

7

5

2

8

4

1

9

3

6

1

4

8

7

5

2

6

9

3

3

8

4

6

2

9

1

5

7

6

7

2

5

8

1

4

3

9

2

9

5

4

1

8

7

6

3

8

1

4

9

3

6

7

5

2

4

3

7

2

9

6

5

1

8

3

5

9

2

4

7

1

8

6

8

6

1

7

5

3

2

9

4

vicevi

Najveći hotel nema goste

tem raznih aktivnosti za njemačke radnike, piše amusingplanet.com.

Na izgradnji hotela radilo je čak 9.000 ljudi, a bio je zamišljen kao ‘sve u jednom’ odmaralište s bazenima, dvoranama i pristaništem za brodove. Hitlerovi planovi za Proru bili su epskih razmjera. Prvobitni plan bio je izgraditi odmaralište sa 20.000 soba, u svakoj bi se nalazila dva kreveta, ormar i umivaonik, a

5

5

4

PRODAVNICA NOVINA

4

6

8

7

HRVATSKI VAJAR DALMATINAC

Na gotovo pet kilometara pješčane obale njemačkog baltičkog otoka Ruegena proteže se najveći hotel na svijetu. Svih 10.000 soba ima pogled na more, ali otkako je izgrađen prije 70 godina u njemu nijedan turista nije odsjeo. Radi se o hotelu Prora kojeg su između 1936. i 1939. godine izgradili nacisti u okviru programa ‘Kraft durch Freude’ čiji je cilj bio širenje nacističke propagande pu-

9

3

TIHOMIR OD MILJA ENGLESKI NAUČNIK DARVIN

BEZ IZUZETKA, U POTPUNOSTI

5

2

VELIKA VODENA POVRŠINA

AUTOR: BANE

1

PRKOŠENJE (MN.) STARJEŠINA SELA (TURC.)

NATIONAL IRISH BANK

Medium level

Teža

9

LIK IZ CRTAĆA BILO KAKAV

OKRUGLO SLOVO

Daily Sudoku puzzle No. 2297 sudoku 2013-01-26

Učenik pao na testu iz logike, priđe profesoru i reče: Page 1/2 “Ako pogodite uzimam jedinicu i odlazim, ako ne znate odgovor dajte mi pet i odlazim.

Profesor nakon kraćeg razmišljanja: “Ok, prihvatam!”

Student:”Što je to legalno, a nije logično, logično, a nije legalno, a što nije niti logično niti legalno??”

Profesor je dugo razmišljao, nije našao pravi odgovor i dade studentu peticu.

Nakon toga ga je pitao za odgovor... Student je odmah odgovorio: “ Vi, imate 63 g. i oženjeni ste 35-godišnjakinjom, to je legalno, ali nije logično. Vaša žena ima 17-godišnjaka za ljubavnika, što je logično, ali nije legalno.

Vi date peticu ljubavniku vaše žene makar je trebao pasti na ispitu, što nije niti logično, niti legalno.

*** Krenula dva ludaka u pustinju i sada jedan ponio čekić, a drugi vrata od “yuga”, i pita ovaj drugi prvog: - “Zašto si ti ponio čekic?” kaže ovaj: - “Pa kad vidim zmiju da se udarim po nozi da brze trčim,” sad pita prvi drugoga: - “A zašto si ti ponio vrata od “yuga?”, kaže drugi.

- “Pa kada nam bude vruće otvoriću prozor da se izluftiramo.” *** Muž i žena se bučno raspravljaju u pozorištu za vrijeme jedne predstave.

Nakon 15-ak minuta, čovjek koji je sjedio iza njih izgubi strpljenje i obrati im se: - Izvinite, ali ništa ne čujem!!

A muž će: - I ne treba da čujete, to se tiče samo nas dvoje!!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

NEZVANIČNO Imaš li ti alergiju kao i ja?

Word Search Puzzle #F768GK

Imam, ali na ove preku puta mene.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

S

T

C

E

P

X

E

E

P

E

R

C

Y

H

H

K

I

M

I

T

A

T

O

R

S

L

O

T

X

E

N

N

O

I

T

A

N

R

E

T

S

N

O

C

A

U

I

N

N

E

R

S

E

T

N

T

M

O

S

T

R

E

R

C

L

A

O

L

E

E

G

A

S

E

S

T

R

E

O

F

E

W

O

N

M

A

A

N

L

T

R

S

P

M

S

H

E

T

T

H

V

M

R

B

E

A

E

P

P

B

S

N

S

I

S

E

O

A

M

G

D

N

U

U

R

E

E

M

O

I

L

R

Y

A

D

E

I

S

T

U

L

R

S

U

L

B

A

T

R

I

H

C

L

E

B

O

E

A

S

B

A

N

I

C

M

B

I

U

S

U

R

C

C

N

A

U

G

U

S

T

M

D

R

S

S

A

T

R

E

T

L

E

Q

N

D

D

E

E

R

C

P

E

A

S

S

A

L

E

S

G

C ESTABLISHMENTS O L D S MEDICINES S E

V

SSCRAMBLES B R

Z

F M S ANGELS AROMA AUGUST Angels BELCH Aroma COMPUTES August CONSTERNATION CREED Belch CREPE Computes EQUITY Consternation ERECTED Creed

EXPECTS EXTOLS Extols GASES Gases GAVEL Gavel HEATS IMITATORS Heats INNERS Imitators LOPED Inners LURES Loped

MIDGETS PAROLES Renew PRETENTIOUSNESS Roots RENEW Rouse ROOTS ROUSE Sales SALES Sarcasms SARCASMS Scolds SCOLDS Scrambles

Crepe

Lures

Shear

Equity

Medicines

Sooty

Erected

Midgets

Stole

Establishments

Paroles

Suburbs

Expects

Pretentiousness

Supper

SHEAR SOOTY Tinier STOLE Trade SUBURBS Trunks SUPPER TINIER Valuable TRADE Yarns TRUNKS VALUABLE

Betmobil prodat na aukciji Copyright © Puzzle Baron January 29, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Aukcija za betmenov automobil - betmobil je održana u aukcijskoj kući Barrett-Jackson. Priča o ovom automobili kreće kada je Dizajner automobila George Baris,1965. kupio 10 godina stari konceptni

A kakvi.

Izgledaš kao Ričard Gir poslije maturske

Ja bih vas zamolio da se ne šalite sa mojim izgledom i naočarima

automobil Lincoln Futura za svega jedan dolar. Originalni betmobil iz 1966. godine koji ima V-8 motor prodat je na aukciji za nevjerovatnih 4,62 miliona dolara. Kupac betmobila je Rik Čampađ, inače vla-

snik logističke firme iz Feniksa. Kada je bio upitan od TV voditelja šta mu je davalo inspiraciju da plati milionski iznos za ovaj betmobil, on je pokazao na ženu do sebe i rekao: “Ona”.

OVAN Izbjegavajte sva nepotrebna uzbuđenja ili obaveze koje Vas psiho-fizički iscrpljuju. Neko od saradnika može uspješno da odradi i Vaš dio posla. Pažljivo razmislite, kome treba da se obratite za određeni vid usluge.

BIK Pokažite da imate dovoljno povjerenja u saradnički dogovor, ne možete promijeniti osnovne uslove u kojima se nalazite. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje namjere, potrebno je da se prilagodite saradnicima ili da poštujete nečiju volju.

BLIZANCI Stalo Vam je da oprobate svoje sposobnosti u različitim poslovnim izazovima, ali pažljivo odmjeravate povoljan trenutak za akciju.

Potrebne su Vam pouzdane informacije i nečija podrška, prije nego što počnete svoju inicijativu.

RAK Potrebno je da povučete niz dobrih poteza, kako biste ostavili ozbiljan utisak na okolinu i opravdali svoju ulogu. Nema razloga da se kolebate oko poznatih pravila ili utvrđenih interesa u zajedničkoj akciji.

LAV Nema potrebe da se zanosite pogrešnim procjenama o “velikom uspjehu”, ambicije mogu da Vas zanesu na pogrešno rešenje. Realno odmjerite lične mogućnosti i izbegavajte rizične kombinacije u poslovnoj saradnji.

DJEVICA Nalazite se pred težim poslovnim zadatkom, dobro procijenite kompletnu situaciju i na vrijeme zatražite nečiju pomoć ili asistenciju. Važno je da pravilno uskladite svoje poslovne ciljeve sa zajedničkim interesima.

VAGA Novi događaji na poslovnoj sceni potvrđuju Vašu procjenu i očekivanja. Strpljivo sačekajte na nečiji poziv ili na susret sa osobom, koja može da Vam omogući bolje profesionalne uslove. Prati Vas loš emotivni dijalog.

ŠKORPIJA Uvijek postoji neki lakši ili teži put do uspjeha, stoga prihvatite korisnu ideju koja vodi ka praktičnom rešenju. Neko ima pozitivan uticaj na Vaše kreativno izražavanje i poslovno djelovanje, oslonite se na dobru volju.

STRIJELAC Vaš profesionalni nastup ima bitan uticaj na nečiju odluku ili na promjenu uslova u novoj fazi poslovne saradnje. Važno je da prihvatite kompromis, kao početnu orijentaciju za dalji nastavak poslovnih dogovora.

JARAC Nivo poslovno-finansijskog uspjeha zavisi od zajedničkog dogovora ili od nečijeg uticaja. Na Vama je da stvorite osnovne uslove ili da pokrenete glavnu inicijativu, a na nekom drugom da uspješno realizuje Vaše ideje.

VODOLIJA Očekujete nečiji odgovor ili konkretnu informaciju o poslovno-finansijskoj saradnji. Međutim, sve je obavijeno velom neizvesnosti i odlaganja. Budite promišljeni i upotrijebite svoje diplomatske manire pred saradnicima.

RIBE Zanijeti ste pogrešnim idejama koje Vas navode na lošu poslovnu procjenu. Nema potrebe da se suviše eksponirate u nepoznatom društvu i u rizičnim situacijama.

Važno je da sačuvate svoje poslovno-finansijske interese i poziciju.

26 Sport

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

DA LI STE ZNALI...

Da će kapiten Real Madrida Iker Kasiljas prvi put poslije 11 godina propustiti veliki derbi sa Barselonom! Iker “El Klasikoâ€? propuĹĄta zbog povrede palca lijeve ruke koju je zaradio na utakmici Kupa Kralja protiv Valensije. InaÄ?e, Kasiljas će sa terena odsustvovati gotovo dva mjeseca...

17 Zicer na Bosforu RAZMONTIRATI TURKE

golova postigao je Ä?arobnjak Lionel Mesi u “El klasikoâ€? duelima Real Madrida i Barselone do sada. Od Lea je bolji samo Alfredo di Stefano, koji je postigao pogodak viĹĄe.

TIKET DANA REAL MADRID BARSELONA TIP 2

Kosta Boťković

D

ok Istanbul, ili bar onaj njegov “crveno-Ĺžutiâ€? dio, gori u fudbalskom transu nakon senzacionalnih transfera svjetskih mega zvijezda Veslija Snajdera i Didijea Drogbe u Galatasaraj, nekako u tiĹĄini, u grad na dva kontinenta stigli su naĹĄi vaterpolisti. U tiĹĄini, ali spremni da veÄ?eras (18.00) na predivnom olimpijskom “Atakoj bazenuâ€? “uniĹĄteâ€? skromnog domaćina Tursku u trećem kolu Svjetske vaterpolo lige. A onda da se svi okrenemo najvaĹžnijem meÄ?u od Olimpijskih igara, spektaklu u Kotoru, okrĹĄaju koji će biti “meÄ? loptaâ€? za zavrĹĄni turnir, superderbiju svjetskog vaterpola izmeÄ‘u Crne Gore i Hrvatske.

KVOTA 2.30

FEREIRA BENFIKA TIP 2

KVOTA 1.50

PSV FEJENORD TIP1

KVOTA 1.50

ROAN MARSEJ TIP2

KVOTA 1.60

ARSENAL LIVERPUL TIP1

KVOTA 2.40

MANÄŒESTER J. SAUTEMPTON TIP1 1 KVOTA

ÄŒekajući spektakl u drevnom gradu... NaĹĄi vaterpolisti veÄ?eras (18.00) “odraÄ‘ujuâ€? Tursku za tri od tri u Svjetskoj ligi - meÄ? u Istanbulu za DN najavljuje DraĹĄko Brguljan

1.60

Nije bilo mnogo vremena za neku specijalnu pripremu za ova dva meÄ?a, bilo je i onih koji su zbog klupskih obaveza Crnu Goru stavili u drugi plan, onih koji su iz istih razloga kasnili na okuplja-

nje, ali jedan momak koji je uvijek tu za svoju domovinu i ovog puta bio je kotorski genije Draťko Brguljan. Majstor mađarskog Vaťaťa za Dnevne novine najavio je naredne akcije naťih vaterpolista...

