Izdanje 24. januar 2013.

ČETVRTAK, 24. 1. 2013. BROJ 447/ GODINA II

MINISTAR FINANSIJA RADOJE ŽUGIĆ PORUČIO SINDIKATIMA

SPREMAN SAM ZA RAZGOVOR O POREZU

●3

AUTO PUT ● 9

Kineske kompanije i američkoturski konzorcijum u prednosti

KANDIDATURA VUJANOVIĆA ● 2

Crna Gora nije tražila mišljenje Venecijanske komisije BRANISLAV RADULOVIĆ ● 5

Treći mandat Vujanovića nemoguć

KOLAŠINAC OPTUŽUJE OPŠTINU ZA NESAVJESNO GAZDOVANJE

OSTAVKA ● 9

KOŠARKA

Velika Budućnost srušila Budiveljnik AUSTRALIJAN OPEN

Šćekić napušta Ministarstvo finansija

Fedeks preko Mareja traži finale FUDBAL

Jovanović udaljen iz Zvezde!

KUPON

19

ŽENA 33 40

ŽIVOT

PRAVILA NA STRANI 14

Nevjerni muškarci ipak vole svoje žene

SAVEZ SINDIKATA

● 11

Brajušković prisvojio tuđe?

Senka Rastoder K počela štrajk glađu

Zorica Bulatović

olašinac Radomir Begović tvrdi da se zgrada izgrađena za zdravstvene radnike u tom gradu nalazi dijelom na parcelama koje su pedesetih godina oduzete od četiri kolašinske porodice. Spor oko te zgrade je nastao jer zdravstveni radnici ne mogu

MODA

stanove da prevedu na svoje ime, pošto zgrada nije upisana u katastar zbog spora opštine i Mitropolije crnogorsko-primorske oko zemljišta. Begović, međutim, tvrdi da zemljište nije opštinsko, već da bi trebalo da bude vraćeno pravim vlasnicima.

Strana 16.

Kombinujte različite printove

2

Tema dana

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

EDITORIJAL

KANDIDATURA FILIPA VUJANOVIĆA

Crna Gora nije tražila mišljenje Venecijanske komisije

Iz prave ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Bio je i prošao Dan novinara Crne Gore. Obilježen je tek sa nekoliko zvaničnih čestitki, protokolarna stvar, završena misija. I to bi, zaista, bilo sve.

Uostalom, neka objektivna priča o crnogorskom novinarstvu i novinarima ponajprije izgleda kao prečica za ćorsokak nego neka stvarna i smislena priča. A i na ovom mjestu bih već morao da napišem ono čuveno “čast izuzecima”, ne zbog toga što bih da se izvučem ili budem ljubazan, već zbog toga što kad ne bih vjerovao ih ima, ni sam ne bih bio ovdje. Frka mi je samo što mislim da ih malo ima, ne zbog sebe, već zbog dobrih tekstova kojih je sve manje, iz dana u dan. Zato me i ne iznenađuje distanciranost od bilo kakvog obilježavanja jednog dana koji pod svojim značenjem okuplja toliko toga što se nikada ne bi smjelo zvati novinarima. Ne, nijesam pogriješio u izboru riječi. Postoje novinari i postoji to što se samo tako zove. Pa, jesu li emorfna masa ili samo leteći objekti koji će se sa prvim ispisivanjem slova identifikovati kao polupismeni - sasvim je svejedno. Naravno, ne pada mi na pamet da se branim eventualnim objašnjenjem kako je ovakav stav moja lična isključivost, jer me ta definicija svakodnevno sapliće i svakodnevno me mnogi događaji i mnogi objavljeni tekstovi “tih” i “toga” uvjeravaju u licemerje i neukost, od kojih me redovno sustiže mučnina.

A, ako ćemo pošteno, muka mi je i od odbrane kako je današnje novinarstvo podređeno marketingu i isplativosti, pa onda i državnom prosperitetu koji, bar prema do sada iskušanom, uopšte ne podrazumijeva interese građana koliko interese vlasti i onih bliskih njoj. Ili bi možda neko iz te vlasti htio da izmjerimo interese? Čisto onako, da vidimo, ko ima veći… Mislim, interes. A šta ste vi mislili?

Nego, da završimo mi ovu priču o novinarima. Svidjelo vam se to ili ne, novinari su i oni ljudi koji imaju male plate ili ih imaju samo u obećanjima. Obično ih dobijaju u ponedjeljak ili petak, koji nikada da stignu. A novinari su i oni ljudi koji moraju da slušaju foliranja zvaničnika, čak i da ih zapišu, a onda još i objave.

Samo nas ubijaju iz prave. Tuku nas iz prave. Prijete nam iz prave. Podmeću nam iz prave. Lažu nas iz prave. Sakrivaju dokaze iz prave, omalovažavaju nas iz prave.

I uvijek smo samo mi krivi. Dan novinara Crne Gore je bio i prošao. Nezapaženo.

Zato, vidimo se.

Crna Gora od Venecijanske komisije nije tražila mišljenje o tumačenju odredbe ustavnosti člana 97, stav 2 Ustava Crne Gore, koji uređuje broj mandata Predsjednika Crne Gore, saznaju Dnevne novine. Kako je sagovornik lista iz koalicije na vlasti saopštio, pokretanje procedure pred Venecijanskom komisijom zahtijevalo bi duži period i mišljenje bi stiglo kasno.

Procedura obraćanja Venecijanskoj komisiji podrazumijeva da se zahtjev prvo uputi Savjetu Evrope. Nakon toga, SE se obraća Venecijanskoj komisiji sa predlogom da dostavi mišljenje na određenu regulativu.

“Nije realno da se takvo mišlje-

nje dobije u roku koji bi odgovarao Crnoj Gori, jer bi procedura trajala najmanje tri mjeseca”, objašnjava izvor DN. Venecijanska komisija se sastaje nekoliko puta godišnje i ona je jedini relevantni organ koji bi mogao da da tumačenje ovih odredbi.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić za 7. april je zakazao redovne predsjedničke izbore. Krivokapić osporava mogućnost da se aktuelni predsjednik Filip Vujanović ponovo može kandidovati na izborima. Prema crnogorskoj regulativi, o validnosti eventualne Vujanovićeve kandidature može odlučivati Ustavni

sud Crne Gore. SDP, manja članica vladajuće koalicije, najavila je da će dostaviti ustavnu žalbu ukoliko DPS kao svog kandidata predloži Vujanovića. Predsjednik DPS Milo Đukanović najavio je da će danas saopštiti ime predsjedničkog kandidata. Opštinski odbori DPS skoro su jedinstveni da bi njihov kandidat trebalo da bude Vujanović, zato što “uživa najveće povjerenje građana”. Vujanović je prvi put na izborima izabran za predsjednika 2003. godine, kada je Crna Gora bila članica državne zajednice sa Srbijom. Novi mandat Vujanović je dobio na proljeće 2008. godine.

Mandat Predsjedniku Crne Gore, prema Ustavu, traje pet godina.

POTVRĐENO

Opomena za Amfilohija postala pravosnažna

Meteo 07:03 16:47

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Postupajući po žalbi Amfilohijevog advokata Vojislava Đurišića, vijeće za prekršaje Crne Gore potvrdilo je odluku sudije područnog organa za prekršaje u Podgorici Larise Begović koja je 19. novembra prošle godine izrekla sudsku opomenu mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju, optuženom za govor mržnje.

Mitropolitu Amfilohiju je suđeno zbog toga što je od Badnje večeri, 6. januara do 18. januara

2011. godine upućivao kletve i vrijeđao nacionalna osjećanja građana, tokom božićnje besjede u kojoj je komentarisao namjeru vlasti da uklone crkvu postavljenu na Rumiji.

Više državno tužilaštvo teretilo je Amfilohija da je u besjedama na Badnje veče prošle 2011. godine prokleo svakog ko hoće da sruši crkvu na planini Rumiji.

“Samo pasja i lažna vjera može reći da treba srušiti crkvu na Rumi-

ji... Ko sruši taj hram, Bog ga srušio, i njega i njegovo potomstvo, i časni krst mu sudio”, bile su njegove riječi tom prilikom. Pored toga, Amfilohije je, prema navodima optužbe, koje je sud uvažio, riječi mržnje izgovorio i nekoliko dana kasnije kada je komentarisao crnogorski jezik, prozivajući jednog od autora gramatike. Ovakvim javnim istupanjem je mitropolit je, po ocjeni suda, prekršio Zakona o javnom redu i miru.

S.K.

HRVATSKA

Opet detonacija u Zagrebu Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More talasasto do uzburkano.

Vjetar umjeren do jak na udare Nikšić i vrlo jak uglavnom jugoistočni. Kolašin Žabljak Temperatura površine mora Pljevlja na otvorenom oko 15 Bijelo Polje stepeni.

DANAS

Pretežno oblačno sa kišom lokalno i grmljavinom, u planinskim predjelima sa susnježicom i snijegom. Povremeno se očekuju intenzivnije padavine.

Danas

Sjutra

min oC max oC

7 8 9 9 8 3 0 -2 2 3

9 11 13 12 12 6 5 2 7 8

SJUTRA

min oC max oC

7 8 9 9 8 -4 -7 -9 -5 -4

8 11 13 12 12 3 1 -4 1 3

Pretežno oblačno sa kišom u višim predjelima susnježica i snijeg. Tokom dana osjetno zahladjenje, jačanje sjevernog vjetra a na jugu prestanak padavina.

ZAGREB - U samom centru Zagreba, na Trgu bana Jelačića, u noći između utorka i srijede (oko 2.30 časova) dogodila se nova eksplozija, u kojoj nije bilo povrijeđenih.

Portal Indeks.hr prenio je da je za sada poznato da se radilo o manjoj eksploziji, koja je odjeknula Trgom bana Jelačića. Takođe, pored policije, na terenu su i predstavnici Državnog tužilaštva kako bi pomogli da se okolnosti ovog događaja što prije rasvijetle.

Prema riječima načelnika zagrebačke policije Gorana Burušića, za sada se ne zna šta je eksplodiralo, da li eksplozivni uređaj ili pirotehnika.

“Izuzeli smo tragove i čekamo nalaze vještačenja”, rekao je Burušić.

On je dodao da su prvu informaciju o eksploziji dobili od policajca koji se našao u zoni eksplozije.

Policija je prikupila snimke s kontrolnih kamera i pregledala ih, a građani su pozvani da, ako su išta primijetili, odmah obavijeste policiju.

“Za sada nema privedenih na informativne razgovore, a ne može se ni potvrditi povezanost s dvjema eksplozijama od 9. i 11. januara u zapadnom dijelu grada, za koje je osumnjičeni u pritvoru”, rekao je Burušić.

Kancelarija za upravljanje kriznim situacijama grada Zagreba saopštila je ranije da je oštećena samo jedna ploča kojom je popločan zagrebački glavni gradski trg. Svjedoci su rekli da se čula jaka eksplozija i da se sve zatreslo, ali su dodali da nijesu u strahu, jer vjeruju da se radi samo o “neslanoj šali nekog provokatora”. Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić izjavio je da

eksploziju u centru Zagreba ne bi povezivao s terorističkim aktom niti s prethodnim eksplozijama u Zagrebu.

“Klonio bih se bilo kakvog govora o terorizmu, s obzirom na to da je oštećena jedna ploča”, rekao je novinarima Ostojić.

On je dodao da će zagrebačka policija izvijestiti javnost i rezultatima istrage. Podsjetimo, ovo je treća eksplozija u Zagrebu za manje od mjesec. Prije ove, snažna eksplozija dogodila se 9. januara u Podsusjedu na željezničkoj pruzi, a druga 11. januara na autobuskoj stanici na Aleji Boloej. U toj eksploziji povrijeđen je 53-godišnji Vojislav Blažević, koji je ujedno i osumnjičen za postavljanje eksplozivnih naprava, a vjeruje se i da je povrede zadobio upravo tokom postavljanja bombe na autobuskoj stanici.

Tema dana

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

3

Žugić raspoložen za sastanak sa sindikatom PROTESTI

U ponedjeljak štrajk prosvjetara

Sindikat prosvjete Crne Gore (SPCG) pozvao je juče prosvjetare, na sjednici Glavnog odbora, da školsku godinu počnu ispred Skupštine, a one koji to ne budu mogli, da jednosatnim štrajkom upozorenja doprinesu protestu.

“Protestom ćemo pokazati da smo se solidarisali sa svim zaposlenima u Crnoj Gori, jer bi predložene dopune Zakona o porezu na dohodak građana izazvale veliko nezadovoljstvo i udar na standard prosvjetnih radnika, čije su zarade ionako niske”, kazao je predsjednik te organizacije Zvonko Pavićević.

Koji će se koraci preduzeti ako se usvoje predložene dopune, kako je kazao Pavićević, još ne znaju, jer žele da izvrše pritisak prije donošenja odluke, a o eventualnim narednim koracima će odlučiti.

“Sve svjetske sindikalne organizacije pritisak vrše uoči usvajanja predloga. Ovo je naš prvi korak, a šta će biti dalje, o tom potom”, rekao je Pavićević. J.K.

Podršku protestima Unije slobodnih sindikata protiv mjera štednje najavio Savez sindikata, kao i opozicija Ivana Cimbaljević

M

inistar finansija Radoje Žugič poručio je juče da proteste ne doživljava kao pritisak, kao i da je raspoložen za održavanje još jednog sastanka sa Unijom slobodnih sindikata u vezi sa Vladinim mjerama štednje. Poziv na sastanak očekuje i Savez sindikata, a ukoliko izostane, pridružiće se protestima koje je za ponedjeljak najavila Unija slobodnih sindikata. Podršku protestu zbog usvajanja dodatnog oporezivanja zarada u Crnoj Gori najavili su i predstavnici Pozitivne Cnre Gore. Premijer Milo Đukanović traži razumijevanje.

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je Dnevnim novinama da je raspoložen za održavanje još jednog sastanka sa Unijom slobodnih sindikata, prije zasijedanja Skupštine, u cilju nalaženja najboljeg rješenja, kako sa aspekta fiskalne održivosti, tako i sa aspekta životnog standarda građana.

“Proteste ne doživljavamo kao pritisak, već kao potencijalni, korektivni element. Dijelimo stav da trenutne zarade ne omogućavaju životni standard kakav bismo svi željeli i napominjemo da upravo fiskalno prilagođavanje ima za cilj da se, u što kraćem roku, standard građana poboljša, i to naročito onih koji spadaju u socijalno najranjivije kategorije”, kazao je Žugić.

On je dodao da Vlada želi da im sindikat i poslodavci budu, kroz konstruktivan i realan odnos, partneri u rješavanju socijalnih problema i definisanju sistemskih i realnih rješenja koja su u dugoročnom interesu svih građana.

“Organizovanje i učešće na pro-

testu je legitimno pravo svakog građanina. Vlada će se pažljivo odnositi prema porukama sa protesta, uz uvažavanje ukupne ekonomske situacije i razumijevanje nezavidnog socio-ekonomskog položaja jednog broja građana”, poručio je Žugić.

A poziv na pregovore u vezi sa novim mjerama štednje, koje podrazumijevaju povećanje poreza na zarade, čeka i Savez sindikata Crne Gore (SSCG). Ukoliko ne bude poziva za sastanak, Savez će se pridružiti protestu u ponedjeljak, koji je najavila Unija slobodnih sindikata.

“Bolje je bilo da se napravio pritisak da se povuče zakon iz procedure, nego da se čeka da on ide u parlament. Uzalud ćemo protestovati ispred Skupštine ako su već poslanički klubovi donijeli odluku”, kazao je predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović.

On je istakao da skup od oko 50 do 100 ljudi, otvoreno pred medijima, može doprinijeti više nego razgovor u zatvorenom kabinetu bez prisustva javnosti i dodao da smatra da SSCG

branislav savić

može ubijediti Vladu da predlog izmjena zakona o porezu na dohodak fizičkih lica povuče iz procedure i da se o njemu vodi javna rasprava.

Međutim, ukoliko Vlada do petka ne pristane na sastanak, Savezu, prema riječima Popovića, ne preostaje druga mogućnost osim da se pridruže Uniji u ponedjeljak.

Podršku protestima ranije je najavio Demokratski front, a isto to je juče uradila i Pozitivna Crna Gora.

Poslanik Dritan Abazović je poručio da poslanici Pozitivne ne samo da će iz poslaničkih klupa podržati inicijativu za neglasanje zakona o kriznom porezu, nego će se i građanima pridružiti na ovim protestima.

“Dok poslanici vladajuće koalicije budu u plenarnoj sali Skupštine branili neodgovornu ekonomsku politiku i legitimisali nove udare na džepove crnogorskih građana, poslanici Pozitivne će se ispred Skupštine pridružiti građanima i na taj način svojim ličnim primjerom stati u odbranu socijalne pravde za koju se zalažemo”, kazao je Abazović.

Unija slobodnih sindikata najavila je za ponedjeljak u 11 sati mirne proteste na platou ispred Skupštine, povodom Vladih mjera štrednje, koje podrazumijevaju povećanje oporezivanja bruto zarada većih od 400 eura sa devet na 12 odsto, kada poslanici budu raspravljali o tom predlogu zakona. Iz Unije su pozvali na protest sve one koji smatraju da bi predložena mjera mogla dovesti u pitanje njihovu egzistenciju.

Nijesam fakturisao kamen Ročište za spor kompanije Car invest, vlasnika Marka Carevića, protiv opštine Budva juče je, nakon dvočasovnog svjedočenja osnivača kompanije Gugi komerc Branislava Savića, odloženo za 4. februar.

Savić, koji je za opštinu Budva izvodio višemilionske radove na bini za rok koncert Rolingstonsa na Jazu, potvrdio je da je najveći problem bila nabavka kamena. On je rekao da je to bio “događaj od opšteg interesa”, pa je nabavka funcionisala po sistemu donacija. Nakon nekoliko dana “potrage za kamenom”, Saviću je, kako tvrdi, šef obezbjeđenja Svetozara Marovića kazao da kamen može uzimati od firme Car invest i da za to postoji dogovor sa opštinom. Savić je na taj način nabavio sporni kamen, međutim, ostali su neraščišćeni računi, jer se ne zna po kojem osnovu je komisija SO Budva obavila procjenu vrijednosti ugovorenih radova. Savić je kazao da on nije opšti-

ni slao fakture sa cijenom kamena, već samo otpremnice sa količinom i nazivom firme od koje se nabavljao. Saviću je nakon obavljenog posla isplaćeno 40 odsto vrijednosti, odnosno 3,8 miliona eura. Ukupna vrijednost posla bila je 5,7 miliona eura. Ostatak od skoro dva miliona eura tretira se kao donacija opštini.

Kompanija Car invest se pita gdje su fakture po osnovu kojih je kamen plaćan 23 eura po metru kubnom. Na taj način bi se dokazalo da su obračunati i radovi koje nije obavila firma Savića. U Car investu insistiraju da opština Budva dostavi dokaze koje je komisija imala na uvid prlikom utvrđivanja radova koji su izvedeni na uređenju platoa Jaz. Na novom ročištu u sporu kompanije Car invest, vlasnika Marka Carevića, protiv opštine Budva biće ponovo kao svjedok saslušan predstavnik komisije opštine Budva Đorđe Pavlović. I.B.

Krizni porez možda ne prođe?

Vladin predlog juče nije dobio potrebnu većinu na sjednici zakonodavnog odbora. Predlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica podržali su samo poslanici DPS, SDP je bila uzdržana, opozicija je bila protiv. Predsjednik Zakonodavnog odbora Džavid Šabović (SDP), koji je bio uzdržan, kazao je da ovaj predlog nije podržao jer smatra da bi trebalo da se oporezuju plate iznad 600 ili 700 eura, kao i da se poveća porez na ove plate na 20 odsto.

“Većina građana spada u grupu čija su primanja između 350 i 400 euro. To znači da će svaki privrednik, da bi izbjegao porez, spustiti

svima platu ispod 400 eura i davati im, npr. 280 eura preko papira, ostatak na ruke. Država neće imati koristi od toga”, kazao je Šabović za Dnevne novine.

On je objasnio da je ovo njegov stav, kao i da će ta partija najvjerovatnije amandmanski djelovati na ovaj predlog zakona.

To što krizni porez juče nije dobio potrebnu većinu na ovom odboru ne znači da on neće proći plenum.

Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, SDP će najvjerovatnije podržati ovaj Vladin predlog.

Danas će o kriznom porezu raspravljati i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet.

Đukanović traži razumijevanje

Premijer Milo Đukanović poručio je juče da od sindikata očekuje “makar potrebni minimum razumijevanja” povodom najavljenih mjera štednje. On je dodao da je Vlada preuzela paket mjera koji je privremen i da ne računa na njihovu popularnost, ali da je to bio jedini način da se teret krize ravnomjerno rasporedi.

“Sindikati moraju razumjeti da je pametnije povući neke poteze sa blažim posljedicama sada nego neke drastičnije koje bi se morale primijeniti ukoliko bi se produbili problemi”, poručio je Đukanović.

berane

Veljić saslušavan zbog ratnih dnevnica BERANE - Policija je saslušala Beranca Vlastimira Veljića, koji se sumnjiči za zloupotrebu građana i njihovih ličnih dokumenata u vezi sa isplatom ratnih dnevnica vojnim rezervistima i učesnicima rata 1999. godine. Kako nam je saopšteno iz policije, od njega je uzeta izjava pa je predmet predat Osnovnom državnom tužiocu, koji će nastaviti prikupljanje svih neophodnih dokumenata kako bi se utvrdilo da li ima osnova za krivično gonjenje.

Veljić i Milutin Dikić, advokat iz Raške, prethodni mjesec su, kako se pretpostavlja, prikupljali prijave građana koji su u to vrijeme bili vojni rezervisti za novčanu nadoknadu. Građani su uz uplatu od pet do 15 eura priložili i kopiju lične karte i vojne knjižice, a zauzvrat su očekivali

novčanu isplatu u visini od 4.000 do 9.000 eura.

Na savjet policije da obustavi dalje aktivnosti do okončanja postupka, Veljić se oglušio i nastavio prikupljenje dokumenata i uzimanje novca, a da pritom licima koja su predavala dokumenta i davala novac nije izdavao nikakve priznanice, niti potvrde.

Ministarstvo odbrane Republike Srbije je dalo saopštenje u kojem se tvrdi da je sve ovo prevara građana i da Vojska Srbije i Vlada Republike Srbije sa ovim nemaju ništa i apeluju na građane da ne nasijedaju na to. Takođe i u udruženju Srpski ratni veterani su demantovali sve navode Veljića i rekli da oni sa ovim što se dešava na teritoriji Berana nemaju nikakve veze, uz tvrdnju da je u pitanju prevara. M.Tmušić

4

Politika

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

PLANIRANJE

Deset miliona za diplomatiju

Zgrada MVPEI

MVPEI priprema kadrovski plan kojim se precizira raspoređivanje i povratak diplomata u diplomatsko-konzularna predstavništva Novi kadrovski plan, otvaranje diplomatskih predstavništava i jednog konzularnog odjeljenja, samo su neki od prioriteta Ministarstva vanjskih poslova u narednom periodu. Prema budžetu za 2013. godinu, MVPEI za potrebe rada, funkcionisanja i otvaranja novih diplomatsko-kozularnih predstavništava planiralo je da izdvoji 9.239.754,13 eura.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija prvi put priprema kadrovski plan kojim se precizira i projektuje raspoređivanje i povratak diplomata u diplomatskokonzularna predstavništva. Svakako, izbor diplomata će se vršiti u skladu sa javnim konkursom, na koji će moći da apliciraju zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija. Ideja ovog plana je sistematizovanje potreba diplomatskih predstavništava u smislu kriterijuma i profila diplomata koji su potrebni na određenim mjestima, sa utvrđenom dinamikom. Sve ovo treba da bude usaglašeno sa budžetom za 2013. godinu i planovima za dalje širenje diplomatske mreže. Kako nam je saopšteno, plan se donosi na inicijativu šefa diplomatije Igora Lukšića.

Kako nam je ranije saopšteno, MVPEI će 2013. nastaviti širenje diplomatske mreže, a plan je da se u u narednom periodu stvore uslovi za

otvaranje ambasada u Sofiji, Prištini, Bukureštu i konzulata u Minhenu, za koje je Vlada Crne Gore već donijela odluke.

Prema budžetu za 2013. godinu, MVPEI za potrebe rada, zarada, funkcionisanja i otvaranja novih diplomatsko-kozularnih predstavnišatva na stavci DKP planira da izdvoji 9.239.754,13 eura.

“Cilj nam je ove godine da otvorimo mala i operativna predstavništva koja će doprinijeti unapređenju odnosa sa ovim državama. Plan nam je da u narednom periodu stvorimo uslove za otvaranje ambasada u Sofiji, Bukureštu, Prištini i konzulata u Minhenu, za koje je Vlada Crne Gore već donijela odluke”, potvrdili su Dnevnim novinama u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija.

Kako ističu, otvaranje predstavništva u Minhenu usmjereno je ka unapređenju privredne saradnje Crne Gore i Njemačke, odnosno Bavarske.

Otvaranje konzulata u jednoj od najrazvijenijih oblasti ne samo u Njemačkoj, već i u Evropi, trebalo bi da rezultira unapređenjem političkih odnosa i ekonomske saradnje dvije države.

“Otvaranje generalnog konzulata u Minhenu će doprinijeti poboljšanju i unapređenju odnosa sa našom dijasporom”.

M.D.

Krajton oduševljena Lukšićem Ministarka za evropske poslove Irske Lusinda Krajton kazala je da se nada da će razgovori sa našom državom početi o ekonomskoj i monetarnoj politici, te o politici obrazovanja tokom irskog predsjedavanja.

“Bila sam veoma impresionirana crnogorskim ministrom vanjskih poslova Igorom Lukšićem, koji je imao jasan raspored (viziju) reformi. Mi želimo da im pomognemo na tom putu i da ih na taj način i nagradimo”, zaključila je Krajton.

Kacin: Crna Gora je faktor stabilnosti Poslanik EP Jelko Kacin kaže da je Crna Gora pokazala da je u potpunosti opravdala dobijanje datuma pregovora. Ne samo da su otvorena poglavlja 23 i 24, već je i privremeno zatvoreno poglavlje o nauci i razvoju.

“Skrininzi idu dalje i očekujemo da će u narednih nekoliko mjeseci biti otvorena i nova poglavlja. Crna Gora je pionir jer jedina od svih zemalja zapadnog Balkana pregovara o ulasku u EU. Očigledan je i faktor stabilnosti, a i u razvijanju dobrosusjedskih odnosa može i mora služiti kao primjer državama regiona.

BARBARA PRAMER

Austrija ne traži ukidanje bezviznog režima Austrija nije među zemljama koje traže ukidanje bezviznog režima Crnoj Gori, potvrdila je za Televiziju Atlas predsjednica Narodnog vijeća te zemlje Barbara Pramer.

Ona je tako demantovala spekulacije da Beč zahtijeva ukidanje bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana.

“Mislim da je to bila jasna odluka u Austriji. Kad postoji problem, ima samo jedno rješenje. Sve dok nemamo nikakvu tešku situaci-

ju, to za građane Crne Gore nije problem. Nemamo je uopšte, ne trenutno, i nadamo se da nećemo imati ni u budućnosti”, objašnjava Pramer.

Međunarodna zajednica prepoznaje napredak naše zemlje od obnavljanja nezavisnosti.

“Govoreći iskreno, promjene su očiglednije na papiru nego u realnosti. Ipak, tokom ovako kratke posjete nemoguće je realno ocijeniti situaciju. U načelu, situacija se razvija u pravom smjeru. Po-

svetili ste se članstvu u EU i to je jako pozitivno i važno jer taj proces mijenja društvo, ekonomiju.

Dosta posla je pred vama. To znaju vaši političari, to znamo mi i spremni smo da vam damo punu podršku”, rekla je Pramer.

Na konkretnu finansijsku podršku Austrije, međutim, moraćemo da sačekamo. Finansijska kriza uslovila je pad austrijskih investicija u našoj zemlji za 15 odsto.

Ni u najavi nema konkretnog ulaganja, kaže Pramer.

IPA fondovi

Ministarstvu pravde 700.000 eura Instrumentom za pretpristupnu pomoć ove godine je predviđeno da Ministarstvo pravde dobije novčanu pomoć za projekat “Podrška reformi sistema izvršenja krivičnih sankcija” I ove, kao i prethodnih godina, Crna Gora ća dobiti pomoć preko IPA fondova, i to u iznosu od 35 miliona eura. Dobar dio sredstava Evropska komisija namijenila je sektorima kao što su pravda i unutrašnji poslovi, javna uprava, socijalni razvoj i poljoprivreda, te transport i ekologija. Što se tiče pravde, glavni cilj finansiranja tog sektra preko IPA-e je jačanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa i poboljšanje vladavine prava, uključujući i borbu protiv korupcije i kriminala.

Tako je Ministarstvo pravde za projekat koji je počeo prije nekoliko dana, tačnije 21. januara dobilo 700.000 eura iz EU fondova. Riječ je o projektu “Podrška reformi sistema izvršenja krivičnih sankcija”, a države partneri na ovom projektu Njemačka i Holandija.

Projekat ima za cilj poboljšanje uslova u zatvorima i smanjenje pretrpanosti zatvora. Pored novca koji je dobijen iz evropskih fondova, i država će učestvovati u fi-

nansiranju i to sa 45.000 eura.

Prošle godine isto ministarstvo je dobilo pola miliona eura iz IPA-e za finasiranje projekta “Pravda za djecu”, koji se odnosi na reformu sistema maloljetničkog pravosuđa.

“Projekat je imao za cilj jačanje preventivnog rada sa ugroženom djecom i porodicama i poboljša-

nje tretmana djece koja su u sukobu sa zakonom, kroz reformu normativnog okvira i jačanje institucija nadležnih za rad sa maloljetnim prestupnicima”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Pored donacije iz EU fondova, projektu je pomogao i UNICEF sa 50.000 eura.

Godinu ranije za projekat “Po-

Za socijalni razvoj tri miliona Novac iz evropskih fondova namijenjen je i za institucionalnu izgradnju za koju je izdvojeno nešto preko pet miliona erua, zatim za prekograničnu saradnju oko četiri i po miliona eura. Kada je u pitanju regionalni razvoj IPA-om je predviđeno da se za tu komponentu ove godine izdvoji čak 15 miliona eura, dok će na socijalni razvoj otići blizu tri miliona a na komponentu poljoprivreda preko sedam miliona eura.

Pojašnjenja radi, instrument za predpristupnu pomoć IPA predstavlja pomoć Evropske unije namijenjenu zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za pristup EU (zemlje Zapadnog balkana i Turska). Cilj je da se pruži pomoć u neophodnim reformama koje zahtjeva članstvo u EU.

drška zatvorskoj reformi” preko evropskih fondova ministarstvo je dobilo 200.000 eura. Projektom bi trebalo da se “ojačaju administrativni kapaciteti ministarstva za upravljanje i rukovođenje zatvorskim poslovima”, kao i jačanje administracije ZIKS-a.

Ministarstvo pravde iz EU fondova 2009. godine dobilo blizu milion eura (988.715 eura), jer se tada donosio novi Zakon o krivičnom postupku. Od tog novca, 200.000 eura je izdvojeno za nabavku tehničke opreme za Državno tužilaštvo i sud (po 100.000 za obje institucije). Projekat je uspješno završen u aprilu 2012. godine.

Najviše para iz IPA fondova Ministarstvo je dobilo 2007. godine za reformu pravosuđa, blizu miliona i po (1.499.987 eura). Partner na projektu je bila Austrija.

Kada se sve sabere, Ministarstvo pravde je od 2007. godine pa do danas iz IPA fondova dobilo blizu četiri miliona eura. B.P.

“Autrijskim preduzećima je neophodna sigurnost i jasne okolnosti pod kojima investiraju. To je razlog zbog kog pratimo razvoj Crne Gore, promjene Ustava, nezavisnost sudstva i slično”, istakla je Pamer.

Ona je podsjetila da je Austrija prije više od pola vijeka proglasila vojnu neutralnost. Crnogorskoj javnosti je poslala poruku da je skupo biti neutralan, ali da nije jeftinije ni pristupiti NATO savezu.

Ustav

Sudski savjet i dalje tema Članovi Ustavnog odbora i juče su raspravljali o sastavu Sudskog savjeta dok bi tokom današnje sjednice trebalo da definišu modele njegovog kompletiranja poručio je poslanik Pozitivne i član Odbora Srđan Perić nakon dvočasovne sjednice ovog parlamentarnog tijela.

“Nastavili smo usaglašavanje u vezi sa sastavom i modelom popunjavanja Sudskog savjeta”, kazao je Perić. On je dodao da se članovi Odbora za sada neće izjašnjavati o tim modelima.

“Očekujemo da danas definišemo modele o kojima se još nećemo izjašnjavati i da pređemo na tužilaštvo”, rekao je Perić.

Ustavni odbor ranije je odlučio da sjednice budu zatvorene za javnost, a da poslije završetka zasijedanja jedan član tog tijela saopšti odluke predstavnicima medija.

