Izdanje 16. maj 2013.

ce 30 nt i

DANAS UZ

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK, 16. 5. 2013. BROJ 541/ GODINA II

VIDOVITI MINISTAR● 10

Marković unaprijed zna odluku Vrhovnog suda

ZARIJA FRANOVIĆ ISTRAJAN U STAVU

Pare neću da vratim

STAV MAJKI ● 2

Majčinstvo ni u kom slučaju ne smije biti privilegija

● Pet mjeseci od kada je Vlada pozvala funkcionere da vrate novac od premija, bivši predsjednik Odbora direktora ŽICG tvrdi da je novac isplaćen po tada važećim odlukama Vlade

● Zarija Franović, koji kaže da mu je sasvim mirna savjest, trebalo bi da vrati oko 13.500 eura, 5.500 koliko je dobio kao bonus i više od 8.000 za članstvo u raznim radnim tijelima

ZAVALA ● 10

Optuženi ispred njemačke ambasade

*Poklon Kuvar se nalazi u sredini dodatka Žena, na 8 strana koje treba presaviti, zatim izrezati na naznačenom mjestu i dobićete 16 strana zanimljivih recepata.

I tako svakog četvrtka...

BRISEL ● 3

Afera Snimak koči pregovore sa Evropskom unijom od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

12 GOLUBOVIĆ ● 13

Deponija će biti na Vasovim vodama

STIŽU KUĆI ● 9

Moreplovci se bez plata vraćaju u Crnu Goru

NEUPUĆENA ● 11

Ivanović nije znala da je Keljmendi kriminalac

NAGRADNI KUPON

EK SUMNJA ● 17

Svjetski naftni džinovi namještali cijene derivata RUKOMET ● 28

O

ptuženi u slučaju “Zavala” okupiće se danas u 13 sati ispred Ambasade Njemačke u Podgorici, a njemačkom ambasadoru Piusu

Bruka: Sutjeska sadaddas asd se nije pojavila na Cetinju

Fišeru uručiće pismo, saznaju Dnevne novine. Oni su se, prema saznanjima našeg lista, odlučili na ovaj korak zbog sve češćih istupa u javnosti samog am-

basadora, ali i mnogih javnih ličnosti, u kojima ih već osuđuju, iako je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu osuđujuću presudu u slučaju “Zavala”.

OŠ “VUK KARADŽIĆ” ● 26-27

Mladost u punom sjaju

2

Tema dana

ČETVRTAK, 16.5.2013.

EDITORIJAL

Dubljević sa sinom

VUK PEROVIĆ urednik

BARIJERE

I kako to uvijek ide kod nas kad se državna politika vodi na nivou razrednog starješine u nekoj osnovnoj školi. Nikako srednjoj. Kažu neko tamo, negdje, a sigurno ovdje kod nas, u Crnoj Gori, zloupotrebljava novac koji zakonski ide trudnicama i zbog toga bi onda trebalo iznos tog novca smanjiti, pa kako drugačije nego svim trudnicama. To je ona varijanta kao kad neko slomi prozor, a vi kaznite cijeli razred ili još bolje cijelu školu. Јedino što je ovo mnogo ozbiljnija stvar, a logika je ista.

Jedan dio sistema ne radi svoj posao ili ga ne radi dobro, a najlakša je varijanta da to svi plate. I to ne samo jednom. Obrazac je uspostavljen i radi. Što bi ga mijenjali?!

Nikakvo čudo nije ni to što nikom nije palo na pamet da ispita gdje to stvari ne funkcionišu, i onda, kako je red, kazne one koji varaju. Pošto se mi valjda samo bavimo organizovanim kriminalom i korupcijom. Ovako su im oni, prevaranti, samo poslužili da smisle još jednu tek naizgled nemoguću izvedbu i tako smanje budžetske troškove. Uštede na račun onih kojima najviše treba. Jer to je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ako je neko zaboravio.

A ipak je vjerovatno sve krenulo od toga što je neko smislio tu famoznu sintagmu - biznis barijera. I šapnuo je nekom našem funcioneru. Nije taj imao lošu namjeru vjerovatno, ali je ona u našim uslovima, kako to i najčešće biva, postala nešto sasvim drugo, pa se tokom dugogodišnjeg korišćenja sasvim izvitoperila. Pa je od sporih procedura i neaužurnosti administracije to postalo glavno opravdanje za svaku novu finansijsku vratolomiju koja bi trebalo da donese nešto novca u budžet. Tako se došlo i do onog euro po euro. S druge strane je i razumljivo. Oni biznismene samo i gledaju. Sa narodom su slabo na vezi pa ne razmišljaju o narodnim, životnim barijerama.

Tako na jednoj strani imate one koji pare od države dobijaju i troše, daju se garancije, budžet se prazni, samo kao da neko ne kaže - biznis barijera. Jer kao onda dođeš na loš glas. A to ne valja. Zato je tu cijelo odjeljenje da pomogne. Ali tako je to kad razredni neke đake voli malo više nego ostale, pa im gleda kroz prste.

Nedavno su iz tužilaštva pozvali sve oštećene u aferi “Snimak” da prijave zloupotrebe, možda bi sada trudnice trebalo da love ove što pronevjeravaju državni novac preko tih nadoknada. Mada ako su već postale biznis barijere, teško da tu ima spasa. To je danas postala najlošija etiketa. Ali kako kaže ministar nadležan za predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti: “Ne očekujem nemire, narod nas razumije”.

Meteo 05:19 19:59

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo na otvorenom umjereno talasasto.

Vjetar umjeren istočni i jugoistočni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 20 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Umjereno oblačno mjestimično i povremeno sa kišom.

Duvaće umjeren na zapadu i pojačan vjetar južnih smjerova.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

15 14 17 15 13 9 4 3 5 7

17 14 18 16 15 10 7 5 8 10

27 28 27 27 26 22 21 18 24 27

SJUTRA

27 28 27 27 26 23 22 18 26 28

Promjenljivo i nestabilno povremeno sa kišom lokalno i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom.

STAV MAJKI

Nijesu me podržali da rađam i stvaram porodicu Crnogorke ogorčene zbog Vladinog predloga o socijalnoj i dječjoj zaštiti Jelena Kovačević

P

redlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim je predviđeno ograničavanje sredstava koja se refundiraju poslodavcu za porodiljsko odsustvo na nivou prosječne zarade zaposlenog u državi za prethodnu godinu, prema mišljenju sagovornica DN koje su se ostvarile u ulozi majke, uništava svaku želju za rađanjem. I po dosadašnjem zakonu se jedva preživljavalo, tvrde one, a država, umjesto da stimuliše natalitet, povećava broj onih koji se ne usuđuju da stvaraju porodicu. Sudeći prema peticiji, više od 7. 000 građana se slaže sa stavom naših sagovornica.

Majka dvoje djece, Podgoričanka Ana Živaljević, za Dnevne novine je kazala da je ogorčena kao majka i žena jer smatra da predlog zakona ruši sva prava i dostojanstvo koje bi trebalo da ima jedna majka.

“Oni govore da su žene zaštićene od zloupotreba. Ja se ne osjećam zaštićeno i ne mislim da su me podržali na bilo koji način da rađam i stvaram porodicu”, nezadovoljna je Živaljević.

Ana ima sina od godinu i osam mjeseci i petomjesečnu kćerku i tu će se, kako je kazala, zaustaviti.

“Mnogo toga u državi treba da se promijeni da bih se odlučila na proširenje porodice. Ni prava koja smo do sada imali mi nijesu garantovala da ću moći podizati djecu i preživjeti, a kamoli ova koja se predlažu novim zakonom”, kazala je Živaljević.

Ona trenutno prima 25 eura mjesečno kao nezaposlena majka, a kako je kazala, čak i to će se promijeniti pa se neće primati pomoć godinu dana kao do sada, nego devet mjeseci. Živaljević kaže da je užasava negativan stav crnogorskog društva prema rađanju, a predlog zakona pokazuje da i država ne stimuliše natalitet, već naprotiv - radi protiv njega.

“Kad sam rodila sina, čim je istekla godina dana bolovanja, dobila sam otkaz jer su se vjerovatno plašili da ću opet rađati. U svakom formularu za zaposlenje postoji pitanje imate li djece i da li ste udati. To bi država i zakoni trebalo da regulišu, a ne da sve bude usmjereno protiv porodice”, ogorčena je Živaljević.

Kako joj je i suprug nezaposlen, preživljavaju najviše uz pomoć porodice.

“U Crnoj Gori su još jake porodične veze, pomažemo jedni drugima i to nas spašava. A sada se udara na porodicu, hoće i to da nam uzmu, hoće i temelje da uruše”, rekla je Živaljević.

Sličnog mišljenja je i 33-godišnja Nataša Dubljević iz Nikšića, majka troje djece.

“Majčinstvo ne treba da bude privilegija. Da sam imala uslova, rodila bih još djece jer me samo oni mogu potpuno ispuniti, ali nemam ni za osnovne potrebe”, kaže Dubljević.

Ona je imala slično iskustvo kao Živaljević. Kada se vratila sa trudničkog, ponuđeno joj je da radi u Podgorici ili Danilovgradu, što nije bilo moguće jer nije imala gdje da ostavi djecu, a novca za vrtić nije imala.

“Odrastala sam u porodici gdje je bilo petoro djece, zato mi je tužno da vidim familije sa po jednim djetetom. Ali takvih i onih koji se uopšte ne usuđuju na rađanje bebe je sve više. Kažu da nemaju uslova, ostaju bez posla ili mlade žene uopšte ne rizikuju da zatrudne”, ispričala je Dubljević.

Ništa pozitivniji stav o predlogu nijesu imali ni opozicioni poslanici koji su na sjednici Skupštine Crne Gore održanoj u utorak ocijenili da je predloženi zakon, o kojem će se naknadno izjasniti, novi udar

7.000 građana potpisalo je juče do 17 časova proglas protiv predloga zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Iz NVO Udruženje Roditelji su kazali da je dobar dio dana sajt bio blokiran zbog velikog broja posjeta. Navode da su otklonjene smetnje, te da očekuju nastavak. Živaljević

na najranjivije i najsiromašnije kategorije građana, te da bi posebno ugrozio prava porodilja.

IA: Obrazložite predlog Ministarstvo rada i socijalnog staranja mora obrazložiti na kojim analizama je zasnovalo predviđeni iznos materijalnih davanja u predlogu zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, smatraju u Institutu alternativa (IA).

Predstavnica IA Dragana Radović kazala je da su sva materijalna davanja u predlogu zakona određena u fiksnom iznosu, a da je predviđena mogućnost da se visina osnova za materijalno obezbjeđenje i visina određenih materijalnih davanja mogu utvrditi u većem iznosu, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva finansija, što bi značilo da se uskla-

đivanje visine materijalnih davanja prepušta odluci Vlade.

U IA smatraju da se najveće uštede u budžetu mogu ostvariti uspostavljanjem informacionog sistema socijalnog staranja, odnosno socijalnog kartona.

“Nakon uvođenja socijalnog kartona i usmjeravanja pomoći onima kojima je zaista potrebna, Ministarstvo neće imati opravdanje da iznos materijalnih davanja za socijalno ugrožene kategorije stanovništva ne poveća i ne uskladi sa realnim troškovima života”, zaključuje se u saopštenju.

Tema dana

ČETVRTAK, 16.5.2013.

KRIVOKAPIĆ U BRISELU

Afere koče Crnu Goru Miraš Dušević

C

rna Gora ovih dana dobija pohvale za svoj integracijski put, ali i kritike. To je uvidio i predsjednik Skupštine Crne Gore i lider SDP Ranko Krivokapić, koji boravi u Briselu i koji je imao niz značajnih sastanaka u Evropskoj komisiji, gdje je najviše vremena proveo sa ekipom koja je zadužena za poglavlja 23 i 24.

Rasvjetljavanje afere “Snimak”, ali i drugih afera dio je praktične potvrde da pravna država radi. Rasvjetljavanje afere “Snimak” će, kako su poručili zvaničnici EK, dobro doći za dvije stvari. To znači da će izvještaj EK u oktobru biti povoljan po Crnu Goru i da će ona ove godine otvoriti poglavlja 23 i 24.

Predsjedniku crnogorske Skupštine i lideru SDP Ranku Krivokapiću je poručeno u Briselu da je dobro je što je nadzorna uloga parlamenta ojačana usva-

janjem Zakona o parlamentarnoj istrazi, saznaju Dnevne novine.

Nadzorna uloga parlamenta se mora jačati pogotovo u borbi države sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Parlament, kroz politički dijalog, mora

biti aktivnije uključen u pregovore sa Evropskom unijom. Stigla je još jedna sugestija, a to je da više skupštinskih odbora mora znatnije nadzirati taj proces, a parlament mora kontrolisati i primjenu usvojenih zakona. Krivokapiću je sugerisano da mora da učini napore kao predsjednik Skupštine i lider SDP da se DF vrati u parlament, da se završi priča o ustavnim promjenama ako Crna Gora želi da do kraja godine otvori poglavlja svih poglavlja.

Na sastanku je, kako saznaju DN, predsjedniku crnogorske Skupštine upućena pohvala da smo napravili dosta na pu-

tu ka EU, ali to nije dovoljno, jer su pred nama tek pravi i veliki izazovi.

Vlada Crne Gore je u radnoj verziji akcionog plana za 23. poglavlje najavila izmjenu Ustava u dijelu pravosuđa za kraj jula, nakon što joj je iz Brisela poručeno da je predugo odlagala izmjene najvišeg pravnog akta. Prema saznanjima, u revidiranoj verziji akcionog plana za 23. i 24. poglavlje skraćeni su rokovi za ispunjavanje evropskih obaveza, precizirano je koliko će reforme koštati državu, dok su kao glavni ciljevi upisane precizne preporuke iz briselskog izvještaja o skriningu.

Kritike iz Brisela Brisel je negodovao i što su u oba akciona plana, oročena na pet godina, navedene nedovoljno precizirane i konkretne mjere, uopšteni ciljevi, kao i prečeste upotrebe termina “kontinuirano”. Ek-

sperti EK ocijenili su da je termin za mijenjanje najvažnijeg pravnog akta suviše dalek. Smatraju i da se sa mijenjanjem zakona i podzakonskih akata ne treba čekati na izmjene Ustava. Crna Gora treba da bude svjesna da mnoge države članice EU ovo doživljavaju kao veoma važno i mogle bi vezati otvaranje ovih poglavlja za uspješan završetak ustavne reforme.

Sjednica Ustavnog odbora

3

Zaštita vazdušnog prostora

Delegacija Ministarstva odbrane Crne Gore učestvovala je na sastanku političkih direktora Američko-jadranske povelje (A-5), koji je održan u Skoplju.

Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja članica A-5, Slovenije, Kosova, kao i predstavnici US EUCOM-a.

Na sastanku je razgovarano o nastavku realizacije trenutnih projekata u okviru A-5, kao što su Balkanski regionalni pristup nadzoru i zaštiti vazdušnog prostora, Regionalni centar za obuku iz oblasti komunikacija, Balkanske medicinske operativne snage, Regionalni medicinski centar za obuku i Centar za obuku pilota helikoptera u Golubovcima. Takođe, na sastanku su razmatrane mogućnosti zajedničkog učešća zemalja članica A-5 u post-ISAF misiji u Avganistanu nakon 2014. godine.

Finansije u fokusu U Briselu je juče održan sastanak eksplanatornog analitičkog pregleda pravne tekovine za 33. poglavlje koje se odnosi na finansijske i budžetske odredbe.

Eksperti generalnog direktorata za budžet Evropske komisije su članovima crnogorske radne grupe predstavili sadržaj ovog poglavlja i pružili potrebne informacije i uputstva u pravcu primjene evropskog zakonodavstva i daljeg usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa evropskim.

UPOZORENJA

Moramo Ustavne promjene kao pokazati zidanje Skadra na Bojani političku zrelost Depolitizacija pravosudnih institucija kroz promjenu Ustava predstavlja ključni uslov kako bi Crna Gora otvorila pregovaračka poglavlja 23 i 24 sa Evropskom unijom. To je više puta ponovljeno iz Brisela.

Vlada Crne Gore je u radnoj verziji akcionog plana za 23. poglavlje najavila izmjenu Ustava u dijelu pravosuđa za kraj jula, nakon što joj je iz Brisela poručeno da je predugo odlagala izmjene najvišeg pravnog akta.

Proces ustavnih promjena ušao je u petu godinu. Nadgradnja i evolucija akta, koji predstavlja temelj svake demokratske države, pretvorile su se u svojevrsno “zidanje Skadra”, a glavni “krivci” su nosioci cjelokupnog procesa - crnogorske parlamentarne partije. Naime, Venecijanska komisija je u posljednjem mišljenju podržala predloge opozicije da se Vrhovni državni tužilac, sudije Ustavnog suda i članovi Sudskog savjeta koji ne dolaze iz reda sudija biraju dvotrećin-

skom većinom u parlamentu. Međutim, Venecijanci su istovremeno zatražili da se pronađe i mehanizam koji bi spriječio blokadu izbora čelnika sudske vlasti u slučaju da se ne postigne politički dogovor i konsenzus o imenu budućeg tužioca i sudija.

Poslanik SDP Rifat Rastoder za Dnevne novine kaže da se nada da će se naći način da se usvoje neophodne ustavne promjene.

Rastoder je svjestan da će, ukoliko se to ne desi, imati uticaja na ukupni stav naših evropskih prijatelja i saradnika.

“Ne vjerujem da će bitnije usporiti evropske integracije, jer je to kompleksan proces koji se ne može prekidati na svaki mogući izazov, odnosno neuspjeh u datom trenutku. Ipak vjerujem da ćemo ih usvojiti, rokovi su neki već prošli i to bi trebalo završiti što prije, koliko je sjutra”, jasan je Rastoder.

No, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević tvrdi da je komplet-

na politička elita kriva što još nijesu usvojene ustavne promjene, i to proporcionalno snazi koju ima na političkoj sceni Crne Gore.

“Naravno, ustavne promjene može donijeti samo Skupština, te je stoga odgovornost za iste koncentrisana u ustavotvornom organu u kojem sjede predstavnici građana i građanki Crne Gore, koji bi morali da pokažu više odgovornosti i posvećenosti ovom pitanju jer nam vrijeme nije saveznik.” Uljarević je jasna da je ovo pitanje koje je već trabalo da bude riješeno. Ona tvrdi da su, u slučaju da se ustavne promjene ne dogode ili ne dogode u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, posljedice jasne i idu na štetu Crne Gore.

“U slučaju da se ustavne promjene prolongiraju, vrlo je vjerovatno da će biti prolongirani i pregovori u poglavljima 23 i 24. Na kraju, mi iz prethodnih iskustava znamo da će Brisel održati riječ i da neće biti otvaranja poglavlja u takvoj situaciji.”

M.D.-N.Đ.

Pozitivna Crna Gora je u radu Ustavnog odbora pokazala ozbiljnost i kooperativnost. Modeli po kojima bi se osnažile pravosudne funkcije, a prije svega funkcija Vrhovnog državnog tužioca, uglavnom su usaglašeni.

“Međutim, kad god dođemo do pitanja kvalifikovane većine , nailazimo na otpor vladajuće stranke.

Vjerujemo da će pod snagom argumenata i jasnih preporuka evropskih zvaničnika i partija vlast morati da pokaže zrelost i da shvati da je nezavisno sudstvo svakome u interesu”, kazala je za DN poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić.

Naša sagovornica je još jednom podsjetila da je poruka iz Evrope više nego jasna: “Neće biti napretka bez ustavnih promjena i jače borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”.

Rezolucija UN o Siriji

Generalna skupština UN juče je usvojila rezoluciju kojom se poziva na političku tranziciju u Siriji i oštro osuđuje režim predsjednika Bašara al Asada zbog upotrebe teškog naoružanja.

Rezolucija je usvojena sa 107 glasova ‘za’, 12 je bilo protiv dok je 59 uzdržanih, javlja AP. Tada je rezolucija usvojena sa 133 glasa za, a samo 12 je bilo protiv.

Rusija, blizak saveznik Sirije, tražila je da se glasa protiv rezolucije, dok je grupa latinoameričkih zemalja na čelu sa Argentinom zahtjevala promjene, koje nisu prihvaćene.

4

Politika

ČETVRTAK, 16.5.2013.

RAŠKO KONJEVIĆ

Lekić sa Drobničem

SDP još vaga o Vujanoviću Konjević

U Socijaldemokratskoj partiji i dalje vagaju da li će se pojaviti na svečanoj sjednici 20.maja kada će predsjednik Filip Vujanović položiti zakletvu. Potpredsjednik SDP i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević istakao je da će SDP na sjednici Predsjedništva krajem

ove ili početkom naredne sedmice zauzeti stav da li će poslanici prisustvovati inauguraciji Filipa Vujanovića.

“Ne mogu prejudicirati odluku Predsjedništva i kao potpredsjednik ne bih saopštavao lični stav na tu temu jer nas čeka dijalog na toj

MARKOVIĆ - DEL MONAKO

Italija je važan partner Crne Gore Crna Gora i Italija su za veoma kratko vrijeme izgradile čvrsto partnerstvo u svim oblastima, ocijenio je potpredsjednik Vlade Duško Marković u razgovoru sa italijanskim ambasadorom Vinćencom Del Monakom.

On je kazao da Italija predstavlja jednog od najvažnijih partnera Crne Gore na njenom evroatlantskom putu. Govoreći o najvećim izazovima i zadacima koji stoje pred Crnom Gorom na njenom evropskom putu, Marković je izdvojio jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, stvaranje ambijenta pravne sigurnosti i građenje nezavisnog, profesionalnog i odgovornog pravosuđa.

“Osvrćući se na rezultate ostvarene primjenom bilateralnih ugovora sa državama regiona kojima je predviđeno i izručenje spostvenih državljana za teška krivična djela, sagovornici su se saglasili da je snažna pravosudna, policijska i tužilačka saradnja i dosljedna primjena bilateralnih i međunarodnih sporazuma u okviru pravosudne saradnje najbolji odgovor na izazove u borbi protiv korupci-

Marković

je i organizovanog kriminala”, saopšteno je iz Vlade nakon sastanka.

Marković je naveo da su iskustva i podrška Italije neprocjenjivi za napredak Crne Gore.

NEAŽURNOST

Nema odgovora od Skupštine Administrativni tim u Skupštini Crne Gore koji je zadužen za odnose sa javnošću ni nakon tri dana nije odgovorio Dnevnim novinama na dva prilično nezahtjevna pitanja. Pitali smo ih da nam kažu koji poslanik ima najduži staž u Skupštini, kako bi mogli kontaktirati sa poslanikom i napraviti priču sa njim, ali su nam pojasnili kako je komplikovana procedura u sređivanju odgovora i da ih ne možemo dobiti istog dana, ali da će stići narednog, ujutro.

“To treba da se procesuira, pa

arhivira. Gužva nam je velika”, glasilo je pojašnjenje.

No svanulo je jutro, ali obećanih odgovora nije bilo. Opet smo ih zvali i dobili informaciju da će možda sve biti gotovo do kraja radnog dana. Iako znaju koji poslanik ima najduži staž, nije bilo moguće dobiti odgovor, jer su prenatrpani poslom. Tako smo ostali uskraćeni i za odgovor na pitanje da li je zaista potreban kvorum za svečanu sjednicu inauguracije Filipa Vujanovića.

Niti su željeli da pojasne proceduru tog događaja.

N.Đ.

sjednici i o tome ćete biti obaviješteni”, kazao je Konjević.

Kako je rekao, politički život i dijalog se moraju nastaviti zarad evropskih integracija.

“Imamo parlament, on živi, vode se razgovori o onome što su bili zahtjevi DF. Politički život treba da nastavimo tako što ćemo obezbijediti nastavak evropskih integracija i povećati kulturu dijaloga na političkoj sceni”, kazao je Konjević.

On smatra dobrim što je pokrenut dijalog povodom zahtjeva DF. “Dijalog je pokrenut i to je dobro.

Vidjećemo kakav će rezultat dati i hoće li dati rezultate zasnovane na programskim principima onih koji tim povodom razgovaraju”, rekao je Konjević.

Upitan da li će dozvoliti organizatorima Marša protiv mafije da 20. maja stignu od Podgorice do Cetinja, s obzirom na važnost tog puta, Konjević je odgovorio da prije svega treba da se ispoštuje zakonska priocedura.

“Znam da je podnijeta jedna inicijativa koja treba da se dopuni u proceduralnom smislu i nakon podnijete inicijative nadležni će donijeti odluke”, kazao je Konjević.

A. O.

Lukšić u Strazburu Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšič učestovaće danas na ministarskoj sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope (SE) u Strazburu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, teme sjednice su obezbjeđivanje dugoročne efikasnosti nadzornog mehanizma Evropske konvencije o ljudskim pravima, politika SE prema susjednim regionima, kao i saradnja sa Evropskom unijom.

Navodi se da će Lukšić učestvovati u debati Demokratija, ljudska prava i vladavina prava u Evropi, jačanje uticaja aktivnosti SE. Iz Ministarstva je saopšteno da će Lukšić, na poziv ministra za evropske i međunarodne poslove Austrije Mihaela Špindelegera, naredna dva dana boraviti u radnoj posjeti toj zemlji.

“Pored brojnih bilateralnih susreta, Lukšić će održati predavanje na Diplomatskoj akademiji u Beču na temu Crna Gora, država kandidat za članstvo u EU – aktuelna politička i ekonomska dešavanja”, kaže se u saopštenju.

Konkursi nijesu namješteni Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević odbacio je tvrdnje dijela nevladinog sektora da je konkurs za izbor čelnika državnih organa namješten za partijske kadrove.

“Bilo je konkursa u prethodnom periodu na koje su se javljali predstavnici koalicionih partnera i ti konkursi nijesu bili realizovani upravo zbog toga što ti kandidati nijesu ispunjavali zakonom propisane uslove”, kazao je Milošević za portal Analitika.

Milošević je ponovio da je sa LP nesporazum tehničke prirode i biće otklonjen do kraja maja.

“Neki ljudi koji komentarišu sporazum nijesu dovoljno upoznati sa tim dokumentom. Svako naše obećanje za šest mjeseci, a to je do početka juna, biće realizovano. Ostala su samo tehnička pitanja i siguran sam da ćemo ih tokom ovog mjeseca usaglasiti i u potpunosti realizovati sporazum”, kazao je Milošević.

NAJAVA

DF se vraća u poslaničke klupe Poslanici Demokratskog fronta mogli bi se vratiti u klupe do kraja iduće nedjelje, kazao je lider tog političkog bloka Miodrag Lekić nakon sastanka sa šefom delegacije EU Mitjom Drobničem i evropskim ambasadorima.

“Mi ćemo ponovo početi da djelujemo u parlamentu kada budu na dnevnom redu naši zahtjevi sa protesta, a nakon razgovora sa Rankom Krivokapićem postoje mogućnosti da vrlo brzo, možda i krajem iduće nedjelje, svi zahtjevi sa protesta budu predmet skupštinske sjednice”, rekao je Lekić.

On je kazao da će DF i dalje selektivno pratiti aktivnosti u Skupštini.

Lekić je objasnio da Front nikada nije bojkotovao rad parlamenta u pravom smislu te riječi već je, kako je kazao, “selektivno učestvovao, odnosno neučestvovao”.

“Bili smo odsutni kako bi doprinijeli ustavno-institucionalnom konsolidovanju na bazi prava i vrijednosti Evrope”, rekao je Lekić.

Na pitanje da li će DF učestvovati u osnivanju anketnog odbora povodom parlamentarne istrage u vezi sa aferom “Snimak”, Lekić je rekao da je i to jedna od tema, odnosno zahtjeva opozicije.

M.D.

SDP pokazuje zrelost Na pitanje kako vidi trenutnu ulogu SDP na političkoj sceni, Lekić je odgovorio da ta partija pokazuje političku zrelost i autonomnost.

“Podsjetimo se da razlike između SDP i DPS nijesu od juče. Filip Vujanović je, recimo, više puta javno optuživao SDP da je glavni krivac za propast crnogorske ekonomije i KAP”, ka-

zao je Lekić.

On je dodao da je u lideru SDP našao partnera koji, kako je naveo, ‘komunicira sa pozicije političke autonomnosti i političke kulture”.

Lekić je kazao da će SDP pokazati kontradiktornost ukoliko se poslanici te partije pojave na inauguraciji Filipa Vujanovića 20. maja.

TEŽAK PUT DO EU

Brisel više neće ponoviti greške Članstvo u EU jeste prioritet Crne Gore jer ono znači aktivno suočavanje sa problemima i uređivanje onog što nas opterećuje kao društvo u tranziciji, ocijenio je za DN program koordinator Građanske alijanse Edin Koljenović.

On smatra da ne stoji fraza da ne moramo juriti za datumima već stvari u procesu moramo raditi posvećeno i detaljno.

“Evropska unija neće ponavljati greške koje je načinila sa Bugarskom i Rumunijom, i svaki naš pomak će biti temeljno ocjenjivan tako da se ne mogu očekivati koraci naprijed ako se stvari zaista ne budu rješavale, a ni članstvo bez obavljanja svih zadataka. U ovoj fazi presudno je usvajanje kvalitetnih akcionih planova za svako poglavlje sa jasnim indikatorima koji imaju i svoje rokove. Kvalitet obavljanja ovih poslova će uslovljavati datum našeg ulaska u EU”.

Naš sagovornik tvrdi da je, nažalost, članstvo u EU u ovom

trenutku jedini dovoljno snažan motiv da se sprovode svi ovi procesi koji znače uspostvaljanje konsolidovane demokratije sa snažnim, nezavisnim institucijama ali i slobodnim kompetitivnim tržištem. Crna Gora, kaže Koljenović, nažalost još nije spremna da neke procese prepozna i vodi sama i iskreno.

Koljenović, koji boravi u radnoj posjeti Norveškoj, poručuje da norveški eksperti koji poznaju prilike na Balkanu kažu da Evropska unija mora biti glavni pravac Crne Gore.

“Poručuju da je sudbina Crne Gore i njena pozicija u odnosu na EU se zaista razlikuje od norveškog modela po više aspekata. Norveška za svoju finansijsku poziciju prije svega može prije svega zahvaliti bogatstvu resursa i obilju nafte koju posjeduju, a snaga, demokratski kapaciteti i uređenje institucija su često puta na nivou na kojem mogu pozavidjeti i najrazvijenije zemlje EU”.

M.D.

Politika

ČETVRTAK, 16.5.2013.

5

SKUPŠTINA

Sukob poslanika ubrzao donošenje etičkog kodeksa Jovana Đurišić

S

vađa poslanika DF i potpredsjednika Skupštine Branka Radulovića i Zorana Vukčevića u holu parlamenta izazvala je različite reakcije u crnogorskoj javnosti i najvjerovatnije će ubrzati donošenje etičkog kodeksa Skupštine Crne Gore. U stručnim službama Skupštine Dnevnim novinama je saopšteno da će navjerovatnije etički kodeks biti na dnevnom redu do kraja godine.

Funkcioner SDP Ervin Spahić u prošlom sazivu Skupštine predlagao je uvođenje ovog kodeksa, ali dovoljne podrške poslanika za ovu inicijativu nije bilo.

On je, komentarišući situaciju koja se dogodila u Skupštini, rekao da je u posljednje vrijeme ovakvih incidenata sve više i da bi postojanje etičkog kodeksa znatno smanjilo broj ovakvih događaja.

“Da postoji kodeks, poslanici bi vodili računa o ponašanju, jer bi bili svjesni njegovog postojanja kao i da će njihovo ponašanje biti sank-

cionisano, tako da bi se kodeksom moglo i preventivno djelovati”, rekao je Spahić.

On dodaje da su ovakve situacije moguće u svim svjetskim parlamentima, ali da većina njih ima kodeks koji zajedno sa dijalogom može da spriječi ovakvo ponašanje poslanika.

Poslanik Pozitivne Mladen Bojanić, koji je i sam imao sukob sa Vukčevićem, kaže da ovakve situacije šalju jako ružnu sliku o crnogorskim institucijama.

“Ovakvo ponašanje totalno je ne-

Loša slika zbog Fronta Miodrag Vuković kaže da ovo nije prvi put da dođe do incidenta u parlamentu, ali to se brzo zaboravi.

“Ono što se nikako ne može zaboraviti je istupanje pojedinih poslanika jer to kvari sliku o našem parlamen-

tu”, rekao je Vuković.

On smatra da ne treba izvlačiti dramatične ocjene, iako nije dobro to što se desilo jer, kako kaže, ne priliči ozbiljnim ljudima na tako ozbiljnim funkcijama.

primjereno, pogotovo jer se to ponavlja. Prvi put sam bio razočaran jer je izostala reakcija kluba poslanika DPS i uopšte partije, kada su se desile prijetnje gospodina Vukčevića na Odboru, a zanima me da li će sad povodom ovog slučaja zauzeti bilo kakav stav prema gospodinu Raduloviću, jer očigledno je da se opoziciji dešavalo mnogo toga ružnog u parlamentu”, rekao je Bojanić.

