Izdanje 11. januar 2013.

PETAK, 11. 1. 2013. BROJ 436/ GODINA II

DIO ODUZETE IMOVINE OZLOGLAŠENOG PLJEVLJAKA STAVLJEN NA DOBOŠ PRAVILA NA STRANI 9

AZILANTI VIZE

●2

Tanja Fajon

DRŽAVA DAJE PUMPU ŠARIĆEVOM PRIJATELJU MISTERIOZNA SMRT NAKON 18 GODINA MUČI PORODICU I ITALIJANSKO TUŽILAŠTVO

OSKAR

● 19

Crna Gora može biti kolateralna šteta PRVA ŽRTVA

● 11

Pacijentkinja umrla od gripa u Podgorici

●3

DRAGAN ADŽIĆ

Ličnost godine zasluženo ● 27

● 32 MIOMIR MUGOŠA

Ribare ubio NATO ili Vojska Jugoslavije ?

Marija Palibrk

P

orodice petorice italijanskih ribara koji su skoro prije dvije decenije misteriozno stradali u crnogorskim teritorijalnim vodama traže istinu o toj tragediji, jer je Tužilaštvo te zemlje u istrazi zapalo u ćorsokak. Tragedija se dogodila u kasnim ve-

černjim satima 4. novembra 1994. godine u crnogorskim vodama, 20 nautičkih milja od Budve. Tužilaštvo i pravnica, koja zastupa porodice stradalih, Maria Pansini ogorčeni su na Crnu Goru i Srbiju, koje su tada bile u zajednici, kao i na SAD zbog loše saradnje povodom ove istrage, prenose italijanski mediji. Strana 13.

KUPON

10

Akcije FK Budućnost na prodaju GDJE SU I ŠTA RADE VLADO ŠĆEPANOVIĆ

ª Linkolnuº 12 nominacija

Vrijeme je za druge stvari ● 26

ŽENA● 33 40

ODNOSI

Znate li svog partnera?

2

Tema dana

PETAK, 11. 1. 2013.

AZILANTI VIZE

EDITORIJAL

Crna Gora može biti kolateralna šteta

Čestitke ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Premijer je ukazao na mjere štednje. A ukazao je i na provjere o tome ko, kako i šta radi. Ta priča, zazvučala je kao mogućnost raščišćavanja. I to, sa mnogo toga. Baš je izgledalo obećavajuće.

Ipak, kako sve to sa tim obećanjem ide beskrajno sporo i sa daleke periferije, naše pomirenje je bilo neminovno.

Tanja Fajon za DN objašnjava da mogući porast lažnih azilanata Crnu Goru može koštati ukidanja viznih olakšica

Mi kao vjerujemo, on kao raščišćava.

Sigurna je i neminovna samo naša štednja. Zato, možda je najbolje i da odmah počnemo, od ovih praznika i dobrih želja, pa sve “na jedanak” da isčestitamo. Onako, da ne gubimo vrijeme. Štednja je čudo. A vrijeme je i dalje novac, samo što su tu lekciju mnogi odložili za neki drugi dan.

Ukoliko mehanizam suspenzije vizne liberalizacije za zemlje zapadnog Balkana bude usvojen, to znači da će i Crna Gora u tehničkom smislu biti njime obuhvaćena, jer se mehanizam odnosi na zemlje koje nijesu članice EU. Ipak, mehanizam se može upotrijebiti samo na inicijativu jedne od zemalja članica EU. “To znači da se ne primjenjuje u paketu na sve zemlje van EU, već samo na one za koje zemlje članice utvrde da su zbog takozvanih lažnih azilanata u nekom trenutku problematične”, izjavila je za DN izvjestilac evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon. Komentarišući opasnost od ponovnog uvođenja viznog režima, ona je istakla da Crna Gora nikada nije dovođena u pitanje u slučaju da članice EU zatraže da se ponovo uvedu vize. Dakle, kako stvari stoje, ukoliko ne do-

Mada, to oko ukupne štednje, nisam baš siguran da će dostina imati šta da štedi. Jer, plata vazda malo kasni, računi su vazda izuzetno uredni… Ostalo znate i sami.

Zato, neka vam je sretna Nova godina. Zaista mi je žao što nisam iskoristio priliku da vam nazdravim Badnji dan i čestitam Božić, ali evo sad će još jedna Nova godina, pa i ako taj kalendar baš i ne funkcioniše, biće još malo prilike za još malo čestitanja. No, kad sam već u kancelariji, a i dok pričamo o štednji, ne bi bilo zgoreg da sve to oposlimo o jednom trošku. Pa, bolje da vam čestitam odmah i Prvi maj. Veliki je to praznik, sačinjen je od radničke muke, nikada to nije bilo mala stvar. A sačinjen je i od naših uspomena na neka bolja vremena, kada se bolji dani nisu svijećom tražili. Uz taj, čestitam vam i Dan nezavisnosti, to je samo tri nedjelje kasnije, bilo bi glupo i rasipnički da to čestitanje odlažemo, samo pravimo dupli trošak. Zato, čestitam vam i 13. juli, za nas Crnogorce, ionako nema preko tog dana, tu nema priče, samo malo štednje, dobre želje, jedan paket. Za kraj, iskrenim vjernicima čestitao bih i 29. novembar, oni će znati o čemu pričam. Tek, tu negdje bih i zatvorio ovaj krug sa čestitkom za Novu 2014. godinu. Jer, u ovoj se, osim bespoštedne štednje običnih ljudi, ionako ništa posebno niti iznenađujuće neće desiti, dok ona druga Nova godina, možda i probudi neke nade. Ova je kao stvorena za spavanje. Zato, svima želim dobro zdravlje i miran san.

đe do naglog porasta broja “lažnih azilanata”, razloga za brigu nema.

Komitet za pravdu i civilne poslove Evropskog parlamenta ove sedmice neće raspravljati niti glasati o mehanizmu suspenzije vizne liberalizacije za zemlje zapadnog Balkana. Komitet EP trebalo je juče da glasa o uvođenju zaštitnog mehanizma za bezvizni evropski prostor.

“Nema ništa novo. U Komitetu LIBE u Evropskom parlamentu ove sedmice nema rasprave ni glasanja oko mehanizma o suspenziji. Pregovori o usvajanju tog mehanizma idu dalje. Biće nastavljeni narednih sedmica”, kazala je Fajon.

Na pitanje ko spustava pregovore, Fajon je kazala da to čine zemlje koje imaju jako “ljubazan” azilantski sistem: Njemačka, Belgija,Luksemburg...

Fajon je potvrdila da, ukoliko komitet podrži uvođenje takvog meha-

nizma, to će praktično otvoriti vrata ka mogućnosti privremenog ukidanja bezviznog režima za zemlje zapadnog Balkana. Za usvajanje mehanizma za suspenziju bezviznog režima zalaže nekoliko članica EU, koje su najviše izložene pritisku lažnih azilanata sa zapadnog Balkana.

Najglasnija je Njemačka, koja ima najveći problem s lažnim azilantima, a njen zahtjev podržavaju i Francuska, Švedska, Holandija, Belgija i Luksemburg.

U Njemačkoj, koja je u julu prošle godine povećala novčanu pomoć za podnosioce zahteva sa 120 na 420 eura mjesečno, za četvoročlanu porodicu (pored obezbjeđenog smještaja, hrane, odjeće, medicinske usluge i obrazovanja), broj lažnih azilanata, na prvom mjestu iz Srbije, dostigao je samo u septembru i oktobru 11.700, u poređenju sa 9.400 za cijelu 2011. godinu.

M.D.

Vuk Maraš, Mans

Neka vam je laka noć.

Da vidimo valja li mi logika... Ako prekoračite brzinu u naseljenom mjestu za 70km/h dobijate kaznu do 2,000 eura ili 60 dana ćorke, a ako pokradete pola države, ne stignete ni do optužnice? Onda, po ovome što radi Vlada, ispada pametnije da prvo pokradete pola države (jer se za to u ćorku ne ide) a da onda od tih para kupite limuzinu i platite vozača, pa ako se brzina prekorači - vozača će da ćorkiraju, a ne Vas... E sad, samo mi jedno nije jasno, je li nama cijela Vlada bila u inkubatoru dok nisu počeli u osnovnu školu pa se zato ovako ponašaju, ili šta?!

● FOTO priča

Lakićevići uhvatili ajkulu tešku preko pola tone

Meteo 07:10 16:32

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren istočni, naveče u jačanju sjeveroistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno oblačno, mjestimično sa kišom na sjeveru i u višim centralnim predjelima susnježica i snijeg naročito krajem dana i tokom noći sa jačim sjeveroistočnim vjetrom.

Danas min oC

5 6 5 6 6 3 -1 -3 -1 2

Sjutra max oC

9 11 12 12 11 6 4 1 5 6

SJUTRA

min oC max oC

6 7 8 9 8 0 -4 -7 -3 0

8 10 11 11 12 3 -1 -4 0 2

Ujutru oblačno ponegdje sa kišom na sjeveru i u višim centralnim predjelima sa snijegom. Tokom dana prestanak padavina, razvedravanje i osjetno hladnije na sjeveru.

Na ulazu u Bokokotorski zaliv, kod ostrva Mamula, juče su oko podne braća Lakićevići, članovi poznate ribarske porodice iz Bjelila, ulovili ajkulu ajkulu dugu četiri metra i tešku preko 500 kilograma.

Braća Dragan, Davor, Jovica i Vasko, zajedno sa ocem Mihailom, kako su rekli, jedva su se izborili sa pravom morskom nemani, koja se nenadano našla u njihovoj ribarskoj mreži.

Iako je morski pas već bio izmoren od pokušaja da se oslobodi iz mreže i nije davao preveliki otpor ribarima, Lakičevićima su u pomoć ipak morali priteći prijatelji iz Herceg Novog kako bi velika ajkula bila savladana, vezana uz brod i dovučena u Rose gdje je bagerom izvađena iz mora.

“Zavezali smo ga za rep pa preko stomaka i tada je izbacio nekoliko tuna za kojima je i ušao u mrežu. Nije se mnogo opirao, vukli smo ga do Rosa gdje smo ga nasukali, a onda dizalicom podigli na kamion“, objasnio je Mihailo.

Pretpostavlja se da je u pitanju morski pas “glavonja”, koji će u filetima završiti na meniju restorana, a dio će možda ići i na tržnicu, rekao je jedan od braće Dragan Lakićević, kojina Bjelilima imaju restoran “Složna braća“.

Z.K.

Tema dana

PETAK, 11. 1. 2013.

3

zakup

Država daje pumpu Šarićevom prijatelju Dio imovine ozloglašenog Pljevljaka stavljen na doboš, potpisivanje ugovora zakazano za utorak Novak Uskoković

P

ljevaljska kompanija Elkom zakupila je benzinsku pumpu u Pljevljima koja je nekada pripadala firmi Mat kompani, u vlasništvu Pljevljaka Duška Šarića, saznaju Dnevne novine. Firma Elkom jedina je dostavila ponudu na oglas koji je Uprava za imovinu objavila krajem prošle godine. Prema saznanjima lista, očekuje se da ugovor sa kompanijom Elkom bude potpisan u utorak. Elkom je prije bio vlasnik te pumpe koju je 2011. godine prodao firmi Mat kompani, a nezvanične informacije govore da su vlasnici firme prijatelji Šarića.

Nekadašnja imovina Darka Šarića dobija nove zakupce. Na oglas za zakup benzinske pumpe koja se nalazi nedaleko od Autobuske stanice u Pljevljima, a kojom upravlja Uprava za imovinu, javila se kompanija Elkom. Ta firma jedina se prijavila na oglas Uprave za imovinu 21. decembra, a zainteresovani su mogli da se prijavez a kupovinu do 28. decembra. Prema uslovima oglasa, početna cijena za mjesečni zakup iznosila je 4.000 eura.

Firma Elkom je do 2008. godine upravljala tom benzinskom pumpom. Prema podacima sa sajta Regulatorne agencije za energetiku, ugovor o kupoprodaji između firme Mat kompani i Elkoma zaključen je 19. maja 2008. godine. To znači da će nakon skoro pet godina benzinskom pumpom upravljati firma Elkom koji su potpisivanjem ugovora sa Šarićem praktično njihovi poslovni partneri. Nezvanične informacije do kojih su došle Dnevne novine govore da je to sve “Šarićevo”. Prema podacima sa Centralnog registra, osnivači firme Elkom su Ljubomir i Budimir Laković.

Planirano je da novi zakupac zadrži sve radnike koju su nekada bili u tom objektu.

Da bi benzinska pumpa dobila novog zakupca, a država 4.000 eura mjesečno za zakup, neophodno je da se potpiše ugovor, čiji potpisivanje se očekuje početkom sedmice, najvjerovatnije u utorak. Ostalo je da se još obave neke tehničke formalnosti. Benzin-

ska stanica “Mat Petrol” u Pljevljima, nalazi se na raskrsnici ulica Miloša Tošića i obilaznog puta prema Prijepolju. Ta pumpa, dok je radila, bilježila je dobre rezultate. U sklopu pumpe su i prateći sadržaji zgrada sa kancelarijama, prodajnim prostorom, kafe barom i pratećim sadržajima ukupne površine 347 kvadratnih metara. Pored automata za točenje goriva, postoji i autoperionica.

Žalbe se razmatraju 8. februara Sudija Apelacionog suda Dragiša Rakočević zakazao je za 8. februar sjednicu vijeća na kojoj će biti razmatrane žalbe tužilaštva i advokata odbrane na presudu kojom su Duško Šarić i Jovica Lončar osuđeni na ukupno 14 godina zatvora, zbog pranja novca.

Prema navodima prvostepene presude, optuženi su preko svojih preduzeća, putem bankarskog i finansijskog poslovanja, prikrili način pribavljanja 21,3 miliona eura stečenih kriminalnom djelatnošću, sa ciljem uvođenja tog novca u legalne tokove.

Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Višeg suda u Bijelom Polju Šefkija Đešević, osudilo je Šarića na osam, dok je Lončar osuđen na šest godina zatvora.

Istovremeno, Duško Šarić je oslobođen optužbe da je član kriminalne organizacije svog brata Darka Šarića kome se sudi u Beogradu i Italiji, i da je učesnik grupe koja se bavi trgovinom, prometom i švercom droge.

Takođe, sud je odlučio da Duško Šarić na ime protivpravno pribavljene imovinske koristi plati iznos od 16.670.029 eura, a Jovica Lončar 4.736.859 eura u korist budžeta Crne Gore. S.K.

Tužiće opštinu zbog plata Zaposleni u službama nikšićke lokalne uprave od juče se mogu izjašnjavati o podizanju tužbe protiv Opštine za isplatu četiri zaostale plate, dogovoreno je na okupljanju Sindikalne organizacije.

Predsjednik Sindikata Milan Bošković kazao je da radnici potpisima uz matični broj treba da daju saglasnost za pokretanje tužbe i obrazložio da su zahtjevi ispostavljeni prije Nove godine samo djelimično ispunjeni. „Zaposlenima su podijeljene tri potvrde od po 50 eura i avgustovska, ali ne i septembarska zarada, dok opštinska javna preduzeća i ustanove nijesu primila ni tu jednu platu“, saopštio je Bošković, prenosi Mina-biznis.

Prema njegovim riječima, jedino im je preostalo da tužbom uozbilje poslodavca, jer su pregovori prethodnih mjeseci bili bezuspješni.

Predstavnik Sindikata Zoran Šoškić kazao je da je poslodavac shodno zakonu obavezan da do desetog u mjesecu isplati zarade za prethodni mjesec i istakao da je za poslodavca najisplativije da potpiše sporazum, jer bi u slučaju morao platiti i sudske troškove.

aFERa ª CkBº

zaGREB

U sudaru tramvaja Tužilaštvo nije kontaktiralo povrijeđeno 20 ljudi Centralnu banku Moguć uzrok nesreće neispravne kočnice ZAGREB - Na Maksimirskoj ulici u Zagrebu, juče je došlo do sudara dva tramvaja. Tom prilikom, lakše je povrijeđeno oko 20 osoba. Prema informacijama iz zagrebačke PU tramvaj broj 7 udario je prednjim dijelom u zadnji dio tramvaja broj 4. Na mjestu nesreće intervenisala je hitna pomoć i policija. Uzrok nesreće zasad nije poznat, ali se nagađa da su tramvaju broj 7 otkazale kočnice.

Ipak, iz preduzeća Zagrebački električni tramvaj (ZET) i policije tu informaciju nisu htjeli da potvrde.

“Iz još neutvrđenih razloga tramvaj linije 7 u 11 sati i 5 minuta udario je u tramvaj linije 4 u Maksimirskoj cesti kod kućnog broja 82. Prema prvim informacijama povrijeđeno je 19-

ero putnika, a u KBC-u Zagreb, na hitnom prijemu, potvrdili su kako je riječ o lakšim povredama”, rekao je portparol ZET-a Tomislav Jurić.

Uzroci nesreće biće poznati nakon što se završi uviđaj, zbog kog je saobraćaj dijelom Maksimirske ulice juče bio obustavljen. Tramvajem linije 7 upravljao je vozač s 19-godišnjim iskustvom, a neposredno nakon nesreće neko vrijeme nije bio pri svijesti. Ovo je drugi incident u Zagrebu u posljednja dva dana, u kojima su učestvovovala vozila javnog prevoza. Prekjuče je voz koji je saobraćao na liniji Zagreb-Varaždin prešao preko eksplozivne naprave, i tom prilikom, pored voza, oštećena je i jedna obližnja kuća.

Državno tužilaštvo nije kontaktiralo sa Centralnom bankom Crne Gore (CBCG) povodom slučaja Crnogorske komercijalne banke (CKB), jer su eventualne krivične radnje i postupanja isključivo u nadležnosti pravosudnih organa, prenosi agencija Mina.

Kako su objasnili iz CBCG, odgovornost ovlašćenih osoba u banci za odobravanje kredita i ocjenu kreditnog rizika u ingerenciji je same banke i njenih akcionara, dok su eventualne krivične radnje i postupanja isključivo u nadležnosti Tužilaštva i pravosudnih organa. Dužnost Centralne banke je da obavlja kontinuiranu kontrolnu aktivnost svih crnogorskih banaka i postupa u skladu sa zakonskom regulativom, kojom se uređuje poslovanje banaka.

“Treba imati u vidu da kontrola vrhovne monetarne institucije nema za cilj utvrđivanje postojanja krivičnih ili drugih protivpravnih radnji, niti CBCG ima nadležnosti ili ovlašćenja za kvalifikovanje krivičnih radnji. Mjere koje je CBCG pre-

duzimala prema CKB su bile usmjerene na otklanjanje nepravilnosti u poslovanju koje su mogle uticati na finansijski položaj banke i slabljenje njene stabilnosti i sigurnosti”, objasnili su iz CBCG. Osumnjičeni funkcioneri CKBa Bosa Tatar, Dubravka Pavićević, Jelica Petričević, Veliša Ra-

dunović, Gorica Vujisić i Milka Ljumović, osumnjičeni da su odobravanjem spornih kredita oštetili budžet banke za 5,5 miliona eura, uhapšeni su 21. decembra prošle godine. Svi osim Ljumović, koja je za vrijeme hapšenja bila u Italiji, te još nije saslušana, negirali su krivicu.

M.V.P.

Politika

PETAK, 11. 1. 2013.

PrePucavanje

Kadrovi

SDP: SPC truje Crnu Goru Džomić: Neka se ne krije iza dečkića tivnik državnosti Crne Gore. Osim toga, Stanić je poručio Džomiću da će ga “stići pravni sistem evropske Crne Gore” i “privešćemo vas kao i ostale tuđine k poznaniju prava”.

“SPC je došla je u Crnu Goru na bajonetima uništenja Crne Gore i skoro vijek, bez obzira na promjenu raznih političkih sistema, najekstremiji je protivnik državnosti Crne Gore. Kako im je ponestalo domaćih slugu, dovedeni su strani najamnici u mantijama da otimaju i rasprodaju imovinu

Foto: Darko Jovanović

SDP je, kao jedini parlamentarni subjekat koji je više od dvije decenije graditelj nezavisne, građanske i evroatlanske Crne Gore, bio i ostao glavna prepreka anticrnogorskim djelima neregistrovane filijale SPC u Crnoj Gori, poručio je portparol te stranke Mirko Stanić.

On je, reagujući na izjavu protojereja SPC Velibora Džomića da su SDP i dio DPS-a ekstremisti koji necivilizovano ometaju djelovanje te crkve u Crnoj Gori, rekao da je SPC najekstremniji pro-

Džomić

naših predaka i truju međuetničke i međuvjerske odnose u Crnoj Gori”, podvukao je portparol socijaldemokrata.

Taj tuđinac, kako je oslovio Džomića, po Stanićevim riječima je prilikom demonstracija protiv priznanja Kosova demonstrirao kako u praksi izgleda antidržavni ekstremizam: “Poetski ga je nadahnuto ispoljio i onda kada je u maniru pravog sluge Božjeg recitovao “Spremte se, spremte četnici”. Spremte se, jer će vas stići pravni sistem evropske Crne Gore i privest ćemo vas kao i ostale tuđine poznanju prava.

Sa druge strane, koordinator pravnog savjeta Mitropolije, protojerej-stavrofor dr. Velibor Džomić, rekao je u izjavi za DN da je ovim saopštenjem samo potvrđena njegova teza da se radi o ekstremističkom dijelu političke scene koji ga kao sveštenika ne bi mnogo interesovao da se on najdrastičnije ne obrušava na Mitropoliju crnogorsko-primorsku. On je naveo da saopštenje najviše govori o autoru saopštenja koje je, po njegovim riječima, nesumnjivo napisano rukom šefa SDP-a Ranka Krivokapića.

“U svakom slučaju, interesantno je da postoje prema viziji SDPa dvije vrste tuđinaca. Dok svakoga tuđinca ovdje dočekuju širom raširenih ruku dok sveštenike ovdje smatraju kao tuđince koji su u Crnu Goru ugradili svoju mladost.

Prema tome, svako svojim riječima i djelima najviše govori o sebi”, rekao je protojerej Džomić.

PolitičKa KoruPcija

Džaba izbori ako opet može da se pojavi ª novi Dragoº Novi izbori u Podgorici bili bi možda dobro rješenje, ali se postavlja pitanje šta bi se njima postiglo ukoliko i dalje postoji mogućnost da se nakon izbornog procesa prekraja volja građana, poručio je u izjavi za DN sociolog Andrija Đukanović.

On smatra da se može reći da je u Skupštini Glavnog grada bilo političke korupcije i pored toga što je to teško dokazivo s obzirom da je zakon takav da omogućava odbornicima da budu vlasnici mandata, što po njegovim riječima dovodi u pitanje smisao izbora.

“To dovodi u pitanje smisao izbora s obzirom da na jednoj politici dobijete podršku na izborima, a onda nakon što uđete u parlament, dajete podršku onoj politici protiv koje ste u kampanji bili. To zaista dovodi u pitanje volju građana. Sa tog stanovišta novi izbori bili bi dobro rješenje, ali bez promjene zakona o izboru odbornika stvari se neće mnogo promijeniti”, ocijenio je Đukanović.

Sociolog je izjavio da je moguće da SDP podrži inicijativu za skraćenje mandata podgoričkoj skupštini imajuću u vidu oštre sukobe između socijaldemokrata i DPS na lokalnom nivou. No po njegovim riječima, tu se otvara pitanje šta je suština sukoba između članica vladajuće koalicije, da li su to lični animoziteti ili sukob oko politike i principa.

Sa druge strane, visoki funkcioner podgoričkog SDP Đorđije Suhih rekao je Radiju Antena M da će ta stranka podržati inicijativu za raspuštanje podgoričkog parlamenta, jer smatraju da su izbori neophodni.

“Ukoliko bi se razmišljalo o novim izborima, mi bismo svakako podržali tu inicijativu. DPS je pokazao da gleda svoj interes i da je njemu SDP samo prinudni partner, tako da mi nemamo nikakvog razloga da razmišljamo šta je želja DPS. Jedino što

ćemo mi uvažavati su interesi SDP i izborna volja građana”, rekao je on.

Podrška za raspuštanje parlamenta stigla bi i iz opozicije, no odbornik SNP Aleksa Bečić smatra da novi izbori u Podgorici neće biti raspisani u najskorije vrijeme jer se vladajuća struktura boji gubitka vlasti. Inače odbornici SNP-a ponovo će inicirati donošenje odluke o skraćenju mandata u Skupštini Glavnog grada i raspisivanju prijevremenih izbora u Podgorici. U tom cilju će kako su naveli iz te stranke sa ostalim opozicionim partijama u podgoričkom parlamentu obaviti sastanke.

Politički analitičar Zlatko Vu-

jović kaže da je u Podgorici sve jasno - uslovi da izbori budu održani mogu biti stvoreni onda kada gradonačelnik Miomir Mugoša ostane bez većine koju trenutno ima.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisao je lokalne izbore u Nikšiću i Andrijevici za 9. mart.

Opozicija je zatražila da se izbori istovremeno raspišu i u Podgorici zbog sumnje da DPS ima većinu zahvaljujući političkoj korupciji, kao što je to bio slučaj i u Andrijevici, a pogotovo Nikšiću. Svoje sumnje da je u gradu pod Trebjesom bilo korupcije otvoreno su iskazali i čelnici SDP. V.K.

Stanić

Po njegovim riječima, apsurdno je reći za crkvu koja je rodila Crnu Goru i njenu državnost da je takva kakvom su je predstavili i kakvom je predstavljaju Krivokapić i njegovi poslušnici kroz medije.

“Ono što je više nego jasno, ni Mitropolija ni crkva u cjelini ni ja lično uopšte se ne bojimo evropskog poznanija prava. Upravo na njemu insistiramo i više puta sam ponovio da zapravo mi stojimo na braniku pravnog poretka Crne Gore od Krivokapića i sličnih”, podvukao je Džomić, dodajući da su crnogorski sudovi utvrdili da su resori kojima je rukovodio SDP bili u krivu kada je u pitanju Mitropolija i njeno sveštenstvo. Pravni koordinator Mitropolije je na kraju poručio lideru SDP-a da se ne krije iza golobradih momčića: “Poručujem Ranku Krivokapiću da se ne krije po kabinetu i ne gura golobrade momčiće ispred sebe nego da konačno saopšti da je u mom slučaju u pitanju isključivo lična, a ničim izazvana mržnja prema mojoj malenkosti. Ne daj Bože da me hvale Ranko Krivokapić i njegovi dečkići”.

V.K.

Damir Grbović privremeno direktor Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela rješenje kojim je za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktora za multirateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija postavila Damira Grbovića.

U obrazloženju odluke stoji da je MVPEI predložilo Vladi da odredi Grbovića za v.d.

“S obzirom na značaj funkcije generalnog direktora i činjenicu trenutne nepopunjenosti ovog radnog mjesta, pokreće se procedura za privremeno postavljenje Damira Grbovića na navedenu dužnost, do okončanja propisanog postupka”, navodi se u obrazloženju. B.P.

Prije izbora u Nikšiću izmijeniti zakon Ministarstvo unutrašnjih poslova trebalo bi da predloži dopune Zakona o lokalnoj samoupravi, koje bi mogle biti usvojene i prije izbora u Nikšiću i Andrijevici u martu, smatra poslanik DPS Miodrag Vuković.

Izmjenom tog zakona, kako predviđaju u toj stranci, ograničili bi se rokovi za konstituisanje lokalne skupštine i njenog predsjednika, kao i predsjednika opštine.

Vuković je agenciji MINA rekao da smatra da se Zakonom o lokalnoj samoupravi može riješiti to pitanje i to prije izbora u Nikšiću, dodajući da to nije sistemski zakon poput izbornog zakona te da ne reguliše pitanja iz izbornog zakona.

“Pošto zakon o lokalnoj samoupravi govori o organizaciji lokalne samouprave, mislim da on ne pripada tom korpusu zakona i da bi se moglo uraditi na doradi tog zakona, jer imamo izbore u dvije lokalne zajednice, a imaćemo izbore u lokalnim zajednicama ove i naredne godine”, kazao je on.

Vuković smatra da bi trebalo dopuniti zakon i sankcionisati i predvidjeti situaciju u Nikšiću: “To nijesu izborne stvari, to su posljedice izbornih radnji”.

Foto: Mirko Savović

4

Suhih i Bečić

Politika

PETAK, 11. 1. 2013.

5

POLOŽAJ MANJINA

Siništaj: Opštine Gusinje i Petnjica loš potez vlasti Bojana Perković, Miraš Dušević

F

unkcioner Perspektive Vaselj Siništaj tvrdi da nije zadovoljan položajem Albanaca u Crnoj Gori. U odnosu na 1992. godinu, stanovništvo Malesije sve manje izjašnjava kao Albanci. Sa druge strane, funcioner DPS Nikola Gegaj ubijeđen je da je stanje drugačija, i da Albanci dobijaju sva ona prava koja ih sljeduju. Predstavnici ostalih manjinskih naroda u Crnoj Gori tvrde da će manjine u narednom periodu biti adekvatno zastupljene u javnom sektoru.

To što su Gusinje i Petnjica dobili status opštine iako nemaju finansijskih kapaciteta da se same izdržavaju, dok u Malesiji ni dan-danas nema naznaka kada će se održati konstitutivni referendum, nije dobar potez vlasti. Tako makar smatra Siništaj. On u razgovoru za Dnevne novine kaže da ga kao Albanca najviše boli to što se 1992. godine na popisu u Malesiji oko 90 odsto izjasnilo da su Albanci, da bi na posljednjem takvu izjavu dalo 68 odsto.

“I sama ta činjenica govori za mene u dovoljnoj mjeri da se nešto radi dugoročno, ali vrlo smišljeno”, upozorava Siništaj.

On dodaje da nije zadovoljan položajem manjina, jer je očekivao da će u nezavisnoj državi mnogo brže da se krene u rješavanje pitanja manjina.

Za razliku od njega, funkcioner

DPS Nikola Gegaj tvrdi da Albanci počinju da dobijaju ona prava koja nijesu u praksi bila sprovedena. Kao primjer toga on navodi mlade školovane Albance koji su inkorporirani u sve institucije.

“Moram priznati, ne u dovoljnoj mjeri, ali situacija je danas mnogo bolja nego što je bila juče”, tvrdi Gegaj.

Dodaje da je Ustavom Crna Gora prepoznala Albance i njihov jezik kao službeni i njihova prava, što znači da kod vladajuće partije postoji volja i namjera da se prava Albanaca usklade i podignu na najviši nivo.

“U Crnoj Gori su stvorene normativne i institucionalne pretpostavke za zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.

Multinacionalna i multivjerska Crna Gora, kao i međusobna poveza-

nost ljudi i kultura predstavlja jednu od velikih prednosti države na putu evropskih i evroatlantskih integracija”, zaključio je Gegaj. Što se tiče predstavnika ostalih manjinskih naroda, oni očekuju da u novom mandatu manjine budu zastupljene u onoj mjeri kako je to dogovoreno koalicionim sporazumima.

Poslanica HGI Ljerka Dragičević objašnjava da zastupljenost “istini za volju, ne može da poraste preko koljena, jer ne može se neko istjerati sa posla da bi drugi dušao”.

“Ovako kako je sad krenulo nadam se da će biti sve u redu jer manjine su bogatstvo Crne Gore i ne smijemo ih zapostavljati”, tvrdi poslanica.

Njena jedina zamjerka je u tome što manjine nijesu dovoljno zastupljene u pregovaračkim grupama sa EU, ali se nada da će se stanje i tu promijeniti.

Potpresjednik Skupštine i poslanik BS Suljo Mustafić podsjeća da se ranije zastupljenost manjina odvijala po nekom principu koji je bio dogovoren.

“Riječ je o nečemu što je višedecenijski problem i treba dosta vremena i prostora da bi se to riješilo. U svakom slučaju mislim da dinamika položaja manjinskih naroda treba da bude brža i bolja”, tvrdi Mustafić.

Sa statusom doći će i pare budžetskih para. To su za Dnevne novine kazali iz Ministarstva finansija.

“Kako Petnjica i Gusinje još uvijek nijesu dobili status opštine, budžetom za 2013. godinu nijesu planirana posebna sredstva za nji-

Petnjica

hovo finansiranje”, objasnili su iz Ministarstva.

Pored toga, mještani Gusinja i Petnjice ne mogu da se nadaju ni parama iz Egalizacionog fonda, koji inače služi kao jedan od izvora finansiranja opština, baš zbog toga što nemaju zvaničan status opština.

“Iz istog razloga, Petnjica i Gusinje nijesu mogli biti uzeti u razmatranje prilikom izrade plana o raspodjeli sredstava Egalizacionog fonda za 2013. godinu”, tvrde u Ministarstvu.