Politika

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

5

danilović ocijenio

Lekić u boljoj poziciji od DPS- a

Branislav Radulović

DF je svom snagom stao iza kandidature bivšeg diplomate i predsjedničkog kandidata

ANALIZA

Teza o trećem mandatu Vujanovića neodrživa

DPS će odluku donijeti večeras

Ustav normira nešto sasvim drugo i uređuje da isto lice može biti predsjednik Crne Gore najviše dva puta Prilikom rasprave o pravu na tre- jati osnov za odlučivanje Ustavnog ći mandat aktuelnog predsjednika suda je neodrživo, posebno u treu javnosti se od određenog kruga nutku kada je posebna pažnja javučesnika pravi ozbiljan previd. Nai- nosti okrenuta ovom pitanju”. me, prilikom interpretacije sadržaZato, kako poručuje naš sagovorja člana 97 stav 2 Ustava Crne Go- nik, svi koji imaju namjeru da se re, koji uređuje broj mandata pred- ozbiljno bave ovom temom trebasjednika države, pravi se grub pre- lo bi sa posebnim oprezom da citivid, jer se navodi da Ustav uređuje raju ustavnu odredbu koja uređuje da “isto lice može biti izabrano naj- broj mandata predsjednika države više dva puta”. i prije odlučivanja da se upoznaju Međutim, Ustav normira nešto sa elaboracijom prof. Vojina Dimisasvim drugo i uređuje da “isto li- trijevića, koji je vrlo precizno proce može biti predsjednik Crne Go- tumačio Ustav i Ustavni zakon za re najviše dva puta” i sprovođenje Ustariječ “izabrano” u ovoj va i iznio stav o nenormi uopšte ne pomogućnosti “trestoji. Ovo u stručnoj ćeg mandata” usljed analizi za DN kaže dr sadržaja odrebi iz člana 2 Ustavnog Branislav Radulović.

On napominje kako “Naime, ‘zastupnici’ pra- zakona. ova naizgled neznatna va na treći mandat bi žeRadulović je jasan u poruci da, u razlika između pojma ljeli iskoristiti član 147 konačnom, u sva“izabran” kojeg nema Ustava ‘Zabrana povratu Ustavu, i pojma “bi- nog dejstva’ i obezbijedi- kom društvu postoti” kako određuje va- ti Ustavnom sudu osnov je razlike, sporovi ili neslaganja. žeći Ustav je jako bit- za potvrđivanje kandidana i zbog nje dodat- ture na način što bi protu“Po stoje sudono “pada u vodu” te- mačili da je aktuelni pred- vi da ih rješavaju, za o pravu aktuelnog sjednik samo ‘jednom bi- jer stara je izreka ‘Ići sudiji znači ići predsjednika na treći ran za predsjednika (suverene) države’. Međutim, pravdi’. Ovaj spor, mandat.

“Naime, ‘zastupni- kako u Ustavu nema odre- ako dođe do njega, ci’ prava na treći man- đenja ‘izabran dva puta’, treba da riješi onaj dat bi željeli iskoristi- već stoji ‘može biti predorgan čije je to jeti član 147 Ustava ‘Za- sjednik CG dva puta’, ova dino ustavno pravo brana povratnog dej- teza neodrživa – Ustavni sud. Zato stva’ i obezbijediti je država – država i Ustavnom sudu osnov za potvrđiva- zato su institucije – institucije. To nje kandidature na način što bi pro- bi trebalo da znaju svi, posebno tumačili da je aktuelni predsjednik oni kojima je pripala čast, privisamo ‘jednom biran za predsjedni- legija i povjerenje da ih predstavka (suverene) države’. Međutim, ka- ljaju, a posebno onima koji će sa ko u Ustavu nema određenja ‘iza- rukom na Ustavu biti obavezni da bran dva puta’, već stoji ‘može biti se zakunu da će braniti ustavnost i predsjednik CG dva puta’, ova teza vladavinu prava u ovoj državi”, jaje neodrživa. Stoga, na tome razvi- san je Radulović.

N

ezavisni kandidat Miodrag Lekić je u superiornijoj poziciji u odnosu na glavne konkurente DPS, poručio je šef Lekićevog izbornog štaba Goran Danilović. Dodaje da postoje naznake da će ovog predsjedničkog kandidata podržati pojedine NVO i nezavisni intelektualci.

Drugi čovjek Nove je agenciji Mina rekao da izborni štab radi punom parom i da stvari idu uhodanim tokom što, kako je primijetio, nije slučaj kod glavne konkurencije DPS-a koja ima unutar koalicione probleme.

“Definitivno kod nas nema nesuglasica te vrste, samo možemo govoriti o tome da se širi front onih koji podržavaju kandidaturu Lekića, što je u poređenju sa tim da DPS čak još nema kandidata koga bi podržala njihova koalicija, ipak superiorna vijest i pozicija”, rekao je Danilović.

On je, osvrnuvši se na najave koje su se posljednih dana pojavile u medijima, da će SNP podržati Lekića, ocijenio da je priča suviše ozbiljna da bi odmah reagovali na najavu takve mogućnosti, podvukavši da je za sada potpuno nezvanična.

“U svakom slučaju, pred nama je trenutak odluke i kod kolega u SNP-u, jer ovo je za sada, da konstatujemo zajednički, vrlo uslovno i potpuno nezvanično, s obzirom da do Lekića, koliko znam, nije stigla nikakva informacija

sa tim u vezi”, rekao je Danilović.

On je ponovio da DF-u ne smeta da opozicione kolege imaju vlastite kandidate, napominjući da je Front, podržavajući Lekića, definitivno odlučio da ide u pobjedničku varijantu.

“DF je svom svojom snagom stao iza kandidature Lekića jer se to od nas očekivalo, ali za tu vrstu podrške nećemo tražiti nikakve kontrausluge, jer definitivno bi se to moglo prepoznati kao neka vrsta političke trgovine, a nama to ne pada na pamet”, naveo je on.

Nema uslovljavanja Danilović je kazao da je DF kao najjači opozicioni subjekat ponudio saradnju na lokalnom nivou, dodajući da neće uslovljavati.

“Ukoliko neko hoće da nastupimo zajedno na lokalnim izborima, mi smo još neko vrijeme otvoreni za tu priču, ali moramo odluku donijeti što prije”, poručio je Danilović.

On je ocijenio da je moguće da neka zajednička akcija i podrška Lekićevoj kandidaturi dovede do otopljavanja odnosa u opoziciji: “Na to smo spremni, mi svađu ni s kim nijesmo ni počinjali, nego radimo svoj posao”, poručio je Danilović.

Sastanak

SRĐAN MILIĆ

Sprovedite političke i ekonomske reforme Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić primio je juče ambasadora Republike Slovenije u Crnoj Gori Vladimira Gaspariča i ambasadora Lubomira Kopaja, novoimenovanog šefa Misije OEBS u Crnoj Gori. Prvi čovjek SNP je na sastanku istakao da Crna Gora treba predano da sprovodi političke i ekonomske reforme.

Predsjednik Milić i ambasadori Slovenije i OEBS razmijenili su mišljenja o aktuelnoj političkoj situaciji, s posebnim osvrtom na ispunjavanje ključnih uslova za integrativne procese Crne Gore i jačanje vladavine prava.

“Crna Gora mora da učini

Vasilj Karadžić

Šef Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović poručio je da će njegova stranka odluku o kandidatu za predsjedničke izbore donijeti večeras, i to sa potrebnom senzibilnošću, poštujući stavove koalicionih partnera.

Na pitanje da li će SDP imati problema nakon izjava da neće podržati Filipa Vujanovića, premijer je odgovorio da još nije kazao ko će biti kandidat DPSa, te da bi razgovor o tome trebalo ostaviti za danas, ali i da se nada da to neće predstavljati problem.

“Iskreno se nadam da ne. Kao što znate, ova razlika nije prva koja postoji između DPS i SDP, ali smo mi znali veoma civilizovano i politički kulturno da podnosimo razlike i da uvažavamo ono što su specifične potrebe svakog od koalicionih partnera”, kazao je on.

snažnije napore da se ostvare mjerljivi rezultati u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, da se kroz ustavnu reformu dobije nezavisno i efikasno pravosuđe.

Ono što nedostaje je politički dogovor svih relevantnih aktera o strateškim ciljevima Crne Gore i njenih građana”, navodi se u saopštenju SNP. Milić je ponovio stav da se SNP zalaže za transparentan, mjerljiv i odgovoran odnos prema međunarodnim integracijama i za neposredno izjašnjavanje građana na referendumu o punopravnom članstvu u NATO.

Crna Gora će biti odgovoran partner Novoimenovana predstavnica UNHCR u Crnoj Gori Indumati Mohandas uručila je juče akreditivno pismo potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova Igoru Lukšiću, a poruka sa njihovog sastanka je da je rješavanje pitanja izbjeglica podstrek za unapređenje dobrosusjedskih odnosa i dalju demokratizaciju država.

Potpredsjednik Lukšić je zahvalio na podršci UNHCR i istakao da je opredijeljenost Vlade da pitanje izbjeglica rješava u skladu sa najvišim standardima UN i EU. “Crna Gora će biti odgovoran partner, koji će se u saradnji sa međunarodnom zajednicom i zemljama porijekla suočavati sa

izazovima koji se postavljaju na ovom planu”, kazao je Lukšić.

On je, kako se navodi u saopštenju MVPEI, rekao da se aktivnosti na trajnom rješavanju statusa raseljenih i interno raseljenih lica u Crnoj Gori sprovode kroz projekte koje Vlada realizuje samostalno ili u saradnji sa međunarodnim partnerima.

Mohandas je, sa druge strane, naglasila da UNHCR ima odlično iskustvo sa partnerima u Crnoj Gori i pohvalila reakciju Vlade i nadležnih institucija na planu rješavanja pitanja Kamp Konik I. Ona je istakla da su za trajno rješavanja problema raseljenih lica potrebni vrijeme, dugoročna strategija i uključenost svih partnera.

Globus

6

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

BUDUĆNOST EVROPSKE ZAJEDNICE

Kameron ruši “most” između Britanije i Evropske Unije

Evropski lideri najavu referenduma o britanskom članstvu u EU ocijenili kao sebičan i opasan potez

Kako izaći iz EU PARIZ - U osvrtu na proceduru koja bi se primijenila u slučaju izlaska iz EU, francuski Figaro konstatuje da Lisabonski sporazum sadrži klauzulu o povlačenju koja predviđa da “svaka država članica može da odluči, u skladu sa svojim ustavnim propisima, da se povuče iz Unije”.

Ta klauzula, odnosno član 50 sporazuma o Evropskoj uniji, nikada nije primijenjena, ali se o njoj otvoreno raspravljalo u jeku grčke krize, kada je zaključeno da je izlazak iz eurozone praktično nemoguć sa pravnog stanovišta, te je jedina realna opcija koja se nudila Atini bila da napusti EU na osnovu člana 50.

Ukoliko odluče da napuste EU, Britanci bi trebalo da tu odluku dostave Evropskom savjetu, a potom da pregovaraju o modalitetima izlaska.

Sporazum o povlačenju se može zaključiti ukoliko ga odobri kvalifikovana većina država članica, pošto ga prethodno odobri Evropski parlament. Od tog momenta, raskid je definitivan i sprovodi se u roku od najviše dvije godine, tako da, teoretski, Britanija može da izađe iz EU najkasnije 2020. godine, ukoliko njeni građani tako odluče na referendumu, koji bi se, prema planu koji je Kameron iznio, održao 2017. godine. Nijedna država se do sada nije povukla, iako je Grenland koji pripada Danskoj 1985. godine nakon referenduma napustio Evropsku ekonomsku zajednicu, prethodnicu EU. Jedina država članica u kojoj je do sada bio održan nacionalni referendum o povlačenju bila je Velika Britanija i to 1975. godine, kada je 67,2 odsto birača odlučilo da ipak treba ostati u EEZ.

L

ONDON - Britanski premijer, u dugoočekivanom govoru o budućnosti EU, najavio je da će, ako na izborima 2015. pobijede konzervativci, do 2017. godine biti održan referendum o izlasku Velike Britanije iz EU. U besjedi koju je trebalo da održi ranije, a koja je odložena zbog talačke krize u Alžiru, Dejvid Kameron iz finansijskog centra Londona upozorio je da bi Britanija, šesta ekonomska sila u svijetu, mogla da istupi iz članstva ukoliko EU ne sprovede korjenite reforme.

Kameron je tako okončao višemesečne spekulacije, zanemarivši upozorenja da bi referendum mogao da ugrozi diplomatske i ekonomske izglede Britanije i otuđi je od saveznika, izvijestio je Rojters. Britanski premijer je istakao da će, ukoliko budu uspostavljeni novi odnosi između Britanije i EU, kakvi odgovaraju Londonu, on biti više nego srećan da se založi za ostanak zemlje u Uniji.

On, međutim, nije precizirao kakva ovlašćenja želi za Britaniju u okviru “novih odnosa”, naveo je Bi-Bi-Si. Kameron je kazao da Britanija ne želi da digne most između

ostrva i kontinenta niti da se povuče iz svijeta, ali da je razočaranje javnosti po pitanju EU dostiglo vrhunac i da građani smatraju da “EU ide u pravcu za koji se Britanci nisu opredijelili”.

Mnogi Britanci, prema njegovim riječima, osjećaju da se EU miješa u njihov svakodnevni život i da određuje bespotrebna pravila i propise.

“Vrijeme je za britanski narod da kaže šta misli. Vrijeme je da riješimo pitanje Britanije i Evrope”, rekao je on. “Kada budemo pregovarali o novom rješenju, omogućićemo britanskom narodu da se na referendumu izjasni da li želi da

Rezultati parlamentarnih izbora u Izraelu Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je da će formirati široku koaliciju i najavio da će glavni prioritet nove vlade biti borba protiv iranskog nuklearnog programa, nakon što je njegova stranka Likud u savezu sa ultranacionalističkom strankom Izrael Beitenu osvojila tijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima u toj zemlji. Njegova desna alijansa imaće 31 poslanika u parlamentu, što je znatan pad u odnosu na 42 mjesta, koliko su do sada imali. Veliko iznenađenje predstavlje rezultat stranke centra Ieš Atid (Postoji budućnost), koja je osvojila 19 poslaničkih mjesta, dok je Radnička stranka treća sa 15 mandata. Izlaznost na izborima bila je 66 odsto, što je najveći odziv od 2003. godine. Grafik prikazuje raspodjelu mjesta u novom Knesetu (izraelski parlament) na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova.

Lijevi centar Ultra-Ortodoksne 48 mjesta partije18 mjesta Hatnua 6 Radnička partija15 Ujedinjeni Torah Judaizam Merez 6 7 Šas 11 Ieš Atid 19

Desne partije 42 mjesta Likud-Izrael Beitenu koalicija 31 Beit Jehudi 11

Kadima 2

120-članova Kneseta Ujedinjena arapska lista - Taal 5 Balad 3 Arapske partije12 mjesta Hadaš 4

Izlaznost 66 %, Rezultat na osnovu 99 % obrađenih glasova © GRAPHIC NEWS

ostane u EU pod novim uslovima...

To će biti referendum za ili protiv.”

Dužnička kriza eurozone je glavni razlog zbog kojeg Britanija mora da preispita odnose sa EU, rekao je on, dodajući da cilj Britanije nije još čvršća Unija. Kameron je, takođe, ocijenio da novi odnosi Britanije i EU treba da se temelje na jedinstvenom tržištu. Rezultati nedavnih anketa pokazuju da su Britanci za izlazak zemlje iz EU, jer smatraju da se Brisel miješa u unutrašnja pitanja i da se razbacuje novcem u vrijeme kada se uvode mjere štednje.

REAKCIJE IZ BRISELA EU NIJE JELOVNIK SA KOGA SVAKO NARUČUJE ONO ŠTO VOLI Brisel je oštro reagovao na najavu britanskog premijera da će raspisati referendum o članstvu Velike Britanije u EU ako se ne udovolji njegovim zahtevima. Na-

javu Dejvida Kamerona evropski lideri odbacili su, opisujući je kao sebičnu i potencijalno opasnu.

“Ne treba ni Britanija da nas gleda iz doverske luke, nego kao punopravni član”, napisao je na svom tviter nalogu Martin Šulc, predsjednik Evropskog parlamenta, i dodao da “EU a la kart” za koju se Kameron zalaže “ne dolazi u obzir”.

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je Njemačka spremna za razgovor o britanskim željama, ali je dodala da EU i Britanija moraju da budu spremne za kompromis.

“Njemačka i ja lično želimo da Britanija bude važan dio i aktivan član Evropske unije. Spremni smo da razgovaramo o britanskim željama, ali uvijek treba da imamo na umu da druge zemlje imaju drugačije želje i da moramo naći fer i kompromisno rješenje”, rekla je Merkel novinarima.

Ona je najavila da će se intenzivno razgovarati sa Londonom

o njegovim idejama, ali i istakla da za to ima vremena u narednim mjesecima, prenosi Rojtrs. Švedski ministar inostranih poslova Karl Bilt se nadovezao riječima da je “jedno biti fleksibilan, a drugo tražiti EU sa 28 brzina”. “To onda nije EU, nego rusvaj”, napisao je Bilt na Tviteru.

Francuski ministar inostranih poslova Loren Fabijis je još prije govora, čiji je sadržaj dostavljen medijima nekoliko sati ranije, upozorio Kamerona da “EU nije jelovnik sa koga svako naručuje ono što voli”. “Nedavno sam imao sastanak s britanskim poslovnim ljudima, kojima sam rekao: ‘Slušajte, ako Velika Britanija odluči da napusti Evropu, prostrijeti ćemo vam crveni tepih’”, kazao je francuski ministar Radiju Frans, aludirajući sa cinizmom na nedavnu Kameronovu izjavu da je Britanija spremna da prostre crveni tepih kompanijama koje zbog povećanja poreza napuštaju Francusku.

KOSOVO I METOHIJA

Prodavac kupusa zapucao na Srpkinju i opštinsku kuću Novi incidenti na Kosovu, pucano na zgradu opštine Istok, molotovljevi kokteli bačeni na srpsku kuću u selu Bresje BEOGRAD, KOSOVSKA MITROVICA - Na Kosovu je juče došlo do novih incidenata. Dvojica Albanaca iz sela Zablaća pucala su na ženu u selu Osojane na Kosovu. Ona tom prilikom nije povrijeđena. Pucano je i ka zgradi opštine Istok. Odmah nakon incidenta, policija je blokirana zgradu opštine i počela uviđaj.

Predsjednik opštine Istok Dragoljub Repanović rekao je juče da je jedan Albanac pucao na zgradu opštine u selu Osojane, ali da u incidentu nije bilo povrijeđenih.

On je za agenciju Beta kazao da je riječ o Albancu koji svakodnevno prodaje povrće ispred zgrade Opštine.

Prema njegovim riječima, čovjek je pucao u pravcu zgrade iz

automobila, a nakon verbalne prepirke sa jednom Srpkinjom.

“Nismo mogli ne da pretpostavimo da neko, ko svakodnevno prodaje kupus u centru sela, može da bude naoružan i da puca”, rekao je predsjednik opštine i dodao da su se “žitelji okupili u centru sela i očekuju da se počinilac pronađe i kazni”. Osojane je prvo povratničko selo u Metohiji, a u 14 sela u opštini Istok ima oko 2.000 srpskih povratnika.

Nepoznate osobe bacile su u noći između utorka i srijede na domaćinstvo braće Aleksandra i Nebojše Jovanović iz Bresja u opštini Kosovo Polje dva molotovljeva koktela, koja su pričinila manju materijalnu štetu, prenio je KIM radio. Aleksandar Jovanović je KIM radiju ispričao da su molo-

tovljevi kokteli bačeni na štalu, da niko nije povrijeđen i da je šteta minimalna. Porodica Jovanović je jedna od preostalih 15 srpskih porodica u Bresju, a tokom prošle godine oni su u svojoj štali zatekli naoružanog Albanca, koga su tu držali zatvorenog dok policija nije došla. Takođe, do sada nepoznati počinioci su im na parceli zapalili preko dvije hiljade bala sijena.

Udruženje novinara Srbije i Društvo novinara Kosova i Metohije zatražili su danas od OEBS-a i međunarodnih misija na Kosovu da odmah zaustave medijsku histeriju i objavljivanje netačnih vijesti kojima se optužuju Srbi za rušenje svojih grobalja. Zahtjev je upućen i medijskim udruženjima, ambasadama u Prištini i Beogradu.

Globus

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

7

HILARI KLINTON:

Odgovorna sam za napad u Bengaziju Odlazeća državna sekretarka SAD rekla da niko više od nje ne želi da se cijeli slučaj razjasni VAŠINTON - Državna sekretarka SAD Hilari Klinton preuzela je odgovornost pred Kongresom za pogibiju američkog ambasadora Krisa Stivensa u Bengaziju u septembru 2012. Ona je dodala da niko ne želi više od nje da se cijela stvar do kraja razjasni.

Klinton je u svjedočenju, koje još traje, detaljno počela da opisuje ponašanje i akcije koje je Stejt department preuzeo tokom večeri i noći kada su islamski ekstremisti upali u američki konzulat u Bengaziju i ubili ambasadora Stivensa i još trojicu službenika ambasade.

“Preuzimam odgovornost i niko ne želi više od mene da se cijela stvar do kraja razjasni. Odlučna sam da Stejt department i našu državu ostavim bezbjednijom, jačom i sigurnijom”, kazala je državna sekretarka SAD. Ona je potvrdila da se radilo o terorističkom napadu, ali da se u prvom trenutku nije znalo ko su napadači i koji je bio njihov motiv.

Upravo je ta odrednica da li je u pitanju teroristički napad koštala funkcije državnog sekretara ambasadorku Amerike u UN Suzan Rajs, jer je ona u prvom trenutku nakon napada rekla da nije u pitanju terorizam, već spontani napad libij-

skih demonstranata. Jedan od kongresmena je juče državnu sekretarku pitao da li je istina da su neki od napadača iz Bengazija učestvovali u otmici stranih radnika u Alžiru, kako pišu američki mediji, na šta je ona odgovorila da još nema takve potvrde, ali da su predstavnici SAD na mjestu zbivanja i da sve istražuju. Klinton bi u narednih nekoliko dana trebalo da napusti mjesto šefa diplomatije SAD, što je i prije napada u Bengaziju bilo najavljeno. Nju će na toj funkciji zamijeniti senator iz Masačusetsa i bivši demokratski predsjednički kandidat Džon Keri.

• Korisnici: Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeće u svim oblicima organizovanja koje predviđa Zakon o privrednim društvima kao i lica koja djelatnost obavljaju na način definisan pravilima djelatnosti kojima se bave (zanatlije, poljoprivredni proizvođači, PZU i sl.); • Mogućnost finansiranja do 50% investicije za kredite za finansiranje investicionih projekata, pri čemu učešće investitora može biti u postojećim i novim osnovnim i obrtnim sredstvima; • Mogućnost finansiranja do 100% potrebnih sredstava za finansiranje trajnih obrtnih sredstava; • Maksimalni iznos kredita do 1.000.000,00€; u zavisnosti od namjene kredita, djelatnosti korisnika i tipa kreditne linje i to: - Start-up preduzeća - gdje će maksimalan iznos kredita biti do 50.000,00 € - Preduzetnika - gdje će maksimalan iznos sredstava biti do 30.000,00 € - Poljoprivrednih proizvođača - gdje će maksimalan iznos kredita biti do 20.000,00€ - Kreditna linija za žene u biznisu max do 200.000,00€, - Kreditna linija za mlade u biznisu max 50.000,00€, - Kreditna linija za finansiranje trajnih obrtnih sredstava max do 500.000,00€.

• Minimalni iznos kredita 10.000,00€ • Namjena sredstava po investicionim kreditima: 80% kreditnih sredstava IRF-a može se upotrijebiti za nabavku osnovnih sredstava i sitnog inventara, dok se najviše 20% sredstava IRF-a može biti upotrijebljeno za obrtna sredstva a)

Kreditna linija za direktno kreditiranje investicionih projekata

U narednoj tabeli dati su uslovi kreditiranja po ovoj kreditnoj liniji:

GRAĐANSKA NEPOSLUŠNOST

Slovenci započeli generalni štrajk

Javni sektor štrajkovao zbog mjera štednje, na protestu u Ljubljani okupilo se više hiljada ljudi

LJUBLJANA - Više od 100.000 zaposlenih u slovenskom javnom sektoru juče je štrajkovalo zbog mjera štednje. U Ljubljani se na protestnom skupu ispred zgrade Vlade okupilo nekoliko hiljada ljudi.

Prvi put u štrajk je stupio i sindikat zaposlenih u metalnoj i elektroindustriji, koji od Vlade zahtijeva povećanje minimalne plate.

U ponoć su prestali da rade i carinici na graničnim prelazima Slovenije, škole i vrtići su u srijedu uglavnom zatvoreni u svim gradovima, a medicinske sestre će raditi u hitnim slučajevima.

Na državnoj televiziji pročitano je saopštenje podrške štrajku, u kome su zaposleni u medijima istakli da su nezadovoljni, između ostalog, i zbog miješanja države u uređivačku politiku.

Branimir Štrukelj, predsjednik Konfederacije sindikata, rekao je da se Vlada jako loše ponaša prema radnicima u javnom sektoru.

“Mi se protivimo otpuštanju u vrijeme kada Vlada smanjuje po-

KONKURS ZA KORIŠĆENJE SREDSTAVA INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA CRNE GORE A.D.

rez na profit preduzeća. Ljudi treba da budu ispred profita”, kazao je on.

Sve oči uprte su u premijera Janeza Janšu, koga većina građana i sve više političkih partija smatra odgovornim za tešku ekonomsku i političku situaciju. Janša se oglasio, ali porukom da nema namjeru da odstupi sa vlasti i da su na potezu oni koji su mu prijetili izlaskom iz vladajuće koalicije i obaranjem Vlade.

“Neka oni preduzmu korake koje su najavili i kojima prijete, a ja se nadam da će razum prevladati i da neće rušiti Vladu”, izjavio je on.

Politička kriza u Sloveniji je kulminirala poslije objavljivanja izvještaja Komisije za borbu protiv korupcije, koja je prije dvije sedmice optužila Janšu i čelnika opozicije, ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, za kršenje zakona koji se odnosi na borbu protiv korupcije i integritet državnih funkcionera, jer nijesu transparentno prijavljivali stvarno stanje svojih računa i imovine.

DJELATNOST

IZNOS KREDITA IRF-A

GRACE PERIOD

ROK OTPLATE (NE UKLJUČUJE GRACE PERIOD)

KAMATNA STOPA

Proizvodne djelatnosti

od 10.000€ do 1.000.000 €

do 2 godine

do 7 godina

6 % godišnje

Poljoprivreda i proizvodnja hrane

od 10.000€ do 1.000.000 €

do 2 godine

do 8 godina

6 % godišnje

Turizam i ugostiteljstvo

od 10.000€ do 1.000.000 €

do 2 godine

do 8 godina

6,5 % godišnje

Usluge

od 10.000€ do 1.000.000 €

do 1 godine

do 6 godina

6,5 % godišnje

Posebne kreditne linije u okviru direktnog finansiranja investicionih projekata se odnose na: 1.

2.

3.

Projekat MIDAS koji se realizuje u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja; Kreditna linija za finansiranje projekata u kojima su nosioci žene; Kreditna linija za mlade u biznisu (od 21 do 35 godina).

U narednoj tabeli dati su uslovi finansiranja za ove kreditne linije:

KREDITNA LINIJA

IZNOS KREDITA IRF-A

GRACE PERIOD

ROK OTPLATE (NE UKLJUČUJE GRACE PERIOD)

KAMATNA STOPA

MIDAS

do 70.000 €

do 2 godine

do 8 godina

4,5 % godišnje

Žene nosioci

10.000 € - 200.000 €

do 2 godine

do 6 godina

4,5 % godišnje

Mladi u biznisu

10.000 € - 50.000 €

do 2 godine

do 6 godina

4,5 % godišnje

b)

Kreditna linija za direktno finansiranje trajnih obrtnih sredstava

Sredstva kredita mogu se koristiti: • za nabakvu sirovina, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara; • za režijske troškove.

U narednoj tabeli dati su uslovi kreditiranja po ovoj kreditnoj liniji.

KREDITNA LINIJA

IZNOS KREDITA IRF-A

GRACE PERIOD

ROK OTPLATE (NE UKLJUČUJE GRACE PERIOD)

KAMATNA STOPA

Proizvodnja, poljoprivreda, turizam i ugostiteljstvo i usluge

10.000 € do 500.000 €

do 1 godine

do 5 godina

6,5 % godišnje

1.

FAKTORING Predmet faktoringa mogu biti postojeća i buduća potraživanja komitenta za isporučenu robu, izvršene usluge dužniku i druga potraživanja za koja postoji nedvosmislena obaveza plaćanja od strane dužnika.

Faktoring finansiranje će se pružati po sljedećim uslovima:

R.br 1 2 3

Vrsta potraživanja Država - dužnik Proizvođači - komitent Ostali

% otkupljenih potraživanja do 100%

Ročnost potraživanja do 365 dana

0,85%

Kamata (god. nivo) 4,75%

do 90%

do 120 dana

0,85%

5%

do 90%

do 120 dana

1%

6%

Naknada

Što se tiče modela faktoringa bez prava regresa i dobavljačkog faktoringa, shodno preuzimanju većeg rizika naplate potraživanja, kamatna stopa će biti veća za 1% na godišnjem nivou, u odnosu na model sa pravom regresa.

Primjena odgovarajućih modela zavisiće od procjene rizika transakcije po IRF. 2. FINANSIRANJE INFRASTRUKTURNIH, EKOLOŠKIH PROJEKATA I PROJEKATA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Korisnici sredstava mogu biti lokalne uprave, Direkcija javnih radova, privatna i javna preduzeća.

Uslovi za realizaciju ovih kredita: • Maksimalan iznos 5 mil. €; • Rok otplate u slučaju kredita do 10 godina (uz mogućnost korišćenja grejs perioda do 24 mjeseca); • Kamatna stopa 6 %.

Kontakt Tel/ Fax 020 228 160, 020 228 117 info@irfcg.me Web: www.irfcg.me

8

Ekonomija

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

ŽELJEZARA

Struja zaustavila fabriku?

Nezvanično, razlog je prekid isporuke struje od EPCG, Toščelik se nije oglasio

STATISTIKA

Potrošačka korpa skoro dvije zarade

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u decembru iznosila je 799,4 eura od čega se na hranu i bezalkoholna pića odnosi 251,9 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 352,3 eura, dok je vrijednost imputirane rente 195,2 eura, pokazuju podaci Monstata. Potrošačka korpe je decembru prošle godine veća 3,8 odsto je u odnosu na decembar 2011. godine.

“Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u decembru 2012. godine je u odnosu na novembar 2012. godine zabilježila pad od 0,1 odsto. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u de-

17,0 odsto bilježi rast je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u decembru u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a u odnosu na novembar 15,3 odsto, saopšteno je iz Monstata.

“Sektorski posmatrano, u periodu januar-decembar ove godine u odnosu na isti period prethodne godine dva sektora su zabilježila pad proizvodnje u posmatranom periodu: vađenje ruda i kamena 21 odsto i prerađivačka industrija 10,1 odsto, dok je sektor snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježio rast proizvodnje 1,4 odsto”, navodi se u saopštenju Monstata.

cembru 2012. godine je u odnosu na novembar 2012. godine zabilježila pad od 0,4 odsto. Za neprehrambene proizvode i usluge je u odnosu na novembar 2012. godine zabilježila pad od 0,4 odsto, dok je vrijednost imputirane rente u odnosu na novembar 2012. godine zabilježila rast od 0,6 odsto”, navodi se u saopštenju Monstata.

Iz Monstata su objasnili da se za izračunavanje vrijednosti korpe za hranu i bezalkoholna pića od 130 proizvoda koristi prosječna cijena u tekućem mjesecu, pomnožena sa mjesečnom količinom u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo. I.C.

Vlasnik Ikee najbogatiji Najbogatiji Evropljanin, 86-godišnji Šveđanin Ingvar Kampard, osnivač poznate kompanije IKEA, “težak” je 35 milijardi švajcarskih franaka i živi u Švajcarskoj. Na rang listi švajcarskog magazina Bilanto, drugo mjesto na listi najbogatijih Evropljana prošle godine zauzima 76-godišnji Španac Amansio Ortega Gaona, vlasnik 59 odsto Inditeksa, koji pripada lancu Zara, sa procijenjenim bogastvom od nešto više od dvije milijarde eura. Trećeplasirana je njemačka porodica Brenikmrejer, u čijem vlasništvu je lanac prodavnica odjeće C&M, sa ukupnim bogastvom od 27 milijardi eura. U sto najbogatijih Evropljana ubrojani su oni čije bogatstvo prelazi najmanje pet milijardi eura, među kojima se našlo 28 Njemaca, 26 Rusa, kao i po devet Francuza i Švajcaraca.

Proizvodnja u željezari Toščelik prekinuta je juče, a prema nezvaničnim informacijama razlog prekida su pregovori Toščelika sa EPCG o isporuci struje. Toščelik, koji je crnogorskoj javnosti prezentovan kao ugledna kompanija sa dugogodišnjim respektabilnim iskustvom, i ovoga puta kao i ranije, ostao je “nijem” tako da ova informacija nije ni potvrđena ni demantovana. No, s obzirom da Toščelik redovno izmiruje obaveze prema EPCG pitanje je da li je to stvarni razlog prinudnog odmora za oko 200 radnika koliko

ih trenutno radi u nekada industrijskom gigantu. Nezvanične informacije su i te da na lageru ima sirovina tek za 2-3 dana proizvodnje koja je realizovana jedino u trećoj smjeni i to ukupno tri mjeseca od 12. juna kada je Toščelik preuzeo Željezaru, kao i da je vlasnik nezadovoljan nerentabilnim poslovanjem u Čeličani kao ključnom pogonu. Stoga treba rekonstruisati pojedina postrojenja kako bi sa manje troška proizveli više čelika. Toščelik koji je Željezaru kupio za 15 miliona eura, došao je sa velikim planovima, no u

stvarnosti slika je drugačija. Obećao je da će za tri godine uloži 35 miliona eura, da će obim proizvodnje povećati sa 120.000 tona na 400.000, ali i da će na radno mjesto u Željezari računati 550 metalurga. No, za sedam mjeseci iz Željezare su dolazile samo vijesti o problemima. Čim je preuzeo fabriku Toščelik je otpustio 40 radnika administracije, za povećanje plate koja je u prosjeku bila 250 eura radnici su se izborili protestima, pa je ona sada 340 eura, a od nekadašnjih oko 270 radnika, sada ih je u Željezari oko 200. I.J.

