Izdanje 14. januar 2013.

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013. BROJ 438/ GODINA II

MINISTARSTVO FINANSIJA ● 3

Budva će vratiti dug za Madonu

POLICIJSKA ISTRAGA OTKRILA NOVE DETALJE O ZLOUPOTREBI

FALI JOŠ 10.000€ U FONDU PIO Dvije službenice se sada terete za pronevjeru 160.000€

POLOŽAJ RAE ŽENA Foto: A.Grujičić

STUDENTI ● 11

Jelena Kovačević

N

OPŠTINA KOLAŠIN

Zoran I pored Rakčević, vlasnik dugova, televizije kupuju televiziju● 16

OPOZICIJA

●2

Bez odgovora na ponudu Fronta ● 3

● DNEVNE NOVINE U ŠPANIJI

Francuzi ipak sa druge planete

I dalje rađaju koliko muž želi evladin sektor se zalaže da Romkinje i Egipćanke (RAE) u Crnoj Gori postanu ravnopravne sa svojim muževima u odlučivanju o broju djece, ali se stanje nije mnogo promijenilo u posljednjih desetak godina. Položaj RAE žena, prije svega, određuje patrijarhalna tradicija zbog koje ne idu

PRAVILA NA STRANI 15

u školu ili je rano napuštaju, zatim slijedi rana udaja i rađanje djece dok to muž zahtijeva.“Ne može još žena da donese odluku da li će da rodi ili ne, jer je patrijarhat jako zastupljen, pa je muškarac taj koji odlučuje hoće li ona ostati trudna”, smatra izvršna direktorka CRI Fana Delija.

Strana 10.

KUPON

11

EKSKLUZIVNI INTERVJU NIKOLA KARABATIĆ

Preko dublera U inat do ocjena svima,

URBANIZAM ● 8

Lakše do biću opet dozvola najbolji! ŽENA● 33 40

ZDRAVLJE

Dobre strane grejpfruta

ODNOSI

Ljubav čuva zdravlje

2

Tema dana

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

EDITORIJAL Zakon i red ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Konačno sam satjeran u ćošak i svezan. A cijeli život mi prolazi pred očima dok sjedim zatečen na zadnjem sjedištu taksija i dok mi bezbjednosni pojas gužva jaknu.

Mislim na one dvije rakijice što sam popio (a ne mogu manje biti, kunem vam se, posebno kad ih barmen Srđa toči, valjda da njegov gazda već jednom završi ono kupatilo u Zagarač, da se stavi tačka i na tu priču). A te rakijice, jedva da je bilo za na vrh jezika, jedva da se čulo, to nikad niko brojao nije, eto što me snašlo. A taksista me tješi, spominje cifre, kazna za ono 70 eura, za ovo 150, za ono treće ide i do dvije hiljade, a biće i za zatvor. Psihijatriju ne spominje. Bar nešto, pomislih. Ali čovjek priča, ne bataljuje.

Onu staru, o zakonu i nepravdi, naročito. Onda spominje riječ selektivno, tu se negdje prepoznaje i njegova sumnja da sve ovo sa novim Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima neće valjati ništa i da će to platiti samo običan narod.

Naravno, sasvim je druga stvar sa neobičnim narodom. Od nasilnika sa dosijeima do gospode sa uticajnim zanimanjima i političara. Gradonačelnik Podgorice se ne računa i ne može se isključivo svrstati u bilo koju od pomenutih grupa. Čovjek je Treći svijet, apsolutno nesvrstan. Uostalom, njemu ni Tužilaštvo ne smije tužbu da ispiše, tako im drhti ruka da sve pobrkaju, a kamoli neki smrznuti policajac kome su uvalili gomilu onih papirčina od kazni, uz jedinu napomenu da se “ne vrće” u stanicu dok ih sve ne popuni.

Nego, ima jedna stvar sa tim gradonačelnikom. Svi oni stubići koji su zakivani, betonirani ili zavareni po gradskim trotoarima, tamo su postavljeni samo zbog ovdašnjeg manira parkiranja đe bilo, zbog sasvim izvjesne samoživosti i primitivizma koji nam ispunjavaju svakodnevicu. Za te pare potrošene na “mugiće” možda smo mogli imati bar vrtić više, možda i neku asfaltiranu ulicu više, možda čak i bazen. Ili bolje da ne pretjerujem, biće da je to sa bazenima samo plod mašte. I ja svašta pišem. Ali biće i da nije samo gradonačelnik za svašta nešto kriv (o, da li je moguće da ja ovo pišem). A možda smo mogli da uštedimo samo bespoštedno sprovodeći stari zakon. Svejedno, poenta je, krivi smo i dužni. Za sve idiotske zamisli i iživljavanja povlašćenih, pa sve do frustracija polupismenih.

Sada imamo novi Zakon. Još samo da se podsjetimo da postoji i red.

Pa, sve po redu.

Meteo 07:09 16:35

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More jače talasasto, na Nikšić otvorenomo uzburkano.

Vjetar južnih smjerova umjeren Kolašin Žabljak do jak, na udare veoma jak.

Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

U većem dijelu kišovito. U višim planinskim predjelima susnježica i snijeg. Južni vjetar umjeren do jak, na udare veoma jak.

Danas

Sjutra

min oC max oC

7 8 9 8 9 4 2 0 3 3

SJUTRA

10 11 13 12 11 6 4 2 6 7

min oC max oC

8 9 11 10 10 5 2 0 4 4

11 11 13 12 12 6 3 1 6 6

Kiša i pljuskovi. U višim planinskim oblastima susnježica i snijeg. Južni vjetar u osjetnom slabljenju.

FOND PIO

Fali još 10.000€ u Fondu PIO Policijska istraga otkrila nove detalje o zloupotrebi dvije službenice u penzijsko-invalidskom fondu Policijskim provjerama koje su uslijedile povodom pronevjere 150.000 eura u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, za šta su osumnjičene dvije službenice, otkriveno je dodatnih 10.000 eura manjka sa računa tog Fonda, koje se pripisuje istim osumnjičenim, saznaju Dnevne novine. Dvije službenice koje se terete sada već za pronevjeru 160.000 eura suspendovane su odmah nakon otkrivanja prvog manjka.

Uprava Fonda PIO prijavila je krajem decembra policiji dvije svoje službenice, za koje se sumnja da su napravile zloupotrebu tešku

oko 150.000 eura. Inspektori za borbu protiv privrednog kriminaliteta tada su započeli istragu, provjeru dokumentacije i prva saslušanja. Ishod prvih policijskih provjera koje su uslijedile nakon interne kontrole je, prema saznanju Dnevnih novina, dodatnih 10.000 eura manjka sa računa Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Zloupotreba je, prema nezvaničnim informacijama, otkrivena internom kontrolom poslovanja, kada se došlo do saznanja da dvije službenice, koje su radile poslove likvidature, nijesu zaključivale račune više preminulih penzionera. Na-

vodno, umjesto toga, novac su preusmjeravale na privatne račune u poslovnim bankama i takva praksa datira unazad neliko godina.

Prema raspoloživoj dokumentaciji do koje se došlo tokom istrage, sumnja se da su njih dvije svjesno birale slučajeve preminulih penzionera, koji za sobom nijesu ostavili nasljednike, kako bi vjerovatnoća da budu na provjeri i eventualno otkrivene bila gotovo nemoguća.

Ovim povodom, osim dvije suspendovane službenice, kako saznaju Dnevne novine, biće saslušani i ostali radnici u Odsjeku gdje su radile. S.K.

SEZONSKI GRIP

Stanje pacijenata nepromijenjeno Zdravstveno stanje dvije pacijentkinje Interne klinike, oboljele od sezonskog gripa, i juče je bilo nepromijenjeno, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Pacijentkinja V.G. (35) iz Herceg Novog i Č.T. (24) iz Podgorice još se nalaze na odjeljenju intenzivne njege i u kritičnom su stanju. Kako je ranije saopšteno, Č.T. boluje od virusa gripa tipa A i B i teški je hronični bolesnik, dok pacijentkinja V.G. ima virus gripa tipa B. I stanje dvoje petogodišnje djece, koja se od gripa tipa B liječe na Institutu za bolesti djece KCCG u Podgorici, nepromijenjeno je, dobrog su opšteg stanja i nijesu životno ugroženi.

Podsjetimo, od posljedica gripa tipa B u srijedu, 9. januara, preminula je Podgoričanka P.S.(60), koja je bila hronični bolesnik. To je prvi registrovani smrtni slučaj u ovoj sezoni.

Institut za javno zdravlje Crne Gore saopštio je da je riječ o osobi kod koje je, usljed hroničnog oboljenja bubrega, postojao povećan rizik od razvoja komplikacija gripa.

J.K.

Svinjski grip u Beogradu Kod dva pacijenta koja su liječena na odjeljenju pulmologije KBC Zvezdara u Beogradu dokazano je prisustvo virusa A(H1), poznatijeg kao svinjski grip.

U laboratoriji Instituta “Torlak” u petak, 11. januara, dokazano je prisustvo virusa gripa A(H1), saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”.

Kako se navodi, do sada je oboljelo 13 osoba i to devet pacijenata koji su bili na bolničkom liječenju i četiri zdravstvena radnika.

Virus A(H1), poznatiji kao svinjski grip, izazvao je pandemiju u sezoni 2009/10. godine, ali je poslije toga u cirkulaciji kao virus koji izaziva sezonski grip i u sastavu je vakcine protiv sezonskog gripa.

Snežana Jonica poslanica SNP-a “Slobodni ste ako vam je savest čista.

Goethe “

Goran Danilović funkcioner DF-a “Svim prijateljima koji slave od srca čestitam NOVU SRPSKU GODINU-Mali Božić, dan Svetog Vasilija Velikog.

Srećna NOVA ;)”.

Tema dana

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

NASILJE

Novo silovanje djevojke u Indiji Indijska policija je saopštila da je dvadesetdevetogodišnja djevojka bila žrtva fizičkog napada i silovanja u autobusu javnog saobraćaja u gradu Puncap na sjeveru zemlje. Autobus su oteli vozač i njegov pomoćnik, a silovanje je izvršilo sedam neidentifikovanih osoba. Policija je saopštila da je uhapšeno šest počinitelja, a da se za sedmim još traga. U policijskom saopštenju se ne navodi stanje u kojem se trenutno nalazi silovana Indijka.

Indija je od polovine decembra prošle godine poprište masovnih protesta organizovanih zbog slučaja silovanja i premlaćivanja dvadesettrogodišnje Indijke koja je podlegla od zadobivenih povreda u bolnici u Singapuru.

3

SPORNO

Budvanska rivijera krije dug za Madonu Opština Budva dala garancije da ove godine uplati 1,4 miliona eura hotelskoj grupi, saopšteno iz Ministarstva finansija Novak Uskoković

O

pština Budva vratiće ove godine 1,4 miliona eura duga hotelskoj grupi Budvanska rivijera, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Taj iznos je dio duga koji Opština ima za organizaciju koncerta pop dive Madone na Jazu prije više od četiri godine. Najzanimljivije od svega je što je Budvanska rivijera prije tri sedmice saopštila da nema potraživanja za organizaciju koncerta.

Fama u vezi toga da li je opština Budva dužna hotelskoj grupi Budvanska rivijera za organizaciju Madoninog koncerta je riješena.

Iz Ministarstva finansija je za Dnevne novine saopšteno da su upoznati sa činjenicom da opština Budva ovogodišnjim budžetom planira da vrati 1,4 miliona eura duga Budvanskoj rivijeri.

Kako je objašnjeno, opština Budva je u skladu sa zakonskom procedurom dostavila na mišljenje Predlog Odluke o budžetu opštine Budva za 2013. godinu.

“U obrazloženju Predloga pomenute odluke navedeno je da je u okviru pozicije otplata garancija iznos od 1,4 miliona eura planiran kao izdatak za garancije nefinansijskim institucijama koji je vezan za preduzeće ‘’TOB Co’’ Budva. S obzirom na to da se ovo pravno lice gasi, opština je preuzela obaveze za koje je dala garancije, a navedeni iznos se odnosi na dug koji “TOB Co” d.o.o.

Budva ima prema Budvanskoj rivijeri”, navedeno je iz Ministarstva finansija.

Sve to ne bi bilo sporno da Bud-

vanska rivijera nije krajem godine saopštila da nema potraživanja od opštine Budva za organizaciju koncerta. Prenosimo integralno odgovor Budvanske rivijere.

“Prema knjigovodstvenoj evidenciji na dan 28.12.2012, a po osnovu Sporazuma i Ugovora sačinjenog između Turističke organizacije Opštine Budva- TOB CO-a, Hotelske grupe Budvanska rivijera i Opštine Budva, Hotelska grupa Budvanska rivijera nema potraživanja prema Opštini Budva za organizaciju Madoninog koncerta”, tvrde u Budvanskoj rivijeri.

Sve ovo navodi na sumnju da u Budvanskoj rivijeri ili nijesu dobro izračunali ili imaju različito viđenje onoga što su obaveze za Madonin koncert. Prema informacijama od prošle godine, Opština duguje još milion eura, a taj će novac valjda biti vraćen naredne godine, jer je ukupan dug 2,4 miliona eura.

Dva mjeseca nakon koncerta, 4. decembra 2008. godine, Turistička

organizacija Opštine Budva i Opština Budva sklopile su sporazum kojim je dogovoreno da će HTP Budvanska rivijera otplatiti dug koji je TOB Co. imao po osnovu kredita u Prvoj banci. Budvanska rivijera je to učinila odmah, ali nije uspjela da naplati dug od Opštine Budva, iako su neke najave bile da će to biti realizovano do marta ove godine.

Specifičnost Madoninog koncerta je ta što je ona jedino te godine u regionu gostovala u Budvi. Njena turneja pod nazivom “Sticky & Sweet” bila je među pet najuspješnijih te godine u svijetu. Zvanično, koncert su organizovali Opština Budva, Nacionalna turistička organizacija i Turistička organizacija Budve (TOB).

Dogovor

Ponuda Demokratskog fronta za sada bez komentara

Uhapšen osumnjičeni za eksplozije u Zagrebu Muškarac (53) koji je u petak povrijeđen u eksploziji u zagrebačkom naselju Stenjevac, uhapšen je juče zbog sumnje da je izazvao tu, kao i eksploziju na željezničkoj pruzi u Susedgradu dva dana ranije.

Kako je saopšteno iz hrvatske Uprave policije, otkriveni su novi detalji o eksplozijama, koji su doveli do otkrivanja osumnjičenog.

Načelnik policije Vitomir Bijelić kazao je na vanrednoj konferenciji za novinare da je za dovođenje u opasnost ljudi i imovine i za postavljanje eksplozivnih naprava u Podsusedu i Stenjevcu uhapšen 53-godišnjak, protiv koga će biti podne-

sena krivična prijava.

Bijelić je rekao da je za to krivično djelo propisana zatvorska kazna do pet godina.

Index.hr prenosi da osumnjičeni još nije zvanično saslušan i da je motiv napada i dalje nepoznat, ali policija isključuje mogućnost da se radilo o terorističkim napadima.

Prva eksplozija, u kojoj nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena znatna materijalna šteta, dogodila se 9. januara na željezničkoj pruzi u Susedgradu dok je prolazio teretni voz. Druga se dogodila 11. januara, nešto iza ponoći, na autobuskoj stanici u Stenjevcu, i tada je povrijeđena jedna osoba.

Ana Ponoš

Foto: Balša Rakočević

region

Pozitivna Crne Gora nije željela juče da komentariše najavu DFa da će tokom ove sedmice poslati inicijativu ostalim opozicionim partijama za dogovor o predsjedničkim i lokalnim izborima, ali i o nastavku procesa ustavnih promjena, dok će se SNP o inicijativi izjasniti kada stigne na njihovu adresu.

Funkcioner DF-a Predrag Bulatović rekao je juče u izjavi Danu da će taj politički savez tokom predstojeće sedmice poslati inicijativu ostalim opozicionim partijama na dogovor o nastupajućim izborima, ali i promjenama najvišeg pravnog akta.

“Cilj DF-a je da uoči predstojećih važnih događaja opozicija počne dijalog i saradnju i obnovi povjerenje, ali i da ostvari optimalnu formu zajedništva u političkoj borbi protiv režima Mila Đukanovića”, podvukao je Bulatović.

Sa druge strane, portparolka “narandžaste partije” Ana Ponoš ponovila je u izjavi za DN da će stranački organi Pozitivne donijeti odluku o načinu učešća na lokalnim i predsjedničkim izborima, te razmatrati i sva ostala pitanja.

“Ustavne promjene i sva druga pitanja u vezi sa predstojećim izborima će razmatrati organi Pozitivne Crne Gore”, poručila je ona.

Identičan odgovor stigao je i iz SNP-a. Funkcioner te partije Aleksa Bečić rekao je DN da će odgovore na sva pitanja o predstojećim izborima, shodno statutu SNP-a, da-

ti Glavni odbor.

No, kada je u pitanju inicijativa o pregovorima, Bečić je podsjetio da su slični pozivi stizali i ranije sa gotovo istovjetnih adresa, ali koji, kako je rekao, nikada nijesu došli na adresu SNP-a.

“Kada pozivi stignu na adresu SNP-a oni će biti podrobno analizirani i vrlo brzo će uslijediti odgovor naše partije”, naveo je Bečić, dodajući da je nepotrebno da se pi-

tanja o kojima Front želi da razgovara analiziraju i rješavaju putem medija.

On je, kao primjer kako treba komunicirati sa ostalim opozicionim subjektima, naveo inicijativu koju je njegova stranka poslala ostalim odborničkim klubovima iz koalicije “Bolja Crna Gora” u podgoričkom parlamentu da razgovaraju o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada. V.K.

4

Politika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

MINISTARSTVA

Primaju nadoknade i za izradu pravnih akata Uprkos ekonomskoj krizi službenici u crnogorskim ministarstvima dobijaju dodatno novac za uređivanje zakona Dok službenici u pojedinim crnogorskim ministartsvima izrađuju zakone u sklopu svojih redovnih aktivnosti i ne primaju posebnu nadoknadu za taj posao, nije isti slučaj i u ostalim crnogorskim resorima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su kazali Dnevnim novinama da su za prošlu godinu potrošili 6.300 eura za izradu zakona.

Za razliku od ovog resora Ministarstvo unutrašnjih poslova nije imalo troškove kada je riječ o izradi ovih akata. Kažu da su izrađivali zakone u sklopu radnih grupa i sektora, te da je sve realizovano u sklopu redovnih aktivnosti službenika.

Takođe ni Ministarstvo vansjkih poslova i evropskih integracija nije opredjeljivalo novac za izradu zakona prošle godine. Takođe je i Ministartsvo rada i socijalnog staranja sačuvalo novac i nije ga prošle godine trošilo za izradu zakona.

“Uradili smo dva predloga zakona - o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim stručnim kvalifikacijama i Predlog zakona o stručnom osposobljavanju lica sa visokom stručnom spremom. Za ovo nijesmo utrošili budžetska sredstva”, kazali su iz ovog resora.

Ali, za razliku od njih, kolege u

Ministarstvu ekonomije su imale trošak. PR ovog resora Draženka Bećirović je kazala da su završili četiri zakonska akta, te da ih je sve koštalo 1.300 eura.

Bećirović navodi da su uradili predlog zakona o potrošačkim kreditima, koji je usvojila Vlada Crne Gore, kao i predloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žigu, te predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravnoj zaštiti industrijskog dizajna. Među izrađenim aktima je i zakon o zaštiti potrošača, koji su završili u formi nacrta.

Zakonski akti Ministarstva zdravlja su takođe “progutali” nešto novca. Međutim, od ovog resora nije bilo moguće saznati koliko su tačno novca potrošili, jer nijesu željeli precizno da odgovore na to pitanje.

Kazli su da pripremili pet izmjena i dopuna zakona tokom prošle godine. Iz ovog resora su pojasnili da su isplatili nadoknadu članovima radne grupe za tri izmjene i dopune zakona, a za dvije nijesu još.

Uradili su zakone o izmjenam i dopunama zakona o zaraznim bolestima, zakona o drogama, zakona o zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti i zakon o zaštiti mentalno oboljelih.

N.Đ.

Istinomjer

PRAZNIK

Poslanici proslavili Pravoslavnu novu godinu

Ministar odbrane govorila istinu

Pojedini predstavnici građana ne odobravaju način na koji crkva obilježava događaj

Za razliku od Pejanović-Đurišić, glavni pregovarač sa EU govorio poluistinu

Djevojke bacale sa tavana obuću U pojedinim krajevima u Srbiji 14. januar su željno iščekivale i neudate djevojke. Na ovaj dan, u nekim krajevima poznat i kao Ženski Božić, gatale su da li će se udati u godini koja dolazi. Prije svitanja, posle neprospavane noći, djevojke su se pele na tavan i sa njega bacale svoju obuću. Ako su vrhovi opanaka bili okrenuti od kuće, vjerovalo se da će se djevojka udati, i otići na onu stranu prema kojoj se obuća okrenula pri padu.

Takođe se vjerovalo da je djevojkama na Kosovu prosidba bila zagarantovana ukoliko na Mali Božić prenoće u tuđoj kući. ner Demokratskog fronta, je proslavio praznik, kojim se obilježava prvi dan nove godine po julijanskom kalendaru.

“Sve će to biti u krugu prijatelja, onako u domaćoj atmosferi i uz bogatu trpezu”, kazao je Radunović.

Pravoslavna Nova godina se takođe slavi u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji, Grčkoj.

Tradicija obilježavanja julijanske Nove godine postoji i u nekim njemačkim kantonima u Švajcarskoj (kao Alter Silvester), kao i u nekim djelovima Galske zajednice u Škotskoj (Edinburški ‘Am Bothan’).

D a n ko j i S r b i p r o s l av l j a ju kao s opstvenu Novu godinu za Crkvu je praznični.

Obilježavaju se Obrezanje Gospodnje i Dan Svetog Vasilija Velikog. U narodu je ovaj dan, završni u božićnom svetkovanju, poznat i kao Mali Božić. Zato se ponavljaju običaji vezani za Badnji dan i Božić.

N.Đ.

Foto: Darko Jovanović

Osim pojedinih građana i neki poslanici su uz muziku i zdravicu dočekali Pravoslavnu Novu godinu, koja je počela danas. U razgovoru za Dnevne novine poslanik Miodrag Vuković (DPS) je kazao da ovu novu godinu dočekuje na poseban način, jer mu je danas i rođendan.

Komentarišući način na koji se proslavlja Pravoslavna Nova godina kod nas, Vuković kaže da mu smeta kako to obilježava Srpska pravoslavna crkva, na otvorenom. Kaže da se protivi nabudženom, nabildovanom vjerskom ponašanju.

“Ne može vjerski velikodostojinik da kritikuje potrošački sistem zapadne Evrope, a ispred njega se nalaze stotine mladih ljudi sa bocama alkohola. To ne liči ni ništa.

Protiv sam tog crkvenog načina na koji se obilježava Nova godina”, kazao je Vuković.

On navodi da takav način proslave nije vidio nigdje, pa ni u centru srpskog pravoslavlja u Beogradu, ali ni u grčkim gradovima.

Prisjeća se da je kao mlađ i s l av i o P r av o s l av n u N o vu godinu sa drugarima.

Kaže da su uglavnom organizovali okupljanja u kafanama gdje su čekali ponoć i početak Nove godine.

To je, kako kaže, malo bila drugačija noć od ostalih.

“Međutim, poslednjih dvadeset godina obilježavanej Nove godine prevazilazi svaki stepen razumijevanja”, kazao je Vuković.

Dok Vuković kritikuje način na koji se proslavlja ova Nova godina negodujući organizaciju na otvorenom, njegov kolega Velizar Kaluđerović (SNP) sudeći po rečenom, svakako nije saglasan sa njim. Kaluđerović je kazao DN da će Srpsku pravoslavnu Novu godinu dočekati ispred crkve Svetog Đorđa. Sa porodicom i prijateljima će se prije toga okupiti “na jedno lijepo podgoričko mjesto” gdje će proslaviti uz muziku.

I Slaven Radunović, funkcio-

Nebojša Medojević lider PzP “Ja sam imao tu čast da budem uhapšen 1991. zbog antiratnih protesta. Pozvao sam studente da budu dezerteri građanskog rata”.

Slaven Radunović funkcioner DF-a “Ode Depardje...Iako su “glumci” iz iste predstave, Pamela je, makar, mnogo bolje izgledala!”

CDT-ov projekat Istinomjer utvrdio je da je ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić govorila istinu kada je navela da postoji pozitivan trend kada je u pitanja podrška članstvu Crne Gore u NATO Istinomjer podsjeća da se, prema istraživanjima CEDEM-a, koja su jedino dostupna, procenat crnogorskih građana koji su za ili protiv članstva u NATO ne mijenja drastično posljednjih nekoliko godina.

“Ali je uočljiv blag pozitivan trend, o kome govori Pejanović-Đurišić, zbog čega njen iskaz iz citirane izjave ocjenjujemo kao istinit”, navodi se na portalu Istinomjer.

Osim ministarke odbrane, analizirana je i izjava glavnog pregovarača sa EU Aleksandra Pejovića da je procenat podrške članstvu u zajednici stabilan, što je prema Istinomjeru poluistina.

Pejović je naime izjavio da u Crnoj Gori “imamo društveni konsenzus o integraciji u EU, i sva istraživanja javnog mišljenja pokazuju da je procenat podrške članstvu stabilan budući da u gotovo svim anketama skoro dvije

Pejanović-Đurišić trećine građana podržava put prema Uniji”.

No, CDT-ov projekat podsjeća da je prema istraživanju CEDEM-a, podrška članstvu u EU u “silaznoj putanji” od oktobra 2007. godine, kada je za tu opciju bilo 72,4 odsto građana.

“Oktobra 2009. godine podrška je porasla na 76,1 odsto, i to je najveći procenat od kada CEDEM radi sondaže javnog mnjenja. U decembru 2011. godine, podrška je pala na 70,4 odsto, i od tada stalno ide na dolje, pa je, prema posljednjim podacima, u septembru prošle godine iznosila 59,9 odsto”, navodi se na portalu.

Dodaje se i da CEDEM ispitivanja javnog mnjenja radi periodično, a Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija nije izlazilo u javnost sa rezultatima nekih drugih istraživanja.

“Dostupna istraživanja daju za pravo Pejoviću u smislu da se podrška članstvu, grubo gledano, kreće oko dvije trećine, ali ne idu u prilog njegovoj tvrdnji da je procenat podrške članstvu stabilan.

Zbog toga ocjenjujemo da je Pejović u citiranoj izjavi saopštio poluistinu”, navodi Istinomjer. V.K.

Politika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

5

Ustavne promjene

Do promjena teško, identitet i dalje u fokusu

Boris Marić je napomenuo da izmjena najvišeg pravnog akta ne može biti završena prije oktobra, napominjući da će fokus i dalje dominantno biti na identitetskim pitanjima Boris Marić

Vasilj Karadžić

U

Vuković i Kaluđerović

Kao neformalni rok za finalizaciju izmjena pominje se polovina godine kada bi trebalo da budu otvorena famozna poglavlja 23 i 24.

Imajući u vidu dosadašnji tok pregovora o izmjenama Ustava čini se da je taj rok nerealan, a sličan utisak dijele pravni savjetnik CGO-a Boris Marić kao i poslanik SNP-a i član Ustavnog odbora crnogorskog parlamenta Velizar Kaluđerović.

Marić je u izjavi za DN konstatovao da nema šanse da se prije oktobra završi proces izmjene Ustava, napominjući pri tom da će i dalje veliki dio fokusa biti na idenstitetskim pitanjima. Razlog, zbog kojeg će više razglabati o zastavama i himni nego li o sudstvu, po Marićevim riječima leži u političkoj koristi koju politički subjekti vide u identitetskim pitanjima.

“Mislim da će i dalje fokus biti na identitetskim pitanjima jer politički subjekti vide korist u identitetskim pitanjima u političkom smislu. Tu smo u rascjepu između neophodne reforme pravosudnog sistema i onoga što je njihov politički interes. Brisel je tu vrlo ozbiljan i konkretan. On je dao zadatak. oni su obećali da će da ga izvrše i naravno da dinamika naših

pregovora i naših evropskih integracija može u skorijoj budućnosti zavisiti od toga kakav će biti proces ustavnih promjena i da li će se one uopšte desiti”, poručio je on.

Sličan pesimizam, kada je u pitanju rok završetka procesa gaji i Kaluđerović. No, on je radiju Antena M ipak kazao da vjeruje da će na kraju doći do kompromisa sa vladajućom koalicijom.

“Postoji određena nada jer ono što je SNP do sada predlagao je u najvećoj mjeri podržala Venecijanska komisija, tako da ako bude dobre volje i u tom dijelu i oko ostalog oko čega je opozicija do sada insistirala kada su posrijedi ustavne promjene moguće da ipak stignemo da u nekom roku u kojem to od nas organi Evropske unije očekuju dođemo do određenih ustavnih promjena”, kazao je Kaluđerović u izjavi podgoričkom radiju.

Sa druge strane, za poslanika DPS-a Miodraga Vukovića postoje svi i formalni i procesni uslovi da se posao dovede do kraja. No, i pored optimizma da će proces biti završen nije, kako je rekao, isključio ni mogućnost ponovnih ucjenjivanja opozicije.

“Ne bih stavio ruku u vatru i

Foto: Balša Rakočević

stavne promjene će opet biti na tapetu, što znači da ćemo opet prisustvovati nadgornjavanju vlasti i opozicije oko, prije svega, identitetskih pitanja. No, izmjena najvišeg pravnog akta vratila se u javni život, zahvaljujući, a kome drugo do Briselu. Naime, šef Delegacije EK u Podgorici Mitja Drobinič upozorio je da će pregovori Crne Gore o punopravnom članstvu u EU biti zaustavljeni ukoliko proces ustavnih promjena bude tapkao u mjestu, što je uglavnom bio slučaj do sada.

zakleo se da od same crnogorske opozcije neće biti ponovo ucjenjivanja, uslovljavanja, korišćenje dvotrećinske većine kao blokade, što ne bi bilo dobro za čitavu državu. Međutim, imamo političke strukture koje o državi razmišljaju kao o lanjskom snijegu”, poručio je funkcioner najjače crnogorske partije u izjavi Anteni M. Predsjednik Skupštine Ran-

Preporuka

ko Krivokapić zakazao je za utorak sjednicu Ustavnog odbora na kojoj bi trebalo da bude utvrđen predlog amandmana na izmjene Ustava na osnovu mišljenja Venecijanske komisije.

Opozicija je tokom rada na predlogu amandmana za izmjenu Ustava zahtijevala da trobojka bude narodna zastava, srpski jezik da bude službeni, a hi-

mna skraćena za dvije posljednje strofe. Osim toga, dio opozicije zahtijevao je i reizobor svih sudija i tužilaca, kao i to da se najviši funkcioner sudsko-tužilačke organizacije biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu.

VK je u svom mišljenju preporučila da se VDT, kao i sudije ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom.

Hrvatsko iskustvo

Opoziciji dali Opozicione partije ne smiju biti konkurenti na predsjedničkim izborima odbore da bi tako kontrolisala vlast Profesor beogradskog FPN-a Zoran Stojiljković poručio je u izjavi agenciji MINA da će opozicija najviše šansi na predsjedničkim izborima imati ukoliko izađe sa zajedničkim kandidatom, jer se u trenutnom odnosu snaga, kako je izjavio, može desiti da kandidat DPS-a pobijedi već u prvom krugu. Osim toga, on smatra da dok god opozicioni političku blok bude većinski prosrpski orijentisan, nema formule prema kojoj bi DPS mogao izgubiti izbore.

Stoga, kako je objasnio, predsjednički izbori traže jasniji dogovor opozicije, podvukavši da nije neophodno da druge partije odmah podrže Miodraga Lekića, te ne bi bilo ni tragično ako druge partije budu imale svoje kandidate ukoliko se unaprijed obavežu da će podržati najbolje plasiranog predstavnika opozicije u drugom krugu.

Sve ostalo je, kako je ocijenio, davanje ogromne prednosti kandidatu vlasti, koji je unaprijed u prednosti, “jer svaki događaj koji organizuje u kampanji može prikazati kao svoje državne aktivnosti”.

Prema njegovim riječima, svaki dodatni kandidat opozicije vodi

tome da u drugom krugu te partije nemaju šta da traže.

“Opozicija mora da ide na to, ako se proračuna da vlast ne može dobiti u prvom krugu, i ako ima više kandidata da se unaprijed te stranke obavežu da će podržati njihovog najbolje plasiranog kandidata”, precizirao je Stojiljković.

Pored toga što opozicija ima mogućnost da na predsjednilčkim izborima izađe sa jednistvenim kandidatom ili više kandidata koji bi se unaprijed obavezali da u drugom krugu podrže najboljeplasi-

ranog, beogradski profesor smatra da postoji i treća opcija: “Da opozicione stranke budu konkurenti jedni drugima, što bi bio politički autogol”.

Stojiljković je ocijenio da opozicija mora na predsjedničkim izborima da pokaže taktičko umijeće i da međusobne animozitete stavi u drugi plan.

On smatra da ukoliko opozicija bude imala više kandidata, onda te stranke moraju unaprijed da se dogovore da se međusobno neće napadati.