Poslanik DF Emilo Labudović u incidentu koji se dogodio ne vidi ništa strašno, jer smo, kako kaže, svjedoci da se u parlamentu dešavaju i mnogo lošije stvari, čak fizički obračuni.

“Jednostavno živi smo ljudi, desi se da reagujemo na neprimjeren način. S druge strane, ima momenata kada neki gest ili riječ procijenite preteško pa ste isporovocirani da na isti način i odgovorite”, smatra je Labudović.

On kaže da su se u ranijem periodu ovakve stvari češće dešavale, ali da je danas crnogorski parlament dosegao visok nivo.

U Građanskoj alijansi kažu da je ovo potpuno neprihvatljivo ponašanje koje, nažalost, nije usamljen slučaj u parlamentu.

“Ovakvi ispadi poslanika doprinose daljim podjelama i podizanju strasti biračkog tijela koje ovakvo ponašanje može prihvatati kao model u ponašanju i djelovanju u kontekstu političke komunikacije sa ne-

istomišljenicima”, rekao je Edin Koljenović iz GA. Politički analitičar Srđan Vukadinović smata da je ovakvo ponašanje poslanika samo dokaz njihove demokratske nekulture.

“Dosta puta su do sada pokazali spremnost da se fizički obračunavaju, što govori o njihovoj kulturi i o nemanju dovoljno dokaza da bi se suočili da svojim oponentima”, dodajući da se radi o ljudima koji

su prije političke karijere bili potpuno neprepoznatljivi, navodeći to kao razlog njhihove demokratske nekulture.

“Svađa koja se desila pokazuje da pomenuti poslanici nijesu dorasli svom zadatku koji nosi poslanička funkcija”, smatra on, a uvrede najviše govore o onome ko ih upućuje, a onaj kome su upućene reagovaće samo ako se prepozna u njima.

6

Ekonomija KAP

ENERGETIKA

Vlada smatra da je dovoljno zaštitila interes

Predstavnici vladajuće koalicije smatraju da nije potrebno usvajanje Predloga zakona o zaštiti državnih interesa u elektroenergetskom sektoru Crne Gore, dok opozicija smatra da je potrebno veće objedinjavanje te oblasti.

Socijlastička narodna partija, koja je predložila taj zakon, zalaže se da Crna Gora zadrži većinsko vlasništvo u Elektroprivredi (EPCG) i Crnogorskom elektroenergetskom sistemu (CGES).

“Ne mogu se realizovati statusne i druge promjene sistema u EPCG i CGES-u, kojim bi se umanjio njen kapital i dostignuti proizvodni kapaciteti, što znači da nekome ne padne na pamet da proda dio po dio EPCG”, objasnio je poslanika SNP-a Aleksandar

Prilika za razvoj bankarskog sektora Crne Gore ogleda se u mogućnostima za nova znanja i tehnike analize projekata i priprema kreditnih zahtjeva klijenata čije ideje i zahtjevi su vezani za obnovljive izvore energije, ocijenio je juče generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić.

“Sa svim potencijalima za korištenje obnovljivih izvora energije koje Crna Gora ima, otvara se realna šansa i za razvoj elektroenergetskog sektora u Crnoj Gori. Bankarski sektor u Crnoj Gori u saradnji sa IFC tom procesu može dati svoj puni doprinos”, kazao je Radonjić na radionici, koju je organizovala Međunarodne finansijske korporacije (IFC) u saradnji sa UBCG u okviru regionalnog Programa za obnovljive izvore energije.

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Damjanović.

On je dodao da je spajanje Rudnika uglja i EPCG tako da Opština Pljevlja stekne vlasničko učešće od najmanje deset odsto ukupnog broja emitovanih akcija u elektroenergetskoj kompaniji.

S druge strane u DPS-u da što se tiče očuvanja elektroenergetske nezavisnosti, država već ima to vlasništvo zadržava. U SDP, takođe smatraju da ne treba podržati taj zakon, jer je bitno drugačiji od onoga koji su oni podnosili ranije. Poslanici Pozitivne Crne Gore smatraju da zakon ne može da riješi ozbiljne probleme.

Prema Predlogu zakona, država će obezbijediti da Opština Pljevlja stekne učešće od najmanje deset odsto od ukupnog broja akcija u društvu.

I.C.

Legle pare Radnicima Rudnika boksita juče ja na račun legla septembarska i dio oktobarske plate. Novac, 320.000 eura, obezbijeđen je kroz pozajmicu koju je odobrila Vlada Crne Gore. Prema riječima predsjednika samostalnog sindikata Borislava Bojanovića, rudari su juče mađarskoj kompaniji Vagon impeks otpremili prve količine rude od dogovrenih 20.000 tona.

“Ako sve bude po planu, trebalo bi da bude realizovan ugovor ukupne vrijednosti oko 5,3 miliona eura, kojim je predviđena isporuka 220.000 tona. Sjutra počinje priprema za početak proizvodnje. U ponedjeljak bi trebalo da počnu da rade”, poručio je Bojanović.

Kako je ranije bilo dogovoreno, avans od prodaje rude isključivo će se koristiti za uplatu plata zaposlenim radnicima, kojih trenutno ima 314, i koji do kraja mjeseca očekuju isplatu drugog dijela oktobarske zarade. Osim toga, zaposleni očekuju i da će u narednom periodu realizovati i kredit od milion eura koji bi bio dovoljan za isplatu četiri zaostale plate, a za koji se lično založio predsjednik Opštine Nikšić i bivši direktor Boksita, Veselin Grbović.

J.L.

UPRAVA CARINA

Naplata veća 20 odsto Naplata prihoda za koje je zadužena Uprava carina u aprilu veća je za skoro 20 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Iz Uprave carina su saopštili da su u aprilu ostvarili prihode u iznosu od 34,38 miliona eura, odnosno 19,76 odsto više u odnosu na isti period prošle godine, kada je naplaćeno 28,7 miliona eura.

“U strukturi prihoda najveći rast bilježe primici ostvareni po osnovu akcize, 115,70 odsto i po osnovu naplate PDV-a, 23,76 odsto. Takođe, porast naplate prihoda ostvaren je i na nivou prva četiri mjeseca”, navodi se u saopštenju Uprave carina.

Ukupno ostvareni prihodi Uprave carina za period aprilmaj iznosili su 98,8 miliona eura što je za 7,48 odsto više u od-

nosu na isti period prošle godine, kada su ostvareni prihodi od 92 miliona eura.

“Po osnovu akcize, prihodi su veći za 125,58 odsto, a po osnovu PDV-a za 9,32 odsto”, navode iz Uprave carina.

Prihod po osnovu carina, za naznačeni uporedni period, niži je za 42,07 odsto, a razlog je, kako su objasnili iz Uprave carina, što pristupanjem Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji došlo do promjene određenih carinskih stopa, radi usaglašavanja, pa su stope za pojedine proizvode smanjene ili svedene na nula odsto. Takođe, i primjena Sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama Evropske unije, Turskom i Ruskom Federacijom je uticala na smajenje carinskih stopa. I.C.

Ili rješenje ili gašenje ćelija

Ukoliko na sjednici Borda direktora KAP-a, koja je pomjerena za 20. maj, ne dođe do rješenja između Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), pristupiće se gašenju ćelija u pogonu Elektrolize, rekao je za Dnevne novine, predstavnik Vlade u Odboru direktora KAP-a, Nebojša Dožić.

“Na moj zahtjev sjednica Menadžmenta KAP-a odložena je za ponedjeljak. Ukoliko se do tada ne nađe rješenje, nešto se mora preduzeti, a to je gašenje ćeilja”, rekao je Dožić.

Već mjesecima KAP se ilegalno snabdijeva električnom energijom zbog čega je i CGES u aprilu dobio upozorenje Srbije, da je odstupanje koje pravi elektroenergetski sistem Crne Gore veoma zabrinjavajući. U upozorenju se navodi da ukoliko se problem ne riješi, u krajnjoj mjeri Crna Gora može biti isključena sa evropskog elektroenergetskog sistema.

Međutim, to nije jedini problem sa kojim se suočava KAP. Naime, u toj kompaniji je u toku pravljene spisakova, prema kojima je oko 600 radnika višak, što kako tvrdi predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić predstavlja novi problem, jer je pitanje kako će radnici otići iz fabrike.

“Nema nikakvog govora o tome da se rješavanje pitanja viška radniku u KAP-u rješava dok se na riješi problem sa strujom i ne raskine ugovor sa Rusima”, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, Sindikat će insistirati na strogom poštovanju važećeg Kolektivnog ugovora, pogotovu na onaj koji se odnosi na prestanak potrebe za radom zaposlenih i isplatom otpremnina.

“Sindikat će i ovog mjeseca nadoknaditi zaposlenima koje je poslodavac označio kao ‘nedovoljno radno angažovane’ i kojim je ukinuo stimulacije i na taj način umanjo zarade od 10 do 50 odsto. Plašim se da su naše mogućnosti iscrpljanje i da više nećemo moći da to radimo”, zaključio je Krivokapić.

Poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), ranije su saopštili da

Vlada Crne Gore opstruira zaključke o KAP-u, jer je pokušala da teret krize u Kombinatu i elektroenergetskom repro- lancu prebaci na Skupštinu, kako bi ona bude odgovorna. Takođe, ukoliko se prvi zaključak ,koji je oročen do 20.maja, ne realizuje, SNP će pokrenuti pitanje povjerenja Vlade Crne Gore.

Kako je saopšteno iz te partije 20. maja mora biti formiran i tim eksperata koji bi trebalo da odgovori na pitanje ima li KAP budućnost ili ne, a rok do kada bi i Državna revizorska instituciuja (DRI) trebalo da završi svoj dio poslo je 30.jun.

N.D.L. -I.C.

Lukoil potražuje oko 25.000 od KAP-a Sudija Privrednog suda, Marijana Pavićević, zaključila je ročište između kompanije Lukoil Montenegro i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), nakon što su advokati obije strane saopštili završne riječi sudiji. Spor pred Privrednim sudom vodi se oko duga za neplaćene račune od oko 25.000 eura, za koje firma Lukoil tvrdi da joj nijesu uplaćeni od strane nadležnih iz KAP-a.

“Sud je, u skladu sa predlogom tuženog, zatražio od Telekoma Crna Gora da dostavi podatke kako bi se utvrdilo da li

su sa dva telefona tuženog na telefone tužioca dostavljene faks poruke, na koje se tuženi i poziva, a koje su reklamacije predmetnih računa”, rekla je Pavićević.

Prema njenim riječima, Telekom nije dostavio tražene podatke koji se odnose na 2008. godinu jer podaci stariji od dvije godine, shodno Zakonu o elektronskim komunikacijama, ne mogu biti sačuvani.

Prema riječima sudije, odluka suda biće donešena u skladu sa zakonom, a kompanijama će biti poslata putem pošte.

Ugovorom do saradnje Predstavnici udruženja putničkih agencija Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije potpisali su juče u Beogradu Ugovor o saradnji, koji bi trebalo da doprinese stvaranju kvalitetnijeg turističkog proizvoda.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović, kazao je da je potpisivanjem Ugovora postavljen čvrst temelj za uspješniju regionalnu saradnju i stvaranju kvalitetnijeg turističkog proizvoda i razvoja tematskih putovanja.

PORUKA

Loša aktiva ključni izazov HIT zanima Dobra saradnja Vlade i MMF-a

sjever

Nivo loše aktive i dalje je ključni izazov ne samo za finansijski sektor, već i za ukupan napredak crnogorske ekonomije, ocijenjeno je juče nakon sastanka guvernera Centralne banke Crne Gore Milojice Dakića sa zamjenikom direktora MMF-a za Odjeljenje za Evropu Aasimom Husainom, kojem je prisustvovao i šef Misije MMF-a za Crnu Goru Ilahi Nadeem. Iz CBCG je saopšteno da je MMF podržao njene aktivnosti koje se odnose na restrukturiranje loših kredita.

Sa Husainom su razgovarali juče i premijer Milo Đukanović i ministar finansija Radoje Žugić. U saopštenju se navodi da je MMF zadovoljan napretkom koji je Crna Gora ostvarila na finansijskom planu, uz ocjenu da je situacija u tom pogledu znatno stabilnija i bolja. Međunarodni monetarni fond spreman je da pruži kontinuiranu podršku Crnoj Gori i u narednom periodu. Iz MMF-a su pozitivnim ocijenili mje-

Predstavnici kompanije HIT, u čijem sastavu posluje hotel Maestral, zatražiće preko Sekretarijata za razvojne projekte informacije o kapacitetima na sjeveru Crne Gore gdje bi se mogli pojaviti kao investitori ili partner u projektu, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

Direktor Nacionalne turističke organizacije, Saša Radović, sastao se sa predsjednikom kompanije HIT iz Nove Gorice, Dimitrijom Picigom i članovima uprave isti u i njihovu investiciju u hotel Maestrala kao prvu uspje nu privatizaciju u hotelskoj industriji u Crnoj Gori.

On je, kako je saopšteno iz NTO, preporučio da menadžment HITa razmotri proširenje svog poslovanja u Crnoj Gori posebno na sjeveru gdje postoji veliki potencijal.

Iz NTO su naveli da je HIT-ov hotel u Kranjskoj Gori dobar primjer kombinacije ski i kazino turizma.

re fiskalne konsolidacije koje je primijenila Vlada.

Sagovornici su, kako se dodaje, razmijenili mišljenje i o strateškim investicionim i infrastrukturnim projektima u Crnoj Gori, saglasivši se da oni predstavljaju važan preduslov sveukupnog razvoja.

Međunarodni monetarni fond je u redovnoj posjeti Crnoj Gori. Njihov izvještaj o stanju crnogorske ekonomije biće prezentovan najvjerovatnije u ponedjeljak.

Prodati zapisi Na drugoj ovogodišnjoj aukciji državnih zapisa sa rokom dospjeća od 91 dan prodato ih je za oko 2,4 miliona eura po prosječnoj stopi prinosa od 3,55 odsto. Ukupan iznos emisije bio je tri miliona EUR. Rok dospjeća zapisa, koji su emitovani danas, je 91 dan, odnosno 14. avgust.

Ekonomija

ČETVRTAK, 16.5.2013.

INFLACIJA

Ne treba da vratim novac

Povrće skuplje 33,2 odsto

ZARIJA FRANOVIĆ

Mjesečna inflacija u aprilu, mje- 4,4 odsto, rekreacija i kultura 3,8 odrena indeksom potrošačkih cijena sto, komunikacije 3,4 odsto, zdravlje iznosila je 0,3 odsto, dok je godišnja 2,1 odsto”, saopšteno je iz Monstat. inflacija iznosila 3,2 odsto, saopšteNegativne godišnje stope inflano je iz Monstata. Za godinu da- cije, odnosno pojeftinjenje zabiljena najviše je poskupilo povrće, vo- ženo je u grupama prevoz 4,6 odće, kao i odjeća i obuća. Povrće sto, pokućstvo i rutinsko održavaje u aprilu u odnosu na nje stana 2,8 odsto. prošle godine skuIz Monstata navode Skuplje plje 33,2 odsto, da su najveći uticaj voće 11,9 odsto, na mjesečnu stopu 33,2 odsto povrće odjeće i obuća inflacije imali rast 11,9 odsto voće 9,4 odsto odsto, cijena povrća i vo9,4 odsto odjeća i obuća ća, odjeće i obuće, hljeb 0,1 odsto, ulje i masti 14,4 hljeba i žitarica kao i mlijeka, sira i jaja. odsto, riba 3,4 odsto, a bezalkoholna pi“Posmatrano po glavnim ća 4,5 odsto. grupama, mjesečni rast cijena zabi“Pozitivne godišnje stope inflacije lježen je u grupama: hrana i bezalu aprilu zabilježene su u grupama: koholna pića 1,6 odsto, djeća i obuća odjeća i obuća 9,4 odsto, hrana i be- 0,6 odsto, zdravlje 0,2 odsto, obrazozalkoholna pića 5,4 odsto, stanova- vanje 0,2 odsto”, navode iz MonstaI.C. nje, voda, struja, gas i druga goriva ta.

Iz ŽICG kažu da su uradili što su mogli i da nemaju mehanizam da od Franovića naplate bonuse Ivana Boljević

B

ivši predsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture (ŽICG) Zarija Franović neće vratiti isplaćene bonuse, jer su, kako tvrdi, isplaćeni po tada važećim odlukama Vlade. On je za Dnevne novine komentarisao da je za vrijeme njegovog mandata Željeznička infrastruktura imala dobre poslovne rezultate i redovno izmirivala sve obaveze prema državi, zbog čega mu je”sasvim mirna savjest”.

Bonusi koje je uzeo u iznosu od 5.500 eura obračunati su i isplaćeni u skladu sa tada važećim odlukama Vlade, zbog čega nema potrebe da isti budu vraćeni, tvrdi za Dnevne novine bivši predsjednik borda direktora ŽICG Zarija Franović.

Prema njegovim riječima, Vlada je 2009. godine donijela odluku po kojoj su već predviđene smanjene plate i zvjesne restrikcije, ali u kojoj nije stajalo da bonusi ne mogu biti isplaćeni. “Željeznička infrastruktura je za vrijeme mog radnog angažmana bila uspješna firma, koja je poštovala svaku Vladinu odluku. Bonusi koje sam isplatio nastali su kao rezultat dobrog poslovanja kompanije u tom periodu i u skladu su sa odlukom Vlade iz 2009. godine. Nova Vladina odluka po kojoj su ‘ukinuti’ bonusi nastupila je u julu 2012. godine, a bonusi koje smo uzeli odnose se na poslovanje iz 2011. godine, zbog čega ne smatram da treba da ih vratim”, kazao je Franović za Dnevne novine.

Vlada je sredinom decembra 2012. pozvala sve one koji su isplatili bonuse da vrate taj novac. Mjesec dana kasnije i Bord direktora Željezničke infrastrukture pozvao je Franovića da vrati nepropisno isplaćen novac. Franović je nakon poziva Borda direktora Željezničke infrastrukture medijima najavio da će vratiti bonuse.

“Do današnjeg dana Franović nije vratio bonuse. Mi smo ga pozvali da ih vrati, i nemamo druge mehanizme kojima možemo uticati na to da li će ih on vratiti ili ne”, kazao je za Dnevne novine direktora ŽICG Milan Čolaković.

Dok Franović odbija da vrati bonuse, član Borda Ljubomir Sošić vratio je bonus već u decembru.

Ranije je član Borda Spaso Popović odbio da mu se uplati jedna prosječna zarada od 440 eura koja mu pripada kao bonus, dok je član tog tijela Marko Rakočević, nakon što mu je novac uplaćen, vrlo brzo (septembar) vratio bonus u iznosu od jedne plate. Sa druge strane, Uprava Luke

BIVŠI AKCIONARI TREBJESE

Bar usvojila je u decembru odluku o vraćanju bonusa koje je sebi dodijelilo 11 članova Odbora direktora, izvršni direktor, sekretar kompanije i četiri direktora sektora, saopšteno je za Dnevne novine iz Sindikata. Odluka o vraćanju bonusa usvojena je nakon što je Ministarstvo finansija pozvalo direktore da vrate novac jer to nije u skladu sa odlukama Vlade. Dnevne novine su krajem novembra prošle godine prve objavile da su pet članova Borda direktora: Predrag Ivanović, Zdravko Gvozdenović, Goran Jevrić, Žarko Pavićević, Nikola Jojović, izvršni direktor Slobo Pajović, sekretarka Vesna Mihaljević i još četvorica direktora sektora dodijelili sebi u junu 2012. godine, na osnovu odluke skupštine akcionara, bonuse za rezultate ostvarene 2011. godine u iznosu između 2.880 i 3.840 eura, odnosno šest do osam prosječnih zarada u državi. Motiv za dodjelu bonusa bio je profit od 188.127 eura koji je ostvaren 2011. Odluka o bonusima je utvrđena na sjednici skupštine akcionara u junu 2012. godine.

Traže dividende za prodate akcije Bivši akcionari Trebjese tužili su tu kompaniju za neisplaćivanje dividendi za 2010. i 2011. godinu. Kako tvrde u tužbi, kompanija nije donijela odluku o raspodjeli dividende, kao ni o namjeni ostvarene dobiti, iako je za taj period ostvarila dobit u iznosu od devet miliona eura. Pravni zastupnik bivših akcionara Radomir Odalović kazao je sudiji Milici Popović da je menadžment zloupotrijebio prava i otkupljivao akcije po znantno nižim cijenama, kako bi kasnije zadržao dobit. On tvrdi da manjinski akcionari nikada nijesu pozvani na skupšti-

nu akcionara i da im nije dozvoljeno da se sastaju u okviru prostorija fabrike za čiju gradnju su izdvajali novac od sindikalnih sredstava. Pravna zastupnica Trebjese Vesna Raičević tražila je da se tužba odbije, ističući da su prodajom akcija njihovi vlasnici izgubili pravo na dividendu. Ona je navela i da je tužena (Trebjesa) donijela odluku da se dividenda ne raspoređuje, što je u skladu sa zakonom, kao i da je na skupštini akcionara bilo akcionara koji su glasali za takvu odluku. Ročište je odloženo, a novo zakazano za 17. jun. I.B.

DPS: Predlažamo najbolje Na pitanja da li će DPS preduzeti nešto kako bi njen funkcioner Zarija Franović vratio nepropisno uzete bonuse, kako tumače Franovićevo ignorisanje poziva Vlade i Željezničke infrastrukture da vrati novac, te da li namjeravaju da Franovića kandiduju za neku od pozicija u državnim i javnim preduzećima, iz te partije dobili smo jedan odgovor.

“Demokratska partija socijalista, kroz učešće u vlasti, za odgovorne funkcije predlaže one kadrove za koje vjeruje da će najbolje odgovoriti izazovima i oba-

vezama posla koji preuzimaju. Zavisno od kvaliteta obavljenog posla, naša partija ukazuje ponovne prilike. Podrazumijeva se da svaki naš kandidat ispunjava propisima predviđene uslove da bi bio kandidovan za neku odgovornu funkciju, kao i da tokom svog mandata poštuje osnovne postulate demokratije, koji su podudarni i sa našom političkom ideologijom, a ona glasi da se zakoni moraju poštovati i da su jednaki za sve”, kazao je za Dnevne novine portparol DPS Časlav Vešović.

JAVNE NABAVKE

Zakon nejasan i neefikasan Dugi rokovi, obimnost i različitost dokumentacije koja se traži, glavni su nedostaci postojećeg Zakona o javnim nabavkama, ocijenjeno je juče u Privrednoj komori.

Privrednici su poručili da je Zakon nejasan i neefikasan, a prema riječima Vlastimira Golubovića iz kompanije Veleteks, njime se urušavaju osnovna načela javnih nabavki, a posebno načelo ekonomičnosti i ravnopravnosti.

“Ekonomičnosti na štetu države, a ravnopravnosti na štetu učesnika u postupku javnih nabavki”, rekao je Golubović na okruglom stolu, prenosi agencija Mina-biznis.

On je podsjetio da u postupku javnih nabavki putem šopinga mogu učestvovati samo ponuđači koji su regi-

7

strovani za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke kao osnovne djelatnosti čime je narušeno načelo ravnopravnosti.

“U toku konkursa pojedini privrednici u Privrednom sudu mijenjaju šifru da bi mogli da učestvuju na tenderu, dok drugi to ne stignu. Smatram da je ovo nešto što treba brisati iz Zakona i da pravo na učešće u šopingu treba da imaju svi koji su registrovani u Privrednom sudu”, naveo je Golubović.

Aleksandar Prelević iz kompanije Jugodata kazao je da je ono što vidi kao jednu od biznis barijera pretjerani formalizam u primjeni Zakona.

On je podsjetio da se posebna glava Zakona o javnim nabavkama odnosi na nabavke u elektronskoj formi.

Direktor Montefarma Budimir Sta-

nišić rekao je da formalizam pri primjeni zakona “ruši priču”.

“Apelujem na rokove. Nabavka ljekova i medicinskog materijala je nešto od čega zavise životi građana i tu rokovi moraju da budu najkraći mogući”, kazao je Stanišić dodajući da su životi građana bitniji od strogog poštovanja zakona.

Direktor Uprave za javne nabavke Mara Bogavac kazala je da je neophodno povećati odgovornost, prije svega, krovnih institucija, u sistemu javnih nabavki u cilju postizanja boljih rezultata prilikom korišćenja javnih sredstava.

Ona je najavila da je za ovu godinu predviđena izmjena i dopuna postojećeg Zakona o javnim nabavkama u četvrtom kvartalu.

I.C.

SKUPŠTINA

Završena priča o štednji i PIO Poslanici su juče završili raspravu o predloženim dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju koji bi omogućio radnicima, koji su radni vijek proveli u izuzetno teškim uslovima rada, odlazak u prijevremenu starosnu penziju. Dopune je predložila Socijalsitička narodna partija (SNP) s ciljem da se radnicima, koji rade u izuzetno teškim uslovima, omogući odlazak u prijevremenu starosnu penziju kada napune 30 godina staža, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Podršku ovom zakonu najavili su poslanici SDP-a i Pozitivne.

Međutim, poslanici DPS-a smatraju da bi se prihvatanjem ovog predloga povećao broj korisnika prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, što bi dovelo do povećanja sredstava za finansiranje

penzijskog sistema.

Poslanici su juče najavili da će podržati izmjene Zakona o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment i Banke privatne privrede položenih preko preduzeća Jugoskandik, kojima se produžava rok za podnošenje zahtjeva do 31. jula ove godine.

Osnovni razlog za predlaganje izmjena tog Zakona stvaranje pravnog okvira da pravo na isplatu deviznih sredstava ostvare i građani sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji nijesu bili u mogućnosti da podnesu uredne zahtjeve u propisanom roku. Zahtjevi za isplatu su se mogli podnositi do 4. aprila 2009. godine.

Tom izmjenom Zakona omogućila bi se isplata deviznih sredstava određenim građanima koji to pravo nijesu ostvarili u zakonom predviđenom roku, a deponovali su devizna sredstva kod navedenih banaka.

8

Društvo

ČETVRTAK, 16.5.2013.

VESELIN VUJANOVIĆ

Nepotpisivanje kolektivnog ugovora je nečiji interes Iako je novi OKU podržao Socijalni savjet i što je postignut kompromis između Vlade, poslodavaca i sindikata, “radnički ustav” još nije potpisan NEDOSTAJE VOLJA NADLEŽNIH

Životnu sredinu bolje kontrolisati

Primjena modernih tehnologija može pomoći u oblasti zaštite životne sredine i omogućiti da se građanima ova oblast bolje približi, ocijenjeno je juče na Cetinju na konferenciji “Primjena modernih tehnologija u svrhu monitoringa životne sredine”.

Otvarajaći konferenciju, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović poručila je da se u oblasti životne sredine mora poboljšati kontrola.

Pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Golubović kazao je na skupu da se nada da će novi zakon o komunalnoj policiji promijeniti situaciju u oblasti životne sredine, odnosno odlaganja otpada, jer su ovim pro-

pisom, kako je rekao, predviđene strože kazne.

“Građani treba da se uključuju mnogo više kada je u pitanju životna sredina. Nedostaje volja nadležnih institucija i inspekcija u oblasti životne sredine. Često se dešava da građani prijavljuju slučajeve narušavanja prirode, ali da nadležne inspekcije ne reaguju”, upozorio je izvršni direktor ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović.

Ispred Agencije za zaštitu životne sredine Lidija Šćepanović ocijenila je da na javnim raspravama učestvuje mali broj građana, uprkos urednim pozivima. Šćepanović smatra da je to pokazatelj da se mora podizati svijest građana.

M.M.K.

Očistili Ševrlju Lokalitet Ševrlja, nadomak Cetinja, očišćen je u jučerašnoj akciji, koju su organizovali Agencija za zaštitu životne sredine i prijestonica Cetinje, u saradnji sa UNDP-om i ekološkim pokretom Ozon.

U akciji su učestvovali državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović i čelnici prijestonice Cetinje, na čelu sa gradonačelnikom Aleksandrom

Bogdanovićem, te predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine. Lokalitet su čistili brojni službenici Agencije, prijestonice, Ozona i UNDP-a, kao i predstavnici Saveza izviđača Crne Gore (članovi izviđačkog odreda “Gojko Kruška”) sa Cetinja.

Tokom akcije sakupljene su velike količine otpada, odnosno šuta, plastičnih kesa, špriceva…

ObNOVA kOšArkAškIH IgrALIšTA

Svi smo jedan tim Potpisivanjem memoranduma o saradnji počela je akcija “Svi smo jedan tim” tokom koje će đaci 29 osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore dobiti obnovljena košarkaška igrališta.

Akciju Televizija Vijesti realizuje u saradnji sa partnerima - Erste bankom, Fondacijom Petrović Njegoš, Elektroprivredom Crne Gore, “Elanom”, firmama “Cerovo”, “Neckom”, “Porto Montenegro” i “Studio moderna”, kao i Ministarstvom prosvjete.

Promovisani su spot kampanje i brošura o zdravim stilovima života namijenjena djeci i mladima. Zbog velikog interesovanja za akciju, najavljena je i mogućnost proširivanja spiska doniranih škola.

Televizija Vijesti akcijom sa

partnerima želi da ukaže na neophodnost povezivanja i zajedničkog djelovanja za dobrobit djece i mladih, njihovog aktivnijeg i masovnijeg uključivanja u sport i njegovanje zdravih stilova života, kao i popularisanje košarke kao rekreativne ali i takmičarske discipline.

Društveno odgovornom akcijom “Svi smo jedan tim” TV Vijesti obilježava prvih pet godina emitovanja programa.

“Kako je ovo samo jedna u nizu društveno-odgovornih akcija koje je pokrenula TV Vijesti, u narednom periodu ćemo raditi na osnivanju fondacije koja će okupiti sve one koji žele da daju doprinos novim inicijativama”, kazala je pomoćnica direktora Televizije Marijana Bojanić. B.B.

Predsjednik Udruženog sindikata državnih institucija, Veselin Vujanović upozorio je u razgovoru za Dnevne novine da je oko 120.000 radnika ostavljeno na milost i nemilost poslodavaca, zbog toga što socijalni partneri još nijesu potpisali Opšti kolektivni ugovor (OKU). Zakon o radu nije dovoljan mehanizam za zaštitu radničkih prava, pa je iz tog razloga od vitalnog interesa potpisivanje novog OKU-a, jer se njime detaljnije definišu prava i obaveze iz radnog odnosa.

On ističe da radnici nemaju zaštitnički akt kada su u pitanju prava iz radnog odnosa.

“S obzirom da nemamo OKU nemoguće je usaglasiti sa njim granske ugovore. Dakle, nalazimo se u poraznoj situaciji. Većina zaposlenih u Crnoj Gori prepuštena je zaštiti shodno Zakonu o radu. Kakvu zaštitu pruža Zakon o radu najbolje da ne govorim. Smatram da bi Vlada, koja možda u nekim trenucima vodi više računa o radnicima nego pojedini sindikati, trebala nekom uredbom ili podzakonskim aktom odredbe koje su sadržane u OKU valorizovati i staviti u funkciju, kao zaštitu svih zaposlenih u Crnoj Gori”, ocijenio je Vujanović.

Vujanović smatra presedanom to što je OKU prvo oročen na godinu, a sada je stavljen van snage u Crnoj Gori.

“Po meni je sve ovo što se dešava sa Opštim kolektivnim ugovorom pomalo čudno. Čak smatram da je situacija u kojoj nemamo radnički ustav na snazi, najveći poraz sindikalizma na ovim prostorima. Nepotpisivanje OKU-a je nečiji interes. Očigledno je u pitanju interes ko će gazdovati Fondom za prevenciju radne invalidnosti”, ocijenio je Vujanović.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je svega oko 50.000 radnika sindikalno organizovano, odnosno imaju sindikate i pojedinačne kolektivne ugovore.

“Da je dovoljna zaštita Zakon o radu onda definitivno ne bi bilo Op-

Sindikalizam nema smisla bez ugovora Komentarišući Predlog zakona o štrajku, Vujanović je ocijenio poražavajućim to što se tim propisom omogućava štrajk poslodavcima.

“Mislim da je nezabilježeno na prostorima okruženja da se olako prešlo na uvođenje mogućnosti da poslodavaci štrajkuju. Ako poslodavac štrajkuje, logično je da je firma zaključana, a da radnici idu kući. S obzirom

šteg kolektivnog ugovora. Zakon o radu donosi Skupština i ona može, ali i ne mora da uvaži preporuke socijalnih partnera. Na OKU saglasnost moraju dati sva tri partnera - Vlada, poslodavci i sindikati. Zakon o radu nije dovoljno sadržajan sa aspekta zaštite radničkih interesa. Izgleda da kapital upravlja svijetom, a možda je ušao i u sferu OKUa”, rekao je Vujanović.

