Izdanje 26. april 2013.

ce 30 nt i

DANAS NA 48 STRANA Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

POKLON DODATAK UZ

PETAK, 26. 4. 2013. BROJ 525/ GODINA II

VASKRŠNJI KUVAR NA VELIKI PETAK

Sastavite Maxijev kuvar iz

djelova

strana korisnih recepata PORUKA ● 3

Krivokapić: Novi izbori - samo ako imate većinu

BLOKADA ● 4

Ustavne promjene prostor za ucjenu

BANKARSKI OMBUDSMAN HALIL KALAČ ZA DNEVNE NOVINE OBJAŠNJAVA KAKO SE KRŠE PROPISI U TOM SEKTORU

Banke ª deruº neupućene građane

SUSRET ● 2

Lange u pregovorima sa opozicijom do kasno u noć

● Najveći broj primjedbi klijenata odnosi se na izmjene i uvođenje novih tarifa, o čemu građani najčešće nijesu obaviješteni

IZVINJENJE ● 7

● Ako banka želi da poveća proviziju, ona treba da o tome obavijesti svog klijenta. Ako to ne uradi, ne poštuje ugovor, kaže Kalač

●9

Tomislav Nikolić: Klečim i molim za oproštaj

TURIZAM ● 16-17

NAGRADNI KUPON

OTVOREN POZIV SVIJETU SA SVETOG STEFANA H otel Aman Sveti Stefan danas će primiti prve goste. Generalni menadžer kompanije Kevin Bruk rekao je da će Sveti Stefan raditi u punom kapacitetu ovog ljeta. “Prvi gosti nam već stižu, a što se tiče popunjenosti, trenutno bolje izgleda nego lani.

Iz mjeseca u mjesec, od maja do septembra stižu najave za određene grupe. Sezona počinje i veoma smo uzbuđeni. Špic sezone, kao i u ostalom dijelu obale, i kod nas je od sredine jula do sredine septembra. Naš cilj je da sezonu produžimo koliko možemo, da dovedemo goste ovdje i u maju i krajem septembra i početkom oktobra,” kaže Bruk. Cijene smještaja počinju od 900 eura, a cijena najskuplje sobe je 3.500 eura za noć. Hotel ima 50 soba na ostrvu, osam soba u vili “Miločer”, šest restorana, tri plaže i spa centar koji će biti otvoren tokom sezone.

ABA LIGA ● 26

Dejo sa sadaddas asd Zvezdom u Evroligi

LIGA ŠAMPIONA ● 30-31

MODA ● 33

Borusija Pocijepani Dortmund džins za živi bajku starije dame

Tema dana

EDITORIJAL

2

PETAK, 26. 4. 2013.

Vuk PeroVić urednik

DIPLOMATSKI TUrIZAM

Izgledalo je kao još jedna od naših beskrajnih, a zbog toga i omiljenih tema, koja bi nas svake godine zabavljala tokom ljetnje sezone. U stvari, čim grane sunce i tempretura krene iznad 25. Za to više i ne čekamo ljeto. Tada je u fokusu turizam.

Onda okrenemo o fiskalnim računima ili paragon blokovima u kafićima, na parkingu, ali i za suncobrane i ležaljke, kod nas poznatije kao plažni mobilijar i bezobraznim ili ne cijenama istih. Zatim o nedostatku smještaja u hotelima sa četiri i pet zvjezdice, te kako (ne) njegujemo turoperatere, kao i niskotarifne kompanije. A to je već čisti hit posljednjih sezona.

Kao i sve ove teme, kod nas se odavno izlizala i ona Grunfova: “Tko leti vrijedi, tko ne leti, ne vrijedi”. Izgleda da više ne vrijedi. Prije nešto više od godiinu letjeli smo u Milan, Brisel, London po niskim cijenama, taman se pakovali, ali se tu onda neko nešto naljutio, neko je kao napravio grešku ili se jednostavno nije dogovorio. Onda nismo letjeli nigdje, kao i do tada doduše. Pa se pričalo da je dobro što je došlo do nesporazuma jer mi štitimo naša nacionalna dobra. E, nesporazuma više nema, a naša nacionalna dobra sada su izgleda u Briselu. Pošto od svih turističkih centara ili zemalja koje su poznate po tome što njihovi građani vole da idu na ljetovanje, kao niskotarifnu destinaciju, i to jedinu, dobili smo Brisel.

Izgleda više kao direktna diplomatska, kao preporučena, a ne kao neka koja bi nam donijela ljude sa slamnatim šeširima, spremne da se prepuste dražima naše obale, da borave u tim hotelima koji nedostaju, okupiraju taj plažni mobilijar i popiju koje piće. Sve bez fiskalnog računa.

Otvorila se poglavlja, a sa njima i avio-linija, niskotarifna. Kao što je nekada bio specijalni crveni telefon, samo za posebne razgovore. Belgijanci, za razliku od Njemaca, Italijana, Norvežana, Čeha, nijesu baš poznati kao turisti. Stanovnike svih ovih zemalja nekada smo redovno sretali na crnogorskom primorju, a od niskotarfinih letova se upravo očekivalo da će nam dovesti te nove, a stare redovne posjetioce. Pregovaračka poglavlja i raznorazni skrininzi trenutno su izgleda mnogo važniji nego turizam. Direktna, crvena avio-linija bila je neophodna, a ako već nemaju biznis klasu, bar na ovom letu bi mogli da uvedu diplomatsku. A aktovke svakako ne prelaze dozvoljenu težinu prtljaga, pa neće biti neplanirane doplate.

I nije toliko bitno što se Podgorica na sajtu aviokompanije vodi kao grad u Hrvatskoj, pa bili smo i Makedonija.

I jeste super što smo napokon dobili niskotarifne letove, ali, kao i uvijek kod nas, ostaje pitanje za koga je to dobro.

Meteo 05:43 19:38

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo, krajem dana do umjereno talasasto. Vjetar slab i promjenljiv, popodne mjestimično umjeren do pojačan, južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 17 stepeni.

DANAS

Pretežno sunčano i toplo.

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

14 12 14 13 13 10 7 5 8 9

15 13 15 14 13 10 6 5 7 8

30 27 26 27 26 26 26 21 27 28

SJUTRA

26 25 25 26 25 21 22 17 25 26

Pretežno sunčano, popodne povećanje oblačnosti koje, uglavnom tokom noći tek ponegdje može usloviti kratkotrajnu kišu.

SUSRET

Lange sa opozicijom do kasno u noć Izvjestilac Evropske komisije za proširenje za Hrvatsku i Crnu Goru Dirk Lange sastao se sinoć sa predstavnicima crnogorske opozicije.

Sastanak je trajao veoma dugo, pa do zaključenja današnjeg broja nije bilo moguće saznati kakav je epilog razgovora. Sastanku u podgoričkom restoranu “Stara kuća” prisustvovali su lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, lider Pozitivne Darko Pajović i prvi čovjek SNP Srđan Milić. Inače, Lange se juče sastao i sa predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem.

Parlament je najvažnije mjesto za dijalog o ključnim političkim i ekonomskim temama, ocijenjeno je na sastanku. Krivokapić i Lange su razgovarali o trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori, posebno se osvrćući na predstojeće obaveze koje su pred Skupštinom.

“Sagovornici su se saglasili da je u predstojećem periodu od velikog značaja uspostavljanje dijaloga iz-

među političkih aktera u državi radi zajedničkog rada na pitanjima od suštinske važnosti za dalji evropski razvoj Crne Gore”, kaže se u saopštenju.

Krivokapić je, kako se navodi, poručio da je učešće opozicije od ključnog značaja za raspravu o predstojećim skupštinskim temama. Na sastanku Langea i ministra pravde Duška Markovića ocijenjeno je da su izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe jedan od ključnih preduslova uspješne realizacije akcionog plana u oblasti jačanja nezavisnosti pravosudnog sistema.

“Sagovornici su istakli očekivanja da će kroz postizanje konsenzusa o ovom pitanju Crna Gora pokazati punu posvećenost ispunjenju svojih evrointegracionih ciljeva, a svi učesnici u procesu neophodnu političku i društvenu odgovornost”, navodi se u saopštenju.

Marković je upoznao Langea sa procedurom izbora vrhovnog državnog tužioca nakon isteka manda-

ta. Oni su razgovarali i o predsjedničkim izborima i osvrnuli se na izvještaje, kako je saopšteno, kompetentnih međunarodnih organizacija, u prvom redu misije ODIHR-a.

“Marković je u tom kontekstu saopštio da će se preporuke iz finalnog izvještaja ove misije, čim budu objavljene, naći na dnevnom redu Vlade, sa namjerom usvajanja akcionog plana za ispunjavanje preporuka”, kaže se u saopštenju.

Lange se sastao i sa predstavnicima DPS Tarzanom Miloševićem i Milutinom Simovićem. Oni su tokom razgovora istakli važnost nastavka dijaloga svih političkih subjekata u Crnoj Gori, posebno u kontekstu predstojećih obaveza u procesu evropskih integracija. Prije svega, istakli su da je neophodno kroz demokratski i odgovoran dijalog doći do najboljih rješenja za izmjene Ustava kako bi Crna Gora što prije ispunjavala zadatke na putu ka Evropskoj uniji.

A.O.

Povodi

Uskoro novi zakon o vjerskim zajednicama Poslanik DPS-a Miodrag Vuković kazao je za Antenu M, da je, prema posljednjim informacijama iz te institucije, planirano da taj posao bude završen do kraja godine.

“Kako će se zakon zvati i od samog naziva zavisi njegov sadržaj, da li o položaju vjerskih zajednica, Zakon o odnosu države i vjerskih zajednica ili možda već neki treći naziv. Mislim da bi zakon trebalo da uđe u skupštinsku proceduru na drugom zasijedanju parlamenta, na jesen”, kaže Vuković.

Koordinator Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske Velibor Džomić smatra da su sadašnje odredbe Zakona o položaju vjerskih zajednica rigidne i zastarjele, i napominje da ta mitropolija već godinama zahtijeva da se donese novi, koji će biti u skladu sa međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima.

“Brojni su nedostaci, posebno u dijelu prava na slobodu vjeroispovijesti, u individulanom i kolektivnom aspektu, u pogledu evidencija vjerskih zajednica, u pogledu brojnih zloputreba kojima je stvoren haos u ovoj društvenoj oblasti, što se vidjelo i ovih dana, prilikom upisa u evidenciju vjerskih zajednica koje su novoosnovane”, ističe Džomić koji smatra da će se Vlada, ali i parlament u izradi tog zakona i njegovom usvajanju naći u velikom problemu.

“S obzirom da su kroz ugovor Katoličkoj crkvi dodijeljena prava javno-pravnog subjekta, a drugim dvjema vjerskim zajednicama, jevrejskoj i islamskoj građan-

sko-pravnog. Ta pravna razlika mora biti uklonjena i biti obezbijeđena jednakost pravnog položaja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, naglašava Džomić.Advokat Crnogorske pravoslavne crkve Željko Tomović, međutim, kaže da trenutni Zakon o položaju vjerskih zajednica, iako je iz 1977, zadovoljava gotovo sve potrebe. Jedina stvar koju bi trebalo dodati, prema njegovim riječima, jeste određenje kojim poslovima crkva, kao vjerska organizacija, može da se bavi.

“Jer ipak vjerske organizacije se ne mogu baviti istim poslovima kao i privatnici, privatna predu-

zeća itd. I biti osnivači nekih proizvodnih kapaciteta van onoga što su vjerska pitanja, što su simboli vjeroispovijesti.

Zakon je inače pročišćen suvišnih elemenata odlukama Ustavnog suda i sad, za sad mislim da, osim ove dopune zadovoljava potrebe Crne Gore. To što je iz 1977. nije nikakav nedostatak”, ističe Tomović, a prenosi Antena M. On smatra i da je država pravilno postupila povodom upisa Crnogorske katoličke crkve, te poručuje da je odnos prema Svetoj Stolici unutrašnje pitanje te vjerske institucije

Tema dana

PETAK, 26. 4. 2013.

3

Za nove izbore je potrebna većina RANKO KRIVOKAPIĆ ODGOVORIO LEKIĆU

Jovana Đurišić, Adel Omeragić

P

redsjednik parlamenta Ranko Krivokapić poručio je da je spreman da u dnevni red prve naredne sjednice Skupštine uvrsti predlog posebnog zakona kojim bi se rezultati predsjedničkih izbora proglasili nevažećim ukoliko ga u toj formi dobije od predstavnika opozicije.

Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić juče je lideru Demokratskog fronta Miodragu Lekiću poslao pismo u kojem mu je odgovorio na političke zahtjeve koje su mi uputili predstavnici parlamentarne opozicije i civilnog sektora.

“Zahtjev koji se odnosi na usvajanje posebog zakona u Skupštini, kojim bi se rezultati predsjedničkih izbora proglasili nevažećim, potrebno je imati u formi predloga zakona, i u tom slučaju sam ga spreman uvrstiti u dnevni red prve naredne sjednice parlamenta”, naveo je Krivokapić u pismu.

On je kazao da bi ukoliko bi takav predlog zakona bio usvojen, njegova ustavna i zakonska obaveza bila da kao predsjednik Skupštine po stupanju na snagu zakona raspiše nove predsjedničke izbore u skladu sa najvišim demokratskim izbornim standardima i uz puno poštovanje Ustava Crne Gore.

Krivokapić je podsjetio da je zahtjev za pokretanje parlamentarne istrage povodom objavljivanja audio snimaka i transkripta sa sjednica organa Demokratske partije socijalista u dnevnom listu Dan već uvrstio u dnevni red sjednice koja treba da počne u utorak 30. aprila.

“Ovim putem potvrđujem spremnost da, shodno dogovoru sa Kolegijuma predsjednika Skupštine, podržim i pokretanje parlamentarne istrage”, dodao je on.

Krivokapić je poručio da je u tom kontekstu spreman upotrijebiti svoj institucionalni autoritet i snažno se založiti da taj slučaj dobije svoj primjeren tretman i od Državnog tužioca, kroz ispitivanje postojanja

eventualne krivične odgovornosti.

“Nadam se da će ovi odgovori pomoći da se svi predstavnici parlamentarne opozicije već početkom naredne sedmice okupe u Skupštini Crne Gore i da parlament, kao izvorišna institucija demoratskog legitimiteta, nastavi rad u punom sastavu”, zaključuje se u pismu Krivokapića Lekiću.

●ODBRANA DEMOKRATSKIH PRINCIPA

Poslanik DF Jovan Vučurović kaže da je očigledno da je lideru SDP lakše da pozitivno odgovori na njihove zahtjeve nego onima koji su krali izbore. “Veoma je važno da svi pozitivno odgovore na naše zahtjeve jer se kroz njih brane osnovni demokratski principi na kojima treba da počiva svaka normalna država.

DF želi da Crna Gora najzad postane društvo u kome će se poštovati izborna volja građana i gdje nadležne institucije neće biti dio mašinerije za prekrajanje izbornih rezultata”, rekao je Vučurović za Dnevne novine.

On vjeruje u pozitivan ishod njihove inicijative.

“Mi branimo demokratiju i slobodu u Crnoj Gori, jer su te tekovine direktno napadnute od DPS i šefa te partije, koji je organizator svih otimačina na izborima”, kazao je Vučurović.

● ZA ZAKON TREBA OPRAVDANJE

Analitičar Srđan Vukadinović smatra da odluku o poništenju iz-

bora može donijeti jedino Državna izborna komisija (DIK), zbog čega i opozicija traži lex specialis, za šta mora postojati opravdanje, koje u ovom slučaju opozicija nema.

“Nema nikakvog opravdanja za tako nešto jer očito se ne zna koji je broj glasova koji je dobio kandidat opozicije, tj. oni ne saopštavaju preko onih 97 odsto. Opozicija mora znati da se izborni rezultat zbraja na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova, ne 97”, rekao je Vukadinović, dodajući da ne zna da su negdje poništavani izbori uvođenjem lex specialisa.

“Kada se sumnjalo da su izbo-

ru u Srbiji 2000. godine pokradeni reagovala je Međunarodna zajednica i izbori su morali biti po-

novljeni jer je to tražila i Državna izborna komisija Srbije”, kazao je Vukadinović.

Bez podrške iz vlasti Analitičar Andrija Đukanović kaže da ne zna šta je Ranka Krivokapića navelo da promijeni mišljenje, jer je, kako kaže, nedavno rekao da se ne mogu poništavati rezultati izbora u Skupštini. “Čini se da je Krivokapić zapravo samo rekao da se predlog takvog zakona može podnijeti, što ne znači da će biti prihvaćen”, rekao je Đukanović.

On smatra da ukoliko bi opozicija uspjela da pridobije podršku nekog iz vladajuće koalicije, onda bi zakon mogao da prođe, iako po trenutnom raspoloženju to i nije baš realno.

4

Politika

Đukanović izgurao Vujanovića Nema te institucije, toga Ustavnog ili Apelacionog suda, koji će od Filipa Vujanovića napraviti predsjednika, rekao je poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović.

“On je izgubio i političku težinu i dostojanstvo one noći kada ga je izgurao pred sobom Milo Đukanović. Izgurao ga u “pobjedu”!? On je dugo vremena, inače, bio Zoran Lilić, po političkoj važnosti, danas su “ostali samo dugmići”, čak u odnosu i na ovo poređenje. Mala nam je to satisfakcija međutim”, napisao je Danilović na svom Fejsbuk profilu.

Prema njegovim riječima DFu je oteta pobjeda i to uz podršku sa strane.

“Otkud ta evropska saglasnost i pečat na nepošteno i oteto? Zna Đukanović otkud, ubijeđen sam. Nije još dovršio posao i zato njega guraju pred sobom, u leđa, onako kako on gura svog Lilića. On je crnogorski Tači kojemu se ne gleda u zube i prošlost sve dok može da “sažvaće sadašnjost”.

Protest u nedjelju

Srpska lista organizovaće u nedjelju u 13 časova ispred Ambasade Srbije u Podgorici, protest povodom odluke srpske vlade da prihvati sporazum sа Kosovom, ali i skup podrške Srbimа nа Kosovu i Metohiji.

“Pozivаmo sve grаđаne kojimа je dobro Srbije nа srcu, dа nаm se pridruže. Pozivаmo još jednom i sve političke strukture u Crnoj Gori kojimа Srbi dаju glаsove dа mаkаr u nedjelju zаborаvimo nа rаzlike i međusobnа sukobljаvаnjа. Slobodni smo ljudi i iskoristićemo svoje prаvo dа ne klimаmo glаvom postupcimа bilo koje vlаsti u Beogrаdu koji nаnose štetu srpskim nаcionаlnim interesimа”, ističe se u saopštenju Dobrila Dedeića.

Kupujete našu zemlju Mladi DF-a protestovali su juče ispred ambasade Rusije u Crnoj Gori u znak nezadovoljstva što je predsjednik Rusije Vladimir Putin čestitao pobjedu na predsjedničkim izborima kandidatu DPS-a Filipu Vujanoviću. Oni su donijeli zemlju i aluminijsku foliju kako bi predstavili politiku ulaganja te zemlje na primorju i stanje u KAP-u. “Čestitka od Putina upućena je na prijateljskoj relaciji trenutnog premijera i ruskih tajkuna, a na štetu crnogorskih građana. Donijeta zemlja i aluminijum ukazuju na glavne razloge zašto je upućena čestitka neustavnom predsjedniku. Zemlju nam kupuju, a aluminijum izvoze i sve to na štetu crnogorskih građana”, kazao je član mladih Demokratskog fronta Milivoje Brković. Mladi DF-a su već protestovali ispred sjedišta delegacije EK u Podgorici, kao i ispred ambasade Italije. A.O.

PETAK, 26. 4. 2013.

PROMJENE USTAVA

Pred vratima mrtve zone

Jovana Đurišić

U

stavne promjene u Crnoj Gori jedan su od prioriteta kako evropskih zvaničnika tako i opozicije. Smatraju da je za bitne odluke, pogotovo kada je u pitanju pravosuđe, neophodna dvotrećinska većina. Opozicija je u prošlosti insistirala i na promjenama Ustava u dijelu identitetskih pitanja, ali član Ustavnog odbora Miodrag Vuković tvrdi da su opozicione stranke odustale od toga.

Ustavne promjene su uslov daljeg nastavka evropskih integracija Crne Gore, što zahtijeva prilagođavanje crnogorskog pravnog sistema pravnoj baštini Evrope, zaključio član Ustavnog odbora Miodrag Vuković. U izjavi za DN, Vuković kaže da bi dvotrećinska većina, koja je jedna od reformi Ustava, a na kojoj insistira i Venecijanska komisija i opozicija, mogla da blokira rad, a samim tim učini i disfunkcionalnim pojedine institucije.

“U prvom mišljenju prije tri godine, Venecijanska komisija nas je upozorila da je dvotrećinska većina dobra i poželjna, ali da se treba čuvati da ne uđemo u tzv. “mrtvu zonu”, u situaciju da blokiramo sistem. To se može desiti jer ne postoji volja da se uzdignemo iznad partikularnih političkih interesa, već se uslovljavamo, prihvatićemo većinu, ako mi date ustupke oko jezika i slično”, rekao je Vuković.

● POTREBNA ALTERNATIVA On smatra da bi, ukoliko se ne usvoji predlog o dvotrećinskoj većini, trebalo naći drugi način izjašnjavanja koji bi omogućio funkcionisanje sistema.

“Ono što je najvažnije je da se bilo koja funkcija u parlamentu obezbijedi dvotrećinskom većinom. A ako se ne uspije, doći će do deblokirajućeg mehanizma. Potrebno je da se pronađe druga većina, drugi način izjašnjavanja koji je bi omogućio da se izabere institucija, da se odrede njeni nosioci i da se omogući da sistem funkcioniše”, kazao je Vuković.

On je dodao da je rad u Ustavnom odboru blokiran time što su ljudi iz Demokratskog fronta, zbog predsjedničkih izbora namjerno napustili rad.

“Optužuju nas da nismo spremni da prihvatimo njihove zahtjev e koji idu

ekstremno van stavova stručnih institucija EU, ali to je takođe pitanje kojim bi trebalo da se bavimo narednih dana ako oni uopšte pristanu da se vrate u parlament i da poštuju ono što je elementarna obaveza svakog ko nosi poslanički mandat i da radimo na rješavanju problema koji nam stoje na putu ka Evropi”, istakao je Vuković.

Poslanik SNP Velizar Kaluđerović kaže da se ta partija zalaže da se nosioci najodgovornijih funkcija u pravosuđu i tužilaštvu kao i nosioci ustavno-sudske prakse biraju upravo dvotrećinskom većinom, koja podrazumijeva da se u Skupštini mora obezbijediti visok stepen saglasnosti tih političkih konstituenata.

“To znači da je isključena mogućnost da na te funkcije dolaze ljudi koji su partijski podobni jednoj partiji i da će konsenzusom doći do kandidata koji su prihvatljivi za sve ili za veći broj poslanika u Skupštini Crne Gore. Takav naš stav poduprt je mišljenjem Venecijanske komisije koja takođe preferira dvotrećinsku većinu u parlamentu”, rekao je Kaluđerović.

On kao i Vuković, smata da ukoliko ne dođe do dvotrećinske većine, treba razmisliti o drugoj većini i predlaže tropetinska većinu.

Potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić vjeruje da dvotrećinska većina snaži autonomiju prije svega Vrhovnog državnog tužioca, što svakako obezbjeđuje bolji kvalitet sudstva i tužilaštva.

“Dvotrećinska većina snaži autonomiju prije svega Vrhovnog državnog tužioca. To svakako obezbjeđuje bolji kvalitet sudstva i tužilaštva. Dvotrećinska većina znači širi politički konsenzus koji u značajnoj mjeri ili potpunosti, može eliminisati politički uticaj”, kazala je Jasavić za naš list.

Ona ističe da je sadašnja situacija takva da u sudstvu imamo dominantno politički lojalne ljude, koji svjesno prihvataju model rada u kojem postoje nedodirljivi.

“To znaju i evropski zvaničnici

Identitetska pitanja

Što se tiče identitetskih pitanja, na kojima je opozicija insistirala, Miodrag Vuković kaže da na to ne treba obraćati pažnju.

“Od toga su odustale sve opozicione stranke. U deset sjednica nijesu pomenuli identitetska pitanja, bavili smo se pravosuđem. Možda je neko napuštanjem odbora htio da prikrije ono što nije smio javno da saopšti”, kaže Vuković. i zbog toga i snažno preporučuju model koji u izboru najdogovornijih funkcija traže dvotrećinsku većinu”, dodaje ona.

● MORAMO SE NAVIĆI NA KONSENZUS Velizar Kaluđerović smatra da političari u Crnoj Gori nijesu navikli na konsenzus, a politička odgovornost nosi sa sobom traganje za njom.

“Ne vidim da je bilo ko u Skupštini toliko neodgovoran da ne traga za kompromisom, a onaj koji je najodgovorniji da traga za njim je parlamentarna većina i svako bi u tim uslovima podnio svoj dio odgovornosti shodno snagama u parlament”, kazao je on.

Marković: Primijenićemo venecijanske preporuke Izmjena Ustava, u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, jedan su od ključnih preduslova uspješne realizacije akcionog plana u oblasti jačanja nezavisnosti pravosudnog sistema, saglasili su se ministar pravde Duško Marković i šef jedinice za Crnu Goru i Hrvatsku u Generalnom direk-

toratu EU za proširenje, Dirk Lange. Marković i Lange, kako je saopšteno, očekuju da će, kroz postizanje konsenzusa o ovom pitanju, Crna Gora pokazati punu posvećenost ispunjenju svojih evrointegracionih ciljeva, a svi učesnici u procesu neophodnu političku i društvenu odgovornost.

Politika

PETAK, 26. 4. 2013.

5

ODGOVOR DPS A

DF je nesposoban za pobjedu Sve poruke koje su ovih dana poslanici Demokratskog fronta uputili međunarodnoj zajednici i njenim zvaničnicima imaju samo jedan cilj – narušavanje stečenog ugleda Crne Gore, istakao je poslanik DPS-a Jovan Martinović.

On kaže da su kao i svi prethodni pokušaji i ovaj unaprijed osuđen na propast, jer su svi svjesni da za poraze DF-a nijesu odgovorni ni Demokratska partija socijalista DPS, ni Evropa, ni svijet, već isključivo nesposobnost DF-a na političkom terenu.

“Jurišnici DF-a ne odustaju od naopakih teza u uzaludnom pokušaju da poraz njihovog predsjedničkog kandidata pretvore u imaginarnu pobjedu. Milan Knežević, uprkos tome što uporno tvrdi da je Miodrag Lekić pobjednik predsjedničkih izbora, traži da izbori budu poništeni. Takva logika je potpuno očekivana i sasvim u skladu sa Kneževićevim političkim iskustvom koji je prije tri dana ušao u politiku, prekjuče napustio matičnu partiju, juče ušao u DF, a danas formira novu stranku”, ističe se u saopštenju.

On podsjeća da je DPS podržala političko i pravno rasvjetljavanje afere “Snimak” koju je, kako ističe Martnović DF konstruisao, a o kojem izbjegava da se polemiše u Skupštini.

“Jednako ne vidi da je DPS jedna od rijetkih partija u Evropi koja je i u vremenu teške krize osvojila, zajedno sa svojim koalicionim partnerima, najveće povjerenje birača. Dok god mi u njegovoj iskrivljenoj mašti padamo, u realnom svijetu će se dešavati potpuno suprot-

INTERVJU

Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore FUNKCIONERI

Poslanici i njihovi stanovi OTKRIVAMO

no, a DPS će ispuniti očekivanja ukupne javnosti koja se odnose na povećanje kvaliteta života svih građana Crne Gore”, istakao je on.

Prema njegovim riječima, šef izbornog štaba Miodraga Lekića, Goran Danilović danas je vrlo jasno otkrio ono na što DPS godinama upozorava – on i njegova stranka su samo retorički

zagovornici evropskog puta Crne Gore.

“Njegove i izjave njegovih kolega posljednjih sedmica jasno razotkrivaju suštinu njihove politike – zaustavljanje evropskih i NATO integracija države, narušavanje regionalnih odnosa, poništavanje dostignutih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti crnogorskog društva

i tekovina 21. maja 2006. godine. Prije nego što Danilović naredni put sjedne pred kompjuter i odluči da vodi politiku preko Fejsbuka, treba da zna da su potvrđene pobjede činjenice, kojima ne treba nikakva odbrana i pojašnjavanje, što on svakodnevno bezuspješno radi. Brojke su neumoljive i govore same za sebe”, ističe Martinović.

J.Đ.

Kako zaraditi preko Fejsbuka ISTRAŽUJEMO

Najtraženiji prvomajski aranžmani

Hotel Aman Sveti Stefan

EDI RAMA, PREDSJEDNIK SPA

Idemo zajedno prema Evropi Predsjednik Socijalističke partije Albanije Edi Rama kaže da Albanija ima veoma dobre i prijateljske odnose sa Crnom Gorom.

On je u razgovoru za Dnevne novine kazao da Crna Gora ide dobrim smjerom i da je “država koja se ističe po mnogo čemu u regionu”.

“Sa Crnom Gorom imamo veoma dobre prijateljske odnose. Moram da naglasim da lično jako uvažavam vašeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića i predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. Mislim da imamo dosta da učimo iz crnogorskog iskustva, koja je lider u regionu, a posebno u dijelu korišćenja potencija u smislu poboljšanja kvaliteta života. Crnom Gorom se upravlja sa puno mudrosti i zdravog razuma”, naglašava Rama.

Inače, Rama je bio predsjednik Albanske asocijacije gradonačelnika i ministar kulture u Vladi Albanije. Poznat je po svojim projektima uklanjanja kioska, proširivanja ulica koje je po njegovom ovlašćenju vršeno preko zemljišta

u privatnom posjedu, kao i uklanjanja nelegalno podignutih objekata sa javnih površina i javnih parkova.

Tokom 2004. godine dobio je nagradu Svetski gradonačelnik, a 2005. je uvršten na Tajmovu listu “Evropskih heroja”. Svjetsku slavu Rami su donijeli projekti uređenja Tirane među kojima su posebno poznati projekti grada vedrih boja u okviru kojeg je izvršeno bojenje fasada starih zgrada raznobojnim pastelnim vedrim bojama i čišćenje obale potoka Lena koji protiče kroz Tiranu.

Komentarišući parafiranje sporazuma između Srbije i Kosova, Rama pozdravlja sve pokušaje da se dođe do situacije koja je dobra za sve.

“Mislim da je veoma važno da Kosovo i Srbija zajedno nađu rješenje i dođu do dogovora. Poslije toliko vremena i toliko podjela vrlo je važan i najmanji znak, koji pokazuje da se čini napor da se dođe do dogovora. To može biti u isto vrijeme i primjer kako političari mogu da promijene život građana na Kosovu”, smatra Rama.

N.U.

Is looking to hire people with great attitude, personality, skills and creativity who will help us take care of our guests during the summer season 2013.

We are looking for the following positions: - F&B Service: Head Waiter, Waiter, Assistant Waiter, F&B Supervisor.

If you are anything like the person described above and you speak English please send your CV to: amansvetistefancareers@amanresorts.com

Globus

6

PETAK, 26. 4. 2013.

TELEKONFERENCIJA

Putin pet sati odgovarao na pitanja građana

Više od šest miliona nezaposlenih Španaca Više od šest miliona Španaca bilo je bez posla u prvom kvartalu ove godine. Broj nezaposlenih u ovoj zemlji procentualno iznosi 27,2 odsto radno sposobnog stanovništva, što je najveći procenat u četvrtoj ekonomiji EU od kad je stopa nezaposlenosti počela da se mjeri 1970. godine Nezaposleni (u milionima) 6m

Stopa nezaposlenosti

Jan-mart2013: Jan-Mar 2013: 6,202,700 6.202.700people ljudi without bez poslajobs

30

5m

25

4m

20

MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je novi lični rekrod u trajanju telekonferencije, odgovarajući na pitanja građana 4 sata i 47 minuta. Tokom tih skoro 5 sati uspio je da odgovori na 85 pitanja.

Rekordan je bio i broj pitanja koja su građani postavljali od nedjelje do kraja konferencije – više od tri miliona pitanja stiglo je putem telefona, SMS-a i e-maila.

● SLUČAJ BEREZOVSKI Ruski predsjednik se juče prvi put osvrnuo na pitanja vezana za odbjeglog ruskog oligarha Borisa Berezovskog, potvrdivši da je od njega dobio dva pisma u kojima ga je on molio da mu dozvoli povratak u Rusiju. Putin je precizirao da je prvo pismo, koje je pisano rukom, dobio u februaru, a drugo kad je Berezovski već bio mrtav pošto je u martu izvršio samoubistvo u Velikoj Britaniji. U oba pisma Berezovski, koji je važio za velikog protivnika Putinovog trežima, piše da je griješio, da je nanio štetu i da “moli da mu dozvolim da se vrati u Rusiju”, rekao je ruski predsjednik. Prvo pismo predao mu je ruski građanin, bivši poslovni partner Berezovskog, a drugo - koje je dobio nakon što je Berezovski izvršio samoubistvo - strani građanin, takođe nekadašnji poslovni partner Berezovskog, pojasnio je Putin. Putin je rekao da nije odgovorio na prvo pismo, jer bi odluka o mogućnosti da se Berezovski vrati u Rusiju, gdje je osuđen na devet godina - između ostalog zbog pranja novca - zahtijevala i konsultacije sa Vrhovnim sudom i Tužilaš-

tvom, pošto bi se radilo o amnestiiji.

● BORBA PROTIV TERORIZMA Putin je takođe pozvao i na globalnu borbu protiv terorizma, ističući da je to uvijek bila pozicija Rusije. “Uvijek me je ljutilo kada su naši zapadni partneri i mediji teroriste, koji su izvršavali krvave zločine na teritoriji naše zemlje, nazivali pobunjenicima, a nikada teroristima”, odgovorio je ruski predsjednik Vladimir Putin na pitanje - kako se boriti sa optužbama običnih Amerikanaca poslije napada u Bostonu. Putin je zatim govorio i o tome da u Rusiji nema političkih procesa i masovne represije, ali i da mora da postoji red i poštovanje zakona.

“Niko nikoga ne zatvara zbog političkih pogleda i stavova već zbog kršenja zakona, pred kojim svi moraju da budu jednaki”, odgovorio je Putin na pominjanje procesa protiv benda Pusi rajot i opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Za Alekseja Navaljnog, kojem je juče počelo suđenje za pronevjeru, a kojeg opozicioni krugovi smatraju borcem protiv korupcije, Putin je rekao: “Ako neko viče: ‘Držite lopova!’ - ne znači da sam može da krade”. Po Putinu, borci protiv korupcije moraju da budu kristalno čisti. Ruski predsjednik je, istovremeno, uvjeren da će proces protiv Navaljnog biti objektivan. Aleksej Navanji, poznati bloger i advokat, optužen je u gradu Kirovu sa bivšim direktorom lokalne drvne kompanije za pronevjeru više od 400.000 eura 2009. godine, za šta mu prijeti do 10 godina zatvora.

● ODNOSI SA SAD Donošenje zakona Magnickog, kojim se predviđaju sankcije protiv ruskih činovnika koje SAD sumnjiče za kršenje ljudskih prava, predstavlja “imperijalističko ponašanje” SAD na političkom polju, rekao je Vladimir Putin. Putin je naveo da su odnosi Rusije i SAD počeli da se hlade još u vrijeme rata u Iraku, kada su SAD pozvale Rusiju da učestvuje u invaziji, a ona je to odbila.

On smatra da su SAD morale ukinuti stari Džekson-Venikov zakon, jer bi imale finansijsku štetu sa stupanjem Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), ali nisu morale da donesu novi “antiruski zakon”.

HRVATSKA

3m

15

2m

10

Stopa Unemployment nezaposlenosti: rate: 27.2% 27,2% people Young Mladi: 57,2% 57.2%

1m

0

5

0 2007 08

09

10

11

12 2013

IZRAEL

Odobrili uvid u elektronsku poštu stranih državljana TEL AVIV - Izraelskoj unutrašnjoj bezbjednosnoj službi dozvoljeno je da zahtijeva uvid u elektronsku poštu (e-mail) osoba koje se učine sumnjivim kada stignu na aerodrom u toj zemlji. Takvu praksu odobrio je u srijedu uveče izraelski vrhovni tužilac Jehuda Veinštajn, uprkos protestima organizacija boraca za ljudska prava.

“Prijetnja iskorišćavanja stranih građana u terorističke svrhe je rastući trend”, rekao je Nadim Aboud iz Kancelarije vrhovnog tužioca, objasnivši da će se mjera primjenjivati u izuzetnim slučajevima i u prisustvu sumnjive osobe. Ovim ovlašćenjem se, međutim, ne dozvoljava da službenici sigurnosti zahtijevaju lozinke ili bilo koju drugu informaciju koja bi omogućila pristup pripadnicima sigurnosne službe Šin bet. Strani put-

nici mogu da odbiju saradnju, ali u tom slučaju neće biti pušteni u Izrael. Elektronska pošta se može provjeravati u slučajevima koji se odnose na javnu ili nacionalnu sigurnost.

Prošle godine izraelske sigurnosne službe su nekim strancima naredile da otvore svoju elektronsku poštu na međunarodnom aerodromu Ben Gurion kraj Tel Aviva, podsjeća AP. Protivnici ovakve mjere kažu da će na meti provjera biti muslimani i posjetioci koji su se bavili propalestinskim aktivnostima. Advokat Lila Margalit iz Udruženja za građanska prava u Izraelu ocijenila je da je u “današnjem svijetu pristup ličnom e-mail nalogu jednak pristupu najdubljim mislima i ličnim životima”.

Ona je tu mjeru ocijenila invazivnom i neprimjerenom za demokratsku zemlju.

Poslanica u EP neće Srbina za zeta

ZAGREB - Buduća hrvatska poslanica u EP izjavila, tokom rasprave o istraživanju po kom mladi Hrvati ne žele Srbe za komšije, da ne želi da joj se dijete uda za Srbina. Kako piše portal 24sata.hr, rasprava se povela u srijedu na zajedničkoj sjednici Saborskog odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbora za medije, na kojoj je glavna tema bila sloboda govora i nacionalna ravnopravnost u javnim medijima.

Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je na, za njega šokantan podatak, da bi samo sedam odsto mladih Hrvata za partnera htjelo stranca, a samo 15 odsto bi željelo da ih ima za komšije. Na tu njegovu opasku, reagovala je Ruža Tomašić iz Hrvatske stranke prava “dr Ante Starčević” i poslanica u Evropskom parlamentu, koja je nedavno na sebe skrenula pažnju javnosti nacionalističkim izjavama protiv Srba i srpstva, i ponovila izjavu da ne želi da se njeno dijete uda ni za Srbina ni za bilo kog drugog stranca.

“Ja ne želim da se moje dijete uda ni za Srbina, ni Mađara, ni Italijana, ni Njemca. Voljela bih da moje dije-

Ruža Tomašić te i unučad govore hrvatskim jezikom. Da pitate druge nacije većina bi rekla da žele da im djeca govore hrvatskim, srpskim, makedonskim ili italijanskim. Ne vidim tu govora mržnje. Svako ima pravo što se toga tiče”, izjavila je Tomašić. Tematsku sjednicu dva skupštinska odbora inicirao je Pupovac sa osnovnom zamjerkom da se govor mržnje u hrvatskim medijima osuđuje samo u pojedinim situacijama.

“Umjesto da se HRT ogradi od povika ‘Ubij Srbina’ koji se čuju prilikom prenosa utakmica, nema ni ograđivanja niti prekida prenosa.