Podsjećanja radi, dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić kazao je da postoji princip da se u trenutku formiranja nove lokalne zajednice u finansiranje uključi i država, koja pomaže opštinu sve dok se ne stane na svoje noge. On je pojasnio da država ne može da osniva nove lokalne samouprave i onda da digne ruke i da prepusti lokalnom stanovništvu da samo organizuje i obezbjeđuje sredstva.

No, lokalno stanovništvo sada može da se uzda u dijasporu koja je najavila novčanu pomoć za svoj rodni kraj.

B.P.

NeIskOrIšćeNOst

Crna Gora mora bolje koristiti svoje potencijale SDP je izrazila zadovoljstvo odlukom građana Plava koji su podržali inicijativu da se Gusinju vrati status opštine.

Poslanik te partije Damir Šehović rekao je da su sigurni da će ubjedljivi rezultati referenduma biti dovoljan podstrek relevantnim državnim organima da intenziviraju zakonom predviđene aktivnosti, kako bi došlo do realizacije ovog opravdanog za-

Siništaj nezadovoljan položajem manjina, Mustafić očekuje boljitak

NIkšIć

NOve OPštINe

Gusinje i Petnjica ove godine neće dobiti finansijsku pomoć od države, makar ne onu koja je predviđena budžetom za 2013. godinu.

Naime, kako te dvije teritorijalne jedinice još uvijek nijesu zvanično opštine, ostaće zakinute za dio

Foto: Darko Jovanović

Odbornik u GO Tuzi je očekivao da će se položaj manjina popraviti od 2006. godine, ali se to nije desilo

htjeva građana Gusinja.

“Međutim, vraćanje statusa opštini Gusinje jeste potreban, ali ne i dovoljan uslov za bolji kvalitet života ljudi sa ovog područja. Država Crna Gora, ukoliko želi da ispravi evidentnu nepravdu nanešenu ovom kraju zbog potpuno neopravdanog njegovog zapostavljanja, morala bi da stvori i neophodne preduslove za bolju valorizaciju razvojnih potenci-

jala, a koje zbog nadekvatne infrastrukture nije bilo moguće kvalitetnije valorizovati”, kazao je Šehović.

Zato je u politici regionalnog razvoja, po njegovim riječima, potreban drugačiji pristup, jer ni mnogo bogatije države od Crne Gore sebi ne bi smjele dozvoliti luksuz nedovoljnog korišćenja nesumnjivih potencijala, koji su u Plavu i Gusinju više nego očigledni.

V.K.

Jedinstveni nastup opozicije?

Ideja za jedinstveni nastup opozicije na lokalnim izborima u Nikšiću koji su zakazan za 9. mart, kako su TV Vijestima potvrdili iz opozicionih partija, a prije svega iz DF-a postoji, ali ne i zvaničan stav o toj mogućnosti jer se prije svega čeka odluka Tužilaštva povodom istrage o političkoj korupciji u slučaju Draga Đurovića.

Odbornik Fronta Janko Milatović kazao je da je njemu prihvatljiva ideja da se opozicione partije ujedine zajedno sa onim malim kako bi pobijedili koaliciju “Za evropski Nikšić”, dodajući da u organima tog saveza postoji ta ideja.

U SNP-u bi pozitivno mišljenje o toj ideji imali samo ukoliko bi svi, “i mali i veliki” nastupili zajedno.

“Ujedinjena opozicija ne znači koaliciju tri partije već objedinjavanje svih političkih subjekata u Nikšiću što se prošlog puta nije desilo. Ta varijanta mi je mnogo bliža i ja bih je zastupao na glavnom odboru”, kazao je odbornik SNP-a Dragutin Raičević.

Sa druge strane, iz Pozitivne nijesu direktno odgovorili da li su za jedinstveni nastup, ali je odbornik te stranke u nikšićkom parlamentu Rade Milošević kazao da se o toj ideji razmišlja.

“Međutim, imajući u vidu da je to zaista jedna velika stvar, o tome se moraju odrediti najveći organi stranke, znači nije pitanje na koje je jednostavno odgovoriti”, kazao je Rade Milošević iz Pozitivne Crne Gore.

V.K.

ZADAtAk

Vratio se da uvede Crnu Goru u NATO Premijer Milo Đukanović je na tu funkciju vraćen sa zadatkom da uvede Crnu Goru u NATO, smatra predsjednik mreže nevladinih organizacija “Ne u rat - ne u NATO” Gojko Raičević.On je agenciji Mina kazao da se u tom smislu može očekivati “već karakteristična lepeza izbornih pritisaka na građane, kojima će Đukanović pokušati da dosegne željeni nivo podrške”.

On smatra da će se nastaviti praksa isticanja željenog statističkog stanja, u vezi sa opredjeljenjem javnosti za članstvo u NATO. Kao ovogodišnji prioritet u radu mreže NVO “Ne u NATO” najavio je borbu da se građanima vrati sloboda

izbora, “da omogućimo osnovnom nosiocu suvereniteta da odluči o najkrupnijim pitanjima”.Raičević je naveo da je režim stvorio brojne diskriminatorne mehanizme u društvu, i da je, kako je kazao, uspostavio i oštru diskriminaciju po pitanju opredjeljenja onih koji su za neutralnost i onih koji su za ulazak u vojni savez. “Pogodite koja je grupa diskriminisana. Prvi princip koji se mora uspostaviti je da se novcem građana koji su za neutralnost ne finansiraju oni koji su za ulazak u vojni savez onih koji su nas zasipali ‘milosrdnim’ bombama sa osiromašenim uranijumom”, rekao je on.

6

Globus

PETAK, 11. 1. 2013.

Bajden sa NRA o oružju VAŠINTON - Potpredsjednik SAD Džozef Bajden održaće sastanak s predstavnicima Nacionalne asocijacije za oružje čija će tema biti planovi vlasti oko kontrole naoružanja.

Američke vlasti pod pritiskom javnosti spremaju nove, oštrije mjere i izmjene zakona o naoružanju nakon masakra u školi u Konektikatu. Bajdena je predsjednik SAD Barak Obama ovlastio da izvrši pregled svih zakona koji regulišu posjedovanje oružja u Americi i da izvrši neophodne mjere kojima bi se smanjilo nasilje koje je posljednjih mjeseci eskaliralo.

FRANCUSKA

Nova istraga protiv Sarkozija Bivši francuski predsjednik prekršio zakon o povjerljivosti u okviru afere “Karači”

VOL STRIT ŽURNAL:

Tesla je najveći među najvećima Život i djelo Nikole Tesle proslavljeni na dvodnevnoj energetskoj konferenciji

NJUJORK - Opisujući događaj kojim je obilježeno 70 godina od Tesline smrti kao i dvodnevni skup, “Vol Strit Džornal” u izdanju od utorka istakao je da su se prisutni složili da Teslina dostignuća nisu dovoljno priznata.

Ilustrujući veličinu Teslinog djela, list je naveo da je već sam njegov lik mogao da osvjetli jednu prostoriju i da danas čuvene ličnosti kao na primer glumac Nikolas Kejdž dolaze da prespavaju ili borave u apartmanu Hotela “Njujorker” u kome je Tesla proveo posljednjih deset godina života.

Zvijezda večeri bio je karikaturista i roker, frontmen benda koji nosi Teslino ime, Metju Inmen, koji je prošle jeseni pokrenuo kampanju tokom koje je sakupljeno oko 1.370.000 dolara za spašavanje nekadašnje Tesline

laboratorije Vardenklif, na Long Ajlendu. Inmen je nazvao Teslu “najvećim naučnikom koji je ikada živio”.

Otvarajući gala prijem, izvršni direktor Naučne fondacije “Nikola Tesla” u SAD Marina Švabić je kazala da je “Tesla onaj koji nam je omogućio da noćas jasno vidimo jedni druge. Da li uopšte možemo da zamislimo život bez Tesle”, upitao se “Vol Strit Džornal”. Teslin lik je 1983. godine stavljen u SAD na poštansku marku, a njegovi poštovaoci smatraju da on zaslužuje mnogo više od toga. Gala prijemu su prisustvovali predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Vuk Jeremić, predsjednik i osnivač Fondacije Nikola Lončar, počasni predsjednik David Vujić, kao i izvršni direktor Fondacije Marina Švabić.

● FOTO priča

Sudar vozova u Švajcarskoj

BERN - U jučerašnjem sudaru dva putnička voza na sjeveru Švajcarske, prema tvrdnjama policije, povrijeđeno je 17 putnika. Švajcarski mediji, međutim, javili su da je povrijeđeno najmanje 30 osoba i da se na licu mjestu nalazilo 30 vozila hitne pomoći.

Putnički voz je juče oko 07.30 ušao na isti kolosjek na kom je već bio drugi voz u stanici Nojhauzen-am-Rajnfal, u blizini granice sa Njemačkom, saopštila je željeznička kompanija SBB. Lokomotiva jednog od dva voza je izletjela iz šina, kada ju je udario regionalni voz.

Eksplozija u Izraelu TEL AVIV - Najmanje petoro ljudi ranjeno je juče kada je eksplodirao jedan automobil na sjeveru Tel Aviva. Motiv još nije jasan, ali se čini da se radi o incidentu povezanom s kriminalom, a ne sa terorizmom, naveli su izraelski mediji. Oni podsjećaju da je 21. novembra, za vrijeme osmodnevne izraelske vojne operacije na pojas Gaze, bezmalo 30 ljudi ranjeno kada je eksplodirala bomba u autobusu u cetralnom dijelu grada. To je bio teroristički napad.

Godišnjica bez preživjelih

RIM - Vlasnici broda “Kosta konkordija”, u čijem je brodolomu stradalo 32 ljudi, zamolili su preživjele da ne dolaze na obilježavanje godišnjice tragedije. U pismu koje je kompanija “Kosta kroćere” poslala ove nedjelje na adrese 3.200 putnika koji su bili na brodu te kobne noći 13. januara kada je brod djelimično potonuo nakon što je udario u greben i nasukao se na ostrvo Điljo, navodi se da je za nedjelju planirana ceremonija koja će biti “trenutak posvećen porodicama onih koji nisu više sa nama”.

PARIZ - Francuske sudije juče su odobrile pokretanje nove istrage protiv bivšeg predsjednika Nikole Sarkozija u okviru afere “Karači”. Tročlano sudsko vijeće je odlučilo da pokrene novu istragu kako bi se utvrdilo da li je Sarkozi prekršio zakon o povjerljivosti, kada je Jelisejska palata izdala saopštenje za štampu o toj aferi u septembru 2011. godine. U tom saopštenju se navodi da se Sarkozijevo ime ne spominje ni u jednom od dokumenata u vezi sa aferom “Karači”, koja datira od bombaškog napada na ovaj pakistanski grad 2002. godine u kojem je ubijeno 11 francuskih inženjera. Porodice poginulih inženjera su tužile Sarkozija zbog objavljivanja saopštenja za štampu, optuživši ga da je prekršio zakon kojim se zabranjuje objavljivanje informacija o tekućim istragama. Bombar-

dovanje Karačija je bilo povod za pokretanje još nekoliko istraga u koje je umješan Sarkozi, a u jednoj od njih su dva njegova bliska saradnika optužena zbog toga što je, u vrijeme kada je Sarkozi bio ministar za budžet, dio mita koji je uplaćen pakistanskim zvaničnicima kako bi se osigurao ugovor o prodaji oružja kasnije nelegalno vraćen u Francusku. Sarkozi je, navodno, odobrio osnivanje fiktivne kompanije koja je korišćena da bi se jedan dio mita, uplaćenog pakistanskim zvaničnicima, vratio u Francusku radi finansiranja neuspješne predsjedničke kampanje tadašnjeg premijera Eduara Baladira 1995. godine. Iako tužilaštvo tvrdi da se protiv Sarkozija ne može pokrenuti istraga zato što je u to vreme uživao predsjednički imunitet, sudije se sa tim nisu složile.

IZNAD SPORNIH OSTRVA

Japanski lovci otjerali kineske avione

TOKIO - Japan je podigao borbene avione da otjeraju kineske vojne avione koji su letjeli u blizini ostrva koja su u centru teritorijalnog spora dvaju zemalja. Kineski avioni su primijećeni na japanskim radarima sjeverno od ostrva Senkaku, pod japanskom kontrolom, a koje u Kini zovu Diaoju, javila je mreža Fudži TV, citirajući japanske vladine zvaničnike.

Oni nisu povrijedili vazdušni prostor iznad spornih ostrva, ali su letjeli unutar onoga što Tokio naziva odbrambenom identifikacio-

nom zonom, navedeno je u izvještaju. Kancelarija za štampu japanskog ministarstva odbrane nije potvrdila ovaj izvještaj agenciji AFP. Kineski avioni su otišli kada su lovci F-15 iz vazduhoplovne baze sa japanskog ostrva Okinave došli do te oblasti. Japanski premijer Šinzo Abe naredio je juče ministru odbrane da pojača nadgledanje kod spornih ostrva, koja su izvor pojačane napetosti u odnosima između dvije zemlje posljednjih mjeseci u Istočnom kineskom moru.

Globus

PETAK, 11. 1. 2013.

7

TEŠko UBISTVo

Po metak u glavu za tri kurdske aktivistkinje

Jedna žrtva, suosnivačica Radničke stranke Kurdistana (PKK)

nadomak PaRaĆIna

Pronađena tijela četvorice mladića Prve indicije ukazuju da su se otrovali plinom dok su pravili roštilj

Narod bez države

P

ARIZ - Tri kurdske aktivistkinje juče su pronađene mrtve u prostorijama Informacijskog centra Kurdistana u Parizu. Stotine demonstranata okupilo se ispred zgrade Centra nakon vijesti o ubistvima. Prema policijskim izvorima, žene su ubijene pucnjima u u glavu.

Francuska policija formirala je kordon oko zgrade gdje se nalaze kancelarije centra, s ciljem da spriječi eventualne nemire. Francuski ministar unutrašnjih poslova Manuel Vals kazao je da je istraga odmah pokrenuta. ‘’Ne znam šta se tačno dogodilo, ali u svakom slučaju, pronašli smo tri tijela mladih žena koje su upucane u glavu. Zaposlenici udruženja pokušavali su stupiti u kontakt sa njima nekoliko puta telefonom, ali nisu uspjeli. Onda su došli ovdje i pronašli tijela’’, rekao je direktor Centra Leon Edart.

Vals je došao na mjesto događaja, gdje je kazao da se bez sumnje radi o egzekuciji.

“Ovo je veoma ozbiljna stvar i stoga sam lično prisutan ovdje. Ovo je neprihvatljivo. Istraga je tek počela pod rukovodstvom tužioca i antiterorističkih snaga.’’

Kurdska informativna stranica u Francuskoj prenjela je da je utvrđeno da je među ubijenim ženama i Sakine Kansiz, osnivačica PKK-a, dok je druga žrtva bila predstavnica Nacionalnog kongresa Kurdistana iz Brisela. Treća žrtva je bila mlađa aktivistkinja, prenjele su agencije.

Ubistva su se desila nakon što je Turska obznanila da vodi pregovore sa Abdulahom Ocalanom, vođom PKK-a, koji se nalazi u zatvoru na ostrvu Imrali u blizini Istanbula.

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Turska uvrstile su PKK na listu terorističkih organizacija. PKK je počeo oružanu borbu za nezavisni Kurdistan 1984.

Njihova ideologija je kombinacija marksizma i kurdskog nacionalizma, a regrutiraju svoje članove iz ruralnih područja jugoistočne Turske. Od početka njihove oružane borbe protiv Turske, poginulo je više od 40.000 ljudi na obje strane. Najčešća meta im je turska vojska, ali i civili.

Kurdi su narod koji je rasut na više zemalja i koji nema svoju državu. Procjenjuje se da se na Bliskom istoku nalazi blizu 36 miliona Kurda. Najviše su koncentrirani na jugoistoku Turske, sjeveru Sirije, sjeveroistoku Iraka i istoku Irana. Kurdi u Turskoj čine blizu 24 odsto stanovništva, u Siriji malo manje od 10 odsto, u Iraku 21 odsto, a u Iranu blizu 10 odsto.

To su područja na kojima Kurdi žele da formiraju svoju nezavisnu državu - Kurdistan. U znatno manjim procentima Kurdi se nalaze i u Azerbejdžanu, Jermeniji i Turkmenistanu.

BEOGRAD - Policija je juče ujutro oko 8.30 sati u jednoj kući u blizini sela Svojnovo, opština Paraćin, zatekla beživotna tijela četvorice mladića, starih između 17 i 20 godina, izjavila je Tanjugu portparolka Policijske uprave u Jagodini Gordana Cvetić. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da prve indicije ukazuju da su četvorica mladića čija su tijela pronađena u selu Svojnovo kod Paraćina otrovana gasovima prilikom korišćenja roštiljla, što se tragično završilo.

Napominjući da je istraga još u toku, Dačić je tokom obilaska radova na izgradnji mosta Zemun - Borča, novinarima rekao da su prema izjavama roditelja mladići otišli na roštilj i da u prvim izvještajima nema nikakvih tragova da im je nasilno oduzet život.

Istražni sudija višeg suda u Jagodini Zoran Petrović kazao je da su tijela mladića poslana na obdukciju, te da će se najvjerovatnije

u petak znati uzrok njihove smrti.

“Mora da se vodi računa, jer dosta ima porodičnih nesreća, ubistava i samoubistava u porodici, što je manir koji nam često dolazi sa Zapada”, dodao je Dačić.

Cvetić nije mogla kazati druge detalje, a uviđaj je u toku, prenosi Fena.

Prema nezvaničnim informacijama, mladiće je ujutro našao otac jednog od njih.

U njegovu vikendicu, smještenu oko 100 metara iznad sela, mladići su otišli u srijedu uveče na roštilj.

Jedna od opcija je da su se mladići ugušili jer je dimnjak bio zapušen, a po drugoj teoriji do tragedije je došlo jer su se otrovali zbog curenja plinske boce. Dvojica od stradalih mladića su u Svojnovo došli kako bi novogodišnje i božićne praznike proveli s porodicama. Prema informacijama, jedan od njih je učio za sveštenika, a drugi je pohađao birotehničku školu. Ostali mladići su se školovali u Paraćinu.

RaTko mLadIĆ:

Bolje da umrem nego da slušam NATO budalaštine

nJU dELHI

Indijska policija batinama hoće da izvuče priznanje Advokat optuženih za silovanje mlade Indijke tvrdi da su oni nevini i optužuje policiju za brutalnost i namještanje dokaza NJU DELHI - Indijska policija brutalno je tukla petoricu optuženih za silovanje i ubistvo mlade Indijke, izjavio je advokat jednog od optuženih uoči nastavka suđenja. Advokat Manohar Lal Šarma optužio je vlasti da namještaju dokaze u slučaju koji je ujedinio indijsku javnost u pozivima za strožije kazne u slučajevima nasilja nad ženama.

“Nevini su. Moji klijenti su bili primorani da priznaju zločine koje nisu počinili”, rekao je Šarma uoči nastavka suđenja u Nju Delhiju.

Advokat je naveo da je policija tukla optužene muškarce i da je smjestila druge zatvorenike u njihovu ćeliju kako bi im oni prijetili noževima.

“Ne možete da zamislite stvarnost u indijskim zatvorima”, rekao je Šar-

ma, a prenio AP. Advokat, koji je proteklih dana iznio nekoliko kontradiktornih izjava, rekao je danas da je pratilac djevojke, koji je bio s njom kad se silovanje dogodilo, a koji je i sam bio pretučen, “kriv za cijelu stvar”.

“Momak je izdao (djevojku). On je odgovoran za cijelu stvar”, rekao je advokat, da bi nekoliko sati kasnije precizirao da je iznio lično mišljenje.

Kako je naveo, vlasti, pod pritiskom da se brzo završi suđenje, namjeravaju optužene da proglase krivim bez obzira na dokaze, uključujući i primoravanje optuženih da priznaju krivicu. Portparol policije u Nju Delhiju odbio je da komentariše optužbe advokata, podsjećajući na riječi predstavnika policije

da posjeduje snažan forenzički dokaz protiv optuženih, kao i svjedočenje momka koji je bio takođe žrtva napada.

Petorica optuženih pojavila su se juče drugi put pred sudom, a uvedeni su u sudnicu pokrivenih glava, uz jaku policijsku pratnju. Šesti član grupe nasilnika je maloljetnik i njemu će se suditi odvojeno, pred sudom za maloljetnike. Ova grupa nasilnika optužena je da je 16. decembra, u autobusu u pokretu u centru Nju Delhija, silovala, pretukla i potom izbacila iz autobusa 23-godišnju devojku, koja je dvije sedmice kasnije preminula od zadobijenih teških povreda u bolnici u Singapuru. Sledeće ročište zakazano je za 14. januar..

HAG - Optuženi srpski general Ratko Mladić juče se požalio sudijama Haškog suda na loše zdravlje i zatražio da bude prebačen u bolnicu na liječenje. Nakon što ga je predsjedavajući sudija Alfons Ori pitao znači li to da želi da se vrati u pritvor i da se odriče prava da bude prisutan na suđenju, Mladić je ipak odlučio da ostane u sudnici.

Nakon pauze u suđenju, obrana je prenijela sudskom vijeću kako se Mladić ne osjeća dobro, i kako želi da se vrati u pritvor.

“Ja se zdravstveno osjećam vrlo loše, i meni treba bolnica i liječenje”, rekao je Mladić Oriju.

“Oslabio sam u zadnjih 10-15 dana, nemam apetit. Ja ovo ne mo-

gu da izdržim. Bolje da idem tamo da legnem i umrem, nego da ovdje slušam budalaštine NATO propagande.”

Nakon što ga je Ori ponovno pitao znači li to da se odriče prava na učestvovanje u suđenju, kako bi proces mogao biti nastavljen u njegovom odsustvu, Mladić je uzvratio: “Ja ću pokušati da sjedim ovdje u ovoj stolici, pa makar u njoj i umro. Ne odričem se prava da se do zadnjeg trenutka branim od NATO laži i vašeg nazovi suda. Vi niste sud, vi ste korumpirana grupa”, kazao je Mladić. Nakon kraćih konsultacija sa advokatima, Mladić je ipak odlučio da ostane u sudnici.

8

Ekonomija

PETAK, 11. 1. 2013.

KAP

Sindikat prijeti štrajkom Odbor direktora danas o smanjenju zarada zaposlenima, sindikalci neće sjedjeti skrštenih ruku Barbara Lekavski

REKORD

Raste nelikvidnost

Nelikvidnost u Crnoj Gori i dalje raste. Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi dostigao je novi rekord. Prema podacima Centralne banke, iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi iznosio je 445 miliona eura. Ukupno je blokirano više od 12.250 firmi i preduzetnika. Taj broj je veći za 1,4 odsto u odnos na novembru.

CBCG brine koncentracija duga jer je relativno velika, tako da deset najvećih dužnika ima učešće od 26,5 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano oko 117,95 miliona eura. Oko 50,94 odsto ukupnog iznosa blokade ili oko

Neto strane direktne investicije, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, u prvih deset mjeseci prošle godine iznosile su 344,1 milion eura, što je 9,1 odsto više nego u istom periodu 2011, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG). »U periodu od januara do oktobra prošle godine ostvaren je rast priliva stranih direktnih investicija u poređenju sa 2011, kao i povećanje ulaganja u nekretnine i u formi interkompanijskog duga«, navodi se u Biltenu CBCG, prenosi Mina-biznis.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u posmatranom periodu iznosio je 445,3 miliona eura, dok je istovremeno odliv bio 101,2 miliona eura. Najveći dio ulaganja je imao karakter vlasničkih, na koje se odnosilo 68,3 odsto ukupnog priliva u prvih deset mjeseci prošle godine.

226,73 miliona eura otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine svega 0,41 odsto svih evidentiranih dužnika. U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je oko 2,24 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 61,14 miliona eura, što je 13,74 odsto ukupnog iznosa blokade. Duže od godinu u blokadi je deset hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno oko 383,96 miliona eura. U neprekidnoj blokadi duže od 30 dana i sa iznosom većim od deset hiljada eura bilo je oko 2,37 hiljada dužnika, kojima je ukupno blokirano 422,2 miliona eura, što čini 94,86 odsto ukupnog iznosa.

Prihodi agencija u budžet Vlada Crne Gore usvojila je juče izmjene više zakona kojima će višak prihoda svih regulatornih agencija biti prihodi budžeta. Takođe, ubuduće Regulatorna agencija za energetiku, agencije za nadzor osiguranja, elektronske komunikacije, ljekove i Komisije za hartije od vrijednosti u naredne dvije godine sav profit uplaćivaće državi. Ranije su regulatori mogli da koriste taj novac. Formalno je to urađeno kroz izmjenu više zakona.

Planirano je da to važi do 1. januara 2015. godine. Vlada je zadužila Ministarstvo finansija da sa Centralnom bankom Crne Gore izmijeni Protokol kojim će se i Centralna banka obavezati da višak prihoda nad rashodima transferiše u državni budžet. Vlada je procijenila da će se na ovaj način dobiti značajna sredstva za uravnoteženje budžeta Crne Gore.

HERITIDŽ LISTA

Crna Gora 70. po ekonomskim slobodama na 76. mjestu sa 61,7 bodova, Hrvatska na 78. sa 61,3 poena, Srbija na 94. sa 58,6 bodova i Bosna i Hercegovina na 103. mjestu sa 57,3 poena. Među zemljama regiona najbolje rangirana je Makedonija, koja sa 68,2 bodova zauzima 43. mjesto, a slijedi Albanija na 58. mjestu sa 65,2 poena.

“Tranzicija Crne Gore ka slobodnoj tržišnoj ekonomiji je olakšana strukturalnim reformama i sve većim privatnim sektorom. Uporedo sa politikama koje otvaraju zemlju za globalnu trgovinu i promet, konkurentne niske poreske stope i evoluirajući regulatorni sistem su doprinijeli dinamičnijoj i rasprostranjenijoj ekonomskoj ekspanziji”, navodi se u izvještaju. B.L.

Odbor direktora Kombinata aluminjuma (KAP) trebalo bi danas da raspravlja o smanjenju zarada zaposlenima u toj fabrici. Nakon što je sredinom decembra uprava tog privrednog društva obavijestila predstavnike sindikata da nedostaje 300.000 eura za isplatu plate u januaru, te da će zbog toga smanjiti zarade, Sindikat se usprotivio tom planu i poručio da neće dozvoliti da radnici dobiju manje novca. Sindikalci se nadaju da Odbor direktora ipak neće raspravljati na tu temu, ali ukoliko ipak bude donešena neka odluka bez njihove saglasnosti, poručuju da će uslijediti štrajkovi i obustava rada.

“Bilo kakvu odluku Odbora direktora koja bude donijeta bez saglasnosti Sindikata smatraćemo jednostranom odlukom na koju će se, svakako, nadovezivati štrajkovi, obustave rada i druge oprobane metode za ostvarivanje i zaštitu radničkih prava”, kazao je za Dnevne novine predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić.

Pitanje mogućeg smanjivanja

zarada i uslovi pod kojima bi se ta procedura mogla sprovesti, kako je dodao, regulisani su Kolektivnim ugovorom KAP-a pa bi poslodavcu za takvo nešto trebala saglasnost Sindikata.

Krivokapić je poručio da Odbor direktora KAP-a treba da se bavi obezbjeđivanjem električne energije za Kombinat aluminijuma, vraćanjem dospjelih rata kredita i iznalaženjem rješenja za opstanak fabrike a ne smanjivanjem zarada

Dividenda po akciji 86 centi

MJERE ŠTEDNJE

Krizni porez prošao Vladu Ukoliko Skupština usvoji, zarade će biti oporezovane sa dodatnih tri odsto poreza Vlada je na jučerašnjoj sjednici predložila izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojim je predviđeno da sve bruto plate više od 400 eura od ove godine budu oporezovane sa dodatnih tri procentna poena, što je ukupno 12 odsto. Vanredna sjednica Skupštine trebala bi biti zakazana krajem janura, kako bi se taj predlog izmjene Zakona usvojio, te nakon objavljivanja u Službenom listu i zvanično počeo primjenjivati.

Bruto plata od 400 eura je, zapravo, neto 268 eura od koje će početi obračunavanje kriznog poreza od tri odsto. Nove mjere štednje koje će početi da važe u ovoj godini najviše će pogoditi građane. Pored smanjenja plata i zamrzavanja penzija, novi porez na zarade od tri od-

Sa jučerašnje sjednice Vlade

zaposlenima.

Radnici podgoričke fabrike bi trebali da decembarsku platu prime 15. januara. Smanjenje fonda zarada za 300.000 eura za zaposlene bi značilo oko 250 eura niže plate. Prosječna zarada u KAP-u sa toplim obrokom iznosi 915 eura.

Kombinat aluminijuma je prošle godine na zahtjev Elektroprivrede smanjio potrošnju električne energije, čime je i smanjena i proizvodnje. Budući da je u fabrici zadržan isti broj radnika, za isplatu zarada nedostaje novac.

EPCG i dalje snabdijeva KAP električnom energijom, iako je to bila u obavezi da radi do 1. januara, a dogovori o tome ko će u narednom periodu to preuzeti trebalo bi da počnu 15. januara. Dug KAP-a za struju iznosi oko 60 miliona eura, a Rusi skoro dvije godine neredovno plaćaju račune.

Sa jednog od protesta radnika Kombinata aluminijuma

sto trebao bi da popuni budžet za oko 30 miliona eura. Da bi došla do ove sume Vlada će, osim povećanja poreza na bruto zarade više od 400 eura, smanjiti plate direktorima i poslanicima.

Ministar finansija Radoje Žugić tvrdi da se do ove mjere došlo polazeći od stečenih navika visokog nivoa kreirane potrošnje u periodu ekonomske ekspanzije, koji nije bio održiv.

“Ovim mjerama očekujemo i da se desi preokret u dinamici javnog duga i da se poveća i osnaži održivost javnih finansija, a time i makroekonomska stabilnost”, poručio je ranije Žugić.

Osim toga, mjerama će biti izbjegnuto otpuštanje u državnoj upravi i smanjivanje plata.

B.L. FOTO:Darko Jovanović

Crna Gora je po ekonomskim slobodama zauzela 70. mjesto u konkurenciji 177 rangiranih zemalja svijeta, prema listi koju je sačinila američka fondacija Heritidž. U odnosu na prethodnu godinu, crnogorski rezultat je poboljšan 0,1 poen na 62,6 bodova. Kako se navodi u izvještaju, država je značajno napredovala u kontroli javne potrošnje, poslovne slobode i slobode od korupcije, što je izbalansirano sa padom u slobodama na tržištu rada, monetarne i slobode trgovine. Crna Gora je zauzela 33. mjesto od 43 zemlje evropske regije i njen ukupan rezultat je iznad svjetskog prosjeka.

U poređenju sa zemljama regiona, lošije rangirana od Crne Gore na listi je Slovenija koja je

S

jednica Odbora direktora podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP), na kojoj bi trebalo da se raspravlja o smanjenju zarada dijela neangažovanih radnika, održaće se danas. U Sindikatu se ipak nadaju da Odbor direktora neće raspravljati na tu temu, već da će se baviti iznalaženjem drugih rješenja za opstanak fabrike. Poručuju da će, ukoliko bude donešena bilo kakva odluka bez njihove saglasnosti, uslijediti štrajkovi, obustava rada, kao i ostale metode kako bi se zaštitila radnička prava.

Akcionari kotorskog Jugopetrola razmatraće na Skupštini koja je zakazana za 12. februar odluku o isplati dividende za prošlu godinu, koja bi trebalo da iznosi 86 centi bruto po akciji.

Kako se navodi u Odluci o isplati dividende u koju je agencija Mina-business imala uvid, bruto iznos od četiri miliona eura iz neraspoređene dobiti isplatiće se dioničarima u te svrhe.

Skupština će početi u 12 sati, a na dnevnom redu je i izbor radnih tijela. Akcionarima Jugopetrola na ime dividende je prošle godine isplaćeno tri miliona eura.

Ledo preuzeo Frikom

Ledo je transakcijom na Beogradskoj berzi od Agrokora kupio 629.800 akcija Frikoma, čime je stekao 95,83 odsto udjela u osnovnom kapitalu beogradskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane iz Beograda.

Srbijanski brokeri to povezuju s Agrokorovom namjerom preuzimanja Merkatora.

Ledo je preko berze u Zagrebu objavio da je u srijedu transakcijom na Beogradskoj berzi od Agrokora stekao 629.800 dionica, odnosno 95,83 odsto osnovnog kapitala beogradskog Frikoma, prenosi Biznis.

10 Društvo

PETAK, 11. 1. 2013.