TENDER

Bečejska pekara kupuje Nikpek za 826 hiljada eura Nikšićka gradska pekara mogla bi dobiti novog vlasnika jer se na devetom tenderu konačno pojavio zainteresovani kupac. Stečajni upravnik Žarko Ostojić kazao je za Dnevne novine da je za Nikpek zainteresovana Bečejska pekara i da je donio odluku o prihvatanju ponude.

“Ponudu sam prihvatio i sada se čeka pravosnažnost moje odluke.

Nakon pravosnažnosti odluke zaključuje se ugovor i prodaja će se obaviti u skladu sa njim”, kazao je Ostojić. Cijena na devetom tende-

ru bila je 826.000 eura, dok je na prvom bila oko 1,8 miliona eura.

Proizvodnja u Nikpeku prekinuta je 17. marta 2011. godine, a stečaj je uveden 11. aprila iste godine. Nikpek je od 1997. godine vlasništvo Nikšićanina Milisava Ćipranića, koji posjeduje 86 odsto kapitala. Od uvođenja stečaja prijavila su se 83 povjerioca, sa ukupno 1.900.000 eura potraživanja, a najviši iznos prijavila je NLB Montenegro banka. Prije uvođenja stečaja u gradskoj pekari bilo je uposleno 90 radnika od čega 50 na

određeno, no potraživanja je prijavilo ukupno 117 radnika jer, kako kažu, bilo je onih koji su radili “na crno”.

Nikšićkim pekarima duguje se ukupno 12 plata ili oko 310.000 eura kao i povezivanje radnog staža od 2005. godine, što za 15 radnika predstavlja problem za osvarenje prava na penziju. Radnici su štrajkovali građu, organizovali protestna okupljanja više puta, a imali su obećanje za pomoć od bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzana Miloševića.

I.J.

16,5

hiljada eura iznosio je ukupan promet juče na Montenegroberzi, što je 13 puta manje nego u utorak.

AUTO PUT

Sporan Vladin predlog Izmjene Zakona o energetici, kojima se predviđa da Regulatorna agencija za energetiku eventualni višak prihoda uplaćuje u budžet, nijesu dobile potrebnu većinu u Zakonodavnom odboru Skupštine. To je, po ocjeni stručne službe i većine članova Odbora nezakonito, jer Vlada, koja raspolaže budžetom, nije osnivač Agencije, a dovodi se u pitanje i njena ekonomska nezavisnost, prenosi Antena M. Pravni osnov je sporan za gotovo sve članove odbora, pri čemu su poslanici Demokratske partije socijalista bili uzdržani, a opozicije i Socijaldemokratske partije protiv. Jedini glas za bio je od poslanika DPSa Ljuiđa Škrelje.

Vlada je nedavno usvojila izmjene više zakona kojima se traži da agencije za nadzor osiguranja, elektronske komunikacije, elektronske

Jedini za: Škrelja medije, Komisija za hartije od vrijednosti eventualni višak prihoda uplaćuju u budžet države. Isto tako, od Centralne banke Crne Gore je traženo da dio “profita” uplaćaje u državnu kasu.

Ekonomija

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

9

vlada

Šćekić podnijela ostavku Ministarstvo finansija napušta na lični zahtjev

Biljana Šćekić, pomoćnica ministra za poreski i carinski sistem, podnijela je ostavku na lični zahjev, prošle nedjelje, saznaju Dnevne novine. Šćekić je, kako saznajemo, razrješenje tražila radi novog profesionalnog angažmana. Šćekić je u posljednje tri godine, tokom mandata Đukanovićeve i Lukšićeve vlade, radila na kreiranju i realizaciji Vladine politike unapređenja poreskog sistema. Tokom tog perioda bila je zadužena za poreski i carinski sistem. Ona je tokom rada u Ministarstvu finansija radila na vrlo važnim sistemskim zako-

nima u oblasti poreske politike. Tokom tog perioda ostvaren je i rast poreskih prihoda. Kao rezultat Vladinih mjera, Crna Gora je samo u prošloj godini napredovala za 33 mjesta u sferi plaćanja poreza na listi Svjetske banke.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Novih 50 miliona zajma Su K. Braun i Milo Đukanović

AUTO-PUT

Odlučiće brzina i finansijski dio

Američko-turski konzorcijum Behtel Enka juče bio gost Vlade Novak Uskoković

U

odabiru najpovoljnije ponude za auto-put Bar - Boljare presudni faktor biće brzina realizacije projekta i finansijski uslovi ponude, saznaju Dnevne novine. Prema informacijama do kojih su došle DN, kineske kompanije i američko-turski konzorcijum Behtel-Enka u tom dijelu imaju blagu prednost u odnosu na Evropsku investicionu banku, jer ne moraju da prođu kroz određenu proceduru, odnosno posao mogu dobiti direktno bez tendera. Juče su u gostima kod premijera bili predstavnici Behtela i Enke, koji su najavili da će narednih sedmica dostaviti detalje i modele finansiranja.

Projekat auto-puta Bar - Boljare ulazi u konkretniju fazu, odnosno u završne pregovore sa tri partnera koji su zainteresovani za taj posao, potvrđeno je iz Ministarstva saobraćaja Dnevnim novinama.

Osnovni prinicip za izbor partnera koji se sada čini izvjesnijim biće brzina realizacije projekta, odnosno rokovi do kojih auto-put može biti završen, kao i model finansiranja.

Izabraće se najpovoljnija opcija sa čvrstim finansijskim garancijama.

Prošle sedmice, kako dodaju iz Ministarstva, obavljeni su razgovori sa kineskim firmama koje su zainteresovane za gradnju auto-puta. Prema informacijama lista, očekuje se da Kinezi u neko dogledno vrijeme dostave ponudu.

Predstavnici Vlade Crne Gore razgovarali su juče sa drugim zainteresovanim, odnosno američkomturskim konzorcijumom Behtel-Enka. U saopštenju nakon sastanka predsjednika Vlade Mila Đukanovića sa predstavnicima konzorcijuma Behtel-Enka, kojem je prisustvovala i američka ambasadorka Su K. Braun, navedeno je da je dogovoreno da se narednih sedmica sastanu ekspertski timovi kompanija i Vlade kako bi se sagledali svi detalji ponude, uključujući i modalitete finansiranja, što će biti osnova za donošenje kvalitetne odluke.

“Predstavnici renomiranih korporacija Bektel, ambasador Dejvid Velč, i Enka, Ozger Inal, koje su prisutne na evropskom tržištu najve-

Đukanović

Đe moj sin, tu i vi Preduzetništvo bi trebalo da postane dio redovnog obrazovnog sistema i da se uvrsti u nastavne programe, poručio je premijer Milo Đukanović, koji je juče polaznicima Treće škole preduzetništva i inovacija za mlade održao predavanje na temu Preduzetništvo i evropske integracije.

“Polazeći od sebe koji je nakon 15 godina vršenja vlasti, 2006. odlučio da se oproba u biznisu, i ne samo kroz to, već i kroz ono što sam spreman da savjetujem svom sinu, to želim i vama - budućnost je u preduzetništvu. Zbog toga je jako važno da usvajate sva ona znanja koja će vas osposobiti da sjutra možete sa puno samopouzdanja pokrenu-

ti preduzetničku inicijativu”, istakao je Đukanović i dodao da ga hrabri što je njegov sin već odlučio da ide u preduzetnike, umjesto u državnu upravu.

Premijerovo predvanje veoma je inspirisalo buduće preduzetnike, koju imali brdo pitanja za njega. Međutim, većinu je zaninmala tajna njegovog uspjeha.

On je poručio da je rad najbitniji za usjeh, koji se ničim ne da supstituisati i dodao da i poslije toliko godina bavljenja politikom, radi 15 sati dnevno. Školu preduzetništva i inovacija za mlade, koju će ove godine pohađati preko 200 srednjoškolaca iz svih gradova Crne Gore, orga-

ćim dijelom u izgradnji saobraćajne infrastrukture, predstavili su predsjedniku Vlade planove za saradnju u toj oblasti i iskazali zainteresovanost da učestvuju u realizaciji najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, izgradnji autoputa”, navodi se u saopštenju. Đukanović i Braun, kako se dodaje, iskazali su obostranu zainteresovanost da podstaknu razvoj ekonomske saradnje u cilju snaženja strateškog partnerstva dvije države i unapređenja kvaliteta životnog standarda u Crnoj Gori.

Treći partner koji je zainteresovan za učešće je Evropska investiciona banka. Sa njima razgovori još nijesu obavljeni, ali se očekuje da to bude urađeno narednih dana. EIB je pokazao čvrsto interesovanje za učešće u projektu.

Ono što firme stavlja ispred banke jeste kraća procedura, jer bi posao mogao da startuje vrlo brzo nakon dogovora sa Vladom. Kineske firme i konzorcijum Behtel i Enka ne bi trebalo da imaju problema u obezbjeđivanju novca za projekat.

Međutim, tako se činilo i za ranije firme, pa se posao nije obavio. Problema sa finansiranjem sigurno ne bi imala EIB, ali njene procedure su znatno duže od kompanija.

15

sati dnevno radi premijer Milo Đukanović koji je srednjoškolcima poručio da je rad najbitniji za usjeh i da je budućnost u preduzetništvu nizuje prva generacija diplomiranih studenata Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica (UDG), uz finansijsku podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.

I.C.

Ministar finansija Radoje Žugić razgovarao je juče u okviru završnog sastanka sa glavnim ekonomistom Svjetske banke, Abebeom Adungom.

Tema razgovora bila je mogućnost novog kreditnog aranžmana po povoljnim uslovima.

“Glavna tema sastanka je bila priprema razvojnog zajma (PEDPL - Public Expenditures Development Policy Loan), u iznosu od oko 50 miliona dolara. Zaključenje ovog aranžmana bi Crnoj Gori omogućilo pristup finansijskim sredstvima pod znatno povoljnijim uslovima u odnosu na aranžmane sa komercijalnim bankama”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

U uslovima velike nestabilnosti, i nepredvidivih uslova na međunarodnim finansijskim tržištima, ovakva podrška bi, kako su kazali iz Ministarstva,

za Crnu Goru bila od ogromne važnosti, jer bi nam pomogla da poboljšamo strukturu javnog duga – istakao je ministar Žugić. Na sastanku je, kako se navodi, potvrđeno da je saradnja između Ministarstva finansija i Svjetske banke veoma uspješna, što potvrđuju prethodni međusobni aranžmani, te da je ova institucija spremna da i ove godine finansijski podrži Crnu Goru u implementaciji politika koje su usmjerene na poboljšanje naših fiskalnih performansi u srednjem i dugom roku”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Predstavnici Svjetske banke pohvalili su paket mjera fiskalnog prilagođavanja kojeg je nedavno usvojila Vlada Crne Gore i istakli da je, u cilju potpunije fiskalne konsolidacije, neophodna još snažnija fiskalna agenda.

I.B.

ONOGOŠT

Radnici najavili radikalizacuju protesta Radnici Hotelsko–turističkog preduzeća (HTP) Onogošt radikalizovaće od naredne sedmice štrajk, ukoliko im nadležni ne usvoje zahtjeve o isplati otpremnina i zapošljavanju. Nezadovoljni su prijedlozima koje je saopštila međuresorna radna grupa na sastanku u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u utorak.

“Predlozi su izazvali veliko nezadovoljstvo i revolt zaposlenih. Nijedan zaposleni nije zainteresovan za dobijanje kredita od Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva poljoprivrede, jer nemaju materijalne osnove ni mogućnosti u novcu ni nekretninama što je uslov za dobijanje kredita. Naročito je izraženo nezadovoljstvo predloga da tridesetak radnika može da se angažuje u vrijeme sezone da radi u objektima velikih turističkih preduzeća, što upućuje na opciju da hoteli Onogošta na primorju neće raditi”, kazala je predsjednik Sindikata Zora Niković, nakon sjednice

Skupštine sindikalne organizacije HTP Onogošt.

Ona je ponovila da zaposleni traže socijalni program koji je predložen i koji je podrazumijevao da oni koji prihvate takav socijalni program njegovu isplatu čekaju do prve prodaje imovine preduzeća, a da se za one koji neće socijalni program stvaraju uslovi da rade.

Ukoliko nije prihvatljiv predloženi socijalni program hotelijeri traže da se odmah isplate otpremnine u iznosu od 5.600, a da se za sve zaposlene poveže radni staž do dana prestanka radnog odnosa. Niković je naglasila da je nezadovoljstvo radnika veliko i da je strpljenje pri kraju, te da će radnici ukoliko do kraja nedjelje ne dođe do dogovora, naredne sedmice preuzeti mjere radikalnijeg izražavanja nezadovoljstva. Radnici Onogošta štrajkuju od 24. decembra u prostorijama mlječnog restorana istoimenog hotela u Nikšiću.

I.J.

10 Društvo

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

SJEĆANJE

Ne zaboravlja se 23. januar 2006.

KOMPROMIS

Vozila RDC-a ubuduće će plaćati parking RTCG

Direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Rade Vojvodić i predsjednik borda direktora Radio-difuznog centra (RDC) Slobodan Stanišić dogovorili su juče da radnici RDC-a svoja privatna vozila još samo danas do 16 sati mogu parkirati ispred RTCG, dok će službena vozila RDC-a ubuduće plaćati parking.

To je juče Dnevnim novinama potvrdio Vojvodić, istakavši da će visinu tarife za službena vozila RDC-a naknadno dogovoriti sa Savjetom.

“Prije svega moramo misliti na naše radnike, koji nemaju gdje da parkiraju svoja vozila, pa tek onda na druge”, kazao

Predstavnici Agencije SAD za međunarodni razvoj (USAID) poklonili su juče Crvenom krstu Crne Gore prikolicu, četiri električna vitla za motorne sanke i kompletnu profesionalnu opremu za 12 volontera, pogodnu za različite teške vremenske uslove, koja će prvenstveno biti korišćena prilikom vožnje motornih sanki.

Riječ je o jednoj od aktivnosti u okviru projekta Nabavka opreme i obuke timova Crvenog krsta za vožnju, pružanje prve pomoći i transport humanitarne pomoći, koji je ta organizacija realizovala uz podršku USAID projekta ekonomskog razvoja.

“Projekat je vrijedan 20.800 eura, od čega je USAID obezbijedio 14.000 eura, a Crveni krst 6.800 eura”, saopšteno je iz Crvenog krsta. J.V.Đ.

je Vojvodić i podsjetio da još nije riješen sudski spor sa Glavnim gradom koji je uzurpirao dio parkinga RTCG. Radnici RDC-a, njih 30-ak, u znak protesta na odluku prvog čovjeka RTCG da im uskrati koriščenje parkinga, blokirali su juče ujutru svojim automobilima ulaz i izlaz prema parkingu zgrade RTCG, sprečavajući novinarske ekipe Javnog servisa da reportažnim kolima pođu na događaje.

Iako su bili na terenu, pripadnici policije nijesu intervenisali da prekinu saobraćajnu blokadu ulaska i izlaska u zgradu RTCG, a parking je nakon skoro tri sata odblokiran. J.V.Đ.

Raspisan konkurs Generalni direktor Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) Rade Vojvodić raspisao je javni konkurs za imenovanje direktora televizije na period od četiri godine.

Kandidat za ovu funkciju mora imati državljanstvo Crne Gore, prebivalište u toj državi, visoku stručnu spremu i najmanje pet godina radnog iskustva u medijima.

Precizira se da za direktora TV ne mogu biti imenovani poslanici i odbornici, funkcioneri političkih stranaka, lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo zloupotrebe službene dužnosti, korupcije, prevare, te krađe.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od objavljivanja konkursa. Sadašnjem direktoru TV Crne Gore Radojki Rutović mandat ističe tokom ovog mjeseca. B.B.

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u pet do 12 na spomenik na Bioču porodice i prijatelji nastradalih u željezničkoj nesreći, predstavnici NVO “Voz neprebola”, Željeznice Crne Gore i Vlade obilježili su juče sedmu godišnjicu nesreće u kojoj je poginulo 47 osoba, a više od 200 povrijeđeno.

Sjećanje na 23. januar 2006. ne jenjava, a svaki dan je, za članove porodica preminulih i preživjele, težak i neizmjerno boli, posebno što od silnih obećanja od prije sedam godina, danas, kako kažu, nije ispunjeno nijedno.

“Ovo mjesto trebalo bi da bude mjesto na kojem se govori istina. Zvanična Crna Gora je ovdje obećala da je to početak višegodišnje brige o porodicama nastradalih i preživjelih putnika, ali mi smo morali da se samoorganizujemo u krajnjem i da bi se obilježavao ovaj datum”, kazao je juče predstavnik NVO “Voz neprebola” Veselin Vlahović.

Nadi Vukanović, koja je u nesreći ostala bez sestre od ujaka, svaki dan teško pada.

“Boli svaki 23. januar, boli svaki dan. Teško je kad gledam njenu majku, kojoj često i ne znam šta da kažem kad razgovaramo. Rasla je uz mene, presvlačila sam je i oblačila kad se rodila, skoro smo joj že-

nili brata i bez nje je bilo jako teško”, kazala je Vukanović.

Cvijeće su juče na spomenik položili i ministri saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, ljudskih i manjinskih prava dr Suad Numanović, kao i bivši predsjednik opštine Bijelo Polje Tarzan Milošević.

“Kad izgubite dijete, ćerku ili sina, kad izgubite sestru ili brata, majku ili oca to se, zaista, ničim ne može nadoknaditi. Cijela Crna

Gora, kao što je prije sedam godina, tako i danas saosjeća sa porodicama nastradalih, a priča o tome šta je preduzimano i šta je moglo da se uradi nije ni za ovo mjesto i vrijeme”, kazao je kratko Brajović i novinare uputio na ministarstva saobraćaja i pomorstva, rada i socijalnog staranja i prosvjete gdje, kako je rekao, u svakom trenutku mogu dobiti vrlo precizne podatke o tome.

J.V.Đ.

BRODAREVO

Izgradnja elektrana ugroziće teritoriju naše države Pravni zastupnik Koordinacionog tima za borbu protiv izgradnje uočio nepravilnosti u izradi studije o uticaju na životnu sredinu Izgradnjom hidroelektrana na Limu biće ugrožen dio crnogorske teritorije, čemu nedvosmisleno svjedoče referalne karte, kazao je pravni zastupnik Koordinacionog tima za borbu protiv izgradnje hidroelektrana Brodarevo 1 i Brodarevo 2, Sreten Đorđević. Karte su, objašnjava Đorđević, sastavni dio Plana posebne namjene koji je, pored Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu, jedan od preduslova za dobijanje dozvole za gradnju. Ono što je očigledno jeste da studija, koja je dostavljena crnogorskom ministarstvu turizma i zaštite životne sredine, daje ipak drugačiju sliku.

“Jedna od tih brana, sa svojim vodnim tijelom, očigledno zadire u teritoriju Crne Gore. Međutim, tekst Studije o procjeni uticaja sa kartama i grafičkim prilozima nedovoljno jasno pokazuje tu činjenicu. Na najvećem broju karata, uopšte se ne vidi granica sa Crnom Gorom, praktično je odsječen taj dio na kartama prema Crnoj Gori”, kazao je Đorđević.On navodi da je Studiju o procjeni uticaja na životnu sredinu radila firma “Energoprojekt” koja je bila suspendovana na nekoliko godina zbog sumnje u korupciju, u pojedinim projektima u Africi.

“Sumnjamo da se i ovdje radi o ko-

rupciji i namještanju podešavanju na način da ona ne pokaže da tu postoje bilo kakvi uticaji na Crnu Goru”, kazao je Đorđević.NVO “Euromost’’ tim povodom najavljuje, nakon formiranja stručnog tima od strane Ministarstva za održivi razvoj i turizam, okrugli sto u Bijelom Polju na koji će pozvati NVO iz Crne Gore i Srbije koje se bave tom problematikom, predstavnike koordinacionog tima, stručnjake u toj oblasti iz Srbije i stručni tim koji bude Ministarstvo formiralo, kao i predstavnike opština sa sjevera kroz koje prolazi Lim, gdje će iznijeti sve podatke i primjedbe koje se tiču izgradnje HE. J.K.

UCG

Počinje prikupljanje podataka o bivšim studentima Univerzitet Crne Gore počeo je prikupljanje podataka o svojim bivšim studentima, kako bi se kroz jedinstvenu bazu diplomaca sprovodila istraživanja čiji će se rezultati koristiti za poboljšanje kvaliteta i unapređenje strateškog odlučivanja.

U prvoj fazi projekta Univerzitet će prikupljati podatke o studentima koji su diplomirali 2007. i 2012. godine, a formular je dostupan na sajtu www.ucg.ac.me.

Kako je saopšteno sa državnog univerziteta, nakon prikupljanja kontakata bivši studenti moći će da popune upitnik, kojim će se ispitati njihovo mišljenje o završenom studijskom programu, znanju koje su stekli, uslovima studiranja, pripremljenosti za tržište rada, svom prvom zaposlenju, profesionalnoj ka-

rijeri, trenutnom radnom statusu.

“Takođe, bivši studenti biće u prilici i da Univerzitetu daju komentare i preporuke za unapređenje kvaliteta obrazovanja koje nudi.

Na taj način, Univerzitet će biti u mogućnosti da prati razvoj karijere i radni status svojih studenata nakon diplomiranja, ali i da preispita uslove studiranja i prelazak iz visokog obrazovanja na tržište rada”, navodi se u saopštenju.

Aktivnosti UCG dio su Tempus projekta CONGRAD, koji je nastao iz potrebe univerziteta u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini da na savremen način komuniciraju sa svojim diplomiranim studentima, koji im mogu pomoći u donošenju strateških odluka na osnovu svog iskustva.

B.B.

11

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

sedmi put

Pljuštale optužbe, a Senka počela štrajk Nove optužbe u Savezu sindikata, konferenciju za medije obilježila žučna rasprava predsjednika Danila Popovića i članova sindikata

Predstavnici Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) i antifašista uručili su juče ministru odbrane Milici Pejanović-Đurišić Povelju za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Povelju je PejanovićĐurišić uručio predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Andrija Nikolić, povodom 70 godina borbe nad fašizmom.

Ministru odbrane, kao i načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore (VCG) Draganu Samardžiću, uručena je i spomen medalja povodom 70 godina 13-julskog ustanka ministru, dok su načelnik Štaba Generalštaba VCG Zoran Lazarević i pukovnik u penziji Rifet Kosovac dobili plakete za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma.

“Predstavnici SUBNOR-a i antifašista Crne Gore iskazali su poštovanje i zahvalnost za saradnju i podršku koju im je u prethodnom periodu pružilo Ministarstvo odbrane, kaže se u saopštenju.

Samardžić je, kako se navodi, zahvalio na priznanjima, istakavši da antifašizam predstavlja temeljnu vrijednost crnogorskog društva.

B.B.

Rastoder je, nakon stupanja u štrajk, DN kazala da će do ispunjenja zahtjeva, odnosno do rješenja problema doći “na ovaj ili onaj način, te svaki vid maltretiranja prijaviti policiji”.

“Mi smo podnijeli pet krivičnih prijava i posjedujemo dokumentaciju koja mnogo toga dokazuje. Imamo najavu da će nam se u štrajku pridružiti još radnika, ali da veliki broj koji nas podržava to ne smije iz straha i prijetnji da će dobiti otkaze”, kazala je Rastoder.

Prethodno je na konferenciji za medije predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović odbacio optužbe koje su prethodno na njegov račun iznijeli predstavnici stručne službe Rastoder i Ćupić.

“Te ružne optužbe su pravi mobing nada mnom, koji sam proveo 20 godina u SSCG. Boriću se svim raspoloživim pravnim sredstvima da zaštitim, prije svega, svoj integritet”, rekao je Popović.

Popović je Rastoder i Ćupića nazvao neradnicima, a njihove optužbe gnusnim podmetačinama i lažima koje su na njegov račun izgovorene.

Rastoder je odgovorila da Popović ima čudne podatke, na šta je on odgovorio da barata sa mnogo kvalitetnijim podacima od njenih.

“Ti ne radiš ništa, osim što tražiš greške unutar SSCG”, poručio je Popović Rastoder. Ćupić je saopštio da mu niko ne može spočitavati da je neradnik. “Šta je Vukadin Ćupić uzeo iz Saveza? Ne možete mi, Danilo, spočitavati da sam neradnik. Ni ti ni ni-

osi

Neće učestvovati u pisanju izvještaja Organizacije osoba s invaliditetom neće učestvovati u pisanju izvještaja o sprovođenju UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom kao dio zvaničnog tijela koji formira država, naveli su iz saveza i nacionalne organizacije osoba s invaliditetom povodom javnog poziva za predlaganje tri kandidata za članove radne grupe za izradu tog dokumenta.

Oni će, kako su naveli, pratiti cjelokupni proces i davati sugestije i preporuke državi u cilju dobijanja što kvalitetnijeg izvještaja.

“Ovakav stav je proizašao iz preporuka međunarodnog pokreta osoba s invaliditetom, kao i nezadovoljstva i ranijih iskustava, koje se najčešće svodilo na formalno učešće predstavnika nevladinih organizacija u pripremanju i pisanju politika

vezanih za osobe s invaliditetom”, navodi se u saopštenju saveza i nacionalne organizacije osoba sa invaliditetom.

Kako su naveli, to potvrđuje i činjenica da je Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo odluku o izboru samo tri predstavnika organizacija koje se bave ljudskim pravima osoba s invaliditetom.

J.K.

ko. Zapamtite to”, poručio je Ćupić.

Popović je Rastoder, koja ga je nazvala tajkunom i bogatim čovjekom, ponudio da zamijene bogatstva, pod uslovom da ona preuzme integritet koji on ima.

“Iz SSCG nijesam imao što ponijeti, jer sam kad sam došao u Savez našao nulu, a ostavio sam pozamašnu sumu”, tvrdi Popović.

Rastoder je medijima pokazala dokumenta kojima raspolaže kako bi opravdala optužbe koje iznosi protiv čelnih ljudi Saveza.

Ona je generalnom sekretaru SSCG Zoranu Masoničiću, koji je takođe prisustvovao konferenciji za medije, kazala da daje neprimjerene izjave i da ne pregovara sa njima na način kako bi trebalo, već se sve završava na rečenici: “Ovako će biti”.

“Vi ste sinoć mrtvi hladni u svom poznatom maniru izjavili da isplaćujete plate i ostalo, ali ja imam papir kad je Vama dugovano da ste sami sebi napisali odluku da Vam se sve tri plate odmah isplate”, navela je Rastoder.

Radnicima stručne službe duguju se četiri zarade i 22 doprinosa, pa se Rastoder pita kako je moguće da je država dozvolila da se 22 mjeseca ne plaćaju porezi.

Masoničić je kazao da Rastoder “vadi neke papire” i pravi zamjenu teza.

“Iskoristićemo sve pravne mogućnosti do kraja da zaštitimo interese SSCG”, rekao je Masoničić.

On je podsjetio da je Ćupić zaposlen kao vozač i da mu neto plata iznosi 470 eura, kao i da je prima iz mjeseca u mjesec.

R.D.

Senka Rastoder

foto: Balša Rakočević

Povelja za zasluge Pejanović Đurišić

I

splate zaostalih zarada i doprinosa radnicima, uplata poreza koji se duguju državi, te nedopuštanje da se bilo ko od zaposlenih proglasi tehnološkim viškom zahtjevi su predsjednice Izvršnog odbora Saveza sindikata Crne Gore Senke Rastoder. Nakon jučerašnje konferencije za medije, koju je obilježila žučna rasprava, a na kojoj je predsjednik Skupštine SSCG Danilo Popović odbacio optužbe koje su prethodno na njegov račun iznijeli predstavnici stručne službe, Rastoder je počela sedmi po redu štrajk glađu. Rastoder će se danas pridružiti i sekretar Izvršnog odbora Vukadin Ćupić.

Sporan ugovor o poslovnom prostoru Nakon raspada Savezne Republike Jugoslavije, Crnoj Gori je propao poslovni prostor u Beogradu, čijim izdavanjem bi Savez sindikata obezbjeđivao jedan dio doprinosa za radnike. Iako je Masoničić najavio na jučerašnjem presu da je taj prostor izdat, Rastoder u to ne vjeruje.

“Zašto do sada taj prostor nije izdat? S obzirom da sam član Izvršnog odbora, znam da smo samo izdavanjem tog prostora i to ispod tržišne cijene mogli godišnje da prihodujemo 450.000 eura. Ipak, nekome je bilo u interesu da taj prostor ne izda”, tvrdi Rastoder.

● Foto priča

Neka mi auta na oku!

Izmijenjeni zakon o saobraćaju izaziva negodovanje građana zbog rigoroznih kazni i za najsitniji prekršaj, ali izgleda da u njemu nema stavke o parkiranju u krajnjoj desnoj i/ili lijevoj traci, pri čemu su

konstantno zakrčeni bulevari i ulice. Nimalo neobična slika za Podgoricu, naročito u djelovima grada gdje su kafići i butici uz ulicu, i juče na Bulevaru Džordža Vašingtona i u Ulici kralja Nikole u radno

vrijeme. Bilo da je zbog kiše ili je u pitanju podgorički sindrom “neka mi auta na oku”, vozačima jedino preostaje da se provlače, a bulevari nam postaju ulice kojima se saobraća jednom trakom. J.K.

12 Hronika

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

GRANICA

Krenuo u Crnu Goru sa 230 kilograma marihuane Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena na 520.840 eura Zaplijenjena marihuana foto: MUP Hrvatska

RAZBOJNIŠTVO

Ukradenim vozilom provalili u prodavnicu

Pljevaljska policija privela je juče dva mladića iz tog grada pod sumnjom da su tokom noći između utorka i srijede izvršili dva krivična djela, potvrđeno je Dnevnim novinama u policiji.

Uhapšeni su, sumnja policija, prvo ukrali automobil “pasat karavan” sa parkinga, a potom su ukradenim vozilom provalili u trgovinsku radnju “RDS.COM” u prizemlju bloka stambenih zgrada u naselju Kupusište, odakle su odnijeli elektronsku kasu.

Ovaj maloprodajni objekat

uglavnom je snabdjeven prehrambenom robom, voćem i povrćem i kućnim potrepštinama, a u kasi je, prema informacijama DN, bilo i nešto novca.

Pljačkaši su idući vozilom u rikverc polomili dio zida i oštetili eloksiranu bravariju, nakon čega suodvalili ulazna vrata i iznijeli kasu. Prema pouzdanim informacijama, jedan od uhapšenih je maloljetnik, a policija će im na teret staviti krivična djela oduzimanje vozila i teška krađa.

D.K.

Grizao i udarao tokom pljačke DNK vještačenjem policija uspjela je da identifikuje N. N. (23) iz Nikšića, koji je osumnjičen da je počinio razbojništvo na štetu radnice marketa “Roda”, koji se nalazi u kotorskom naselju Dobrota. Policija sumnja da je Nikšićanin, kako navode u saopštenju, u junu prošle godine ušao u prodavnicu maskiran, kada je, nakon prijetnji nožem radnici, iz registar kase ukrao novac. Dok je izlazio iz marketa, radnicu je udario rukom, čime joj je nanio lakše tjelesne povrede, a osobu koja je pokušala da ga spriječi u bjekstvu ugrizao za ruku. Kada su izašli na lice mjesta, policajci su izuzeli dokaze, a među njima i biološke tragove razbojnika. M.V.P.

Hrvatski carinici i policija na Graničnom prelazu Karasovići uhapsili su albanskog državljanina, od kojeg su zaplijenili 232,8 kilograma marihuane, koju je namjeravao da unese u Crnu Goru, saopštio je hrvatski MUP. U noći između ponedjeljka i utorka, prilikom ulazne granične kontrole na Karasovićima, kontrolisan

je teretni kamion sa priključnim vozilom, albanskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnji državljanin Albanije.

Graničari su u prednjem dijelu priključnog vozila uočili posebno prerađen prostor u kome se nalazilo više plastičnih i platnenih kesa s paketima karakterističnim za pakovanje droge. Zbog sumnje da je u pitanju

šverc, Albanac je uhapšen i priveden na kriminalističko istraživanje.

Vrijednost zaplijenjene marihuane procijenjena je na oko 4.000.000 kuna (520.840 eura). U uličnoj prodaji na području Hrvatske droga bi dostigla iznos od 12 miliona kuna (1.580.520 eura), dok bi ta vrijednost na zapadnoevropskom tržištu bila duplo veća.

M.V.P.

Hronika 13

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Sprovedena tri izručenja

Numanović i Perović obišli zatvorske jedinice

Podgorički Interpol realizovao je juče ekstradiciju Crnogorca S. M. (49), Srbijanca Igora Nikolića (25) i Gorana Dobrijevića (58) iz Bosne i Hercegovine, saopšteno je iz UP. S. M. je izručen radi dovršenja krivičnog postupka koji se vodi zbog sumnje da je izvršio krivična djela “udruživanje radi vršenja krivičnog djela” i “neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”.

Srbijanac je ekstradiran radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od šest mjeseci i zbog vođenja krivičnih postupaka zbog sumnje da je počinio krivična djela “teška krađa”, “nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija” i “teška krađa u produženom trajanju”.

U Crnu Goru izručen je Dobrijević radi izdržavanja zatvorske kazne od osam mjeseci zbog teške krađe u produženom trajanju i pokušaja teške krađe.