Ako javni mediji bivaju otvoreni za netoleranciju i govor mržnje mi smo dužni stati u zaštitu Ustava”, poručio je Pupovac. Za povike na utakmicama, o kojima je govorio Pupovac, Tomašić je priznala da je toga bilo, ali da oni, kako je rekla, nisu dugo trajali.

MERILEND

Četiri čuvarke trudne sa istim zatvorenikom

BALTIMOR - Zatvor u Baltimoru, u američkoj državi Merilend, postao je prava gangsterska jazbina u kojoj su se godinama nesputano obavljale kriminalne radnje, poput trgovine drogom i pranja novca. Dokaz o sunovratu kazneno-popravne ustanove je i činjenica da su četiri čuvarke ostale trudne sa istim zatvorenikom. Prema pisanju Vašington posta, zatvor u Baltimoru je iz-

makao svakoj kontroli. U njemu su vedrili i oblačili članovi bande pod nazivom “Blek gerila” koja je razvila trgovinu drogom i veoma unosnu operaciju pranja novca. Ovo paralelno tržište uspostavljeno je uz pomoć 13 korumpiranih čuvara, mahom žena, koje se sada nalaze u grupi od dvadesetak optuženih.

Potplaćeni čuvari su članovima bande donosili razne zabranjene

predmete, kao što su mobilni telefoni i lijekovi. Možda najšokantnija činjenica je da su četiri čuvarke ostale trudne sa istim zatvorenikom, izvjesnim Trejvonom. Dvije su čak istetovirale njegovo ime na vratu i ručnom zglobu. Banda “Blek gerila” je osnovana u Kaliforniji tokom 1960-ih godina. Danas ima svoje “filijale” na čitavoj teritoriji SAD, posebno u velikim gradovima.

Globus

PETAK, 26. 4. 2013.

7

TOMISLAV NIKOLIĆ:

Ja klečim i molim za oproštaj

U intervjuu televiziji BH koji će biti emitovan 7. maja srpski predsjednik se izvinio i zatražio pomilovanje zbog zločina u Srebrenici, ali i svih drugih koje su počinili Srbi

S

ARAJEVO - U kratkom izvodu iz emisije “Intervju 20”, koji je objavljen na Jutjubu i koji prenosi portal Kliks.ba, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je na pitanje novinarke o genocidu u Srebrenici, najprije rekao da on mora da se dokaže, ali i dodao da on “kleči i traži pomilovanje za Srbiju zbog tog zločina”.

Na opasku da sve ono što se događalo oko Srebrenice ukazuje da se zaista radilo o genocidu, on je odgovorio da i sve ono što se dešavalo u ratovima u bivšoj Jugoslaviji ima karakteristike genocida. Na insistiranje novinarke da Srebrenica ipak nosi neku težinu, predsjednik Srbije je odgovorio: “Ja klečim zbog toga. Evo klečim. I tražim pomilovanje za Srbiju zbog zločina koji je počinjen u Srebrenici....Izvinjavam se za zločine koje je u ime naše države i našeg naroda počinio bilo koji pojedinac iz našeg naroda”, kazao je on. Portal Kliks.ba prenio je i da je predsjednik Srbije rekao da će uskoro posjetiti Srebrenicu, mada se taj dio ne čuje u izvodu iz emisije. Emitovanje intervjua na televiziji BH najavljeno je za 7. maj.

Portal Kliks.ba podsjeća da su članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović ove sedmice boravili u službenoj posjeti Srbiji, gdje

su razgovarali s Nikolićem, te se saglasili da među njima više ne treba da bude nesuglasica i nerazumijevanja i da dvije države u budućnosti treba da budu još čvršće povezane i da događaji iz 20. vijeka ne smiju više nikada da se ponove.

“Srbija kao garant Dejtonskog sporazuma želi Bosni i Hercegovini najbolji mogući ekonomski, privredni i svaki drugi razvoj, stabilnost i sigurnost. Srbija želi da joj pomogne na tom putu. Srbija je tu uvijek kada zatreba i ako postoji potreba, pružiće pomoć. Ali mi bismo željeli da dva entiteta sami rješavaju svoje probleme i da sarađuju”, rekao je Nkolić nakon razgovora s Radmanovićem i Izetbegovićem. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odbio je da otputuje u Srbiju, a Nikolić je kazao na sastanku kako se nada da će uspostaviti komunikaciju s Komšićem i da više neće biti otkazivanja sastanaka između BiH i Srbije.

● Srbi iz republike SrpSke Su boSanci Između ostalog, navodi portal Kliks.ba, Nikolić je rekao da su za njega Srbi iz Republike Srpske Bosanci, iako neki od njih ne vole da ih tako zovu. Na pitanje agencije Srna da prokomentariše intervju Nikolića, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je rekao da Srbija u ovom trenutku, kada je aktuelno pitanje pregovora o Kosovu, ne treba dodatne teške teme.

“Siguran sam da će svaki građanin Republike Srpske, ali i Srbije, zauzeti stav prema onome šta je rečeno, ali bilo bi loše otvarati javnu polemiku”, dodao je Dodik. Dodik je kritikovao ponašanje novinarke BHT-a tokom intervjua, rekavši da je “navodila” Nikolića na odgovor koji želi da čuje.

Prema Dodikovim riječima, uređivačka politika BHT-a je “u funkciji stalnog propagiranja bošnjačke verzije ratne istine i konstantno protiv Republike Srpske”.

“Možda je ovo prilika i javnosti u Srbiji i njenim zvaničnicima da uvide u šta se pretvaraju dobronamjerni pokušaji rehabilitacije odnosa sa Sarajevom. Mislim da bi trebalo da razmisle o svrsishodnosti takvih pokušaja koji se po pravilu pretvaraju u konstruisanje izjava i poniženje”, ocijenio je Dodik.

Izvinjavam se, mnogo se izvinjavam Izvinjenje predsjednika Tomislava Nikolića za sve zločine nad Bošnjacima posljednje je u nizu koje su međusobno uputili lideri zemalja bivše Jugoslavije.

Nikolić je drugi predsjednik Srbije koji se izvinio za zločine počinjene tokom rata u bivšoj Jugoslaviji, ali su prije toga zvanična izvinjenja upućena i iz vrha tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Za zločine koje su počinili pripadnici srpskog naroda u BiH izvinio se Boris Tadić, na početku predsjedničkog mandata, tokom posjete Sarajevu 6. decembra 2004.

U junu 2007. Tadić se u emisiji Hrvatske televizije izvinio i građanima Hrvatske zbog nedjela i zločina u proteklom ratu, rekavši da “svim građanima Hrvatske i svim pripadnicima hrvatskog naroda”, koje su učinili nesrećnima pripadnici srpskog naroda, upućuje izvinjenje i preuzima za to odgovornost. Tadić je bio i prvi predsjednik Srbije koji je posjetio Vukovar, u novembru 2010. kada se izvinio porodicama svih nevino stradalih žrtava na Ovčari 1991. godine.

I predsjednik Hrvatske Ivo Josipović istog dana uputio je riječi izvinjenja, kada je sa Tadićem posjetio Paulin Dvor kod Osijeka, gdje je u decembru 1991. ubijeno 18 srpskih i jedan civil mađarske nacionalnosti. Josipović je rekao da žrtve tog zločina zaslužuju izvinjenje, jer ni za jedan zločin ne postoji opravdanje.

Josipović se izvinio i u aprilu 2010. u Sarajevu za učešće Hrvatske u politici ko-

ja je 90-ih godina pokušavala da podijeli Bosnu i Hercegovinu.

On je u parlamentu BiH rekao da “duboko žali što je i Republika Hrvatska svojom politikom u 90-im godinama prošlog vijeka doprinjela stradanjima ljudi i podjelama koje nas i danas muče”.

Josipović je drugi hrvatski predsjednik koji se izvinio zbog događaja tokom rata u bivšoj Jugoslaviji. Bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i predsjednik nekadašnje Srbije i Crne Gore Svetozar Marović su 10. septembra 2003. u Beogradu uputili u ime građana svojih zemalja međusobna izvinjenja za sva zla ili štetu koja su građani dvije zemlje činili jedni drugima, naglasivši da krivica za počinjene zločine mora biti pojedinačna. Marović se potom 13. novembra 2003. godine u Sarajevu izvinio “za svako zlo ili nesreću koju je bilo ko u BiH pretrpio zbog SCG”. Za stradanja u ratu u Hrvatskoj, posebno na području Dubrovnika, u junu 2000. godine izvinio se i tadašnji crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović 1. novembra 2010. izvinio se za “svakog nevinog čovjeka koga je Armija BiH ubila”.

“Svaka nevina žrtva je jednaka”, rekao je sin nekadašnjeg lidera Bošnjaka Alije Izetbegovića za radio B92, ali i dodao da “kada se saberu svi zločini Armije BiH, nisu ravni jednom satu zločina u Srebrenici”.

8

Ekonomija

PETAK, 26. 4. 2013.

AKCIJE

Komisija za hartije poništila transakcije Zaustavljena prodaja Trendovih udjela u Jugopetrolu i Telekomu BOKSITI

Odložili ulazak u jamu Nikšićki rudari juče su odložili ulazak i zatvaranje u jamu, koje su najavili kao radikalizaciju protesta ukoliko im Vlada ne uplati obećanu pozajmicu u iznosu od 320.000 eura. Oni su, međutim, najavili da će to učiniti danas, ukoliko im na račun ne legne novac.

“Pošto Vlada nije zasijedala u četvrtak, odlučili smo da sačekamo još jedan dan, ukoliko se ne izvrši uplata svakako ćemo to učiniti”, kazao je predsjednik samostalnog sindikata Borislav Bojanović.

Novac koji su boksitaši tražili namijenjen je za isplatu septembarske i oktobarske zarade. Rudari poručuju da ukoliko Vlada na sjednici Vlade ne donese pozitivna rješenja vezana za obećanu pozajmicu, idu u jamu.

Prema njegovim riječima, na

U Crnoj Gori je ove sedmice 32.900 nezaposlenih, 0,6 odsto manje nego prošle.

Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), stopa nezaposlenosti pala je sa 14,27 odsto na 14,19 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Od početka godine Zavod je evidentirao 2.830 novozaposlenih, dok je u sezoni zaposleno 1.370.

Zavod je od početka godine registrovao 89 pripravnika, a izdato je 5.600 radnih dozvola nerezidentima.

ovaj način se dovodi u pitanje ugovor od 200.000 tona rude i milion eura koje na mjesečnom nivou od Rudnika, ulivaju u Opštinu Nikšić.

On je dodao da rudari ipak očekuju da će se na sjednici Vlade donijeti pozitivna odluka vezana za pozajmicu.

On je podsjetio da su rudari već dva puta zbog CEAK-a silazili u jamu i ne bi bili zadovoljni ako bi morali da to urade i treći put.

Zaposleni radnici, njih 314, sa nestrpljenjem su očekivali isplatu zaostalih plata, ali isto toliko očekivali su početak proizvodnje koji je u Rudnicima neophodan jer su količine rude na lageru minimalne. Početak rada bi dao nadu rudarima da bi naredne zarade mogli ponovo dobijati od svog rada.

I.B

Decenija od leta ka Parizu Crnogorska avio-kompanija Montenegroerlajns proslavila je juče u Parizu deceniju obavljanja saobraćaja sa, kako je saopšteno, jednoj od njihovih najatraktivnijih destinacija, francuskoj prijestonici.

“Za Montenegroerlajns je francusko tržište jedno od najbrže rastućih, koje se pokazalo kao faktor koji stabilizuje poslovanje crnogorskog nacionalnog avio-prevozioca”, kazao je redsjednik Odbora direktora Montenegroerlajnsa Zoran Đurišić.

Kako je saopšteno na preskoktelu, Crna Gora je zemlja velikih turističkih potencijala i sve interesantnije turističko odrediste za francuske turiste, a sve većem broju turista koji žele svoj odmor da provedu u Crnoj Gori, avionima Montenegroerlajnza je omogućeno da do nje stignu za svega nekoliko sati leta.

DRI O KAP U

Izvještaj usvajaju sljedeće sedmice Državna revizorska institucija (DRI), na zahtjev Ministarstva ekonomije, odložila je za početak naredne sedmice usvajanje Konačnog izvještaja o reviziji garancija izdatih u 2010. i 2011. godini.

Iz DRI je agenciji Mina-biznis saopšteno da je Ministarstvo ekonomije u dopisu navelo da zbog preuzetih obaveza njihovi predstavnici nijesu u mogućnosti da prisustvuju završnom sastanku oko rezultata revizije, zakazanom za danas, zbog čega je usvajanje Konačnog izvještaja odloženo.

“DRI će po usvajanju Konačnog izvještaja isti dostaviti subjektima revizije i integralno

ga objaviti na svom zvaničnom sajtu”, najavljeno je iz DRI. Ta institucija je razmotrila izjašnjenja subjekata revizije Minstarstva ekonomije, Ministarstva finansija i Komisije za kontrolu državne pomoći, dostavljena 15. aprila na Preliminarni izvještaj o reviziji garancija i njihove dokumentovane primjede i sugestije ugradila u Predlog konačnog izvještaja.

Revizijom državnih garancija obuhvaćene su sve garancije izdate u 2010. i 2011. godini, odnosno one koje je Vlada izdala Kombinatu alunimijuma (KAP), Željezari, Željezničkoj infrastrukturi, Željezničkom prevozu i Pobjedi.

I.B.

Komisija za hartije od vrijednosti poništila je juče transakcije u kojima je fond Trend prodao akcije koje je imao u Jugopetrolu i Crnogorskom telekomu, saznaju Dnevne novine iz Komisije za hartije od vrijednosti. Motiv za ovu odluku je, prema nezvaničnim informacijama, odluka Privrednog suda. Privredni sud je sredinom aprila donio odluku kojom je osporeno da likvidator fonda bude Mihailo Madžarović, koji već deceniju upravlja tim fondom. Sud je obavijestio Komisiju da Madžarović ne može dati naloge za prodaju akcija. Ukupna vrijednost transakcija kojih je prema podacima bilo 22 je oko 1,5 miliona eura. Potez Komisije zasnovan na sudskoj odluci pravi veliku konfuziju. Naime, investitori koji su trgovali akcije, među kojima ima i onih iz Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske, sada su u čudu jer su uplatili novac za akcije, ali nemaju pravo da raspolažu njima. Sve to dokazuje i veliku nesinhronizovanost sudskih i nadležnih državnih organa jer nije jasno zašto se nude akcije na prodaju kada je sporno da će se njima ras-

polagati. Fond zajedničkog ulaganja Trend prodao je prošle sedmice na Montenegroberzi grupi investitora oko 200.000 akcija Jugopetrola po cijeni od devet eura za 1,835 miliona eura. Akcionari Trenda su na skupštini akcionara početkom sep-

tembra donijeli odluku o dobrovoljnoj likvidaciji, ali su iz Komisije za hartije od vrijednosti to osporavali. Komisija je insistirala da se prije likvidacije obavi transformacija Trenda. Zbog svega toga vode se postupci pred sudovima.

N.U.

POREZI

Povećanje PDV- a neće uticati na standard građana Žugić: Predložićemo Vladi da niža stopa ostane zbog životnih namirnica Iako je premijer Milo Đukanović poručio da nije izvjesno povećanje PDV-a, ministar finansija Radoje Žugić za Antenu M objašnjava zašto smatra da je povećanje PDVa nužno. Ukoliko do povećanja dođe, Žugić kaže – to neće uticati na budžet građana.

“Politika nam je da uradimo selektivno povećanje stope PDV-a, odnosno naš će prijedlog biti da povećamo višu stopu sa 17 na 19 odsto, a da niža stopa ostane na istom nivou jer ona obuhvata dominantno životne namirnice i niža stopa čini nešto oko 50 odsto potrošačke korpe u Crnoj Gori. Time ćemo, iako je po meni nužno povećanje PDV-a, zaštititi najranjivije socijalne kategorije društva, a sa druge strane postići određene fiskalne efekte”, kazao je Žugić.

On je poručio da se o povećanju PDV-a intenzivno razmišlja, pa očekuje da će prijedlog uskoro stići do Vlade, a onda i do parlamenta.

“Ministarstvo finansija i ja kao ministar ćemo u najskorijem vremenu predložiti Vladi ovaj prijedlog. Ne bih vam mogao precizno re-

ći datum, ali se nadam da ćemo u svim narednim komunikacijama vrlo izvjesno pričati o potrebi povećanja više stope PDV-a”, kazao je Žugić.

Na pitanje da li je moguć scenario da povećanje PDV-a prije vremena ukine takse od euro, Žugić je kazao da će to zavisiti od kretanja prihodne strane budžeta.

“Ako ostvarimo prihode u želje-

Knežević: Plašim se italijanskog scenarija Povećanje poreza u ovom trenutku, kako je ocijenio predsjednik Atlas Grupe Duško Knežević, moglo bi imati negativne posljedice, posebno za mala i srednja preduzeća.

“Mislim da je momenat povećanja PDV-a jako loš. Plašim se italijanskog scenarija. Kratkoročno povećanje PDVa daje rezultate, ali na duže staze pravi probleme. Vidjeli ste što se desilo u Italiji - mala i srednja preduzeća su potpuno uništena, a sve velike firme su se iselile iz Italije i otisle u Dubai, Hong Kong i u Austriju i Švajcarsku. Mislim da bi o povećanju PDV-a, posebno pred turističku sezonu, kad državu očekuje više priliva u budžet, moralo dugoročno da se razmisli”, poručio je Knežević, prenosi

Atlas televizija.

On je najavio i da crnogorska Atlas banka planira da se vrati na srpsko bankarsko tržište preuzimanjem neke od banaka, a u taj posao najverovatnije ulaze sa Arapima.

“U fazi smo istraživanja. Najviše nas zanima JUBMES banka, ali u igri je nekih šest- sedam banaka, i najverovatnije ćemo sa našim partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ući u to”, rekao je Knežević novinarima na promociji usluga Atlas grupe.

On je precizirao da bi od neka od banaka koje su u krizi mogla da dođe u obzir za preuzimanje, i da to nisu nužno banke sa većinskim državnim vlasništvom.

nom nivou, sasvim sigurno bi neke od mjera fiskalnog prilagođavanja ugasili. Očekujem da će sve ove mjere uz štednju na rashodnoj strani i uz sve ostale mjere koje smo donijeli u prethodnom periodu dati efekte, kako bismo što prije ušli u zonu ekonomskog oporavka”, kazao je Žugić.

Naplata takse od eura na SIM kartice, kablovske priključke i električna brojila počela je u julu, a kako je najavljeno trajaće do januara 2014. godine.

Prema proračunu Vlade, novim podizanjem PDV-a trebalo bi da bude obezbijeđeno još 30 do 40 miliona eura. Ekonomski analitičari ukazuju da podizanje PDV-a ima negativan efekat jer smanjuje porodični budžet, a samim tim kupovnu moć stanovništva.

Svjetska banka i MMF predložili su podizanje MMF-a kao mjeru garancije vraćanja kredita odobrenih Crnoj Gori. Analitičari ukazuju da je SB tražila da se poveća PDV da bi obezbijedila svoj kapital koji je uložila odnosno da većim budžetskim prilivom osigura blagovremeno vraćanje novca iz državne kase.

Crna Gora je korisnik kredita od 80 miliona eura i garancija od 60 miliona eura izdatih za dobijanje kredita kod Kredit svis banke od 100 miliona eura.

I.B.

Ekonomija

PETAK, 26. 4. 2013.

9

CEZAP

FOTO: darko Jovanović

Kolektivna tužba protiv HAAB-a Ako banka želi da poveća proviziju iz sklopljenog ugovora ona treba da o tome obavijesti svog klijenta: Kalač

BANKE

Zarađuju na (ne)znanju

Veliki broj primjedbi bankarskom ombudsmanu odnosi se na izmjene tarifa, o čemu građani najčešće nijesu obaviješteni Ivana Cimbaljević

B

dijelom i klijenti, prave propuste u tome”, objasnio je Kalač.

Kao jedan od primjera, Kalač navodi sa su pojedine banke oglasile besplatnu i pojednostavljenu proceduru otvaranja tekućih računa građana, da bi privukle što veći broj klijenata. ma i poštuje odredbe ugovora. Vr“Međutim, poslije nekoliko golo često se dešava da banke to ne ra- dina, prema riječima Kalača, one de”, istakao je Kalač. su počele naplaćivati održavanje Banke, kao tržišni subjekti, imaju i zatvaranje tih račina svojim klipravo da odrede cijene svih bankar- jentima, bez obavještenja ili traskih proizvoda, naknada i privizija. ženja saglasnosti svog klijenta za Međutim, te cijene moraju biti tran- to”, kazao je Kalač. spanentne i dostupne građanima, Građani, prema riječima bank a r s ko g o m a prilikom budsama, tresklapanja nu t n o n i j e s u ugovora sa dovoljno inforklijentom, misani o svoone u ugovoru mojim pravima karaju biti da su u pitanju jasno upiposlovni odnosane, kao si sa bankama i njihova i MFI. Taj nivo eventual- klijenata i žiranata obratilo se za prva tri mjeseca ove informisanosti na promje- godine, od čega su 70 odsto žiranti, a 30 odsto klijenti. se mora poveU prigovorima klijenata bilo je slučajeva i onih koji na. Često ćati za dobrobit s e d e š a - se odnose na naplatu provizija i naknada koje banke građana i zaštiva da ban- naplaćuju po raznim osnovama. tu njihovih poka i klijent trošačkih prava. sklapaju “Prijedlog Zaugovor o korišćenju nekog bankar- kona o potrošačkim kreditima, skog proizvoda ili usluge, a da kli- koji se nalazi u proceduri usvajent ne razumije korišćenje tog pro- janja, na novi i kvalitetan načun, izvoda i nije dovoljno informisan o u skladu sa standardima EU, depravima i obavezama iz ugovora. finiše prava potrošača - klijenata, “Kada počne realizacija ugovora kao i način njihove zaštite. Definijavljaju se brojni problemi, upravo šu se obaveze banaka, kao i sankzbog loše informisanosti prije i to- cije u slučaju kršenja Zakona”, zakom ugovaranja. I banke, a dobrim ključio je Kalač

anke, kao tržišni subjekti, imaju pravo da odrede cijene svih bankarskih proizvoda, naknada i provizija, ali su dužne da o tome informišu i klijente. Međutim, veliki broj njih to ne radi. Bankarski ombudsman Halil Kalač za Dnevne novine objašnjava da banke na taj način krše propise.

Mnogi građani su bili neprijatno iznenađeni kada su im banke, bez njihove saglasnosti, počele naplaćivati provizije za podizanje plate, iako to u prethodnom periodu nijesu činile. Prema izjavi bankarskog ombudsmana Halila Kalača za Dnevne novine, banke su bile dužne da prilikom sklapanje ugovora sa klijentima iznos provizije i naknade stave u ugovor, kao i da ih informišu kada odluče da promijene tarife.

“Ako banka želi da poveća proviziju iz sklopljenog ugovora ona treba da o tome obavijesti svog klijenta sa kojim je slopila poslovni aranžman. Ona to mora da uradi prije promjene visine te provizije ili naknade. Ako to ne uradi, čini nepoštovanje ugovora, prekršaj Opštih uslova poslovanja kao i Kodeksa bankarske prakse”, objasnio je Kalač.

U ugovoru o bankarskom prizvodu i usluzi koji sklopi banka sa klijentom, obavezno mora biti definisana cijena (naknada i provizija) i eventualna promjena tog bitnog elementa ugovora. Najveći broj primjedbi klijenata bankarskom ombudsmanu u ovoj oblasti se odnosi na izmjene i uvođenje novih tarifa.

“Obaveza banke je da na vrijeme obavijesti klijenta o tim promjena-

115

Klijent zaboravi, ali ne i banka Ne obavještavanje o promjeni provizija i naknada na pojedinim bankarskom poslovima i uslugama, prema Kalačevim riječima, jedan su od glavnih razloga zbog kojih građani traže pomoć bankraskog ombudsmana. Najčešći prigovori odnose se na takse i naknade za tekući račun i elektonske kartice.

“Banke najčešće ne poštuju ugovor koji se potpisale sa klijentom kod napla-

te naknada za održavanje tekućeg računa ili zatvaranje tekućeg računa. Česti su slučajevi da klijent poslije otvaranja računa u banci, ne koristi taj račun i smatra da je on ugašen, pošto ne obavlja nikakve transakcije preko tog računa, da je on neaktivan i samim tim ugašen. Banka poslije nekoliko godina traži od klijenta naknadu za održavanje tog računa i ako klijent nije sa tim bio upoznat prilikom

otvaranja računa”, kazao je Kalač.

On je objasnio da je takav slučaj postupanja banaka i kod elektronske kartice (kreditne i debitne). Banke često, kako je kazao Kalač, naplaćuju održavanje bankarskih kartica i njihovo gašenje, a da klijent nije upoznat s tim prilikom regulisanja kartice, a često to nije ni ugovorom o tom bankarskom proizvodu regulisano.

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) podnijeće sredinom narednog mjeseca prvu kolektivnu tužbu protiv Hypo Alpe Adria banke (HAAB), u ime klijenata koji su uzeli stambene kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima (CHF). Iz CEZAP-a su saopštili da će tužbu podići u saradnji sa advokatskom kancelarijom Velimirović.

Svi zainteresovani nosioci kredita koji se još nijesu prijavili za davanje ovlašćenja, mogu to uraditi narednih dana u prostorijama CEZAP-a ili kontaktirati predstavnike te organizacije na telefon 020 244 170.

“Neophodno je da nosioci kredita dođu lično i da donesu kopiju ugovora o stambenom kreditu”, rekli su iz CEZAP-a agenciji Mina-biznis.

U toj organizaciji smatraju

da je HAAB dovela potrošače u neprimjerenu zabludu, vezujući otplatu kredita za švajcarski franak, a da kredit nije isplaćivan u toj valuti nego u eurima.Iz HAAB su ranije objasnili da su svi klijenti koji su uzeli kredite u švajcarskoj valuti imali potpunu informaciju o tome kako eventualne promjene kursa mogu uticati na iznos njihovog duga.

HAAB je odobravala namjenske stambene kredite u švajcarskim francima tokom 2007. i 2008. godine.

“Tokom tog perioda banka je aktivno informisala sve klijente o rizicima koje preuzimaju i posljedicama eventualnih promjena kursa koje mogu uslijediti u budućnosti, na koje banka ni na koji način ne može da utiče”, saopšteno je iz banke.

I.C.

ROBNA RAZMJENA

Uvoz četiri puta veći od izvoza Ukupna spoljnotrgovinska razmjena Crne Gore za period januar-mart 2013. godine prema preliminarnim podacima iznosila je 450,9 miliona eura, što ukazuje na pad od 6,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Monstata. Izvezeno je robe u vrijednosti od 89,2 miliona eura, što je više za 5,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, a uvezeno za 361,7 miliona eura, što je manje za 9,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 24,7 odsto i veća je u odnosu na pokrivenost u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 21,3 odsto”, saopšteno iz Monstata.

U strukturi izvoza prema klasifikaciji SMTK (Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji) najviše su zastupljeni oObo-

jeni metali u iznosu od 24,9 miliona eura i gvožđe i čelik u iznosu 3,5 miliona eura. S druge strane, najviše smo uvezli mašina i transportnih uređaja u iznosu od 84,6 miliona eura.

Najvećo spoljnotrgovinski partner naše zemlje bila je Srbija. I.C.

10 Ekonomija

PETAK, 26. 4. 2013.

Reforma Vrijednost četiri ili 24 miliona eura? uslov za Prva banka procijenila nepokretnosti firme Slobšar i Cok Budva čak za 20 miliona manje od procjene nadležnih pomenute budvanske firme saradnju Slobšar i Cok - PrVa baNka

Pripremno ročište u Privrednom sudu između kompanije Slobšar i Cok Budva i Prve banke Crne Gore oko neisplaćenih kamata za kredit koji, prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, iznosi osam miliona eura odloženo je za 5. jun, zbog predloga advokata firme Slobšar i Cok Dimitrija Milića, da sud pribavi spise predmeta koji su neophodni za nastavak ročišta.

“Predlažemo finasijsko vještačenje kao i građevinsko vještačenje kako bi se izveli dokazi. Takođe, predlažemo i pribavljanje predmetnih spisa i saslušanje izvršnog direktora kompanije Slobšar i Cok, Slobodana Šaranovića”, rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, nalazi vještaka su neophodni jer su u prethodnom vještačenju koje je sprovela Prva banka bez znanja Šaranovića, procijenjene nepokretnosti te fir-

me na oko četiri miliona, što je suprotno realnim procjenama.

“Njihove procjene su suprotne realnosti, a na to upućuje i vještačenje sudskog vještaka Mirka Radunovića, koji je imovinu procijeni na skoro 17 miliona eura. Prema našim procjenama, vrijednost nepokretnosti kompanije Slobšar i Cok prelazi 24 miliona eura”, objasnio je Milić.

Takođe, Milić je istakao da treba donijeti privremene mjere kojim bi se otklonile nepravilnosti sa jedne, i da bi došlo do obostranog rješenja, sa druge strane.

Pravni zastupnik Prve banke Igor Brnović saopštio je sudiji Nevenki Popović da je spreman na saradnju povodom nepokretnosti, te da ostaje u svim dosadašnjim zahtjevima. “Što se tiče predloga da se iznesu dokazi vještaka, ostavljam sudu da odluči o tome, s obzirom da se pred

ovim sudom vodi postupak prinudne naplate potraživanja tuženog. Procjena nepokretnosti urađena je u skladu sa zakonom, a sam postupak smatramo kao neuspio pravni manevar”, kazao je Brnović. Prema podacima Centralne banke, kompanija Slobšar i Cok Budva, čiji su osnivači Ognjen Pavićević i Slobodan Šaranović, duguje vi-

še od 8.000.000 eura. Ta firma skoro tri godine je u stečaju, a u Centralnom registru Privrednog suda registrovana je kao društvo sa ograničenom odgovornošću za promet roba i usluga, čija je djelatnost pružanje konsultantskih aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem sa sjedištem u Budvi.

N.D.L.

oCjeNa

Nelegalno poslovanje - biznis barijera Nelegalno poslovanje predstavlja ključnu biznis barijeru, ocijenjeno je juče na sastanku ministra finansija Radoja Žugića sa predsjednikom Unije poslodavaca Crne Gore Predragom Mitrovićem. Žugić je bliže upoznao predstavnike UPCG sa novinama Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, čiju su izradu, na zajedničkim sastancima u okviru Komisije za suzbijanje sive ekonomije, inicirali upravo predstav-

nici Unije.

“Izražena je potreba da se ovim zakonom posebno tretiraju oni subjekti koji posluju u apsolutno “crnoj” zoni, odnosno obavljaju djelatnost bez prethodno izvršene registracije, kako bi prema istima bile intenzivane inspekcijske kontrole i preduzete odgovarajuće mjere”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva finansija i UPCG. Ministar Žugić je upoznao pred-

stavnike UPCG sa aktivnostima koje Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore sprovode na planu fiskalnog prilagođavanja.

“U tom dijelu su sa predstavnicima UPCG razmijenjeni i stavovi o eventualnom povećanju stope PDV-a. Dogovoreno je da ova tema bude predmet diskusije i intenzivne koordinacije u narednom periodu između predstavnika Vlade i poslodavaca, i izražen stav da, ukoliko bude neophodno usvaja-

nje ovakve mjere, ista mora biti ograničena na kratak rok”, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je najavljeno i da će, u skorom roku, Poreska uprava Crne Gore pripremiti uputstvo za primjenu Odluke o minimalnoj zaradi, a dogoveno je i unapređenje saradnje Ministrastva finansija i Unije poslodavaca koja je, kako su sagovornici ocijenili, i u prethodnom periodu bila veoma uspješna i kvalitetna.

I.C.

Reforma budžetskog procesa, posebno u dijelu koji se odnosi na donošenje zakona o organskom budžetu i fiskalnim pravilima, upravljanje javnim dugom i jačanje fiskalne discipline, glavni su pravci buduće saradnje crnogorskog Ministarstva finansija i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, saradnja Ministarstva i MMF bila je tema sastanka ministar finansija, Radoja Žugića sa predstavnikom Odjeljenja za fiskalna pitanja te finansijske institucije, Dimitrom Radevom i regionalnim savjetnikom za pitanja upravljanja javnim finansijama za jugoistočnu Evropu pri kancelariji CEF-a (Center of Excellence in Finance) u Ljubljani, DirkJan Kraanom.

“Na sastanku bilo riječi o pravcima razvoja saradnje između Ministarstva finansija i Odjeljenja za fiskalna pitanja pri MMFu (FAD) i kancelarije CEF-a”, navode iz Ministarstva.

Ekonomija 11

PETAK, 26. 4. 2013.

Duguju 250 miliona, a priznaju samo 63 VEKTRA

Nemanja Lacman

R

očište u Privrednom sudu za ispitivanje potraživanja kompanije Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića, odloženo je za 30. maj, jer je naloženo angažovanje vještaka finansijske struke. Takođe, i drugo ročište u kojem se sude dvije Brkovićeve kompanije odloženo je za 20. jun, na zahtjev stečajnog upravnika Vektre Jakić Moma Jokića, koji je zatražio da se postupak u Podgorici obustavi dok se ne završi predlog cesije koji se vodi pred bjelopoljskim Privrednim sudom.

Na jučerašnjem ročištu, sudija Privrednog suda, Miodrag Anđelić prihvatio je predlog stečajnog upravnika Vektre Montenegro Zdravka Cicmila za odlaganje ročišta i angažovanje sudskog vještaka koji će pregledati dokaze vezano za obračunate kamate. Nakon toga i Cicmil će se u konačnom izjasniti o tome.

Stečajni povjerilac Dragan Brković dostavio je 9. aprila podnesak Sudu sa prigovorom na rad stečajnog upravnika. Takođe, on je osporio prijavljeno potraživanje Crnogorske komercijalne banke (CKB) i OTP faktoringa. Pored Brkovića, podnesak je dostavio i stečajni upravnik Vektre Jakić, Momo Jokić u vezi sa prijavom potraživanja OTP faktoringa u kojem se ukazuje da bi podgorički Privredni sud trebalo po službenoj dužnosti da pazi na ništavnost ugovora o jemstvu. Privrednom sudu su stigli i prigovori stečajnog povjerioca Zlatibor gradnja Podgorica, a stečajni povjerilac, Cijevna komerc osporava prijavljeno potraživanje CKB banke i OTP faktoring.

Na ročištu je konstatovano i da je stečajni dužnik u zakonom propisanom roku dostavio Sudu Plan reorganizacije.

Stečajni upravnik Cicmil priznao je oko 63,3 miliona eura, kao i ranije osporeno potraživanje OTP banke koje iznosi oko 68,6 miliona eura bez kamata, prema čemu iznos utvrđenih potraživanja iznosi oko 120 miliona eura bez kamata. Prema izvještaju Cicmila, Hypo Alpe Adria divelopmentu iz Podgorice priznato je potraživanje u iznosu od 7,6 miliona eura, dok je ciriškoj NLB Interfinanc priznato 39,6 miliona eura sa pripadajućim kamatama koje će kasnije biti obračunate. Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) osporeno je oko 16,4 miliona eura. Osporeno je potraživanje CKB-a koje se odnosi na dug od preko jedan milion eura Vektre aviejšn, dug od 2,3 miliona eura Vektra Vode, kao i oko 1,2 miliona eura duga Vektre investments sa obrazloženjem da se ta potraživanja ne odnose na stečajnog dužnika, odnosno Vektru Montenegro.

Među povjerioce prvog isplatnog

reda spadaju zaposleni, kojima se za zarade duguje 1,28 miliona eura, a za zarade po Ugovoru o djelu 272,7 hiljada eura. Od prijavljenih 1,6 miliona, priznato je milion i po eura.

U drugom isplatnom redu, kojima su potraživanja priznata, spadaju Poreska uprava (PU) sa 2,84 miliona eura i Uprava lokalnih javnih prihoda Podgorice sa skoro 47.000 eura.

Za treći isplatni red priznato je oko oko pet miliona potraživanja, od predloženih 66 miliona eura.

Sudija Anđelić 20. decembra prošle godine uveo stečaj u kompaniju Vektra Montenegro, na predlog CKB-a, odnosno kompanije OTP faktoring. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura.

Foto: Darko Jovanović

Prijavljena potraživanja stečajnih povjerilaca prema Vektri Montenegro iznose 251,1 milion eura, uključujući i kamate

Priznaje samo četvrtinu potrživanja: Brković

Sudija bi da pomiri sestre Sudija Privrednog suda Dragica Vujanović, odložila je za 20. jun ročište između kompanija u Dragana Brkovića “Vektre Jakić” i “Horizon Logistic”, oko povraćaja oko 2.600 eura duga za struju koji je Vektra Jakić 2009. godine na osnovu ugovora o cesiji uplatila barskoj elektrodistribuciji u ime Horizon Logistica. Takođe, Vujanović je još jednom pozvala dvije “sestrinske firme” na mir-

no rješavanje spora, s obzirom da se radi o kompanijama sa istim vlasnikom.

“Predlažemo da se do završetka predloga cesije koji se vodi pred Privrednim sudom u Bijelom Polju, obustavi postupak u Podgorici”, rekao je stečajni upravnik Vektre Jakić, Momo Jokić.

Jokić tvrdi da je 2009. godine preko Crnogorske komercijalne banke (CKB)

uplaćeno 3.000 eura barskoj elektrodistribuciji kako ne bi bila isključena struja Horizon Logistic, iako je prema njegovim riječima dug iznosio samo 410 eura.

Međutim, stečajni upravnik firme Horizon Logistic Milan Radulović objasnio je da su tadašnji nadležni iz Vektre Jakić potpisali cesiju na iznos od 3.000 eura, te da se taj dokaz ne može pobiti.

ToRch cLuB BEAch

BRISEL

Predstavljena transportna politika Baklja u Budvi, Kanu i Monaku U Briselu su juče predstavljeni propisi u oblasti drumskog i željezničkog transporta, unutrašnje polovidbe, kombinovanog transporta, vazdušnog i pomorskog transporta koji regulišu nesmetan protok ljudi, roba, kapitala i informacija. Takođe su predstavljeni propisi iz 21. pregovaračkog poglavlja Trans-evropske mreže. “Članovi radnih grupa za 14. i 21. poglavlje su ukazali da je strategija razvoja saobraćaja Crne Gore fo-

kusirana na poboljšanje sigurnosti i bezbjednosti, poboljšanje konkurentnosti domaće transportne privrede i povezivanje na evropsku transportnu mrežu (TEN-T), povećanje kvaliteta saobraćajnih usluga, stimulaciju ekonomskog rasta kroz efikasniji i jeftiniji transport i minimiziranje negativnog uticaja razvoja transporta i saobraćajne infrastrukture na životnu sredinu”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Dodaju da je crnogorska strana dobila informacije i smjernice koje će biti korisne za pripremu bilateralnog analitičkog pregleda koji je planiran za maj 2013.

Predstavnici EK su istakli da je cilj transportne politike EU poboljšanje funkcionisanja unutrašnjeg tržišta EU putem obezbjeđenja sigurnosti, djelotvornosti, dostupnosti i kvaliteta transportnih usluga, zaštite interesa korisnika tih usluga i zaštite životne sredine.

I.C.

PoREZI

Obračunaće se sa dužnicima Uprava Glavnog grada narednih dana preduzeće opsežne mjere u cilju naplate poreskih dugovanja. Inspekcijske službe od 1. maja intenziviraće kontrolu i evidentiranje svih dužnika protiv kojih će se, ukoliko u najkraćem roku ne izmire svoja dugovanja, pokrenuti postupak prinudne naplate putem blokade računa ili kroz sudski proces.