STUDENTSKI DOM

Nehumani uslovi za učenje Hladnoća u čitaonicama, buka i prebukiranost u sobama, glavni problemi koji otežavaju studentske dane Studenti koji žive u prvoj i drugoj fazi studentskog doma u Podgorici nezadovoljni su stanjem u domu jer tokom zime, prema njihovim riječima, nemaju adekvatne uslove za učenje. Čitaonice su otvorene radnim danima, dok subotom i nedjeljom do 17 časova ne rade, pa su tako studenti prinuđeni da uče u svojim sobama. Grijanje u čitaonicama je jako slabo, radijatori su poluhladni, a u pojedinim prostorijama kao alternativa je ubačena kvarcna peć kojoj od tri grijača samo jedan radi. Učenje u sobi se, kako tvrde studenti, ne isplati, jer u maloj prostoriji uči po tri studenta i to najčešće različite predmete.

Od četiri čitaonice, dvije najveće se nalaze u objektu pored prve i druge faze, ali u njima fotoreporteri Dnevnih novina juče nijesu vidjeli mnogo studenata. U prvoj, manjoj čitaonici, tek desetak studenata je učilo, dok se u drugoj većoj čitaonici, nije moglo ni toliko vidjeti.

Radijatori su bili polumlaki, dok su u manjoj prostoriji u sklopu druge čitaonice ubačene dvije kvarcne peći, od kojih jedna nije radila dok je na drugoj, od tri grijača samo jedan radio. U toj prostoriji radijatori nijesu radili.

“Nije mnogo hladno, ali kad dune sjever ili malo zahladi jeste. Ne može se učiti od zime, a mora se. Radijatori su mlaki, ponegdje ima peć, a ponekad je previše studenata unutar čitaonice pa je nemoguće da se skoncentrišemo samo na učenje”, kazala nam je jedna grupa studenata okupljena oko menze studentskog doma.

IZVJEŠTAJ

Vlada zadovoljna peticijama

Od dvije grijalice, koje su kao alternativa ubačene u čitaonicu, jedna ne radi, a drugoj radi samo jedan grijač

Crna mačka u domu loš znak Sa druge strane, student Nikola Jovović, rekao nam je da vikendom ni čitaonice na fakultetima ne rade pa tako studenti uče u svojim sobama. Za grijanje se najčešće snalaze sami, kupujući grijalice i električne radijatore kako bi zagrijali sobu.

“Soba se brzo zagrije, ali i meni i cimeru je potreban sto da bi učili, a to je neizvodljivo. Jedan mora u čitaonicu, pa se mijenjamo. Treći cimer ima naviku da uči naglas, pa tako najčešće on ostane u sobi, a mi moramo da odemo u čitaonicu, ili da učimo u smjenama subotom i nedeljom”, objasnio je Jovović.

Kao još jedan od problema, studenti koji žive u drugoj fazi studentskog doma navode buku i glasnu muziku, zbog čega su primorani da uče u nehumanim uslovima.

“Lupa se vratima, pušta se glasna muzika, stalno neko dolazi odlazi i često mi se dešava da sat vremena čitam jedan pasus, a veze nemam šta sam pročitala. Treba li da dodam da je pojedninim danima nemoguće učiti tokom večeri od glasne muzike iz kluba na vrhu zgrade”, tvrdi jedna studentkinja koja je željela da ostane anonimna.

Nemanja Lacman

Fotoreportere Dnevnih novina, u dugom hodniku koji vodi do čitaonica, prvo je dočekala crna mačka, koja se veselo šetala oko studenta koji su ulazili i izlazili iz čitaonice. Ipak, ima i sujevjernih studenata koji su takav “doček” okarakterisali kao loš znak za polaganje narednih ispita.

“Pređe mi crna mačka put, taman će mi takva biti čitava godina. Crna, teška i sa mnogo muka ću polagati ispite. Baš sam htio ove godine da završim fakultet, al evo nije do mene”, prokomentarisao je jedan od studenata pri ulasku u čitaonicu.

Vlada Crne Gore usvojila je juče izvještaj o realizaciji projekta “Glas građana – e-peticije”, konstatujući da su građani do sada uspješno pokrenuli 14 elektronskih peticija, koje su za tri mjeseca dobile ukupno 9,2 hiljada glasova podške. Peticija o izgradnji, odnosno rekonstrukciji vrtića je izglasana dobivši ukupno 6.616 glasova podrške. U izvještaju se konstatuje i značaj daljeg razvoja tog servisa, uz uvažavanje sugestija građana i civilnog društva.

“Da bi se povećala dostupnost servisa građanima pokrenuta je inicijativa da se izradi verzija portala za mobilne telefone”, Najavljeno je iz Vlade.

N.D.L.

Društvo 11

PETAK, 11. 1. 2013.

prva žrtva

Pacijentkinja umrla od gripa Riječ je o osobi kod koje je usljed hroničnog oboljenja bubrega postojao povećan rizik od komplikacija Jelena Vađon Đurišić

I

ako je u Crnoj Gori potvrđeno prisustvo virusa gripa tipa B i A, zabilježen znatan porast broja pacijenata sa simptomima nalik njemu, te registrovan prvi smrtni slučaj, epidemije tog oboljenja nema, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje. Kao najefektivniju mjeru prevencije gripa ljekari savjetuju vakcinaciju i preporučuju je svim osobama koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija.

Očekuju rast broja oboljelih Iako je u Crnoj Gori laboratorijski potvrđena cirkulacija i virusa gripa tipa B i virusa gripa tipa A, te primijećen znatan porast broja registrovanih obolijevanja od bolesti nalik na grip, učestalost je i dalje znatno ispod epidemijskog praga, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

“Najveći broj oboljelih je u uzrastu od pet do 14 godina, odnosno u školskoj populaciji, ali je taj broj za skoro 30 odsto manji nego u prethodnoj sedmici, što se objašnjava početkom školskog raspusta”, kaže se u saopštenju.

U narednim nedjeljama, navodi se dalje, može se očekivati dalji rast broja oboljelih koji će, najvjerovatnije, biti ograničenog karaktera, zbog školskog raspusta.

Pacijentkinja, starosti 60 godina, liječena u Kliničkom centru od hroničnog oboljenja bubrega, prva je žrtva gripa u Crnoj Gori, koja je od komplikacija uzrokovanih virozom influence tipa B, preminula prekjuče, saopšteno je juče iz Instituta za javno zdravlje.

Prijava o smrti te pacijentkinje, kako je saopšteno, ujedno je i jedina koja je do sada stigla u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti i prvi je registrovani smrtni slučaj od gripa u ovoj sezoni. Izabranim doktorima za djecu i odrasle podgoričkog Doma zdravlja ovih dana javlja se povećan broj pacijenata sa infekcijama respiratornih

organa i povišenom temperaturom, a u toku smjene jedan ljekar pregleda i do 100 pacijenata.

Načelnica Službe izabranih doktora za odrasle Doma zdravlja Podgorica dr Mirjana Dobrović-Milošević kazala je da se pacijenti uglavnom žale na povišenu temperaturu, kašalj, glavobolju, bolove u kostima i mišićima, grlu, te curenje iz nosa.

“Sve kreće od djece kod koje je takođe povećan broj pacijenata sa simptomima respiratornih infekcija, a onda to prelazi na ostale ukućane, pa nam se javlja po nekoliko članova porodice sa istim simptomima”, kazala je Dobrović-

Milošević i istakla da je riječ o virozi, te da ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku.

Ona je Podgoričanima savjetovala da povedu računa i ne borave u zatvorenim i zadimljenim prostorijama sa puno ljudi, da redovno provjetravaju prostorije i peru ruke, da odmaraju i dovoljno spavaju, pravilno se oblače i hrane.

“Povišenu temperaturu treba snižavati i koristiti simptomatsku terapiju koja olakšava simptome, u vidu kapi za nos, ali antibiotike nikako ne treba uzimati na svoju ruku. U slučaju komplikacija javiti se svom ljekaru”, rekla je Dobrović-Milošević i pozvala građane koji se nijesu vakcinisali protiv gripa da to urade.

Pacijenti koji su u riziku od infekcije virusom gripa, odnosno stariji od 65 godina, hronični bolesnici, trudnice, zdravstveni radnici, kako je rekla, još mogu da se vakcinišu i na taj način zaštite.

“Vakcina ima i još nije kasno za vakcinaciju”, poručila je Dobrović-Milošević.

prOSvJEtarI

pISMO pODrŠKE

Numanović uz LGBT osobe

Štrajk je jedna od opcija

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava uputilo je juče pismo podrške organizacijama koje se bave ljudskim pravima LGBT osoba u Crnoj Gori, LGBT Forumu Progres i Juventasu.

U pismu koje potpisuje ministar Suad Numanović se navodi da Ministarstvo osuđuje svaki go-

Ukoliko Vlada Crne Gore usvoji Zakon o povećanju poreza na lični dohodak, jedan od mogućih mjera je i štrajk prosvjetara, kazao je predjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević.

“Nijedna odluka još nije donešena i da ne treba unaprijed govoriti o mogućim mjerama, već treba sačekati odluku Vlade, a da će do tada Sindikat vršiti pritisak da do smanjenja i ne dođe”, poručio je Pavićević.

On dodaje da je u toku upoznavanje prosvjetara sa zakonom,

vor mržnje u odnosu na LGBT populaciju i druge ranjive društvene grupe, a naročito njegovo širenje putem medija.

“Osuđujemo i sve pokušaje da se prilikom javnih nastupa i drugih javnih događaja, koji okupljaju veliki broj građana, a kojima se, na autoritativan način, plasiraju stavo-

vi koji podstiču netrpeljivost i mržnju prema drugima zbog njihove različitosti”, navodi se u saopštenju.

Ministarstvo će planiranim aktivnostima za narednu godinu usmjeriti svoj dalji rad na unapređenje pravnog okvira kojim se štite sva ljuska prava, bez diskriminacije.

B.B.

rIJEtKE BOLEStI

hE BrODarEvO

Stižu dokumenta

te da bi njegovim donošenjem zaposleni u prosvjeti u prosjeku primali 25 eura.

U posebno lošoj poziciji su svi oni koji nemaju rješenje za stalno, koji će gotovo sigurno ostati bez plate za avgust jer je Ministarstvo prosvjete raspisalo konkurs samo do 30. juna, što će ih na kraju ostaviti bez jedne jednu, a možda i dvije plate.

Prosječna plata u prosvjeti manja je od državnog prosjeka, oko 440 eura.

J.K.

Usvojena Nacionalna strategija Prevoznik mora da poveze OSI vLaDa

Vlada Srbije poslaće do kraja sedmice dokumentaciju o projektu izgradnje brane Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore dobiće do kraja sedmice, od resornog ministarstva Srbije svu rasploživu dokumentaciju o projektu procjene uticaja izgradnje hidorelektrana na rijeci Lim na životnu sredinu.

“Na bazi komunikacije inicirane od strane Crne Gore, odnosno od Ministarstva održivog razvoja i turizma, između dva ministarstva je postignut dogovor da Vla-

da Srbije do kraja tekuće sedmice predmet o studiji učini dostupnim Crnoj Gori, svoj zainteresovanoj crnogorskoj javnosti”, najavila je pomoćnik Ministra turizma i održivog razvoja, Ivana Vojinović.

Ona je istakla da će svi građani moći da daju sugestije i komentare na planove Srbije u pograničnom dijelu, kao i da će ih mogu slati Ministarstvu koje će ih nakon toga proslijediti susjedima. J.K.

Vlada je juče usvojila Nacionalnu strategiju za rijetke bolesti u Crnoj Gori do 2020. godine, kojom su definisani glavni ciljevi i mjere za unaprjeđenje tretmana tih bolesti. Kako je pojašnjeno, te bolesti pojedinačno imaju malu učestalost, ali predstavljaju veliku grupu oboljenja, pa u ukupnom obimu imaju veliki uticaj na kvalitet zdravlja stanovništva.

“Nepostojanjem Nacionalne strategije i akcionog plana za rijetke bolesti bi izostalo i raspolaganje relevantnim epidemiološkim podacima o rijetkim bolestima u Crnoj Gori, koji predstavljaju osnovni preduslov za sve strateške planove u zaštiti zdravlja na tom polju”, navodi se u zaključcima Strategije.

Na sjednici je usvojen i ovogodišnji Akcioni plan za sprovođenje Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori koji sadrži niz mjera za njihovo potpuno uključivanje u društveni, ekonomski, kulturni i politički život, uz efikasniji pristup u oblastima u kojima su najugroženiji.

Prevoznici ne smiju da odbiju izdavanje rezervacije i vozne karte, kao ni prevoz osoba sa invaliditetom (OSI), osim u slučaju kada vozilo konstrukcijski nije pogodno za njihov jednostavan i bezbjedan ulazak, izlazak i prevoz, jedan je od zaključaka sa jučerašnje sjednice Vlade.

U Izmjenama i dopunama Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju takođe se navodi da OSI može da ima pratnju li-

ca koje će mu pružiti neophodnu pomoć prilikom ulaska, izlaska i prevoza, čija vožnja je besplatna, i po mogućnosti obezbijediće mu se mjesto pored lica sa invaliditetom. Osim toga, izmjenama je precizirano da prevoznik odgovara za štetu nastalu zbog gubitka ili oštećenja opreme lica sa invaliditetom, invalidskih kolica i druge opreme za kretanje, do iznosa troškova nabavke izgubljene ili popravke oštećene opreme.

N.D.L.

12 Hronika INTERPOL

PETAK, 11. 1. 2013.

IMENOVANJE

Po potjernicama Vuksanović po uhapšene tri osobe treći put v.d.

Službenici Interpola Podgorica juče su, u saradnji sa Posebnom jedinicom policije, realizovali ekstradiciju B. D. (24) iz Zrenjanina, saopšteno je iz Uprave policije. B. D. je ekstradiran u Srbiju u cilju vođenja krivičnog postupka pred Osnovnim sudom u Zrenjaninu zbog sumnje da je počinio krivično djelo “teška krađa”.

Postupajući po međunarodnoj potjernici, koju je raspisao sarajevski Interpol, policajci su u Bijelom Polju uhapsili V. Đ. (56) iz Blječeva, iz Bosne i Hercegovine.

V. Đ. se, kako navode u saopštenju Uprave policije, potražuje po naredbi Osnovnog suda u Srebre-

nici, gdje se protiv njega vodi krivični postupak zbog sumnje da je počinio krivično djelo “falsifikovanje isprave”.

Postupajući po međunarodnim potjernicama podgoričkog Interpola, u BiH su uhapšeni Esad Redžović (33) iz Nikšića i Mirko Vujović (44) iz Kraljeva.

Nikšićanin se potražuje radi privođenja na izdržavanje kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela “prevara”, a Vujović radi izdržavanja iste zatvorske kazne zbog krivičnog djela “nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

M.V.P.

RADNIK OBEZBJEĐENJA

Pokrao bakar Tridesetogodišnji M. B. iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je počinio tešku krađu na štetu firme “Sedmi avgust”, u kojoj je radio kao obezbjeđenje, saopšteno je iz Uprave policije. Podgoričanin se tereti da je 2. januara ove godine, preskočivši ogradu firme, ušao u proizvodni pogon iz kojeg je ukrao veću količinu bakarnih predmeta. Nakon krađe, plijen je utovario u automobil i pobjegao sa lica mjesta.

Protiv osumnjičenog M. B. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “teška krađa” i predat je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost. M.V.P.

I Vesna Ratković dobila status v.d. direktora Uprave za antikorupcijsku inicijativu Prvi čovjek Uprave policije Božidar Vuksanović juče je po treći put imenovan za vršioca te dužnosti, a na predlog novog ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića.. Na desetoj sjednici Vlade, on je prethodno razriješen tog statusa na lični zahtijev (kovertiranjem ostavke, koju je, kao i za ostale u državnoj upravi zatražio premijer Milo Đukanović) i ponovo imenovan za vršioca dužnosti do “imenovanja direktora ove uprave u skladu sa zakonom”, stoji u Rješenju Vlade Crne Gore. Iz MUP-a, pak, najavljuju da bi konkurs za šefa policije trebalo da bude raspisan do kraja januara. Pored Vuksanovića, na jučerašnjoj sjednici donešeno je Rješenje po kojem se Vesna Ratković određuje za vršioca dužnosti direktora Uprave za antikorupcijsku inicijativu.

Božidar Vuksanović je na funkciju v.d. direktora Uprave policije imenovan krajem 2011. godine zauzevši mjesto dotadašnjeg direktora Veselina Veljovića.. Nakon nekoliko mjeseci od njegovog imenovanja, postupajući po žalbi Socijalističke narodne partije, Ustavni sud je poništio odluku o njegovom imenovanju navodeći da “ni Zakon o državnoj upravi ni Zakon o policiji ne propisuju mogućnost imenovanja vršioca dužnosti starješine organa, odnosno vršioca dužnosti starješine policije”. Ipak, Vlada je nakon toga ponovo imenovala Božidara Vuksanovića za vršioca dužnosti direktora policije, ali se tom prilikom pozvala na Uredbu o organizaciji i načinu rada državne uprave od 20. januara 2012. godine.

Novi Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da se direktor policije bira javnim konkursom, da ima deset godina radnog iskustva, od čega najmanje tri na rukovodećim radnim mjestima u organima državne uprave. Nakon podnošenja prijave na konkurs, najboljeg kandidata biraće resorni ministar i predlagati Vladi. Tada, prema ranijem obrazloženju Vlade, stupa na snagu izmijenjeni Zakon o državnim službenicima i namještenicima “koji omogućava dosljedno sprovođenje profesionalizacije i depolitizacije u obavljanju poslova u državnoj upravi”. B.R.

UBISTVO ADVOKATA

Suđenje zakazano za 22. februar Sudija podgoričkog Višeg suda Radomir Ivanović zakazao je za 22. februar početak suđenja Zoranu Pajoviću (54), koji je početkom novembra prošle godine u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici ubio advokata Vlada Bjekovića, nezvanično saznaju Dnevne novine.

Pajović je, prema navodima optužnice, 8. novembra u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, prišao advokatu i iz revolvera ispalio pet metaka u njegove grudi. Potom se vratio u automobil i odvezao kući, koja se nalazi u podgo-

ričkom naselju Zabjelo, gdje je i uhapšen.

Pajovićeva netrpeljivost prema advokatu Bjekoviću izrodila se nakon parnice u podgoričkom Osnovnom sudu, gdje je pokušao da naplati odštetu od osiguravajućeg društva “Lovćen osiguranje” zbog udesa koji se dogodio 2003. godini, u kojem je stradao njegov petogodišnji sin. Bjeković je u tom procesu, prema priči porodice i više izvora bliskih istrazi, bio njegov advokat i navodno naplatio mu je usluge u visini same odštete, što je Pajovića uznemirilo.

S.K.

Hronika 13

PETAK, 11. 1. 2013.

PRIJE 18 GODINA

Ribare ubili NATO ili Vojska Jugoslavije?

Isječak video zapisa: rupe od metaka, koje su itvorile sumnju da su ribari napadnuti

Misteriozna pogibija petorice Italijana i dalje muči tamošnje tužilaštvo i njihove familije Fotografija broda “Francesko Padre”

Marija Palibrk

P

orodice petorice italijanskih ribara koji su još prije dvije decenije misteriozno stradali u crnogorskim teritorijalnim vodama Jadranskog mora traže istinu o toj tragediji, jer je Tužilaštvo te zemlje u istrazi zapalo u ćorsokak. Tužilaštvo i pravnica, koja zastupa porodice stradalih, Maria Pansini ogorčeni su na Crnu Goru i Srbiju, koje su tada bile u zajednici, kao i na SAD zbog loše saradnje povodom ove istrage, prenose italijanski mediji.

Tragedija se dogodila u kasnim večernjim satima 4. novembra 1994. godine u crnogorskim vodama, na udaljenosti od 20 nautičkih milja od Budve. U tom periodu, tačnije od 1991. do 1996. godine NATO je u saradnji sa Evropskom unijom sprovodio akciju “Sharp Guard” (Čvrsta straža), čiji je cilj bio zaustavljanje kriminalnih radnji na Jadranskom moru. Tokom te akcije, NATO je pregledao više od 74.000 brodova, ukrcali su se na preko 6.000 brodova, a oko 1.500 njih su vratili na provjere u luke.

Kobnog 4. novembra 1994. godine, italijanski ribari ušli su u crnogorski dio mora gdje je njihova ribarica odjednom potonula. Na osnovu informacija koje su dobili, članovi porodica stradalih su mislili da je do tragedije došlo u eksploziji motora barke. Tužilaštvo je sprovodilo i istragu sumnjajući i da je uzrok nesreće nezakonit prevoz eksplozivnih materija.

Međutim, nekoliko godina kasnije, kada su otkriveni novi dokazi, došlo je do potpunog preokreta situacije. Naime, porodice žrtava u

namjeri da na mjesto nesreće stave spomen ploče stradalima, sa kamerama su se spustile na dno mora.

RUPA U LOBANJI Video snimci na kojim se zabilježeni ostaci potonule ribarice zabrinuli su cijelu Italiju. Na desnoj krmi broda uočene su najmanje četiri rupe, od, kako italijansko tužilaštvo sumnja, automatske puške.

Novootkriveni podatak koji još više zabrinjava jeste rupa u lobanji jednog od mornara, koji tada još bio na 248 metara dubine.

Da ne bi otvorili sumnje o namjernom ubistvu ribara prije vremena, Italijani su do najsitnijih detalja izvršili pregled potonule barke.

Tom prilikom otkrili su i da motor ribarice nije izgorio, što je potvrdilo njihovu sumnju da je uzrok nesreće napad spolja. Tada je otvorena sumnja da je u pitanju ubistvo za koje su odgovorni tadašnja Srbija i Crna Gora ili NATO. Da bi otkrili detalje, italijansko tužilaštvo 2010. pokrenulo je novu istragu kada su tražili odgovore od Crne Go-

re, Srbije i Amerike.

NEUPOTREBLJIVE INFORMACIJE SAD-A, CRNE GORE I SRBIJE Od ove tri zemlje, kako prenose mediji, tražili su podatke o tome ko se sve na dan tragedije kretao vodom, a ko vazduhom u zoni Jadranskog mora gdje su ribari potonuli. Kako tvrdi tužilac iz Tranija, Karlo Maria Karpisto i njegov zamjenik Đuzepe Maralfa, dobili su samo neupotrebljive izvještaje.

“Istražitelji su tražili informacije od SAD, Crne Gore i Srbije u vezi

sredstava, koja su korišćena u oblasti ove tri zemlje na dan tragedije, ne odustajući od sumnje da se dogodio oružani napad. Odgovori na molbe, međutim, nijesu bili zadovoljavajući i nijesu pomogli tužilaštvu Tranija da rasvijetle uzrok nesreće.

Ove tri zemlje navele su različite činjenice, ali nijesu dale informacije koje su tražene na osnovu Konvencije u Strazburu”, pišu italijanske novine “La Repubblica”.

Odboru porodica žrtava pomoć su pružili brojni advokati iz Italije.

Među njima je Niki Persiko koji je

na poteze Crne Gore, Srbije i SADa imao jasnu poruku: “Tamo gdje ne može stići zakon, mora da stigne diplomatija”.

Advokat Askanio Ameduni kazao je da poricanje činjenica i vijesti u međunarodnim odnosima može značiti dvije stvari - države ili ne žele istraživati ili su našli nešto kompromitujuće.

“U oba slučaja, to bi rezultiralo povredama pravila međunarodne saradnje koja treba da stvara mostove, a ne da podiže zidove”, poručio je Ameduni.

LUKA BAR

Tvrde da tužilac odugovlači postupak Advokati bivšeg rukovodstva Luke Bar tražili izuzeće tužioca Optuženima za zloupotrebu službenih ovlašćenja u Luci Bar u Višem sudu u Podgorici sudi se već četiri godine i još je neizvjesno kada će se suđenje okončati. Ovakvo stanje navelo je advokata Dušana Lukšića, branioca bivšeg direktora Luke Miodraga Gvozdenovića, da zatraži izuzeće postupajućeg tužioca Mire Samardžić jer, kako je kazao, vrijeđa načelo ekonomičnosti tražeći od suda da “bespotrebno izvodi bezbroj dokaza”.

Sa njegovim predlogom usaglasili su se i ostali advokati odbrane.

Lukšić je u jučerašnjem nastavku suđenja kazao da se u konkretnom slučaju vrijeđa načelo ekono-

mičnosti i da sud, na inicijativu tužioca, bespotrebno izvodi bezbroj dokaza. On je dodao da će, u slučaju da optužnica ostane nepromijenjena, država morati okrivljenima da na ime neosnovanog pritvora u kome su bili više od 18 mjeseci isplati blizu milion eura.

Suđenje optuženima počelo je u oktobru 2008. godine pred vijećem bivšeg specijalnog sudije podgoričkog Višeg suda Slavke Vukčević.

Svih 11 optuženih odbranu su iznosili četiri puta, a potom je nastupilo saslušanje svjedoka kojih je, u ovom predmetu, bilo čak 150. Nakon toga je došlo do promjene sudskog vijeća,

kada je predmet dodijeljen sudiji Biljani Uskoković. Optuženi su u ponovljenom postupku detaljno saslušani peti put za četiri godine, a ponovo je saslušan i veći broj svjedoka.

Jedanaestoro okrivljenih, na čelu sa direktorom Miodragom Gvozdenovićem, terete se da su od početka 2002. do kraja 2006. godine u Baru, u svojstvu odgovornih lica Luke Bar, na štetu ovog preduzeća sebi i drugima pribavili imovinsku korist od preko milion eura, da su izbjegli plaćanje poreza u ukupnom iznosu od oko 350.000 eura, te nesavjesnim radom u službi nanijeli imovinsku štetu Luci Bar od 100.000 eura. S.K.

ŠARIĆEV SARADNIK

Tužilaštvo ne prihvata izručenje Blaža Dedića Srbiji Konačnu odluku donijeće sudija za istrage Miroslav Bašović Budvanski biznismen Blažo Dedić (55) ostaje do daljnjeg u Crnoj Gori, pošto je crnogorsko tužilaštvo odbilo zahtijev za njegovim izručenjem srbijanskim vlastima koji su za njim raspisale međunarodnu potjernicu zbog sumnje da je učestvovao u pranju novca Darka Šarića. Konačnu odluku o izručenju donijeće sudija Višeg suda Miroslav Bašović. Prema nezvaničnim informacijama, Dediću, koji ima dvojno državljanstvo, početkom novembra prošle godine, nakon privođenja u pod-

gorički Viši sud, po nalogu sudije Bašovića oduzeta su dokumenta i zabranjeno mu je da napusti teritoriju Crne Gore. Dedić, čijem preduzeću “Maestral inženjering” je Centralna banka blokirala račun zbog dugova državi i protiv koga crnogorsko tužilaštvo već drugu godinu vodi istragu, pokušava da se riješi milionskih dugova u koje je zapao, uglavnom, od 2009, kada je počela afera “Balkanski ratnik”.

Njegova imovina u Budvi, Kotoru i Ulcinju je pod hipotekama Hipo Alpe Adria banke i Crnogorske ko-

mercijalne banke, kojima duguje oko 10 miliona eura. On je ranije negirao i navode specijalnog tužilaštva u Beogradu da je u Srbiji prao novac od kokaina, kupujući firme u Vojvodini, upravo za Šarića, a preko svoje druge firme “Maestral tours”. Dediću su u Srbiji zaplijenjeni vrijedni hoteli, upravo u vlasništvu tog preduzeća. Za pranje novca u Beogradu podignuta je posebna optužnica protiv Šarićeve grupe, a Dedić je jedina osoba koja nije na spisku optuženih.

B.R.

Sa mjesta ubistva Olivera Hutera

ZAVRŠENA ISTRAGA

Uskoro optužnica za ubistvo Hutera Više državno tužilaštvo završilo je istragu u slučaju ubistva Cetinjanina Olivera Hutera (30) na Cetinju, pa će protiv Mihaila Grgurovića (32) iz tog grada, uskoro biti podnijeta optužnica za “teško ubistvo”, saznaju Dnevne novine.

Iako se, nakon više od mjesec dana skrivanja, sam predao policiji, Grgurević se pred tužiocem branio ćutanjem.

Prema naredbi o sprovođenju istrage koju je vodila zamjenica Višeg državnog tužioca Olivera Ražnatović, Grgurović se sumnjiči da je 30. avgusta, oko 9.45 časova u Ulici Vojvode Boža u Cetinju, sa umišljajem i iz bezobzirne osvete ubio Olivera Hutera, koga je prethodno oborio sa motora okrznuvši ga “opel astrom”. Dok je ovaj bježao, Grgurović je ka nje-

mu ispalio pet metaka iz pištolja, sumnjaju u tužilaštvu.

Motiv ubistva je, kako se sumnja, svađa koja se među njima razbuktala prije nekoliko godina, kada su Huter i njegovi roditelji, navodno, fizički napali Grgurovića.

Sada tužilac tvrdi da je on zbog toga ubio Hutera, kazao je Grgurevićev advokat Zoran Piperović, neposredno po otvaranju istrage.

Grgurović je nakon ubistva bio u bjekstvu, da bi se nakon 40 dana skrivanja predao policiji. Kako njegov fizički izgled nije odgovarao opisu osobe za kojom su tragali, inspektori su ga odmah podvrgli identifikaciji, koja je pokazala da je zaista riječ o Grguroviću. U strahu od odmazde, policija je više od mjesec dana obezbjeđivala kuću Grgurovića na Cetinju. S.K.

Crna Gora 15

PETAK, 11. 1. 2013.

LIPKA

Radnici tvrde da su izmanipulisani Ne osjećaju krivicu zbog zatvorenog hotela

(Arhiva: Sa jednog od ranijih protesta radnika Lipke)

NAPUSTILI SJEDNICU

Predsjednik opštine umorio ih pričom

Odbornici DPS-a i SDP-a izrevoltirani konstantnim kršenjem pravilnika i dugim izlaganjima predsjednika opštine Sanja Milović

N

astavak šeste redovne sjednice Skupštine Herceg Novi obilježilo je napuštanje odbornika DPS i SDP, usljed revolta nastupom predsjednika opštine Dejana Mandića i sekretara. Odbornici tvrde da se tokom zasijedanja u kontinuitetu kršio poslovnik i da su se omalovažavali odbornici.

HERCEG NOVI - Žučna tročasovna rasprava o informacijama o realizaciji turističke sezone 2012. i program rada Turističke organizacije za 2013. godinu rasplamsala je strasti na sjednici Skupštine Herceg Novi. Izlaganje predsjednika hercegnovske opštine Dejana Mandića iziritiralo je odbornike DPS i SDP, koji su demonstrativno napustili salu.

Prema riječima odbornika DPS Andrije Radmana, do napuštanja sjednice je došlo zbog, kako je istakao, Mandićevog “zamajavanja uopštenom pričom koja je uvijek van teme” i konstantnim kršenjem poslovnika. Osim odugovlačenja u izlaganju predsjednika opštine, o temama koje nijesu na dnevnom redu, odbornike DPS isprovocirao je i sekretar Sekreterijata za finansije Radovan Božović koji, kako kaže Radman, “po 20 minuta priča uopšteno i ne odgovara na pita-

nja odbornika”.

“Krši se član 72 stav 4 i zamajavaju nas uopštenom pričom koja je uvijek van teme. Ovim članom je propisano da predlagač može da odgovara na pitanja odbornika tri minuta, a on odgovara pet minuta. Onda, imate sekretara koji 20 minuta priča uopšteno i ne odgovara na pitanja odbornika. Pod ovakvim uslovima ne možemo imati normalan rad”, objašnjava Radman, koji ističe da su ih u nekoliko navrata upozorili na kršenje poslovnika.

Veliku polemiku izazvao je izvještaj ankete turista.

Sekretar Sekretarijata za finansije Radovan Božović istakao je da je u Herceg Novom ostvareno pet odsto manje noćenja nego 2011. godine, kao i prihod od 224.800 eura. On je naglasio da je evidentan problem nedostatak hotelskih kapaciteta, buka u Igalu, nelegalan rad dilera kao i rušenje ruiniranih objekata.

Kakvi rezultati - takva vlast Iz ankete turista se jasno vide problemi koji imaju vezu sa lokalnom upravom - buka, čistoća grada, nedostatak javnog toaleta, izlivanje kanalizacije na svakom koraku, nedostatak vode, preskup parking koji goste dođe skuplje od noćenja.

Odbornik Nove Boćo Vujović kazao je da za njega nema dileme da je za debakl turističke privrede kriva DPS-SDP vlast, koja je “dovela tajkune poput Vektra Boke, koja se pokazala fatalnom”.

On je dodao i da lokalna samouprava ima odgovornost u lošim sezonama, jer je dozvolila pretjeranu gradnju stanova i apartmanskih naselja, zbog čega “imamo sve više stanova, a sve manje stanovnika”.