On je naglasio da radnici sve rje-

da je propis podržao Socijalni savjet, Skupštinu sada ništa ne sputava da zakon usvoji”, kazao je Vujanović, pitajući ko će od radnika imati petlju da štrajkuje, ako mu se može vratiti štrajkom poslodavca. Dilema je, kaže da li ima smisla baviti se sindikalizmom, s obzirom na to da nemamo OKU, a s druge strane imamo ovakav Predlog zakona o štrajku.

đe rješavaju problema uz pomoć sindikata.

“O tome svjedoče brojni slučajevi. Sindikati izleda više ne mogu da kanališu i vode tu vrstu sindikalne borbe. Možda treba napraviti koheziju svih sidnikalnih snaga. Zaposleni da bi došli do cilja moraju danas da lobiraju političke partije. Mnoge zemlje u okruženju imaju sindikalne predstavnike u parlamentu”, naveo je on.

M.M.K.

PrILIkA ZA STUDENTE

Takmičenje za besplatne kotizacije Cjelodnevni seminar sa dr Maršalom Goldsmitom, prvim misliocem iz oblasti liderstva na svijetu, u organizaciji konsultantske firme Blue Coach održaće se 4. oktobra u hotelu Splendid.

Riječ je o jednom od najvećih biznis događaja u Crnoj Gori i regionu i jedinstvenoj prilici da se, kazao je za Dnevne novine konsultant i biznis trener u kompaniji Blue Coach Srđan Vukčević, na jednom mjestu uči od najvećeg stručnjaka za liderstvo na svijetu i istovremeno uspostave vrijedni kontakti veoma uspješnih crnogorskih i regionalnih biznis lidera.

“Zato smo za studente organizovali takmičenje koje će im omogućiti da dobiju 27 kotizacija za menadžere. Studenti se mogu prijaviti za takmičenje u jednom od tri izazova do 25. maja na e-mail studenti@bluecoach.me. Izazovi su ‘Izrada studije slučaja o crnogorskoj kompaniji ili ličnosti’, ‘Marketing kampanja za promociju kupovine domaćih proizvoda’ i ‘Projekat od društvenog značaja primjenjiv na Crnu Goru’ “, kazao je Vukčević i dodao da će tri najbolje plasirana tima, po izazovu, biti nagrađena besplatnom kotizacijom za seminar.

Timovi mogu da sadrže od jednog do tri studenta, a konkurs je, kako je kazao, otvoren za sve studente akademskih, specijalističkih,

Dr Maršal Goldsmit

magistarskih i diplomskih studija iz Crne Gore.

Rezultati prvog kruga će biti objavljeni 20. juna, a timovi koji su se kvalifikovali za drugi krug, kako je objasnio, završenu studiju slučaja, koja treba da ima minimum pet a maksimum 10 strana, do 5. jula treba da pošalju na e-mail studenti@bluecoach.me.

Pobjednici takmičenja će biti objavljeni 1. avgusta, a sve informacije i detalje takmičenja mogu se vidjeti na http://www.marshallgoldsmith.me/ i www.bluecoachblog.

wordpress.com, kao i na Fejsbuk stranici Blue Coach-a .

“Seminar je fokusiran na izuzetno kvalitetan sadržaj i na uspostavljanje vrijednih kontakata za budućnost vaše karijere. Dr Goldsmit će držati obuku u dvije sesije, prva je kreirana i za menadžere i za direktore, dok je druga samo za direktore i top menadžment”, kazao je Vukčević.

Medijski sponzor događaja su Dnevne novine koje će blagovremeno informisati čitaoce o rezultatima takmičenja i seminaru. J.V.Đ.

Društvo

ČETVRTAK, 16.5.2013.

9

PREPUŠTAJU ODLUKU SUDU

Moreplovci se vraćaju kući

Nakon devet mjeseci borbe crnogorski državljani digli ruke i dolaze u Crnu Goru bez prebijene pare Brod na kome su crnogorski mornari proveli devet mjeseci

Jelena Kovačević

T

ri crnogorska državljanina koja se nalaze na brodu “Jonijan spirit” grčke kompanije “Agoudimos”, na jugu Italije, poslije više od devet mjeseci danas napuštaju brod i vraćaju se u Crnu Goru bez novca koji su zaradili. Nakon devetomjesečnog čekanja da im kompanija koja ih je zaposlila isplati zarade, upozorenja da će zapaliti sebe i brod, ipak su prihvatili predlog da zatraže pravnu pomoć. Večeras u 18 časova napuštaju brod i nadaju se pozitivnom ishodu pravnog postupka.

Merin Đukić, Boban Đurašković i Draško Petrović, moreplovci iz Crne Gore, večeras će napustiti brod koji su “zarobili” kako bi se izborili za novac koji su zaradili.

Jedan od četvorice crnogorskih državljana, koliko ih je bilo na brodu, za sada će ostati na brodu i čekati isplatu dugovanja.

“Počasni konzul Crne Gore u Bariju Luiđi Morini dolazio je juče i predložio nam da uzmemo advokata i pođemo kući, a mi smo shvatili da nam je to jedina solucija jer kompanija tvrdi da nema novca. Ovom problemu se ne vidi kraj, šta ćemo drugo”, kazali su pomorci Dnevnim novinama.

Moreplovac iz Srbije koji je zbog privatnih problema kratko napustio brod i otišao do kuće, takođe će, po povratku na brod

postupiti kao crnogorski državljani, što očekuju i od mornara iz Grčke i Ukrajine.

Moreplovce će zastupati italijanski advokat, u sudu u Brindiziju.

“Advokatica Paola Bareta je kćerka vlasnika kompanije ‘Bareta’ koja se bavi lučkim uslugama, posjeduje remorkere, a njima kompanija duguje nešto oko milion eura. Ona zastupa svog oca i ujedno uzima i nas bez ikakve nadoknade. Sjutra oko 18 časova potpisujemo ugovor i krećemo kući”, kazao je juče mornar Merin Đukić.

“Bareta” će im obezbijediti prevoz do Barija, kako su ispričali morepolovci, a tamo će ih dočekati Morini, koji će im dati karte do Crne Gore.

Na pitanje da li se nadaju presudi u njihovu korist, Đukić kroz uzdah kaže da je najvažnije da su kući.

RASPODJELA SREDSTAVA

Još jedna žalba na rad Komisije Konkurs za ovu godinu samo što nije raspisan, a pritužbe na rad Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću i dalje pristižu.

Nevladina organizacija Udruženje invalida rada obratila se Dnevnim novinama sa žalbom da od prošle godine nijesu dobili odgovor od nadležnih institucija zašto su odbijena dva projekta sa kojima su se prijavili.

“U obrazloženju o odbijanju projekata, koje je stiglo sa zakašnjenjem 45 dana nakon odbijanja, navodi se da je razlog nepotpuna dokumentacija. Naime, Komisija je tražila izvještaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu, a mi nijesmo imali sredstava da bismo uopšte poslovali”, kazao je direktor te NVO Slobodan Kljajić.

Udruženje se nakon toga obratilo državnim institucijama, pokušali su da stupe u kontakt sa predsjednikom Komisije, zamjenikom ministra finansija Borisom Buškovićem, ali ništa od toga nije dalo rezultate. “Žalili smo se Upravnom sudu, odakle su nam odgovorili da je taj predmet u proceduri, zatim Tužilaštvu, Upravi policije, Ministarstvu finansija, članovima i predsjedniku Komisije, ali nema odgovora. Zato smo riješili da obavijestimo javnost da Komisija ne radi u interesu svih, već da su u pitanju zloupotrebe položaja. Po 200 i 300.000 eura su dijelili svojim organizacijama i onima koji su imali veze kod nekog člana”, kazao je Kljajić.

DN su od Komisije dobili odgovor da u njihovom radu nije bilo nikakvih nepravilnosti jer su svi aplikanti imali obavezu dostavljanja potvrde o predaji finansijskog izvještaja Poreskoj upravi, što je zakonska obaveza svih nevladinih or-

Ilustracija

ganizacija bez obzira na to da li su poslovale prethodne godine.

“U tomslučaju neophodno je da se Poreskoj upravi kroz bilanse stanja i uspjeha dostavi potvrda da organizacija nije imala novčanih tokova. Ističemo da je zbog važnosti pomenutog izvještavanja prema Poreskoj upravi pomenuto tretirano kao jedan od osnovnih preduslova za dublje razmatranje projekta”, kazao je sekretar Komisije Marko Vukašević. Što se tiče žalbe na kašnjenje u dostavljanju obavještenja o razlozima odbijanja projekata, Vukašević je kazao da se to desilo jer iz pomenute NVO nijesu poslali odgovarajuću adresu.

Iz Udruženja su takođe podsjetili da je Upravni sud nakon žalbe dvije nevladine organizacije oborio raspodjelu 2,5 miliona eura od dijela prihoda od igara na sreću za 2011. godinu, dok u Komisiji smatraju da je sve teklo kako treba.

Objavljivanje konkursa za ovu godinu se očekuje u narednom periodu, a Komisija je u procesu pripreme inicijative za raspisivanje konkursa.

J.K.

“Šta ćemo, drugog izbora nemamo, čovjek bi ovdje izludio. Kad ste kod svoje porodice, sve je drugačije. S božjom voljom, kako bude”, kazao je on.

Humanitarna organizacija “Karitas” ih je hranila od prije Nove godine, jedan obrok dnevno. Kako su ranije ispričali za DN, mještani su im donosili voće i hranu

iz kuće, ono što su imali, pa su tako preživjeli zimu. Jedan od moreplovaca se razbolio i sa broda je vraćen u Crnu Goru, gdje je preminuo. Ipak, iako su na brodu živjeli u nepodnošljivim uslovima, moreplovci su odbijali da ga napuste dok im kompanija koja ih je zaposlila ne isplati dugovanja. U očaju su upozoravali da će zapa-

liti sebe i brod ukoliko ne ostvare svoja prava. Pomorci su se, kako tvrde, ukrcali 5. jula preko barske agencije “Montemare”, uplativši po 400 eura, a agencija je garantovala da je kompanija stabilna i likvidna. Međutim, prije dva dana su im iz “Agoduimosa” kazali da novca nemaju i da se ne nadaju isplati.

mInISTARSTVO I mDI

Negiraju švercovanje oružja Ministarstvo ekonomije, pa ni ministar Vladimir Kavarić nikada nijesu izdali kompaniji “Montenegro Defence Industry MDI” bilo kakav švercovani sertifikat o konačnom odredištu za bilo koju robu namijenjenu izvozu u bilo koju zemlju, pa ni za navodni izvoz u Gruziju, saopšteno je iz kompanije MDI. “Predmetna dozvola za izvoz je vraćena Ministarstvu ekonomije u skladu sa važećim propisima, pošto po ugovoru koji je potpisan sa kompanijom ‘MEICO’ nije uplaćen ugovoreni avans, pa je jasno da niti je bilo, niti je moglo biti bilo kakvog izvoza ove robe iz Crne Gore, a naročito ne u Gruziju”, naglasili su iz te kompanije i dodali da se oružje nalazi u skladištima Vojske Crne Gore.

Dnevni list Dan objavio juče tekst u kome se navodi da je Vlada Crne Gore falsifikovala sertifikat o konačnom odredištu za 10.000 komada ručnih bacača raketa M80 “zolja”, koji su početkom 2011. godine umjesto u Albaniji, kako su tvrdili u izvršnoj vlasti, završili u Gruziji, koja je pod sankcijama Ruske Federacije za uvoz naoružanja i vojne opreme.

Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da je privredno društvo “MDI” d.o.o. Podgorica dana 27. decembra 2010. godine podnijelo za-

Kavarić

htjev za izdavanje dozvole za izvoz: raketa 64 mm. “Zolja” (bacač ručni raketni M80) u količini od 10.000 komada, za kupca “Meico” Rr. “4 Shkurti” Tirana- Albanija.

Shodno Zakonu o spoljnoj trgovini naoružanjem, vojnom opremom i robom dvostruke namjene Ministarstvo ekonomije pribavilo je prethodne saglasnosti Ministarstva odbrane, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija i izdalo dozvolu za izvoz.

“Sva količina ručnih bacača raketa M80 ‘ZOLJA’ (10.000 komada), koja je navodno izvezena u Gruziju,

nalazi se u skladištima Vojske Crne Gore. Takođe je lako provjeriti da su te rakete neprekidno u skladištima VCG posljednjih 15 godina”, navodi se u reagovanju MDI-ja u koje je CdM imao uvid.

Oni su dalje naveli da je Ministarstvo ekonomije dozvolu za regularan izvoz 10.000 komada raketa M80 “zolja” izdalo kompaniji “Montenegro Defence Industry” u skladu sa zakonom, a na osnovu validnog međunarodnog uvoznog sertifikata, koji je izdao nadležni organ Republike Albanije, koji nosi odgovornost za dalje adekvatno postupanje sa ovom robom.

M.M.K.

mOnSTAT

Smanjen broj doktora nauka U Crnoj Gori prošle godine magistrirale su 282 osobe, dok je doktorske studije završilo njih osam.

Iz Monstata je saopšteno da je prošle godine postdiplomske studije završilo 1.874 studenta, što predstavlja povećanje od 7,8 odsto u odnosu na 2011. godinu.

Navodi se da je od 1.874 posti-

plomca specijalističke studije završilo njih 1.592, a magistarske 282.

“Postdiplomske studije završilo je 63,6 odsto ženskog, a 36,4 odsto studenata muškog pola”, kaže se u saopštenju.

Najviše studenata postdiplomske studije završilo je na Univerzitetu Crne Gore, 79,8 odsto, na Univer-

zitetu Mediteran 10,4, na Univerzitetu Donja Gorica 4,3 a na ostalim visokoškolskim ustanovama 5,5 odsto.

“Zvanje doktora nauka u prošloj godini steklo je osam osoba, što predstavlja smanjenje od 27,3 odsto, u odnosu na 2011 godinu”, kazali su iz Monstata.

B.B.

10 Crna Gora

ČETVRTAK, 16.5.2013.

NEZADOVOLJSTVO

Optuženi u slučaju ª Zavalaº ispred njemačke ambasade IZAZIVANJE OPASNOSTI

Metak ª prošetaoº kroz stan komšije

Barska policija uhapsila je prekjuče Vasilija Boškovića (21) zbog sumnje da je ispalivši metak koji je pronađen u stanu njegovog sugrađanina V.V. počinio krivična djela “izazivanje opšte opasnosti” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”.

Bošković je, prema sumnjama policije, juče oko 10 časova ujutru, iz svog stana ispalio hitac u pravcu stana V.V., koji se nalazi u zgradi naspram njegove, u Bulevaru Revolucije u Baru.

“Izlaskom na lice mjesta izvršen je uviđaj, kada je konstatovano da je ispaljeni projektil prvo pogodio spuštenu roletnu i duplo staklo na prozoru spavaće sobe stana – vlasništvo V.V., a potom prošao kroz vrata spavaće sobe, kroz hodnik i vrata dnevne sobe, u čijoj je unutrašnjosti pogodio komodu, koja se nalazila u ovoj prostoriji”, piše u saopštenju Uprave policije.

U momentu kada je mladi Baranin ispalio metak u pravcu stana V.V., u sobi kroz koju je hitac prošao jedna osoba je spavala.

Nakon izvršenog uviđaja policajci su došli do sumnje da je oružje koristio Bošković, nakon čega su ga uhapsili. Tom prilikom, kod njega je pronađen pištolj za koji nije posjedovao dozvolu.

U policijskim prostorijama, kako Dnevne novine saznaju od izvora iz policije, Bošković je priznao da je on pucao, ali nasumično, odnosno bez namjere da ikoga povrijedi.

Nakon toga, osumnjičeni je predat Višem državnom tužiocu u Podgorici, koji ga je pustio da se brani sa slobode.

Bošković je, kako je naveo izvor DN, od ranije poznat policiji, a blizak je prijatelj Šćepana Bujića koji je osumnjičen za ubistvo braće Dejana i Ljubomira Gojačanina.

M.V.P.

POLJUBILA POLICAJCA

Ćalović da plati 550 eura kaznu

Direkotrica MANS-a Vanja Ćalović, odlukom sudije Prekršajnog suda u Podgorici Branke Radonjić, moraće da plati kaznu u iznosu od 550 eura, jer je prilikom porotesta ispred zgrade Vlade poljubila policajca, čime ga je ometala u vršenju službene dužnosti. Ćalović je juče proglašena krivom što je 10. maja prošle godine na preformansu MANS-a, ispred zgrade Vlade, zagrlila i poljubila u lice policajca Marka Stojanovića, čime ga je “ometala i omalovažavala”.

Nakon izrečene presude Ćalović je kazala da je sudija Radonjić ovakvom odlukom dokazala da nije stala u odbranu pravde i zakona, već na stranu onih koji su korumpirani i koji konstatno pokušavaju da vrše pritisak na nju i da je ućutkaju.

“A ja sigurno zbog ovih 550 eura, niti 500 godina zatvora, ili bilo kaje prijetnje ovog režima i kriminalaca, koji su sa njima povezani, neću prestati da radim ovaj posao. Sigurno je da ćemo se žaliti na ovu presudu, pa i ako drugostepeno vijeće bude donijelo istu presudu, spremni smo da idemo do Strazbura”, kazala je Ćalović.

Ona je istakla da je ovakvom presudom dokazano da građani mogu biti kažnjeni samo uko-

liko policajce tretiraju kao “normalna ljudska bića” i ako pokušavaju da spriječe konflikt.

“Najbolji primjer za ponašanje prema policajcima su ubice Slavoljuba Šćekića, koji u zatvoru uživaju u brojnim povlasticama zahvaljujući tome što su ga ubili. Ovo je ujedno i najbolja poruka običnim policajcima da oni ni na koji način nijesu zaštićeni i da neko treba i može da se iživljava na njima”, tvrdila je Ćalović.

Njen branilac, advokat Veselin Radulović, naglasio je da zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nije u skladu sa zakonom, da je nerazumljiv i apsurdan. On je naveo da nije jasno kako je Ćalović ometala policajca, jer nije poznato koju službenu dužnost je on sporne noći vršio.

“Nesporno je da policajac Stojanović nije reagovao na takvo ometanje, da bi se 10 mjeseci kasnije sjetio da je bio onesposobljen i da nije mogao normalno da funkcioniše”, istakao je Radulović, dodajući da je policija u ovom postupku prekršila osnovna ljudska prava okrivljene i to pravo na pravično suđenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, pravo na slobodu izražavanja i pravo na slobodu okupljanja i udruživanja. M.V.P.

Performans Ćalovićeve ispred zgrade Vlade

Optuženi u slučaju “Zavala” okupiće se danas u 13 sati ispred Ambasade Njemačke u Podgorici, a njemačkom ambasadoru Piusu Fišeru uručiće pismo, saznaju Dnevne novine. Oni su se, prema saznanjima našeg lista, odlučili na ovaj korak zbog sve češćih istupa u javnosti samog ambasadora, ali i mnogih javnih ličnosti, u kojima ih već osuđuju, iako je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu osuđujuću presudu u slučaju “Zavala”.

Optuženi u ovom slučaju su bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, bivši potpredsjednik opštine Dragan Marović, nekadašnji poslanik DPS Đorđije Pinjatić, izvršni direktor budvanskog preduzeća “Moninvest” Dragan Sekulić, Dragan Žinić, Slobodan Đurović, Stevan Vučetič, Srećko Tomović, Novak Stanojević, Miško Minić i Marko Kaloštro. Istraga je pokrenuta i protiv ruske državljanke Natalije Panine, bivše izvršne direktorke preduzeća “Zavala invest”.

Inače, njemački ambasador Pius Fišer u više navrata je davao izjave

Rajko Kuljača sa advokatom Borivojem Borovićem o slučaju “Zavala”. On je na okruglom stolu “Uloga Ustavnog suda u izgradnji vladavine prava” izjavio na primjer da su “razočaravajuće presude koje su trebale da budu dokaz da Crna Gora ima političku volju i sposobnost da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Tada je kao primjer tih razočaravajućih presuda naveo i slučaj “Zavala”.

“Takav rezultat za nas je razočaravajući, jer su upravo te dvije presude, odnosno slučaja, bili za nas dokaz da je Crna Gora spremna da se bori protiv ovog zla”, naglasio je Fišer.

On je to govorio i nakon odluke Apelacionog suda da čitav proces vrati na početak jer je, između ostalog, prvostepena presuda nerazumljiva, i ne zna se koji je zakon primijenjen”.

Ml.P.

VIDOVITI MINISTAR

Marković unaprijed zna odluku Vrhovnog suda Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković prije nekoliko dana kazao je da zna odluku Vrhovnog suda u vezi sa predmetom koji se razmatra po žalbi Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT). Riječ je o slučaju “Zavala”, gdje je Apelacioni sud ocijenio da se okrivljeni ne mogu osuditi za radnje koje u momentu navodnog izvršenja nijesu bile definisane kao krivično djelo. Namjerno ili slučajno, Marković je, gostujući u emisiji “Živa istina” na Televiziji Atlas, prejudicirao odluku Vrhovnog suda, govoreći da će ona ići u korist prigovora VDT-a. Ovaj ministar i vicepremijer prethodno je govorio o nezavisnosti pravosuđa, zbog čega se u javnosti nametnulo pitanje na koji način je on saznao odluku koja još nije postala zvanična.

Tom prilikom Marković je komentarisao odnos između Vrhovnog državnog tužilaštva i Apelacionog suda, kao i komunikaciju između ovih institucija koja je uslijedila pošto je bivša vrhovna tužiteljka Ranka Čarapić kritikovala sud zbog postupanja u određenim slučajevima. Čarapić je tom prilikom ocijenila da su odluke Apelacionog suda u slučaju Bukovica, Šarić, a sada i u slučaju Zavale pravno neodržive i nepoznate u domaćoj sudskoj praksi.

“Vrhovni državni tužilac je za neke svoje prigovore u pravu, jer je te prigovore procesuirao prema Vrhovnom sudu i Vrhovni sud će ovih dana zauzeti svoj pravni stav, koji će ići u korist onoga što su bili prigovori Vr-

Marković i Medenica

hovnog državnog tužilaštva”, kazao je Marković prije nekoliko dana.

O kojim prigovorima je riječ ministar pravde nije naveo, ali je bio jasan u tome da su mu poznati i da zna kakva će biti odluka Vrhovnog suda po tom pitanju.

Takođe, tokom cijele emisije Marković je tvrdio da je nezavisnost pravosuđa neophodna.

“Crna Gora i njeno društvo razumiju neophodnost građenja nezavisnog sudstva. Veoma je važno da Crna Gora promjenama Ustava eliminišući modele koji ostavljaju prostor za politički uticaj pokaže da je spremna da uradi sve u političkom smislu da izgradi nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe”, izjavio je ministar, na-

vodeći da podržava promjene Ustava kojim starješine sudova ne bi birali političari. Odgovore na pitanja kako je moguće da ministar pravde ima informacije da je VDT poslao prigovore Vrhovnom sudu, o kojim prigovorima je riječ, a posebno kako on zna da će sud na njih dati pozitivan odgovor, Dnevne novine nijesu uspjele da dobiju. PR služba Ministarstva pravde tokom jučerašnjeg dana nije odgovorila na pitanja upućena elektronskom poštom. Novinarka DN pokušala je da ista pitanja postavi Markoviću uoči jučerašnje sjednice Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali je on u hodu samo pogledao, nakon čega je ušao u zgradu.

M.V.P.

UBISTVO PEJANOVIĆA

Tužilac nezadovoljan Sjednica vijeća Apelacionog suda na kojoj su razmatrane žalbe na prvostepenu presudu za ubistvo Aleksandra Pejanovića, za koje je bivši policijski službenik Zoran Bulatović osuđen na 13 godina zatvora, počela je juče pred sudijom Radmilom Mijušković.

Bulatović je osuđen jer je 30. maja prošle godine ispred kafe-bara “Lido” službenim pištoljem pucao u Pejanovića. U obrazloženju presude piše da je osuđeni to učinio svjesno i s umišljajem, te da njegova tvrdnja da je pucao u nužnoj odbrani nije tačna.

Prvostepenu presudu donijela je sudija Vesna Moštrokol, koja je obra-

zložila da je jedna od olakšavajućih okolnosti u odmjeravanju visine kazne bila ta što je Bulatović, pošto je pucao, ranjenom Pejanoviću pružio pomoć odvozeći ga u bolnicu.

Vrhovno državno tužilaštvo uložilo je žalbu na ovu presudu negodujući zbog visine izrečene kazne. Kako su obrazložili juče u toku sjednice, iz VDT-a su stava da s obzirom na to da je u pitanju policajac koji je bez povoda službenim pištoljem ubio Pejanovića, Bulatoviću treba izreći strožu kaznu. Tužilaštvo smatra da trinaestogodišnjom kaznom zatvora se ne može ostvariti svrha kažnjavanja. Zbog toga su tražili da Apelacio-

ni sud preinači presudu u dijelu koji se odnosi na visinu kazne.

Bulatovićev branilac, advokat Zdravko Begović, uložio je žalbu na presudu tražeći da Apelacini sud ukine prvostepenu presudu i tako vrati predmet na ponovno suđenje ili da vijeće uvaži stav da se radi o krivičnom djelu “ubistvo na mah”.

Begović je u žalbi naveo i da je prvostepeni sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, pa je tako povrijedio odredbe Zakona o krivičnom postupku, čime je nanijeta šteta i Bulatoviću kojeg je, kako je tvrdio advokat, sud proglasio krivim za djelo koje nije počinio.

M.V.P.

Crna Gora 11

ČETVRTAK, 16.5.2013.

NACIONALNA KOMISIJA

Tužiteljka nije znala da je Keljmendi kriminalac Đurđina Nina Ivanović opravdavala nagodbu Tužilaštva sa kontroverznim Kosovarem Svetlana Kumburović

S

pecijala državna tužiteljka Đurđina Ivanović kazala je na jučerašnjem zasijedanju Nacionalne komisije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije da je institut odloženog gonjenja kontroverznom Kosovaru Naseru Keljmendiju u slučaju nezakonite gradnje hotela u Ulcinju bio redovan slijed događaja. Ona je objasnila da je takvoj odluci išla u prilog činjenica da nije bilo dokaza da se protiv njega vodi bilo kakav postupak u zemlji i regionu. Takođe je navela da nije bilo dokaza da je Keljmendi obaviješten da je nelegalno gradio te da mu je ta gradnja zabranjena, a istovremeno se radilo o novčanom iznosu koji je znatno veći od uobičajenog u sličnim predmetima.

Pozvana da na zahtjev MANS-a obrazloži zašto je Tužilaštvo odložilo krivično gonjenje Keljmendiju zbog nezakonite gradnje hotela u Ulcinju, Ivanović je članove Komisije podsjetila na cjelokupan slučaj. Nakon što je nadležni sekreterijat donio rješenje o zabrani gradnje spornog objekta, Osnovno tužilaštvo u Ulcinju ocijenilo je da je Keljmendi počinio krivično djelo nelegalne gradnje. Ipak, kako je kazala, rješenje je glasilo na NN izvršioca i u njemu se nije navodio broj katastarske parcele a nije ni bilo dokaza da je ono uručeno Keljmendiju.

To je bio i jedan od razloga da se Keljmendi krivično ne goni. Pored navedenog, Tužilaštvu su u prilog išle i činjenice da je riječ o stranom državljaninu te da u to vrijeme nijesu imali podatak da je osuđivan niti da se protiv njega vodi bilo kakav postupak. Pozvala se i na memorandum na rušenje građevinskih objekata sklopljen sa Svjetskom bankom koji je dozvoljavao legalizacaju pojedinih do tada nelegalnih objekata. Ipak, ovaj memorandum, po riječima Ćalović, nije se mogao primijeniti u konkretnom slučaju već se odnosio na nužne stambene prostore u ruralnim područjima.

“Tim prije što nijesmo imali dokaza da su mu uručena rješenja o zabrani gradnje, pa bi to tokom postupka moglo dovesti u pitanje njegov umišljaj, moglo je doći do problema u dokazi-

vanju“, kazala je Ivanović podsjećajući da je svota od 10.000 eura, koliko je Keljmendi platio za nezakonitu gradnju, znatno veća od uobičajne u sličnim slučajevima, što im je pomoglo da se opredijele za ovu alternativnu mjeru.

Navodeći da zakon predviđa da se mjera odloženog gonjenja može primjenjivati u zavisnosti od ličnih svojstava subjekta, direktorica MANS-a Vanja Ćalović je juče insistirala na odgovoru “šta je to u ličnim svojstvima Keljmendija što je opredijelilo tužioca da ga krivično ne goni”.

“Keljmendi je iznos od 250.000 eura datih za legalizaciju objekta platio u kešu. Da li je Tužilaštvo preispitalo izvor tolikog novca, da li se interesovalo da li je ovo lice ranije osuđivano i jeste li makar pošli na internet i ukucali njegovo ime da vidite šta o njemu ima”, kazala je Ćalović ironično, pitajući predstavnicu Tužilaštva “da li su mislili da je taj novac Keljmendi stekao akademskim radom”. U jednoj od neformalnih upadica navela je da je “njenih 18 poljubaca ono što je naplaćeno od Keljmendija”, aludirajući na jučerašnju presudu zbog poljupca policajca na dužnosti, na šta je Predsjenik komisije i Ministar pravde Duško Marković odgovorio da ne prati njene poljupce.

Uprkos višečasovnim ubjeđenjima predstavnika MANS-a da je Crnoj Go-

Sa jučerašnjeg zasijedanja Nacionalne komiisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala

ri neophodan zakon o neosnovanom bogaćenju javnih funkcionera i uvođenje krivičnog djela iz te oblasti, prijedlog za uvođenje krivičnog djela „neosnovano bogaćenje javnih funkcionera“ ostao je neprihvaćen. Ovoj odluci prethodnila je iscrpna rasprava Ćalović i Markovića – Ćalović je tražila da se organizuje stručna “javna-javna a ne javna-tajna” rasprava o ovom pitanju, dok je Marković tvrdio da je rasprava o tome bila javna te da Ćalović, najvjerovatnije, “zbog biračkih spiskova”, nije imala vremena da prisustvuje. Njihova međusobna dobacivanja nastavljena su i kasnije kada je Ćalović pozvala ministra pravde da kaže ko se od funkcionera obogatio na toj poziciji, i da li je možda on jedan od njih. Nakon ove ali i još nekoliko prozivki, Marković je pozvao Ćalović da se ne ponaša “kao da je na mitingu MANS-a, da ne vrijeđa i ne saopštava djelimično tačne informacije”.

“Doveli smo tužioca iz Njemačke, Beneluksa i Hrvatske. Niko to nije podržao. Od 140 zemalja koje su ratifiko-

TVRDNJA SVJEDOKA:

Sudbina imovine Nasera Keljmendija u rukama suda Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević nije mogao precizno da odgovori na pitanje kada će biti pokrenuta procedura za oduzimanje imovine Naseru Keljmendiju.

Konjević je objasnio da to nije pitanje za MUP, ali je pojasnio proceduru.

“Da biste oduzeli imovinu, morate da pokrenete krivični postupak, odnosno optužnicu, a to radi, kao što znate, tužilac. Na bazi te optužnice se donosi sudska odvale konvenciju, oko 40 je uvelo ovo krivično djelo, a od evropskih zemalja nije nijedna, osim Makedonije”, naglasio je Marković, dodajući da u toj zemlji nema mjerljivih rezultata u tom smislu.

luka. Tokom procedure kod suda, potrebno je da otvorite finansijsku istragu. Nakon pravosnažne sudske presude da od suda zatražite da se sva imovina kojoj se ne može utvrditi odakle potiče, oduzme od vlasnika. Ministar unutrašnjih poslova tu nema nadležnosti”, rekao je Konjević novinarima, nakon potpisivanja memoranduma o saradnji i razmjeni podataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Na jučerašnjoj sjednici jednoglasno je odlučeno da se Vladi predloži da u sastav Komisije, pored postojećih članova, uđe i predsjednik skupštinskog odbora za antikorupciju Predrag Bulatović.

PRESUDA

Zindović govorio da će se ubiti Slobodna poslije Saslušanjem svjedoka Mirsada Kriještorca, Gorana Radojevića i Milike Popovića pred vijećem sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju nastavljeno je suđenje Jovici Zindoviću (36) iz Mojkovca zbog ubistva Pljevljaka Luke Popovića.

Prije nego je Kriještorac počeo svjedočenje, sudnicu je napustila Lukina majka, objasnivši “da ne može da sluša”.

Svjedok je izjavio da su kritične večeri pošli na sprat hotela prema sobi on, Dejan Čabarkapa i Jovica Zindović, za koju im je okrivljeni rekao da će spavati u njoj.