M.V.P.

Numanović: Spuški zatvor je pretrpan LOŠI USLOVI

Krao bakar iz “Radoja Dakića”

Podgorička policija uhapsila je M. V.(22) zbog sumnje da je počinio dvije teške krađe na štetu fabrike “Radoje Dakić”, saopšteno je iz Uprave policije. Krađe je prijavio predstavnik firme, koji je naveo da je iz fabričkog postrojenja ukradena veća količina bakarnog šinskog razvoda, ukupne vrijednosti preko 14.000 eura. Radeći na rasvjetljenju slučaja, policija je došla do sumnje da je M. V. krajem decembra prošle i početkom januara ove godine, u više navrata, ulazio u krug fabrike “Radoje Dakić”, a potom kroz ventilacioni otvor u unutrašnjost hale “Fakopa”, odakle je ukrao šinski razvod ukupne dužine od 125 metara, a demontirao je još 75 metara šinske instalacije.

Prošle godine, osumnjičeni je na isti način, ukrao oko 72 metra bakarne trake i 176 metara šinskog bakarnog razvoda. M.V.P.

Ministar ljudskih i manjinskih prava smatra da su problem i loši uslovi za liječenje zatvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija

P

roblem pretrpanosti u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) ne dozvoljava da se poštuju standardi, zaključio je ministar ljudskih i manjinskih prava Suad Numanović nakon jučerašnje posjete spuškom zatvoru.

“Ostvareni su bolji uslovi za boravak nego prije nekoliko godina, ali na tome ne smijemo da stanemo.

Pretrpanost ZIKS-a i dalje je najveći problem”, kazao je Numanović.

On smatra da će donošenjem zakona na kojima Vlada insistira biti rasterećeni kapaciteti ZIKS-a.

“Riječ je o alternativnim sankcijama, kako bi oni koji imaju manju kaznu, to odradili kroz društveno koristan rad. To je dobra praksa i u Evropi i na taj način bi se smanjila pretrpanost u ZIKS-u. Takođe, Vlada je u kontaktu sa Evropskom bankom Savjeta Evrope, kako bi se re-

alizovali projekti renoviranja nekih prostorija u ZIKS-u i izgradnje novog zatvora u Bijelom Polju”, dodao je on.

Pored pretrpanosti, Numanović je istakao i problem loših uslova za liječenje zatvorenika u ZIKS-u, napomenuvši da zahvaljujući kvalitetnom kadru, zatvorenicima se ipak pruža zadovoljavajuća zaštita. Numanović je nakon obilaska prostorija ženskog zatvora i paviljona za maloljetnike, upravu ZIKS-a pohvalio zbog poštovanja vjerskih sloboda zatvorenika. kao i prilagođavanja ishrane njihovim potrebama.

Direktor ZIKS-a Miljan Perović rekao je da je upoznao Numanovića sa planovima uprave za naredni period i sa do sada urađenim u toj instituciji.

Uslove u ZIKS-u juče je komentarisala i Građanska alijansa (GA), koja je podsjetila da su im se, tokom prošle godine, u više navrata obraćali zatvorenici, koji su se žalili na loše uslove u zatvoru, koji su posljedica prenatrpanosti.

“Jedan od flagrantnijih primjera jeste prijava pritvorenika, koji je saopštio da je, dok je bio u pritvoru u zatvoru u Bijelom Polju, boravio u maloj prostoriji sa više pritvorenih osoba, u kojoj je vršio nuždu u prisustvu drugih, jer je soba toliko mala i ne obezbjeđuje privatnost.

Zbog prenatrpanosti zatvora, pored nedovoljnog prostora, takođe,

ne obezbjeđuju se ni druga prava i slobode, kao što su porodični život, rekreacija, a dobijali smo i prijave da u pojedinim jedinicama nedostaje topla voda”, saopštio je koordinator GA Milan Radović.

Iako prepoznaju odlučnost Ministarstva pravde da se stanje u zatvorima uredi, iz GA smatraju da se mora ubrzati donošenje legislative u oblasti alternativnih sankcija, koja bi dovela do rasterećenja zatvorskog sistema. Osim toga, kako su naveli, zahtijevaju puno poštovanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kao i pozivanje na tu praksu u odlučivanju pred domaćim sudovima, te puno poštovanje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i u postupanju izvršne vlasti.

B.R.

MIŠO VEŠOVIĆ

PREKRŠAJNA PRIJAVA

Osumnjičeni tvrdi da nije Starac prijetio sinu da će ga ubiti tukao, svjedok potvrdio alibi

Počelo suđenje Vešoviću za nasilničko ponašanje prema Marinku Preleviću

Ilustracija Podgoričanin M. R.(75) preksinoć je priveden, pa pušten na slobodu, nakon prijetnji smrću, koje je, kako se sumnja, uputio u svađi sinu V. R., saznaju Dnevne novine.

Prema nezvaničnim informacijama, V. R. je prije dvije noći, oko 21 čas, pozvao policiju, od koje je tražio pomoć, tvrdeći da mu otac upućuje ozbiljne prijetnje. Kada su izašli u njihovu porodičnu kuću, u Ulici 7. jula u Podgorici, policajci su zatekli oca i sina u žustroj prepirci. Navodno, otac M. R. tom prilikom je prijetio sinu da će ga ubiti pištoljem. Kada mu je pištolj,

za koji je imao dozvolu za držanje, oduzet, M.R. je, prema prijavi, sinu prijetio da će ga ubiti čekićem.

Policija je uspjela da razdvoji M. R. i V. R., koji žive u istoj porodičnoj kući, na različitim spratovima, te su tom prilikom od oca oduzeli pištolj marke “bereta”, kalibra 13 milimetara, koji mu je nakon provjera vraćen. Policija je osumnjičenog privela u Tužilaštvo, odakle je, kako DN sazanju, ubrzo pušten. Protiv njega će biti podnijeta prekršajna prijava u redovnom postupku.

Ovaj događaj iz Tužilaštva nijesu željeli da komentarišu.

M.V.P.

Iznošenjem odbrane pred sudijom Osnovnog suda u Podgorici Larisom Mijušković-Stamatović, počelo je suđenje Podgoričaninu Mišu Vešoviću, optuženom za nasilničko ponašanje prema sugrađanu Marinku Preleviću.

Prema optužnom predlogu, Vešović se tereti da je 10. januara 2011. godine, oko 20 sati, u podgoričkom naselju Cvijetin brijeg, napao Prelevića, zadavši mu pritom dva udarca pištoljem po glavi.

Vešović je negirao krivicu, tvrdeći da je tog dana od 16 do 21 sat bio u kafani “Brijeg od Morače”, gdje mu radi prijatelj, te da nema veze sa pomenutim događajem.

“Poslije treninga otišao sam u kafanu, koju drži moj prijatelj Mirza Ćerić, gdje sam ostao do oko 21 sat, kada me je pozvala majka i saopštila da me tražila policija zbog neke tuče. Odmah sam otišao u policiju da vidim o čemu se radi. Nije mi jasno šta ima ovaj Prelević protiv mene, ovo mu nije prvi put da me optužuje bez razloga”, kazao je Vešović, pojašnjavajući sudu da ga je Prele-

vić ranije optužio i da je bacio bombu na kuću Stanišića iz Zagoriča.

Njegovu verziju kritičnog događaja potvrdio je svjedok i prijatelj optuženog Mirza Ćerić, koji je kazao da je Vešović sa njim i sa Danilom Vlahovićem bio u njegovom lokalu. Prilikom davanja iskaza pred sudom istakao je i da mu je Prelević nakon prošlog odloženog ročišta prijetio.

“Prišao mi je i kazao: ‘Mirza, mi se znamo. Pazi šta pričaš’”, kazao je svjedok.

S druge strane, Prelević je tvrdio da ga je upravo Vešović napao.

“Dok sam pješice prelazio semafor kod Cvijetinog brijega, sa leđa mi je prišao Vešović, u pratnji brata i još pet-šest momaka, i udario me mučki pištoljem u glavu. Zatim je uslijedio još jedan udarac, a kad sam se okrenuo, vidio sam da su se udaljili”, ispričao je Prelević.

Mišo Vešović je posljednjih godinu i po bio meta više napada, a prošle nedjelje je u dvorište njegove porodične kuće u Zagoriču bačen eksploziv. Vešović je u julu prošle

godine osuđen na dva mjeseca zatvora zbog fizičkog obračuna u podgoričkom naselju Zagorič, a osuđen je i na godinu i dva mjeseca zatvora za napad na sinovca lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića.

S.K.

Mišo Vešović (arhivski snimak)

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Grad podijeljen po zonama HERCEG NOVI - Opština Herceg Novi i Sekretarijat za komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine, kako bi suzbili buku iz ugostiteljskih objekata, donijeće posebnu Odluku po kojoj će grad biti zoniran. Na osnovu zaključaka lokalnog Koordinacionog tijela za pripremu turističke sezone formirana je Komisija koja će pokušati da riješi problem buke iz ugostiteljskih objekata na Šetalištu i u centru grada, na način što će grad podijeliti na akustične zone, kazao je načelnik Sekretarijata za komunalno stambene poslove Marko Mirjanić. Granice o dozvoljenoj jačini buke po zonama biće utvrđene odlukom i uskoro dostavljene lokalnom parlamentu na usvajanje. Za prekoračenje jačine zvuka vlasnici objekata biće sankcionisani. Ovo su i obaveze koje prističu iz Zakona o zaštiti od buke i na osnovu njih će se steći uslovi da komunalna policija efikasnije obavljaja kontrole.

Snijeg dva i po metra Svi ski-centri juče su bili otvoreni za posjetioce, a visina snijega iznosi preko dva i po metra na Žabljaku, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Ski-centri su prošle sedmice bili zatvoreni tri dana zbog otežanih vremenskih uslova i elektrosnabdijevanja. Visina utabanog snijega u podnožju staze na Žabljaku danas iznosi 1,43 metra. Snijeg na vrhu staze dostiže visinu od 2,5 metra. Visina snijega u podnožju skijališta u Kolašinu iznosi 1,45 metara, dok je na njenom vrhu 2,36 metra ili šest centimetara manje.

Na Vučju se visina snijega kreće oko 1,4 metra na podnožju staze do 2,2 metra na vrhu staze ili 20 centimentara manje. Ski sezona u crnogorskim ski-centrima počela je posljednjeg vikenda u prošloj godini.

INICIJATIVA

Planom ubijaju Budvu Građani pokrenuli peticiju za stavljanje van snage i reviziju DUP-a Nina Lajović

G

rupa građana Gospoštine i Mjesna zajednica Stari grad pokrenuli su peticiju za stavljanje van snage i reviziju Detaljnog urbanističkog plana Budva – centar jer, kako navode, suočavaju se sa činjenicom da život u Budvi, naročito u centru postaje nemoguć, a važeći DUP Budva-centar sputava grad. DUP Budva-centar, kako navode, iz milenijumski istorijske Budve zapravo istiskuje gradski život i sve forme grada kao institucije. DUP Budva centar usvojen je krajem 2008. godine, a njegove izmjene i dopune 2011. godine.

BUDVA - Pokretači peticije, oslanjajući se na evropsku deklaraciju o pravima građana u gradovima, traže od odbornika SO Budva da donesu odluku o trenutnom stavljanju van snage DUP-a Budva centar, kao i njegovu reviziju.

“Već duži niz godina Budva živi u izopačenoj viziji napretka.

Umjesto svestranog civilizacijskog i privrednog progresa, na djelu je “stručna” obmana građana da je fizički rast Budve zapravo njen razvoj. Završni udarac gradu kao cjelini konačno može zadati DUP Budva-centar, koji jasno dokazuje da je od “divlje gradnje” daleko veća destrukcija organizovano i legalizovano “divlje planiranje”, navode mještani, dodajući da je usvajajući u Skupštini dokument DUP Budva-centar, budvanska vlast usvojila plan visokog ličnog i privatnog profita, koji će se ostvariti na štetu grada i njegovih građana.

Ova proklamovana “vizija napretka” je, kao i do sada, ostvarena u saradnji sa vještim urbanistima i sa preduzimačima koje uporno nazivamo investitorima. Na taj način je vizija grada bez stanovnika postala sinonim napretka prema kojem Budva neće zahtijevati nova i raznolika radna mjesta.

Ovakvim planiranjem se grad i planski i budžetski opredijelio da proizvodi sezonske stanove sa korišćenjem od tri mjeseca, a perspektivu svojih građana i svoje djece riješio da svede na servis i na komunalnu uslugu. Zbog toga će svako iz ovog grada ko bude želio drugačiji strukovni i intelektualni razvoj morati da ide iz Budve, trbuhom za kruhom”, navode.

Dodajući da je u ovom trenutku u Budvi tek svaki četvrti stan naseljen tokom cijele godine, te da se ostali koriste povremeno ili su spremni za prodaju.

Oni podsjećaju da Stari grad ima 45.000 kvadrata stambenog prostora, TQ Plaza 53.000 kvadrata, Zavala 45.000, da budući soliteri kod dječjeg vrtića imaju planiranih 40.000 kvadrata, kao i da ima još oko 600.000 kvadrata planiranih na potezu od Avale do Jadranskog sajma.

“U ovom trenutku svi dobro znamo na šta nam liči saobraćajni i komunalni život centra Budve u sezoni. Zbog toga zahtijevamo od političke vlasti da preispita u kojoj je mjeri DUP Budva - centar obmana građana, jer sve njime predviđeno ni fizički ne može da stane u prostor, budući da nema ni novih ulica, ni trgova, ni parkinga, a o zelenim i parkovskim površinima da i ne govorimo”, navode mještani.

Da bi se ovaj predlog našao na razmatranje pred odbornicima SO Budva, neophodno je 300 potpisa, a do sada je peticiju, koja je isključivo građanska inicijativa, potpisalo niz uglednih Budvana.

Pokretači peticije kontaktirali su dekana Arhitektonskog fakulteta Podgorica, kao i predsjednika Inžinjerske komore Crne Gore da daju komentar na tekst peticije i stručno mišljenje o DUP-u Budva - centar. Peticiju građani mogu potpisati na više mjesta u gradu, u poznatim restoranima i lokalima, u kontaktu sa mjesnom zajednicom Stari grad, kao i u kancelarijama političkih partija koje participiraju u parlamentu Budve.

Mještani: Ugrožena bezbjednost građana DUP Budva centar, dodaju, destruira prirodu, klimu, reljef, geologiju, insolaciju, vjetrove, izaziva sve seizmičke rizike i ugrožava bezbjednost svojih građana.

“Formiranje linije solitera prateći liniju obale na “pjenu od mora” ukazuje na bezobzirno i laičko planiranje, jer u dominantnom jugoistočnom i jugozapadnom suncu za budvanski akvatorij soliteri formiraju hladovinu i sjenke do pola budvanskog polja i sprečavaju prodor toplih vjetrova koje budvansku klimu i vegetaciju čine posebnom. Led koji je u Budvi rijetka pojava će biti uobičajen. I taj led će postati i metafora ubijanja grada”, upozoravaju mještani.

BIJELO POLJE

Nastavak projekta geronto domaćica BIJELO POLJE - Bjelopoljske geronto domaćice će posao koji im je povjeren, njega starih osoba, obavljati do kraja ovog mjeseca. Nakon isteka tog roka, kako je navela koordinatorka ovog projekta Alma Bošnjak, razmatraće se za još koliko mjeseci će biti produžen rad geronto domaćica.

“Ono što je sigurno je to da su sredstva obezbijeđena i da se čeka raspisivanje konkursa.

Potrebno je takođe da Zavod za zapošljavanje Bijelo Polje obezbijedi svoj dio novčanih sredstava, jer Zavod finansira četiri, a opština osam geronto domaćica”, kazala je Bošnjak.

Bjelopoljske geronto domaćice već više od osam godina vode brigu o više starijih osoba u Bijelom Polju.

S druge strane, nastavak rada bjelopoljskog Uslužnog servisa je još neizvjesan. Deset maj-

stora zanatlija električara, bravara, vodoinstalatera besplatno već više od pet godina vrše razne opravke u kućama starih, bespomoćnih i socijalno ugroženih osoba.

“Svakodnevno nas građani presretaju na ulici ili zovu telefonom da pitaju kada ćemo početi da rade. Do sada smo u nekoliko navrata slali dopis predsjedniku opštine Bijelo Polje Aleksandru Žuriću u kojima smo tražili da nam opština obezbijedi sredstva i omogući dalji rad. Ono što je sigurno je to da ćemo ovih dana lično tražiti prijem kod predsjednika”, kazao je Mirko Sošić, jedan od radnika ovog servisa. Mnogi Bjelopoljci su se ranije veoma pohvalno izjašnjavali o poslovima koji su im znatno pomagali kućni budžet, a potpisivana je i peticija za nastavak rada ovog servisa.

S.M.S.

HERCEG NOVI

Otežano vodosnabdijevanje HERCEG NOVI - Za oko 1.000 potrošača od Savine do Autobuske stanice i juče je bilo otežano vodosnabdijevanje, jer je Elektroprivreda isključila struju vodovodnom postrojenju Kanli-kula zbog duga Vodovoda od oko 700.000 eura. U Vodovodu su preduzeli mjere kako bi do potrošača voda dolazila gravitaciono, tako da tokom dana svi imaju vodu. Najveći dužnik Vodovoda Vektra Boka, koja im duguje preko 400.000 eura, odbacila je sve pred-

loge Vodovoda za izmirenje duga, kazao je direktor Vodovoda Zoran Šabanović.

“Vektra Boka je bila ponudila, na osnovu svog duga za struju, Elektroprivredi određenu imovinu, koja bi pokrivala i obaveze za vodu, međutim izgleda da je došlo do nekih zakonskih teškoća oko imovinsko-pravnog raspolaganja, tako da ovo nije moglo biti realizovano”, kazao je Šabanović. On je dodao da su očekivali i kompen-

zaciju sa državom u vezi sa dugom Vojske od oko 200.000 eura za vodu, ali ni to nisu uspjeli da naplate.

U Vodovodu ne mogu da naplate dugove, pa su sa vodovodne mreže isključili pekaru “Aleksandrija”, vilu “Aleksandar”, restorane i druge manje preduzetnike. Podsjećamo, zaposlenima u Vodovodu je otežan rad jer tri mjeseca nemaju struju u Upravnoj zgradi, a ni plate nisu dobili od septembra, kazao je Šabanović.

S.M.

16 Crna Gora

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

OPTUŽBE

Brajušković prisvojio tuđe Radomir Begović tvrdi da dio zemljišta na kojem je sagrađena zgrada za zdravstvene radnike, vlasništvo je pet kolašinskih porodica

SAOBRAĆAJ

Oprez, iako nema “pauka”

PODGORICA - U medijima su se pojavila netačna tumačenja da ne postoje zakonski uslovi za sankcionisanje vozača koji nepropisno parkiraju vozila, te da maltene svi mogu nekažnjeno parkirati gdje im je volja, navodi se u saopštenju PG Biroa. “Činjenica je da do donošenja uredbe kojom se ovi poslovi u cilju njihovog efikasnijeg obavljanja povjeravaju Glavnom gradu, sankcionisanje vozača koji nepropisno parkiraju vozila predstavlja obavezu Uprave policije i njenih pripadnika”, kaže se u saopštenju, uz upozorenje građanima da maksimal-

MOJKOVAC - Sekretarijat za opštu upravu opštine Mojkovac, pozivao je građane da iskoriste pravo uvida u birački spisak, kako bi doprinijeli da podaci budu potpuni i tačni. Uvid u birački spisak može se izvršiti svakog radnog dana od sedam do 15 sati u kancelariji matične službe, zgrade Opštine Mojkovac, do zaključenja Biačkog spiska povodom održavanja predsjedničkih izbora.

Sve informacije vezane za birački spisak, građani mogu dobiti na broj telefona: 050-472-119 i 050-472-112. V.B.

no vode računa da ničim ne narušavaju regularno odvijanje saobraćaja u gradu.

Podzakonski akt kojim će poslovi premještanja nepropisno parkiranih vozila ponovo biti povjereni gradskoj Komunalnoj policiji očekuje se uskoro.

Početak primjene novog zakona označio je prestanak važenja ranijeg zakonskog rješenja, u skladu sa kojim je Vlada Crne Gore 2007. godine donijela uredbu o povjeravanju dijela poslova Komunalnoj policiji, a koji su u izvornoj nadležnosti Uprave policije glavnog grada.

M.Ne.

Krv dalo dvadeset davalaca BIJELO POLJE - Odbor Islamske zajednice u saradnji sa Klubom dobrovoljnih davaoca krvi Bijelo Polje, juče je u Službi transfuzije krvi Opšte bolnice organizovao akciju dobrovoljnog davanja ove dragocjene tečnosti. Predsjednik bjelopoljskog kluba dobrovoljnog davalaštva krvi Gojko Šestović, kazao je da se toj humanoj akciji odazvalo 20-ak dobrovoljnih davalaca.

Glavni imam Enis ef. Burdžović je u kazao da je najveća satisfakcija i nagrada davalaca ove dragocjene tečnosti, činjenica da će njihovom akcijom uspjeti da se spasi ili produži makar jedan život. S.M.S.

APEL

Pomoć za liječenje trinaestogodišnjaka NIKŠIĆ – Trinaestogodišnjem Miljanu Šapuriću iz Trebinja, čiji je otac Dragoljub rođen u Crkvicama u Banjanima, uspješno je obavljena transplatacija jetre na klinici u Padovi, u Italiji. Operacija je obavljena 19. januara, trajala je skoro deset sati, a Miljanovo stanje je stabilno. Miljanu su kao bebi sa četrdeset dana operisani žučni putevi, sa šest godina je imao prvu operaciju, a u trinaestoj godini stanje je drastično pogoršano i konstatovana je ciroza jetre za koju je neophodna bila transplatacija koja, prema grubim procjenama, košta oko 200.000 eura.

Trinaestogodišnji dječak nekoliko posljednjih mjeseci 24 sata je bio priključen na aparat za kiseonik. Miljanov otac

KOLAŠIN - Kolašinac Radomir Begović reagovao je na izjave predsjednika opštine Kolašin Darka Brajuškovića koji je, u tekstu “Zbog spora crkve i opštine, doktori nijesu svoji na svome”, kazao da opština Kolašin pregovara sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o zemljištu na kome je sagrađena zgrada za zdravstvene radnike. Naime, Brajušković je

Dragoljub jedini je zaposlen u trebinjskoj Industriji alata i od 175 eura izdržava četrvoročlanu porodicu. Šapurići se zahvaljuju svima koji su do sada pomogli, no sada je potrebno 40.000 eura što nije konačna suma jer je moguće da troškovi budu veći. Stoga za sve ljude dobre volje, koji imaju mogućnosti i žele da pomognu trinaestogodišnjem dječaku koji je djetinjsto proveo na relaciji kuća-bolnica, otvoren je žiro račun kod Prve banke na ime Dragoljub Šapurić, a broj je 535-0100100138551-07. Miljanova majka Radmila, apelujući na ljude dobre volje, kazala je da je svaki prilog dodatna snaga da se porodica Šapurić bori sa opakom bolešću i Miljanu daruje život.

I.J.

kazao da se zgrada nalazi na spornom zemljištu, te da je jednim dijelom sagrađena na crkvenoj, a dijelom na opštinskoj parceli.

Međutim, Begović tvrdi da je dio zemljišta, koji opština pripisuje sebi, pedesetih godina oduzeto od četiri kolašinske porodice, te smatra da je došlo vrijeme da opština Kolašin zemlju vrati vlasnicima.

“Na mjestu gdje je podignuta ta zgrada, na dijelu za koji opština kaže da je njihova, zemljište pripada porodicam a Be-

gović, Medenica, Radović, Lisičić i Vukoičić”, kazao je Begović.

On je objasnio da je ta zemlja još od dvadesetih godina svojina pomenutih porodica, te da su zemlju dobili od tadašnje kraljevine. “Četrdeset treće godine kada je bilo bombardovanje, sve su kuće bile zapaljene i izgorjele su. Sva ta dokumentacija postoji u državnom arhivu. Nakon toga, negdje pedesetih godina, opština na prevaru od nas uzima to zemljište bez ikakve naknade, uz objašnjenje da se na tom mjestu grade dva spomenika”, objasnio je Begović, naglašavajući da se od tada vlasnici zemljišta nizašta nijesu pitali.

On smatra da bi sada bilo realno da se nakon 60 godina imovina vrati vlasnicima ili da se nadoknadi šteta. Ukoliko opština ne vrati zemljište ili ne pristane na nadoknadu, vlasnici su najavili da će pokrenuti sudski spor kako bi ostvarlili svojka prava.

“Sporno uopšte nije crkveno zemljište, ali sam iziritiran da opština sebi daje za pravo da se spori sa crkvom kada ona sama nije vlasnik nijednog pedlja zemljišta, umjesto da se omogući ljekarima da otkupe svoje stanove, opština razglaba čije je šta, a njeno nije ama baš ništa”, zaključio je Begović.

Z.B.

VIRPAZAR

Višesatna isključenja Nova elektronska brojila dobiće potrošači iz podgoričkih ulica Spasoja Raspopovića 3, 5, 7, 9, 13-23, 25, 25A, 27, 29, 31, 33, 35, 45, 47, 49, Mojkovačke 3, 5, 7, 9, 11, 13, 24, 26, 28 i Žrtava fašizma 19, 21, 23, 25, 27, 29. U Kotoru brojila će se ugrađivati u Zgradi Ujedinjenih nacija, Plagentima i u Dobroti br. 77, 80, 86 i 87.

U hercegnovskoj ulici Norveška 4 i danas će se ugrađivati brojila, a u Budvi u zgradi S-60.

Tokom ugradnje objekti na ovim lokacijama biće bez električne energije u periodu od osam do 18 časova, saopšteno je iz EPCG-a.

Počela sanacija klizišta u Crmnici Za popravku oštećenog terena potrebno je uložiti od 300.000 do 500.000 eura

Pojednostaviti prelazak granice HERCEG NOVI - Pojednostavljenje prelaska granica i stvaranje uslova za intenzivniju saradnju bile su, između ostalog, teme razgovora prilikom susreta predsjednika opštine Trebinje Slavka Vučurevića i predsjednika opštine Herceg Novi Dejana Mandića.

Prema riječima Mandića, veze dvije opštine su stalne i intenzivne i zato bi trebalo objema državama uputiti zahtjev da se pojednostave prelasci granica. Dogovoreno je i da se uskoro organizuje sastanak kome bi prisustvovali predstavnici opština Trebinje, Herceg Novi i Konavli kako bi se dogovorila prekogranična saradnja. S.M.

BAR - Radovi na klizištima koja su selo Limnjani, u Crmnici, odvojili od matičnog Virpazara, počeli su danas. Operativa JP Komunalne djelatnosti Bar sanira dio regionalnog puta Sutorman-Bar, kod škole u Boljevićima, kako bi se omogućilo korištenje alternativnog pravca za odlazak žitelja Limljana automobilima do škola i prodavnica.

Za veliko klizište na lokaciji Bujake, na glavnom seoskom putu od Limljana prema Boljevićima i Virpazaru, angažovana je mehanizacija AD Put Bar. Oni su krčili i čistili teren, a u narednim danima će početi nasipanje, izrada propusta i kanalisanje atmosferskih voda. Riječ o veoma obimnom i zahtjevnom poslu na stotinjak metara puta, i ne može se sa sigurnošću precizirati kada će saobraćaj na ovoj dionici biti normalizovan.

Iz barske Agencije za investicije i imovinu su istakli da će se raditi na uspostavljanju saobraćaja tzv. Donjim putem između Limljana i željezničke pruge, za šta je potrebno saniranje mosta u Crmničkom polju i klizišta na Donjem putu u mjestu Bujake.

Po izvještaju Komisije za procjenu štete od klizišta, da bi se trajno saniralo klizište u Limljanima, potrebno je od 300 do 500 hiljada eura, zavisno od dubine klizne ravni.

Za trajnije rješenje potrebno je najprije izvršiti geomehanička ispitivanja tla i izradu projektne dokumentacije, ali je, s obzirom na situaciju, pribjegnuto privremenim rješenjima. Za privremenu sanaciju puteva kroz Limljane je, prema Izvještaju, potrebno od 10 do 15 hiljada eura, a za sanaciju klizišta Virpazar-Sutorman pet do osam hiljada eura. Ž.M.

Crna Gora 17

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Revizija projekta sanitarne deponije HERCEG NOVI - U organizaciji hercegnovske opštine i Sekretarijata za komunalno stambene poslove i zaštitu zivotne sredine u toku su aktivnosti na reviziji glavnog projekta sanitarne deponije Duboki Do na Ublima, koji je krajem prošle godine izradio Institut za građevinarstvo Hrvatske iz Zagreba. Nakon revizije biće organizovan postupak procjene buduće sanitarne deponije na životnu sredinu, što je preduslov da se do početka glavne turističke sezone raspiše tender za izvođača radova. Za sanitarnu deponiju Duboki Do na Ublima pripremljena su sva planska dokumenta. Lokacija buduće deponija predviđena je u jednoj prirodnoj vrtači u masivu Orjena na 1.059 metara nadmorske visine, a procijenjena investiciona vrijednost radova iznosti oko 2,5 milona eura. S.M.

Barani da provjere spisak

RJEŠENJE

Opština preuzela kredit Peroševiću

Dugovanja opštine Kolašin prema bjelopoljskoj građevinskoj firmi svedena na nulu Zorica Bulatović

O

pština Kolašin i bjelopoljsko preduzeće “Perošević” potpisali su protokol kojim su poravnali sva međusobna dugovanja. Prema nekim informacijama, opština je tom preduzeću bila dužna oko 80.000 eura, a kako bi “prebili” potraživanja, lokalna uprava je preuzela na sebe ostatak kredita firme “Perošević” u iznosu od 83.000 eura kod NLB banke.

BAR - Sekretarijat za opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Bar obavijestio je građane da mogu izvršiti uvid u birački spisak, radi upisa, brisanja, izmjene, dopune ili ispravke. Uvid u birački spisak se može vršiti u zgradi Opštine Bar, II sprat, kancelarija broj 205, u vremenu od 11 do 15 časova. Izlaganje biračkog spiska Opštine Bar podrazumijeva njegovo stavljanje na uvid u elektronskoj formi. Ž.M.

KOLAŠIN - Višegodišnja potraživanja bjelopoljskog preduzeća “Perošević” od Opštine Kolašin svedena su na nulu. Naime, potpisan je sporazum kojim je lokalna uprava preuzela dio kredita u iznosu od 83.000 eura koje je ta firma ostala dužna NLB banci. U opštini nijesu previše voljni da o tome pričaju. Prvi čovjek grada Darko Brajušković kazao je da on ne zna koliko se Peroševiću dugovalo, ali ono što zna je da su ti dugovi sada na nuli.

“Ne znam koliko se dugovalo Perševiću, ali je to dugovanje svedeno na nulu, o tome nema šta više da se kaže”, kazao je Brajušković.

Ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu od 200.000 eura između firme “Perošević” i NLB banke potpisan je krajem decembra 2009. godine. Samo dva dana kasnije, predstavnici te banke potpisali su ugovor o hipoteci sa tadašnjim predsjednikom opštine Miletom Bulatovićem.

Naime, opština je firmi “Perošević” garantovala za uzeti kredit tako što je stavila pod hipoteku tri parcele u mjestu Bakovići ukupne površine od oko 50.000 metara kvadratnih. šin ostala dužna već smo napravili protokol o poravnanju duga”, kazao je Perošević.

U nekoliko navrata su prethodnih godina odbornici u lokalnom parlamentu tražili na uvid informacije o uređenju gradske zone, čije je radove izvodilo preduzeće “Perošević”.

Iako je Skupština dva puta obavezivala predsjednika opštine i izvršnu vlast da dostavi tražene informacije, to do danas nije učinjeno. Odbornik Socijaldemokratske partije Bojan Zeković tražio je da mu se do-

stave podaci o tome koliko je koštalo uređenje centralne gradske zone u Kolašinu, kao i da li je izvođač radova platio opštini kaznu zbog nekvalitetno obavljenog posla.

Međutim, kada je posljednji put na jednom od skupštinskih zasijedanja podnio isti zahtjev, usmeno mu je obrazloženo da odgovor ne može dobiti, jer dokumentacija o navedenim poslovima nije u posjedu Opštine Kolašin, već je kod nadležnog tužioca koji provjerava zakonitost tog posla.

STABILIZACIJA

HERCEG NOVI

Paketi za bolje zdravlje i vitalnost HERCEG NOVI - Institut “Dr Simo Milošević” u Igalu pripremio je posebnu terapijsku ponudu za građane Herceg Novog, po pristupačnim cijenama. Ponuda se sastoji iz “paket terapije” za bolesti vrata, koljena, kukova i velnes paketa koji čini antistres i anticelulit program.

U Institutu navode da u paket terapiju koja se odnosi na koštano-mišićni sistem spadaju sve reumatske degenerativne bolesti. To podazumijeva tretmane protiv bolova u vratu, ramenima, koljenima, krstima kao i bolova vanzglobnog reumatizma u mišićima. Nastanak ovog oboljenja vezan je za nezdrav način života sa dosta sjedanja i malo fizičke aktivnosti. Paket

Sa druge strane, Nenad Perošević, vlasnik preduzeća koje je izvodilo gotovo sve radove na teritoriji kolašinske opštine, kazao je da se nakon sastanka sa čelnicima opštine došlo do obostranog zadovoljstva. Naime, opština je tom preduzeća bila dužna oko 80.000 eura. Sada, potpisanim protokolom, lokalna uprava je preuzela ostatak kredita u iznosu od 83.000 eura koje je preduzeće Perošrević ostalo dužno NLB banci. On nije potvrdio, ali nije ni demantovao glasine da je oprostio Opštini Kolašin još 53.000 eura.