Odbornica DPS Sandra Požgaj kazala je da se već trebalo raspravljati o zimskoj sezoni, a ne o prošlogodišnjoj ljetnjoj i da rezultati govore o slaboj turističkoj ponudi Herceg Novog.

KOLAŠIN - Bivši radnici hotela Lipka demantovali su juče informaciju objavljenu na državnoj televiziji, prema kojoj taj turistički objekat nije otvoren zbog nemogućnosti da zaposleni i zakupac Đorđije Nicović postignu dogovor.

“Sve vrijeme se nama manipuliše i nijednog trenutka nijesmo bili smetanja za otvaranje hotela. Nicović je sa predstavnicima radnika postigao dogovor, prema kojem je trebalo da potpišemo ugovore, to jest nastavimo da radimo u hotelu Lipka. Obećao nam je i da će nam obračunavati plate od prvog januara. Iz nama nepoznatih razloga, hotel i pored obećanja i najava nije otvoren, ali za to nijesmo odgovorni ni mi niti Nicović”, rekli su juče predstavnici zaposlenih.

Oni su podsjetili da su zbog toga što su im radne knjižice u hotelu zaključane od maja, a bivši poslodavac firma Bepler Džekojbson duguje pet palata, namjeravali da blokiraju put prema Ski-centru krajem decembra, ali da su od toga odustali nakon što su pozvani u policiju na informativni razgovor.

“U policiji su nam savjetovali da sačekamo zakazivanje ročišta po našoj tužbi. Izmanipulisani smo jer još nema nagovještaja

da će ročište biti zakazano, kako su nam obećali, nakon praznika. I dalje manipulišu nama i naši brojni apeli i nastojanja da dođemo do nekog od odgovrnih do sada nijesu urodili plodom”, rekli su radnici.

Kako su juče kazali novinarima, nije im jasno ni zbog čega se bivši poslodavci ne odazivaju na sudske pozive , a pojavili su se kada je bilo riječi o utvrđivanju vlasništva nad inventarom u hotelu. Kako su bivši zaposleni u Lipki kazali, njihovi bivši poslodavci su podnijeli podnesak sudu kao odgovor na žalbu radnika.

“Krivično je djelo činjenica da je naša radna dokumentacija zaključana u hotelu od maja. Na to niko ne obraća pažnju. Ne možemo dozvoliti da se sada odgovornost za neotvaranje hotela svaljuje na nas”, kazali su radnici. Đorđije Nicović juče je za DN kazao da ni radnici ni on nijesu odgovorni za neotvaranje Lipke.

“Sa radnicima sam sve dogovorio i ni oni ni ja nijesmo krivi za neotvaranje hotela kada je bilo najavljeno. Oko tog objekta postoji mnogo neraščišćenih imavinskih odnosa i to je razlog”, kazao je Nicović, ne želeći da precizira između koga su ti problemi i da li ima šanse da se riješe. Z.B.

JP PUTEVI

Moguć stečaj iduće nedjelje PODGORICA - Radnici JP Putevi juče su razgovarali sa izvršnim direktorom Zdravkom Klikovcem, koji im je, kako su kazali, saopštio da će stečaj u tom preduzeću biti uveden najvjerovatnije iduće nedjelje.

Prema riječima predsjednika sindikata radnika Raška Maškovića, veliki je psihološki pritisak na

radnike zbog neizvjesnosti. O drugim zahtjevima radnika, koji su posljednjih mjesec dana isticani, bilo je govora, ali još ništa nije definisano, tako da je nepoznato postoji li šansa za materijalnim obezbjeđenjem radnika koji dobiju otkaz.

Do tada, nastavlja se sa štrajkom, uz obezbjeđenje minimalnog procesa rada.

REAGOVANJE

Beranselo: Pravila su se kršila Put bi prešao preko 5.000 kuća Mještani tvrde da su postojale manjkavosti u izradi projektne dokumentacije BERANE - Nakon objavljivanja teksta u jučerašnjem izdanju naših novina, “Beranselci hoće autoput”, oglasili su se predstavnici ove mjesne zajednice saopštenjem, u kojem negiraju sve navedeno u tekstu, i tvrde suprotno. Kako su istakli, oni nisu tvrdili da je ova trasa idealna za izgradnju autouputa već da je to regulisano Prostornim planom Crne Gore i planom posebne namjene Bjelasica i Komovi. Oni tvrde da komisija koja je sastavljena od eksperata nije donijela jednoglasan stav po pi-

tanju lokacije, već da stručnjak za saobraćaj Dalibor Mališić, smatra eliminatornim faktorom izgradnju sanitarne deponije na samoj trasi budućeg autoputa, a kao drugi eliminatorni faktor, tvrde mještani, da je blizina poljoprivrednog zemljišta namijenjenog uzgajanju povrća, što kako kažu, potvrđuje geodetski elaborat.

Kako su istakli, osim zdravstvenih, postojale su i brojne druge manjkavosti u izradi projektne dokumentacije, kao i kršenja zakonskih propisa.

Tvrde da stav komisije nije jednoglasan jer stručnjak za saobraćaj tvrdi i iznosi eliminatorne kriterijume, a da je predstavnik MZ Beranselo bez prava glasa, ranije napustio rad komisije zbog, kako kažu, nepravilnosti u radu od samog početka. Predstavnici MZ Beranselo Gojko Cimbaljević i član NVO “Ozon” Aleksandar Perović su poručili da će nakon objavljivanja konačnog stava i zaključka ekspertskog tima obavijestiti javnost o daljim reagovanjima.

M.Tmušić

Predstavnik opštine Berane Jovica Zečević je kazao da je komisija donijela jednoglasan stav, da je taj stav prezentovan građanima na javnoj raspravi i da su tada neki predstavnici Beransela napustili skup.

Istakao je da je prije dvije godine donešena odluka na inicijativu lokalne uprave da se koridor za izgradnju autoputa sa jednog proširi na dva kilometra, jer bi prvim projektom bilo porušeno preko 5.000 kuća, kao i manastir Đurđevi Stupovi, i zbog čega je donešena odluka o izmještanju, a da se predstavnici MZ Beranselo se oslanjaju na prvi projekat koji je izmijenjen.

Danas će biti odražan sastanak u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva za saobraćaj sa predstavnicima lokalne uprave Berane, obrađivačima autoputa i obrađivačima urbanističkog projekta sa strateškom procjenom za Regionalni centar za obradu otpada, na kom će biti donešena odluka o tačnoj trasi autoputa koja neće remetiti naselja, Manastir Đurđeve Stupove, i Deponiju na kojoj će se graditi reciklažni Centar.

16 Crna Gora

petak, 11.1.2013.

ČLANOVI MASI ASOCIJACIJE:

Inspektori zloupotrijebili položaj Instruktori skijanja će tražiti naknadu štete, jer im nije dozvoljeno da rade

Č

Zorica Bulatović

lanovi asocijacije MASI, na izjavu turističke inspektorke Svetlane Šljivančanin da je Zakon o skijalištima nedorečen kada je riječ o izdavanju licenci za ski instruktore, tvrde da tog problema nema. Instruktor skijanja i pripadnik MASI-a Darko Stijepović, tvrdi da postoji samo zloupotreba turističke inspektorke, koja traje već dvije godine.

KOLAŠIN – Instruktor skijanja i pripadnik asocijacije MASI Darko Stijepović tvrdi da ne postoji nedorečenost u crnogorskom zakonu o skijalištima, na koji se poziva glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin.

“Zakon nije nedorečen već kristalno jasan! U zakonu o skijalištima jasno stoji: „Inspekcijski nadzor nad izdavanjem licenci instruktorima skijanja kao i drugim stručnim sportskim poslovima vrši organ državne uprave nadležan za poslove sporta.“ Nadležnost turističke inspekcije nije da konvalidira ili ne već izdate licence”, kazao je Stijepović.

Kako Stijepović tvrdi, Zakon o sportu Crne Gore, kada govori o nadležnim organizacijama za obuku, govori o nadležnoj asocijaciji instruktora sportova na snijegu, a ne o skijaškom savezu.

“Uprava za inspekcijske poslove i njen šef Aleksandar Moštrokol

pokazuje kardinalno nepoznavanje pravnog sistema i volju da zloupotrebe osjetljivu i odgovornu poziciju službe inspekcijskog nadzora. U Crnoj Gori postoji samo jedna registrovana asocijacija instruktora sportova na snijegu, a to je asocijacija MASI. U dopisu koje je Uprava za inspekcijske poslove poslala Ski centrima navodi se da oni „priznaju“ samo licence izvjesne asocijacije CUUTS. Ne postoji takvo nešto registrovano u Crnoj Gori”, Kazao je Stijepović, koji je istakao da je riječ o teškoj zloupotrebi službenih ovlašćenja, što, kako ističe, diskvalifikuje Moštrokola i Šljivančanin kao kompetentne i nepristrasne državne službenike.

“Asocijacija MASI je cijelu 2012. godinu posvetila razgovorima sa nadležnim državnim organima i održala preko 20 sastanaka sa pomoćnicima u Ministarstvu turizma, Ministarstvu obrazovanja i sporta i Ministarstvu rada i u tim razgovori-

KOMUNALNA PUNA POSLA

ma su razmatrane i rasčišćene skoro sve dileme koje su postojale”, kažu iz MASI-ja.

U daljem tekstu njihovog reagovanja se kaže da je uprava za inspekcijske poslove mogla obratiti i međunarodnoj nadležnoj asocijaciji (ISIA) koja bi im dala relevantne informacije. Ali Upravu ne interesuje međunarodno pravo, međunarodni ugovori i njihovo poštovanje.

Na njihovu žalost, ako hoće u Evropu moraće da poštuju međunarodna pravila ponašanja.

Kako tvrde Članovi asocijacije, MASI su o ovom nečuvenom ponašanju službenika Uprave obavijestili nadležno ministarstvo i podnošenje krivične prijave protiv inspektora Uprave za inspekcijske poslove. Proslijediće se i informacije svim relevantnim međunarodnim organizacijama. Instruktori asoci-

Usaglasiće stav sa ministarstvom

Turistička inspekcija ne vrši nadzor nad postupkom izdavanja licenci ski instruktorima, već nadzor nad sprovođenjem odredbi Zakona o skijalištima, a koji propisuje obavezu posjedovanja važeće licence za tekuću kalendarsku godinu, saopštila je glavna inspektorka za turizam Svetlana Šljivančanin.

“Ova inspekcija ne temelji svoj rad na telefonskim razgovorima i neobaveznim dogovorima, već samo na zakonskim propisima. Zato, u cilju zaštite korisnika usluga na skijalištu, poslali smo dopis ski centrima u kojem iznosimo stav o prihvatanju licenci koje izdaje Skijaški savez Crne Gore, koji je registrovan za obavljanje sportske djelatnosti kod Uprave za sport, rješenjem br. 0401- 916/1 od 16. 11. 2006. godine. Tom prilikom ne pominjemo CUUTS, ali legitimnost rada ovog udruženja koje je dio Saveza, upravo, daje Statut Saveza članom 101, kojim su definisana prava i obaveze udruženja.

Ponavljam, ukoliko Ministarstvo

jacije MASI će zatražiti da im se naknadi šteta koju su svojim protivpravnim radnjama prouzrokovali inspektori jer im je bilo onemogućeno da rade u špicu turističke sezone. održivog razvoja i turizma, odno-

sno Ministarstvo prosvjete i sporta daju drugačije mišljenje, Uprava za inspekcijske poslove će usaglasiti svoj stav u odnosu na predmetnu stvar”, navela je u odgovoru Šljivančanin.

SINDIKAT LOKALNE UPRAVE

Kafićima ª pucajuº prijave Tužbom do zarađenih plata PLJEVLJA – Kod svakog petog kontrolisanog ugostiteljskog objekta u Pljevljima tokom novogodišnjih i božićnih praznika uočene su nepravilnosti, zbog čega će protiv vlasnika biti podnijete prekršajne prijave, saopšteno je iz pljevaljske Komunalne policije.

“Komunalna policija je izvršila oko 60 kontrola, a biće podnijeto 13 prekršajnih prijava. U vršenju inspekcijskog nadzora nijesu utvrđene nepravilnosti većeg obima”, rekao je novinarima načelnik Dragan Leković.

Najčešći prekršaji se odnose na nepoštovanje radnog vreme-

na i neposjedovanje odobrenja za izvođenje muzike uživo. Trgovinski objekti su ispoštovali odluku o radnom vremenu, a komunalni policajci su kontrolisali i održavanje čistoće, snabdijevanje vodom i toplotnom energijom.

Komunalna policija će i dalje pojačano nastaviti kontrolu trgovačkih i ugostiteljskih objekata, da li rade u skladu sa zakonskim propisima i važećim odlukama, a sve u cilju poštovanja radnog vremena, zatim izvođenje muzičkih programa i žive muzike kako se ne bi ugrožavao javni red i mir.

D.K.

Radnici nikšićke lokalne uprave preko suda traži zarade

NIKŠIĆ - Radnici zaposleni u nikšićkoj lokalnoj upravi danas će početi da se potpisuju za tužbu kojom će tražiti plate koje su zaradili, a do kojih ne mogu da dođu kao i ostali zaposleni. Član Izvršnog odbora Sindikata Zoran Šoškić kazao je da je obaveza poslodavca da platu isplaćuje do desetog u mjesecu, a kolegama je poručio da je netačno da će svi oni koji budu tužili ostati bez zarađenih plata.

“Ukoliko ne bi ispaltili platu onda bi ušli u zonu još jednog prekršaja. Već su napravili jedan pre-

TRAŽE RJEŠENJE

Taksisti ª udavišeº Budvu Problem ilegalni taksi prevoznici, kao i veliki broj vozila

BUDVA – Tokom pojačanih kontrola u javnom prevozu, koje su rađene u saradnji sa Upravom policije, područna jedinica Budva od 31. decembra do 8. januara tokom 24 sata, uočene su brojne nepravilnosti kod taksi prevoznika. Izrečeno je pet prekršajnih naloga po 150 eura zbog neposjedovanja taksi licenci.

Nepravilnosti su se, kako navodi inspektor za saobraćaj u opštinskoj Komunalnoj policiji Milomir Vlačić, odnosile na neposjedovanje izvoda za licencu, vozači nijesu imali taksi legitimacije, a pojedina vozila nijesu imala rješenja da su taksi, već vozila koja nijesu u sklopu taksi firmi.

U Budvi je registrovano 380 vozila za obavljanje taksi prevoza, što je, kako navodi Vlačić, veliki broj.

“U drugim zemljama je taksi pre-

voz ekskluzivni prevoz koji je skuplji, a kod nas je sada cijena kilometra 50 centi i po toj cijeni prevoznik ne može da zaradi, što znači da je to druga kategorija. Ljeti je slika drugačija, tada se cijene povećavaju, start bude jedan euro, kilometar takođe. Međutim, u Budvi je veliki broj taksista. Iako je to tako, još nijesmo našli model kako da na neki način zaustavimo priliv taksi prevoznika, jer Budva je poslije Podgorice najinteresantnija što se tiče tog vida prevoza”, kaže Vlačić.

U Budvi postoji 27 registrovanih preduzeća, 89 preduzetnika, što znači ukupno 350 vozilaUpoređujući sa drugim opštinama, Vlačić navodi kako Kotor i Tivat imaju samo dva preduzeća, te ocjenjuje da taj posao u tim opštinama nije interesantan koliko u Budvi, s obzirom na veliki priliv turi-

sta u metropoli turizma. Mišljenja je da bi vinjete bile olakšica inspektorima u kontroli vozila.

“Usvajanjem odluke o vinjetama spriječiće se priliv novih taksista i u toj situaciji bi svako vozilo imalo određeno taksi stajalište”, pojašnjava Vlačić.On smatra da bi ovaj vid prevoza trebalo da se nađe u Zakonu o prevozu, da se objedini i u smislu cijena i načina rada jer, kako kaže, za sada Zakon o prevozu se ne bavi tom problematikom.

“Cijene, kvalitet usluge i ostalo je prepušteno opštinama da svojim odlukama regulišu tu oblast, a Zakon o prekršajima od 1. septembra 2011. je van snage stavio opštinske odluke kod sankcionisanja i sprovođenja mjera protiv prekršioca u prevozu putnika”, zaključuje Vlačić. N.L.

kršaj što ne isplaćuju plate redovno, a onda ukoliko bi napravili tu selekciju da ne plaćaju one koji ih tuže još bi jedan prekršaj napravili”, pojasnio je Šoškić.

Opština je do sada izgubila dva spora sa radnicima, pa Šoških smatra da bi najbolje bilo da poslodavac sa zaposlenima nađe zajednički jezik kako bi izbjegao plaćanje sudskih troškova i eventualnog vještačenja. Odluka o pokretanju sudskog spora kako bi se izvršila prinudna naplata duga donesena je na jučerašnjem zboru kojem je prisustvovalo oko tridesetak od

ukupno 500 zaposlenih, a rezultat je neispunjavanja predprazničnog zahtjeva koji su radnici uputili čelnim ljudima opštine.

Zahtijevane su dvije plate, no radnici su dobili jednu platu avgustovsku i tri potvrde po 50 eura, pri čemu ni ta avgustovska nije isplaćena radnicima javnih preduzeća i ustanova. Radnicima se već duži vremenski period plate ne isplaćuju redovno, pokušaji da problem riješe sa poslodavcem bezuspješni su, a o svemu ovome pisali su i Vladi od koje traže pomoć u prevazilaženju problema.

I.Jovović

Crna Gora 17

PETAK, 11.1.2013.

AUKCIJA

Platna obezbijedila novac za vesla

Besplatan internet u Beranama Fondacija Caritas Luxembourg i lokalna uprava u Beranama, u saradnji sa kompanijom MNNews, nastavile su finansiranje projekata pružanja usluge besplatnog interneta građanima u toj opštinom. Posredstvom Ministarstva za razvoj i saradnju Luksemburga i opština Berane obezbijedili su finansiranje za godinu, a MNNews je donirao još dvije bazne stanice.

Ukupna vrijednost projekta je 14.000 eura.

“Ideja je da građani Berana imaju besplatan internet pristup, u zonama grada koje imaju najveću frekvenciju dešavanja, brzinom 256/256 kbps za osnovne internet servise”, saopšteno je iz Caritasa. Pokrivene su zone u užem gradskom jezgru Berana sa osam baznih stanica.

Višečasovne restrikcije Zbog razgraničenja potrošača po trafo reonima, danas će, u vremenu od deset do 14 sati, povremeno će biti isključivani pojedini potrošači iz naselja Gipos i Donjeg Kraja koji se napajaju električnom energijom iz trafostanice Gipos. U Budvi će bez napajanja električnom energijom ostati dio naselja Rozino, kod zgrade Akademije znanja, zbog radova na mapiranju potrošača u trafostanici Rozino V, u terminu od deset do 13 časova.

U slučaju loših vremenskih prilika radovi će biti odgođeni.

ZIMSKE MUKE

Bjelopoljcima iz slavina cure ledenice

BAR - Na aukciji slika organizovanoj u cilju prikupljanja sredstava za nabavku vesala za Veslačku sekciju Jedriličarskog kluba Mornar Bar najveću ponudu od 2.650 eura dao je Nenad Bokovac, kalafat iz Bara. On će za taj novac izraditi šesnaest vesala od jasena, dužine 3,90 metara, sa garancijom od godinu.

Na aukciji u barskoj galeriji “Vega” bila su platna Nikole Gvozdenovića, Muharema Muratovića, Ljiljane Barjaktarević, Gorana Ćetkovića, uz crtež Dalibora Ćetkovića, a upriličio ju je NVO Mediteranski centar fotografije Bar, u okviru projekta “Omnia vita ex Mare”. Članovi Veslačke sekcije su na svim međunarodnim takmičenjima na kojima

Niske temperature zaledile vodu u cijevima, vodoinstalaterima pune ruke posla BIJELO POLJE - Niske temperature u Bijelom Polju lede krv u kostima i vodu u cijevima. Pored velike hladnoće Bjelopoljcima niske temperature prave probleme i kada je voda u pitanju. Onima koji ne znaju ili zaborave da ostave vodu preko noći da pomalo curi, često im se desi da im voda u kući zaledi.

Ameli Kurtćehajić zaledila je voda u kupatilu. “Čula sam da nekima ledi voda tokom zime. Nama je kuća topla i nikad nismo ostavljali vodu, sinoć smo napravili grešku, trebali smo ostaviti vodu jer nam je jutros voda zaledila nad kadom“, kaže Kurtćehajić. Ona kaže da je zvala vodoinstalatera koji joj je telefonom kazao da upali neku peć pored česme i da tako pokuša da odledi vodu u cijevi.

“Vodoinstalater mi je rekao da sam trebala da iz bojlera ostavim tanak mlaz vode da toči, jer ona najbolje održava protok vode. Sad, kako mi je on kazao, treba samo da se molim da voda nije daleko u cijevi zaledila inače ću morati čekati proljeće da se otopi“, kaže Kurtćehajić.

Vodoinstalater Nerko Zaimović kaže da na sjeveru često bude takvih slučajeva da voda i to isključivo u kućama zaledi.

Stanovi su ušuškani i tu gotovo da je nemoguće da voda zaledi. Kuće su hladnije i samim tim i podložnije da voda zaledi. Najgore je kada voda daleko u cijevi zaledi, kada dođe do otopljenja dolazi do naglog pucanja cijevi i naravno havarije po kući.

“Bilo je slučajeva da porodica za Novu godinu ili Božić ode u goste i zaboravi da ostavi vodu. Nakon povratka nalazili su poplavu u kući u kojoj bukvalno plutaju tepisi i staze. Da ne govorim o tome da se parket praktično uništi. Gdje je parno grijanje i radijatori stradaju. Takva šteta neke košta i po nekoliko hiljada eura“, kaže Zaimović.

On kaže da nije dovoljno ostaviti hladnu vodu da pomalo curi, jer kako kaže, nekima se dešavalo da i pored toga što hladna curi normalno, voda iz bojlera zaledi. Onima kojima je kuća hladna i nemaju parno grijanje dobro bi bilo ostaviti preko noći mašinu za veš da radi kako bi voda oticala i iz tih cijevi, jer nerijetko ima slučajeva da i česma od mašine za veš zaledi.

Zaimović savjetuje da oni koji imaju česmu vani, obavezno je utople sa nekim tkaninama i pokriju najlonom kako i ona ne bi zaledila. S.M.S.

KOTOR - Prvu ovogodišnju pješačku turu po Vrmcu planinarski klub “Vjeverica“ organizuje u nedjelju 13. januara.

Pješačiće se na relaciji Kotor – tvrđava – Bogdašići – austrijska bistijerna – Sveti Ilija – tvrđava – Kotor. Vrijeme okupljanja učesnika je u 7.30 sati kod glavne pošte, a više informacija može se dobiti putem telefona 069 651 545 i 069 463 257.

su učestvovali postigli izuzetan uspjeh. U vitrinama imaju šest zlatnih odličja sa trka u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

“Ova aukcija bila je pomoć nevladinog sektora odličnom klubu, konkretno nautičkom smjeru Srednje poljoprivredne škole, a vesla će na prigodnoj svečanosti biti uručena početkom marta”, istakao je Anto Baković, predsjednik JK Mornar, i dodao da je, pored profesora Srednje poljoprivredne škole i direktora Brana Kneževića, koji je klubu omogućio korišćenje dva školska kutera, nemjerljiv doprinos afirmaciji veslanja u Baru dala Mornarica Crne Gore, obezbijedivši privremene vezove u njihovoj bazi u Luci Bar.

Misa u katedrali KOTOR - Iz Biskupskog ordinarijata obavještavaju da će u nedjelju 13. januara, na dan Karika, kada se slavi prenos relikvija Sv. Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, svečana sveta misa u kotorskoj bazilici-katedrali biti u 18 sati, a služiće župnik i opat, peraški monsinjor Srećko Majić.

“U prvoj knjizi Biskupskog arhiva koja započinje godinom 1431. navodi se kao stari običaj da toga dana služi peraški župnik i opat, jer je prema predanju on dopratio brod sa relikvijama Svetog Tripuna od Perasta do Kotora”, navodi se u saopštenju Biskupskog ordinarijata.

VELIKA OŠTEĆENJA

Posljedice požara uticaće na rad Crvenog krsta na Cetinju CETINJE - Uzrok požara koji je izbio u zgradi Crvenog krsta na Cetinju još nije saopšten. Rezultat nalaza vještaka biće poznat za desetak dana. Dvije prostorije su potpuno uništene, izgorjela je i garderoba skladištena u tom prostoru, koja je bila namijenjena socijalno ugroženom stanovništvu. Neupotrebljiva je i prostorija u kojoj se odvijala nastava za studente Fakulteta za

pomorstvo.

Nastala oštećenja nijesu vidljiva spolja, tek kada se uđe u prostorije, dobija se prava slika o pričinjenoj šteti, ali i o “zrnu sreće” da požar nije zahvatio čitavu zgradu.

Osim prostora koji su direktno ugroženi vatrom, od dima i isparenja stradale su i ostale prostorije, lamperija, zidovi i podovi. Golim okom je vidljivo da će trebati puno

vremena i sredstava da se prostor u cetinjskom Crvenom krstu dovede u stanje u kome će se moći koristiti.

Sekretarka Opštinske organizacije Crvenog krsta Cetinja Jelica Vukmirović za DN kaže da će se “u najkraćem mogućem roku formirati komisija koja će raditi na procjeni štete i na izradi projekta sanacije zdanja Crvenog krsta”.

Vukmirović kaže da su na zgradi već zamijenjena stakla koja su bila polomljena i ona koja su stradala u požaru.

Ona je rekla da posljedice požara i te kako utiču na rad opštinskog Crvenog krsta te da je šteta mnogo veća nego što izgleda na prvi pogled.

Komentarišući mogući uzrok požara Vukmirović je kazala da su u opticaju dvije varijante, prva da je do požara došlo usljed kvara na instalaciji i druga, po kojoj je do požara došlo zbog petarde koja je ubačena kroz polomljeno okno.

Zbog požara koji je oštetio učionicu u kojoj se odvijala nastava za studenta Fakulteta za pomorstvo januarski ispitni rok biće realizovan u prostorijama Osnovne škole “Njegoš”.

M.Z.

KOTOR

Besplatan parking do izgradnje hotela KOTOR - Rampe sa parkinga na prostoru nekadašnjeg URC-a nedavno su uklonjene, a parking je slobodan. Kako saznaje Radio Kotor u Opštini, u toku su pregovori sa vlasnikom parcele o uslovima korišćenja pomenutog prostora za parking usluge do izgradnje hotela na ovoj lokaciji.

“Ostaje da regulišemo ugovorni odnos sa vlasnikom parcele, preduzećem Kotor Bay hotel, nakon čega ćemo znati da li će se parking naplaćivati. Pretpostavljam da hoće i da cijena po satu neće biti viša od dosadašnje”, kazao je za Radio Kotor menadžer Opštine Kotor Srđan Dragomanović.

18 Kultura

PETAK, 11. 1. 2013.

ROĐENDAN

Tintin napunio 84 godine Vremešni junak jedan od rijetkih koji je iz stripa iskoračio u 3D animaciju

BIJENALE ARHITEKTURE

Rem Kolhas umjetnički direktor u Veneciji

Holandski arhitekta Rem Kolhas, koji radi na masterplanu budućeg Marina Abramović Community Centre Obod na Cetinju, imenovan je za umjetničkog direktora 14. Bijenala arhitekture u Veneciji, koji će se održati 2014. godine. Dobitnik Zlatnog lava za životno djelo na 12. Bijenalu arhitekture u Veneciji, ovjenčan nizom prestižnih nagrada, uključujući arhitektonski oskar - Pricker za 2000. godinu, najavio je svoj koncept za 14. Bijenale, koje će biti održano od 7. juna do 23. novembra 2014. “Želimo svjež pogled na fundamentalne elemente arhitekture, koje koriste svi arhitekti, svuda, bilo kad, kako bismo vidjeli da li možemo da otkrijemo nešto novo”, izjavio je Kolhas 8. januara nakon sastanka

sa Bordom direktora Bijenala u Veneciji.

Predsjednik Bijenala Paolo Barata istakao je da je Kolhas jedan od najvažnijih arhitekta današnjice, čiji je rad zasnovan na intenzivnom istraživanju.

Kolhas je na čelu Bijenala arhitekture zamijenio Dejvida Čiperfilda, koji je bio umjetnički direktor 13. izložbe, održane na temu “Zajedničko polje”. Crna Gora se na 13. Bijenalu arhitekture u Veneciji predstavila postavkom “Sljedeći korak”, koju su osmislili mladi arhitekti. Kroz ovu temu je napravljena detaljna analiza prostora u Crnoj Gori i predočen pravi put kojim bi Crna Gora trebalo da ide kada je riječ o planiranju zajedničkih prostora – to je dijalog svih važnih subjekata koji učestvuju u planiranju.

“Avanture Tintina”, jedan od najpopularnijih evropskih stripova ikada, prvi put objavljen u dječjem dodatku belgijskog časopisa “Dvadeseti vijek” 10. januara 1929. godine, “napunio” je juče 84 godine.

Serija stripova belgijskog umjetnika Žorža Remija (1907-1983), koji je radio pod pseudonimom Erže, objavljena je na više od 50 jezika, a više od 200 miliona primjeraka je prodato do sada. Remi je bio kompletan autor, odnosno pisao je scenarija i crtao strip, a takođe je i pomno istraživao lokacije da bi što vjernije dočarao “mjesta” do kojih je Tintin stizao.

Od davne 1929. godine, pa do 1983, kada je preminuo Erže, izašla su 23 stripa, a naknadno je izašlo još sedam stripova koje nije sam autor crtao. O pustolovinama neustrašivog novinara, koji je uvijek u pratnji svog psa Sneška, snimljeni su i filmovi, dokumentarci, crtani filmovi, a realizovane su i pozorišne predstave. Pored Tintina tu su i kapetan Hadok, profesor Suncokret, detektivi Dipon i Dipon i mnogi drugi. Reditelji Stiven Spilberg i Piter Džekson 2011. predstavili su animirani film “Avanture Tintina” u 3D izdanju. Brisel je vjerovatno jedini grad na svijetu koji ima muzej posvećen liku iz stripa - to nije zabavni park, nego pravi muzej podignut njemu u čast.

Osim toga, Tintinov lik je na muralima, posterima i majicama, lutkice iz stripa prodaju se na svakom ćošku tog belgijskog grada i moglo bi se reći, bez mnogo

pretjerivanja, da je Tintin ravnopravni simbol Brisela sa jednim drugim legendarnim dječakom Maneken Pisom, čija je statua u centru grada jedna od glavnih turističkih atrakcija.

Stripovi na kojima su odrasle generacije frankofonske djece, a potom i čitalaca iz drugih kultura, mogu se posmatrati kroz osoben, inovatorski i tehnički pristup stripu i crtežu.

Kultura 19

PETAK, 11. 1. 2013.

Nominacije za Oskara

Najbolji glumac

Danijel Dej Luis „Linkoln“ Denzel Vošington „Flight“ Hju Džekmen „Jadnici“ Bredli Kuper „Silver Linings Playbook“ Hoakin Feniks „The Master“ Najbolja glumica

Dženifer Lorens „Silver Linings Playbook“ Džesika Čestin „ Zero Dark Thirty“ Emanuel Riva „Ljubav“ Naomi Vots „The Impossible“ Kuvanžen Volis „ Beasts Southern Wild“ G l u m a c za najbolju sporednu ulogu

Tomi Li Džouns „Linkoln“ Filip Simor Hofman „The Master“ Robert De Niro „Silver Linings Playbook“ Alan Arkin „Argo“ Kristof Walc „Django Unchained“ Glumica za najbolju sporednu ulogu

En Hatavej „Jadnici“ Seki Fild „Linkoln“ Helen Hant „Sessions“ Ejmi Adams „The Master“ Džeki Viver „Silver Linings Playbook“ Najbolji reditelj

Stiven Spilberg „Linkoln“ Ang Li „Pijev život“ Dejvid O.Rasel „Silver Linings Playbook“ Mihael Haneke „Ljubav“ Ben Zeitlin „Beasts of the Southern Wild“ Najbolji film

„Linkoln“, Argo“, „Zero Dark Thirty“, „Jadnici“, „Silver Linings Playbook“, „Pijev život“, „Django Unchained“ , „Beasts of the Southern Wild“, „Ljubav“ © GRAPHIC NEWS OTKRIĆE U RIMU

Pronađene statue iz Ovidijevog mita Sedam rimskih statua koje opisuju jedan od mitova koje je obradio slavni rimski pjesnik Ovidije otkriveno je tokom iskopavanja u jednoj antičkoj vili nadomak italijanske prijestonice, saopštili su arheolozi, prenose italijanski mediji.