“Nijesam vidio ko je uzeo ključ, ali prošlo je 20-ak minuta kada su u sobu došli moj brat Sead i Luka.

Vrijeme do njihovog dolaska proveli smo uglavnom razgovorajući o zdravlju naših porodica. Po mojoj procjeni, od dolaska Luke i Seada do kritičnog događaja protekao je sat”, kazao je Mirsad Kriještorac.

Opisujući kobni momenat, svjedok je izjavio da “nije bilo nikakvog nagovještaja da će se nešto tragično desiti”.

“Atmosfera je bila opuštena i iz restorana se prenijela u sobu uz zezanje, smijeh i pjevušenje. Prije pucnjave Luka je, ne sjećam se tačno toga položaja, klečao ili čučao na

Jovica Zindović

jednom ili oba koljena ispred Jovice, koji je sjedio na krevetu. Rukama se letimično oslanjao na Jovičine noge.

Nešto su govorili, grlili se. Do kritičnog momenta nijesam primijetio da okrivljeni ima pištolj. Zbog pucnjadetonacije imao sam ‘pištanje-pritisak’ u glavi. Svi smo bili u šoku, a kada sam podigao glavu, vidio sam između Jovičinih nogu pištolj srebrne boje”, kazao je Kriještorac.

On je dodao da se po njegovom zapažanju nakon pucnjave na vra-

tima sobe pojavio Sreten Zindović, sinovac okrivljenog.”Čuo sam kada je okrivljeni govorio: ‘Ubiću se!’ Okrenuo je cijev pištolja prema stomaku. Sreten je polako prilazio ka njemu sa lijeve strane i desnom rukom mu istrgao pištolj”, ispričao je svjedok.

Zindović se tereti da je 13. januara ove godine, oko 23 časa, u sobi broj 201 hotela ‘’Enigma’’ na Žabljaku, vlasništvo Gorana Radojevića, s umišljajem ubio Popovića. B.Č.

deset godina Odlukom Apelacionog suda juče je potvrđena presuda Snježani Pejović (45), kojoj se deset godina sudilo zbog sumnje da je sada pokojnog Vojislava Lazarevića podstrekavala na ubistvo svoje sestre Milijane.

U odluci Apelacionog suda navedeno je da prvostepena presuda koju je izrekla sudija Vesna Moštrokol, a kojom je Pejović oslobođena, ne sadrži povrede zakona.

Lazarević se teretio da je 8. novembra 2001. godine, šetajući sa Milijanom, kod Manastira Savina skrenuo sa puta i odveo je u žbunje. Dok je jednom rukom uhvatio za vrat stežući joj grkljan, drugom rukom je udario u lice, čime je usmrtio. U optužnici se navodilo i da se Lazarević na ovaj čin odlučio iz koristoljublja i na podmukao način, a da mu je Pejović pomogla, jer joj je sestra predstavljala teret zbog dugogodišnje bolesti.

Prvom presudom, koju je 2003. godine donio sudija Mušika Dujović, usljed nedostatka dokaza Pejović i Lazarević su oslobođeni optužbi. Apelacioni sud je dva pu-

ta ukidao oslobađajuće presude i predmeti su vraćani na ponovno suđenje. Nakon toga, u Apelacionom sudu je održan pretres i vijeće sudije Radmile Mijušković Lazarevića je u odsustvu osudilo na 15 godina, a Pajović na 10 godina zatvora. Po žalbi njenog branioca, advokata Borivoja Đukanovića, Vrhovni sud je četvrti put vratio predmet na suđenje.

Iako je, sada pokojni Lazarević, tokom istrage priznao kako je izvršio ubistvo, na suđenju 2002. godine negirao je optužbe. Tada je obrazložio da je tokom istrage priznao ubistvo zbog pritiska policajaca, koji su ga, dok je bio u pritvoru pet dana, tukli čak i električnom palicom. Pod pritiskom policije, tvrdio je on, priznao je da je ukrao motornu testeru, nakon čega su mu tražili da prizna da je dva puta izvršio silovanje, te da je ubio Milijanu Pejović.

“Doveli su Snježanu Pejović i okrenuli su je licem prema zidu, a ja sam bio iza nje. Tjerali su me da kažem da me ona nagovorila da joj ubijem sestru za 1.500 maraka”, ispričao je optuženi Lazarević pred sudom 2002. godine. M.V.P.

12 Crna Gora NOVA TRŽNICA

Rashladne vitrine baš niko neće

BijeloPolje - U cilju poboljšanja higijenskih uslova za plasman osnovnih životnih namirnica u sklopu bjelopoljskog tržnog centra završena je mliječna pijaca sa osam rashladnih vitrina površine po dva kvadrata. Komunalno preduzeće “Lim” koje gazduje tržnicom objavilo je javnu licitaciju za izdavanje rashladnih vitrina u zakup na godinu po cijeni mjesečne zakupnine u iznosu 140 eura.

“Na licitaciju se niko nije javio, a pravo učešća imaju pravna i fizička lica koja se bave proizvodnjom i prodajom mliječnih proizvoda. Prodavci koji uglavnom subotom kada je pazarni dan, prodaju mlijeko i mliječne proizvode smatraju da je ponudjeni licitacioni iznos prevelik, iako, postoji mogućnost da više njih zakupe vitrinu čime automatski smanju troškove zakupa”, kazao je direktor Komunalnog preduzeća Sabro Čindrak.

Kako je naveo, neke navike se moraju eliminisati i ispoštovati mi-

nimalni higijenski uslovi za prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda.

“Cijena zakupa rashladnih vitrina na novoizgrađenoj mliječnoj pijaci znatno je niža u odnosu na cijenu istih usluga na tržnicama gradova u okruženju. Licitaciona cijena je formirana na osnovu stvarnih i realnih troškova. Inače, izgradnja mliječne pijace sa rashladnim vitrinama koštala je 40.000 eura, a posao je finansirala lokalna uprava”, kazao je Čindrak.

On je odbacio kao nerealan zahtjev koji je preduzeću uputila grupa od 23 prodavca mlijeka i mliječnih proizvoda u kojem je navedeno da je prevelika licitaciona cijena izdavanja u zakup rashladnih vitrina.

“Postavili su neke posebne uslove koji im se ne mogu udovoljiti. Između ostalog zaprijetili su, da će ukoliko im se ne obezbijedi ono što traže, nastaviti prodaju izvan tržnice.

To im se neće dozvoliti”, poručio je Čindrak.

B.Č.

PLJEVLJA

Ispituju rupu u Vilićima

PljeVljA – Pljevaljski Vodovod i Sekretarijat za stambeno komunalne poslove saobraćaj i vode počeli su juče ispitivanje i sanaciju rupe u selu Vilići koju je u potoku nedaleko od svoje kuće i regionalnog puta ka Đurđevića Tari otkrila mještanka Natka Ajanović.

“Voda ne otiče i miruje u jami koja nije velikih dimenzija na šta ukazuje i to što u okolini nije vidljivo slijeganje terena”, saopšteno je nakon istražnih radova. Stoga se procjenjuje da ne prijeti opasnost ni saobraćajnici ni obližnjoj kući Ajanović, a sanacija bi trebalo da počne danas.

“Tokom i nakon sanacije biće uspostavljeno stalno praćenje terena sve u cilju bezbjednosti stanovniš-

tva i imovine”, saopšteno je iz pljevaljske lokalne uprave.

Rupu u potočiću Natka je otkrila slučajno, prije dva dana, kada je po povratku iz vrta svratila da na ustaljenom mjestu opere motiku i čizme, nakon čega je obavijestila policiju. Improvizovanim mjerenjima utvrđeno je da je rupa prečnika manjeg od metra, dubine preko četiri metra, a da se, poprečno, ka saobraćajnici pruža u dužini najmanje šest metara.

Zbog ozbiljnosti situacije, jer se rupa pojavila nedaleko od saobraćajnice, Sekretarijat je za petak odložio odlazak u selo Vrulja i ispitavanje šest metara duboke i metar široke jame koja se pojavila u njivi jednog mještanina dok je orao. D.K.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 16.5.2013.

VUKA GOLUBOVIĆ PORUČIO

Deponija će biti na Vasovim vodama

Predsjednik opštine Berane poručio mještanima Beransela da se pomire sa činjenicom da će sanitarna deponija biti izgrađena na predviđenoj lokaciji Miki Tmušić

S

anitarna deponija treba da se gradi na Vasovim vodama, a za to imamo sve odluke, projekte i dokumentaciju koja govori da ta lokacija ispunjava sve uslove, rekao je predsjednik opštine Berane Vuka Golubović. On je u razgovoru za Dnevne novine kazao da mještani Beransela treba da se pomire sa tom činjenicom, te da blokadom deponije nanose štetu gradu jer se smeće iz Berana odvozi za Bar, što opštinu dodatno košta. Kao prioritete u ovoj godini prvi čovjek Berana navodi izgradnju sportske hale, te sanaciju putnog pravca prema Rožajama.

BERANE - Mještani Beransela i opština Berane već duže vrijeme vode pravi rat oko lokacije za gradnju sanitarne deponije na Vasovim vodama. Iako mještani drže blokadu na Vasovim vodama i time ne dozvoljavaju radnicima Komunalnog preduzeća da odlažu smeće, prvi čovjek Berana im poručuje da će deponija biti građena upravo na toj lokaciji.

“Deponija treba da se gradi tu gdje jeste. To jeste problem koji treba hitno da riješimo. Prije pola godine smo krenuli sa uređenjem, postavljanjem ograde, sređivanjem korita i usmjeravanje vodotoka cijevima, kao i zatrpavanje. Spriječeni smo u tom poslu, ali tu smo gdje smo i mislim da tim ljudima treba vremena da uvide da je to logično rešenje”, rekao je Golubović, dodajući da je više od dva mjeseca blokada na deponiji, pa su u opštini primorani da smeće odvoze za Bar, što opštinu dodatno košta.

“Deponija treba da se gradi, i mještani MZ Beranselo su se pobunili.

Tražili su novi ekspertski tim, što

smo prihvatili. Tim je donio odluku, ali mještani ne poštuju dogovore. Do sada nijedan dogovor mještani nijesu ispoštovali i više dogovora nema. Ovo je kapitalni projekat, i biće u potpunosti realizovan”, poručio je Golubović. Prvi čovjek Berana je pozvao državne organe da se uključe u ovaj problem, i poručuje da opština nije pogriješila ni u jednom segmentu.

“Ako neko to misli neka presavije tabak i tuži opštinu ili mene, pa ćemo vidjeti ko je u pravu. Ono što ću naglasiti je da je odluka o mjestu za izgradnju deponije donešena je prije mog mandata, i ja sam samo to naslijedio i evo priveo kraju”, rekao je Golubović.

liti kada je u pitanju turizam u tom gradu. “Činjenica je da su nikli neki manji hoteli koji se uspješno bave ovim poslovima, i na neki način su zamijenili hotel Berane. Berane ima veliku turističku ponudu. Imamo sve, Jelovicu, Lokve, Bjelasicu. Da li je ta ponuda došla do izrašaja, mislim da nije, ali se nadam da će uskoro Berane doživjeti turistički procvat.

Tu je hotel Lokve koji je bio tokom zime ponovo otvoren, pa su ski-staze okupile veliki broj ljubitelja zimskog turizma”, rekao je Golubović.

Hotel “Berane” već duži niz godina zjapi prazan i pretvoren je u azil za životinje. Sav inventar je uništen, a nedavni požar koji je izbio na posljednjem spratu hotela dokaz je da je taj

hotel prepušten propadanju.

“Hotel “Berane” za koji smo mi svi vezani je nažalost tu gdje jeste i da najviše gube njegovi vlasnici, jer taj objekt proizvodi i danas troškove, i strah me je da ako se uskoro ne sanira, kroz koju godinu doći do urušavanja. Kome je to u interesu ne znam, ali znam da je njegova lokacija i te kako atraktivna. Nažalost, njegova sudbina je tužna i evo apelujem na vlasnike da pokušaju da ga obnove da ne bi došlo do njegovog urušavanja”, poručio je predsjednik opštine.

Slaba naplata dugovanja Prvi čovjek Berana kazao je da se sredstva od kojih opština živi teško naplaćuju, pa je finansijska situacija u tom gradu izuzetno teška.

“Kao što je uglavnom situacija i u okruženju teška, tako je i u našoj opštini. Sredstva od kojih opština živi teško se naplaćuju, ali nekako uspijevamo da se snađemo. Privreda je prije nekih 25 godina doživjela kolaps, kao i svuda tako i u našoj opštini ostavio je dosta lošeg traga, ali se trudimo koliko je to u našoj moći da se neki vid industrije pokrene. Radimo na razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i pokretanje biznis zone Rudeš”, zaključio je Golubović.

● BERANE ĆE DOŽI VJETI TURISTIČKI PROCVAT Da Berane ima veliku turističku ponudu, kulturnu baštinu, te prirodne ljepote saglasan je predsjednik opštine ali, kako kaže, ne može se pohva-

Jedan od prioriteta i sportska hala Prvi čovjek Berana kao prioritete u ovoj godini navodi završetak spotske hale, te putni pravac prema Lubnici, za koji je završena kompletna projektna dokumentacija i izvršena eksproprijacija zemljišta.

“Radićemo na sanaciji putnog pravca prema Rožajama, i sanaci-

ji gradskih ulica. Uredićemo strogi dio grada, što se tiče putne infrastrukture. Tenderi su urađeni. Kriza je svuda, pa i kod nas, ali nekako ćemo se snaći da sve što smo počeli i uradimo”, rekao je Golubović.

KOLAŠIN

AKCIJA ČIŠĆENJA

Učenici očistili školsko dvorište PODGORICA- OŠ “Branko Božović” organizovala je akciju čišćenja školskog dvorišta, kako bi svojim učenicima stvorila prijatnije uslove za boravak u školi. Pozivu škole da se pridruže akciji čišćenja odazavali se su JKP “ Čistoća” i “Zelenilo”, koji su u okviri svojih nadležnosti dali doprinos akciji. Akciji su se takođe pridružili članovi udrženja Gorana Podgorice.

Direktor škole Ranko Vušović je zahvalio preduzećima što su se i ovog puta odazvali i podržali ovu aktivnost, ističući da je ovo samo jedna od aktivnosti škole

na uređenju prostora i obezbeđivanja to boljih uslova za boravak učenika u školi.

“Predstavnici JP “Čistoća” i profesori škole su sa učenicima razgovarali na temu zaštite životne sredine, značaja pravilnog odlaganja otpada i očuvanja biljaka.

Učenici su pokazali interesovanje i visok stepen informisanosti o ovim temama, nakon čega su uz pomoć zaposlenih iz JP “Zelenilo” uzeli učešće u akciji ozelenjavanja dvorišta”, navodi se u saopštenju JKP “ Čistoća”.

M.O.

Navijači Partizana dali krv

KOLAŠIN - U sklopu svojih redovnih aktivnosti, a u cilju obilježavanja nedjelje Crvenog krsta, opštinski Crveni krst juče je organizovao akciju dobrovoljnog davanja krvi. Najbrojnija grupa davalaca krvi, njih desetoro, po riječima Milana Markovića sekretara ove organizacije su navijači Partizana dok su ovoga puta izostali maturanti kolašinske gimnazije.

“Ovo je naša peta akcija, a između ostalih treba naglasiti da su četiri radnika elektrodistribucije dali krv, zatim tri profesora i jedan policajac. Naša naredna akcija biće za dan Opštine, na trgu gdje će učešće uzeti pripadnici Vojske Crne Gore i na taj način daćemo dobrinos danu Opštine” kazao je Marković, naglašavajući da je u toku i turnir u malom fudbalu povodom obilježavanja nedjelje Crvenog krsta.

Z.B.

14 Crna Gora BERANSELO

Žene se borile protiv komunalaca BERANE - Stanovnik Beransela Čedo Bugarin i njegova supruga Lenka sjeli su ispred kamiona, koji je uz pratnju Komunalne policije uspio da prođe prema deponiji i istovari smeće, ali mu nijesu dali da se vrati nazad.

Njih dvoje su se sa još oko stotinu mještana Beransela okupili zbog vijesti da Komunalna policija “provocira incident i ispituje teren za raspoloženje građana”, jer su čisteći grad komunalci ostavili samo dva puna kontejnera koja se nalaze na ulazu u Beranselo, sa gomilom smeća oko njih.

“Neka nosi jedan od ova dva kontejnera, a neka nam ostavi ovaj koji je ispraznio na Vasovim vodama”, predložio je Bugarin.

Nepunih sat nakon što je kamion zaustavljen, na mjesto incidenta stigla je policija. Jedan od rukovodilaca ubjeđivao je mještane da propuste kamion i da ne dolaze u situaciju da im se pišu prijave. Taj rukovodilac je mještanima obećao da ih komunalci neće provocirati “makar narednih pet dana”, dok za dalje nije mogao da garantuje.

Predsjednik koordinacionog od-

bora za zaštitu životne sredine Radoje Mišković kazao je da nekoliko mještana koji su bili na straži nijesu željeli da mu stanu na put i da im daju povod za pisanje prijava.

Poslije dugog vijećanja i ubjeđivanja, potpredsjednik Mjesne zajednice, profesor Sveto Tomović, predložio je svojim komšijama da prihvate ponudu policije, ali i kazao da “mještani Beransela neće dozvoliti da se nešto slično opet dogodi”.

No, nakon toga, dogodio se novi incident, kada su mještanke Beransela zaustavile mali auto u kojem su bili komunalni inspektori, koji tokom dešavanja nijesu izlazili iz kola.

U trenutku kada je izgledalo da bi automobil mogao da bude polupan, svega dva do tri policajca i nekoliko mještana Beransela su uspjeli da mu naprave prolaz.

Komunalni inspektori su otišli iz Beransela praćeni povicima “lopovi, lopovi”. Beranselci su se potom razišli, uz obećanje da će se prvom prilikom ponovo okupiti u još većem broju ako bude provokacija od komunalaca.

M.T.

ČETVRTAK, 16.5.2013.

ANTIFAŠIZAM

Očuvati školu u kojoj je konstituisano ZAVNO KOLAŠIN - Predsjednik kolašinske opštine Darko Brajušković, predsjednik SO Mile Šuković i predsjednik SUBNOR-a i antifašista Kolašina Gojko Vlahović uputili su pismo predsjedniku države, predsjedniku skupštine Crne Gore kao i republičkom odboru SUNBOR-a, tražeći da se zgrada osnovne škole u kojoj je konstituisano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke, zaštiti.

Prema riječima Vlahovića, osim spomen ploče nikakvog drugog obilježja za značajni dio crnogorske istorije, koji se stvarao od 1941 - 1945, nema.

Autori pisma su, obraćajući se državnom vrhu, ukazali na svakodnevno propadanje ovog objekta, tražeći da se pokrenu mjere i aktivnosti kako bi se taj vrlo značajan objekat priveo namjeni muzejskog, istorijskog ili nekog drugog karaktera.

“Smatramo da taj objekat treba privesti namjeni i taj prostor organizovati na način koji bi u budućnosti služio za održavanje značajnih datuma istorije crnogorske države i njegovog naroda naravno, uz eksponate i materijale koji bi nas na to podsjećali”,

kazao je Vlahović.

U periodu 1943-44. godine u ovom objektu održana su najznačajnija zasijedanja kao što su Skupština rodoljuba Crne Gore i Boke 15. i 16. novembra 1943. godine na kojoj je konstituisano Zemaljsko antifašističko vijeće Narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke kao najveći zakonodavni organ

Crne Gore, zatim prvi kongres Antifašističke omladine Crne Gore i Boke 25. i 26. novembra 1943. godine, 5. i 6. decembra iste godine održan je i prvi kongres Antifašističkog Fronta žena Crne Gore i Boke, zatim u februaru 1944. godine je održano drugo zasijedanje ZAVNO-a Crne Gore i Boke.

Z.B.

DAN ŠKOLE

Radović đak generacije

BIJELO POLJE - Uz bogat kulturno-zabavni program gradska osnovna škola “Dušan Korać” juče je proslavila 65 godina postojanja i rada. Direktor Rifat Kajabegović, podsjetio je da je škola nastavila tradiciju prve svjetovne škole na ovim prostorima koja je počela da radi 1845. godine.

Direktor je naglasio da je škola “Dušan Korać” sistem koji poštuje i cijeni savremene uslove

rada, savremene obrazovne ustanove i savremene reformisane obrazovne institucije. Nosioci diplome’’ Luča’’su Ema Kurgaš, Vuk Zeković ,Tijana Rakonjac, Milica Redžić, Jovana Marsenić, Adin Muzurović, Monika Vujisić, Ksenija Bulatović, Vasilisa Đalović, Merima Kajević, Ognjen Matijević, Adis Spahić, a za đaka generacije proglašen je Milorad Radović.

B.Č.

Mjerili šećer u krvi

TIVAT - Kompanija “Bayer Diabetes” i tivatski Dom zdravalja juče su organizovali “Javni čas o šećernoj bolesti” na dva lokaliteta u gradu. Osim u holu Doma, punkt je bio od osam do 11 sati postavljen na gradskoj rivi Pine, a građani su mogli da na “Bayerovim” aparatima besplatno provjere nivo šećera u krvi i da dobiju savjete ljekara o prevenciji dijabetesa, liječenja šećerne bolesti, te pravilne ishrane.

ULICE

Udarne rupe vrebaju vozače

BIJELO POLJE - Udarne rupe na bjelopoljskim ulicama prave probleme učesnicima u saobraćaju. Najviše je oštećen asfaltni zastor u ulicama “Šukrije Medjedovića”, “Radomira Medojevića”,”Lješničkoj” čak i na obilaznici oko grada a problem je najizraženiji u Ulici “Mojkovačkoj” koja vodi ka gradskim zdravstvenim ustanovama. Bjelopoljci apeluju na nadležne da se trgnu iz zimskog sna i agažuju, da se zakrpe “udarne rupe” koje osim materijalne štete na

vozilima mogu da izazovu i teže posljedice. Opštinski sekretar za stambeno komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković obećao je da će udarne rupe uskoro biti zakrpljene.

“Udarne rupe su nastale kao proizvod nevremena i posipanja saobraćajnica solju i drugim materijalom tokom sniježnih padavina kako bi vozila mogla nesmetano da se kreću. Apelujemo na vozače da se još malo strpe i pripaze da ne oštete auta”, poručio je Luković.

B.Č.

PARKING

Podgoričani masovno podržali inicijativu PODGORICA - Preko 900 Podgoričana podržalo je juče građansku inivcijativu protiv naplate parkinga, saopštili su juče iz Udruženja mladih Podgorice. Inicijativa će, kako su najavili, biti podnijeta Skupštini Glavnog grada za šta je potrebno ukupno hiljadu potpisa. Iz ovog Udruženja su najavili da će i danas nastaviti sa prikupljanjem potpisa, a sve sa ciljem da 2.000 građana podrži inicijativu.

Inače, inicijativa se može potpisati i on-line i to na http:// www.ipetitions.com/petition/

parking-pg/. Osim toga, inicijativa će moći da se potpiše na dosadašnjim lokacijama: Ulica Meše Selimovića (blok 5) od 7.30 do 12.30 časova, Ulica Blaža Jovanovića (blok 5, preko puta Bazara) od 7.30 – 13 časova, Ispred doma zdravlja (blok 5) od 7.30 do 13.00 časova, Ulica Moskovska (preko puta bivše Male pijace) od 8 – 14 časova, Ulica 13 jula (kod Osnovnog suda i Pravnog fakulteta) od 8:30 do 13 časova, Ispred tržnog centra Gintaš od 8 – 13 časova i Ispred KBC–a od 13.30 do 15.30 časova.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 16.5.2013.

socijalna karta

U Bijelom Polju rade više samo konobari Sve nezaposlene Beća Čolević

N

e tako davno bjelopoljska opština je u privrednom pogledu bila najrazvijenija u regionu, a danas su u gradu pod Obrovom štrajkovi svakodnevica. Uoči famozne tranzicije u Industrijskoj zoni u naselju Nedakusi, radilo je desetak fabrika, koje su svojim proizvodnim programima bile prisutne na domaćem i stranom tržištu. Tako je više od 10.000 radnika, bilo zaposleno u gigantnu tekstilne industrije “Vunarskom kombinatu”, zatim “Prvoj petoljetki”, “Imaku”, “Polipaku”, “Lenki”, “Mladosti”...

BIJELO POLJE - U poljoprivrednom sektoru prepoznatljivo je bilo preduzeće “Bjelasica”, u saobraćajnom “Transservis”, dok su u svojim branšama dominirali konfekcija “Jekon” i drvno industrijski kompleks “Špiro Dacić” kao i sinonim građevinarstva u bivšoj Jugoslaviji i izvan njenih granica GRO “Radnik”. Gotovo sve te fabrike i preduzeća danas su zatvorena, a u onima koja su privatizovana, zaposleni su dovedeni na ivicu egzistencije i najveći broj je završio na Birou rada. U čitavoj opštini osim “Mesoprometa”, koji predstavlja svijetlu tačku ne samo crnogorske proizvodnje već i regiona, gotovo da ne radi ni jedno proizvodno preduzeće, a onaj mali broj koji ponešto radi proizvodnju održava na minimumu i knjiži nove gubitke, koji su osnovna karakeristika poslovanja većine firmi u jednoj od najsiromašnijih opština u Crnoj Gori.

Pored policajaca, zaposlenih u pravosuđu, prosvjetara i donekle medicinskih radnika, posla u Bijelom Polju imaju i vlasnici lokala a samo u glavnoj Ulici slobode poređano je 13 kafića.

Predsjednik Udruženja za zaštitu prava bivših radnika GRO “Radnik” Svetozar Čabarkapa pita, odakle pare za trošak njihovim gostima i posjetiocima kladionica, uglavnom mladima, čak i onima koji nigdje ne rade.

“Zbog mira u kući roditelji su prinuđeni da svom podmlatku daju i onaj zadnji euro ostavljen za crne dane. Vjerovatno ih na to navodi pomisao da u postojećim uslovima oni ne mogu doživjeti nešto veselo i pozitivno te neka ih makar djeca zapamte po dobroti”, kazao je Čabarkapa.

Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović ocijenio je, da je materijalni položaj radnika veoma ugrožen, posebno što se drastično povećavaju cijene pojedinih životnih namirnica.

On smatra da je privatizacija na sjeveru države ostvarila krajnje negativne efekte, te je zbog toga veliki broj radnika ostao bez posla i radnu karijeru završio na Birou rada.

“Apsurdno je da su se radnici na Sjeveru zadovoljavali sa 1.926 eura za razliku od nekih drugih po Crnoj Gori gdje su otpremnine isplaćivane i po 30.000”, kazao je Krgović.

On smatra da stečajeve treba realizovati u što kraćem roku kako bi firme i zaposleni regulisali svoj status te da država i sve nadležne institucije moraju doprinjeti da se krene sa proizvodnjom u preduzećima i da radnici od svog rada obezbjeđuju zarade za normalan život.

“Takođe treba obaviti reviziju privatizacije, preispitati one kupopro-

dajne ugovore gdje vlasnici ne ispunjavaju obaveze prema radnicima i prema takvima treba preduzimati zakonske mjere”, kazao je Krgović.

On je naveo da su u Bijelom Polju stopa nezaposlenosti i zarade gotovo najniže u državi.

“U privrednim preduzećima angažovano je oko 1.300 radnika dok je ukupan broj zaposlenih na području opštine oko 6.500”, dodao je Krgović.

Penzioner Sabro Bahović smatra da država vodi pogrešnu socijalnu politiku prema građanima.

“Gotovo svi radno sposobni građani napustili su sela i imanja i otisnuli se u grad da žive od socijalnih davanja. To treba dobro prostudirati i svima onima za koje se ocijeni da su sposobni za rad treba ukinuti socijalna davanja. Takav postupak bi u značajnoj mjeri smanjio uvoz radne snage iz inostranstva i domaća radna snaga bi ostvarivala dohodak čime bi se punio penzioni budžet i obezbjeđivala sredstva za realizaciju krupnih investicija”, kazao je Bahović.

omladine

U bjelopoljskom Centru za socijalni rad saopštili su da je u posljednjih tri godine znatno povećan broj korisnika socijalnih davanja za šta je resorno ministarstvo u prošloj godini opredijelilo 5.519.540 eura. Broj korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice je 1.764 zašta je izdvojeno 1.745.360 eura.

Povećanju broja korisnika socijalnih davanja, kako je saopšteno, doprinijela je složena socio ekonomska situacija.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na kraju prošle godine u gradu pod Obrovom bilo je zvanično 3.838 nezaposlenih osoba i stopa nezaposlenosti iznosila je 26,05 odsto. Od ukupnog broja nezaposlenih 43,85 su pripadnice nježnijeg pola i preko 20 odsto mladih starosti do 25 godina.

Mileva-Njara Velova Kraljević rođena Vujović. Sahrana će se obaviti 16. maja 2013. u Drušićima u 14 časova.

Borislav-Boro Milorada Vukotić 14. maja 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 16. maja na mjesnom groblju u Kočanima u 14 časova.

Milka Branislava Jovanović rođena Vlahović, 14. maja 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 16. maja u 14 časova na porodičnom groblju u Crnionici.

Uroš pok. Iva Magud 14. maja 2013. u 83. godini.

Sahrana će se obaviti 16. maja u 16 časova na mjesnom groblju u Nalježićima kod Crkve Sv. Vasilije.

Dušan Lazarev Janičić 14. maja 2013. u 85. godini.

Sahrana je obavljena 15. maja u 16 časova na mjesnom groblju u Broćancu.

Momčilo Raša Vuković 14. maja 2013. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 15. maja u 16 časova na groblju u Šavniku.

Velimir-Bato Dragića Nišavić 14. maja 2013. u 29. godini.

Sahrana je obavljena 15. maja u 14 časova na starom groblju u Donjem Zaostru.

Milica Radivoja Vlahović 14. maja 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 15. maja u 14 časova na groblju Babljak.

Slavka-Mira R. Kruška 14. maja 2013. u 49. godini.

Sahrana je obavljena 15. maja u 16 časova na groblju u Dragovoj Luci.

Branka Vojova Kovačević

interesovanje

rođena Raičević, 14. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 15. maja na seoskom groblju u Brežinama ± Lješanska nahija.

Kuća žalosti Blaža Raičevića 47.

inspekcija

Kineze zanima Najavili rigoroznu Porto Montenegro kontrolu tezgi TIVAT - Predstavnicima najprestižnijih kineskih medijskih kuća prekjuče je u Pekingu prezentovan projekat Porto Montenegro, koji su iskazali veliko zanimanje i za turističku ponudu Crne Gore.

Konferenciji za medije, kako se navodi u jučerašnjem saopštenju kompanije “Adriatic Marinas”, prisustvovali su izvršni direktor projekta Porto Montenegro, Oliver Korlet, ambasador Crne Gore u NR Kini, Branko Petrović, predstavnici hotela Regent u Pekingu i ministar kulture Branislav Mićunović.

U jednom od najpoznati-

PREMINULI

jih klub - restorana u Pekingu “1949” novinari su željeli da dobiju bliže informacije o organizaciji puta do Crne Gore, kakve su avionske konekcije i vizni režim, šta je strategija Crne Gore u privlačenju kineskih turista, a šta turistička ponuda zemlje. Interesovanje su pokazali i za detalje u vezi sa projektom Porto Montenegro, prednostima nautičkog centra u odnosu na druge slične projekte na Mediteranu, a postavili su pitanja o daljim planovima projekta, detaljima u vezi sa hotelom Regent, te restoranskom i šoping ponudom naselja.

Z.K.

HERCEG NOVI - Komunalni policajci su u pripremi turističke sezone intenzivirali aktivnosti sa inspektorima Uprave za inspekcijske poslove na kontroli rada i reda u komunalnoj oblasti, posebno u zoni Morskog dobra.

“Angažovani su na kontroli rada ugostiteljskih objekata, održavanju komunalnog reda u zonama sa posebnim režimom saobraćaja i na suzbijanju nelegalne prodaje na javnim površinama. U proteklom periodu angažovani su na uklanjanju privremenih objekata - tendi, šankova i tezgi na Šetalištu. Od 1. jula će pojačati kontrole zakupaca, a oni koji ne posjeduju

Rješenja o lokaciji biće sankcionisani i kažnjeni”, kazao je za DN načelnik komunalne policije Zoran Bijelić, najavivši rigorozne kontrole tokom sezone.

Inače, u Komunalnoj policiji su tokom aprila obavili 511 inspekcijskih kontrola, od kojih je 118 rezultiralo donošenjem odgovarajućih rješenja o izvršenju iz oblasti saobraćaja i komunalnih djelatnosti. Izdat je 101 prekršajni nalog. Na telefon call-centra građani su Komunalnoj policiji prijavili 136 slučaja iz oblasti remećenja komunalnog reda, nepropisnog parkiranja i uzurpiranja javnih površina.