MaÄ‘ari mnogo cijene MiĹĄića Novo lice u reprezentaciji Crne Gore je centar Debrecina SaĹĄa MiĹĄić, momak protiv kojeg je DraĹĄko Brguljan prije desetak dana odigrao derbi maÄ‘arskog prvenstva i slavio sa svojim VaĹĄaĹĄem (12:6). Majstora iz Kotora smo pitali o kakvom se igraÄ?u radi, kako u MaÄ‘arskoj gledaju na njega... “Radi se o jako dobrom i kvalitetnom igraÄ?u. Mislim da su u Debrecinu veoma zadovoljni njime, generalno vaĹži za jako dobrog igraÄ?a u MaÄ‘arskoj, izuzetno je cijenjen tamo, ĹĄto je sigurno velika stvar, jer ipak je MaÄ‘arska zemlja vaterpola. I mi kada smo igrali protiv njih, uvijek smo taktiku podredili tome da ne damo previĹĄe prostora njemu. Bez sumnje - jedan je od najboljih centara u maÄ‘arskoj ligiâ€?, objasnio je Brguljan i dodao: “Sada je tu sa nama u reprezentaciji i samo mogu da kaĹžem da sam jako srećan zbog toga, jer sada imamo jednog veoma dobrog centra i siguran sam da će on to pokazati na sljedećim utakmicama reprezentacijeâ€?.

â—? DA SE NE UMORAMO BEZ POTREBE...

Bosforski okrĹĄaj ne bi trebalo da predstavlja problem naĹĄim momcima, razlika u klasi je kao nebo i zemlja, i sve osim ubjedljive pobjede Crne Gore bila bi prvorazredna senzacija... “Iskreno, ne bi trebalo da bude problema, ali vaĹžno je da mi u tu utakmicu od poÄ?etka uÄ‘emo ozbiljnoâ€?, jasan je DraĹĄko Brguljan, koji dodaje: “Tako bismo sve brzo postavili na svoje mjesto i ne bi bilo potrebe da se bez nuĹžde pretjerano umaramo pred meÄ? sa Hrvatskom.â€?

A protiv “kockastihâ€? spektakl, nema sumnje... “Sigurno će to biti dobar meÄ?, a nadam se da će biti i pune tribine i da će sve to proteći u lijepoj i sportskoj atmosferiâ€?, iskren je naĹĄ “mestroâ€?. “Mogu da kaĹžem da imamo svoju ĹĄansu, pobijedili smo ih u Zagrebu i mislim da to moĹžemo ponovo da uradimo. Radi se otprilike o ekipama podjednakih kvaliteta, ali nadam se da mi moĹžemo pronaći taj dodatni motiv koji će nas odvesti na zavrĹĄni turnir Svjetske lige.â€?

� UŽELIO SAM SE KOTORA

I IGRANJA ZA CRNU GORU

Mnogi vaĹĄi saigraÄ?i, a i sam selektor Perović, oÄ?ekuju mnogo teĹži meÄ? sa Hrvatima u Kotoru nego ĹĄto je to bio onaj u prvom kolu u Zagre-

GRUPA A

17.00 GrÄ?ka - Hrvatska 18.00 Turska - CRNA GORA 1. CRNA GORA 2. GrÄ?ka 3. Hrvatska 4. Turska

2 2 2 2

2 1 1 0

0 1 1 2

24:19 31:13 27:16 5:39

6 3 3 0

bu kada smo lagano slavili sa 13:10. “Biće teĹže sigurno. Tu utakmicu u Zagrebu smo odigrali dosta rasterećeno bez pola ekipe, koja je nastupila na Olimpijskim igrama, i sa te strane rasterećenosti sada će biti teĹže. MeÄ‘utim, ne bih sad neĹĄto specijalno govorio da će biti preteĹĄko... Hrvatska je jako dobra ekipa, koja svaki meÄ? igra svom snagom, tako da će to biti teĹžak duel za nas, ali kaĹžem - vjerujem u ovu ekipu, vjerujem u ove momke i mislim da moĹžemo da pobijedimo na tom meÄ?uâ€?.

Biće to prilika da poslije duĹžeg vremena zaigrate na bazenu na kojem ste odrasli - pretpostavljem da ste se uĹželjeli utakmica pred svojom publikom... “Naravno, naravno da jesam. I ne samo to - uĹželio sam se uopĹĄte i igranja za reprezentaciju i ovako jakih meÄ?eva. Svi jedva Ä?ekamo subotu i taj veliki spektaklâ€?, na pravi naÄ?in je, na kraju razgovora za naĹĄ list, DraĹĄko Brguljan najavio super meÄ? u “drevnom graduâ€?.

Sport 27

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 13:00 17:00 17:30 17:45 20:45 20:50 21:00 21:00 21:00

Molde - Šangaj, fudbal Dinamo Minsk - Traktor, hokej Sivas - Fenerbahče, fudbal Alžir - Obala Slonovače, fudbal Arsenal - Liverpul, fudbal Roan - Marsej, fudbal Real Madrid - Barselona, fudbal Mančester J. - Sautempton, fudbal Riding - Čelzi, fudbal

SportKlub SportKlub SportKlub+ Eurosport SportKlub Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub SKPrime

NE PROPUSTITE REAL MADRID - BARSELONA (Arenasport 3, 21:00) Velike zvijezde evropskog fudbala, veliki derbi, najbolji proizvod španske Primere - na programu je “El klasiko”!

Uživajte...

ČUDO NEVIĐENO

Klinci velikog srca, a malog talenta Upisali prvi trijumf u istoriji: Hankout savladao Berfild Seltikom (2:0) poslije 94 poraza i 933 primljena gola I dok većina klubova otpušta svoje trenere nakon dva vezana poraza, a igrači padaju na psihološkom planu zbog negativnih rezultata, jedna (u najmanju ruku) simpatična priča upozorila je sve sportiste - nikada nema predaje! Engleski klub Hankout Junajted, tačnije sastav do 15 godina, uspio je da se probudi iz petogodišnje noćne more, od kada i postoji taj fudbalski kolektiv. Vjerovali ili ne, ali nakon cijelih 94 poraza, 933 primljena gola, poraza od 25:0, mladići su uspjeli da savladaju vršnjake iz Berfild Seltika (2:0), čime su ostvarili prvi trijumf, a ujedno postigli i premijerna dva gola ove sezone, za totalnu ludnicu nakon što je arbitar označio kraj meča.

“Najslabija smo ekipa u Velikoj Britaniji, ali sigurno i najsrećnija.

Svi momci su skakali od sreće nakon posljednjeg sudijskog zvižduka. U tome sam im se pridružio i ja, kao i njihovi roditelji. Jednostavno, ovo je za sve nas istorijski uspjeh”, rekao je Pol Čedvik, trener 15-godišnjaka Hankouta.

Iako se ovom pobjedom nisu po-

ATLETIKA

Rekordi padali u Novom Sadu

makli sa dna tabele, osvojili su najviše bodova u klupskoj istoriji - tri!

A, da dan bude savršen pobrinuo se golman nevjerovatnog engleskog sastava obranivši i jedanaesterac, čime su prvi put završili utakmicu sa netaknutom mrežom. Takođe,

“crno-bijeli” su popravili svoju golrazliku ove sezone koja sada iznosi 2-104 (dva postignuta i 104 primljena pogotka) u 12 prvenstvenih utakmica, koliko su odigrali.

Bez sumnje, bajkovita priča koja popravlja dan, definitivno. A.P.

Crnogorski atletičari na otvorenom dvoranskom prvenstvu u Novom Sadu postavili su deset nacionalnih rekorda. Nacionalni rekorderi u bacanju kugle postali su članica mojkovačke Tare Kristina Rakočević i Tomaš Ðurović iz AK Draževina.

Atletičar Lovćena Darko Pješčić postavio je novi rekord Crne Gore u disciplini 60 metara sa preponama, koji je po listi Svjetske atletske federacije vrijedan 1.018 bodova. Trijumfovao je i u skoku motkom sa preskočenih 3,70 metara. U bacanju kugle sa rezultatom 14,42 metra zauzeo je drugo mjesto iza srpskog takmičara Seada Kolašinca.

U toj disciplini uspješan je bio i Nikola Komatina iz AK Lim, koji je osvojio drugo mjesto rezultatom 16,69 metara.

Njegov klupski drug Kristijan Matković osvojio je prvo mjesto u kategoriji juniora u troskoku

sa 13,58 metara postavivši rekorde Crne Gore za seniore, juniore i mlađe juniore. Matković je osvojio prvo mjesto i u disciplini 60 metara prepone visine 91,4 postigavši rezultat 8,90 sekundi. Članica beranskog Lima Teodora Guberinić osvojila je četvrto mjesto za pionirke u skoku udalj sa 4,90 metara, što je rekord Crne Gore za pionirke. Ona je u troskoku osvojila prvo mjesto sa rezultatom 10,23 metara i postavila rekord Crne Gore za pionirke i mlađe juniorke.

U muškoj konkurenciji Dragoje Rajković je osvojio drugo mjesto u skoku udalj sa preskočenih 6,38 metara. Takmičar AK Mornar Momir Matović osvojio je šesto mjesto u kvalifikacijama na 60 metara sa rezultatom 7,55 sekundi, dok je njegov klupski drug Miloš Ranitović u skoku udalj iz zone (slabovidi) sa preskočenih 6,23 metra osvojio prvo mjesto.

NBA LIGA

Rakete uništile džezere Hjuston razbio Jutu 45 razlike - Nikola Vučević poražen u Njujorku Dvadesetosmi januar 2013. godine zapamptiće Juta kao jedan od svojih najcrnjih dana.

Solt Lejk je ugostio Hjuston, koji je doslovno protutnjao dvorištem “džezera, nanijevši im najveći poraz u istoriji na svom parketu (125:80)!

“Odabrali smo svoj otrov. Nijesmo imali energiju, nijesmo postojali u defanzivi, dok smo u napadu bili očajni”, teškog je sr-

ca zaključio trener Jute, Tajron Korbin, dok je Ala Džeferson slikovito priznao sraman poraz, rekavši da im ni Majkl Džordan ne bi pomogao da izbjegnu katastrofu.

U ostalim susretima su trijumfe ostvarili Golden Stejt, Sakramento, Memfis, Čikago, Denver i Bruklin, koji je savladao Orlando uprkos dobroj predstavi Nikole Vučevića (18 poena i 9 skoko-

va). Ipak, Baranin iz meča u meč kao da igra sam u redovima “magičnih”, pa u nedostatku podrške tim trpi, a rezultati prate pogrešan trend.

SEMAFOR: Toronto - Golden Stejt 102:114, Vašington - Sakramento 94:96, Filadelfija - Memfis 100:103, Bruklin - Orlando 97:77, Čikago - Šarlot 93:85, Juta - Hjuston 80:125, Denver - Indijana 102:101.

A.P.

Sport 29

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

ZORAN KASTRATOVIĆ

Gubitak Melića bi bio ogroman Selektor Zoran Kastratović upoznat sa reakcijom Melića ali se ipak nada da će promijeniti odluku

FORMULA1

Lotus prvi predstavio novi bolid

Ekipa Lotusa prva je predstavila novi bolid za ovogodišnji šampionat Formule 1. Lotus je model E21 predstavio preko svog “YouTube” kanala u svojoj fabrici, pošto zbog jakog vjetra nije bilo moguće da to bude učinjeno ispred nje.

Tehnički direktor Lotusa Džejms Olison rekao je da iako E21 izgleda dosta slično svom prethodniku, u stvari je pretrpio značajne promjene.

“Mnogo toga smo uložili u ovaj bolid. Pravila za ovu godinu su slična onima za prethodnu, tako da ima dosta sličnosti sa prošlogodišnjim bolidom, ali smo mi radili na nekim detaljima koji bi mogli da doprinesu boljim rezultatima. Imamo veliki broj novih ideja i isti koncept koji guramo već nekoliko godina”, istakao je Olison.

Miloš Pavićević

N

ajnovije pojačanje drim tima PSŽ-a - Fahrudin Melić se nakon poslednjeg meča u Gvadalahari na Svjetskom prvenstvu pozdravio sa igračima i poželio im puno sreće u kvalifikacijama za plasman na Evropsko prvenstvo u Danskoj. Prema našim informacijama reprezentativna priča je za njega zaokružena, a glavni razlog je da više vremena želi posvetiti porodici, te da ga sada tek u Parizu očekuju veliki napori.

Njegova odluka je zabrinula sve igrače s obzirom da svi dobro znaju igračke, ali i ljudske kvalitete momka iz Prijepolja, dok se selektor Zoran Kastratović ipak nada da će desno krilo Gorenja do kvalifikacija u aprilu promijeniti mišljenje.

“Bilo je neke priče na tu temu, iskreno još u Španiji sam načuo da se Melić pozdravio sa igračima, ali o njegovom povlačenju zvanično još nijesam upoznat. Naravno da ću ga pozvati da bude dio reprezentacije u aprilu, kada ćemo igrati

kvalifikacije sa Izraelom, i tek ako se tada ne odazove pozivu smatraću da se povukao”, kazao je za Dnevne novine Kastratović.

Naši lavovi se pred nastavak kvalifikacija nalaze u odličnoj situaciji u grupi. Nakon pobjeda nad Njemačkom u Manhajmu, te Češkom u Baru “crveni” su lideri grupe. Uz dva očekivana trijumfa nad Izraelom u aprilu Zoran Roganović i drugovi bili bi jednom novom u Danskoj.

“On je i te kako bitan faktor za naš tim. Odličan je igrač, ali i čo-

I Osmajić se oprostio?