“Sve dužnike koji u najkraćem periodu ne izmire dugove, Glavni grad će sudski procesuirati, a u slučajevima pravnih lica preko Centralne banke zatražiće blokadu računa i prinudnu naplatu.

Posebno pozivamo pravne subjekte koji su obveznici plaćanja prireza porezu na dohodak fizič-

kih lica da izmire zaostale dugove, a banke da u skladu sa zakonom obračunavaju i plaćaju prirez na kapitalne dobitke, jer je kroz ranije kontrole uočeno da to nisu radile. Svi slučajevi neplaćanja prireza porezu na dohodak fizičkih lica koje inspekcija utvrdi biće sankcionisani po Krivičnom zakoniku kao utaja poreza, što podrazumijeva krivično gonjenje”, saopšteno je iz Biroa za odnose sa javnošću Glavnog grada.

U slučaju akumuliranih dugovanja za duži period, Uprava lokalnih javnih prihoda Glavnog grada nudi mogućnost sklapanja sporazuma o plaćanju u ratama čime se izbjegavaju dodatni troškovi po osnovu kamata i sudskih

postupaka. Dio poreskih obveznika već je postupio na ovaj način i u prethodnih pola godine putem rata izmirio zaostale obaveze, poboljšavajući tako i svoju i likvidnost Glavnog grada.

Iz Glavnog grada su ponovili da prošle godine smanjena stopa poreza na nepokretnosti, što uz opciju plaćanja u ratama omogućava svim građanima, nezavisno od materijalnog položaja, da lakše izmire svoje zakonske obaveze.

“Napominjemo da bi uredno plaćanje poreza na nepokretnosti stvorilo uslove da Glavni grad dodatno snizi stopu poreza i time smanji poresko opterećenje građana”, navedeno je u saopštenju.

I.B.

Budva će ovog ljeta biti jedna od destinacija svjetski poznate diskoteke Torch, odnosno Baklja. Putujuća diskoteka će četiri mjeseca biti na Slovenskoj plaži, što je najduže u ovoj sezoni njenog putovanja po svjetskim de stinacijama. Sem Budve, Baklja će biti i u Kanu, Monaku, Abu Dabiju, Rio de Žaneiru.

“Koncept Baklja prva je faza realizacije projekta Future kapital partnersa.

Krajem godine kreće gradnja hotelsko-sajamskog koncepta, u saradnji sa Atlas grupom”, najavio je Tim Majkok, šef sektora nekretnina u Future kapital partnersu.

On je takođe najavio i gostovanje svjetskih poznatih muzičkih imena.

Prije nego stigne u našu zemlju, Baklja će dvije sedmice biti u Kanu, tokom trajanja filmskog festivala. Potom će, za vri-

jeme održavanja trke Formule 1, biti u Monaku. U Crnoj Gori će biti najduže, četiri mjeseca.

“Ovog ljeta počinjemo sa puštanjem u rad prve faze našeg projekta, što je putujući koncept zvani baklja. Ta baklja će biti međunarodni brend, koji kombinuje plažni bar tokom dana i klabing zabavu zasnovanu na gostovanjima u večernjim satima”, kazao je Tim Levi iz Safiro bič grupe.

Baklja pažljivo bira svoje destinacije, pa će nakon Crne Gore biti u Singapuru, Abu Dabiju, Sao Paolu, Rio de Žaneiru...

Koncept nazvan baklja ima za cilj da istakne Budvu na svjetskoj turističkoj mapi. To je prva faza projekta koji Future kapital partners realizuje u Crnoj Gori. U planu je i izgradnja hotela sa pet zvjezdica, kao i novog sajma, koji investitori iz Engleske rade sa Atlas grupom. N.U.

12 Hronika

PETAK, 26. 4. 2013.

TUČA U ZIKS U

POZNATI TANDEM

Pljačkali vikendice

Barska policija podnijela je krivične prijave protiv Podgoričanina Predraga Backovića (41) i Lazara Vulevića (37) iz Bara zbog sumnje da su od 19. januara do 8. aprila ove godine izvršili tri teške krađe i isto toliko teških krađa u pokušaju na području naselja Sutorman. Krivična djela osumnjičeni su počinjeli, kako navode u saopštenju Uprave policije, tako su obijali vrata i prozore na kućama i vikendicama. U tri slučaja ukrali su lovačku pušku, vazdušnu pušku, potopnu pumpu, dvije bušilice, alat, kablove i flašu alkoholnog pića. U preostala tri pokušaja pljački, nakon izvršene premetačine, nijesu ništa ukrali.

Ovaj tandem, kako Dnevne novine saznaju od izvora iz

policije, poznat je od ranije po istim krivinim djelima. Backović je, navodno, zbog krađa već služio kaznu zatvora.

Njegov “kolega” Vulević, uhapšen je prije rasvjetljenja ovih događaja, tačnije 15. aprila zbog sumnje da je 3. januara ove godine u Podgorici opljačkao zlataru “Nina” iz koje je ukrao 209,85 grama, ukupne vrijednosti 7.344 eura.

Sve krađe, Vulević je počinio dok je za njim bila raspisana potjernica, jer se početkom decembra prošle godine nije vratio sa godišnjeg odmora u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija gdje služi kaznu zatvora.

U tom periodu, ovaj Baranin, osumnjičen je i za krađu stoke u naselju Sutorman. M.V.P.

HAPŠENJE

Vezali i pretukli starca Nikšićka policija uhapsila je Podgoričane Nenada Burzanovića (22) i Dejana Dedića (22), koji su osumnjičeni da su na štetu M.Ž. (71) iz Nikšića prije dvije godine počinili razbojništvo, dok se za njihovim saizvršiocima traga.

Starac je napadnut 14. marta 2011. godine u nikšićkom mjestu Broćinac. Tada nepoznati mladići nasrnuli su na Nikšićanina kojeg su brutalno pretukli, nakon čega su mu ukrali novac, zlatni nakit i ručni sat. Nasilnici su, kako je pokazala policijska istraga, spornog dana postavili improvizovanu prepreku na put kombiju marke “Citroen jumper”, kojim je upravljao

M.Ž. Pošto je starac izašao iz vozila da skloni prepreku, mladići su mu prišli, nakon čega su ga izudarali po glavi i tijelu. Zatim su ga vezali i ubacili u zadnji dio kombija, kojim su se odvezli do Nikšića. Kada su stigli do mjesta Vitlac, nastavili su da udaraju Nikšićanina zahtijevajući da im kaže gdje mu se nalazi novac. Pošto su mu ukrali pare, zlatni nakit i ručni sat, nasilni pljačkaši su pobjegli a starca su povrijeđenog i zavezanog ostavili u kombiju.

Nakon hapšenja, Burzanović i Dedić su, uz krivičnu prijavu, predati nadležnom državnom tužiocu na dalju nadležnost.

M.V.P.

Zatvorenik slomio staklo Osuđenik ZIKS-a Spuž, Podgoričanin Željko Lakušić (25), napravio je u toj ustanovi nesvakidašnji incident. Nakon što je u srijedu, 24. aprila, izbila tuča, čiji je inicijator, slomio je staklo na kancelariji komandira, i tom prilikom se lakše povrijedio.

Prema saznanju Dnevnih novina, okršaj se dogodio kada je Lakušić, iz nepoznatog razloga, nasrnuo na jednog od “kolega”, jasno mu stavljajući do znanja da hoće da se fizički obračunaju. Tuča, ipak, nije izmakla kontroli jer su ih u odmjeravanju snaga spriječili pripadnici zatvorskog obezbjeđenja. Nakon što se situacija stišala, Lakušić je uspio da, u bijesu, slomi staklo na kancelariji komandira koji su ga prethodno saslušali na okolnosti događaja.

“Do incidenta je došlo kada je osuđeno lice Ž. L pokušalo da se fizički sukobi sa osuđenim R. D. Brzom intervencijom službenika obezbjeđenja fizički sukob je spriječen.

Osuđeni Ž. L. je privremeno zadržan u kancelariji službenika obezbjeđenja dok službenici obezbjeđenja nijesu sproveli osuđenika R. D. do sobe. Pri izlasku iz kancelarije službenika obezbjeđenja osu-

Nakon napda na ‘kolegu’, osuđenik slomio staklo na kancelariji komandira

đeni Ž.L. je nogom udario u staklo i tom prilikom se lakše povrijedio.

Službenici obezbjeđenja KP doma su nakon toga odveli osuđenog Ž.L. na pregled u KCCG. gdje mu je povreda sanirana”, navodi se u odgovorima ove javne ustanove.

Imajući u vidu da je Lakušić počinio teži disciplinski prestup, načelnik KP doma pokrenuo je disciplinski postupak shodno pravilniku o kućnom redu za izvršenje kazni zatvora, saopšteno je iz ZIKS-a.

Lakušić se u zatvoru nalazi zbog

ubistva Milovana Šćepanovića u aprilu 2008. godine u Ulici VI proleterske u Podgorici. Prema navodima optužnice, Lakušić je nakon prepirke i svađe sa Šćepanovićem potegao kuhinjski nož i njime više puta zamahnuo prema Šćepanoviću nanoseći mu više teških povreda.

On tokom postupka nije sporio da je zamahivao nožem, ali je tvrdio da je postupao u nužnoj odbrani. Ipak, takvu odbranu sud nije uvažio, već ga je osudio na 11 godina zatvora.

S.K.

BERANE

Krao zlato i spomen-ploče Hapšenjem Beranca A.J. (17) policija je rasvijetlila razbojništvo i više teških krađa u sticaju sa krivičnim djelom “povreda groba” koji su u Beranama počinjeni ove i prošle godine, saopšteno je iz Uprave policije. Krivična prijava podnijeta je i protiv E.S. (20) iz Beranama i S.V. (36) iz Nikšića koji se terete za prikrivanje”

A.J. je 6. februara s fantomkom na glavi ušao u radnju za otkup zlata “Gold exchange”, odakle je, prijeteći radnici da će je fizički napasti, ukrao izvjesnu količinu zlata i 520 eura. A.J. se tereti i da je tokom novembra 2012. godine u više navrata dolazio na seoska groblja u mjestima Budimlje i Polica, odakle je ukrao ukupno 13

spomen-ploča.

Jednu ukradenu spomen-bistu prodao je E.S., koji je istu zatim preprodao S.V. .

Osumnjičeni maloljetnik, nakon hapšenja, u prisustvu advokata, ispitan je u policijskim prostorijama, a zatim je predat nadležnom tužiocu na dalje postupanje.

M.V.P.

Hronika 13

PETAK, 26. 4. 2013.

IZ TREĆEG PUTA

Potvrđena presuda za ubistvo Šćekića

Tivćanin uhapšen sa 50 grama heroina

Pravosnažnom odlukom Apelacionog suda petorica optuženih za ubistvo policijskog inspektota dobila su ukupno više od 120 godina robije

A

pelacioni sud potvrdio je presudu Višeg suda u Podgorici kojom su, zbog ubistva policijskog inspekotora Slavoljuba Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić. Istom presudom, Alan Kožar osuđen je na šest godina zatvora zbog podmetanja bombi na gradilište hotela “Splendid”, koje je prethodilo Šćekićevom ubistvu. Iako je presuda, nakon osam godina suđenja, postala pravosnažna, ona se može pobijati vanrednim pravnim sredstvima odnosno ulaganjem zahtjeva za ponavljanje postupka, zaštitom zakonitosti ili zahtjevom za vanredno ublažavanje kazne.

Odlukom Apelacionog suda da potvrdi prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici, odbijeni su svi zahtjevi stranaka u postupku navedeni u žalbama koje je taj sud razmatrao prije dvadesetak dana. Advokati odbrane, u žalbama su, pored ostalog navodili, da prvostepena presuda nije zasnovana na zakonu te da postupak treba ponoviti pred Apelacionim sudom. S druge strane tužiteljka, Stojanka Radović, zatražila je žalbom da se preinači kazna Alanu Kožaru za podmetanje bombi na gradi-

lište hotela “Splendid” sa šest godina i deset mjeseci na 20 godina robije, a da se ostalima potvrde već izrečene kazne.

Prvostepenu presudu koja je bila gotovo ista kao i prethodno ukinuta, izreklo je u oktobru prošle godine Specijalno vijeće sudija, kojim je predsjedavala Biljana Uskoković.

Osuđeni za ubistvo dobili su ukupno 120 godina zatvora, dok je Kožar svoju kaznu od nepunih sedam godina na koju je osuđen zbog izazivanja eksplozija na hotel “Splendid”, već odslužio u pritvoru.

Akademija po Slavoljubovom imenu Sestra stradalog inspektora Slavica Šćekić pokrenula je nedavno inicijativu da Policijska akademija u Danilovgradu dobije ime po njenom bratu. “Ne smije da se zaboravi policajac koji je lišen života samo zato što se nesebično, stručno i profesionalno zalagao za pravnu državu i vladavinu Bigović, Boreta i Kožar su, prema navodima presude, u julu 2005. podmetnuli eksploziv na hotel “Splendid”, sa namjerom da se njegov suvlasnik Žarko Radulović natjera da im plati reket odnosno da kupi kuću po cijeni od dva i po miliona eura za čiju kupovinu nije bio zainteresovan. Bigović i Boreta su, u tom dijelu, osuđeni za “podstrekaPrivođenje Saše Borete, jednog od osumnjičenih za ubistvo Šćekića

prava, kao i za suzbijanje i sprečavanje organizovanog kriminala. Tako će generacije pitomaca ove škole shvatiti da ljudski život zaslužuje opstanak, ako mu je putokaz čojstvo”, kazala je Šćekić, obrazlažući svoju ideju. Kako je peticiju potpisao dovoljan broj građana, predata je Skupštini na glasanje. vanje na iznudu” dok je Kožar počinio “izazivanje opšte opasnosti putem podstrekavanja”.

Dok je Kožar zbog ovog djela privođen kod policije, Boreta i Bigović, uplašeni da bi Kožar mogao otkriti saučesnike, čine sve da se riješe inspektora Šćekića koji je rukovodio slučajem, stoji u presudi.

Ubistvo se dogodilo 30. avgusta 2005. godine, a neposredni izvršioci su Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović. Njih dvojica su se, kako stoji u presudi, dovezli džipom do inspektorove kuće. Kada je Slavoljub Šćekić naišao, Milan Šćekić je u njega ispalio 19 metaka nakon čega je pobjegao džipom u kome ga je čekao Vujadinović. Bigović i Boreta počinili su, kako stoji u presudi, “teško ubistvo putem podstrekavanja”, Vujadinović i Šćekić “teško ubistvo” i “izazivanje opšte opasnosti”, a Vujadinović i “nedozvoljeno držanje oružja”.

Predmet su od same istrage pratile raznorazne opstrukcije i kontroverze. Predmet je dva puta ukidan pred Apelacionim sudom, a oba puta, iako su sudile različite sudije, razlog su bile greške tehničke prirode. Nakon donošenja presuda punih grubih grešaka, poput izostavljanja krivičnog djela za pojedine optužene, oboje sudija koji su sudili u ovom predmetu, napustili su sudijske funkcije.

S.K.

Podgorički inspektori Grupe za borbu protiv droge uhapsili su M.J. (32) iz Tivta od kojeg su zaplijenili 50 grama heroina, koji je, prema sumnjama policije, bio namijenjen uličnoj prodaji. Raspolažući po operativnim saznanjima, policajci su juče, u podgoričkom naselju Gornja Gorica, kontrolisali M.J. Prilikom pretresa, kod njega je pronađeno veće pakovanje u kojem se nalazilo 50 grama heroina. Droga i mobilni telefon koji je Tivćanin imao kod sebe prilikom pretresa su zaplijenjeni. Oduzeti heroin, kako piše u saopštenju Uprave policije, bio je namijenjen daljoj uličnoj prodaji.

Nakon hapšenja, M.J. je uz krivičnu prijavu za djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, predat Višem državnom tužiocu u Podgorici.

M.V.P.

Danas imenovanje direktora ZIKS-a

Na današnjoj sjednici, Vlada će za direktora Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) imenovati dosadašnjeg vršioca dužnosti na toj poziciji Miljana Perovića.

Oglas za direktora ove javne ustanove objavljen je 15. januara, a Perović je jedini kandidat koji se javio za to radno mjesto. On je na mjestu vršioca dužnosti postavljen u maju prošle godine, kada je tadašnji direktor ZIKS-a Milan Radović podnio ostavku. Za vrijeme Radovićevog mandata, Perović je bio njegov zamjenik. S.K.

14 Društvo

PETAK, 26. 4. 2013.

NOTARI

Besplatni pravni savjeti za građane Notarska komora Crne Gore, povodom druge godišnjice osnivanja, u ponedjeljak organizuje “Dan otvorenih vrata crnogorskog notarijata”, a tom prilikom će notarske kancelarije širom Crne Gore zainteresovanim građanima pružati besplatne pravne savjete za različite poslovne i pravne situacije u kojima usluge i postupanje notara mogu povećati stepen pravne sigurnosti građana. Ovim načinom obilježavanja godišnjice uspostavljanja notarijata, Crna Gora se pridružuje grupi evropskih zemalja, poput Austrije i Njemačke, koje baštine najbolju evropsku tradiciju notarske službe.

Osnovni cilj “Dana otvorenih vrata crnogorskog notarijata” jeste da se građanima približi različit spektar notarskih usluga od kojih može zavisiti stepen nji-

hove pravne sigurnosti u raznim situacijama.

“Pozivamo građane koji imaju pitanja i dileme koja se tiču sticanja, prenosa, ograničavanja i prestanka prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima, njihovog upisa u katastar nepokretosti i druge javne registre, pitanja vezana za postupak raspravljanja zaostavštine, kao i druga pitanja imovinskopravnog, naslednopravnog, porodičnopravnog, privrednopravnog karaktera, a iz oblasti pravnog djelovanja Notara, da u ponedeljak, posjete najbližu notarsku kancelariju, gdje će dobiti besplatni pravni savjet o načinu i postupku kojim će na najbolji način zaštiti svoja prava i pravne interese”, rekla je predsjednica Notarske komore Crne Gore Tanja Čepić.

B.B

PREKO 95%

Povećati broj vakcinisanih

KLINIČKI CENTAR

Presjekli vrpcu i ostavili gužve

Iako je na renoviranoj Poliklinici najavljeno više reda nakon ponovnog otvaranja, građani i dalje čekaju satima na zakazivanje Bojana Robović

G Svjetska sedmica imunizacije ove godine obilježava se sa ciljem povećanja broja vakcinisanih, kako bi na taj način zaštitili nevakcinisane, a da bi Crna Gora postigla taj cilj, smatra direktor Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Instituta za javno zdravlje dr Dragan Laušević, neophodno je postići još bolje rezultate.

Vakcinacija je jedna od najuspješnijih i ekonomski najisplativijih javno zdravstvenih mjera u kontroli zaraznih bolesti, istakao je on i dodao da je u Crnoj Gori obuhvat vakcinacije protiv različitih bolesti uglavnom od 90 do 95 odsto.

“Obuhvati vakcinacije moraju biti preko 95 odsto, da stvorimo dobar kolektivni imunitet kako bismo mi, koji se možemo vakcinisati, kolektivnim imunitetom štitili djecu i odrasle, koji se iz raznih razloga, najčešće bolesti, ne mogu vakcinisati”, pojasnio je on i podsjetio da je vakcinacija do-

prinijela smanjenju oboljevanja od vakcino-preventabilnih bolesti, iskorjenjavanju velikih boginja, a na putu je da isto učini i sa dječjom paralizom.

Laušević je upozorio i da je u našem regionu od 2009. do 2011. registrovano povećanje broja oboljelih od malih boginja, najčešće djece mlađe od godinu.

“Prema kalendaru vakcinacije, tu vakcinu možemo dati djeci tek kada navrše 12 mjeseci.

Međutim, ono što je čudno je da imamo veliki broj oboljelih i u starijem dobu.

Znači da se vakcinacija ili ne sprovodi ili se ne sprovodi na vrijeme”, kazao je Laušević i istakao da zabrinjava i podatak da više od 20 miliona djece u svijetu nije vakcinisano, zbog čega se svake godine registruje dva do tri miliona smrtnih slučajeva od difterije, tetanusa, velikog kašlja i malih boginja kod nevakcinisanih osoba.

J.V.Đ.

rađani Crne Gore, po svoj prilici, moraće još da pričekaju na ubrzanu proceduru zakazivanja i pregleda u Kliničkom centru, jer su gužve u Poliklinici prisutne i mjesec dana nakon njenog renoviranja.

Situaciju dodatno otežava i nervoza pacijenata koji, nakon obećanja nadležnih da će gužbe biti manje, zatiču istu sliku, samo u ljepšem i svježe okrečenom ambijentu.

Obećanje uprave Kliničkog centra da će novom organizacijom zakazivanja pregleda gužve u hodnicima renovirane Poliklinike u Podgorici biti prošlost, ipak se nijesu obistinile.

I nakon mjesec dana rada u renoviranoj Poliklinici ispred svake ambulante na pregled kod specijaliste čeka od 20 do 30 nervoznih pacijenata. Plazme postavljene iznad ljekarskih ordinacija, preko kojih je planirano da se pacijenti informišu o svom terminu pregleda, još nijesu u funkciji, a nije zaživjelo ni direktno zakazivanje preko izabranog doktora.

Stoga se stiče utisak da je posjeta doktoru specijalisti na Poliklinici, koja je prema riječima uprave Kliničkog centra trebalo da traje najviše do pola sata, ipak bila samo prazna priča.

“Zakazala sam pregled prije mjesec. Došla sam jutros u pola osam

GRIN HOM

MERKATOR

Preporuke za izgradnju hidroenergetskih objekata Nevladina organizacija Green Home je u saradnji sa Svjetskim fondom za prirodu izradila preporuke za izgradnju održivih hidroenergetskih objekata, kao i metodologiju za primjenu ekološki prihvatljivog protoka u Crnoj Gori, u želji da pomogne donosiocima odluka u procesu planiranja i odobravanja hidroenergetskih projekata.

Program koordinator za životnu sredinu u NVO Green Home Nataša Kovačević kazala je da se osnovni zahtjev Okvirne direktive o vodama, odnosi na postizanje dobrog ekološkog statusa voda, kao i sprječavanje pogoršanja statusa vodnih tijela površinskih ili podze-

da predam uput i kao što vidite poslije dva i po sata još čekam. Kada sam došla medicinskim sestrama na pultu smo se prijavile samo jedna djevojka i ja. Sestre i doktori puštaju poznanike preko reda, pa skoro svi pacijenti koji su došli nakon mene su pregledani dok ja još čekam. Stare navike se teško brišu”, požalila se Dnevnim novinama pacijentkinja koja je čekala na pregled ispred ambulante urologije i nefrologije.

Dugogodišnji pacijenti kažu da su redovi bolesnika koji čekaju na pregled i dalje veliki te da se situacija nakon postavljanja novog sistema zakazivanja nije promijenila.

“Dešava se da stariji pacijenti, čekajući po nekoliko sati u redovima, izgube snagu i izgube svijest”, kazao je jedan pacijent.

Gužve je bilo i ispred ostalih ambulanti na Poliklinici, baš kao prije nego što je renovirana. Ispred am-

bulante za reumatologiju, ni poslije dva sata čekanja, na pregled nije stigla 75-godišnja starica, koja je u bolnicu došla u pratnji kćerke.

“Zbog majčinog odlaska kod doktora prinuđena sam da uzmem slobodan dan, jer nikad ne znam koliko dugo ćemo čekati na pregled”, ispričala je kćerka starije gospođe, koja zbog bolova nije bila raspoložena za razgovor.

Prilikom otvaranja renovirane Poliklinike krajem marta direktor KC-a Milan Mijović je naveo da će informaciona tehnologija sa centralnim zakazivanjem pregleda pomoći da pacijenti budu zadovoljniji i da što manje putuju.

“Kada pacijenti zakažu taj pregled tog trenutka će dobiti elektronsku potvrdu koja će im omogućiti da tačno u zakazano vrijeme budu pregledani. Sve smo uložili kako bi se izbjegle sve one gužve i sve one nervoze”, kazao je na otvaranju 28. marta direktor Poliklinike Vladimir Vujović.

Istog dana je direktor Kliničkog centra Mijović rekao da će april biti najteži mjesec za sve pacijente i zdravstvene radnike, apelujući na razumijevanje.

Ukupna vrijednost adaptacije Poliklinike sa 63 ambulante i najmodernijom opremom iznosila oko 1.270.000 eura.

mnih voda.

Ona navodi da su odgovarajući ekološki i hidrološki režimi neophodni za postizanje dobrog ekološkog statusa voda.

“U tom smislu, sprovođenje ekološki prihvatljivog protoka će biti ključna mjera u vraćanju u dobro stanje i upravljanje rječnim ekosistemima, a samim tim i alat koji omogućava dostizanje ciljeva postavljenih u Direktivi”, istakla je Kovačević.U cilju implementacije ovog koncepta, NVO Green Home i WWF su razvile metodologiju ekološki prihvatljivog protoka za Crnu Goru.

Metodologija je urađena u sa-

radnji sa timom od osam stručnjaka i testirana na Rijeci Crnojevića i Cijevni.

“EPP je testiran kroz pet metodologija, te je odabrana ona koja najbolje, prema mišljenju eksperata, oponaša prirodno stanje naših rijeka”, objasnila je Kovačević.

Sa izradom izvještaja o procjeni ekološki prihvatljivog protoka za rijeku Cijevnu i rijeku Crnojevića je završena prva faza rada stručnog tima. Druga faza će, navodi Kovačević, obezbijediti temeljnu podršku za izmjene i dopune Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku i Izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

B.B.

Delimano na popustu

Mercator-CG nudi potrošačima Delimano Astoria porcelan i Delimano Forno pekač za pripremu zdrave hrane na popustu od 50 odsto. Do 11. avgusta, u svim maloprodajnim objektima Roda, Mercator kao i u M Centar Tehnike u Zelenici, potrošači mogu da kupovinom i sakupljanjem naljepnica kupe Delimano proizvode po povoljnim cijenama. Svaka kupovina u vrijednosti od pet eura kupcima do-

nosi jednu naljepnicu, a sa dovoljnim brojem sakupljenih naljepnica, mogu kupiti proizvod iz Delimano programa. Kuponi sa dovoljnim brojem sakupljenih naljepnicama mogu se iskoristiti do 25. avgusta.

Korisnici Pika kartice za kupovinu Delimano proizvoda sa 50 odsto popusta sakupljaju manji broj naljepnica od predviđenih, u zavisnosti od proizvoda.

B.B.

16 Reportaže TURIZAM

Otvoren poziv svijetu sa Svetog Stefana Hotel Aman Sveti Stefan danas će primiti prve goste, a juče je tim povodom menadžment hotela organizovao otvoreni dan za medije Nina Lajović

K

evin Bruk, generalni menadžer kompanije, koji se obratio novinarima na sezonskom otvaranju grada - hotela Aman Sveti Stefan, istakao je da prvi gosti stižu već danas, te da sada sve zavisi od njih, s obzirom da je i hotel Vila Miločer otvoren, a gosti mogu da biraju gdje će provoditi vrijeme u kompleksu hotela.

Interesovanje o prvim gostima je, a upravo zbog istorije Svetog Stefana i uobičajenog prisustva poznatih svjetskih ličnosti, odredilo i prvo pitanje.

“Poznatih imena nema. Uostalom, naša obaveza je da čuvamo privatnost gosta i to su jako povjerljivi podaci. Što se tiče hotela Aman Sveti Stefan, otvoren je već nekoliko godina i mogu vam reći da su utisci svih gostiju koji su boravili ovdje fantastični, bilo da se odnose na hotel ili Crnu Goru kao destinaciju.”

Hotel će ove godine raditi punim kapacitetom.

“Jako smo srećni i zadovoljni što hotel otvaramo u tom smislu. Imamo 50 soba na ostrvu, osam soba u vili “Miločer”, imamo šest restorana, tri plaže i spa centar koji će biti otvoren tokom sezone.”

Cijene smještaja počinju od 900 eura, a cijena najskuplje sobe je 3.500 eura za noć.

Sveti Stefan će biti zatvoren 1. novembra.

Sveti Stefan će raditi u punom kapacitetu ovog ljeta. Prvi gosti nam već stižu, a što se tiče popunjenosti, trenutno bolje izgleda nego lani. Iz mje-

Reportaže 17

PETAK, 26. 4. 2013.

seca u mjesec, od maja do septembra stižu najave za određene grupe. Sezona počinje i veoma smo uzbuđeni. Špic sezone, kao i u ostalom dijelu obale je i kod nas od sredine jula do sredine septembra i naš cilj je da sezonu produžimo koliko možemo, da dovedemo goste ovdje i u maju i krajem septembra i početkom oktobra.”

Prvi gosti su iz Hrvatske i Japana. “Što se tiče tržišta sa kojeg nam dolazi najveći broj gostiju, iz SAD-a smo prošle godine imali 22 procenta turista u ukupnoj strukturi gostiju Aman Svetog Stefana. Nakon njih su gosti iz Velike Britanije sa 19 procenata, a onda i Rusi sa 16 odsto udjela u ukupnoj strukturi gostiju. Takođe imamo i goste i sa ostalih tržišta, poput Brazila, te nekih zemalja zapadne Evrope. Veliki procenat turista dolazi preko centralnih rezervacija, a tek onda određeni broj gostiju koje šalju individualni upit prije svog dolaska.”

Uz ove informacije o gostima, Bruk se osvrnuo i na radni kapacitet hote-

la, ali i finansijsku situaciju.

“Ove sezone imaćemo 350 zaposlenih, od kojih je više od 90 odsto iz Crne Gore, što je i jedan od naših prioriteta kada je zapošljavanje u pitanju. Što se tiče finansijske situacije, postojale su neke poteškoće, ali sada radimo sve da se one uklone i da ponovo svi budemo zadovoljni i radnici primaju plate na vrijeme. Još nijesu izmirene obaveze prema radnicima u potpunosti, jer postoje plate koje kasne i koje tek treba da budu isplaćene.”

Na kraju i jedna zanimljivost. Nekadašnja Vila 118 sada se zove “Sveti Stefan” apartman. Opremljen je na dva nivoa, a najveća soba je površine 165 kvadrata. Dnevni najam je 3.500 eura. Unutrašnji dizajn radila je Deniston kompanija iz Malezije i glavni arhitekta bio je Žan Mišel Gati. Oni su pokušali da unutrašnji dizajn naprave uz istorijsku priču ostrva, te da gostinsku sobu pretvore u ribarsku kuću, sa rustičnim zidovima, prirodnim materijalima i bojama.

Istorija Prema pisanim dokumentima ostrvo Sveti Stefan se prvi put spominje 1442. godine, kao vojno utvrđenje. Zapisi Paštrovića njegov nastanak dovode u vezu sa dolaskom turskih galija koje su krenule u poharu grada Kotora, kao i drugih primorskih gradova u to doba, te okupljanju plemena Paštrovića riješenih da pomognu Kotoranima u odbrani. Nakon bitke u kojoj je turska vojska poražena, a po povratku iz Kotora, Paštrovići u dnu Grbaljskog polja zatiču galije turske flote koje su se na tom mjestu usidrili, vjerovatno, zbog nevremena. Tada ubijaju ostatak turske vojske, a galije sa bogatim ratnim plijenom odvlače do Drobnog pijeska. Nakon podjele plijena postižu dogovor da na obližnjem kamenom ostrvu podignu utvrdu i sagrade 12 kuća, po jednu za svako paštrovsko pleme. Ta nastala tvrđava dobija ime Sveti Stefan, po crkvi posvećenoj Svetom Stefanu Prvomučeniku. U starim spisima se navodi i da je Sv. Stefan bio poznat kao “mjesto od pravde”, te da je tamo sve do 1929. godine, postojao sud zvana “bankada” koji je rješavao sporove žitelja Paštrovića.

U prvoj polovini 19. vijeka mjesto doživljava procvat, a dokumenti bilježe postojanje tri crkve i 100 kuća, kao i podatak da je na ostrvu živjelo 400 stanovnika. Ipak, početkom 20. vijeka, uslijed ratova i migracije u Ameriku, na Sv. Stefanu ostaje svega 20 mještana.

Upravo oni su bili i posljednji stanovnici Sv. Stefana koje su, nakon Drugog svjetskog rata, a pedesetih godina prošlog vijeka, tadašnje jugoslovenske vlasti iselile sa ostrva. Tada je, kao državni projekat, napravljen grad hotel koji je nedugo potom postao jedinstvena svjetska turistička atrakcija.

18 Društvo

PETAK, 26. 4. 2013.

OD POČETKA JUNA

Crna Gora predsjedava Dekadom uključenja Roma

LICA SA INVALIDITETOM

Razočarani odlukom o ukidaju Savjeta Vlada je na sjednici, 18. aprila, zaključila da dalje postojanje Savjeta za brigu o licima s invaliditetom nije opravdano i da će o njegovoj budućnosti odlučivati ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković. Tom odlukom su razočarane organizacije osoba s invaliditetom, zbog čega su uputili otvoreno pismo premijeru Milu Đukanoviću i ministru Boškoviću. U tim organizacijama ističu da je država dužna da konsultuje i omogući učešće osoba sa invaliditetom, kroz organizacije koje

ih predstavljaju i zastupaju, prilikom razvoja i sprovođenja politike i zakonodavstva usmjerenih na primjenu Konvencije, a ukidanje Savjeta predstavlja pogoršanje njihovog statusa i neće doprinijeti Crnoj Gori u pristupanju Evropskoj uniji.

“Ukidanje Savjeta ne znači ni da su osobe s invaliditetom zadovoljne trenutnim položajem, iako možda Vlada doživljava i smatra da nije opravdano dalje postojanje Savjeta”, navodi se u saopštenju.

B.B.

“ RIVIERA”A.D. Kotor,Industrijska zona bb.

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list RCG”,br.6/02 i “Sl.list CG”,br.17/07, 80/08, 40/10 i 36/11 ), i člana 37 stav 2 Statuta “Riviere” A.D. Kotor, Odbor direktora saziva redovnu SKUPŠTINU AKCIONARA za dan 27.05.2013.god.(dan) sa početkom u 11,00 časova.

Sjednica će se održati u prostorijama Hotela “Cattaro” – Stari grad.

Za Skupštinu predlažem sljedeći: DNEVNI RED 1. Otvaranje skupštine i izbor radnih tijela ( predsjedavajućeg skupštine,zapisničara i ovjerivača zapisnika ).

2. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara društva dostavljenim od CDA. 3. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice skupštine akcionara.

4. Razmatranje i usvajanje godišnjeg iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2011. i 2012.godinu.

5. Donošenje odluka o prodaji dijela imovine “Riviere”A.D.Kotor: 5.1. prodaji objekata i ostale imovine Toplane upisane na kat.parc.66 K.O Privredna zona; 5.2. prodaji imovine stare fabrike (zemljišta i objekata) upisane u K.O Šljakari I; i 5.3. prodaji udjela od 10% u privrednom društvu PC „Riviera” D.O.O Kotor 6. Donošenje odluke o razrješenju članova Odbora direktora.

7. Donošenje odluke o izboru članova Odbora direktora.

Kvorum skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa,a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Potpisivanje liste i registracija akcionara,odnosno punomoćnika vršiće se na sam dan održavanja skupštine,u vremenu od 10,00 časova do početka rada skupštine.

Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom. Ovlašćeni punomoćnik prilaže ovlašćenje (punomoć) ovjereno u skladu sa zakonom,svoju ličnu kartu i ličnu kartu ili fotokopiju lične karte vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.

Uvid u materijale može se izvršiti u prostorijama Hotela “Cattaro” – Stari grad 20 dana prije održavanja sjednice,u vremenu od 10,00 do 13,00 časova.

Predsjednik Odbora direktora, Aleksandar Lalošević,s.r.

Crna Gora će od 1. juna ove godine preuzeti od Hrvatske predsjedavanje Dekadom uključenja Roma 2005 - 2015. godine koja je pokrenula proces koji bi trebalo da dovede do promjena uslova života te populacije, poručeno je šef misije OEBS-a u Crnoj Gori Lubomir Kopaj.

On je juče, na okruglom stolu “Dekada uključenja Roma 2005 2015” kazao da je po pitanju integracije učinjeno dosta, ali da treba u narednom periodu uložiti dodatni trud.

“Osim izdvajanja finansijskih sredstava za sprovođenje aktivnosti iz Dekade, crnogorske institucije koje se bave ovim pitanjima, trebalo bi i da nastave da produbljuju saradnju sa romskim zajednicama”, kazao je Kopaj.

Iako su predstavnici Vlade i međunarodnih institucija kazali da su zadovoljni učinjenim, te da će nastaviti rad na integraciji sve do dolaska do boljih rezultata, u koaliciji nevladinih organizacija Romski krug, kažu da nijesu zadovoljni.

“Država je ušla u ovaj projekat bolje integracije Roma u skladu sa svojim mogućnostima, uradila je koliko je mogla. Međutim, mi Romi ne možemo biti zadovoljni jer se do sada svakako moglo konkretnije raditi na boljoj integraciji”, kazao je koordinator te organizacije Vasilj Beganaj.

On smatra da su državne institucije i međunarodne organizaci-

Prilagoditi pomagala U Domu solidarnosti u Sutomoru juče je počela obuka za prilagođavanje invalidskih kolica pojedinačnim korisnicima, saopšteno je iz Crvenog krsta Crne Gore.

Ova humanitarna organizacija je nedavno dobila vrijednu donaciju od 290 invalidskih kolica i pomagala od LDS Charities – američke dobrotvorne organizacije Crkve Isusa Hrista Svetaca posljednjeg dana.

“Tokom obuke svi polaznici će imati priliku da nauče kako da prilagode kolica pojedinačnim korisnicima. Invalidska kolica će se u budućem periodu dijeliti po zahtjevu korisnika”, navodi se u saopštenju.

B.B.

Obuka za nastavnike Asocijacija za demokratski prosperitet Zid održala je obuku nastavnog kadra za sprovođenje obaveznog izbornog sadržaja i fakultativne nastave za program “Volonterizam i humanitarni rad”. Na obuci su učestvovali profesori iz gimnazija sa teritorije Podgorice, Nikšića, Budve, Bijelog Polja i Tuzi, kao i srednjih stručnih škola “Spasoje Raspovović”, Ekonomskougostiteljske škole iz Nikšića i srednje muzičke škole “Vasa Pavić” iz Podgorice.

Obuka je održana u okviru projekta “Volonterski servis ADP-Zid” koji ima za cilj doprinos afirmaciji volonterskog rada na nacionalnom nivou i povećanje kvaliteta ponude vannastavnih aktivnosti kroz volonterske programe volonterskog centra ADP-Zid. B.B.

je miješaju integraciju domicilnih i doseljenih Roma, iako domicilnih ima više i takođe imaju velikih problema.

“Nažalost, sve što se do sad ulagalo, ulagalo se u interno raseljena lica. Ne kažem da sam protiv toga, ali treba razmišljati i o integraciji crnogorskih građana romske nacionalnosti. Mi kao romska zajednica ćemo potencirati stavke na koje treba staviti fokus u periodu predsjedavanja, pa ćemo vidjeti šta će proizaći iz svega toga”, poručio je Beganaj.

On je podsjetio da domicilnih Roma u Crnoj Gori ima oko 6.200 po posljednjem popisu od kojih je oko 1.000 interno raseljenih, dok je Egipćana oko 2.500, a oko 1.000

interno raseljenih.

Mišljenja da treba konkretizovati izmjene je i Fatima Naza iz Nikšića, članica Centra za romske inicijative, koja smatra da se po pitanju položaja Romkinja najviše promijenilo to što se o problemima sada priča. Međutim, kako ona dodaje, te žene su i dalje dvostruko diskriminisane i u porodici i u društvu, a pravo stanje stvari je moguće vidjeti svaki dan.