S.M.

Nevenka Vojislava Nikić rođena Radonjić, 13. maja 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 15. maja u mjestu Kržanja ± Kuči u 15 časova. Kuća žalosti Kozaračka 13, Stari aerodrom.

Bojan Borislavov Pavićević 13. maja 2013. u 33. godini u Beogradu. Sahrana je obavljena 15. maja u 12.30 časova na gradskom groblju Lešće – Beograd.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 16.5.2013.

ISTRAGA

Ruska državna televizija objavila je snimak Ruske bezbjednosne službe koja tvrdi da je još jedan američki špijun protjeran iz Rusije početkom ove godine.

ŠPIJUNSKA AFERA

Demarš ambasadi zbog agenta CIA-e

MOSKVA - Moskva je američkom ambasadoru u Rusiji Majkl Makfolu juče uručila demarš zbog incidenta sa američkim diplomatom Rajanom Foglom za koga ruske vlasti tvrde da je agent CIA. Ambasadoru Makfolu uručen je demarš u Ministarstvu inostranih poslova Ruske Federacije.

Makfolu je zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Sergej Rjabkov saopštio da Rusija zvanično ulaže protest protiv pokušaja da agent CIA, koji je radio pod pokrićem funkcije trećeg sekretara političkog odjeljenja američke ambasade, vrbuje saradnika ruske specijal-

ne službe, naveo je ruski MIP. Američki ambasador proveo je, prema pisanju ruskih agencija, oko sat vremena u ruskom ministarstvu, a po izlasku je odbio da komentariše slučaj i rezultate susreta u ruskom ministarstvu. Američka diplomatska misija u Rusiji za sada nije komentarisala ni na koji način slučaj Fogla, koji je proglašen “personom non grata” i zvanična Moskva očekuje da on u što kraćem roku napusti teritoriju Rusije. Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov i američki državni sekretar Džon Keri nijesu juče razgovarali o zadržavanju američkog diplomate Rajana Fogla.

Naftni džinovi namještali cijene Evropska komisija sumnja da su naftne kompanije dogovoreno manipulisale cijenama naftnih proizvoda

B

RISEL - Svjetski naftni giganti Britiš Petroleum, holandski Šel i norveški Statoil nalaze se pod istragom Evropske komisije zbog sumnji da su zajednički dogovarali cijene nafte.

U saopštenju, EK je objasnila kako je zabrinuta da je nekoliko kompanija manipulisalo indeksom cijena nafte, što bi predstavljalo kršenje pravila o zaštiti tržišnog takmičenja, i potencijalno imalo veliki uticaj na cijene nafte i benzina. Prema tvrdnjama Statoila, istraga je vezana uz Platsov proces procjenjivanja cijene, koji se koristi još

od 2002. godine.

U službenom saopštenju EK je izjavila kako sumnja da su naftne korporacije dogovorno slale iskrivljene cijene agenciji za izvještavanje o cijenama, kako bi manipulisali objavljenim cijenama naftnih proizvoda, kao i da su sprečavali druge firme da učestvuju u procesu procjene cijena.

“Čak i minimalno iskrivljavanje procijenjenih cijena moglo je da ima veliki uticaj na cijene sirove nafte, naftnih derivata i biogoriva, na štetu potrošača”, saopštili su iz EK. Šel i BP su potvrdili da tre-

Najveća zvijezda američkog ratnog vazduhoplovstva Američko Ratno vazduhoplovstvo napravilo je istorijski pomak u avijaciji lansiranjem bespilotne letilice "X-47B" sa nosača aviona.

Samostalna letilica može da bira i puca na mete bez ljudske intervencije Nosač aviona "Džordž H.V. Buš" X-47B: Napravila ga kompanije "Nortrop Gruman" po cijeni 1,4 milijarde dolara Pogonska grupa: Prat i Vitnej F100-220U turbofan

Naoružanje: Prototip ne nosi oružje.

Proizvodni modeli nosiće 2.000 kg projektila

Raspon krila: 18,92 m produžena 9,41 m skupljena Težina (prazan): 6,350 kg Maksimalna težina pri uzletu: 20,215 kg Maksimalna brzina: Haj subsonik Domet: 2.100 nautičkih milja (3.890 km) Maksimalna visina leta: 12.190 m Source: Northrop Grumman

Zvanično ime: Bespilotna letilica za vazdušni nadzor i sistem napada ili skraćeno UCLASS Picture: U.S. Navy

© GRAPHIC NEWS

ZBOG KOMŠIJSKE OGRADE

Sravnio pola kvarta PORT ENDŽELS - Zbog jedne ograde koju su njegovi susjedi postavili protivno njegovoj volji, jedan Amerikanac je buldožerom sravnio pola kvarta. Kako prenose američki mediji, Beriju Sviglu (51) iz Port Endželsa, u državi Vašington, pao je prošlog petka “mrak na oči” zbog žičane ograde koju su njegovi susjedi podigli još prije neku godinu. Sjeo je u buldožer i njime pregazio nekoliko imanja. Pod točkovima njegovog moćnog vozila, “pale” su četiri kuće, jedan brod, jedan automobil i jedan električni stub zbog kojeg je bez struje ostalo stotinjak domaćinstava.

“Ovo prevazilazi sve što sam dosad vidio”, kazao je jedan policajac

u izjavi za lokalnu televiziju King.

Ograda je Berija, kako je objasnio njegov brat, sprečavala da prođe sa svojim građevinskim vozilima.

Već dugo je bijes tinjao u njemu, da bi prošle nedjelje došlo do prave eksplozije.

“Znao sam da će kad-tad da počupa ogradu, ali ne tako da poruši kuće i stub. Nisam znao da je baš toliko bijesan”, naveo je brat. Prema pisanju lista “Peninsula dejli njuz”, šteta koju je Berijeva ludost izazvala procjenjuje se na nekoliko stotina hiljada dolara. “Moraće sve da proda da bi obeštetio komšije. Barem će naučiti lekciju”, kazao je Berijev brat, dodajući da je sva sreća što u kućama u trenutku rušenja nije bilo nikog.

Globus 17

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Stratoil naftna platforma

KANIBAL IZ SIRIJE

Srce sam pojeo u znak osvete

Pobunjenik američkom Tajmu priznao da posjeduje i druge šokantne snimke

nutno pomažu EK u

istraz i ve z a noj za trgovinske aktivnosti.

Dodali su kako sarađuju u potpunosti, ali su ipak odbili da daju bilo kakvo dalje objašnjenje. Evropska komisija navela je da, iako je istraga pokrenuta, to ne znači da su kompanije automatski krive, a saopšteno je da se

radi o “nenajavljenim inspekcijama”, koje predstavljaju preliminarni korak u istrazi o nedozvoljenim aktivnostima firmi u borbi protiv konkurencije. Ne postoji rok kada bi istraga trebalo da se završi. ● Blagi oporavak cijena nafte Cijena nafte juče je blago porasla, nakon pozitivnog ekonomskog izveštaja iz Sjedinjenih Američkih Država. Američka “laka” nafta za isporuku u junu porasla je na Merkantilnoj berzi u Njujorku za 14 centi na

94,35 dolara po barelu, prenijela je agencija AP. Istovremeno je na berzi u Londonu barel sjevernomorske nafte tipa “brent” poskupio za pet centi na 102,56 dolara.

Izveštaj od utorka koji je ukazao na blagi rast optimizma među američkim malim preduzećima podstakao je skok akcija na Volstritu, utičući takođe na energetska tržišta. Maloprodaja u SAD je u aprilu porasla za 0,1 odsto u odnosu na mart, što ukazuje na jačanje najveće svjetske ekonomije.

DAMASK - Pobunjenik sa video snimka, na kome se vidi kako jede srce ubijenog sirijskog vojnika, izjavio je da je to uradio u znak osvete za zločine režimskih snaga.

On je priznao da je učestvovao i u drugim zlodjelima. Američki nedjeljnik Tajm navodi da je preko Skajpa stupio u kontak sa sirijskim pobunjenikom Halidom alHamadom, koji stoji iza ovog brutalnog čina. Hamad je branio svoj postupak riječima da je riječ o osveti za zločine koje su počinile režimske snage.

On je rekao da je bio podstaknut na ovaj gnusan čin pošto je na mobilnom telefonu mrtvog vojnika pronašao snimak na kome se vidi da je on ponižavao nagu ženu i njene dvije ćerke. Nedjeljnik navodi i da je Hamad opisao druge zločine u kojima je učestvovao, a čije žrtve su bili pripadnici sirijske milicije, poznate kao šabiha.

“Imam još jedan snimak. Na njemu uz pomoć testere siječem jednog šabihu. To je testera kojom se siječe drveće. Isekao sam ga na velike i male komade”, prepričao je sirijski pobunjenik svoj zločin.

“Tajm” navodi da je Hamad sunit, kao i većina pripadnika opozicije koji se bore protiv režima Bašara al-Asada. Hamad je riječima da “ćemo srećom pobiti sve njih” opisao koliku mržnju osjeća prema režimskim snagama.

“Oni su ubili našu djecu u četvrti Baba Amr i silovali naše žene”, rekao je pobunjenik, misleći pri-

tom na pregrađe centralnog grada Homsa. Gnusan video snimak šokirao je javnost u svijetu i bacio je novo svijetlo na optužbe da je opozicija odgovorna za ratne zločine.

Visoki komesar UN za ljudska prava Navi Pilaj zatražila je istragu o rastućem broju optužbi za torturu, egzekucije i druge vrste zločina pobunjenika. Slobodna sirijska armija (FSA) najavila je juče da će kazniti sve one koji su počinili zločine.

“Svaki postupak suprotan vrijednostima za koje je sirijski narod prolio svoju krv i ostao bez svojih domova - neće biti tolerisan, počinioci zločina će biti oštro kažnjeni, pa čak i ako su povezani sa FSA”, saopštila je glavna pobunjenička grupa. FSA navodi i da su komandanti na terenu dobili naloge da započnu “brzu istragu o ovom slučaju, čiji počinioci će biti izvedeni pred lice pravde”, prenio je Frans pres. Istraga će takođe biti vođena bez obzira da li je muškarac sa snimka član FSA, kaže se u saopštenju. Oglasila se i glavna opoziciona snaga - Sirijski nacionalni savjet, koji je osudio Hamadov postupak, navodeći da je on u suprotnosti sa vrijednostima i principima FSA. Reagovao je i Vašington, pa je tako portparol Stejt departmenta Partik Ventrel rekao da su američki zvaničnici o “ovom užasnom postupku” razgovarali sa liderima Vrhovnog vojnog savjeta. “Oni su nas uvjerili da ne podržavaju ovakve postupke i da oni ne predstavljaju većinu naoružane opozicije”, rekao je Ventrel.

pRotESt

ª Pravo na povratak neće umrijetiº Hiljade Palestinaca u Ramali i Jerusalimu protestovali na godišnjicu formiranja države Izrael

JERUSALIM, RAMALA - Palestinci na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze demonstrirali su juče povodom 65 godina od nastanka države Izrael (14. maja 1948. godine). Izraelska vojna portparolka je saopštila da je oko 50 Palestinaca bacalo kamenice na kontrolnom punktu između Jerusalima i Ramale. Vojnici su ih ubrzo rastjerali.

Hiljade demonstranata je marširalo u Ramali, na Zapadnoj obali, noseći

zastave i velike simbolične ključeve, uzvikujući: “Pravo na povratak neće umrijeti!” Nešto manje demonstracije održane su u pojasu Gaze. Vojska je takođe saopštila da je oko 130 Palestinaca bacalo kamenice u Bituniji, nekoliko desetina njih u Kadumu i isto toliko u Hebronu. U svim tim incidentima vojska je koristila metode za rastjerivanje demonstranata, kako je rečeno. Palestinska novinska agenci-

ja WAFA je javila da je nekoliko Palestinaca ranjeno, što izraelska armija nije potvrdila. Palestinska novinska agencija Maan izvjestila je da su sukobi izbili na Brdu hrama, gdje se nalazi džamija Al Aksa, treća po značaju u islamu, kada su izraelski desničarski aktivisti navodno pokušali da uđu na to sveto mjesto, na kome su se nekada nalazili jevrejski hramovi.

Palestinci stvaranje Izraela zovu

katastrofa, u nastojanju da opišu svoj poraz i raseljavanje u ratu koji Izrael naziva ratom za nezavisnost. Sudbina palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka koji žive na palestinskim teritorijama i u susjednim arapskim zemljama jedno je od nejeksplozivnijih pitanja u sukobu između dva naroda. Danas preživjelih izbjeglica i njihovih potomaka ima nekoliko miliona, navodi Asošiejted pres. Svakog 15.

maja Palestinci obilježavaju “nakbu” “katastrofu”, kako opisuju iseljavanje i protjerivanja stotina hiljada sunarodnika. U Izraelu se ocjenjuje da bi povratak Palestinaca bio “demografsko samoubistvo”, a zalaže se da raseljeni i njihovi potomci žive u budućnoj palestinskog državi. Ta država bi trebalo da bude rješenje palestinsko-izraelskog sukoba, ali do sada nije postignut dogovor.

18 Kultura

ČETVRTAK, 16.5.2013.

IZLOŽBA

Pavićevićev opus na Cetinju Retrospektiva od večeras u 20 sati u galeriji “Miodrag Dado Đurić”

MUZIKA

Colman i Kutik sa CSO Pod upravom Ronalda Colmana, gostujućeg dirigenta iz Belgije, Crnogorski simfonijski orkestar nastupiće sjutra u 20 časova na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta.

Na repertoaru će biti kompozicije: uvertira Ruslan i Ljudmila, Mihaila Ivanoviča Glinke, Koncert za violinu i orkestar u D-duru, Petra Iljiča Čajkovskog i Četvrta simfonija u dmolu, Roberta Šumana.

Solističku dionicu u Koncer-

Filmski program Crnogorskog narodnog pozorišta, koji nacionalnia teatar organizuje u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, biće nastavljen večeras u 20 sati, projekcijom ostvarenja “Brižni baštovan” Fernanda Meireleša.

U filmu igraju: Rejf Fajns, Rejčel Vajz, Bil Naji, Pit Posltvejt, Deni Hjuston, Arči Pandžabi…

Filmski program Crnogorskog narodnog pozorišta 18. maja obiljižiće i projekcija ostvarenja “Slatke, pokvarene stvari”, u režiji Stivena Frirsa. Glavne uloge u tom filmu igraju Čivetel Edžiofor i Odri Tatu.

tu Čajkovskog tumačiće američki violinista Jevgenij Kutik, čiji je album “Zvuci prkosa” postigao veliku popularnost.

Angažovan kao glavni gostujući dirigent Češkog radio simfonijskog orkestra u Pragu i profesor na Univerzitetu Karnegi melon u Pitsburgu, Colman sada treći put staje pred crnogorske simfoničare. Koncert se organizuje u saradnji sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici.

Koljević u Matici Scenarista Srđan Koljević danas je gost Matice Srpske i Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Studentima u Nikšiću on će u 13 sati održati predavanje na temu “Pripovjedačke strategije savremenog filma”, a moderator ovog susreta je profesor Goran Radonjić.

Koljevićevo autorsko veče biće održano večeras u 20 sati u knjižari Matice srpske u Podgorici, a osim njega samog o njegovom radu govoriće profesor Radonjić. Nakon razgovora s publikom, u knjižari Matice srpske biće prikazan film “Krugovi” Srdana Golubovića.

Retrospektivna izložba radova Milije Pavićevića biće otvorena večeras u 20 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti “Miodrag Dado Đurić”. Kustos izložbe je Petar Ćuković koji će i otvoriti izložbu.

Ovom izložbom obuhvaćen je Pavićevićev četvorodecenijski opus, raspon od prvih radova s početka sedamdesetih godina prošlog vijeka do najnovijih, rađenih 2012. godine. Ova izložba ne samo što zbirno i izborno tematizuje Pavićevićev rad, već doprinosi i smještanju njegovog opusa u šire kontekste, a najprije onaj koji se tiče njegovog važnog, posebnog i neizbježnog mjesta u istoriji savremene crnogorske umjetnosti.

Povodom retrospektivne izložbe štampana je reprezentativna monografija čiji je izdavač Centar savremene umjetnosti Crne Gore, a suizdavač Narodni muzej Crne Gore. U monografiji se nalaze tekstovi pet autora – Petra Ćukovića, Jerka Denegrija, Jovana Čekića, Svetlane Raca-

nović i Vladimira Đurišić kao i oko 200 reprodukcija u boji.

U uvodnom tekstu u mono-

grafiji istoričar umjetnosti Petar Ćuković zapisao je:”U jednom svom ranijem tekstu o djelu Milije Pavićevića pozvao sam se na rečenicu koju je ovaj umjetnik, inače tad veoma nesklon govoru o svome djelu, izgovorio tonom koji nije ostavljao nikakvu sumnju: “Bez drame nema umjetnosti”! I tad, kao i sada, znao sam, i znam, da je ovom rečenicom izgovoreno njegovo osnovno umjetničko vjeruju, da je njome, dakako, iskazan ne samo odnos prema sopstvenom umjetničkom djelovanju, već i prema umjetničkom poslanju uopšte”.

Pavićević je rođen 1950. godine na Cetinju. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade, najznačajnijeg državnog priznanja za stvaralaštvo i nosilac najvećeg državnog statusa u okvirima struke – “istaknuti umjetnik”. Predstavljao je Crnu Goru na najvećoj međunarodnoj smotri likovne umjetnosti, na Venecijanskom bijenalu 2001. godine.

PREDSTAVLJANJE

Naša kinematografija u Kanu Crnogorska kinematografija biće predstavljena i ove godine na Marketu 66. Međunarodnog filmskog festivala u Kanu, koji će trajati od danas do 26. maja, u okviru festivalskog Paviljona zemalja Jugoistočne Evrope.

Na crnogorskom štandu biće predstavljeni aktuelni filmski projekti, Montenegro film festival Herceg Novi, Internacionalni TV festival Bar, koncept budućeg MACCOC-a, Montenegro film forum, te ambijentalni, kadrovski i organizacioni potencijali koje Crna Gora nudi inostranim producentima za snimanje, uz druge korisne informacije, poput liste aktivnih producentskih kuća, umjetničkih organizacija iz ove oblasti, obrazovnih ustanova, bioskopa.

Osim u katalozima Montenegrin cinema Cannes 2013 i Filming in Montenegro, naša kinematografija biće zastupljena u katalogu Short Film Corner, specijalizovanim publikacijama Kanskog festivala sa ostalim zemljama učesnicama, kao i kroz zajednički paket reklamiranja

putem postera, banera, roll-up-ova i veb-sajtova Paviljona i Festvala.

Crnogorski predstavnici učestvovaće u programskim segmentima Producers network - Marche du film i Producers On the Move - European

Film Promotion. Ovogodišnje predstavljanje crnogorske kinematografije povjereno je, na osnovu javnog konkursa Ministarstva kulture, podgoričkoj Artikulaciji, u partnerstvu sa producentskom kućom Cut-Up.

55. BIJENALE U VENECIJI

Džesika Morgan na čelu žirija Međunarodnim žirijem 55.

Bijenala savremene u Veneciji, koje će biti održano od 1. juna do 24. novembra, predsjedavaće britanska kustoskinja Džesika Morgan iz Tejt galerije u Londonu. Članovi žirija su i Sofija Hernandez Čong Kui iz Meksika, Frančesko Manakorda iz Italije, Bisi Silva iz Nigerije i Ali Subotnik iz SAD. Žiri će dodijeliti nagrade Zlatni lav za najbolji nacionalni paviljon i najboljeg umjetnika na međunarodnoj izložbi “Enciklopedijska palata”, kao i Srebrnog lava za obećavajućeg mladog umjetnika na centralnoj izložbi.

Predsjednica žirija Džesika Morgan, specijalizovana za međunarodnu umjetnost, organizovala je niz grupnih i samostalnih izložbi umjetnika za Tejt Modern galeriju. Objavljuje u uglednim časopisima za umjetnost, kao što su “Parket” i “Artforum”. Žiri je imenovan odlukom Bor-

da direktora Bijenala u Veneciji na čelu sa Paolom Baratom, a na predlog umjetničkog direktora 55. Bijenala Masimilijana Đonija. Ceremonija dodjele nagrada biće održana na zvaničnom otvaranju 55. Bijenala 1. juna u 11 sati u Đardinima.

Venecijansko bijenale savremene umjetnosti u 55. izdanju će, uz centralnu izložbu, predstaviti gotovo stotinu nacionalnih paviljona, među kojima su prvi put Bahami, Bahrein, Kosovo, Kuvajt, Maldivi, Obala Slonovače, Nigerija, Paragvaj, te Vatikan. Austrijska umjetnica Marija Lasnig i italijanska Mariza Merc dobitnice su Zlatnog lava 55. Bijenala savremene umetnosti u Veneciji.

Odluku o dodjeli Zlatnog lava za životno djelo donio je Bord direktora Bijenala, na predlog umjetničkog direktora 55. međunarodne izložbe Masimilijana Đonija.

Kultura 19

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Mićunović pozvao na saradnju

KNJIŽEVNOST

Knjige su postale elitistička stvar Novi roman Lasla Blaškovića “Posmrtna maska” predstavljen na sajmu knjiga Nataša Bućković

Ministar kulture Branislav Mićunović je u svom obraćanju juče na prvom ministarskom forumu o kulturnoj saradnji Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope u Pekingu, izrazio je zadovoljstvo prilikom i novim okvirom saradnje na tom planu.

Mićunović je prezentovao projekte koji su realizovani kroz saradnju Crne Gore i NR Kine, a koji su dali konkretne rezultate u kvalitetu kulturne ponude naše države.

Iz Ministarstva je saopšteno da je on učesnicima Foruma predstavio nekoliko kapitalnih projekata kulture u Crnoj Gori - Marina Abramović Community Center Obod Cetinje, Dom revolucije u Nikšiću, Muzički centar i Crnogorsku kinoteku, kao dodatnu priliku za ostvarivanje saradnje sa zemljama koje su zainteresovane za partnerstvo u okviru ovih projekata.

“Misija Ministarstva kulture Crne Gore jeste da omogući realizaciju ova tri kapitalna projekta, koja donose dugoročnu korist za građane naše države, podstiču međunarodnu saradnju i unapređenje kulturnih veza sa inostranstvom i promovišu kulturu kao pravo i potrebu svih crnogorskih građana”, naglasio je ministar Mićunović.

Poezija Jovanke Vukanović Nova knjiga pjesama “Otići” pjesnikinje i književne kritičarke Jovanke Vukanović biće održana večeras u 19 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović”.

O knjizi će osim autorke govoriti: književnik Budimir Dubak i pjesnikinja i izdavač Sonja Živaljević. Jovanka Vukanović je jedan od aktera i tumača aktuelne književne produkcije, a osim autorskog rada, ona piše o književnim, kulturološkim i sociološkim temama.

J

edan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca svoje drugo gostovanje na podgoričkom sajmu knjiga iskoristio je da predstavi roman koji je za jedan glas ostao bez NIN-ove nagrade. Pisan u proteklih nekoliko godina roman “Posmrtna maska” nastao je nakon mahnite aritmije usljed koje je piscu stalo srce. U ovoj knjizi Blašković objedinjuje putopis i fotografiju kako bi kroz nepoznate predjele pronašao sebe.

“Posmrtna maska” je savremeni pikarski roman inspirisan stalnom vrstom pomjeranja, migracije i seoba u kojima pisac kroz putopis i fotografiju pokušava da uhvati i zaustavi jedan trenutak. Njegov glavni junak kreće iz Novog Sada na pustolovinu koju Blašković dočarava slikom starih “majstora zingera” koji su nekada iz piščevog kraja kretali uz Dunav kako bi ispekli “majstorsko pismo”.

Ta slika ujedno predstavlja i autorovu potragu za samim sobom.

“Roman je disperzivan i raznorodan, ali uvezan u jednu priču.

Tu ima deset pjesama, one predstavljaju deset različitih fotografija koje vežu priču. Junak koji prelazi ogromna prostranstva istovremeno se poput starih majstora zanatlija uči poeziji. Poput njega i ja putujem za tom majstorskom pričom, onoliko vremena koliko je potrebno da pređem kroz različite predjele da ih razumijem, odnosno da razumijevajući te predjele razumijem samog sebe, kao i svijet oko sebe”, kaže Laslo Blašković u razgovoru za Dnevne novine.

Fotografija je oduvijek bila inspirativan medij za ovog pisca u čijim romanima ona zauzima značajno mjesto. Pored toga, njegova amaterska fotografija napravljena tokom boravka u SAD 2011. godine nalazi se na koricama knjige, dok su neke sa tog putovanja pretočene u književne slike romana “Posmrtna maska”.

“Volim fotografiju kao medij.

Meni je to oduvijek bilo privlačno, tako su i nastale moje pjesničke slike u prozi. Volim nešto da zaustavim. Nijesam htio da napravim slikovnicu, niti da fotografija ima glavno mjesto, ali sam u ovoj knjizi uramio neke od njih”, kaže Blašković.

Novosadski pisac čar savremene knjževnosti vidi u raznovrsnosti koja ne donosi neke snažne stru-

NOć MuzEJa

Ikone, slike s Jave i lične istorije Centar za kulturu Tivat manifestaciji “Noć muzeja” pridružiće se izložbama radova Saše Brnovića i Dragane Mladenović, u galeriji ljetnjikovca “Buća” večeras od 20 sati. Osim toga, “Predmeti i sjećanja istorije”, pilot projekat Centra za kulturu Tivat osmišljen je sa ciljem da animira sugrađane da za “Noć muzeja” u Atrijum ljetnjikovca “Buća” donesu predmete i fotografije vezane za istoriju svoje porodice i u međusobnom kontaktu razmijene priče o njima. O predmetima će govoriti: Dražen Jovanović, Siniša Luković, Mašo Čekić i Dragan Popadić.

Prezentovane ikone Saše Brnovića na izložbi “Ikone i restauracija” na kojima je umjetnik izuzet-

no profesionalno uradio restauraciju, vode porijeklo iz Jerusalema i datiraju iz 1786. godine. Po stilskim karakteristikama, morfologiji slova i signaturi vezane su za “levantski barok”. Brnović je restauraciju uradio na osnovu validnih podataka, gdje je korišćenjem tradicionalne tehnike vratio nedostajuće djelove, a u skladu sa izvornim oblikom.

Ikone, autorski rad Saše Brnovića svjedoče o njegovom stilu i dobrom poznavanju vizantijskih kanona i tehnika ikonopisa.

Izložbom “San na javi” Dragane Mladenović,predstavlja Vajang kain, slikarstvo porijeklom sa centralne Jave, koje korijene ima u epovima Mahabharati i Ramajani.

je u smislu sličnih poetika, ali je interesantna jer nudi mogućnost izbora.

“Nijesam od onih ljudi koji veličaju prošlost i rukovode se mišljenjem da je nekada bilo bolje. Svake godine kod nas izađe desetak manje ili više odličnih knjiga i mislim da je to sasavim dovoljno za književnost u zemlji koja ima toliko stanovnika. Ove godine u izboru za NIN-ovu nagradu je bilo oko 160 romana. Riječ je o hiperprodukciji, naravno, ali tu sigurno ima knjiga koje valjaju”, kaže Blašković.

To što beletristika diktira književne trendove i što su knjige voditeljki najčitanije on vidi kao realnost pred kojom ne možemo da žmurimo.

“Ako najčitanije knjiga nije Džejms Džojsova nego neke voditeljke koja piše, to je prosto tako i vi ne možete forsirati elitizam i tjerati ga u pravi plan. Dosta sam putovao po svijetu i gledao šta ljudi čitaju. I tamo je slična situacija.

Knjige su postale elitistička stvar.

U Srbiji taj uslov ispunjavate ako dobijete NIN-ovu nagradu. Uvijek možete da ocijenite da li je nešto dobro ili ne, ali ako nešto diže književnost onda to mora da postoji”, kaže Blašković koji je u književnost ušao kroz poeziju.

“Teško je odvajati poeziju i prozu. Imam takvu rečenicu koja je malo stroža baš zbog toga što sam prvo bio pjesnik, pa sam počeo da pišem prozu. Volim da pravim pjesničke slike”, kaže on.

Poput fotografije u Blaškovićevim romanima kao junaci pominju se i Aleksandar Tišma i Danilo Kiš.

“Sa Tišmom sam počeo da se družim u godinama kada sam pretrčao sve uticaje. Imamo bliske teme kao što su zločin i strast, ali mi je Kiš po stilu mnogo bliži”, kaže Blašković.

● FOTO priča

Kulturu ne treba odvajati od politike Laslo Blašković je krajem prošle godine smijenjen sa mjesta direktora Kulturnog centra Novi Sad, a nešto ranije i sa mjesta urednika uglednog književnog časopisa “Polja”.

“Nikad ne treba odvajati kulturu od politike. Ja sam napravio sedam premijera u toj ustanovi, ali došla

je jedna politika kojoj nijesu odgovarala latinična slova na ulazu. Isti je slučaj i sa časopisom, jer ta politika koju sam ja zastupao nije bila dobra. To je sasvim prirodna stvar.

Razlozi zbog kojih su me smijenili govore da sam radio dobro svoj posao”.

Spremni za ocjenjivanje Predsjednik ovogodišnjeg kanskog žirija je po prvi put američki reditelj Stiven Spilberg, a članovi su i glumci Nikol Kidman i i Danijel Otej. Kanski festival je sinoć otvoren filmskom adaptacijom romana Skota Ficdžeralda “Veliki Getsbi” Australijanca Baza Lurmana sa Leonardom DiKaprijem u glavnoj ulozi. Na festivalu će biti prikazana 52 dugometražna filma u različitim selekcijama, a 19 će se takmičiti za Zlatnu palmu.

20 Zanimljivosti

ČETVRTAK, 16.5.2013.

AGENCIJA ZA NEKRETNINE Cilj naše Grupe jeste zadovoljstvo naših klijenata.

Uvodeći vas u dimenziju poslovanja s nekretninama koje će vas dovesti do željenih rezultata izdvajamo iz ponude

ATRAKTIVNE LOKACIJE ZA PRODAJU ŠIROM CRNE GORE: 1.1. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.2566, KO Topla- Herceg Novi, katastarska parcela 2093/1 - zemljište ukupne površine 2.157 m2, svojina 1/1, sa urađenom projektnom dokumentacijom za gradnju objekta površine 11.539,96m2 i obezbijeđenim saglasnostima za dobijanje građevinske dozvole, ulica Save Kovačevića, Herceg Novi.

1.2. Nepokretnost upisanu u listove nepokretnosti br.6751 i br.

7281, KO Podgorica, katastarske parcele br.2079/3, 2090/1283, 5471/29, 2082/9 - zemljište ukupne površine 2.587m2, svojina 1/1, sa urađenom projektnom dokumentacijom za gradnju objekta površine 12.679 m2 i obezbijeđenim saglasnostima za dobijanje građevinske dozvole, Stari Aerodrom, Podgorica.

KINA

Oaza stara 2.000 godina Smještena je oko 6 kilometara južno od grada Dunhuanga, u sjeverozapadnoj Kini, oaza Jezero Mladog Meseca (Yueyuawuan na kineskom jeziku) je izvor slatke vode i turistička atrakcija. Oaza, za koju se vjeruje da je stara 2.000 godina, počela je da se smanjuje zbog sve veće isušenosti regije. A onda je vlada odlučila da je “dopuni”. Jezero je 1960. godine bilo prosječne dubine oko pet metara, a početkom devedesetih se smanjilo na manje od metra, jer je izvor podzemnih voda dramatično presušio. Lokalne vlasti su 2006. godine odlučile da se umješaju i spasu oazu tako što

će dopuniti jezero vodom. Od tada je njegova dubina porasla. Jezero je dugo 218 metara i široko 54. Uz njega je tradicionalna pagoda i uličica sa tezgama za suvenire. Mjesto je popularno među turistima koji tu svraćaju na svojim ekskurzijama kroz pustinju, jašući na kamilama. Vjeruje se da je jezero opstalo ovoliko dugo zbog niske nadmorske visine, ali i položaja koji sprečava višak pijeska iz obližnjih dina da dospije do njega. Okružen visokim planinama, grad Dunhuang ima surovu klimu: veoma topla ljeta i oštre zime. Kiša pada u malim količinama i brzo ispari.

1.3. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.5694, KO Ulcinj, katastarska parcela 1687 - zemljište ukupne površine 204m2, svojina 1/1, sa izgrađenim objektom površine 537,80 m2, kod kružnog toka u centru Ulcinja.

1.4. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.3958, KO Donji Štoj, katastarske parcele: 1174/2, 1175/1, 1176/3, 1176/4, 1177 i 1178/4 - ukupna površina parcela iznosi 39.874m2, svojina 1/1.