“Već neko vrijeme znamo da na tom području postoje tragovi Valerija Mesale, bogatog rimskog generala koji je bio Ovidijev pokrovitelj”, kazala je za AFP Elena Kalandra, nadzornica arheoloških iskopavanja u pokrajini Lacio.

Ona je dodala da su statue izvanredno dobro očuvane.

Arheolozi su statue pronašli na dnu Mesalavog bazena, gdje su

najvjerovatnije pale za vrijeme zemljotresa koji se dogodio prije oko 2.000 godina. Statue opisuju mit Niobe, Tantalove kćerke, majke sedam sinova i sedam kćerki, koja se time hvalila pred boginjom Letom, koja je imala samo dvoje dece, Apolona i Artemidu. U želji da osvete uvrijeđenu majku, Apolon i Artemida su pobili Niobinu djecu, a Nioba se od žalosti pretvorila u kamen. Mit je ispričan u Ovidijevom remek djelu “Metamorfoze”.

Ne zna se, međutim, da li su Mesalove statue inspirisale rimskog pjesnika da napiše svoju priču ili su one nastale na osnovu njegovih stihova.

TRKA POČINJE

Linkoln prednjači, Tarantino zaobiđen Objavljene nominacije za 85 dodjelu nagrada Američke filmske akademije koja će biti održana 24. februara Nataša Bućković

P

redsjednička drama Stivena Spilberga “Linkoln” dobila je 12 nominacija za nagradu Oskar Američke filmske akademije, uključujući i onu za najboji film. Ostvarenje “Pijev život” Ang Lija ima dvije nominacije manje, dok je najveće iznenađenje ostvarenje Dejvida Rasela “Silver Linings Playback” sa osam nominacija koliko imaju i “Jadnici”.

Nominacije u najvažnijim kategorijama za najprestižnije filmske nagrade, Oskare, juče su saopštili ovogodišnji domaćin dodjele komičar Set Mekfarlan i glumica Ema Stoun. Listu nominovanih očekivano predvodi “Linkoln” Stivena Spilberga sa 12 nominacija, dok dvije manje ima “Pijev život” Ang Lija. Novo ostvarenje Toma Hupera, mjuzikl “Jadnici”, osvojilo je osam nominacija kao i ostvarenje “Silver Linings Playbook” Dejvira Rasela, dok je drama “Argo” Bena Afleka nominovana u sedam kategorija. Film o američkom predsjedniku Abrahamu Linkolnu, nadmetaće se, između ostalog, u kategorijama za najbolji film, najboljeg glumca u glavnoj ulozi (Denijel Dej Luis), najbolju epizodnu mušku ulogu (Tomi Li Džons) i najbolju epizodnu žensku ulogu (Sali Fild). Za Oskara za najbolji film u trci su još i “Pijev život”, “Jadnici”, “Argo”, “Silver Linings Playbook”, “Oslobođeni Đango”.

Uprkos negativnoj reklami koju je

dobio film “Zero Dark Thirty” zbog mračnih scena nasilja i tajnih izvora korišćenih za rekonstrukciju lova i ubistva lidera al Kaide, ostvarenje Ketrin Bigelou ipak se našlo među kandidatima za najbolji film, ali za nju nije bilo mjesta među nominovanim za najboljeg reditelja.

Ove godine filmske snage odmjeriće iskusne filmadžije poput Spilberga i Lija, ali i mladih nada kao što je debitant Ben Zejtlin. Među nominovanim u ovoj kategoriji našli su se i Mihael Haneke i Dejvid Rasel. Najveće iznenađenje je što se u ovoj kategoriji nije našao Kventin Tarantino, ali ni Ben Aflek. Iako će ceremonija dodjele Oskara biti posvećena filmovima o Džejms Bondu, “Skyfall” nije nominovan ni u jednoj važnoj kategoriji. Uprkos iskazanom nezadovoljstvu u Vašingtonu Džesika Čestejn je dobila nominaciju za najbolju žensku ulogu u filmu “Zero Dark Thirty”, u konkurenciji koju čine Naomi Vots (The Imposible), Dženifer Lorens (Silver

Linings Playbook), Emanuel Riva (Amour) i Kuvanžene Volis (Zvjeri južnjačkih divljina). Glumica Helen Miren nije se našla među nominovanima u ovoj kategoriji za ulogu u filmu “Hičkok”. Konkurenti Denijel Dej Luisu za najbolju mušku ulogu su Denzel Vašington (Let), Hju Džekmen (Jadnici), Bredli Kuper (U dobru i u zlu) i Hoakin Finiks (Master). Uprkos sjajnoj epizodnoj ulozi u “Đangovoj osveti” Leonardo Di Kaprio se nije našao među nominovanim za Oskara u ovoj kategoriji, ali jesu Kristofer Valc (Đangova osveta), Filip Simor Hofman (Master), Robert de Niro (U dobru i u zlu), Alan Arkin (Argo) i Tomi Li Džons (Linkoln). Očekuje se da će En Hatavej (Jadnici) dobiti Oskara za epizodnu žensku ulogu, a konkurenti su joj Sali Fild (Linkoln), Džeki Viver (U dobru i u zlu), Helen Hant (The Session), Ejmi Adams (Master) Emanuel Riva, Kuvanžene Volis.

Imena nominovanih za ovogodišnju 85. dodjelu Oskara saopštena su pet dana ranije, u odnosu na prethodne godine. Zahvaljujući ovoj izmjeni, članovi akademije njih oko 6 hiljada, dobiće više vremena da odgledaju nominovane filmove prije svečane ceremonije koja će biti održana 24. februara. Promjenom datuma Američka filmska akademija će pokušati da umanji uticaj Zlatnog Globusa čija dodjela je zakazana za 13. januar.

● FOTO priča

Osvajači u boji Instalacija njemačkog umjetnika Rosalia pod nazivom Flossis juče je učinila dinamičnom fasadu jedne zgrade u Dizeldorfu. Instalacija je sačinjena od 29 skulptura čija je visina prelazi dva metra.

20 Reportaže

petak, 11.1.2013.

SPEKTAKL

Kalifornijski stampedo delfina Više od hiljadu delfina snimljeno u blizini obale, u jurnjavi za hranom

Turisti na brodu “Whale Safari” snimili su jata delfina koja su plivala zajedno nedaleko od obale Dejna Pointa u Californiji. Iako su delfini društvene životinje i žive u jatima koja imaju i nekoliko desetina jedinki, ova pojava se može smatrati

fenomenom, posebno iz razloga što je sve izgledalo kao nevjerovatni stampedo. Ipak, objašnjenje je jednostavno - na mjestima na kojima ima mnogo hrane, delfini formiraju takozvani “superpod” koji može činiti čak više i od hiljadu delfina.

KANADA

Led zarobio 11 kitova ubica

Borba sa vremenom za živote morskih kolosa Vrijeme ističe za jedanaest kitova ubica koji su ostali zarobljeni u ledu u blizini malog kanadskog naselja Hudson Bay, javlja CNN. Nesretni kitovi ostali su zarobljeni u malom bazenu promjera deset metara koji okružuje potpuno zaleđen zaliv, a udaljeni su barem deset kilometara od otvorenih voda. Kanadski stručnjaci su na nogama, a na gradskom sastanku odlučili su da će kitovima

pomoći razbijanjem leda koji ih okružuje.

“Srca su nam tužna kad gledamo koliko pate, želimo im pružiti veće šanse za preživljavanje”, kazao je gradonačelnik Inkujaka.

Do dolaska ledolomca potrebno je 36 sati, a budući da kitovi već sada jedva dolaze do vazduha i većina bazena se zaledila, pitanje je hoće li nesrećne životinje izdržati do dolaska ledolomca.

KURIOZITET

Konačno snimljena gigantska lignja Snimak je načinjen na dubini od 630 metara Naučnici i japanska i američka televizija snimili su prvi put ogromnu lignju u njenom prirodnom staništu - na dubini od 630 metara oko 1.000 kilometara južno od Tokija.

Lignja dugačka tri metara snimiljena je u Tihom okeanu tokom zajedničke ekspedicije japanskog Muzeja prirode i nauke, Japanske javne televizije NHK i Diskaveri kanala, prenosi AP. NHK je objavila fotografije lignje, a kasnije i video, dok će Diskaveri prikazati snimak 27. januara.

Reportaže 21

petak, 11.1.2013.

ISTRAŽIVANJA

Pronađeni raj Edvin Skols i Tim Laman, ornitolog i fotograf, dokumentovali su sve postojeće vrste rajskih ptica

P

rije devet godina dvojica ljudi započela su neobičnu misiju: da budu prvi koji će pronaći i dokumentovati svih 39 vrsta legendarnih rajskih ptica. Poslije 18 ekspedicija i više od 39.000 fotografija, njihova misija je konačno ispunjena.

Na Novoj Gvineji kenguri se penju na drveće, a leptiri veličine frizbija lepršaju kroz prašumu po čijem tlu bauljaju sisari koji legu jaja. Žabe imaju noseve kao Sirano, a rijeke su pune živopisnih riba duginih boja. Pa ipak, nijedno od ovih čuda prirode sa Nove Gvineje ne očarava naučnike u toj mjeri kao stvorenja koja je Alfred Rasel Valas, prirodnjak iz XIX vijeka, nazvao „najčudesnijim i najljepšim pernatim stanovnicima Zemlje” − rajske ptice.

Trideset devet vrsta živi samo na Novoj Gvineji i nekoliko okolnih područja, no i pored višedecenijskih istraživanja još niko nije uspio da ih vidi sve. Sve do sada. Sve je počelo 2003. godine, kada su Edvin Skols, ornitolog sa Kornelovog instituta, i Tim Laman, biolog i fotograf, postavili sebi za cilj da dokumentuju sve postojeće vrste rajskih ptica. Za to im je bilo potrebno osam godina i 18 ekspedicija po nekim od najegzotičnijih predjela naše planete. Pomoću fotografija, video-snimaka i zvučnih zapisa (da i ne pominjemo staromodne sveske i olovke),

Skols i Laman uspjeli su da zabilježe načine udvaranja i druge oblike ponašanja koji su do sada bili nepoznati nauci. Rijetko koji spektakl u prirodi je toliko bizaran poput rituala udvaranja mužjaka iz porodice Paradisaeidae.

Rašireno zlatno perje, komično pocupkivanje, badrljice pera koje poput žica podsjećaju na robotske antene, narogušeni okovratnici i lepeze koji se prelivaju u svim duginim bojama i time nadmašuju i najljepše drago kamenje. I sve to samo u jednom cilju.

A to je, naravno, da se privuče što više ženki. Rajske ptice su ekstremni primjer Darvinove teorije o polnoj selekciji. Ženke biraju partnera prema određenim spoljašnjim karakteristikama i time povećavaju šanse da se te osobine prenesu i na sljedeću generaciju.

Obilje hrane i nedostatak grabljivaca na Novoj Gvineji omogućili su pticama da prosperiraju i svoje atraktivne karakteristike toliko razviju da ih čak i objektivni naučnici smatraju apsurdnim. Blistavo perje se u Aziji već hiljadama godina cijeni kao ukras. Lov-

ci koji su ih u XVI vijeku prvi put pokazali Evropljanima često su im kidali krila i noge da bi naglasili perje. To je izazvalo vjerovanje da je riječ o božjim pticama, koje lete nebesima bez slijetanja, a hrane se rajskom maglom. A u XXI vijeku Laman i Skols su odlučili da ptice fotografišu iz ugla iz koga ih nikad niko nije vidio: iz perspektive ženki. Na ostrvu Batanta, zapadno od Nove Gvineje, Laman se popeo na prašumsku krošnju drveta visokog 50 metara da bi slikao ritual parenja crvene rajske ptice. A na poluostrvu Huon, otprilike 2.000 kilometara istočno, postavio je aparat da gleda nadolje sa jedne grane da bi dobio pogled iz perspektive ženke na živopisno grudno perje i baletsku „suknju” mužjaka Vanesove rajske ptice. I mada su obojica već imala iskustva u tropima prije početka ovog poduhvata, nijesu mogli ni da naslute kakva ih avantura očekuje. Morali su da izdrže mukotrpna putovanja helikopterom i duga pješačenja duž poplavljenih staza, a dva puta su plutali nasred morske pučine kad su im brodski motori otkazali. Zarad rijetkih trenutaka otkrivalačkih ushićenja, kao kad su prvi put vidjeli mužjaka crnogrle astrapije kako se udvara viseći naglavačke, proveli su preko 2.000 časova sjedeći u zaklo-

nu, gdje su jednostavno čekali i posmatrali. Prizor blistave plavocrne jobijske manukodije u junu 2011. godine označio je i kraj njihove misije. Skols i Laman se nadaju da će njihov rad doprinijeti očuvanju prirode na Novoj Gvineji, gdje su ptičja staništa do sada bila zaštićena samo zahvalju-

jući tome što su nepristupačna i daleka.

Kao što je svojevremeno zapisao Valas: „Čini se kao da je priroda preduzela sve mjere predostrožnosti da ova stvorenja, njeni najljepši dragulji, ne izgube vrijednost time što će biti lako dostupni”.

22 Zabava

PETAK, 11. 1. 2013.

INAUGURACIJA UZ ZVIJEZDE

Bijonse prva ª ljubiº Obamu

ZLATNI GLOBUS

Adel ipak dolazi na dodjelu Globusa Pop pjevačica Adel trebalo bi da prisustvuje ceremoniji dodjele Zlatnih globusa na Beverli Hilsu za dva dana, što bi bilo njeno prvo javno pojavljivanje od kada je rodila sina u oktobru.

Organizatori Zlatnog globusa su saopštili da će se 24-godišnja britanska pjevačica pojaviti na ceremoniji prije kao nominovana nego što će biti izvođač.

Njena ‘’Skyfall’’ numera iz istoimenog filma o Džejmsu Bondu je jedna od pjesama koje se nalaze u trci za titulu najbolje originalne numere na Zlatnim globusima jednom od najvećih događaja ka-

da je dodjela nagrada u pitanju u Holivudu. Vlasnica hita ‘’Someone Like You’’ dobila je sina u oktobru sa svojim partnerom Sajmonom Koneckim i od tada se sklanja od očiju javnosti. Adelin album ‘’21’’ najprodavaniji je 2012. u SAD. Adel će se naći na dodjeli Zlatnih globusa sa nekim od najvećih filmskih i muzičkih zvijezda u Holivudu, uključujući i prezentere - Meril Strip, Džordža Klunija, Dženifer Lopez i nominovane, među kojima su i Ben Aflek, Danijel Dej-Luis, Helen Miren, Leonardo Dikaprio, En Hatavej, Kevin Kostner.

Džej Zi neće da se ljuti, a i zašto bi, kada će njegova draga Bijonse među prvima predsjedniku SAD da poželi sve najbolje i u drugom mandatu i to himnom. Na svečanosti povodom inauguracije Baraka Obame pjevaće Bijonse, Keli Klarkson i američka folk zvijezda Džejms Tejlor. Organizatori su saopštili da je Barak Obama lično učestvovao u izboru zvijezda koje će pjevati na svečanosti povodom njegovog dru-

gog prijema u Bijelu kuću.

“Njihova muzika je često u srcu mnogih Amerikanaca i komunicira sa ljudima širom zemlje”, rekao je Obama.

Bijonse će 21. januara prva da zapjeva nacionalnu himnu, Keli “My Country Tis of Thee”, a Tejlor “America the Beautiful”.

Bijonse i Džejms bili su među zvijezdama koje su Obami poželjele sreću kao prvom tamnopu-

tom predsjedniku SAD 2009. godine. Pored muzičara, Obaminu inauguraciju će uveličati i kubanskoamerički pjesnik Ričard Blanko, koji je najmlađi pjesnik i prvi Hispanoamerikanac koji učestvuje na ovoj svečanosti. ‘’Ričardovo pisanje će se odlično uklopiti u inauguraciju i pokazaće snagu američkog naroda i to da naša nacija poštuje različitosti’’, rekao je Obama.

Zabava 23

PETAK, 11. 1. 2013.

Šta će mi pamet kad imam srce RAZGOVOR

Ivana Kovač za DN o solo karijeri, ljubavi, životnoj borbi Filip Jovović

B

ivša članica grupe Magazin i kćerka poznatog dalmatinskog pjevača Miša Kovača Ivana Kovač nedavno je najavila prvi solo album. Nakon burnog životnog perioda, problema sa narkoticima, izlaska iz grupe, Ivana se konačno “dozvala pameti”, kako kaže jedna njena pjesma. Za DN priča o novim pjesmama, ljubavi i životnom ispitu koji je položila.

Šta Vas je podstaklo da se nakon izlaska iz grupe Magazin oprobate i u solo vodama?

Htjela sam nešto “svoje”, nešto gdje mogu pokazati svoju energiju. Pritom, naravno, mislim na pjesme. U Magazinu to nije bilo moguće, jer je to grupa sa svojom prošlošću, publikom i tačno definisanim muzičkim stilom, pa smo morali da “uvedemo” kompromise između njih i mene kao vokala. To nije bilo jednostavno s obzirom na to da je moj glas apsolutno u svakom pogledu drugačiji od vokala mojih prethodnica.

Da li tekst pjesme “Što stari ljudi kažu” Dražena Zečića odgovara Vašem senzibilitetu?

Apsolutno. Dražen Zečić je kao autor i najbolji za mene iz razloga što njegove pjesme imaju tekstove koji su jednostavni, a u dru-

gu ruku životni su i svaki nosi duboku poruku.

Namjeravate li i Vi da se oprobate kao tekstopisac?

Pokušala sam, naravno, to je ostalo između moja četiri zida. (smijeh) Nijesam se još usudila, ali nikad se ne zna. Možda kad se još malo okuražim. (smijeh) Da li će pjesme sa najavljenog solo albuma imati bilo kakve sličnosti sa Vašim radom u grupi Magazin?

Nikakve. Ne bi bilo potrebe za odlaskom iz grupe u suprotnom.

Da li su patriotski motivi iz pjesama inspirisani Vašim ocem Mišom Kovačem?

Kako kod nas mnogi kažu: “Mišo je Dalmacija”, no ipak nijesu. Ja sam Dalmatinka i za mene je Dalmacija nešto sveto, tako sam učena i tako je osjećam. Posljednja pjesma

Iskrenost rijetka pojava U kakvim ste odnosima sa Jelenom Rozgom?

Jelena je moja jako dobra prijateljica i svaki put kada mi je trebalo ili treba bilo kakav savjet, uvijek je tu za mene. Cijenim je zato što je iskrena, a danas je iskrenost rijetka pojava.

Možete li izdvojiti nekog sa regionalne estradne scene?

Miša uvijek stavljam pod broj jedan. Ne samo zato što mi je otac, već zato što je uistinu veličina. Kao čovjek i kao pjevač. Tu je Dražen Zečić, koji je autor mog albuma i koji je uz Miša moja vodilja.

koju sam snimila “Dalmacijo, srce oca moga” posvećena je Dalmaciji, kroz prizmu mog, ali i oca svake Dalmatinke. Mnogi su je percipirali kao moju posvetu njemu, pa zato na spotu imam majicu sa njegovim likom.

Ko sam ja da se bunim? (smijeh) U dugoj ste vezi, da li ćete uskoro stati na ludi kamen?

Prvi put čujem za taj izraz! Ukrašću vam ga! (smijeh) Neću još, ima vremena, a uostalom, to bi bio samo potpis na papiru, mi već sedam godina zajedno živimo, tako da... (smijeh) Koje su prednosti i mane veze sa mlađim muškarcem?

On je mlađi od mene samo po godinama, ni po čemu drugom! Nekad se pored njega osjetim kao da imam 10 godina. On je netipičan mladi momak. (smijeh) Na kraju, nema to veze sa godinama već sa odnosom. Jednostavno smo se našli i to je to.

Kad kažem ljudima da je sedam godina mlađi, reakcija bude: “Opa! Nijesi ti ni luda!” (smijeh) Prošlo je nekoliko godina od kada ste se oslobodili zavisnosti od droga. Da li imate želju da ponovo probate opijate?

Nikada! A i bila bih totalni ludak kada bih samo i pomislila na to! Izgubiti sve ovo što sada imam radi tih gluposti bio bi manijakalan potez. Uostalom, to je sada stvarno daleko iza mene. Šta Vas prvo privuče na muškarcu?

Mora imati “ono nešto”. Fizički izgled mi stvarno nije bitan. Primjer: imala sam jednog momka koji je bio toliko lijep da nijesam mogla prestati da ga gledam. I to je bilo to - ljepota, slika u koju sam se zaljubila i ništa više. Sa druge strane, jedan i nije bio baš tako li-

jep, ali je imao nešto u sebi što jednostavno ne možeš opisati. Na kraju, kad bih napravila recenziju, taj drugi mi je postao ljepši od prvog. (smijeh) Jedna od Vaših pjesama nosi naziv “Ako dođem pameti”, da li se to i desilo? Šta će mi pamet kad imam srce!

U ljubavi “više dajete ili uzimate”? A u životu?

Nije mi teško da dam više nego što dobijem ako je neko stvarno toga vrijedan, a to čovjek uvijek osjeti. Naravno, u to se i uvjeri na više načina jer svako daje nešto na svoj način. Tako funkcionišem na svim bazama, kako u ljubavi, tako i u životu. Uostalom, zašto ne davati i više ako te to čini srećnim.

Kratki odgovori Pet stvari bez kojih ne možete?

1. Kafa 2. Mobilni telefon (nažalost) 3. Internet (nažalost) 4. Automobil 5. Mikrofon Da li podržavate estetsku hirurgiju?

Apsolutno! U granicama normale, naravno.

Film

Kevin Kostner stiže u Srbiju Vječiti zavodnik novo ostvarenje snimaće u susjedstvu

Slavni glumac Kevin Kostner uskoro bi bi mogao da posjeti Srbiju, jer bi tamo, kako se šuška trebalo da se snima jedan dio njegovog novog filma, čiji se radni naslov i dalje drži u tajnosti, prenosi britanski filmski sajt Thisisfakedly.co.uk.

Zavodljivi glumac, koji je najveću popularnost stekao igrajući romantične gubitnike i heroje, dio je glumačke postave novog filma Lika Besona, čija je producentska kuća već snimila “Lock Out” u susjednoj Srbiji.

Kako se navodi, snimanje bi trebalo da počne u aprilu, a radnja prati ostarjelog i bolesnog agenta tajne službe koji se vraća na svoju posljednju misiju kako bi pronašao lijek za svoju bolest.

Pored Kostnera u filmu će igrati i Amber Herd, Hejli Stajnfeld i Koni Nilsen. Z.Š.

HOT! Brazilska ljepotica Karolina Fransišini izgleda savršeno baš kao što je to slučaj i sa mnogim manekenkama koje dolaze iz Brazila. Vjerujemo da će ispuniti i vaša očekivanja kada pogledate njenu fotografiju na kojoj je pozirala u bikiniju.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme KOJI LETI, AMERIČKI BROD BRAZILSKI REDITELJ TEGLJAČ FUDBALER LEPRŠAV (LAT.) RIKARDO SA SLIKE

NIGHT VISION INSTRUMENT

ŽITELJ RAVNIOZNAKA DVA VOKALA ZA GRAM ČARSKIH ISELJENIK KRAJEVA

PETAK, 11. 1. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2260 sudoku 2012-12-20 BUKVALAN

9

DIO KONSTRUKCIJE KROVA

4

8

3

3

OKRETNI PLES

ENGLESKA KNJIŽEVNICA BRONTE

4

2

8

OPŠTA SKLONOST, TENDENCIJA (ENGL.)

5

3

STAROGRČKI VAJAR SJEVER

2

1

4

7

5

Play sudoku online at:

9

1

3

2

www.sudokukingdom.com

DIO VOJVODINE MANJI KLAVIRI (ITAL.)

BESPOSLIČENJE

8

8

6 BIV.FUDB. ZORAN DIMITRIJEVIĆ BOR

FUDBALSKI KLUB IZ PERUA

1

3

VOLT KUHINJS. POSUDA (MN.) GRAD U MISURIJU

NEKORIŠĆENA

5

2

4

4

KOJI SE TIČE TRANSPORTA PRVO SLOVO

5

EGIPATS. BOŽANST. TVORNICA AUTOMOB. MARIBOR

ŽENSKI POVEZI PREKO LICA

Medium level

Teža

PRECI (LAT.)

NJEMAČKI KOJI FILOZOF, TEODOR ŠMRKĆE

ODOBRAVATI POKRETOM GLAVE

9

Daily Sudoku puzzle No. 1829

ISTOK

Lakša 2011-10-16

GRAD U NIGERIJI

2

HRVATSKA SLIKARKA, SLAVA

6

AUSTRIJSKI FUDBALSKI KLUB

8

6

8

1 5

AMERIČKI PISAC MAJLER

9 4

2

6

PRKOSAN

4

9

9

9

7

7

5

Page 1/2

Play sudoku online at: NOVA STVAR

2

6

3

NAGONITI KONJA NA TRK

Play sudoku online at:

7

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: MANASTIRICA, AVANTI, PLIN, RITA ORA, OKA, KORELATIV, K, OPORAN, MALJA, PANORAMA, ER, OR, BI, ARAKI, LKN, JEREVAN, O, APARATURA, SKR, I, KONORS, ANAMIT, NADATI, ARIJAC, PIVARI.

6

1

7 4

puta tokom obroka koji traje 20-30 minuta.

Nutricionisti preporučuju da se jede sporije zato što je potrebno 20 minuta da se stvori osjećaj sitosti.

Ako se jede brzo, može se pojesti previše.

“Srećna viljuška”, međutim, ne može da odredi nutricioni sadržaj hrane niti koliko je hrane na viljušci.

Viljuška se može kupiti za 99 dolara, a isporuka se očekuje od aprila ili maja tekuće godine.

4

1

8

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2259 2012-12-19 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2033 2012-05-07 7

6

3

5

8

2

1

9

4

1

7

5

2

4

8

3

9

6

5

2

9

1

4

7

6

3

8

4

2

9

6

7

3

5

1

8

1

8

4

9

3

6

7

5

2

8

6

3

9

1

5

7

4

2

8

1

6

2

5

9

3

4

7

9

3

4

5

8

2

1

6

7

4

9

2

6

7

3

5

8

1

2

5

7

1

6

9

4

8

3

3

5

7

8

1

4

9

2

6

6

8

1

7

3

4

9

2

5

2

7

5

4

9

1

8

6

3

5

1

8

4

2

7

6

3

9

9

4

1

3

6

8

2

7

5

3

9

6

8

5

1

2

7

4

6

3

8

7

2

5

4

1

9

7

4

2

3

9

6

8

5

1

vicevi

Viljuška vam broji zalogaje

rija, a podaci o brzini unošenja hrane mogu se prebaciti u računar preko USB porta, tako da se navike u ishrani mogu pratiti i duže vrijeme.

Ovaj proizvod francuskog “Hepilabsa” sadrži senzore za pokret koji mogu ustanoviti kada se viljuška podiže od tanjira do usta - ako procijeni da korisnik jede prebrzo, upozorava ga vibracijom i treperavim svijetlom.

“Hepilabs” je procijenio da je idealno da se viljuška koristi 60 do 75

8

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

Novotarije

Jedna francuska kompanija napravila je “srećnu viljušku”, koja se od drugih razlikuje po tome što posebnim senzorom mjeri brzinu unošenja hrane.

Među mnoštvom proizvoda na sajmu elektronike u Las Vegasu, koji je u toku, posjetioci će moći da se upoznaju i sa uređajem koji bi mogao pomoći u smanjivanju gojaznosti.

“Srećna viljuška” (HAPIfork) ima debelu dršku u koju se stavlja bate-

Medium level

Šeta Mujo čaršijom i ugleda čovjeka koji prodaje naočare.

Page 1/2 Prodavac mu kaže: - Jeste li za jedne stvarno posebne naočare?

Mujo: - Daj da vidim kakve su!

Prodavac mu namigne i pruži naočare. Mujo ih stavi i ugleda sve ljude oko sebe potpuno gole.

Veselo reče: - Uzimam!

Ide Mujo kući i smije se kao blesav, gledajući gole ljude. Dođe do kuće i sa ulaza viče: - Fato, vidi šta sam kupio!?

Uđe u dnevnu sobu, kad tamo Fata i Suljo sjede na trosjedu – goli.

Mujo skine naočare, kad ono Fata i Suljo i dalje goli!

Ponovo stavi naočare, oni opet goli, skine ih, oni i dalje goli!

- Ih, je*em ti ovo kinesko smeće! Čim ga kupiš, odma’ se pokvari! *** Juri puž šumom i vidi ga roda: - Što žuriš, pužu?

- Došla finansijska u šumu, a ja imam kuću, žena ima kuću, djeca imaju kuću!

Poče bježati i roda, vidi je meda pa pita: - Gdje žuriš, rodo?

- Došla finansijska, a ja živim na visokoj nozi, žena živi na visokoj nozi i djeca isto!

Poče i medo bježati, vidi ga majmun pa pita: - Zašto žuriš, medo?

- Došla finansijska u šumi, a ja imam bundu, žena ima bundu i djeca je imaju! Ali, zar ti nećeš bježati? – upita medo.

- A zašto bih bježao, ja gologuz, žena mi je gologuza i djeca isto! *** Skršio se Ciga sa kolima, jedva živ ostao, sakupili ga u djelovima i unose u hitnu. Pogleda ga dežurni ljekar i prodere se: - Sestro, instrumente!

A Ciga će: - Pa di sad ovakav da sviram doktore, ljubim ti karakter?!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 11. 1. 2013.

NEZVANIČNO

Igore okreni se ne boli

A ne mogu gledati tu bruku

Šefe nijesam ja javljao medijima ništa, majke mi.

NIje to za tvoje osjetljive oči.

Jesi, jesi znam ja tebe.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #O264JP

M

G

M

I

R

I

N

G

S

T

S

E

N

T

O

A

A

S

E

D

I

R

R

E

V

O

H

S

N

O

I

Y

I

P

I

S

Y

D

I

T

E

F

K

M

N

Z

S

C

Y

A

A

S

G

V

D

S

E

E

L

W

E

S

S

D

S

U

E

D

E

E

Y

Z

Y

S

A

S

A

A

A

N

N

R

R

L

I

A

R

E

E

R

P

R

F

S

I

A

O

B

E

L

R

D

E

E

D

E

G

H

M

O

N

B

L

G

E

I

X

I

A

J

N

I

A

B

I

U

D

L

M

F

A

H

Z

O

I

N

F

R

M

R

I

A

Y

N

M

S

E

I

L

E

B

T

K

M

N

P

N

O

P

A

D

C

I

D

E

A

S

S

G

E

W

C

L

C

F

E

R

A

I

S

E

Q

Y

L

T

C

E

R

I

D

Z

L

I

N

E

D

ALEN Belies BELAFONTE Board BITI BOGART Confides BRINER Dance FLIN FRIMEN Dazed GABEN Directly GASMAN Essay GEBL Cashiers

Example Famine

● FOTO priča Fascism

GIBSON Gifts GINIS Glaze HEKMEN Grassy HOPKINS Greasy KAJTEL Guardian KEGNI KERI Harks KLUNI Ideas LEMON Lapel MARVIN Levies

NERO Merry NOLTI Minored PALANS Miring RIVS Monkey RORK Nests RUNI SMIT Onward STJUART Override ŠARIF Passion ŠVARCENEGER Raise

Lined

Rejoiced

Mainly

Rices

Panika od labradora

Fetid

Maizes

Neću da pitam dva puta ko je.

Neka se sam javi.

TARANTINO Rubbles VAJSMILER Sauna VALONE Shove VAŠINGTON Sunshine VEJN Yielding VELS VILIS VITAKER VIVER VOJT

Riling

Copyright © Puzzle Baron January 10, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Trogodišnji labrador Čarls izazvao je paniku u Virdžiniji kada ga je prolaznik vidio i pomislio za njega da je odbjegli lav. Njegov ponosni vlasnik ga šiša tako jer je ovaj pas zvanična maskota Univerziteta u Virdžiniji.

“Pričam ljudima da je on lab-a-lav i polovina mi povjeruje,” kaže on. Labrador Čarls ima čak i svoju Fejsbuk stranicu sa skoro 2000 lajkova.

OVAN Nedostaje vam samouvjerenost i optimizam, pa stoga želite da od nečeg odustanete. Griješite! Morate biti strpljivi, jer će ishod ipak biti povoljan. Prijatelji će vas zamoliti za savjet, pa ćete dan provesti u analiziranju njihovih problema.

BIK Zahvaljujući enormnim količinama ideja, ostvarićete zavidne poslovne rezultate. Zadovoljni ste i originalni, pa ste rado viđen gost na svakom mjestu. Pošto su danas prijatelji u prvom planu, pravite kratak predah.