“Baš sad, kad sam dolazila u Podgoricu, na prvim nikšićkim semaforima sam vidjela žene kako prose sa bebama u rukama. U strategiji se napredovalo dosta, prepoznate su naše potrebe, ali treba da se radi temeljitije”, kazala je Naza.

J.K.

SMETNJE U RAZVOJU

Jednake šanse za sve mališane Promovisan spot UNICEF-ove kampanje “Govorimo o mogućnostima”

Smetnje u razvoju ne mijenjaju ljudska prava i ona su jednaka za svaku osobu, kazao je šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks.

On je, na promociji spota UNICEF-ove kampanje “Govorimo o mogućnostima”, kazao da su djeca sa smetnjama u razvoju često suočena sa raznim oblicima diskriminacije.

“Putem spota želimo da pozovemo sve škole, sportske klubove i lokalne zajednice da sprovedu neophodne pripreme kako bi omogućili djeci sa smetnjama u razvoju da imaju pristup igralištima i da se bave sportom sa svojim vršnjacima, jer smetnje u razvoju ne definišu dijete. Definišu ga sposobnosti i potencijal”, rekao je Perks.

On se zahvalio rukometašici Anđeli Bulatović na učešću u spotu, navodeći da je ponosan što je ona postala prijatelj kampanje.

Saopšteno je da spot predstavlja animaciju koja promoviše pravo svakog djeteta da učestvuje u igri i sportskim aktivnostima na jednakoj osnovi sa drugom djecom.

Realizovalo ga je predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, a članovi

projekta su rukometna osim Bulatović i sportisti Specijalne olimpijade Ivan Stojanović i Lazar Živković.

Rukometna reprezentativka Bulatović kazala je da društvo mora pružiti mogućnost djeci ometenoj u razvoju da pokažu šta znaju i koliko mogu.

“Sva djeca imaju pravo i zaslužuju mogućnost, iako mnogi od njih neće postati profesionalni sportisti.

Sportske aktivnosti su od izuzetnog značaja za pojedince svih uzrasta kako bi vodili zdrav i ispunjen život”, rekla je Bulatović.

Stojanović i Živković podsjetili su javnost na važnost pružanja mogućnosti i podrške djeci ometenoj u razvoju koja žele da se bave sportom.

Novi TV spot predstavlja dio tekuće kampanje “Govorimo o mogućnostima”, koju su 2010. godine inicirali UNICEF i Vlada Crne Gore kako bi promovisali jednaka prava i mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju.

Kampanja je do sada pozitivno uticala na svakog četvrtog građanina da promijeni ponašanje prema djeci sa smetnjama u razvoju. B.B.

Društvo 19

PETAK, 26. 4. 2013.

Radonjić predložen za dekana Profesor doktor Dragan Radonjić predložen je za dekana Pravnog fakulteta u Podgorici. Komisija za izbor dekana, ovaj prijedlog proslijediće Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore (UCG), koji donosi konačnu odluku o izboru.

Kako je saopštila predsjednica Komisije, Gordana Paović-Jeknić, tokom tajnog glasanja, za Radonjića se izjasnio 21 član Vijeća Pravnog fakulteta, a tri listića bila su nevažeća.

“Izborna komisija je konstatovala da je kandidat za dekana prof. dr Dragan Radonjić dobio većinu glasova od ukupnog broja članova Vijeća. Prigovora na tok i rezultate glasanja nije bilo. Konačnu odluku o izboru dekana Pravnog fakulteta donosi Upravni odbor Univerziteta Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.

B.B.

Vojvodić demantovao Radojičića

ne

21.3%

Da

78.7% Da lI KOrIStIte FaCebOOK? Na mladima svijet ostaje

Dosađuju se, ª viseº na Fejsu i ne čitaju knjige Istraživanje pokazalo i da bi mladi radije osnovali sopstveni biznis nego radili u Vladi Bojana Brajović

M

ladi u Crnoj Gori voljeli bi da postanu vlasnici neke privatne kompanije, ljekari, stomatolozi, sportisti, bankari, hotelijeri, dok se u donjem dijelu liste afiniteta našao posao u Vladi, a stepenicu niže je zanimanje političar, odnosno poslanik. Rezultati istraživanja, koje je agencija Damar sprovela u aprilu, pokazali su i da 90 odsto mladih svakodnevno ili nekoliko puta nedjeljno gleda TV, dnevno više od dva sata provode na društvenoj mreži Fejsbuk, a polovina njih se ne bavi fizičkom aktivnošću.

Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Rade Vojvodić negirao je tvrdnje dugogodišnjeg komentatora Javnog servisa Mihaila Radojičića da mu ta medijska kuća nije uplaćivala radni staž 27 godina.

“To je nemoguće, to je priča za djecu da RTCG nekome nije uplaćivala 27 godina radni staž”, kazao je Vojvodić.

On je kazao da se “ radni staž svima uplaćuje”.

“Radojičić je otišao sporazumno sa Televizije, uz otpremninu od gotovo 16.000 eura i to godinu pred penziju. Isplaćen mu je i neikorišćen odmor”, kazao je Vojvodić.

B.B.

Istraživanje sprovedeno u devet crnogorskih gradova na 1.000 ispitanika pokazalo jeda svaki treći ispitanik nikada ne prisustvuje nekom kulturnom događaju, dok 37,6 procenta to čini nekoliko puta godišnje.

Svaki pet ispitanik, pokazuju rezultati ankete, nekom kulturnom događaju prisustvuje nekoliko puta mjesečno, a svega 8,3 odsto nekoliko puta nedjeljno.

Kad je riječ o bavljenju nekom fizičkom aktivnošću, rezultati su pokazali da nešto manjeod polovine ispitanika, odnosno njih 46 odsto trenira svakodnevno ili nekoliko putanedjeljno, dok nikad ili nekoliko puta godišnje trenira njih čak 43,7 odsto. Zabrinjavapodatak da svaki

deseti ispitanik, odnosno njih 10,4 odsto trenira nekoliko putamjesečno. Poražavajući je podatak da čak 43, 4 odsto ispitanika u posljednja tri mjeseca nijepročitao nijednu knjigu, dok je 17, 3 odsto njih pročitalo dvije, odnosno jednu knjigu (15,5 odsto). Društvenu mrežu Fejsbuk koristi skoro 80 odsto ispitanika, a zanimljiv je podatak danajveći procenat anketiranih, njih 28,4 odsto, na Fejsu dnevno provodi dva do tri sata.

Između sat i dva dnevno na Fejsbuku je 25,1 odsto ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da mladi u Crnoj Gori prosječno na ovoj društvenoj mrežiprovode oko 2 sata i 31 minut. Rezultati ankete pokazuju da mladi izuzetno puno vremeno pro-

vode na internetu, pa je tako na globalnoj mreži svakodnevno 64,6 odsto ispitanika. Istovremeno, svaki peti ispitanik (21%) je na internetu nekoliko puta nedjeljno, a nekoliko puta mjesečno sveganjih 5,9 odsto.

Nekoliko puta godišnje na internetu je svega 3,4 odsto, dok na mrežinikada nije 5,1 odsto. Što se tiče slobodnog vremena, istraživanje je pokazalo da ga mladi u Crnoj Gori najčešće provodi slušajući muziku, družeći se sa prijateljima i gledajući TV ili neki drugi sadržaj na DVD-u.

O poslu ili školi često, odnosno vrlo

često razmišlja 54,7 odsto, dok se oko 34 odsto mladih često ili vrlo često osjeća užurbano ili pod pritiskom.

Svakom četvrtom ispitanikuje često ili vrlo često dosadno. Zanimljiv je podatak da se najviše dosađuju ispitanici čija su mjesečna primanja u porodici do 200 eura, a posmatrano po regijama, dosada jenajprisutnija kod ispitanika na sjeveru zemlje.

Istraživanje je pokazalo i da mladi u Crnoj Gori vole da se druže, jer oko 80 odsto ispitanika više voli da se druži sa drugim ljudima, nego da svoje slobodno vrijeme provodi sam (9,7 odsto).

I u bioskop slabo zalaze Čak 37 odsto mladih u Crnoj Gori nikada ne ide u bioskop, dok skoro 34 odsto njih navelikom platnu film odgleda rjeđe ili nekoliko puta godišnje.

Bioskop nekoliko putamjesečno posjećuje oko 23 odsto ispitanika, a nekoliko puta sedmično svega 6,3 odsto.

Kad je riječ o klađenju, rezultati po-

kazuju da svaki peti ispitanik, odnosno njih oko 22 odsto, svakodnevno ili nekoliko puta nedjeljno iskušava sreću na kladionici, dok oko 32 odsto njih to čini nekoliko puta mjesečno, odnosno godišnje. Manje od polovine anketiranih, odnosno njih 45,7 odsto nikad ne igra kladionicu.

čekaju Novo rukovodstvo

CGo

Odsjeci otvarani iz Sindikat ZIKS-a napušta SSCG političkih razloga Univerzitet Crne Gore (UCG) se nalazi u jako teškoj finansijskoj situaciji već nekoliko godina, a stvari su kulminirale zbog kontinuiranog nedomaćinskog upravljanja tom institucijom, pa je logično da to vodi i gašenju prvo ispostavnih odjeljenja pojedinih odsjeka gdje inače nije postajao ekonomski interes njihovog osnivanja, kazala je za CdM koordinatorka programa u Centru za građansko obrazovanje CGO Snežana Kaluđerović.

Upravni odbor Univerziteta Crne Gore predložiće Vladi da u narednoj studijskoj godini ugasi više studijskih programa na državnom Univerzitetu. Vladi će biti predloženo da se studenti ne upisuju na smjerove Psihologija, Njemački jezik i Italijanski jezik na Filozofskom fakultetu, kao i na Stomato-

logiju i neke studijske programe na sjeveru zemlje.

Razlog zbog koga se pojedini studijski program gase, Kaluđerović vidi u tome što je UCG pod “snažnim političkim uticajima, koji mimo struke vode osnivanju studijskih programa”.

“Vlada Crne Gore, koja je ohrabrivala UCG da otvara ove odsjeke iz čisto političkih razloga, ostavila je UCG na cjedilu. Umjesto da poveća budžet jedinog državnog univerziteta i tako održi te odsjeke, Vlada ga smanjuje, čime se posredno jačaju privatni univerziteti među kojima je do skoro suvlasnik jednog bio i sam premijer Crne Gore”, istakla je Kaluđerović i naglasila da su najveći gubitnici, u ovom slučaju, mladi kojima je obrazovanje skupo i nekvalitetno.

B.B.

Izvršni odbor Sindikalne organizacije ZIKS-a donio je juče odluku da ne učestvuje u daljem radu Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) sve dok se ne održi kongres te radničke asocijacije i ne izabere novo rukovodstvo.

“Insistiramo da se u najkraćem mogućem roku održe izbori na svim nivoima u SSCG, te održe Skupština i Kongres”, saopštili su iz SO ZIKS-a i podsjetili da je mandat generalnom sekretaru, Skupštini i Glavnom odboru, definisan na vanrednom kongresu održanom u novembru 2011. godine u Podgorici, istekao 21. decembra 2012. godine.

Istekom tog roka, smatraju u SO ZIKS-a, svi organi SSCG su nelegitimni.

“Situacija u kojoj se nalazi Savez zahtijeva kvalitetne i odgovorne organe koji će se boriti za očuvanje svakog radnog mjesta, sprečavanje daljeg otpuštanja i pada standarda svih zaposlenih i neza-

poslenih građana Crne Gore”, kaže se u saopštenju.

Sindikat ZIKS-a, navodi se dalje, posebno zamjera rukovodstvu SSCG na lošem odnosu pre-

ma kolegama zaposlenim u stručnoj službi SSCG čiji su predstavnici sedam puta štrajkovali glađu boreći se za isplatu zaostalih plata i uplatu poreza i doprinosa. J.V.Đ.

20 Crna Gora dRuŠtVO MLAdiH eKOLOGA

Sačuvajmo prirodu zajedno NIKŠIĆ - Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) uz podršku Fonda za aktivno građanstvo (FAKT) realizuje projekat “Sačuvajmo prirodu zajedno”. Prva faza projekta podrazumjeva organizovanje edukativno-kreativnih radionica za učenike od petog do devetog razreda u deset osnovnih škola. Do sada je realizovano pet radionica u školama Olga Golović, Milija Nikčević, Braća Ribar, Ratko Žarić, Jagoš Kontić, a nastaviće se i u ostalim školama do kraja aprila.

“Učenici su kroz kreativne radionice oformili ekološki kutak.

Zajedno sa volonterima DMENa i studentima su kreirali ekološki dnevnik, koji će oni dalje voditi i u kojem će bilježiti sve svoje buduće ekološke aktivnosti, kako bi pružili primjer budućim učenicima škole”, saopštili su članovi DMEN-a. U ekološkom kutku se

nalazi herbarijum za sakupljanje biljaka, saksije sa cvijećem koje su učenici presađivali, a saksije su ukrašavali.

“Formiran je regiistar za selektivni sakupljanje sjemena od raznih biljaka. Za početak je to svega nekoliko sjemena a učenici će uz koordinaciju predmetnog nastavnika i predsjednika odjeljenske zajednice nastaviti dalje“,poručili su ekolozi. Oni su kazali da je jedan od ciljeva odražavanja ovakvih kreativnih radionica predstavljanje odgovornog odnosa prema prema životnom okruženju.Tokom radionice učenici su osmislili kreativne ekološke poruke, a najkreativnije od njih će se naći na informativnim tablama u školskim dvorištima i u šetnoj zoni park šume Trebjesa. Koordinatori projekta su Nataša Karadžić i Milica Popović.

J.L.

jPu ª ĐiNA VRBicAº

Maskenbal na dječiji način PODGORICA - Proljećni maskenbal organizovan je u vaspitnoj jedinici “Zvončić” u Maslinama. Dvorište vrtića je postalo šareno kada su njime prodefilovali mališani u raznoraznim kostimima. Vrtić su posjetile vile, anđeli, princeze, Crvenkapica, Popaj kao i Lionel Mesi. Vaspitačice su ponosno predvodile svoje vesele grupe mališana koji su strpljivo čekali da dođu na red. Nijedno dijete nije osjećalo umor dok su u koloni po dvoje šetali, a i igrali uz dječje pjesme. Roditelji su uživali posmatrajući klince koji radosno šetaju oponašajući svoje omiljene likove. Veoma su zadovoljni organizovanim maskenbalom, koji je po riječima roditelja veoma koristan za njihovu djecu.

“Ovakvi događaji su veoma korisni za svu djecu. Veoma sam zadovoljna organizacijom maskenbala, nadam se da će ovakvih događaja više biti”, rekla je Mirjana NedovićVuković, majka jedne od dje-

vojčica koja je učestvovala u maskenbalu.

Osim ove priredbe, u vaspitnoj jedinici “Leptiri” djeca starijih grupa su takođe pozdravili proljeće i obilježili Dan planete tako što su zajedno sa mladim goranima OŠ “Milorad Musa Burzan” oplemenili dvorište novim biljkama. Prema riječima vaspitačice Nataše Jovović, ova manifestacija ima značaj kako za djecu koja se međusobno druže tako i za roditelje koji često podržavaju ovake događaje.

“Družeći se i kroz zajednički rad i igru uspješno realizujemo veoma važne ciljeve kao što su prihvatanje biljnog i životinjskog svijeta kao neraskidivi dio našeg. Kod djece razvijamo ljubav prema prirodi i još mnogo drugih veoma značajnih ciljeva. Djeca ostvaruju saradnju sa starijim drugarima, a i akciji se često pridruže i roditelji tako da je zadovoljstvo svih veoma veliko kao i njeni rezultati”, kazala je Jovović.

A.G.

PETAK, 26. 4. 2013.

Plesali na Cetinju CETINJE - Na Cetinju je juče upriličen koreoper formans “Poslušaj me – odigraću ti”. Riječ je o autorskom projektu koreografa Sanje Garić, realizovanom kroz saradnju sa Fakultetom dramskih umjetnosti i Baletskom trupom “Allegro“ iz Podgorice, uz pokroviteljstvo Prijestonice Cetinje, Ministarstva kulture i Ministarstva finansija. Događaj je upriličen u Njegoševoj ulici, i to povodom 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, ali i u cilju obilježavanja Međunarodnog dana umjetničke igre, koji se slavi u čast rođenja baletskog reformatora Žan Žorž Novera.

Sjutra prikupljaju namirnice HERCEG NOVI - Povodom Svjetskog dana aktivizma mladih Nevladina humanitarna fondacija Banka hrane Crne Gore organizovaće sjutra akciju prikupljanja osnovnih životnih namirnica i higijenskih sredstava za najugroženije građane u Herceg Novom.

Akcija se organizuje u saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu samoupravu Opštine Herceg Novi. Sekretarijat raspolaže podacima da na teritoriji opštine ima više od 150 porodica kojima bi bila potrebna ovakva vrsta pomoći, a hercegnovska opština će najugroženijim porodicama donirati 20 paketa. Akcija će biti organizovana u subotu u Maksi marketu u Igalu, dok će podjela donatorskih paketa biti obavljena u ponedjeljak u 11 časova, ispred magacina “Maxi” u Igalu. S.M.

BAR

Očistili plažu u čast planete Zemlje BAR - Uz veliki odziv građana, u Baru je obilježen Dan planete Zemlje. Tradicionalno, JP Morsko dobro, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama i školama, organizuje akciju čišćenja i uređenja plaža, pa je tako ovoga puta očišćen potez pored gradskog šetališta, od Gradske marine do ušća rijeke Željeznice u more.

“U Baru je bilo dinamično, interesantno i bučno, a djeca su čini se, bila najaktivnija. Raduje veliko interesovanje po ovako lijepom danu, i onih direktno uključenih, i mještana”, kazala je Dnevnim novinama Sandra Radulović, PR JP Morsko dobro.

Nosilac projekta bio je Izviđački odred “24. novembar”, a u ekološku akciju su se uključila djeca iz OŠ “Ju-

sPORtsKA dVORANA

studije

MOJKOVAC - Nedavno rekonstruisana sportska dvorana u Mojkovcu od ove godine, na zadovoljstvo sportista, imaće dvoranu sa riješenim problemom grijanja, kazao je predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević.

On je istakao da će toplifikacijom dvorane u zimskom periodu Mojkovac dobiti sportski objekat koji će ispunjavati sve uslove za treninge i sportska takmičenja. U rekonstruisanoj dvorani urađene su nove prostorije za sportiste i službena lica, kao i druga tribina sa 300 mjesta.

“Opština je uradila projekat grijanja na biomasu. Direkcija javnih radova, koja će ga finansirati sa 200.000 eura, uskoro će raspisati tender za odabir izvođača radova.

Sistem grijanja može biti završen za oko dva mjeseca. Radovi se očekuju da budu završeni tokom ljeta, ukoliko se tenderska procedura ne produži zbog eventualnih žalbi. Sportska dvorana će za grijanje koristiti pelet energetsko gorivo koje se dobija mljevenjem, sušenjem i presovanjem bio-materijala”, kazao je Medojević.

Za rekonstrukciju sportske dvorane “Vuksan Đukić” opština Moj-

BIJELO POLJE - Na predlog Senata UCG koji je upućen Vlad,i da se brucoši u narednoj studijskoj godini ne upisuju na Pravni fakultet u Bijelom Polju, a koji je podržao Upravni odbor Univerziteta Crne Gore, dočekan je od studenata Pravnog fakuleta sa nevjericom i negodovanjem.

Sa ovim prijedlogom nije saglasna ni lokalna samouprava, koja u svom saopštenju ističe da kada je u pitanju ovaj odsjek opština participirala u svim troškovima, osim nastavnog. Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić naglasio je da će radi opstanka ovog studijskog programa, Opština to i dalje činiti i to u još u većoj mjeri, ako će to pomoći da se odluka preinači.

“U toku smo sa inicijativom Upravnog odbora da se ove godine ne upišu brucoši na odjeljenje Pravnog fakulteta u Bijelom Polju.

Međutim, nadamo se da ćemo prije nego što se Vlada izjasni o tom prijedlogu, postići drugačiji dogovor. U kontaktima sa resornim ministarstvima dobili smo uvje-

goslavija” i “Blažo Jokov Orlandić”, učenici sve tri barske srednje škole, volonteri NVO “Proeko”, “Adria” i “Mediteranski centar fotografije”, djeca iz vrtića “Svjetionik”, uz rukovodstvo i radnike JP Komunalne djelatnosti i predstavnike opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora.

“Naš Izviđački odred učestvuje u svim ekološkim akcijama, od već čuvenog ’Desanta na Bigovicu’ do čišćenja tvrđava u okolini Bara, pa je bilo logično da budemo nosioci ovog dijela projekta povodom Dana planete Zemlje. Prikupljeno je oko 200 kesa smeća, organskog i neorganskog otpada, koji su radnici Komunalnih djelatnosti deponovali na predviđeno mjesto, istakao je starješina IO “24. novembar” Miodrag Tanjo Masoničić. Ž.M.

Za sljedeću zimu obezbijedili grijanje Ne žele ukidanje fakulteta

kovac dobila je sredstva iz IPA fonda. Vrijednost projekta je 234.537 eura, učešće Evropske komisije je

68 odsto, Ministarstva finansija Crne Gore 20, a opštine Mojkovac 12 odsto. V.B.

ravanja da, kada su u pitanju potrebe studenata sa sjevera, pogotovu onih lošijeg ekonomskog statusa, imaju razumijevanja. Zbog toga smo i ponudili još intenzivniju saradnju, da bi se i ove godine nastavio upis brucoša na odjeljenju Pravnog fakulteta u Bijelom Polju”, navodi se u saopštenju koje je potpisao Žurić.

U saopštenju se dalje navodi da je Opština je 2005. godine kupila reprezentativni objekat u strogom centru grada, koji je potpuno adaptiran za potrebe odjeljenja Pravnog i Ekonomskog fakulteta u Bijelom Polju. Osim troškova nastavnog kadra, u svemu ostalom je i do sada Opština vrlo znatno participirala, a postoji potpuna spremnost da to učešće ubuduće bude još veće.

“Smatramo da promjena ove odluke neće znatno uticati na upisnu politiku Univerziteta Crne Gore, te da ćemo sa čelnicima Univerziteta u predstojećim danima ipak uspjeti da se dogovorimo”, kazao je predsjednik Žurić. S.M.S.

Crna Gora 21

PETAK, 26. 4. 2013.

Godina dođe, putem se ne prođe RekonstRukcija staRog puta

Marija Obradović

G

odinu dana je prošlo, a na rekonstrukciji starog puta Podgorica - Danilovgrad urađeno je veoma malo. Iako je prvobitno bilo planirano da se radovi završe za pet mjeseci, za sada je u potpunosti odrađena samo prva faza. Saobraćaj se odvija jednom trakom naizmjenično, pa se do Danilovgrada ovim pravcem, koji vodi preko Spuža, stiže sa mnogo teškoća.

PODGORICA- Za one koji često putuju starim putem od Podgorice do Danilovgrada vožnja se pretvara u pravu noćnu moru. Raskopan teren, rupe duboke i po 30 santimetara, te svjetlosna signalizacija koju malo ko poštuje, svakodnevna je slika na ovoj dionici puta. Putnici tvrde da saobraćajnica ne zadovoljava kriterijume koje podrazumijevaju bezbjedni putevi.

“Ovaj put je započet u maju 2012. godine, a planiran je da se završi u septembru prošle godine. Ja ovim pu-

tem prođem više puta dnevno zbog obaveza koje imam, ali se brinem za svoju bezbjednost. Ovo je sramota, i nije mi jasno zašto je put otvoren u ovakvom stanju”, rekao je jedan od putnika koji svakodnevno prolazi preko te saobraćajnice.

Osim što brinu za svoju bezbjednost, vozači brinu i za svoja vozila jer, kako kažu, kad krenu preko ove dionice, sa sobom moraju da vode i mehaničara.

“Ovim putem prolazim svakodnevno, ali zbog toga mi amortizeri stra-

daju stalno. Auto redovno vodim kod majstora, mislim da je to dovoljno da se kaže kakav nam je put do kuće. Uglavnom, bez mehaničara nije poželjno kretati ovim putem”, rekao je Gojko Radević.

Da radovi ne teku kako je i planirano za Dnevne novine kazao je i odbornik Socijalističke narodne partije u lokalnom parlamentu Aleksa Bečić.

Mišljenja je da se, iako se radi o nepristupačnom terenu, moglo uraditi više.

“Građani su se više navikli na ovakve stvari, na loše puteve, kao i na neispunjenje obećanja od glavnog grada. Ja mogu da kažem da se radi o malo nepristupačnom terenu, ali nije razlog da mještani ovoliko čekaju da se ovaj put završi. Dočekao je i godišnjicu, a na putu je vrlo malo urađeno, kazao je Bečić.

Put bi, prema projektu, trebalo da se proširi za metar, a pored dvije kolovozne trake biće oivičen i bankinama.

Put se radi u četiri faze Iz PG biroa je Dnevnim novinama saopšteno da je rekonstrukcija starog puta Podgorica-Danilovgrad podijeljena u četiri faze. “Što se tiče prve faze ona je završena. Za preostale tri faze potrebno je raspisati tender, da bi se počelo sa radovima. Druga faza je trebala da bude završena krajem aprila, ali zbog potkapina koje su nađene na jednom dijelu potpornih zidova, sada se čeka raspisivanje novog tendera”, saopšteno je iz PG biroa. Oni su saopštili da je za drugu fazu planirano da se uloži 117.629,34 eura, za treću vrijednost radova je 100.000 eura, dok je za četvrtu fazu procijenjena vrijednost 700.000 eura.

22 Crna Gora

PETAK, 26. 4. 2013.

SEZONA

KORIGOVANJE CIJENE

Inspektori kontrolišu obalu

Cijene ulaza u nacionalne parkove Durmitor, Biogradska gora i Lovćen, sa dosadašnjih dva biće povećane na tri eura, saznaju Dnevne novine. Prema informacijama kojima raspolažemo juče je i zvanično stavljen potpis na cjenovnik koji će danas biti predstavljen javnosti. Iz Nacionalnih parkova Crne Gore je saopšteno da je na sjednici UO JPNPCG razmatrano nekoliko aktuelnih pitanja.

“Od najznačajnijih aktivnosti, direktor JP Zoran Mrdak je istakao da su u toku pripreme za nastupajuću turističku sezonu. Upravo će najfrekventniji i najljepši prostori biti spremni za sve posjetioce i ljubitelje prirode koji će od 1. maja, kada i zvanično počinje turistička sezona, biti u mogućnosti da posjete nacionalne parkove”, na-

HERCEG NOVI - U cilju što bolje pripreme predstojeće turističke sezone juče je hercegnovsku opštinu posjetio direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović. Uprava za inspekcijske poslove preduzela je niz aktivnosti koje su u njenoj nadležnosti kako bi turistička sezona protekla u najboljem mogućem redu. Formiran je štab za pripremu za pripremu turističke sezone, a taj štab će funkcionisati na dnevnom nivou.

“Planirali smo angažman 90 inpektora na crnogorskom primorju koji će djelovati iz okvira svojih nadležnosti iz oblasti 28 inspekci-

U parkove za tri eura vodi se u saopštenju dostavljenom Dnevnim novinama.

Kako je saopšteno Upravni odbor zahtijeva da se u potpunosti moraju poštovati sve odredbe Zakona o Nacionalnim parkovima, te da svi posjetioci, osim onih koji posjeduju imanja na prostoru nacionalnih parkova, kao i onih koji žive u njima, moraju da plate ulaznicu u Nacionalni park.

Iz Nacionalnih parkova su izdvojili šest ekoloških datuma tokom kojih se neće naplaćivati ulaz u nacionalnim parkovima. Tako će ulaz za sve posjetioce biti besplatan na Dan planete Zemlje – 22. april, Međunarodni dan biodiverziteta 22. maj, Dan evropskih parkova 24. maj, Dan Skadarskog jezera (druga nedjelja juna), Dan NP Durmitor 6. septembar.B.V.

ja”, kazao je Vuksanović.

On je dodao da će se u narednom periodu sprovoditi sve aktivnosti iz nadležnosti Uprave, koje će biti u funkciji sprovođenja zakonskih normi i uvođenja u red određenih tokova, bilo kad je u pitanju siva ekonomija i djelovanje protiv nje, ali i afirmacija onih koji budu radili svoj posao u okvirima zakona i djelovali u interesu razvoja turističke privrede.

“Samo timskim djelovanjem svih institucija i tijesnom saradnjom sa lokalnim samoupravama možemo postići rezultate”, kazao je Vuksanović.

IZGRADNJA

Radovi ugrožavaju sezonu HERCEG NOVI - Novski SDP skrenuo je pažnju lokalnoj upravi da se sve veći broj građana žali na kvalitet radova koji se obavljaju na izgradnji kanalizacionih kolektora na šetalištu “Pet Danica”, ali i na brzinu izgradnje.

“Sezona je na pragu i ukoliko se ovi radovi ne ubrzaju imaćemo velikih problema. Posebno su ozbiljne primjedbe vezane za radove koji se izvode na Šetalistu “Pet Danica” od Meljina prema Herceg Novom”, stoji u saopštenju OO SDP-a. U saopštenju ističu da se na šetalištu cijevi ukopavaju i do 2.5 m dubine, što je uzrokovalo ugroženost pojedinih objekata i rušenje značajnog broja kamenih zidova koji su izgrađeni još za vrijeme Austro-Ugarske, a koji su nosili nasip po kojem je išla željeznička pruga i stabilizovali teren u zaleđu od udara

morskih valova.

“Očigledno nema nikoga da to zvanično vidi i konstatuje, kako bi se po završetku radova stanje vratilo na pređašnje”, navodi se u saopštenju.

Osim toga, dodaje se da je posebno pitanje izgradnja pumpne stanice u Meljinama: “O tome smo na vrijeme iznijeli svoj stav, ukazujući kako će to postrojenje dugoročno diskvilifikovati Meljine kao ozbiljnu turističku destinaciju. Očigledno uzalud, jer sluha nije bilo ni od struke ni od vladajuće lokalne koalicije”.

Iz SDP-a su pozvali nadležne iz Opštine da ove probleme što prije konstatuju i riješe, jer je sezona na pragu, kao i da razmisle da li je konačno vrijeme da investitor odredi i svog nadzornog organa, naravno ako Ugovor to dozvoljava. S.M.

ANTIFAŠIZAM

Štafeta u sjećanje na Josipa Broza Tita

“Od 1. maja do 15. septembra inspekcije će obilaziti crnogorsko primorje i kretati se u okvirima kontrole svih onih segmenata koji mogu biti predmetom pažnje posebno po pitanju sive ekonomije”, rekao je prvi čovjek Uprave za inspekcijske poslove.

On je dodao da će rad inspekcija biti organizovan u timovima koji podrazumijevaju prisustvo inspektora rada, sanitarnog inspektora i turističkog inspektora, koji će obilaziti ugostiteljske objekte, sa posebnim fokusom na zdravstveni status građana i turista.

Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je na sastanku dogovorena saradnja tokom čitave sezone.

“Herceg Novi će dobiti 18 inspektora i uz podršku Komunalne policije i policije u pomenutim oblastima možemo napraviti značajne pomake. U ovom momentu smo u fazi izrade Nacrta odluke o sprečavanju buke, koja će se za nekoliko dana naći na javnoj raspravi, a pred odbornicima na majskom zasijedanju SO”, kazao je Mandić, dodavši da će Štab za praćenje sezone biti smješten u Budvi.

S.M.

POSLOVANJE

Legalno izdavanje se isplati

KOLAŠIN – Predstavnici Ministarstva turizma i održivog razvoja juče su zajedno sa lokalnom samoupravom predstavili povoljnosti za registrovanje privatnih smještaja, kao i benefite koji proizilaze iz toga. Na sastanku je bilo riječi o povoljnostima legalnog poslovanja, ali i kaznama za nelegalno polovanje koje su od ove godine drastičnije.

Predstavnik Ministarstva turizma i održivog razvoja Božo Vučeković kazao je da će oni koji dobiju dozvolu za rad imati veoma velike povoljnosti, mogućnost formiranja udruženja izdavalaca privatnog smještaja preko LTO do Centralne turističke organizacije CTO. “Opština Kolašin zaključno sa 2012. godinom imala je 45 odjeljenja za rad u privatnom smještaju, sa 543 ležaja. Prošle godine od boravišne takse je i po osnovu

privatnog smještaja i po osnovu hotelskih kapaciteta naplaćeno 18.163 eura, dok je pretprošle godine naplaćeno 18.100 eura. Dešava se da su mnogi prije nekoliko godina koristili kredite koje su banke davale preko Vladinog programa za stimulisanje registracije smještaja, što su mnogi iskoristili, pa danas imamo one koji su objavili ne korišćenje smještaja, a u stvari ih i dalje rade”, kazao je Vučeković.

On je istakao da lokalna uprava i LTO moraju nešto uraditi na animiranju gostiju, kao i izdavaoci privatnog smještaja i hotelijeri.

Kako je kazao, takođe predstavnik Ministarstva turizma Budo Ivanović, u Crnoj Gori je Kolašin prepoznat kao jedna od najznačajnijih turističkih destinacija, ali da bi se to ostvarilo u praksi, potrebno je učešće i opštine i Ministarstva.

“Moje je mišljenje da legalan rad sa opštinskim odobrenjem kao nadležnog organa, donosi veliki broj benefita, što bi LTO mogla prezentovati, na sajmovima, sajtovima i bilo kojoj drugoj vrsti prezentacije, ali samo onaj privatni smještaj koji posjeduje odobrenje za rad. Jako je važna stavka koja stoji u našem zakonu da TO ne mogu uopšte da izdaju privatni smještaj koji ne posjeduje odobrenje za obavljanje djelatnosti i naravno kategoriju. Veliki broj vlasnika vikend kuća koji u opšte ne žive u Kolašinu izdaju te kuće, treba naći način da i oni uđu u ovaj spisak ljudi koji imaju odobrenje za rad. U Vladi je aktuelan program suzbijanja ilegalnog poslovanja ne samo u oblasti turizma i ugostiteljstva nego u svim oblastima”, kazao je Ivanović.

Z.B.

DONACIJA

Počela obnova Gospe od snijega NIKŠIĆ - Liga antifašista Jugoistočne Evrope i ove godine organizuje manifestaciju “Štafeta bratstva i jedinstva”, posvećenu Josipu Brozu Titu. Jedna od štafetnih palica će prolaziti kroz Crnu Goru, a svoj put će početi 27. aprila iz Berana.

“Drugarica Marina i ja smo članovi predsjedništva Lige antifašista, i nama je zapala dužnost i obaveza da budemo organizatori štafete koja prolazi kroz Crnu Goru. Ona će ići iz Crne Gore, preko Makedonije kako bi 25. maja bila u Beogradu.

Druga štafeta će krenuti iz Slovenije, zatim će proći kroz Hrvatsku kako bi takođe svoj put završila 25. maja u Beogradu”, kazao je predsjednik Centralnog komiteta JKPCG Radislav Stanišić.

On je kazao da će jedna štafeta biti odložena u Kući cvijeća, u kojoj je sahranjen Josip Broz Tito, dok će se druga naći u Titovoj rodnoj kući u Kumrovcu.

“Ovogodišnja štafeta koja će krenuti iz Berana, nastavlja put preko Mojkovca i Kolašina, da bi sjutradan obišla dio crnogorskog primorja, Tuzi i Golubovce. Nakon toga, oko 19 časova uveče stići će u Nikšić, i dočekaće se na platou ispred Robne kuće “Nikšićanka”. Tim povodom biće organizovan kulturno-umjetnički program KUD-a Zahumlje, kazao je Stanišić i dodao da će štafeta “prenoćiti” u Nikšiću, u prostorijama opštinskog komiteta Komunističke partije. Ona će sjutradan krenuti iz Plužina, zatim će proći kroz Podgoricu, i potom putuje za Skoplje.

“Ova štafeta je rađena i ove godine u Zenici i posvećena je najvećem sinu naših naroda Josipu Brozu Titu. Uz nju će biti i pismo, koje će se čitati na svakom skupu. Još ne znamo ko će biti nosilac štafete, ali ćemo to ubrzo dogovoriti”, zaključio je Stanišić.

J.L.

TIVAT - Čišćenjem terena oko najmanje crkve u Boki – Gospe od snijega, koja se nalazi u tjesnacu Verige u blizini Lepetana, juče je počela prva faza njene obnove. Radove izvodi kotorska firma “YUBRIV” i to je njihova donacija katoličkoj crkvi, kazao je jedan od vlasnika kompanije, Vojislav Bujković izražavajući uvjerenje da će sve biti završeno u što kraćem roku.

Sagrađena na samoj obali mora u 15. vijeku, bila je skoro potpuno zatrpana nelegalnim deponovanjem zemlje i građevinskog šuta koji su istovarani sa lokalnog puta Tivat - Kotor. Građevinska mehanizacija počela je otkopavanje crkve kako bi se mogli sprovesti neophodni sanaciono - konzervatorski radovi. Otkopavanje i uklanjanje više stotina kubika nelegalno deponovanje zemlje, šuta i smeća je i prvi korak, koji se morao uraditi kako bi stručnjaci mogli pristupiti objektu i početi pripremu projekta kompletne sanacije Crkve Gospe od snijega.

Nakon otkopavanja crkve kotorska kompanija će urediti plato pored puta iznad crkve, postaviti klupe i hortikulturno oplemeniti jedan od najljepših vidikovaca u Boki. Iz “YUBRIV”-a su apelovali na nadležne da se odmah obezbijedi prostor postavljanjem bankina uz cestu, koje bi onemogućile nesavjesne građane da odlaganjem šu-

ta, ponovo devastiraju okolinu crkve.

Najavljujući slične aktivnosti uskoro i u kompleksu crkve Gospa od anđela, Bujković je kazao da na taj način žele navesti i druge donatore da se pridruže.

Crkva na Verigama pripada peraškoj župi u kojoj su 22 crkve. Dugo godina je bila devastirana, zatrpana nesavjesnim i bespravnim odlaganjem smeća, šuta građevinskog otpada, istakao je peraški župnik don Srećko Majić, naglasivši i da je vrijeme učinilo svoje.

No, zahvaljujući ovom gestu, kazao je on, raduje ga što će nakon dugog niza godina te crkve biti u funkciji, “i nama ostavljene kao crkveni i rekao bih kulturni ostaci te bogate peraške povijesti”.

Don Majić je kazao da se akciji pridružila i kompanija “Adriatic Marians - Porto Montenegro”, a javio se i veći broj privatnika, dok je Opština Tivat ranije donijela odluku o finansiranju izrade projekta sanacionih radova.

Z.K.

Crna Gora 23

PETAK, 26. 4. 2013.

Brana nestabilna Brana deponije pepela i šljake Termoelektrane nestabilna je, poznato je još od prije dvije decenije. Davne 1993. godine stručnjaci sa podgoričkog Građevinskog fakulteta nijesu izdali upotrebnu dozvolu za četvrtu stepenicu, ali se uprkos tome brana u proteklom periodu nadzidala još jednom stepenicom i trenutno dosegla visinu između 80 i 100 metara. Prema podacima do kojih su došle DN u jednom dokumentu EPCG o stabilizaciji brane navodi se da su “konstatovana pomjeranja nizvodna bankine brane od čak tri i po do četiri i po metra”.

Skoro dvije decenije nakon prvih spoznaja o nestabilnosti EPCG je aprila prošle godine raspisala javni poziv za izbor izvođača radova na stabilizaciji brane ovog objekta u kome je smješteno preko osam miliona tona pepela i šljake. Da je rizik od pucanja veoma velik konstatovali su sredinom prošle godine i stručnjaci njemačke kompanije COWI u okviru projekta Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje.