Osim Fahrudina Melića sa reprezentativcima se u Španiji pozdravio iskusni bek Cimos Kopra Vladimir Osmajić, koji se istina nezvanično opraštao i prije kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Španiji. Tada je odlučio da pomogne mlađim kolegama, ali je izgleda ovog puta njegova odluka definitivna. Šta više na svom fejzbuk profilu je nakon poraza od Južne Koreje napisao “Došao je kraj, neočekivan i mnogo bolan srce me boli”. vjek tako da je njegov doprinos selekciji veliki. Očekujem da ubrzo porazgovaram sa njim na tu temu, tako da ću tek onda znati da li se zaista oprašta od reprezentacije”, poručio je Kastratović.

PADAJU MASKE

Fuentes “liječio” fudbalere i tenisere Španske vlasti otkrivaju sportiste koji su koristili nedozvoljena sredstva Suđenje Eufemijanu Fuentesu i četvorici njegovih saradnika za učešće u „Operaciji Puerto“, počelo je u ponedjeljak i očekuje se da će se tek čuti o njegovoj povezanosti sa ostalim sportovima. „Operacija Puerto“ 2006. godine je potresla svijet biciklizma, pošto je španska policija otkrila dokaze o lancu dopinga u profesionalnom biciklizmu. „Te godine sam radio sa brojim sportistima – fudbalerima, teniserima, biciklistima, atletičarima i jednim bokserom. U to vrijeme, nijesam radio ni za jedan biciklistički tim, već sa sportistima individualno“, rekao je Fuentes ispred suda juče, ali nije dao

nikakve dalje informacije.

Prema pisanju „El Paisa“, španska policija je pronašla 200 kesa krvi koje su Fuentes i njegovi saradnici držali zamrznute u stanu u Madridu. Pošto doping nije bio ilegalan u Španiji do 2006. godine, oni su optuženi za ugoržavanje javnog zdravlja i kršenje zakona o bezbednosti.

Fuentes je priznat stručnjak po pitanju upotrebe nedozvoljene supstance EPO u sportu, pošto je izdao akademske članke na tu temu. Očekuje se da na sudu on neće negirati da je pomagao sportistima, ali da je to radio bez ugrožavanja njihovog zdravlja i da nije prekršio ni-

kakve zakone. Španske vlasti posjeduju snimke na kojima se vidi veliki broj za sada neidentifikovanih sportista koji ulaze u zgradu u kojoj je policija izvršila raciju. Fuentes je rekao da sve kese imaju na sebi kod i nadimak, a ne ime osobe koju je, kako kaže, liječio. Španski mediji, takođe, ističu da će glavni svjedok tokom suđenja biti bivši biciklista Hesus Mansano, koji je prije nekoliko godina priznao da je učestvovao u doping programu doktora Fuentesa i da je u njegovoj klinici sreo veliki broj profesionalnih fudbalera.

M.P.

AIKS ČEKA I NIKOLU! Jedan od najboljih rukometaša današnjice Nikola Karabatić uskoro bi mogao ponovo da zaigra zajedno sa svojim bratom, Lukom Karabatićem, koji je nedavno potpisao za francusko Aiks.

S obzirom da mu se klupska budućnost u Monpeljeu nakon kladioničarskog skandala našla pod velikim znakom pitanja, Karabatić mora da razmotri i druge opcije. Jedna od njih je francuski prvoligaš Aiks.

“Dovođenje Nikole Karabatića sjajna je prilika za nas, a idealno rješenje za njega. Optimista sam”, izjavio je predsjednik kluba, Kristijan Salomez. M.P.

Tim iz Enstona se vratio na najviši stepenik pobjedničkog postolja još od ere Renoa kada je Kimi Raikonen trijumfovao na prošlogodišnjoj Velikoj nagradi Abu Dabija. Prethodnu pobjedu za tim ostvario je Fernando Alonso u Japanu 2008. godini.

Prošle sezone, Raikonen je tokom većeg dijela bio konkurent za titulu i na kraju je bio treći u generalnom plasmanu na povratku u Formulu 1 poslije dvije godine pauze.

Finac će i ove godine voziti za Lotus zajedno sa Romanom Grožanom, iako je prošle godine pretrpio kritike zbog brojnih udesa, uključujući i onaj u Belgiji, zbog kojeg je zaradio suspenziju. Ovogodišnji šampionat Formule 1 startuje 17. marta Velikom nagradom Australije.

M.P.

Rukomet: Mihajlo se povlači Selektor Makedonije Zvonko Šundovski je prije tri dana nakon osvojenog 14. mjesta u Španiji podnio ostavku, a u narednih par mjeseci će doći i do promjene na čelu makedonskog saveza.

Naime, prvi čovjek saveza i “alfa i omega” skopskog Vardara, Mihajlo Mihajlovski, odlučio je da se ne kandiduje za novi mandat, a stari mu ističe u maju.

“Sve što je traženo od nas, ispunjeno je, tako da ne gledam na ostavku kao na moralni čin. Prije mjesec dana sam najavio direktoru agencije za Sport i Omladinu da nemam namjeru da se kandidujem opet za mjesto predsjednika”, rekao je Mihajlovski. M.P.

ATP RANGIRANJE

Da sam pobijedio ne bih bio prvi Poslije poraza u finalu Australijan opena Endi Marej se osvrnuo na način formiranja svjetskog teniskog poretka, ne libeći se da kaže da baš ne uživa u tome kako funkcioniše ATP rangiranje.

A rangiranje, već godinama, funkcioniše po principu: pobjede na turnirima maksimalno donose 250, 500 ili 1.000 bodova ako su Mastersi u pitanju, odnosno 2.000 kada je u pitanju neki od Grend slemova, a naredne sezone ponovite li taj uspjeh - ostajete na istom, dok samo lošiji ili bolji rezultat mijenja bodovni saldo.

Turnira ima prilično, u 2013. će biti čak 69 različitih takmičenja koje utiču na ATP bodove, uključujući tu i sve faze Dej-

vis kupa, te završni Masters za odabrane. Baš zato - mnogo je bodova u igri. I, baš to kao da se ne sviđa Mareju.

“Da sam u finalu Australijan opena pobijedio Novaka, imao bih iza sebe dvije Grend slem titule, finale Vimbldona i zlato sa Olimpijskih igara. A čak i tada - ostao bih baš daleko iza njega na ATP listi”, kaže Marej.

Insistirajući na tome da učešća na najvećim turnirima moraju da donose najboljima još više poena, a ne samo simbolično (olimpijsko zlato, na primjer, manje “vrijedi” od bilo kog Masters turnira, jer donosi šampionu 750 bodova, naspram 1.000 koliko dobija pobjednik nekog Mastersa).

30 Sport

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

KUP KRALJA, POLUFINALE

Počinje sezona El Klasika Madrid gori - Prvi od tri meča koje će odigrati u narednih tridesetak dana Real i Barselona odradiće večeras (21.00h)

BALOTELI MILANOV

Konačno: Super Mario za super rosonere

San velikog majstora i nestašnog momka italijanskog fudbala je konačno ostvaren Mario Baloteli, momak koji i dok je igrao za Inter nije krio da je navijač drugog tima iz “grada mode”, od juče je igrač čuvenog Milana.

Super vijest za navijače sa “San Sira” prva je najavila “La Gazeta delo Sport” pošto je juče još tokom jutra prenijela SMS poruku koju je Baloteli poslao jednom dobrom prijatelju iz Breše, a koja je glasila.

“Milan, stižem”.

Vlasnici Milana konačno su

ŠALKE: HOLTBI AUT, BASTOS IN - Brazilski fudbaler Mišel Bastos prešao je na pozajmicu do kraja naredne sezone iz francuskog Liona u Šalke, saopštio je sportski direktor njemačkog kluba Horst Helt. Šalke je 29-godišnjeg Brazilca angažovao samo dan pošto je fudbaler sredine terena, veliki talenat kluba, Luis Holtbi prešao iz Šalkea u londonski Totenhem. Bastos je u prethodne tri sezone 107 puta nastupio za “lavaove” i postigao 29 golova, dok je za reprezentaciju Brazila odigrao 10 mečeva i jednom se upisao u listu strijelaca. K.B.

“zavukli ruku u džep”, za super Marija su odmah izdvojili četiri miliona eura, a ostali dio do 20 miliona (koliko će ukupno iznositi transfer) uplatiće na adresu Mančester sitija (sada već bivšeg Balotelijevog kluba) u naredne četiri godine. Kompromis je napravio i sam Baloteli, koji je pristao na smanjenje plate. Umjesto šest miliona eura, koliko je zarađivao u Sitiju, sada će imati godišnju platu od četiri miliona eura, plus eventualni bonusi. Šou u Milanu može da krene...

K.B.

Spremite se - ludnica počinje! Vrelo fudbalsko proljeće na Starom kontinentu najaviće sezona “el klasiko” duela... Baš kao što je planeta navikla posljednjih godina i ove iz “španske kinematografije” stižu tri nastavka o velikom rivalstvu Real Madrida i Barselone! Prvi je na programu večeras, pod svijetlima “Santjago Barenabeua”, a pred očima kraljevske porodice, u takmičenju koji odiše krunom - finale Kupa kralja čeka svoje učesnike, ko će mu biti bliži biće poznatije večeras nakon prvog polufinalnog duela madridskih “blankosa” i katalonske “blaugrane”.

● KRALJ BEZ ODBRANE I dok Barsa u “omraženu” špansku prijestonicu stiže u najjačem

sastavu i na krilima velike razlike u prvenstvu u odnosu na Real (plus 15), “kralj” u prvi “El Klasiko” u 2013. ulazi bukvalno bez odbrane, jer će meč u Madridu propustiti golman Iker Kasiljas (slomio ruku), kao i Pepe (povreda zgloba), Serhio Ramos i Fabio Koentrao, a u timu neće biti ni ofanzivca Anhela Di Marije (posljendja trojica zbog suspenzije).

“Očekuje nas važna i teška utakmica. Igramo kod kuće, što je prilika da zabilježimo dobar rezultat. Nedostajaće nam nekoliko ključnih igrača, ali to ne smije da bude izgovor za eventualan neuspjeh. Moraćemo da odigramo dobro, jer je Barselona nevjerovatan tim”, istakao je Realov majstor Kristijano Ronaldo.

● BUSKETS: REMI NIJE

DOBAR REZULTAT Da, s druge strane, Barselona “puca” od samopouzdanja potvrđuje i izjava veziste ovog tima Serhija Busketsa...

“U El Klasiko ulazimo u sjajnoj formi. Dobar rezultat je da pobijedimo Real, a ne da igramo neriješeno”, jasan je 24-godišnji fudbaler “blaugrane”, dok “maestro” Ćavi Ernandez ipak upozorava.

“Takve utakmice su uvijek nepredvidive. Mi smo u dobroj formi, ali u fudbalu svašta može da se dogodi, pogotovo na utakmici protiv Real Madrida. Nedostajaće im nekoliko važnih igrača, ali oni su ipak Real i siguran sam da će dobro igrati. Uprkos trenutnoj situaciji, oni su veoma opasan protivnik”.

K.B.

Vječni Grondona odlazi Hulio Grondona, čovjek koji je na čelu Fudbalskog saveza Argentine čak od 1979. godine, koji je za to vrijeme promijenio devet selektora među kojima i legnedarnog Dijega Maradonu, konačno će se povući sa mjesta predsjednika argentinske kuće fudbala. I to za dvije godine kada mu istekne mandat!

“Mandat mi ističe 2015. godine. Dobro se osjećam i želim da ga završim.

Poslije će doći garnitura mlađih da nas zamijeni”, riječi su 81-godišnjeg Grondone, kojeg u posljednje vrijeme sve češće kritikuju zbog načina na koji vodi Savez ove super fudbalske nacije.

K.B.

AFRIČKI KUP NACIJA

Afrika bez šampiona, Zambija ide kući Vreli afrički kontinent dobiće novog vladara! Aktuelni, senzacionalni, šampion Zambija oprostila se od 29. Afričkog kupa nacija i to već nakon grupne faze! Momcima Erve Renara juče je u posljednjem kolu grupe C bila potrebna pobjeda protiv Burkine Faso, međutim do nje nijesu došli (0:0), ali jeste Nigerija u drugom meču grupe protiv Etiopije (2:0), pa u četvrtfinale idu Burkina Faso sa prvog i nigerijski “super orlovi” sa drugog mjesta.

Heroj Nigerije bio je Čelzijev majstor Viktor Mozes koji je sa dva gola (oba sa penala) obradovao svoju naciju...

Grupna faza Afričkog kupa nacija završava se danas mečevima (oba počinju u 19 sati) u grupi D - Obala Slonavače će plasman u narednu rundu pro-

Još jedna El Klasiko priča: Mesut Ozil i Serhio Buskets

Ikerova Sara: Real je podijeljen Da u Realu nije sve sjajno, kao što se sve češće može pročitati u španskim medijima, potvrdila je i poznata novinarka iz Madrida Sara Karbonero - inače, supruga Realovog legendarnog golamana Ikera Kasiljasa.

“Atmosfera u svlačionici Reala nije nikako dobra. Javna je tajna da dio igrača ne može da pronađe zajednički jezik sa trenerom, velika podjela vlada u klubu i ostaje veliko pitanje da li će Murinjo uspjeti da zadrži status koji ima na ‘Santjago Bernabeu’, s obzirom da je otvorio mnoga pitanja i nekoliko frontova među sukobljenim stranama”, rekla je Sara gostujući na jednoj meksičkoj televiziji.