“Nijesmo htjeli da analiziramo u detalje koliko mi je Opština Kola-

Opština bila garant za kredit

se sastoji od individualne kinezi terapije, gdje će svaki pacijent naučiti šta i kako da radi, da organizam više ne bi trpio bolove. U paketu su i pasivne terapije kao što su peloidne aplikacije, podvodne tuš masaže i biserne kupke, a ako se radi o akutnom bolnom sindromu uključena je i elektroterapija.

Novi zdravstveni i velnes paketi namijenjeni su svim uzrastima, a posebno osobama starijim od 50 godina. Terapije određuju doktori, u zavisnosti od stanja organizma. Terapijski blok otvoren je za građane Herceg Novog od sedam do 14 sati i nalazi se na četvrtom nivou u sklopu Sportsko-rekreativnog centra Instituta u Igalu.

S.M.

Račun opštine Budva odblokiran nakon tri godine Na ime dugovanja prošle godine uplaćen 21 milion eura BUDVA – Račun Opštine Budva nakon tri godine juče je deblokiran, što će omogućiti mnogo stabilniji način poslovanja. Kako je kazao predsjednik Opštine Lazar Rađenović, činjenica da je račun konačno deblokiran potvrđuje da su svi povjerioci koji su putem suda tražili potraživanja i namireni.

“Opština Budva je u ovom trenutku spremna da poštuje sve one oštre norme koja je sama propisala, a koji su u skladu sa svim zakonima koji tretiraju oblast javnih finansija. Poslije tri godine, Opština Budva je izašla iz jedne konstatne blokade računa trezora.

Time smo omogućili mnogo stabilniji, komforniji i precizniji način poslovanja”, kazao je Rađenović.

Kako su iz Opštine najavljivali krajem protekle godine, 2013. je godina u

kojoj će se “lakše disati”, a Rađenović kaže da početak 2013. godine daje razlog za optimizam da će tekuća godina biti u znaku nastavka konsolidacije javnih finansija.Iako se očekuje da će još neki povjerioci blokirati račun kako bi namirili od Opštine svoja dugovanja, Rađenović tvrdi da to neće biti dugog roka.Samo tokom prošle godine izmireno je 21 milion eura duga, a tokom ove za to je budžetom opredijeljeno 16 miliona eura.

“Ubijeđen sam da je ova godina, godina normalnog funkcionicanja budžeta. Najveći fokus naših aktivnosti u ovoj, kao i prošloj godini biće na finanijskoj konsolidaciji. I ove godine nastavljamo štednju sa tekućim rashodima, ali sa jednim kvalitetnim pristupom novim investicijama. Druga polovina godine biće u znaku inve-

sticija i prilika da sve prihode usmjerimo upravo u ona ulaganja koji smo predvidjeli ambicioznim planom”, kazao je Rađenović.

N.L.

18 Kultura

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

BAFTA

Parkeru počasno priznanje Britanski reditelj Alan Parker, poznat po filmovima “Ponoćni ekspres”, “Slava” i “Misisipi u plamenu”, dobiće najveće priznanje Britanske filmske akademije, počasnu nagradu BAFTA. Kako prenose svjetske agencije, Parker će nagradu BAFTA dobiti na ceremoniji u Londonu idućeg mjeseca.

“Uvijek brinete, kada dobijete ovakvo priznanje da li to znači da je vašoj karijeri kraj, ali je sve ovo ipak vrlo lijepo”, prokomentarisao je Parker. Dobitnik nagrade BAFTA i nominovani za Oskara, Alan Parker poznat je i po filmovima “Bagzi Maloun”, “Evita” i “Komitments”.

TEATAR

FILM

Bioskopska premijera crnogorskog igranog filma “Posljednje poglavlje” (internacionalni naziv “The Ascent”), debitantskog ostvarenja Nemanje Bečanovića, biće održana 31. januara u podgoričkom “Sinepleksu”. Film je svjetsku premijeru imao na Sarajevo film festivalu 2011. godine. Glavni junak Jovan, upravo je diplomirao književnost i trudi se da završi svoj prvi roman. Odlazi na imanje svoje prijateljice da bi se u miru posvetio pisanju. U zabačenim planinama žive seljaci, vrlo čudna porodica bez kontakta sa civilizacijom. Nepi-

smeni, žive u nedefinisanim seksualnim odnosima i posvećeni su prirodi. Zeko, glava porodice, autokrata je čija se riječ bespogovorno sluša. Jovan se navikava na život s njima i odlučuje da ostane malo duže. Ali, nije na njemu da odluči koliko će taj boravak trajati... U filmu igraju: Amar Selimović, Vlado Jovanovski, Inti Šraj, Dejan Ivanić, Ana Vučković i Varja Đukić. Film je snimljen je u crnogorskoslovenačkoj koprodukciji (Artikulacija Production Podgorica, Jump Cut Bar i Studio Arkadena Ljubljana) uz podršku Ministarstva kulture.

“Sedam dana” u Dodestu

Predstava “Sedam dana” Gradskog pozorišta iz Podgorice, koju je prema tekstu savremene hrvatske dramske autorke Tene Štivičić režirala Alisa Stojanović, biće igrana večeras u 20 sati, u sali Dodest

KIC-a “Budo Tomović”.

Riječ je o urbanoj komediji o postranzicijskom društvu. Opora komedija o stavovima, upodobljena je našim okolnostima i između ostalog, kritikuje potrebu savremenog

Foto: Balša Rakočević

Premijera “Posljednjeg poglavlja” u Sinepleksu

čovjeka da se neprekidno opredjeljuje i da o svemu ima mišljenje. U predstavi igraju crnogorski glumci: Branka Femić, Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Ivana Mrvaljević, Dejan Đonović i Ivona Čović.

Kultura 19

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Foto: Ana Grujičić

Benedek i CSO u CNP

Prvi koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra u 2013. godini biće održan večeras u 20 časova na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Pod upravom maestra Grigorija Kraska, CSO će izvesti Svitu za orkestar (br.1) u C-duru i Koncert za klavir i orkestar u d-molu, baroknog kompozitora Johana Sebastijana Baha, kao i Kamernu simfoniju (op.73a) Dmitrija Šostakoviča. Solističku dionicu u Bahovom koncertu tumačiće mladi mađarski pijanista Horvat Benedek. Koncert je organizovan u saradnji sa Ambasadom Mađarske u Podgorici.

Radionica za muzeologe Radionica na temu “Upravljanje muzejima i galerijama i ostvarivanje međunarodne saradnje” biće održana danas i sjutra na Cetinju, u zajedničkoj organizaciji Ministarstva kulture, Britanskog savjeta i Narodnog muzeja.

Radionicu u prostorijama galerije “Miodrag Dado Đurić”, vodiće međunarodni stručnjaci iz Velike Britanije, istoričarka umjetnosti Kate Brindli i umjetnik Mark Stin. Cilj radionice, koja je namijenjena stručnjacima iz oblasti muzeologije je da obezbijedi transformaciju muzeja i galerija u dinamične i proaktivne institucije, te da inicira ostvarivanje međunarodne saradnje u organizovanju recipročnih i putujućih izložbi.

Od autora bestselera do bivšeg premijera KNJIŽEVNOST

Peti zimski salon knjige otvoriće italijanski pisac Federiko Moća Nataša Bućković

Z

imski salon knjige “Booka 2013.” od 11. februara do 15. marta okupiće pisce i izdavače iz Crne Gore i regiona koji će u Gradskoj knjižari predstaviti svoja nova izdanja. U okviru programa ove književne smotre u organizaciji Nove knjige biće obilježeno i 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Centralna ideja ovogodišnjeg salona biće predstavljanje svih crnogorskih izdavača, a razgovaraće se i na temu “treš literature” i novinskog izdavaštva.

Jedan od najpopularnijih svjetskih pisaca ljubavnih romana Federiko Moća otvoriće peti Zimski salon knjige čime će ova kulturna manifestacija dobiti međunarodni karakter. Italijanski pisac će u Gradskoj knjižari predstaviti svoje knjige: “Tri metra iznad neba”, “Želim te” i “Čovjek koji nije želio da voli” u izdanju podgoričke Nove knjige.

“Federiko Moća je jedan od najprodavanijih i najčitanijih pisaca savremene književnosti. On je interesantan ne samo kao pisac, već i kao reditelj i autor scenarija. Trenutno radi na filmu čiji je scenario zasnovan na njegovoj posljednjoj knjizi “Čovjek koji nije želio da voli”, kazala je urednica Zimskog salona

Priznanje

Katarini Brajović “Oktoihova” nagrada Katarina Brajović, autorka roman “Štampar i Veronika” laureatkinja je književne nagrade podgoričkog “Oktoiha”, za najbolje ostvarenje iz prošlogodišnje njihove produkcije, saopšteno je juče iz “Oktoiha”. Žiri za dodjelu nagrade u kome su bili - Aleksandar Jerkov, Gojko Božović i Radomir Uljarević, odluku je obrazložio time “roman Katarine Brajović predstavlja izrazit i kompleksan umjetnički poduhvat, satkan pripovjedačkim darom čija snaga dopire do samih vrhova savremene srpske proze”.

Po mišljenju žirija, “čudesna povijest Božidara Vukovića Podgoričanina, donosi nam sugestivnu viziju epohe kraja Vizantije, kada su se vjerske, političke, ekonomske

i estetske energije silovito prelamale preko ljudskih sudbina, na prostoru između Konstantinopolja, Cetinja i Venecije. S druge strane, tematska intriga romana podržana je besprijekornim stilskojezičkim manirom, koji znalački evocira istorijsku dramu i njene najskrovitije putanje”.

Iz žirija saopštavaju da, s obzirom na sve kvalitete proznog prvijenca Katarine Brajović, ne iznenađuje činjenica da je knjiga za kratko vrijeme privukla izuzetnu pažnju književne kritike i najšire čitalačke javnosti, o čemu svjedoči i ulazak u najuži izbor za NIN-ovu nagradu za 2012. godinu. Nagrada podrazumijeva novo izdanje romana “Štampar i Veronika”.

knjige Jelena Krsmanović.

Zimski salon knjige će od 11. februara do 15. marta predstaviti renomirane izdavačke kuće sa svojim novim izdanjima, najtraženijim naslovima u prethodnih nekoliko godina i uopšte iz sfere izdavačke djelatnosti. Organizatori su saopštili da će centralna ideja ovogodišnjeg salona knjige biti predstavljanje svi crnogorskih izdavača koji će ponuditi knjige po povoljnim uslovima, i predstaviti svoja izdanja. Pored toga, biće priređene promocije novih izdanja i druženje sa autorima iz regiona. Na Zimskom salonu svoja izdanja će predstaviti “Službeni glasnik”, “Clio”, “Arhipelag”, “Laguna”, “Geopoetika” iz Srbije, zatim “Jasenski turk”,

“Naklada ljevak”, “Leo komerc”, “Miroslav Krleža” i “VBZ” iz Hrvatske i “Buybook” iz Bosne i Hercegovine.

“Među gostima sajma biće Katarina Brajović koja će predstaviti roman “Štampar i Veronika” koji je ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu. Biće promovisana i “Knjiga straha” autora Igora Lukšića, a Ibrahim Spahić iz Bosne i Hercegovine predstaviće svoju poeziju”, najavila je Krsmanović.

Ona je istakla da će se Zimski salon pridružiti obilježavanju 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. Pored toga, Salon će biti mjesto na kojem se otvaraju mnoge teme i razgovara se o mnogim pojavama, kako u književnosti tako u kulturi uopšte, ali i o problemima sa kojima se suočava umjetnost riječi, njeni stvaraoci i izdavači.

“Ove godine tema će biti takozvana “treš literatura”, tj. onaj vidi književnog stvaralaštva koji spada u najčitanija i najprodavanija djela. Međutim, tu se razlikuju ukusi publike i kritike koja ih ne stavlja u krug djela za neku ozbiljnu književnu nagradu. Ove godine ćemo razgovarati i o novinskom izdavaštvu, kao

jednoj specifičnoj djelatnosti, o njenim prednostima i manama”, kazala je Krsmanović.

Posebna pažnja Zimskog salona biće posvećena i hispanoameričkim autorima Gabrijelu Garsiji Markesu i Huliju Kortesaru.

Pored toga biće predstavljen Franc Kafka, jedan od najpoznatijih pisaca svjetske književnosti i njegove “Cjelokupne pripovjetke”, kao i roman “Zamak”.

Slavica Perović, autorka knjige “Life lift”, koja je takođe bila u izboru za NIN-ovu nagradu, istakla je značaj ove manifestacije na kojem se čitaoci susreću sa književnim djelima.

“Zimski salon knjige je način da knjiga prezimi. Svi oni koje knjiga istinski intrigira na Zimskom salonu će naći nešto za sebe. Pisana riječ povezuje ljude, a lijepe riječi su najbolji način za to”, kazala je Perović.

Tokom Zimskog salona ljubitelji knjige će, pored upoznavanja sa autorima i njihovim izdanjima, moći da po nižim cijenama kupe knjige izdavača koji će se predstaviti na salonu.

● Foto priča

Maneovi portreti u Londonu Posjetioci stoje ispred slike “Berta Moriso s buketom ljubičica” francuskog impresioniste Eduara Manea, iz 1872. godine.

Izložba nazvana “Mane: Portretisanje života”, biće otvorena 26.januara u galeriji Kraljevske akademije u Londonu. Postavku čine Maneovi autoportreti i portreti članova porodice i njegovih slavnih prijatelja, među njima i slikara Kloda Monea i pisca Emila Zole. Do 14. aprila, publika će biti u prilici da vidi više od 50 slika.

20 Zanimljivosti

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

SIBIR

Izbor za Mis snijega na -20 Jedna od ljepotica dala je najiskreniju izjavu - bilo je kul Na sibirskom izboru za mis, održanom u gradu Novosibirsk u subotu, 20 ljepotica borilo se za titulu Mis snijega tako što su se šetale i slikale napolju, na otprilike -20 stepeni Celzijusa. Tom prilikom su nosile samo kupaće kostime, a organizatorka takmičenja Tatjana Fetisova je tim povodom izjavila: “Shvatili smo da, ako nemamo more ili okean, ne možemo da slikamo djevojke u bikiniju. Ali smo ipak željeli to da ura-

dimo, pa smo odlučili da bi bilo senzacionalno ako bismo to uradili ovako kako smo fotografisali devojke danas.” Nijedna od djevojaka se nije žalila. “Nisam sigurna da li mi zubi cvokoću jer sam nervozna ili zato što mi je hladno? Ali u stvari, zaista mi se svidjelo - bilo je kul. Mogla sam da stojim tamo i duže”, rekla je Marija Smeliova, jedna od učesnica dok se grijala u autobusu poslije slikanja.

TEŠKI PUTNICI

U avionu previše muškaraca Predstavnici aviokompanije “Easyjet” zamolili su četvoricu muškaraca da se iskrcaju kako bi avion, u kojem je bilo previše muških putnika, mogao da poleti. Avion je trebalo da u petak iz Liverpula poleti za Ženevu, piše list Independent. Među putnicima je, međutim, bilo mnogo više muškaraca nego žena, pa previše težak avion, nije mogao da uzleti. Pilot se tada obratio putni-

cima i zamolio četiri dobrovoljca da se iskrcaju. Predusretljivi putnici su kasnije dobili po 120 eura na ime odštete. Za teret samih putnika, avio-kompanije obično računaju 88 kilograma po muškarcu, 70 po ženi i 35 po djetetu.

U ovom slučaju, u avionu je bilo 135 muškaraca, a samo 19 žena, što je sasvim neuobičajena situacija, naveli su predstavnici “Easyjet”-a.

UMJETNOST

Galerija na nebu Izložba djela Bena Ajnea po cijeni od 2.500 do 15.000 funti Putnicima Više klase na letovima Virgin Atlantica između Londona i Njujorka u februaru će biti ponuđena i prava umjetnost u okviru “duty free” kupovine. Ovaj let ugostiće i prvu “Galeriju u vazduhu” koja će, između 1. i 28. februara, izlagati djela Bena Ajnea. Britanski umjetnik je postao svjetski poznat kada je Dejvid Kameron poklonio jedan od njegovih radova Baraku Obami tokom prve zvanične posjete Vašingtonu. Umetnikovi ulični radovi vidljivi su po čitavom Lon-

donu, naročito u Ulici Midlseks - danas poznatoj i pod imenom Alfabet - u kojoj je Ajne na 26 uzastopnih pokretnih metalnih rešetki za izloge iscrtao slova alfabeta. U Galeriji u vazduhu naći će se 10 Ajneovih radova po cijeni između 2.500 i 15.000 funti. Kada ne budu u vazduhu, platna će biti izložena u prostorijama Virgin Atlantica na aerodromima J.F.K. i Njuark u Njujorku i Hitrou u Londonu. Putnicima će biti prikazani i snimci “iza kulisa” o tome kako su slike nastajale.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

KOLAŠIN

Bile jednom jedne gojzerice

Od kolašinskih obućara, koji su nekada bili uvažavani od češkog giganta BATA, danas nema ni traga Zorica Bulatović

T

ridesetih godina prošlog vijeka u Kolašinu je uspješno i dobro organizovano funkcionisala obućarska zadruga, jedna od rijetkih u tadašnjoj Zetskoj banovini. Nju su osnovali i u njoj radili poznati obućari i svi iz Kolašina Milika Bulatović,Jako Nišavić, Nikola Dulović, Luka Bogdanović, Filip Abramović, Leka Čogurić, Vuko-Lale Medojević, Drago I Milo Raketić I Dimitrije Novaković.

O tim zlatnim vremenima i kolašinskim obućarima čarobnih ruku pričao nam je Zoran Rakočević, sedamdeset dvogodišnji advokat i prava riznica informacija i sjećanja na te davne dane. Kako je on kazao, pomenuti obućari su stručno i kvalitetno, originalno i po svojim modelima, obavljali ovu djelatnost ne samo za potrebe građana Kolašina, već i šireg područja.

“U tom periodu u Zetskoj banovini, kao i u Kraljevini Jugoslaviji, dominirala je ponuda raznih vrsta obuće proizvođača čuvenog Čehoslovačkog giganta, kombinata BATA, koja je i u Kolašinu imala svoje prodavnice obuće. Kolašinski obućari su poštovali taj kombinat, uvažavali su njihovu licencu i nijesu je kopirali, već su radili po sopstvenim modelima”, objašnjava Rakočević.

Zbog takvog korektnog odnosa, kako je kazao Rakočević, predstavnici kombinata BATA, ovlastili su i njih da servisiraju njihovu obuću, po potrebi na području, Zetske banovine.

“Ova obućarska zadruga je izradila sopstveni model cipela - GOJZERICA, čiji je idejni tvorac bio obućar Milo Raketić i za koju je dobio srebrnu medalju na sajmu u Zagrebu 1932. godine, a ova obuća bila je prototip kasnije sportske kvalitetne obuće, za zimske sportove”, ispričao je Rakočević.

Svakako treba istaći da su kolašinski obućari istovremeno bili is-

portisti, muzičari, članovi Sokolskog društva i SD Gorštaka i svi oni su bili aktivni u sastavu Gradske muzike. Tokom Drugog svjetskog rata, kao napredni i obrazovani radnici stupili su u NOB, te su pored borbenih zadataka imali i obavezu u izradi i popravkama obuće za borce, a jedna ekipa, kako nam je Rakočević ispričao, na čijem čelu je bio Filip Abramović ručnim radom proizvodila je i oficirske čizme za generale i visoki oficirski kor.

Nakon završetka rata, po riječima Rakočevića, oni su nastavili sa svojom zadrugom u kojoj su primili i obučavali mlade ljude, Miša Medojevića, Krsta Šćepanovića, Veljka Jovanovića Bata, Nikicu i Đoku Nišavića, Rajka Vujisića, Ljuba Vlahovića, Radisava Mijatovića, Mirada Lisičića, Mića Šćepanovića i druge.

“Oni su nastavili tradiciju svojih prethodnika i majstora, usavršili modele i asortiman. Proizvodili su gojzerice - sportsku obuću za smučare, i to ne samo za Kolašin već za Crnu Goru i šire. Sa čuvenim skijama koje su se proizvodile u radionici Pranog mlina, pet godina prije Elana, Kolašin je postao smučarski centara sa njihovom obućom dobio je i ekskluzivni imidž”, priča Rakočević.

Kasnije, zadruga se transformisala u obućarske radnje, pa se u obućarskoj radnji vlasnika Miša Medojevića u kojoj su radili Đoko Nišavić,

Grad bez obućara Obućar Savo Pavićević je 18 godina brinuo o lijepom koraku Kolašinaca. Putovao je često od Podgorice gdje mu je bila porodica, do Kolašina gdje je radio. Ipak, on je samo popravljao obuću za razliku od kolašinskih obućara. Nakon njegove smrti, danas nema više nijednog obućara koji bi bar zamijenio đon, a kamoli napravio neku cipelicu.

Danas samo suveniri

Veljko Jovanović, Radisav Mijatović i Mićo Šćepanović proizvodila najkvalitetnija i najmodernija obuća, sa kojom su se prepoznavali kolašinski studenti, pa su zahtijevane narudžbe i od studenata iz Beograda, Zagreba i Sarajeva za tom obućom.

“Interesantno je da su mnogi od njih imali i zapažene društvene, političke i sportske dužnosti. Milika Bulatović bio je jedno vrijeme predsjednik Opštine Kolašin, Dimitrije Novaković prvoborac, predsjednik Saveza boraca, a Milo Raketić, prvak Crne Gore u smučanju, na prvom takmičenju koje se održalo 1933. godine,” prisjeća se Rakočević, ističući da su i sinovi starih obućara bili poznati sportisti.

Zanimljiv je i podatak, da su učenici kolašinske škole koja je bila preko puta obućarske radnje, često kasnili u školu, slušajući pjesmu obućara koja se orila dok rade.

Rakočević je kazao da treba posebno reći da je obućar Ljubo N. Vlahović nakon završene specijalizaci-

je, dugo bio rukovodilac proizvodnje u poznatoj fabrici obuće RAS, u Novom Pazaru, a kasnije u beogradskoj fabrici obuće u Bijelom Polju, gdje je dobio niz priznanja. Da su Rajko Vujisić i Radisav Mijatović radili u fabrikama obuće u Njemačkoj, te su nakon izvjesnog vremena zbog zdravstvenih razloga promijenili zanimanje.

“Nažalost, danas su od te plejade kolašinskih obućara živi samo Krsto i Mićo Šćepanović”, kazao je za kraj razgovora Rakočević.

Hoće li ova priča doprinijeti da se u Kolašinu obnovi obućarska djelatnost i nastavi izuzetno rijetka tradicija, Rakočević je jasnog stava da to zavisi od Kolašinaca i podrške države.

san francisko

Uređen grob Nikole Petanovića Nedavno otkriven grob crnogorskog borca za nezavisnost označili i uredili Mićo Perović i Milorad Golubović Grobno mjesto Nikole Petanovića (Podgor 1892 – San Francisko 1932) u San Francisku nedavno je uređeno, označeno i plaćeno, a uskoro će biti postavljen i spomenik autoru “Crnogorskog ogledala” i osnivaču Odbora za suverenu i samostalnu Crnu Goru u SAD. Kako javlja Radio Antena M, zapušten i gotovo zaboravljeni grob, možda i najznačajnijeg borca za crnogorsku nezavisnost i nacionalnu samobitnost u prvoj polovini 20. vijeka, pronašao je Mićo Perović, Crnogorac koji živi u tom velikom gradu u Kaliforniji. Podstaknut čitanjem Petanovićevog djela i saznanjima o njegovom političkom radu za slobodu otadžbine, Perović je, uz podršku još jednog našeg iseljenika iz San Franciska, Milorada Golubovića, odlučio da ura-

di ono što je odavno morala država Crna Gora.

Milorad Golubović je otac poznatog američkog producenta Pavla (Pola) Golubovića. Da Golubovići nijesu zaboravili Crnu Goru svjedoče crnogorske zastave na Pavlovim kućama i njegovom automobilu, ali i ova fotografija Miloradove unuke, Pavlove kćerke Kristine!

Crnogorska javnost saznala je više o naučnom i političkom radu Nikole Petanovića zahvaljujući istraživanjima Gordana Stojovića, koji je i priredio “Crnogorsko ogledalo”, njegovo najpoznatije djelo, a objavila ga je Matica crnogorska. Nikola Petanović umro je u apsolutnom siromaštvu, u bolnici u San Francisku, ne dočekavši ispunjenje sna “da kao slobodan čovjek vidi Cetinje”.

(Izvor:antenam.net)

Zabava 23

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

SREĆA SREĆA RADOST

Šakira rodila sina Milana Pop zvijezda Šakira i fudbaler Barselone Žerar Pike postali su roditelji, pošto je kolumbijska pevačica preksinoć rodila sina koji će se zvati Milan Pike Mebarak, javile su svjetske agencije. Šakira Mebarak porodila se carskim rezom u bolnici u Barseloni, kazala je njena predstavnica za štampu. U saopštenju na pjevačicinom sajtu piše da je “baš kao njegov otac, beba Milan od rođenja postala član fudbalskog kluba Barselona”. Šakira je objasnila i otkud

baš Milan.

“Ime Milan na slovenskim jezicima znači drag, nježan i milostiv, na latinskom željan i mukotrpan, a na Sanskritu znači ujedinjenje”, piše na sajtu poznate pjevačice.

Milan je na rođenju imao tri kilograma, a “mama i dijete su zdravi”, piše na sajtu. Šakira je ranije juče na Tviteru pozvala obožavaoce da joj se “pridruže u molitvama tog važnog dana u životu”. Par je u septembru objavio da Šakira čeka prvo dijete.

NAKON 27 GODINA KARIJERE

Gansi prave 3D koncertni film

Američki hard rok sastav Guns n’ Roses, po ugledu na bendove U2 i Metallica i pjevačicu Keti Peri, najavio je da pravi 3D koncertni film.

Serija 12 koncerata koje je ova grupa održala u Las Vegasu prošle godine poslužiće kao materijal za 3D koncertni film, pod nazivom “Appetite for Democracy”. Film će kasnije ove godine biti prikazan u bioskopima i na televiziji, a biće dostupan i na DVD-ju.

“Nije isto kao da ste na koncer-

Sara bi da razdrma Vlada

Istakla se scenskim nastupom, ali on nije bio dovoljan da odnese pobjedu. Ipak, ima velike ambicije.

“Ne mislim da je moje pjevanje bilo u drugom planu zbog koreografije. Bio mi je cilj da se zabavim i mislim da nijesam mogla bolje da završim. Voljela bih da uradim duet s Vladom Georgievim, ali i da zajedno zaigramo”, kaže finalistkinja “Prvog glasa Srbije” Sara Jovanović.

Njena ambicija nije nestala nakon poraza u finalu, naprotiv, ima velike želje i planove.

“Svi članovi žirija su nam ponudili škole pjevanja, druženje u studiju... Voljela bih da uradim duet sa Vladom Georgievim, a kada bih uspjela da ga razmrdam, na bini to bi bilo fenomenalno. Lično mislim da je on skriveni talenat za ples”, kaže Sara, koja je svojom vatrenošću na sceni osvojila srca publike.

tu, ali kada ga gledate u bioskopu to je najbliže koncertnom iskustvu”, rekla je Vendi Mičel, urednica magazina ‘’Skrin dejli’’. Koncertni filmovi mogu donijeti veliku zaradu i mogu biti unosan biznis - rekord u gledanosti 3D koncertnog filma drži Džastin Biber, čiji je film “Never Say Never” dostigao zaradu od 98,6 miliona dolara. Dokumentarni film o Keti Peri ‘’Part of me’’ koji hronološki prikazuje život pop zvijezde na sceni i van nje objavljen je u julu

prošle godine i zaradio je ukupno 32,4 miliona dolara širom svijeta.

To je četvrti muzički koncertni film sa najvećom zaradom svih vremena. Mičel je primijetila da je logično za Eksl Rouza i njegove kolege iz benda da urade koncertni film nakon 27 godina karijere.

“Za bend kao što su Gansi ne traži se perfektnost kao kod Keti Peri. Ljudi samo žele da ih vide kako sviraju čak i sada kad su stariji”, rekla je ona.

Robert: Raskid je dobar korak Dvadeset šestogodišnji glumac Robert Patinson navodno je raskinuo svoju vezu sa Kristen Stjuart. Iako je u prvom mahu oprostio prevaru i pomirio se sa Kristen u oktobru prošle godine, Robert neke stvari ne može da prevaziđe.

Njegov prijatelj tvrdi da je on raskinuo četvorogodišnju vezu.

“Niko mu nikada nije rekao šta bi trebalo da uradi. Ipak, prijatelji smatraju da Robert sebi nije dao vremena da preboli prevaru i zaliječi ranu. Oni misle da je raskid pravi izbor”, rekao je izvor.

Robert je mislio da će praznici poboljšati njihov odnos, pa su Novu godinu i Božić proslavili u Britaniji kod Patinsonove porodice. Ispostavilo se da to nije bila dobra ideja, jer njegovi najbliži, a posebno sestre, ne mogu da oproste Kristen poniženje koje mu je priredila.

HOT! Prelijepa Mišel Levin iz Venecuele velika je zaljubljenica u fitnes. Ipak, priznaje da su joj od venecuelanskih fudbalskih klubova bliži srcu španski, naročito Real i Barselona. Ipak, za miljenika ne izdvaja nikog od igrača, već samo trenera Barselone, Pepea Gvardiolu.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme 1. I 8.

SLOVO

CAR ŽIVOTINJA

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

OZNAKA CRVENKADIO ZA STOŽUTA MANJINA SLIKARKRALJA SKE (LAT.) BOJA U ŠAHU OPREME

UPIŠITE NULU

MORSKI SISAR DIGITAL TRUNK INTERF.

UČENIK

STUPITI U RAT

SRPSKA TENISERKA, ANA

Daily Sudoku puzzle No. 2291 sudoku 2013-01-20

3

8

1 9

HIT PJESMA MOBI DIKA ZAKRŽLJAO ONAJ KOJI IZDAJE RAČUN

3

3

1

8

DVA VOKALA

UGROFINSKI PADEŽ SAPLITANJE (MN.)

2

METNUTI, ODLOŽITI POTČINJENE DRŽAVE

KOTUR

8

Play sudoku online at:

3

2

Daily Sudoku puzzle No. 2292

OSNOVNA TARIFA GRKOKATOLIK

7

Medium level

2

5

3

1

8

9

VRAČANJE (MN.)

3

9

9

3

2 Page 1/2

Play sudoku online at:

2

1

5

4

1

6

Play sudoku online at:

6

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3

zanimljivo

Dostupnost prirodnog osvjetljenja bi smanjila potrebu za električnim osvjetljenjem.

Hotel bi takođe bio opskrbljen sistemima za nesmetano snadbijevanje strujom koristeći alternativne izvore energije-solarni paneli, a skuplja i kišnicu.

6

9

8

Puzzle solution:

Puzzle solution:

1

Sudoku puzzle No. 1804 2011-09-21 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1806 2011-09-23 5

9

2

8

4

3

6

7

1

6

1

8

2

5

9

3

7

4

3

4

8

6

1

7

9

2

5

7

5

3

4

8

1

6

2

9

7

1

6

2

9

5

3

4

8

2

9

4

7

3

6

8

5

1

4

8

3

7

6

2

1

5

9

5

2

9

3

6

8

4

1

7

1

6

7

5

3

9

4

8

2

3

7

6

9

1

4

2

8

5

9

2

5

1

8

4

7

3

6

8

4

1

5

7

2

9

6

3

6

7

1

3

5

8

2

9

4

4

3

7

8

2

5

1

9

6

2

5

9

4

7

1

8

6

3

1

8

5

6

9

3

7

4

2

8

3

4

9

2

6

5

1

7

9

6

2

1

4

7

5

3

8

vicevi

Najneobičniji hotel na svijetu

stećim plastičnim slojem umjesto stakla. Predviđeno je da može da bude prilagođen kako kopnu tako i vodi. Bio bi napravljen tako da ostane da pluta u slučaju poplava ili podizanja nivoa mora. Takođe bi mu konstrukcija omogućavala visoku otpornost na zemljotrese.

5

4

SANKE, SAONICE

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRAŽIVOTINJA, VOZITI SE, ON, OMAZATI, PRT, ANJELI, SOKO, ANALI, ŠARAN, KT, BJANKO, I, RITUAL, ATOM, OKAN, OSTATI, PANDA, E, AŠT, TITEL, ANINA, LIZ, N, ANART, NIMFA.

9

2

5

SO SIRĆETNE KISELINE

3

6

3

OBMOTAVAN

7

Lakša 2013-01-21

1

GORNJI DOM PARLAMENTA

4

9

9

LIJEP MLADIĆ IZ GRČKE MITOLOGIJE

Ovaj projekat je dizajnirala jedna ruska firma, Remistudio, uz podršku programa Međunarodne unije arhitekata pod nazivom “Arhitektura za olakšavanje nepogoda”. Ovaj hotel bi trebalo da bude izgrađen sa drvenim svodovima, čeličnim sajlama i samoči-

5

www.sudokukingdom.com

7

NAŠ FUDBALER SA SLIKE SAVJET ZA NARODNU ODBRANU

2

2

KOJE IMA REP

AUSTRALIJSKA AVIOKOMPANIJA

6

9

4

AERODROM U PARIZU

7. I 28.

SLOVO

1 7

RAJ KOD STARIH SLOVENA NEVJEŠTO

VODA U GASOVITOM STANJU

SIMBOL VODONIKA

Medium level

Teža

4

30. I 13.

SLOVO NAČIN PRIPOVIJEDANJA

KOMŠIJA OD MILJA AUSTRAL. MEDVJEDIĆ

AMERIČKI GLUMAC PAĆINO

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Pandur ode do automehaničara: Pageod 1/2 - Ej, zaključao sam vrata kola, a ključ sam zaboravio u kolima.