BLIZANCI Opasnost dana vreba u vidu površnosti i brzopletosti. Ne drži vas mjesto. Taman vam nešto zaokupi pažnju, kad se pojavi nešto novo. I tako redom. Pošto držite do karijere, pravite plan o tome kako da budete još uspješniji.

RAK Izbjegavajte nagle, nepromišljene poteze i riječi, jer ste već imali loših iskustava u vezi s tim. Oprezno sa svima, kako ne biste postali žrtva tuđih mahinacija. Nijeste ni svjesni koliko su ljudi zli i skloni ogovaranju.

LAV Pronicljivi ste više nego obično i skloni okultnom. Direktno ili indirektno, zadovoljićete ovu svoju sklonost. Ukoliko planirate kupoprodaju nekretnina, pravi je trenutak. Ne oklijevajte! Izbjegavajte sukobe sa partnerom.

DJEVICA I dalje ste u harmoničnim odnosima sa osobama suprotnog pola.

Sve stavljate na pravo mjesto, tako da neizvjesnosti nema. Možda pretjerujete sa razumnim postupcima, pa bi bilo poželjnije da budete manje konvencionalni.

VAGA Do te mjere ste vrijedni da je to postalo zabrinjavajuće. Zbog nekoga u porodici ste s razlogom zabrinuti. Otvoreno porazgovarajte, jer je osjećaj da se od vas nešto krije zaista zastrašujući. Povedite više računa o dokumentima.

ŠKORPIJA Razmišljate na kreativan način, dinamični ste, skloni raznim spekulacijama. Dan je u znaku ljubavi, ali nećete biti ravnodušni ni prema drugim stvarima, kao što su zabave i umjetnički događaji.

STRIJELAC Puno vremena provodite, zbog prirode posla, van kuće, tako da ste počeli da nedostajete porodici. Učinite nešto kako biste ublažili svoje odsustvo. Bar češće zovite telefonom ukućane. Problem dana je nerviranje koje stvara napetost.

JARAC Istraživački duh stupa na scenu, tako da činite sve kako biste zadovoljili ovu potrebu. Ono čega se treba čuvati jeste duvan, koji vam stvara zdravstvene tegobe. Oprezno i sa papirima, jer možete staviti potpis na pogrešno mjesto.

VODOLIJA Praktična strana karaktera stupa na scenu. Cijenite ljude od kojih možete imati koristi. Takvi ste, samo što se ponekad pretvarate. To činite nesvjesno, pa okolina griješi kad vas doživljava kao nepraktičnu i nesebičnu osobu.

RIBE Radoznali ste, nemirni i nervozni.

Vidite da prijatelji mijenjaju ponašanje prema vama, a ne znate zašto? Morate se zapitati koliko spletkarite i brljate. Možda se baš zato osjećate odbačeno, ili pak strijepite od novog posla.

26 Sport

PETAK, 11. 1. 2013.

Nekada se igralo ljepše GDJE SU I ŠTA RADE

DA LI STE ZNALI...

DN u posjeti - Vlado Šćepanović, legenda crnogorske košarke Aleksandar Popović

O

n je jedan od sinonima naše košarke. On je svjetski i evropski prvak.

Na njega smo se ugledali, pokušavajući da oponašamo na poligonima njegove šuteve, poteze - njegovo džentlmensko ponašanje na terenu i van njega. On je prvi kapiten Crne Gore. On je Vlado Šćepanović, nekada poznat po nadimku “japanac”, i zahvaljujući čijim uspjesima velika većina današnjih klinaca upravo i daje sve za “igru ispod dva obruča”.

Da je Tejlor Ročesti, Amerikanac koji nastupa za crnogorsku košarkašku reprezentaciju juče potpisao ugovor sa italijanskim prvoligašem Bijelom.

“Veoma sam uzbuđen, dio sam tima koji igra u izuzetno jakoj ligi. Došao sam da igram i vjerujem da će ekipa uspjeti da se izvuče iz ovakve pozicije”, rekao je plejmejker misleći pritom na nezavidnu poziciju Bijele (pretposljednji na tabeli Palakanestra sa svega 3 pobjede nakon 14 odigranih kola.

Ročesti, koji je zadužio crveno-plavi dres sa brojem 22, je u dosadašnjoj karijeri nastupao za Getingem, Galatasaraj, Albu i Le Man, a tekuću sezonu počeo je u redovima Kahe laboral. M.A.

TIKET DANA SENT ETJEN TUTLUZ TIP 1 LENS ARL TIP 1

KVOTA 2.00

KVOTA 1.90

A.BILBAO RAJO V. TIP 1

KVOTA 1.90

AVR GENGAMP TIP 0 1

KVOTA 2.90

PSŽ AŽASJO TIP 4+

KVOTA 1.90

VOLVS BLEKBURN TIP GG

KVOTA 1.80

● DAKLE, ZA POČETAK. VLADO, GDJE SI I ŠTA RADIŠ DANAS, KAO BIVŠI KOŠARKAŠ?

“Jedna životna etapa, možda i najljepša, završena je i vrijeme je da se okrene novi list. Ostale su brojne lijepe uspomene, ali čovjek mora da živi u stvarnosti i sadašnjosti, tako da je došlo vrijeme za nova iskušenja i teške odluke. Trenutno se odmaram i svakodnevno razmišljam šta i kako dalje”, priča Vlado. ● KADA SI I GDJE ZAPRAVO POČEO DA SE BAVIŠ KOŠARKOM, ODNO SNO DA LI JE TO BILA TVOJA PR VA LJUBAV? “Sve je počelo u rodnom Kolašinu, gdje sam završio osnovnu školu i zavolio sport. Najprije je to bio fudbal, a kasnije i košarka kojoj sam posvetio najveći i najljepši dio svog života. Sve je počelo 1986. godine kada sam otišao na prvu košarkašku utakmicu i zauvijek ostao u tom sportu”, prisjeća se Šćepanović. ● PRVA STANICA BUDUĆNOST KOJE POBJEDE PAMTIŠ KAO NAJVEĆE U KARIJERI? “Iz tog perioda imam samo najljepše uspomene. Ako bih izdvajao neku utakmicu to bi bila ona u Nikšiću u kojoj smo osvojili prvi trofej u istoriji Budućnosti i crnogorske košarke - Kup Jugoslavije. Takođe, uvijek ću pamtiti i osvajanje zlatne medalje na EP u Istanbulu sa reprezentacijom Jugoslavije”. ● A, DA LI POSTOJI I NEKI PORAZ KOJI TI JE OSTAO POSEBNO UREZAN U SJEĆANJU? “Izdvojio bih poraz od Italije u polufinalu EP u Francuskoj 1999. godine. Ipak, iz svakog poraza sam uvijek izvlačio pouke i pokušavao da ih što dostojanstvenije podnesem”. ● USLIJEDILE SU AVANTURE U TURSKOM EFESU, PARTIZANU I ITALIJANSKOJ BOLONJI? “Svaka stanica obilježila je mnogo uzbuđenja, vrhunskih rezultata i dobrog života. Igranje u svakoj ekipi mi je predstavljalo pravo zadovoljstvo i izazov, na koji sam, nadam se, dobro odgovorio”.

LIČNA KARTA Ime i prezime: Vlado Šćepanović Datum rođenja: 13. 11. 1975. Kolašin Gorštak (mlađe kategorije) 1993. - 2000. Budućnost 1999. i 2000. Titula prvaka Jugoslavije 1996. i 1998. Kup Jugoslavije 1997. Bronza na Mediteranskim igrama 1998. Šampion svijeta sa Jugoslavijom 1999. Bronza na EP sa Jugoslavijom 2000 - 2001 Efes Pilsen Jedan Kup Turske 2001. - 2002. Partizan Dupla kruna sa “crno-bijelima” 2001. Šampion Evrope sa Jugoslavijom 2002. - 2003. Skiper Bolonja 2004. Partizan Titula u prvenstvu SCG 2004. - 2006. Panatinaikos Dvije titule šampiona Grčke Dva Kupa Grčke 2006. - 2007. PAOK 2007. - 2009. Granada 2009. - 2010. Mursija 2011. - Palenilios ● KAKAV JE BIO “GRČKI ŽIVOT” U PANATINAIKOSU I PAOK U? “Veoma uspješan na svim poljima. Dvije godine u Panatinaikosu su možda i najljepše u karijeri. Jer, igrati u klubu takve veličine čini me veoma ponosnim . U PAOK-u mi je takođe bilo divno i ostali su mi u sjećanju čuvene derbi utakmice između PAOK-a i Arisa. E, to je neviđen rivalitet. ● PERIOD OD GRANADE, MURSI JE, PREKO PANELINIOSA PA DO KRAJA KARIJERE? “To je period u karijeri koji je polako označavao završetak jedne lijepe i uzbudjive karijere. Španija mi je ostala u sjećanju kao prava ko-

Crna Gora, uz malo sreće, može i do medalje Koliko može Crna Gora na EP u Sloveniji?

“Mislim da naša reprezentacija ima veliki potencijal i samopouzdanje. Smatram da uz malo sreće na Eurobasketu u Sloveniji možemo doći i do medalje!

Naravno, sigurno je da neće biti lako, ali su pokazali da se sa svakom ekipom mogu nositi ravnopravno”, jasan je Šćepanović.

šarkaska zemlja i takođe kao veoma lijepa za život. Bio sam u velikoj nedoumici da tamo ostanem do kraja karijere i čak da ostanem i da živim tamo”.

nama kao što su Vlade Divac, Predrag Stojaković, Saša Đorđević, Predrag Danilović i mnogi koji su obilježili košarkašku istoriju na zlatni način”.

● KAKAV JE OSJEĆAJ BITI SVJET SKI I EVROPSKI PRVAK SA JUGO SLAVIJOM? DA LI NAM MOŽEŠ PRIBLIŽITI TAJ ZLATNI PERIOD OD 1998 DO 2001. GODINE? “Teško je opisati osjećaj kada postaneš svjetski i evropski prvak. To je jedan najplodnijih perioda u mojoj karijeri. Čovjek tek nakon nekog vremena postane svjestan veličine tih rezultata. I još biti rame uz rame sa takvim košarkaškim veliči-

● DA LI ŽALIŠ ŠTO NIJESI STIGAO I DO OLIMPIJSKE MEDALJE? “Veoma mi je žao zbog toga, ali i to je dio karijere. Velika mi je čast međutim što sam učestvovao na dva olimpijska turnira u Sidneju 2000. i Atini 2004. godine”. ● KAKO SI SE OSJEĆAO KADA SI SA CRNOM GOROM DEBITOVAO NA EUROBASKETU U LITVANIJI? “Kruna karijere i taj trenutak, iako rezultatski nije bilo baš uspješno, ne bih mijenjao ni za koji rezultat. Takođe, neizmjerna mi je čast sto sam bio prvi kapiten u istoriji crnogorske reprezentacije”. ● KOJA JE RAZLIKA IZMEĐU KO ŠARKE DANAS I ONE KOJE SI TI IGRAO? “Mislim da se u moje vrijeme, koje nije tako daleko, igrala mnogo ljepša košarka za oko. Igralo se napadački i za koš više, dok je danas košarka fizički zahtjevnija i na uštrb rezultata se polako guši ona lijepa igra. Osim Evrolige i španske lige, moje je mišljenje da su ostale lige i takmičenja mnogo nazadovala u kvalitetu”.

Sport 27

PETAK, 11. 1. 2013.

DRAGAN ADŽIĆ

Bez dileme, ličnost godine Portal Handball-planet. com proglasio našeg trenera za rukometnu ličnost 2012. godine Ko god je pratio rukomet u 2012. godini zna da mnogobrojna glasanja u izboru za najbolje, po prvi put u istoriji, možda nijesu bila ni potrebna - da je bilo pravde sva priznanja bi otišla u ruke rukometnog gospodina Dragana Adžića!

Ipak, nakon nekih nelogičnih izbora, desio se i jedan koji je znao da cijeni prave vrijednosti... Portal “Handball-planet.com” izabrao je trenera rukometašica Budućnosti i selektora Crne Gore za rukometnu ličnost godine. Čovjek koji je u 2012. osvojio Ligu šampiona, srebrnu medalju na Olimpijskim igrama i Evropsko prvenstvo u ovom izboru pobijedio je ispred crnogorske “genijalke” Bojane Popović i Rukometne federacije Srbije.

“Handball-planet.com sa ponosom donosi rezultate u izboru za rukometnu ličnost godine. Žiri sastavljen od 25 značajnih rukometnih imena - aktuelnih zvijezda, legendi, Top trenera, novinara, menadžera i navijača (njih 300 bili su 25. član) odlučili su da je rukometna ličnost 2012. godine gospodin Dragan Adžić”, stoji na pomenutom sajtu, koji u nastavku sjajnom treneru čestita na engelskom i našem jeziku.

“Congratulations Dragan – Čestitamo Dragane!”.

K.B.

EVROKUP

Vitkovac MVP prvog kola

SPORTSKI EKRAN 11.45 16.45 18.00 18.00 19.15 19.30 20.45 20.45 21.00 21.30 22.50 23.55

Alpsko skijanje, St. Anton Ski skokovi, Zakopane Fudbal, Eskisehir - Mersin Košarka, Vršac - Mega Vizura EBEL, Telemah Olimpija - Viena Kapitals Reli Dakar Evroliga, Barselona - Olimpijakos Evroliga, Real M. - Žalgiris Fudbal, PSŽ - Ažaksjo Primera, Atl. Bilbao - Rajo V. Sport 23 ATP Ouklend, finale

Eurosport Eurosport Sport klub + Arena sport 1 SK Prime Eurosport 2 Sport klub Sport klub + Arena sport 1 SK Prime TV Vijesti Sport klub

NE PROPUSTITE Barselona - Olimpijakos Sport klub (20.45)

Velika pobjeda Budućnosti nad Trijumfom (90:69) u drugoj fazi Evrokupa iznjedrila je nezaustavljivog Čedomira Vitkovca, koji je proglašen za najboljeg igrača kompletnog 1. kola!

On je u “Morači” postigao 24 poena (šut za dva poena 7-12), uspio

je da izbori deset prekršaja, dok je sa linije bacanja imao učinak 7-8.

Takođe, srpski igrač je sakupio 12 skokova, tri asistencije, tri ukradene lopte i jednu blokadu, što mu je donijelo indeks uspješnosti 40! Nekadašnji igrač Napredka, Crvene Zvezde, Vojvodine, Partizana i Igo-

Košarkaški klasik, okršaj aktuelnog i nekadašnjeg šampiona Evrope, duel timova koji će se i ove godine boriti za tron... Barselona ili Olimpijakos - uživajte uz Sport klub!

kee izjednačio je tako učinak Nanda De Koloa, Hrvoja Perića i Dariusa Vašingtona koji su imali isti učinak u ovoj fazi takmičenja.

A, bolji indeks od Vitkovca imaju samo Torin Fransis (44), odnosno Devajn Smit čiji učinak u Top 16 Evrokupa iznosi 47.

A.P.

NBA LIGA

Pekmen i Nik in, Minesota i Orlando out Crnogorski reprezentativci ostvarili po dabl-dabl, ali i doživjeli nove poraze Još jedan dabl-dabl Nikole Pekovića (17 poena i 10 skokova) u najjačoj ligi svijeta ostao je u sijenci poraza Minesote - desetkovani “vukovi” su bez ijednog ugriza izgubili od Oklahome.

Međutim, neuspjeh nije iznenađujući kada se zna da je naš reprezentativac bio lišen pomoći Hoze Huana Barea, Česa Budindžera, Brendona Roja, Melkoma Lija, trenera Rika Adelmana i prve zvijezde Kevina Lava, koji će zbog

operacije ruke odsustvovati do 10 sedmica.

Istu sudbinu je doživio i Nikola Vučević, čiji dabl-dabl (10 poena i 14 skokova) nije uspio da spasi Orlando protiv Denvera.

Na drugoj strani, derbi večeri su odigrali San Antonio i Lejkersi Sparsi su nanijeli peti uzastopni poraz timu iz “grada anđela”, ali trener Greg Popovič nije bio zadovoljan.

“Teško mi je bilo da gledam lošu predstavu mojih momaka”, priznao

je Popović.

Takođe, 13. pobjedu kod kuće ubilježili su i Klipersi protiv Dalasa, čime su nastavili rekordni let.

SEMAFOR: Klivlend - Atlanta 99:83, Toronto - Filadelfija 90:72, Šarlot - Juta 102:112, Boston - Feniks 87:79, Nju Orleans - Hjuston 88:79, Čikago - Milvoki 96:104, San Antonio - LA Lejkers 108:105, Oklahoma - Minesota 106:84, Denver - Orlando 108:105, Golden Stejt - Memfis 97:84, LA Klipers - Dalas 99:93. A.P.

28 Sport

PETAK, 11. 1. 2013.

Svjetsko rukometno prvenstvo - Španija 2013. Žulen Aginagalde, Španija Domaća nacija je među favoritima za titulu, nakon osvojene bronze 2011. PORTUGAL u Švedskoj

GRADOVI FRANCUSKA

Granoljers Saragosa Barselona

Madrid Gvadalahara

ŠPANIJA Sevilja

PRETHODNI POBJEDNICI 2011 Francuska 2009 Francuska 2007 Njemačka

2005 Španija 2003 Hrvatska 2001 Francuska

GRUPNA FAZA: Januar11-19. Četiri prvoplasirane iz svake grupe idu u nokaut fazu B Sevilja C Saragosa D Madrid A Granoljers* Španija Srbija Danska Francuska Hrvatska Slovenija Makedonija Njemačka Mađarska Poljska Island Argentina Alžir J.Koreja Katar Tunis Egipat Bjelorusija Rusija CRNA GORA Australija S. Arabija Čile Brazil Januar 21-22: Predsjednički Kup, Gvadalahara Eliminisani timovi odlučuju o pozicijama 17-24 Saragosa Jan OSMINA FINALA 20 1 B1 - A4 20 3 B3 - A2 7 A3 - B2 21 4 D1 - C4 21 2 D3 - C2 5 C3 - D2

*12 mečeva u Granoljersu, 3 u Barseloni

Barselona 6 A1 - B4 8 C1 - D4

Saragosa 1/4 FINALA Barselona 23 1 Pobjednik 1-2 4 Pobjednik 7-8 23 2 Pobjednik 3-4 3 Pobjednik 5-6 MEČ ZA 3.MJESTO Barselona POLUFINALE Barselona 25 1 Pobjednik Q1-2 2 Pobjednik Q3-4 26 Poraženi SF1 - Poraženi SF2 27 FINALE Izvor: IHF

Pobjednik SF1 - Pobjednik SF2

Barselona © GRAPHIC NEWS

Sport 29

PETAK, 11. 1. 2013.

SUPER VIJEST

Odbojkaši Crne Gore debituju u Evroligi

MLADEN RAKČEVIĆ

Za naš narod Utakmicom Španije i Alžira večeras kreće 24. rukometno Svjetsko prvenstvo, Crna Gora sjutra protiv Argentine

K

ucnuo je čas - kreće rukometno ludilo. U zemlji koja je sportska sila možda i broj 1 u svijetu, u vreloj Španiji od danas do 27. januara igra se Svjetsko prvenstvo. Turnir otvaraju večeras (19 sati) u Madridu Španija i Alžir, ali za Crnu Goru prave stvari počinju sjutra, kada izabranici Zorana Kastratovića igraju protiv Argentine.

da nam je i pored tri poraza turnir u Danskoj dobro došao, da vidimo i uočimo sve mane, jer mi se čini da smo poslije onih istorijskih pobjeda malo podsvjesno poletjeli”, objašnjava Rakčević.

Prekaljeni borac kao najveći adut naše selekcije potencira

RASPORED GRUPE A 12.januar - 1.kolo 16 - Njemačka - Brazil 18.15 - Argentina - Crna Gora 20.45 - Francuska - Tunis 13.januar - 2.kolo 15 - Brazil - Argentina 17.20 - Tunis - Njemačka 19.30 - Crna Gora - Francuska

sjajnu atmosferu i kolektivni duh.

“Imamo zaista velik motiv, većina igrača igra prvo veliko takmičenje i to isto može da bude plus. Spremni smo i cilj nam je da obradujemo naš narod, koji će, siguran sam, biti uz nas, a mi ćemo to znati da vratimo na terenu”, ističe Rakčević.

Naša ekspedicija će se danas preseliti u oficijelni hotel “Ciudad de sportivo”, a zatim u popodnevnim časovima odraditi prvi trening u Palati sportova, gdje će i odigrati četiri od pet mečeva u grupi A (posljednji sa Brazilom zakazan je u Barseloni).

20.45 - Francuska - Brazil 16.januar - 4.kolo 16 - Brazil - Tunis 18.30 - Njemačka - Crna Gora 20.45 - Argentina - Francuska 18.januar - 5.kolo 16 - Argentina - Tunis 18.15 - Francuska - Njemačka 20.45 - Crna Gora - Brazil

15.januar - 3.kolo 16 - Tunis - Crna Gora 18.15 - Njemačka - Argentina

voriti, a protiv kojih ćemo imati ogroman motiv da igramo, a tu su i Tunis, Crna Gora i naš veliki rival Brazil, protiv kojih moramo tražiti bodove. Sve osim prolaza dalje u takvoj grupi za nas bi bio neuspjeh”, kazao je za oficijalni sajt prvenstva selektor gaučosa Eduardo Galjardo.

Argentinci igraju sličan rukomet kao i naši momci. Beskompromisno u odbrani u formacijama 3-2-1 i 4-2, a imaju solidne bekove koji šutiraju iz svih pozicija. Za razliku od Brazila, koji ima samo jednog igrača koji nastupa u inostranstvu, “gaučosi” imaju čak sedam. Prva zvijezda tima je lijevi bek francuskog Ivrija Sebastijan Simonet. Tu je i njegov saigrač, mladi dvadeset dvogodiš-

Plavi u Brčkom Nakon dva turnira u Podgorici i Tetovu, odbojkaši Budućnosti u Brčkom nastavljaju takmičenje u Regionalnoj ligi. Izabranici Zorana Belog Vukčevića vode na tabeli sa 15 bodova - plavi su prvi turnir kao domaćini završili sa maksimalnim učinkom, dok su na drugom u Tetovu doživjeli jedini poraz. Jedinstvo i Studenti imaju po devet, a posljednja je, sa tri boda, Škendija.

Budućnost će na startu turnira u Brčkom, večeras u 20 sati, igrati sa albanskom ekipom Studenti, u drugom (subota 19 sati) će im rival biti domaćin Jedinstvo, dok će se u nedjelju u jutarnjem terminu (11 sati) sastati sa Škendijom.

Balkanska liga organizovana je u okviru četiri turnira, a osim Podgorice, Tetova i Brčkog, domaćin će biti i Tirana od 25. do 27. januara.

M.P.

EVROLIGA TOP 16

Predstavljamo protivnike Crne Gore u grupi A Argentina Da je u pitanju fudbalski Mundijal, “gaučosi” bi bez dileme bili u užem krugu za osvajanje trofeja, u rukometu je međutim priča drugačija - Argentinci, iako redovni učesnici velikih takmičenja, teško se mogu nadati prolazu u nokaut fazu takmičenja. Oni su iskusniji, možda i uigraniji od vječitog rivala Brazila, vjerovatno i od Crne Gore, ali su kvalitetom, realno gledano, daleko iza izabranika Zorana Kastratovića.

“Imamo idealnu grupu da pokažemo koliki su naši dometi. Tu su Francuska i Njemačka, koje su fa-

juna, drugi se igra u Španiji (20 – 23. jun), Crna Gora je domaćin trećeg (27 – 30. jun), a posljednji je u Češkoj, od 4. do 7. jula.

Finalni turnir igraće se u turskoj Bursi, 13. i 14. jula, a na njemu će učestvovati prvoplasirane selekcije iz sve tri grupe i Turska kao domaćin.

U slučaju da Turska bude prva u grupi, na fajnal-for ide i najbolja drugoplasirana reprezentacija iz sve tri grupe.

Pobjednik Evrolige dobiće šansu da se bori za ulazak u Svjetsku ligu, u baražu sa posljednjeplasiranom ekipom iz tog takmičenja.

M.P.

ODBOJKA REGIONALNA LIGA

Miloš Pavićević

Lavovi se već pet dana u Granoljersu, nadomak Barselone, spremaju za početak prvog velikog takmičenja nakon posta dugog pet godina. Sa nestrpljenjem čekaju sjutrašnju utakmicu - sa motivom do neba, da dokažu da trijumfi nad Švedskom, Njemačkom i Češkom nijesu bili slučajnost.

“Analizirali smo igru svih selekcija, a najviše Argenitne jer taj prvi meč je možda i presudan”, govori za Dnevne novine Mladen Rakčević. “Eventualnom pobjedom otvorili bismo vrata osmine finala, što bi bio ogroman.

Pivot Metalurga je jedan od rijetkih u našem timu koji je osjetio čari velikog prvenstva. Bio je u timu Ranka Bane Popovića 2008. godine u Norveškoj, tako da odlično poznaje turnirski sistem takmičenja.

“Biće teškom, jer iz dana u dan moramo podizati formu, o kojoj je u ovom trenutku teško pričati dok ne počne šampionat. Mislim

Lijepe vijesti za crnogorsku odbojku stigle su iz Luksembruga - naša muška odbojkaška reprezentacija od sredine juna ove godine prvi put će igrati u Evroligi. U sjedištvu Evropske odbojkaške federacije obavljen je i žrijeb žrijeb grupa, pa će Crna Gora igrati u grupi B sa Španijom, Češkom i Mađarskom. U grupi A su Slovačka, Belgija, Austrija i Danska, a u grupi C Turska, Portugal, Izrael i Bjelorusija.

Evroliga će se igrati turnirski, pri čemu će svaka od država biti domaćin jednog turnira. Prvi turnir u grupi B igra se u Mađarskoj, od 13. do 16.

nji srednji bek Dijego Esteban Simone, dok sigurnost na golu imaju u tridesetogodišnjem čuvaru mreže francuskog SMV-a Fernandu Gabrijelu Garsiji, te čuvaru mreze španske Pamplone Matijasu Karlosu Šulcu. U Asobal ligi nastupaju još lijevo krilo Federik Gaston Fernandez, koji nosi dres Enkantade, desni bek Hueske - Federiko Matijas Vijera, te pivot Ademar Leona i najiskuniji igrač trideset dvogodišnji Gonzalo Matiaz Karu.

Argentinci su prvi put na Svjetskom prvenstvu nastupili 1997. godine u Japanu, kada su bili na 22.

Armejci ne posustaju Kao što se i očekivalo, maksimalnu treću pobjedu izvojevao je moskovski CSKA protiv njemačkog Bros Basketa (90:83). Međutim, bio je to sve samo ne lagan zadatak za “armejce”, u čijim je redovima briljirao Viktor Hrijapa koji je ostvario dabl-dabl (19 poena i 14 skokova), dok je goste predvodio fenomenalni Boštjan Nahbar sa čak 35 poena, ali nedovoljno za

SEMAFOR CSKA - Bros Basket 90:83 Panatinaikos - Unikaha (sinoć) Makabi - Fenerbahče (sinoć) Kaha Laboral - Bešiktaš (sinoć) RASPORED: 19:00 Efes - Berlin 20:45 Barselona - Olimpijakos 20:45 Real Madrid - Žalgiris 20:45 Sijena - Himki

Prva zvijezda gaučosa: Sebastijan Simonet

mjestu, da bi zatim bili redovni učesnici svih velikih takmičenja, a veliko iznenađenje su napravili na proteklom Mundijalu u Švedskoj 2011. godine, kada su bili 12. Već dvije godine zaredom “gaučosi” vladaju Pan

Američkim šampionatom - na pobjednički tron su se popeli u Čileu 2010. godine, sa kojeg nijesu silazili ni nakon prvenstva odigranog upravo u Argentini u godini za nama.

M.P.

30 Sport

PETAK, 11. 1. 2013.

PREOKRET

Vukovi idu u Antaliju po formu sa starta sezone Fudbaleri Zete će jedan dio priprema obaviti u turskom ljetovalištu, od juče poznata i lista igrača slobodnih u odabiru nove sredine

GRANDE MIRKO

Tutosport: Đavo Vučinić

Istorija se ponovila! Crnogorski kapiten i maestro Juventusa Mirko Vučinić ponovo je u Kupu Italije bio heroj “crno-bijelog” Torina i ponovo je (baš kao i prošle godine) u istom takmičenju, u produžecima, iz “Coppe” izbacio veliki Milan (2:1).

Sve to, uprkos povredi koju vuče posljednjih nedjelja... Nadimak fudbalera Milana je “đavoli”, međutim pravi “đavo” (pogotovo za “rosonere”) ponovo je bio Mirko Vučinić, pa otuda i ne čudi naslovnica torinskog Tutosporta...

“To je taj naš timski duh koji Juventus čini posebnim”, rekao je nakom četvrtfinalnog duela sa Milanom Vučinić. “Ovdje svi pružaju maksimum od prvog do posljednjeg minuta i

NIKO KAO BARSA - Institut za fudbalsku istoriju i statistiku (IFFHS) objavio je listu najboljih klubova svijeta u protekloj godini.

Bez premca je Barselona, prati je Čelzi, dok je na trećoj poziciji Boka juniors. Zanimljivo, među najboljih 12 čak pet klubova je iz španske Primere.

TOP 10: 1. Barselona, 2. Čelzi, 3. Boka juniors, 4. Atletiko Madrid, 5. Korintijans, 6. Bajern Minhen, 7. Real Madrid, 8. Juventus, 9. Dortmund, 10. Lion.

svako pomaže saigračima kako bi ekipa uspjela, jednostavno u Juventusu ne postoje primadone”.

K.B.

Ronaldova poruka

Čudna polusezona, u kojoj smo na njenom startu vidjeli evropsku, ali i kako je prolazila provincijsku Zetu, još uvijek je u glavama svih sa “Trešnjice”...

Na kraju tim iz Golubovaca, ekipa koja je u kvalifikacijama za Ligu Evrope zastala na posljednjoj stepenici, godinu je završila na pretposljednjem mjestu u crnogorskom šampionatu, odmah do omladinaca Lovćena. Osim pogleda na tabelu, sve u klubu muči i besparica, a do juče nije bilo poznato ni gdje će “vukovi” odraditi pripreme za proljećnju sezonu.

Ipak, na jučerašnjem radnom sastanku dogovoreno je da se sa treninzima počne u ponedjeljak (od 13 sati), a onda...

“Ovdje ćemo raditi do 5. februara, kada putujemo u Antaliju na dvonedjeljne pripreme”, otkrio je trener Zete Darko Šuškavčević i dodao.

“Nastojaćemo da do odlaska u tursko ljetovalište odigramo bar dvije utakmice.”

Od juče je poznata i transfer lista, tačnije imena igrača koji su slobodni u izboru nove sredine... Uz Miloša Bulatovića (papire dobio u decembru), na njoj su još i Davor Brnović, Miroslav Zlatičanin, Zarija Peličić, Vladan Peličić, Marko Rašović, Ivan Knežević, Aleksandar Dabić, Milorad Dabić, Jovan Prenkić, Vojin Perazić, Dražen Ajković i Miroslav Kovačević.

“Odlučili smo se da ispisnice damo fudbalerima kojima su iste-

Neočekivano na transfer listi Zete: Napadač Ivan Knežević

kli ugovori i onima koji su manje igrali”, objasnio je predsjednik Skupštine kluba Miodrag Raičković. “Svi će dobiti papire i mislim da imaju vremena za pronalazak nove sredine. Ujedno želim da im se, ispred kluba, zahvalim za sve što su prethodnih sezona uradili u

Mojaš Radonjić vodi Lovćen

Još jedno drugo mjesto u izboru za Zlatnu loptu nije obeshrabrilo Kristijana Ronalda, naprotiv... Jedan od najboljih fudbalera planete blistao je u Kupu kralja gdje su njegovi “blankosi” rasturili Seltu (4:0), a Portugalac postigao tri gola, od kojih će se o prvom dugo pričati. Nakon meča “CR7” je imao poruku navijačima...

“Osjećam ljubav navijača i to me čini srećnim. Međutim, moram još nešto da kažem. Molim ih da prestanu da zvižde i vrijeđaju Murinja. On daje sve od sebe, a mi smo još uvijek živi u dva velika takmičenja”.

K.B.

VELIKA ŽELJA

BRANISLAV IVANOVIĆ

Bilo me je sramota...

Pakleno veče i dvije nevjerovatne greške kojima je “pokopao” svoj Čelzi (0:2 protiv Svonsija u prvom meču Liga kupa), sada su iza Branislava Ivanovića, ali sjajni srpski defanzivac i dalje ne spava dobro.