DA LI STE ZNALI? ● Da Real Madrid već 31. utakmicu zaredom nije poražen na svom stadionu. ● Da su “blankosi” samo jednom na posljednjih osam duela u Madridu savladali Barsu. slaviti protiv Alžira, dok će Tunis i Togo u međusobnom duelu odlučiti ko uz “slonove” ide dalje...

SEMAFOR: Burkina Faso Zambija 0:0, Etiopija - Nigerija 0:2 (Mozes 80. pen, 90. pen.).

K.B.

● Da je Kristijano Ronaldo za vikend protiv Hetafea (4:0) postigao svoj 100. gol na “Santjago Bernabeu”, čime je svoj skor u Realu popravio na 179 pogodaka postignutih na 176 mečeva.

● Da je Barselona pobijedila na osam od svojih devet posljednjih gostovanja u svim takmičenjima. ● Da je “blaugrana” prošle godine eliminisala Real u četvrtfinalu Kupa kralja, ukupnim rezultatom 4:3. ● Da će, ukoliko večeras zaigra, Pedro Rodrigez upisati svoj 200. nastup za Barselonu.

Sport 31

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

FK SUTJESKA

Sve se osim uspjeha prašta

Prevara ili ne...

Katar kupio Mundijal 2022.

“Frans fudbal” tvrdi da je Mišel Platini primio mito kako bi Katar dobio SP

Sutjeska ima finansijskih problema - predsjednik Mitar Matijašević i direktor Jovan Gardašević podnijeli ostavku

Bojan Topalović

L

ider jeseni je u problemu. Velikom problemu. Vanredna konferencija u Nikšiću razriješila je dileme - predsjednik kluba Mitar Matijašević i sportski direktor Jovan Gardašević zvanično su podnijeli ostavke. Sutjesku ostavljaju na vrhu crnogorskog šampionata, Sutjesku ostavljaju sa dobrim igračkim kadrom, ali isto tako Sutjeska ima finansijskih problema, pa igrači zarađeni novac ne dobijaju na vrijeme.

A, do juče vodeći ljudi Sutjeske su otišli zbog kako kažu “omalovažavanja” koja su trpili za dobro Sutjeske. Više ne mogu...

“Izgleda da nekome uspjeh Sutjeske smeta. Međutim, Nikšić je čudan u svemu, sport nije izuzetak. Kod nas se sve osim uspjeha prašta. Bilo je prije finansijskih problema, pa smo ih prevazilazili.

Zašto ne bi i aktuelne. Rekao sam na prozivci da ćemo iz krize izaći u roku od dva mjeseca, a sada tvrdim da će to biti i ranije. Ali, čudno je kako odjednom nema strpljenja kod pojedinih igrača”, rekao je juče Mitar Matijašević.

A “nepovjerenje” fudbalera je označilo kraj Matijaševićevog mandata kraj Bistrice...

“Sve je čudno, ali vjerujem da organi kluba neće dozvoliti fudbalskim hijenama da se približe Sutjeskoj. Ponosan sam na sve do sada postignuto. Osjećam potrebu da se javno zahvalim navijačima, koji su jedini iskreno stali iza mene kada je počela prljava igra”, rekao je Matijašević, koji je dodao: “Naravno, zahvaljujem se i mojim saradnicima Jovanu Gardaševiću, Draganu Radojičiću, Nikoli Jovoviću, Ivanu Vujačiću...

Uspjeh Sutjeske nije uspjeh pojedinca, to je uspjeh tima i svako ko

zna od čega smo krenuli, cijeniće naš trud”, riječi su sada već bivšeg predsjednika Sutjeske, koji je pozvao državne organe da slobodno uđu u Sutjesku ako žele, kako bi provjerili da tamo nema ništa nezakonito.

Sportski direktor Gardašević je objelodanio da se tek sada nakon prve etape crnogorskog prvenstva pojavilo nepovjerenje na relaciji igrači - uprava...

“Znamo kakva je finansijska situacija u državi, sportu... Jasno je da Sutjeska ne može biti izuzetak.

Istina je da se igračima duguju zarade, ali isto tako istina je da tokom jeseni nijesu bili ostavljeni na cjedilu”, rekao je Gardašević, koji je dodao: “Ako neko misli da može Sutjesku bolje da vodi, da nijesmo ostvarili dobar rezultat, već da treba da bude na dnu crnogorskog fudbala, gdje smo je zatekli, neka je svima sa srećom”, jasan je Gardašević.

A, odlazeća uprava odlazi uzdignuta čela kako kažu...

“Mnogo smo uradili na organizaciji kluba, angažovali sjajnog trenera koji je mogao iznijeti naše ambicije. Čak je napravio i više od toga, osvojili smo jesenju titulu”, rekao je na kraju Gardašević.

Igrači: Ne osjećamo krivicu Ostavke čelnika Sutjeske zatekle su fudbalere, koji se nalaze na pripremama u Meljinama. Javili su se saopštenjem, koje prenosimo u cjelosti: “Osjećamo se dužni da se obratimo javnosti zbog novonastale situacije u klubu. Nikome od nas nije bilo ni na kraj pameti da će vodeći ljudi kluba na ovaj način reagovati, te podnijeti ostavke. Mnogo nam je žao zbog toga”, stoji u saopštenju, u kome se dodaje: “Neki ljudi u Nikšiću su napravili atmosferu da smo mi odgovorni za dešavanja u klubu, a mi ne osjećamo krivicu. Što se tiče nas, maksimalno smo određivali i određivaćemo svoj dio posla. Prvi dio sezone je bio sjajan, napravili smo atmosferu, disali kao jedno, na terenu smo ostavljali posljednju kap znoja... Nijednog trenutka nijesmo dozvolili da nas problemi poremete, što smo kroz rezultat dokazali. Tako će i ostati ubuduće. Na pravi način ćemo se odnosti prema obavezama, prema dresu, disaćemo kao jedno”, stoji u saopštenju koje je poslato sa priprema u Meljinama: “Sa upravom smo imali dobre i ljudske odnose. Imali smo najminimalnija potraživanja kada su u pitanju pripreme, nijesu nam ispunjena, ali mi smo opet otišli na pripreme iz poštovanja prema klubu, gradu, navijačima”, zaključuje se u saopštenju fudbalera Sutjeske.

Vojvode: Ne smije se jesenja titula baciti u vodu Navijači Sutjeske su se o novonastaloj situaciji oglasili saopštenjem, a Dnevne novine ga prenose: “Uprava je imala našu podršku zbog pravilnog pristupa, rada, rješavanja problema i vraćanja Sutjeske na puteve stare slave. Želimo istaći da naš stav još nije potpuno jasan, a zavisiće od toga koga nam naredni dani nametnu kao novo rukovodstvo”, stoji u saopštenju NVO Vojvode 1988, u kojem se dodaje:

“Ko god to bio, mora znati da smo kao navijači, sve ove godine uložili mnogo energije i truda, kako bi naša svetinja stala na noge i nećemo dozvoliti da se urađeno u prvom dijelu sezone baci u vodu zbog malverzacija dušmana. Nećemo pominjati razloge koji su Sutjesku doveli do ove situacije, ali pojedinci će se prepoznati. Ponavljamo: novo rukovodstvo moraće dobro da se posveti radu, jačanju kluba i problemima. U suprotonom će snositi posljedice”.

Katargejt - tako je ugledni francuski nedjeljnik “Frans fudbal” dao nadimak, kako tvrde, prevari vijeka! A, prevara glasi: Katar je dobio organizaciju Svjetskog prvenstva 2022. godine tako što je podmitio predsjednika Uefe Mišela Platinija da lobira za njih, a mito su primili još neki visoki zvaničnici Fife. Pored “glavaša” svjetskog fudbala u “prevaru” je, navodno, umiješan Fudbalski savez Francuske...

Francuski časopis je opširno na 20 stranica iznio sve dokaze kako bi potkrijepili optužbe o kupovini glasova od strane katarske delegacije. Čak imaju svjedoka da je prvi čovjek Uefe Mišel Platini sjedio sa premijerom Katara, kada je ugovoreno da ta zemlja dobije organizaciju Mundijala 2022. godine...

“Tačno je da sam sjedio sa premijerom Katara, tu je bio tadašnji predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi, ali tokom večere Sarkozi od mene nijednom nije zatražio da glasam za Katar”, odgovorio je na optužbe legendarni fudbaler Francuske, sada predsjednik Uefe.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Platini je priznao da je sjedio sa ljudima iz Katara, ali je odbacio insinuacije časopisa “Frans Fudbal” da je umiješan u kupoprodaju glasova...

“Moj izbor da svoj glas dam Kataru u zamjenu za neki ‘dil’ između te zemlje i Francuske, potpuna je spekulacija”, rekao je Platini za AFP, da bi potom dodao da će najvjerovatnije tužiti “Frans Fudbal”.

A, tužbu će podnijeti zbog...

“Ne želim da bilo ko dovede u sumnju moj integritet”, jasan je Platini, koji je na kraju još jednom ponovio da nije primio mito kako bi glasao da se Svjetsko prvenstvo 2022. godine održi u Kataru...

“Dao sam glas Kataru potpuno samostalno i zdravorazumski, želeći da dam šansu zemlji koja nikada do sada nije organizovala velike sportske događaje”, riječi su predsjednika Uefe.

Da podsjetimo - Katar je 2. decembra izabran za domaćina Mundijala dobivši 14 glasova od 22 člana Izvršnog odbora FIFA. Tada je Katar u trci pobijedio SAD, Australiju, Južnu Koreju i Japan... B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Plavo more potapa Ukrajince EVROKUP 4. KOLO

Zlatna misija: Budućnost VOLI dočekuje večeras (19.00) ukrajinski Budiveljnik i kuca na vrata četvrtfinala - ulaz dva eura Aleksandar Popović

E

vropski košarkaški vrtlog spreman je po četvrti put da preispita ambicije Budućnosti. Ponovo je protivnik ukrajinski Budiveljnik, koji će za razliku od prvog meča (79:75) večeras igrati na tlu plavog mora, odakle bi posada iz Njegoševog parka, u slučaju trijumfa, uplovila u mirnu luku - sa pogledom na bistre vode četvrtfinala. Prošlogodišnji san, koji je sastav Dejana Radonjića živio na javi u Valensiji, i sada zove crnogorskog šampiona - za novi let među osam najboljih ekipa Evrokupa.

“Realno gledano, napravili smo iznenađenje u prvom meču i stekli uslove da večeras napravimo nešto slično. Apsolutno smo svjesni kvaliteta protivnika. Radi se o timu koji ima visoke mogućnosti i sigurno da je i taj prvi meč pokazao da će biti teško”, naglašava Dejan Radonjić, čiji je tim u svom dvorištu 7. decembra 2010. godine razbio ukrajinskog poznanika 69:54. ● MORA BOLJE NEGO U KIJEVU Uz standardno komplimentiranje rivalu strateg “plavih” je napomenuo da Budiveljnik, za razliku od njegove ekipe, ima odmorne igrače s obzirom da su odložili posljednju utakmicu prvenstva...

“Prošle nedjelje su se takođe odmarali, za razliku od nas koji smo uložili posljednji atom snage da savladamo Krku. Uostalom, neće biti lako zaustaviti njihove kvalitetne igrače. Moraćemo da odigramo bolje nego u Kijevu, ako želimo da ih savladamo. Naš napor i potrošnja se osjećaju svakog dana i na svakom treningu. Ipak, pružićemo maksimum i uz podršku navijača, koja nam treba više nego ikad, želimo zajednički da odradimo dobar posao”, vjeruje nekadašnji selektor Crne Gore.

● PRITISAK JE UVIJEK TU Uprkos promjeni rostera, tihim najavama pred ovu sezonu Podgoričani su svojim igrama sami sebi podigli visoko ljestvicu, što je rezultat pritiska javnosti, koja očekuje kontinuitet dobrih rezultata ...

“Mi svaki meč igramo pod pritiskom i nema razlike između večerašnjeg meča i onog sa Krkom. Pripremamo se za ovaj duel kao i za svaki prethodni, odnosno naredni.

Realnost je prisustvo pritiska pred ovakve utakmice, ali nećemo da tražimo opravdanje jer želimo da odigramo dobru utakmicu. Razlika u mnogim parametrima je na njihovoj strani, ali nemamo prostora da razmišljamo drugačije nego da izađemo na parket i pokušamo doći do pobjede”, zaključuje Radonjić. ● ALEKSA POPOVIĆ: JAKO I AGRESIVNO Zlata vrijedan trijumf u “Palati sporta” nije zavarao igrače našeg predstavnika - najbolji domaći košarkaš u 2012. godini, Aleksa Popović, upozorava na gostujući sastav ali i otkriva recept za novo slavlje.

“Budiveljnik je odlična ekipa i ima igrače velikog rejtinga. Biće mnogo teži meč nego što je bio slučaj u Ukrajini, jer njima mnogo to-

ga zavisi od večerašnjeg rezultata.

Međutim, mi igramo na našem terenu, moramo da nametnemo naš stil igre, i uz jaki i agresivni pristup možemo da slavimo”, jasan je crnogorski reprezentativac.