1.5. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.120, KO Bratica, katastarske parcele: 619, 957, 992, 993, 1134/1, 1134/2 - ukupna površina parcela iznosi 110.818 m2, svojina 1/1.

1.6. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.2425, KO Tuzi, katastarske parcele 2997/21 i 2997/22 - zemljište ukupne površine 3.436 m2, svojina 1/1, sa urađenom projektnom dokumentacijom za gradnju objekta površine 1.309,70 m2 i obezbijeđenom građevinskom dozvolom, magistralni put prema Albaniji, Tuzi b.b., Podgorica.

1.7. Nepokretnost upisanu u list nepokretnosti br.1963, KO Tuzi, katastarska parcela 1594/9 - zemljište ukupne površine 900 m2, svojina 1/1, sa izgrađenim objektom površine 1.344 m2 Karabuško polje, putni pravac Podgorica - Tuzi.

Za sve dodatne informacije vezano za prodaju nepokretnosti kontaktirajte nas putem: Tel.: ++382 69 779 779. e-mail: info@italiancontract.com Tel.: +382 69 127 757 e-mail: contractitalian@gmail.com http://www.italiancontract.com/

ANGVILA

Posao iz snova Kada je Amerikanka, Melisa Rosenfild otišla na Karibe samo na šest mjeseci nije ni slutila da će ostati i raditi posao na kojem joj svi zavide. Melisino zvanje glasi direktorka atmosfere i VIP usluga hotela “Viceroy”, na Angvili, jednom od najljepših Karipskih ostrva. Posao iz snova podrazumijeva planiranje žurki, organizovanje aktivnosti gostima hotela među kojima su brojne poznate ličnosti, te održavanje dobre i vesele atmosfere u hotelu.

“Originalni opis posla glasio je ovako ‘održavanje svijetla i muzike’. Nakon šest mjeseci su mi produžili ugovor, tako da ljeti boravim u Njujorku i Los Anđelesu, a preko

godine radim u hotelu”, kaže ona.

Osim održavanja dobre atmosfere u luksuznom hotelu, Marisa pomaže poznatim ličnostima da isplaniraju svoje dane. Ipak, priznaje da se nikada ne zna šta će tražiti od nje.

“Planirala sam mnoge stvari u posljednji minut, jer se desi da neka poznata ličnost odjednom kaže ‘želim da napravim roštilj na plaži uz rege bend’.” Pored života na rajskom ostrvu, Marisa ima tu privlegiju da putuje širom svijeta i isprobava prvoklasnu hranu svjetskih kuvara.

Ona takođe otkriva trendove u hotelijerstvu koje prva donosi u svoj hotel.

AUKCIJA

Prodat dijamant Đine Lolobriđide Aukcijska kuća Sotbis prodala je u utorak uveče dragulje glumice Đine Lolobriđide, a njen atraktivni žuti dijamant koji je nekada bio vlasništvo šaha Persije, otišao je za nešto manje od tri miliona dolara. Aukcijska kuća je saopštila da je taj dijamant bio vrhunac zbirke 23 dragulja 85-godišnje glumice koja je nastupala s Hemfrijem Bogartom, Frenkom Sinatrom i ostalim zvijezdama 1950-ih i 1960-ih. Prodat je djelimično i radi finansiranja jedne međunarodne bolnice za liječenje matičnim ćelijama. Taj 74,53-karatni dijamant nekada je pripa-

dao Ahmadu Šahu Kajaru, šahu Persije od 1909. do 1925., posljednjem vladaru iz dinastije Kajar. Iz Sotbisa kažu da se osam ponuđača borilo za Lolobriđidine biserne minđuše, postavivši novi aukcijski rekord od 2,39 miliona dolara za takve ukrase. Velike aukcijske kuće svakog proljeća u elegantnim ženevskim hotelima na obali jezera prodaju nakit, satove i drugih luksuzne stvari. Sotbis je prodao i ručni sat zvijezde fudbalskog kluba Barselona Lajonela Mesija “Odemars Pike rojal ouk hronograf broj 10”, koji je donio 81.850 dolara za Mesijevu fondaciju.

Reportaže 21

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Smaragdno ostrvo PUTOVANJA

Ostrvo sa mnogobrojnim borovim šumama i 11 miliona stabala maslina smatra se jednom od najvećih grčkih turističkih atrakcija, iako su prvi turisti do njega stigli tek 1968. godine

M.Nikolić

o

strvo Lezbos je treće po veličini u grčkim arhipelazima, ima poseban status u turističkoj ponudi, jer je ukotvljeno na mjestu gdje se antičke legende prepliću sa spomenicima prohujalih vremena. Turisti preko dana mogu uživati u prirodnim ljepotama, uveče u lokalnim tavernama sa ukusnim specijalitetima, diskotekama ili noćnim klubovima, kao i na gradskim trgovima, gdje se tokom sezone uvijek nešto događa.

Lezbos je izuzetno bogat borovom šumom pa ima epitet “smaragdnog” ostrva. Uz mnogobrojne borove na njemu raste i 11 miliona stabala maslina. Takođe, ostrvo je meka za ljubitelje ptica, a ujedno i najveće stanište sjelica, pa se ovdje često mogu vidjeti flamingosi, sokolovi, sove i pelikani. Ostrvo je udaljeno 15 kilometara od granice sa Turskom, a uticaj ove države možete primijetiti na svakom koraku. A postoji i veza sa Srbijom jer je Despot Stefan Lazarević bio oženjen Jelenom, ćerkom Frančeska II Gatiluzija, koji je vladao Lezbosom u XV vijeku. ●Pravo ime Lezvos Ponuda ljetovanja na Lezbosu je nova za turiste. Najčešći gosti na ostrvu danas su Holanđani, Njemci i Englezi. Ostrvo je preplavljeno malim, porodičnim hotelima koji garantuju da će se gost osjećati kao kod

svoje kuće. Svi hoteli imaju bežični internet, što je danas gotovo neophodna stavka u turističkoj ponudi.

Prvi engleski turisti koji su došli na ostrvo 1968. godine “krivi” su za pogrešno ime ostrva, jer su umjesto slova “v”, upotrijebili “b” i takvo ime je brzo ušlo u uši, a za ispravku, već je bilo kasno. Danas su u upotrebi oba imena. Prema legendi, bog sunca je veoma volio ostrvo, pa je i tokom zimskih dana tamo slao svog sina Makara. Inače, Lezbos je poznato kao ostrvo sa najvećim brojem sunčanih dana u godini.

Prema legendi kralj Makar je imao devetoro djece, pet ćerki i četiri sina. Ostrvo je podijelio ćerkama u miraz, na šest djelova, jer jedan dio zemlje zadržao za sebe. Najomiljenijoj ćerki Mitilini je dao najbolji komad zemlje oko zamka, njoj je pripala i luka, a i danas glavni grad nosi ime po njoj. Mitilini se prema legen-

di udala za momka sa kopna po imenu Lezvos. Kad je kralj Makar umro, Lezvos je došao na prijesto i ostrvo je ponijelo ime po njemu.

“meses” (meze), koji se sastoji od sira, maslina, usoljenih sardina... Uzo se najčešće pije u uskim, visokim čašama sa vodom i ledom.

●Uzo, nacionaLno Piće Na Lezbosu se pravi nadaleko poznato grčko nacionalno piće - uzo.

Tamo se i danas nalaze fabrike najpoznatijih brendova: Barbajanis, Mini, Kefi i Plomari. Grci tvrde da se najbolji uzo danas proizvodi baš tamo gdje je i nastao. Takođe, tamošnja klima povoljno utiče na kvalitet anisa koji određuje ukus i aromu ove žestine. “Barbajanis” destilerija koja se nalazi u gradu Plomari na jugoistoku ovog ostrva, važi za jedan od najboljih brendova. Ideja Grka Barbajanisa da se iz ruske luke Odese doseli na Lezbos kako bi počeo proizvodnju rakije, bila je prelomna za nastanak ovog pića.

On je primijetio da na ostrvu ima dosta biljaka koje je ubacivao u rakiju i dobio zaista specifičan ukus.

Bačve sa rakijom držao je u podrumu svoje kuće, sa natpisom “to use” (za upotrebu). Često je slao ženu da mu donese piće, uputivši je da donese ono da označenih burića, vrlo brzo od te riječi je i nastalo ime - uzo.

Grci tvrde da ne postoji najbolji uzo, već samo da ima više vrsta i da sve treba probati. Uz uzo, obavezan je i

●saPfo Lezbos je i zavičaj grčke pjesnikinje Sapfo, koja je rođena u gradiću Eresos. Postala je poznata po svojoj poeziji, koja je bila upućena ženama. Sapfo je živjela u 16. vijeku prije nove ere, u vrijeme kad ženama nije bilo dozvoljeno bilo šta drugo, osim da rađaju i gaje djecu. Nije im bilo dozvoljeno ni da imaju prijatelje, kao ni da komentarišu bilo šta.

Sapfo je imala tri brata, a kako ju je otac, inače uticajni aristokrata, obožavao, dozvolio joj je da ima učitelja filozofa koji ju je krišom podučavao.

Udala se sa 14 godina, što je bilo kasno za to vrijeme, a nešto kasnije rodila je ćerku. Njena porodica je bila politički aktivna, što joj je omogućilo da puno putuje. Često je prisluškivala razgovore svog oca i političara koji su dolazili kod njega, a nekoliko puta se i umiješala u te rasprave na veliko iznenađenje prisutnih muškaraca. ●ŠkoLa za djevojke Kad joj je muž umro preselila se u glavni grad Mitilini, gdje je otvorila školu za djevojke, što je u to vri-

jeme bilo nedopustivo. Tada su je optužili da voli žene. Škola je trajala dvije godine. Neke djevojke su često bile u njenom društvu, ali niko ne može da sigurnošću da kaže da li je to bilo u seksualnom ili prijateljskom smislu. Bila je lirski pjesnik koji je razvio svoju posebnu metriku, poznatu kao sapfička strofa. Sapfo je pisala pretežno ljubavnu poeziju, ali su pjesme sačuvane samo djelimično, osim jedne jedine cijele pjesme, Himne Afroditi. Neke od njenih pjesama su upućene ženama, odakle se razvila njena reputacija lezbejke. Zbog homoseksualnog sadržaja i otvorene erotičnosti, njen rad je bio u nemilosti hrišćanske crkve, što je i razlog što najveći dio njenog rada nije preživio, dijelom zbog toga što nije kopiran, dijlom što je namjenski uništavan. ●okamenjena ŠUma Na ostrvu postoji okamenjena šuma, koju čine raznobojni okamenjeni ostaci drvenih sekvoja. Prije 20 miliona godina uslijed erupcije vulkana, šuma je bila pokrivena lavom.

Nakon iskopavanja, pronađene su velike količine okamenjenih stabala, a u mjestu Sigri, nalazi se muzej u kom su izloženi fosilni ostaci drveća i životinja.

(Izvor: blic.rs)

22 Zabava

ČETVRTAK, 16.5.2013.

MODA

Nina Seničar nosi Kavalijeve modele u Budvi Lijepa novosadska manekenka koja živi i radi u Italiji Nina Seničar, prema saznanjima Dnevnih novina nosiće kreacije Roberta Kavalija, 10. juna na Boka Group & Torch beach Fashion Show u organizaciji kompanije Murano Montenegro, kao i Turističke organizacije Budva.

“Fashion Show – Roberto Cavalli je jedan od centralnih događaja ove ljetnje sezone u regionu. U Budvi će biti prikazane dvije revije i to:

Woman’s collection Spring/Summer 2013. i Red Carpet Retrospective. Roberto Kavali Proljeće/Ljeto 2013 kolekcija je inspirisana poetskim dekoracijama perioda Art Nouveau. Priroda i njeni elementi postaju grafički simboli koje Roberto Kavali pretvara u printove koju uokviruju tijelo.

Printovi su potpuno ručno dizajnirani i naglašeni čipkanim detaljima, izbrazdani visokim izrezima sa strane i obogaćeni kožnim isječci-

ma. Stilizovani elementi biljnog svijeta su stavljeni na pozadinu sa životinjskim printom. Slojevi muslina stvaraju fluidnu siluetu koja klizi na tijelu, dok dragocjeni metalik i stakleni vezovi se šire po dnu haljine naizmjenično sa čipkom koja je izrezana i rekonstruisana, ili kožom koja je šivena, zasječena i ukrašena aplikacijama”, stoji u saopštenju organizatora.

Oni dodaju da haljine od svilenog tkanja padaju uz tijelo i ukrašene su kristalnim vezom. “Pantalone su od najsvjetlijeg muslina omogućavaju da se noga providi, dok su palete boja od potpuno bijele do crne i prolazi kroz ružičastu, nijansu limete i boju kajsije. Na modnoj pisti novi Kavali komplet sastavljen je od haljine i Hera tašne sa istim printovima. Kao mitološka boginja i zaštitnica ženstvenosti, nova Hera tašna čuva tajne, želje i zavođenje osobe koja je nosi. Napravljena od štampane kože ili crnog pitona i u dvije veličine. Za veče, tu je mala “luksuzna kutija” od zlata ili srebrnog metala, ukrašena kristalima i obojenim draguljima. Cipele i sandale sa visokom petom imaju i blage dvostruke platofrme: anatomske i zašiljene. Limitirano izdanje Hedera naočara je kreirano sa najsofisticiranijom zlatnom umješnošću. Otmene i talasaste linije, dragocjeni materijali i cvijetni detalji otkrivaju egzotičnu harizmu ukrasa Art Nouveau”, kažu organizatori.

Treba napomenuti da je zavodljiva Nina Seničar ponovo zaštitno lice proizvođača intimnog veša “Roberta”. Sarađivala je sa mnogim kreatorima, a povezivali su je sa mnogim poznaim muškarcima kao što su Eros Ramacoti, Džerad Leto, Marko Borijeli.

F.J.

Zabava 23

ČETVRTAK, 16.5.2013.

EUROSONG

Bili smo na visini zadatka

Crna Gora nije uspjela da se plasira u finalno veče ovogodišnje Pjesme Evrovizije koje je, podsjećamo na programu u subotu 18. maja u 21 sat. Naime, naši predstavnici klapa Whoo See i Nina Žižić uprkos sjajnoj izvedbi numere “Igranka”, te odličnoj kostimografiji i režiji nastupa nijesu osvojili članove žirija i TV publiku koja je bila u prilici da im dodijeli kartu za finale. Iako je spot za našu numeru bio najgledaniji na zvaničnom kanalu Evrovizije, što je našim predstavnicima bio značajan podstrek, kladionice su bile te koje nam nijesu davale šanse za prolazak dalje, pa se istorija učešća naših predstavnika od prethodnih godina odnosno Stevana Fedija, Stefana Filipovića, Andree Demirović i Ramba Amadeusa nažalost ponovila. Kao što smo imali priliku ranije da čujemo, na Pjesmi Evrovizije finansijska sredstva i te kako utiču na plasman

učesnika jer se pored uobičajenih promocija (za koje RTCG kao nosilac licence nema novca) rade i značajna lobiranja u zemljama koje imaju pravo da glasaju.

I dok naša zemlja ne pronađe modelitet za prolazak u finale ili se RTCG izbori sa finansijkom krizom i ne počne šakom i kapom da čašćava Evropljane, nama ostaje žal za još jednim izostankom iz finala, jer se ovogodišnji nastup nikako ne može nazvati neuspjehom.

Drugo polufinalno veče Eurosonga 2013 očekuje nas večeras od 21 sat. Sedamnaest zemalja zanimljivim i neobičnim nastupima pokušaće da zadive publiku koja će putem SMS glasova doprinijeti daljem plasmanu.

Pored TV gledalaca, odluku o tome koga ćemo gledati u velikom finalu donijeće i stručni žiri čije ocjene čine 50% ukupnih glasova.

Zlatko Šebek

Deda i Nina na Fejsbuku Komentari Dedduh Dobri Stari: Želim da se zahvalim na lijepim riječima i podršci... Nadam se da smo dostojno djelovali. Mir svima Nina Arwen Žižić Ljudiiii! Šta god i kako god, ja (mi) smo srećni što smo bili na visini zadatka i što smo imali i imamo takvu podršku:) volim vas!:*

forumaša CDM

Njegoš - “Đe god Monstat i DIK ne broje glasove - mrka kapa! Aj sad svi po euro da se plati put naše delegacije sa RTCG” Anonimni - “Jao, vrhunski su bili. Pa i onaj jedan iz publike sa našom zastavom u prvi red. Nina je razbila! Vrhunski! Inače, za cijenu poruke će tek na kraju da jave. Prije nego počne glasanje, ni prošli put nisu pominjali dok nije počelo glasanje”.

Anonimni2 - “Tra la la, tra la la...i finale. Muka mi je od ovih pjesmica i ove Evrovizije. Nina i Who See...BANJA Vas je bilo i čuti i viđeti!” Ćetalj - “U pravu je Rambo što je poveo magarca na Eurosong, nijesu za bolje!”

Boka - “Ne može se od Rusa i bivšeg SSSR-a doći na red”.

Poznati i utisci

Maja Popović (novinarka): Za mene je Eurosong završen, najbolji smo.

Slavko Kalezić (glumac): Dobro jutro Evropo. Ovo je, ipak, pobjednička pjesma. Bez obzira što nijesmo ušli u finale.

Evo jedan moj skromni kritički osvrt. Prije svega, Crna Gora je pokazala da može biti muzička i performerska velesila. Raznijeli su stage. Raznijeli su nastup. Moram posebno da progovorim o mojoj čudesnoj Nini Žižić. Glasurda. Samo obratimo pažnju na njeno pjevanje dijela “Vodim te na igranku na-nana-na igranku” s posebnim akcentom na način pjevanja riječi “igranka.” O refrenu da i ne govorim. To je kapacitet svjetske zvijezde. Koja je to snaga, želja, šarmantnost, erotičnost i ludilo. Prosto nemam riječi da izrazim sreću što su nas tako savršeno sinoć predstavili sa 100% davanja sebe, a sve ta-

ko s mjerom i ljepotom! Hvala vam! Znam da će se Eurosong uskoro održati u Crnoj Gori. Znam. Imaćemo i divnu Arenu. Sve. Ljubim vas sve!

Fuad Backović Deen (pjevač): Svi moji favoriti osim Crne Gore su prošli!!!! Sramota da CG nije prošla .... Bili su odličniiiiiiii!!!!!

Jelena Đorđević (pjevačica): Bila sam na probi folklora, ali sam kasnije odgledala. Mislila sam da ćemo sigurno proći kada sam gledala na internetu probe. Po meni su sjajni bili, oduševljena sam što je Nina pjesmu iznijela kako treba, svi smo bili uz njih. Đuskaće se uz pjesmu, to je sigurno. Briga nas. Ionako taj festival postaje polako smijurija. A opet svi bismo jedno takvo iskustvo. Tako da bitno da su oni bili dio Eurosonga, i da imaju sjajnu pjesmu.

BEZ DLAKE NA JEZIKU

Nema boljitka, neće ga ni biti Četvrti album “Troyanac” najbolje je izdanje poznatog tuzlanskog repera Adnana Hamidovića Frenkija.

Od puštanja u etar prošlo je pola godine, a pjesme koje su najviše tražene na nastupima su “Napaćeni Bošnjo”, “Remix” s Kontrom, Jalom i Bubom Corelliijem te “Šamaranje”, koja se trenutno nalazi na trećem mjestu MTV-jeve “Domaćice”.

“Budući da imam veliku podršku

na društvenim mrežama, dobijam i veliki broj glasova na ‘Domaćici’. Lista je generalno veoma dobra stvar za cijeli region. Zahvaljujem svima koji me podržavaju, jer sam sa svim spotovima s novog albuma završio u vrhu prestižne liste. “Troyanac” je, zaista, naišao na pozitivne komentare, a mi smo se potrudili da izbacimo što više spotova”, ispričao je Frenkie.

Iako smo navikli da njeguje kri-

tički stav u kojem ne štedi nikoga, Frenkie smatra da su se neke stvari promijenile sa novim albumom.

“Uvijek sam se bavio problemima u društvu. I danas to radim, ali na malo drugačiji način. Smatram da se muzika mora baviti ljudima, a ne obrnuto. Nekada su mi govorili da moje pjesme imaju moć da cijepaju na naše i njihove, da su stvarale podjelu kod ljudi. Muzika me mnogo toga naučila i nadam se da mogu uzvratiti novim generacijama koje slušaju moje stvari”, zaključuje Frenkie.

U mnogim pjesmama Frenkie otvoreno govori o problemima u BiH, ali i regionu.

“Stvari se ne mijenjaju, nema boljitka, prije se može reći da je gore nego što je bilo. I tako je u posljednje dvije-tri godine. Uvijek sam gledao na stvari optimistično, ali sada mislim da će ovako ostati do narednih izbora”, kaže hip-hoper.

Među 18 nominovanih za prestižnu nagradu “Impala”, koja se dodjeljuje za najbolji evropski album indi izdavača, našao se i “Troyanac”.

“Javili su mi iz “Menarta” da je okončano glasanje, ali nijesam dobio priznanje. Nije baš bilo očekivano, ali je super činjenica da su me nominovali za nešto tako veliko”, zaključio je Frenkie. E.Z.Frenkie:

HOT!

Južnoafrička ljepotica Genevieve Morton je zablistala u intimnom rublju kompanije Parisa. Ova djevojka se zaista može pohvaliti savršenim tijelom koje nikog ne ostavlja ravnodušnim. Njeni ženski aduti će vam pomutiti razum.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2388 sudoku 2013-04-27

Medium level

Teža

9

4

5 8

1

8

9

9

4

3

6

8

7

4

3

3

8 9

5

6

1

Play sudoku online at:

6

9

7

www.sudokukingdom.com

6

3

1

9

8

4

Daily Sudoku puzzle No. 2387

5

8

3

Lakša 2013-04-26

Medium level

6

4

2

3

6

7

6

7

9 8

8

5

2

1

3

2

9

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

9

2

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8 3

Zanimljivo

grupe Bitls, biće glavni predmet prodaje na aukciji u Njujorku.

Organizatori navode da bi gitara mogla da bude prodata po cijeni od 200.000 do 300.000 dolara.

Lenon je inače gitaru na kojoj je

svirao i Džordž Harison, 1967. godine poklonio svom ton majstoru.

Na aukciji će biti i suveniri koji su pripadali Elvisu Prisliju, Dejvidu Bouviju, Majklu Džeksonu i bendu Grejtful Ded.

5

4

1

2

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2386 2013-04-25 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2385 2013-04-24 6

1

8

2

9

4

5

7

3

4

2

7

6

3

8

5

9

1

3

7

5

8

6

1

9

2

4

3

8

5

9

4

1

7

2

6

4

9

2

5

3

7

1

6

8

9

6

1

2

7

5

3

4

8

5

6

1

7

4

3

2

8

9

5

1

8

3

9

6

4

7

2

2

4

9

1

8

5

7

3

6

2

9

6

4

1

7

8

3

5

8

3

7

6

2

9

4

5

1

7

4

3

8

5

2

1

6

9

1

8

6

4

7

2

3

9

5

1

5

4

7

2

9

6

8

3

7

5

3

9

1

6

8

4

2

6

3

9

1

8

4

2

5

7

9

2

4

3

5

8

6

1

7

8

7

2

5

6

3

9

1

4

vicevi

Prodaje se gitara Bitlsa

Gitara britanske grupe Bitls, na kojoj su svirali Džon Lenon i Džordž Harison, biće stavljena na aukcijsku prodaju 18. maja u Njujorku, saopštila je aukcijska kuća Džulijen. Električna gitara “VOX”

3

Crnogorac, u saobraćajnom špicu, u autobusu.

Na sljedećoj stanici čekaPage masa1/2 putnika, pa vozač moli putnike da se malo pomjere nazad.

Crnogorac ga gleda mrko, ispod oka, ali ćuti i pomjeri se korak unazad.

Pošto i dalje ne mogu svi da stanu, vozač ponavlja svoju molbu: - Molim vas samo još malo nazad.

A na to će đetić: - Je li avetinjo, jesam li ja platio kartu da se vozim ili da idem pješke?! *** Sastali se najviđeniji Crnogorci da izglasaju radnu nedjelju. Kad su se nekako dogovorili, zapisničar pročita zaključke: - Poneđeljak – odmor od vikenda.

- Utorak – priprema za rad.

- Srijeda – radni dan.

- Četvrtak – odmor od rada.

- Petak – priprema za vikend.

- Subota i neđelja – vikend.

Pošto je pročitao, digne ruku jedan od učesnika i zapita:

- A hoće li svaka srijeda bit’ radna? *** Majka sinu Zemuncu: - Zašto si dobio jedinicu iz vladanja?!

- Udarao sam glavom o zid.

- Nesrećniče, zašto si udarao glavom o zid???

- Kevo, šta ti je? Nije to bila moja glava!!! *** Perica pita mjku: - Mama, kako sam ja došao na svijet?

Mama: - Donijela te roda.

Perica: - A ti?

Mama: - Isto.

- Tata, a ti?

- Isto.

- A baba i deda?

- Isto.

Uveče Perica piše u svoj dnevnik: “U mojoj familiji, u zadnjih 60 godina, nije bilo normalnog porođaja”.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 16.5.2013.

I šta kažeš, ne vole te baš ovi iz medija?

NEZVANIČNO Mi diplomate se dobro razumijemo, zar ne?

Možda da stavite slušalice i jedan i drugi.

Ja tebe brate ništa ne razumijem.

Word Search Puzzle #J029GAOSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

S

C

I

T

S

A

L

P

W

A

N

D

S

N

P

A

O

A

S

S

I

S

T

E

D

E

Q

S

U

N

E

M

V

K

A

E

H

O

S

T

S

S

H

A

M

S

M

S

E

L

O

P

U

O

S

D

E

L

U

A

H

A

R

B

M

X

M

O

E

O

G

P

M

A

L

C

N

I

E

O

I

F

U

L

P

R

H

D

E

C

A

D

E

N

N

U

G

L

A

C

I

G

O

L

O

E

A

H

C

R

A

Y

S

E

I

T

I

L

A

U

T

N

E

V

E

E

T

E

S

O

S

E

I

G

R

U

T

I

L

L

U

R

R

E

B

I

N

D

S

E

I

R

C

L

R

K

I

U

R

E

J

O

U

R

N

E

Y

U

E

G

T

L

M

A

S

S

E

S

I

E

C

P

S

E

S

U

F

S

C

E

L

F

F

A

W

ARCHAEOLOGICAL ASSISTED Archaeological CANAL Assisted CARES Canal CASKS Cares CLAMP Casks COMMANDANT Clamp CRIES Commandant CYCLE DECADE Cries DOLLY Cycle Decade

EDIBLES EVENTUALITIES Eventualities FINITE Finite FLIRT Flirt FOOTED Footed FUSES Fuses GRITS Grits GUNNED Gunned HAULED HEIRS Hauled HOSTS Heirs Hosts

Ma baš me briga, ja znam ko me voli.

JOURNEY LEAGUES Liturgies LITURGIES Masses MASSES Menus MENUS Mince MINCE Neigh NEIGH Obese OBESE Pastures PASTURES PLASTICS Plastics POLES Poles

PULLEY REBINDS Salmon RENEW Serums SALMON Shams SERUMS Stirs SHAMS STIRS Tuxedo Waffle TUXEDO Wands WAFFLE WANDS

Pulley

Sravnili piramidu zbog kamena

Dolly

Journey

Rebinds

Edibles

Leagues

Renew

BELIZE SITI - Građevinska kompanija je buldožerima sravnila jednu od najvećih piramida iz doba Maja kako bi izvadila kamen potreban za izgradnju puta. Šef Arheološkog Belizea, male Copyright ©instituta Puzzle Baron May 15,trop2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ske države u Centralnoj Americi, dr Haime Ave izjavio je da je uništenje piramide otkriveno krajem prošle nedjelje i da je preostao samo jedan manji dio centralnog dijela piramide, prenosi AP. Ave je dodao da se razbolio čuvši vijest o uništenju piramide Nomul i platforme hrama koji su stari više od 2.300 godina. Na snimcima preostalog dijela piramide se vidi da se radi o klasičnoj zaobljenoj komori iz doba Maja. Kompleks Nomul se nalazi na privatnom terenu, ali, prema zakonu Belizea, svi antički arheološki ostaci su pod državnom zaštitom.

OVAN Moguće je da položaj Mjeseca utiče na Vasu emotivnu osjetljivost ili na neke loše procjene u poslovno-finansijskoj saradnji. Trenutni neuspjeh treba da Vas motiviše na dodatnu upornost ili na želju za prevazilaženjem ličnih slabosti.

BIK Želite da promijenite poslovne okolnosti i ne obraćate pažnju na osobu koja Vas zamara kritizerskom pričom. Ne možete svima da ugodite, ali sve što činite sa pozitivnom tendencijom ostavlja dobar utisak na Vaše saradnike.

BLIZANCI Ukoliko Vas privlače nepoznate situacije, potrebno je da prihvatite i određeni stepen rizika u poslovnim pregovorima. Ponekad blic procjena umije da zavara, obratite pažnju na različite komentare i na vrijeme zatražite nečiji savjet.

RAK Ne uspijevate da predvidite nečiji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos sa saradnicima. Nema razloga da se ponašate previše razmetljivo, već zatražite nečiju moralnu ili materijalnu podršku.

LAV Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u društvu saradnika. Nema potrebe da pričate o stvarima koje izazivaju negativnu reakciju, bolje je da prihvatite kompromisnu varijantu. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznenađenja.

DJEVICA Trenutno ljubav i lično zadovoljstvo ne idu u zajedničkoj kombinaciji. Potrebno je da se opredijelite za praktičnija rešenja. Iskustvo Vas opominje da ne treba vjerovati osobi o kojoj Vaši saradnici govore više u negativnom kontekstu.

VAGA Nema razloga da se povodite za lažnim utiscima ili da Vas neko zavarava velikim obećanjima.

Provjeravajte nove informacije o poslovnim prilikama i potrudite se da zaštitite svoje interese.

Kontrolišite impulsivnu stranu svoje prirode.

ŠKORPIJA Ukoliko se nalazite u nekoj osjetljivoj fazi, prepustite svojim saradnicima da obave teži ili komplikovaniji dio posla. Morate imati dobru procjenu, ko može da Vas zamijeni u odlučujućem trenutku i u važnim pregovorima.

STRIJELAC Nemate dovoljno strpljenja za dodatne obaveze, ali postoje situacije koje zahtijevaju kreativno razmišljanje ili fazu inkubacije. Važno je da na što bolji način uskladite svoje želje i mogućnosti.

JARAC Komplikovana situacija u kojoj se nalazite proizilazi iz zajedničkog pokušaja da se napravi pravilna dioba finansijskih interesa. Nema potrebe da ponavljate priču, koja izaziva novo nerazumijevanje ili oštro negodovanje u krugu saradnika.

VODOLIJA Pokušavate da impresionirate okolinu svojim prepoznatljivim šarmom i različitim sposobnostima. Ipak, sve što činite podsjeća na klasično preuveličavanje. Ne uspijevate da odredite svoje mjesto ili ulogu u poslovnim pregovorima.

RIBE Iznenada umijete da zablistate u susretu sa saradnicima i da ponudite neko neočekivano dobro rješenje. Imate dobre ideje i stalo Vam je da ostvarite zajedničke interese.

Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.

26 Matura

ČETVRTAK, 16.5.2013.

PROVOD

Mladost u punom sjaju

Sa proslave polumature OŠ “Vuk Karadžić” u Hotelu Crna Gora

Marija Ivanović, foto: Mirko Savović, Vedran Ilić

U

čenici devetog razreda Osnovne škole “Vuk Karadžić” u ponedjeljak su proslavili završetak škole. Polumaturanti su najljepšim odjevnim kombinacijama, uz pratnju roditelja i njihovih prijatelja svečano promarširali centrom, do samog ulaza u Hotel Crnu Goru, gdje se slavlje nastavilo da ranih jutarnjih časova.

Osnovna škola “Vuk Karadžić” u petak je upriličila svečanost za polumaturante u Hotelu Crna Gora.

Budući srednjoškolci su uz folk i pop hitove, sa svojim profesorima koji su im pokazali prve plesne korake, slavili do sitnih sati. Suze, pokoja slomljena časa, sve je to dio gotovo svake maturske i polumaturske večeri koji označava i izvjesan žal za jednim od najljepših i najbezbrižnijih životnih perioda.

Simpatična učenica Ana Pavićević koja je došla u pratnji porodice je i pored treme prije ulaska objasnila kakvi su njeni budući planovi vezani za školovanje.

“Upisaću gimnaziju, jer smatram da je to srednja škola koja nudi najbolje obrazovanje. Isto tako, mislim da je nakon gimnazije mogućnost za upisivanje bilo kojeg fakulteta je veća za razliku od ostalih srednjih škola”, kaže ona i dodaje da će osnovnu školu pamtiti po lijepom druženju, prijateljstvima, a kada su u pitanju simpatije, stidljivo ka-

že da je to očekuje tek u srednjoj školi. Budući srednjoškolac Nikola Milić upisaće Trgovinsku školu, smjer za kuvara.