“Sramota me je da izađem pred saigrače”, poručio je čuveni Bane. “Krivica za poraz leži na mojim ramenima, nakon utakmice trebalo mi je jako puno vremena da dođem

sebi”.

S druge strane, menadžer “plavaca” Rafael Benitez nije zamjerio svom igraču.

“Svakom igraču može da se desi da napravi neku grešku - to za mene nije najvažnija stvar. Ivanović se trudio da pruži maksimum, jednostavno ovakve situacije se dešavaju u fudbalu, a najvažnije je da ekipa ide dalje i da ne posustane”, poručio je Rafa.

K.B.

dresu Zete”.

Na “Trešnjici” se ubrzo očekuju i nova lica...

“Naravno, biće i pojačanja”, jasan je Raičković. “Nekoliko igrača će najprije doći na probu, a biće i par provjerenih fudbalera. A možda još neko i ode”.

K.B.

Petrovac sanja Stari kontinent Milorad Đembo Malovrazić bez pritiska krenuo da radi pod Malim brdom Slobodni dani su prošlost, Petrovac je krenuo da radi - Milorad Đembo Malovrazić je tiho okupio družinu, podijelio pancire, rukovodio prvim treningom koji je zvanično označio početak priprema za proljećnu polusezonu.

Na premijeri pod Malim brdom nijesu se pojavili odlični vezista Nenad Jovanović i ne previše produktivni napadač Tihomir Živković...

“Slobodni su igrači, a svi ostali su došli na prozivku, računajući novajlije Blaža Perutovića i Ivana Pejakovića”, raspoložen je bio kao i uvijek popularni Đembo.

A, zadovoljstvo nije skrivao jer Petrovac radi prave stvari - 99 odsto su dogovorili pripreme u Antaliji, gdje će od crnogorskih prvoligaša još boraviti samo Zeta...

“Plan je da u Budvi radimo sve do puta u Tursku, a tamo ćemo se zaputiti ili 1. ili 5. februara. Vjerujem da ćemo imati odlične pripreme, da ćemo se dobro spremiti, da ćemo doći u situaciju da napadnemo mjesto koje vodi u Evropu”, re-

kao nam je Malovrazić.

Do Starog kontinenta put je trnovit - nebesko-plavi imaju 21 poen na polovini prvoligaške trke, mjesto koje vodi u kvalifikacije daleko je 11 bodova, ali ništa nije nemoguće, pogotovo ako se poklope rezultati u Kup takmičenju, pa četvrta pozicija iz prvenstva bude vodila na evro-scenu...

“Cilj Petrovca je da budemo u sredini tabele, ali zašto da ne napravimo korak više ako nam se ukaže prilika. Nemamo nikakav pritisak, ali težićemo ka tome da imamo odlično proljeće”, jasan je iskusni strateg Petrovčana. Đembo ima još jednu želju u prelaznom roku, pošto su dvije već ostvarene (Perutović, Pejaković), pa smo ga pitali kada bi lijevi bek Nikola Čelebić mogao stići pod Malo brdo...

“Svaki trenutak. Mislim da je sve završeno, čekamo samo fakturu iz BSK Borče gdje je igrao”, rekao nam je na kraju Milorad Malovrazić, šef stručnog štaba najorganizovanijeg kluba u Crnoj Gori. B.T.

Iskusni trenerski vuk Mojaš Radonjić novi je trener Lovćena, odlučeno je na jučerašnjem sastanku Radne grupe zadužene za prevazilaženje krize u najstarijem crnogorskom klubu. Članovi radne grupe naglasili su da je “Radonjićev izbor, prije svega, motivisan činjenicom da je riječ o iskusnom stručnjaku, koji je tokom igračke, ali i trenerske karijere ostavio značajan trag - kako u Lovćenu, tako i u crnogorskom fudbalu”.

Radonjić, koji je u trenerskoj karijeri predvodio Budućnost i Vlazniju, izvršiće prozivku u ponedjeljak 14. januara, dok će dva dana ranije biti obavljen sastanak sa dosadašnjim prvotimcima.

Mojaš Radonjić

Sport 31

PETAK, 11. 1. 2013.

Foto: V. Ilić

kreNuo i čelik

Bubanja traži vezistu i špica

Trener Čelika na jučerašnjem okupljanju kraj Željezare najavio juriš na duplu krunu

Budućnost ima priliku da prvi put, od kada je Crna Gora nezavisna država, osvoji duplu krunu: Sa jučerašnjeg treninga

Kratak sastanak, najava visokih ambicija i odmah u realizaciju planova - aktuelni branilac Kupa, najprijatnije iznenađenje dosadašnjeg dijela sezone Čelik zvanično je otvorio proljećni dio sezone. Sa starim kormilarom Slavoljubom Bubanjom (kao što su Dnevne novine i najavile) koji je, kao što smo i navikli, - ultra optimista.

“Koji je cilj? Dupla kruna”, ispalio je strateg metalurga. “Siguran sam da ova ekipa uz par pojačanja može da izgura prvenstvo do kraja u visokom ritmu - da odbrani trofej Kupa i osvoji titulu”. Šta to Čelik treba da popravi u odnosu na veoma dobru jesen (četvrto mjesto sa 29 bodova, šest manje od lidera Sutjeske? “Čak 14 bodova smo izgubili na domaćem terenu, što je previše, ako želimo da budemo na vrhu tabele. Oscilacija je bilo, ali Čelik raste iz dana u dan i siguran sam da će i učinak na proljeće biti mnogo bolji”.

A metalurzi će proljećni dio

šampionata dočekati slabiji za odličnog vezistu Fetima Kasapija (istekao mu ugovor, teško da će doći do produžetka saradnje) i defanzivca Milana Ilića, ali šefa Čelikove struke to ne zabrinjava.

“Volio bih da dovedemo manevarskog igrača koji bi ubrzao igru, donio potreban šmek, kao i špica koji bi trebao da pomogne Račiću i Ivanoviću i poboljša realizaciju. Ono što je sigurno - dovodićemo samo provjerene snage, igrače koji će odmah biti pojačanja, jer smo se ljetos opekli”, rekao je Bubanja, uz napomenu da će probu u crvenom dresu u narednih nekoliko dana proći Tiodorović (stigao iz pančevačkog Dinama) i Berijan (Slavija Sarajevo).

Nikšićani će u zavisnosti od vremenskih prilika do kraja januara raditi na svom terenu, kada je planiran odlazak na primorje i nekoliko prijateljskih mečeva u cilju pronalaska forme za “bitku za bodove”.

M.A.

Poruka Plavog šefa

Dragićević: Da namjestimo glavu

Problemi postoje, ali trener Budućnosti je koncentrisan na posao - Rajo juče okupio družinu koja će juriti duplu krunu Bojan Topalović

D

ruga pozicija na tabeli (lider Sutjeska plavima bježi jedan poen), obezbijeđeno polufinale Kupa Crne Gore, igračima se duguju četiri plate, sportski direktor u klubu ne postoji - tako je Budućnost završila jesen u sezoni 2012/13. A, trenutna situacija u plavom klubu je identična - problemi su tu (naročito finansijske prirode), ali Radisav Dragićević je počeo sa pripremama...

“Neizvjesnost je prisutna, ali moramo da se prilagođavamo, da u hodu otklanjamo probleme i nedostatke”, ne bježi od realnosti plavi šef Radisav Dragićević.

A, Raju sigurno nije lako motivisati momke koji nijesu plaćeni za ono što rade - prilično dobro...

“Stalno smo u kontaktu. To tako mora da bude kada je situacija teška. Momci su svjesni svega, pokazali su to kako ove, tako i prošle godine kada smo imali problema”, rekao je Dragićević, koji je dodao: “Treba znati da su u situaciji u kojoj se nalazimo dali maksimum.

Bilo je problema, štrajka, a dobra stvar u tome je što su se držali zajedno. To zajedništvo je na kraju re-

zultiralo da polusezonu završimo kako treba”.

Rezultat je napravljen (polufinale Kupa, drugo mjesto u prvenstvu), podloga za proljeće je dobra...

“Zbog toga treba da iskoristimo pripremni period koji je pred nama.

Moramo da namjestimo glavu, jer nije nam protivnik samo Sutjeska u borbi za titulu. Tu je Rudar, Čelik nikako ne smijemo da zaboravimo”, jasan je Dragićević.

Da se dobro “namjesti glava” Budućnosti će pomoći memorijalni turnir “Andrija Anković” u Gabeli, gdje će pored plavih učestvovati domaći GOŠK, Hajduk iz Splita, te Zrinjski iz Mostara. Bu-

Split se raspituje za Adrovića Konkretnih stvari oko dolazaka ili odlazaka nema, ali interesovanja postoje, a novo dolazi iz Hrvatske - Split je, navodno, zainteresovan za najboljeg strijelca Budućnosti Admira Adrovića!

Adro je ranije odbijao ponude iz Južne Koreje, Meksika, pa ako Splićani budu ozbiljni, možda se preseli u Hrvatsku... dućnost u polufinalu igra protiv GOŠK-a 3. februara, finale je dan kasnije...

“Glavni dio priprema ćemo odraditi u Podgorici. Putovaćemo na turnir, a onda bi trebali desetak dana da treniramo u Međugorju što bi bila prava stvar”, jasan je Radisav Dragićević.

NaPravljeN PlaN

Opstanak i stabilizacija

Saša Petrović počeo pripreme sa Mornarom - cilj samo jedan: ostati u eliti

Kada je preuzeo Mornar, Barani su počeli da igraju i osvajaju bodove Saša Petrović je iz gotovo bezizlazne situacije “mornare” odveo na 10. poziciju (imaju 17 bodova), zona opstanka je udaljena samo jedan poen (Jedinstvo je na mjestu broj 9 sa 18 poena).

A, ostati u elitnom karavu je glavni cilj Mornara, to je jasno svim fudbalerima koje je Saša okupio juče kako bi počeo pripreme za proljeće...

“Pored opstanka važna je stabilizacija. To je plan za polusezonu

pred nama. Imamo dosta talentovanih igrača, pa bi Mornar u budućnosti mogao igrati važnu ulogu u crnogorskom šampionatu”, rekao nam je juče Petrović.

Na prvom treningu su se pojavila četiri nova lica - to su Željko Krstović (Iskra), Nenad Matić, Marko Rašović (Bratstvo), Miomir Vuković (Dečić)...

“Imamo još nekoliko igrača na probi. Uglavnom, potreban nam je još jedan igrač na mjestu štopera, desnog beka, kao i jedan vezista”, zna Saša

šta mu treba.

Kakav je plan priprema?

“Kod kuće u Baru imamo odlične uslove. Postoji solucija da dio priprema odradimo u Antaliji, ali nešto više ćemo znati kada se direktor Nino Dedaj vrati sa odmora”, govori nam Petrović.

A, Mornar ima želu u liku napadača Luke Rotkovića - kontakti su uspostavljeni...

“Imamo još želja. Postoji šansa da Luka dođe kod nas. Uskoro ćemo sve znati”, rekao je Petrović.

B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Prije razgovora sa novinarima dr Miomir Mugoša je pozdravio plavu svlačionicu FOTO: V. Ilić

RJEŠENJE

Akcije kluba brzo na berzi

Uprava Budućnosti razmišlja da na sljedećoj Skupštini kluba donese odluku o prodaji plavih akciji kako bi se poboljšala finansijska situacija Bojan Topalović

N

eizsvjesnost - to je riječ koja se može upotrijebiti kao alter ego Budućnosti! Ne zna se ko će napustiti klub u januarskom prelaznom roku, ne zna se ko će stići kao pojačanje pred proljeće, fudbalerima se duguje novac (četiri plate), zaposlenima u klubu se duguju plate... Plavi finansijski stoje očajno, traži se rješenje za izlazak iz krize.

A, predsjednik Skupštine kluba dr Miomir Mugoša je u otvorenom razgovoru sa sedmom silom otkrio da uprava ima rješenje...

“Računamo da ćemo do kraja mjeseca imati Skupštinu kluba, pa ćemo zbog finansijskih problema možda donijeti odluku o početku prodaje akcija kluba. To je jedna od opcija kako bi se klub stabilizovao”, rekao je juče na Starom aerodromu Mugoša.

Budućnost je ranije akcije pokušala da proda firmama iz Emirata, sa Kipra, ali posao nikada do kraja nije sklopljen. Budućnost bi trebala da donese bolje vijesti za klub, koji ne pamti kada je godinu završio u plusu...

“Akcionar dobija pravo u klubu, ulazi u vlasnički udio”, objasnio je gradonačelnik Podgorice.

BEĆO PUNI KASU Uprkos problemima “plavi” su se dočepali drugog mjesta na polusezoni, došli su do polufinala Kupa - za Mugošu je to uspjeh...

“Ne možemo biti nezadovoljni, jer

smo izuzetno mlad kolektiv”.

A, onda je prvi čovjek glavnog grada Crne Gore objasnio da će klub uraditi sve da isplati prvotimce...

“Postepeno ćemo izmiriti obaveze igračima. Poslije 15. januara imaćemo neizmirenu novembarsku i decembarsku platu”, otvoren je bio Mugoša.

Kasa posrnule Budućnosti koja je nekada bila veliko ime u velikoj Jugoslaviji će biti punija kada Dinamo proda crnogorskog reprezentativca Fatosa Bećiraja...

“Znate da nama pripada 30 odsto od narednog transfera. Nije dobro što nije realizovan aranžman oko prodaje Bećiraja, pošto smo se nadali da će doći do prodaje”.

JAČI I BOLJI RAD Nije čest slučaj da dr Miomir Mugoša sa novinarima razgovara o fudbalu, pa je pričao o svemu rekao je da je napravljen uspjeh tokom jeseni sagledavajući okolnosti, ali nešto zamjera struci...

“Možda se previše roditeljski odnose prema igračima. Ipak, oni su

profesionalci koji su plaćeni za svoj posao”.

A, kao profesionalci moraće još jače i napornije da rade...

“Svi treneri, a njih ima dosta, da ne kažem previše, moraće da rade bolje nego prethodnih godina i decenija. Mora da se shvati da radni dan traje osam sati, da se mora raditi individualno i kolektivno”, jasan je Mugoša, koji je dodao: “Radni dan za svakoga zaposlenog u klubu je osam sati, a za trenere šest”.

Budućnost će se ubuduće, baš ko što su to uradili ove sezone na startu, opredjeliti za mlađe trenere...

“Treba nam više edukacije, davanje šanse mlađim trenerima, a neki će da idu u zasluženu penziju, jer teren nije kancelarija, iziskuje napore”, rekao je predsjednik Skupštine kluba.

REZULTATI ĆE DOĆI Nije samo bankovni račun plavog kluba iz ulice Vaka Đurovića u očajnom stanju, već i polica gdje treba da se slažu trofeji - od mogućih 12, Budućnost ima samo dva...

“Fudbal je danas dostupan maltene svima. Jedno vrijeme višak kapitala je bio u Zeti, pa u Pljevljima... I to je dobro za Crnu Goru, za naš fudbal”, kaže Mugoša, koji se odmah nadovezuje: “Stvorili smo najbolje uslove u Crnoj Gori, napravili veliki iskorak sa infrastrukturom... Rezulta-

KUPON

10

Plavi na vezi sa Jovanovićem

Budućnost nešto više od pola godine nema sportskog direktora - nakon odlaska Nebojše Jovovića u kuvajtsku Kazmu, zahtjevna pozicija nije povjerena nikome u ruke.

Dr Miomir Mugoša je juče otkrio da je Budućnost razgovarala na tu temu sa Nikolom Ninom Jovanovićem - bivšim fudbalerom plavih, Crvene zvezde, Mančester junajteda...

“Vodili smo razgovor, nije ništa potvrđeno. Postoji interesovanje, ali prvo treba da raščistimo neke (finansijske) stvari da bi neko mogao da dođe”, jasan je predsjednik Skupštine plavog kluba. ti moraju doći”, ubijeđen je predsjednik Skuptšine kluba dr Miomir Mugoša u bolje sjutra.

Gradonačelnik Podgorice je još saopštio da će plavi na pripreme u Bosnu i Hercegovinu (Međugorje),

da postoji mogućnost da dva prvotimca (Bojan Koptivić, Luka Bojić) odu na pozajmicu u Lovćen, te da klub konkretnu ponudu ima samo za mladog Marka Vukčevića (ranije se pominjao holandski PSV)...

petak, 11. 1. 2013. broj 436 GoDINA II

33 žena CIpeLe

Kanađanke se nose i ove zime Kanađanke ne izlaze iz mode.

Ova obuća, koja je idealna za jesen i zimu, topla je, izdržljiva i nepromočiva, ne kliza se i jednostavnog je dizajna, što je čini apsolutno idealnom za zimske dane.

I ove sezone ne jenjava popularnost ovih šarmantnih čizmica, koje su totalni hit i među ženama i među muškarcima. Kada je ljepši pol u pitanju, ovaj model možete naći u gotovo svim bojama, mada su ipak najtraženije one oker boje.

Iako mnogi modni stručnjaci misle da žuta, posebno obuća, ne može biti u “dugoročnom” trendu, ove cipele su bile popularne i dok se nijesu proizvodile u drugim bojama. Danas se u mnogim radnjama mogu naći u crnoj, teget, plavoj, smeđoj, svijetloroze, zelenoj,

ljubičastoj i svijetlodrap nijansi.

Iako su namijenjene prvenstveno sportskim tipovima, rado ih nose svi, bez obzira na pol i uzrast. Posebno su popularne kod trendseterki koje ih kombinuju uz razne stilove. Uklapaju se odlično i u poslovni svakodnevni izgled tokom zimskih dana radi urbanog i ležernog osjećaja. Mogu se kombinovati uz farmerke, somotske pantalone, mantile, kapute, perjane jakne, krznene mantile koji naginju ga opuštenoj varijanti. One modele koji su svjetlijih tonova teže je održavati, pa kao preventivu preporučujemo bezbojan vosak za obuću koji je najbolje nanijeti prije prvog nošenja. Cijena originalnih kanađanki varira od 50 do 300 eura, u zavisnost od proizvođača.

IZGLeD

Masažom se riješite podbratka

Ljepota

Njegujte kožu prema vrsti krvne grupe

Č

injenica je da različitim krvim grupama odgovara različita ishrana, pa nije ni čudno da takva veza postoji i sa kožom, njenim zdravljem i ljepotom. Za ljepotu kože u velikoj mjeri odgovorna je krvna grupa, koja određuje tip kože i način njene njege.

Krvna grupa A Žene koje imaju krvnu grupu A imaju kožu s vrlo malim porama, koja je manje sklona znojenju i nema probleme s previše masnoće, što se odnosi i na toplije mjesece u godini. Previše kozmetičkih preparata može značiti preveliki stres kože i začepljivanje pora. U suštini, može se reći da osobe s krvnom grupom A imaju nešto hladniju kožu.

Za ovaj tip kože preporučuje se korišćenje maslinovog ulja, jer upravo ono ima vitamine koji će najbolje njegovati kožu. S obzirom da osobe s krvnom grupom A imaju nešto nižu baznu temperaturu, to znači i stezanje kože, što može uzrokovati lagane bore, nabore i linije, ne samo po licu nego i po cijelom tijelu, zato se preporučuje nošenje nešto toplije odjeće da koža ne bi prebrzo ostarila.

Krvna grupa B Za razliku od vrlo “zahvalne” kože osoba koje u sebi nose krvnu

grupu A, krvna grupa B je, može se slobodno reći, gotovo potpuna suprotnost. Naime, te osobe imaju vrlo osjetljivu kožu, koja je sklona vrlo čestim promjenama, zbog spoljašnjih i unutrašnjih uticaja.

S obzirom da je metabolizam osoba s krvnom grupom B nešto brži, postoji mogućnost lakšeg mašćenja kože, pa se zbog toga preporučuju sredstva za čišćenje kože koja su blago kisjela.

Izbjegavajte sapune s mirisima!

Piling lica definitivno se preporučuje, ali neka bude blag. Kada radite piling vrata učinite to s pokretima gore-dolje, jer ćete time podstaći prirodni tonus kože.

Krvna grupa AB Koža osoba s krvnom grupom AB ima vrlo veliku sposobnost prilagođavanja različitim uslovima, i vrlo dobro se prilagođava pojačanom sunčevom zračenju. Negativna strana ove vrste kože je da nešto ranije može pokazati znakove zrelosti i starenja.

Kada je riječ o njezi kože, treba staviti naglasak na prirodnu kozmetiku, uključujući domaće preparate. Prvenstveno, izbjegavajte umivanje u tvrdoj vodi i nabavite dobar sprej za lice s mineralnom vodom.

Osobe sa AB krvnom grupom često imaju probleme s perifernom cirkulacijom, pa postoji mogućnost bljedila lica, što možete s pravom šminkom pretvoriti u svoju korist.

Krvna grupa 0 Za kožu osoba koje nose u sebi krvnu grupu 0 najvažniji je dobar san svaku noć, bar osam sati. Ako to uspijete, sigurno nećete imati toliko problema s kožom, kao što je to možda sada slučaj, zbog proširenih pora, pojačanog mašćenja, odnosno isušivanja.

Potrebno je izbjegavati sredstva za čišćenje lica na bazi pjene, jer ona previše isušuje kožu, što će uzrokovati prekomjerno mašćenje i probleme s kožom. Umjesto toga koristite blage kreme ili gelove za čišćenje.

Koristite kreme i druge kozmetičke preparate koji u sebi imaju zaštitni SPF faktor, jer koža ima vrlo loše mogućnosti zaštite protiv UV zraka.

Pojava podbratka nije uvijek posljedica gojaznosti, jer mnogi vitki ljudi imaju podbradak, a rezultat ove pojave je višak masnoće lica i labavost mišića. Iako je riječ o problemu koji kod određenih ljudi može stvoriti frustraciju, on se može reducirati uz pomoć nekih vježbi facijalnih mišića, ali i pravilnom ishranom. Slijedi nekoliko stvari koje će vam pomoći da ubrzate taj proces. Žvačite žvakaće gume bez šećera Uzmite dvije žvakaće gume odjednom i svakog dana po sat vremena žvaćite. Ovo će pomoći u jačanju mišića oko linije vilice.

Promijenite ishranu U ishranu unesite više zelenog povrća, voća, orašastih plodova i ribe koja sadrži vitamine i nutrijente bitne za zdravu, zategnutu kožu.

Redovno vježbajte Svakodnevno obavljajte rutinu vježbanja koja sadrži i izvođenje kardiovaskularnih vježbi. Ovo će vam pomoći da izgubite kilograme, a to je promjena koja će se vidjeti i na vašem licu. Čak i ako imate tendenciju da se “ubucite” u licu, svakod-

SteLa MekartnI

nevnim vježbanjem se to znatno može reducirati.

Facijalne masaže Ne morate pod nož da biste se riješili podbratka! Ako dnevno provedete deset minuta masirajući lice i vrat kružnim pokretima uz pomoć gela sa elementima pilinga, ovo će znatno poboljšati cirkulaciju na ciljanom području i povećati efektivnost facijalnih vježbi. Vježbe možete pronaći na internetu, a možete se savjetovati sa fizioterapeutom ili maserom, koji vam mogu pokazati nekoliko glavnih poteza koji će vam umnogome pomoći u riješavanju podbratka.

Haljina koja je obilježila 2012.

Za dizajnerku Stelu Mekartni 2012. godina bila je savršena. Njene kreacije najčešće su se pojavljivale na crvenim tepisima i javnim događanjima, a upravo njena haljina “Saskia” postala je najnošeniji model u godini koja je iza nas.

Haljina koja je dostupna u dugoj i kratkoj varijanti najpopularnija je bila među zvijezdama A liste koje su se utrkivale koja će je prije ponijeti na nekom značajnom događaju. U ovoj divnoj haljini pojavile su se brojne zvijezde od kojih su samo neke Kejt Mos, Gvinet Paltrou, Bruklin Deker, Kira Miro i Ketrin Dženkis, koja se jedina odlučila i za zlatni kaiš koji dolazi uz haljinu. Uspjeh ovog modela leži u činjenici da vizuelno siluetu sužava u struku, mjestu gdje svaka žena želi da bude što vitkija. Dostupna je u nekoliko boja - crnoj, bijeloj, kraljevsko plavoj, smaragdno zelenoj. Ova prelijepa haljina trenutno se nalazi na sniženju od 30 odsto na sajtu net-a-porter, a možete je nabaviti po cijeni od 2.334 eura.

34 Žena

PETAK, 11. 1. 2013.

Formula za dobar brak Mnogi se danas zabrinuto pitaju hoće li njihov brak potrajati. Budući da su razvodi sve češća pojava, takva razmišljanja nijesu nimalo čudna. Najlakši način da otkrijete budućnost svog braka je jednostavna formula: učestalost vođenja ljubavi minus učestalost svađa.

Pozitivna razlika predviđa bračnu sreću, a negativna nesreću. Ova jednostavna formula rezultat je čitavog niza analiza istraživanja od 70-ih godina prošloga vijeka sve do danas.

Tango liječi

ODNOSI

Koliko dobro znate svog partnera

Terapija tangom se u Argentini sprovodi da bi se pomoglo psihički oboljelim pacijentima i osobama koje se osjećaju usamljeno, uglavnom zbog svojih godina.

“Držanje druge osobe u naručju je ono što tango čini posebnim, na taj način se stvara neka vrsta ljubavnog odnosa”, rekla je Silvina Perl, koja rukovodi tango radionicom pri Psihijatrijskoj bolnici u Buenos Ajresu.

U tangu, dva partnera moraju da računaju jedan na drugog, neophodni su jedan drugom i nesumljivo je da to, kao i blizina koju nameće ples, omogućavaju pacijentima da se bolje osjećaju tokom časova tanga.

Perl je navela i da tango svakako ne otklanja sam po sebi sve zdravstvene smetnje, ali da poslije sat vremena trajanja časa tog plesa, pacijenti nemaju više halucinacije, da su skoncentrisani i zaokupljeni pažnjom da dobro izvedu korake tog plesa.

Igranje tanga više časova nedjeljno moglo bi da omogući pacijentima da zaborave na svoje probleme, da se osjete da ih neko sluša i da su okruženi drugim ljudima. Osim toga, psihički oboljeli pacijenti ne bi trebalo da imaju napade tokom časova tanga.

z

ajedno ste već duže vrijeme, pričate o svemu i nijedna tema vam nije tabu. Ipak, koliko dobro poznajete svog partnera?

Znate na kojoj strani kreveta voli da spava, a da li znate šta sanja? Ovo je top lista stvari koje morate znati o svom partneru.

Možda je upravo vaš partner jedan od onih koji može bez problema, po kiši, u zaustavnoj traci auto-puta da promijeni gumu, a možda o automobilima ne zna baš ništa.

Ako je vaš muškarac onaj tip koji ne zna ni gdje se otvara hauba, pa se oslanja na znanje automehaničara, nešto sigurno zna da popravi. Možda je to televizor, DVD… Što prije otkrijete njegovu tajnu vještinu, lakše ćete rasporediti posao i obaveze. ● Senf ili majonez?

Možda se ovo čini kao potpuno banalan podatak, ali činjenica je da bi što prije trebalo da znate omiljeni dodatak u sendviču svog partnera. Ako ste zajedno i mislite da se poznajete, jednostavno to morate znati.

DRugaRIca Sa bIvšIm

● opSeSija nikolom TeSlom, GalapaGoSom ili nečim Trećim

U dugim vezama ponekad dolazi do sasvim čudne pojave kada partneri shvate da ipak ne znaju sve o svom izabraniku ili izabranici. “Ti ne voliš pse, otkada?!?” ili “Nijesam znala da ti oduvijek želiš da posjetiš Galapagos!”, samo su neke od mogućih situacija. Obično smo svjesni karijere i hobija svojih partnera, ali šta se događa s ostalim stvarima? Ako nijeste sigurni da baš znate sve o svom partneru, posjeta knjižari mogla bi da učini čuda - možete saznati nešto sasvim novo jedno o drugom. Dodatni bonus je da ćete o toj temi moći da razgovarate u trenucima kada ćete željeti da izbjegnete priče o problemima na poslu ili razgovore o djeci.

● koja je njeGova krvna

da će se njegove i vaše želje razlikovati (jutro vs. noć, PC vs. Mac), ali važno je biti iskren. Velika tajna je da i odrasli, bez obzira šta rekli, baš poput djece priželjkuju velike proslave uključujući balone, tortu i prijatelje, zato provjerite da li vaš partner zaista želi da provede svoj rođendan baš kao i svaki drugi dan. ● veličina njeGovoG kaiŠa

Zamislite scenu: u vaš grad dolazi stranac i pokušava da se snađe držeći kartu naopačke. Da li ga vaš partner ignoriše, objašnjava da naopako drži kartu, pokazuje put ili ga čak sam odvodi do tražene lokacije? Razmislite malo o tome, svi smo ponekad izgubljeni, a tada se oslanjamo upravo na partnera koji bi trebalo da bude spreman da pomogne. ● ŠTa miSli o rođenDanSkim proSlavama?

Za veličinu kaiša ne morate da ga pitate, jednostavno pogledajte njegov stari kaiš. S tim znanjem, u trenutku kada primijetite da je njegov stari kaiš na izmaku snaga, moći ćete da ga iznenadite potpuno novim, kožnim i to u njegovoj veličini. ● Govor Tijela

Grupa?

Poznajete njegovu dušu a ne znate koja je njegova krvna grupa? Vrijeme je da saznate i zauvijek zapamtite. Možda to i nije najromantičniji podatak, ali je svakako vrlo važan i u nekim slučajevima bi mogao biti i presudan. ● Da li je Spreman Da pomoGne DruGima?

Provjerite šta vaš partner misli o proslavi svog rođendana, a isto tako i proslavama vašeg ili dječjih rođendana. Može se očekivati

Posmatrajte svog partnera i povezujte značenje njegovih signala. Ne u trenutku kada ljutito zuri u vas, jer tada su signali i više nego jasni. Posmatrajte ga u svim prilikama, otkrijte šta znači kad lupka nogama i uskoro ćete moći da ga čitate kao otvorenu knjigu.

KORISNO

Budite čarobnica u krevetu Tri razloga zašto je to loša ideja Lijepo je ako možete da se pohvalite da ste ostali u dobrim odnosima sa bivšim i da se još viđate na prijateljskoj bazi, ali pazite da ne upadnete u neku od ove tri zamke.

Vaša drugarica to može, vaš bivši nema problema s tim, pa mislite da je sasvim u redu da ostanete u bliskim odnosima s njim?

Ne kažemo da treba da budete posvađani, ali evo nekoliko razloga zbog kojih je bolje izbjegavati blisko prijateljstvo s bivšim.

1. Živjećete u prošlosti Ako ostanete dobra drugarica s bivšim, činiće vam se da se ništa nije promijenilo, ali jeste: Više nijeste zajedno, što znači da morate da krenete iz počet-

ka, a to i nije tako jednostavno ako imate prtljag.

2. Završićete u krevetu Sada vam se možda ne čini tako, ali sačekajte malo. Prvi put kada se napijete, prvi put kad se on posvađa s novom devojkom, završićete zajedno. Čak i ako se ništa dinamično ne događa oko vas, spavaćete iz dosade.

3. Smetaće vašem novom dečku Vaš novi dečko može da bude najtolerantnija osoba na svijetu, ali nikada neće biti u potpunosti opušten ako zna da se intenzivno družite s bivšim. Prvo će mu samo malo smetati, ali kasnije bi cijela stvar mogla da se zakomplikuje i pretvori u veliku svađu.

Seks ekspert Trejsi Koks podijelila je nekoliko savjeta koji ženama mogu pomoći da postanu bolje u krevetu. Ukoliko vam je stalo da svom partneru priuštite nezaboravne trenutke u krevetu, onda je vrijeme da razvijete neke nove vještine.

Osjećajte se dobro u svojoj koži Već i vrapci na grani znaju da su srećnije žene one koje o sebi imaju dobro mišljenje.

“Hiljadu istraživanja je pokazalo da samosvjesne žene više uživaju u seksu jer znaju da iniciraju stvari, ali i traže ono što žele. Žene brinu o oblinama, ali muškarci njih baš vole”, napominje Trejsi. Dakle, zadatak žene je da pronađe način da se dobro osjeća u svom tijelu, tada će i u krevetu postati prava čarobnica.

Znajte da ga zagrijete Baš kao i žene, i muškarci vole dodirivanje, maženje i masiranje. Neka to bude uvertira u vašu seksualnu inicijativu. Krenite od masaže glave onako kako to čini vaša frizerka kada vam pere kosu. Potom nastavite ma-

sažu vrata, ramena i dalje… On to nikada neće zaboraviti.