Opština: EPCG radi na ª divljeº branu Maljevac

Pljevaljska opština tvrdi da su radovi na stabilizaciji brane Maljevac počeli bez građevinske dozvole dok u EPCG tvrde da postoji saglasnot nadležnog ministarstva Dejan Kandić

E

lektroprivreda Crne Gore počela je pripremne radove na stabilizaciji brane Maljevac, bez prethodno obezbijeđene građevinske dozvole tvrde u opštini, ali uz “saglasnost nadležnog ministarstva”, tvrde u EPCG.

PLJEVLJA – Probijen je pristupni put ka deponiji i brani, postavljena je zaštitna ograda, a pristigla je i teška mehanizacija, u šta su se Dnevne novine uvjerile juče na licu mjesta.

Sve ovo, kažu u opštini, urađeno je bez građevinske dozvole čije je dobijanje uslovljeno, na šta je upozorio prije mjesec ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, zaključenjem ugovora o komunalnom opremanju zemljišta između EPCG i opštine Pljevlja.

“U slučaju da investitor ne zaključi ugovor o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta i ne izmiri komunalije, i pored toga što se radi o značajnom objektu, zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

će biti odbijen”, obećao je ministar Gvozdenović u odgovoru na poslaničko pitanje Vladislava Bojovića.

Ministrovo obećanje je u vidu dokumenta nedavno stiglo i na adresu EPCG. Prije dvije sedmice, 12. aprila, MORT je obavijestio EPCG da prekida postupak kojim je ta kompanija tražila građevinsku dozvolu za stabilizaciju brane do “okončanja postupka pred nadležnim organima Sekretarijatom za uređenje prostora Opštine Pljevlja i Ministarstvom ekonomije”.

Opštinski Sekretarijat je, navodi se u rješenju MORT o prekidu postupka, upozorio da opština i EPCG nijesu zaključili ugovor o komunalnom opremanju građevinskog ze-

PrečiŠćavanje voda

mljišta te da nijesu uređeni odnosi lokalne samouprave i investitora po ovom osnovu, dok se po Ministarstvu ekonomije “nijesu stekli zakonski uslovi za izdavanje saglasnosti na Elaborat o rezultatima geoloških istraživanja za potrebe stabilizacije brane Maljevac u Pljevljima”.

“Polazeći od činjenice da u spisima predmeta nema dokaza o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje i saglasnosti na Elaborat o rezultatima geoloških istraživanja za potrebe stabilizacije brane Maljevac u Pljevljima, to su se stekli uslovi da se ovaj postupak prekine, dok navedena pitanja ne riješi nadležni organ”, navelo je MORT u Rješenju o prekidu.

Međutim, iz EPCG tvrde “da su u toku pripremni radovi za početak realizacije stabilizirajućeg balasta brane Maljevac, a shodno saglasnosti nadležnog ministarstva”.

Iako bi rješavanje spornih pitanja prema procjenama Opštine košta-

lo EPCG i do 15 miliona eura i moglo potrajati, Bemax, koji je nakon tendera izabran za izvođača, privodi kraju pripremne radove za posao stabilizacije brane u koje bi, vidljivo je na licu mjesta, mogao ući već u narednih nekoliko dana.

Za dozvolu 15 miliona Opština smatra da je deponija pepela i šljake iznad četvrte od pet stepenica nelegalan objekat i da bi, procjena je, legalizacija uz naplatu deponovanog otpada od tri eura po kubiku, po važećoj opštinskoj odluci, koštala EPCG blizu 15 miliona eura. EPCG, tvrde u opštini, za četvrtu stepenicu nema upotrebnu dozvolu, a za stepenicu iznad nema ni urbanističko-tehničke uslove.

ŠuŠkovina

Planske dokumente Posadili omorike usvajaju do jeseni KOLAŠIN - Planski dokumenti za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda trenutno se rade u kolašinskoj lokalnoj samoupravi.

Prema riječima sekretara za urbanizam i uređenje prostora Vladana Bulatovića već su urađene geodetske podloge, a prije dvije godine okončan je i rad na studiji izvodljivosti.

“Sistem prećišćavanja otpadnih voda gradiće se na sastavcima rijeka Plašnice i Tare. Jedna strana kompanija, angažovana od Evropske banke, uradila je tri modela, po kojima bi trebalo da se tretira vodovod i kanalizacioni sistem. Učinio nam se najprihvatljiviji onaj srednji, kada je riječ o obimu i izdacima. Opština je donijela odluku o izradi lokane studije, koja podrazumijeva izradu planskog dokumenta”, kazao je Bulatović.

Prema njegovim riječima, taj

planski dokument zahvata 18,5 hektara, a izdaci za postrojenje su višemilionski pa je, kako podsjeća Bulatović, Vlada odlučila da dio kredita od Svjetske banke opredijeli u te svrhe, a obaveza lokanih uprava je da urade plan i nastave proceduru da bi se radio projekat.

“Gradnju samog postrojenja finansiraće država, a manji dio će vjerovatno i lokalna uprava, mada su ta sredstava obezbijeđena na nivou evropskih donatora. Očekujemo da se planski dokument usvoji do jeseni ove godine. Onda će se po planu raditi projekat i to postrojenje. Već je urađena strateška procjena uticaja na životnu sredinu”, rekao je on.

Već je u master planu za održivi razvoj turizma prepoznato da u Kolašinu nedostaje standardno postrojenje za tretiranje otpadnih voda. Z.B.

MOJKOVAC – Akciju uređivanja parka prirode “Šuškovina” u Podbišću, koja je početa na Dan planete Zemlje nastavljena je juče sadnjom oko 350 sadnica Pančićeve omorike.

U sadnji su učestvovali učenici završnih razreda Osnovne škole “Aleksa Đilas – Bećo” na čelu sa direktorom škole Veselinom Bulatovićem, zaposleni u okviru organa lokalne uprave, predstavnici NVO “Terra nostra” iz Mojkovca na čelu sa predsjednikom, te NVO Zoranom Miletićem uz nadzor inženjera šumarstva Dragana Markovića.

Jelena Vučetić iz lokalne uprave Mojkovca je kazala da je opština Mojkovac konkurisala projektom kod Regionalnog centra za zaštitu životne sredine pod nazivom “Znanje za održivi razvoj – znanje za budućnost”.

“Projekat nam je odobren, jedna od aktivnosti koja je planirana je i pošumljavanje, sprovodili smo i program Ne ostavljaj trag za so-

bom. U projektu su nam bili partneri Turistička organizacija Mojkovac i Osnovna škola “Aleksa Đilas – Bećo” gdje je najboljih 30 učenika 8. i 9. razreda učestvovalo i prošlo obuku i danas pošumljavaju zajedno sa nama”, kazala je ona.

Predsjednik NVO “Terra nostra” Miletić je kazao da zajedno sa opštinom Mojkovac obnavljamo park prirode Šuškovina sadnicama koje ne postoje na ovom prostoru kao što je to Pančićeva omorika koju su nabavili iz rasadnika u Kolašinu.

Glavani administrator opštine Mojkovac Maja Ikervari je kazala da je uređenje izletišta “Šuškovina” samo jedna u nizu planiranih aktivnosti u Opštini.

“Opština će nastaviti uređenje gradskog jezgra, a namjeravamo i da prošlogodišnju akciju izbora najuređenijeg dvorišta i terase ove godine obogatimo novim sadržajima, aktivnostima i nagradama”, kazala je Ikervari.

V.B.

PREMINULI Vuk Ljubov Čović 25. aprila 2013. u 64. godini. Sahrana će se obaviti 26. aprila 2013. u 14 časova na groblju u Pavinom Polju. Kuća žalosti: Ulica Nikice Kneževića 1, Bijelo Polje.

Lucija Miletina Pupović

24. aprila 2013. Sahrana će se obaviti 26. aprila u 13 časova na mjesnom groblju u selu Javorak ± Kosanica.

Marija Damjanova Tadić

rođena Pustahija, 24. aprila 2013. u 84. godini. Sahrana će se obaviti 26. aprila u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Polju.

Radovan Špirov Dabanović

24. aprila 2013. u 83. godini u Baru.

Sahrana će se obaviti 26. aprila 2013. godine u selu Seoca ± Crmnica u 15 časova.

Danilo Mićka Milić

24. aprila 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 26. aprila 2013. na mjesnom groblju u Gornjem Polju u 16 časova.

Zorka Srdanova Marićević

24. aprila 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 26. aprila 2013. u 15 časova u selu Kosijeri, opština Cetinje. Kuća žalosti: naselje Gipos IV niz, ulaz br. 1.

Lazo Mihailov Lazović

24. aprila 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. na mjesnom groblju pod Meterize ± Ulcinj.

Slavka Moma Dabetić

rođena Vuksanović. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. godine na groblju u Zagoriču. Kuća žalosti Zagrebačka 59.

Petar Lazarev Vulević

24. aprila 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 25. aprila na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Milica Milentija Knežević

rođena Obradović, 24. aprila 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. na groblju Ravni u Pljevljima.

Hasena Terzić

(1925. godište) 24. aprila 2013. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. u Pljevljima.

Kuća žalosti: Tršova 20 ± Pljevlja.

Desanka Milička Mašović

24. aprila 2013. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Milica pok. Radovana Bojanović

rođena Kašćelan, 23. aprila 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. u 15 časova na seoskom groblju u Krusima.

Novica-Bato Jagošev Tomić

23. aprila 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 25. aprila 2013. u 14 časova na mjesnom groblju u Previšu.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC ¹ Nikićª , Kralja Nikole bb ± 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

24 Kultura

PETAK, 26. 4. 2013.

izložba

Penelopolis sjutra na Skalinama

Izložba instalacija u prostoru “Penelopolis: Žensko mapiranje mediteranskih gradova /Podgorica 2013” , biće održana na Skalinama u Podgorici, sjutra u periodu od 13 do 18 sati.

U okviru ovog programa biće predstavljene instalacije crnogorskih umjetnica Gordane Kuč, Ivanke Vane Prelević i Nade Kažić i turskih umjetnica Sumer Sayin, Merve Sendil i Isil Egrikavuk. Projekat “Penelopolis” zamišljen je kao žensko re-mapiranje kulturnih mapa mediteranskih gradova putem umjetničkih interevencija – instalacija u prostoru.

On je iniciran da bi se učinio vidljivim značaj koji ženski, ali i svi drugi marginalizovani kulturni identiteti imaju u formiranju kulturnih identiteta mediteranskih gradova (u ovom slučaju Podgorice). Svojim

umjetničkim intervencijama umjetnice će za trenutak učiniti vidljivim i prisutnim marginalizovane ženske kulturne identitete i tako će projektovati novu kulturnu mapu grada koja - za razliku od oficijelnih gradskih kulturnih mapa koje markiraju samo mjesta uticaja većinskih kultura – prepoznaje i priznaje njihov uticaj na savremeni identitet grada i važnost marginalizovanog ženskog kulturnog nasljeđa u tom kontekstu.

Projekat “Penelopolis: Žensko mapiranje mediteranih gradova/Podgorica 2013” kao partneri realizuju NVO NOVA Centar za feminitičku kulturu iz Podgorice i Koza Visual – Asocijacija za kulturu i umjetnost iz Istanbula, a podršku su pružile “Ana Lind Fondacija”, čijim programom u Crnoj Gori koordinira Ministarstvo kulture Crne Gore.

Vagner i Verdi Orkestar Muzičke akademije sa Cetinja u saradnji sa Muzičkim školama iz Kotora i Herceg Novog, prirediće večeras u 20 sati u Crkvi Svetog Jeronima u Herceg Novom, još jedan u nizu koncerata “Vagner, Verdi i savremenici”.

Ovim nastupima obilježava se veliki jubilej - 200 godina od rođenja dva najznačajnija kompozitora instrumentalno-vokalne muzike, Riharda Vagnera i Đuzepea Verdija. Ansambl Muzičke akademije kojim diriguje Radovan Papović, do sada je već priredio ove koncerte u Cetinju, Podgorici i Nikšiću. Osim djela Riharda Vagnera i Đuzepea Verdija, na programu su djela Roberta Šumana, Franca Šuberta, Davida Popera, Ludviga van Betovena i Pabla de Sarasatea.

Mediteran u arhitekturi

Predavanje vanredne profesorice na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Ljiljane Blagojević biće održano večeras u 19 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. Blagojević će govoriti na temu “Moderna u crnogorskom primorju: Mediteranstvo u arhitekturi Milana Zlokovića”.

Predavanje je organizovana kao prateći segment izložbe koja prezentuje projekat “Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma “ koja će u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “ Miodrag Dado Đurić” biti otvorena do 5. maja.

Uspjeh

Nagrade glumcima Milačić i Obradović Crnogorski umjetnici laureati 11. festivala Pozorište Zvezdarište u Beogradu Crnogorski glumci Julija Milačić i Mišo Obradović dobitnici su specijalnih nagrada na 11. Festivalu Pozorište Zvezdarište u Beogradu, za uloge u predstavi “Dobro drvo” Gradskog pozorišta.

Po odluci stručnog žirija ovu nagradu ravnopravno će podijeliti sa sarajevskim glumcem Marijom Drmačem.

Selektorka festivala Olivera Viktorović izabrala je za zvaničnu selekciju još 11 predstava: “Pinokio” Kruševačkog pozorišta, “Ljepotica i zvijer” niškog Pozorište lutaka, “Kraljevsko novo odijelo” Pozorišta lutaka “Pinokio” iz Beograda, “Mrvice iz dnevnog boravka” Gradskog kazališta “Žar ptica” iz Zagreba, “Trnova Ružica” užičkog Narodnog pozorišta, “Carev zatočnik” Pozorišta “Boško Buha” iz Beograda, “Pinokio” Malog pozorišta “Duško Radović” iz Beograda, “Princeza u zamku duhova” beogradskog Pozorištanca “Puž”, “Mali Muk” Pozorišta mladih iz Sarajeva, “Bajka o vitezu bez konja” Pozorišta mladih iz Novog Sada i “Labudovo jezero” Pozorišta za djecu iz Kragujevca.

Osim Milačić i Obradovića, u “Dobrom drvetu” igra i Vjera Nikolić.

Dramatizaciju je uradila Jelena Milošević, scenografiju Dijana Vučinić, koreografiju Slavka Nelević, kostimograf je Maša Pejović, kompozitor Vjera Nikolić, a pisac songova Dejan Đonović.

Komad Gradskog pozorišta “Dobro drvo”, po tekstu Šel Silverstejn

režirala je Lidija Dedović, a predstava je izvedena u takmičarskoj konkurenciji proteklog 11. Festivala pozorišta za djecu, koji održan u Ustanovi kulture “Vuk Karadžić” u Beogradu.

Kultura 25

PETAK, 26. 4. 2013.

ª Kvečª u CNP-u

Priča koja neće biti izgubljena FILM

Reditelj Arsen Anton Ostojić u Podgorici najavio da će okončati posljednji nedovršeni filmski projekat crnogorskog oskarovca Dušana Vukotića

Predstava “Kveč” nastala po djelu Stivena Berkofa, u režiji Lidije Dedović biće igrana večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

U komadu o egzistencijalnim procjepima u kojima živi savremeni čovjek, igraju: Srđan Grahovac, Zoran Vujović, Dušan Kovačević, Gorana Marković i Smiljana Martinović.

“Kveč” je gorka društvena komedija koja nas dovodi u situaciju da se, kao i u svim dobrim komedijama, smijemo samima sebi.

Scenografiju je osmislila Petra Verber, kostime Mateja Benedeti, muziku Aleksandar Radunović Popaj.

Ruralno nasljeđe Međunarodna konferencija “Ruralno nasljeđe Jugoistočne Evrope” biće održana sjutra u u Gornjoj Lastvi u okviru 11. sastanka SEE Heritage mreže.

SEE Heritage je mreža nevladinih organizacija iz regiona Jugoistočne Evrope, a njena misija je djelovanje u pravcu zaštite i promovisanja zajedničkog kulturnog nasljeđa radi ostvarivanja održivog i odgovornog razvoja. U radu konferencije učestvuju: Marija Nikolić, (Kulturnozavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva), Tanja Vujović (Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore), Ratko Bataković (Mreža za ruralni razvoj Crne Gore), Mentor Bećiri (CHwB, Kosovo), Marija Dragišić, (Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije) i Aleksandar Lukić, (ECOVAST Hrvatska).

F

ilmski reditelj i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti Arsen Anton Ostojić predstavio je juče u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti davno započeti filmski projekat našeg jedinog oskarovca Dušana Vukotića -”Kristalni otmičari”. Ovaj uspješni hrvatski reditelj, čiji je najnoviji film “Halimin put” premijerno prikazan dan ranije na UDG-u, u razgovoru za Dnevne novine otkriva svoju namjeru da ovu naučnofantastičnu, a ujedno dirljivu i humanu Vukotićevu filmsku priču iznese na svijetlo dana.

Evocirajući uspomene na profesora i prijatelja, Arsen Anton Ostojić kazao je da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što je posljednji i nedovršeni projekat reditelja Dušana Vukotića “Kristalni otmičari” ili “Pukotina u izgubljenom vremenu” – prezentovao u CANU, čiji je Oskarom ovjenčani reditelj bio član. “Činjenica da sam ovdje ima i zaista vrlo ličnu dimenziju. Naime, nakon što je napisao prvu verziju scenarija ‘Kristalni otmičari’, zamolio me da dam komentare. Tako sam od početka na direktan način mogao vidjeti šta je on htio i kakve su njegove želje i koliko se u nekoliko posljednjih godina života borio da ovaj projekat realizuje.”

Ostojić ističe da je riječ o jedinstvenom dječjem naučnofantastičnom ostvarenju ne samo za Hrvatsku, već i za čitavu regiju. “Kristalni otmičari” nemaju ni prethodnika ni uzora u kinematografiji naše regije.

“Sarađivao sam sa profesorom Vukotićem godin- dvije i nažalost njegova smrt je prekinula ovaj projekat. U stalnom sam kontaktu sa

Dirlljiva drama o ratu u Bosni: “Halimin put”

sandens

Odlazak Redforda Američki glumac i osnivač čuvenog Sandens festivala Robert Redford najavio je da namjerava da se povuče sa mjesta prvog čovjeka filmske smotre.

“Da li je Sandens postao previše veliki? Neka drugi daju odgovor na to pitanje. Da li je postao preveliki za mene? Vjerovatno jeste. Postao sam svjestan da je počeo da me guši”, rekao je 76-godišnji glumac i reditelj o Festivalu koji je osnovao još 1981. godine.

Redford je Sandens proširio i na London, odakle će vjerovatno lansirati još neka velika imena. Iz Jute su krenuli Pol Tomas Anderson, Stiven Soderberg, Kventin Tarantino…

“Nijesam više potreban Sandensu. Zadovoljan sam ako moram samo ponekad da uskočim kako bi

njegovom udovicom Melitom Andreas Vukotić, kojoj je bilo izuzetno drago kada sam joj rekao da dolazim u Podgoricu i da ću na Akademiji održati predavanje o ovom projektu. Njena je želja da ja realizujem projekat i to ću da pokušam.”

Ovo je filmska priča o simpatičnom dinosaurusu Brugi koji živi u čudesnom podzemnom svijetu u društvu drugih neobičnih likova među kojima je i Orga monstrum - mutant nastao kao posljedica zagađenja Zemljine površine. Reditelj ističe da je to “veliki i skup projekat koji bi bio i kruna Vukotićeve karijere i sinteza njegovih životnih i profesionalnih preokupacija.”

Kada će projekat biti okončan teško je predvidjeti.

“Biće potrebno vrijeme da se nađe novac, ali od nečega moramo krenuti i možda je baš ovo predavanje na Akademiji prvi korak i meni nekako u mojoj mašti podstrek: Ajde idemo to da uradimo. A vjerujem da bi i Dušan to jako volio.”

O eventualnoj saradnji između Hrvatske i Crne Gore na ovom projek-

Festival ostao vjeran originalnoj ideji i kako ne bi trošio previše vremena na prikupljanje novca”, rekao je Redford. Sandens je neprofitan projekat, koji bi trebalo da se bavi nezavisnim filmom.

“Ideja Sandensa je da se bavi ljudima kojima nije pružena prilika.

Moramo da održimo takve vrijednosti u životu. On ne smije da postane kao Beverli Hils.”

Redford je podsjetio da je prve godine u Park Sitiju sve izgledalo zbrkano.

“Stajao sam ispred, pokušavajući da napravim red i da pustim ljude unutra, kao ispred nekog striptiz bara. A onda je sve prevazišlo moja očekivanja. Cijela stvar je nevjerovatno porasla”, rekao je Redford o Festivalu koji privuče desetine hiljada ljudi svake godine.

● FOTO priča

Posljednja filmska priča Dušana Vukotića ugledaće svjietlo dana : Arsen Anton Ostojić

Foto: Mirko Savović

Jelena Boljević

tu još je rano govoriti, smatra Ostojić.

“Nadam se da će do saradnje doći, ali prerano je govoriti o tome. Ovo je veliki, milionski projekat koji će zahtijevati godine i godine rada. Ovo je bio prvi korak i vrlo rado bih, kao što sam rekao, ponovo došao u CANU, ali sa gotovim filmom.”

U realizaciji Vukotićevog ostvarenja (u kojem će prema zamisli autora više od šezdeset odsto činiti igrani materijal, a ostalih četrdeset odsto animacija), za njega je najbitnije da sačuva dirljivu i toplu priču.

“Priča je puna humanizma i to je ono najbitnije što se mora zadržati”.

Ostojić je podsjetio da je Vukotićev “Surogat” kao prvi neamerički animirani film koji je dobio Oskara 1962. godine i dan-danas remek djelo animiranog filma.

“Ako me pitate da li postoji i jedan film kratki, animirani, dugometražni s ovih prostora koji zaslužuje da se nađe u nekoj filmskoj enciklopediji i istoriji filma, to je - ‘Surogat’.”

Osim predavanja, povod Ostojićevog gostovanja u Podgorici bio je i premijerno prikazivanje na UDGu njegovog najnovijeg filma “Halimin put”, po scenariju BiH pisca Feđe Isovića. Od premijere na 59. filmskom festivalu u Puli prošle godine (gdje je osvojio nagradu publi-

ke Zlatna vrata), film je osvojio brojne nagrade i našao put do gledalaca, među kojima ga mnogi prepoznaju kao najbolji film o onome što se tokom rata dešavalo u Bosni.

Reditelj kaže da ga je i ovom filmu privukla topla priča u koju je utkana jedna tragična dimenzija.

“Prepoznao sam odlične likove i situacije koje govore o nama u ovom vremenu i ovom podneblju. To mi je bilo veoma važno. Svi su oduševljeni kada ga vide iako je teško natjerati publiku da gleda takvu vrstu filma. Ljudi su dirnuti time što vide na ekranu i prepoznaju neku autentičnost i istinitost.”

“Halimin put” je dirljiva ljudska priča i kao takav on može biti prepoznat i u Holivudu. Zato se o njemu u Hrvatskoj govori kao o mogućem kandidatu za Oskara za film van engleskog govornog područja.

Autor kaže da ipak treba sačekati sa takvim prognozama, jer ga za ovo laskavo priznanje prvo trebaju predložiti kolege, i podsjeća da bi film bio uspješan u Holivudu, on mora da ima i američku distribuciju, što “Halimin put” još nema. Omaž akademiku Dušanu Vukotiću i gostovanje režisera Arsena Antona Ostojića organizovao je UDG u saradnji sa Crnogorskom kinotekom.

Mladić sa trubom u Dodestu U okviru programa “Jazz na filmu”, segmenta manifestacije “Mjesec poštovanja džeza u Crnoj Gori”, večeras u 21 sat u sali DODEST biće prikazan film “Young Man with a Horn” Michaela Curtiza. Film iz 1950. godine, djelo je reditelja poznatog po kultnoj “Kazablanci”.

Riječ je o biografskoj drami u crno bijeloj tehnici (112 min) u kojoj su glavne uloge povjerene holivudskim zvijezdama svoga doba: Kirku Daglasu, Lorin Bekol, Doris Dej, a nevidljiva zvijezda filma je Hari Džejms, maestro na trubi koji svira muziku glavnog glumca. O filmu će sa publikom razgovarati mladi reditelj Miloš Pušonjić.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

PETAK, 26. 4. 2013.

Deja pogledala fortuna FAJNAL FOR ABA LIGE

U triler završnici u Laktašima Crvena zvezda savladala Radnički i izborila plasman u finale i Evroligu Miloš Pavićević

N

akon petnaest godina Crvena zvezda će ponovo igrati Evroligu. Sastav Dejana Radonjića u triler finišu uspio je da savlada Radnički iz Kragujevca (79:78) i izbori zlata vrijedno finale. Bio je to jedan od najdramatičnijih mečeva u istoriji regionalnog takmičenja, u kom je samo jedan koš dijelio Kragujevčane od istog uspjeha, ali je Mijatović promašio trojku koja je mogla da donese istorijski uspjeh timu Miroslava Nikolića.

Da predsjedniku minhenskog Bajerna Uliju Henesu (61) prijeti zatvorska kazna zbog utaje poreza, potvrdili su stručnjaci njemačkom dnevniku “Bild”. Henes je pod istragom njemačkih poreskih organa, jer je navodno na tajni račun u jednoj švajcarskoj banci spremio oko 20 miliona eura od sumnjivih transakcija za koje nije platio porez.

“Zakon predviđa zatvorsku kaznu već kada je u pitanju pronevjera od milion eura.

Henes bi u najgorem slučaju mogao da dobije deset godina zatvora”, stoji u članku.

TIKET DANA GROJTER FIRT HANOVER TIP 1

KVOTA 2.60

LESTER VOTFORD TIP X

KVOTA 3.80

LIL SOŠO TIP 1

KVOTA 1.50

HERENVEN AZ ALKMAR TIP X

KVOTA 3.40

MODENA SASUOLO TIP 1

KVOTA 3.60

R. VALJEKANO OSASUNA TIP 1

KVOTA 1.90

Najinteresantnije ili bolje reći nevjerovatne stvari dešavale su se u posljednjoj dionici igre. Taktika Nikolića je bila da njegov tim pravi što manje faulova, te da puste otvorene šuteve protivničkih igrača kojima ništa nije polazilo za rukom. Nakon zakucavanja Emeninga Radnički pravi nevjerovatnu seriju od 18:2 za plus sedam (78:71) na dva i po minuta prije kraja.

Ušlo se u posljednji minut, Katić je smanjio na četiri razlike, a Nikolić zatražio tajm-aut.

Uslijedio je napad u kom je Zvezda izjednačila, a samo 20-ak sekun-

di prije kraja, Radničkom je propao napad, a Radivojeviću ispala lopta u kontri.

U maloj penal završnici, Emening je promašio oba bacanja, Radivojević jedno, i devet sekundi prije kraja Zvezda je vodila sa pola koša. Mijatović je šutirao potom u posljednjoj sekundi za pobjedu, ali je bio neprecizan, i Zvezda će prvi put poslije 1999. godine igrati Evroligu ako čelni ljudi evropske kuće košarke ponovo ne promijene mišljenje. “Čekalo se 15 godina na ovo, meč je bio težak, a psihološko stanje nije bilo na nivou. Velika prednost za

Radnički od starta je bila težak udarac, poslije je odbrana bila konsolidovana, a na kraju je bilo neizvjesno. Imali smo dvije sasvim dobre prilike ranije da riješimo meč, a na kraju smo lošim postavkama u odbrani omogućili prednost Radničkom”, bile su prve riječi Radonjića nakon meča. ● USPJEH SVIH ZVEZDAŠA Bivši strateg Budućnosti je treći trener Crvene zvezde u ovoj sezoni, a izrazio je zahvalnost i prema prethodnicima na “užarenoj” klupi kluba sa Malog Kalemegdana.

“Ovo je uspjeh svih zvezdaša, moram pomenuti kolege koji su činioci ovog rezultata, Lazića i Vukoičića. Plasman u Evroligu je uz Kup rezultat za fantastičnu sezonu. Okrećemo se duelu u finalu, valjda ćemo ga igrati rasterećenije. Ja nikad finale nijesam igrao kao trener, i to je veliki izazov za mene”, zaključio je Radonjić, kojeg je definitivno fortuna pogledala u Laktašima.

SPORTSKI EKRAN

ATLETIKO PRED RASPADOM

Barsa želi Lazarova

Atletiko Madrid je na korak od plasmana na fajnal for Lige šampiona, nakon što je tim Talanta Dušebajeva u prvom četvrtfinalnom meču pobijedio favorizovanu Barselonu i stekao prednost od pet golova pred revanš. Međutim ni to nije dovoljno da se tim iz španske prijetonice finansijski oporavi za narednu sezonu, pošto je fudbalski klub, koji je glavni finansijer rukometnog, drastično smanjio sredstva za na-

rednu sezonu. Tako je sasvim izvjesno da će većina igrača iz Madrida na kraju sezone napustiti klub, a prvi na listi je najbolji makedonski rukometaš Kiril Lazarov, za kojeg je konkretnu ponudu juče poslala Barselona. Međutim nijesu se samo Katalonci uključili u trku za jednog od najboljih desnih bekova današnjice, već su interesovanje pokazali i najjači Njemački klubovi - Hambrug, Rajn Nekar Leven, Berlin...

M.P.

● BACANJA NAS SKUPO KOŠTALA Na drugoj strani strateg Radničkog - Miroslav Nikolić ima za čim da žali.

“Promijenili smo taktiku u odbrani i tako smo prvo provocirali Zvezdine igrače da igraju pod košem i većim dijelom je to dobro išlo.

Oni su postajali nervozni i to sam znao. Kad su poveli sa devet razlike, napravili smo neke izmjene i izgubili mnogo snage da napravimo taj preokret. Računali smo da ćemo sa 80 poena pobijediti. Nijesmo uspjeli da damo koš dva minuta i 45 sekundi i mislim da je to uticalo, kao i dva promašena bacanja Vajta, da smo dali jedno, bili bismo u finalu”, rekao je Nikolić.

Veliko finale se igra u subotu u 20.30 časova, a protivnik Crvene zvezde je bolji iz duela Partizana i Igokee, a taj meč je igran kasno sinoć.

11:00 12:30 13:30 14:00 14:30 15:30 17:25 18:00 18:00 19:55 20:15 20:30 20:30 20:45 20:45 21:00 22:50

Snuker ATP Barselona VTA Štutgart Biciklizam Reli Snuker Fleš sport Lokomtiva Z. - Split, fudbal Ingolštad - Branušvajg, fudbal Sport Sav taj sport Lil - Sošo, fudbal G. Firt - Hanover, fudbal Olimpijakos - Efes, košarka Lester - Votford, fudbal R. Valjekano - Osasuna, fudbal Sport

Eurosport SportKlub SportKlub + Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 RTCG 2 Arenasport 3 Eurosport 2 RTCG 1 RTCG 2 Arenasport 1 Eurosport 2 SportKlub SportKlub+ SK Prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE Olimpijakos - Anadolu Efes (SportKlub 20:45) Na redu je još jedna majstorica u Evroligi, za sada je 2:2 u pobjedama, a posljednji učesnik fajnal fora biće poznat nakon zagarantovanog spektakla u paklu “crveno-bijelih”.

Sport 27

PETAK, 26. 4. 2013.

posjećena tribina

Olimpijada kao ostvarenje snova Bojana Popović, Milena Knežević i Klodin Mendi oduševile publiku u SSŠ “Ivan Uskoković”

Puna sala Srednje stručnje škole “Ivan Uskoković” u sklopu nove akcije “Olimpijski san-promocija olimpijskih vrijednosti i ideala” pozdravila je majstore rukometne igre - Bojana Popović, Milena Knežević i Francuskinja Klodin Mendi govorile su o karijerama, ispunjenju sna samim plasmanom, a naše dvije heroine i medaljom na Olimpijskim igrama u Londonu.

“Nastupom na Olimpijskim igrama u Londonu ispunila sam snove i ciljeve postavljene na početku karijere. Sanjala sam da igram u velikom klubu, osvajam Ligu šampiona i igram na Olimpijskim igrama. Znači samo da igram, ne da osvojim medalju.

Sam odlazaik na Igre značio mi je sve u životu, možete da zamislite kako sam se osjećala sa medaljom na grudima”, rekla je legenda našeg rukometa Bojana Popović okupljenim srednjoškolcima na otvaranju tribine koju je organizovao Crnogorski centar za borbu protiv gojaznosti.

Po mnogima najbolja svjetska rukometašica u posljednjih deset godina prisjetila se svojih početaka, poručila da je najbitnije u sportu, ali i u svakom poslu vjerovati, sanjati i biti predan i da je to osnova za uspjeh.

“Osvojila sam brojne trofeje i nagrade, rukomet mi je donio sve lijepo u životu, a ništa specijalno mi nije oduzeo”, istakla je Popović, uz zanimljivu rečenicu o najvećoj pobjedi i najtežem porazu. “Dvije pobjede bih izdvojila - sa Slagelseom protiv Dunafera za prvi trofej Lige šampiona i protiv Francuske u četvrtfinalu Olimpijskih igara u Londonu”, rekla je Bojana.

A poraz? Onaj u dresu Buduć-

rukomet

nosti protiv Ferencvaroša u Morači u polufinalu Lige šampiona, nakon odličnog remija u Budimpešti”, nastavila je Bojana.

Popović je na kraju poručila da je trenerski posao sljedeći korak koji bi mogao da uslijedi u njenoj karijeri.

“Postoji neka mogućnost, ali to je izuzetno težak posao. Ukoliko nijesi 24 sata posvećen tome i koncentrisan na posao teško je postići vrhunske rezultate”, kazala je Popović.

Njenoj nasljednici u dresu Budućnosti i crnogorske reprezentacije Mileni Knežević srebrna medalja sa OI u Londonu je najdraži trofej u karijeri.

“San svakog sportiste je odlazak na OI. Ostvarila sam san, a osvajanjem srebrne medalje ostvarila veliki uspjeh. To odličje mi je najdraže do sada. Rukomet je moja ljujbav od djetinjstva. Ono što znam je da nikada ne treba odustajati, bez obzira koliko bilo teško. Najteže je ostati na vrhu, ali to je sport, to je život”, poručila je talentovana organizatorka igre.

Francuskinja Klodin Mendi je za godinu dana u Crnoj Gori stekla brojna prijateljstva, pronašla ljubav (Ivana Kneževića, fudbalera Mladosti, Mileninog rođenog brata), poručila je da joj je san bio da zaigra u velikom klubu van svoje zemlje.

“Uvijek sam to željela i ostvarila sam to u Budućnosti. Nije mi bilo lako u početku, često sam razmišljala o tom bolnom porazu u Londonu, jer su to sve iste igračice. Vremenom sam se navikla, sada mi je žao što idem”, rekla je Mendi, koja će od naredne sezone nositi dres skopskog Vardara.

M.A.

Titula Jovanki Izazivač - Ferencvaroš nije uspio da skine šampiona sa trona. Đer je i u drugom meču finala potvrdio apsolutnu dominaciju u Mađarskoj pošto je bez milosti pregazio oslabljeni Ferencvaroš usred Budimpešte 34-19. Neka manja neizvjesnost je i bila prisutna u prvom poluvremenu, ali je u nastavku furiozna serija Đera otklonila sve dileme oko osvajača nacionalnog šampionata. Tako su naša reprezentativka Jovanka Radičević i Andrea Lekić oko vrata stavile prvu zlatnu medalju ove sezone i na najbolji način najavile okršaje sa norveškim Larvikom u finalu Lige šampiona (5. i 11. maj). Bivša igračica Budućnosti, a novo superpojačanje Vardara - Radičević je u odlučujućem meču za titulu postigla tri gola. M.P.

28 Sport

PETAK, 26. 4. 2013.

POVRATAK

Psiha je problem Obren Sarić se vratio na kormilo Mornara Saša Petrović se sporazumno razišao sa Mornarom, a uprava nije mnogo čekala, već je vratila trenera je koji donio crnogorsko elitno loptanje u Bar - Obrena Sarića. Mladi stručnjak koji je sa “mornarima” prošle godine kroz baraž mečeve obezbijedio Prvu ligu vodio je klub na početku sezone, ali poslije loših rezultata smijenjen je sa mjesta šefa stručnog štaba.

Fudbaleri iz našeg lučkog grada ne znaju za trijumf u 2013. go-

dini, pa trenutno sa 22 boda dijele posljednje mjesto sa Lovćenom.

“Situacija je mnogo teška, ali mislim da još uvijek ništa nije gotovo. Ostalo je još sedam utakmica u kojima ćemo pokušati da se domognemo opstanka bez baraža. Najvažnije je da sa momcima poradim na mentalno-psihološkom planu. Ekipa je mnogo pala nakon nekih mečeva u kojima nijesu imali sreće”, poručio je za naš list novi-stari trener Mornara Obren Sarić.

U.R.

DŽENTLMENSKI POTEZ

Darežljivi Nevil Fudbalski klub Bari (FC Bury) u subotu zvanično napušta karavan treće engleske lige - seli se u niži rang. Vijest (možda) nije strašno interesantna jer pola ljudi ne zna da postoji taj klub, ali sa zanimljivim sportskim kolektivom koji se nalazi blizu Mančestera usko je povezan legendarni fudbaler “crvenih đavola” - Geri Nevil.

Nekada sjajni desni bek, a sada 38-godišnji komentator “Sky Sporta”, te pomoćnik selektora Engleske Roja Hodžsona obezbijedio je igračima Barija plate za april mjesec - uplatio je 50.000 funti.

“Sjajno je za Bari što su dobili pomoć. Porodica Nevil ima duboke veze sa klubom, ne čudi me da je Geri uplatio novac.

To je potpuno u skladu sa nje-

Injesta: Kakav kraj!?

Barselona je nokautirana od Bajerna iz Minhena (0:4), javnost ih je osudila, pojedini mediji su išli do samog kraja sa naslovom: “Kraj jedne ere”!

Sa tom konstatacijom se ne slaže veliki majstor Andres Injesta...

“Nepravedno je zbog jednog poraza proglašavati kraj Barselonine ere. Ne mogu da kažem da li ćemo moći da damo pet golova u revanšu, ali je sigurno da ćemo igrati na život i smrt”, poručio je Injesta.

Maestralni Španac se zalaže da Tito Viljanova ostane trener Barselone naredne sezone.

“Tito je naš prvi trener i lider”, rekao je Andres, koji je dodao da svi u ekipi moraju ubuduće da poprave igru, ukoliko Barsa i dalje želi da osvaja titule.

“Ne kažem da treba da dovedemo četvoricu, petoricu, ili dvojicu fudbalera, već da svi popravimo igru na svojim pozicijama, a to se odnosi i na rukovodstvo kluba”, rekao je kreativac Blaugrane, koja 1. maja igra revanš sa Bajernom. B.T.

Tito ostaje govom ličnošću”, rekao je Gordon Tejlor, predsjednik Udruženja profesionalnih fudbalera Engleske.

A, veza između Nevila i Barija postoji, pošto je Geri rođen u tom predgrađu, dok je njegova majka u Bariju zasposlena kao sekretarica kluba.

U.R.

Ako se neko od svjetskih trenera nadao poslu u Barseloni od toga može da odustane, jer Tito Viljanova ostaje šef stručnog štaba Barse!

To je potvrdio potpredsjednik Barselone Đozep Marija Bartomeu...

“Tito će voditi Barselonu sljedeće godine. Pored toga što ima ugovor, vjerujemo u njega, jer je napravio veliki posao”, rekao je Bartomeu u intervjuu katalonskom radiju “Els Matins de Katalunja Radio”. B.T.