Daj pomozi.

Ovaj mu objasni da otvori prozor rukama tek toliko da bi mogao jednom žicom da iščačka ključ. Posluša ga pandur i ode.

Po završetku radnog vremena krene mehaničar kući, ide on ulicom kad vidi da gomila ljudi crkava od smijeha.

Priđe da vidi šta je to toliko smiješno i upita najbližeg tipa šta se dešava. A ovaj mu odgovara: - Jedan pandur pokušava žicom da iščačka ključ kroz mali otvor na prozoru, a drugi sjedi unutra i viče: „lijevo, lijevo, malčice desno…“ *** Mujo imao pit-bulla, a Haso imao vučjaka.

Potuku se dva psa i pit-bul za-

kolje vučjaka.

Haso ode i kupi drugog psa.

Ovaj put kupi dogu.

Potuku se ponovo psi i ponovo pit-bull pobijedi.

Haso ode i treći put da kupi psa.

Ovaj put kupi šar-planinca i ponovo pit-bul pobijedi.

Haso se stvarno naljuti i ode kupiti novog psa. Vraća se Haso za dva dana kući i dovodi jazavčara.

Mujo se počne smijati i odu dva psa iza nekog grma i tu se počnu tući.

Nakon nekoliko minuta vraća se jazavčar sa pit-bullovom glavom u ustima.

Mujo stane plakati i kaže: - Znaš li ti koliko sam ja platio toga pit-bula?!

A na to će Haso: - A da li ti znaš koliko sam ja platio plastičnu operaciju ovog krokodila?

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

NEZVANIČNO

A neka fala.

Dosta mi je i ovo.

Da se ne navikavam.

Ministre, trebao bi češće da dolaziš kod nas, da vidiš kako je lijepo.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #F799HN

K

S

T

A

N

D

B

Y

S

C

H

U

M

S

B

I

P

E

D

E

L

I

A

B

E

Z

T

T

G

L

E

S

N

I

T

W

E

L

V

E

E

R

N

O

I

T

A

N

I

R

T

C

O

D

N

I

I

T

S

O

M

E

R

O

F

O

R

M

E

D

L

R

S

S

L

G

D

G

R

G

D

L

T

E

B

O

R

D

E

R

L

I

N

E

S

T

L

E

B

O

I

R

O

Y

V

I

S

I

T

O

R

S

A

S

C

U

A

P

T

E

N

A

C

I

T

Y

D

R

T

C

E

R

I

D

S

V

B

A

O

G

D

E

H

G

U

A

L

R

A

N

G

L

R

L

B

T

R

H

A

R

E

M

T

I

O

I

E

G

V

A

O

P

A

S

S

I

N

G

M

I

X

D

B

L

B

A

K

I

N

G

S

E

D

A

L

G

BAILED Bailed BAKING Baking BARGE Barge BIPED BORDERLINES Biped CHUMS Borderlines CURDS Chums DABBLING Curds DIRECT Dabbling DISABLED Direct

● FOTO Disabled

DROVE Formed FOREMOST Genie FORMED Glades GENIE GLADES Gnarl GNARL Gracing GRACING Grime GRIME Harem HAREM Hurting HURTING

priča

Indoctrination

INDOCTRINATION Loiter LATER Nestle LAUGHED Occur LIONS LOITER Passing NESTLE Sidle OCCUR Staging PASSING Standbys SIDLE Stride STAGING Tenacity

Later

Tenet

Drove

Laughed

Throb

Foremost

Lions

Tinsel

Razumijem te šefe potpuno.

A ko tebe ne bi razumio.

E moj dobri Milorade, kako su mi dosadili ovi skupovi.

STANDBYS Tripods STRIDE Twelve TENACITY Visitors TENET THROB Yacht TINSEL TRIPODS TWELVE VISITORS YACHT

Nije poletio zbog previše muškaraca Predstavnici aviokompanije “Izidžet” zamolili su četvoricu muškaraca da se iskrcaju kako bi avion, u kojem je bilo previše muških putnika, mogao da poleti.

Prema pisanju lista Indipendent, avion je trebalo da u petak iz Liverpula poleti za Ženevu. putnicima Copyright © Puzzle Baron JanuaryMeđu 23, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! je, međutim, bilo mnogo više muškaraca nego žena.

Previše težak, avion nije mogao da uzleti. Pilot se tada obratio putnicima i zamolio četiri dobrovoljca da se iskrcaju. Susretljivi putnici su kasnije dobili po 120 eura na ime odštete. Za teret samih putnika, aviokompanije obično računaju 88 kilograma po muškarcu, 70 po ženi i 35 po djetetu. U ovom slučaju, u avionu je bilo 135 muškaraca, a samo 19 žena, što je sasvim neuobičajena situacija, naveli su predstavnici “Izidžeta”.

OVAN Pomisao da se nalazite ispred drugih, oslikava Vašu potrebu za dominacijom ili potrebu da zavedete nova pravila poslovanja. Neprijatnost koja Vas očekuje predstavlja logičan slijed događaja i reakciju na Vaše ponašanje.

BIK Postoje iznenadni događaji na poslovnoj sceni koji Vas ometaju da u potpunosti ostvarite svoje namjere.

Potrebno je da pronađete neko zaobilazno rješenje. Položaj Mjeseca trenutno utiče na Vaše sentimentalno raspoloženje.

BLIZANCI Uporno pokušavate da skrenete pažnju svoje okoline u pravcu koji najviše ispunjava Vaše potrebe.

Ispoštujte nečiju ulogu u poslovnoj saradnji jer korisne informacije mogu da Vam obezbijede određene olakšice koje Vam nedostaju.

RAK Nema razloga da strogo forsirate svoje poslovno-finansijske planove, jer nova orijentacija u razmišljanju i djelovanju donosi bolju satisfakciju. Zatražite nečije stručno mišljenje ili praktičan savjet.

LAV Djelujete neskromno u svojim poslovnim nastupima i ne dozvoljavate da se neko suprotstavlja Vašim zahtjevima. Zbog Vašeg autoritativnog ponašanja uslijediće različiti komentari i riječi kritike na vaš račun.

DJEVICA Vaš način razmišljanja u ovom trenutku predstavlja “pun pogodak”.

Poslovni stil koji zagovarate pozitivno utiče na Vašu popularnost u društvu saradnika. Potrebno je da se izjasnite o zajedničkim ciljevima.

VAGA Vaš entuzijazam nailazi na izvjesno negodovanje u društvu saradnika, prati Vas nerazumijevanje sa jednom “uticajnom” osobom. Nema potrebe da rizikujete oko poslovnofinansijskih pregovora ili u situacijama kada postoji neki vid zabrane.

ŠKORPIJA Važno je da prihvatite sve nužne okolnosti u poslovno-finansijskoj saradnji, kao i da ispoštujete osnovni protokol u odnosu prema saradnicima. Ponekad djelujete previše sitničavo, nema potrebe da komplikujete zajednički dogovor.

STRIJELAC Obratite pažnju na nečiju primjedbu, nema razloga da se ponašate kao preveliki optimista u poslovnim susretima. Umjerenost u svakom pogledu predstavlja najbolje rešenje, zatražite na vrijeme nečiji savjet ili stručno mišljenje.

JARAC Uporno zagovarate svoje profesionalne ciljeve i imate određene zahtjeve od kojih ne želite lako da odstupite. Sve se svodi na sposobnost dobre procjene i uspješnog djelovanja na različitim nivoima.

VODOLIJA Stalo Vam je da ostavite veliki utisak na svoju okolinu ili na jednu uticajnu osobu. Potrudite se da sačuvate pravu mjeru vrijednosti i dobre kriterijume u poslovnim pregovorima. Budite dovoljno promišljeni i uzdržani.

RIBE Prate Vas dobre okolnosti i faktor sreće, očekuje Vas zapaženi uspjeh na različitim stranama. Važno je da se pravilno organizujete, postoje rezultati koji istovremeno potvrđuju Vaše intelektualne i praktične sposobnosti.

26 Sport

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

AUSTRALIJAN OPEN, 14 27. JANUAR

DA LI STE ZNALI...

Da je legendarni menadžer Liverpula Bob Pejsli (rođen 23. januara 1919 - preminuo 14. februar 1996) jedini trener u istoriji koji je tri puta osvajao Ligu šampiona. Naravno, sva tri je osvojio sa svojim “redsima”...

10

put zaredom briljantni Švajcarac Rodžer Federer igraće u polufinalu Australijan opena, što je apsolutni rekord prvog Gren slema sezone

TIKET DANA PAOK KALITEA TIP 1 1

KVOTA 1.55

PLABENEC LIL TIP 2

KVOTA 1.40

BETIS ATLETIKO MADRID TIP 2 KVOTA 2.40 MALAGA BARSELONA TIP 2

KVOTA 1.50

GANA MALI TIP 1

KVOTA 2.10

TRABZON MERSIN TIP 1 1

KVOTA 1.85

Čarobnjak u rozim patikama Rodžer Federer u još jednom super meču Australijan opena sredio Congu i za finale će se boriti protiv Endija Mareja

Još jedan epski meč Australijan opena, novi spekatakl koji je trajao skoro do ponoći... I na kraju nova velika pobjeda švajcarskog genija, “čarobnjaka” koji je jednako sjajan i kada igra u pomalo čudnim rozim patikama! Juče u četvrtfinalu prvog Gren slema sezone Rodžer Federer je nakon “paklenog” maratona eliminisao Žo Vilfreda Congu (7:6, 4:6, 7:6, 3:6, 6:3) - za veliki okršaj sa Endijem Marejem, za deseto uzastopno polufinale Australijan opena, što je apsolutni rekord ovog takmičenja!

“Ovo je bilo blizu, cijeli meč je bio veoma težak”, govorio je nakon meča legendarni Fedeks. “Svaki od pet setova je mogao otići na jednu ili drugu stranu. Kada igrate protiv Conge, ni-

kada ne možete očekivati šta će sljedeće da uradi. Svjestan sam da sam imao sreće, ali i da sam odigrao sjajan tenis, baš kao što je i Žo”.

Ako je neko u paklenoj formi na 101. Australijan openu, onda je to bez sumnje britanski majstor Endi Marej! Škot je do polufinala stigao bez izgubljenog seta, a u četvrtfinalu je ekspresno sredio još jednog Francusa Žeremija Šardija - 6:4, 6:1, 6:2. Sada se čeka petak i okršaj sa velikim Federerom...

SENZACIJA SA FLORIDE Za senzaciju dosadašnjeg dijela turnira zaslužna je tinejdžerka sa Floride - Sloun Stivens! Devetnaestogodišnja djevojka, koja veoma

NBA LIGA

podsjeća na legendarne sestre Vilijams, igraće u polufinalu Australijan opena! I to nakon što je u četvrtfinalu eliminisala upravo čuveniju Vilijams, Serenu (3:6, 7:5, 6:4), koja nije imala šansi protiv velikog motiva svoje protivnice i povrede koju vuče još od dubl meča dan ranije.

“Mislim da ću sad morati da stavim svoj poster na zid”, našalila se Sloun nakon meča protiv svog idola iz djetinjstva.

A u polufinalu “čudo” iz Amerike je igrala rano jutros protiv aktuelne šampionke Viktorije Azarenko, koja je juče lagano odradila Svetlanu Kuznjecovu (7:5, 6:1). Drugi polufinalni par čine Marija Šarapova i Na Li.

Grmljavina uništila Kliperse Oklahoma savladala tim iz “grada anđela” (109:97) - poraz Nikole Vučevića Sudar prvog i trećeg sastava najjače lige na planeti završio se “grmljavinom” - Oklahoma je porazila Kliperse u njegovom “Stejpls Centru” čime se učvrstila na prvom mjestu. Domaći su bez Krisa Pola bili nemoćni protiv Kevina Djuranta i društva, uz 32 poena popularnog “Durantule”. Ipak, i pored negativnog rezultata tim iz “grada anđela” ima jedan razlog za zadovoljstvo...

“Oduševljeni smo zbog našeg novog zakupa od 10 godina i ostanka u Stejpls Centru. Čast nam je što ostajemo u jednoj od najvećih hala

u istoriji NBA”, priznao je predsjednik kluba Endi Rouser.

Orlando i naš Nikola Vučević položili su oružje u Detroitu - crnogorski reprezentativac je, i pored poraza, postigao 10 poena uz 9 skokova, stigavši na korak od još jednog dabl-dabla. Milvoki je slavio nad Filadelfijom, dok je Klivlend na krilima Kajrija Irvinga (40 poena) arhivirao Boston.

SEMAFOR: Los Anđeles Klipers Oklahoma 97:109, Milvoki - Filadelfija 110:102, Detroit - Orlando 105:90, Klivlend - Boston 95:90. A.Popović

ZAPAD 1. Oklahoma 2. San Antonio 3. LA Klipers 4. Memfis 5. Golden Stejt 6. Denver 7. Juta 8. Hjuston

42 44 43 40 40 43 41 43

33 - 9 33 - 11 32 - 11 26 - 14 25 - 15 25 - 18 22 - 19 22 -21

ISTOK 1. Majami 2. Njujork 3. Indijana 4. Bruklin 5. Čikago 6. Atlanta 7. Milvoki 8. Boston

38 39 42 41 40 41 40 41

26 - 12 25 - 14 26 - 16 25 - 16 24 - 16 23 - 18 22 - 18 20 - 21

9. Portland 10. Minesota 11. Dallas 12. LA Lejkers 13. Sakramento 14. Nju Orlans 15. Finiks

41 38 42 41 42 41 41

20 - 21 17 - 21 18 - 24 17 - 24 16 - 26 14 - 27 13 - 28

9. Filadelfija 10. Detroit 11. Toronto 12. Orlando 13. Clivlend 14. Šarlot 15. Vašington

42 41 41 41 43 41 39

17 - 25 16 - 25 15 - 26 14 - 27 11 - 32 10 - 31 9 - 30

DANAS 9.30H NOLE I FERER ZA FINALE Rod Lejver arena je spremna za novi spektakl - Novak Đoković i David Ferer boriće se danas (9.30 sati po našem vremenu) za veliko finale Australijan opena.

“Nele je poseban”, istakao je u najavi ovog meča Ferer. “On je broj jedan i veliki favorit u polufinalu. Moraću da igram mnogo bolje nego do sada, ako mislim da se nadam prolasku u finale.”

REZULTATI (četvrtfinale, muškarci): Federer - Conga 7:6, 4:6, 7:6, 3:6, 6:3, Marej - Šardi 6:4, 6:1, 6:2. Četvrfinale, dame: Azarenka - Kuznjecova 7:5, 6:1, Stivens - S. Vilijams 3:6, 7:5, 6:4.

K.B.

Sport 27

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

SP U ŠPANIJI 11 26. JANUAR

Furija i Slovenija biju bitku za finale Španija očekivano savladala Njemačku (28:24), Slovenija protiv Rusije (28:27) ušla u istoriju Miloš Pavićević

P

red početak prvenstva mnogi su domaćina - Španiju - već vidjeli u polufinalu, to je furija sinoć i potvrdila protiv odlične Njemačke (28:24), ali zato najprijatnije iznenađenje turnira - Slovenci su napravili najveći uspjeh na Svjetskim prvenstvima plasmanom među četiri najbolje ekipe na Mundijalu. Pred našim komšijama sinoć je u Barseloni oružje položila velika Rusija (28:27).

Španska reprezentacija u samoj je završnici dvoboja u dvorani Princa Filipa u Saragosi uspjela slomiti otpor mladih i izuzetno motivisanih Njemaca, te sa četiri gola razlike osigurala mjesto u polufinalu. Sjajni Aginagalde, Tomas, te golman Siera odveli su svoju ekipu u borbu za medalju.

Nakon prvog vođstva Španije 3:2, za koje je zaslužan krilni igrač Tomas, nešto grublja igra u odbrani koštala je njegovog kolegu Alberta Entreriosa dvominutnog predaha.

Ubrzo potom za novo njemačko vođstvo (5:4) se pobrinuo Krištopersen, ali raspoloženi Tomas ne dopušta suparniku da se odvoji. Španija u posljednjih desetak minuta prvog dijela ulazi s vođstvom 10:9, dok Dominik Klajn u njemač-

kim redovima tada pokreće mini seriju za preokret rezultata i 11:10. U samoj završnici Groetski i Teurkauf odvode Nijemce na +2 (13:11), koje čuvaju sve do isteka 30. minuta, kada semafor u pokazuje 14:12.

● PREOKRET U NASTAVKU Vođeni odličnim Sijerom na golu u nastavku je uslijedila dobra igra domaćina, koji uspijeva i da preokrene rezultat (17:15), da bi tada Njemci pokazali kako se nijesu slučajno našli u ovom četvrtfinalnom susretu. Nije trebalo dugo da se izabranici Martina Heubergera vrate u susret, kao ni da ponovno pređu u vođstvo (19:18). Međutim, tada se budi sjajni Aginagalde, jedan od najboljih pivota svijeta, koji sredinom

poluvremena, a potom i na ulasku u samu završnicu ovog uzbudljivog susreta naprosto vodi “furiju” sa svojih pet pogodaka, a odlična atmosfera u prepunoj dvorani Princa Filipa, kao i raspoloženi Siera na golu dovode svoj tim na toliko željenih i sigurnih 26:21 pet minuta prije kraja meča, tako da je slavlje Španaca moglo da počne.

SPORTSKI EKRAN O9:30 15:15 16:00 17:30 18:30 19:00 19:30 19:30 19:55 20:00 20:30 20:30 20:45 20:45 22:00 01.00

Australija Open Gana - Mali, fudbal Šanghaj - Kopenhagen, fudbal Eskišehir - Antalija Niger - Kongo Olimpija - Stromsgodset, fudbal Fenerbahče - Himki, košarka Trabzon - Mersin, fudbal Sport Betis - Atletiko Madrid, fudbal Kaha Laboral - Barselona, košarka Alba - Bamberg, košarka Makabi - Olimpijakos, košarka Vimbldon - Port Vejl, fudbal Malaga - Barselona, fudbal Njujork Rendžers - Filadelfija, NHL

NE PROPUSTITE

Malaga - Barselona (22:00, Arenasport 3) Kup Španije je na programu - Malaga je remizirala (2:2) sa Barselonom na Nou Kampu u prvom duelu četvtrfinala - imaju lijepu priliku da se domognu polufinala. Ali, Barsa je Barsa...

● SLOVENCI LETE U prvom meču u Barseloni Rusi su tukli, Slovenci igrali rukomet, o čemu svjedoče i tri crvena kartona ruskim reprezentativcima. Izabranici Borisa Deniča umalo su prokockali su veliki +5 iz 45. minuta (23:18), ušli u neizvjesnu završnicu, iz koje su izašli kao pobjednici.

“Ovo je veliki trijumf za nas, ali ne i neočekivan, jer smo svi do jednog vjerovali da možemo savladati Rusiju. Već smo napravili veliki posao, ali smo na ovom prvenstvu pokazali da možemo mnogo, te da za nas nema nemogućih stvari. Očekujete odličnu Sloveniju i odličan rukomet i u polufinalu sa Španijom”, kazao je na presu nakon meča selektor “zmajčeka” Denič.

Eurosport Eurosport SportKlub SportKlub+ Eurosport SKPrime SportKlub+ SportKlub 4 RTCG1 Arena 3 SKPrime SportKlub 5 SportKlub SportKlub 3 Arena 3 Arena 1

NIKOLA KARABATIĆ

Možda se ipak kladio?

Francusko tužilastvo tereti Nikolu Karabatića i još nekoliko igrača da su na kraju prošle sezone u maju uz pomoć svojih djevojaka i supruga zaradili tipujući poraz svog tima - Monpelje je tada izgubio od loše kotiranog Seson Sevinjea.

Karabatić, Onrubia i ostali su demantovali sumnje i tvrdnje da su se bavili namještanjem utakmica, ali u njegovom telefonu je pronađena internet aplikaciija jedne kladionice...

Poraz Monpeljea od Sesona bi bio veliko iznenađenje da spornu

utakmicu nije propustilo nekoliko prvotimaca Monpeljea, koji je već tada osigurao titulu šampiona Francuske.

Karabatić je, međutim, bio onlajn nekoliko sati prije početka utakmice. To ne znači da je Nikola uplatio na poraz svog tima, ali se brani izjavom da se nikada ne kladi, ali se pretpostavlja da je gledao ponuđene kvote. Proslavljeni Francuz bi u utorak trebalo da se nađe pred sudom, poslije završetka Svjetskog prvenstva Španiji, na kojem Francuska brani zlato...

M.O.

VELIKA OČEKIVANJA

Imamo šansu za titulu Luis Hamilton jedva čeka 17. mart, kada je zakazan start Formule 1 Godinama je bio uzdanica Meklarena, a sada je prvi čovjek Mercedasa za volanom - Luis Hamilton jedva čeka 17. mart, kada će trkom za Veliku nagradu Australije, zvanično startovati Formula 1.

Britanac zna da će nova sezona biti mnogo uzbudljiva...

“Pred nama je interesantna godina. Radujem se zanimljivom putovanju gdje ću naučiti još više i gdje ću upoznati mnogo novih ljudi”, rekao je Hamilton.

Kako je u Mercedesu?

“Veliki je izazov raditi sa novim

osobama. Svaki dan razgovaramo, pričamo o bolidu i to je najveći izazov sa kojim se susrećem. Imamo dobar bolid, mislim da možemo osvojiti titulu. Iskreno, svi smo uzbuđeni i veoma motivisani pred početak nove sezone”.

Ali put do titule neće biti lak posut je trnjem...

“Naravno da će biti teško, jer Red Bul, Meklaren i Ferari imaju iste ambicije kao mi. Biće uzbudljivo”, jasan je Luis Hamilton, čovjek koji je 2008. godine bio prvak najbržeg cirkusa na svijetu.

B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Sport

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

CETINJANI SE POJAČALI

Draško Kaluđerović ponovo u Lovćenu

Ljubav sa Ulcinjom nije puno trajala - nakon tri mjeseca provedena na crnogorskom primorju Draško Kaluđerović se vratio u Lovćen. Desno krilo sa Cetinja i predsjednik najtrofejnijeg crnogorskog rukometnog kluba Jovo Lagator juče su postigli dogovor na dvije i po godine, tako da će se Kaluđerović već u naredna dva dana priključiti treninzima aktuelnog šampiona Crne Gore.

“Drago mi je da ću ponovo biti u klubu gdje sam naučio da igram rukomet i koji je najbolji u državi. Moj odlazak u Ulcinj je bio iz razloga što nijesam imao minutažu

u Lovćenu kakvu sam zasluživao, ali su se u međuvremnu neke stvari promijenile, tako da se nadam da ću svojim radom, zalaganjem i ponašanjem dobiti šansu i iskoristiti je na pravi način”, rekao je za naš list Kaluđerović, inače najbolji igrač Ulcinja u prvom dijelu sezone. Cetinjani su polusezonu odigrali sa samo jednim desnim bekom - Mirkom Radovićem, a u nekoliko navrata je vidno bilo da i njemu treba pomoć, odnosno odmor s obzirom da su “crveni” igrali na tri fronta. Osim Draška u Lovćen se prije nedjelju dana iz Ulcinja vratio i mladi čuvar mreže Vuko Borilović. M.P.

Srce me boli VRATILI SE LAVOVI

Vladimir Osmajić i Vasko Ševaljević za DN sumiraju utiske iz Španije

KRIZA NA PRIMORJU

Popović napustio Ulcinj Loša finansijska situacija u Ulcinju, ali i skromna organizacija uticali su da Rajko Popović - trener koji je uveo klub u Prvu ligu i tako napravio najveći uspjeh u istoriji ovog sportskog kolektiva digne sidro. Popović je Ulcinj preuzeo prije dvije i po godine i napravio projekat za razvoj rukometa u gradu, nakon čega je klub u svojoj školi imao više od 100 polaznika. Već naredne sezone se Ulcinj prošetao Drugom ligom, da bi se u proteklom dijelu šampionata u Prvoj ligi nakon osam kola našli na solidnom petom mjestu.

“U posljednje vrijeme stvari nijesu funkcionisale onako kako smo se dogovorili. Igrači ni-

jesu imali uslove za rad, nijesu bili ispoštovani i riješio sam da odem, ali Ulcinju u daljem radu i takmičenju želim puno uspjeha”, rekao je Popović, a zatim pohvalio klub iz svog grada.

“Iskoristio bih priliku da se zahvalim RK Lovćen na čelu sa predsjednikom Jovom Lagatorom koji je Ulcinju puno pomogao u protekle dvije sezone. Da nije bilo Lovćena koji nam je ustupio sedam igrača ni Ulcinj ne bi napravio značajne rezultate”.

Iskusnog stratega sa Cetinja već traže klubovi iz okruženja, tako da bi brzo mogao da preuzme neki od timova iz Bosne i Hercegovine. M.P.

Ko je očekivao da će poslije sedam odigranih utakmica na Svjetskom prvenstvu u Španiji rukometaši ostvariti samo jednu pobjedu i mršavo 22. mjesto? To je učinak preko kojeg zahtjevni ljubitelji ovog sporta u Crnoj Gori teško mogu preći. Kritika će biti još dosta na račun “lavova”, istina, opravdanih, ali momci Mundijal u sunčanoj Španiji moraju što prije zaboraviti.

Krajnja ocjena je da su makar protiv Argentine, Brazila, pa i Tunisa izabranici Zorana Kastratovića morali bolje, dok je za utisak trebalo pobijediti Južnu Koreju. To je bila reprezentacija koju niko nije prepoznao u Granoljersu, s obzirom da su samo pola godine ranije napravili malo sportsko čudo i eliminisali srebrnu reprezentaciju iz Londona - Švedsku, zatim nanijeli teške poraze Njemačkoj i Češkoj u kvalifikacijama za EP u Danskoj naredne godine. Ono što im može biti primjer jeste selekcija Njemačke, koja je nakon debakla od Crne Gore zasukala rukave, mnoge stvari su se promijenile, što se moglo vidjeti već na Mundijalu.

Međutim, koliko je “crvenima” teško - najbolje govori status Vladimira Osmajića na društvenoj mreži Fejsbuk, gdje je napisao: “Neplaniran i nimalo lak kraj - srce me boli”.

“Tako se zaista osjećam. Mnogo mi je teško zbog svega jer takav re-

zultat niko nije očekivao. Razočarani smo se vratili iz Španije”, bile su prve riječi Osmajića za naš list.

Za razočarenje je, prema njegovim riječima, kriva loša igra protiv Argentine.

“Taj prvi poraz nas je mnogo koštao na svakom planu. To je bio šok za nas, jer smo se mnogo spremali za taj susret i vjerovali u trijumf.

Kada je došao kraj i kada smo tek bili svjesni da smo izgubili meč, nijesmo znali kako da reagujemo. Nijesmo umjeli da se trgnemo, tako da je taj meč sve poremetio”.

● PSIHA JE PROBLEM Zaista je čudno da se ekipa u kojoj ima čak devet igrača preko 30 godina nije uspjela uzdići nakon jednog poraza.

“Niko ne može reći da fizički nijesmo bili spremni, jer ako je neko trenirao u pripremnom periodu, onda smo to bili mi. Prije bih rekao da psihički nijesmo bili spremni za sve što se dešavalo u Španiji”.

Mnogi su njegov status shvatili kao odlazak iz reprezentacije, ali bek Cimos Kopra ne misli tako.

“Još je rano o tome govoriti. Potrebno je da prođe neko vrijeme i da se utisci slegnu. Za sada ću biti tu u narednim duelima sa Izraelom u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, a onda ćemo vidjeti šta i kako dalje”.

● ŠTO PRIJE SVE ZABORAVITI Čovjek koji je vukao koliko je mogao i koji je ipak ostavio pozitivan utisak u Kataloniji, a potom i u Gvadalahari Vasko Ševaljević smatra da prvenstvo što prije mora biti arhivirano.

“Sigurno da utisak ne može biti lijep. Trebamo izvući pouke iz svega ovoga, a onda što prije zaboraviti prvenstvo u Španiji, na kojem se nije dogodilo ništa lijepo za nas”.

Iako rukometni kritičari grme da pristup igri nije bio kakav treba, lijevi bek Dinama iz Minska ne dijeli njihovo mišljenje.

“Smatram da pristup igri nije bio sporan, jer smo svi do jednoga mnogo željeli trijumf na svakom meču, ali jednostavno se sve poklopilo da ne napravimo rezultat kakav smo očekivali. U narednom peridu treba napraviti duboku analizu svega ovoga, posebno zašto smo tako loše odigrali u odbrani, koja nam je na ranijim mečevima bila najjači dio tima”.

● MOGU JOŠ BOLJE Dvadeset četvorogodišnji Kotoranin je najbolju partiju pružio protiv Južne Koreje, kojoj je zabio 11 golova.

“Nijesam nezadovoljan svojim partijama, ali nijesam ni prezadovoljan. Siguran sam da mogu još bolje, kao i čitav tim”, jasan je Ševaljević.

Sport 29

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

AFRIČKI KUP NACIJA

Konačno Bafana Bafana Poslije mirnog prvog kola, konačno se zakuvalo i u A grupi Afričkog kupa nacija i konačno je proradila domaća nacija Južna Afrika je na predivnom “Mozes Mabhida” stadionu u Durbanu savladala Andoru 2:0.

Nešto kasnije, na istom mjestu, Maroko je u finišu meča izvukao bod i srušio snove totalnog autsajdera, selekciji Zelenortskih Ostrva - 1:1.

Domaća “Bafana Bafana” je povela poslije pola sata igre golom Sijabonga Sangvenija iz

voleja, da bi konačnih 2:0 postavio je Lehlohonolo Majoro.

U drugom meču “plave ajkule” sa Zelenortskih Ostrva su dugo vodile golom momka kome na dresu piše čuveno prezime Platini, a koji se zove Lus Karlos Almada Soareš, da bi bod Maroku donio napadač Granade Jusuf El Arabi.

SEMAFOR (grupa A): J. Afrika - Andora 2:0 (Sangveni 30, Majoro 62.), Maroko - Zelenortska O. 1:1 (El Arabi 78. Platini 36.).

K.B.

ČUDO IZ JORKŠIRA

Bajka iz četvrte lige Priča o Bredford sitiju, četvrtoligašu koji će se na čuvenom Vembliju, 23. februara boriti za trofej Liga kupa Engleske

SKORO 300 MILIONA gledalaca pratilo je finalnu utakmicu Evropskog prvenstva između Španije i Italije ljetos u Kijevu, saopštila je Evropska fudbalska unija (Uefa). Finalni meč Evropskog prvenstva 2008. godine između Španije i Njemačke, prema navodima Uefa, gledalo je 62 miliona manje ljudi, dok je finalni meč između Španije i Holandije na SP 2010. u prosjeku gledalo 530,9 miliona TV gledalaca, što je apsolutrni rekord.

Miču produžio do 2016.

Najljepša fudbalska priča ove sezone super Španac iz Svonsija Miguel Perez Kuesta, mnogo poznatiji kao Miču, produžio je ugovor sa “crnim labudovima” do 2016. godine. I to bez obzira što se u posljednje vrijeme sve češće povezivao sa mnogim velikim evropskim timovima...

“Odluka je bila veoma laka, živim svoj san u Svonsiju. Uživam u fudbalu više nego ikad, u ovakvom timu je lako igrati. Stvarno sam srećan. Čitao sam i slušao sva nagađanja, ali me to ne interesuje i zbog toga sam potpisao novi ugovor”, objasnio je španski majstor. K.B.

Navikli smo da najljepše fudbalske priče stižu iz kolijevke ove čarobne igre, a ove sezone nju priča čudo iz Jorkšira, tim iz četvrte lige koji će se 24. februara na kultnom, veličanstvenom, “Vembliju” boriti za trofej Liga kupa Engleske - tim Bredford sitija.

Ovaj 110-godišnji “matorac” sa “Vejli parejda”, trenutno desetoplasirani tim Lige 2 (četvrte po kvalitetu) na putu do finala napravio je nekoliko iznenađenja (izbacio prvoligaše Arsenal i Vigan), a posljednje u nizu je eliminacija slavne Aston Vile. Sada se čeka Vembli i Svonsi ili Čelzi u finalu (njihov meč odigran kasnije sinoć) - šansa da Bredford napravi najveći uspjeh još od 1911. godine kada je osvojio FA kup. Šta je uradio predsjednik da spasi ovaj klub gašenja? Ko je legendarni kapiten Spirs, a ko savremena legenda Bredforda... Upoznajte senzaciju iz Jorkšira!

● KAD JE GAZDA

NAJVATRENIJI NAVIJAČ

Preduzetnik rođen 1960. godine u Bredfordu, ubrzo nakon što je postao suvlasnik kluba (u junu 2007.), odlučio je da tada posrnulim “bantamsima” pozajmi novac i preuzme sve njihove dugove. Nje-

govo ime je Mark Lon, a za tu svoju odluku imao je veoma jednostavno objašnjenje.

“Volim Bredford više od 40 godina. Teško ćete naći vatrenijeg navijača ovog kluba od mene”, objasnio je Lon. On i drugi suvlasnik Džulijan Rouds zaustavili su pad Bredford sitija iz Premijer lige u kojoj su igrali prije deset godina i čak izborili plasman u Evropu - tačnije “samo” u tadašnji u Intertoto kup (jedna od verzija kvalifikacija za Kup Uefa).

A ni sada nijesu daleko od Evrope - o njoj će odlučivati na “Vembliju” tog istorijskog 24. februara.