“Najbolje bi bilo da kažu - ovo su odlučni izbori za konsiladaciju demokratije u Crnoj Gori, da se zaborave sve međusobne razlike, sa jednim ciljem da se pobijedi kandidat vlasti”, rekao je on.

Upitan da li je crnogorska opozicija dovoljno zrela, da za predsjedničke izbore upotrijebi najbolju taktiku, Stojiljković je rekao da te partije imaju sindrom gubitnika.

“U Crnoj Gori nije došlo do promjene stranke na vlasti jer je DPS, nakon raskola u toj partiji 1997. imala međunarodnu podršku, a drugi razlog je što je ta stranka uvijek bila u središtu volje biračkog tijela”, pojasnio je on.

V.K.

Poslanici u nacionalnom parlamentu moraju da brinu o interesima napretka države i da, u skladu sa tim, donose odluke, pri čemu je poželjan konsenzus o njenim strateškim usmjerenjima, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Leko je naveo da o pitanju ulaska Hrvatske u EU postoji konsenzus svih političkih opcija u Hrvatskoj.

Dobro je, kako je kazao, da postoji saradnja vlasti i opozicije o temeljnim pitanjima usmjerenja jedne zemlje. “Odluke vlasti proizvode učinke duže od jednog mandata pa je saradnja neminovna”.

Leko je, na pitanje koliko parlamentarnih tijela vode članovi opozicije u Hrvatskom saboru, kazao da je u višestranačju princip da opozicija učestvuje u političkom odlučivanju u kontroli vlasti.

“To u principu treba da zavisi i od sastava parlamenta. U ovom sazivu 10-ak radnih tijela ima na čelu predstavnika opozicije.

Među njima su, međutim, neki od najvažnijih saborskih odbora kao što su Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu i sigurnost, za obranu, za poljoprivredu itd”, precizirao je on.

Leko je dodao da je zakonskim propisima regulisano da na čelu nekih odbora treba biti predstavnik opozicije. “Međutim, ne postoji univerzalni recept kako to regulisati. Svaka zemlja mora na svoj način doći do rješenja za koje ona smatra da su najbolja”.

On je pojasnio da su u Hrvatskom saboru tokom procesa pristupanja EU imali tijelo koje se zvalo Nacionalni odbor za praćenje pregovora RH-EU, kao središnje parlamentarno tijelo koje je pratilo cjelokupni proces pristupanja Hrvatske Uniji na čijem je čelu uvijek bio predstavnik opozicije.

Time su, dodao je, na pitanjima ulaska u EU, gradili čvrst konsenzus svih političkih opcija u parlamentu, a iskustvo je pokazalo da su bili u pravu.

6

Globus

ponedjeljak, 14.1.2013.

TRAGIČNO

Smrt internet aktiviste Ajrona Švarca

Mladić je pronađen obješen u svom stanu Suosnivač internetske stranice Reddit i aktivista koji se borio da sadržaj na internetu bude besplatno dostupan javnosti Ajron Švarc (26), pronađen je obješen u svom stanu u Bruklinu, nekoliko sedmica prije početka suđenja u Sjedinjenim Američkim Državama zbog navodne krađe miliona novinskih članaka iz elektronske arhive kako bi ih korisnicima ponudio besplatno.

Da je proglašen krivim, mogao je biti osuđen na više decenija zatvora i ogromnu novčanu kaznu. Švarc, koji je patio od depresije, proglašen je mrtvim u petak uve-

če, a pronašla ga je njegova djevojka, koja je zvala policiju.

“Ajronova neiscrpna radoznalost, kreativnost i briljantnost, njegova duboka empatija i sposobnost za nesebičnu, bezgraničnu ljubav, njegovo odbijanje da prihvati nepravdu kao neizbježnu - sve to je učinilo svijet i naše živote daleko svjetlijim. Mi smo zahvalni za vrijeme koje smo proveli s njim, zahvalni smo onima koji su ga voljeli i podržavali i svima koji nastavljaju njegov rad zarad boljeg svijeta”, poručila je Švarc porodica u saopštenju.

SAD

Skromnija inauguracija

Očekuje se između 600.000 i 800.000 ljudi na ceremoniji

Druga inauguracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Baraka Obama biće manja, ali i dalje glamurozna, prenosi AP. Očekuje se da će biti između 600.000 i 800.000 ljudi na cere-

moniji, umjesto 1,8 miliona 2009. godine. Ograničen broj karata za inauguracioni bal prodat je po cijeni od 60 dolara. Među izvođačima se pominju Bijonse, Keti Peri i Ašer.

EPIDEMIJA

U Njujorku vanredno stanje zbog gripa Guverner Kuomo ovlastio i apotekare da vakcinišu bebe i djecu Guverner američke savezne države Njujork Endrju Kuomo objavio je vanredno stanje zbog epidemije gripe koja je pogodila više od 19.000 osoba u državi, te je zbog toga ovlastio i apotekare da vakcinišu i bebe i djecu. Ta vanredna mjera koju je donio guverner Kuomo preduzeta je jer se epidemija proširila u cijeloj saveznoj državi, a mogla bi trajati još nekoliko sedmica. Najmanje 28.747 slučajeva gripa popisano je u Sjedinjenim Američkim Državama ove zime, a 20 djece je umrlo od bolesti, javljaju Savezni centri za nadzor i pre-

venciju bolesti. Kako bi zaustavio širenje virusa, guverner Kuomo je ocijenio da je tokom sljedećih 30 dana ključno ukinuti propise koji određuju njujorškim apotekarima da vakcionišu jedino odrasle osobe.

“Radi se o najgoroj epidemiji gripa, u najmanju ruku od 2009, a virus je aktivan u cijeloj državi Njujork sa slučajevima zabilježenima u 57 okruga i pet četvrti u gradu New Yorku”, saopštio je Kuomo, objašnjavajući zašto je proglasio vanredno stanje u svojoj državi.

Globus

ponedjeljak, 14.1.2013.

7

MALI

Francuska uvodi stroge mjere bezbjednosti

Dok Francuzi objašnjavaju vojnu intervenicuju, pobunjenici upućuju direktne prijetnje

F

rancuske vlasti su poslije vojne intervencije koju su izvele protiv pobunjenika u Maliju i Somaliji uvele strožije sigurnosne mjere, uključujući i antiterorističke, saopštio je francuski predsjednik Fransoa Oland. On je rekao da je Francuska “preduzela sve neophodne mjere predostrožnosti”, zbog terorističke prijetnje, uključujući i “nadzor javnih objekata i saobraćajne mreže”.

Predsjednik Francuske ocijenio je i da je vojna intervencija te zemlje u Maliju zaustavila napredovanje pobunjenika ka jugu i da je njen jedini cilj borba protiv tero-

rizma, prenijele su agencije. Oland je dodao i da Pariz “ne brani nijedan drugi interes osim čuvanja prijateljske države” i dodao da je to razlog što je akciju podržala “ci-

jela međunarodna zajednica i pozdravile sve afričke zemlje”. Vojska Malija pokrenula je u petak, uz vojnu podršku Francuske, ofanzivu protiv pobunjenika povezanih sa Al Kaidom, koji kontrolišu sjever Malija. Ofanziva je uslijedila dan pošto je Mali zatražio pomoć Ujedinjenih naroda i Francuske, nekadašnje kolonijalne sile, za obračun sa pobunjenicima.

U Somaliji, u subotu je tokom neuspjele operacije spašavanja, koju su izveli francuski komandosi,

ubijen francuski taoc koji je otet 2009. godine, navodno oficir francuskih specijalnih snaga pod pseudonimom “Denis”. Tokom borbe između francuskih komandosa i pobunjenika Al-Shababa poginulo je i 17 somalskih boraca na jugu ove afričke države. Sa druge strane, pobunjenici u Maliju su uputili Francuzima direktnu prijetnju.

“Francuska vojna intervencija protiv islamskih boraca u sjevernom Maliju ugroziće živote francuskih državljana. Mi ćemo na-

staviti da se borimo i branimo.

Spremni smo da damo živote u borbi”, izjavio je Sanda Ould Boumama predstavnik pobunjeničke grupe Ensard-dina.

On je upozorio da će biti posljedica po francuske državljane u cijelom muslimanskom svijetu. Ekstremistički savez obuhvata grupe Ensard-dina (Zaštitnici religije), Al Kaidu u zemljama islamskog Magreba, kao i Pokret za jedinstvo i džihad u zapadnoj Africi.

BELFAST

Povrijeđeno 29 policajaca Nemiri između probritanaca i irske nacionalističke omladine ne jenjavaju Najmanje 29 policajaca povrijeđeno je u sukobima koji su u subotu u Belfastu izbili između probritanski orijentisanih mladića i irske nacionalističke omladine, a nakon još jednog protesta koji su izbili nakon odluke gradske uprave glavnog grada Sjeverne Irske o uklanjanju britanske zastave sa zgrade gradske opštine, prenosi Hina.

Sukobi su počeli kada su uglavnom protestantski demonstranti prolazili katoličkim kvartovima na putu prema svojim domovima, a nakon okupljanja u centru Belfasta kojim su izrazili nezadovoljstvo uklanjanjem zastave. Policija je intervenisala pošto su se dvije grupe mladih sukobile, bacajući jedna na drugu

kamenje i boce. Početkom decembra republikanski gradski odbornici, koji čine većinu u Gradskoj skupštini, donijeli su odluku o uklanjanju zastave, uz izuzetak sedam dana u godini za vrijeme državnih praznika, što je izazvalo revolt probritanskih lojalista. Britanska zastava se tamo neprekidno vijorila od 1906. godine.

Od donošenja odluke o skidanju zastave bilo je već nekoliko sukoba lojalista i policije. Tokom tri decenije sukoba između sjevernoirskih katolika, koji su tražili pripajanje Irskoj i sjevernoirskih protestanata, koji žele ostati dio Ujedinjenog Kraljevstva, poginulo je oko 3.500 ljudi.

Mirovni sporazum između dvije strane potpisan je 1998. godine.

8

Ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

STAV

Pohlepa FILIP MILAČIĆ doktorand na Univerzitetu Humbold

Za finansijske špekulante se dugo vremena govorilo da su korisni za globalnu ekonomiju jer svijet vide onakav kakav stvarno jeste, a ne onakav kakav bi političari voljeli da bude. Drugim riječima, finansijski špekulanti su uvijek prvi detektovali da to što radi jedna kompanija ili država nije dobro, i ulagali svoj novac da će se to i obistiniti, te su sve kritike na svoj račun odbacivali sloganom-ne krivi ogledalo zato što si ružan.

No, od izbijanja finansijske krize, i nakon nje ekonomske krize, finansijski špekulanti su postali simbol pohlepe i izvor problema za sve one koji su se našli pod udarom krize. I to sa razlogom jer finansijska industrija, umjesto njene izvorne uloge finansiranja ˝kreativne destrukcije˝ (kreiranje novih industrija i produkata da zamijene stare), već duže vremena igra ulogu finansiranja ˝destruktivne kreacije˝ (kreiranje beskorisnih derivata), parafrazirajući Džagdiša Bagvatija, profesora sa prestižnog američkog univerziteta Kolumbija. A kako taj sistem funkcioniše, najbolje je objasnio berlinski profesor Jozef Fogl:˝Neko ko ne posjeduje jedan produkt, niti očekuje i niti želi da ga posjeduje, prodaje isti produkt osobi koja takođe niti očekuje, niti želi da ga posjeduje i koja ga na kraju i ne dobije˝. Ili još jednostavnije scenom iz filma Wall Street, kada finansijski špekulant, na pitanje koliko novca je dovoljno da izađe iz posla, odgovara- više.

Međutim, pitanje je da li većina građana može da kritikuje ovakav vid ponašanja jer su se i oni, u svojim okvirima, ponašali na sličan način, što najbolje potvrđuje predkrizno histerično zaduživanje koje nije zaobišlo ni našu državu. Zar nije i to jedan vid pohlepe kada, primjera radi, uprkos niskim primanjima vama nije dovoljna jedna nekretnina, već se na njen račun zadužujete radi kupovanja druge nekretnine, auta, plazme, dodatnog putovanja...tj. radi svega onoga što sebi realno ne možete da priuštite. No, ulazak u takav rizik je izbor svakog građanina na koji on ima pravo i niko mu ga ne može i ne smije zabraniti. Međutim, ako ga takav izbor dovede u neprilike, teško da može krivca tražiti u drugima, već prije svega u sebi. Naime, teško da za svoje probleme može kriviti sistem, moralistički zapomagati nad opljačkanošću i obespravljenošću i objašnjavati probleme društva uz pomoć konfliktne linije mi, idealisti, protiv njih, kapitalista, kada ste u principu svi na jednoj strani, samo jedni u manjoj, a drugi u većoj mjeri-na strani pohlepe.

ENERGETIKA

Zajedno do rješenja problema sa strujom Formiranje berze zadovoljilo bi kratkoročne potrebe za električnom energijom u regionu Formiranje zajedničkog energetskog tržišta Srbije, Crne Gore i Makedonije, odnosno osnivanje berze, omogućilo bi da se kratkoročne potrebe tih zemalja za električnom energijom zadovolje u regionu, ocijenio je predstavnik beogradske filijale kompanije Statkraft, Dragan Vignjević.

“Da biste egzistirali na berzi podrazumijeva se da uvijek imate raspoložive količine električne energije, odnosno sigurnog snabdjevača. Na taj način bismo mogli svoje dnevne i potrebe za sjutrašnji dan, mimo dugoročnih, zadovoljiti u regionu”, rekao je Vignjević za list Elektroprivreda. On smatra da je svejedno da li će se ta berza nalaziti u Skoplju, Nikšiću ili Beogradu, već da je sa aspekta spajanja tržišta bitno njeno osnivanje.

“Različitost pravila o pristupu prekograničnim kapacitetima praktično bi postala nebitna, jer bi se sa energijom dobijao i kapacitet. To se odnosi na kratkoročnu trgovinu, za dan unaprijed”, kazao je Vignjević na sastanku predstavnika trgovačkih kompanija, elektroenergetskih preduzeća iz okruženja i operatora prenosnog sistema, koji je krajem prošle godine održan u Nikšiću. On je dodao i da bi ostali vidovi trgovine energijom ostali isti, dok će njihov intenzitet zavisiti od okolnosti, među kojima je između ostalog i snabdijevanje strujom nikšićke Željezare ili podgoričkog

511

Kombinata aluminijuma.

Učesnici sastanka, koji je organizovala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), upozorili su da se zemlje jugoistočne Evrope odavno suočavaju sa ozbiljnom nestašicom električne energije, kao i da će se taj problem vremenom zaoštravati.

Moguće rješenje bi, kako su ocijenili, trebalo tražiti u energetskom udruživanju država regiona, što bi podrazumijevalo niz prednosti, od harmonizacije zakonodavstva, preko tehnološkog povezivanja, do boljeg sagledavanja i efikasnijeg i bržeg rješavanja zajedničkih problema.

Na sastanku je saopšteno da bi rješavanju problema nestašice struje u regionu doprinijela i gradnja novih proizvodnih kapaciteta, među kojima i drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima.

“Termoelektrana je najsigurnija mašina u Evropi, vrlo stabilna i sa dobrim ugljem”, naveo je Vignjević. Predstavnik Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (HZHB), Vlatko Marinović, smatra da bi gradnja novih proizvodnih kapaciteta doprinijela stabilizaciji cijena, čiji se rast u postojećim okolnostima može realno očekivati.

“Ukoliko potpuno zavisimo od trgovačkih interesa ili hidrološke situacije, moraćemo da trpimo cijene koje određuje tržište mnogo šire od našeg”, upozorio je Marinović.

preduzeća zatvoreno je u Crnoj Gori je tokom 2011. godine, koja su zapošljavala oko 1,43 hiljade radnika, pokazalo je istraživanje Monstata. Najviše preduzeća je ugašeno u sektoru trgovina na veliko, malo i popravka motornih vozila i motocikala, 209. U istom periodu je osnovano 1,154 hiljade novih preduzeća sa oko 1,9 hiljada zaposlenih.

Najviše novoosnovanih privrednih subjekata je takođe u sektoru trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala i to 395.

URBANIZAM

Lakše do dozvola Ministarstvo će naći način da riješi i problem plaćanja komunalija koje imaju najveći udio u cijeni dozvole Novak Uskoković

O

no što je donedavno bila jedna od glavnih biznis barijerasporo dobijanje građevinskih dozvola uskoro bi trebalo da nestane iz domaće prakse. Kako su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali za Dnevne novine, planiranim izmjenama propisa skratiće se rokovi za izdavanje građevinskih dozvola. To će znatno uticati da naša zemlja značajno popravi svoju poziciju u Izvještaju o lakoći poslovanja (Doing business, navode iz tog Vladinog resora.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma planira da uradi izmjene Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata čiji fokus će biti dalje skraćenje rokova za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinske dozvole, a namjerava se i riješiti problem komunalija, koje imaju ubjedljivo najveći udio u cijeni koštanja dozvole. „Tu ćemo pokušati da nađemo balans između opština koje ne smiju biti zakinute u svojim prihodima i investitora koji treba da imaju razumne finansijske zahtjeve pri izdavanju dozvole. Zato je naš prijedlog uspostavljanje jače poreske politike na nepokretnost, a smanjenje politike jednokratnih naknada za opremanje građevinskog zemljišta“, kazali su iz Ministarstva za Dnevne novine.

Iz tog Vladinog resora navode da poziciju Crne Gore na listi Doing Business izvještaja Svjetske banke za 2013. u dijelu proceduri izdavanja građevinskih dozvola, planiraju da poprave za oko 30 odsto.

“To, svakako, zahtijeva ozbiljan rad na svim poljima, ali smo uvjereni u neophodnost tih reformi, kao i naše kapacitete da ih sprovedemo“, dodaju iz Ministarstva.

Pored normativnih, kako se navodi, moraju se sprovesti reforme u praksi, sa ciljem kreiranja lokalne administracije kao još efikasnijeg servisa građana, kako bi princip jednog šaltera pri izdavanju dozvola bio u potpunosti ispoštovan. „U skladu sa time, imali smo razgovore sa svim nadležnim opštinskim sekretarijatima, a naše ekipe rade na intenzivnom monitoring programu kako bi sve zakonske odredbe bile ispoštovane tokom primjene na lokalnom nivou“, najavili su iz Ministarstva.

Strategija razvoja građevinar-

stva, kako podsjećaju, predviđa jačanje domaće građevinske operative i ponude koja će biti konkurentna u regionu, te u narednom periodu na tome treba intenzivno raditi. „Kao posebno važno naglašavamo da moramo uticati na sve relevatne subjekte da stvaraju uslove za prihvatanje i implementaciju EU standarda, posebno u kontekstu prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup i kretanje lica smanjene pokretljivosti“, saopšteno je iz Ministarstva.

U oblasti prostornog planiranja, takođe dosta aktivnosti. Do sada je, prema podacima tog resora, stvoreno planskih preduslova za preko 20 milijardi eura investicija. Očekuje se dalja izrada velikog broja planskih dokumenata. „Prioritet nam je donošenje studija lokacija za važne turističke lokalitete, kao i planova za zaštićena područja i područja važnih infrastrukturnih objekata. Ove godine planiran je, između ostalog, završetak Prostornog plana za NP Lovćen, Durmitorsko područje, Jadransko-jonski autoput, studija lokacija poput Marine Bar, Aerodroma Tivat, Dubovice, Vir-

pazara, Mihailovića, Kamenova, donošenje odluke za izradu Prostornog plana posebne namjene za NP Prokletije i dr“, dodali su iz Ministarstva.

Intenzivno će se raditi i na Prostornom planu posebne namjene za Obalno područje Crne Gore, koji ima za cilj da maksimalno planski i urbanistički uredi vrijedni resurs crnogorskog primorja i procijeni realne razvojne kapacitete ovog područja. „Svim raspoloživim mehanizmima pomagaćemo, ali i insistirati na usvajanju prostorno-urbanističkih planova lokalnih samouprava u najskorijem roku, kako bi se pokrenuo investicioni ciklus.

Ovo je od posebnog značaja za opštine na sjeveru kojima u tom poslu pomaže Ministarstvo preko Projekta zemljišne administracije putem koga se učestvuje u finansiranju izrade 8 PUPova“, kazali su iz Ministarstva.

Plan ne može biti kvalitetan ako nema aktivne participacije u njegovom donošenju. Zbog toga će se raditi na implementaciji informacionog sistema u uređenju prostora kojim će postići veću transparentnost, i investitorima i svim građanima olakšati pristup planskoj dokumentaciji. „Na kraju, jedna od ključnih stvari je i implementacija već donešenih planskih dokumenata.

Na primjer, stvorili smo planske preduslove za izgradnju preko 100 hotelskih kapaciteta, ali svakako je za punu realizaciju ovih potencijala neophodno obezbijediti mnoge druge uslove“, poručuju iz Ministarstva.

Skrining spremno dočekuju Veliki broj aktivnosti Ministarstvo očekuje u oblasti evropskih integracija. Posebni napori, kako su rekli, biće zahtijevani u oblasti životne sredine kao jedne od najkompleksnijih u evropskom zakonodavstvu. Tako se već u februaru očekuje eksplanatorni, a u martu bilateralni skrining za poglavlje 27. „Smatramo da skrining dočekujemo spremni. Naravno, u svakom trenutku imamo u vidu i da životna sredina zahtijeva obimne investicije u infrastrukturu, kao i da postoje oblasti u kojima je potrebno dodatno raditi i na transpoziciji i na implementaciji EU standarda, te, i ako optimistični, realno ćemo sagledati svoje kapacitete i stalno tražiti dodatne izvore finansiranja naših obaveza”, navode iz Ministarstva.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

SARADNJA

Preduzetništvo

Arapi dolaze

Prekretnica za rast ekonomije

Biznismeni iz UAE zainteresovani za investiranje u oblasti turizma, energetike i poljoprivrede

Intenziviranje kontakata Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) doprinijeće produbljivanju ekonomske saradnje i realizacije investicionih projekata, ocijenjeno je na sastanku premijera Mila Đukanovića i predsjednika Federacije privrednih komora te arapske zemlje, Mohamed Thani Al Rumaitija. Delegacija Vlade Crne Gore održala je prezentaciju investicionih potencijala Crne Gore u Privrednoj komori Abu Dabija, koja je okupila brojne biznismene i investitore iz te zemlje zainteresovane za ulaganje u crnogorske projekte. Privrednici su, kako je saopšteno iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, zainteresovani za intenziviranje kontakata i realizaciju investicionih projekata iz oblasti turizma, energetike i poljoprivrede.

“Dogovorena je i posjeta delegacije biznismena i privrednika Crnoj Gori, kako bi se konkretizovale mogućnosti za ulaganja”, navodi se u saopštenju Đukanović je ocijenio da dobri politički kontakti dvije zemlje daju značajan impuls produbljivanju privredne saradnje, ali i kontakata u svim oblastima od obostranog interesa i dodao da će Crna Gora biti posvećena dinamiziranju saradnje sa arapskom zemljom. I.B.

9

KONTEJNERSKI TERMINAL

Tender do kraja mjeseca Vlada bi trebalo da odobri tendersku dokumentaciju za privatizaciju KTGT Crnogorska Vlada trebalo bi ovog mjeseca da odobri tendersku dokumentaciju u procesu privatizacije Kontejnerskog terminala i generalnih tereta (KTGT), nakon čega će je poslati zainteresovanim partnerima.

“Trenutno je proces u fazi odobravanja tenderske dokumentacije. Čim je odobri Vlada i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), šalje se kandidatima da na osnovu nje spremaju ponude.

Dokumentacija će biti poslata

čim administrativni dio bude završen, što se očekuje u toku januara”, kazali su agenciji Mina biznis iz Vlade. Nakon toga, kako su naveli, zainteresovani partneri će pripremiti ponude.

“Kompletan proces bi trebalo da se završi tokom drugog kvartala.

Još nije diskutovano po kojoj će cijeni biti prodate akcije kompanije”, rekli su iz Vlade.

Vlada je ranije odlučila da privatizuje KTGT, odnosno da proda 62 odsto državnih akcija u kompani-

ji i odobri koncesiju za korišćenje područja Luke Bar, kako bi se razvio lučki sektor i proizvele dodatne ekonomske aktivnosti. Do sada je u procesu prodaje državnog paketa akcija završen predkvalifikacioni dio tokom kojeg je zainteresovanost iskazalo osam kompanija iz oblasti lučkog transporta. Nakon evaluiranja njihovih iskaza zainteresovanosti, pet firmi je ispunilo kriterijume i moći će da pripremi ponudu za investiranje u barsku kompaniju.

Stvaranje uslova za razvoj preduzetništva, najprije malih i srednjih preduzeća, kao i korišćenje punih potencijala u turizmu i poljoprivredi predstavljaju prekretnicu za poboljšanje crnogorske ekonomije, ocijenila je predsjednik Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham), Svetlana Vuksanović. Ona je agenciji Mina biznis kazala da pored stvaranja uslova za razvoj preduzetništva, treba raditi na vladavini prava kao što su efikasnost rada sudstva i podjednaka primjena zakona i regulativa.

“Poboljšanje i efikasnost u radu lokalne i državne administracije ključni su za razvoj privrede, kako bi se olakšale procedure i uslovi poslovanja za sadašnje i buduće investitore”, poručila je Vuksanović.

Prema njenim riječima, postojanje sive ekonomije i netransparentnost su prepreke s kojima se suočava privreda države, a tu su svakako izazovi vezani za tržište rada, nelikvidnost kompanija i visoke kamatne stope.

“Dalja ulaganja su potrebna na polju infrastrukture, uključujući putnu, željezničku, snabdijevanje vodom, kanalizaciju i aerodrome, ako želimo da poboljšamo produktivnost i bolje povezivanje tržišta”, navela je Vuksanović. Ona je ocijenila da trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori karakterišu negativni ekonomski trendovi i recesija, koja je prisutna kako u cijelom regionu, tako i eurozoni.

10 Društvo

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

OMBUDSMAN

Crnogorci postali tolerantniji I pored porasta stepena tolerancije, predrasude i stereotipi i dalje postoje Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda primila je prošle godine 617 pritužbi, od čega se 103 odnosilo na povredu prava na slobodan pristup informacijama, a 72 na odugovlačenje sudskog postupka.

“Po broju pritužbi slijede povrede prava na pravično suđenje, prava djeteta, osoba lišenih slobode, prava iz radnog odnosa i na rad, kao i na ravnopravnost (diskriminacija), pravo na imovinu, na penzijsko-invalidsko osiguranje, državljanstvo i prava iz socijalne zaštite”, kazao je agenciji Mina ombudsman Šućko Baković.

U poređenju sa prethodnom godinom nije povećan broj pritužbi, tvrdi on, ali povjerenje građana u tu instituciju raste.

Baković je kazao da je prošle godine značajno unaprijeđen zakonodavni okvir u oblasti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, ali da diskriminacije i dalje ima.

“Porastao je stepen tolerancije društva prema ranjivim grupama.

I pored ostvarenog unaprjeđenja položaja Roma, Aškalija i Egipćana, njihov položaj je i dalje težak, a posebno raseljenih smještenih u kampu Konik”, ocijenio je Baković.

Iako su stvorene normativne i institucionalne pretpostavke za zaštitu osoba sa invaliditetom, on smatra da su u društvu prisutne manifestacije otvorene i prikrivene diskriminacije, što se posebno ogleda u ograničenosti pristupa javnim objektima i njihovom zapošljavanju.

On je rekao da u Instituciji podržavaju zahtjeve i preporuke koje je civilni sektor uputio Vladi u vezi potrebne skupštinske većine za izbor Zaštitnika, ali da nije neophodan zamjenik koji bi se bavio samo pravima žena, jer već postoji zamjenik koji se, između ostalog, bavi i pitanjima rodne ravnopravnosti.

NUMANOVIĆ

Ne zna se predstavnik za paradu ponosa Ministarstvo za ljudska i manjinska prava još nije odredilo predstavnika za paradu ponosa, rekao je resorni ministar Suad Numanović, navodeći da će se zalagati za afirmaciju i poštovanje prava LGBT osoba.

Kako je najavio Numanović, Vlada će donijeti strategiju za borbu protiv homofobije, a jedna od aktivnosti koje će njom biti predviđene, biće i parada.

Prema njegovim riječima, obaveza društva je da poštuje sva prava građana, bez obzira na različitosti.

“Moramo da poštujemo različitosti i slobodu izbora. Kada donesemo strategiju s akci-

onim planom ona će biti obaveza i djelovaćemo prema navedenim principima”, rekao je Numanović agenciji Mina.

Izvršni direktor LGBT Foruma Progres Zdravko Cimbaljević ranije je najavio paradu za ovu godinu, te kazao da je politička podrška na najvišem nivou najbitnija, dok Numanović nije precizirao da li će se ona održati u ovoj ili narednoj godini, kao ni ko će od predstavnika državnih institucija biti u koloni.

“Neko iz Vlade ili resornog Ministarstva će biti, a o tome ćemo se naknadno dogovoriti”, naveo je Numanović.

Muškarci i dalje odlučuju o broju djece

RAE

I dalje rađaju koliko muž želi Pomak po pitanju prava žena da odlučuju o porodici i dalje neznatan

I pored zalaganja nevladinog sektora da Romkinje i Egipćanke (RAE) u Crnoj Gori postanu ravnopravne sa svojim muževima u odlučivanju o broju djece, stanje se nije mnogo promijenilo u posljednjih desetak godina, smatraju u NVO Centar za romske inicijative (CRI). Položaj RAE žena, prije svega, određuje patrijarhalna tradicija zbog koje ne idu u školu ili je rano napuštaju, zatim slijedi rana udaja i rađanje djece dok to muž zahtijeva.

“Ne može još žena da donese odluku da li će da rodi ili ne, jer je patrijarhat jako zastupljen, pa je muškarac taj koji odlučuje hoće li ona ostati trudna”, smatra izvršna direktorka CRI Fana Delija.

I dok je prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore tek svaka deseta Crnogorka rodila četvoro i više djece, s druge strane tradicija ili želja samih žena, dovela je do toga da RAE populacija ima brojnu porodicu.

“Romima je porodica na prvom mjestu, zato imaju mnogo djece, ona su njihovo najveće bogatstvo.

Para i djece nikad dosta”, objašnjava razloge stvaranja velikih porodica, Sami Isaku, jedan od mladih stanovnika Kampa Konik u Podgorici.

Sličnog mišljenja je i njegova komšinica, tridesetogodišnja Ljuljeta Smaili, koja je rodila petoro djece.

“Naše bogatstvo su djeca, kad imamo za dvoje, imamo za sve”, tvrdi Ljuljeta.

Međutim, ona je kazala da se dogovorila sa mužem da porodicu ne proširuju više jer, kako je kazala, u tom slučaju više ne bi mogli lije-

po da žive.

Delija smatra da je primjetan pomak kada je u pitanju svjesnost tih žena o njihovim pravima, s tim što je to polje na kojem treba još raditi.

Da pomaka ima pokazuje i slučaj majke sedmoro djece Bajramše Hasani koja tvrdi da neće više da rađa, iako je muž htio, pa je dolučila da dva puta abortira.

“Bunio se muž zbog abortusa, ali ja nijesam htjela više djece, kriza je. A to što se buni, ne mogu ništa, ne ide on da rađa, nego ja” , tvrdi Bajramše, koja ipak dodaje da je srećna što ima brojnu porodicu, te da je ženi mjesto u kući sa djecom, a na mužu je da im obezbijedi hranu i garderobu.

Delija tvrdi da se dešava da mlađe generacije, danas, rađaju manji broj djece, pa nije neobično da u romskim naseljima u Nikšiću neke porodice imaju po dvoje ili troje djece. Međutim, ona smatra da je mali broj takvih slučajeva, te da

mali procenat RAE žena zna dovoljno o zaštiti od trudnoće, ali da, i kada bi znale, to ne bi mnogo uticalo na broj djece koju rađaju.

“Pod uticajem patrijarhalnog vaspitanja, ne posjećuju ginekologa prije udaje, pa ne mogu biti upoznate sa kontracepcijom. Pritom se udaju vrlo mlade, a kada se udaju, muž donosi odluku o rađanju, tako da ne igra bitnu ulogu njena obaviještenost o vrstama zaštite od neželjene trudnoće”, objašnjava Delija.

Potrebno je još mnogo edukacije RAE žena o njihovim pravima, ali i o zdravlju, smatra Delija, da bi se postigli vidljivi rezultati na tom polju.

“Treba raditi na podizanju svijesti tih žena o reproduktivnom zdravlju, između ostalog, a jedan od koraka je dogovor NVO Ženska RAE mreža Prva, CRI i Ministarstvo zdravlja da se do kraja januara potpiše memorandum o saradnji”, najavila je Delija.

J.K.

Delija: Sve Romkinje iz Nikšića se porađaju u bolnici Fana Delija je veoma zadovoljna rezultatima postignutim u posljednjih sedam, osam godina kada je u pitanju svjesnost RAE žena o važnosti porađanja u bolnici.

“Kada su u pitanju romska naselja u Nikšiću, sto posto žena se porađa u bolnici, dok se prema našem istraživanju iz 2004. godine više od 60 posto njih porađalo kući”, kazala je Delija.