Pojačanje za napad: Mauro Ikardi

POJAČANJA

Anonimusi stižu u grad mode na ljeto Inter potpisao pet igrača - neroazuri će postati Kampanjaro, Andreoli, Ikardi, Laksalt i Bota Ugo Kampanjaro, Marko Andreoli, Mauro Ikardi, Dijego Laksalt, Ruben Bota - možda ih ne znate, možda ste čuli za njih... Bilo kako bilo, to su novi fudbaleri Intera, koji će dres “neroazura” zadužiti u ljetnjem prelaznom roku!

Informaciju da “anonimusi” potpisuju za šampiona Evrope iz 2010. godine potvrdio je klub iz grada mode...

“Finansije nam trenutno ne dozvoljavaju da trošimo “ludu” svotu novca. Ipak, dogovorili smo dolazak petorice interesantnih igrača za sljedeću sezonu”, rekao je direktor Intera Marko Fasone.

Pa da vas upoznamo na kratko sa novim akvizicijama milanskog velikana: Ugo Kampanjaro ima 33 godine, igra u defanzivi, a dolazi iz Napolija kao slobodan igrač po isteku ugovora.

Na isti način (bez obeštećenja) u Inter stiže Marko Andreoli (27 godina), takođe defanzivac, bivši omladinski reprezentativac Italije, omladinac “nerazura” i aktuelni prvotimac Kijeva. Mauro Ikardi (20 godina) je argentinski napadač, afirmisao se u Sampdoriju u tekućoj sezoni (na 27 utakmica postigao je devet golova), a bio je polaznik Barselonine škole fudbala - “La Masije”.

Dijego Laksalt (20 godina) je urugvajski ofanzivni vezista - trenutno igra za tamošnji Defensor. Ruben Bota (23 godine) takođe igra na sredini terena, Argentinac je, a od početka seniorske karijere igrao je samo za Tigre. Predsjednik Intera Masimo Morati sa sportskim sektorom renovira sastav, sada ostaje otvoreno samo jedno pitanje: Da li će Andrea Stramaćoni ostati trener... B.T.

Sport 29

PETAK, 26. 4. 2013.

Zov sa ostrva

TRANSFER

Arsenal sastavio ponudu za Stevana Jovetića (28 miliona eura Fiorentini, 5,5 miliona Joveti), Čelzi se uključio u veliku trku - moguća razmjena

Došlo vrijeme da se pozdravi sa navijačima: Stevan Jovetić

Bojan Topalović

J

uve je silno želio Stevana Jovetića, ali imam informaciju da je sve dogovorio sa Arsenalom. Pričao je sa Arsenom Vengerom, oduševljen je njegovim planom - rekao je nedavno italijanski fudbalski agent Gvido di Domeniko. Tačno je da “tobdžije” žele crnogorskog dijamanta, ali isto tako u trku se uključio Čelzi...

A, “plavci” su se u transfer bitku oko Stevana Jovetića uključili u posljednji čas, jer Fiorentina baš kao i reprezentativac Crne Gore ima

Arsenalovu ponudu na stolu - Arsen Venger je voljan da “violi” za transfer uplati 28 miliona eura, dok bi Joveta u Londonu godišnje inka-

sirao 5,5 miliona eura...

Plus, Arsenal će naredne sezone vjerovatno igrati Ligu šampiona što Stevana svakako privlači pošto bi tu mogao da iskaže sav svoj potencijal, te raskošan talenat.

Možda je taj transfer bio blizu finalizacije, ali pojavio se Čelzi - engleski mediji navode da se Jovetićev menadžer Fali Ramadani juče sastao sa vrhom Čelzija u Londodnu kako bi pričali o poslu (čitajte: o Stevanu Jovetiću).

A, u okviru prelaska Stevana u

redove aktuelnog prvaka Evrope je moguća kompezacija. I to kakva kompezacija - (navodno) Fiorentina za Jovetića od Čelzija traži nešto malo novca, te dolazak španskog napadača Fernanda Toresa u Firencu.

Ta opcija na prvi pogled izgleda nerealno, ali kada se pogledaju činjenice vrlo je realna - prvo: u Čelzi stiže Radamel Falkao, pa bi Tores zapao potpuno u drugi plan, drugo: glavni skaut Fiorentine je Eduardo Macija, čovjek koji je posredo-

vao u transferu Fernanda iz Atletiko Madrida u Liverpul 2007. godine, čovjek koji važi za dobrog Toresovog prijatelja što ljubičasti žele da iskoriste... Čini se da će Stevan tokom ljeta završiti na Ostrvu, jer teško je očekivati da će Juventus moći da parira engleskim milionima. Plus, pored Arsenala i Čelzija za Jovetu se raspituju dva Mačestera Junajted i Siti. Sve u svemu - Jovetićev rastanak sa “violom” se primakao...

TUŽNA PRIČA

Huligani uništili velikana AEK će sljedeće sezone zbog oduzimanja bodova igrati Drugu ligu Grčke Kada se pomene grčki fudbal u glavi su samo četiri kluba - Olimpijakos, Panatinaikos, PAOK i AEK. A, žuta strana Grčke plače za posljednje navedenim timom - komisija Fudbalskog saveza Grčke odbacila je žalbu AEK-a za oduzimanje bodova, pa će klub iz Atine prvi put u 89-godišnjoj istoriji ispasti iz Prve lige.

Da podsjetimo, u velikoj borbi za

NOVO ZANIMANJE

Luis može da hekla Miror dao predlog napadaču Suarezu šta da radi tokom kazne od deset mečeva neigranja Liga šampiona je glavna vijest, ali ništa manje zanimljiv nije ni majstor Liverpula - Luis Suarez je konstantno na naslovnicima svih sportskih medija nakon “ljudožderskog” napada na Branislava Ivanovića, zbog koga je kažnjen sa 10 utakmica neigranja.

Pošto će imati dosta vremena da odmara, “Miror” je najboljem strijelcu Premijer lige predložio deset “zanimanja” koje bi mogao da upražnjava.

BROJ 1: Mogao bi svaki vikend turističkim autobusom da razgleda Liverpul, što je ruganje, jer svi znaju da u tom gradu nema puno stvari da se vidi.

BROJ 2: Mogao bi da se provodi na plaži po čitav dan. Problem je samo što englesko more nije baš stvoreno za takvu vrstu zabave.

BROJ 3: Mogao bi da gleda druge sportove, možda nešto da počne da trenira, recimo boks, pošto je in-

spirisan borbom Majkla Tajsona i Ivandera Holifilda u kojoj je Majk odgrizao protivniku parče uha.

BROJ 4: Mogao bi da se javlja u kvizove ili da učestvuje u nagradnim igrama i na taj način obezbijedi dodatnih prihod dok sjedi u fotelji.

BROJ 5: Mogao bi da kupi slagalice ili slične stvari za sklapanje kako bi ubio vrijeme.

BROJ 6: Rubikova kocka je uvijek rešenje!

BROJ 7: Ima dovoljno vremena da pogleda sve epizode “Sopranovih”.

BROJ 8: Može da pročita kompletan “Rat i mir”.

BROJ 9: Pletenje odnosno heklanje su u trendu - sama Madona je počela da upražnjava tu vrstu zabave.

BROJ 10: Mogao bi da napusti Premijer ligu, te da izbjegne jesenje vikende kod kuće. Ali, u tom slučaju pita se Liverpul...

U.R.

opstanak AEK je u 29. kolu kod kuće primio pogodak protiv Pantrakikosa u 84. minutu nakon čega su domaći huligani uletjeli na teren i prekinuli utakmicu. Vođstvo Superlige registrovalo je pomenuti okršaj rezultatom 3:0 za goste, a “žutima” su oduzeta tri boda u tekućoj i dva u sljedećoj sezoni. Čelnici grčkog giganta su u očajničkom pokušaju spašavanja tra-

žili da se meč odigra do kraja, te da im se vrate oduzeti bodovi, ali spasa nije bilo. Tako će klub koji je 11 puta osvojio ligu, odnosno 14 puta podigao pehar osvajača Kupa i za čije su se boje nekada borili Vasilios Cartas, Trojanos Delas, Rivaldo, Eidur Gudionsen, pa čak i trener Dušan Bajević od naredne sezone igrati niži rang grčkog fudbala.

U.R.

BOMBA

specijalni se vraća u Čelzi, na poklon dobija El tigrea Nova ekskluziva Bilda - Žoze Murinjo i Radamel Falkao dolaze u London Ljeto se približava, samim tim i transfer period, a već se objavljuju velike “bombe” - najuticajniji njemački sportski list “Bild” održao je medijski čas o ekskluzivnim vijestima objavivši da će se Mario Gece i Robert Levandovski preseliti u Bajern Minhen, a sada su na pragu nove senzacije koja se ne tiče Njemačke, već relacije Španija - Engleska.

Prema najavama Bilda Žoze Murinjo i rasni napadač Atletiko Madrida Radamel Falkao na ljeto stižu u Čelzi! Jasno je da trener Real Madrida glavni grad Španije napušta na ljeto, a posao (po pisanju Bilda) sa Čelzijem Specijalni je dogovorio u februaru. Što se tiče transfera popularnog “El Tigrea”, pominje se da će u Londn stići

za sumu od ogromnih 60 miliona eura. Dolazak Falkaa je poklon od “alfe i

omege” Čelzija Romana Abramoviča za povratak Murinja na Ostrvo. U.R.

30 Sport

PETAK, 26. 4. 2013.

ODJECI BOMBASTIČNE DORTMUNDSKE NOĆI

MEDIJI PIŠU

Crno-žute zvijeri!

Epski trijumf Borusije Dortmund nad Realom ispratili su mediji širom planete, a posebno oni iz Njemačke, odnosno Španije. I dok na jednoj strani alfa i omega Evropske unije likuje zbog dominacije Bavaraca i “milionera”, španski dio Pirineja bezvoljno konstatuje katastrofu, ali i održava nadu u čudo svojih vedeta.

“Ludnica se nastavlja!”, vrišti naslovnica njemačkog “Kikera”, pa dodaje ...

“Levandovski je upucao Real.

Ludnica u Ligi šampiona produžena je i na srijedu. Jednostavno njemačko-nemačko finale je na dohvat ruke”, dok su lokalni novinari smislili novi sinonim za izabranike Jirgena Klopa.

“Crno-žute zvijeri - Robert Levandovski, Ilkaj Gindogan, Marko Rojs... Pobjeda Dortmunda nad Realom imala je mnogo lica!”.

A, u Španiji preovladava ponizna, ali odvažna reakcija “sedme sile”, koja pleše između razočaranja i vjerovanja da Real ipak može do čudesnog preokreta u revanšu.

“PALIZOWSKI” - poručuje naslovnica “Marke”, koja se igra sa kombinovanim prezimenom najboljeg napadača Dortmunda Roberta Levandovskog i španskog termina kojim se označava “prebijanje”.

“Madrid bi rado platio ‘ubrza-

vanje’ njegovog transfera i čak bi iznajmio privatni avion da ga prebaci već sada do Minhena”, poentira “Marka”, aludiravši na već dogovoren transfer “Levangolskog” u Bajern.

Ipak, “AS” i ne gubi nadu ...

“Počinje ‘Operacija 3:0’”, piše na naslovnoj strani tog lista, uz malu fotografiju Žozea Murinja i poruku: “Možemo da se vratimo!”.

A, najslikovitiju konstataciju iznio je “El Pais” u svom izveštaju sa utakmice ...

“Ako protresete Levandovskog, golovi sami ispadaju. Iskreno, mučio ih je sa četiri pogotka. Poljak je upao u trans i u njemu odigrao cijelo polufinale protiv najpromovisanije ekipe od sve četiri”.

● KARIKATURA DANA

Pospremljeni Murinjo

Liga šampiona, polufinale, prvi meć, Dortmund - Real 4:1! Sva četiri gola Roberta Levandovskog “doletjela” su poput strijela na Žozea Murinja, koji ni u trećem obračunu sa “milionerima ove sezone nije uspio da slavi - naprotiv.

Bajka poljske rušilačke skalamerije

Milionerski san: Dortmund razbio Real (4:1), “posebni” Klop uništio Murinja, ali junak je - Robert Levandovski, momak koji je “rođen” u šesnaestercu

Č

Aleksandar Popović

arobna, istorijska, dosanjana 24. aprilska noć živjeće u knjizi Lige šampiona makar još nekoliko decenija. Borusija Dortmund je srušila sve prognoze, ponizivši jedan Real Madrid, čime je stigla na pedalj od “Vemblija”, odnosno onog svetog srebrnog pehara. Ali, i pored bajkovite priče “milionera”, novog “posebnog” stručnjaka Jirgena Klopa, jedan momak je svojim golgeterskim dodirima zaslužio da se njime popune svi sportski stupci ovog svijeta. Naravno, u pitanju je poljska rušilačka skalamerija - Rober Levandovski, ili “Levangolski”, ako vam je draže.

I baš je taj 24-godišnjak, koji je tako prijateljski i bez kompleksa proćaskao sa sportskim novinarima Dnevnih novina nakon meča sa Crnom Gorom, prošao “kroz trnje” kako bi stigao do vedete evropskog i svjetskog fudbala, odnosno “dželata” najvećeg svjetskog kluba kojem je “utrpao” četiri komada.

Kada smo mu, nakon meča Crna Gora - Poljska, prišli ispred Stadiona “Pod Goricom”, Robert Levandovski je (nekarakteristično za velike zvijezde) ekpresno stao, porazgovarao sa nama, ponudivši svoje viđenje utakmice koja se završila 2:2, uz dozu blage ljutnje jer su ostali mediji pohrlili da iskoriste trenutak njegove dobre volje. Tada smo shvatili da je “Levangolski” jedan zapravo običan momak, koji ne leti iznad svog ega, a protiv “merengesa” smo svjedočili da se radi i o vanserijskom igraču, čije će ime ostati zauvijek upisano zlatnim slovima u najjačem klupskom takmičenju. ● OD TREĆE POLJSKE LIGE DO ZVIJEZDE ELITE Tog 21. avgusta 1988. godine Kristof (nekadašnji džudista i fudbaler) i Ivona (bivša odbojkašica) Levandovski dobili su sina Roberta u Varšavi. On je kao dječak sanjao da obuče dres Legije, ali mu ta želja nikada nije bila uslišena. Prvo je odbijen, a zatim je došao u rezervni tim “legionara”, gdje je postigao dva gola, a onda je uslijedila povreda, izostanak sa travnjaka, pa samim tim i ispisnica - do viđenja.

Snovi su postali košmar, ali ne zadugo - uz pomoć majke, koja je bi-

la odbojkaški trener u Pruskovu, 18-godišnji Robert je otišao u taj grad i zaigrao za tamošnjeg lokalnog trećeligaša Znic. U prvoj je sezoni postigao 15 golova, uveo svoj tim u drugu ligu kao najbolji strijelac. Zatim je i u drugoj ligi postao “pićići” sa 21. golom, pa su udicu zabacili Leh iz Poznanja, Visla iz Krakova i - klub njegovih snova, varšavska Legija, koja ga se onako brutalno riješila. To napadač nije zaboravio, pa je iznenađujuće odabrao Leh, koji je i doveo do titule šampiona Poljske, postigavši u prvoj sezoni 20, a u drugoj 18 golova. ● NESUĐENI BLEKBURN I SUDBONOSNI DORTMUND U međuvremenu je Levandovski debitovao za selekciju Poljske, postigavši gol protiv San Marina, pa je bilo više nego jasno - došlo je vrijeme za odlazak, čega je bio svjestan i vlasnik Leha Jacek Rutkovski.

“On je, prosto rečeno, previše dobar za poljsku ligu”, priznao je tada Rutkovski, a mladi Robert gotovo sve završio sa engleskim Blekburnom. Ipak, Ostrvo mu nije bilo suđeno - zbog erupcije vulkana, aviosaobraćaj nad Evropom je bio u kolapsu zbog ogromnih oblaka nastalih izbacivanjem vulkanskog

pepela sa Islanda. Aerodromi su u Britaniji i Poljskoj bili zatvoreni, pa je Robert odložio put za Englesku. Sve je to iskoristila uprava Borusije Dortmund, koja je “dodala” gas i pregovore privela kraju u svoju korist. I korist svih navijača “milionera” iz Dortmunda - sve do dan-danas.

Premijerna sezona u Bundesligi protekla je u privikavanju na novu sredinu, ali uz devet golova, kao rezerva. A onda - stigla je druga sezona, a samim tim i eksplozija - “Levangolski” je postigao 30 golova u 47 nastupa, dok je danas na koti 34, zahvaljujući “pokeru” protiv Real Madrida, čija će ga aroma uzdizati do kraja života. ● ČETIRI GOLA REALU U LŠ?

NIKO DO POLJAKA Kroz istoriju najtrofejnijeg svjetskog kluba samo su tri igrača uspjela da “uvale” četiri gola Real Madridu.

Ali, to nikad niko do Roberta Levandovskog nije uradio u međunarodnim okršajima “merengesa”, tačnije Ligi šampiona. To je do 24. aprila jedino uspjelo Hosepu Samitijeru, kojem je to uspjelo 1926. u dresu Barselone. Zanimljivo, on je 1932. otišao baš u Real, a kasnije se kao trener vratio u Gaudijev grad, osvojivši prvenstvo Španije sa Barsom.

Drugi je na listi još jedan igrač Barselone Eulogio Martinez - Paragvajac je 1957. godine u prvenstvenoj pobjedi 6:1 postigao četiri gola, dok je, na primjer, Atletiko Madridu dao - sedam golova!

I, na tijesnoj listi našao se i veliki Dijego Milito, jedini igrač iz sadašnjosti. “Princ” je 2006. godine matirao Ikera Kasiljasa četiri puta, dok je njegova Saragosa u polufinalu Kupa kralja razmontirala Madriđane 6:1! ● LEVA KAO PUŠKAŠ, VAN BASTEN, ŠEVA, MESI Listu od deset veličanstvenih

Sport 31

PETAK, 26. 4. 2013.

STAV Zato volim(o) fudbal...

BOJAN TOPALOVIĆ Novinar

Istina je: Junak odlazi na ljeto!

Nakon najavljenog odlaska Marija Gecea u Bajern za 37 miliona eura, Maik Bartel, menadžer Roberta Levandovskog, otkrio je da će njegov klijent sigurno napustiti “milionere”

na kraju sezone, ali nije želio da objelodani budući tim, iako su svi svjesni da će to biti Bajern.

“Postoji zanimljiva ponuda za Roberta koja ispunjava sve uslove Bo-

rusije iz Dortmunda, ali i njegove zahtjeve. Klub nas je uvjerio da će mu dozvoliti da ode pod tim uslovima.

Sada je na njima da to riješe”, zaključio je Bartel.

igrača, koji su postigli četiri gola u jednom meču Lige/Kupa šampiona, zaokružio je Robert Levandovski. Ikona Reala Ferenc Puškaš je jedina do sada tako nešto uradila u finalu protiv Ajntrahta, dok su ostali briljirali u ranijim fazama - Marko van Basten (Milan), Simone Inzagi (Lacio), Dado Pršo (Monako), Rud van Nistelroj (Mančester junajted), Andri Ševčenko (Milan), Bafetimbi Gomis (Lion), Mario Gomez (Bajern) i Lionel Mesi (Barselona), koji je jednom dao četiri, ali protiv Leverkuzena i pet golova u jednom meč najjačeg klupskog takmičenja.

18

udaraca uputio je prema golu Robert Levandovski ove sezone u Ligi šampiona, od čega je 10 puta pogodio mrežu rivala

34

gola postigao je Robert Levandovski ove sezone u dresu Borusije Dortmund. U Bundesligi je dao 23 gola, u Kupu Njemačke jedan, a u prosjeku koristi šansu 25,6%.

Polufinale. Spektakl. Glamur. Sve na jednom mjestu. Čekali smo od septembra. Dočekali. I nagledali se - njemačke moći. Iskreno, navijao sam za bitku Bajern Minhen - Real Madrid u finalu.

Zbog istorije, zbog neke simbolike (Jup Hejnkes koji je donio merengesima evro krunu 1998. godine odlazi sa klupe bavarskog giganta, na njegovo mjesto stiže Pep Gvardiola koji je godinama izluđivao Madrid), zbog Žozea Murinja... Ne zbog Reala! Kažu da, Specijalnog ne podnosite ili ga obožavate. Pripadam drugoj grupi.

Na neki čudan način super je što ispada iz elite, jer je promijenio sebe - na gore - od ratničke filozofije (svi za jednog, jedan za sve) koju je imao u Portu, Čelziju, Interu pretvorio se u čovjeka koji dozvoljava da mu se tim vrti oko jednog čovjeka - Kristijana Ronalda. Taj nevjerovatno strašni Portugalac ima privilegije, ne mora da trči, ne mora da se trudi, Murinjo je podlegao…

Baš kao što je Barselona dozvolila maestru iz Rozarija Lionelu Mesiju da radi šta hoće. Postali su veći od kluba. A, to nikako ne valja. Niko nije vrijedan toga. Kada se igra El klasiko, ne priča se o istoriji, ne piše se o nekim prošlim (valjda: srećnijim, ljepšim) vremenima, već se stubci svjetske štampe pune na sljedeći način: Večeras će se sudariti Lionel Mesi i Kristijano Ronaldo…

Zato je super što će u finalu (nadam(o) se da se u revanšima neće dogoditi neko čudo) na svjetskom hramu fudbala Vembliju igrati Bajern Minhen - Borusija Dortmund. Super je, jer to su timovi koji priznaju kolektiv. Giganti gdje je sve na mjestu…

Oba njemačka ambasadora imaju svog Ronalda i Mesija (Frank Riberi - Mario Gece), ali zna se kako stvari stoje. Pa, vidjeli ste i sami kako je Riberi zatvarao najboljeg desnog beka na planeti Danija Alvesa (uz Filipa Lama), vidjeli ste koliko je Gece pretrčao. Uporedite ih sa Leom i Kristijanom.

Jednostavno, poštuje se - kolektiv. Poštuje se filozofija fudbala. A, fudbal je postao najpopularnija sporedna stvar na svijetu zbog zajedništva! Fudbal volimo najviše zbog toga kolektiva. Nije mala stvar sklopiti 11 mentaliteta u jednu cjelinu, gdje nema uzvišenog što Argentinac i Portugalac u španskim velikanima svakako jesu.

Pa, ona najbolja Crvena zvezda u istoriji (ekipa iz 1991. godine) je imala Dejana Savićevića (trener Ljubomir Ljupko Petrović je u intervjuu za Dnevne novine rekao: Savićević je bio Mesi prije Mesija), Roberta Prosinečkog, Vladimira Jugovića, ali su poštovali Diku Stojanovića, stariju gardu, uprkos tome što su bili miljama ispred njih po talentu. I ta Zvezda je sjajno izgledala.

Uostalom tih godina se u Evropi igrao najbolji fudbal - svega je bilo na terenu: fantastičnih golova, perfektnih poteza, velike trke. Nije se često moglo vidjeti: gurni mu loptu uz liniju, pa će brzanac da trči za njom. Svi su igrali lopte. Uživali su. Igrači su bili šmekeri. I defanzivci. I vezisti. I napadači.

A, Bajern i Borusija nevjerovatno nas vraćaju u to vrijeme.

U njihovoj igri ima svega. Svega lijepog. Ničeg ružnog. Ne postoji jedan detalj na terenu koji vas nervira. Ne igraju tiki - taka koja je “dosadna”, ne igraju prljavo…

Sve je na svom mjestu, sve izgleda lijepo, elegantno - zato volim(o) fudbal. Zato jedva čekam(o) finale…

Znaš na šta mislim?

Murinjo: Patiće Dortmund Na drugoj strani, u Madridu još vlada šok zbog svemirskog poraza, ali “merengesi” već planiraju kako da naprave čudo na “Santijago Bernabeu” za nedjelju dana.

“Postoji čarolija ‘Santiago Bernabeua’ na kojem nemoguće ponekad postaje moguće. U fudbalu ništa nije nemoguće i uvijek postoji nada. U utorak će svi biti spremni da pruže sve od sebe kako bi ušli u finale. Ako nas Borusija nakon toga prođe, neka bude tako. Ali, moraće da pate, a moji igrači će

sa terena otići znajući da su napravili sve i da više ništa nijesu mogli da daju”, naglašava trener Reala Žoze Murinjo, dok igrači poručuju da će “poginuti u utorak kako bi ispravili težak poraz”.

Takođe, “merengesima” na ruku ide i tradicija, odnosno situacije u kojima su prve mečeve gubili sa dva-tri gola razlike. “Kraljevski klub” je kroz istoriju uspio da nadoknadi visoke poraze od Derbi Kauntija, Borusije Menhengladbah, Intera, a sada je na ispitu Dortmund.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@ dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Gdje će Ronaldo i Mesi gledati finale PITANJE ZA MILION DOLARA

Veličanje Njemaca - internet preplavljen šalama na račun Reala, Barse, Mesija, Kristijana Ronalda...

F

udbal je igra u kojoj 22 odrasla muškarca trče za loptom i na kraju uvijek pobijede Njemci - ta čuvena izjava bivšeg reprezentativca Engleske Gerija Linekera potvrdila se u polufinalu Lige šampiona. Bajern Minhen je ponižavao Barselonu u Bavarskoj, a Borusija Dortmund je bezobrazno šamarala Real Madrid u Rurskoj oblasti...

Već sada se može naslutiti da će finale na Vembliju, tog čarobnog 25. maja igrati - njemački giganti. Ne, neće (valjda) doći do sudara Barselona (čitajte: Lionel Mesi) - Real Madrid (čitajte: Kristijano Ronaldo)...

I zbog toga internetom su krenu-

le razne šale na račun dva najbolja fudbalera planete. Potpuno zaslužene informacije koje zabavljaju narod, jer su Bajern Minhen i Borusija Dortmund na zelenom tepihu uništili španske velikane. Doslovno uništili.

Taj čarobnjak iz Rozarija, te per-

fektni predator iz Madeire se nijesu vidjeli u polufinalu. Ništa od njih...

“Ronaldo nestao. Zovite policiju”, pisali su ljudi po društvenim mrežama, na kojim se moglo pročitati...

“Kažu da će se sada u kladionice uvesti nova ponuda klađenja kada Barselona igra, a to je - Da li će se Mesi vidjeti na terenu ili ne?”

Pored fora, internet je preplavljen fotomontažama, gdje se može vidjeti kako početne postave Real Madrida i Barselone gledaju finale elitnog takmičenja na televizoru sa sve kokicama oko njiih, gdje se “Hala Madrid” pretvara u “Ha ha Madrid”, gdje se navijači Reala i Barse

konačno razumiju...

Naravno, ni Specijalni Žoze Murinjo nije mogao da prođe “nekažnjeno” - vic koji se ponavlja uvijek glasi na sljedeći način: “Budi žena Žozea Murinja, govori mu: Ajde Žoze, već je pet. Portugalac se trza i govori: Je li opet Levandovski?”.

A, prva zvijezda kako na terenu, tako i van njega je definitivo sjajni poljski napadač - popularni Levangolski je ponizio defanzivce Madriđana, pa su osvanuli posteri sa izjavama Serhija Ramosa i Pepea koji za sebe tvrde da su “odlični defanzivci”. Na taj pomen, Robert Levandovski se samo smije i pokazu-

je broj četiri...

Za kraj - apsolutni hit na planeti je fotka koja je prošle godine obišla svijet kada se Ronaldo i Mesi rukuju, te dogovoraju se kod koga će gledati veliki obračun na Vembliju 25. maja.

A, mi ćemo završiti kako smo i počeli - Gerijem Linekerom. Čuveni Ostrvljanin je poslije demoliranja najtrofejnijeg kluba na planeti od strane vojnika Jirgena Klopa na Twitter profilu napisao: “Finale će odigrati 22 muškarca koji šutiraju loptu otprilike 90 minuta, a na kraju će pobijediti njemački tim”, malo je Lineker korigovao svoju čuvenu rečenicu...

KUPON 13

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović

PETAK, 26. 4. 2013. broj 525 GoDINA II

33 ŽENA STIL

Sa turbanom pravac na plažu!

Popularnost turbana nastavlja se pa ne sumnjamo da ćemo na plažama umjesto šešira sve češće gledati turbane u raznim dezenima. Mnoge trendseterke poput Kejt Mos, Dženifer Lopez, Meri Kejt Olsen i Nikol Riči još prošle su godine nametnule ovaj trend pa se tako turban osim na plažama mogao vidjeti i na crvenom tepihu. Top model Karolina Kurkova nosila ga je sa elegantnom haljinom kao i Kejt Mos dok su mnoge svijetske dive uslikane na jahtama i plažama sa turbanima u stili Elizabet Tejlor. Dizajner Mark Džejkobs lansirao je u svojoj proljećnoj kolekciji “Marc by Marc Jacobs” marame koje se ove sezone nose u kosi i vežu se u zanimljive turbane.

Marame sa cvijetnim i prugastim printom u intezivnim bojama svakako su najbolji izbor za pravljenje turbana sa kojim ćete sigurno biti u centru pažnje. Za dame kojima je ovaj stil ipak previše marame mo-

gu jednostavno vezati u kosu poput traka što će svakako podignuti vaš stajling na plaži. Ao ipak želite da ispratite trend turbana s obzirom da ga nije jednostavno složiti od velike marame na internetu potražite savjete kako ih je najlakše vezati.

Ma. I.

SAVJETI ZA PUNIJE DAME

Nosite karnere

MODA

Pocijepan džins je i za starije dame Marija Ivanović

P

ocijepane farmerke bilo da su skini ili bojfrend model ovog ljeta je važno da su pocijepane. Poznati brendovi džinsa poput Levisa, Dizela, Ripleja i drugih preporučuju farmerke i šorceve sa pocijepanim djelovima. Ovaj trend već odavno su prihvatile zvijezde poput Sijene Milier, Gvinet Paltrou, Eve Mendez. Iscijepan džins lako se kombinuje i sjajno čak i damama u godinama koje njeguju sveden stil.

Hit ovog ljeta su svakako farmerke i teksas šortsevi pocijepani na mjestima kao što je prednji dio nogu, na zadnjem dijelu gdje se nalaze džepovi. Farmerke koje su iscijepane sjajan su trend koji nam daje bezboj mogućnosti za kombinovanje.

Mogu se nositi i u dnevnim a i u večernjim kombinacijama, ne poznaju starosne granice i mogu ih nositi i tinejdžerke kao i dame u 50.tim godina koje se osjećaju mladoliko i opušteno. Mladim djevojkama sve lijepo stoji pa upravo ovaj model farmerki mogu nositi sa majicama koje imaju print, bluzama, košuljama, baletankama, japankama ili sandalama sa punom petom. U ponudi ra-

znih brendova mogu se naći modeli poput skini koji je jako uzan i takođe je jako šik kada je iscijepan. Upravo ovaj model lijepo ide i sa ravnom i sa obućom na viskokoj potpetici.

Bojfrend model koji je opušteniji i širi i ultimativni je hit među zvijezdama i trendeterkama isto je sjajan za kombinovanje a s obzirom da je širi onda “rezovi” tj pocjepani modeli još više dolaze do izražaja.

Ovaj model preporučljiv je i starijim dama koje njeguju mladalački stil i njima savjetujemo da ih nose sa majicom u mornarskom fazonu sa teget bijelim prugicama, velikom torbom i mokasinama.

Pocijepan džins odlično se kom-

binuju s klasičnim odjevnim komadima poput bijele košulje, kao i sa zavodljivim majicama sa zanimljivim printom. Rupe na teksasu možete dodatno ukrasiti tankim lancima, a poželjno je i da farmerke podvrnete ukoliko ih nosite s nekim dobrim sandalama.

Ako nemate hrabrosti za previše iscijepan model, odlučite se za farmerke koje su pocijepane samo na koljenima, time ćete ispratiti trend a nećete odstupiti od svog stila.

Ukoliko pripadate srećnicama koje se mogu pohvaliti dugim nogama onda su ove farmerke vaš odjevni predmet iz snova. Slobodno isprobajte i svijetlije, pocijepane, sa nitnama, resama.

Model koji je iscijepan nose sve trendeterke a boja nije važna jer se nose i tamniji i svijetliji modeli a najpoželjniji su oni koji imaju obje kombinacije na sebi.

U sličaju da ste se odlučile da nosite farmerke uz visoke štikle slobodno neka vam par cm padaju preko štikle.

U slučaju da imate višak kilograma vaše će noge izgledati vizuelno mršavije i duže.

Krupnije žene nerijetko se drže crne boje i odjeće koja što manje upada u oči, a tome su donekle krivi i modni mitovi koji nalažu šta smiju, a šta ne smiju nositi. Neki od tih mitova jesu istiniti dok su neki apsolitno pogrešni.

Sve u svemu, bitno je koliko imate stila i kako neki komad garderobe nosite, ne zaboravite, neke stvari i na najidealnije građenim ženama izgledaju vulgarno ako se ne kombiniju sa ukusom. Da li punije dame smiju nositi horiziontalne pruge, suknje sa karnerima ili uske haljine otkrivamo.

Mit:Horizontalne pruge proširuju ‘Razbijte’ prugice sa sakoom ili pantalonama u boji. Takva kombinacija stoji svim figurama pa ih slobodno nosite. Obucite bluzu sa prugama i lijepo skrojen sako sa suknim do koljena i uvijek ćete biti pohvaljeni kao elegantna dama.

Mit: Karneri dodaju kilograme Suknja s volanom stvara oblik pješčanog sata. Zato je slobodno možete nositi ukoliko je vaš struk tanji pa ćete ga tako istaći

i fokus će biti na njemu a me na kukovima.

Mit: U haljinama zadnjica izgleda veća Lagani nabori u području struka kamufliraju višak oko stomaka.

Mit: Pantalone s uzorkom ističu zadnjicu U kombinaciji s visokom petom i lijepom majicom ili sakoom dodaju samo stil, a ne kilograme. Slobodno nosite pantalone sa nekim “mirnijim primtom”. (living.msn.com)

ISTRAŽIVANJE

Idealna figura je prošlost?

U posljednjih 60 godina struk prosječne žene povećao se za 18 centimetara, pokazala su istraživanja. Izgleda da je klasičnoj figuri pješčanog sata, sa vitkom

strukom i oblinama na pravim mjestima odzvonilo. Od 1950. te godine žene sve češće imaju oblik koji izuzima senzualne kukove i uzak struk a sve više su u tom predjelu “ravne”. Sinonim za tijelo u obliku pješčanog sata imala je legendarna Merilin Monro, a u današnje vrijeme to su Kristina Hendriks, Kejt Vinslet, Kim Kardašijan. Britansko istraživanje pokazalo je da se sve više žena udaljava od ideala savršene figure pješčanog sata gdje su ženski bokovi i grudi iste širine, dok je struk izrazito uzak.

Godine 1951. struk prosječne Britanke iznosio je 68,5 cm, dok su bokovi i grudi bili oko 25,5 cm širi od struka.

Istraživanjem u kojem je učestvovalo 5.500 žena otkrili su da prosječan struk sada iznosi 86,3 cm, bokovi i grudi povećali su se za samo 2,5 cm te su sada samo 10.ak centimetara širi od struka. Žene u Velikoj Britaniji sada imaju tri ipo kilograma više nego 1951. a iako su blizu četiri cantimetra više, sve ukazuje na to da su i deblje.

34 Zabava

PETAK, 26. 4. 2013.

Jelena Kažanegra

Osvojiću hrvatsku publiku Jelena Kažanegra po svemu sudeći promovisaće novi singl “Za tvoje usne” na festivalu Sunčane skale koji će se održati u Herceg Novom 29.juna na platou ispred hotela Plaža. Pjevačica je za Dnevne novine potvrdila da je poslala pjesmu na konkurs festivala koji je otvoren do 1.maja te da će odluku o tome da li je dobila zelenu kartu za takmičenje saznati najkasnije do 10.maja.

“Odlučila sam se da novi singl promovišem na skalama. Imam samo lijepa iskustva kada je ovaj festival u pitanju tako da se unaprijed radujem mogućem učešću” kaže Jelena dodajući da je pjesmu snimila u Zagrebu kod Anta Pecotića, poznatog autora i producenta poznatog po saradnji sa Severinom, Tonijem Cetinskim, Doris Dragović

i mnogim drugim.

“Potpisala sam ugovor sa Croacia records-om, koja će pjesmu “Za tvoje usne” izdati za Hrvatsko tržište i preko koje ću u narednom periodu graditi karijeru u toj zemlji.

Ante je moj stari poznanik i saradnik i nekako sam se pronašla u načinu njegovog rada i kompozicijama koje stvara” otkriva ona.

Jelena nam je ispričala kako je imala plan da snimi bržu pjesmu, ljetnju ali da je čuvši “usne” shvatila da je upravo to što ona traži.

“Ova pjesma je pisana za Kemala Montena koji zbog zdravstvenog stanja nije uspio da je snimi. U pitanju je vrlo emotivna i romantična balada, koja kao da je pisana za mene - oslikava me u svemu,” priča naša sagovornica.

Jelena je posljednjih mjeseci na relaciji Kotor - Zagreb jer aktivno bira pjesme za svoj novi album, a jednu od posjeta u aprilu iskoristila je i za snimanje spota za aktuelni singl.

“Video je radio Filip Dizdar, vrlo talentovani mladi reditelj i brat pjevačice Natali Dizdar. Ja po njegovoj zamisli u spotu čekam svog voljenog, a šta će se na kraju desiti vidjećete kada spot bude u etru” zagonetno će ona.

Jelena u spotu nosi dvije haljine crnogorske kreatorke Milene Đurđić, crnu i bijelu, kazavši da to ima veliku simboliku u video klipu.

Singl “Za tvoje usne” premijerno za Hrvatsko tržište biće emitovan naredne sedmice u emisiji Dalibora Petka. Z.Šebek

Bazar Fashion ConneCtion

Konačno pista na svjetskom nivou Na osnovu članova 336, 337, 338, 341 i 342 Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ( “ Službeni list Crne Gore ”, br. 19/09) Komisija za vansudsku prodaju nepokretnosti hipotekarnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine o b j a v lj u j e OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI U PODGORICI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Nepokretnost koja je predmet prodaje upisana je, po osnovu Ugovora o kreditnoj hipoteci broj Ov. br.

13881/2007 od 21.04.2007. godine u „ V „ listu lista nepokretnosti broj 4289 KO Podgorica III, kat. parcela broj 4774, zgrada broj 1, stambeni prostor, PD 156, P7, površine 40 m2, u svojini hipotekarnog dužnika Knežević Jovanke, iz Podgorice.

Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena nepokretnosti iznosi 31.601,16€.

Realni troškovi i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja vansudskom prodajom iznose 570€.

Ukupan dug po Ugovoru o kreditu za rješavanje stambenih potreba iznosi 23.913,19€. Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 15.05.2013.godine sa početkom u 10:00 časova u prostorijama Prve banke CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141.

Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-176, o čemu su dužni Komisiji za prodaju nepokretnosti pružiti dokaz o deponovanju sredstava nanaznačeni račun Banke.

Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose Prvoj banci CG AD – osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, u zatvorenoj koverti uz naznaku „ za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 16h zaključno sa 14.05.2013. godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke : - Za fizička lica : ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; - Za pravna lica : naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu sa pripadajućim troškovima postupka u propisanom roku, gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu uspjeli u nadmetanju izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 3 dana od zaključenja javnog nadmetanja, na račun koji odredi učesnik javnog nadmetanja.

Porez na promet, troškove notarskog zapisa i ovjere kao i sve ostale troškove nastale u vezi kupoprodaje snosi najpovoljniji ponuđač - kupac.

Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prve banke CG - AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br.

020/409-114.