“Uh, ako stignemo do Evrope moraćemo da počnemo da učimo neke strane jezike”, našalio se Lon.

● DUH KAPITENA

SPIRSA VJEČNO ŽIVI

Pred novo finale najčešće se u zapadnom dijelu Jorkšira prisjećaju finala od prije 102. godine, kada su do trofeja FA kupa stigli u ponovljenoj utakmici protiv Njukasla na mančesterskom “Old Trafordu”. Prvi meč završen je bez golova, drugi takođe, pa je pobjednika u produžecima riješio legendarni kapiten Bredforda Džimi Spirs (u 115. minutu)... Šest godina poslije finalne uta-

kmice kapiten Spirs je postao kapetan Britanske armije i u čuvenoj bici kod Pasendala u Belgiji izgubio je život, ali njegov duh i danas živi među navijačima “bantamsa” (“bantam” najmanja vrsta pileta na svijetu, po kojem je nazvana i jedna od najlakših kategorija u profi boksu).

● JAČI I OD RAKA: GOLMAN HEROJ BREDFORDA

“Prije 18 mjeseci sjedio sam u studiju sa golmanom i čovjekom koji je preživio rak. Zove se Met Djuk. Nije imao posao. Uskoro će igrati finale Liga kupa”, rekao je nedavno novinar BBC-a, Rod Staton i svima otkrio ko je savremeni heroj navijača sa “Vejlija”.

Met Djuk, 35-godišnji golman iz Šefilda početkom 2008. izborio je najveću životnu pobjedu, kada je bio jači i od zlokobnog tumora, a ove sezone pobjede su postale stvar navike i na terenu. Zada ima novi san - on se zove “Vembli”!

“Ovo je san. Nadam se da ćemo imati veliku podršku na ‘Vembliju’ i da ćemo učiniti klub ponosnim...

O ovome maštate kao klinac, da nastupate na tom stadionu i, kao što sam rekao, samo hoću da učinim ljude u klubu ponosnim”, poručio je heroj našeg doba, Met Djuk. K.B.

Sport 31

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Prekršaj

Jovanović udaljen iz Zvezde, Radulović ga zove u Atirau Defanzivac Milan Jovanović zbog disciplinskog prekršaja odstranjen iz beogradskog tima - pored Kazahstanaca Milan interesantan Trabzonsporu

SKANDAL

Džaja udario Čovića, pa podnio ostavku Predsjednik Dragan Džajić se posvađao sa potpredsjednikom Nebojšom Čovićem

Vlast u Srbiji se promijenila, prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić kao veliki navijač Crvene zvezde doveo je u klub nove ljude koji su trebali da ožive posrnulog giganta - vratio je Dragana Džajića u predsjedničku fotelju na Marakanu poslije osam godina, promovisao je Nebojšu Čovića (podigao Košarkaški klub na noge) u potpredsjednika kluba zaduženog za finansije...

Situacija se činila idealnom, a onda je sve puklo - mediji iz Srbije javljaju da je juče poslije žučne svađe došlo do sukoba Džajića i Čovića.

I to ne bilo kakvog sukoba - prva verzija priče je sljedeća: Džajić je u prisustvu nekolicine ljudi iz najužeg klupskog rukovodstva prvo vrijeđao Čovića, a onda ga udario. Druga, blaža, verzija priče je sljedeća: Džajić i Čović se nijesu fizički sukobili, ali su se žestoko posvađali. I na kraju, ono što veže dvije priče je glasina da je Džajić najavio ostavku na mjesto predsjednika kluba.

Da je skandal viđen na Marakani, između redova je potvrdio sportski direktor Zvezde Zoran Stojadinović...

“Sada je ‘puklo’, ali nije to od juče. Uostalom, mogli ste da pročitate da je gospodin Čović nezadovo-

ljan tempom kojim rješavamo probleme i da smatra da je neophodno da radimo brže, više i bolje. To se vjerovatno nekome nije dopalo, podigla se tenzija i dogodilo se šta se dogodilo”, rekao je Stojadinović za MONDO, da bi zaključio: “Nadam se da će se sve završiti na najbolji mogući način, bez ostavki”.

Sukoba je definitivno bilo, razlog nije poznat, ali nezvanična priča postoji - navodno, “puklo” je zbog finansijskog posla koji je trebalo da obavi generalni sekretar kluba Miodrag Zečević, inače Džajićev šurak, a nije. Čović se pobunio, jer želi da Zvezda (računi kluba se nalaze pod blokadom) finansijski što prije izađe iz krize, a zbog pobune je od Džajića dobio sočne psovke, a onda i udarac...

Naredni dani donijeće odgovore šta se tačno desilo, dobiće se odgovori na pitanja da li će se Džajić i Čović pomiriti? Da li će otići jedan? Ili drugi? Ili obojica..

Ali, sve je jasno - Crvena zvezda je ko zna koji put u posljednjih deset godina dotakla dno klub koji je nekada izazivao poštovanje širom planete sada je na izdisaju.

Možda se i ugasi - to ne bi bilo veliko čudo, s obzirom šta se sve dešava u Beogradu...

B.T.

Crvena zvezda ne računa na Milana Jovanovića!? Razlog - reprezentativac Crne Gore je napravio veliki disciplinski prekršaj (mediji u Srbiji spekulišu da je Milan u noći između utorka i srijede na pripremama bio pijan), pred kojim šef stručnog štaba Aleksandar Janković nije mogao da zažmuri.

Pouzdani lijevi bek, po potrebi štoper, već je napustio Antaliju, gdje se Zvezda nalazi na pripremama, a juče je cijeli dan hvatao avion za Beograd. Momak koji je u crvenom dresu odigrao 33 utakmice trebalo je na proljeće da predvodi defanzivu Crvene zvezde, ali...

“Jovanović je bio predviđen da bude nosilac igre, da svojim iskustvom pomogne mladoj ekipi u ostvarivanju zacrtanih ciljeva.

Jovanović je napravio veliki disciplinski prekršaj, koji se ne toleriše i zbog toga je udaljen iz ekipe. Stavljam tačku na taj slučaj i predajem ga disciplinskoj komisiji kluba”, rekao je trener beogradskog tima Janković za zvanični klupski portal poslije incidenta u Antaliji.

O Jovanovićevoj sudbini će raspravljati disciplinska komisija Crvene zvezde, ali kako Dnevne novine saznaju, odlični defanzivac neće

dugo čekati na novi klub, jer je njegova epizoda u Zvezdi pri kraju - crnogorski stručnjak Miodrag Radulović rekao je upravi Atiraua da bi volio da vidi Jovanovića u timu, koji je preuzeo prije mjesec dana.

Kazahstanci imaju solidno novca, za dobro pojačanje neće žaliti pare, pa bi Jovanović ubuduće mogao da sarađuje sa Mijom Radulovićem.

Pored Atiraua, kako smo čuli, za Milanove usluge zainteresovan je tur-

ski prvoligaš - Trabzonspor...

Dobro bi bilo da se cijeli “slučaj Milan Jovanović” zatvori što prije kako bi reprezentativni lijevi bek brzo pronašao novi klub, pošto će biti potreban selektoru Branku Brnoviću u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2014. godine - “hrabre sokolove” u martu očekuju važni dueli sa Moldavijom na strani (22. mart) i Engleskom (26. mart) pod Goricom...

B.T.

PRIJATELJSKe

Rudar

2

OFK Beograd

0

OFK Beograd je briljirao u Srbiji, ali to nije bilo dovoljno za vicešampiona Crne Gore družina Nikole Rakojevića juče je savladala “romantičare” rezultatom 2:0! Rudaru su trijumf obezbijedili Miroje Jovanović, te mladi Andrija Kaluđerović koji je pogodio sa bijele tačke.

TRANSFER U NAJAVI

Orahovac kuca na vrata OFK Beograda Ofanzivac Sanibal Orahovac zanimljiv “romantičarima” OFK Beograd je došao na pripreme u Budvu, a u Crnoj Gori “romantičari” bi mogli da nađu pojačanje za proljeće - iskusni ofanzivac Sanibal Orahovac je zanimljiv timu koji se domogao polufinala Kupa Srbije.

Interesovanje sa dvije strane postoji, a ako se popularni Sani dogovori o uslovima sa predsjednikom OFK Beograda Zvezdanom Terzićem uskoro bi mogao da poveća crnogorsku koloniju u Beogradu, pošto dres “romantičara” nose Dragan Bogavac, Petar

Grbić, Nemanja Nikolić i Vladan Adžić, dok je golman Andrija Dragojević pozajmljen Lovćenu.

Ako Orahovac ode u OFK Beograd podgorička Budućnost će ostati bez ikakve šanse da potpiše iskusnog fudbalera (trenirao sa njima neko vrijeme), koga su mogli dovesti, ali su se odlučili za “podmlađivanje ekipe”!

Kada smo već kod Budućnosti odlazak u Antaliju nije 100 odsto siguran, ali je izvjestan...

B.T.

Želja

Bilbija na meti Rudara Kao veliki talenat je stigao u Vojvodinu, a sada je višak u Novom Sadu - bivši mladi reprezentativac Bosne i Hercegovine, Nemanja Bilbija, nalazi se na radaru Rudara!

Pljevljaci su, kako smo čuli, stupili u kontakt sa 22-godišnjim napadačem, ponudili su mu uslove, a na njemu je ostalo da odluči hoće li pojačati vicešampiona Crne Gore.

Bilbija je ponikao u Borcu iz Banja Luke, tamo je na 41 utakmici po-

stigao 17 golova, dok je dres Vojvodine nosio 42 puta (postigao dva gola).

Za mladu reprezentaciju BiH je odigrao 20 mečeva, dao je osam golova.

Rudar je pored Bilbije zainteresovan za defanzivca Gavrila Petrovića, a postoji šansa da dres Pljevljaka opet zaduži Dušan Nestorović, pošto još nije realizovan njegov transfer u Radnički iz Niša - Dušan ima ponudu sa Čaira, ali vaga da li će otići u Niš ili se vratiti u Pljevlja... B.T.

Lovćen 4 Mogren

1

Petrovac

3

Kukeši

2

Grbalj

3

Arsenal

1

Cetinjani su dobro otvorili pripreme - izabranici Mojaša Radonjića ubjedljivo, sa 4:1, pobijedili su Mogren iskusnog Branislava Milačića! Za Lovćen su pogađali Balša Radović (dva puta), Nikola Draganić i Milan Đurišić, dok je počasni pogodak za žute djelo Save Gardaševića...

Albanski prvoligaš nije mogao da parira četi Milorada Milovrazića - Petrovac je protiv Kukešija trijumfovao rezultatom 3:2. “Nebesko plavi” su do pobjede došli egzekucijama Aleksandra Vujačića, te pojačanja Blaža Perutovića, koji je mrežu rivala pogodio dva puta.

Komšijski duel pripao je prvoligašu - Grbalj je savladao Arsenal - 3:1! Za tim koji predvodi talentovani Aleksandar Nedović poentirali su Glavan, Živković i Tučević, dok je gol za drugoligaša postigao Krgović. B.T.

R: SEMAFO 9 :5 8 7 . zvezda Uniks - C jumf 86:79 ri :79 T it Banv ćnost 75 ik - Budu Budiveljn Riga 80:85 Nimburk tersburg 69:89 e oć) Zastal - P lensija (kasno sin as(k a Bilbao - V okomotiv Kuban L l o s a h Ka no sinoć)

1. Budućnost 2. Banvit 3. Budiveljnik 4. Trijumf

GRUPA I 3 2 1 3 2 1 3 2 1 3 0 3

249:233 244:235 236:232 232:261

5 5 5 3

Plavi krik u Kijevu!

EVROKUP, TOP 16 3. KOLO

Zlata vrijedan brejk: Budućnost VOLI stigla do podviga, savladala Budiveljnik u gostima (79:75) i upoznala čaroliju prvog mjesta - Čedomir Vitkovac ostvario dabl-dabl

Mihailović: Velika pobjeda

Aleksandar Popović

O

d obale rijeke Dnjepar pa sve do Crne Gore odjeknula je zlata vrijedna pobjeda plave mašine. Vladar naše klupske košarke srušio je u “Palati sportova” Budiveljnik (79:75), preko kojeg se direktno popeo na vrh grupe I - zauzevši tron pred ukrajinskim, turskim i ruskim očima! Sa učinkom od dva trijumfa i jednog poraza uvijek skromna, ali vraški neugodna posada iz Njegoševog parka izdigla se na prste, odakle vidi velelepnu pozornicu četvrtfinala.

Nezaustavljivi Čedomir Vitkovac odigrao je još jednu partiju života - sjanih 24 poena, 10 skokova, tri asistencije i dvije blokade bili su dovoljni za dabl-dabl! Iako izrešetan povredama primicača i leđa, Vladimir Mihailović je junački stisnuo zube i ubacio 14 poena, dok su kapiten Marko Popović (11) i Duško Bunić sa 10 poena dali ogroman doprinos u “Jerusalimu istoka”.

Na drugoj strani su Malkom Dilejni (20), Mihailis Anisimov (17) i Leo Lijons sa 12 poena i 10 skokova uzaludno gradili svoj put do trijumfa, zahvaljujući srčanosti Budućnosti i karakteru koji se nikada ne predaje.

● PORUKA ZA POČETAK:

NEMA ŠALE SA BUDUĆNOŠĆU

Sjajnom serijom na početku (9:2) Budućnost je odlično ušla u meč, uz premijernih pet poena Čedomira Vitkovca. Ipak, domaći su preko Mihailisa Anisimova i Artura Drozdova režirali vođstvo Budiveljnika u

osmom minutu prve četvrtine (18:15), ali su se kapiten Marko Popović (trojkom) i Duško Bunić pobrinuli da crnogorski šampion dionicu završi pozitivno (20:18).

Druga četvrtina nije praktično ni počela, a plavi uragan je za tri minuta serijom 10:0 pobjegao na +10 (28:18), na krilima Vladimira Mihailovića i Marka Popovića, za najveću prednost i zadovljstvo stručnog štaba. Ukrajinci su krenuli u lov na našeg predstavnika, kojeg su sustigli u 18. minutu (38:38), ali se ponovio deža vu iz finiša prvog kvartala, pa je Vitkovac sa šest poena priveo poluvrijeme kraju (44:40) u korist posade iz Njegoševog parka.

● HEROJSKI PREOKRET ZA DIVLJENJE

Početak trećeg čina, kao uostalom i cjelokupni njegov tok, postavili su ozbiljni test za našeg predstavnika. Furioznom serijom 23-7 Kijevljani su do rekordnih +12 došli

Protiv Partizana je igrao povrijeđen - uslijedio je visoki poraz. Muke sa primicačem i leđima nastavile su se i nakon toga, što je rezultiralo propuštanjem treninga, pa je Vladimir Mihailović morao da se izdigne iznad sopstvenih mogućnosti kako bi uopšte nastupio protiv Budivljenjika. A, ne samo da je figurirao, već je i te kako doprinio još jednom istorijskom trijumfu “plavih” na dalekom gostovanju.

“Znali smo da nas očekuje teška utakmica. Imali smo dobrih perioda, ali i padova u igri. Međutim, posebno mi je drago što smo uspjeli da se na sjajan način vratimo iz minusa od 12 poena i izborimo zaista veliku pobjedu”, naglašava Mihailović, čije će 14 poena dobro zapamtiti tim iz Kijeva. u 28. minutu (63:51), a najzaslužniji za veliki preokret bio je Malkom Dilejni, koji je bio nerješiva enigma za plave momke. Posljednji period sastav Dejana Radonjića dočekao je sa deset poena zaostatka (65:55), odakle je i krenuo herojski povratak Budućnosti. Nevjerovatnom igrom, zalaganjem i serijom 14-0 Podgoričani su za samo četiri minuta utišali “Palatu sportova”, što je potvrdio i bezvoljni semafor (65:69)! Trojke su kao na traci “sipali” Vladimir Mihailović i Marko Popović, čiji se bljesak pokazao kao konačan do velikog trijumfa, uz vjerovatno presudni trenutak kada je Aleksa Popović pogodio za tri na jedan minut i 54 sekunde do kraja (75:72)! Do kraja su Ukrajinci pokušavali da vrate izgubljeno, ali je četvrti sastav ABA lige iskusno držao konce u svojim rukama tokom “košarkaške klackalice”, uprkos promašenim slobodnim bacanjima najboljeg crnogorskog košarkaša i Strahinje Miloševića.

BUDIVELJNIK - BUDUĆNOST 75:79 KIJEV - Dvorana:”Palata sportova”. Gledalaca: 2.000. Sudije: Spiros Kontas (Grčka), Petri Mantila (Finska) i Miroslav Tomov (Bugarska). Rezultati po četvrtinama: (18:20, 22:24, 25:21, 10:24).

BUDIVELJNIK: Lions 12, Herašimčuk, Tsintsadze 7, Robinson 3, Drozdov 12, Jegorov, Gorbenko, Anisimov 17, Anikijenko, Salenga 4, Dilejni 20, Krivtsov.

BUDUĆNOST: Ivanović, Mihailović 14, M. Popović 11, M. Milošević 2, Nikolić, S. Milošević 5, Mugoša, Di Bost 3, Li 4, Vitkovac 24, Bunić 10, A. Popović 6. Šut za jedan poen: Budiveljnik (18-23) 78% - Budućnost (10-16) 62%. Šut za dva poena: (21-40) 52% - (2146) 45%. Šut za tri poena: (5-14) 35% - (9-17) 32%. Skokovi: 32-30. Blokade: 8-8. Asistencije: 12-16. Ukradene lopte: 5-8. Izgubljene lopte: 13-12. Lične greške: 20-28.

KUPON

19

KUPON

19

KUPON

19

KUPON

19

četvrtak, 24. 1. 2013. broj 447 GODINA II

33 žena trend

Cipele sa špicem ponovo moderne

Zgodne glumice, pjevačice i modeli, zaljubile su se u ‘Anouk’ model s potpisom brenda Jimmy Choo, koji nogu vizuelno izdužuje i čini svaku kombinaciju prefinjenom i seksi. Na crvenom tepihu u posljednje vrijeme ove cipele vladaju pa je sasvim jasno da je trend štiklica sa špicom opet moderan. Ovaj model dobro se kombinuje u dnevnoj i u večernjoj varijanti. S obzirom na veliku potra-

žnju, Jimmy Choo je u sklopu svoje zimske kolekcije izbacio modele u cijelom spektru uzoraka i boja, a najveću popularnost zasad uživa metalik srebrna štikla, koja pristaje uz sve. Klasičnu ‘Anouk’ cipelu karakteriše oštar špic i vrtoglavo visoka potpetica, a vjerne su joj postale Alesandra Ambrosio, Eva Longoria, Kristen Stjuart i mnoge druge. Cijena ovog modela je oko 500 eura.

bjuti

Zablude o bržem rastu kose

moda

Kombinujte različite printove Ako ste početnik, kombinujte minimum dva printa

T

rend kombinovanja nekoliko dezena istovremeno aktuelan je i u zimskim kolekcijama, ali u nešto toplijim i tamnijim tonovima. Ovaj trend daje neograničene mogućnosti, ali zahtijeva poznavanje određenih pravila bez koji bi sve moglo otići u pogrešnom smjeru.

Ako još uvijek nijeste isprobale kombinovanje različitih dezena, nudimo vam nekoliko osnovnih savjeta uz koje ćete na pravilan način uklopiti određene komade odjeće.

Boje iz iste porodice Spajanjem boja iz iste porodice izbjeći ćete rizik da vam odijevna kombinacija asocira na kič i izgleda napadno. Napravite miks zemljanih tonova ili koristite različite nijanse jedne boje i dobićete jednu skladnu, ali ne i dosadnu cjelinu. Dezeni u različitim nijansama jedne boje su siguran izbor i znaju biti jako interesantni i šik.

Veličina printa Jednostavan način za kombinovanje različitih dezena je spajanje krupnih i sitnih šara. Ovako ćete postići željenji efekat bez mogućno-

sti da izgledate napadno. Izbjegavajte kombinovanje krupnih šara sa krupnim i sa sitnim jer nije dobro rješenje.

Manje je više Kombinovanje dva različita printa je sasvim dovoljno za početnike, a za one malo smjelije i vještije dovoljna su tri. Više od tri različita printa bi mogla da izazovu konfuziju i kod vas samih i kod posmatrača. Zato savjetujemo, dovoljna su dva različita dezena.

Samopouzdanje Kada nosite ovako upečatljiv stil onda je jedan od najbitnijih faktora vaše samopouzdanje. Ukoliko sumnjate da možete iznijeti neobičnu i upadljivu kombinaciju, nemojte je nositi. Ovdje samopouzdanje i stav imaju veoma važnu ulogu, pa bolje

počnite od suptilnijih kombinacija i vremenom oslobađajte svoju kreativnost. Vremenom ćete se osjećajte sve ljepše i sigurnije.

Organizovani haos Jedan od uspješnih načina kombinovanja dezena je spoj onog sa jasnom, strogom strukturom kao što su pruge i smjelijeg, raskošnog tribalni. Sinteza ovakvih printova je vizuelno najbolje rješenje, iako bi vam se na prvi pogled moglo učiniti da se oni ne slažu, jer djeluju efektno i daju fluidnost odjevnoj kombinaciji.

Jedan komad koji dominira Ako ste početnici kada se radi o ovom trendu, svakako birajte jedan odijevni predmet smjelog printa kako biste na osnovu njega gradili outfit sa jednobojnom odjećom, neutralnih boja. Fokusirajući se na jedan komad upadljivog dezena, lako je kombinovati i stvoriti kohezivnu odijevnu kombinaciju. Preporučujemo da probate sa leopard printom ili cvjetnim dezenom kao osnovom.

Jedni tvrde da je brzina kojom nam raste kosa genetski predodređena i da na to ne možemo da utičemo, dok drugi tvrde da se uz razne preparate i metode njen rast može ubrzati. Donosimo vam nekoliko stvari koje sigurno neće potpomoći rast kose, a neke od njih su veoma popularne.

Skraćivanje krajeva Kosa raste iz korijena, a to da li ćete je skratiti jedan, dva ili pet centimetara nikako ne utiče ne njen rast. Veoma je bitno da, čak i u procesu puštanja kose, redovno posjećujete svog frizera, ako vam je cilj da imate dugu a lijepu kosu.

Mijenjanje šampona i balzama Nije tačno da se kosa poslije određenog vremena navikava na preparate koje koristite, pa ih treba stalno mijenjati kako bi vam kosa brže rasla. Eksperimentišite sa proizvodima za kosu.

Farmaceutski proizvodi za rast kose Prije nego što se odlučite za tako nešto, imajte u vidu da su ti proizvodi prevashodno prav-

ljeni za muškarce, te stoga često izazivaju rast dlačica na mjestima gdje ih žene radije ne bi imale. Češljanje Sigurno ste čule da ako svako veče pred spavanje prođete sto puta kroz kosu četkom, imaćete lijepu kosu. Ovim postupkom podstaći ćete cirkulaciju na koži glave ali kosi nanijeti veliku štetu, jer češljanja kida, lomi i čupa zdrave dlake.

Hormoni U trudnoći, mnogim ženama kosa krene da raste veoma brzo. Do tog fenomena dolazi zbog povišenog nivoa hormona estrogena, koji potpomaže rast i razvoj svih ćelija u organizmu, pa tako i kose.

savjet

Farmerke koje uklanjaju celulit Modna marka “Wrangler” na tržište izbacila je prve farmerke koje njeguju kožu. Ovaj model trebalo bi da predstavlja revoluciju jer će farmerke davati vlagu vašoj koži i brinuti se da vam noge uvijek budu mekane i bez celulita. “The Denim Spa” farmerke urađene su sa funkcijom u tri različita tretmana Aloe Vera, Olive Extract i Smooth Legs. Svake od njih u sebi sadrže njegu koja traje 15 nošenja, nakon čega se farmerke mogu ponovo tretirati posebnim sprejevima čije punjenje traje do 95 nošenja.

Zaštitno lice je farmerki je prekrasna Lizi Džeger. Ove “The Denim Spa” farmerke u prodaji će biti dostupne krajem januara po cijeni od 100 eura a biće dostupne preko asos.com stranice.

34 Žena

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

Fejsbuk izaziva nezadovoljstvo Istraživači sa dva njemačka Univerziteta došli su do zaključka da se trećina ljudi nakon što ode na Fejsbuk osjeća lošije i nezadovoljno svojim životom. Najgore se osjećaju oni koji samo gledaju, a ništa ne objavljuju.

“Iznenadili smo se kad smo vidjeli koliko ljudi ima negativna osjećanja u odnosu na Fejsbuk.

Zavidni su, osjećaju usamljenost, frustraciju ili su ljuti. Naša predviđanja su da će takve osobe otići s Fejsbuka, ili će barem smanjiti posjete FB-u”, kaže Hana Krasnova, istraživač na berlinskom Humboldtovu Univerzitetu.

Istraživači su došli do zaključka da su slike s odmora najveći razlog frustracija. Više od polovine slučajeva zavisti podstakle su slike s praznika.

Socijalna interakcija drugi je razlog zavisti jer korisnici upoređuju broj rođendanskih čestitki koje su dobili s onima koje su upućene njihovim FB-prijateljima, kao i broj ‘lajkova’ i komentara na slike i postove.

Sačuvajte mir u braku Ljudi kojima hronično nedostaje sna vjerovatnije će svog partnera doživljavati “zdravo za gotovo”, pokazala je studija Univerziteta Berkli. U njoj su bračni parovi od 18. do 56. godina vodili dnevnik o navikama spavanja, ali i učestalosti svađa s partnerom.

Naučnici su zaključili da se najmanje svađaju parovi koji najviše spavaju, piše Dejli Mejl.

Takođe, ljudi koji spavaju osam i više sati češće izražavaju zahvalnost svom partneru te ga češće i hvale.

“Manjak sna čini nas sebičnim, mrzovoljnim i nervoznim, a partner je prvi na koga ćemo se “istresti”, zbog čega nije čudno da se neispavani parovi više svađaju” - zaključila je vođa studije, Ejmi Gordon.

ŽIVOT

Nevjerni muškarci ipak vole svoje žene N

ezadovoljstvo i rutina u krevetu jedni su od najčešćih razloga zašto muškarci varaju, tvrdi kontroverzna britanska književnica i novinarka Helen Krojdon u knjizi “The Sugar Daddy Diaries”. Ona je na tajnom zadatku proučavala zašto muškarci varaju svoje bolje polovine, a kao izvori su joj poslužili britanski portali za varanje maritalaffair.co.uk i Bondara, piše Daily Mail.

Ona kaže da bi parovi trebalo da nađu vremena za seks, a što više orgazama dožive to će više željeti seks. “Ako imate problema, razmislite o tome da odete na bračno savjetovanje prije nego što se raziđete”, savjetuje Krojdon.

Zbog obaveza traže ljubav na drugim mjestima Nakon rođenja djeteta, često se jedan od partnera osjeća zapostavljeno i nepoželjno zbog brojnih obaveza i gustog rasporeda.

Upravo zbog toga ljubav traži na drugim mjestima.

“Ako želite to da spriječite, rezervišite svaki dan 15 minuta samo za sebe. Posvetite se jedno

drugome, razgovarajte o tome šta vas muči, ali bez prebacivanja. Probajte da pronađete rješenje koje odgovara i vama i partneru”, dodala je Krojdon.

Nedostaje romantike Veliki broj muškaraca priznao je da i dalje voli svoju ženu, ali da traže nešto više. To uglavnom nije seks, već romantika i sastanci.

Više od svega žele da se ponovo osjećaju kao da imaju čemu da se raduju. Ako se nađete u takvoj situaciji, probajte da razbijete monotoniju. Partneri se previše opuste i zaborave na romantiku, ali jednostavna večera za dvoje ili odlazak na ples mogu da vas na-

vedu da se opet zaljubite, objasnila je Krojdon.

Partnerove zdravstvene probleme shvataju kao propusnicu za aferu Ako je jedan partner bolestan, drugi bi to mogao da shvati kao propusnicu za bračnu aferu. Činjenica da njihov partner ne može više da ispunjava bračne obaveze, rješava ih bilo kakvog osjećaja krivice. Dio muškaraca čak tvrdi da su njihove žene pristale da traže seksualno ispunjenje van braka, ali ne i emocionalno.

U ovakvoj situaciji je pristanak ključan, pa čak iako tvrde da to mogu da podnesu, to ne znači da se neće osjećati prevareno. Otvorena veza teško može da funkcioniše, jer će neko uvijek da pati.

Još samo jednom...prije braka I muškarci i žene podjednako često se upuštaju u kratke afere prije vjenčanja. Tako žele ba-

rem na kratko da zadrže svoj stari identitet i dokažu da još mogu nekoga da osvoje. Ako primijetite da vašeg partnera muči pomisao na vjernost do kraja života, probajte da razgovarate s njim. Iskoristite njegov seksualni potencijal umjesto da ga potiskujete. Vruće igrice, seksi donje rublje i novosti u krevetu “začiniće” vaš seksualni život, pa neće zabavu tražiti negdje drugo.

Prevare se dešavaju zbog pružene prilike Mnoge prevare se događaju samo zbog pružene prilike, npr. na poslovnom putu. Vjeruju kako za to niko neće saznati, a u većini slučajeva već su prije o tome razmišljali ili čak i uradili.

“U takvoj situaciji, ako je vaš partner na poslovnom putu, nemojte ga stalno zvati i kontrolisati. Prevelika kontrola mogla bi ga natjerati da uradi nešto zbog čega ćete oboje zažaliti”, tvrdi Krojdon.

LJUBAV

Strah ili obzir

Pitanja koja se ne postavljaju Vjerovali ili ne, iako su mnogo otvoreniji (i ponekad brutalno iskreniji) od nas žena, i frajeri se boje da postave neka pitanja.

Zašto?

Pogledajte šta sve vjerovatno vaš frajer misli, a boji se da vas pita: 1. Da li ćeš misliti da sam mlakonja ako ti priznam da se i ja bojim visine/paukova/zmija/leta avionom?

2. Ne misliš li da nam je seks postao malo dosadan?

3. Iako izgledaš dobro i s nekoliko kilograma viška, ne misliš li da je napokon vrijeme za teretanu?

4. Moramo li stvarno ponovo da gledamo “Bilježnicu”

(Notebook)?

5. Misliš li da je dečko tvoje najbolje drugarice privlačniji od mene?

6. Hoćeš li da se naljutiš ako kažem da me stvarno nije briga da li ćeš da kupiš žutu ili ljubičastu haljinu?

7. Da li si svjesna da mi je muka od tvog parfema?

8. Možeš li da budeš malo tajanstvenija?

Ne moram da znam apsolutno sve o tebi u svakom trenutku, piše Index.

9. Hoćeš li da pomisliš da sam nesiguran ako ti kažem da sam ljubomoran na tvog zgodnog novog kolegu?

10. Zašto odjednom više ne briješ noge redovno?

Parovi koji idu na živce Sigurno je svima lijepo da vide ljude koji su zaljubljeni i koji se vole, osim ako ne spadaju u grupu onih koji preziru sve koji nešto osjećaju zbog niza vlastitih ljubavnih neuspjeha. U svakom slučaju, čak i onima najmekšeg srca neki parovi mogu dizati pritisak. Provjerite da li spadate među njih...

Stalno komunicirate kada ste razdvojeni Šaljete poruke ili se zivkate kada niste fizički jedno pored drugog, a kada ne pričate međusobno, drugima pričate o svojoj vezi. Grrr.

Nosite istu odjeću Nekada je posebno iritantno kada parovi nose istu odjeću, čak i kada to rade nesvjesno. Kada se to dogodi slučajno, jedno od vas bi trebalo da da se presvuče makar zbog drugih.

Razmjenjujete nježnosti u javnosti – stalno Malo poljubaca i zagrljaja u javnosti je ok. Možete se držati za ruke, to je prihvatljivo, ali nemojte da se ljubite između svakog zalogaja hamburgera. Šaljete jedno drugom poruke

dok ste u istoj prostoriji U društvu ste, sjedite jedno pored drugoga i šaljete poruke. Zašto? Svi vide da šaljete poruke jedno drugom.

Prestanite.

Razmjenjujete interne fore Niko ne razumije čemu se smijete, jer stalno razmjenjujete fore koje nešto znače samo vama dvoma. Oprostite ako mislimo da vaše interne fore nijesu smiješne, ali nemamo pojma o čemu pričate.

Jedno drugo zovete grozno slatkim nadimcima Ljubavi, draga, dušo - to je sve ok.

Krofnice, medvjediću, mediću - nije.

Takvi nadmici svima ostalima izazivaju mučninu.

Tepate u javnosti Jedno drugom se obraćate imitirajući povišene dječje glasiće i sve pričate u deminutivima. Ne zanima nas ako to radite dok ste sami, ali ne želimo da slušamo kako cičite u paru.

Vi ste postali ‘mi’ Nema šanse da vas ljudi viđaju odvojeno. Isključivo ste ‘mi’ i sve radite zajedno. Ako neko pozove jednog od vas, pojavićete se oboje. Ako jednom neko povjeri tajnu, automatski ju je rekao oboma.

Žena 35

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

SAVJETI

Hrana koja prija srcu

N

ZA DO K JE

Ukoliko želite da zaštitite srce, uvrstite u svoj jelovnik sljedeće namirnice: Šargarepa Osim što je dobra za oči i čuva vid, šargarepa nas štiti i od bolesti srca, ali i karcinoma. Ovo povrće je dobro i za jačanje psihe, makularnu degeneraciju, a pomaže i u kontroli dijabetesa, jer sadrži karotenoide koji regulišu nivo šećera u krvi.