Danas se u Nikšiću porođaj Romkinja van bolnica odvija vrlo rijetko, tvrdi ona, i to u slučajevima kada nijesu u mogućnosti da plate taksi ili kada im se u tom trenutku ne nađe pri ruci neko ko bi im pomogao da brzo stignu do porodilišta.

NTO

Na Žabljaku preko dva metra snijega

Visina snijega na crnogorskim skijalištima iznosi od 40 centimetara u podnožju ski centra Vučje do preko dva metra na vrhu staze na Žabljaku, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

“Visina snijega u podnožju skijališta na Žabljaku i Kolašinu nije se mijenjala u odnosu na subotu i iznosi 50 centimetara, odnosno 80

centimetara. Visina snijega na vrhu staze u Kolašinu u poređenju sa subotom povećala se 15 centimentara i iznosi 1,1 metar”, kazali su iz Nacionalne turističke organizacije Na Vučju se visina snijega u podnožju staze smanjila pet centimetara, odnosno povećala pet centimetara na vrhu staze i iznosi 55 centimetara.

N.D.L.

Društvo 11

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

Foto: Mirko Savović

TREND

Preko dublera do položenog ispita

Ilustracija

Nemanja Lacman

Smatraju da je nemoralno, ali ipak varaju

Studenti izlaze na ispit umjesto kolege, a uslugu naplaćuju od 20 do 100 eura

C

rnogorski studenti tvrde da je podmićivanje profesora na fakultetima prošlost, jer se sve više visokoškolaca odlučuje da “unajmi” kolegu koji će polagati ispite umjesto njih. Kako tvrde studenti, iznajmljivanje ‘dublera’ za polaganje podrazumijeva promjenu fotografije u indeksu i izdvajanje od 20 eura do 100 eura, u zavisnosti od težine ispita.

Dubler je, prema riječima studenata, najčešće kolega sa istog fakulteta, ali je poželjno da je sa više studijske godine, kako bi bio dobro upoznat sa gradivom i načinom polaganja.

“Predmeti koji se polažu pismeno, najpogodniji su za unajmljivanje druge osobe za polaganje ispita.

To je najčešće kolega koji će besplatno, ukoliko ste drugovi, ili za novac da raditi kolokvijume. Najefikasniji način je da dubler zalijepi svoju fotografiju u indeks studenta kojeg zamjenjuje, jer tako asistent ili profesor ne mogu da dokažu da je osoba koja polaže u stvari neko drugi”, objasnio je jedan student treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici.

Naći dublera, objašnjavaju studenti, nije teško, već je problem pronaći novac neophodan da se plati usluga unajmljivanja.

“Na težim predmetima, polaganje kolokvijuma je 20 eura, tako se priča po fakultetu. Za polaganje cjelokupnog gradiva za završni ispit, neki studenti traže i 100 eura. Ipak, smatram da se taj rizik ne isplati jer, ukoliko bi bili uhvaćeni u prevari, fakultet bi vas oboje kaznio sa godinu dana nepolaganja ispita”, tvrdi student-

kinja Ekonomskog fakulteta.

Sa druge strane, PR Ekonomskog fakulteta u Podgorici Magdalena Raičković kazala je za DN da se taj fakultet, kao i većina drugih, suočava sa pokušajima određenog broja studenata da nedozvoljenim sredstvima dođu do ocjene i bez znanja do diplome. Iz tog razloga, na Ekonomskom fakultetu, prema riječima Raičević, preduzete su odgovarajuće mjere i postavljeni su ometači signala za mobilne telefone, a obavezno je i dežurstvo saradnika u nastavi koji su dužni da osiguraju transparentnost čitavog procesa i spriječe eventualne zloupotrebe.

“Bez obzira na sve preduzete mjere, postoje studenti koji pokušaju da iskoriste mobilni telefon za dobijanja odgovora na postavljene zadatke ili, u krajnjem slučaju, pokušaju da iskoriste takozvane bubice”, tvrdi Raičković. Disciplinska komisija na Ekonomskom fakultetu je, prema njenim riječima, tokom prethodne godine procesuirala 15 takvih slučajeva koje je, u zavisnosti od težine prekršaja, kaznila zabranom polaganja ispita u periodu od šest mjeseci do godinu dana.

Određeni broj studenata na pitanje novinara Dnevnih novina da li je moral na fakultetima uzdrman, odgovorio je pozitivno, ali za taj problem direktno okrivljuju unutrašnju politiku faklulteta koji svake godine prima veliki broj studenata.

“Što se tiče polaganja ispita umjesto kolege, tu su podjednako nečasni i onaj koji vrši uslugu i onaj koji je prima. Akademski moral je u Crnoj Gori potpuno nepoznat pojam.

Mnogo studenata koristi nedozvoljena sredstva i prepisuje,” objasnila je Milica, studentkinja Pravnog fakulteta.

Koriste nepažnju asistenata Studenti Elektrotehničkog fakulteta, kolokvijume i završne ispite polažu velikim amfiteatrima u kojima kažu je najlakše prepisati jer asistenti nijesu dobro organizovani.

“Niko ne proziva studenta prije ispita i svi odjednom ula-

PREDLOG ZAKONA

RODITELJI

Prijedlog zakona o komunalnim djelatnostima predviđa novčane kazne za zagađivanje životne sredine do 40.000 eura

U Crnoj Gori raste interesovanje roditelja za čuvanje matičnih ćelija svoje djece, tako da je 2011. godine sačuvano 125 uzoraka, a prošle je broj bio skoro dva puta veći.

Od januara 2011. godine crnogorski građani mogućnost zamrzavanja matičnih ćelija novorođenadi imaju preko predstavništva Monte-Cell iz Podgorice koje je autorizovala banka Cryo-Save, sa centralnom laboratorijom u Belgiji.

Iz predstavništva navode da su njihovi klijenti uglavnom mladi obrazovani roditelji koji koriste informacione tehnologije i koji imaju najveći dio informacija o postupku prikupljanja i čuvanja, kao i terapijskim mogućnostima.

“Naravno, u našem društvu još postoje ljudi koji ne prate nova naučna dostignuća i oni kod kojih je praznovjerje dominantan način mišljenja. Na sreću, takvi su danas više eksces nego uobičajena pojava”, smatraju u Monte Cell-u.

Prema njihovim riječima, trudnice, za sada, nemaju drugih mogućnosti u Crnoj Gori, osim da sa-

zimo. Nas minimum 100 sjeda gdje god ko hoće, asisenti nam podijele testove i kad završimo ne pogledaju test, već ga mi odlažemo na mjesto gdje su već drugi studenti, koji su završili kolokvijum, svoje testove ostavili”, objasnila je Milica, studentkinja Elektrotehničkog fakulteta.

Povećana zainteresovanost Po džepu zbog bacanja otpadaka za čuvanje matičnih ćelija Zakonom o zaštiti mora od zagađivanja sa plovnih objekata predviđene su kazne za bacanje komunalnog otpada od strane pravnog lica od 500 do 20.000 eura, kazao je za portal CdM pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Siniša Stanković. On dodaje da je Zakonom o upravljanju otpadom utvrđena kazna za pravno lice u iznosu od 1.000 do 40.000 eura, ukoliko odlaže otpad na lokaciji koja nije predviđena prostorno planskim dokumentom, kao i u postrojenjima ili objektima koji ne ispunjavaju tim zakonom utvrđene uslove.

Stanković je kazao da je pripremljen Prijedlog zakona o komunalnim djelatnostima, o čijem će usvajanju odlučivati Skupština Crne Gore.

“Nažalost, bacanje smeća po uli-

cama je česta pojava, kao što su prisutne i pojave uništavanja komunalnih objekata, infrastrukture, opreme i sredstava, zelenih površina, sadnica, oštećivanje spomenika. U ovom Prijedlogu su utvrđene zabrane takvog ponašanja i propisane kazne koje za pravno lice iznose od 1.000 do 7.500 eura. Za fizičko lice za ove prekršaje kreću se u iznosu od 30 do 2.000 eura”, kazao je Stanković.

Zakonom o uprvaljanju otpadom utvrđena je kazna za pravno lice u iznosu od 1.000 do 40.000 eura ukoliko odstranjuje, odnosno odlaže otpad na lokaciji koja nije predviđena prostorno planskim dokumentom kao i u postrojenjima ili objektima koji ne ispunjavaju, ovim zakonom, utvrđene uslove. Kazne za fizičko lice koje učini takav prekršaj iznose 500 do 2.000 eura.

čuvaju uzorke matičnih ćelija u porodičnoj banci, ali se nadaju da će u se u budućnosti moći čuvati u privatnim, porodičnim i u javnim bankama.

Uzorak krvi se uzima iz pupčanika djeteta poslije porođaja i iz njega se izoluju matične ćelije, koje se

nakon toga zamrzavaju u gasovitoj fazi tečnog azota i tako sačuvane mogu da traju neograničeno. Troškovi, koji obuhvataju transport, laboratorijsku obradu mikrobiloškog i vitalnog statusa, zamrzavanje i čuvanje prvih 20 godina, iznose 1.780 eura.

12 Hronika

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

AFERA “CKB”:

Advokati nezadovoljni izjavom tužiteljke

Lutovac i Rodić tvrde da je Ivanović povrijedila pravo na privatnost osumnjičene iznoseći detalje o njenoj bolesti Foto: Darko Jovanović

Advokati Branislav Lutovac i Goran Rodić, branioci Milke Ljumović, jedne od osumnjičenih u aferi CKB, izjavili su da je Specijalna državna tužiteljka za organizovani kriminal, Đurđina Ivanović, u izjavi povodom ovog slučaja koja je emitovana u dnevniku RTCG, povrijedila pravo na privatnost okrivljene.

“Specijalna državna tužiteljka, svojom izjavom u kojoj je navela detalje o bolesti okrivljene Milke Ljumović i u razgovoru sa postupajućim ljekarem, a koji nijesu predmet istrage, ekstremno je povrijedila osnovno ljudsko pravo okrivljene- pravo na privatnost. To pravo zagarantovano je čl. 28 Ustava Crne Gore i čl. 8 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava”, navode Lutovac i Rodić i pisanoj reakciji na izjavu Ivanović.

Kako su objasnili, miješanje u privatni život pojedinca dozvoljeno je samo u slučaju da je to neophodno radi zaštite interesa javne ili nacionalne bezbjednosti, što, kako advokati tvrde, ovdje nije slučaj.

“Poštovanje tih načela predstavlja test dosljednosti prihvatanja demokratskih evropskih vrijednosti za koje se zalažemo i kojim težimo”, dodaju advokati Rodić i Lutovac.

RTCG prenijela je izjavu tužiteljke Ivanović koja je kazala da je istražnom sudiji Višeg suda predloženo da nad Ljumović sprovedu mjere nadzora i da izda naredbu da joj se privremeno oduzme pasoš. Nakon toga, iznijela je neke detalje o ljekarskim pregledima osumnjičene, zbog kojih se za vrijeme hapšenja povodom ove akcije nalazila u Italiji. Mjere nadzora podrazumijevaju povremeno javljanje Ljumović određenom državnom organu kao i privremeno zadržavanje pasoša. Odluku o oduzi-

Ljumović u pratnji advokata Rodića dolazi na saslušanje u Više državno tužilaštvo manju pasoša bivše generalne direktorice banke donijeće sjutra istražni sudija Višeg suda u Podgorici, Miroslav Bašović.

“Na osnovu podataka državnih organa o graničnim prelazima i dostavljene ljekarske dokumentacije, kao i saslušanja specijaliste ginekologa dr Smiljke Vukčević, utvrđeno da je Ljumović 19. decembra prošle godine u 1.12 minuta na graničnom prelazu Vraćenovići napustila Crnu Goru putničkim vozilom kojim je upravljao njen zet Matijaž

Popović, i da tada nije bila u pratnji ljekara”, kazala je za RTCG Ivanović, koja je zatim iznijela i detalje pregleda koji je okrivljena imala 26. decembra na poliklinici u Rimu, “gdje joj je preporučeno da nastavi ranije određenu terapiju u vezi sa liječenjem žučne kese”.

Advokati Rodić i Lutovac, kazali su i da je neopravdan postupak tužiteljke Ivanović koja je tražila sprovođenje mjera nadzora nad Ljumović, odnosno oduzimanje njenog pasoša zbog sumnje da bi mogla ometati

dalji krivični postupak. Kako tvrde, kada je policija kontaktirala, Ljumović je bila u Rimu, odakle im je kazala da će se vratiti nakon obavljanja medicinskih pregleda.

“Tako je i postupila, pa je i otkazala operaciju predviđenu za 8. januar ove godine i vratila se u Crnu Goru 29. januara 2012. godine”, zaključuju advokati.

Ljumović, kao i ostali funkcioneri CKB-a osumnjičeni su da su za 5,5 miliona eura oštetili budžet banke Bosa Tatar, Dubravka Pavićević, Jeli-

ca Petričević, Veliša Radunović i Gorica Vujisić, negirala je navode optužnice. Nakon salušanja i ona je puštena da se brani sa slobode. Ostalim osumnjičeni, koji su uhapšeni 21. decembra prošle godine bio je određen 48-časovni pritvor. Po njegovom isteku, odlukom sudije Bašovića, osumnjičeni su pušteni da se brane sa slobode.

Istragu o malverzacijama u poslovanje CKB iniciralo je sadašnje rukovodstvo banke, koja je sada u vlasništvu mađarske OTP grupe. M.V.P.

Hronika 13

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

ISKAZ

Mladić tvrdi da ga nije napao Luka Đurović Kontroverzni Baranin predao se sam policiji, nakon čega je pušten, saslušanje kod tužioca zakazano za danas

Marija Palibrk

B

aranin Bojan Gačević, koji je u noći između 5. i 6. januara zadobio laku tjelesnu povredu u diskoteci “Studio” u Baru, pred tužiocem je izjavio da je potpuno siguran da ga tom prilikom flašom nije gađao Luka Đurović, koji se u policijskim evidencijama vodi kao vođa najjačeg barskog klana. Đurović se, nakon što je obaviješten da ga policija potražuje sam predao, nakon čega je pušten na slobodu.

Odmah nakon ovog događaja, Gačević je zatražio medicinsku pomoć u barskoj bolnici, ali slučaj nije prijavio policiji, tvrdeći da je povredu zadobio prilikom pada. Ipak, policija je, radeći na ovom slučaju došla do sumnje da je krivac upravo Đurović, te su pošli u njegov stan gdje su izvršili pretres. Kako ga tamo nijesu pronašli, posumnjali su da je pobjegao, pa je počela lokalna potraga za njim. Međutim, čim je obaviješten da se potražuje, Đurović se prekjuče, oko 15 časova, policiji javio sam.

U međuvremenu, tokom saslušanja u Tužilaštvu, povrijeđeni Gačević je ispičao da je gledao Đurovićeve slike na internetu, te da je siguran da ga nije napao on, već neko drugi. Poslije ove njegove izjave, saslušan je i Đurović, te ga je policija, u konsultaciji sa Tužilaštvom pustila, bez određi-

vanja pritvora. Đurović će ovim povodom biti saslušan danas.

Povodom ovog incidenta, kako saznaju Dnevne novine, saslušana su još dva svjedoka, mladići koji su sporne noći bili sa Gačevićem. Jedan od njih kazao je da je u noći incidenta za jednim od stolova u lokalu gdje je Čačević povrijeđen vidio Luku Đurovića, nakon čega su se policijske sumnje i usmjerile na njega. Drugi svjedok kazao je da u trenutku kada je njegovog druga neko gađao pivskom flašom, on nije bio pored njega, ali da je kasnije, kada je vidio Gačeviću rasjekotinu iznad obrve pitao šta se dogodilo, a da mu je ovaj odgovorio da je pao. Prvobitna verzija događaja bila je da je do incidenta je došlo kada je Đurović bez razloga, gađao flašom Gačevića koji je u tom momentu nosio majicu sa natpisom “Savoja” kako se zo-

Zgrada Opštine Bar u kojoj se nalazi Osnovno državno tužilaštvo

ve i kafić čiji je vlasnik Armin-Muša Osmanagić, koji je u policijskim dosiojeima označen kao vođa druge barske kriminalne grupe. Luka Đurović je osoba koju prate kontroverze o povezanosti sa švercom droge i nekim ubistvima, koje nijesu dokazane. Ranije je njegovo ime bilo uvršteno u operaciju italijanske policije “šah-mat”, zbog sumnje za šverc 87 kilograma kokaina, ali za to nije bilo dokaza, zbog čega je potjernica povučena. U to vrijeme crnogorska policija je izvršila pretres u stanovima i kućama članova njegove porodice, kada su oduzeti određena količina novca, skupocjeni satovi i dijamant, što je kasnije vraćeno.

Janković: Nerealno da je Đurović za vrijeme incidenta bio u lokalu Kako je za DN kazao advokat Đorđe Janković, koji će, ukoliko bude krivične prijave, najvjerovatnije zastupati Đurovića, on je u policiji dao izjavu u svojstvu građanina.

“Još nije bilo potrebe da Đurović angažuje branioca, jer je saslušan u svojstvu građanina, a ja sam sa njim u prijateljskim odnosima. Tako i znam da je on u petak veče u kasnim satima saznao da se potražuje”, kazao je Janković.

On je objasnio i da prvobitne medijske spekulacije da je za Đurovićem bila raspisana lokalna potjernica nijesu tačne, kao i navodi da je bio osumnjičen za nanošenje teške tjelesne povrede Gačeviću.

Dodao je i da je sporne noći do tri sata nakon ponoći bio sa Đurovićem u njegovom lokalu, te da je nerealno da se u vrijeme incidenta, u šest sati ujutru, nalazio u lokalu “Studio” koji je tada već bio zatvoren.

POKUŠAJ UBISTVA

EKSPLOZIJA

Podignuta optužnica protiv Šteta na lokalu bivšeg policijskog inspektora nastala od petarde Mrđan Kovačević optužen da je pokušao da ubije Aleksandra Spičanovića Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivšeg policijskog inspektora Mrđana Kovačevića (34), koji je krajem oktobra prošle godine u centru Podgorice pucao na bivšeg kuma i prijatelja Aleksandra Spičanovića. Predmet je, po saznanju Dnevnih novina, dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Vesni Moštrokol, koja će uskoro zakazati početak suđenja.

Obračun se dogodio 28. oktobra prošle godine oko podneva, kada su se dvojica nekadašnjih kumova automobilima srela u Uli-

ci Marka Miljanova u Podgorici, u blizini hotela Crna Gora. Prema otužnici zamjenika Višeg državnog tužioca Željka Tomkovića, iako u pucnjavi niko nije zadobio povrede, Kovačević se tereti za pokušaj ubistva. Kovačević se, po odluci sudije za istrage Višeg suda u Podgorici, od tada nalazi u Istražnom zatvoru.

Akteri pucnjave su u istrazi ispričali dvije različite verzije događaja - Kovačević je tvrdio da je pucao u samoodbrani, dok Spičanović navodi da je bivši inspektor, bez razloga, pokušao da ga ubije.

Kovačević je nakon pucnjave pred tužiocem priznao da je pucao na Spičanovića, navodeći da je branio sopstveni život. On je, po riječima njegovog advokata Novaka Ražnatovića, ispričao da mu je prije toga Spičanović automobilom presjekao put, a potom na raskrsnici izašao iz auta i krenuo ka njemu. Ispalio je jedan metak, koji je pogodio zadnju šoferšajbnu Spičanovićevog automobila. Spičanović, koji je pravosudnim organima od ranije poznat, ispričao je pred tužiocem drugačiju verziju događaja.

S.K.

hapšenje

Šest mladića osumnjičeno za 13 krađa širom Bara Barka policija uhapsila braću Joksima (19) i Novicu (20) Filipović, Stevana Inića (19) i Gocu Gorana (19) iz tog grada i Podgoričanina Nebojšu Vlahovića (19) zbog sumnje da su počinili 12 teških krađa i jednu krađu. Za njihovim saizvršiocem, Ensarom Šabotićem (19), takođe iz Bara, policija i dalje traga.

Osumnjičeni mladići terete se da su u naseljima Šušanj, Zaljevo, Sustaši, Bjeliši, Popovići i Zeleni pojas tokom ove i prethodne godine obili sedam kioska iz kojih su ukrali cigarete ukupne vrijednosti 32.000 eura, i da su provalili u šest kuća iz kojih su krali laptop računare, televizore i druge vrijedne tehničke uređaje. Uhapšeni su u okviru policijske akcije “Kiosk”, koju sprovodi barska

Dio pronađenih ukradenih cigareta; Izvor: Uprava policije policija sprovodi. ra pronađen je u prostorijama koPolicija je, kako Dnevne novine je su osumnjičeni koristili, i vraćen sazanju, već duže vrijeme pratila je vlasnicima. ovu šestoricu mladića, koji su doUhapšeni pljačkaši uz krivične lijali nakon posljednje pljačke dva prijave, predati su nadležnom tužikioska. Kako navode u saopštenju ocu na dalju nadležnost i određeno Uprave policije, dio ukradenih ci- im je zadržavanje u policijskim progareta, u vrijednosti od 8.000 eu- storijama.

M.V.P.

“Crna udovica”, petarda koja ima veoma jaku eksploziju i podsjeća na bombu

Eksplozija koja je preksinoć, oko 3 časa poslije ponoći izazvala materijalnu štetu na ugostiteljskom objektu “Trokadero” u Bijelom Polju, ipak nije bila od bombe, kako se na početku sumnjalo. Riječ je o petardi poznatoj pod nazivom “Crna udovica”, koja ima vrlo snažnu eksploziju, te u noći, kao što je ovdje bio slučaj, podsjeća na bombu, saznaju Dnevne novine.

Jaka eksplozija začula ispred lokala “Trokadero” u Bijelom Polju, koji su od Samira Mekića, koji se trenutno nalazi u Njemačkoj, zakupili braća Dejan i Darko Golubović. Od nje, na ugostiteljskom objektu su popucala stakla, a oštećen je i automobil “reno 25” koji je bio parkiran ispred lokala. Vlasnik, Dejan Golubović, koji se bavi građevinarstvom ovaj događaj prijavio je policiji zbog štete koja je nastala od eksplozije. Kako je ispričao, da je eksplozivna naprava bačena ispred njegovog lokala saznao je u 7.30 časova ujutru kada su došli da otvo-

re objekat. Tom prilikom naveo je i da niko nije imao povoda da to uradi njemu i njegovom bratu, jer, kako je objasnio, svi koji ih poznaju znaju da pošteno rade i da se nikome nijesu zamjerili. Osim polomljenih stakala, kazao je da nastala i šteta u unutrašnjosti lokala, čiji je inventar oštećen. Nakon prijave policija je sprovela istragu. Uviđaj su obavili inspektori bjelopoljske policije, a sa lica mjesta izuzeti su dokaze koji su poslati na vještačenje u Forenzički centar u Danilovgradu. Prvi tragovi naveli su na sumnju da je neko ispred objekta bacio eksplozivnu napravu, da bi zatim, kako je kazao izvor iz policije, otkrili da je u pitanju posljedica od petarde koju je vjerovatno neko od prolaznika bacio bez namjere da nanese štetu Golubovićima koji u Bijelom Polju važe za veoma mirna i poštene momke.

Bjelopoljci koji stanuju u blizini lokala policiji i vlasnicima objekta kazali su da nijesu čuli eksploziju.

S.M.S.

14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

STAV

Neurotičari PETAR ŠPADIJER Cetinje

Čudna je naša porodica. U gradu važimo za neobične i dosta nervozne ljude. Kaže se da smo kao “crijevo na uglijev” ili crijevo na žeravici, koje se uvija i treperi na najmanji izazov. Među starijima ima dosta ‘oriđinala’, a mi mlađi smo zadržali,uglavnom, samo karakterističnu nervozu. Umro, jednom, stariji pripadnik porodice. Treblo je otići na pokajanje. Pokupili se rođaci, a ja, kao mlađi, razvozim ih gdje treba.

Oni bi svoju obavezu odmah da završe, ali je zapelo negdje na liniji bolnička kapelica-grobljanska kapela.

Ovi matorci se unervozili zato što se stvari ne odvijaju kako su planirali. Ulaze u fiću, zovu “maloga” (mene) da ih vozi. Pravac groblje.

Vožnja do tamo bila je pakao za vozača. Pored mene, koji vozim, u kolima su dva bivša profesionalna šofera i jedan bivši kondukter.

Cijelo vrijeme su me maltretirali, te ubači u treću, te dovati malo desne strane, te ne sjeci tu krivinu ka’ da je pipun, te jesi li zaboravio đe ti je žmigavac. Konačno stižemo do groblja. Nikog od najbliže pokojnikove rodbine ne zatičemo tamo. Ove što sam ih vozio već hvata nervoza. Toliki put (cijelih kilometar i po) za džabe?!

Dogovor se postiže pogledom, bez suvišnih riječi. Izlaze iz fiće i, kao u “Maratoncima”, ulaze u groblje i u kapelicu. Kapelica, iako ne radi, otključana. U kapelici skrinja. Poklopljena. Da li je rođak unutra? Postoji samo jedan način da se sazna. Istina, malo neprijatan.

Međutim, kad moje stisnu živci ništa nije neprijatno.

Ulaze i dižu poklopac škrinje(!!!). OK, rođak je unutra, mirno se mogu vratiti kući i sačekati zvaničnu ceremoniju. Ulaze u fiću kao da ništa nije bilo. Razvozim ih jednog po jednog. Ništa ne pitam.

Ne usuđujem se. Možda bi me objašnjenje više uzdrmalo od nedavnog čina.

AKCIJA

BUDVA

Ambiciozan plan za narednu godinu

Do kraja godine budvanska vlast najavila završetak važnih projekata BUDVA – Iako je ovogodišnjim programom investicija predviđeno poboljšanje osnovnih životnih uslova u infrastrukturnom smislu na području opštine Budva, te završetak veoma važnih projekata, po mišljenju predstavnika opozicije, programom nijesu obuhvaćeni svi djelovi opštine. Predstavnici opozicije mišljenja su da treba uraditi petogodišnji plan investicija, kako bi se mogla ostvariti određena sredstva i od Vlade za projekte od kapitalnog značaja.

Za razliku od prethodnog perioda kada je bio usmjeren na vraćanje obaveza i dugova, program investicija za ovu godinu predviđen je na iznos od 23 miliona eura, od kojih je 13, 6 miliona opredijeljeno za uređenje prostora. Činjenica da je programom 16 miliona opredijeljeno za investiranje, po ocjeni sekretara za investicije Cvetka Pajkovića, govori o namjeri Opštine da se poboljšaju osnovni životni uslovi u infrastrukturnom smislu, a kao najvažnija investicija je sistem za prečišćavanje otpadnih voda.

“Za ovu godinu predviđen je završetak radova za teritoriju Budve, Bečića i Svetog Stefana. Pored toga, planirali smo da popločamo petrovačko šetalište, do kraja godine da dobijemo izvođača i uvedemo ga u radova za šetalište Lungo mare u Svetom Stefanu, te dobijemo projekat za šetalište u Budvi. Pred-

Edukativni čas na Veruši Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka posjetili su tokom vikenda učenike crnogorskih osnovnih škola iz Danilovgrada, Kotora, Bara, Budve i Podgorice, koji se nalaze na zimskom odmoru u Odmaralištu Dječjeg saveza Podgorica na Veruši.

Već tradicionalno, predstavnici CDPR-a tokom zimskog školskog raspusta sa njima razgovaraju o problemima koje donosi konzumiranje duvanskih proizvoda, a koje kasnije prelazi u zavisnost i time postaje jedna od teže izlječivih bolesti zavisnosti.

Kroz razgovor i druženje na sni-

jegu, aktivisti CDPR-a zajedno sa instruktorima Dječijeg saveza, ukazali su djeci na sve štetnosti koje donosi konzumiranje duvanskih proizvoda, posebno na njih i njihov organizam.

“Učenicima koji se odmaraju i pripremaju za nastavak školske godine ovom prilikom smo podijelili naš edukativni materijal, kao što su brošure “Živjeti bez duvanskog dima”, “Sedam je koraka do zdravlja” i “Da li znate…? - sve šta ste htjeli, a nijeste znali o problemima pušenja”, rekao je predsjednik ovog društva Domagoj Žarković.

KOLAŠIN

Socijalna pomoć za 320 porodica Kolašin - Prema podacima kolašinske službe Centra za socijalni rad, koja je krajem godine bila pred odbornicima lokalnog parlamenta, na području te opštine čak 320 porodica sa 808 članova su korisnici materijalnog obezbjeđenja.

U tu svrhu resorno ministarstvo za Kolašin izdvaja blizu 30.000 eura.

“Naknadu za tuđu njegu i pomoć drugog lica koristi 161 osoba. Potrebna novčana sredstva za ovaj vid pomoći su oko 10.000 eura. Ličnu invalidninu primaju 33 lica. U hraniteljskim porodicama smješteno je ukupno 18 osoba, od čega su 11 djeca, dok su ostala starija lica. Porodicama u kojima u smještene te osobe je 260 eura, ukoliko je riječ o starateljima, odnosno, 390 ili 585 eura za stare i nepokretne osobe,” piše u informaciji.

Preko 6.000 eura na području kolašinske opštine mjesečno se izdvaja za dječje dodatke. Pravo na taj vid novčane pomoći koriste 173 kolašinske porodice, odnosno 317 djece.

Z.B.

Svi da pomognu realizaciju programa Predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović kaže da je program urađen veoma kvalitetno.

“Trudili smo se da on bude na bazi realnih potencijala. Možemo kroz materijal konstatovati kako je pozicija javnih finansija našeg budžeta mnogo bolja, i daje nam za pravo da ovo radimo. Vjerujem da blokada žiro računa neće biti odlika funkcionisanja ove godine. Težište rada svih organa Opštine, uključujući i mene, biće na podršci njegovom Sekretarijatu za investicije da realizuje kompletan program”, poručio je Rađenović. viđen je i završetak nekoliko ulica, zaobilaznica u Bečićima, kružni tok na zaobilaznici u Budvi kod nove trafostanice, kružni tok ne bečićkom bulevaru kod skretanja za hotel „The Queen of Montenego“, rekao je Pajković.

Po ocjeni Božidara Vujičića iz Demokratskog fronta, ako se po jutru dan poznaje, ovaj saziv Skupštine biće efektniji za cijelu opšti-

nu nego prošli.

“Izgleda da je voda došla do poda i urbanistički haos nam je došao do samih ulaznih kapija i sada treba spašavati situaciju”, kazao je Vujičić.

On se složio sa predlogom odbornika Pozitivne Crne Gore Radosava Tomovića da je neophodno uraditi petogodišnji program, koji bi imao višestruku korist.

NIKŠIĆ

Zaustaviti devastaciju Dvorca kralja Nikole Rakočević

Akcioni plan za osobe sa invaliditetom MOJKOVAC - Udruženje hendikepiranih “SRCE”, koje je ralizovalo veliki broj projekata, koji su se odnosili na bolji položaj lica sa invaliditetom u opštini Mojkovac organizuje pres konferenciju u svojim prostorijama u četvrtak sa početkom u 11 sati.

Predsjednik tog udruženja Dušan Rakočević kazao je da to udruženje ima namjeru da predstavi završeni projekat Uklanjanje barijera i predrasuda “lokalni akcioni plan za osobe sa invaliditetom”.

“Upoznaćemo Vas o tome koji je način poboljšanja situacije u našem gradu osoba sa invaliditetom i rješavanjem mnogih barijera u gradu”, rekao je Rakočević.

PODGORICA – Pozitivna Crna Gora pozvala je nadležne da hitno sprovedu aktivnosti kako bi se zaustavila devastacija Dvorca kralja Nikole u Nikšiću i tako pokažu istinski patriotizam, odnosno brigu za nacionalno blago. Kako je saopšteno iz Sekretarijata za kulturu i umjetnost Pozitivne, Dvorac je još jedan u nizu objekata koji godinama propada.

“Ne služi nikome na čast, posebno onima koji su zaduženi za upravljajnje i održavanje Dvorca, da jedna od naljlepših građevina u Crnoj Gori doživljava takvu devastaciju, zahvaljujući ’modernizaciji’ društva koja gazi sve pred sobom i ne mari za vrijednosti na kojima je sagrađena ova država”, kaže se u

saopštenju.

U Pozitivnoj smatraju da značajan dio kulturne baštine Crne Gore uništen, i da je očigledna nebriga nadležnih za kulturno nasljeđe.

Prema njihovim riječima, reforme koje “nove demokratije” treba da sprovedu u oblasti kulture tiču se, ne samo promjene institucionalnih okvira u kojima se odvijaju kulturne aktivnosti, već i promjene mentaliteta i pristupa sferi kulture.

“Gubitak kulture je sve samo ne bezopasan, kako ga odgovorni doživljavaju”, upozoravaju iz Pozitivne. Kultura je, kako navode, ono za šta bi trebalo da se bori svaka vlada i politička opcija, uprkos finansijskim krizama.