Revolucija: FIBA uvodi šest NBA pravila Čelni ljudi FIBA-e uvešće narednog vikenda, na sastanku u Singapuru, šest novih NBA pravila kako bi se evropska košarka približila najjačoj ligi svijeta.

Sastanak Tehničkog komiteta ima za cilj da ekspresno sprovede revoluciju na terene širom Starog kontinenta, a njihovu odluku će morati da potvrdi formalno i Centralni bord FIBA-e. Šest noviteta: • Doći će do promjene dužine i širine terena • Udaljenost trojke biće pomjerena sa 6,75 na 7,25 metara • Nakon ofanzivnog skoka ekipa neće dobiti pun napad, već priliku priliku od 14 sekundi • Tehnička greška će donositi jedno slobodno bacanje i loptu sa strane • U posljednja dva minuta prije kraja meča dva prekršaja biće dovoljna da tim uđe u bonus • Aktiviraće se sudijsko bacanja poslije “mrtve lopte” ili kada se lopta zaglavi na obruču

RASPORED: Valensija - Bilbao (igrano sinoć) Trijumf - Banvit (16.00) Lokomotiv Kuban - Kahasol (16.30) Petersburg - Zastal (17.00) Riga - Nimburk (18.30) Budućnost - Budiveljnik (19.00) Crvena Zvezda - Uniks (19.30) Ulm - Galatasaraj (19.30)

1. Budiveljnik 2. Banvit 3. Budućnost 4. Trijumf

KUPON

23

KUPON

23

Grupa I 3 2 1 3 2 1 3 2 1 3 0 3

KUPON

23

KUPON

23

236:232 244:235 249:233 232:261

5 5 5 3

srijeda, 30. 1. 2013. broj 452 GODINA II

33 žena NOVI MODELI

Lobutinove polučizme za svako doba dana

Cipele s potpisom Kristiana Lobutina san su skoro svake žene.

Ove sezone slavni dizajner lansirao je proljećne modele polučizmica sa prepoznatljivim crvenim đonovima koje su već na prvi pogled osvojile ženska srca. Najnoviji modeli od kojih se neki mogu nositi i sada u večernjim varijantama su pretežno u crno-bijeloj kombinaciji, ali i u boji pijeska koja se idealno uklapa u sve odjevne kombinacije. Lobutin je čizmice s crvenim đonovima presvu-

kao u neke od najvećih trendova sezone, dodavši na njih masivne kopče, resice i nitne. Standardni Daffodil model dobio je make over u vidu novih boja i printova, koji su u tonovima tirkiza, korala i bijele, koje najbolje pokazuju trendove za narednu sezonu. Kristian je tako obožavateljkama, koje se broje milionima, pripremio i vrlo popularnu kaubojsku polučizmicu koja doseže do gležnja, kao i elegantne strappy modele otvorenih prstiju.

MUST HAVE

Glamurozni valovi u stilu holivudskih diva STIL

Kožne suknje su IN Priredila Ma.I.

P

ovratak rock chica i glamura iz 70-ih i 80-ih godina donio je i detalje poput kožne suknje, na zadovoljstvo pripadnica ljepšeg pola. Modeli i krojevi su različiti, od onih pencil uskih do koljena, pa sve do kraćih i širih modela. Da li je u pitanju prava ili vještačka koža, nije baš najbitnije, već način na koji ćete ih ukombinovati.

Ultimativni hit ove zimske sezone svakako su detalji od kože.

U fokusu je sve što ima predznak “bajkerski”, a nosi se sve sa metalik detaljima, nitnama i sličnim ukrasima. Kožne suknje su odjevni komad koji će, sudeći po novim kolekcijama, biti i proljećnji modni hit. High street brendovi u proljećnim kolekcijama, takođe, preporučuju kožne suknje kao trendi komad koji može biti romantičan, seksi, elegantan, ali i poslovan.

Kožne suknje savršeno se uklapaju u svaki stil. Ako volite rokerski fazon, onda kožnu suknju može-

te kombinovati sa majicama koje imaju print, košuljama u militari fazonu koje se mogu kupiti u skoro svim buticima, a da li ćete odabrati klasične crveno-bijele kockice ili maslinasto zelene, ostaje na vama. Da nijesu kožne suknje rezervisane samo za one koje vole rokerski fazon, pokazuje i to da se lagano mogu uskladiti i u poslovnoj varijanti. U ovoj varijanti suknju možete nositi sa bluzama peplum kroja ili blejzerima, ali i sa sofisticiranim košuljama sa kragnicama koje su jako moderne već dvije sezone.

Kožne suknje idealne su i za večer-

nje izlaske, diskoteke, premijere i ostale prigode. U večernjim varijantama, nosite ih sa salonkama i vrtoglavo visokim potpeticama uz neki krzneni detalj poput monrona ili bunde. Iako je suknja od prave kože dobra investicija za kasnije, jer ukoliko je čuvate, možete je pokloniti mlađoj sestri ili pak kćerki, ni one od vještačke kože nijesu bacanje para. Poznati brendovi poput Zare, Manga, H&M, Top šopa ili Stradivarijusa pokazali su da za nekih 40 eura možete priuštiti odličan model suknje od vještačke kože veoma dobrog kroja. Kožne suknje, ali ipak one od prave kože, viđene su u kolekcijama mnogih luksuznih brendova poput Kelvin Klajna, Kristijana Diora, Erdema, Erve Ležera, Versaćea, što je dobar pokazatelj da su IN ove sezone. Suknje od kože imaju veliku moć transformacije, jer nakon posla ne morate odlaziti kući da se presvučete, već tako produžite na večeru ili piće.

Ukoliko imate dugu, ravnu kosu i ne znate što biste sa njom da napravite kao dobra ideje mogu vam poslužiti poznate holivudske glumice.

One su, naime, nametnule jedan stari-novi hit, a to je duga kosa uvijena u takozvane valove. Ovu frizuru definišu raskošne i sjajne lokne, tj. valovi. Iako ovaj stil nije novina, jer su ga nekada nosile glumice poput Merlin Monro i Lorin Bekol, valovi u kosi nikada nijesu izgledali poželjnije. Osim što daju punoću kosi, oni svakom vašem izdanju daju neprocjenjivu dozu ženstvenosti. Danjan Kruger i Džesika Bil samo su neke od poklonica ovog

glamuroznog stila, kojeg karakteriše duboki razdjeljak i glossy lokna postavljena preko jednog ramena. Ovoj frizuri već neko vrijeme je vjerna i vojvotkinja od Kembridža Kejt Midlton, koja je svom prepoznatljivom looku nedavno dodala šiške.

Tehnike za postizanje valova u kosi su brojne, a možda najbolje rezultate daje uvijanje vlažne kose na široke viklere, uz prethodno nanošenje pjene za kosu, kao i figaro, koji zna oštetiti kosu, pa zato tretirajte prethodno kosu sredstvima za zaštitu od toplote. Kosu uvijek možete sa strana pričvrstiti duguljastim ukosnicama da bi vam stajala na jednom mjestu.

MODA

Novi parfem Dženifer Lopez Latino diva Dženifer Lopez predstavila je svoj novi parfem “Forever Glowing”. Ovaj miris predstavlja neku vrstu nastavka na temu prvijenca Glow iz 2002. godine, a on je čak 18. koji je ova pjevačica stvorila do sada. Za reklamnu kampanju Lopez se slikala gola i namazana uljem, pa na taj način ističe da je ovo najčistija nota koju je stvorila do sada.

“Glowing je tako čist miris. To je ono čemu sam oduvijek težila. Volim sapunaste i čiste mirise. On je

veoma drvenast parfem. Dakle, nije potpuno isti kao onaj koji sam kreirala prije 10 godina već predstavlja evoluciju na tu temu. Njegova nota je prirodna, zemljana, čista i stvarna, ali se fokusira na malo drugačiju stranu”, kazala je Dženifer.

Ovaj parfem oslikava drvenastu stranu i, kako kaže slavna diva, podsjeća na Njujork. Note su tamnije i seksepilnije, što će biti jedna od novina kada je u pitanju ovaj parfem.

34 Žena

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

Muškarci izbjegavaju seks Uprkos raširenom mišljenju, oko 62 posto muškaraca kažu da češće odbijaju seks nego njihove partnerke, pokazalo je istraživanje britanske farmaceutske firme UKMedix na 2.000 ljudi starijih od 18 godina koji su u ozbiljnim vezama.

Kod odbijanja seksa, muškarci se sve više služe “ženskim izgovorima” kao što su umor, stres ili pun želudac nakon obilne večere, izvijestili su istraživači.

Tek devet odsto muškaraca se izjasnilo da seks žele svakodnevno i redovno ispunjavaju svoje “dužnosti”. Oko 38 odsto muškaraca otkrilo je da je glavni razlog njihove nesigurnosti u krevetu nezadovoljstvo sopstvenim fizičkim izgledom, dok 35 posto muškaraca kaže da im je libido oslabio. Većina parova vodi ljubav svaka četiri dana, dok 25 posto parova vodi ljubav u prosjeku jednom mjesečno.

Najčešći muški izgovori za izbjegavanje seksa: - umor - stres zbog posla - glavobolja - pun želudac - fudbal

ODNOSI

Kako da prestanete da se svađate u vezi

Z

drava ljubavna veza trebalo bi da nam pruža osjećaj sreće, zadovoljstva i uspjeha, a put do toga često nije lak i zahtijeva trud oba partnera. Svađe, neslaganja i konflikti normalna su pojava u svakom odnosu, ali veza može da uspije samo uz održavanje komunikacije, kompromisa i međusobnog povjerenja.

Mnogima je upravo seks pomirenja jedan od najdražih tipova intimnosti u ozbiljnoj vezi i iako je ova vrsta seksa nešto strastvenija, to ne znači da je dobro izazivati svađu kako biste uživali u takvoj strasti s partnerom.

Jedan od najvažnijih aspekata koji održava uspješnu vezu zasigurno je komunikacija. Mnogi parovi s vremenom počinju sve više da zamjeraju jedno drugome, prigovaraju, kritikuju, a nijedna od tih navika neće pobolj-

šati vezu. Tretiranje ćutnjom još je gora opcija od otvorene svađe, jer tako dolazi do potpunog udaljavanja od partnera.

Evo, kako da stanete na kraj neprestanim svađama s partnerom: PRVO SLUŠAJTE, REAGUJTE KASNIJE Slušanje je jedna od najvažnijih karakteristika dobre komunikacije. Saslušajte partnera i dopustite mu da kaže sve šta želi, bez prekidanja. U afektu se može dogoditi da kažete ono što

ne mislite, zato je bolje prvo saslušati, a reagovati tek pošto druga strana završi.

PRESPAVAJTE LJUTNJU Neki psiholozi i parovi tvrde da je najbolje zaboraviti izreku “Nikad ne idite u krevet ljuti”. Terapeuti za veze smatraju da je najbolja opcija prespavati ljutnju. Na taj način moguće je razbistriti misli, odmoriti se i pripremiti za razgovor sljedeći dan. Čak i tokom svađe, preporučljivo je napraviti kratku pauzu od 30 sekundi kako biste se smirili.

NEMOJTE DA KRITIKUJETE Izbjegavajte kritiku i sarkazam, a ako vam nešto smeta, umjesto napada, objasnite zašto ste povrijeđeni i ljuti. Poštujte partnera i nemojte ga vrijeđati.

Parovi često pokvare argumentovani razgovor korišćenjem ri-

ječi “Ali”. Na primjer, potvrđujete da razumete partnerov stav ili razlog zašto nešto radi na određen način, a dodavanjem riječi “Ali”, ponovo naglašavate da ste ipak vi u pravu.

ZNAJTE KADA TREBA REĆI “IZVINI” Nemojte da se izvinjavate prije nego što definišete uzroke ljutnje i povrijeđenosti, jer će zvučati kao da govorite isprazne reči.

Vaše izvinjenje će imati smisla tek kad je jasno na šta se odnosi. Progutajte ponos i pokažite da vam je stvarno žao, piše She. POVEŽITE SE DODIRIMA Kada dođete do tačke u kojoj ne vidite izlaz, pokažite jedno drugome neki znak pažnje i ljubavi, zagrlite se ili poljubite. Povezivanje kroz dodire izuzetno je važno za razvoj i opstanak veze.

DOKAZANO

ISTRAŽIVANJA

Alkohol negativno Vječna ljubav ne postoji utiče na vaš san Čašica ili dvije alkohola prije spavanja može da učvrsti san samo tokom prve polovine noći dok će u drugoj polovini izazvati česta buđenja, pokazala su najnovija istraživanja koja su sprovedena u Centru za spavanje u Edinburgu.

Prema tom istraživanju, alkohol utiče na san tako što produžava vrijeme koje ljudi provode u “dubokom snu”, a skraćuje vrijeme koje provode u REM fazi sna koja je odgovorna za bolje pamćenje, koncentraciju i motoričke sposobnosti.

“Generalno, alkohol ne poboljšava san”, kaže istraživač Kris Idžikovski, direktor Centra za spavanje u Edinburgu i dodaje da, pod dejstvom alkohola, san u početku može biti dublji, ali da se kasnije često prekida.