Šargarepa će prijati i vašoj jetri, dok je ulje ove povrćke odlično za osobe koje imaju suvu kožu, jer je čine glatkom i mekom.

Slatki krompir Slatki krompir je često nepravedno zanemaren, a sadrži mnogo hranjivih sastojaka. Relativno je jeftin, a samim tim i dostupan. Međutim, za razliku od šargarepe, ne može se jesti sirov. Ono što će iznenaditi mnoge jeste da je savršen za mršavljenje, jer ima malo kalorija. Odličan je i za dijabetičare, polako se vari, pa ćete duže vremena biti siti.

Jedan pečeni slatki krompir, srednje veličine, sadrži tri puta više vitamina A od preporučenih dnevnih količina i čak polovinu preporučenog dnevnog unosa vitamina C, kao i trećinu neophodnog unosa vitamina E. Ovo povrće pravi je izvor kalijuma, dijetetskih vlakana, vitamina B6 i folne kisjeline, dok su drugi nutritijenti zastupljeni bar u minimalnim količinama. Slatki krompir ima jako malo natrijuma i masti, a gotovo nimalo holesterola. Jedna porcija od 100g pečenog slatkog krompira ima svega 103 kalorije.

Paradajz Paradajz je izuzetno bogat antioksidansom likopenom. Likopen je karotenoid koji ovom povrću daje crvenu boju i jedan je od najvećih prirodnih ljekova protiv raka dojke i prostate. Paradajz sadrži dosta vitamina C i A, a njegova vlakna su izuzetno bitna za dobru probavu. Pretpostavlja se da prosječan čovjek, u toku godine kroz različita jela, pojede oko 30 kg paradajza.

TOPLA VODA I LIMUN

TO RA

P I TA

Prema jednoj studiji, koja je objavljeno u časopisu “European Journal of Public Health”, nizak nivo likopena i betakarotena povezan je sa povećanim rizikom od akutnog infarkta miokarda. Finski naučnici, koji su se bavili ovim istraživanjem, zato preporučuju da u svoj jelovnik uključimo namirnice koje sadrže dosta antioksidanata iz grupe karotenoida.

Poštovani, imam 18 godina i imam problem sa mucanjem, tačnije zamuckivanjem. Kad sam u društvu, dok pjevam i dok mi je prijatno u okolini ne mucam. Ali kad treba da telefoniram, čitam nešto naglas, i pričam neku bitnu priču tad mi se stvori blokada u razgovoru, i zamuckujem.

To sam dobila sa četiri, pet godina, išla sam kod logopeda, znam neke vrste liječenja, ali me brine zašto mi se i sa 18 godina javlja, i kako to da liječim? Inače, jako volim da razgovaram, i čak kad zamuckujem ja pričam dalje, i pokušam da se to ne desi sljedeći put.

Poštovana, svako ko muca ima određene situacije kada više-manje zamuckuje. Jedna od češćih kritičnih situacija jeste javljanje na telefon ili odgovaranje.

Mucanje se javlja i sa 18 godina i neće samo od sebe nestati. Ako već znaš neke vježbe od ranijih posjeta logopedu pokušaj da ih radiš, pa vidi da li pomažu. Ako ne, potraži ponovo pomoć stručnog lica- logopeda.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Čarobni napitak

DIJETA

Smršajte 10 kg za mjesec dana Da biste izbjegli monotoniju koja je često razlog neuspjeha dijete, možete na meni da uvrstite još neke namirnice. Zapravo, preporučena hrana su, osim jaja, piletina, ćuretina, riba, voće, povrće sa malo ugljenih hidrata, biljni čajevi bez šećera i voda.

Značajno je smanjen unos ugljenih hidrata, a hljeb, testenina i krompir su strogo zabranjeni.

Za tri mjeseca pridržavanja ovog režima ishrane možete oslabiti i do 30 kilograma.

Jedan od najčuvenijih promotera ove dijete je holivudski glumac Adrian Brodi ko-

ji je izgubio 15 kilograma pripremajući se za ulogu u filmu “Pijanista”.

Njegova verzija ovi dijete bila je sljedeća: on je jaja jeo za doručak, manje parče grilovane piletine za ručak i parče ribe sa parenim povrćem za večeru.

PRIMJER DIJETETSKOG PLANA Doručak 2 kuvana jaja 1/2 grejpfruta Ručak pečena piletina bez kožice zelena salata Večera Omlet od 2 jajeta sa spanaćem i paradajzom

Kako da uspješno bacite cigarete Magazin “Women’s Day” okupio je psihologe, ljekare i stručnjake koji su dali savjete kako da zauvijek bacite cigarete i što lakše prebrodite krize.

Riječ psihologa Razmislite o tome koliko vremenski zapravo dnevno pušite i to vrijeme zamijenite nekim drugim aktivnostima. Umjesto cigarete poslije ručka se zaposlite pranjem sudova ili dovođenjem kuhinje u red ili prošetajte. Možete pojesti voćku kada poželite da zapalite cigaretu. Ne preporučuje se kalorična hrana. Psiholozi preporučuju i meditiranje od deset do 15 minuta

dnevno. Tako ćete smanjiti nervozu zbog nedostatka nikotina.

Riječ ljekara Istraživanja pokazuju da imate dva puta veću šansu da prestanete da pušite ako se uključite u neku grupu podrške ili imate ljude oko sebe koji će vas ohrabrivati. Mogu da vam pomognu nikotinski flasteri ili gume za žvakanje. Ljekari kažu da od svih ponuđenih alternativa ne treba uzimati elektronske cigarete, jer iako nemaju nikotina u sebi, otežavaju funkciju pluća i mogu da iritiraju disajne puteve zbog štetnih hemikalija.

KORISNO

Napravite čaj za mršavljenje Svakog jutra, prije nego što išta popijete ili pojedete, popijte čašu tople vode s limunom. Ova kombinacija može koristiti vašem tijelu na brojne načine.

Jutarnju šoljicu kafe zamijenite čašom tople vode i limunovog soka.

Američka nutricionistkinja An Luise Gitleman, autorka knjige “Isperite masnoće za cio život”, tvrdi da ova kombinacija koristi tijelu na različite načine, između ostalog, pomaže pri gubitku težine, poboljšava probavu i povećava nos vitamina C. Dr Gitleman preporučuje kombinaciju soka od pola limuna i šoljice tople vode. Ako dodate malo mljevenog cimeta i malo đumbira, dodatno ćete obogatiti napitak.

Ako natašte srca popijete vodu i limun, stimulisaćete sistem za varenje, jer ćete poboljšati sposobnost tijela da apsorbuje hranjive materije. Loša apsorpcija hranjivih materija uzrokuje pojavu gladi, čak i kad za to nema stvarne potrebe.

Voda i limun čiste organizam i nježno ispiraju bubrege i jetru od toksina, kaže dr Gitleman. Pomažu i u čišćenju limfnog sistema, ključnog za izbacivanje toksina.

Voda prirodno potiskuje apetit.

Kada dehidrirate, osjećaj gladi jača. Limun pomaže u redukciji celulita jer pospješuje cirkulaciju, izbacivanje toksina iz tijela i sposobnost prerade masnoća.

Jedan limun nudi 30,7 mg vitamina C, dok potrebna dnevna doza ovog važnog vitamina iznosi 75 mg za žene i 90 mg za muškarce. Ljudi koji imaju više vitamina C, imaju efikasniji sistem za varenje od onih koji ga nemaju dovoljno. Limun poboljšava i apsorpciju kalcijuma u organizmu.

Apsorpcija kalcijuma opet pospješuje gubitak kilograma. Naime, kalcijum se taloži u masnim ćelijama, a što su one bogatije kalcijumom, to je lakše stimulisati njihovo sagorijevanje.

Svakog dana možemo vidjeti bar jednu reklamu na televiziji o preparatima za mršavljenje, a kada ih kupimo može da se dogodi da nam neki sastojak iz tog preparata ne odgovara, pa smo sav taj novac potrošili uzalud. Ovako ćemo sami sebi napraviti čaj za mršavljenje i prilagodićemo ga našim potrebama koliko je to moguće.

Potrebni sastojci za čaj su: - Majčina dušica - Hajdučka trava - Kopriva - Žalfija - Šipurak - Kantarion - Vilino sito (Bodić, Pupavac) - Rastavić Priprema: Pomiješajte sve sastojke i odložite ih u staklenu teglu ili papirnu kesu. Stavite četiri grama čaja u litar vode da provri. Kada provri ostaviti čaj da se ohladi.

Dobijeni čaj se pije prije i u toku obroka uz dodatak jabuko-

vog sirćeta po ukusu. Ova biljna miješavina uspješno reguliše metabolizam. Naravno, uz malo korigovanje ishrane i pridržavanje recepta čaj će vrlo brzo dati rezultate.

Savjeti: - U čaj ne treba stavljati šećer ili vještačke zaslađivače, umjesto toga može jedna kašičica meda.

- Možete malo posipati cimetom po želji, jer on ubrzava topljenje masnih naslaga.

- Umjesto jabukovog sirćeta možete nacijediti malo limuna po vašem ukusu.

36 Žena

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

JESTE LI ZNALI

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Kolač “za pet minuta”

SASTOJCI:

400 gr bijelog pš eničnog brašna mlake vode ko liko da zamijesite tijes to 100 gr putera 14 gr kvasca krupna morska so 1 bjelance očišćene sjemen ke bundeve

Musaka od vrganja

U šolju stavimo brašno, šećer, kakao i prašak za pecivo i dobro promiješamo da se sve lijepo izjednači. Dodamo jaje i opet promiješamo. Dodamo ulje i mlijeko i dobro promiješamo da ne ostanu grumuljice. Stavimo šolju u mikrotalasnu i uključimo da se peče: 4 minuta- 850 wati ili 3 minuta- 1000 wati. Kada je gotovo, izvadimo iz mikrotalasne (pazite vruća je šolja), ostavimo 2- 3 minuta da se prohladi, prelijemo nekim filom, sladoledom, topingom, džemom ili već po vašoj želji.

SASTOJCI:

Slana peciva U malo mlake vode rastvorite kvasac bilo suvi ili svježi i ostavite malo da odstoji. Puter izmrvite u prosijano brašno, dodajte 1 kašičicu soli i kvasac sa vodom, pa uz dodavanje ostatka vode umjesite homogeno i elastično tijesto.

Oblikujte loptu, pokrijte ga i ostavite sat vremena na sobnoj temperaturi. Poslije tog vremena razvucite tijesto na radnoj površini i radlom isjecite kvadrate približnih dimenzija 6x6 cm. Poređajte dobijene kvadrate na pleh na koji ste stavili trajnu pekarsku foliju ili papir za pečenje, svaki premažite viljuškom umućenim bjelancetom i pospite so i sjemenke. Pecite u zagrijanoj rerni na 200 stepeni oko 15 minuta.

1 kg krumpira 1/2 kg vrganja 2 glavice crveno g luka 2 kom. vrhnja 2 kašike masti (ulja) 1 kašika vegete so

Vrganje nasiječemo i prokuvamo da samo zavri voda, zatim ih ocijedimo. Luk izdinstamo te stavimo i vrgnje pa sve još malo izdinstati i po želji posoliti. Krompir očistimo ,operemo isječemo na tanke kolutove, posolimo ga i povegetimo. Slažemo na pomašćenu tepsiju red krompira, pa red vrganja. Zadnji red slažemo krompir i stavljamo peći na 200 stepeni oko 45 minuta. Pred kraj zalite kiselim vrhnjem i vratite u pećnicu na nekoliko minuta.

Po želji može se staviti i pavlaka za kuvanje. Jede se toplo i možete kombinovati svakojake salate.

SLATKO

SASTOJCI:

4 ravne kašike brašna 4 ravne kašike šećera 1/2 kašičice praš ka za pecivo 2 kašike kakaa 1 jaje 3 kašike ulja 3 kašike mlijek a 1 šolja za čaj

30 interesantnih činjenica o voću

Voće predstavlja odličan izvor energije i česta je namirnica u ishrani ljudi. Mnogobrojna blagotvorna dejstva na ljudski organizam poznata su od davnina, a u ovom tekstu vam predstavljamo 30 interesantnih činjenica koje možda nijeste znali o voću. *Jagode pripadaju familiji ruža. *Najveća lubenica ikad uzgojena bila je teška 119 kg. *Konzumacija šljiva pomaže apsorpciju gvožđa u organizmu. *Unutrašnjost bananine kore može da se koristi za poliranje cipela. *Limun i so mogu da se koriste za čišćenje mrlja rđe i za čišćenje bakarnog posuđa. *Kokosovo drvo se ponekad zove drvo života. *Unutrašnjost bananine kore možete utrljati na mjesto ujeda komarca da spriječite svrab. *Japanske šljive vode porijeklo iz Kine. *Jabuke plutaju na vodi jer je 25 odsto njihove zapremine vazduh. *Drvo kruške može da izdrži temperature do -40 stepeni Celzijusovih. *Šljive rastu na svakom kontinentu sem na Antarktiku. *Razrijeđeni sok od lajma, ostavljen preko noći u posuđu, uklanja braon mrlje. *Trećina ukupno proizvedenog ananasa na svijetu proizvodi se na Havajima.

*Banane su bogate vitaminom B, koji pomaže umirenju nervnog sistema. *Narandže su najčešće gajeno voće na svijetu. *U Kerali u južnoj Indiji cvjetovi kokosovog oraha su nezaobilazna dekoracija na vjenčanjima. *Preko 60 miliona tona jabuka se obere širom svijeta godišnje. *Plod kivija sadrži aktionin koji se može koristiti za smekšavanje mesa. *Banane mogu pomoći u liječenju depresije, pošto povećavaju nivo serotonina (hormona sreće). *Godišnje se proizvede 20 milijardi kokosovih oraha. *Rani moreplovci su koristili lubenice kao zalihe vode za duga putovanja. *Jagode su hrišćanski kamenoresci koristili kao svete simbole. *Aronija je voće sa najjačim antioksidativnim dejstvom. *Kalifornija proizvede blizu 500 miliona kilograma jagoda svake godine. *Breskve su nekada bile poznate kao “persijske jabuke”. *Limun ima više šećera od jagoda. *Paradajz nije povrće već voće. *Prosječna jagoda ima oko 200 sjemenki. *Banane pružaju umirujuće olakšanje kod gorušice. *Grožđe ne može da sazri poslije branja, za razliku od banane.

TAJNE VELIKIH KUVARA

Domaći voćni jogurt za bebe

Devet super načina i ideja za pripremanje krompira

Vaša beba ima više od šest mjeseci i polako se navikava na nove ukuse. Ukoliko ste već probali voćne kašice od breskve pokušajte bebi ponuditi i ovu kombinaciju voća i domaćeg jogurta.

Pripremite: - 200ml jogurta (najbolje onog domaćeg) - 100g breskvi (može i neko drugo voće) - 2 kašike mljevenog plazma keksa Breskve dobro operite i ogulite, a zatim ih ubacite u blender i kratko izmiksajte, zatim dodajte jogurt i plazma keks. Ukoliko vaša beba voli gušće smjese možete dodati

Svaki dan razmišljate šta ćete da kuvate i već vam ponestaje ideja?

Možda odlučite da kuvate krompir pa evo devet načina kako ga pripremiti.

1. Pečeni krompir Kod ovakve pripreme je najvažnije da ima dovoljno mjesta u tepsiji jer inače neće moći da se zapeče sa svih strana pa nećete dobiti onaj fini hrskavi ukus. Takođe, pazite da krompir bude iste veličine kako bi se ravnomjerno ispekao.

2. Prženi krompir Pržite li krompir na malo ulja, možete dobiti ukusan prilog koji nije štetan za zdravlje. Jedino je važno da koristite pravo ulje. Maslinovo ulje, na primer, nije dobar izbor jer se inače ne smije zagrijevati na visokim temperaturama za prženje.

3. Kuvani krompir Najbolje je da ga kuvate u kori, a da li je gotov, možete provjeriti viljuškom. Krompir probijte do sredine da biste provjerili da li je kuvan. Vodu nemojte previše da zasolite jer krompir odlično upija slanoću. Od kuvanog krompira uvijek na brzinu možete da napravite krompir salatu.

još plazma keksa. Ovakve kombinacije možete praviti sa bilo kojom vrstom voća. Probajte dodati i malo šećera ili meda, ako je beba starija od godinu dana. Sve kombinacije su bolje od one kupovne koja sadrži mnogo konzervansa.

Uvijek se potrudite da bebi ponudite svježe pripremljen obrok.

To nije mnogo teško učiniti jer je pravljenje ove kašice veoma jednostavno. Ukoliko bebač ne pojede sve dodajte par badema i imaćete odličan obrok i za sebe. Zato, bez nervoze ako se bebi ne bude svidio vaš domaći voćni jogurt. Naravno, još je bolje ako sami ukiselite mlijeko i napravite jogurt.

4. Zapečeni krompir Ovaj tip krompira je uvijek fin jer je kremast zbog dodatka maslaca i sira ili pavlake. Krompir možete nasjeći na tanke kriške jer će biti sočniji ili ga cijelog sa korom zapeći u rerni.

5. Krofna krompir Ko bi rekao da krompir može da izgleda kao krofna. Prave se od slatkog krompira, koji se isiječe u obliku krofni, izbode viljuškom i kuva deset minuta u mikrotalasnoj pećnici na najjačoj temperaturi.

6. Narendani krompir Od narendanog krompira možete da pravite uštipke koji su idealni u ove zimske dane – topli i hrskavi, a možete i da ga dodate u omlet.

7. Gulaš Krompir je nezaobilazan u raznim gulašima i varivima. Kod pripreme jedino pripazite da ga ne prekuvate jer će se raspadati.

8. Pomfrit Ovo je mnogima najukusniji, ali i najnezdraviji oblik pripreme krompira. Ako sami pripremate krompir, prije sječenja na štapiće neka odstoji pola sata u vodi da otpusti višak skroba, pa ga zatim isjeckanog

prosušite na krpi. Nakon prženja ga stavite na papirnati ubrus da upije višak ulja, piše T portal.

9. Pire krompir Pire krompir je lako napraviti, a postoji puno varijanti pripreme.

Možete, na primjer, prepržiti kolute luka pa preliti po vrhu, dodati malo peršuna ili samo umiješati malo mlijeka i maslaca.

37

ÄŒETVRTAK, 24. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄŒNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆâ€?, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAÄŒUNATIM PDV-OM

VAĹ˝NO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži 160 karaktera (15 -20 rijeÄ?i). Cijena oglasa je 1â‚Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon ĹĄto ste poslali oglas, dobićete obavjeĹĄtenje da ste uspjeĹĄno poslali poruku. U poruci se nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino je ova ĹĄifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutraťnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadrŞava pravo da izvrťi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i ureÄ‘ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neće biti objavljeni!

5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova Ä?, ć, Ĺž, ĹĄ, Ä‘ jer vaĹĄ oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglaĹĄavanjem putem SMS poruka moĹžete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem dvosoban stan,

Izdaje se magacin od 300m2 i

Knjigovezac. Sve vrste

Ä‘enja +5 stepeni. Bulevar Ĺ arla de Gola. Kontakt: 069/312-161.

Zvati od 08 do 14h radnim danima

ske radove, magistarske i doktorate. Popravka starih knjiga. Brzo, kvalitetno, je ino.

Tel.069/443-859

PLACEVI tvrdog poveza. Diplomnovogradnja - sve zasebno, komora od 76m2. ReŞim hla- NOVINAMA! OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM KUĆE/STANOVI Cetinje. Prodajem dva

Masline. Tel.067/553-794

17303

Kď?ľď?°ď?Żď?śď?Šď?Žď?Ą Kupujem manju kuću sa placem do 2.000m2, bliĹža okolina Podgorice prema Danilovgradu, Cetinju i BioÄ?u.(Agencija). Tel.068/723177 17266

P������ Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente. Opremljen, KVTV, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184 17256

Prodajem dobar trosoban stan (100m2) u Nikťiću preko puta bolnice, ili mijenjam za manji uz doplatu.

Tel.068/108-000 17261

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

17322

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namjeĹĄten stan 69m2/III+loÄ‘a-105.000e. MoĹže zamjena za Podgoricu, preko MoraÄ?e. Tel.069/360-298 17341

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar.

MoĹže djelimiÄ?na kompenzacija za stan. Tel.068/713288 17353

I�������� Izdajem jednosoban namjeťten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 17251

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702333

17298

Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Ä?joka MiraĹĄevića, 4. sprat. Tel.067/9278400

17313

Izdajem lijep namjeťten dvosoban stan u zgragi Vampirica i namjeťten apartman u kući blizu marketa Lido, povoljno -Dalmatinska. Tel.069/894444

17320

Izdajem stan, namjeĹĄten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537

17324

Izdajem nov namjeťten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića.

Prednost stranci. Parking, satelitska, intenet. Tel.067/287-303, 067/287-308 17345

U Momiťićima izdajem jednosoban namjeťten stan pogodan za studente.

Tel.068/330-502

17350

Kotor - izdajem stan 50m2, kod Doma zdravlja. Prvi sprat, zaseban ulaz, nov, prazan.

Tel.063/204-406

17352

Pď?Żď?´ď?˛ď?Ąď›żď?Žď?Şď?Ą ÄŒetvoroÄ?lana porodica traĹži kuću na Ä?uvanje u Podgorici ili periferiji. Tel.067/596-660

17323

SOBE

Izdajem dvokrevetne sobe za studente. Kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz. Kod Palade blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Te.069/305-363 17299

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607

17321

urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica.

Tel.067/226-699

17309

Prodajem plac 285m2 sa starom kućom u Podgorici - DraÄ?. Tel.069/442-332

17312

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, jeftino. Tel.068/713-288

17354

Prodajem plac u ZagoriÄ?u 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381

17264

GARAŽE

Prodajem garaĹžu 14m2, Ulica Svetog Petra Cetinjskog 47, 10.000e. Tel.067/205-074

17259

VOZILA/AUTO DJELOVI

17356

17357

Prodajem 2.000m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od ĹželjezniÄ?ke stanice u SpuĹžu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051, 069/509-584

17360

PRODAJEM BMW 530D 2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911

Prodajem ladu 112, 2003. godiĹĄte, benzinac, preĹĄla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629

17318

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

OdliÄ?an. Tel.067/265-605

POSLOVNI PROSTOR

17319

17304

Prodajem motor tomos sa 4 brzine, povoljno.

Tel.067/645-162

I�������� Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, povrťine 24m2. Tel.067/200-818

17297

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintať΄).

Pogodan za sve namjene.

Tel.069/055-856

17325

Izdajem restoran-motel na Cijevni - Zeta, bivťi restoran ΄Stefan΄. Tel.069/022-316

DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

OĹĄtrim profesionalno makaze, noĹževe i sve ruÄ?ne specijalne alate. Frizeri, ĹĄnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet.

Tel.069/081-507

17306

Imanje u srcu Morakova (Nikťićka Şupa) 7.000m2.

Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljiťte i izvor na imanju.. Tel.067/564-649

Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici, zgrada ΄Čelebić΄ kod Vezirovog mosta, 16.000e.

Tel.067/877-739

17346

17343

17347

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

17253

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

17254

Besplatna registracija djelatnosti za one koji će da koriste naťe knjigovodstvene usluge, Podgorica.

Tel.069/613-817

17310

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno. Uspjesno i diskretno sa materijalnim dokazima.

Pozovite 067/927-2006 17315

Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 17326

Besplatna usluga registracije preduzeća za korisnike naĹĄih raÄ?unovodstvenih usluga. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974

17335

Registracija preduzeća.

SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102

17336

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak.

Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 17337

38

ČETVRTAK, 24. 1. 2013.

MALI OGLASI

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade.

Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631328 17338

Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542

17358

Stolar, brza i efikasna intervencija. Izrada i montaža vrata, radioničke usluge.

Tel.068/668-844 17359

NASTAVA

APARATI/OPREMA

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija.

Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic. com 17255

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

www.PG-GARAGE.me

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.900€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, alu felme...

- Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, 17” alu felme,ful oprema 11.300€

17314

NAMJEŠTAJ

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja. Posjetite nas budite nam gost. Namještaj Tošić, namjestaj za buduća vremena. Podgorica.

Tel.069/273-852

17348

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

LIČNO

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama.

Tel.068/132-785

17260

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-gospođicu iz Podgorice za povremena diskretna druženja.

Tel.069/652-405

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

17300

HRANA/PIĆE

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno. Tel.067/615-491

17344

RAZNO

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema.

Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 17252

Valjak za peglanje njemački, malo korišćen, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435

POSAO

17263

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo.

Tel.067/838-792, 069/961-186

17293

Potrebna ozbiljna žena za njegu starije osobe 24 h i pomoć u kući.

Tel.069/155-194

17307

Čuvala bih djete uzrasta od tri do četiri godine. Budva.

Tel.069/598-887 17308

Potrebna frizerka (m-ž) sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odlični. Hitno.

Tel.069/436-580, 067/320-067 17349

Potrebno osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog jezika ili njemačkog za luksuzne krstareće brodove.

Tel.069/885-077

17355

Kupujem korišćene orginalne igrice za PS2 - fudbal, košarka, sportovi.

Tel.067/509-091

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

17305

Prodajem mehaničku šivaću mašinu ΄bagat jadranka΄ i električnu pisaću mašinu ΄olimpija΄. Novo.

Tel.067/826-178

17316

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713

17339

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001

17340

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

17342

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504029 17351

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

Četvrtak, 24. 1. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-534 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:15 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:15 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:20 20:00 21:00 22:00 22:45 23:30 00:15 00:35

Serija:Tri Hil/r Serija:Nikita/r Exkluziv /r Exploziv/r Dođi na večeru/r Serija:Odbačena/r Serija:Nikita/r Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija:Vampirski dnevnici/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Vampirski dnevnici Radna akcija Dosije Serija: Nikita Serija:Tri Hil Exkluziv/r Exploziv

PRVA Dva i po muškarca 19.20

Film na Pinku: Usamljeni heroj Glumac iz Kaubojskih filmova će silom prilika morati da postane i pravi mitski heroj iz Vesterna kada banda na motorima okupira taj zabačeni grad u pustinji i počne da pravi nevolje… Siledžijama se suprotstavlja mještanin i vođa bande koji obećava da će da se vrati i osveti se. Ispunjava ono što je rekao, pa banda zauzima gradić i vrši teror po njemu. Moraće da se sami suprotstave hladnokrvnim ubicama...

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Svjetski rat – Izgubljeni filmovi dok.serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija : Štrumfovi 13.05 Znam da znaš/r 14.00 Vijesti 14.05 Serija/r 15.00 Lajmet 15.30 Dnevnik 1 16.00 Strani program klasične destinacije 16.30 Strani dok. program:Mitske legende 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija: Fleš point 00.00 Vijesti

RTCG 1 Crna Gora uživo 17.00

08.30 10.05 11.00 12.00 12.05 12.30 14.45 15.15 15.45 16.15 17.00 18.15 19.00 19.30 20.15 20.45 21.35 22.20 00.00

Serija: Naša ljeta Serija:Rezovi Program za djecu Vijesti Serija:Izlog strasti/r Film Mostovi/r Let ka zvijezdama,specijal Zapis: /r Serija: Savana/r Serija:Izlog strasti Serija:Krtice/r Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Stižu bebe/r Serija:Krtice Serija: Savjest na ispitu Serija: Mjesto zločina Film

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Paparazzo lov/r 14:15 Kuvanje i muvanje 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Sudnica 17:10 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Moja velika svadba 23:00 Sve za ljubav 00:30 Film: Usamljeni heroj 02:15 City 02:30 Serija: Sjever -Jug/r 03:30 Film: Povratni udar

PINK Usamljeni heroj 00.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici

06:45 Boje Jutra 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 10:00 Vijesti u 10 10:20 Serija:Ruža vjetrova/r 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:55 Serija:Kuhar i pol 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija:Larin izbor/r 14:50 Serija:Kad lišće pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Uspori, brže ćeš 16:55 Serija: Kuhar i pol 17:00 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20:55 Ja imam talenat 21:20 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport emisija 22:55 Serija:Internat 00:10 Film: Dilan Dog

VIJESTI Kad lišće pada 14.50

08:30 Muzički blok 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:45 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 18:15 Dnevnik 18:45 Farma 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:25 Muzički blok 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Među nama/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r

ATLAS 5 do 5 16.55

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Putopisi /r.

12:00 Crtani film/Mumijevi 12:35 Dok.Program 13:20 Majstor kuhinje /r.

14:20 Auto Shop /r.

16:45 Majstor kuhinje 18:05 Tv shop 18:25 Životinjske lakrdije 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Montena shop 21:35 Zelena patrola 22:30 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni info

Uloge: Lu Dajmond Filips, Robert Forster, Šon Patrik Fleneri, Tanja Alen.

RTCG 2 Štrumfovi 19.00

777 Smiješna top lista 15.15

MBC Astro num caffe 00.00

MONTENA Auto shop 14.20

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Dome, slatki dome” 09.45 Gastronomad 09.55 Vesti 09.59 Sasvim prirodno 10.30 Moja lepa Srbija 11.00 Vesti 11.05 Kako se to radi, obrazovna serija 11.30 Serija: “Čarobnjaci sa Vejverli plejsa” 11.52 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.20 Film 14.45 I ja imam talenat 15.05 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život” 21.00 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Trista trinaesta 23.00 Vesti 23.05 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.10 Serija: “Misterije Hejvena” 00.55 Film: “Sudbina Malvenijevih” RTS 2

07.46 -Pčelica Maja, animirana serija

-08.09 -Najlepše bajke braće Grim, nemački film -09.08 -Srpske sportske legende -09.08 -Plava ptica -09.35 -Zebra, znak, semafor -09.40 -Matematika u srcu, školski program -09.49 -Beograd - Večiti grad: Crvena kiša -10.50 -Srpske sportske legende -11.20 -Obrazovni program -11.50 -U svetu -12.15 -Gitar art: Trio Amikus -13.00 -Trezor -14.00 -Školski program -15.40 -TV lica -16.30 -Filozofija i... -17.20 -Serija: “Titanik - krv i čelik” -17.55 -Odbojka: Subotica - Crvena zvezda -19.30 -Pčelica Maja, animirana serija -20.00 -Mesto za nas -20.30 -Klizanje EP -22.30 -Serija: “Titanik - krv i čelik” -23.20 -Metropolis -23.50 -Bunt -00.20 -I ja imam talenat HRT 1

07.0 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.15 Preurediti ili se preseliti 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Trenutak spoznaje 15.40 Serija: “Punom parom” 16.58 Hrvatska už ivo 17.00 Vesti 17.45 Serija: “Naši i

DANAS U GRADU vaši” 18.00 Kontakt 18.20 Osmi kat 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Na ivici 20.45 Spektar 21.35 Paralele 22.05 Pola ure kulture 23.05 Vesti iz kulture 23.20 Film: “Most” 01.30 Film HBO

08.55 -Film: “Neko kao ti” -10.30 -Film: “Formula uspeha” -12.40 -Tom i Džeri i Čarobnjak iz Oza -13.40 -Film: “Turbo tata” -15.10 -Film: “Mačak u čizmama” -16.40 -Džatin Biber: Nikad ne reci nikad -18.25 -Film: “Upoznaćeš visokog, crnog muškarca” -20.05 -Film: “Nedeljom kod Tifanija” -21.30 -Serija: “Teška nacija” -22.40 -Film: “Ratni konj” -01.00 -Film: “Desetka” FOX LIFE

11.50 -Serija: “Šapat duhova” -12.40 -Serija: “Seks i grad” -13.30 -Vodič za stil -14.30 -Porodično blago Džina Simonsa -15.10 -Serija: “Tražim devojku” -16.30 -Serija: “Srećni završeci” -16.55 -Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” -17.20 -Serija: “Život u autu” -17.45 -Serija: “Ukrasi moj dom” -18.15

-Serija: “Ludnica u Klivlendu” -18.45 -Serija: “Seks i grad” -19.55 -Serija: “Džordanino raskršće” -20.55 -Serija: “Telo je dokaz” -22.45 -Serija: “Štiklama do vrha” -23.40 -Serija. “Seks i grad” -00.45 -Serija. “Život u autu SPORT KLUB

10.15 Pregled 2012. godine 12.10 Fudbal, turski kup 14.00 NBA Live 14.10 Sportski vremeplov 14.15 Trans vorld sport 15.15 Na današnji dan 15.20 ATP iza kulisa 16.00 Fudbal: Zamalek - Kopenhagen, prenos 18.00 Program iz studija 19.00 Premijer liga magazin 20.00 Vesti Premijer lige 20.15 NBA Live 20.45 Košarka: Makabi - Olimpijakos, prenos 22.30 NBA Action 23.00 Fudbal: Olimpija -Stromsgodset 00.45 ATP tur - najbolji mečevi 2012. 04.30 Specijal El Klasiko

Đangova osveta 14:00; 17:30; 19:00; 20:40; 22:10 Frankenvini 11:40; 13:30; 16:00 Džek Ričer 17:40; 20:10; 22:40 Teksaški masakr motornom testerom 3D 17:00 Kralj pingvina 3D 11:00; 12:20 Semijeva velika avantura 2 3D 12:00; 13:50 Haos u u kući, matorci dolaze 13:20; 15:40; 18:20; 19:40; 21:00 Pijev život 3D 17:10; 21:40 Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:40; 16:30 Hobbit 3D 14:20; 17:50; 20:30 Pet legendi 11:30; 15:20 Hrabra Merida 12:30

ARENA SPORT

08.30 Dnevne vesti: Mal Meninga 09.00 Košarka: Manresa - Kaha Laboral 11.00 Fudbal: PAOK - Atromitos 13.00 Fudbal: Saragosa - Selta 15.00 Fudbal,

CNP

Koncert:Crnogorski simfonijski orkestar 20.00