16 Crna Gora

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

KOLAŠIN

Brajušković kupuje televiziju Uprkos velikim dugovanjima, opština će za televiziju izdvojiti oko 30.000 eura

MOJKOVAC

Rupe caruju, putari odmaraju

MOJKOVAC – Veliki broj udarnih rupa koje su se odavno pojavile na asfaltu, od raskrnice magistralnog puta Mojkovac – Bijelog Polje do stambene zgrade u MZ Tutići i naselja Lazina, uveliko otežavaju saobraćaj vozačima naročito u zimskom periodu. Mještani MZ Tutića su često na zborovima upozoravali nadlažne iz Opštine da što prije saniraju oštećenja na asfaltu i upućivali zvanične dopise, za uzvrat,

Film “Djangova osveta”, Kventina Tarantina, biće premijerno prikazan u Cineplexxu, u srijedu, 16. januara, u 21 sat. Cineplexx i distributerska kuća Tuck Vision su spremili mnoge zanimljivosti, kako bi što bolje dočarali vrijeme vesterna i kaubojski stil tog vremena. Pripremili su i nagradnu igru koja počinje u ponedjeljak i traje tri dana, gdje će svi posjetioci moći da testiraju svoje streljačke sposobnosti kroz igru pikado, a najbolji će osvojiti karte za premijeru.

iz opštine su dobijali samo obećanja. Udarne rupe su opasne po učesnike u saobraćaju, kako zbog izazivanja saobraćajnih nezgoda tako i zbog kvarova na samim vozilima.

“Svjesni smo da se asfaltiranje ne može vršiti u zimskom periodu, apelujemo na nadležne opštinske organe da u ovoj godini kada to vremenski uslovi dozvole, konačno saniraju udarne rupe”, kazali su vozači iz te mojkovačke MZ. V.B.

Nastavljaju ugradnju brojila PODGORICA – Djelovi nekoliko crnogorskih gradova biće danas više sati bez struje, zbog ugradnje novih elektronskih brojila. Kako je saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), objekti u kojima budu ugrađivana brojila danas neće imati struju od osam do 18 sati.

U Podgorici će brojila biti ugrađena u ulici Miljana Vukova broj 20, Marka Miljanova 29 i Novaka Miloševa 1, 10 i 12. Nova brojila u Kotoru biće ugrađivana u naselju Škaljari, Rakite 1 lamela 2 i Rakite 2 lamela 1. U Herceg Novom će nova brojila dobiti potrošači u ulici Save Kovačevića 79B, 84B, 94A i garaže. Iz EPCG su saopštili da će u četvrtak nova brojila biti ugrađivana u Budvi, Mainski put bb.

IGALO

Studenti traže zaostala dugovanja HERCEG NOVI - Studentima Fakulteta primijenjene fizioterapije iz Igala, Ministarstvo prosvjete duguje majsku i junsku mjesečnu dotaciju u iznosu od po 45 eura i dvije redovne mjesečne participacije za novembar i decembar, takođe u iznosu od po 45 eura. Studenti ovog fakulteta primaju mjesečnu novčanu pomoć u iznosu od po 45 eura, jer u Igalu ne postoji studentski dom i menza.

Oni samo traže da im ova sredstva budu redovna.

“Smatramo da je nadležni resor imao dovoljno vremena da

uplati sredstva, a ne da dozvoli da se nagomilavaju obaveze prema nama, i da budemo prinuđeni da ih ovim putem tražimo. Samo da napomenem, dosta puta su od nadležnih obećane uplate pomenutih sredstava.

Međutim, to je bilo kao na čašicu, krajem decembra 2012. godine uplaćeno je po 45 eura za april prošle godine, navedeno je u saopštenju za javnost koje je potpisao studentski povjerenik Pavle Đukanović, apelujući na Ministarstvo prosvjete da uplati sredstva do četvrtog februara. S.M.

KOLAŠIN- Privatna RTV Kolašin uskoro bi trebalo da postane opštinsko vlasništvo. Informacije da se pregovori oko preuzimanja televizije privode kraju, potvrdio je za Dnevne novine vlasnik te medijske kuće Zoran Rakočević.

“Uskoro bi trebalo da budu završeni pregovori oko toga da lokalna uprava preuzme televiziju. Ponudili smo Opštini da preuzme televiziju, odnosno da preuzme dio obaveza prema Radiodifuznom centru i Elektroprivredi, a ostalo da plati u dvije rate. To je svakako ispod cijene vrijednosti opreme i TV koju sam stvarao 11 godina, ali sam na takvu odluku prinuđen zbog ponašanja Radiodifuznog centra, koji nas je isključio neposredno pred novogodišnje praznike, zbog 1.000 eura duga, pa nijesmo bili u prili-

ci da ispunimo preuzete obaveze prema brojnim klijentima kada je riječ o novogodišnjem marketingu”, kazao Rakočević koji nije želio da govori kolaika je cijena za koju se prodaje ova televizija.

Prema riječima predsjednika Opštine Darka Brajuškovića, ta medijska kuća je potrebna lokalnoj upravi, ali do dogovora i konačne odluke ima još puno. On je kazao da još nije sigurno da li će RTV Kolašin uskoro postati vlasništvo lokalne uprave, odnosno da li će Opština preuzeti finansiranje te medijske kuće.

“Dobili smo ponudu od vlasnika kolašinske televizije za kupovinu opreme i frekvencije koju taj medij posjeduje. Međutim, to je samo ponuda koju ćemo svakako razmatrati, ali je komplikovan pro-

ces do donošenja definitivne odluke. Imajući u vidu i tešku finansijsku situaciju ali i potebu Kolašinaca za svojim lokalnim medijem, vjerujem da ćemo donijeti najbolju moguću odluku. Definitivno, Kolašin kao turističko mjesto ima potrebu za lokalnim medijem”, kazao je Brajušković.

Iz izvora bliskog DN, saznajemo da je cijena ove medijske kuće oko 30 hiljada eura, u sklopu koje je i dugovanje prema Elektrodistribuciji u iznosu od osam hiljada.

Popis televizijske opreme juče je bio ubrzan, tako da je već sigurno da će do potpisivanja ugovora vrlo brzo doći bez obzira što opština grca u dugovima, i što se radnicima duguju plate, ova cifra neće bitnije uticati na opštinski budžet.

Z.B.

Delfini u moru u blizini šetališta

PROMOCIJA

Iz marine na planinu Info pult Nacionalne turističke organizacije u Porto Montenegru TIVAT - Nacionalna turistička organizacija Crne Gore krajem prošle godine otvorila je info kancelariju u okviru marine Porto Montenegro.

Glavni razlog osnivanja jeste promocija domaćih ski-centara inostranim turistima, ali i vlasnicima rezidencija i jahti u toj ekskluzivnoj marini.Porto Montenegro je zimi stjecište i velikog broja članova posade sa usidrenih jahti i zaposlenih stranaca, koji su zainteresovani da istražuju ljepote Crne Gore tokom zimskih mjeseci, ali i crnogorskih građana, kojima je marina postala omiljeno izletište tokom sunčanih zimskih dana, objašnjavaju iz Nacionalne turistističke organizacije.

“Namjera je da putem direktnog

informisanja o ski-centrima i zimskoj turističkoj ponudi animiramo posjetioce marine da svoje slobodno vrijeme tokom zimske sezone provedu na našim skijalištima. U info centru su dostupne informacije o kapacitetima, cijenama, rekreativnim i sportskim aktivnostima u ski-centrima, hotelima, etno-selima, mogućnostima i povoljnostima aranžmana koje nude. U okviru tog prostora u ponudi je promotivni materijal svih lokalnih turističkih organizacija i zainteresovanih ugostitelja“, objasnili su iz NTO. Info centar se nalazi u središnjem dijelu Venecijanskog trga, u zgradi “Tara” i otvoren je svakog radnog dana od devet do 17 sati. Z.K.

TIVAT - Nedjeljno popodne na tivatskoj rivi juče je obilježila posjeta jata delfina, koji su iskoristili morsku tišinu za svoju igru. Pet delfina se približilo gradskoj rivi, koji su izvodili “vratolomije” pored jedrenjaka “Jadran”. Zbog prohladnog dana u posjeti delfina uživalo je tek nekoliko Tivćana, koji su se u tom trenutku našli na rivi. Pojava delfina sve češće u Bokokotorskom zalivu, kako objašnjavaju ihtiolozi, potvrđuje da je nenarušen morski eko sistem. Delfini su se često tokom prošlogodišnje ljetne sezone mogli vidjeti na moru između ostrva Sveti Marko i gradske rive i plaža, kada su mogli da uživaju i turisti. Međutim, delfinima se baš ne obraduju svaki put ribari, kao što je bilo i juče popodne na rivi gdje se našlo par zaljubljenika u ribanje štapom, jer izostane očekivani ulov. Z.K.

Crna Gora 17

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

NIKŠIĆ

Humanost i hrabrost ni za hvalu ni za platu

Spasilački klub Ekstrem učestvuje u svim akcijama, a pritom nemaju pomoć ni države niti grada Ivana Jovović

P

ričalo se oduvijek o hrabrim ljudima i hrabrim podvizima. Pričalo se o humanosti, o ljudskosti, a pričalo se i o nagradama za dobra djela. Priča o spasilačkom klubu “Extrem” ima samo jednu stranu priče - ovu humanu. Za deset godina postojanja “Extrem” je učestvovao u hiljadama akcija. Djelovali su u svim vremenskim uslovima, u svim dobima godine, u svim djelovima dana. Pomažu gdje god kome je to potrebno, no nevjerovatno ali istinito, članovi kluba to rade isključivo iz ljubavi, a ne bi imali ništa protiv da to neko i vrednuje.

NIKŠIĆ – Kad god treba, oni su tu, kad se daje novac i oprema, njih na spisku nema. Spasilački klub “Extrem” učestvovao je u brojnim akcijama i to isključivo volonterski.

“Sve akcije smo do sada odradili volonterski, čisto naša dobra volja, bez ikakve nadoknade. Prihvatamo sve vrste akcija i do sada smo svaku uspješno završili. Ljudi misle da mi to radimo za platu. Često se srećem sa onima koji kažu: Lako je njima, misleći da imamo pomoć od države, da imamo ko zna kolike plate, neko se čak obraća i onim tonom - plaćen si pa radi. Bilo je ljudi koji su nakon akcije htjeli da časte, pitali koliko košta, nikada nikome nijesmo naplatili.

Sjećam se da smo jednom spasili automobil koji vrijedi više hiljada eura. Vlasnik je na sve moguće načine pokušavao da da novac ali princip je da se ne uzimaju

pare i od toga ne odustajemo”, počeo je priču Zoran Radović, čovjek koji je osnovao klub i koji rukovodi svim akcijama. Upitan kakav je to poriv u čovjeku da pomažeš nepoznatom, često izlažući sebe riziku, Zoran odgovara.

“Mnogo puta sam

pomogao ljudima i prije osnivanja kluba. Imam tu volju da pomognem, a osjećaj kada nekoga spasite iz muke i kada mu pomognete je mnogo lijep. Mnogo ljudi to ne vraća ali meni je bitno da je meni srce na mjestu. A kako ko to cijeni, to nije moj problem”, priča Zoran.

Ne bi pak bilo loše da država stane iza njih što do sada nije bio slučaj. Boli ih nepravedan odnos koji se pokazao i skoro kada su ih ’zaobišle’ prijeko potrebne motorne sanke koje su donirane Vladi, a onda proslijeđene po opštinama.

U Extremu su se nadali ovom ’poklonu’ jer su upavo oni izveli najviše akcija tokom snijega koji je zatrpao državu prošle godine.

“Zašto se oslanjaju na nas kad je teško, a kad je sve u redu davaju sanke drugom? Zašto tada nijesu rekli, Vi nećete da vozite sanke, to će da radi neko drugi, nego se tada sjete nas i gradonačelnik kaže da je čast imati ljude poput nas i da su srećni što smo mi tu, a kada trebaju da dijele sanke srećni su da nas nema? Preskoče

te jednostavno! Mislim da su tu trebali čelni ljudi opštine Nikšić da kažu da im je “Ekstrem” valjao tako da smatram da su oni odgovorniji za tu situaciju nego neko iz Podgorice”, kazao je Radović.

On je dodao da se članovi kluba osjećaju kao siročad jer niko ne vodi računa o njima.

“Vojska Crne Gore je jedino koga bih u pozitivnom smislu izdvojio. Naročito pukovnika Lazarevića. Oni su za nas maksimalno korektni. Pomogli su nam u nabavci opreme, zajednički i izvodimo akcije, pomažemo jedni druge koliko možemo”, pohvalio je Radović napor onih koji saosjećaju jer dijele iste zadatke. Extrem ima dosta opreme što je osnovni preduslov za izvođenje akcija, najviše opreme kupovao je upravo Zoran, a kada su nešto veće kupovali, imali su donaciju od prijatelja koji su uvijek tu.

“To su Mikelja Papović, Batko Goranović, Ljubo Milović, Drag a n Grujičić, Bo-

žo Jokić. Oni su svake zime raspoloženi ili u gorivu ili u novcu ako se kupuju sanke da daju donaciju. Oni nas pomažu, ali u principu, sami smo sebi prepušteni. Sve je dobra volja ljudi da nam pomognu”, kazao je Zoran zahvaljujući prijateljima koji cijene napor ovih nevjerovatnih ljudi.

Klub broji oko 50 članova koji nijesu uvijek isti, a ima 15-20 ’prekaljenih’ koji su dorasli bilo kojoj situaciji, jer rade sve vrste akcijapožare, poplave, reaguju po snijegu, vrše pretrage nestalih u vodi i na kopnu, a čak i neke nevjerovatne akcije kao što je spašavanje konja, košnica ili recimo hranjenje srna. U Extremu kažu da su sve akcije rizične jer nikada ne znaju okolnosti na terenu.

“Najgora stvar je što se veliki broj akcija odvija van grada i daleko gdje nema signala. U tom slučaju, ako se nešto desi, ne možeš da obavijestiš i prepušten si sam sebi. Snijeg je najopasniji za spasioce jer ako čovjek ode od nekog naseljenog mjesta, 20-ak kilometara od neke kuće i ako se pokvare sanke ili se desi nešto što ne treba čovjek je matiran, nema signal da alarmira helikopter ili bilo koga da zove u pomoć”, kazao je Zoran.

Najrizičnije bilo u Crnim podima Iako je bilo mnogo akcija, Zoran je kao jednu od dražih izdvojio spašavanje djevojčice u Vojniku koja se izgubila čuvajući stoku. A kao najrizičniju izdvojio je situaciju od prije 6-7 godina kada su učinili nevjerovatnu stvar.

“Na Crnim podima bio je odron i oko 500 kubika stijena palo je i pregradilo kanjon, tako da se napravila brana. Sa jedne strane je bilo jezero dugačko oko osam kilometara, a sa druge suva rijeka. Visina vodenog stuba je bila oko 25 metara. Postojala je mogućnost da tu branu pokrene voda i u tom slučaju postojala je opasnost za sve kuće nizvodno niz Taru, od

PROJEKAT

Šćepan polja pa na niže sve bi stradalo, čak i drinska brana je bila u opasnosti” rekao je Zoran dodajući da je udar bi bio takav da bi nizvodno sve uništio.

“Tada se nas osam iz kluba spustilo kanapima u kanjon. Pomogli su nam dvojica mještana kao i dva čovjeka iz Kolašina koji su donijeli krampe i lopate jer smo se mi već bili spuštili da izvršimo procjenu”, ispričao je Zoran situaciju od koje zastaje dah. Pitanje koje se na kraju nameće je koliko je srce ljudi koji rade sve navedene stvari, a da pri tom nikakvu materijalnu satisfakciju nemaju, pa čak ni najosnovnije osiguranje u slučaju da se desi nezgoda.

MORSKO DOBRO

Beranci i dalje internetom surfuju besplatno

Milion eura za uređenje obale u Budvi

BERANE- Fondacija Caritas Luxembourg i lokalna uprava u Beranama, u saradnji sa kompanijom MNNews, nastavile su finansiranje projekta pružanja usluge besplatnog interneta građanima u ovoj opštini. Caritas Luksemburg, posredstvom Ministarstva za razvoj i saradnju Luksemburga i Opština Berane obezbijedili su finansiranje za godinu, a MNNews je donirao još dvije bazne stanice. Ukupna vrijednost projekta je 14 hiljada eura, od čega je Caritas Luxembourg obezbi-

BUDVA – Javno preduzeće Morsko dobro uplatiće ove godine Opštini Budva milion eura za uređenje obale na području budvanske rivijere.

Iz JP Morsko dobro su agenciji Mina-biznis saopštili da su, shodno novim zakonskim rješenjima, potpisali ugovor sa primorskim opštinama, u kom su jasno precizirane stavke kako se ne bi dogodilo da taj namjenski novac umjesto ulaganja u obalu bude isplaćen za, na primjer, izmirenje zarada zaposlenih u opštinskim službama.

jedio 8.400 eura. Učešće Opštine Berane je 3.600 eura, a MNNewsova donacija u vrijednosti od 2.000 eura, sastoji se u opremi za dodatne bazne stanice.

Sa osam baznih stanica pokrivene su zone u užem gradskom jezgru gdje građani mogu da koriste besplatan internet pristup, brzinom 256/256 kbps za osnovne internet servise, saopšteno je iz Caritas-a.

Inače, projekat besplatnog pristupa bežičnom internetu u Beranama MNNews je počeo da

se sprovodi u junu 2011. godine, kroz Projekat ekonomskog razvoja američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID). Slični projekti sa drugim partnerima, donatorima i lokalnim upravama realizovani su u Pljevljima, Bijelom Polju, Žabljaku, Cetinju, Budvi, Tivtu i Podgorici. Inače, kancelarija Caritas Luksemburga prisutna je u Crnoj Gori od 2001. godine, od kada je implementirano više od 100 projekata ukupne vrijednosti od oko 12 miliona eura.

M.T.

Potpisanim ugovorom Opština Budva je preuzela obavezu cjelogodišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji. To podrazumijeva održavanje čistoće na javnim površinama, čišćenje i održavanje javnih kupališta koje nije izdalo u zakup JP Morsko dobro.

Ugovorom je, kako su objasnili iz JP Morskog dobra, predviđeno i da se Opština Budva bavi održavanjem javne rasvjete, zelenila, kao i tekućim održavanjem i čišćenjem bujičnih potoka u zoni morskog dobra.

18 Kultura PREPORUČUJE

BLISTAVO I STRAŠNO, BEKIM FEHMIU SAMIZDAT B92, BEOGRAD CIJENA: 9,50 EURA Blistavo i strašno je autobiografija istaknutog jugoslovenskog filmskog i pozorišnog glumca, Bekima Fehmije. U ovoj autobiografiji Bekim Vam govori o svom odrastanju i djetinjstvu. On opisuje djetinjstvo provedeno u Sarajevu, Skadru i Prizrenu, u godinama pred početak Drugog svjetskog rata do 1954. Ova autobiografija će Vam kroz život ovog istaknutog glumca predstaviti i politička dešavanja u Jugoslaviji. Jedinstvena knjiga koja Vam nudi život istaknutog glumca i istoriju jugoslovenskih naroda. Svojom iskrenošću i najdubljim emocijama koje su iskazane u ovoj knjizi, autor će osvojiti Vaša srca i poželjećete odmah da pogledate neki njegov film.

MOJA TAJNA, SANJA MARINKOVIĆ LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 6.70 EURA Moja tajna je knjiga uspješne i proslavljene voditeljke kultne emisije Magazin In, Sanje Marinković. Ovom knjigom autorka je predstavila vježbe i recepte za zdravu ishranu koji su joj promijenili život. Ovo je knjiga za sve one koji nemaju dovoljno vremena, novca ili volje da se posvete svom tijelu i pravilnoj ishrani. Kroz anegdote iz privatnog ali i poslovnog života, Sanja Vam priča o svojim zgodama i nezgodama iz kuhinje i o svojim problemima sa viškom kilograma.

Pročitajte ovu knjigu i otkrijte čarobnu formulu sjajnog izgleda.

KANDŽE, MARKO VIDOJKOVIĆ SAMIZDAT B92, BEOGRAD CIJENA: 6.50 EURA Kandže je kako sam autor kaže moderna bajka koja će Vas provesti kroz Beograd 90-ih godina. Kroz godine stalnih nemira i građanskih protesta. Glavni akter romana je student treće godine prava, mladić koji je razočaran pokazuje bunt prema tadašnjoj političkoj situaciji i izbornim krađama.

On je svakodnevno na ulicama, demonstracijama. Ne mari za opasnost već bezglavo ulazi u opasne situacije pomiren sa besmislenim životom. Sve će se promijeniti kada upozna neobičnu djevojku smeđe kose i odsječenih trepavica.

PONEDJELJAK, 14.1.2013.

ART

Rani radovi Endija Vorhola Na izložbi u Kopenhagenu prvi put izloženo 200 crteža čuvenog umjetnika Prije nego što je postao vodeća figura pop-arta, Endi Vorhol je zarađivao za život radeći kao ilustrator u modnim časopisima i marketinškim agencijama. Ovi crteži nastajali su tokom pedesetih godina, u prvim danima njegovog života u Njujorku. Rani radovi jednog od najvećih umjetnika 20. vijeka bili su skriveni od javnosti sve donedavno. Njemački galerista Danijel Blau slučajno je otkrio oko 300 crteža kada se, tragajući za umjetnikovim prvim radovima, obratio Vorholovom legatu.

Djela su popisana prije više od dvije decenije, ali su pogrešno arhivirana kao “materijal bez umjetničke i komercijalne vrijednosti”. Blau je uvidio značaj ove kolekcije i pripremio oko 200 crteža za izložbu, koja je nedavno otvorena u muzeju “Luizijana” u Kopenhagenu. Na ovim crtežima, koji su nastajali u Vorholovim ranim dvadesetim, prvi put se pojavljuju i neki “junaci” iz njegovog mnogo čuvenijeg pop art perioda, poput Džejmsa Dina.

Vorholovi crteži inspirisani su slikama koje je pronalazio u magazinima, dnevnim listovima, vijestima koje je gledao na televiziji, filmovima... Na izložbi u Kopenhagenu jasno se vidi da je umjetnik bio fasciniran ljudskom figurom, koja je dominantna na crtežima. Vorhol je je crtao jednostavnim, gotovo minimalističkim stilom.

POČETAK

“Gorski vijenac” prva predstava u CNP-u Ovim izvođenjem nacionalni teatar otvara 2013. godinu Komad “Gorski vijenac” u režiji Diega de Bree biće izveden sjutra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

To će biti prva predstava kojom nacionalni teatar simbolično otvara 2013. godinu. Četvrtu verziju čuvenog epskodramskog teksta Petra II Petrovića Njegoša, pred podgoričkom publikom izvode Srđan Grahovac, Branimir Popović, Nikola Perišić, Zoran Vujović, Gojko Burzanović, Slobodan Marunović, Mišo Obradović, Jelena Rakočević, Slavko Kalezić, Danilo Čelebić i Momo Pićurić.

Adaptaciju teksta potpisuje Žanina Mirčevska, saradnik na dramaturgiji je Bojana Mijović, scenu je osmislio Diego de Brea, kostim Diego de Brea i Sandra Dekanić, asistent režije je Danilo Marunović, asistent scene Mirko Radonjić, izbor muzike potpisuje reditelj.

Sezonu 2012/2013 crnogorski teatri su započeli sa primjetno smanjenim budžetom, pa su i programi osjetno redukovani.

Mali broj premijera i gostujućih programa, uslovili su da kulturna ponuda glavnog grada i prijestonice bude značajno osiromašena.

DEJV GROL PREDVODI SUPERGRUPU POZNATI MUZIČAR OKUPIO KOLEGE U NOVI BEND

ŠTA DA OČEKUJETE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI, GRUPA AUTORA KREATIVNI CENTAR, BEOGRAD CIJENA: 23.90 EURA Šta da očekujete u drugoj i trećoj godini je nastavak najpopularnijih knjiga o trudnoći i njezi beba. Ovaj priručnik će Vas ohrabriti i na razumljiv način Vam objasniti šta sve treba da znate o svom djetetu u drugoj i trećoj godini. Pomoćiće Vam da pravilno hranite Vašu bebu, da umijete pružiti prvu pomoć, zatim govori o navikavanju bebe na nošu, napadima bijesa, problemima sa spavanjem i jelom, druženju sa vršnjacima, izboru vrtića, zaposlenim roditeljima i odnosu sa braćom i sestrom.

Pročitajte ovaj vodič i otkrijte još kako da kod djece razvijete vrline i pravila lijepog ponašanja.

Frontmen Foo Fightersa Dejv Grol okupio je kolege u novu supergrupu nazvanu Sound City Players čiji su članovi Stivi Niks (Fleetwood Mac), Krist Novoselić i Pat Smear (Nirvana), Džon Fogerti (Creedence Clearwater Revival), Tejlor Hokins (Foo Fighters), Rik Nilsen (Cheap Trick), Bred Vilk (Rage Against the Machine) i drugi, a ovo bi se društvo trebalo javnosti predstaviti na filmskom festivalu u Sandensu, 18. januara. Naime, na festivalu će premijerno biti prikazan Grolov dokumentarni film ‘Sound City’, priča o kalifornijskom muzičkom studiju u kojem su snimali svi od Fleetwood Mac do Nirvane, a muzičare iz dokumentarca Grol vodi za sobom, te će zajedno nastupiti pred festivalskom publikom. Kompleks losanđeleskih studija “Sound City”, zatvoreni su u maju prošle godine, a poznati su po tome što su u njima snimljeni mnogi legendarni i istorijski albumi, uključujući i Nirvanin “Nevermind”. Među poznatim muzičarima koji su tamo snimali se nalaze i Fleetwood Mac, Tom Peti, Nine Inch Nails, Erik Klepton, Nil Jang i Metalika.

“ŽABAR” NA SCENI “GENERACIJA” Predstava “Žabar” po tekstu R. V. Fasbindera, koju potpisuju Lidija Dedović i Petra Veber, biće izvedena večeras i sjutra sa početkom u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na sceni “Generacija”.

Djelo “Žabar” je jedno od prvih ostvarenja genijalnog Fasbindera. Ovaj tekst, iako napisan šezdesetih, baza je za suočavanja sa brutalnostima, lažima, konstrukcijama i fobijama savremenog društva i njegovih mladih zaboravljenih običnih ljudi, delikvenata koji su izgubili svoje kompase, ali i dalje znaju gdje su prave strane njihovih malih svjetova, samo teško da ih mogu naći u zamračenom skladištu današnjice. U predstavi igraju studenti klase profesora Branislava Mićunovića: Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Aleksandar Radulović, Sanja Jovićević, Gordana Mićunović, Nebojša Nenezić.

Kultura 19

ponedjeljak, 14.1.2013.

preporučuje

KROTKA, Fjodor Dostojevski LOM, Beograd Cijena: 6.00 eura Jedan od najvećih pisaca i vizionara u istoriji, predstavljen je u ovom izdanju izborom iz prepiske “Pisma iz progonstva”, prikazom svog putovanja po Evropi “Zimske bilješke o ljetnjim utiscima” i novim prevodom čuvene novele “Krotka”.

Kućica za čamce, studia TYIN iz Norveške

Imamo puno kuća, a malo arhitekture

NAGRADA Mies Van der Rohe

Ova kandidatura je izvrsna prilika da predstavimo Evropi dobre primjere iz savremene prakse Jelena Boljević

K

ao nezavisna ekspertkinja Fondacije Mies Van der Rohe Tatjana Rajić je po drugi put nominovala radove za evropsku nagradu za savremenu arhitekturu koja se bijenalno dodjeljuje u Barseloni. Arhitektica iz kotorske NVO Expeditio, čiju su pažnju zavrijedili projekti iz Slovenije i Norveške i objekat Neckom iz Nikšića u razgovoru za Dnevne novine ocjenjuje da bi za crnogorske radove (ove godine su to tri projekta) ogroman uspjeh bio i da uđu u užu selekciju.

Iako misli da naša savremena arhitektonska ostvarenja nemaju puno izgleda u trci za ugledno priznanje i podsjeća da su ranija pobjednička imena najveće zvijezde ne samo evropske već i svjetske arhitektonske prakse Tatjana Rajić smatra da je iz više razloga važno da predstavimo dobre primjere koje imamo. ”Mislim da se nedovoljno zna o tome šta se dešava na polju savremene arhitekture u Crnoj Gori, pa i u regionu (ako se izuzmu Hrvatska i Slovenija), tako da je ovo prilika da se drugima pokažu naše dobre prakse.

Ne manje važno je da su kandidature poput MVR prilika da se unutar domaće javnosti skrene pažnja i više govori o tome šta čini dobru savremenu arhitekturu. Naravno, najbolje je da se kvalitetna arhitektura oko nas gradi, a da se paralelno ona kritički objašnjava i predstavlja javnosti kako bi bila shvaćena i prihvaćena”, ističe Rajić. Ono što ipak ohrabruje je da se među selektovanim radovima ranijih godina nalaze i projekti iz najbližeg regiona (Slovenije i Hrvatske). Po mišljenju Rajić za nas je dobro što u susjedstvu imamo takav kvalitet, ali treba dosta da radimo kako bismo im se približili. Ova

arhitektica kaže da je izuzetno važno da slijedimo njihove dobre primjere i stvaramo ”arhitektonski vrijedne kuće u našem vremenu, jer to je naše nasljeđe za budućnost”. Ona podsjeća da arhitektura uvijek odražava sliku društva. I da što je društvo razvijenije i otvorenije, to je njegova savremena arhitektura kvalitetnija. ”Kod nas ima puno kuća, a malo arhitekture. Ovo se naročito odnosi na savremenu arhitektonsku praksu.

Da ’nije svaka kuća arhitektura’ jedna je od prvih stvari koje nauče studenti kada upišu arhitektonski fakultet. Da bi postala arhitektonsko djelo ona mora posjedovati arhitektonske kvalitete”, navodi Rajić. Dobra arhitektura bi, smatra naša sagovornica, trebalo da doprinosi kvalitetu naših života i da nam obezbijeđuje prijatne i funkcionalne objekte. ”Dobra arhitektura bi trebalo da nas intelektualno i emocionalno pomjera naprijed, a u širem smislu da stvara od nas kvalitetnije ljude”, ističe ona. U podizanju kvaliteta domaće arhitektonske produkcije Rajić ističe važnost organizovanja javnih konkursa, a kao jednu od glavnih manjkavosti pseudoistorijski pristup – trend kopiranja tradicio-

nalnih uzora. ”Podsticanje zdrave konkurencije među arhitektama kroz fer i javne konkurse i naravno kroz mogućnost da se najbolja konkursna rješenja izvedu. Na taj način podsticala bi se izvrsnost i hrabrost za stvaranje arhitektonskih inovacija u današnjem vremenu. Najčešće su u razvijenim društvima arhitekonske perjanice i uzori arhitektonske izvrsnosti upravo objekti javne namjene – muzeji, škole, bolnice, vrtići...”, pojašnjava ona.

Kada je riječ o projektima koji su se našli na njenoj listi za nagradu Mies Van der Rohe, Rajić otkriva da je u selekciji osim nje učestvovao tim arhitekata NVO Expeditio. „Iako je koncept Fondacije takav da se imenuju ličnosti, mi u Expeditio se oko svih pitanja konsultujemo i dogovaramo, pa mogu reći da je zapravo Expeditio taj nezavisni ekspert“.

Kriterijumi kojima su se rukovodili su ekološki principi, odnos prema okruženju – prirodnom i izgrađenom, inovativnost u interpretaciji kulturnog nasljeđa... Jedan od projekata posebno je zanimljiv. To je Kuća za čamce, koji potpisuju mladi arhitekti studia TYIN iz Norveške. Iako je naručilac želio da ovu staru drvenu ruševinu, iz poslovine 18. vijeka, potpuno sruši i na njenom mjestu podigne novi objekat, za studio TYIN ona je bila izvor inspiracije. Odlučili su da je renoviraju koristeći princip reciklaže – od materijala koji su zatekli na samom objektu do prozora sa obližnje farme. Drugi rad je Naselje Perovo u Kamniku (Slovenija) koji potpisuje tim Dekleva-Gregorič.

MUZIKA

Kraftverk se vratio kući

Pioniri elektronske muzike poslije dvije decenije odsustva ponovo u Diseldorfu Legendarni Kraftverk se vratio u svoj rodni grad, u 43. godini postojanja i poslije dvije decenije odsustva: koncertima u muzeju i jednom od najzanimljivijih izložbi fotografija ove godine u Njemačkoj.

Pioniri elektronske muzike od 11. do 20. januara izvode u muzeju svog rodnog grada seriju koncerata pod nazivom “Katalog- 1 2 3 4 5 6 7 8– 3D”. Svaka od osam večeri fokusira-

na je hronološki na jedan od njihovih legendarnih albuma. Pored toga, koncerti su dopunjeni izborom drugih kompozicija iz cijelog opusa.

U njihovom “Kling-Klang” studiju u Diseldorfu, rođena je elektronska muzika, koja je uticala širom svijeta na zvuk digitalnog doba, posebno na elektro, sintpop, hip-hop i tehno.

Njihov album “Autoban” iz 1974. godine je bio prvi izvozni uspjeh nje-

mačke pop-muzike na američkom tržištu. Posljednji nastup u rodnom gradu imali su 1991. godine.