Prema njegovim riječima, u takvim situacijama alkohol će vjerovatno usloviti i hrkanje kao

i slabije disanje.

San se sastoji iz dvije faze – REM i non-REM koje kruže, a svaki krug traje 90 minuta i ponavlja se tokom cijele noći. On počinje sa non-REM fazom koja prelazi u REM fazu, a zatim se ponavlja non-REM faza i tako dalje.

Rezultati sprovedenog istraživanja su pokazali da se vrijeme koje osoba provede u non-REM fazi pod dejstvom alkohola produžava i ta pojava se zove “dubok san”.

Iako je dubok san važan za regeneraciju tijela i podizanje imunog sistema, ukoliko nastaje kao posledica konzumiranja alkohola, on će kod ljudi koji imaju sklonosti ka mjesečarenju dovesti do sve češćeg hodanja u snu.

Slična istraživanja sprovedena su i 2011. i ona su pokazala da bi alkohol mogao negativno da utiče na san, posebno kod žena.

U svojoj novoj knjizi “Ljubav 2.0: Kako naša glavna emocija utiče na sve što osjećamo, mislimo, radimo i postajemo”, psiholog Barbara Frederikson nudi radikalno novi koncept ljubavi. U njoj nudi naučne dokaze da ljubav nije ono što mislimo da jeste.

Džonatan Haidt, drugi psiholog, još je 2006. pokušao da ukaže

na to da je vjerovanje da je ljubav vječna strast - biološki nemoguće, i da takvo vjerovanje čini mnoge, prije svega mlade ljude koji čekaju da im se ljubav “desi”, nesrećnim.

Umjesto toga, Barbara Frederikson kaže da je ljubav povezanost, koju karakteriše navala pozitivnih osjećanja, koju dijelimo sa bilo kojoj drugom osobom s kojoj se sret-

nemo tokom dana. Takvu povezanost možete da osjetite sa partnerom, djetetom ili bliskim prijateljem, ali isto tako i sa strancem na ulici, kolegom na poslu ili trgovcem u prodavnici.

Ovakva koncepcija ljubavi dolazi u trenutku kada se Amerika suočava sa sumornom realnošću: za 60 milona ljudi usamljenost i izolovanost su glavni izvori nesreće, a istovremeno raste i broj oboljelih od depresije.

Frederikson kaže da se mi možemo osjećati povezano sa nekim i kada smo razdvojeni, ali da je dokazano da naše tijelo osjeća ljubav samo kada je ta značajna osoba pored nas.

Međusobno razumijevanje i razmjena osjećanja stvaraju momenat ljubavi, koji se odvija u mozgu.

Usamljeni ljudi koji traže ljubav prave grešku ako sjede i čekaju da im se desi vječna ljubav. Kada bi umjesto toga tražili ljubav u malim momentima povezanosti koje doživljavamo mnogo puta na dan, možda bi njihova usamljenost počela da se smanjuje.

Žena 35

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

IZGLED

Neobične tajne vitkih ljudi

N

JE

ZA DO K

- Oni nikad ne jedu grickalilce, jer je to za njih hrana za klince.

- Oni nikad ne pojedu cijelo parče torte poslije večere, jer im je pun stomak. Nikad ne uzimaju drugo parče torte poslije prvog i poslije večere, jer imaju osjećaj da će pući.

- Oni nikad ne jedu brzu hranu s trafika, jer ne veruju u njihovu higijenu i nije im zgodno da jedu s nogu.

- Oni nikad ne jedu brzu hranu, jer je to za njih kartonska hrana bez ikakvog ukusa.

- Oni nikad ne jedu mekike ili vruće kiflice, jer smatraju da se teško vare.

- Oni nikad ne piju gazirana pića, jer su im preslatka i ne mogu da im utole žeđ.

- Oni nikad ne nose snikers u torbi kada idu da vade krv, i nikad nemaju ništa u torbi za prvu pomoć

kad im padne šećer.

- Oni ne jedu pred spavanje, jer im to poremeti san.

- Oni nikada ne jedu kada su depresivni, jer im se tada želudac steže, a gube apetit zbog problema na poslu.

- Oni otvore kutiju keksa i pojedu jedan, a ako ste im pojeli posljednji keks iz kutije kažu nema veze i stvarno to misle.

- Oni ne jedu isped TV-a.

- Oni mogu da gledaju kolače u poslastičarnici i da onda naruče kafu.

- Oni mogu da se prejedu od mirisa dok kuvaju.

- Oni mogu da budu suviše umorni da bi jeli.

- Oni zamisle šta im se trenuto jede, ali ako toga nema, neće jesti ništa drugo.

- Oni mogu da požele da gricnu nešto slatko, ali se zbog toga neće obuvati i silaziti do radnje.

- Oni uzmu samo jednu vanilicu sa prepunog tanjira, ne iz pristojnosti, već je prosto to tako.

- Oni mogu da se zaslade jabukom.

- Oni vam dođu na kolače, pojedu jedan i kažu ovo je fenomenalno, ali stvarno ne mogu više ni mrvu. I stvarno se tako osjećaju.

- Oni sebi nikada nisu kupili kesicu bombona na trafici, jer im to prosto nikada ne bi palo na pamet.

- Oni se poslije klizanja zagrijavaju toplim čajem, a ne toplom čokoladom sa šlagom.

- Za njih je šlag pretjerivanje i može da im izazove mučninu zbog previše slatkog.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

Neki ljudi cio život jedu sasvim normalno tri obilna obroka, i ne razmišljaju o broju kalorija, o načinu na koji su spremili hranu, količini ugljenih hirata ili trans masti u njima. Oni, prosto, sednu i jedu kad se jede, i nikada ne pate od viška kilograma. Kako?

Famozne tajne vitkih ljudi: - Oni nikad ne uzimaju kokice i koka-kolu kada idu u biskop, jer ih nervira da im ruke budu masne ili da ne znaju šta će poslije s ambalažom.

- Oni nikad, na putovanju, na benzinskoj pumpi ne kupuju ništa osim goriva.

- Oni nikad, jer im je to gnjavaža, ne odlaze do specijalne radnje u drugom dijelu grada samo zato što znaju da se tamo prave odlični sitni kolači.

Šest okidača koji ubrzavaju mršavljenje

Dobar dan! Doktore, moj otac ima problema sa sitnim bradavicama koje mu izlaze ispod pazuha lijeve ruke i dalje niz tijelo do kuka. Dok izlaze na površinu strašno ga svrbe.To mu izlazi od prije 4 - 5 mjeseci. Moj otac ima 80 godina, ako i godine starosti nešto znače. Molim Vas recite nam šta je to i treba li se kome obratiti, kakav je to nedostatak u organizmu? Šta da radimo? Unaprijed Vam zahvaljujem.

Najvjerovatnije da je riječ o bradavicama, mekim izaraslinama boje kože ili hiperpigmentovane, veličine od nekoliko milimetara do 3cm, najčešće na koži vrata, pazuhu, perponama. Predispozicija za nastanak je gojaznost, hormonski disbalans i hronična iritacija. Usljed pada imuniteta lako se dobijaju od zaražene osobe (dodirom, korišćenjem istog peškira, odjeće) i vremenom se njihov broj povećava. Savjetuje Vam da, ukoliko ste u mogućnosti, pacijenta dovedete na pregled u našu ambulantu kako bi se postavila precizna dijagnoza i sprovela odgovarajuća terapija, tj. bradvice uklonile krioterapijom. dr Ranka Vukašinović dermatolog, Klinički centar Crne Gore

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

UZROCI

Zašto vam je hladno?

Napolju je hladno, ali ako ne izlazite iz kuće i ako nijeste umotani u ćebe, možda je jedan od sljedećih zdravstvenih problema uzrok vaše niske tjelesne temperature: Štitnjača radi usporeno Štitnjača kontroliše metabolizam, a ako radi sa slabijim kapacitetom, vjerovatno će vam vrlo često biti hladnije nego drugima oko vas.

Nemate dovoljno željeza Željezo je potrebno zbog dostave kiseonika stanicama kojima je neophodan za proizvodnju energije, pa nizak nivo željeza može objasniti zašto imate trajan osjećaj hladnoće.

“Ako stanice ne proizvode dovoljno energije zbog niske količine željeza, vaš termostat može ‘zapeti’ i ne možete

se nikad dovoljno ugrijati’, kažu specijalisti.

Nedovoljno spavate Nedovoljno odmora i sna remeti nervni sistem koji sudjeluje u regulisanju tjelesne temperature. “Prije nego što je svijet upoznao internet, ljudi su u prosjeku spavali devet sati tokom noći. Danas, u prosjeku spavaju manje od šest i po sati”.

Imate bolesnu cirkulaciju Ako osjećate bol u rukama čim ste malo na zimskom vazduhu, možda imate Rejnodovu bolest.

Do bolesti dolazi jer se krvne žile i manje arterije stisnu i ograniče cirkulaciju u ekstremitetima, naročito na prstima ruku, u koje ne dolazi dovoljno krvi, pa poplave ili pocrne, a osoba osjeti i bolove.

Munje izazivaju glavobolju Istraživači s Univerziteta Sinsinati su, naime, utvrdili da su ljudi 28 odsto podložniji napadu migrene onih dana kada munje sijevaju do 40 km daleko od njihovog doma, izvještava Rojters.

Migrene su jake glavobolje, koje ponekad prate i osjetljivost na svjetlost, vizuelne halucinacije i mučnina. U stanju su da više sati, ponekad i dana, onesposobe čovjeka za normalan život. Od ovih glavobolja više pate žene nego muškarci, a smatra se da mogu biti izazvane stresom, manjkom sna ili dehidra-

tacijom. Dovođene su u vezu i sa vremenskim prilikama kao što su visok atmosferski pritisak, visoke temperature i povećana vlažnost, ali nikad dosad i sa munjama.

Tim iz Sinsinatija je uporedio podatke senzora koji su registrovali tačno vreme i mesto pojave munja oko njihovog grada, kao i oko Sent Luisa ( Misuri), i u istom periodu vođenih dnevnika u kojima je 90 pacijenata, starosti od 18 do 65 godina, vodilo evidencija napada glavobolje.

SAVJETI

Izliječite hronično kašnjenje Metabolizam označava skup hemijskih procesa koji se odvijaju u našem organizmu da bi ga održali na životu. Zbog njih organizam raste, razmnožava se i u mogućnosti je da održava svoju strukturu.

Brzina kojom se ti procesi odvijaju utiče, između ostalog, i na našu težinu. Osoba sa sporim metabolizmom teže koristi kalorije unesene u organizam koje se skladište u obliku masnih jastučića. Dobra vijest je da se brzina metabolizma može podstaći.

1.Vježbanje Povećajte vašu fizičku aktivnost, time što ćete povećati broj vežbanja nedjeljno, trajanje vježbanja ili tako što ćete uključiti zahtjevnije vježbe.

2. 20 grama ugljenih hidrata prije vežbanja Pregrizite nešto što ima od 11 do 20 grama ugljenih hidrata prije vježbanja ujutro da biste tijelu osigurali supstance za vježbanje. Ako to ne učinite, tijelo će nastaviti s otpuštanjem glikogena iz jetre.

3. Mini-obroci Konzumirajte više malih obroka tokom dana umjesto dva velika obroka. Pridržavajte se ovog režima hranjenja: jelo-međuobrok-jelo-međuobrok-jelo, koji će zadržati vaš sistem za varenje na višem nivou.

4.Kofein Razmislite o konzumiranju pića koje sadrže kofein ujutro i kasnije popodne da bi malo ubrzali metabolizam. Poznato je da kofein djeluje kao stimulans.

5. Dodatna doza vitamina Uzimajte dnevnu dozu multivitamina da biste bili sigurni da dobijate dovoljno vitamina i minerala koji omogućavaju da svarite hranu kako treba.

6. Voda Povećajte unos tečnosti na minimalno dvije litre vode dnevno jer kako je već poznato voda pospješuje izbacivanje toksina iz organizma i idealna je u borbi protiv lažnih signala gladi.

Lijek za hronično kašnjenje postoji. Ne treba da dolazite tačno na vrijeme zakazanog sastanka, nego poranite 15 minuta. Sa planom protiv kašnjenja je najbolje da se počne ujutru, a za početak ustanite odmah nakon alarma.Postoje tri osnovna tipa ljudi koji uvijek kasne. Oni koji vole sve da rade u posljednjem trenutku, oni koji žele da mnogo obaveza završe za jako malo vremena i oni koji jednostavno zaboravljaju.

U prvom dijelu su zavisnici od adrenalina, koji tvrde da najbolje funkcionišu pod pritiskom. Teško se motivišu ako nema žurbe, a jurenje sa jednog mesta na drugo je način sa kojim se bore protiv dosade.

Pojedinci iz druge grupe žele da iskoriste svaki minut u danu, pa imaju toliko prenatrpan raspored da vječito kasne jer ne stižu sve da odrade.

Posljednju u nizu čine ljudi koji se teško koncentrišu, smušeni su i lako gube pojam

o vremenu.

Ako se prepoznajete među navedenim tipovima ljudi, svaki dan barem dvije nedjelje zapisujte koliko vam tačno treba minuta za obaveze. Nakon toga obećajte sebi da nigdje nećete kasniti već isplanirajte da poranite 15 minuta.