“Volim da jedem, ali i da kuvam, pa je upisivanje ovog smjera bio logičan izbor za mene. Želim da budem uspješan kuvar”, kazao je on i dodao da mu nije bilo teško da odabere šta će obući za polumatursko veče. Osnovnu školu pamtiće po brijnim nestašlucima koji su izazivali salve smijeha, po druženju, prvim simpatijama ali i po odličnim nastavnicima. Njegova pratilja Jovana Krunić otkrila je da nema tremu, te da jedva čeka da zabava sa drugarima iz razreda i škole počne. “Upisaću medicinsku školu, jer volim da pomažem i smatram da je to najhumaniji posao”, kazala je Jovana.

Slatka djevojčica pamtiće samo najlje pše trenutke tokom školovanja i nada se da se prijatejstva koja je stekla neće prekinuti, ako ih budući izbori srednjih škola razdvoji.

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Matura 27

28 Sport

DA LI STE ZNALI

ÄŒETVRTAK, 16.5.2013.

Ĺ˝ELJKO PETRIÄŒEVIĆ

PovrijeÄ‘eni smo Ĺ amar rukometu - Sutjeska nije doĹĄla na zakazani meÄ? na Cetinju MiloĹĄ Pavićević

J

edinstven sluÄ?aj u svijetu sporta dogodio se juÄ?e na naĹĄoj rukometnoj pozornici. Naime. rukometaĹĄi Lovćena nijesu mogli primiti pehar namijenjen ĹĄampionu drĹžave, a razlog je nevjerovatan - rukometaĹĄi Sutjeske se nijesu pojavili u prijestonici.

Da Pau Gasol neće igrati za reprezentaciju Španije na Evropskom ťampionatu u Sloveniji koje je na programu od 4. do 22. septembra! As Los Anđeles Lejkersa saopťtio je da je podvrgnut intervencijama na oba koljena i da oporavak traje tri mjeseca, pa zato neće nositi dres furije na EP.

Iz nikĹĄićkog kluba su obavijestili direktora liga da nemaju dovoljno igraÄ?a sa doÄ‘u da odigraju utakmicu, jer su stariji razduĹžili opremu već prije nekoliko dana, dok najmlaÄ‘i, kadeti, imaju obaveze u ĹĄkoli. Ima i onih koji tvrde da u Sutjesci nemaju novca ni za autobus do Cetinja, a dobili smo i informacije da je na treningu prije dva dana strateg Sutjeske BoĹžo MuĹĄikić suspendovao nekoliko igraÄ?a. MeÄ‘utim, nijesmo mogli provjeriti ĹĄta se u stvari desilo s obzirom

da niko iz nikťićkog kluba nije odgovarao na naťe telefonske pozive.

U svakom sluÄ?aju, utakmica će biti registrovana 10:0 za Lovćen, Sutjeska će biti kaĹžnjena, ali je ovo, ipak, najveća kazna za crnogorski rukomet. “Kao sportisti smo povrijeÄ‘eni, jer su jedan sveÄ?ani Ä?in upropastili ljudi koji treba da se zapitaju ĹĄta uopĹĄte rade u rukometu. Mogu samo reći da smo mi u Lovćenu razoÄ?arani ovom situacijom, a zaĹĄto je to tako - treba pitati ljude koji vode muĹĄki rukomet

KVOTA 1.45

ATP RIM

UTREHET TIP 1

KVOTA 2.25

SION GRASHOPERS TIP X

KVOTA 3.10

GRONINGEN TVENTE TIP 2

KVOTA 2.00

MUSKRON VESTERLO TIP 1

KVOTA 2.20

BRAN ALESUND TIP X

KVOTA 3.30

Kao ĹĄto se i oÄ?ekivalo, rukometaĹĄice Budućnosti plasirale su se u finale Kupa Crne Gore.

Budućnost je juÄ?e u NikĹĄiću u polufinalnom meÄ?u sa podmlaÄ‘enim sastavom savladala Sutjesku 32:22 (19:11), a za novi pehar boriće se sa svojim drugim timom za koji nastupaju najbolje kadetkinje u zemlji. Budućnost II je u polufinalu eliminisala Bisere, a finale Kupa je zakazano za 21. maj.

Sjajni Toni Parker, Indijana u ekstazi

LOKEREN

HERENVEN

Budućnost u finalu

NBA PLEJ OF

TIKET DANA ANDERLEHT TIP 2

u naĹĄoj zemlji, kao i zaĹĄto se pojedinim klubovima toleriĹĄu neke stvariâ€?, kazao je za naĹĄ list sportski direktor Lovćena Ĺ˝eljko PetriÄ?ević.

Cetinjani su se ove sezone proĹĄetali u domaćem prvenstvu, gdje su zabiljeĹžili sve pobjede, ali je ipak baÄ?ena mrlja na uspjeĹĄnu sezonu. “Prije poÄ?etka sezone zbog zgusnutog rasporeda bilo je pitanje da li Lovćen da igra u domaćem prvenstvu. Predstavnici klubova su traĹžili da ipak odigramo sve meÄ?eve zbog zanimljivosti i kvaliteta lige. Prihvatili smo i bili uvijek taÄ?ni, Ä?ak i nakon dugih putovanja iz Bjelorusije i SlovaÄ?keâ€?, kazao je PetriÄ?ević.

Kako je saopĹĄteno iz Rukometnog saveza Crne Gore, ĹĄampionski pehar Lovćenu biće uruÄ?en na finalnom turniru Kupa, koji se 20. i 21. maja igra na Cetinju.

Marej predao meÄ? na 26. roÄ‘endan Britanski teniser neće po dobrom pamtiti svoj 26. roÄ‘endan - Endi Marej je odluÄ?io da preda meÄ? drugog kola Mastersa u Rimu protiv Marsela Granoljersa zbog povrede kuka. Treći nosilac turnira je izgubio prvi set sa 6:3, u drugom je imao prednost od 2:1 kada je zatraĹžio medicinski tajm-aut.

U nastavku je uspio da stisne zube slavivĹĄi u taj-brejku, ali nakon toga je odluÄ?io da se povuÄ?e i preda duel 37. igraÄ?u svijeta. Iz medicinskog tima Mareja su preplaĹĄeni Ä?injenicom da bi Ĺ kot mogao propustiti Rolan Garos koji kreće 26. maja. Veliki uspjeh je juÄ?e napravio 22-godiĹĄnji Poljak JirĹži Janovic je u metropoli Italije bukvalno poÄ?istio Vilfrida Congu sa 6:4, 7:6 i time zakazao duel sa RiĹĄarom

Gaskeom. U srpskom derbiju kod dama iskusnija je bila uspjeĹĄnija - Jelena Janković je bez ikakvih problema savladala Bojanu Jovanovski rezultatom 6:2, 6:0, te će u sljedećem kolu igrati protiv Kineskinje Li Na. SEMAFOR - (muĹĄkarci): Conga - Janovic 0:2 (4:6, 6:7), Per - Beneto 2:1 (6:7, 6:4, 7:6), JuĹžnji - Simon 0:2 (5:7, 3:6), Dolgopolov - Vavrinka (predao Vavrinka), Granoljers - Marej 1:1 (predao Marej), NiĹĄikori - Ĺ ardi 0:2 (4:6, 1:6), (dame): Burnet - Vinći 0:2 (1:6, 4:6), Oudin - Cibulkova 1:2 (7:5, 1:6, 3:6), Ĺ˝eng - Li 0:2 (3:6, 1:6), LepÄ?enko - Kirilenko 0:2 (3:6, 1:6), Erani - Mekhejl 2:1 (7:5, 5:7, 6:2), Jovanovski - Janković 0:2 (2:6, 0:6), Peng - Stosur 0:2 (6:7, 0:6), Vikmajer Domignez 0:2 (4:6, 4:6). U.R.

Najneizvjesniji okrĹĄaj u Ä?etvrtfinalu doigravanja NBA bi mogao da dobije pobjednika poĹĄto je u Teksasu San Antonio stigao do velikih 3:2 u seriji protiv Golden Stejta - Sparsi su savladali “ratnikeâ€? rezultatom 109:91 Ä?ime su napravili krupan korak ka finalu Zapadne konferencije.

Do sada su dueli San Antonija i Golden Stejta obilovali uzbuÄ‘enjima, ali stara ĹĄkola trenera Grega PopoviÄ?a je rutinski odradila posao za koji je najzasluĹžniji bio plejmejker Toni Parker sa 25 poena i 10 asistencija. “Igrali smo sa dovoljno energije. Uzimali smo lopte koje su bile na ‘50-50’, ĹĄto je bila velika stvar za nas. Uspjeli smo da se vratimo nakon proĹĄle utakmiceâ€?, poruÄ?io je sjajni Parker Ä?ije su asitencije odliÄ?no koristili Kavi Leonard sa 17 poena, te Tim Dankan sa 14 ubaÄ?enih poena i 11 skokova, dok se kod gostiju izdvajao Harison Barns koji je potpisao 25 koĹĄeva.

A, u Indijanapolisu se miriĹĄe finale - prvi put poslije 9 godina - sa perfektnom odbranom i fenomenalnom skok igrom Indijana je savladala Njujork 93:82 i time stigla na milimetar od finala Istoka, jer “pejsersiâ€? vode sa 3:1 u seriji.

Veliki trijumf domaćima obezbijedili su DŞordŞ Hil (26 poena) i Pol DŞordŞ (18 p, 14 sk, 7 as), mada

su pobjedi dosta doprinjeli Dejvid Vest sa “dabl-dablâ€? uÄ?inkom (10 p, 10 sk), odnosno Roj Hibert (6 p, 11 sk). “Rekao bih da smo ovog puta bili viĹĄe fokusirani nego proĹĄli put. Sljedeći cilj nam je da se borimo i traĹžimo svoju ĹĄansu u utakmici za prolazak u teĹĄkom okruĹženjuâ€?, poruÄ?io je Vest.

I pored toga ĹĄto je opet briljirao sa 24 koĹĄa i 9 skokova Karmelo Entoni je ostao neprimjetan zajedno sa DĹžjer Ar Smitom koji je imao uÄ?inak od 19 poena.

SEMAFOR - polufinale Zapada: San Antonio - Golden Stejt 109:91 (3:2 u seriji), polufinale Istoka: Indijana - Njujork 93:82 (3:1 u seriji).

U.R.

Sport 29

ČETVRTAK, 16.5.2013.

ZORAN KASTRATOVIĆ

Odlazak Melića je veliki gubitak Rukometaši Crne Gore oslabljeni dočekuju nastavak kvalifikacija za EP

Iako se činilo da će prvo eliminacija velike Švedske, zatim pobjede nad Njemačkom i Češkom, te odlazak na Svjetsko prvenstvo muški rukomet u Crnoj Gori podići na mnogo viši nivo, od toga nije bilo ništa. Domaći šampionat je spao na niske grane, dok se u reprezentaciji dešavaju čudne stvari. Da “digne sidro” prije tri dana odlučio je “NBA” rukometaš Fahrudin Melić, koji definitivno neće biti na raspolaganju selektoru Zoranu Kastratoviću za nastavak kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo u Danskoj.

“To je za nas veliki gubitak. Melić je izuzetan igrač koji je u proteklom periodu mnogo dao našoj reprezentaciji, za koju je igrao u najmanju ruku kao da je rođen u Crnoj Gori”, bile su prve riječi selektora Zorana Kastratovića za Dnevne novine. Šef stručnog štaba žali što novo pojačanje PSŽ-a neće biti u timu protiv Njemačke i Češke.

“Puno bi nam značilo da je ostao još ova dva susreta, kao što je i bio dogovor, ali šta je tu je. Moramo zbiti redove. Njega će zamijeniti Mirko Radović, mladi igrač koji posjeduje kvalitet i koji je sa Markom Lasicom na toj poziciji budućnost selekcije”, kazao je Kastratović.

Selektor ima dosta problema.

Nekoliko igrača nema klubove, neki i ne treniraju, dok su Njemci u top formi.

“Imponuje nam što se Njemci kao i Šveđani prošle godine mobilišu kada igraju protiv Crne Gore. Ono što je evidentno jeste da naša selekcija uvijek igra kvalitetno protiv velikih selekcija i nadam se da će isto biti ovog puta uz veliku podršku sa tribina. Ne želimo ništa da prepuštamo slučaju, tako da ćemo u narednim mečevima tražiti bodove za direktan plasman na Evropsko prvenstvo”, poručio je Kastratović.

M.Pavićević

VATERPOLO SRBIJA

Zvezda šampion Istorija se sinoć pisala na beogradskom Tašmajdanu, “crveno-bijela” je ponovo boja srpskog vaterpola - i to poslije tačno 20 godina! Naši sjeverni susjedi imaju novog šampiona, Crvena zvezda je najbolji tim u zemlji evropksih prvaka! U sjajnoj finalnoj seriji momci Dejana Savića su, nakon pet fantastičnih mečeva, srušili osvajača Kupa Evrope, Radnički iz Kragujevca, za koji nastupaju naši

Zdravko Radić i Boris Zloković - 9:7 (2:2, 2:1, 3:3, 2:1) u odlučujućem meču za titulu. Najbolji u trijumfu Zvezde bio je Viktor Rašović sa dva gola, koliko su za Radnički postigli Vanja Udovičić i Aleksandar Ćirić - Boris Zloković se jednom upisao u strijelce.

Ovim trijumfom Zvezda je kompletirala duplu krunu u Srbiji (ranije osvojila Kup), a ubrzo je očekuje i fajnal-for Lige šampiona...

K.B.

Vaterpolo: Ajkule krenule Univerzijada, Svjetska liga i magija Svjetskog prvenstva...

Vrelo ljeto čeka naše vaterpoliste, mnogo obaveza i samo jedan cilj - na svakom od takmičenja obradovati naciju! Zbog toga nema vremena za gubljenje, pripreme za naredni pakleni period već su krenule - juče u Kotoru. Na prvom okupljanju selektoru Ranku Peroviću odazvali su se igrači iz domaćeg prvenstva, plus povratnik Darko Brguljan iz Al Itihada, kao i momci koji će predstavljati našu domovinu na Univerzijadi u Kazanju.

Jučerašnji prvi trening odradili su: Miloš Šćepanović, Dejan Lazović, Aleksandar Radović, Radovan Latinović, Dragan Drašković, Igo Kruzija, Miljan Popović, Nikola Marković, Darko Brguljan, Aleksandro Kralj, Boris Krivokapić, Igor Zubac, Marko Gopčević, Jovan Sarić, Nikola Murišić, Marko Ivančević, Stefan Vidović, Igor Porobić, Milorad Radunović, Marko Vukmirović, Stefan Kovačević, Đorđe Bulatović, Matija Brguljan, Srđan Čučković, Uglješa Vukasović i Lazar Andrić.

K.B.

Primorje se izvuklo iz pakla Kantrida je preživljavala dramu, Primorje je već bilo u zaostatku u pobjedama (0:2) za čuvenim dubrovačkim Jugom, a treći meč počelo sa minusom (1:3)... Činilo se da će momci iz Gruža, među kojima su i naši Aleksandar Ivović i Nikola Janović (juče postigao jedan gol), već sinoć završiti posao u prvenstvu Hrvatske, ali super moćni tim iz Rijeke je oživio!

Na krilima sjajnih Mađara, braće Varga - Deneša (tri gola) i Danijela (2) - Primorje je “okrenulo” Jug (6:5) i finalnu seriju produžilo bar za još jednu utakmicu...

“Težak poraz, ali imamo četvrti meč u Gružu”, kratko je nakon meča na svom Tviter profilu prokomentarisao Amerikanac iz Juga, bivša zvijezda Primorca, Toni Azavedo.

K.B.

SPORTSKI EKRAN 10:45 11:00 11:00 12:00 12:00 14:30 17:30 17:30 18:20 19.00 19:45 19:55 21:00 22:50 23:15

Stoni tenis VTA i ATP Rim VTA i ATP Rim VTA i ATP Rim Hokej, svjetsko prvenstvo Điro di Italija Fleš sport Hokej, svjetsko prvenstvo Žalgiris - Nižni, košarka FSCG - Sportski novinari Bazel - Lauzan, fudbal Sport Huventud - Real Madrid, košarka Sport Biciklizam, Kalifornija

Eurosport SportKlub SportKlub+ TV Vijesti Arenasport 2 Eurosport 2 RTCG 2 Arenasport 1 SK Prime TV 777 SK Prime RTCG1 Arenasport 2 TV Vijesti Eurosport

NE PROPUSTITE

ATP i VTA Rim (TV Vijesti, 11.00) Generalna proba tenisera pred Rolan Garos se održava u metrpoli Italije - dobar tenis je zagarantovan

ĐIRO DI ITALIJA

Navardauskas oduvao Italijane Na jedanaestoj etapi trke oko Italije bilo je evidentno da domaći biciklisti žele trijumf - to se moglo primijetiti na startu staze duge 182 kilometra, gdje se u grupi od 20-ak bjegunaca našlo mnogo Italijana, međutim na kraju je slavio Litvanac!

I to potpuno zasluženo - Ramunas Navardauskas je pobjednik u Vajontu, mjestu u kome je Điro nakon 50 godina odao počast žrtvama tragedije nakon velike poplave, kada je poginulo više od 2.000 ljudi u dolini Pijave. Sa vremenom od četiri sata, 23 minuta i 14 sekundi član Garmina je iza sebe ostavio Danijela Osa, sa kojim je vodio najve-

ću borbu, te Stefana Piracija, vlasnika plave majice (najbolji brdaš), koji je završio treći.

A kada smo već kod majica, popularna “Maglia Rosa” ostala je u vlasništvu generalnog lidera Đira Vićenca Nibalija - vozač Astane je bez ikakvih problema nakon skoro 39 sati vožnje ostao u vrhu, gdje mu u leđa gledaju Kadel Evans, te duo iz Skaja Bredli Vigins - Rigoberto Uran.

Današnja etapa će biti jedna od lakših u Italiji, prije svega što je duga “samo” 134 kilometra, ravnog je profila i vozi se od Longarone do Treviza, gdje se nalazi sjedište poznate kompanije “Beneton”. U.R.

KARATE

Raković: Jako sam srećna Apsolutna crnogorska junakinja na Evropskom karate prvenstvu u Budimpešti (učestovalo 45 država i 495 takmičara) bila je Marina Raković, koja je osvojila bronzanu medalju, pobjedivši u borbi za treće mjesto Hrvaticu Ivonu Tubić 4:0. Zbog ponovljenog rezultata od prošle godine, karatistkinja je sa javnošću podijelila svoje utiske iz Mađarske.

“Jako sam srećna zbog bronze i zbog činjenice da sam obradovala svoj klub Omladinac i Crnu Goru. Dokazali smo da je taktika koju radimo u klubu ispravna i da osvajamo medalje, ne samo u starijim već i u mlađim kategorijama. Hvala treneru Slavenku Bajiću, koji

nas je spremio tako dobro, članovima kluba koji su mi pomagali, bili uz mene i motivisali me”, naglasila je Raković pred “sedmom silom”, koju nove obaveze očekuju ubrzo na Mediteranskim igrama.

Podsjetimo, ona je u prvom kolu savladala Norvežanku Gitu Brunštad (3:0), u drugom Holanđanku Lidiju Mozel (2:0), a u trećem Njemicu Mariju Veis (1:0). Ipak, poklekla je u polufinalu pred Austrijankom Alesom Bušinger, što je prokomentarisao strateg Bajić.

“Nedostajalo je sportske sreće, dok mi i dalje nije jasno kako su sudije dodijelile pobjedu Austrijanki”.

Za razliku od Marine, muški ka-

ratisti su bili blizu, ali nisu uspjeli da se domognu nekog od odličja.

“Zadovoljan sam petim mjestom Almira Cecunjanina i sa dva sedma mjesta Danila Lučića i muškog tima u borbama”, podvukao je selektor muške reprezentacije Dragoljub Fatić, uz konstataciju selektora kata tima Jugoslava Bukičića da je njegov tim zabilježio slabije rezultate nego ranije.

Takođe, predsjednik Karate saveza Crne Gore, Vladimir Mrvaljević, čestitao je bronzanoj takmičarki na uspjehu, ali i izrazio nezadovoljstvo odnosom države prema karateu.

“Osvojena je treća seniorska medalja od sticanja nezavisnosti.

Sa jučerašnje konferencije za medije To je dokaz da imamo dobar rad u klubovima, da selektori dobro rade i da je Savez sve ispratio na pravi način. Međutim, dobili smo samo 30 hiljada eura i pitam nadležne da li je to nagrada za naše rezultate? Napravljena je velika

greška, kojom je doveden u pitanje dalji razvoj i postojanje karatea na ovim prostorima”, zaključio je Mrvaljević.

Od 6. do 9. juna Herceg Novi će biti domaćin regionalnog karate prvenstva Evrope.

A.P.

FOTO: Dejan Lopičić

Bronzana karatistkinja sa EP Marina Raković podijelila utiske iz Mađarske

30 Sport

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Isko na korak od Sitija

OSTANAK ILI ODLAZAK

Konte se ª lomiº oko budućnosti Strateg Juventusa u narednih 48 sati odlučuje da li će ostati na klupi “crno-bijelih” Strateg Juventusa, Antonio Konte, još uvijek razmišlja da li će i naredne sezone voditi “staru damu”.

On je javno rekao da želi sjesti sa upravom i razgovarati o planovima za iduću sezonu, prije nego što potpiše novi ugovor. Kako prenosi renomirani list “Gazeta delo Sport” 43-godišnji stručnjak iz Lećea će konačnu odluku donijeti ubrzo, najkasnije za dva dana.

Drugi talijanski izvor “Mediaset” vjeruje da je razlog Konteovog odu-

govlačenja nepovjerenje u klupsku upravu. Bivši igrač i kapiten, a danas trener Juventusa želi da bude siguran da će klub napraviti sve da ispuni njegove želje i dovede dvojicu vrhunskih igrača. Uprkos činjenici da je osvojio dva uzastopna skudeta sa “crno-bijelima” Italijan konstantno opominje da su timu potrebna pojačanja, odnosno dva igrača top klase, kako bi klub iz Torina mogao da konkuriše za titulu Lige šampiona.

A.P.

INTERESOVANJE

Dinamo mjerka Mladena Božovića Šampion Hrvatske želi golmana crnogorske reprezentacije i člana mađarskog Videotona Golman crnogorske fudbalske reprezentacije Mladen Božović mogao bi od naredne sezone da čuva mrežu zagrebačkog Dinama - ističu hrvatski mediji. Popularni Bonja je trenutno član mađarskog Videotona, koji je drugi na tabeli u prvenstvu, sa samo 20 primljenih golova u 27 utakmica, a na “Maksimir” bi mogao da stigne kao slobodan igrač, s obzirom da mu na kraju sezone ističe ugovor sa Mađarima.

“Riječ je o Crnogorcu, koji je trenutno i reprezentativna ‘jedinica’.

Branio je jako uspješno u svih šest kvalifikacionih utakmica ove jeseni. Isto tako, branio je i u Ligi Evrope, Videoton je bio u grupi sa Sportingom, Bazelom i Genkom, a prije toga su Mađari senzacionalno izbacili turski Trabzonspor. Božović je u najboljim golmanskim go-

dinama, jer ima 28 godina”, navodi portal “Nogometni magazin”.

Naravno, ovo je tek “ispitivačka faza”, ali ne i bezazlena, jer Zdravko Mamić želi da pokloni treneru Krunoslavu Jurčiću golmana koji će zamjeniti Ivana Kelavu, a koji će pomoći “modrima” u pohodu na ulazak u Ligu šampiona.

Božović, koji je rođen u Podgorici, tokom profesionalne karijere nosio je dresove Zabjela, Budućnosti, Mladosti, Koma i Partizana, nakon kojeg je otišao u Videoton 2010. godine. Za “hrabre sokolove” je fenomenalno branio u prethodnim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo, dok je u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u šest utakmica za Crnu Goru primio svega tri gola, sve “pod Goricom” - dva od Poljske i jedan od Engleske.

A.P.

ZVANIČNO

Rio se oprostio od ª gordog Albionaº Sjajni štoper Mančester junajteda Rio Ferdinand završio reprezentativnu karijeru Defanzivac Mančester junajteda, Rio Ferdinand, odlučio je da završi reprezentativnu karijeru, što će posebno obradovati Crnu Goru, koja sa Englezima bije bitku za prvo mjesto u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.

Stameni štoper nije nijednom nastupio za “gordi Albion”, od kada je Roj Hodžson selektor, iako ga je strateg pozivao za mečeve sa San Marinom i Crnom Gorom. Rio je pod čudnim okolonostima tada otkazao svoj nastup, a sada je i zvanično rekao zbogom.

“Nakon dugog razmišljanja odlučio sam da je vrijeme da se povučem iz reprezentativnog fudbala. Sa 34 godine na leđima odlučio sam da je vrijeme da se sklonim u stranu i dozvolim mladim igračima da stupe na veliku scenu. Bilo mi je zadovoljstvo i čast predstavljati Englesku u uzrastima do 17 godina i više. Uvijek sam ponosno nosio reprezentativni dres, pa želim selektoru i reprezentaciji sve najbolje u budućnosti. I za kraj, veliko hvala navijačima, trenerima i svim igračima sa kojima sam radio. Bilo je to jedno divno putovanje”, zaključio je engleski veteran,

koji je za seniorsku selekciju debitovao sa 19 godina, upisavši 81 nastup.

A.P.

Prema informaciji španskog lista “AS” supertalentovani ofanzivac Malage, Isko, od naredne sezone će igrati za Mančester siti. Sportski direktor “građana” Ćiki Begeristain je dogovorio sve uslove sa 21-godišnjim Špancem, dok se još čeka samo “blagoslov” Andalužana, koji za svog bisera traže oko 35 miliona eura. Takođe, smijenjenog Roberta Manćinija bi na klupi mogao da nasljedi Manuel Pelegrini, aktuelni Iskov šef u Malagi.

A.P.

Lampard još godinu u Čelziju

ŠOKANTNO

Remi uhapšen zbog silovanja Nevjerovatna vijest stigla je sa Ostrva - napadač Kvins Park Rendžersa Loik Remi uhapšen je zbog navodnog silovanja 34-godišnje žene!

“Možemo potvrditi da je uhapšen Loik Remi, za kojeg se vjeruje da je silovao žensku osobu 6. maja u zapadnom dijelu Londona. Istraga je i dalje u toku, više informacija bit će dostupno nakon završetka sve-

ga”, objavila je putem saopštenja metropolitanska policija.

Inače, kako navode engleski mediji žrtva je došla u Remijev stan, kako bi se vidjela sa njim, kad su je tamo dočekali on i njegova dva prijatelja. Nakon ispijenog pića se ekspresno onesvjestila i tvrdi da je u takvom stanju silovala. Da li će se utvrditi krivica francuskog napadača pokazaće dani pred nama.

A.P.

Iako je praktično bio otpisan legenda Čelzija Frenk Lampard produžio je ugovor sa klubom na još godinu dana! “Telegraf” povezuje ostanak veziste sa dolaskom Žozea Murinja na “Stemford Bridž”, koji ga jako cijeni, pa će engleski reprezentativac i naredne sezone vedriti i oblačiti igrom “plavaca”.

Lampard je protiv Aston Vile sa dva pogotka postao najbolji strijelac u istoriji Čelzija sa 203 gola, pretekavši Bobija Temblinga, koji je sada drugi na vječnoj listi sa golom manje.

A.P.

Rastanak Šafa i Verdera

Nakon 14 godina zajedničkih uspona i padova Verder iz Bremena i trener Tomaš Šaf sporazumno su raskinuli saradnju.

“Proveo sam čudesno razdoblje ovdje, začinjeno sa mnogo pozitivnih događaja i velikih uspjeha. Zahvaljujem svima koji su me podržavali i bili mi saradnici na tom putu”, rekao je 52-godišnji strateg, koji je cijelu igračku karijeru proveo u Verderu, a zatim i sjeo na klupu 1999. godine. Najveći je uspjeh ostvario 2004. godine, kada je osvojio Bundesligu i Kup Njemačke. A.P.

● KARIKATURA DANA

Tužni odlazak simpatičnog Vigana

Osvojio je prvi trofej u svojoj istoriji, bacio na koljena Mančester siti u finalu FA Kupa, ali će Vigan naredne sezone igrati u drugoj engleskoj ligi! Sastav Roberta Martineza izgubio je od Arsenala (4:1), čime je kolo prije kraja izgubio i matematičke šanse da opstane u Premijer ligi. Uz “latikse” će u Čempionšip i Reding, odnosno Kvins Park Rendžers.

Sport 31

ČETVRTAK, 16.5.2013.

Zasluženo osvojili Kup Crne Gore: Kadeti Mladosti

RAZVOJNI TURNIR UEFE

Trijumf dama

FOTO: MIrko Savović

Crna Gora - Bugarska 3:3 (2:0) - penali 6:5

KADETI

Fešta Mladosti

Mladost pobijedila Igalo u finalu Kupa Crne Gore - 2:0 - družina Duška Globarevića zasluženo osvojila pehar Bojan Topalović

C

rveni su nekoliko metara od svoje kuće na Starom aerodromu podigli pehar kupa Crne Gore - kadeti Mladosti su na trening kampu FSCG u finalu savladali Igalo (2:0), te tako prigrlili značajan trofej! I družina Dušana Globarevića je potpuno zasluženo došla do velikog slavlja - bili su jači, bolji, efikasniji od simpatičnih gostiju sa juga Crne Gore...

“Čestitao bih Igalu na fer borbi. Što se tiče finala obistinile su se moje tvrdnje da smo bolji što sam govorio prije utakmice”, rekao je juče poslije velikog slavlja kadeta Mladosti trener Duško Globarević, koji je dodao: “Kup je jedan meč, tražio sam da budemo ozbiljni. Momcima svaka čast, pokazali su da su odlični, da ra-

stu u pravom smjeru. Vjerujem da će generacija imati još uspjeha”, jasan je Globarević. Što se tiče utakmice crveni su bili baš dominanti - Igalo praktično tokom cijelih 90 minuta nije ozbiljno priprijetila Mladosti. Seriju šansi Podgoričana otvorio je Aldin Šabotić, nastavili su je Nikola Jovićević na centaršut Milića Globarevića,

Mladost - Igalo 2:0 PODGORICA - Stadion: Trening kamp FSCG na Starom aerodromu. Gledalaca: oko 700. Golovi: 1:0 Kilibarda u 48, 2:0 Raičević u 67. Sudija: D. Vujisić (Podgorica) 7. Pomoćnici: U. Rašović (Podgorica) 7, I. Klačar (Bar) 7. Žuti kartoni: Bulatović, Globarević, Boričić (Mladost), Bumbar, Đorđević (Igalo).

MLADOST: Radojević, Đokić, Drobnjak, Jovićević, Vuletić, Bulatović (od 77.

Vasović), Globarević (od 68. Brajović), Boričić (od 77. Baošić), Mujović, Kilibarda (od 57. Raičević), Šabotić (od 72. Jovović).

Trener: Dušan Globarević.

IGALO: Bjelica (od 79. Vukašinović), Vujinović (od 51. Perišić), Perišić, Morović, Ivanović, Rašo, Ilić (od 43. Vujović), Radović (od 79. Krivokapić), Bigović (od 65. Maslovar), Đorđević, Bumbar.

Trener: Srđan Mandić.

te Lazar Đokić na loptu Đorđa Mujovića, da bi je zatvorio kapiten Danijel Drobnjak na centaršut iz ugla Šabotića...

Sve je to viđeno u prvom dijelu, ali je odlični golman Igala David Bjelica sve vadio. Drugi dio utakmice je donio identičnu priču - Mladost je napadala, Igalo se branilo, čekali su neku kontru...

Ali, kontre nije bilo, a crveni su vapili za golom - i postigli su ga u 48. minutu - Đokić je sjajno centrirao, Lazara Kilibardu je prvo zatvorio Bjelica, ali se Kilibarda popravio za 1:0.

Igalo se otvorilo, tražili su neku priliku po svaku cijenu, a talentovani klinci iz Podgorice su uspjeli da iskoriste kontru - rezervista Igor Raičević je solo prodorom odradio par defanzivaca borbene, ali ne i fizički jednake ekipe Igala, a onda je elegantno završio akciju za 2:0!

Mogao je pasti još koji gol, zato stoji konstatacija da je Mladost potpuno zasluženo osvojila finale Kupa. Na kraju - aplaus i za Igalo za koje je velika stvar učešće u završnici... “Čestitam Mladosti, potpuno zasluženo pehar ide u njihove ruke.