Povodom koncerata u Diseldorfu u NRW Forumu otvorena je i izložba pod nazivom “Kraftverk / Roboti” na kojoj je predstavljeno više od 30 fotografija Petera Bečera. Poslije Diseldorfa, Krafterk će nastupiti i u Londonu (Tate Modern, od 6. do 14. februara).

“Šta će mi sad vaši zakoni? Šta će mi vaši običaji, vaš moral, vaš život, vaša država, vaša vjera? Neka mi sude vaše sudije, neka me izvedu pred sud, pred vaš javni sud, ja ću reći da ga ne priznajem...”

POSLOVNA KOMUNIKACIJA, Marina Marković Clio, Beograd Cijena: 18.00 eura – 30% Tome kako koristiti glas i govor da bismo ostavili dobar utisak, da bismo bili ubjedljivi i zaveli sagovornika posvećena je knjiga Poslovna komunikacija Marine Marković. Autorka se posebno bavi komunikacijom u odnosima s javnošću, gdje se osmišljava govor kao stil i imidž, pripremama za konverzacijski nastup i njegovim najbitnijim pravilima. Knjiga uči kako da budemo ubjedljivi i uspješni i uvodi nas u novu kulturu dijaloga. Iako je namijenjena profesionalcima u menadžmentu i marketingu, dragocjena je za sve, počev od roditelja koji govorom vaspitavaju dijete, pa sve do novinara koji nam saopštavaju tek prispjelu vijest.

BOGOVI ZEMLJE, Halil Džubran Paideia, Beograd Cijena: 6.00 eura Pjesnik, filozof i slikar Halil Džubran rođen je u selu Bšari u podnožju Libanskog gorja u hrišćanskoj svešteničkoj porodici. Obrazovanje je sticao u Bejrutu, Parizu i Njujorku.

Džubran je bio višestruko nadarena ličnost i ostavio je osobeni trag u svijetu književnosti i kulturne baštine. Pošto je u svom književnom i likovnom stvaralaštvu bio podjednako otvoren i za istočna i zapadna mišljenja i pjevanja, često je ukrštao i uzajamno oplemenjivao najrazličitije duhovne pravce: američki transcendentalizam i sufizam, odjeke mesijanskih poslanica i ničeovskih besjeda.

ISTINA U SVITANJE, Ernest Hemingvej V.B.Z, Zagreb, Cijena: 12.50 eura Ernest Hemingvej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 1954. godinu, učinio je više za promjenu stila engleske proze od i jednog drugog pisca u dvadesetom vijeku. Objavljivanje romana “Sunce se ponovo rađa” i “Zbogom oružje” u trenutku ga je otkrilo kao jednog od najistaktnutijih američkih pisaca. Svoje zadnje i neobjavljeno djelo Hemingvej je napisao 1953. godine, po povratku iz Kenije. Knjigu je uredio njegov sin Patrik. “Istina u svitanje” nudi nesvakidašnju sliku legendarnog američkog pisca izlazeći na stotu godišnjicu njegovog rođenja. To je jedinstven događaj u svijetu izdavaštva, zadivljujući posljednji roman jednog od najvažnijh i najvoljenjih američkih pisaca.

20 Zanimljivosti

ponedjeljak, 14.1.2013.

NOVA GEOGRAFIJA

U Njemačkoj izronilo novo ostrvo Ostrvo površine 10 kvadratnih kilometara ili oko 25 fudbalskih terena, pojavilo se u njemačkim vodama Sjevernog mora. Ostrvo, nazvano Norderoogsand, izronilo je u Sjevernom moru rekordnom brzinom, što je iznenadilo naučnike koji su posljednjih deset godina pratili njegovo podvodno kretanje. Smješteno 15 kilometara od obale njemačke pokrajine Šlezvig-Holštajn, ostrvo se već uzdiže pet metara iznad površine vode.

“Sama činjenica da se novo ostrvo formiralo za samo nekoliko godina je impresivna”, kazao je njemački istraživač Ditlif Hansen u izjavi za londonski Telegraf. Ono što zbunjuje naučnike je brzina kojom je ostrvo, koje je zasad više nalik pješčanom sprudu, izronilo iz mora.

Oni ovaj fenomen prvenstveno dovode u vezu sa meteorološkim uslovima. Naime, u posljednih deset go-

dina na ovom prostoru zabilježeno je nekoliko velikih oluja. Ostrvo Norderoogsand zasad nastanjuju samo ptice i foke koje se tu razmnožavaju, hrane i odmaraju daleko od ljudske vreve. Ali, nisu ga zaposjele samo životinje, već i biljke kojih ov-

de već ima 49 vrsta. Pored ptica i foka, novom ostrvu se posebno obradovala i njemačka štampa. Vijest da je izranjanje ostrva zvanično proglašeno visokotiražni “Bild” dočekao je naslovom “Kome sada treba vještačko ostrvo u Dubaiju?”.

OPASNOST

Zagađenje vazduha u Pekingu dostiglo opasan nivo Prema očitavanju iz Ambasade SAD koncetracija zagađenosti dostiže čak 800 mikrograma po kubnom metru vazduha

ekologija

Sporije klimatske promjene Britanski sinoptičari predviđaju da će se klima u naredne četiri godine mijenjati sporije nego što se to ranije očekivalo. Prema najnovijim prognozama Meteorološke službe Velike Britanije, do klimatskih promjena će dolaziti 22 odsto sporije od ranije predviđanih, mada će globalna temperatura ipak nastaviti da raste.

Sinoptičari predviđaju da će se usljed prirodnih ciklusa usporiti globalno zagrijavanje, kao i moguće promjene na Suncu i u kretanju okeanskih struja. Međutim, oni upozoravaju da će temperatura ponovo početi da raste po završetku ovih ciklusa, usijed velike količine izduvnih gasova u atmosferi.

ISTRAŽIVANJE

Šetnja duga sedam godina

Dvostruki dobitnik Pulicera krenuo na put dug 34.000 kilometara

Dvostruki dobitnik Pulicera, novinar Pol Salopek krenuo je na nezamislivo dugu šetnju - putovanje od Etiopije do Argentine koje će trajati sedam godina. Salopek je pošao iz jednog sela u Etiopiji na 34.000 kilometara dugu šetnju tokom koje će preći 30 granica i naići na brojne etničke grupe, prenosi

AP.Cilj je da isprati prvu migraciju ljudi iz Afrike u svijet i upozna se sa brojnim kulturama na tom putu. Putovanje od Etiopije do Argentine, za koje je ljudskim precima bilo potrebno 50.000 godina, sponzoriše “Nacionalna geografija”, Najt fondacija i Pulicerov centar za krizna izvještavanja.

Zagađenje vazduha u Pekingu dostiglo je nivo opasan po zdravlje ljudi, a vidljivost je svedena na nekoliko stotina metara. Rezultati mjerenja u zvaničnim i nezvaničnim stanicama pokazuju da je današnji nivo aerozagađenja premašio dozvoljeni stepen koji je odredila Svjetska zdravstvena organizacija /SZO/. U vazduhu se osjeća miris uglja i izduvnih gasova od automobila, što su dva najveća izvora zagađenja, a težak smog već danima opterećuje glavni grad Kine, javio je dopisnik Bi-Bi-Sija.

Prema propisima SZO, prosječna koncentracija najmanjih polutanata ne bi trebalo da bude veća od 25 mikrograma po kubnom metru vazduha. Koncentracija od preko 100 mikrograma je nezdrava, a ako se premaši 300 mikrograma djeca i starije osobe ne treba da izlaze napolje. Zvanični rezultati mjerenja zagađenja vazduha u Pekingu pokazuju koncentraciju od 400 čestica, odnosno mikrograma po kubnom metru vazduha, a nezvanično očitavanje na zgradi Ambasade

SAD pokazalo je 800 čestica. Kada se ove sitne čestice udahnu, mogu da izazovu respiratorne infekcije, kao i povećanje stope smrtnosti od raka pluća i srčanih oboljenja. Kineske vlasti prošle godine su upo-

zorile američku ambasadu da ne objavljuje svoje podatke o aerozagađenju. Ambasada je odgovorila da rezultate mjerenja koriste zaposleni u ovoj instituciji i da ona ne važe za cijeli grad.

ISTORIJA

Otkriven erotski Koloseum Tragovi dekoracija ukazuju na gladijatorske i erotske scene Italijanski arheolozi su u jednom od hodnika Koloseuma u Rimu otkrili fragmente fresaka jarkih boja sa prikazima herojskih i erotskih scena, kao i dijelove antičkih grafita.

“Pronašli smo tragove dekoracija u plavoj, crvenoj i zelenoj boji”, kazala je za AFP Rosela Rea, direktorka 2.000 godina starog amfiteatra.

Fragmenti prikazuju slavu gladijatora, sa lovorovim vjencima, strijelama, pa čak i erotskim scenama”, piše rimski list “Republika”.Freske su pronađene u jednom od hodnika Koloseuma koji je trenutno zatvoren za posjetioce zbog radova restauracije.

“Pronašli smo i poruke ispisane na zidu koje datiraju iz 17. vijeka kao i potpise gledalaca i stranih posjetilaca” koji su došli da vide čuvene gladijatorske bitke u Koloseumu, navela je Rea. Freske pokrivaju površinu od nekoliko kvadratnih metara u šest metara dugom hodniku, a posjetiocima će biti dostupne u ljeto 2014, dodala je ona. Kolose-

um, čija je izgradnja završena 80. godine n.e. u vrijeme vladavine rimskog cara Tita, jedan je od najposje-

ćenijih spomenika na svijetu.Čuveni rimski amfiteatar je 2007. uvršten među novih sedam svjetskih čuda.

Reportaže 21

ponedjeljak, 14.1.2013.

NAUKA

Spasonosno ubrzanje Nedavno otkriće britanskih biologa pomoći će i tehnolozima Glen Hodžis

N

ezgrapni na kopnu, kraljevski pingvini vješto i hitro jedre kroz more. Naučnici su sada otkrili tajnu njihove brzine. Pri kratkim naletima, oslobađajući vazduh iz svog perja u obliku sićušnih mjehurića, može da udvostruči ili čak utrostruči svoju brzinu.

Rodžer Hjuz nikada nije video kraljevske pingvine u divljini. Ali kada ih je video u Bi-Bi-Sijevom dokumentarcu, kako, poput torpeda, jure kroz more, ostavljajući za sobom tragove mjehurića u brazdama, dosjetio se nečega što bi moglo da dovede do iznenađujućeg otkrića. Hjuz, morski biolog sa Univerziteta Bangor u sjevernom Velsu, nedavno je sa svojom ženom pričao o lubrikativnim svojstvima novih takmi-

čarskih odijela za plivanje. Pomislio je: „Možda oni mjehurići pomažu pingvinima da plivaju brže.”

Uz pivo u pabu Hjuz je svoju hipotezu izložio prijatelju Džonu Devenportu, morskom biologu sa Univerzitetskog koledža Kork u Irskoj. „Rodžer je mislio da ću ja odmah imati odgovor”, kaže Devenport, koji proučava odnose između građe tijela životinja i njihovih pokreta. Ali on nije znao čemu

služe mjehurići kod pingvina. Ispostavilo se i da niko drugi ne zna.

Ova dvojica su pročešljala naučnu literaturu i otkrila da ovaj fenomen nikada nije ni bio proučavan, pa su odlučili da to urade sami. Uz pomoć Pola Larsena, mašinskog inženjera sa Tehničkog univerziteta Danske, analizirali su sate podvodnih snimaka i otkrili su da pingvini rade nešto što su inženjeri dugo pokušavali da urade sa brodovima i torpedima: da bi smanjili otpor i povećali brzinu, oni vazduh koriste kao lubrikant. Kada pliva, kraljevskog pingvina usporava trenje njegovog tijela o vodu, što se održava na njegovu maksimalnu brzinu negdje između 1,2 i 2,7 metara u sekundi. Ali pingvin pri kratkim naletima, oslobađajući vazduh iz svog

perja u obliku sićušnih mjehurića, može da udvostruči ili čak utrostruči svoju brzinu. Ovo umanjuje gustinu i viskozitet vode oko pingvinovog tijela, smanjujući otpor i omogućavajući ptici da dostigne brzine koje bi inače bile nemoguće. (Ova dodatna brzina je korisna i zato što pomaže pingvinima da izbjegnu predatore poput leopard-foke). Ključ ovog dara leži u pingvinovom perju. Poput drugih ptica, carski pingvini imaju sposobnost da svojim perjem zarobe vazduh i njime izoluju svoja tijela. Ali, dok većina ptica ima redove pera između kojih se nalazi gola koža, kraljevski pingvini imaju gusti, homogeni perjani pokrivač.

I kako se u osnovi njihovog perja nalaze i sićušni filamenti – tek 20 mikrona u prečniku, manje od

polovine širine tanke ljudske dlake – vazduh ostaje zarobljen u toj finoj, paperjastoj strukturi iz koje se oslobađa u vidu mikromehurića, tako sićušnih da obrazuju lubrikantni sloj na površini pera.

Iako perje nije rješenje za brodove, tehnologija bi konačno mogla da uhvati korak sa biologijom. Tokom 2010. godine jedna holandska kompanija počela je da prodaje sisteme koji trupove kontejnerskih brodova podmazuju mjehurićima vazduha. Prošle godine je Micubiši objavio da je kreirao sistem za vazdušno podmazivanje supertankera. Ali, do sada niko nije kreirao ništa što može strelovito da projuri pored leopard-foke i vine se preko zida sante leda. Tom tehnologijom još uvijek raspolažu samo kraljevski pingvini.

Ključ ubrzanja kraljevskih pingvina leži u njihovom perju

22 Zabava

Ponedjeljak, 14.1.2013.

SUKOB

Zaratile Keli i Ledi Gaga Keli Ozborn je u jednom nedavnom intervjuu rekla da je na Internetu zlostavljana od strane fanova Ledi Gage. Pjevačica je na svom sajtu odgovorila u formi dugog, otvorenog pisma.

Gaga je objasnila da svakodnevno kroz svoju muziku i javne govore bira da bude pozitivna i da radi na hrabrosti zajedno sa svojim sljedbenicima.

“Keli, saosjećam sa tobom i osjećam da je važno da ti ukažem da si izabrala manje saosjećajni put. Žao mi je što su te moji fanovi prozivali, ali možda je vrijeme da se preispitaš”,

napisala je, između ostalog, pjevačica.

Keli Ozborn zajedno sa komičarkom Džoan Rivers vodi emisiju “Modna policija” i u svakoj emisiji prozivaju i vrijeđaju slavne ličnosti koje su se loše obukle.

“Tvoj šou je negativan i tokom godina postao je čak komičan, sprdajući se na račun umjetnika i poznatih ličnosti, kao da smo mi životinje u zoo vrtu”, navela je Gaga.

Keli joj je kratko poručila da je ne zanimaju “njena sra*a”, ali njena mama Šeron se razbjesnjela i napisala Gagi pismo.

“Kao neko sa 32 miliona pratilaca

na društvenim mrežama, morala bi da znaš da bi jedna tvoja riječ zaustavila njihove napade na moju ćerku.

Da li si tolika očajnica, da moraš od ovoga da praviš javnu sramotu”, pitala je Šeron.

Keli je na sve to samo “tvitovala” citat Bet Dejvis, koji glasi - “kada muškarac nešto kaže, on je muškarac, a kada žena izrazi svoje mišljenje, ona je kučka”.

U prepisku se uključila i Riversova, napisavši Gagi da bi “neko ko se izlegao iz jajeta” na dodjeli Gremija trebalo da zna da je “Modna policija” šala.

PRVI GLAS SRBIJE

Tri ženska vokala u finalu HOT!

Australijski model Eliza Tejlor nije bila gošća naše rubrike “ljepotice”, zbog jake konkurencije, ali je sada došao red i na nju, pa vam je predstavljamo fotografijama na kojima je pozirala u bikinijima kompanije Next. Definitivno je zaslužila našu pažnju u budućnosti.

Najboljih petoro u takmičenju “Prvi glas Srbije” preksinoć su izašli na binu i izveli numeru “The final countdown” grupe “Europe”, a zatim su pjesmu nadogradili numerom “Show must go on” grupe “Queen”.

Boris Petrović je odabrao pjesmu “Lapsus” Saše Kovačevića a zatim je otpjevao pjesmu kralja soula, legendarnog Džejms Brauna. On je pjesmu “I feel good” otpjevao u svom stilu, ali je sačuvao i autentične momente originalne verzije pjesme.

Nevena Božović je izašla na binu u stilu Maraje Keri sa pjesmom “Without you”. Pjesmom “Da mogu” Emine Jahović, Nevena je pokazala da umije i da pleše, a publika je prvi put vidjela u ovako energičnom izdanju.

Zoran Stanić je na binu izašao sa gitarom u rukama i zapjevao Bajaginu pjesmu “Tišina” a zatim se odlučio za pjesmu sa visokim vokalom, pa je tako otpevao “Locked out of heaven” Bruno Marsa.Sara Jovanović izašla je na binu sa pjesmom “Like a prayer” kraljice popa, čuvene Madone a po-

tom je otpjevala pjesmu Aleksandre Radović “Čuvaj moje srce”.

Na kraju večeri, odlučeno je, glasovima publike i žirija da takmičenje napuštaju Boris i Zoran, što znači da će se u superfinalu za prvo mjesto boriti samo pripadnice ljepšeg pola, Mirna, Nevena i Sara.

Zabava 23

Ponedjeljak, 14.1.2013.

RAZGOVOR

Bajkoviti svijet jedne kraljice

Premijera novog spota grupe SevdahBABY i Djixx danas u 20 časova na MTV Adria kanalu Zlatko Šebek

S

astav SevdahBABY i Djixx domaćoj publici najpoznatiji je po numerama “Tri poljupca hoću ja”, “Izvini dušo izvini” i “Ljubi me brzi, žurim”. Neobičnim i prepoznatljivim muzičkim stilom osvajaju simpatije domaće publike, a sada je, kako kažu, došlo vrijeme da se malo više pokažu regionu. S tim u vezi potrudili su se da njihov novi singl, ali i spot “Beton Lady” vidi šira televizijska publika, pa je premijera istog zakazana za danas u 20 časova na programu MTV Adria.

Đurđina Radić poznatija kao Djixx sa Milanom Stankovićem (sevdahBABY) donosi na scenu drugačiji muzički stil. Za naš list kaže da novim singlom opet pomjeraju neke ustaljene granice, vjerujući u uspjeh nove pjesme upravo zato što je tekst asocira na školske dane.

“Inspiracija je nastala u masnim bitovima koje je sevdahBABY smislio. Asocirali su me na moje tinejdžerske dane i na neku mladalačku ‘baš me briga i ne možeš mi ništa’ energiju”, što će, kako Đurđina kaže publika prepoznati, jer je i poruka koju pjesma nosi krajnje pozitivna.

“Nekad prosto treba slušati svoju intuiciju i biti zadovoljan sobom onakav kakav jesi, sa svim manama a i vrlinama. Nikad nemojte da se trudite da impresionirate nikog i nemojte baš svaki put da slušate šta vam drugi ljudi pričaju. Radite ono što osjećate u sebi da je ispravno i da vas čini srećnim”, poručuje Djixx pojašnjavajući da tekst numere govori o “maloj cici sa Beogradskog betona”.

Djixx će u novoj pjesmi pokazati da pored toga što odlično pjeva, zna dobro i da repuje, potvrdivši nam da se odlično snašla i da je snimanje proteklo bez ikakvih problema.

LINDZI LOHAN

“Često na nastupima hajpujem i bacam neke rime. To radim već skoro godinu dana i dobro funkcioniše, tako da sam riješila da napokon neke rime stavim na papir”, govori ona i dodaje da je danima prije snimanja preslušavala snimke svog muzičkog uzora.

“Veliki uzor mi je Lou Benny, slušajući njega sam se oslobodila i stekla hrabrost da zađem u hip hop. Iako sam dosta naslušana tog žanra, nikad se do sada nijesam oprobala u njemu”, priznaje Đurđina poručivši da je Beton Lady samo proširenje SevdahBABY zvuka.

Kada je video spot u pitanju, Dixx nam je ispričala da se radnja odvija u dva pravca: u prvoj priči gledaoci će vidjeti bajkoviti svijet jedne kraljice i njenog batlera. Njihov pomalo sadomazo odnos dovodi do neočekivanog obrta na kraju spota, pa kao i u svakoj bajci dobro na kraju ipak pobjeđuje.

“Inspirisala nas je lokacija na kojoj smo snimali. Stanica Prokop u Beogradu. Šetali smo i ideje su prosto same dolazile. Zajedno sa Ivanom Grujićem, našim glavnim kamermanom i direktorom fotografije smo došli do konačne ideje za scenario”, zaključila je Radić.

HOTEL SITI

Snima scene seksa za 100 dolara Elitov kasting 2. februara

Holivudska zvijezda Lindzi Lohan sigurno nije najplaćenija glumica u Holivudu, ali su mnogi bili iznenađeni kada je objavljeno da je pristala da glumi u scenama seksa sa porno glumcima za svega 100 dolara po danu. Ona igra ulogu raskalašne Tare, a prema ugovoru za snimanje filma “Kenijons”, u režiji Pola Šradera, ona će imati pravo na dio od zarade filma.

Mada je znala u šta se upušta, mlada glumica nije propustila da pravi probleme na setu. Kada je trebalo da se skine gola i da snimi scenu seksa sa tri porno glumca navodno je na to pristala tek nakon što se skinuo sam reditelj.

Agencija “Models Inc.- Elite Model Look”, organizuje kasting za nova lica u Crnoj Gori koji će se održati drugog februara u Podgorici u hotelu Siti. Kasting počinje u 13 časova, a mogu se prijaviti djevojke od 14 do 20 godina, visoke između 172 i 185 cm. Ova modna agencija zvaničan je zastupnik Elite Model Management-a, a vode je supermodeli Marija Vujović Vukčević, Danijela Dimitrovska Amidžić i agent svijetskih top modela Mirjana Udovičić. Svojim višegodišnjim iskustvom, Models Inc. djevojke direktno povezuju sa samim vrhom globalne modne scene. Elite Model Look najprestižniji je izbor supermodela godine koji traje već tri decenije, a putem njega su otkriveni brojni super modeli poput: Linde Evanđe-

liste, Sindi Kraford, Monike Beluči, Žizel Bundsen, Adrijane Lima, Nataše Vojnović, Marija Vujović, Danijela Dimitrovska i mnoge druge.

Ma.I.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme FRANPOČETNA SJEVERNI CUSKI SLOVA JELEN (RUSKI) ABECEDE GLUMAC

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

MJESTO U MAKEDONIJI

AUTOR: BANE

KORAČANJE

VELIKA RIJEKA U SIBIRU

VRSTA ČORBE

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

MORSKA RIBA

Daily Sudoku puzzle No. 1822 sudoku 2011-10-09

MODEL FRANCUSKOG AUTOMOBILA

7

FILMSKI ŽANR SVIĐETI SE (IZRAZ)

DRŽAVA U AFRICI CRTE NA GEOGRAF. KARTI GLAVNI (LAT.)

VRSTA ZMIJE (MN.)

POND SNAŽNA ŽELJA DA SE NEŠTO POSTIGNE

SIMBOL ARGONA BORAC SA BIKOVIMA

IMA GA U BANANI I ANANASU

3

5

3

DIO KONJSKOG PRIBORA MAĐAR. MUŠ. IME JEDAN VOKAL

NEREALNOST

GRAM UZVIK DOZIVANJA

PONOVNO IZVOĐENJE NEKE EMISIJE

4

9

9

7

Lakša 2011-10-10

1 7

Medium level

6 7

2 9

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SAČUVAJ BOŽE, AVELINO, SDL, RELIKT, KIRI, ARIŠTE, AGAN, BOSTON, PUKI, ANTERA, ARAK, N, I, V, ERATO, DA, MANGANIN, AMPULE, PARDO, TAJMER, OTKAZI, RMAN, Č, DANSKI, ANIKIĆ.

5

2

8

4 Page 1/2

Play sudoku online at:

ONAJ KOJI NEŠTO UZIMA

8

4 5

ŽENSKO IME

1

9

1. I 4.

SLOVO

RIMSKO 1

6 1

7

2

1

9

7 Play sudoku online at:

8

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8

Uljepšavanje

masnoća ukloni sa mrtve životinje, a zatim kuva.

Dinamit u dezodoransu...

Jedna vrsta stijene se koristi kao sastojak za pravljenje dinamita ali i za dezodoranse koje koristimo svakodnevno. Bijeli prah ulazi i u sastav praškova i izbjeljivača zuba.

Lanolin u kremama za brijanje...

Da li ste čuli za lanolin? Lanolin je prirodna mast, koja štiti vunu ovaca. Kreme za brijanje, balzami i losioni sadrže ovu supstancu.

5 1

Puzzle solution:

6

8

Puzzle solution:

3

Sudoku puzzle No. 1864 2011-11-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1880 2011-12-06 4

7

3

6

1

9

2

5

8

1

5

9

3

8

6

2

4

7

2

5

9

3

8

4

6

7

1

6

7

2

9

4

1

5

8

3

8

1

6

7

5

2

9

3

4

8

3

4

5

2

7

9

1

6

7

6

2

4

9

1

3

8

5

5

1

7

4

3

9

8

6

2

5

3

8

2

6

7

4

1

9

2

8

6

1

7

5

4

3

9

1

9

4

8

3

5

7

6

2

9

4

3

8

6

2

1

7

5

3

8

5

9

2

6

1

4

7

7

6

1

2

9

4

3

5

8

6

2

7

1

4

8

5

9

3

4

2

8

7

5

3

6

9

1

9

4

1

5

7

3

8

2

6

3

9

5

6

1

8

7

2

4

vicevi

Nasmiješite se, molim !

Riblje škrge u laku za nokte i maskari...

Guanin je kristalna supstanca koja stvara efekat svjetlucavosti. On se nalazi u ribljim škrgama, a ulazi u sastav maskara i lakova za nokte.

Razmislite malo - znate kako svjetlucaju riblje škrge?

Karmin, sjenka za oči i sapun imaju isti sastojak...

Za sapune smo vjerovatno nekada i čuli da se prave od loja, ali ruž i sjenka za oči? To je već previše. Podsjetimo se, loj se pravi tako što se

5

7

1

Imate li običaj da čitate sastav kozmetičkih proizvoda koje koristite. Evo nekoliko saznanja koje “sirovine” proizvođači koriste kako bi Vi izgledali ljepše.

Izmet od kita...

Jeste li nekad pomislili da parfemi mogu da imaju veze sa izmetom?

Moguće je. U pitanju je izmet od kita ili pak njihov izbljuvak koji se zove ambergris. Ambergris se smatra pravim morskim blagom budući da kilogram ove materije košta oko 10.000 dolara (oko 7.500 eura)

1

2

9

RUMENKASTO

SIMBOL TELURA

4

9

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1823

AEROKLUB SITAN DIO MATERIJE

GODIŠNJE DOBA NA TOM MJESTU

6

9

2

GRAD U ITALIJI

OZNAKA ZA OBIM

4

1

AMERIČKA GLUMICA FONDA

NJEMAČKA NEŽELJEN DOŠLJAK

4

Play sudoku online at:

MAJKA ROMULA I REMA 7. SLOVO

ŠPANSKA TENISERKA SANČEZ

1

6

7

PODLOGE ZA NEŠTO

2

4 8

NEOBIČNA POJAVA POSUDA ZA CVIJEĆE

OČEV BRAT (MN.)

6

6

GRAD I LUKA U BELGIJI STARI ČOVJEK

SRPSKA DJECA USISIVAČ PRAŠINE

Medium level

Teža

Došao Beograđanin kod babe u selo u posjetu i baba ga upita: - Jel’ može jedna kafa? Page 1/2 Beograđanin: - Ma nema frke, skuvaćeš kasnije.

Poslije nekoliko minuta, ona ga opet upita: - Da pristavim kafu?

- Ma nema frke, skuvaćeš kasnije.

Baba poslije nekoliko minuta ga opet upita: - Može li sad kafa?

- Ma nema frke, skuvaćeš kasnije.

A ona mu reče: - Ma ja ću da skuvam za nas dvoje, a Frka kad dođe… *** Kupila Fata detektor laži.

Donese ga kući i pita sina.

Fata: - Šta si dobio u školi?

Sin: - 5!

Uređaj: - BIP! Sin: - Dobro, trojku sam dobio.

Uređaj: - BIP! Sin: - Dobro, priznajem kec.

Fata: - Kad sam ja išla u školu, imala sam sve 5-ice!

Uređaj: - BIP! Mujo: - Sine, kad sam ja išao u školu…

Uređaj: - BIP! Sin: - Tata, nisi išao u školu?!

Mujo: - Sine, nemoj da me zezaš, ja sam ti otac!

Uređaj: - BIP! *** Pita mama Pericu: - Perice, zašto ti brat plače?

- Ne znam, samo sam mu pomogao!

- A šta si mu pomogao?

- Da pojede čokoladu.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

NEZVANIČNO Ovoliku lisicu sam prije neki dan vidio na putu

Kažu da ima još jedan sumnjiv, ali nećemo sad o tome

Samo nemoj pred strancima o onom špijunskom orlu, da te zamolim

Word Search Puzzle #X177VPOSMOSMJERKA

HOROSKOP

P

C

A

R

O

U

S

E

N

I

M

A

F

T

C

Y

G

E

L

E

E

E

A

G

L

E

L

S

F

L

A

I

L

S

I

M

U

L

A

T

E

T

R

W

I

D

T

L

G

N

S

S

U

S

S

S

U

O

I

F

E

O

H

D

F

S

M

B

H

O

M

R

A

V

F

O

T

G

E

E

C

A

E

P

B

R

L

P

M

C

E

N

T

L

R

H

L

N

G

A

E

E

A

O

E

I

U

E

O

O

G

E

H

N

N

T

B

C

N

W

N

F

L

R

N

N

O

S

D

N

A

L

T

A

E

I

I

I

A

A

M

B

U

B

T

E

E

S

R

L

L

Z

T

P

E

O

I

L

H

L

T

R

I

C

K

O

L

E

Y

N

R

U

S

E

S

N

E

T

H

N

U

S

U

S

S

L

L

U

G

R

A

I

N

S

S

S

ALEN BELAFONTE Angle BITI Anteater BOGART Baths BRINER FLIN Bridles FRIMEN Cabin GABEN Carouse GASMAN Cliff GEBL

GIBSON GINIS Famine HEKMEN Flails HOPKINS Flesh KAJTEL KEGNI Grafts KERI Gulls KLUNI Halve LEMON Homey MARVIN

NERO NOLTI Lifeless PALANS Monarchs RIVS Napes RORK RUNI Narrowly SMIT Nebulae STJUART Omens ŠARIF Pacts ŠVARCENEGER

TARANTINO VAJSMILER Riling VALONE Ruses VAŠINGTON VEJNSawing VELSSimulate VILISSlush VITAKER VIVERSnobs VOJTSultan

Cools

Horizons

Paroled

Tense

Eagle

Infer

Peace

Trick

Eighteen

Items

Posts

Tuner

Elegy

Lands

Rains

Elite

Leaner

Recline

● FOTO priča

Gušter spajdermen

Ti na teren nijesi otišao godinama, a ne lisicu da vidiš

Podsjeća li vas gmizavac sa slike na popularnog csuperheroja?

Ova vrsta guštera se zove “Mwanza Flat Headed Agama” Copyright © Puzzle Baron January 11, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! i rasprostranjeni su na području Tanzanije, Ruande i Kenije.

Obično žive u grupama gdje je jedan mužjak dominantan i on je najuočljiviji po boji.

OVAN Pretjerujete sa različitim zahtjevima koje postavljate pred svoje saradnike. Očekuju Vas negativni komentari. Nema potrebe da ulazite u konfiktne odnose sa jednom uticajnom osobom. Nesporazumi koji Vas prate u ljubavnom životu nijesu beznačajni.

BIK Ukoliko Vam je lakše da privremeno zaboravite na lične probleme, prihvatite nečiju ideju o saradnji. Dodatno angažovanje može da Vas udalji od nekih “osjetljivih tema”.

Ali, sve ima svoju zdravu granicu ili cijenu.

BLIZANCI Djelujete netaktično pred okolinom i pričate više nego što je potrebno o svojim poslovnim ciljevima. Budite oprezniji u nepoznatom društvu. Nemojte dozvoliti da Vam neko okrene leđa ili da Vas optužuje za zajednički neuspjeh.

RAK Osjećate potrebu da zavedete red u svojoj okolini, ali to činite na pretenciozan način ili u pogrešnom trenutku. Promijenite svoje ponašanje, prije nego što izgubite naklonost ili podršku kod bliskih saradnika.

LAV Stalo Vam je da ostavite scenski utisak na okolinu i zato preuveličavate svoje sposobnosti u određenim situacijama. Ipak, neko sa simpatijama ocjenjuje Vaš stil izražavanja ili poslovni nastup. Oslonite se na svoju praktičnu pamet.

DJEVICA Djelujete šarmantno i duhovito pred svojom okolinom, smišljenom taktikom umijete da privučete nečije interesovanje. Stalo Vam je da se ponašate kao perfekcionista, koji sve stvari drži pod strogom kontrolom ili pod budnim okom.

VAGA Bez obzira na nečiju velikodušnu ulogu ili obećanja, primjećujete da stvari idu u pogrešnom pravcu.