KOMISIJA ZA VANSUDSKU PRODAJU NEPOKRETNOSTI

Jedanaesti Bazar Fashion Connection u organizaciji agencije “Mondaine Models” biće sastavljen od dvije večeri. Prvo veče nosi naziv GB Kotor Fashion Week i počinje večeras u 20 sati i 30 minuta. Kako nam je prenijela organizatorka Jasna Božović publici će se predstaviti Modna kuća Mona iz Beograda, crnogorske dizajnerke Nataša Pejović i Tijana Burić, ukrajinska dizajnerka Tatjana Sokolova, kao i salon vjenačnica “Na zrnu graška”. Šesta i posljednja revija će biti revija beogradske dizajnerke Marije Stanković.

Prema riječima Božović, modni dio manifestacije će trajati oko sat vremena gdje će nakon tog dijela biti organizovan after parti, a prisutne će zabavljati Iši džez.

“Pošto je ovo mjesec džeza spojili smo džez muziku i modu tako da će djevojke šetati pistom dužine preko 30 metara, uz zvuke Iši džeza i to će najvjerovatnije biti tokom jedne revije, i to zasigurno biti jedna interesantna konekci-

ja”, istakla je Božović.

Na reviji će nastupati isključivo profesionalne manekenke i djevojke koje rade modne revije, a što se tiče zvanica, Božović nam je otkrila da će prvi red ovoga puta zaista biti odličan, ali imena nijesmo mogli saznati.

Kako je kazala, Bazar je nova lokacija upravo zbog veličine prostora i biće pogodan za ovu dužinu piste, što prethodna lokacija, hotel Maestral, nije mogla da obezbijedi. “Konačno ćemo imati pistu koja je u skladu sa svjetskim trendovima”, zadovoljno je konstatovala Božović. Što se tiče ekonomske strane organizovanja događaja, u skladu sa trenutnom ekonomskom situacijom, manifestacija je organizovana sa minimalnim troškovima, a po kvalitetu će biti bolja u odnosu na ostale, dodala je ona, a broj posjetilaca biće ograničen na 500 zvanica za večeras dok će sjutra događaj biti na otvorenom i neće biti ograničenja u smislu gostiju.

B.Š

Zabava 35

PETAK, 26. 4. 2013.

RAZGOVOR

Bilo je teško, ali smo uspjeli Bojana Maljević sa aspekta glumice i producenta o novim epizodama serije “Otvorena vrata” Filip Jovović

P

rva epizoda novog serijala “Otvorenih vrata” dobila je uglavnom pozitivne kritike gledalaca, a glavni junaci serije tokom premijernog prikazivanja okupili u studiju, te su na velikom ekranu, uz kokice, gledali prvu epizodu. Bojana Maljević, producentkinja i glumica u seriji kaže da je prijatno iznenadilo da je gledanost bila veća od izbacivanja iz kuće Velikog brata.

Porodica Anđelić - Jakovljević je ponovo, nakon dvije decenije, otvarila vrata svog doma. U borbi protiv svega postojećeg devedesetih, “Otvorena vrata” dobacila su mnogo dalje od očekivanog i namjeravanog. Iz godine u godinu uvećavao se broj fanova, likovi su postajali sve popularniji, a replike iz serije ušle su u svakodnevni govor. Zato je odlučeno da se snimi nastavak. A koliko se porodica Anđelić izmijenila u prethodnih 18 godina, priča nam Bojana Maljević.

“Onoliko koliko smo se svi promijenili. Nova serija je svakako drugačija odstare, ali to je, verujemo i njen novi kvalitet. Takođe, neki su selikovi više, a neki manje promijenili. Moja Ana se recimo promijenila više jer

je imala turbulentan život”, priča Bojana i dodaje da su ovog puta promijenili koncept prezentacije materijala, ali da za to uglavnom mogu zahvaliti tehnologiji i internetu.

“Serija će sada imati i svoj zvanični sajt. Još ne znamo da li ćemo na sajt postaviti i cjelokupne epizode, ali sigurno nam jeste u planu. Na onlajn prezentaciji ćese naći mnogo zanimljivih informacija o seriji, slike, klipovi, novosti”, ističe glumica.S obzirom na to da se u seriji ovog puta okušala i kao producent i glumica, priznaje da je bilo zahtjevno pomiriti ta dva fronta.

“To je bilo najteže. Da sam znala koliko će biti teško, možda danas ne bismo gledali seriju. Ali evo, tu smo,

imamo prve rezultate gledanosti koji su zbilja fascinantni, imamo reakcije gledalaca koje su predivne, sve je to ohrabrujuće za nas koji ćemo uskoro nastaviti snimanje nakon kratke pauze”.

Ipak, pored teške situacije ne odustaje se od snimanja filmova i TV serija.A kako naš producent objašnjava koliko je teško doći do sredstava za jedan projekatpoput “Otvorenih vrata”.

“Ne možete zamisliti koliko je truda, energije, rada i ljubavi potrebno da bi se realizovao jedan ovakav projekat. Dakle, nije bilo lako, iako je TV Prva odmah prepoznala potencijal i vrijednost ovog programa koji, na nekinačin, ulazi u istoriju televizije. Isti potencijal prepoznalo je i nekoliko vrijednih sponzora, jer nikada se nije dogodilo da ista glumačka ivelikim dijelom autorska ekipa, rade nastavak serije poslije skoro dvijedecenije”, kaže Bojana i dodaje da se potpuno posvetila seriji i da trenutno nema drugih planova dok ovaj ne ostvari u potpunosti.A kada su u pitanju planovi za naredno ljeto i mladolikost, izgled koji se gotovo nije iz-

mijenio u prethodnih 20 godina, što se najbolje vidi u novim epizodama, naša glumica je bila škrta na riječima, ali ne možemo joj zamjeriti, jer znamo koliko je trenutno zauzeta snimanjem serije.

“Nakon završetka snimanja uze-

ću odmor. Trenutno ništa ne stižem ni da pročitam, sve čime se bavim su novi scenariji za “Otvorena vrata”. Na kraju, nema tu nikakvih tajni, kad je mladolikost u pitanju, a i iskreno, sebi ne izgledam toliko mladoliko”, zaključila je Bojana.

CMC festiVAl

Banfić želi pobjedu

Ivana Banfić odlučila je da se na velika vrata vrati na regionalnu muzičku scenu.

Pjevačica je nakon trudničkog i porodiljskog odsustva, uklanjanja, te ponovnog stavljanja silikona u grudi početkom godine promovisala singl “Zlatno pravilo” kojim je najavila povratak muzičkim korijenima, odnosno zvuku po kojem je publici najprihvatljivija.Banfić će nakon višegodišnjeg odsustva, ove godine ponovo stati na festivalsku pozornicu i to u

okviru CMC festa u Vodicama na kojem će se takmičiti sa numerom “Izgužvana svila”.

“Pjesma je nastala kao nastavak na moje najveće hitove, ‘Imam te’, ‘Predaleko’, ‘Godinama’, a govori o zabranjenoj ljubavi koja se ponekad dogodi. Pjesma je definitivno veliki ljetnji dens hit, u mom stilu. Raspjevana melodija, jak vokal i odličan gruv” opisala je Ivana svoju novu pjesmu prilikom promocije na hrvatskom Narodnom radiju.

Z.Š.

Britansko-američka glumica Gvinet Paltrou najljepša je žena na svijetu po procjeni časopisa Pipl, čime je preuzela titulu koju su ranije nosile Džulija Roberts, Dženifer Lopez i Bijonse. Četrdesetogodišnja glumica, udata za pjevača britanske grupe Coldplay Krisa Martina, ima dvoje djece starih osam i sedam godina i sada je u jeku reklamiranja holivudske super produkcije “Iron Men 3”. Dobitnica Oskara za najbolju glumicu 1999. godine za ulogu u filmu “Zaljubljeni Šekspir” takođe posvećuje svoje vreme izdavanju kuvara radu sa partnerkom Trejsi Anderson, zvijezdi fitnesa i teretana u SAD. “Veoma sam srećna što više nemam 20 godina. Biti majka i imati takvo iskustvo koje ispunjava, dozvoljava mi da prihvatim starenje i to je svakodnevni poklon”, rekla je ona za časopis Pipl.

Proslavila se trilerom “Seven” Dejvida Finčera, a takođe je poznata po filmu “Talentovani gospodin Ripli” Entonija Mingele, i u novije vreme “Contagion” Stivena Sodeberga.

HOT! Seksepilna Ruskinja Irina Šajk je nagovijestila dolazak ljeta novim “vrućim” fotografijama na kojima je pozirala u bikinijima kompanije Beach Bunny. Djevojka Realovog nogometaša Kristijana Ronalda je remek-djelo majke prirode. Uživajte.

36 Žena

PETAK, 26. 4. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Krem pita

SASTOJCI:

PREPORUKA

Mediteranska ishrana jača kosti

1 svinjska kolje nica 3 šargarepe 2 zelena 2 kuvana jaja 1 crni luk 3 čena bijelog lu ka biber u zrnu, lovor, so

Kuglice od heljde SASTOJCI:

Ako se barem neko vrijeme u toku života pridržavate pravila mediteranske ishrane, možete zaštiti kosti od oštećenja kasnije u životu, pokazala su nova istraživanja.

Samo dvije godine primjene jednostavnih pravila španske i italijanske ishrane koji unose maslinovo ulje umesto većine ostalih masnoća može zaštiti i čak regenerisati kosti kod starijih ljudi, rezultati su studije. Mediteranska ishrana smatra se klasičnom u zemljama južne Evrope, uprkos tome što se danas čak ni njihovi stanovnici više ne pridržavaju njenih principa. Dokazano je da takav režim štiti srce i organizam od nastanka kancera, budući da se zasniva na voću, povrću, ribi, orašastim plodovima, integralnim žitaricama i “zdravim” masnoćama poput maslinovog ulja.

Međutim, nova studija pokazuje još neke koristi od toga – ljudi koji unose više maslinovog ulja, imaju viši nivo hormona osteokalcina u krvi, koji je zadužen za snagu kostiju. Ranije studije pokazale su

da na Mediteranu ima procentualno manje slučajeva osteoporoze, u poređenju sa zemljama sjevera Evrope. Ostoporoza je “tiha” bolest, jer ne daje nikakve simptome prije nego što se desi fraktura kosti. Ipak, kada do loma dođe, rizik od još neke povrede se drastično uvećava.

U studiji objavljenoj u Žurnalu kliničke endokrinologije i metabolizma učestvovalo je 127 osoba starosti od 55 do 80 godina. Njima su nasumice propisane tri različite dijete: mediteranska sa mješavinom orašastih plodova, mediteranska sa barem 50 ml maslinovog ulja dnevno i dijeta bazirana na niskom unosu masnoća. Ljudi koji su ishranu bazirali na maslinovom ulju jeli su više voća i povrća, manje crvenog mesa, a morali su da izbjegavaju puter, pavlaku, brzu hranu i kolače. Bilo im je preporučeno da umjereno piju vino.

Rezultati su poslije dvije godine pokazali da su takve osobe imale znatno više osteokalcina, od drugih ispitanika. (b92)

UKUSNO

Sos od kikirikija

Za danas vam preporučujemo jedan sastojak jelima. Sos od kikirikija može biti vaš današnji izbor ukoliko spremate pečenu, kuvanu ili dinstanu piletinu.

Osnovni sastojci: 30 gr kikirikija kašika ulja 2 kašike putera od kikirikija 2 kašike slatke pavlake

1dl posne supe Ostali sastojci: nekoliko parčeta piletine Priprema: Na ulju propržiti sitno isjeckan kikiriki. Kada dobije zlatno žutu boju, dodati supu, puter od kikirikija i pavlaku. Po želji posoliti pa kuvati do željene gustine. Ovim sosom preliti pečenu ili dinstanu piletinu.

Proljećne pihtije Staviti koljenicu u odgovarajući sud za kuvanje. Naliti vodu da koljenica da ogrezne. U početku kuvanja skidati bijelu pjenu koja će se pojavljivati. Kada prestane da se pojavljuje pjena, smanjiti vatru, posoliti, dodati biber i lovor i sve ostalo osim jaja. Pihtija je gotova kada nestane trećina tečnosti. Na donjem dijelu posude za razlivanje poređati kuvana jaja, sjeckanu šargarepu, pa dodati isjeckanu koljenicu i preliti sa ukuvanom vodom. Pihtiju staviti u frižider da se ohladi i stegne.

Posluživanje: prilikom posluživanja posuti je usitnjenin peršunom i bijelim lukom.

Desert

Od lisnatog tijesta ispeći dvije kore, jednu odmah pečenu izrezati na kocke željene veličine.

Odvojiti žumanca od bjelanaca, u žumanca staviti 10 kašika šećera i dobro izmiksovati, zatim dodati dio mlijeka, gustin, puding od vanile i koricu limuna. Dobro izmiješati. Ostatak mlijeka, vodu i vanilin šećer staviti da proključa, pa dodati smjesu od žumanaca i miješati dok se ne zakuva i zgusne, kada malo prekipi maći s vatre. Bjelanca umutiti sa 10 kašika šećera i staviti u vruću kremu, lagano promiješati i staviti u tepsiju na pečenu koru, gore staviti odmah drugu koru i staviti da se hladi. Ako želite možete staviti šlag na kremu, ali onda se krema mora prvo ohladiti. Posipati šećerom u prahu.

1 šolja heljde 1 šolja tjestenin e 1 šargarepa 2 česna bijelog luka 1 jaje 3-4 sk mrvica 3-4 sk heljdinog brašna nekoliko liskica peršuna so, biber 2-3 sk maslinov og ulja

Oprati heljdu, prepržiti je blago na maslinovom ulju, dodati tjesteninu, i preliti dva puta više ključale slane vode (znači za dvije krigle idu četiri krigle ključale vode). Začiniti, po ukusu, dodati soli i bibera. Kuvati 15 minuta. Skuvanu heljdu i tjesteninu, ostaviti da ohladi. Nakon hlađenja, dodati mrvice, jaje, brašno i peršun.

Oblikovati kuglice, srednje veličine, dodati malo brašna po potrebi, da bi se kuglica bolje oblikovala. Staviti kuglice u podmašćen pleh i peći 20 minuta u zagrijanoj rerni na 180 stepeni. Posluživanje: Uz zelenu salatu, prelivenu sos jogurtom.

SASTOJCI:

1 lisnato tijesto 6 jajaj 2 l mlijeka 1/2 l vode 20 kašika šećera 1 kutija gustina 1 puding od vani le 3 vanilin šećera korica pola lim una

ZDRAVLJE

Pesticidi u voću i povrću Voće i povrće je dobro za naš organizam, a sve blagodeti koje ima na zdravlje i koliko mogu pomoći u prevenciji bolesti teško je i nabrojati. Ipak, ako nijesu iz domaćeg eko uzgoja većina tih, vitaminima i mineralima bogatih namirnica ima pesticida. Devetu godinu zaredom neprofitna agencija “Environmental Working Group” objavljuje listu “Dirty Dozen”.

Naime, analizirali su voće i povrće čak 48 vrsta namirnica, a rezultati do kojih su došli zaista su zapanjujući. Šokantno je, naime, da i nakon pranja čak 67 odsto hrane na sebi ima pesticide, upozorava EWG. Pesticidi se povezuju s mnogo-

brojnim zdravstvenim problemima, posebno raširenim kod djece.

Osim toga, mogu uticati na hormone, ili čak imati kancerogeno dejstvo. Izloženost pesticidima nije razlog da u svojim obrocima preskačete voće i povrće, jer blagodeti na zdravlje koje ima daleko premašuju štetno djelovanje pesticida, tvrdi EWG. Evo kojih je to “nečistih dvanaest” prema listi agencije “Environmental Working Group”.

Jabuke Jabuke su nažalost u 99 odsto slučajeva bile ko n t a minir a n e barem jednom vrstom pesticida.

Jagode Ovo mnogima omiljeno proljećno voće drugo je na

listi.

Grožđe Samo jedna bobica grožđa bila je pozitivna na čak 15 pesticida.

Celer Uzorak celera bio je pozitivan na 13 pesticida.

Breskva Na petom mjestu po količini pesticida je breskva.

Spanać Ovo zeleno lisnato povrće drugo je povrće po kontaminiranosti na ovogodišnjoj listi.

Male slatke paprike Poput grožđa, samo jedna mala paprika nakon testiranja pokazala je da ima čak 15 pesticida.

Nektarine I ovo slatko povrće našlo se na listi najzagađenijeg voća i povrća.

Krastavac Deveti je na listi krastavac.

Krompir Prosječan krompir ima znatno veći broj pesticida nego druge vrste usjeva kao na primjer žitarice.

Mali paradajz Na testu su pokazali da sadrže čak 13 pesticida.

Ljuta paprika Na posljednjem mjestu voća i povrća s najviše pesticida namirnica su ljute paprike. (Savjetnica)

Žena 37

PETAK, 26. 4. 2013.

PSIHOLOGIJA

Četiri situacije zbog kojih se uvijek svađate sa partnerom

N

JE

ZA DO K

1. Zauzimate odbrambeni stav Vaš dečko spomene neku temu koja vam baš i nije previše draga, a vi, umjesto da saslušate, odmah krećete da se branite. Ako se osjećate kao da vas napada, verovatno se osećate krivom zbog nečega, pa au-

tomatski pretpostavljate da on traži svađu. Možda je samo htio da razgovara o toj temi, bez ikakvih skrivenih namera. Ako želite da izbegnete ovakve svađe, jednostavno ga saslušajte do kraja, pa ako shvatite da ste bili u pravu, svađajte se tek tada.

2. Mijenjajte temu Ako promijenite temu, sasvim je jasno da ne želite da razgovarate o nečemu, što može da rezultira još većom svađom. Ovaj potez funkcioniše samo ako je druga osoba spremna da pređe preko problema i dozvoli vam da promijenite temu. Ako nije, posvađaćete se mnogo ranije, i mnogo jače.

3. Nudite rješenje, a ne znate problem Problemi vašeg dečka sigurno vam nijesu draga pojava, ali kada vam on priča o njima, ne traži samo rješenje, nego traži i nekoga ko će ga saslušati. Ako mu nudite brzo rješenje prije nego što uopšte saznate u čemu je problem, uvredićete ga, jer će shvatiti kao da vas mrzi da saslušate šta vam govori. To vrlo često rezultira svađom.

4. Očekujete da zna u čemu je problem Mnoge žene ne žele da kažu partneru zbog čega se ljute, nego očekuju da on to zaključi sam od sebe.

Niko ne može da čita misli, a ako ga napadate zbog toga što ne zna zbog čega se ljutite, vrlo vjerovatno će odgovoriti svađom. (index)

TRENING

TO RA

P I TA

Ponekad je lakše krenuti u burnu raspravu nego saslušati šta druga osoba ima da kaže. Ako se vaš normalan razgovor često pretvara u svađu, a nije vam jasno zbog čega, ovo su neki od razloga zbog kojih se to događa.

Poštovani, pokušavam sa suprugom da osnujem porodicu. Nekih osam mjeseci uzaludnog pokušaja. Ciklus mi je inače od 28 dana do 32 i to od prošle godine, do tada je bilo redovno svakih 28 dana. Redovne imam kontrole kod svog ginekologa, papa test mi je uvijek uredan. Radila sam prije dvije godine kolposkopiju, preventive radi, sve je ok. Kako da izračunam plodne dane, da li suprug i ja treba da se obratimo ljekaru? Nemamo djece, u braku smo nepunu godinu. Suprug ima 29 godina, bolovao zaušnjake prošle godine. Da li je možda problem i ta bolest što je odbolovao bez ikakve terapije, samo mirovao 21 dan ili su možda i moje godine jedan od problema? Nadam se da ćete mi bilo šta odgovoriti. Srdačan pozdrav.

Poštovana, Savjetujem Vam da uradite hormonski status (fsh, lh, estradiol, progesteron, 7, 14, 21 dan ciklusa i prolactin sam 14 dan ciklusa). Takođe Vam savjetujem da ponovite kolposkopski pregled zajedno sa cervikalnim i vaginalnim brisevima ako imate pojačan sekret. Zatim savjetujem Vašeg supruga da uradi spermogram sa spermokulturom. Pozdrav. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Vježbe za savršene trbušne mišiće

Da li biste voljeli da vaša figura bude besprekorna ovog ljeta na plaži? To je moguće uz samo malo muke i znoja. Ponekada vrlo jednostavne vježbe čine čuda...

Vježba 1 Lezite na leđa i podižite noge, torzo i ramena sa zemlje sve dok ne dođete u “V” položaj. Ruke neka vam budu ravno podignute iznad glave.

Jedini dio tijela koji bi trebao da dotiče tlo je vaša trtica. Pokušajte da ostanete što duže u tom položaju. Za početak jedan minut pa postepeno produžavajte.

Vježba 2 Lezite na leđa i podignite noge od poda oko pet cm. Kružite nogama u smeru kazaljke na satu prvo levo, gore pa desno. U svakom položaju ostanite po 15 sekundi. Kad napravite dva kruga, uradite istu vježbu u suprotnom smeru – prvo desno, gore i lijevo. Vežba je najbolje izvedena ako su noge vrlo blizu tla, a kukovi u ravni.

Vježba 3 Podizanje koljena je odlična vež-

ba za donje trbušnjake. Počnite tako što ćete stati u širok raskorak i podizati gore prvo jedno, pa drugo koleno brzinom kao da lagano trčite. Za najbolji rezultat podižite koljena u visini pupka, a leđa držite uspravno.

Vježba 4 Podizanje koljena u vodoravnom položaju. Oslonite se dlanovima i nožnim prstima o pod kao da se spremate za sklekove. Podižite neizmenično jedno pa drugo koljeno prema prsima. Pokušajte da izvedete vježbu što je brže moguće bez podizanja zadnjice.

Vježba 5 Lezite na leđa. Držite noge ravno, podignute oko pet cm od poda. Podižite naizmenično jednu, pa drugu nogu. Pokušajte da izdržite jedan minut. Ako vam to ne predstavlja problem, otežajte vježbu tako što ćete podići glavu, vrat i ramena. Kad podignete glavu, povećava se otpor gornjih trbušnjaka, a spustite li noge bliže tlu, povećava se otpor donjih trbušnjaka.

SAVJETI

Hrana za bijele zube

Prevencija je najbolji lijek za bjelinu i ljepotu vašeg osmijeha. Iako plombe, krunice i profesionalno izbjeljivanje mogu da zube učine jačim i svjetlijim, bolje je, a i jeftinije, da pravim odabirom hrane očuvate oralno zdravlje. Predstavljamo vam namirnica, koje prijaju i koje štete vašim zubima.

JAGODE Čeka nas sezona jagoda.

Ovo voće sadrži kisjeline koje su prirodni izbjeljivači zuba.

Sve što treba da uradite jeste da jagodu izmrvite i pomiješate sa sodom bikarbonom. Nanesite na zube koristeći meku četkicu. Pet minuta kasnije isperite usta i rezultat je belji osmeh. Obratite pažnju da sićušne semenke jagode nisu ostale zarobljenje između zuba.

MLIJEČNI PROIZVODI Mliječni proizvodi su glavni izvor kalcijuma u ishrani,

minerala koji je od suštinskog značaja za zdrave zube. On jača zubnu gleđ i kosti. Pored toga, mlijeko i mliječne prerađevine zu sadrže kazein, vrstu bjelančevine koja zajedno sa kalcijumom igra važnu ulogu u očuvanju oralnog zdravlja.

VODA Voda djeluje poput pljuvačke i skida šećer i kiselinu sa zuba. Sadrži fluor koji štiti od erozije zuba i koji se nalazi u pastama i tečnostima za ispiranje usta. Voda je prirodni izvor ovog minerala, a najviše ga ima u česmovači. ŽVAKE BEZ ŠEĆERA Žvake stimulišu proizvodnju pljuvačke koja čisti zube i koja na prirodni način otklanja bakterije u ustima. Žvakaće gume su bogate kalcijumom i fosfatom, a pored toga mnoge od njih su zaslađene ksilitolom koji smanjuje broj mikroorganizama.

PSIHA

Postporođajna depresija pogađa svaku 7. ženu Stručni časopis “Jama Psyiatry “objavio je nove podatke koji ukazuju da depresija unutar šest nedjelja poslije porođjaja pogađa svaku sedmu ženu. Nakon porođaja, kod određenog broja žena javljaju se simptomi depresije. Američki naučnici sa Univerziteta Pitsburg utvrdili su i da se u roku od godinu dana posle porođaja, sa depresivnim stanjem bori 22 odsto žena.

Prema portalu Pliva, tokom jednog istraživanje, u kome je učestvovalo oko 10.000 žena, pokazalo se daje petina žena s postporođajnom depresijom imala samoubilačke misli.

Istraživači veruju da su najčešći uzročnici ovog zdravstvenog probleme genetsko nasljeđe, promjene u nivou hormona tokom trudnoće i manjak sna poslije porođaja.

ISTRAŽIVANJA

Bjelance snižava pritisak isto kao i ljekovi

Nova istraživanja pokazuju da materije iz bjelanca snižavaju krvni pritisak, jednako efikasno kao i ljekovi. Ključna supstanca koja je pronađena u belancu, zove se “RVPSL”.

“Imamo laboratorijske dokaze da supstanca iz belanca, peptid ‘RVPSL’, redukuje krvni pritisak jednako dobro kao i blaga doza ‘captoprila’, leka za povišeni krvni pritisak”, objasnio je doktor Žipeng Ji, vođa istraživanja sa kineskog Univerziteta “Jilin”.

“RVPSL” ima jaku sposobnost inhibiranja, ili blokiranja rada “ACE”, supstance koja podiže krvni pritisak. Dosadašnji eksperimenti pokazali su da “RVPSL” nije toksičan i da efi-

kasno snižava krvni pritisak.

Rezultati su predstavljeni na Nacionalnom sastanku i izlaganju Američkog udruženja hemičara (ACS) u Nju Orleansu.

Ji smatra da peptidi iz bjelanca, konzumirani u jajima ili u vidu suplementa, mogu da budu korisni kao dodatak ljekovima za regulisanje krvnog pritiska.

Ipak, osobama sa povišenim krvnim pritiskom ne savjetuje se intenzivan unos jaja bez konsultacije sa stručnjacima zbog opasnosti od holesterola i masnoća u krvi.

Ljekovi snižavaju krvni pritisak, tako što zaustavljaju hormon angiotensin u sužavanju krvnih sudova.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

38 Zabava/Slobodno vrijeme

PETAK, 26. 4. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2369 sudoku 2013-04-08

Medium level

Teža

1

7 3

8

5

2

2

4

5

1

8

7

3 5

4

8

8

2

6

6

9

Play sudoku online at:

5

9

1

www.sudokukingdom.com

3

6 6

4

8

Daily Sudoku puzzle No. 2368

9

Lakša 2013-04-07

3

8 6 8

Medium level

7

6

5

6

9

7

2

5

7

1

9

8

6

4 Page 1/2

8

Play sudoku online at:

2

Play sudoku online at:

7

9

3

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7 9

Zanimljivo

Kineski student i italijanski biznismen platiće po 10 miliona dolara kako bi proputovali svijet u dvije godine, pri čemu će posjetiti 150 zemalja. Ovo je najskuplje putovanje, a organizovala ga je agencija Very First. Njen osnivač, Marsel Knobil, kaže da su dva bogata putnika izrazila veliko interesovanje da postanu prve osobe ko-

je će započeti ovaj novi model putovanja. Prvi je neimenovani kineski student koji će put započeti nakon što završi studiranje sljedeće godine.

Italijanski biznismen takođe je veoma zainteresovan. Pokušava putovanje uklopiti u svoj raspored i vjerovatno će na put otići prije studenta.

Dvogodišnje putovanje uključuje posjetu svake od 962 lokacije svijeta među njima se nalazi i sedam spomenika u Hrvatskoj: Dioklecijanova palata u Splitu, katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, Plitvička jezera, stara jezgra Trogira, Dubrovnik, Eufrazijeva bazilika u Poreču i Stari Grad na Hvaru.

1

6

1 7

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2367 2013-04-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2366 2013-04-05 8

2

5

6

9

3

1

4

7

9

4

3

1

7

6

2

8

5

1

6

7

2

4

8

5

9

3

6

1

7

5

2

8

4

3

9

4

9

3

7

1

5

8

2

6

2

8

5

9

4

3

7

6

1

3

8

4

5

2

7

6

1

9

1

6

8

4

3

9

5

2

7

7

5

2

9

6

1

3

8

4

5

9

2

7

6

1

8

4

3

6

1

9

3

8

4

7

5

2

7

3

4

2

8

5

1

9

6

5

7

1

4

3

9

2

6

8

4

2

9

6

1

7

3

5

8

2

4

8

1

7

6

9

3

5

8

5

1

3

9

4

6

7

2

9

3

6

8

5

2

4

7

1

3

7

6

8

5

2

9

1

4

vicevi

Najskuplje svjetsko putovanje

2

Umrla Fata. Iz mrtvačnice je iznose u sanduku i udare sluPage 1/2 čajno sandukom od štok vrata. Čuju iz sanduka -”Uhhh”. Začuđeno otvore sanduk, kad Fata živa. I tako poslije novih 10 godina u braku sa Mujom, Fata umre.

Opet je iznose iz mrtvačnice u sanduku, kad trči Mujo i viče: - “Pazite na štok j...... vas smotane!” *** Hvale se Japanac, Amerikanac, Njemac i Bosanac.

Uzme Japanac lonac riže i baci ga na pod.

Pitaju ga ostali zašto je to uradio a on kaže: -Ima kod nas puno riže da je možemo bacati.

Dođe Amerikanac, uze iz džepa sve dolare što je imao i kaže: -Mi imamo toliko dolara da ne znamo šta ćemo sa njima.

Došao na red Njemac i počeo

razmišljati...

Odjednom se dosjeti i pokaže prstom prema Bosancu a Bosanac će njemu: -Da ti nije palo na pamet ! *** Kasno naveče došao Mujo pijan kući. Fata otvara vrata i odmah se počne derati na njega.

- Opet si mrtav pijan, a, propalice?! Mujo se klati na vratima, podrigne i zadere se: - Šuti, bona! Dovoljno sam kažnjen da te duplo vidim. *** Muva Crnogorac ribu: Viđu, mala, poznajemo li se nas dvoje!?

Ona odgovara: Ne, prvi put te vidim u životu!

Veli Crnogorac: A đe ćeš me znat, kad sam po cio dan u mercedes!!! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 39

PETAK, 26. 4. 2013.

NEZVANIČNO

E kad se samo sjetim kad su meni predlagali da budem predsjednik....

A što ne prihvati? Đe bi nam kraj bio....

Word Search Puzzle #H433FK

Molim te da me oslovljavaš sa Predsjedniče...a i ja ću tebe. Dogovoreno?

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

F

O

N

D

S

E

S

F

Y

F

I

R

E

V

L

S

S

L

E

E

P

P

M

E

F

Y

T

Z

S

P

B

O

S

C

R

H

I

K

N

U

A

S

D

E

T

O

U

R

A

I

R

O

E

P

R

U

E

C

C

P

B

A

H

L

G

P

O

E

E

G

D

I

S

E

N

C

H

A

N

T

M

E

N

T

N

F

A

D

I

K

A

N

I

I

A

T

O

S

E

I

N

S

E

P

Y

T

T

M

R

K

X

T

T

C

D

E

P

P

O

H

A

I

O

B

E

A

D

A

I

R

I

E

S

R

T

S

O

U

L

R

L

T

E

U

C

A

D

O

U

T

N

I

P

T

U

I

R

S

S

B

O

P

M

I

S

L

M

E

O

O

N

S

E

T

S

I

M

C

I

D

I

D

W

N

Y

A

H

B

H

C

T

I

W

S

P

K

AGONY Agony ASSURES Assures BOBCAT Bobcat BUILDS Builds BUSES Buses CRACK Crack DAIRIES Dairies DETOUR Detour DISENCHANTMENT Disenchantment DRAMA Drama EPICS

EXONERATE Fonds FONDS Grimy GRIMY Gruff GRUFF Harps HARPS Hopped HOPPED Keens KEENS Kilns KILNS Looped LOOPED Maroons MAROONS Minuet MINUET

MUTATING Optimistic ONSETS Peels OPTIMISTIC Philanthropic PEELS Pieces PHILANTHROPIC Pimple PIECES Sandier PIMPLE Sassy SANDIER Specification SASSY Started SPECIFICATION Switch STARTED

Epics

Mutating

Taker

Exonerate

Onsets

Tended

Od svih predsjednika u Crnoj Gori jedino sam ja sigurno to .

SWITCH Timers TAKER Tooth TENDED Topaz TIMERS Types TOOTH Verify TOPAZ Would TYPES VERIFY WOULD

Biljka reaguje na dodir Sierra magazin Copyright © Puzzle Baron April 25, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! je nedavno proglasio ‘sedam najčudnijih biljaka na svijetu.’

Najzanimljivija je mimosa pudika. Latinska riječ pudika i više je nego primjerena za ovu biljku. U slobodnom prevodu pudika znači ‘sramežljiv’. Listovi biljke reaguju na dodir, a ni naučnici ne znaju objasniti zašto je to tako.

OVAN Na žalost, Vaša priča ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na različite saradnike. Imate dobru teoriju, ali izostaje podrška i saglasnost oko formulacije zajedničkih interesa. Sačekajte da se okolnosti promijene u Vašu korist.

BIK Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na strogu diskreciju. Bez obzira na različite stavove, nemojte dozvoliti da Vas neko ućutkuje u poslovnoj saradnji. Važno je da izvučete dobru pouku o poslovnom ponašanju.

BLIZANCI Važno je da izražavate dobre namjere, okolina ima dovoljno sluha da Vas podruži kada je najpotrebnije.

Sve što činite treba da Vas afirmiše na različitim stranama. Očekuju Vas pozitivni rezultati ili značajan dobitak.

RAK Upetljali ste se u različite poslovne situacije i sada tražite dobar izlaz.

Nema razloga da se opterećujete dodatnim obavezama. Svaki problem ima dobro rešenje, pod uslovom da prihvatite koristan savjet ili nečiju asistenciju.

LAV Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da postoji i dobar povod za presedan u ponašanju. Osoba koja Vas podstiče na optimizam u razmišljanju ili na kreativno raspoloženje, zaslužuje Vašu naklonost i povjerenje.

DJEVICA Ne budite naivni u susretu sa jednom starijom osobom, obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je da preuzmete inicijativu i kontrolu u odlučujućim situacijama.

VAGA Ukoliko tražite greške, one se nalaze u Vama, a ne u Vašoj okolini. Ponekad je teško priznati lični neuspjeh, ali to je prvi korak koji vodi ka rješenju i psihološkom olakšanju. Postoji mogućnost da prevaziđete trenutnu situaciju.

ŠKORPIJA Ukoliko se previše uživljavate u ulogu »dežurnog kritičara«, očekuju Vas negativne reakcije. U susretu sa saradnicima ne možete da promijenite nečije mišljenje ili da utičete na ponašanje. Prijaće Vam više sati zdravog sna.

STRIJELAC Mnoge stvari na poslovnoj sceni izgledaju drugačije, nego što ih predstavlja neko od saradnika. Budite pažljiviji pred osobom koja Vas obavezuje na određene uslove ili na poslovno-finansijsku saradnju.

JARAC Djelujete mudro ili promišljeno u susretu sa saradnicima. Nema potrebe da se ponašate suviše nametljivo, slobodno prepustite drugima da govore o Vašem uspjehu ili u Vašu korist. Nazovite stvari »pravim imenom« pred bliskom osobom.

VODOLIJA Nema razloga da Vas neko opterećuje pogrešnim idejama ili da ograničava Vaš poslovni i društveni uticaj. Dobro razmislite i predložite rješenje, koje treba da zadovolji različite poslovne interese.

RIBE Sada je povoljan trenutak da ubrzate svoje poslovne aktivnosti i da prihvatite jednu interesantnu ponudu. Za bliskog saradnika odaberite osobu, za koju Vas vezuju zajednički interesi ili pozitivno iskustvo.

41

PETAK, 26. 4. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

INekretnine

AS NEKRETNINE

Napomena:

KUĆE/STANOVI ”Vektra”Rimski Trg 44 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi).Ulica Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, Slobode 60/II

dobićete obavještenje uspješno Vašeg malog oglasa iMob:069-024-904; jedino je ova šifra osnova za IZDAVANJE U poruci se nalazi i šifraTel:fax: - A.centar,da 44m2ste / V, 45.000 odličan poslali poruku.

382 20 235-651/235-631; 069-611-332 -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e reklamacije.

PRODAJA IZDAVANJE: P IV – 300e NAMJ. 22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; . Ma84m2, li oglasna i poslat- iBlok doVI141m2/ 6h, bvis.priz. iće o38.000e bjavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60m2 šnj/ e m320bPRAZAN roju izdanja, poslije 1642m2/1-Momišići; h biće ob46m2/1javlje ni nakon dva danPoslovni a p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Prodajem 2kuću, Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma 020-230-225 - Blok VI, 52m2/ III,izvrši 55.000e,korekturu dobar -DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 3.

Redakcija zadržava pravo da oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

56m2/2Velika pijaca; 52m2/1Momišići; 72m2/3Ljubović; -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e placu od 1.000m2 sa vinoNam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -I.CRNOJEVIĆA, 56m2 / II, 300e NAMJ. 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/34. Oglasi koji nijesu- u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

069-060-961 Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. gradom i voćnjakom u nasePobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Zabjelo 41m2/III 41.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. Kuća 250m2, placoglasa!

350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2- Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem lju Murtovina.

Tel.069/883- “Kapacity” 105m2/dupl.

105.000e -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. 069-051-360 Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2- Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi 220 6. Prilikom slanja Vaših oglasa26m2/IV, molimo vas -BLOK da ne koristite jer vaš oglas neće biti primljen.

Umjesto navedenih - T.Put “Kalezić”, 26.000e V, 47m2 / I, 320e, NAMJ.ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska 23020 -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN 62m2 / I, 067-657-258 znakova dovoljno- Dalmatinska, je da upišete c,62.000 c, z,eur, s, dj. nov, dvos.

Prodajem kuću 147m2, sa asnekretnine@t-com.me placem od 5.000m2, Donji Kokoti. Tel.067/877-866 Za dodatne informacije u

Provjerite zašto smo IN

- TOL.ŠUMA, “BEMAX”, 75m2 / I, 700E, LUX

www.asnekretninepg.com

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam PLOVILA VOZILA/AUTO DJELOVI tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 pisati na e-mail adresu:PRODAJA MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382Prodajem 77 300 Prodajem nedovršenu kuću skuter104 seadu GTX 23030

površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1.

Tel.068/839-686

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg.

Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886

RENT-A-CAR

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! IZDAVANJE MNE - CAR 23031

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

23056

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

23021

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil.

Tel.067/390-767

23083

Prodajem dvosoban stan 72m2, nov, klimatizovan, visoko prizemlje, iza Ljubovića, od investitora, 62.000 eura. Može zamjena za Beograd. Tel.068/670-646

23028

Prodajem plac na Žabljaku, 560 m2, na Savinom kuku i stan u Podgorici, 57m2, 42.000 e.

Tel.067/269-270

23085

Prodajem kuću u Podgorici, Zagorič, 3x120m2, na placu 500m2, malterisana iznutra, sprovedene instalacije (struja, voda, centralno grijanje).

Tel.067/322-529

23075

POSLOVNI PROSTOR

23086

Nikšić, prodajem dobar trosoban stan, 100m2, preko puta bolnice, na 1. spratu. Ugrađena PVC bravarija, klimatizovan, ima 2 podruma! 58.000.

Tel.068/108-000 23090

Prodajem stan u izgradnji 54 m2.