Kašnjenje može biti podsvjesni strah i samoodbrana od neuspjeha. Nedostatak vremena postaje izgovor zbog kog se čovjek ne suočava s problemima i nesigurnošću.

36 Žena

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

HRANA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Banana rolat

SASTOJCI:

7 kašika maslin ovog ulja 4 kašike brašna 2 dl mlijeka 250 g pilećih pr sa kuvana šunka kašika sjeckan og peršuna so i papar prstohvat muš katnog oraščića

Đuveč sa kupusom

Bjelanca umutiti u čvrst šlag, dodajući jednu po jednu kašiku šećera. U čvrst šlag dodavati jedno po jedno žumance. Zatim dodati brašno pomiješano sa praškom za pecivo, mljevene orahe, pa sve lagano promiješati. Izliti u veliki četvrtasti pleh, obložen papirom za pečenje. Peći u zagrijanoj pećnici na 220 stepeni oko 20 minuta. Za fil prokuvati mlijeko i šećer. Dodati puding, a zatim i margarin umućen sa šećerom u prahu. Pečen biskvit premazati filom i urolati u vlažnu krpu. Na biskvit staviti isjeckanu bananu i izrendati čokoladu po rolatu.

SASTOJCI:

Kroketi sa šunkom Ugrijati maslinovo ulje i dodati brašno, pa napraviti zapršku.

Na zapršku doliti mlijeko. Miješati dok se smjesa ne zgusne. Pileća prsa zatim samljeti i popržiti na maslinovom ulju, oko 10 minuta.

Meso dodati u smjesu sa mlijekom. Izrezati šunku na kockice, peršun na sitno, pa i to dodati smjesi. Začiniti šolju paprom i muškatnim oraščićem. Poklopiti i staviti u frižider na nekoliko sati, ili preko noći. Od ohlađene i stisnute smjese oblikovati krokete, uvaljati ih u razmućena jaja, pa u mrvice od hljeba. Pržiti krokete u zagrijanom ulju dok ne poprime zlatnu boju.

4-5 većih glavic a crnog luka 1/2 kg šargarep e 1 manja glavica svježeg kupusa 1 veća šolja pirin ča 1/2 kg mesa so biber suvi biljni zači n

Isjeckati sitno luk, izrendati šargarepu i izdinstati. U pleh staviti meso i staviti u rernu, dok se ostali sastojci ne izdinstaju. Kada su luk i šargarepa gotovi, dodati sitno sjeckan svjež kupus i to upržiti. Kada je i to gotovo dodati pirinač, isključiti ringlu i još nekoliko minuta sve miješati. Onda u pleh staviti tu masu, prethodno začinjenu po ukusu sa biberom, suvim biljnim začinima. Nakon toga naliti vodom sve. Zapeći u rerni i izvaditi čim bude gotovo, da pirinač ne upije svu tečnost, ako ostane duže.

UKUSNO

Sarmice sa šampinjonima Naučili ste na tradicionalno spremanje sarme, ali mi vam ovog puta nudimo nešto sasvim drugačije. Ukusne i savremene sarmice sa šampinjonima.

SASTOJCI: * 600 g blitve * 400 g šampinjona * 200 g slanog sira * 1 glavica luka * 1 jaje * 1 vezica peršuna * 200 ml pavlake * 100 g kačkavalja * 400 g sjeckanog paradajz pelata * malo muskatnog oraha * ulje, so, biber PRIPREMA: 1. Oprane listove blitve očistite od stabljike i blanširajte u ključaloj vodi. Izvadite ih i stavite u hladnu vodu. Seckani crni luk kratko propržite na zagrijanom ulju.

2. Zatim dodajte šampinjone i nekoliko isjeckanih listova blitve, pobiberite i ostavite da se dinstaju dok ne ispari voda koju su pustile pečurke, te skinite i ostavite da se hladi. Izmiješajte sir i jaje, posolite i pobiberite, pa sastavite sa

šampinjonima.

3. Stavite dva lista blitve jedan do drugog, stavljajte fil i umotajte sarmice. U podmazan sud rasporedite paradajz pelat, pospite seckanim peršunom i preko ređajte sarmice. Prelijte pavlakom i pospite narendanim kačkavaljem. Pecite oko 15 minuta na 200 stepeni, savjetuje Velika kuhinja.

SASTOJCI:

5 jaja 5 kašika šećera 3 kašike brašna 5 kašika mljeve nih oraha Fil: 1 l mlijeka 3 pudinga 1 margarin 8 kašika šećera 4 banane

Namirnice koje treba izbjegavati

Nutricionistkinja Ilejn Magi je za WebMD sastavila spisak najnezdravijih namirnica koje je najbolje nemati u frižideru, kako ne bismo pali u iskušenje da ih jedemo.

MAJONEZ Jedete li često ovaj sos, jasno vam je zbog čega se masnoće talože na vaše krvne sudove, a kilogrami tako lako “lijepe”. Istina je da majonez nije obavezno loš ako njegov unos ograničite na dvije kašičice, koje sadrže oko 60 kalorija i 6,7 grama masnoće. Umjesto majoneza birajte manje masne soseve i namaze, poput senfa, rena ili sirnog namaza.

VOĆNI I GAZIRANI SOKOVI Zaslađena pića, ledeni čajevi i gazirani napici, pa čak i oni koji sadrže vještačke zaslađivače najveći su neprijatelji vitke linije jer otvaraju apetit, nemaju nutritivnu vrijednost, te su samo “prazne kalorije”. Obična voda najbolja je za hidrataciju cijelog organizma, a birate li već pića s ukusima tada sami napravite zeleni ili crni čaj. U takvo piće stavite meda i limuna i dobićete ukusno i zdravo piće prepuno antioksidansa.

MESNE PRERAĐEVINE Salame, suhomesnate kobasice, viršle i paštete obično se prave od mesa najnižeg kvaliteta, a obiluju konzervansima, aditivima i masnoćama. Osim toga sadrže i velike količine soli zbog čega povećavaju rizik od oštećenja bubrega i visokog krvnog pritiska, a ne preporučuje da se jedu češće od jednom nedjeljno.

PUNOMASNI MLIJEČNI PROIZVODI Namirnice poput punomasnog mlijeka, pavlake i maslaca imaju mnoštvo dobrih sastojaka po-

put proteina, kalcijuma, B vitamina i riboflavina. Problem je u tome što sadrže i obilje masnoća, pa ako ih svakodnevno unosimo postoji rizik od povećanog nivoa holesterola. Zbog toga je uvijek bolje izabrati obrane mlječne proizvode koji sadrže zdrave sastojke, ali i manje opasnih masnoća.

K R E MAST I D R E S I N G ZA SALATU Sosevi za salate odličan su dodatak koji ih u trenutku pretvaraju u ukusno glavno jelo, ali jedno uobičajeno serviranje sadrži oko 120 kalorija, 12 grama masnoća i 380 miligrama soli. Zbog toga ih je najbolje izbjegavati, te uživati u njima isključivo ako jedete napolju, kaže Magi.

Preporučuje tradicionalne začine poput suncokretovog, maslinovog ili bundevinog ulja te vinskog i jabukovog sirćeta ili pak limunov sok.

MARGARIN I NJEGOVI DERIVATI Margarin sadrži veliku količinu masnih kiselina jer nastaje kao emulzija biljnih ulja i vode, te je dokazano da njegovo redovno korišćenje u ishrani povećava rizik od oboljenja srca te krvnih sudova. Margarin povećava nivoe ukupnog holesterola te smanjuje nivoe onog dobrog, ali i djeluje loše na imunitet.

SMRZNUTI POMFRIT Ova verzija krompira posebno je draga najmlađima, a ljudi ga često kupuju jer je cijena skoro ista kao i sirovog, a ovaj je već pripremljen.

Ipak, smrznuti krompir nikako nije dobar za zdravlje jer sadrži velike količine soli i konzervansa. Preporučuje se da jedete pečeni krompir ili najbolje onaj pečen u ljusci, savetuju nutricionisti.

SLATKO

Domaća štrudla sa orasima Ko voli da uživa u domaćim poslasticama, a da to bude bogato i ukusno evo recepta za štrudlu sa orasima baš po receptu iskusnih domaćica.

Sastojci Tijesto: 1 kocka kvasca 1 kašika brašna 1 kašika šećera pola čaše mlijeka (oko 1 dl) 125 g putera 400 g brašna 4 kašike šećera 3 žumanca 1 jaje 1 kesica vanilin šećera 4 kašike kisjelog mlijeka ili jogurta narendana kora jednog limuna prstohvat soli Fil 1/2 kg mljevenih oraha 200 g šećera 120 ml vrelog mlijeka 100 g suvog grožđa strugana kora 1 pomorandže 1 vanilin šećer Priprema Tijesto: Izmrviti kvasac i pomiješati ga sa toplim mlijekom, brašnom i šećerom. Ostaviti na toplom mjestu da uskisne. Pomiješati 400 g brašna sa izmrvljenim puterom, še-

ćerom, vanilin šećerom, malo soli i rendanom korom limuna. Napraviti udubljenje u tijestu i u njega staviti 3 žumanca, cijelo jaje i 4 kašike kiselog mlijeka ili jogurta. Dodati uskisli kvasac i dobro zamijesiti tijesto. Vanglu sa tijestom pokrijte krpom i ostavite jedan sat na toplom mjestu.

Fil: Pomiješati mljevene orahe, šećer, suvo grožđe, struganu koru pomorandže i vanilin šećer. Preliti vrelim mlijekom i dobro izjednačiti fil koji ne smije da bude rijedak,

tj. tečan a ni gust. Fil podijeliti na dva jednaka dijela.

Tijesto treba podijeliti na dva dijela i razviti oklagijom tako da svaki bude veličine pleha od rerne. Svaki dio treba premazati filom (cio treba da bude premazan), uviti i staviti u podmazan pleh. Tako spremljene jufke ne treba premazivati. Peče se 40 min. Prvih 20 min. na 175°C, a ostalih 20 min. na 150°C. Kada se štrudla potpuno ohladi posuti vanilin šećerom i isjeći na šnite.

37

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆâ€?, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

SA URAÄŒUNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAĹ˝NO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â‚Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, dobićete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutraťnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadrŞava pravo da izvrťi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ‘ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neće biti objavljeni!

5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova Ä?, ć, Ĺž, ĹĄ, Ä‘ jer vaĹĄ oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem putem SMS poruka moĹžete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem jednosoban prazan

Izdajem opremljene loka-

PLACEVI USLUGE KUĆE/STANOVI stan od 60NAJTIRAĹ˝NIJIM kvadrata u zgradi. le: za brzu hrana (34 m2) OGLASITE SE U CRNOGORSKIM NOVINAMA! ZagoriÄ?, novogradnja, komi pekaru (48 m2). Pored

P������

Prodajem kuću u Donjoj Gorici (140 m2) plus pomoćni objekta (50 m2) na placu od 500 m2. Cijena 85.000.

Tel.067/311-600

17569

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

17604

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333

17607

Izdajem namjeĹĄten jednosoban stan u Staroj varoĹĄi 160 eura. Tel.068/754-703

17609

Imanje u srcu Morakova (Nikťićka Şupa) 7.000m2.

Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljiťte i izvor na imanju.

Tel.067/564-649

17602

Plac od 1.560 kvadrata. Novo Selo, Danilovgrad. 15 eura kvadrat.

Tel.067/505-244 17619

17576

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namjeĹĄten stan 69m2/III+loÄ‘a-105.000e. MoĹže zamjena za Podgoricu, preko MoraÄ?e. Tel.069/360-298 17598

Prodajem stan pent haus u Podgorici 193m2. Ekstra urađen. Tel.067/287-308

foran, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540

Izdajem nenamjeĹĄten stan na Starom aerodromu, zgrada iza Maxija. Tel.069/501-859 17613

Izdajem namjeĹĄtenu garsonjeru kod ΄GintaĹĄa΄. Na duĹži period. 150 eura mjeseÄ?no.

Tel.067/269-270

17615

17606

Prodaja stana od 100 kvadrata. 115.000. Podgorica.

Tel.067/505-244

17617

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. MoĹže djelimiÄ?na kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

17624

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan u kući. Sve zasebno. Internet i kablovska besplatni. Stari aerodrom kod ĹĄkole. 230e. Prednost samac ili mladi braÄ?ni par.

Tel.067/509-510

17616

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan Preko MoraÄ?e, Moskovska ulica. Tel.067/284597

Prodajem plac u ZagoriÄ?u 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381

17621

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

17574

U Momiťićima izdajem jednosoban namjeťten stan pogodan za studente. Tel.068/330-502

Izdajem lux namjeĹĄten jednosoban stan Moskovska 69, zgrada Maxim. Cijena 400e.

Tel.069/555-855

17629

Izdajem stan povoljno.

Tel.067/208-848

17631

17550

Kotor - izdajem stan 50 m2, kod doma zdravlja. Prvi sprat, zaseban ulaz. Nov, prazan. Tel.063/204-406

Prodaje se (moŞe kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Oraťje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

17630

Prodajem ili mijenjam za dŞipa građevinski plac u centru Kolaťina.

Tel.069/074-920

17632

17559

Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 17578

Izdajem nov namjeťten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića.