Ne možete da utičete na niz različitih okolnosti na poslovnoj sceni i zato djelujete napeto u susretu sa saradnicima.

ŠKORPIJA Ukoliko se nalazite u neprijatnoj situaciji, nema potrebe da ponavljate poznatu priču ili da dajete ishitrena obećanja. Teško Vam je da priznate svoj poraz ili nemoć, naročito pred osobom koja ima prikrivene namjere.

STRIJELAC Zabrinuti ste zbog nečijih riječi i to sa dobrim povodom. Da biste sačuvali svoje poslovno-finansijske interese, neophodno je da se poslužite malim lukavstvom. Budite promišljeni, prije nego što zvanično otkrijete svoje namjere.

JARAC Nemojte dozvoliti da neko u Vama raspiruje takmičarske strasti ili želju za nadmetanjem, dobro razmislite da li je prednost na Vašoj strani. Ponekad prvi utisak umije lako da zavara, nema razloga za paniku.

VODOLIJA Provjeravate da li se neko poigrava Vašim povjerenjem ili je po srijedi zajednički poslovni nesporazum.

Nema potrebe da žalite za propuštenom prilikom, bliski saradnici neće dozvoliti da trpite zbog sitnih interesa.

RIBE Ispunjeni ste optimističkim duhom i kreativnom energijom, stoga na različita pitanja odgovarate samouvjereno u duhovitom stilu. Partner sa nestrpljenjem očekuje da mu posvetite svoju emotivnu pažnju.

26 Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

PLAVO ZADOVOLJSTVO

Mihailović: Za sada je sve sjajno Foto: Vedran Ilić

Treći trijumf u nizu: Budućnost VOLI pregazila Solnok (88:63) i suvereno zavladala četvrtom pozicijom u regionalnoj ABA ligi, u srijedu protiv Banvita novi ispit u Evrokupu ABA LIGA Budućnost - Solnok 88:63 Široki - Partizan 87:80 Cibona - Krka 78:86 Split - Igokea 60:68 Crvena Zvezda - Cedevita 90:65 Olimpija - Zadar 88:81 Radnički - Skoplje (večeras 20.30)

DA LI STE ZNALI...

1. Igokea 2. Crvena Zvezda 3. Partizan 4. Budućnost 5. Olimpija 6. Cedevita 7. Skopje 8. Radnički 9. Krka 10. Split 11. Cibona 12. Široki 13. Zadar 14. Solnok

Vladimir Mihailović je terorisao odbranu Solnoka Da Mančester junajted već 11 godina na svom Old Trafordu ne zna za poraz u januaru - đavoli su posljednji put u prvom mjesecu u godini poraženi od Liverpula (0:1 - strijelac Deni Marfi) 22. januara 2002. godine.

BROJKA DANA...

11,5

miliona eura za samo 18 mjeseci provedenih u Kataru zaradiće Brazilac Nene. Sjajni ljevak, koji je raskinuo ugovor sa Pari Sen Žermenom, a u karijeri nastupao za Espanjol, Monako, Seltu, Alaves, Majorku, Santoš i Palmeiras, bi prema pisanju francuskih medija trebalo da nastavi u Al Garafi.

TIKET DANA MONAKO LAVAL TIP 1

KVOTA 1.55

BEIRA MAR ESTORIL TIP 2 3

KVOTA 1.90

HETAFE GRANADA TIP 1

KVOTA 1.85

KERKIRA ASTERAS TIP 2 3

KVOTA 1.90

MAKABI TEL AVIV H. BER ŠEVA TIP 1 1 KVOTA 1.85 APOLON APOEL TIP 2

KVOTA 1.55

Sada već protekla januarska sedmica pamtiće se u Njegoševom parku kao jedna od “najhladnijih” ove sezone, ali... za rivale. Budućnost je ostvarila dvije pobjede na dva različita fronta Evrokupa i ABA lige.

I ne samo to - “plavi” su razmontirali ruski Trijumf (90:69) “zamrznuvši” ga na -21, nakon čega se u “ledenoj” Morači napatio i mađarski Solnok (88:63), čemu najbolje

svjedoči nevjerovatno niska “temperatura” od -25!

“Očekivali smo trijumf protiv posljednje ekipe prvenstva. Uspjeli smo da ga ostvarimo i opravdamo ulogu favorita”, naglašava za naš list bek Budućnosti Vladimir Mihailović, koji je uz Strahinju Miloševića bio najefikasniji igrač crnogorskog šampiona sa 15 postignutih poena, tri skoka i tri asistencije. Trećim uzastopnim slav-

ljem (Igokea, Trijumf, Solnok) sastav iz glavnog grada Crne Gore uspio je da se dokopa fantastične četvrte pozicije u regionalnoj ligi, što je potajno i bio cilj plave posade prije početka ove sezone...

“Za sada je sve sjajno. Nalazimo se u dobroj formi i držimo četvrto mjesto. Međutim, to i dalje ne znači ništa jer ima još puno do kraja. Zato, preostaje nam da i dalje pružamo sve od sebe iz meča u meč, pa

17 17 17 17 17 17 16 16 17 17 17 17 17 17

14 12 11 10 9 9 9 8 7 7 6 6 6 4

3 5 6 7 8 8 7 8 10 10 11 11 11 13

31 29 28 27 26 26 25 24 24 24 23 23 23 21

ćemo da vidimo krajnji rezultat”, oprezan je crnogorski reprezentativac, koji ove sezone igra sjajno, a čije je zakucavanje diglo publiku na noge u subotu veče...

“Zadovoljan sam svojom igrom u dosadašnjem dijelu sezone. Jednostavno, trudim se uvijek da ispunim ono što se traži od mene”, skorman je Mihailović, čiji tim gostuje u srijedu turskom Banvitu, a nakon toga i Partizanu u “Pioniru”. A.P.

NBA LIGA

Grad anđela se (ponovo) Rekordi poklonio fenomenalnom Niku Pešića, Orlando prekinuo svoj niz od 10 uzastopnih poraza, odnosno rastužio Kliperse poslije 13 pobjeda kod kuće - Nikola Vučević ostvario dabl-dabl Dvije serije su prekinute u “gradu anđela” - Klipersi su na svom terenu izgubili od Orlanda, čime su zaključili niz od 13 pobjeda na svom parketu, dok su se “magični” probudili iz svog košmara koji je trajao čak 10 posljednjih utakmica.

Uprkos vođstvu od osam poena razlike pet minuta prije kraja susreta, domaćin je pao, a konačan udarac mu je zadao naš Nikola Vučević, zakucavši za konačnih 104:101! Baranin je, uz Arona Afaloa (30) i Džonatana Redika (21), ponovo briljirao ostvarivši dabldabl (18 poena i 15 skokova) što je bilo dovoljno da ponovo pokori “Stejpls Centar” nakon šamara Lejkersima.

“Oni jesu igrali odlično i tvrdo, ali nas ovaj poraz jako boli. Imali smo kontrolu sve do finiša, kada smo neshvatljivo pali i dopustili sebi da izgubimo”, naglašava Blejk Grifin čijih 30 poena ovog puta otišli u vjetar.

Majami je svoj bijes, zbog poraza od Portlanda i Indijane, iskalio na Sakramentu zvijezde je ovog puta zasjenio fenomenalni Mario Čelmers stigavši do učinka karijere (34 poena) uz šut za tri poena čak 10/13, čime je izjednačio rekod Brajana Šoua u dresu “vreline”.

Takođe, svoju noć su imali Indijana, Vašington, Filadelfija, Detroit, Finiks i Dalas, koji je razbio Memfis. A.P.

SEMAF LA Klip OR e Indijan rs - Orlando a - Šar 1 lot 96:8 01:104 Vašing t Filade on - Atlanta 8 lf 9 Detroit ija - Hjuston 3:83 J u ta 97:9 107:100 Čikago 0 Dalas - Finiks 81:97 Memfis Sakram ento - 104:83 Majam i 99:12 8

Matkovića i Komadine

Crnogorski atletičari Darko Pešić, Kristijan Matković i Nikola Komadina postavili su na tradicionalnom januarskom dvoranskom mitingu u Novom Sadu nacionalne seniorske rekorde!

Pešić je trku na 60 metara sa preponama završio za osam sekundi i 44 stotinke, a to je trenutno najbolji rezultat Crne Gore u toj disciplini.

Atletičar cetinjskog Lovćena nastupio je i u skoku u dalj i zauzeo drugo mjesto skokom od 6,66 metara.

Crnu Goru su u Novom Sadu predstavljala i trojica atletičara beranskog Lima, Dragoje Rajković, Kristijan Matković i Nikola Komadina.

Matković, koji ima 16 godina, oborio je seniorski rekord Crne Gore u troskoku rezultatom 13,41 metar, što je istovremeno i rekord za juniore i mlađe juniore. U trci na 60 metara prepone postavio je juniorski rekord istrčavši dionicu za 8,88 sekundi.

Nacionalni rekord postavio je Nikola Komadina koji je kuglu od šest kilograma bacio 16,79 metara. To je za metar više od dosadašnjeg rekorda. Rajković je u skoku u dalj bio treći sa rezultatom 6,25 metara. MINA

Sport 27

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09.00 16.30 18.00 19.30 20.00 20.30 21.00

Australija open Himki - Turov, košarka Olimpijakos - Panionios, fudbal U obruču, košarka Hetafe - Granada, fudbal Radnički - MZT Skoplje, košarka Beira Mar - Eštoril, fudbal

Eurosport SportKlub Arenasport 2 Arenasport 1 SKPrime Arenasport 1 SportKlub

NE PROPUSTITE RADNIČKI MZT SKOPLJE (Arenasport 1, 20.30) Rivali Budućnosti u borbi za četvrtu poziciju koja vodi na fajnalfor ABA lige igraju u Kragujevcu, gdje uvijek vlada super atmosfera.

Dobra košarka je zagarantovana...

SUPERVELESLALOM

Istorija jača za Tinu Maze ČUDO OD IGRAČA

Nikada ne bih dao Novickog

Austrijski Sankt Anton imao je privilegiju da dočeka na tron leteću Tinu Maze - Slovenka je u trećem superveleslalomu sezone slavila u vremenu od 1:16:55 minuta, čime je postala šesta skijašica koja je ostvarila trijumfe u svih pet disciplina Svjetskog kupa!

Ona je sa samo četiri stotinke više slavila nad miljenicom domaće publike Anom Feninger, dok je treće mjesto sa sekundom zaostatka osvojila Švajcarkinja Fabijen Zuter. Vodeća u disciplini, Lindzi Von, zadovoljila se sa če-

tvrtim mjesto u centralnom dijelu Evrope.

“Ovo je zaista nevjerovatno!

Očekivala sam da ću ove sezone skijati sjajno, ali da ću ući među šest istorijskih skijašica - to nijesam ni sanjala. Presrećna sam, zaista”, rekla je u jednom dahu Maze, koja vodi u generalnom plasmanu 1.289 bodova, ispred Hefl-Riš (744).

Svjetski kup u konkurenciji skijašica nastavlja se već u utorak slalomom u austrijskom Flahauu.

A.P.

Mark Kjuban, vlasnik Dalas Maveriksa, ne bi mijenjao Dirka Novickog za bilo kog košarkaša u NBA ligi Bojan Topalović

S

uperstar Dalasa Dirk Novicki prije par dana je bio direktan: “Da nijesam osvojio šampionski prsten, sigurno bih zatražio trejd u klub gdje bih mogao da osvojim titulu”. Ali, pitanje je da li bi ga vlasnik Maveriksa, Mark Kjuban, pustio da ode negdje drugo - u Majami, L. A. Lejkerse, Oklahomu, San Antonio...

Odgovor je sasvim jasan - Mark Kjuban legendarnog Dirka Novickog nikada ne bi trejdovao za bilo kog košarkaša u najkvalitetnijoj košarkaškoj ligi na svijetu, pa sve da je u pitanju Lebron Džejms...

Zbog toga u bogatom ugovoru 34-godišnjeg krilnog košarkaša postoji klauzula po kojoj fantastični Njemac ne može biti dio bilo kakvog trejda.

“Samo želim da naglasim da ne postoji šansa da bih ikada trejdovao Dirka za bilo kog igrača NBA li-

ge”, jasan je Kjuban.

Ko god je radio sa Dirkom makar malo zna da je Njemac - rođeni vođa, veliki gospodin. Sa njim se uvijek zna na čemu ste...

“Sve što misli to i kaže. Jednostavno, takav je čovjek i to treba cijeniti.

Kad god radi neki intervju uvijek mi saopšti šta će reći medijima. Možda će vas začuditi, ali još uvijek čuvam sve mejlove i tekstualne poruke koje smo razmijenili tokom godina”, rekao je Kjuban američkim medijima, a onda je poentirao:

“Iako je svjestan da je u poznim igračkim godinama zna da još može da bude vođa na terenu i zato ćemo zajedno ići do kraja”.

Da podsjetimo - Dirk Novicki je karijeru počeo u njemačkom Vircburgu, a zatim je kao sedmi pik na draftu 1998. otišao u SAD i potpisao ugovor sa Dalasom. Od tada Dirk je ključna figura ekipe, i prosto je nezamislivo gledati Maverikse bez jednog od najboljih evropskih košarkaša u istoriji sporta.

Poslije osvajanja šampionskog prstena 2011. godine Dalas ne igra baš najbolje. Ove sezone Teksašani se nalaze na pretposljednjem mjestu jugozapadne konferencije sa skorom 15-23. U dosadašnjem dijelu šampionata Novicki je odigrao samo 11 mečeva, prosječno provodio po 27,4 minuta na terenu, a za to vrijeme postizao je po 13,5 poena, uz 5,3 skokova i 2,1 asistencije.

SLALOM

Uragan Hiršer pokorio Adelboden Branilac titule slavio ispred Mata i Melga, odnosno povećao prednost u Svjetskom kupu ispred Svindala Aktuelni šampion Marsel Hiršer trijumfovao je na šestom slalomu sezone, održanom u švajcarskom Adelbodenu. Austrijanac je slavio sa ukupnim vremenom 1:51.75 minuta ispred svog zemljaka Marija Mata, koji je kasnio 30 stotinki, dok je treće mjesto zauzeo Italijan Manfred Melg.

“Bio je to jako dobar dan. Nakon prve vožnje sam odlučio da idem na sve ili ništa i uspio sam”, naglasio je Hiršer, kojem je to bio treći trijumf u slalomu ove sezone.

Nakon još jednog bljeska, branilac titule je povećao prednost u generalnom plasmanu i sada ima 855 bodova, 126 više od Norvežni-

na Aksela Lunda Svindala koji se ne takmiči u slalomu. U poretku slaloma, Austrijanac je takođe prvi sa 520 bodova, a prati ga Feliks Nojrojter sa 386.

Svjetski kup se za vikend nastavlja u Vengenu, gde će se od petka do nedelje takmičiti u superkombinaciji, spustu i slalomu. A.P.

28 Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

Obećavam vam, biću opet najbolji ekskluzivni intervju sa rukometnim mesijem

Čovjek o kojem priča svijet – Nikola Karabatić ispunjava sve želje (pitanja) Dnevnih novina

Dnevne novine u Španiji Miloš pavićević

G

uranje novinara, blicevi fotoaparata, svjetla kamera uperena samo u njega - Nikola Karabatić je nasmijan izašao pred sedmu silu nakon teškog trijumfa nad Tunisom u prvom kolu grupne faze Svjetskog rukometnog prvenstva u Španiji. Milion pitanja na francuskom, ali samo jedno na našem, njemu dobro poznatom, jeziku učinilo je da se sva pažnja jednog od najboljih rukometaša svih vremena usmjeri ka nama.

Nakon kratke najave za meč sa Crnom Gorom uljudno nas je zamolio da intervju odradimo na dan meča sa našima u opuštenijoj atmosferi hotela „Ciudad de Granoljers“, gdje su smještene sve reprezentacije iz grupe A.

Stigao sam malo ranije, ali na intervju karijere nijesam morao da čekam - u hol hotela sišao je u dogovoreno vrijeme. Nasmijan kao i noć ranije, i uz srdačan pozdrav počeo je priču kao da se znamo čitavog života.

Osvojio si sve što se osvojiti moglo sa reprezentacijom Francuske, izabran si za najboljeg igrača na planeti 2007. godine, nose-

ći dres Kila na 122 utakmice postigao si 757 golova, za Monpelje u posljednje tri sezone na 68 utakmica čak 340 puta si tresao protivničku mrežu. Mnogi kažu da si se iako relativno mlad (28 godina) zasitio trofeja i priznanja i da te sada zanimaju neke druge stvari. „Ko se normalan može zasititi trofeja? Kada ne budem želio da osvajam trofeje i kada ne budem imao

Narcis - zasluženo najbolji Vaš reprezentativni kolega Danijel Narcis se prije nekoliko dana okitio titulom najboljeg igrača svijeta, istom koju ste vi uzeli prije šest godina. „Potpuno zasluženo, jer je Danijel fenomenalan igrač. Šta znači imati njega u timu najbolje znaju igrači koji igraju sa njim. To je najveći atleta kojeg znam”, sipao je komplimente na račun fenomenalnog beka Nikola Karabatić

želju da budem najbolji neću više ni igrati rukomet. Takve priče plasiraju ljubomorni ljudi i oni koji mi svako malo smišljaju nekakve afere, jer im očigledno smeta Nikola Karabatić. Ali ja ću preći preko svega toga, jer me zanima samo sport i rukomet. Želim da pobjeđujem, sam sebi zadajem nove izazove i to me ispunjava, a obećavam vam - izdići ću se iznad svega i biti ponovo najbolji.

Neću dozvoliti da me neke nesportske stvari poremete“, ispalio je kao iz topa Nikola Karabatić uz jasnu poruku da mu je uz podršku porodice u najtežim trenucima bilo mnogo lakše.

“Porodica mi znači zaista mnogo i oni su uz mene uvijek. Bilo je protekle godine mnogo teških trenutaka, ali sa njima je sve lakše. Često pomislim na najbliže i kada sam na terenu, jer onda znam da mogu sve“.

Na ljeto u Crnoj Gori

Nikola je rođen u Nišu, njegov otac Branko je iz Hrvatske, majka Radmila iz Aleksinca - logično pitanje da li ga želja vuče da trenutke slobodnog vremena nakon naporne sezone provede i u nekoj od zemalja bivše Jugoslavije? „Volim da posjetim prijatelje i rodbinu, ali mi je žao što nemam više vremena da obiđem sve zanimljive destinacije. Odavno nijesam bio u Crnoj Gori, ali planiram to da uradim već ovog ljeta, jer sam čuo da imate prelijepu obalu, kao i da je provod fenomenalan“, objašnjava Karabatić.

● Ako su normalne

stvari grijeh, onda neka sam nestašan Kako komentarišeš nadimak „nestašni momak“ koji si dobio u Francuskoj? „Svjestan sam činjenice da sam javna ličnost i da se svaki korak koji napravim gleda iz nekoliko uglova. To je cijena koju svaki vrhun-

ski sportista mora da plati. Ukoliko vas neko ne simpatiše dovoljno je da plasira različite priče. U vremenu kada nema klupskih i reprezentativnih obaveza volim da se opustim, da izađem sa prijateljima i da uživam kao i sav normalan svijet. Ako je to grijeh, onda neka sam nestašan“, poručio je uz osmijeh Karabatić.

SPONZORI PUTA NAŠEG NOVINARA U ŠPANIJU

Sport 29

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

Rivalstvo sa Ivanom Balićem Odigrali su mnogo epskih duela, bili direktni protivnici na terenu, jednom bili u klinču - rivalstvo Francuske i Hrvatske i njihovih najboljih igrača Nikole Karabatića i Ivana Balića posljednjih desetak godina glavne su teme rukometnih storija.

“Ivano Balić? Njegove mogućnosti su ogromne, sve zna o rukometu, ali ne želim da se miješam u to zbog čega se ni-

je našao na spisku selektora Hrvatske Slavka Goluže. Jasno je da je njegovim izostankom ovo prvenstvo mnogo izgubilo. Kada se pominje naše rivalstvo, ono je bilo veliko samo na terenu, što je u neku ruku normalno kada dođe do sudara najboljih igrača i selekcija na svijetu“, objasnio je Karabatić.

Crna Gora može dalje, ima još dosta da se igra Francuzi su se mučili protiv Tunisa, isti taj Tunis juče je pospremio Njemačku. Na drugoj strani Argentina je savladala Crnu Goru, a onda su gaučosi u vječitom derbiju poraženi od Brazila. Situacija u Grupi A maksimalno je komplikovana, ali jedan od najcjenjenijih igrača na planeti uvjeren je da će Svi te već vide na izlaznim vratima Monpeljea, kluba kojem si dao mnogo. Da li ćeš se pridružiti drugovima iz reprezentacije Narcisu, Dinaru, Abalou u Pari Sen Žermenu? „Vidjećemo, još je rano o svemu govoriti. Prvo da završimo ono što smo počeli u Španiji, pa ću tek onda vidjeti šta ću dalje. Klubovi koji me žele neće nigdje pobjeći“, istakao je Nikola.

U španskim medijima predstavljen si kao rukometni Mesi, da li te ta činjenica možda tjera da ostaneš u Španiji i nakon Evropskog prvenstva i obučeš dres ka-

izabranici Zorana Kastratovića imati šta da kažu do kraja grupne faze. „Iskreno, očekivao sam da će Crna Gora startovati pobjedom, ne zbog toga što je Argentina loša, već zbog činjenice da sam bio upoznat sa euforijom u kojoj je Crna Gora došla u Španiju.

Izgleda ipak da je činjenica da ste prvi talonskog giganta? „Prija što me porede sa Mesijem, ali zaista još ne znam gdje ću nastaviti karijeru”, nije se dao Karabatić.

“Barselona je prelijep grad, imaju odličan klub koji svake godine puca na najveći plasman, ali ima vremena”, ostao je zagonetan Karabatić.

● Španija je favorit, nama

odgovara što nas niko ne shvata ozbiljno

Kad smo kod Španije, ko je vaš favorit za osvajanje zlata? „Španci su prvi favoriti što zbog domaćeg terena, kvaliteta ekipe, ali

put na velikom takmičenju uticala da krenete porazom. Evidentno je, međutim, da prostora za bolju igru ima, posebno u mečevima sa Tunisom, Njemačkom i Brazilom. Na ovakvim takmičenjima sve je moguće, tako da Crna Gora može u osminu finala”, rekao je Karabatić. i činjenice da odavno nijesu ništa osvojili. Biće neizvjesno i teško, nekoliko ekipa konkuriše za sami vrh, ali mislim da neće biti nekih spektakularnih iznenađenja“.

Koliko može Francuska u ovom trenutku? „Ne znam da li je u pitanju taktika, ali vidim da nas svi zaobilaze kada nabrajaju favorite, što u neku ruku i nije loše za nas. Samo će nas još više motivisati da pokažemo šta možemo i koliko vrijedimo.

S obzirom da nas „više niko ozbiljno ne shvata“, mi ćemo igrati i uživati, a kasnije ćemo vidjeti koliko smo napravili“.

Zvali su me mnogi, ali Francuska je moja reprezentacija Dok je svijet brujao o kladioničarskoj aferi, promovišući Nikolu Karabatića i njegovog brata Luku u glavne aktere rukometnih namještaljki, francuski mediji su dojučerašnjem idolu okrenuli leđa, a mnoge reprezentacije (među nima i Crna Gora) vidjele u novonastaloj situaciji šansu za super premiju i pojačanje za velike stvari.

“Ne bih da pričam o toj aferi, jer mi je svega preko glave i želim da razmišljam samo o rukometu. Bilo je poziva mnogih selekcija, o imenima ne bih da govorim, ali Francuska je moja reprezentacija i razmišljam samo o igrama u plavom dresu”, poručio je Karabatić.

Da li pratiš crnogorski rukomet? „Zaista malo znam o vašim klubovima, eventualno kada nešto pročitam na internetu, jer mnogo vremena zbog stalnih putovanja i odmora provodim uz lap-top. Koliko mogu da vidim, situacija u klupskom rukometu je izuzetno loša, dok ste na reprezentativnom planu znatno napredovali što i te kako raduje“, kazao je Nikola, a zatim pohvalio našu žensku rukometnu selekciju: „Vidio sam, takođe na netu, da su vaše rukometašice osvojile zlato u Srbiji. To je zaista ogroman uspjeh i trebalo bi i u muškom rukometu primijeniti njihov recept“.

SPONZORI PUTA NAŠEG NOVINARA U ŠPANIJU

30 Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

PREMIJER, 22. KOLO

Robin van Perfect prva faca najvećeg derbija Holanđanin golom i asistencijom pobijedio Liverpul (2:1), Mančester siti poslije 38 godina savladao Arsenal na Emirejtsu - 2:0

THE SUN

Gvardiola preuzima Mančester siti!

Mančester siti je suđen Pepu Gvardioli - ispalio je nedavno Hristo Stoičkov, što je “The Sun” potvrdio svojom ekskluzivom.

Prema izvoru tabloida, Gvardiola će preuzeti “građane” i biće najplaćeniji menadžer na Ostrvu sa godišnjom platom od 12 i po miliona eura!

“Dogovor je postignut i kada to kažem, mislim 100 posto, a ne 99 posto”, citirao je engleski me-

FALKAO KOKETIRA SA PSŽ-OM - Fenomenalni napadač Ateltiko Madrida, Radamel Flakao, za koga se interesuje pola Evrope, mogao bi u budućnosti da zaigra u Pari Sen Žermenu zajedno sa Zlatanom Ibrahimovićem...

“PSŽ ima jako ambiciozan sportski projekat i potrošili su veliku svotu novca kako bi izgradili kompetitivnu ekipu. Trebaće im vremena da dođu do vrha, ali je samo pitanje vremena kada će se do dogoditi. Tako da, nije nemoguće da me vidite na Parku Prinčeva”, ispalio je Kolumbijac, pohvalivši Ibru...

“Zlatan je fantastičan i postiže puno golova. Jednostavno, uspio je u svakoj ligi gdje je igrao”, smatra “bombarder”. A.P.

dij izjavu jednog od čelnih ljudi kluba sa “Etihada”.

Navodno, katalonski stručnjak je odbio čak 22 miliona od Romana Abramoviča i Čelzija, jer želi da osvoji trofej Lige šampiona - jedini koji nedostaje posljednjih godina (pre)bogatom timu iz Mančestera.

Aktuelni šampion Engleske je osvojio Premijerligu, FA Kup, Komjuniti Šild, ali se nije proslavio na evro sceni. A.P.

Liverpul “krade” Snajdera?

Glamur Premijerlige, najveći derbi na Ostrvu, istorija, veliki fudbaleri, veliki talenti... - sve to je duel Mančester junajteda i Liverpula! A, pobjedu je odnio Junajted - 2:1!

I to zahvaljujući Robinu van Persiju - Robin van Perfect ili Robin van Power (kako god hoćete) je potpisao vodeći gol, a onda je uputio asistenciju za drugi pogodak koji je iz nehata potpisao Nemanja Vidić - Patris Evra je glavom gađao gol, a “bubamara” je sasvim slučajno okrznula kapitena “crvenih đavola”...

“Van Persi je posebna klasa. Na utakmici radi ono što drugi ne mogu. Igrali smo po planu i sve je jako dobro funkcionisalo u prvom dijelu utakmice. Liverpul je bio nešto bolji u drugom dijelu, ali smo osvojili tri boda. Pokazali smo karakter”, rekao je Robinov partner u napadu - Deni Velbek!

I Liverpul je bio stvarno vrlo dobar od trenuka kada je primio drugi gol - vratili su se u igru poslije udarca Stivena Džerarda sa 18 metara i odbijene lopte Davida De Hee, koju je Danijel Staridž pospremio u mrežu za 2:1. Posljednjih deset minuta “redsi” su sabili Junajted na njihovu polovinu, ali do remija nijesu mogli...

“Nakon što smo primili drugi gol mogli smo da odustanemo od dalje borbe, ali mislim da smo na kraju zaslužili više od poraza. Primili smo

razočaravajuće golove. Moramo da učimo iz ovakvih utakmica, iako nijesmo ostvarili željeni rezultat”, rekao je menadžer Liverpula, Brendan Rodžers.

Nedjelja nije donijela samo veliki derbi u Mančesteru, pošto su u Londonu koplja ukrstili isto velikani - Arsenal je dočekao “građane”, koji su egzekucijama Džejmsa Milnera i Edina Džeka upisali trijumf od 2:0, što je prva pobjeda Sitija nad “tobdžijama” u Londonu nakon 38 godina.

A, nije sve idealno počelo po Mančester siti, pošto je Edin promašio jedanaesterac u 10. minutu na-

Bejl košta 55 miliona

Uprkos tome što su čelnici turskog Galatasaraja proteklih dana tvrdili kako će Vesli Snajder igrati u njihovom timu, a Inter prihvatiti ponudu od 10 miliona, u igru se iznenada uključio i Liverpul, ponudivši istu sumu timu iz Milana ali i još veći ugled za Holanđanina.

“Miran sam i nisam ni blizu nikakve odluke. Imaju još dva sedmice do kraja prelaznog roka, pa ću pažljivo da odlučim”, izjavio je Snajder, koji bi prema informacijama sa Ostrva više volio zaigrati na “Enfildu, nego na “Turk Telekom Areni”. A.P.

Totenhem je odlučio - najveća zvijezda “pjevaca”, Geret Bejl, napustiće klub ako neko na račun londonskog kluba uplati 55 miliona eura!

Za ubitačnog reprezentativca Velsa interesovanje su pokazali Real Madrid, Barselona i Mančester junajted. Ako neko od tri giganta uplati ogroman novac transfer Bejla će postati najveći u britanskom fudbalu - rekord drži Endi Kerol koji je iz Njukasla u Liverpul prešao za 35 miliona. B.T.

SERIJA A, 20. KOLO

Juve, stižu Rimljani Osam domaćina slavilo širom Italije - Parma zaustavila Juve i usrećila Lacio

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

kon što je iznudio najstrožu kaznu i crveni karton Lorena Košćelnog...

“Bio je čist penal. Pošto ga nijesam iskoristio, rekao sam sebi da moram sve da učinim da se iskupim i pogodio sam iz druge šanse. Srećan sam zbog toga, ali je najvažnije da ekipa pobjeđuje i da smo i dalje ostali u trci za titulu, pošto nam je Mančester na plus sedam”, poručio je Džeko, koji je gol protiv Arsenala posvetio ortacima iz kraja.

SEMAFOR: Mančester junajted Liverpul 2:1 (Van Persi 19, Vidić 54. Staridž 57.), Arsenal - Mančester siti 0:2 (Milner 21, Džeko 32.).

B.T.

Dominacija domaćih ekipa obilježila je 20. kolo Serije A - čak su u osam slučaja slavili timovi koji su igrali u svom dvorištu, dok su jedini remi režirali Parma i Juventus.

“Stara dama” i Mirko Vučinić nijesu uspjeli da sačuvaju vođstvo u Emilija Romanji, što je na pravi način iskoristio Lacio, koji se pobrinuo za Atalantu i prišao na svega tri boda zaostatka!

“Kriv sam za primljeni pogodak, jer sam pozvao Vučinića da proda “lažnjak” u situaciji kada je bio jedan na jedan sa suparnikom. Izgubili smo loptu, odradili su kontru i to je bilo to. Takođe, nikada nijesam rekao da je prvenstvo riješeno - naprotiv. Očekuje nas teška bitka do posljednjeg kola”, smatra trener Juvea Antonio Konte.

Takođe, svoja tri boda osvojio je

i Napoli pred čijim je navijačima pao Palermo, pa je tim pod Vezuvom sada na -5 od lidera iz Torina. Za iznenađenja dana su se pobrinuli Fiorentina i Roma - Stevan Jovetić i Stefan Savić položili su oružje u Udinama, dok je Katanija ulovila “vučicu”, nastavivši petogodišnju tradiciju na Siciliji.

SEMAFOR: Torino - Sijena 3:2 (Brigi 5’, Bjanki 38’, Ćerći 45’ - Režinaldo 32’, Paolući 76’), Lacio Atalanta 2:0 (Flokari 67’, Brivio 77’ a.g.), Udineze - Fiorentina 3:1 (Di Natale 45’ pen, 66’, Murijel 67’ - Brkić 20’ a.g.), Kaljari - Đenova 2:1 (Sau 55’, Konti 82’ - Pizano 48’), Parma - Juventus 1:1 (Sansone 77’ - Pirlo 52’), Napoli - Palermo 3:0 (Mađo 30’, Inler 34’, Insinje 73’), Katanija - Roma 1:0 (Gomez 61’).

A.P.

Ode Valdes, stiže De Hea Barselona mijenja golmana - Viktor Valdes nema namjeru da produži ugovor sa Barsom, pa će Katalonci pokušati da potpišu “jedinicu” Mančester junajteda Davida De Heu! Barsi ide na ruku činjenica da ser Aleks Ferguson nije oduševljen partijama 22-godišnjeg Španca. A, što se tiče Valdesa, on će karijeri sigurno nastaviti u Engleskoj... B.T.

Sport

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

31

Janko: Budućnost puna problema Ispred veterana Budućnosti na jučerašnjoj konferenciji za medije pojavio se Janko Miročević - čovjek koji je pokrenuo cijelu priču kako stari igrači nijesu poštovani što se tiče akcija.