Jednosoban, mogućnost pregrađivanja druge sobe. Nikšić. Cijena 37.000e. Tel.068/055-069 23091

I

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

23069

Izdajem dva dvosobna namještena stana u Zagoriču kod škole. Tel.067/275-286

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

23070

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 23018

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

23024

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 23025

Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten.

Podgorica.

Tel.069/027-105 23064

Izdajem manji namješten jednosoban stan kod Doma Vojske u stambenoj zgradi. Tel.067/643-250 23066

Izdajem dvokrevetne sobe studentima. Kuhinja, kupatilo, blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220 23078

Izdajem dvosoban namješten stan u Maslinama sve zasebno. Novogradnja.

Tel.067/553-794 23081

Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, ekstra TV. Donja Gorica, Podgorica.

Tel.069/029-060 23089

P

Izdajem poslovni prostor p=65m2, prizemlje, sa dva ulaza, djeljiv za dvije djelatnosti. Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica.

Tel.069/027-105 23065

Izdajem u Spužu 2 magacina po 400m2. Tel.069/391-492, 020/272-405 23076

Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije.

Tel.069/703-301 23079

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

Izdajem poslovni prostor 24m2 + wc u PC Kruševac, prizemlje.

Tel.069/231-123

23022

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 069 997-992

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

23016

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605

23017

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711

23087

Ford pic ap 1.8D, 1997.g, u dobrom stanju. 1.700e.

Tel.067/501-209 23088

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 23058

23029

I

Izdajem jednosoban namješten stan u Zagoriču. Blizu škole. Internet. Tel.069/418-042

23019

23063

Povoljno i kvalitetno zidanje, šalovanje, malterisanje, ograde, trotoari, renoviranje kuća i krovova, Podgorica. Tel.067/368-999 23092

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3.

Najpovoljnije! Tel.069/080-925 23060

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188 23047

23048

23049

42

PETAK, 26. 4. 2013.

MALI OGLASI SLOLES - MONTENEGRO DANILOVGRAD, PAŽIĆI VELIKA RASPRODAJA NAMJEŠTAJA POPUSTI OD 10% DO 70%

Solarni sistemi zagrijavanja vode.

Obezbijedite svoju kuću je inom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e. Sun Union.

Tel.069/704-001, 068/328-343

Tel. 020/811-066 i 069/424-224

23051

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328

APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

23052

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-248

23062

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411

23053

23023

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318537 23027

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455713

23057

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

23059

23061

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugradjen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530-568 23084

Postavke i popravke svih vrsta roletni, PVC stolarije, venecijanera i trakastih zavjesa.

Tel.069/810-177 23093

Povoljno. Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstva. Tel.069/613-817 23095

NASTAVA Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku.

Tel.069/478-348 23055

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 23026

Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom.

Tel.069/412-009 23072

AD ΄Higijena΄ Podgorica, potreban kotlar - rukovaoc parnog postrojenja u toku sezone.

Tel.020/272-405 23077

Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: menadžer kafea, šanker, konobar, kuvar i poslastičar. Potrebno radno iskustvo!

Tel.040/212-026, 212-063, 069/364-806. E-mail:ibon@tcom.me 23080

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice.

Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 23067

Prodajem povoljno (1.100 e) kirbi sentria sa dodacima i u garanciji, Podgorica. Tel.069/749829 23073

Prodajem parking mjesto u garaži profesorske zgrade, ispod italijanske ambasade.

Tel.067/313-135 23082

Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20e, tablete 4kom/15e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10kom.

Tel.067/852-451 23094

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

43

petak, 26. 4. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

44

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:00 14:45 15:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:40 21:20 23:00 00:30

Serija:Odbačena/r Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Prijatelji Veliki Brat VIP Serija:Tračara/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Serija:Tračara Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Veliki Brat VIP Dnevni pregled Exkluziv/r

PRVA Veče sa Ivanom I 21.20

06.30 09.06 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.35 14.05 15.30 16.06 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Dobro jutro Crna Goro Univerzum - dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Vijesti Muzika Serija:Hejven/r Dnevnik 1 Strani dok. program Crna Gora uživo Vijesti Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Robin Hud Serija: Ncis la Dnevnik 3 Argument Serija Vijesti Meridijani

RTCG 1 Robin Hud 20.05

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma: uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija:Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma- uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija:Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma-pregled dana 21:15 Serija: Eskobar 22:00 Grand show 23:30 Teen pleme 23:40 Farma- žurka 01:15 Preljubnici 02:15 City

PINK Grand show 22.00

06:45 09:05 09:40 10:00 10:30 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:30 20:40 22:00 22:15 22:25 23:25

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Iz mog ugla Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Ne zaboravi me

VIJESTI Kuhar i pol 14.07

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Konzilijum/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Dok. serija 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum/r 02:00 Divlja ljepota

ATLAS Crtani filmovi 15.00

TV PREPORUKA NE ZABORAVI ME Vijesti 23.25

Tinejdžerska super-zvijezda Robert Patinson igra Tajlera, mladog njujorškog buntovnika koji ima veoma loš odnos sa svojim ocem od kako je porodična tragedija podijelila porodicu. Iako je mislio da niko ne može da razumije kroz šta prolazi, čudnim spletom okolnosti on upoznaje Ali. Počinje da se zaljubljuje i kroz njihovu ljubav pronalazi sreću i smisao života. Međutim, uskoro se otkrivaju porodične tajne, a okolnosti koje su ih spojile, sada počinju da ih razdvajaju.

08.30 Serija:Trkačka groznica/r 10.05 Serija:Šerif 11.00 Program za djecu: Izazovi – košarka(ž) 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal – liga Evrope: Bazel Čelsi, snimak/r 15.30 NVO sektor/r 16.10 Serija:Život velikog grizlija 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 21.00 Stil 21.30 Mikrofonija 22.00 Serija:Nježne godine 22.25 Serija:Medium 23.10 Film:Ja volim Hakabi

RTCG 2 Film:Ja volim Hakabi 23.10

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:30 Info tip 18:00 Toto vijesti 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Smiješna Top Lista 15.15

08:30 10:05 10:45 11:15 12:00 13:00 14:30 15:30 17:30 18:30 19:10 20:00 20:30 21:00 22:20 00:00

Aljazeera Trag, dok. zabavni program Zdravo jutro Hrana i vino Farma Dejan Tadić – Finansijsko tržište Na točkovima Astro num caffe Hrana i vino Tivatski horizonti Mbc dnevnik Loto Trag, zabavno dok. emisija Tajne i ljepote Kine Na točkovima Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 21.00

07:35 Svježi u dan 07:45 Serija: Distrikt /r.

09:15 Crtani filmovi 11:30 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 15:05 Dok. program 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 17:30 Dokumentarni program 19:00 IT Networking 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:30 Auto Shop 22:30 Montena Business Broadcasting /r.

00:00 Ponoćni Info

MONTENA Auto Shop 21.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 -Vesti 09.05 Serija: “Pozorište u kući” 09.55 Vesti 10.00 Razglednica 10.30 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Vesti 11.05 Tito - crveno i crno 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 -Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Do usijanja” 13.15 Evronet 13.20 Drama: Žute fešvice 14.20 -Zadnja kuća Srbija 14.45 Gastronomad 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin -19.00 Kviz: Slagalica 19.17 -Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život” 20.55 Film 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Do usijanja” 23.35 Dnevnik -23.40 – Evronet RTS 2 10.22 Mesto za nas 10.51 Preci i potomci 11.30 Skadarlija 12.00 Velikani muzičke scene: Nataša Veljković 12.30 Metropolis 13.05 Trezor 14.04 Zujalica 14.31 Priče o rečima 14.44 Nauči me da... 14.56 -Neobično o biljkama 15.10 Ars praktika 15.26 Antisemitizam 15.53 Eko global 16.20 Pu-

tokazi vere -16.40 Datum -16.47 -Zaključano: Goran M ilašinović -17.10 Serija. “Heroji” 17.50 Ludi svet Bebi Dol -18.00 Pregled Lige Evrope 18.50 Bandolero, animirana serija 19.15 Pčelica Maja, animirana serija -19.40 -Deni i Dedi, animirana serija 19.46 Verski kalendar -20.00 -Arhitektura danas 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Kontekst 21 22.20 -Vidik 23.20 Art zona 00.45 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.15 Preuredi i prodaj 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.50 Putevi evropskih fondova 18.10 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Kviz 20.45 Film: “Venčanje mog najboljeg druga” 22.35 Serija: “Kenedijevi” 22.55 Vesti iz kulture 23.25 Dnevnik 00.05 Film HRT 2 08.45 Pseća ophodnja 10.00 Serija:

DANAS U GRADU “Dolina sunca” 10.45 Film: “Priča o Viktoru Dejvisu” 13.15 Film: “Priča Džonatana Bambuka” 14.47 Serija: “Degrasi” 16.31 Serija: “Dolina sunca” 17.18 Serija: “Novi klinci s Beverli Hilsa” 18.00 Briljantin 19.00 Mala TV -19.29 Dokumentarni film 20.00 Remek delo ili zlodelo 21.05 Serija: “Dauntaun Ebi” -21.55 Knjiga ili život 22.25 Opera boks 23.00 -Serija: “Inspektor Džordž Džentli” -00.35 Peti dan 11.05 Film: “Preostalo vreme” 12.55 Film: “Futluz” 14.50 Film: “Mapetovci” 16.35 Serija: “Kraj parade” 17.35 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.10 Film: “Skot Pilgrim protiv sveta” 20.05 Serija: “Kalifornikacija” 20.35 Serija: “Potpredsednica” -21.05 -Serija: “Spartak Rat prokletih” 22.10 Serija: “Igra prestola” -23.10 -Film: “Sanktum” FOX LIFE 12.40 Serija: “Džordanino raskršće” 14.45 Sve što niste znali o ljubavi 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija. “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” 18.05 Serija: “Srećni završeci” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Ružna

Beti” 20.00 Serija: “Džordanino raskršće” 20.55 Serija: “Projekat Modna pista” 21.55 Majke plesača 22.55 Serija: “Privatna praksa” 23.55 Serija: “Ružna Beti” SPORT KLUB 07.00 Tenis: VTA Štutgart i Barselona 09.30 Svet fudbala 10.00 Tenis: VTA Štutgart i Barselona 12.00 Tenis: ATP - iza kulisa 12.30 Tenis: ATP Barselona, prenos, četvrtfinala 20.00 NBA Action 20.45 Fudbal: Lester - Votford, prenos 22.45 Tenis: VTA Štutgart, četvrtfinale ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Troj - Nansi 13.00 Fudbal: OFK Beograd Vojvodina 15.00 Fudbal: Sao Paolo - Atletiko Mineiro 17.00 Fudbal: Bajern - Volfsburg 19.00 Najk najava kola, studio 19.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 20.00 Fudbal, francuska liga, studio 20.30 Fudbal: Monpelje - Lion 22.30 NFL: Omaha - Atlanta 00.00 Poker 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks 02.00 Boks, Kotv, magazin 02.30 Fudbal, pregled italijanske lige

CINEPLEXX

Trens 15:40; 17:40; 20:00; 22:00; Mrak film 5 17:00; 19:00; 21:00; 22:40; Utočište 19:40; 21:30; Ljubav je sve 20:20; Zaborav 16:00; 18:20; 20:40; 22:10; Stoker 23:00; Zambezia- 3D 16:20; 18:00; Zambezia- digital 15:00; 17:20; Slomljeni grad 22:30; G.I. Džo 2: Odmazda 19:20; Kruds 3D 16:10; 18:10; CNP

Stiven Berkof :Kveč 20.00 KIC Budo Tomović Mladić sa trubom 21.00

Specijalni dodatak o automobilizmu u Crnoj Gori u saradnji sa magazinom “AUTO“

SVAKOG PETKA UZ

www.auto.co.me

PROMOCIJE

Novosti sa crnogorskog tržišta automobila Honda sa novim modelom CR-V ima velika očekivanja, Seat sa tek predstavljenim Leonom i Toledom traži mjesto koje zaslužuje, a MINI ako je suditi po otvaranju novog salona ozbiljno računa na crnogorsko tržište.

NOVITETI

Italijanski hybrid ± Icona Vulcano

P

rošle sedmice crnogorsko tržište automobila obilježila su tri događaja. Voli Motors otvorio MINI salon, Efel Motors predstavio novu Hondu CR-V, a Rokšped dva modela Seata Leon i Toledo.

MINI salon

Voli Motors, distributer MINI automobila na prostoru Crne Gore, svečano je otvorio MINI salon 18.04.2013. godine. Na ovom tržištu biće dostupni svi MINI modeli: Hatch, Cabrio, Clubman, Countryman, Coupe, Roadster, i najnoviji, sedmi član MINI porodice, Paceman.

“Odmah po otvaranju salona krećemo sa specijalnim ponudama kad je u pitanju prodaja”, rekao je Nenad Lekić, izvršni direktor “Voli Motorsa” “Istakao bih da smo obezbijedili garanciju na auto od 4 godine i besplatno osnovno održavanje u toku tog perioda, po čemu smo jedinstveni na našem tržištu”, rekao je Lekić.

Nenad Lekić Izvršni direktor “Voli Motorsa“

Nova Honda CR-V

Najprodavaniji model na svijetu u SUV segmentu prošle godine, svečano je predstavljen crnogorskom tržištu u petak 19. Aprila 2013 god. Kompanija Efel motors, zastupnik Honde za Crnu Goru se potrudila da nam na pravi način predstavi ovaj model sa kojim smo krstarili od Podgorice do Ivanovih korita,

zatim preko Njeguša niz kotorske strane do Tivta, Budve, Petrovca i nazad do Podgorice.

Na raspolaganju su bila dva modela. Jedan sa 2.0 i-VTEC benzinskim motorom snage 155 KS i drugi sa 2.2 i-DTEC dizel motorom koji razvija 150 KS. “Što se tiče naših očekivanja ka-

Biljana Ćetković Marketing Manager da je novi CR-V u pitanju, učinićemo sve da ovaj brend još više približimo našem tržištu pa ni rezultat neće izostati.

Stvarno imamo dobar proizvod, u šta su se i sami uvjerili novinari tokom prezentacije, odnos cijene i onoga što se dobija za istu je odličan, tako da ne postoji ni jedan razlog da se ne ostvare dobri rezultati prodaje ovog modela na crnogorskom tržištu.“

auto. Svojim jedinstvenim, emocionalnim dizajnom, svojim dinamičnim sportskim karakterom, neodoljivim paketom inovativne tehnologije i svojim prefinjenim kvalitetom i premijum elegancijom Leon uvodi Seat u novu eru. Čak i kada miruje, on izgleda kao da se kreće veoma brzo. Predstavlja kombinaciju upečatljivog dizajna, kvaliteta koji postavlja standarde i izuzetnog inženjeringa, kazala je Božovićka.

S druge strane Toledo je predstavnik tzv. krizne klase, odnosno, kompakt limuzina namijenjena kupcima kojima treba prostran, ali ne i skup automobil.

-Nova limuzina španskog brenda SEAT predstavlja kombinaciju dizajna i višenamjenske vrijednosti, dinamičnosti i ekonomičnosti, kvaliteta, kao nikada do sada. Sa dosta prostora, velikom fleksibilnošću i odličnim odnosom cijene i kvaliteta, novi Toledo je pristupačna limuzinu za cijelu porodicu, koja ne trpi kompromis po pitanju izvrsnog dizajna i uživanja u dinamičnoj vožnji, naglasila je Božović.

Novi Seat Leon I Toledo

Dva noviteta iz programa Seat medijima je u ime Rokšped Auto Centra predstavila Sanja Božović, zadužena za prodaju Seat automobila.

- Novi Leon je zapanjujuće dobar

Sanja Božović Marketing Manager

Icona Vulcano je predstavljena na sajmu automobila u Šangaju, čime je konačno završeno čekanje na ovaj dugo najavljivani super automobil sa motorom na prednjoj strani.

Riječ je o modelu italijanske dizajnerske kuće Icona, koji dolazi dostupan sa dvije različite konfiguracije hibridnog pogonskog sklopa.

Prva konfiguracija, nazvana “HTurismo”, sastoji se od 6,0-litarskog V12 motora u kombinaciji sa električnim agregatom snage 160 “konja”, za ukupnih 950 KS, koji se raspoređuju na zadnje točkove. Druga, nazvana “H-Compretizione”, donosi manji V6 sa dva turbo kompresora uz jedan par električnih mo-

tora i pogonom na sva četiri točka, na koje se šalje 870 KS. Ova konfiguracija je već testirana na Lancia 037 reli modelu, uz impresivne rezultate.

Kada je riječ o performansama na asfaltu, stvari izgledaju izuzetno obećavajuće za model težak između 1590 i 1630 kilograma. Benzinskim motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem za 2,9-3 sekunde stiže do “stotke” uz maksimalnu brzinu od 350 km/h.

Svojim izgledom, Vulcano podsjeća na kombinaciju Ferrarija F12/599, Lexusa LF-A, a vidljivi su i određeni elementi sa Korvete.

Ipak, konačni rezultat je za svaku pohvalu.

JUBILEJ

Milioniti Fiat 500 iz Poljske

U svijetu se trenutno po putevima 83 države kotrlja ukupno 1,1 miliona automobila Fiat 500. Od tog ukupnog broja tačno milion primjeraka proizvedeno je u Fiatovoj fabrici Vychy u Poljskoj. Ostatak od samo 100.000 primjeraka proizvedeno je u Fiatovoj fabrici u gradu Toluca u Meksiku.

Kako bi potvrdio široku paletu po-

nude, Fiat je u Poljskoj fabrici simbolično proizveo 999.999. primjerak po redu Fiat 500 1.3 MultiJet 95 KS s paketom opreme S i crvene boje za kupca iz Italije, dok je 1.000.001. proizvedeni primjerak plavi Fiat 500 1.2 69 KS Lounge za kupca iz Njemačke. Milioniti proizvedeni primjerak je bijeli Abarth Fiat 500 1.4 135 KS za kupca, naravno iz Italije.

II

Auto test

PETAK, 26. 4. 2013.

Renault Twingo Gordini

Twingo Gordini

U BROJKAMA

189

km/h je maksimalna brzina ovog automobila

U saradnji sa ovlašćenim uvoznikom Renault, Dacia i Nissan vozila za Crnu Goru, kompanijom Renault Alliance, došli smo u priliku da testiramo jedan zaista nevjerovatan Renault model. Riječ je o novom Renaultu Twingu. Ako ovome imenu dodamo još „prezime“ Gordini, odmah srećnik za volanom dobija dodatnu porciju adrenalina.

Novi model je naravno i ovoga puta malo dorađen, a čuveni francuski tjuner ga je potpisao sa čuvene dvije bijele štrafte preko haube, krova i gepeka.

Mislim da nećemo pretjerati ako kažemo da je ovaj Twingo jedan od najljepših igrača u segmentu malih gradskih šminkera. Privlačan i blještav, novi Twingo svojim zaobljenim linijama, takođe i privlačnim bojama, skreće poglede prolaznika.

Na papiru stvari možda i ne izgledaju tako impresionirajuće. 100 KS i 1149 ccm ne zvuči baš uzbudljivo.

Međutim, već prilikom prve vožnje Gordini opravdava svoje slavno ime. Razlog tome je izuzetan motor i precizan mjenjač sa pet stepeni prenosa koji su sjajno složeni u cjelinu, koja više nego dobro obavlja svoj posao. Za volanom ovoga automobila smo imali osjećaj dinamične, ali i sigurne vožnje. Gordini je nevjerovatno siguran prili-

kom preticanja. Ono što bismo mi najviše izdvojili jeste i sjajno prijanjanje na putu. Sa unutrašnjošću smo izuzetno zadovoljni. Sjedišta su i više nego udobna, a sportski su profilisana. Tokom oštre vožnje sjedišta putnike drže bez popuštanja, a po nekoliko ulazaka, izlazaka na dan ne predstavlja nikakav napor.

Lijepe riječi imamo i za volan ovog gradskog automobila. Presvučen je sa kožom, mekan i na njemu se nalaze takođe dvije bijele linije, čisto da se prisjetimo o kom modelu je riječ. Gornji dio instrument table je mek na dodir, a rubovi prošiveni koncem stvaraju osjećaj iluzije da je sve prekriveno kožom. Što se tiče zadnje klupe, tu već ima malo manje mjesta, ali se sve može prilagoditi. Pomična zadnja sjedišta stvaraju dovoljno mjesta za dvije odrasle osobe, ali se onda gubi na prtljažniku. To je i jedina naša zamjerka, ali imajući u vidu da je ovo

pravi mali gradski automobil, to ćemo ignorisati.

Vožnja sa Franjom Kunčerom Ko vam može bolje nešto više reći o sportskim automobilima u našoj zemlji od Franja Kunčera? I ovaj put smo potražili njegovu stručnu pomoć prilikom ocjenjivanja kvaliteta ovoga automobila, a Franjo je sa zadovoljstvom to prihvatio. Zadovoljan je Franjo bio sa dizajnom automobila, njegovom spoljašnošću. Gordini boje sa bijelom trakom preko haube i krova djeluju zaista fascinantno. Kada smo sjeli u automobil, nije više bila potrebna nikakva priča. Uzavrela krv jednog vrhunskog trkača je proključala, a sjaj u očima je govorio više od riječi.

Vidjelo se da je to sportski automobil koji u svakom pogledu zadovoljava Franjov ukus. Počevši od mo-

tora, do same unutrašnjosti kao što su udobna sjedišta, precizan mjenjač, volan. Mi smo bili mišljenja da auto ima sjajno prijanjanje na putu, međutim postojala je izvjesna doza sumnje.

• • • • • • • • • • • • • • •

Mjenjač – ručni 5-stepenski Norma o zaštiti okoline – EO5A Broj sjedišta – 4 Zapremina – 1149 ccm Broj cilindara/ventila – 4/16 Stepen kompresije – 9,5 : 1 Gorivo – benzin Električni varijabilni servo Krug okretanja – 10,55/10,95 Vrsta vješanja naprijed – Mac pherson Vrsta vješanja pozadi – torziono Veličina gume – 185x55 R15 ABS + pomoć pri naglom kočenju Sprijeda: ventilacioni diskovi, puni diskovi Pozadi: bubanj

9,8

sekundi je potrebno od 0 do 100 km/h

132

g/km je emisija Co2

4,9

litara je potrošnja na otvorenoj vožnji

1410

kg je najveća dopuštena masa

40

litara je zapremina rezervoara

980

kg je masa praznog vozila

MOTORI

ISTORIJA AUTOMOBILIZMA U CRNOJ GORI

Kako su se gradili TOP 10 Yamaha u gamu ubacila X-MAX 400 ¹ državni puteviª automobila na koje se najduže čeka

Prema nekim podacima do 1912. godine, odnosno do balkanskih ratova, Crna Gora je imala preko 500 kilometara puteva. Interesantnoje bilo kakva je bila organizacija na gradilištima, ko su u to doba bili majstori za „državne puteve“ i slično...Odgovor je jednostavan – svaki Crnogorac je morao graditi svoje „plemenske i seoske džade“.

Državni savjet je još 1888. godine donio odluku da svi idu na „mobe“, i staro i mlado, da svi moraju po deset dana raditi na putu. Od 16 do 60 godina. Starci, invalidi i bolesni su bili pošteđeni. Ipak, dvije godine kasnije ova odluka je preinačena. Vojno Ministarstvo je na-

redilo da se fizički rad od 10 dana može zamijeniti sa deset, a poslije sa šest kruna.

Interesantno je i kako su se Crnogorci borili protiv kiša i bujica, na putevima koji su obično bili široki pet metara. Pored puta bi držali tucanik da bi kad kiša odnese djelove puta ili potporne zidove odmah intervenisali. Treba reći i to da su Crnogorci posebno vodili računa o tome da putevi ne prolaze preko njiva i pašnjaka koje su oni ionako s teškom mukom „otimali“ od prirode. U tome je kralj Nikola bio izričit – putevi ne smiju oduzeti nijedno parče obradive zemlje.

“Tesla roadster” košta “samo” 98.000 dolara i na njega se čeka godinu dana; “Aston Martin DBS” košta 270.000 dolara i na njega se čeka 28 mjeseci. Ono što je zajedničko svim kolima na ovoj listi je to što nije dovoljno da budete samo bogati: da biste došli do njih, morate biti naoružani i čeličnim strpljenjem.

Pogledajte našu top-listu deset automobila na koje se najduže čeka: 10. Tesla Roadster – 98.000 dolara; čekanje – 12 mjeseci 9. Koenigsegg CCX – 550.000 dolara; čekanje – 13 mjeseci 8. Rolls Royce Phantom Drophead Coupe – 410.000 dolara; čekanje – 15 mjeseci 7. Bentley Brooklands Coupe – 340.000 dolara; čekanje – 18 mjeseci 6. Mercedes Benz CL65 AMG – 194.000 dolara; čekanje – 18 mjeseci 5. Lamborghini Murcielago LP640 – 310.000 dolara – 18 mjeseci 4. Ferrari F599 GTB Fiorano – 265.000 dolara – 24 mjeseca 3. Ferrari F430 Scuderia – 210.000 dolara – 24 mjeseca 2. Morgan Aeromax – 190.000 dolara – 24 mjeseca 1. Aston Martin DBS – 270.000 dolara – 28 mjeseci

Yamaha je predstavila svoj novitet u segmentu sportskih skutera, X-Max 400, kojim pokriva i dio ponude koji se u zadnje vrijeme prilično brzo razvija, skuter s kojim će se moći ravnopravno izaći i na otvoreni put ali i spretno se snalaziti u gradskoj gužvi. Upravo zato, koliko god ponekad govorili o pretjeranoj segmentaciji među motociklima i skuterima, ovaj put moramo posebno naglasiti da to nije slučaj. Konkretno u primjeru Yamahe, X-Max 250 odličan je gradski skuter, dok je sljedeća stepenica bio T-Max 530, mnogima ipak finansijski teže dostupno vozilo. Sad je ta “rupa” popunjena novim X-Maxom 400 čija bi osnovna obilježja uz novi dizajn bio agregat koji razvija snagu od 31

KS, udobnije sjedište i znatno veći prostor pod sjedištom.

Yamaha X-MAX 400 uz osvježeni izgled donosi i prva prednja LED svijetla na nekom skuteru. Tu su i LED zadnja svijetla, sportski instrumenti i znatno kvalitetniji materijali korišćeni prilikom izrade ovog skutera.

Yamaha je sprijeda smjestila diskove razmjere 267 mm što bi trebalo biti dovoljno za efikasno zaustavljanje 211 kg teškog skutera za kojeg Yamaha tvrdi da je najkompaktniji u klasi. Spomenuti jednocilindraš zapremine 395 ccm novom članu X-MAX porodici donosi 31.5 KS i 34 Nm obrtnog momenta što je dovoljno da ovaj novitet potegne i iznad 145 km/h.

III

PETAK, 26. 4. 2013.

SavJeti

Piše: Darko Popović

KOLUMNA

A koje su vaše muke?

Savjeti za manju potrošnju goriva Nije važno gdje živite i kakav auto vozite, iz svakoga rezervoara za gorivo uvijek možete istisnuti još koji kilometar. Ako dobijete kilometar ili dva po litri goriva, skupiće se.

- Jedan je od najjednostavnijih i najefikasnijih načina smanjenja potrošnje goriva jeste sporija vožnja. Optimalna je potrošnja goriva kod brzine između 50km/h i 70km/h.

- Ako sporo ubrzavate i oprezno mijenjate stepene prenosa, možete uštedjeti puno goriva. Unaprijed razmislite kad ćete se zaustaviti pa nećete trebati naglo kočiti. Kod agresivne vožnje, kao što je npr. gas do daske, a zatim naglo kočenje, potrošićete čak 20% više goriva nego kod smirene vožnje.

- Automobili su tako zasnovani da treba početi u najnižem stepenu prenosa jer je tu snaga motora najveća, a kad postignemo određenu brzinu, vožnjom u najvišem mo-

gućem stepenu prenosa sigurno ćemo smanjiti potrošnju goriva.

- Upotrebom tempomata možete smanjiti potrošnju goriva jer tako zadržavate ravnomjernu brzinu na ravnim putevima i po nizbrdici.

- Klima uređaj dodatno je opterećenje za motor automobila pa mu je potrebno više goriva. Bez upotrebe klima uređaja potrošnja goriva niža je do 3%.

- Kad je vozilo u praznom hodu, miruje, gorivo se isto troši. Ako motor ugasite dok čekate, a kad želite krenuti, ponovno ga upalite, potrošićete manje goriva.

- Što je vozilo teže, više mu je energije potrebno za kretanje, zato prevoženje nepotrebnih tereta znači veću potrošnju goriva. Za svakih

50 kilograma dodatnoga tereta potrošnja goriva poveća se za 1–2%.

- Nosači na krovu automobila negativno utiču na njegovu aerodinamičnost. Povećavaju aerodinamični otpor i time čak 5% potrošnju goriva.

- Otvoreni prozori i krov stvaraju aerodinamični otpor, koji usporava vozilo. Da bismo očuvali željenu brzinu, potrebno nam je više energije, zato trošimo više goriva. Efikasnost potrošnje goriva možete jednostavno povećati tako što ćete zatvoriti prozore i krov automobila.

- Gume s preniskim pritiskom vazduha imaju veći otpor kotrljanja i za kotrljanje im je potrebno više energije, a to znači veću potrošnju goriva.

Polako ali sigurno shvatamo da je ova ekonomska kriza vrlo ozbiljna stvar. Oni koju su nam ubjedljivo saopštavali da je nas zaobišla, lagali su. Možda najbolje ilustruje sadašnju situaciju razgovor dva Crnogorca, koji su se sreli poslije više godina. Neveseli, zabrinuti i bezvoljni ipak se poradovaše jedan drugom i sjedoše u kafanu na čašicu razgovora.

- Pa kako si bogati, odavno se nijesmo vidjeli? – pita jedan od njih.

- Muka brate! Nekako su me napali razni problemi, krediti, dugovanja i žiranti. Promet je toliko pao da se ne isplati raditi. Sa ženom sam se posvađao a i djeci ne mogu ništa. Evo juče mi javiše iz banke, hoće da mi uzmu ovaj auto jer ne plaćam lizing. Tako da nemam kud kod mojih u selo. No pusti životati mene, kako si mi ti? Koje su tvoje muke?

Onaj drugi srkne tek pristiglu kafu i posle duže dramske pauze odgovara: -Vidiš prijatelju, sve što sam ja htio tebi da kažem ti si meni već rekao!

Ljudi sve češće sjednu da se izjadaju jedni drugima, a ne da se pohvale i druguju. Narod je žrtva kredita, lizinga i raznog „marketinga“. Željni svega u tranziciji smo nekontrolisano i nenamjenski uzimali kredite. Najbolje prijatelje smo unovčili kao žirante. Malo nam je bilo svega i mislili smo da možemo

Andrijana Božović šta voze poznati

Andrijana Božović je pričala sa nama o automobilima, da li više voli brzu ili laganu vožnju, zatim kako najčešće prolazi u situacijama kada je zaustavi saobraćajna policija i sl...

AUTO: Koliko se razumijete u automobile, koliko znate o mehanici, radu motora ?

- Nisam baš stručna kad je mehanika u pitanju, ali gumu znam da zamijenim! Motor mogu da “čujem”, tj. da osjetim ako nešto nije u redu....i još po neku sitnicu…

AUTO: Koji je automobil trenutno u Vašem vlasništvu ?

- Trenutno vozim Renault Megane, 1,5 DCI. AUTO: Koji je Vaš prvi automobil, i kada ste položili vozački ? Da li je to bilo iz prvog puta ?

- Prvi automobil koji sam vozila bio je nekad poznati Pržulin tj. Pe-

glica, neke čudne žute boje, tada u vlasništvu moje majke… Položila sam 1995. godine, iz prvog puta sjećam se, imala sam 4 negativna.

AUTO: Koji je Vaš automobil iz snova ?

- Nemam automobil iz snova....

Svaki auto koji sam vozila/imala, voljela sam na svoj način. Na automobil gledam kao na potrebu, ali su mi bitni sigurnost i komfor, a bogami i ekonomičnost AUTO: Jeste li više za brzu ili uživate u laganoj vožnji ?

- Moram priznati da pripadam onoj grupi koja malo brže vozi. Ne volim kad neko gali.... Al’ isto tako,

veoma sam sigurna u sebe.

AUTO: Šta Vam najviše smeta kod naših vozača, da li ulazite u rasprave sa njima ?

- Ne volim nepravdu ni u kom smislu, pa ni u vožnji! Par puta sam ušla u raspravu... Vozači su nam nekulturni, nabusiti i svaki misli da ima puno pravo na sve! Ne poštuju se pješaci, ali moram iskritikovati i pješake koji nemaju isto tako poštovanja prema vozačima.

Da se ja pitam, mnogi bi mi ostali bez vozačkih! I muškarci i žene!

AUTO: Da li Vam policajci gledaju “kroz prste” ?

- Policajci mi najčešće pogledaju kroz prste, al’ ne zato jer ih ja molim, već je to njihova slobodna volja. Ako bi me i zaustavili zbog prekršaja, to je samo i isključivo zbog prekoračenja brzine (osim jednom, ali o tome u narednom pitanju ) !

U suštini, ja svaki put priznam kad prekoračim i valjda zbog tog mog priznanja oni popuste...Uvijek priznam kad pogriješim!

AUTO: Da li ste ikad zaradili saobraćajnu prijavu i zbog čega ?

- Prije godinu i po dana oduzeta mi je vozačka dozvola na 2 mjeseca - krenula sam u preticanje kolone i to na punu liniju! Pogriješila jesam al’ je bilo nešto hitno...

sve. Sada je došla naplata, a zarade smanjene, objekti ne otplaćuju sami sebe, odnosno ne donose profit. Amnezija je carovala! Zaboravili smo kako smi bili srećni kada smo malo imali ali nismo nikom dugovali. Ljudi su se družili. U kafanama sa pjesmom i sevdahom, putovalo se sporo i dugo ali sa merakom.

Neko prokletstvo nas prati kroz vjekove da ginemo za uzvišene ideje i tuđe interese.

Pa kad nemamo s kim da se bijemo mi onda između sebe krv prolivamo i sve uništavamo.

D anas su na snazi dvije kletve. Siromašne je stigla :”Dabogda imao pa nemao!”

Nekad u socijalizmu i pendrek sistemu su živeli bolje. Sada uz kladionice i kredite nadaju se promjeni vlasti. Bogate prati:”Dabogda ti nikad ne bilo dosta!”Koliko god da imaju uvijek se rađaju novi apetiti.

Kod njih uglavnom postoje tri generacije. Prva koja gomila bogatstvo, druga koja uživa u njemu i treća koja sve to proda.

Svako svoj put traži, ali ništa ne vidimo od magle koja je pritisla pa se ne vidi ni prst pred okom. Odakle ta magla, pojma nemam. Čini mi se da je Tin Ujević bio u pravu kada je napisao: Išli smo putem, put je bio dug.

Kasno opazismo da je taj put krug!

Auto-moto sport

PETAK, 26. 4. 2013.

IV

MOTO SPORT

Let do Zlatne kacige

MOTO GP

Mark Markez ispisuje novu istoriju ª kraljevske klaseº

R

utinski bez mnogo muke mladi kroser iz Podgorice Viktor Ivanović osvajanjem novih poena, učvrstio je vodeću poziciju i smjelo grabi ka osvajanju treće uzastopne titule šampiona koja će mu “donijeti” Zlatnu kacigu.

Nijesu uzalud Horhe Lorenco i Valentino Rosi, u najavi sezone, ozbiljno pominjali ime Marka Markeza u najužem krugu favorita za osvajanje šampionata.

Na otvaranju sezone u Kataru završio je na trećem mjestu, da bi sjajnim vikendom u Ostinu (Teksas, SAD) pomjerio neke istorijske rekorde.

Postao je najmlađi jahač “kraljevske klase” koji je osvojio polpoziciju, a potom i pobijedio u trci. “Brzi” Fredi Spenser (dvostruki prvak svijeta) detronizovan je iz obje kategorije. Ukoliko nastavi kako je počeo Hondin će Španac brzo nadmašiti Amerikanca i po broju titula prvaka.

I poslije druge trke Otvorenog šampionata Srbije u moto krosu, Viktor Ivanović takmičar iz Crne Gore u klasi do 85 kubika nema premca. Rutinski bez mnogo muke mladi kroser iz Podgorice osvajanjem novih poena, učvrstio je vodeću poziciju i smjelo grabi ka osvajanju treće uzastopne titule šampiona koja će mu “donijeti” Zlatnu kacigu.

- Za razliku od prve trke koju sam vozio u Horgošu na sjeveru Bačke sa jednom konkurencijom, na takmičenju podno Kopaonika imao sa okršaj sa ekipom iz Makedonije. U svakom slučaju nedostajao mi je kolega Andrija, koji je zbog pada na prvoj trci morao da izostane na Strelištu, ali šta da se radi i to je sastavni dio sporta. Pozdravljam odluku organizatora što je spojio klase do 65 i 85 kubika u diviziju, jer smo na taj način bili brojniji na stazi, što je vjerujem značilo publici, ali i nama jer smo sve lijepo i brzo završili - rekao je Ivanović.

Američka bajka Markeza U 13. od 21 kruga, koliko je trajao američki GP, Markez je gotovo bez borbe, obišao vodećeg u trci, timskog kolegu Danija Pedrosu i lagano sačuvao prednost do kraja. Ovakav uspjeh kao da ga je malo iznenadio.

- Pošteno govoreći nijesam očekivao ovako brzu pobjedu. Biti treći, na podijumu, u prvoj trci sezone bio je debi iz snova. Pobjeda u drugoj trci, to je još bolje, oduševljeno je rekao Markez. Vrlo sam srećan zbog toga i hvala svima u timu. Bez njih ovo ne bi bilo moguće.

WRC

Sebastian Loeb na Porsche Mobile1 Superkup trkama

Na otvaranju sezone Porsche Mobil1 Superkupa 12. maja u Barseloni, jedan od najuspješnijih vozača trka trenutno će se priključiti akciji kao gostujući vozač. Sebastian Loeb, devetostruki svjetski reli šampion će se trkati u novom Porsche 911 GT3 Cup automobilu. Na stazi Katalunja, Loeb će odmjeriti snage sa Superkup specijalistima iz 13 zemalja.

To međutim neće biti jedino Loebovo pojavljivanje u Supercup

seriji obzirom da će se 26. maja on opet kao gost probati na trci ulicama Monaka. Loeb je izjavio da je Porsche Mobil1 veliki izazov za njega obzirom da svi vozači koriste identične automobile i da je samim tim konkurencija mnogo ujednačenija. On je rekao da mu je bio teško da se brzo privikne na ovaj automobil, ali da vjeruje da je uspio i da se neće obrukati pred Porsche Mobil1 Supercup vozačima.

FORMULA 1

Hamilton zadovoljan nakon trke u Bahreinu Luis Hamilton komentarisao je trku iz svoje perspektive; nakon lošeg starta i prvog dijela trke, ipak se uspio oporaviti i doći do solidnog rezultata.

“Vrlo, vrlo sam srećan, izuzetno srećan. Trka je počela užasno, imao sam strašno loš start i nakon toga nisam uopšte bio brz, ništa

nisam mogao napraviti bez obzira što god da pokušam. Odjednom je bolid počeo potpuno drukčije reagovati nakon drugog zaustavljanja u boksu i od tada sam mogao pritiskati. Bolid je od tog trenutka bio izvanredan.”

Posljednji stint obilježila je njegova borba s Markom Veberom.

Dvojac se nekoliko puta međusobno preticao, a nakon što je Veber izgubio grip na svom setu guma, Hamilton je uspio proći.

“Bilo je lijepo na kraju obaviti nekoliko preticanja. Ekipa je napravila odličan posao dosad, zahvaljujem im se na tome.”