Prednost stranci. Parking, satelitska, intenet. Tel.067/287303, 067/287-308 17600

Izdajem 200 ari obradivog zemljiťta pod zakup, u ravnici pored rijeke Ljeťnice u Ljeťnici kod B.Polja. MoŞe parcijalni zakup i prodaja. Pogodno za obradu i gradnju kuće.

Tel.067/212-460 17628

POSLOVNI PROSTOR

17577

SOBE

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607

Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici (zgrada Čelebić) kod Vezirovog mosta, 16.000e.

Tel.067/877-739

17570

I��������

17575

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintať΄).

Pogodan za sve namjene.

Tel.069/055-856

17579

Izdaje se magacin od 300m2 i komora od 76m2. ReŞim hlađenja +5 stepeni. Bulevar Šarla de Gola. Kontakt: 069/312161. Zvati od 08 do 14h radnim danima

17601

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem poslovni prostor, 32 m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703301

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210340

17592

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost...

100 posto profesionalno.

UspjeĹĄno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006 17556

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano maĹĄinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete Ä?ist i suv tepih za dvatri dana. Tel.067/389-585 17557

Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naĹĄe raÄ?unovodstvene usluga. DoÄ‘ite da se dogovorimo. Podgorica.

Tel.069/613-817

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

17560

Atletika. Licencirani atletski trener vrĹĄi upis u atletsku ĹĄkolu. Rad sa svim uzrastima.

Kondicioni treninzi. Informacije na tel. 068/572-472

069 559-555 069 997-992

17566

I��������

Pď?Żď?´ď?˛ď?Ąď›żď?Žď?Şď?Ą ÄŒetvoroÄ?lana porodica traĹži kuću na Ä?uvanje u Podgorici ili periferiji.

Tel.067/596-660

17564

17625

17620

I��������

ĹĄkole na Starom aerodromu.

Tel.067/464-470

17558

Prodajem ladu 112, 2003. godiĹĄte, benzinac, preĹĄla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629

17572

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, uraÄ‘en veliki servis, nove gume... OdliÄ?an.

Tel.067/265-605

17573

PRODAJEM BMW 530D 2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911

ElektriÄ?ar: popravka veĹĄ maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera, TA-peći, postavljanje elektroinstalacija, montaza tabli i rasvjete. Tel.069/541-103 17568

Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

17580

Registracija preduzeća.

SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020102 17593

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni.

SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 17594

38

SRIJEDA, 30. 1. 2013.

MALI OGLASI

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno.

Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328

17595

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 17608

Povoljno molerski radovi, farbanje stolarije, kovanih ograda i kapija, postavljanje tapeta.

Tel.069/522-636

17610

NASTAVA

Čuvala bih dijete do četiri godine. Pouzdana mlada baka.

Budva.

Tel.069/598-887 17614

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno.

Tel.067/266-216 17618

Potrebna ozbiljna žena 24h da brine o nepokretnoj osobi koja je u fazi rehabilitacije i pomoć u kući. Tel.069/155194

www.PG-GARAGE.me - Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.900€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, alu felme...

- Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, 17” alu felme,ful oprema 11.300€

17626

Poznati ruski mjesečni časopis na srpskom jeziku traži partnera ili sponzora za štampanje i distribuciju na teritoriji Crne Gore.

Tel.069/605-834

17627

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

NAMJEŠTAJ

Namještaj Tošić. Izrada i restauracija stilskog i klasičnog namještaja. 20 godina iskustva. Namještaj Tošić namještaj za buduća vremena. Podgorica.

Tel.069/273-852

17611

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

LIČNO

Oženjen, diskretan, želi upoznati udatu damu, Pljevlja.

Tel.067/649-676

17622

HRANA/PIĆE

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno.

Tel.067/615-491

17599

RAZNO

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 17561

Otvorite svoje tarot karte i uhvatite se u koštac sa problemima u životu!

Tel.069/946-041 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

17563

17596

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001

17597

POSAO

Inostrana kompanija traži saradnike - odlična zarada!!!

Tel.068/547-096

17603

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo.

Tel.067/838-792, 069/961186 17605

Plinske peći. Tel.069/449337

17612

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851

17623

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 30. 1. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 08:15 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 14:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:20 20:00 21:00 22:45 23:30 00:15

Serija:Tri Hil/r Serija:Nikita/r Exkluziv Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Nikita/r Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Vampirski dnevnici/r Teleshop Dođi na večeru Teleshop Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Vampirski dnevnici Film:Za sve je kriva svekrva Serija:Nikita Serija:Tri Hil Exkluziv/r

PRVA Za sve je kriva svekrva 21.00

Za sve je kriva svekrva Nakon godina traženja onog pravog Šarlota Kantilini (Jennifer Lopez) napokon pronalazi čovjeka svojih snova, Kevina Fieldsa (Michael Vartan), no tada otkriva da je njegova majka Viola (Jane Fonda) žena njenih noćnih mora. Nedavno otpuštena voditeljka nacionalnih vijesti boji se da bi mogla izgubiti sina na isti način kako je upravo izgubila karijeru. Viola odlučuje prestraviti sinovu novu vjerenicu time što će postati najgora svekrva na svijetu, a Violina dugogodišnja asistentkinja Rubi (Wanda Sykes) daje sve od sebe kako bi pomogla Violi da ostvari svoje lude planove. No, Šarlota se odlučuje suprotstaviti, pa počinje borba između dvije žene kako bi se saznalo koja je alfa-ženka.

Uloge: Dženifer Lopez, Džejn Fonda, Mišel Vartan, Vanda Sajks, Adam Skot.

06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.05 15.00 15.30 16.00 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Južni pacifik ,dok.serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Znam da znaš/r Serija: Ncis la/r Lajmet Dnevnik 1 Strani program klasične destinacije Crna Gora uživo Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Dok. program Serija: Ncis la Dnevnik 3 U centar Serija: Fleš point Vijesti Meridijani

RTCG 1 Dobro jutro 06.30

07.00 09.00 10.00 11.00 11.40 12.00 12.30 14.45 15.45 17.00 18.05 18.55 20.30 21.00 21.50 22.40 23.25 00.15

VOA – glas Amerike/r Dok.program:Radnicka klasa/r Serija:Rezovi Program za djecu Meridijani/r Vijesti Film:Bračno gnijezdo/r Dok. program Putevi života/r Serija:Izlog strasti Serija:Krtice/r Košarka – EC: Budućnost – Budiveljnik, direktno Let ka zvijezdama, specijal Serija:Krtice Serija:Porotnici Serija:Mjesto zločina Dok. program:Vrt na javi/r Košarka – EC: Budućnost –

RTCG 2 Košarka 18.55

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:10 18:00 18:30 19:00 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 00:40 02:15 02:30 03:30

City kid’s Dobro jutro Serija: Sjever-Jug/r City Tačno u podne Dobro veče Srbijo/r Kuvanje i muvanje Serija: Simar Teen pleme City Sudnica Serija: Sjever-Jug Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Preljubnici Serija: Neželjene Moja velika svadba Bračni sudija Teen pleme Film: El kortez City Serija: Sjever-Jug/r Film: Hranitelj

PINK Bračni sudija 23.00

07:00 Uz j utarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 12:15 Zabava 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Texas holdem poker 19.00

06:45 09:05 09:50 10:00 10:07 10:50 11:00 12:00 13:07 13:30 14:07 14:10 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:10 21:30 22:30 22:45 22:55 00:10 01:25

Boje Jutra Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r I ja imam talenat/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija:Bandini Moja polisa/r Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast I ja imam talenat Serija:Dekster Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Prave riječi/r Film: Šumska družina

VIJESTI Serija:Dekster 21.30

08:30 Muzički blok 10:50 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino/r 12:30 Kućica u cvijeću 13:10 Lijek iz prirode 14:45 Bez recepta 15:40 Rock karavan/r 17:30 Hrana i vino 18:15 Mbc dnevnik 18:45 Lijek iz prirode 20:00 Trag 20:45 Oglasi 21:00 Lijek iz prirode 22:00 Nokaut 22:55 Oglasi 23:25 Muzički blok 00:00 Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “Dome, slatki dome” -09.45 -Gastronomad -10.00 -Vesti -10.10 -Trag -10.40 -Zadnja kuća Srbija -11.05 -Vesti -11.10 -Kako se to radi, obrazovna serija -11.33 -Serija. “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Mesto zločina” -13.20 -Film: “Porodični plan” -15.30 -Ovo je Srbija -16.15 -Serija: “Bolji život” -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko ekonomije -19.00 -Kviz: Slagalica -19.20 -Vreme, stanje na putevima -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji život” -20.50 -Svedok -21.55 -Vesti -22.00 -Film: “Barnijeva verzija” -00.15 -Dnevnik -00.30 -Serija: “Mesto zločina” RTS 2

08.29 Deni i Dedi, animirana serija -08.35 -Plava ptica -08.57 -Netaknuta

priroda Patagonija -09.23 -Uzbuna -09.45 -Datum -09.50 -Verski kalendar -10.00 -e-TV -10.30 -TV mreža -10.55 -Emisija iz kulture -11.25 HRT 1

07.00 Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.10 -Britanija, pogled iz zraka -11.05 -Dokumentarni film -12.00 -Dnevnik -12.35 -Serija: “Prkosna ljubav” -13.30 -Dr Oz -14.35 -Riječ i život -15.08 -Alpi-Dunav-Jadran -15.41 -Serija: “Mačak pod šlemom” -16.45 -Hrvatska uživo -17.45 -Serija: “Naši i vaši” -18.22 -Osmi kat -19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.15 -Globalno sijelo -20.45 -Susret s autizmom -21.40 -Horizonti -22.35 -Dnevnik -22.55 -Vesti iz kulture -23.15 -Drugi format -00.05 -Serija: “Ludnica u Klivlendu” HBO

10.35 Film: “Kung Fu Panda 2” -12.05 -Film: “Drugi život” -14.10 -Film: “Čarli Sent Klaud” -15.45 -Film: “Gregov dnevnik 2” -17.20 -Film: “Štrumpfovi”

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Kuhinjica 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Večera kod Džaje/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Tragovi divljine 20:00 Radio u boji 20:30 Kuhinjica 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS Forum 18.00

07:35 07:40 09:15 10:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:50 16:50 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

Svježi u dan Dok. program /r.

Crtani filmovi Naš život/serijal /r.

Crtani film-Mumijevi Raport iz Bijelog Polja /r.

Majstor kuhinje /r.

Dok. program MBB Magazin /r. gost: S rđan Milić/predsj. SNP-a Majstor kuhinje Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Istorijske paralele /r.

Prolog Ponoćni info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU -19.00 -Serija: “Kraj parade” -20.05 -Film: “Najmračniji sat” -21.35 -Serija: “Devojke” -22.05 -Film: “Dimina zavesa” -23.35 -Film: “Šifra smrti” -01.10 -Film: “Kako se rešiti šefa FOX LIFE

11.50 Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Bivši” 13.30 Tori i Din: Venčanja iz bajki 14.20 Porodično blago Džina Simonsa 15.10 Serija. “Tražim devojku” 15.35 Serija: “Houp i Fejt” 16.30 Serija: “Mi i oni” 16.55 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 17.25 Serija: “Život u autu” 17.45 Serija: “Ukrasi moj dom” 18.15 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 18.45 Serija: “Seks i grad” 19.55 Serija: “Džordanino raskršće” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.50 Serija: “Seks i grad” 22.45 Serija: “Štiklama do vrha” 23.40 Serija: “Seks i grad” SPORT KLUB

09.30 Pregled fudbalskih liga -12.45 -NBA Live -13.00 -Fudbal: Molde Šangaj, prenos -15.00 -Fudbal: Kvins Park Rendžers -Mančester siti -17.00

-Hokej: Dinamo - Traktor, prenos -19.15 -Sedmica pred vama -19.30 -Premijer liga, vesti -19.45 -Program iz studija -20.45 -Fudbal: Arsenal - Liverpul, prenos -22.45 -Pregled FA kupa -23.15 -Fudbal: Reding - Čelzi -01.00 -Fudbal mondijal magazin -01.30 -Pregled Championship-a -02.00 -Trans vorld sport ARENA SPORT

09.00 Košarka: Igokea - Crvena zvezda -11.00 -Fudbal: Rouen 1899 - Marsej, francuski kup -13.00 -Fudbal: Asteras Tripolis - PAOK -15.00 -Fudbal, Liverpul TV -17.00 -Fudbal: Monpelje - Sošo -19.00 -Fudbal UEFA - Masters of European Football Ep 05 -19.30 -Fudbal UEFA - Masters of European Football Ep 06 -20.00 -Fudbal The Football Review -20.45 -Fudbal: Svonsi Siti - Čelzi -23.00 -Košarka, pregled ABA lige -23.30 -Koškarka, pregled Endesa lige -00.00 -Poker -01.00 -Fudbal: Sevilja - Saragosa, španski kup

Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00 00:30 Tajna operacija 20:20; 22:30 Koko i duhovi 15:30 Nevjernici 17:00 Đangova osveta 17:30; 19:10; 20:40; 22:10 Dzek ričer 17:10 Haos u u kući, matorci dolaze 15:40; 18:00; 19:40 Pijev život 3D 21:30 Zvončica 3D 14:40; 16:30 Hobbit 3D 14:20; 18:20 Pet legendi 15:20