“Nikada niko nije mogao da sazna šta se dešava u klubu, kako je opština dobila Budućnost. Plus, ti ljudi koji su tamo nikoga ne poštuju niti uvažavaju. Za bivše igrače kažu da nijesu brend kluba, to je uvredljivo”, rekao je juče Miročević.

Janko radi kao trener mlađih kategorija u Budućnosti - rekao je sa kakvim se problemima susreće...

“Na jednom terenu treniraju dvije ekipe, u jednoj svlačionici se presvlači oko 50 djece. To nema nigdje, a predsjednik Skupštine kluba kaže da su uslovi - sjajni. Budućnost je puna problema”, jasan je Miročević.

OŠTRA REAKCIJA

FK Budućnost - primjer kako ne treba da se radi Aleksandar Kovačević, advokat Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore koji zastupa veterane Budućnosti, priča o nezakonitom prebacivanju Budućnosti u akcionarsko društvo Bojan Topalović, foto: Mirko Savović

G

rad je vlasnik 99 odsto akcija Budućnosti, a te akcije će se uskoro naći na berzi, kako bi poboljšali finansijsku situaciju u klubu - ispalio je na početku priprema “plavih” gradonačelnik Podgorice, te predsjednik Skupštine FK Budućnost dr Miomir Mugoša. E, tu je prvi čovjek glavnog grada napravio grešku u koracima...

Jer, grad ne može da bude vlasnik 99 odsto akcija Budućnosti, kada je 15. januara 2008. godine na Skupštini odlučeno da osam odsto ide u ruke veterana, sportskih radnika... dok je dva odsto vlasništvo navijačke grupe “varvari”.

Međutim, ta Skupština koja je čini se raspodjeljivala akcije kako im je volja, nije radila po zakonu - nije bila pravedna, tvrde ljudi iz Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore, koji su dobili odriješene ruke od veterana Budućnosti da preispitaju situaciju “kome i kako su se dijelile akcije”...

“Privatizacija je nezakonito urađena, jer nijesu poštovane norme i zakonski propisi koji važe u Crnoj Gori, nije poštovano ni uputstvu Uefe i Fife”, rekao je juče advokat Aleksandar Kovačević, koji je dodao: “A, proces je nepravedan, jer zaposleni, bivši fudbaleri, treneri, veterani... treba da imaju najviše akcija, a nemaju nijednu. Prema procjeni imovine, bivšim igračima koji su učestvovali u pravljenju brenda od Budućnosti bi trebalo da pripadne oko 90 odsto akcija”, jasan je Kovačević.

● NIJESU DOBILI AKCIJE Kako nemaju nijednu?

Skupština zajedno sa glavnim

gradom je 2008. godine odlučila da osam odsto ide zaslužnim sportskim radnicima nakon što je Budućnost postala akcionarsko društvo...

“Tehnički ništa nije urađeno.

Prošlo je pet godina, ali osam odsto akcija veterani još nijesu dobili”, govori Kovačević.

Pošto je raspodjela akcija odrađena “nezakonito i nepravedno”, Sindikat će pokušati da sve stvari vrati na početak - tražiće da sve bude po pravilima, kako je ko zaslužio...

“Poštujemo zakon, radimo transparentno. Ako ne budemo uspjeli mirnim putem kroz institucije sistema riješiti problem oko akcija, pokrenućemo postupak poništenja cjelokupnog procesa, obratićemo se organima Uefe i Fife”, jasan je advokat koji zastupa Sindikat profesionalnih fudbalera.

Plavi se nadaju finansijskoj injekciji kroz akcije, a Kovačević je skeptičan po tom pitanju...

“Sigurno nijedan ozbiljan investitor neće da učestvuje u privatizaciji ako se sve ne vrati na početak. Niko ne voli da ulaže novac u nešto što nije urađeno kako treba, a privatizacija Budućnosti nije urađena kako treba”.

● NE ZNAM ZAŠTO NE RADE PO ZAKONU

Veterani su prije nešto više od sedam mjeseci podnijeli zahtjev da im se objasni sve (kako to da oni dobijaju samo osam odsto vlasničkog udjela...), ali reakcije iz plavog kluba - nije bilo...

“Poslali smo i pisani dopis u klub, ali nam niko nije odgovorio. Čekali smo da uđemo u Svjetsku asocijaciju profesionalnih fudbalera (FIFPro), da dobijemo veću snagu.

Nećemo stati na pola puta”, rekao je Aleksandar Kovačević.

Kako je vlasništvo FK Budućnost prešlo u vlasništvo opštine Podgorica?

“Nije se moglo to desiti da se radilo po zakonu. Klub je privatizovan uz učešće nenadležnih organa. Zašto su to uradili? To je enigma. Zašto nijesu radili po zakonu - ne znam.

Budućnost je primjer kako se ne treba raditi”.

● PLAVI MOGU DA BUDU IS

KLJUČENI IZ TAKMIČENJA

Pravni tim Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore je češljao neke papire. I došli su do poražavajuće informacije...

“Otkrili smo da su 2000. godine organi upravljanja besplatno gradu poklonili parcele i objekte stadiona Budućnosti. Klub daje gradu, to nema niđe. Pitali smo ljude iz Budućnosti za tu stvar, ali nam nikad nije odgovoreno”, rekao je Kovačević, koji je dodao: “Praktično, najvrednija imovina Budućnosti je oduzeta, pa praktično sada nemaju šta da prodaju”.

Proces dijeljenja akcija se mora vratiti na sami početak, kako bi svi dobili koliko zaslužuju

Janović: Privatizacija je rješenje Predsjednik Sindikata profesionalnih fudbalera Crne Gore Željko Janović stao je uz veterane Budućnosti kojima pripada, ali je juče pričao o organizaciji kojom rukovodi...

“Svim sportistima treba veća podrška sa svih strana, pa i od države. Kada smo osnovali Sindikat, mislili su da smo neprijatelji, ali mi smo dobronamjerni. Svijest se mora promijeniti, radimo za dobrobit sporta, fudbala, igrača...”, rekao je juče Janović, koji nas je podsjetio da je SPFCG punopravni član Svjetske asocijacije profesionalnih fudbalera (FIFPro).

Sindikat ima idealan odnos sa FSCG, ali klubovi nijesu raspoloženi za pravu saradnju...

“Volio bih da saradnja su klubovima bude bolja, da svi od fudbalera imaju ugovore. Cilj nam je da sportista bude zadovoljan”, jasan je Janović, kome fudbaleri u Sindikat dolaze tek kada ih timovi “ispale” za neke obećane zarade...

“Razumijem ih, jer su to uglavnom mladi ljudi. Međutim, treba svi više da se uključe, da prepoznaju našu strategiju... Radimo transparentno, sve za dobrobit fudbalera”.

Sindikat često organizuje seminare na kojima se diskutuje i škakljivim temama, a jedna od njih je privatizacija...

“Iskreno, moj stav je da je to rješenje za sve klubove. E, sad hoće li privatizacija biti po engleskom stilu ili španskom - nebitno je, važno je da se dođe do nje”, jasan je Željko Janović.

- zakonom. To je definitivna poruka SPFCG, koji ujedno zastupa preko 50 potpisnika veterana Budućnosti...

“Podnijećemo zahtjev da se sljedeće nedjelje održi vanredna Skupština, daćemo im 60 dana da se to odradi. Ako se ne sazova Skupština, podnijećemo tužbu za poništavanje ugovora o osnivanju, a istovremeno obratićemo se Fifi i Uefi”, riječi su Kovačevića.

A, ako cijeli slučaj dođe do svjet-

ske i evropske kuće fudbala, epilog je sljedeći...

“To bi Fifa i Uefa riješili izuzetno brzo. Budućnost bi vjerovatno bila isključena iz svih takmičenja. Iskreno, nadam se da će se dozvati razumu, da će priznati sve što pripada starim igračima. Ako ne daju sportskim radnicima što im po zakonu pripadaju - ide borba do kraja”, zna advokat Aleksandar Kovačević da nemaju namjeru da odustanu od njihove svetinje veterani Budućnosti.

Foto: G. Klaufman

Crna Gora – Francuska 32:20 (11:17)

Vasko Ševaljević, Goran Lasica i Marko Simović izgubili su duel sa Detreom

Granoljers – Palata sportova. Gledalaca: oko 4.000. Sudije: Gubica i Milošević (oba iz Hrvatske). Sedmerci: Crna Gora 3(1), Francuska 5(4).

Isključenja: Crna Gora 6, Francuska 2 minuta. Crveni karton: Zoran Roganović 3x2 minuta.

Crna Gora: Mijatović (2 odbrane), Rajković (13 odbrana i sedmerac), Rakčević 2, Milašević, Melić 2, Osmajić, Marković 3, Kapisoda, Grbović 2, Vujović 2, Ševaljević 5, Roganović 1, Simović, M.Lasica 1, G.Lasica 2.

Francuska: Karabu (11 odbrana i dva sedmerca), Omejer (6 odbrana), Fernandez 6(4), Dinar, Baraše, Narcis 1, Anrubia 5, Karabatić 1, Nguesan 2, Akambrej 3, Abalo 2, Sorhaindo 5, Gigu 2, Busket 2, Detres, Porte 3.

23. SVJETSKO PRVENSTVO U ŠPANIJI

Poraz treba zaboraviti, odnos zabrinjava sve Razlika u klasi - Svjetski i olimpijski šampion demolirao Crnu Goru (32:20) u 2. kolu Grupe A, danas slobodan dan, sjutra izuzetno bitan meč sa Tunisom

11

GRUPA A

Iz Granoljersa, Miloš Pavićević

N

eočekivan poraz od Argentine, pa očekivano demoliranje od dvostrukog uzastopnog olimpijskog i svjetskog prvaka - rukometaši Crne Gore drugi put u dva dana pognute glave napustili su parket u Granoljersu. Razlika u klasi znala se i prije početka meča, minus je već bio upisan, ali boli način na koji se do tog minusa došlo.

Jer Francuzi za nas jesu tim sa druge planete, ali toliko ishitrenih šuteva, toliko sporog vraćanja u odbranu i toliko prodatih lopti mora da zabrine selektora Zorana Kastratovića uoči odlučujućih mečeva u grupi.

Sve što se dešavalo u sklopu meča sa Francuskom nije vrijedno pomena, sem slike prije početka utakmice kada su “crveni” ponosno i iz

KUPON

srca bez muzičke pozadine zapjevali “Oj svijetla majska zoro”. Trebalo je to da bude uvod u sličnu partiju kao u Švedskoj, ali nije bilo one prepoznatljive energije, hemije, srčanosti...

“Crveni” su u igri bili samo u uvodnih deset minuta kada je rezultat bio 7:5 za aktuelne šampione svijeta, da bi zatim Narcis, Abalo i drugovi dodali gas i na poluvrijeme

Kalkulacije: Pobjeda sa +3 razlike nad Brazilom vodi nas dalje Uprkos činjenici da su naši momci startovali loše i pretrpjeli dva poraza na startu šampionata, jučerašnji trijumf Brazila nad Argentinom vratio je nadu da se “crveni” mogu plasirati u narednu rundu takmičenja i to vjerovali ili, ne sa samo jednim trijumfmom.

Za očekivati je, naime, da Argentinci i Brazilci izgube sve mečeve do kraja, pa bi trijumf naše selekcije u posljednjem kolu protiv Brazila sa više od tri razlike donio plasman izabranicima Zorana Kastratovića u osminu finala.

Brazil - Argentina Čile - Island Tunis - Njemačka Katar - Makedonija Crna Gora - Francuska Rusija - Danska 1. Francuska 2 2 0 2. Njemačka 2 1 0 3. Tunis 2 1 0 4. Argentina 2 1 0 5. Brazil 2 1 0 6. Crna Gora 2 0 0

24:20 (9:8) 22:38 (11:18) 25:23 (13:13) 30:34 (13:21) 20:32 (11:17) 27:31 (13:14) 0 62:47 4 1 56:48 2 1 52:53 2 1 48:50 2 1 47:53 2 2 46:60 0

pošli sa 17:11. U nastavku još gora priča - na terenu je postojala samo jedna ekipa, a crveni su na prvi gol u drugom dijelu morali da sačekaju do 39. minuta kada je Melić savladao sjajnog razbranjenog Karabua.

Galski pijetlovi su preko najmlađeg na terenu Timotija Nugestana u 47.minutu dolšli do rekordnih +16 (29:13), što je natjeralo Kloda Onestu da promiješa karte i odmori zvijezde, a crvenima da smanje ogromnu razliku.

Danas je dan odmora u Granoljersu i šansa da se naši rukometaši zapitaju, ali i podsjete kojim povodom su u Španiji! Naredni meč naš tim će igrati sjutra (16.15h) protiv Tunisa.

Izjave aktera Zoran Kastratović, selektor Crne Gore: Ovaj poraz je u svakom slučaju očekivan, a i manje bolan od prvog. Vidjeli ste šta znači kada veliki broj francuskih igrača igra na visokom nivou. Francuska je mašina koja u svakom trenutku zna šta hoće. Zadovoljan sam igrom u napadu u prvom poluvremnu, sve je izgledalo tečnije i konkretnije nego protiv Argentine. Igrali smo dosta slabo u odbrani, ponovo nije bilo vezanih prekršaja. Predstoji nam dan odmora i kvalitetna priprema za Tunis.

Petar Kapisoda, krilo Crne Gore: Ovo je bila šansa za naše mlade igrače da igraju protiv najjače ekipe na svijetu. Srećni smo što uopšte imamo šansu da dođemo ovdje i da igramo protiv Francuske kojoj želim da osvoji ovo prvenstvo. Imamo dan odmora koji moramo iskoristiti na najbolji mogući način da se pripremimo za meč sa Tunisom koji je mnogo važan.

Klod Onesta, selektor Francuske: Srećan sam zbog pobjede i što mi je rezultat dao priliku da pružim šansu svim igračima. Respektovali smo Crnu Goru koja nas je namučila u prvom dijelu, da bi zatim odigrali nešto slabije. Hvala protivniku koji je bio fer od prvog minuta i mislim da oni mogu još bolje.

ponedjeljak, 14. 1. 2013. broj 414 GODINA II

33 žena IZGLED

Guste obrve hit

Promjena oblika obrva nekome može da promijeni život na bolje, ukoliko ste, naravno, svoje povjerenje stavili u ruke profesionalaca.

Funkcija obrva je višestruka: spriječanje slivanja tečnosti u oči do one estetske koja je primarna pripadnicama ljepšeg pola. Iz sezone u sezonu mijenjaju se trendovi, a po najavama stilista ove godine u trend se vraća prirodan oblik obrva što podrazumijeva veću gustinu istih. Obrve, tj. njihov oblik mogu biti od presudnog značaja za nečiji vizuelni izraz jer uokviruju lice i ako su pravog oblika, oči izgledaju krupnije, blistavije, otvorenije, pa i šminka dobija smisla. Na brojnim revijama moglo se vidjeti da su manekenkama naglašene obrve, a kako se trendovi sa piste brzo prenose na ulice tako će biti i ove sezone. Ono što je bitno znati je da

oblik obrva upotpunjuje oblik oka, te da neodgovarajući oblik obrva može da učini mnogo lošeg. Sa obrvama čiji je luk previše oštar možete izgledati previše strogo ili ljuto. Ako su predugačke i spuštaju se, izledaćete tužno ili kao da ste izašli iz nekog nijemog filma iz dvadesetih. Sa previše istanjenim obrvama prosto ćete ubiti karakter lica. Tako da ove godine ispustite pincetu iz ruke i pustite obrve da rastu kako one žele. Prepustite se majci prirodi mjesec dana i tek onda krenite putem pravilnog oblikovanja. Da li ćete to uraditi sami ili ćete se prepustiti profesionalcu odluka je isključivo vaša. Ukoliko vaše obrve nemaju tedenciju da porastu, pribjegnite make up metodama, pa ih jednostavno podebljajte olovkom u nijansi najsličnijoj vašoj, ali sjenkom, koja je katkad i bolje rješenje.

kozmetika

Pčelinji otrov eliksir mladosti

Kako najbolje nositi helanke MODA

Ma. Ivanović

H

elanke su postale jedan od onih odjevnih komada koji u svom ormaru ima skoro svaka žena. Iako su se nekada smatrale komadom koji se nosi tokom vježbanja i opuštenih šetnji, modna industrija je u njima ipak vidjela potencijal te ih je za veoma kratko vrijeme unaprijedila, tako da se mogu nositi uz različite odjevne kombinacije.

Danas helanke više nemaju klasičan izgled koji je nekada podrazumijevao jednoličnost u izradi, boji i materijalu. One su sada napravljene od kože, pamuka, vune, heklane sa različitim printom pa se mogu nositi, kako u opuštenoj varijanti, tako i u poslovnoj. Kada govorimo o helankama koje možete nositi u poslovnoj varijanti, konkretno mislimo na modele od čvrstih materijala koji izgledaju više kao farmerke, te su s toga i pogodnije za kombinovanje. Takve modele izbacili su u svojoj ponudi brenodvi poput Zare, Manga, Berške, HM, pa do modnih kuća poput Armanija, Dolce&Gabbane, Marnija i ostalih.

Ovi modeli lijepo se slažu sa sakoom, košuljom i udobnim čizmama ili salonkama. Paleta boja je dosta široka, ali s obzirom na to da je sada period kada se nose malo ugu-

šeniji tonovi bordo boja, maslinasto zelena, braon neka vaš izbor budu helanke u nekoj od ovih nijansi.

Helanke su predmet koji se odlično kombinuje uz tunike za ležerne kombinacije, ali i za večernje izlaske. Prethodne godine bile su jako popularne, a taj trend će se nastaviti i u 2013 godini. Kada su u pitanju opuštene varijante za dnevne izlaske, kafe sa prijateljicama helanke nosite sa toplim mekanim džemperima. U ovako ležernim kombinacijama uvijek ćete izgledati kao trendseterka, pogotovo ako uz njih obujete popularne ugg-sice ili pak nezaobilazne kanađanke. Helanke napravljene od čvršćih materijala same po sebi su toplije, te zato sjajno izgledaju sa predimenzioniranim tunikama i opuštenim pamučnim majicama. U ponudi brojnih brendova nalaze se i helanke na-

pravljene od vještačke kože koje su sjajne za sve buntovnice koje vole da budu korak ispred trenda. Uz čizmice u pank fazonu sa bodljama i nitnama, koje su ultimativni hit sezone, modeli od kože ili sa dodatkom djelova od pomenute sjajno izgledaju na djevojkama koje preferiraju “grublji” stil oblačenja. Ako ih nosite na ovaj način onda sa njima možete kombinovati i dukseve ili majice sa printom. Jedan od noviteta ove sezone su heklane helanke napravljene od vune sa interesantnim printovima koje se mogu nositi i po niskim temperaturama. Ukoliko volite da pratite trendove, ovakvi modeli idealni su ukoliko sijate ili zimi volite da posjećujute skijališta. Za večernje izlaske helanke se takođe se mogu iskoristiti jer kako su uske time daju i određeni seksipil. Nosite ih sa visokim potpeticama, a u koliko niste od djevojaka koje vole garderobom budu u centru pažje, preko njih možete obući i mini haljinu ili suknju. Kada su boje u pitanju, to je isključivo vaš izbor.

Na sreću svih pripadnica nježnijeg pola, proizvođači su se potrudili da helenke izbace u raznoraznim bojama, olakčavajući tako izbor do onih idealnih.

Da bi što više produžile mladolik izgled, brojne žene posežu za manje radikalnim potezima od hirurških intervencija i injekcija botoksa. Jedan od najpopularnijih metoda podmlađivanja je treman sa pčelinjim otrovom. Kreme i maske koje u sebi sadrže organske alternative botoksu posljednjih godina stekle su veliku popularnost među zvijezdama, ali i “običnim” svijetom. Vojvotkinja Ketrin Midlton čijoj perfektnoj koži zavide brojne žene zategnutosti postiže redovnim korištenjem popularne maske sa pčelinjim otrovom. Pčelinji otrov sadrži preko 200 enzima, aminokiselina i peptida, a ova bogata svojstva prepoznala je kozmetička i farmaceutska industrija koja ga sve više koristi u svojim proizvodima. Zahvaljujući bogatim svojstvima krema od pčelinjeg otrova podstiče proizvodnju kolagena i elastina. Za 2.5 mg otrova potrebno je milion uboda pčela, a čuvan u običnoj kutiji ne gubi svojstva

ni nakon 20 godina. Zahvaljujući bogatim svojstvima, ove kreme sa pčelinjim otrovom podstiču proizvodnju kolagena i elastina, koji opuštanjem i stezanjem mišića reducira bore, zateže kožu. Bočica kreme od 30 ml košta oko 250 eura, što je za zvijezde prava sitnica u poređenju sa učinkom nakon korišćenje. Korištenjem dva puta dnevno po dvadeset minuta, dobijeni rezultati mladolikosti i svježine vide se nakon par nedjelja, a ono što je fenomenalno je da su i dugoročni.

Stela Mekartni

Dizajnira naočare za vid Modna dizajnerka Stela Mekartni lansiraće novu kolekciju ekoloških naočara za vid u martu. Talentovana dizajnerka čiji su modeli must have među poznatim i slavnim ali i među tredseterima ovim potezom proširiće svoju liniju aksesoara stajliš okvirima za naočare za vid. Kolekcija je nastala u saradnji sa brendom Luxottica, s kojom Mekartnijeva sarađuje još od 2009. godine.

“Naočare za vid su sve više dio stajlinga. Ukoliko pogledate okolo, vidite da su naočare i činjenica i potreba svuda oko nas. Veoma je uzbudljivo dizajniranje naočara za vid jer je to za mene novo”, kazala je tim povodom Stela.

Ramovi koji će nositi Stelin potpis, biće dostupni od marta u pet različitih boja: bordo, crne, braonsive (taupe), tirkizne i boje kornjače (tortoise), po cijenama od 230 do 245 dolara. Kako je Mekartnijeva jedan od rijetkih dizajnera koja se bori za očuvanje životne sredine, tako su i naočare dizajnirane u skladu sa eko-friendly filozofijom. Okviri su uglavnom od prirodnih materijala koji nijesu štetni po okolinu. Sudeći po brojnim priznanjima i nagradama koje je dobila u prethodnoj godini, Steli će i 2013. godina donijeti pregršt istih, ali i novih poklonika njenog jednostavnog i pročišćenog stila.

34 Žena

ponedjeljak, 14. 1. 2013.

Ljubav i disciplina zajedno

Način na koji roditelji vaspitavaju svoje dijete je veoma važan, između ostalog, i zbog toga što od njega zavisi kakav će odnos prema sebi imati to dijete kada odraste. Malo dijete nema sposobnost samokontrole. Ono nema ugrađene “kočnice”, koje ga štite od negativnih iskustava, ni ugrađene “pokretače”, koji ga tjeraju na korisne, a njemu neprijatne aktivnosti.

Ove “kočnice” i “pokretači” su izvan malog djeteta u liku odrasle osobe, najčešće roditelja, koji pazi na dijete i kontroliše ga. U prve tri godine života dijete sebe i roditelja, najčešće majku, doživljava kao jedno biće, čineći psihološku simbiozu.

Način na koji roditelji vaspitavaju svoje dijete je veoma važan između ostalog i zbog toga što od njega zavisi kakav će odnos prema sebi imati to dijete kada odraste.

Ako je roditelj veoma strog i zahtjevan, ako djetetu nikada ili veoma rijetko pokazuje ljubav, ono će izgraditi istog takvog unutrašnjeg roditelja, tako da će kada odraste, u odnosu prema sebi ponavljati isti takav odnos. Imaće izraženu samodisciplinu, ali neće sebe voljeti i poštovati.

ODNOSI

Ljubav čuva zdravlje

P

siholozi, psihijatri i mnogi filozofi tvrde da prava ljubav ne smije da povrjeđuje i da bude destruktivna. Naprotiv, iscjeljujuća je ali samo ako postoje uzjamno razumijevanje, povjerenje i stabilnost. Prema istraživanjima, ljudi koji imaju kvalitetniji seksualni život izgledaju mnogo mlađe.

LjUBAV JE SAVRŠEN ČUVAR STRASTI Najbolji način da seks ne dosadi je ljubav. Dok volimo neku osobu, ona ne može da nam dosadi, pa ni seks sa njom. Međutim, živimo u vremenu kada se seks precjenjuje i kad se od partnera očekuje da, pored svega, bude seks simbol izuzetnih seksualnih performansi. Takva očekivanja vode u grč zbog straha da ih neko neće ispuniti, ali i u opsesiju seksom. Neka istraživanja pokazuju da je parovima koji se vole seks važan, ali daleko od toga da im je najvažniji.

ZALJUBLJENOST ŠKODI

ZDRAVLJU Nemaju svi ljudi sposobnost zaljubljivanja. To mogu mladi i oni koji uporno vjeruju u mit da ljubav donosi sreću i zbog toga su sposobni za idealizaciju koja je glavni mehanizam zaljubljivanja. A nakon svake idealizacije dolazi razočaranje. Tada počinju čuvene ljubavne boli, koje ponekad mogu da izazovu ozbiljne psihofizičke smetnje.

Zato kažemo da zaljubljivanje nije prva faza ljubavi, već prva faza razočaranja. Kako živimo u zapadnoj kulturi, većina nas ne može da se ne zaljubi. To je zbog toga što je naše nesvjesno im-

pregnirano raznim predstavama o srećnoj ljubavi kojim nas tokom odrastanja bombarduju sa svih stana. Zato moramo da se zaljubljujemo i razočaravamo i da polako učimo da zaljubljivanje i ljubav nisu isto.

SEKS JE NAJBOLJI ČUVAR SRCA Britanski endokrinolozi i kardiolozi ustanovili su da je deficit testosterona jedan od glavnih razloga za rani infarkt srca kod muškaraca. Orgazam i ejakulacija stimulišu lučenje testosterona, pa je veza između bolesti srca i seksa više nego jasna.

Izraelski naučnici pratili su 9.000 parova tokom punih 40 godina i otkrili da su oni nezadovoljni u braku dva puta češće obolijevali od kardiovaskularnih oboljenja od parova koji su imali skladan bračni i seksualni život.

Američki ljekari pratili su 3.000 osoba starih od 57 do 85

godina. Pokazalo se da ljudi koji i u starosti redovno upražnjavaju seks praktično ne pate ni od kakvih bolesti.

SPONTANOST ODRŽAVA DUGE VEZE Sa spontanim ljudima nikada nije dosadno ili mrtvo. Kada jednom prihvatimo sebe i partnera, tada veza jednostavno teče, reaguje na promjene u spoljašnjem svijetu, bilo da su pozitivne ili negativne, a ljudi bivaju više povezani. Dinamika dolazi ne iz veze njih dvoje, već iz života, iz spoljašnjeg svijeta.

SLIČNOST JE KLJUČ SREĆNIH VEZA Kada pronađemo partnera sa sličnom predstavom o odnosu, tada s njim možemo da uspostavimo skladnu vezu. Naravno, to nikada neće biti idealno, ali je dobro kada su potrebna samo manja podešavaja i prilagođavanja.

VEZE

FLERT

Vežite ga za sebe Muškarci koje treba izbjegavati Prepoznali ste u njemu sve ono o čemu ste maštali. Ovi postupci će vas za stalno pozicionirati u njegovim mislima.

OSTANITE MISTERIOZNI Bez obzira koliko on uzdrmao vaš svijet, izbjegnite sve impulsivne postupke. Onog trenutka kada bude shvatio da vam se sviđa, pomisliće da je sva čarolija flertovanja i udvaranja nestala, a time i glavni razlog jurnjave za vama. Ništa manje bitan razlog je što ukoliko u ranoj fazi odnosa pokažete svu svoju naklonost, može se uplašiti.

BUDITE SPRETNI SA RIJEČIMA

Vaša početna komunikacija najverovatnije će se odvijati preko SMS- a i Fejsbuka. Zato se potrudite da svaka vaša riječ ode pravo u centar. Kako muškarci vole malo “začina”, ne ustručavajte se od igre riječi. Nekoliko za upotrebu: “vrela”, “seksi”, “igra”, “susret”.

VJEŠTO KORISTITE SVOJE TIJELO Natjerajte ga da žudi da vas dodirne tako što ćete prstima prelaziti preko vrata, dodirivati svoje noge, poigravati se kaišićem oko članka. Kada dodirujete sebe oni to podsvjesno shvataju kao znak da želite da mu se ruke nađu na vašem tijelu.

Veze koje ne valjaju, neće valjati ni za šest mjeseci, a umjesto da se mučite, mnogo bolje je da jednostavno prekinete priču.

Ove tipove treba ostaviti što prije: OŽENJEN TIP Neće ostaviti ženu, a čak i da hoće, to ne znači da je u redu biti s njim dok je još u braku. Dakle, raskinite odmah, bez mnogo razmišljanja.

DRUGARIČIN BIVŠI Ako je stari bivši iz srednje, nemate razloga za brigu, ali ako je riječ o njenoj velikoj ljubavi koju još uvijek pokušava da prežali, obavezno se sklonite od njega. Prijateljice su važnije od momaka, a ako izgubite prijateljicu, izgubićete pu-

no više nego ako izgubite dečka.

VAŠ BIVŠI Postoji dobar razlog zbog kog ste raskinuli, zar ne? Ako ste raskinuli davno i sada ste u novoj vezi u kojoj je sve drugačije, onda u redu, ali ako ste ponovo zajedno, iako je sve ostalo isto, velike su šanse da će opet završiti kao i prvi put.

TIP KOJI JOŠ UVIJEK VOLI SVOJU BIVŠU Ako mu na spomen njenog imena još zaklecaju koljena, definitivno je nije prebolio, a ova je veza samo način da je zaboravi.

To nikako nije fer prema vama, pa ne vidimo razlog zašto bi ostali u takvoj vezi.

Žena 35

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

NJEGA

Loše navike koje štete koži

ISTRAŽIVANJE

N

JE

ZA DO K

spavanje. Alkohol dehidrira kožu i ometa regeneraciju u toku noći. Pušenje je takođe veliki neprijatelj lijepog izgleda, ubrzava znake starenja i smanjuje protok krvi.

RADITE GRUBI PILING KOŽE Da li ste znali da se šolja soli koristi za skidanje tetovaže? Uvijek birajte laganija piling sredstva i primjenjujte ih jednom nedjeljno.

NE BAVITE SE FIZIČKOM AKTIVNOŠĆU Nekoliko sati nedjeljno u teretani može da učini čudesne stvari za vaš ten. Vježbanje povećava protok krvi i daje koži sjaj. Znojenje pomaže tijelu da se oslobodi od toksina.

Savjetuje se da se prije i poslije treninga istuširate kako ne bi došlo do stvaranja bubuljica na koži.

OBOŽAVATE SLATKIŠE Ostavite čokoladu i izbjećićete višak šećera koji smanjuje elastičnost kože, ali nijesu samo slatkiši krivci ružnog tena. Ugljeni hidrati iz krompira, tjestenine i hljeba se brzo pretvaraju u šećer.

NE KORISTITE KREMU SA ZAŠTITNIM FAKTOROM Iako su bezbroj puta čule da moraju da mažu lice kremom sa zaštitnim faktorom, veliki broj žena se ne pridržava savjeta stručnjaka. Ljekari preporučuju da se pva vrsta kozmetičkih preparata koristi i u tmurnim danima.

SPAVATE NA PAMUČNOJ POSTELJINI Zahvaljujući svojim glatkim vlaknima, svila se često smatra da je nježnija za kosu i lice od pamuka.

Spriječava dehidrataciju i čini da se osjećate senzancionalno u svojoj koži.

NE POSJEĆUJETE DERMATOLOGA Roditelji govore djeci o značaju posjete stomatolozima, ali im ne pričaju o tome da moraju odlaziti i kožnim ljekarima. Dermatolozi mogu da otkriju oštećenja na koži koja vi ne vidite golim okom i da vam odrede adekvatna sredstva za njegu lica.

ZDRAVLJE

TO RA

P I TA

TUŠIRATE SE VRELOM VODOM Iako kupanje djeluje opuštajuće na kožu, previše topla voda može da je isuši. Umjesto vrele, kupajte se mlakom vodom.

NIJESTE DOVOLJNO INFORMISANI KAKO SEKS DJELUJE NA TEN Endorfini čije stvaranje izaziva seksualno iskustvo ili seksualna fantazija, povećavaju količinu kolagena i elastičnost kože. Veliki broj žena nije upoznat sa time kako seks utiče na njihov izgled.

KORISTITE LOŠE KOZMETIČKE PROIZVODE Nekoliko nedjelja je potrebno da jedan kozmetički proizvod ispolji svoje dejstvo. Žene su često nestrpljive i stalno mijenjaju sredstva za njegu lica, što veoma šteti koži.

Najbolje je da date dovoljno vremena starim preparatima da počnu da djeluju, dok pri uključivanju novih budete veoma oprezni.