Vodite odličnu predigru Za većinu muškaraca predigra zapravo znači oralni seks. Ipak, žene znaju da na tom području postoji još mnogo toga. Trejsi ženama savjetuje da nauče svoje muškarce šta se sve može raditi u predigri.

“Dakle, potrebno je da žene budu malo hrabre i maštovite te da nauče svoje muškarce kako predigra može biti divna”, kaže ona. Ali šta tač-

no činiti? Šaljite izazovne poruke Žene ne vole da govore prostote tokom seksa, iako muškarci to obožavaju. “Žene ne znaju koliko im dobrobiti takve riječi mogu donijeti. Takve žene su privlačnije u seksu, međutim pošto većina ima problem sa verbalnim izražavanjem ako im je neprijatno, zato postoje SMS-ovi i mejlovi. Time možete probiti led”, savetuje Trejsi.

Žena 35

PETAK, 11. 1. 2013.

HRONO DIJETA

Svaka namirnica treba da bude za određeno vrijeme

N

JE

ZA DO K

ni hljeb, pirinač i sl.) Naše tijelo luči dovoljno enzima koji razgrađuju masti i proteine kada se probudimo, pa doručak može da bude bogat, masni obrok uz hljeb, puter, jaja, šunku, kobasice i sireve. Obilan i bogat doručak omogućava da ste manje gladni tokom dana. Sve je dopušteno osim šećera i voća jer se suviše brzo razgrađuju.

Za ručak: Jedite uglavnom proteine (životinjske ili druge) i neko povrće, najbolje lako pareno i/ili u obliku svježe salate. Dva puta nedjeljno možete za ručak jesti i namirnice koje sadrže ugljene hidrate i to sa povrćem. Ali, nikako proteine i ugljene hidrate u istom obroku!

Popodnevna užina: Jedite malu količinu biljnih masti: masline, orasi, kikiriki puter, med ili 30 grama tamne čokolade - nešto više od dvije supene kašike. Ili neko voće sa niskim glikemijskim indeksom.

Večera: Ovo je najlakši obrok u toku dana koji uključuje ribu, posno meso i nešto zelenog povrća. Ako ste i dalje siti od ostalih obroka, samo je preskočite! Izbjegavajte ugljene hidrate uveče - sporo se vare i imaju tendenciju da se pretvaraju u masnoće.

Dakle u osnovi, doručkujte kao kralj, ručajte kao princ i večerajte kao siromah.

Dodatne napomene - Doručak je OBAVEZAN. - Za doručak nikada ne jedite voće.

- Pijte dovoljno tečnosti.

- Ne treba da gladujete ni u jednom dijelu dana.

- Poželjno je da obroci budu u isto vrijeme svakoga dana i da razmak između obroka bude minimum četiri sata, kako bi se smirila pankreasna aktivnost.

- Hljeb, tjestenine i skrobna povrća (krompir) jedu se najkasnije do 15 časova.

- Proteini iz biljnih izvora mogu da zamijene proteine životinjskog porijekla.

- Nema grickanja između obroka!

Znači, apsolutno ništa!

- Slatko mlijeko se ne koristi već njegove prerađevine: kisjelo mlijeko i sir.

ISTRAŽIVANJA

TO RA

P I TA

Osnovna ideja hrono dijete je da nije svaka hrana za svaki dio dana - jedna vrsta namirnica je primjerena za doručak, a druge za ručak i večeru...

Hrono dijeta - praktična primjena Ukoliko ste ljubitelj moderne kuhinje, imate malo znanja o namirnicama - veoma lako ćete usvojiti (možda i zavoljeti) ovaj novi način ishrane.

Osnovno pravilo koje treba da odmah upamtite je: ugljeni hidrati i proteini se, osim kada je doručak u pitanju, ne jedu u istom obroku! A evo i ostalih informacija šta treba da radite ako držite hrono dijetu: Za doručak: Jedite životinjske masti i integralne žitarice (integral-

Izbjegavajte slatko između obroka

Moji simptomi su: promuklost, ponekad smetnje pri gutanju hrane, više sa lijeve strane, osjećaj peckanja. Aktivan pušač. Nalaz: indikovan lms dg: polypus plicae vocalis et laryngis j381. Interesuje me koliko su polipi opasni, operativni i postoperativni tok ako dođe do njega. Mnogo zabrinuta.

Poštovana, Operacija polipa se radi laringomikroskopskom tehnikom i odstranjeni polipi se šalju na patohistološku dijagnostiku.

Operacija se radi u totalnoj anesteziji. Cijeli oporavak traje dva ili tri dana.

Poštovani doktore, Imam problem jer kožicu ne mogu da spustim skroz da se vidi cio glavić u toku erekcije.

Kožica se spusti negdje malo više od pola i više ne može, kao da je glavić mnogo debeo a kožica nema toliki prečnik da se spusti da bi se vidio cio glavić. Da li je ovo problem?

Poštovani, Radi se o fimozi i ako ne možete “fiskulturom” kože prepucijuma preko glansa da je proširite uz korišćenje kantarionovog ulja ili kortisonskih masti, onda je sljedeće rješenje operacija circumcisia.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

TRENING

Vježbe za trbušnjake Ukoliko želite da vaši trbušnjaci blistaju, potrebno je da, pored dobre ishrane, radite vježbe za stomačne mišiće.

Evo tri jako efikasne vježbe: 1. Lezite na strunjaču oslonjajući se na leđa. Obje ruke su uz vas, a dlanovi na strunjači. Noge treba da podignete i da ih usmjerite ka glavi, dok su leđa i dalje na strunjači. Tada uspravite noge. Ponovite u

Američki naučnici pronašli su vezu između redovne konzumacije dijetalnih pića i pojave depresije.

U istraživanju sprovedenom na čak 250.000 ljudi, stručnjaci su primijetili da je depresija učestalija među stalnim konzumentima pića s vještačkim zaslađivačima.

S druge strane, redovno pijenje kafe smanjuje rizik od depresije. Ljudi koji piju četiri šoljice dnevno imali su 10 posto manje šanse za pojavu depresije tokom 10 godina, koliko je trajalo istraživanje, od onih koji nijesu pili kafu.

Oni koji su pili četiri čaše dijetalnih pića ili onih u kojima ima vještačkih zaslađivača povećali su rizik od depresije za oko trećinu.

osam navrata.

2. Lezite na strunjaču. Prekrštajući noge savijajte koljena. Ruke stavite na prsa. Krećite trup maksimalno u smjeru koljena. Ponovite u 15 navrata.

3. Lezite na bočnu stranu.

Savijte koljena pod pravim uglom. Dok su vam obje ruke na potiljačnom dijelu glave, uždižite trup. Ponovite u 15 navrata.

Paničan strah od vage Da neumjereno uživanje u prazničnim đakonijama ima posljedice po liniju ne poričemo, ali u januaru zbog toga trpi i psiha, jer čak 30 odsto žena odbija da se izmjeri. Paničan strah od vage u januaru veći je i od straha od raskida veze.

Istraživanje firme Onken otkrilo je da žene odbijaju da se suoče s konkretnim brojkama iako razmišljaju o svojoj kilaži cio prvi dio januara. Neke žene ne žele da se mjere uprkos tome što se nijesu pretjerano ugojile. “Žene se boje da stanu na vagu, što znači da ih demoni napadaju odmah na početku godine. Naravno da nije prijatno suočiti se sa stvarima s kojima zapravo ne želite da se suočite jer to pojačava pritisak”, kaže portparol firme koja je naručila istraživanje Laura Graham.

Strašniji od vage ženama je jedino odlazak kod zubara (32 odsto).

Boje se i da ih neko od kolega ne vidi gole, a strah ih je i provjere bankovnih računa poslije prazničnog šopinga, piše Večernji.

ZDRAVLJE

Mediteranska hrana je dobra za astmu Novo istraživanje pokazalo je da bi žene koje pokušavaju da smršaju trebalo da izbjegavaju obrok između doručka i ručka.

Istraživanje koje su sproveli naučnici iz Centra za istraživanje raka Fred Hačinson u SAD pokazalo je da žene koje imaju obrok između doručka i ručka gube manje kila nego žene koje sa obrokom pričekaju do ručka.

U ovom jednogodišnjem istraživanju, rezultati kojeg su objavljeni u stručnom časopisu “Journal of the American Dietetic Association”, učestvovale su 123 žene koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu ili su bile gojazne.

Sve učesnice bile su na programu za skidanje kilograma koji se sastojao samo od dijete ili od dije-

te i fizičke aktivnosti.

Analize su pokazale da su žene koje su imale obrok između doručka i ručka u prosjeku izgubile sedam odsto ukupne tjelesne težine tokom trajanja istraživanja, dok su žene koje nijesu uživale u tom dodatnom obroku u prosjeku izgubile više od 11 odsto težine.

Dr En Mektarnan, voditeljka istraživanja, izjavila je: “Mislimo da ovi rezultati ne moraju biti striktno vezani uz period dana kada se uzme taj jedan dodatan obrok, već su povezani sa kratkim intervalom između doručka i ručka”.

Ona je zaključila da je obrok između doručka i ručka prije odraz nepromišljene ishrane nego zadovoljavanja stvarne gladi.

Prema rezultatima istraživanja meksičkih naučnika, mediteranska ishrana može da zaštiti djecu od razvoja astme i alergijskog rinitisa. Rezultati studije sprovedene u Meksiku daju dodatne dokaze dobrobiti zdrave ishrane i podupiru potrebu za javno zdravstvenim mjerama koje će promovisati zdravu ishranu kod djece. Smatra se da ishrana tokom trudnoće i djetinjstvu igra važnu ulogu u riziku od razvoja astme kod djece.

U studiji su istraživači pregledali povezanost između ishrane djece i njihovih majki tokom trudnoće, te razvoj astme i alergijskog rinitisa u nasumičnom uzorku od 1.476 djece uzrasta od šest do sedam godina. Među djecom, veća privrženost tokom prethodnih godina mediteranskoj ishrani koja sadrži mnogo

povrća, voća i orašastih plodova, ribe i žitarica, s niskim udjelom mliječnih proizvoda, mesa, brze hrane i masti, bila je povezana s manje astme, osipa, alergijskog rinitisa, kijanja, svraba i suzenja očiju.Istraživači nijesu utvrdili povezanost između konzumacije mediteranske ishrane tokom trudnoće i smanjenog rizika od astme i alergijskog rinitisa kod djece.

36 Žena

PETAK, 11. 1. 2013.

MANDARINA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kokos štanglice

SASTOJCI:

SASTOJCI: 300 g kuvane pi letine 150 g mrkve 50 g graška 150 g kukuruza šećerca 150 g makaron a 1 kašika senfa 400 g kisjele pa vlake

Desert

Brokoli u bešamel sosu

Voće koje ubrzava metabolizam

Prokuvati mlijeko, šećer i margarin. Zatim dodati mljeveni keks, sjediniti sastojke i dobijenu smjesu razvući na odgovarajućoj tacni premazanoj uljem. Drugi sloj raditi na isti način, i treba ga razvući preko prvog sloja. Nakon toga, slojeve dobro pritiskati kašikom kako se kolač kasnije ne bi rasipao, i pokvario. Slojeve treba zatim preliti čokoladom rastopljenom sa malo ulja. Kolač treba da odstoji na hladnom mjestu, najbolje preko noći ili 3-4 sata u zamrzivaču. Na taj način se kolač lakše reže i ne rasipa se. Na kraju staviti kokos preko gotovog deserta.

SASTOJCI:

Salata od piletine Kuvanu piletinu izrežite na kockice. Mrkvu takođe narežite na kockice, pa je zajedno sa graškom skuvajte u blago posoljenoj vodi. Piletini dodajte ocijeđeno i ohlađeno kuvano povrće, ocijeđeni kukuruz, kao i glavni sastojak - kuvanu i ohlađenu tjesteninu.

Senf, pavlaku i malo soli pomiješajte, i dobijeni preliv premažite preko salate od piletine i makarona. Piletinu možete kuvati sa veoma malo vegete da bude ukusnija. Takođe možete koristiti pečenu piletinu bez kožice, kako bi bila manje masna.

SASTOJCI: 1 kg krompira 3-4 šargarepe 1 veći brokoli so, začin 50 g margarina 50 g brašna 500 ml mlijeka 4 kašike kisjele pavlake so

Krompir i šargarepu oljuštiti, isjeći na manje komade i kuvati u slanoj vodi. Napraviti pire i začiniti. Brokoli iskidati na cvjetiće i kratko kuvati u slanoj vodi. Procjediti ga. Vatrostalnu posudu nauljiti i staviti sloj pire krompira.

Odozgo rasporediti brokoli i preliti mješavinom bešamel sosa i kisjele pavlake. Staviti u rernu da se zapeče. Na jačoj vatri istopiti margarin. Dodati brašno i pržiti 2-3 minuta uz stalno miješanje da brašno ne potamni. Smanjiti temperaturu ringle, lagano dolivati mlijeko i neprestano miješati da ne bude grudvica. Kuvani bešamel skloniti sa vatre, posoliti i dodati kisjelu pavlaku.

KORISNO

Šta da radite kad presolite jelo

Čak i najumješnijoj domaćici povremeno se dogodi da presoli jelo. Ali, upravo ona zna i kako da ga ponovo učini ukusnim, odnosno manje slanim. * Na primjer, u presoljenu supu, odnosno u šerpu u kojoj je kuvana, ubacite nekoliko komada jabuke, pa kuvajte desetak minuta. Jabuke će upiti višak soli, poslije čega možete da ih izvadite iz šerpe. * U presoljeno jelo možete da ubacite i jednu do dvije kriške krompira, koje ćete izvaditi pri-

je služenja jela. Krompir će neutralizovati so. * Kada je riječ o presoljenom barenom povrću, njega isperite u vodi, pa ga prelijte kisjelom pavlakom ili istopljenim maslacem. * Suvišnu so će neutralisati i soda bikarbona, ali dodajte je samo malo, na vrh noža. Slično dejstvo imaju i peršun, komadići kruške, jogurt. * Događa se i da presolimo sos.

Ukus ćete spasiti ako u njega dodate kocku šećera.

SASTOJCI:

SASTOJCI: 150 ml mlijeka 120 g šećera 125 g margarin a 300 g mljeveno g plazma keksa 250 g kokosa 150 g čokolade malo ulja

Mandarina je voće iz porodice citrusa. Mandarina je praktičan, ukusan i zdrav zalogaj koji pruža mnogo nutritivnih dobrobiti. Jedna mandarina težine oko 110 grama sadrži 32 miligrama vitamina C, što je pola preporučene dnevne količine. Ovaj je vitamin snažan antioksidans, pa pomaže tijelu u odstranjivanju slobodnih radikala koji ugrožavaju zdrave ćelije. Pospješuje zacjeljivanje rana i pridonosi sprečavanju neurodegenerativnih bolesti, artritisa, prehlade i gripa.

Mandarine su bogate i vitaminom A i folnom kisjelinom. Jedna mandarina sadrži 16 odsto dnevne preporučene vrijednosti vitamina A i pet odsto dnevne preporučene vrijednosti folne kisjeline. Od minerala, u ovom su plodu prisutni kalijum, kalcijim, magnezijum, bakar i gvožđe.

Blagodati mandarine: - štiti od mnogih vrsta raka; - sprečava starenje kože; - pomaže u zacjeljivanju rana; - jača imunitet;

- štiti od degenerativnih bolesti; - pomaže u sprečavanju artritisa; - ubrzava metabolizam; - smanjuje apetit; - pomaže u očuvanju vida.

Mandarina u aromaterapiji Eterično ulje mandarine dobija se hladnim presovanjem sirove kore ovog voća. Ovo ulje slatkastog mirisa koristi se ne samo za osvježavanje prostora, nego i pomaže kod niza tegoba: - smiruje napetost i tjeskobu; - poboljšava rad jetre; - suzbija razvoj akni; - pomaže kod nesanice; - olakšava simptome reume i artritisa; - pomaže kod proliva, zatvora i nadutosti.

Primjena u kulinarstvu Mandarina je voće jakog i slatkastog mirisa.

Možete ih zgnječiti i istisnuti sok, dodati u salate, kombinovati s povrćem i naravno, s desertom.

Posebno se dobro slaže sa slatkim i kisjelim sosevima.

ZA SAVRŠEN UKUS PUTERA

Trikovi koje treba da znate Kad recept sadrži puter, nemojte ga nikako mijenjati margarinom.

Ništa nema ukus kao pravi puter, a uz nekoliko trikova sad ćete saznati i kako izvući ono najbolje iz njega.

Tajna savršenog sosa je u dodavanju hladnog putera na kraju kuvanja. Isjecite puter (maslac) na kockice i dodajte jednu po jednu lagano, miješajući, u vrući sos na laganoj vatri. Nastavite da dodajete puter i miješate sve dok se potpuno ne rastopi. Na 250 ml sosa koristite oko četvrtinu šoljice putera.

Kad se hladni puter polako dodaje u vruć sos, ravnomjerno će se rastopiti i bolje se stopiti sa sosom.

Ako u receptu za kekse i kolače treba da koristite omekšali puter, morate znati da maslac treba da bude toliko mekan da ostaje udubljenje kad ga dirate prstima, ali ne smije biti toliko mekan da možete prstom probiti kroz njega.

Pripazite da nema mrvica u puteru, jer će se tako prije pokvariti.

Ostavite sa strane malu porciju putera, bilo u frižideru ili na radnoj površini koju ćete koristiti isključivo za mazanje na hljeb. U tom slučaju najbolje je koristi zasoljeni puter, jer so u njemu služi i kao konzervans.

Kako biste zadržali svjež ukus putera, na sobnoj temperaturi u poklo-

pljenoj posudi držite samo količinu maslaca koju mislite da potrošite u sljedeća dva do tri dana. Međutim tokom ljetnjih dana puter na sobnoj temperaturi smijete držati najviše jedan dan. * Svježinu putera održaćete i ako ga dobro umotate. Pažljivo ga zamotajte u papir koji u sebi sadrži foliju i odsijecite taman toliko koliko vam je potrebno, a ostatak zatim zamotajte u papir. * Puter je najbolji dok je svjež. Kako bi se svježina očuvali što duže, kupujte samo količinu koju namjeravate da iskoristite u sljedećih ne-

djelju do dvije. Ako naletite na povoljnu cijenu putera u prodavnici, a svjesni ste da nećete moći da ga iskoristite za tih nedjelju ili dvije, najbolje je da ga zamrznete i tako sačuvate svježinu ukusa, piše T portal. * Ako pak namjeravate da ga zamrznete na duže, nasjecite ga na manje komade (oko 100 g) i svaki komad posebno zamotajte u plastičnu foliju koju ćete zatim staviti u zatvorenu posudu ili kese za zamrzavanje. Na taj način ćete lakše uzimati manje parčiće putera i izbjeći ponovo zamrzavanje.

37

PETAK, 11. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem nov namješten jed-

Prodajem ford mondeo 2.0

PLACEVI TDI, 2001.g, karavan, metalik NOVINAMA! nosoban stan u Podgorici, PRODAJEM OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM KUĆE/STANOVI Budva, centar grada, plac sivi, servisiran, registrovan.

Vojislavljevića (60m2+terasa)

P

Prodajem trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću, 63.000 eura. Moguća kompenzacija za manji uz doplatu.

Tel.068/108-000 16670 Stan 31 m2, novogradnja, neuseljavan, lux namješten, parking mjesto, Zagorič, 35.000.

Tel.069/053-471 16708 Prodajem kuću u Baru, Bjeliši, 120m2 na placu od 240m2.

Tel.067/669-883 16747 Sutomore, Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 45.000e.

Tel.069/069-148, 068/706-776 16749 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288 16761 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

2.000 ili 2 po 1.000m2, ucrtano G+P+5+PK prodaja zajednička gradnja kompenzacija.

Tel.068/460-951 16753

Izdajem povoljno jednosoban, namješten stan za zaposlenu žensku osobu ili studenta. Sve zasebno. Masline, kod Pošte.

Cijena 140e.

Tel.067/924-9991 16666

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288 16760

Izdajem stan ispod Ljubovića u blizini Kodre, 80m2, luks namješten.

Tel.067/669-883 16748 Izdajem stanove: 58m2/300 jednosoban, garsonjera 25m2/250 Preko Morače, 82m2/450 dvosoban ΄Metalka΄. Tel.068/723-177 16758 Izdajem ful namještenu garsonjeru u Podgorici, novogradnja, u blizini Ekonomskog fakulteta, preko puta Ars medice.

Tel.067/854-390 16763 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 16772

16771

Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503-605 16791 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa-105.000e.

Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298 16793

I

poslovnim osobama. Prednost stranci. Parking, klimatizovan, internet. Tel.067/287-303, 067/287-308 16653

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16769

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333 16798 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi.

Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 16799 Izdajem dvosoban stan. Novogradnja - sve zasebno. Masline. Tel.067/553-794 16802 Povoljno izdajem nenamještenu garsonjeru u Zagoriču.

Tel.069/304-641 16804

SOBE Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 16770

Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745,i 1.620 I 780m2) 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina.

Tel.068/103-068, 067/503-605 16792

I

Izdajem pod zakup obradive oranice i livade u ravnici, pored rijeke Lješnice u Lješnici.

Asfaltni put i kisjela voda pored imanja. Mogući i drugi aranžmani. Tel.067/212-460 16803

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor 45m2 Herceg Novi, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.069/042-227 16660

Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, novogradnja, ili mijenjam za stan u Baru, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 16752

Tel.068/620-460

16759

BMW 530D

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu.

Tel. 069/370-629 16767

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 16768

Tel.067/249-911 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 16648

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prodajem 2m kubna daske colarice jednom korišćena i oko 1m kubni greda u dobrom stanju sve 180e. Tel.067/728-163

Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, ispiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih za dvatri dana. Tel.069/304-264 16750

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16764

16812

16781

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve popravke.

Tel.069/013-484 16785

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo.

Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 16782

I

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Šarla de Gola. Tel.069/312-161. Zvati od 8 do 16h radnim danima. 16700 Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada.

Tel.069/703-301

16811

VOZILA/AUTO DJELOVI Fiat skudo 7+1, putnički, kombinato, 2JTD, 2002, može zamjena za manje ili veće, Herceg Novi. Tel.069/970-800 16662

A8l, 2009, 4.2, 42.000km, automatik, ful oprema, garažiran. Tel.068/220-216 16751

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

38

PETAK, 11. 1. 2013.

MALI OGLASI

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi.

Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 16783 Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efi kasno.

Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 16784 Iskusan inženjer pvoljno obavlja sve stručne poslove na rekonstrukciji i izgradnji objekata.

Tel.069/594-707 16789 Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, Podgorica.

Tel.069/088-778 16801 Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542 16809

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

16746

NASTAVA

POSAO Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu.

Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16674 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru.

Tel.069/893-806 16796 Tražim posao stražara, portira itd. Podgorica.

Tel.067/581-394

www.PG-GARAGE.me - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

16805

Potrebna frizerka u salonu u Podgorici.

Tel.068/673-878 16808

APARATI/OPREMA Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 16667 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16765 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno.

Tel.069/020-997, 067/289-974 16787

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Prodajem laptop 170 eura.

Podgorica. Tel.067/665-99816797

NAMJEŠTAJ Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica.

Tel.069/273-852 16795 LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama.

Tel.040/213-013 i 068/132-785

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

16709

Penzioner, 54 godine, traži slobodnu ženu za zajednički život. Po mogućnosti Podgorica-primorje.

Tel.068/623-003 16711 Oženjen, 44 godine, traži damu od 30-55 godina za diskretno druženje. Nikšić, Podgorica, Danilovgrad.

Tel.068/294-813

HRANA/PIĆE Prodajem čistu domaću jabukovu i šljivovu rakiju.

Tel.067/185-336 RAZNO Tivat, prodajem solarne kolektore 2m2 test 11 bar bakarne 50 eura.

Tel.069/344-339

16756

16810

16754

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine.

Tel.069/019-698, 067/455-713 16786

Hitno prodajem (za 30 procenata cijene) dvije vitrine za knjige - 80e, 2 noćna ormarića (puno drvo) 80e, radni sto 56x112 - 60e, i 2 samsung TV - 40 i 60e. Podgorica.

Tel.069/594-707 16788

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16790

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16806

Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju.

Tel.030/311-274, 069/468-48816794

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16807

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

Četvrtak, 10. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Skrivena kamera 06:45 Serija: Nadrealisti/r 07:50 Exploziv 09:00 Tačno 9 09:45 Ulica smijeha 10:00 Serija:Odbačena/r 11:00 Serija:Nikita/r 11:45 Skrivena kamera 12:15 Serija:Dva i po muškarca/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Tri Hil/r 15:00 Serija:Folk/r 16:15 Dođi na večeru 17:15 Serija:Odbačena 18:00 Finansijski dnevnik 18:05 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:10 Serija:Folk 21:15 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem 22:40 Serija: Prijatelji 23:30 Serija:Tri Hil 00:15 Serija:Nikita

PRVA Dva i po muškarca 19.20

Dva i po muskarca “Dva i po muškarca” je komedija o životima dvojice braće, jednog sina i brojnim ženama koje ih okružuju. Čarli Harper je bogati neženja koji živi u kući na plaži, vozi automobil marke “mercedes”, a još ga i žene obožavaju. On je uspješni kompozitor džinglova za reklame na čemu je zaradio bogatstvo. Međutim, lagodan život u Malibu je potpuno narušen kad mu se doseli razvedeni, džangrizavi brat Alan i njegov sin Džejk.

Stvar dodatno komplikuju žene: Čarlijeva i Alanova narcisoidna i emotivno otrovna majka Evelin, Alanova krajnje neurotična bivša žena Džudit i Čarlijeva stroga i nemilosrdna spremačica Berta. Sve u svemu, oni su jedna skladna porodica, koja svakog od njih čini boljim čovjekom.

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.25 13.05 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00 00.00 00.20

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Legende o zvijeri,dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Top shop Crtana serija : Štrumfovi Znam da znaš/r Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Opera za početnike Strani dok. program:Mitske legende Crna Gora uživo Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Robin Hud Serija: Ncis la Dnevnik 3 Argument Serija :Fleš point Meridijani Robin Hud /r

RTCG 1 Legedne o zvijeri 09.05

11.10 Program za djecu: Maštaonica – mastionica – Učiteljeva ptica 12.00 Vijesti 12.05 Serija:Izlog strasti/r 12.30 Film:Tajne prošlosti/r 14.45 Dok.program 16.15 Serija: Savana/r 17.00 Serija: Izlog strasti 17.45 Znam da znaš/r 18.15 Serija: Krtice/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 20.45 Serija: Krtice 21.30 Serija: Porodična proslava 22.20 Serija: Mjesto zločina 23.05 Dok. program: Hodočašće /r 00.00 Film: Samo dodaj vodu

RTCG 2 Sav taj sport 20.15

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 20:00 20:20 21:15 22:00 23:30 23:40 01:30 01:45 02:30

City kid’s Dobro jutro Serija: Sjever-Ju/r City Tačno u podne Magazin in/r Serija:Mala nevesta/r Serija: Simar Teen pleme City Serija: Neželjene/r Serija: Sjever-Jug Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevesta Loto Preljubnici Serija: Neželjene Grand show Teen pleme Film:Još jedan dan u raju City Serija: Sjever-Jug/r Film: Divlje strasti 3

PINK Još jedan dan u raju 23.40

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:40 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Loto 20.00

06:45 09:05 10:00 10:07 11:07 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 15:40 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 20:40 21:00 22:30 22:45 22:55 00:15 02:25

Boje Jutra Serija:Izgubljena čast/r Vijesti u 10 Serija: Ruža vjetrova/r Ja imam talenat/r Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Serija: Stranac mladozenja Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Larin izbor serija Izgubljena čast Ja imam talenat Iz mog ugla Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Film:Ljubav u doba kolere/r Film:Ubistva na rijeci

VIJESTI Iz mog ugla 21.00

10:45 11:05 11:15 12:15 13:10 13:30 14:45 17:30 18:15 18:30 20:00 21:00 22:10 22:45 23:00 23:10 00:00

Zdravo jutro Video katalog Hrana i vino Farma Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Farma Hrana i vino Dnevnik Farma Loto Sportsart fitness Farma Video katalog Oglasi Muzički blok Astro num caffe

MBC Astro num caffe 00.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.00 -Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća” 10.00 -Vesti 10.05 Razglednica 10.34 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Vesti 11.05 Gradske ptice 11.35 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 -Film: “Vampiri su među nama” 14.50 I ja imam talenat 15.05 Ovo je Srbija 16.00 -Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Oteta” 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.50 Evronet 23.55 Serija: “Heroji” 00.30 -Film: “Znak četvorice” RTS 2

08.54 Književna školica, program

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija:Totalno Novi Talas 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Među nama/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1/r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum

ATLAS Radio u boji 20.00

07:35 08:55 09:15 10:00 12:00 12:35 13:20 15:40 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 20:10 21:00 21:30 22:30 00:00

Svježi u dan-zdrava tv Montena shop Crtani filmovi IT Networking /r.

Crtani film/Mumijevi Dok.Program Serija: Otkačena plavuša Montena shop Dok.Program /r.

Serija: Otkačena plavuša Životinjske lakrdije IT Networking Crtani film /r.

PG Raport TV shop Info Auto Shop M Business Broadcasting Ponocni Info

MONTENA Mumijevi 12.00

DANAS U GRADU

za decu 09.10 Ars praktika 09.30 Beograd - večiti grad 09.35 Priče o Frojdu 10.40 Meso za nas 11.10 Bardovi teatra 12.10 Operska galaksija 13.17 Trezor 14.15 Zujalica 14.40 Školski program 16.05 Gradske ptice 16.35 Stopa Kraljevića Marka 17.05 Serija: “Dostojevski” 18.05 Željko Joksimović, za neka nova sećanja 18.35 Emisija iz kulture 19.10 Crtane serije 19.38 Verski kalendar 20.00 Dvorci Vojvodine 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 Kontekst 21 22.30 Vidik 23.30 Hronika međunarodnog Salona stripa 23.55 I ja imam talenat 00.50 Trezor

uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Koncert 21.15 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 22.50 Film: “Muškarci koji mrze žene” 01.20 Film: “MR73”

09.05 Serija 10.10 Dokumentarna serija 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.30 Jelovnici izgubljenih vremena 14.55 Drugo mišljenje 16.20 Serija: “Luda kuća” 16.40 TV kalendar 16.58 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.10 Hrvatska

HBO

HRT 1

Sport

HRT 2

09.10 Školski program 10.30 Pinokio 11.55 Idemo na put sa Goranom Milićem 13.35 Film: “Klarens” 15.25 Mala TV 16.00 Regionalni dnevnik 16.40 Direkt 17.15 Mali fudbal 18.30 Slatki svet Čarlijevih anđela 20.00 Film: “Dadilja Mekfi” 20.40 Djuk Elington:Sakralni koncerti 22.45 Serija: “Ubistva u Midsameru” 00.15 Serija: “Istražitelji” 01.00 Serija: “Kodžak” 11.20 Film: “Muzička sekcija” 12.45 Film: “Prvih dvadeset miliona” 14.30 Film: “Skubi Du” 15.50 Film: “Kako da znaš” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.20 Film: “Martovske ide” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Film: “Kobna zamena” 22.20 Film:

“Stvor” 00.00 Film: “Za obojene devojke” ARENA SPORT 1

-11.00 Fudbal: Šalke – Majnc 13.00 Fudbal: Kjevo – Roma 15.00 Fudbal, prijateljska utakmica 17.00 Dnevne vesti: Sir Garfild Sobers 17.30 Koarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, Srpska liga, prenos 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.15 Fudbal, pregled francuske lige 20.45 Fudbal: Brest – PSŽ 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal, pregled nemačkog kupa 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks SPORT KLUB

11.30 Magazin Premijer lige 12.00 Tenis: Abu Dabi, prenos 16.00 NBA Live 16.30 Hokej: Dinamo Moskva - Lev, prenos 19.00 NBA Action 19.30 Premijer liga, vesti 19.45 NBA pregled 20.00 Svet fudbala 20.45 Košarka: Barselona - Fenerbahče, prenos 22.30 Najava Premijer lige 23.00 Tenis, Abu Dabi

Frankenvini 11:30; 13:30; 15:30; 18:00 7 dana u Havani 22:20 Džek Ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:30 Teksaški masakr motornom testerom 3d 19:00; 20:50 Kralj pingvina 3d 16:00 Semijeva velika avantura 2 3d 11:00; 13:00; 17:00 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Haos u u kući, matorci dolaze 13:40; 15:40; 18:20; 20:10; 22:00 Pijev život 3d 17:40; 19:40; 22:40 Zvončica 3d 11:20; 12:40; 12:50; 16:40 Zvončica 3d 14:20 Hobit 3d 14:30; 18:10; 20:20 Pet legendi 11:40