PUŠITE I PIJETE ALKOHOL Uvijek recite ne koktelu pred

Poštovani, zanima me na koji način se liječi gljivična infekcija bešike, i koji test je potreban osim cistoskopije da se utvrdi gljivična infekcija bešike? Doktor kaže da mi je sva bešika pokrivena bijelim slojem i da ne zna šta je, dok ginekolog sumnja da je gljivična. Mene boli stomak užasno, peče dok mokrim, imam temperaturu 37.4 i često noću mokrim, nemam bakterije u urinu, ali imam ph nalaz koji kaže da je hronična upala bešike, a od čega, nemaju pojma, pomozite.

Vaginalnim i cervikalnim brisevima kao i grupom vaginalnog sekreta možete utvrditi kandidijazu. Takođe, pregledom stolice na gljivice pa i brisevima grla možete dokazati ovu bolest.

Ona je najčešće generalizovana i znak je opšte slabosti organizma. Predložio bih vam da uradite ove pretrage, pa ako se negdje nađe kandida da krenete sa pravilnim liječenjem.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Nekoliko dobrih strana grejpfruta

Kakao zdraviji od čaja

Srećna vijest za sve čokoljupce: čokolada je zdrava! Rezultati nedavnih istraživanja njemačkih naučnika iz “Archives of Internal Medicine” izazvali su doste rasprave jer ruše dosadašnja saznanja o blagotvornosti zelenog i crnog čaja u smanjivanju krvnog pritiska. Na tom je polju, čini se, ipak djelotvorniji kakao. Srećnici koji

Inovativna tehnika saniranja težih preloma uz pomoć matičnih ćelija koja bi mogla da zamijeni transplantaciju koštane srži trenutno je u fazi kliničkih istraživanja. U Evropi je počelo koordinirano kliničko ispitivanje vezano za inovativnu tehniku saniranja težih preloma uz pomoć matičnih ćelija koja bi mogla da zamijeni transplantaciju koštane srži, prenijeli su francuski mediji. Metod se, kako su objasnili naučnici, sastoji u uzimanju iz koštane srži kuka pacijenta matičnih ćelija koje se potom uzgajaju tri sedmice, da bi se potom više miliona tako dobijenih ćelija ubacivalo na mjesto gdje je osoba izgubila dio kosti.

su u naučne svrhe konzumirali kakao proizvode, nakon dvije sedmice konzumacije imali su jednak krvni pritisak kao ispitanici koji su koristili za to namijenjene lijekove. Sljedeći put kad odbijete čokoladicu, sjetite se da je čokolada s visokim postotkom kakaoa u službi zdravlja i bez griže savjesti, učini korak naprijed za svoj pritisak.

Štrikanje smiruje U Njemačkoj je zavladao “sam svoj majstor” virus i sve više ljudi želi nešto da proizvede - šiju, pletu, rade u bašti ili u radionici. Izgleda da je taj novi, masovni trend, odraz modernog vremena. Ljudi koji uživaju u ovim aktivnostima kažu da im to pomaže da se smire poslije napornog posla. Oni koje je zahvatio trend “sam svoj majstor” ne rade da bi uštedjeli novac, već žele da u slobodno vrijeme proizvedu nešto što sami osmisle.

I žene i muškarci osjećaju se kao da im stalno neko drugi naređuje šta moraju da rade i u svojoj radnoj svakodnevici istovremeno moraju da rade po nekoliko različitih stvari, što ih čini nervoznim. Biti svoj majstor pomaže ljudima da se izmaknu od masovnog ukusa, masovne proizvodnje i masovne industrije, prenosi “Dojče vele”.

TRI NAČINA

Provjera lošeg zadaha Grejpfrut je prava bomba ljekovitih stvari poput vitamina A i C i minerala kalcijuma, fosfora i kalijuma koji sprječavaju infekcije i prehlade, pročišćuju crijeva, a sve to grejp čini voćem za koje bi se u svakom domaćinstvu trebalo naći mjesta. Kad je riječ o učinku na fizički izgled, pomaže kod tegoba sa venama i ubrzava metabolizam zbog čega je odličan saveznik pri mršavljenju. Evo još četiri razloga zašto jesti grejp kada želimo da smršamo.

Dugo vas drži sitima Grejp je pun vlakana zbog čega vas duže drži sitima i smanjuje mogućnost nepotrebnog grickanja. Četiri moćna razloga za sočan grejpfrut Pojedete li jednom dnevno po-

la grejpa, brže ćete gubiti kilograme, naročito ako se njime oslastite za doručak. Pola grejpa sadrži samo pedesetak kalorija i dva grama vlakana.

Stabilizuje šećer U ovoj čarobnoj voćki nalaze se sastojci koji mogu smanjiti nivo insulina. Manji nivo insulina znači da će organizam hranu više koristiti za energiju nego je taložiti kao masno tkivo.

Miris smanjuje apetit Želite li da vam grejp još više pomogne u mršanju, prije nego ga pojedete, pomirišite ga. Naime, njegov miris smanjuje apetit, a vjeruje se da je za to zaslužno ulje grejpa čiji miris djeluje na enzime jetre smanjujući tako želju za hranom.

Planirate li na važan sastanak ili pak druženje s prijateljima ili simpatijom, testirajte svoj zadah na tri ekspresna načina Dlan Poližite gornji dio šake i pričekajte da se slina osuši. Nakon pet do 10 minuta pomirišite mjesto. Neugodan miris uzrokuju anaerobne bakterije koje u ustima stvaraju spojeve sa sumporom, a sumpor je glavni krivac lošeg zadaha.

Gaza Komadom gaze ili pamučne krpice dobro obrišite jezik.

Ako na njemu ostane žućkasti trag očekujte i neugodni miris.

Najviše bakterija koje uzrokuju neugodan miris nalazi se na jeziku, ispod bijelog sloja gdje se i razvijaju. Što je bijeli sloj na jeziku deblji, one će se brže

razmnožavati.

Konac Koncem za zube očistite stražnje zube, a nakon čišćenja pomirišite konac.

Ako na njemu ima bijelih naslaga i ako osjetite neugodni miris, vrijeme je za pranje zuba. Spomenute bakterije nalaze se po cijeloj zubnoj šupljini, a to znači i između zuba.

36 Žena

PONEDJELJAK 14.1.2013.

ISHRANA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Havana torta

SASTOJCI:

SASTOJCI : 800 ml mlijeka 250 g kukuruzn og brašna za pale ntu 1 velika kašika pavlake 1 mala kašičica soli biber malo blage crve ne paprike peršun ulje u spreju

Desert

Rolat sa omletom

Suvo meso, ipak, nije kancerogeno

Zagrijati pećnicu na 160 stepeni. Jaja umutiti sa šećerom, dodati brašno i prašak za pecivo, a zatim staviti u pleh i peći petnaestak minuta. Slatku pavlaku umutiti u čvrsti šlag. Zatim, ugrijati mlijeko sa šećerom , ohladiti, i dodati u to slatku pavlaku, mljeveni keks i mljevene pržene lješnike. Kad smo to sve dobro izmješali, želatin rastopiti i dobro promiješati mikserom. Pečeni biskvit premazati šlagom i ohladiti. Tortu po želji ukrasiti voćem, poput višnje ili kolutića banane.

SASTOJCI:

Šarena palenta Podmazati manji pleh u koji ćete kasnije staviti smjesu. Prokuvati mlijeko pa zatim dodati so i biber i kukuruzno brašno, uz konstantno mješanje kašikom, da se ne formiraju grudvice sve dok se smjesa ne zgusne. Podijeliti smjesu na tri dijela, a nakon toga u jedan dio staviti sitno sjeckani peršun, a u drugi malo crvene papričice tek toliko da dobije finu boju.

Treći dio ostaviti žut. Redati crveni dio na dno podmazane posude pa na njega razmazati žuti i završiti zelenim. Ostaviti nekoliko sati da se dobro ohladi i onda izrezati na kocke te ukrasiti svaku kocku sa malo pavlake i crvenom paprikom ili peršunom.

SASTOJCI : 750 g mljeveno g junećeg mesa 1 glavica crnog luka 1 jaje oko 50 g starog hljeba malo mineralne vode po želji so biber mješavina zači na

Mljevenom mesu dodajte začine kao što su so i biber i jedno umućeno jaje. Hljeb izrežite na parčad, pa prelijte mineralnom vodom, i ostavite par minuta.

Zatim hljeb procijedite i dodajte mljevenom mesu. Dodajte još i glavicu sitno isjeckanog crnog luka, mada po želji možete koristiti i bijeli luk. Ostavite sve da stoji oko 40 minuta. Komad folije pouljite, pa polovinu mesa rastanjite po foliji. Umutite tri jajeta, začinite po želji, pa ispržite kajganu u što većem tiganju. Kajganu stavite na meso, pa zarolajte u rolat. Na isti način pripremite još jedan rolat. Zagrijte ulje u tiganju, pa ispržite rolate sa svih strana.

Ispržene rolate ostavite još desetak minuta u foliji, a zatim foliju skinite i rolat režite na parčad.

SASTOJCI:

SASTOJCI: 3 jaja 3 kašike šećera 3 kašike brašna malo praška za pecivo šlag 1/2 l mlijeka 1/2 l slatke pavl ake 1 kesica želatin a 15 poprženih lje šnika 15 napolitanki sa lješnicima

KULINARSTVO

SAVJETI

Svaka iskusna domaćica ima svoje male tajne u kuhinji, uz koje uvijek sve bude perfektno i bez mane.

Evo nekih od njih koje će pomoći i početnicama.

POSLASTIČARSKA TAJNA Da bi krem za nadjevanje kolača ili torte bio vazdušastiji, u gotov, skoro mlak krem, dodati dobru kašiku ulupane slatke pavlake i mešati dok se masa ne sjedini. Zatim staviti neko vreme u frižider i filovati kolače.

UKUSNIJA TJESTENINA Tjestenina će biti ukusnija ako vodu u kojoj se kuva posolite, na litar vode ide 10 g soli. Ključaloj vodi dodajte masnoću neposredno pred stavljanje tjestenine.

LAKO OLJUŠTITE KIVI Da biste oljuštili kivi, stavite ga desetak minuta u friz. Zatim ga stavite na trenutak u vrelu, pa u ledenu vodu. Kora će se lako skinuti (isto možete da primjenite i na paradajz).

MANJE MASNA SUPA Ako ste skuvali previše masnu supu, procijedite tako što ćete da je prespete u sud preko čiste krpe

Kupite jaja stara oko nedjelju dana Kada su stara nekoliko dana, jaja se lakše kuvaju i čiste. Ako pronađete samo svježa jaja, ne zaboravite da dodate pola kafene kašičice sode bikarbone u vodu za kuvanje.

Prije kuvanja jaja čuvajte van frižidera Jaja koja su na sobnoj temperaturi sat vremena “čekala” kuvanje, neće popucati tokom barenja. Ne ostavljajte jaja van frižidera više od dva sata da se ne bi pokvarila.

Ne pravite gužvu u šerpi Postavite jaja u posudu u koju ste prethodno sipali hladnu vodu. Ne stavljajte previše jaja da se ne bi sudarala tokom kuvanja. Neka voda polako provri.

Isključite ringlu i poklopite šerpu Nakon što voda prokuva, postepeno smanjujte temperaturu, zatim skroz isključite ringlu i poklopite šerpu. Tako ćete izbjeći mogućnost da ih prekuvate.

Pažljivo premjestite jaja Koristite rupičastu kašiku da biste prenjeli jaja u posudu odgovarajuće veličine, napunjenu hlad-

U hladnim zimskim danima više nego ikada jedemo goveđu i svinjsku pršutu, suvi vrat, kobasice. Pojedina istraživanja pokazala su da su suhomesnati proizvodi kancerogeni, ali nutricionisti skoro jednoglasno tvrde da su rizici neznatni ako ove namirnice jedete u umjerenim količinama.

“Namirnice kao što su usoljeno meso i suhomesnati proizvodi sadrže nitrate i nitrite, koji se u želucu pretvaraju u nitrozamine. To su opasne kancerogene supstance, ali samo za neke vrste životinja, dok nije potvrđeno da imaju negativno dejstvo na ljudsko zdravlje”.

Nutricionisti dodaju da, ako se raznovrsno hranite i povremeno jedete suvi vrat ili goveđu pršutu, nema razloga da brinete.

KALORIČNO, A MOŽE I PEČENO U tehnološkom postupku prerade komadi mesa se sole tako što se so u njih utrljava spolja, a potom se slažu u kontejnere. Kako površina mesa vremenom ne bi oksidirala i posivjela, soli se dodaju nitrati i nitriti, pa su suhomesnati proizvodi u potpunosti zaštićeni. Ipak, zato su i poprilično slani, a poznato je da previše soli izaziva visok pritisak.

“Osušeni, pa odimljeni proizvodi mogu da se čuvaju veoma dugo, a pri tom možete da ih spremate na razne načine. Ne morate da ih jedete samo u sirovom stanju, već možete i da ih kuvate ili pečete. Ovakvo meso ima izuzetnu energetsku vrijednost i dobra je hrana za hladne dane”.

UMJESTO SALAME PRŠUTA Ipak, suhomesnati proizvodi koji sadrže mljeveno miješano meso, poput salama i kobasica, često imaju previše masnoća, koje mogu povećati nivo holesterola u krvi i rizik od kardiovaskularnih bolesti. Zato ih izbjegavajte, a umjesto njih radije birajte “čisto” suvo meso, kao što su pršuta ili pečenica.

“Važno je napomenuti da viršle, paštete i druge prerađevine od mesa ne treba davati djeci mlađoj od dvije godine, a poželjno bi bilo da ne budu na njihovom jelovniku ni do četvrte godine. Školarci ove namirnice mogu da konzumiraju jednom nedjeljno, ali u kombinaciji s integralnim hljebom, jogurtom i povrćem koje je bogato vitaminom C. Ovaj vitamin sprečava prelazak nitrita u kancerogene nitrozamine u želucu”, kaže jedan od nutricionista.

Osam malih tajni Kako pravilno skuvati jaje velikih kuvara ovlažene u hladnoj vodi. Sva masnoća zadržaće se na krpi.

ZA VAZDUŠASTE KNEDLE Da knedle od krompira ne bi bile gnjecave, dodajte u tijesto malo prezle i prstohvat kukuruznog brašna.

JAČA AROMA BIBERA Mljeveni biber će imati intenzivniji miris ako mu dodate biber u zrnu, a najljepšu aromu ako pomješate i zajedno sameljete biber u zrnu i mljeveni crni i bijeli biber.

DA ULJE NE PRSKA Da ulje ili mast ne bi prskali pri prženju, u posudu za prženje dodajte malo soli.

ORAHE PROSUŠITE U RERNI Prije nego što upotrebite orahe za kolače, prosušite ih u rerni na tihoj vatri. Mljeveni orasi treba da upiju vlagu i aromu iz mlijeka, jaja i ostalih sastojaka.

UŠEĆERENI MED Ušećereni med u tegli stavite u lonac s toplom vodom i sačekajte da se opet rastopi. Njegov kvalitet se neće promijeniti, a biće bistar kao kad ste ga kupili. Nikad ne topite med u mikrotalasnoj, jer će njeno zračenje da ublaži dobre učinke meda.

nom vodom.

Dobro “lupnuti” za lakše ljuštenje Prije ljuštenja ih “lupnite” o sto, ili tanjir i stavite u posudu napunjenu

vodom nekoliko minuta prije čišćenja. Voda će osloboditi ljusku i lakše ćete očistiti jaje. Tvrdo kuvana jaja mogu se čuvati u frižideru najviše nedjelju dana.

37

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

P

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 16857 Prodajem dvoiposoban stan ili mijenjam za manji uz doplatu.

Tel.067/283-989 16861 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice. Tel.067/854-390 16855 Izdajem stanove: 58m2/300 jednosoban, garsonjera 25m2/250 Preko Morače, 82m2/450 dvosoban ΄Metalka΄. Tel.068/723-177 16863 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 16871 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333 16896

16869

Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503605 16890 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa-105.000e.

Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360298 16892 Prodajem stan u Beogradu na Vračaru, 55m2, ekstra kvalitet, novogradnja ,prvi sprat, namješten, južna strana, cijena povoljna.

Tel.069/325-340, 067/609-141 16914 Prodajem jednosobne stanove 49m2 i 50m2, trosoban 80m2 preko puta stovarišta ΄Djurović΄. Tel.068/064-446 16919

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16867 Povoljno izdajem nenamještenu garsonjeru u Zagoriču.

Tel.069/304-641 16804 Izdajem dvosoban stan. Novogradnja - sve zasebno. Masline. Tel.067/553-794 16851

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi.

Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16897 Izdajem nenamješten dvoiposoban stan u Tološima, kilometar od stadiona, sve zasebno, povoljno! Tel.067/554-997 16916

P Četvoročlana porodica traži kuću na čuvanje u Podgorici ili periferiji.

Tel.067/596-660

Prodajem 2 placa u Kovačima, od 600m2 i 1.500m2 i 2 stare kuće, 1km od golf terera, ravan ulaz sa asfalta, 3 plaže u blizinu, Trstenovo, Ploče i Jaz. Povoljno. Tel.067/873-847 16859 Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605 16891 Budva, centar grada, plac 2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja kompenzacija. Tel.068/460-951 16899 Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9 crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-38116911 Prodajem 2.000 m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od željeznicke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Hitno, moguć dogovor!

Tel.069/204-051, 069/509-584 16918

Z

Mijenjam jednosoban, odličan, nov stan od 36m2 u Bloku 9 u Podgorici za veći, uz doplatu.

Parking, klimatizovan, video nadzor. Tel.067/879-498 16904

SOBE

Izdajem pod zakup obradive oranice i livade u ravnici, pored rijeke Lješnice u Lješnici.

Asfaltni put i kisjela voda pored imanja. Mogući i drugi aranžmani. Tel.067/212-460 16803

POSLOVNI PROSTOR Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, novogradnja, ili mijenjam za stan u Baru, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545

16906

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16868 Renta sobe dan, dva ili duže.

Kupatilo, klima, TV, parking obezbijedjen. Ekstra povoljno.

Podgorica. Tel.069/690-19316905

PLACEVI Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

16858

I

Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada. Tel.069/703-301 16811 U Baru izdajem poslovni prostor od 38 kvadrata. Iza CKB. Tel.069/474-559 16910

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 16865

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 16866

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prodajem 2m kubna daske colarice jednom korišćena i oko 1m kubni greda u dobrom stanju sve 180e. } Tel.067/728-163 16812

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 16880

I

16870

Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica.

Tel.069/088-778 16801

PRODAJEM BMW 530D

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484 16884

Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet.

Tel.069/081-507 16854 Električar popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, plafonjerki. Tel.069/541-10316856 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo.

Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16881 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.

Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 16882 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria. me Tel.067/631-328 16883

38 Iskusan inženjer pvoljno obavlja sve stručne poslove na rekonstrukciji i izgradnji objekata.

Tel.069/594-707 16888 Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16901 Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542 16909 Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost...

100 posto uspješno i diskretno sa matererijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006 16915

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 16913

PONEDJELJAK, 14. 1. 2013.

MALI OGLASI POSAO Tražim posao stražara, portira itd. Podgorica.

Tel.067/581-394

16805

Potrebna frizerka u salonu u Podgorici.

Tel.068/673-878 16808 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru.

Tel.069/893-806 16894

www.PG-GARAGE.me

Tražim posao električara, profesionalnog vozača B, C, D (može i građevinska firma), taksi vozača, u Tivtu.

Tel.069/572-352 16912

- Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

APARATI/OPREMA Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

16886

NASTAVA

Prodajem laptop 170 eura.

Podgorica.

Tel.067/665-998 16895 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com 16902

NAMJEŠTAJ Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica.

Tel.069/273-852

16900

POLJOPRIVREDA Prodajem sadnice i sjeme pitasporijuma, lijandere, ruzmarine, fi kuse, kaktuse, koralje.

Tel.069/719-179

16903

LIČNO Razveden imam 37 godina tražim razvedenu damu ili djevojku za upoznavanje.

Može i b.par za druženje.

Samo ozbiljne ponude. Prednost BP, BA, PG. Tel.069/275-711 16862 HRANA/PIĆE Prodajem čistu domaću jabukovu i šljivovu rakiju.

Tel.067/185-336

16810

RAZNO Kupujem grobnicu na gradskom groblju u Danilovgradu.

Tel.069/072-935

16850

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 16885

Dajem časove engleskog i italijanskog jezika. Povoljno!

Tel.067/371-633 16908

Hitno prodajem (za 30 procenata cijene) dvije vitrine za knjige - 80e, 2 noćna ormarića (puno drvo) 80e, radni sto 56x112 - 60e, i 2 samsung TV - 40 i 60e.

Podgorica.

Tel.069/594-707 16887

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 1691

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16889 Tarot, rune, numerološke analize, natalna analiza.

Tel.069/946-041

16847

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16907 Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju.

Tel.030/311-274, 069/468-488 16893

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 14. 1. 2013.

MALI OGLASI važni telefoni DEŽURNE SLUŽBE Policija................................................................. 122 Vatrogasna.......................................................... 123 Hitna pomoć........................................................ 124 Tačno vrijeme...................................................... 125 Telegrami............................................................ 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji........................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika............................................ 1180 Informacije........................................................ 1181 Crnogorski telekom..........................................1500 Telenor...............................................................1188 M:tel...................................................................1600 Elektrodistribucija......................................633-979 Vodovod....................................................... 440-388 Stambeno....................................................623-493 Komunalno.................................................. 231-191 JP “Čistoća”................................................. 625-349 Kanalizacije.................................................620-598 Pogrebno.....................................................662-480 Meteo...................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba.......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija...................... 080-081-333 Montenegro Call centar ...................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori............................. 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga........................116 666 Sigurna ženska kuća........................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ...............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije................................................ 611-438 Narcotics Anonymous............................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS......................................... 020-290-414 Samohrane majke...............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora.........................281-055 Inspekcija rada............................................ 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću .............................265-438 Komunalna policija............................. 080-081-222 Metrološka inspekcija................................ 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna.....................................................608-015 Tržišna.........................................................230-921 Turistička.....................................................647-562 Veterinarska................................................234-106 BOLNICE Klinički centar............................................. 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................................................648-823 Konik............................................................ 607-120 Tuzi...............................................................603-940 Stari aerodrom............................................481-940 Dječja...........................................................603-941 Golubovci..................................................... 603-310 Radio-stanica..............................................230-410 Blok 5...........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr”........................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški.......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF............................. 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”..........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica......................................................... 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog............................ 241-441 ICN Crna Gora..............................................245-019 Sahat kula.................................................... 620-273 Biofarm........................................................244-634 HOTELI Ambiente.....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro ......................................406-500 Bojatours..................................................... 621-240 City...............................................................441-500 Crna Gora....................................634-271, 443-443 Evropa......................................... 621-889, 623-444 Eminent.......................................................664-646 Keto.............................................................. 611-221 Kosta’s.........................................656-588, 656-702 Lovćen......................................................... 669-201 Pejović......................................................... 810-165 Premier........................................................409-900 Podgorica....................................................402-500 TAKSI Alo taksi..........................................................19-700 sms.........................................................069019700 Boom taksi......................................................19-703 Bel taxi........................................................... 19-800 City taksi.........................................................19-711 besplatan broj........................................ 080081711 De lux taksi.....................................................19-706 Exclusive taksi................................................19-721 Hit taksi...........................................................19-725 Red line taksi..................................................19-714 sms.........................................................068019714 Royal taksi......................................................19-702 Oranž 19”........................................................19-709 PG taksi...........................................................19-704 Queen taksi.....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Vozovi/Trains POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/Bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/Airplanes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 08:15 09:00 09:45 12:40 13:00 14:00 14:40 15:20 16:15 17:15 18:00 18:00 19:00 19:20 20:05 20:50 22:45 22:07 22:30 00:15 01:00

Serija:Tri Hil/r Dođi na večeru Exkluziv/r Serija:Odbačena/r Tačno 9 Film:Gospodar prstenova: Povratak kralja/r Serija: Prijatelji/r Tačno 1 Serija: Dva i po muškarca/r Serija:Tri Hil/r Serija:Folk/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Finansijski denvnik Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Folk Film:Bornov identitet Serija: Prijatelji Serija:Prijatelji Serija:Tri Hil Serija:Nikita Exkluziv

PRVA Bornov identitet 20.50

Krunisana i opasna Za ubistvo kraljice ljepote osumnjičeni su njena rivalka, bivši dečko i ambiciozna majka. Možda su radili zajedno?

Nakon što je na različitim takmičenjima ljepote već godinama po pravilu završavala druga, iza Šaune Marks, Danijela Stivens pomislila je kako je upravo to njena sudbina, te da nikada neće osjetiti radost pobjede. Sve se, međutim, počinje mijenjati kada se Danijela zaljubi u Rileja Bekstera, bogatog naslednika i Šauninog bivšeg dečka. Šaunu, naime, pronalaze mrtvu u Beksterovoj fabrici, a među brojnim osumnjičenima Danijelini motivi su najjasniji, a alibi najslabiji.

Uloge: Jasmin Blit, Džil Klejburg, Kesidi Re, Gejts MekFejden, Oliver Mjurhed

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 12.50 13.00 13.05 14.05 15.00 15.30 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.05 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro,uživo Legende o zvijeri,dok.serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Foršpani Vijesti Znam da znaš/r Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Strani dok. program: Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Let ka zvijezdama Serija:Ncis la Dnevnik 3 U centar Serija : Fleš point Vijesti Meridijani

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro,uživo 06.30

08.15 09.00 10.20 11.10 12.00 12.30 14.30 15.45 17.00 18.15 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05

Serija: Naša ljeta Dok. program:Hodočašće/r Serija: Rezovi Program za djecu Vijesti Rukomet (m): Crna Gora – Francuska, snimak Veliki zlatni cirkus Art magazin/r Serija: Izlog strasti Više od igre/r Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Cg.sport Serija: Krtice Serija:Porodična proslava Serija: Mjesto zločina Dok.program: Opera trećeg rajha

RTCG 2 Savana 16.15

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Vip room/r 14:15 Serija: Mala nevjesta/r 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Serija:Neželjene/r 17:00 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala Nevjesta 20:00 Preljubnici 21:00 Serija: Neželjene 22:00 Grand narod pita 23:30 Pink target 00:30 Film: Krunisana i opasna 02:15 City 02:30 Serija: Sjever-Jug 03:30 Film: Zločin

PINK Krunisana i opasna 00.30

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

11:45 Jakanje 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna top lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:00 Žestoko 19:00 Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje

777 Smiješna top lista 15.15

06:45 09:00 09:05 09:40 10:00 10:40 11:07 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 21:15 21:40 22:30 22:45 22:55 00:20 01:10

Boje Jutra Vijesti u 9 Serija:Izgubljena čast/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Ja imam talenat Dok. emisija Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast Ja imam talenat Bez granica Vijesti u pola 11 Sport emisija Serija:Internat Ja imam talenat/r Film: Karnera,planina koja hoda

VIJESTI Kuhar i pol 16.50

08:30 10:45 11:15 12:30 14:45 15:30 17:30 18:15 18:45 19:55 21:00 21:15 22:00 22:45 23:40 00:00

Muzički blok Zdravo jutro Hrana i vino Istorija jezika Interfejs, r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Trag, zabavno dok. emisija Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Nokaut Na točkovima Muzički blok Astro num caffe

MBC Ekonomija sa Brankom Dragašem 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

06:00 Vesti 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:05 Dome, slatki dome tv serija 09:47 Lov i ribolov: Na severu Evrope 10:19 Nova godina u Petlovcu 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 13:15 Evronet 13:21 Rendal - gusan koji govori američki film 14:45 I ja imam talenat 16:00 Jagodići tv serija 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:30 Beogradska hronika 17:45 Ovo je Srbija 18:25 Oko 19:00 Slagalica kviz 19:19 Vreme 19:23 Stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Zverinjak tv film 21:05 Zajedno domaći film 22:33 Vesti 22:38 CSI NY serija 23:25 Dnevnik 23:40 Evronet 23:50 Heroji američka serija 00:31 Sve laži završavaju ubistvom američki film RTS 2

08:31 Najlepše bajke braće Grim:

Kralj Bradonja nemački film 09:30 Plava ptica 09:57 Zebra, znak, semafor 10:02 Matematika u srcu 10:26 Vrele gume 10:57 Knjiga utisaka 11:35 Klinika Vet 12:09 Trezor 13:05 Životna sredina i zdravlje: Zdravo stanovanje 13:36 Sat 14:23 Zujalica 14:46 Vuk francuski film 16:25 Beogradska filharmonija 16:55 Sve boje života 17:25 Epizode engleska serija 17:55 Rukomet-SP: Belorusija-Srbija, prenos 19:30 Šljivik: Majstori pevači 20:00 Beogradski novogodišnji koncert simfonijskog orkestra i hora RTS 21:45 Epizode engleska serija 22:15 Dobro je, dobro je znati: O dobrom zdravlju 22:45 Život sa muzikom: Duško Gojković 23:15 TV feljton: Čitam i pitam - Ratko Božović 23:55 I ja imam talenat 00:18 Reli: Dakar serija Argentina-Čile, pregled HBO

07:50 KUNG FU PANDA 2 3D film 09:20 UPOZNAT ĆEŠ VISOKOG,

Sport

Informativa

06:30 07:00 10:00 10:30 11:30 12:30 13:00 13:30 15:00 16:30 16:55 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:00 01:00

VOA Crtani filmovi Neki to vole zorom Ukusi života Totalno Novi Talas, serija Radio u boji Top Shop 100 % /r Crtani filmovi Divlja ljepota 5 do 5 Forum Svijet na dlanu I Love My Car Showroom Radio u boji Ukusi života U raljama života Forum Divlja ljepota 5 do 5/r U raljama života Forum/r

ATLAS U raljama života 00.00

07:35 07:45 09:15 10:00 11:35 12:00 13:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 20:25 21:00 21:30 21:35

Svježi u dan Dok. program /r Crtani filmovi Zelena patrola /r Životinjske lakrdije / insekti Crtani film-Mumijevi Serija: Majstor kuhinje /r Dok.Program /r Serija: Majstor kuhinje Životinjske lakrdije / insekti /r Muzički program Crtani film/r PG Raport Dok. program/r Info Montena shop Istorijske paralele /r

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU TAMNOG STRANCA film 10:55 LUDA BOŽIĆNA ZVONA igrani film, komedija 12:25 ALVIN I VJEVERICE 3 film 13:50 NEPOZNATI (12) film 16:00 GREEN LANTERN 3D film 17:55 NEMOGUĆA MISIJA: PROTOKOL DUH film 20:05 Svršetak parade, epizoda 1. (12) Svršetak parade 21:05 MARTOVSKE IDE00:50 DIMNA ZAVJESA (15) film 02:15 ĐAVOLJI DVOJNIK film 04:00 ZAČIN LJUBAVI film, romantična komedija SPORT KLUB

11:15 Španska liga: Malaga - Barcelona 13:15 NBA Live 13:20 NBA Weekly 14:00 NBA: New York - New Orleans 16:00 Na današnji dan 16:30 VTB Liga: Khimki - Turow (DIREKTNO) 18:15 SK VESTI 18:30 Premier League News 18:45 Pregled španske lige 19:45 Pregled Premier League 21:00 Portugalska liga: Beira Mar - Estoril (DIREKTNO) 23:00 Euroleague magazin 23:30 Pregled

holandske lige 00:30 Španska liga: Getafe - Granada 02:30 SK VESTI ARENA SPORT

08:00 Fudbal FOOTBALL’S GREATEST MANAGERS: Arrigo Sacchi 08:30 Fudbal FOOTBALL’S GREATEST MANAGERS: Sir Alex Ferguson 09:00 KOŠARKA: ABA LIGA: Crvena Zvezda - Cedevita 11:00 FUDBAL: FRANCUSKA LIGA: PSG - Ajaccio 13:00 FUDBAL: ITALIJANSKA LIGA: Lazio - Atalanta 15:00 FUDBAL: KLUPSKE TV: Arsenal TV 17:00 Fudbal FOOTBALL’S GREATEST MANAGERS: Mario Zagallo 17:30 FUDBAL: ITALIJANSKA LIGA: Sampdoria - Milan 19:30 uživo Košarka EMISIJA: U OBRUCU 20:30 uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - MZT Skopje 22:30 Dnevne vesti SPORTING GREATS: Jack Niklaus 23:00 FUDBAL - ITALIJANSKA LIGA: Highlights 00:00 Poker BIG GAME 6 Ep 22 01:00 FUDBAL: FRANCUSKA LIGA - Highlights

FRANKENVINI 11:30; 13:30; 15:30; 18:00 7 DANA U HAVANI 22:20 DZEK RIČER 17:30; 20:00; 21:20; 22:30 TEKSAŠKI MASAKR MOTORNOM TESTEROM 3D 19:00; 20:50 KRALJ PINGVINA 3D 16:00 SEMIJEVA VELIKA AVANTURA 2 3D 11:00; 13:00; 17:00 SEMIJEVA VELIKA AVANTURA 2 digital 15:00 HAOS U U KUĆI, MATORCI DOLAZE 13:40; 15:40; 18:20; 20:10; 22:00 PIJEV ŽIVOT 3D 17:40; 19:40; 22:40 ZVONČICA 3D 11:20; 12:40; 12:50; 16:40 ZVONČICA 3D 14:20 HOBBIT 3D 14:30; 18:10; 20:20 Pet legendi 11:40