Ali, isto tako ponosan sam na svoje momke što smo došli do finala. To je veliki uspjeh za nas”, rekao je poslije meča trener Igala Srđan Mandić.

Na kraju medalje pobjedničkoj i poraženoj ekipi uručio je Žarko Vukčević - direktor mlađih kategorija u FSCG.

OMLADINCI - FINALE KUPA

Dominacija protiv osvete

TURNOV - Stadion: Kukuš. Gledalaca: oko 50. Golovi: 1:0 Tamara Bojan 7’, 2:0 Helena Božić 12’, 2:1 Evdokija Popadinova 35’, 3:1 Martina Pavićević 56’, 3:2 Evdokija Popadinova 57’, 3:3 Zvezdelina Georgijeva 78’. Sudija: Barbara Bolenberger (Austrija).

CRNA GORA: Zorana Krkić, Dijana Miljanić, Tina Begović (od 65.

Milica Drljević), Nikolina Mićunović, Maja Mićunović, Ana Trutić, Tamara Bojat, Marija Knežević (od 75.

Milica Pavićević), Helena Božić, Nina Vujičić, Martina Pavićević. Selektor: Zdravko Jauković.

BUGARSKA: Lora Dimitrova, Greta Damjanova, Viktorija Mitova, Zvezdelina Georgijeva, Ilijana Bandeva, Stefka Petkova, Kalina Georgijeva, Asija Angelova, Kristin Kačulska, Vili Karadakova, Evdokija Popadinova. Igrale još: Zlatomira Ilijeva, Ivet Vasileva, Burčin Halil, Milena Andreeva, Lora Petrova. Selektor: Stanislava Cekova. Ženska kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je juče u Turnovu odgovarajuću selekciju Bugarske nakon boljeg izvođenja jedanae-

smo ih i u prošlom kolu Omladinske lige i to sa 4:1. Međutim, to ne znači da će biti lako”, rekao je za sajt FSCG Drašković, koji je dodao: “Kup je nepredvidljivo takmičenje i nezahvalno je davati bilo kakve prognoze. Van stroja je samo kapiten Višnjić, ali i pored toga imamo kvalitet da ponovo podignemo trofej”, optimista je šef Sutjeske Žarko Drašković.

Jedinstvo tokom proljeća igra odlično (12 utakmica - osam pobjeda, dva remija, dva poraza), ali pritisak im može stvoriti upravo pomenuti poraz od Sutjeske (4:1). Ipak, kormilar Bjelopoljaca Enes Kolić vjeruje

da je taj neuspjeh iza njih...

“Sigurno ćemo igrati na pobjedu.

Jedinstvo u posljednjih 25 godina nije osvojilo trofej u ovoj konkurenciji i ne želimo da propustimo šansu, drugu godinu za redom. Imamo manjih problema sa povredama, ali sam siguran da ćemo kroz kvalitetnu i fer igru naći put do trijumfa. Sa protivnikom se znamo „u dušu“ i na terenu neće biti nikakvih iznenađenja. Optimista sam”, jasan je Kolić.

Finalnu utakmicu sudiće Marko Ćupić, kojem će asistirati Miloš Pejaković i Nenad Živković. Delegat utakmice je Predrag Pajović. B.T.

TABELA 1. Makedonija 2 1 1 2. BiH 2 1 0 3. Crna Gora 2 0 2 4. Bugarska 2 0 1

0 1 0 1

2:1 3:2 4:4 3:6

4 3 2 1

DRUGA LIGA

Remi Bokelja i Bratstva Fudbaleri Dečića pobijedili su u Tuzima ekipu Zabjela 3:0 (1:0) u utakmici 30. kola Druge crnogorske lige pa su tako na lijep način pred svojim navijačima proslavili plasman u elitnu konkurenciju koji su izborili u prethodnom kolu.

Poraz “republikanaca” ide na ruku Bratstvu, ali su Ljajkovčani juče remizirali sa Bokeljom - duel u Kotoru je završen rezultatom 1:1, dok je Berane pred svojim navijačima trijumfovalo u duelu sa plavskim Jezerom rezultatom 2:0 (0:0).

1. Dečić 2. Bokelj 3. Zabjelo 4. Bratstvo 5. Igalo 6. Ibar 7. Jezero 8. Berane 9. Arsenal 10. Zora 11. Iskra

Repriza prošlogodišnjeg finala - Sutjeska i Jedinstvo se na trening kampu FSCG od 18.30 bore za važan pehar

Pozornica kamp FSCG na Starom aerodromu, finale Kupa Crne Gore za omladince, isti rivali kao prošle godine - za važan pehar od 18.30 nadmetaće se Sutjeska - Jedinstvo!

Plavo - bijeli iz Nikšića brane trofej koji su prije 365 dana prigrlili minimalnim rezultatom 1:0. Družina Žarka Draškovića kao trećeplasirana ekipa Omladinske lige (upisali 20 trijumfa na 30 utakmica) napada Bjelopoljce...

“Očekivanja od finalne utakmice su uvijek ista - da iz meča izađemo kao pobjednici. Pobijedili smo Jedinstvo prošle godine, a pobijedili

steraca - 6:5. Regularni tok utakmice završen je bez pobjednika - 3:3.

“Moramo biti zadovoljni jer smo odigrali još jednu dobru utakmicu. Dva puta smo imali po dva gola prednosti, ali smo naivno dozvolili protivniku da se, praktično bez akcije, vrati u meč pri rezultatu 3:1.

Na kraju smo ipak uspjeli da slavimo nakon penala”, rekao je trener Zdravko Jauković, koji vodi selekciju u odsustvu selektora Zorana Mijovića.

Posljednju utakmicu na razvojnom turniru Uefe crvene će odigrati u petak 17. maja protiv reprezentacije Bosne i Hercegovine koja je juče poražena od Makedonije sa 1:0. Domaćin utakmice ponovo će biti stadion “Kukuš”, a utakmica će početi u 11 časova. sajt FSCG

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

28 28 28 27 27 28 27 27 27 27 27

21 14 13 12 9 7 6 8 5 7 5

Iskra je bila bolja od Igala 1:0 (0:0), a duel Zore i Ibra u Spužu završen je 1:1 (0:0). Slobodni su bili fudbaleri Arsenala.

SEMAFOR 30. kola: Dečić - Zabjelo 3:0 (1:0), Bokelj - Bratstvo 1:1 (0:1), Berane - Jezero 2:0 (0:0), Iskra - Igalo 1:0 (0:0), Zora - Ibar 1:1 (0:0).

PAROVI 31. kola (utakmice se igraju u nedjelju 19. maj): Bratstvo - Dečić, Zabjelo - Iskra, Igalo - Berane, Jezero - Zora, Ibar - Arsenal. Slobodni će biti fudbaleri Bokelja.

TABELA 3 8 8 5 8 11 12 8 13 5 5

4 6 6 10 10 10 9 11 9 15 17

44:14 36:19 35:25 36:29 31:32 32:34 23:27 31:50 23:32 26:30 29:54

66 50 47 41 32 32 30 28 27 25 20

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@ dnovine.me) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

TRAGEDIJA

Divna priča koja nije dočekala kraj

Avanturista Ričard Svenson planirao da “pika” loptu i pješke stigne do Brazila i SP 2014. - nažalost, poginuo je samo dvije nedjelje po polasku na daleki put i stigne tačno na vrijeme za početak prvenstva.

Tokom putovanja je preko Interneta tražio donacije i smještaj u gradovima kroz koje je prolazio, ali se njegova avantura tragično završila u Oregonu... Svenson je preminuo u lokalnoj bolnici, a vozač nije optužen. Policija je saopštila i da je pronašla njegovu plavu loptu...

Inače, jedan od razloga zbog kojih se Svenson odlučio na nesvakidašnji čin je i promocija projekta “Jedan svijet fudbala” (One World Futbol Project) koji zemljama u razvoju donira lopte. Drugi i osnovni je što je Svenson bio avanturista u duši. Uostalom, hljeb je zarađivao i kao privatni detektiv.

“Osjećam da mi je suđeno da krenem na ovaj put. Biće ovo putovanje života”, rekao je Svenson prije nego što je 1. maja napustio Sijetl...

Nažalost, sudbina se tužno poigrala sa ovim momkom... S.R.

KUPON 27

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Nevjerovatna priča, prožeta fudbalskim nijansama, dolazi iz zemlje koja nije toliko zaluđena “bubamarom” - Amerikanac Ričard Svenson je prije dvije nedjelje krenuo na neobično putovanje tokom koga je trebalo da vodi fudbalsku loptu od Sijetla do Brazila i stigne tačno na početak Svjetskog prvenstva u fudbalu 2014. godine.

Ali, nažalost ta priča nije dočekala svoj kraj - i nikada neće... Ovog velikog 42-godišnjeg avanturistu tokom prolaska kroz Oregon udario je automobil i on je podlegao povredama.

Nakon što je izgubio nekoliko poslova, Svenson je odlučio da ispuni svoj dječački san i otputuje na Svjetsko prvenstvo u fudbalu.

Pa još u Brazil! Ali on nije htio samo da sjedne u avion i uživa u utakmicama, već je odlučio da napravi nezaboravnu avanturu.

Isplanirao je da, “pikajući” sada već famoznu plavu fudbalsku loptu sve vrijeme puta, otpješači od svoje kuće u Sijetlu do Brazila

četVrtaK, 16. 5. 2013. broj 541 GoDINA II

33 ŽENA ISTRAŽIVANJE

Tašne su stjecište bacila Istraživanjem koje je sproveo higijenski servis Initial, otkriveno je da je najprljavija stvar u svakoj ženkoj torbi krema za ruke. Naime, ove bočice u sebi često sadrže više bakterija nego što ih ima na dasci za WC šolju. U nešto boljem stanju su sjaj za usne i maskara, a najveća najezda bakterija pronađena je u kožnim torbama, koje zbog svoje sunđeraste teksture predstavljaju idealno mjesto za rast i razvoj ovih mikroorganizama. Piter Barat, tehnički direktor u kompaniji “Initial Hygiene” o ovom interesantnom istraživanju podijelio je svoje mišljenje: “Tašne su u stalnom kontaktu sa našim rukama, ali i sa raznim površinama, pa je tako rizik prenošenja brojnih bacila izuzetno visok, naročito ako vlasnica svoju torbu ne čisti dovoljno često. Da bi

se kontaminacija sprečila, najbolji vid prevencije je redovno pranje i dezinfekcija šaka, kao i čišćenje tašne.”, smatra on. Zato ukoliko vas je ovakva vijest zatekla prevencije radi barem jednom nedjeljno očistite vašu tašnu sredstvom za zaštitu i dezinfekciju.

KARLI KLOS

dizajnira farmerke za dugonoge dame

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Vječita buntovnica Marija Ivanović

n

a pomen engleske mode prvo ime na koje mnogi pomisle je Vivijen Vestvud, kontroverzna dizajnerka, buntovnica, jedna je od začetnica pank pokreta žena koja prkosi uniformisanosti, ruši tabue i tako više od 30 godina. Vivijen uvijek šokira svojim revijama, ne libi se da kaže što misli, a njene izjave često su poput strijela za sve puritance i lažne moraliste. Ženama je pokazala da se mogu oblačiti kao muškarci, a muškarce je često znala da odjene u suknje i obuću sa potpeticom od nevjerovatnih 22 centimetra. Za nju je stil Mišel Obame užasan, a Kejt Midlton predosadan.

● Buntovnica i revolucionarka Vivijen Izabel Svajr rođena je u Glosopu u Derbiširu 8. aprila 1941.

Majka joj je bila krojačica, a otac je odrastao u porodici izrađivača cipela. Krajem 1950-tih preselili su se u London. Napustivši školu sa šesnaest godina, upisala je Umjetnički koledž Herou, studirala je modu i izrađivanje nakita od srebra, ali je i to prekinula posle nekoliko semestara, tako da je do dan danas ostala samouka dizajnerka. Od najranijeg uzrasta rušila je granice, a prvi šok bio je kada je preuredila svoju školsku uniformu, napravivši od nje seksi suknju. Čovjek koji joj je promijenio život bio je Malkolm Meklaren, legenda panka i Seks pistolsa. Vestvudova i Meklaren su otvorili prodavnicu u Londonu u kojoj su prodavali majice sa sloganima, što ih je dovelo na godišnju reviju u Njujork. Prodavnicu su dopunili seks fetišima pocijepanom odjećom, zihernadlama, ogrlicama za pse, kožnim pantalonama, haljinama i maskama za lice. Vivijen je oblačila Pistolse, a ubrzo je prešla i na američko tržište. Garderoba je bila široka, nonšalantna, oslikana pornografskim motivima i izrađena od tradicionalnih britanskih mate-

rijala. Dominirale su čiroki frizure, specifična šminka i tada šokantni pirsinzi. Sve to kombinovano sa tradicionalnim linijama iz 17. i 18. vijeka činilo je da posmatrači ostanu poptpuno šokirani i nijemi. Klasični pank pokret podrazumevao je agresivnost, šokantnost i socijalni bunt, a odeća Vivijen Vestvud pratila ga je u stopu. Puritanska javnost bila je zgađena njenim radom, a dizajnerka je uživala u tome da šokira.

Početkom 80-ih Meklaren i ona su se razdvojili, a Vivijen inspirisana novim pravcem u muzici na čelu sa Boj Džordžem, počinje da kreira ekstravagantne kostime koji su naginjali homoseksualizmu. Iako kontorverzna uspjela je da se ostvari u ulozi majke sinovima koji se poput nje ne bave tipičnim zanimanjima.

Mlađi sin Džo osnovač čuvenog lanaca donjeg veša “Agent Provocateur”, a stariji Ben je porno fotograf.

● Svoja i nepokolebljiva Vivijen Vestvud je 1981. imala svoju prvu modnu reviju, 1983. godine je osvojila Pariz, 1984. godine Tokio, a već 1989. je proglašena za jednog od šest najboljih svijetskih dizajnera. Jedina žena u konkuren-

ciji sa petoricom muškarca. Njene kreacije su oduvijek bile kontroverzne, ali su isto tako bile prihvaćene od velikog broja žena koje poput nje nijesu bile pristalice uniformisanosti i nametnutih trenodva.

Vivijen je jedna od institucija Velike Britanije, a prozvana je i engleskom kraljicom stila uprkos njenom žustrom protivljenju državnom poretku i društvenim normama. Početkom devedesetih, Vivijen se više okrenula visokoj modi, ali je počela da stvara i muške kolekcije. Osim toga, postala je poznata i kao dizajnerka cipela. Od 1990. godine i prikazivanja kolekcije Portrait, standardizovala je model. To su cipele koje imaju 22,86 centimetara štikle i 10,16 centimetara, platforme. Njena moda oduvijek je nepredvidiva.

Kada je 1992. primila odlikovanje u Bakingemskoj palati, na izlasku je, pred zapanjenim fotografima, zavrtela smelo suknjom ispod koje nije imala ništa. Od tog trenutka više je niko nije mogao ignorisati.

Jedna od najtraženijih svjetskih modela Karli Klos odlučila je da se oproba u ulozi dizajnerke.

Naime, miljenica čuvene urednice Ane Vintur revoltirana što ne može uvijek da pronađe odgovarajući broj farmerki zbog svojih dugih nogu, riješila da dizajnira džins za sve djevojke koje imaju sličan problem.

“Užasno sam visoka i naći farmerice koje mi odgovaraju nešto je sa čime se borim cijelog života”, istakla je manekenka dodavši da je do sada ovaj problem riješavala uz pomoć čizama.

Mini kolekcija pod nazivom “Forever Karlie” sadrži zvoncarice i skroz uske farmerke u nekoliko nijansi teksasa, a visok struk namenjen je torzu visokih djevojaka. Kolekcija će od juna biti u prodaji u Njujorku u radnja-

ma Barneys, Jeffreys i Ron Herman, kao i na sajtu Net-a-Porter.

Trend da poznati modeli dizajniraju za razne modne brendove sve je češći a primjer Klosove je samo jedan u nizu. Karline koleginica Kejt Mos radila je kolekciju za Topshop, El Mekfirson za Intimates label, Ebi Li Kiršou za ManiaMania, Džesika Stem za Rag & Bone i ostale.

ZANIMLJIVO

Žene kruškolikog tijela žive duže

● Spajanje neSpojivog Njeni modeli često su spoj nepojivog i kada su u pitanju printovi, stilovi, materijali i epohe. Krojevi nikada nijesu obični, boje su uvijek vedre materijali razni od prirodnih do skaja plastike i metala. Ona kombinuje sve. Vivijenine kreacije obožavaju poznate dame širom svijeta i sve ostalo koje vole kombinaciju glamura i panka koji joj je vječita inspiracija. Vivienne Westwood imperija obuhvata Gold Label, a ready-to-wear liniju Red Label, Vivienne Westwood Man i Anglomania. Danas se njeno modno carstvo procjenjuje na 36 miliona dolara sa luksuznim buticima u Njujorku, Parizu, Moskvi i Hongkongu.

Novo istraživanje pokazalo je da dame čiji oblik tijela nalikuje krušci mogu živjeti do 10 godina duže od ostalih. Istraživanje je, naime, pokazalo da dame sa tim oblikom tijela mogu očekivati duži životni vijek nego one čije je tijelo sličnije jabuci (salo se nakuplja oko struka). Žene koje imaju 30 godina i čije tijelo oblikom nalikuje kruški, mogu živjeti devet i po godina duže od onih čije tijelo nalikuje jabuci. Margaret Ešvel koja je sprovela analizu, upozorava da problem nije samo u vidljivom masnom tkivu, nego i u skri-

venom, onom koje se nalazi oko unutrašnjih organa, hormonima i drugim elementima koje remete krvni pritisak, holesterol i visinu šećera u krvi. To povećava rizik od niza zdravstvenih problema, uključujući srčane bolesti, dijabetes i moždani udar.

Indeks tjelesne mase zbog toga nije najbolji pokazatelj zdravlja jer ne razlikuje masno i mišićno tkivo. Muškarci i žene čije tijelo ima oblik jabuke ne trebaju očajavati jer se masnoća oko stomaka obično prva istopi tokom dijete i vježbanja.

34 Žena

ČETVRTAK, 16.5.2013.

PSIHOLOGIJA

Pet lakih načina da razbijete stres

V

jerovatno nismo dizajnirani za konstantne izvore stresa koji su dio modernog življenja. Dnevni saobraćaj, zvukovi, tapkanja, zujanja, a da ne pominjemo 24-časovne vijesti, mogu da poljuljaju našu odlučnost da ostanemo mirni i učine da se osjećamo napeto i iscrpljeno. Kako se okolina i ponašanje pretvaraju u biološke faktore?

U stresnim situacijama naš mozak reaguje tako što tijelu šalje signale da li da se napne ili opusti. Kad na dnevne stresove reagujemo pretjerano naše tijelo luči više adrenalina nego što je neophodno. Takvim reakcijama gubimo smirujuće hemikalije koje su nam potrebne kako bi raspoloženje i um ostali mirni, a misli, osjećanja i ponašanja integrisani i razumni. Prevencija nam pomaže da tokom dana izgradimo male trenutke mira iz kojih možemo da crpimo energiju kad osjetimo da tenzija raste. Stručnjaci nas savjetuju da tokom dana pravimo okrepljujuće male pauze, kako bismo povećali unutrašnji mir i podsjetili sami sebe da život nije konstantna trka, da će većina stvari biti urađena i da će se neke stvari koje nas brinu riješiti same od sebe.

KAD IMATE JEDAN MINUT Stavite ruke odmah ispod pupka kako biste osjetili nježno pomjeranje stomaka gore-do-

lje dok dišete. Udahnite polako.

Napravite pauzu i izbrojte do tri. Izdahnite. Napravite pauzu i opet izbrojte do tri. Nastavite duboko da dišete cio minut praveći pauze od tri sekunde prilikom svakog uzdaha i izdaha.

Alternativa je da, dok udobno sjedite, nekoliko sekundi sporo i duboko dišete ponavljajući sebi pri svakom udahu “ja sam”, a pri svakom izdahu “miran”. Ponovite ovaj postupak dva do tri puta i osjetite kako vam se cijelo tijelo opušta u udobnosti stolice.

KAD IMATE DVA MINUTA Polako brojite od 10 do nula. Sa svakim brojem udahnite i izdahnite. Na primjer, polako udahnite izgovarajući “10”, pa polako izdahnite. Pri sljedećem udahu recite “devet”, i tako nastavite. Ako osjećate vrtoglavicu, brojite sporije, kako bi vrijeme između udaha bilo što duže. Kada dođete do nule, trebalo bi da se osjećate opuštenije, a ako to nije slučaj, ponovi-

te vježbu.

KAD IMATE TRI MINUTA Dok sjedite, odahnite od svega što radite i provjerite tenziju u svom tijelu. Opustite facijalne mišiće i dozvolite vašoj vilici da se opusti i lagano otvori. Opustite ramena. Dozvolite da vam ruke padnu sa strane.

Dozvolite šakama da se opuste tako da među prstima ima prostora.

Nemojte prekrštati noge, držite ih rastavljenim i udobno utonite u stolicu. Osjetite kako vam potkoljenice i listovi postaju teži, a stopala puštaju korijenje u pod. Kada ste sve to uradili, polako udahnite i izdahnite. Pokušajte da se sa svakim izdahom opustite još više.

KAD IMATE PET MINUTA Probajte da izmasirate sami sebe. Kombinacija dodira uspješno otklanja napetost mišića. Probajte blage udarce ivicom ruke, prstima ili raširenim dlanovima. Stavite vrhove prstiju na mišićne čvorove. Gnje-

čite mišiće u dugim blagim zamasima. Ovakvu masažu možete primjeniti na bilo koji dio tijela koji možete da dohvatite. U ovako kratkom tretmanu, probajte da se fokusirate na glavu i vrat.

1. Počnite stiskajući mišiće na zadnjem dijelu vrata i ramenima.

Labavo formirajte pesnicu i počnite sa brzim pokretima gore–dolje sa strane i na zadnjem dijelu vrata. Zatim palčevima pravite male krugove po potiljku. Polako masirajte ostatak glave vrhovima prstiju. Zatim prstima pritisnite lobanju i pomjerajte kožu od naprijed prema pozadi i ka stranama.

2. Sad izmasirajte lice. Napravite niz malih krugova palčevima ili vrhovima prstiju.

Posebnu pažnju obratite na slepoočnice, čelo i vilične mišiće.

Srednjim prstima izmasirajte korijen nosa i polako preko jagodica pređite na sljepoočnice.

3. Na kraju zatvorite oči. Spu-

stite ruke blago na lice i lagano dišite nekoliko trenutaka.

KAD IMATE DESET MINUTA Pokušajte da stvorite slike u glavi. Počnite tako što ćete se udobno smjestiti u mirnoj prostoriji. Nekoliko minuta dišite duboko. Sad zamislite sebe na mjestu koje podstiče lijepe uspomene. Kakav miris osjećate: težak miris ruža u vrelom danu, svjež jesenji vazduh, zdrav miris svježe pečenog hleba? Šta čujete?

Upijte boje i oblike koji vas okružuju. Fokusirajte se na čulna zadovoljstva: dodir nježnog vjetra, svježa trava koja vam golica stopala ili slani miris i ritmični udari okeana.

Pasivno posmatrajte nametljive misli, a onda se polako udaljavajte od njih, okrećući se ka svijetu koji ste stvorili. Ovaj isključivo unutrašnji proces zaista može da umiri um, tako da odgovor na stres može da bude prekinut prije nego što izazove reakciju tijela.

SEKS

RODITELJSTVO

Kada prestajemo Koju vrstu orgazma doživljavate da se svađamo sa majkama Da li ste sigurni da biste voljeli da ponovite tinejdžerske godine?

Prema najnovijim istraživanjima svake godine se jedna prosječna britanska tinejdžerka svađa sa majkom 183 puta, zalupi vratima 164 puta, proplače 123 suze zbog momaka, ulazi u 257 svađa sa svojim braćama i sestrama, a sa prijateljima u 127.

Ipak, postoji prelomna godina kada žene počinju da shvataju sve što im je majka govorila – a to je 23. godina. Iako možda ni tada ne mogu da se slože sa svojim majkama, 40 odsto je reklo da konačno shvataju da je ona sve vrijeme radila u njihovom interesu.

“Stalno sam se svađala sa svojom majkom i lupala vratima dok sam odrastala. Imala sam osjećaj kao da ona želi da me spriječi da se zabavljam, ali tek sada shvatam da je uvijek pazila na moj interes. Sada

kada sam odrasla jako smo se zbližile, a pričamo o intimnim stvarima kao nikada prije”, rekla je jedna od ispitanica.

Tri četvrtine žena, odnosno 75 odsto zahvalne su svojim majkama zbog načina na koji ih je odgajila, čak i kada to nijesu shvatale na vrijeme. Štaviše, kakvu ulogu imaju majke u našim životima svedoči činjenica da je čak 67 odsto njih reklo da je majka zaslužna za to kakva su osoba danas, zbog čega su im zahvalne.

Kako rezultati istraživanja navode, 25. godina je godina kada bi odnos majke i kćerke trebalo da bude idealan, što smatra dvije hiljade žena. Tu se posebno misli na intimne teme budući da je 33 odsto ispitanica priznalo da ih je uvijek pomalo sramota kada sa majkom treba da razgovaraju o menstruaciji, seksu, kontraceptivnim pilulama i kondomima.

(Super žena)

Istraživanja pokazuju da svaka osoba orgazam doživljava na svoj način i da postoje brojne razlike među orgazmima. Nekim ljudima orgazam je samo fizičko iskustvo, nekima je to energetsko spajanje, emotivno vezivanje, nekima socijalni prestiž, a neki orgazam doživljavaju kao duhovno iskustvo. U knjizi “Telesna psihoterapija - do orgazma i dalje”, doktorka Ljiljana Klisić objašnjava koje sve vrste orgazma postoje i po čemu se one razlikuju.

Primitivni orgazam Označava puko pražnjenje. Osoba je u kontaktu s instinktima i prirodnim silama, a opseg svijesti je sužen.

Nezreli orgazam Usmjerenost na sebe i zanemarivanje partnera, kao i postavljanje prema partneru kao prema objektu koji je tu da zadovolji naše potrebe.

Zadovoljstvo je ograničeno.

Zreli orgazam Donosi mnogo više zadovoljstva.

Osim pražnjenja pruža osećaj ostvarenosti, ljubavi, prihvatanja i ispunjenja. Energetski tok uspostavlja se u cijelom tijelu i razmjenjuje se ljubav i nježnost s partnerom. Obično traje nekoliko sekundi. Mogli bismo da ga definišemo kao sposobnost prepuštanja toku životne energije bez ikakvih kočnica, potpuno zadovoljenje seksualnog nadražaja, subjektivni osjećaj veće ljubavi

i otvorenosti prema partneru, kao i potpuno ispunjenje.

Ekstatični orgazam Označava iskustvo koje nas prema teoriji spektra svjesti čeka na sljedećem evolutivnom stepenu, a sada ga doživljavaju neki ljudi. Ljubavnici se odnose jedno prema drugom s velikom ljubavlju, obožavanjem i obostranim potpunim prihvatanjem.

Ekstatični orgazam traje više minuta ili sati. Doživljaj ekstaze u seksualnom činu je neka vrsta vodiča u svjet duha. Čovjek tada spoznaje širu, bogatiju i stvarniju realnost od uobičajene.

Otvara mu se novi nivo postojanja, na kojoj se počinje da se s većom pažnjom, ljubavlju i razumijevanjem

odnosi prema drugima i prema sebi.

Polako počinje da doživljava da nema granice između njega i drugih i to ga ispunjava neopisivom srećom. Na ekstatičnom nivou orgazma, osoba ne samo da uživa u partneru i pokazuje radost zbog njegove prisutnosti, nego ga obožava i biva obožavana.

To potpuno otvaranje i sagledavanje božanske suštine partnera omogućuje spoznaju božanskog u njemu samom, dok se granice gube i sagledava se zajednička božanska priroda. Važno je imati na umu da ekstaza ne može da se izazove na silu ili iz radoznalosti. Ona se prirodno javlja na putu razvoja svijesti i stremljenja duhu.

Žena 35

ČETVRTAK, 16.5.2013.

ŠEĆER

Najlošiji napici za vaše tijelo

N

JE

ZA DO K

800 kalorija. Tipičan napitak ove vrste sadrži 170 grama šećera, što izaziva nagli skok šećera u krvi.

Voda s ukusom voća ili ljekovitog bilja. Ovakvi napici sadrže šećer. Ako je na spisku sastojaka navedeno nešto više od vode i arome, ne kupujte.

Dijetalni gazirani napici Dijetalni gazirani napici možda nemaju kalorije, ali su obično i bez hranjivih materija. Osim što vas udaljavaju od vode i prirodnih čajeva, koji su u stvari najbolji napici protiv žeđi, sadrže i neka jedinjenja koja u većim količinama mogu da naškode zdravlju.

Kokteli Većina koktela je bogata kalorijama. Na primjer, pinja kolada može da

sadrži i do 880 kalorija, a to je osam puta više od jedne čašice ruma.

“Zdravi” šejkovi od voća Da, voće je zdravo, ali ako unosite više kalorija nego što ih potrošite, višak će se nataložiti kao masno tkivo.

Razmislite malo koliko ste toga popili? Ne pretjerujte.

Napici za sportiste Mnogi sadrže mješavinu prirodnih i vještačkih zaslađivača, a tu je i spisak aditiva. Čitajte šta piše na etiketi. Žestoka pića Sva alkoholna pića pijte umjereno.

Neki alkoholni napici, ako ih pijete umjereno, mogu da budu korisni za zdravlje. S trećom čašicom stvari izmiču kontroli i umjesto koristi imate samo štetu, a tu spada i gojaznost. Rizik od smrti zbog raka je 36 procenata veći kod osoba koje svakodnevno piju žestoka pića (tri ili više čaše svaki dan) nego kod onih koje alkohol piju umjereno ili ga uopšte ne piju.

Gazirani napici Prepuni su šećera i ne nude hranjive materije. Direktno su povezani s debljinom.

Energetski napici Ovdje se obično misli na napitke koji sadrže kofein. Problem je što većina sadrži stvarno previše kofeina i šećera, zbog čega izazivaju nagli rast i isto tako nagli pad energije.

Ako treba nešto da popijete, držite se proizvoda majke prirode, vode i čajeva, a bar neko vrijeme izbjegavajte one industrijske. Isto tako, pivo i vino nijesu na listi zabranjenih, ali naravno u umjeren im količinama. (smedia)

PELIN

TO RA

P I TA

Ljubiteljima pića koja sadrže šećer, ili koja su nastala njegovom fermentacijom, dijeta možda ne bi ni trebala, kada bi se odrekli štetne i vještački stvorene navike bar na neko vrijeme, da bi smršali i popravili zdravstveno stanje.

Voćni sokovi Ako pažljivo ne čitate, nećete uočiti da je većina voćnih sokova mješavina koja, ako i sadrži voće, dobrim dijelom sadrži dodati šećer i vodu. Ni 100-postotni voćni sokovi nijesu savršeni, ali su ipak bolji izbor. Najbolje je da sami kupite voće i u sokovniku napravite sok.

Mliječna i slatka pića s kafom Neki napici s kafom, zbog mlijeka, šlaga ili šećera, mogu da sadrže i po

Poštovani, imam 36 godina i više od godinu nemam ciklus, imam 10 godina već miom, kažu mali i ne raste, i nekoliko cista koje pucaju. Danas sam uradila nalaze i želim ciklus da dobijem jer želim dijete. Molim vas recite mi vaše mišljenje, šta da pijem, i da li ako to smeta ciklusu i trudnoći da idem na laparaskpiju? Tsh 1, 97, fsh 3. 2, lh 6. 6, prolaktin 757, estradiol 94, 9, progesteron 0. 20, testeron 5. 7. Da li je potrebna laparaskopija i da li bi mi smetao miom od 15 mm, ako zatrudnim? Hvala od srca. Šta da pijem za ciklus da dobijem?

Poštovana, Miom vam neće smetati da zatrudnite, ali očigledno da imate hormoski poremećaj, nijeste spomenuli kog dana ciklusa je urađen hormonski status, ali imate visok prolaktin. Savjetujem vam da uradite hormonski status (fsh, lh, prolactin, estradiol, progesteron, testosteron 7, 14, 21 dan ciklusa). Pozdrav. (Stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Ublažava problem sa slezinom

TRENING

Sedam minuta za vježbe

Članak nazvan “Kružni trening visokog intenziteta koristeći težinu tijela: Maksimalni rezultati s minimalnim ulaganjem” otkrio je da samo sedam minuta vježbanja može da ima isti efekat na telo kao i duže trčanje ili serija podizanja tegova.

Za ove vježbe biće vam potrebna stolica, i imajte na umu da mora da boli da bi rezultati bili vidljivi. Vježbe se sastoje od: 1. Skokova u raskoraku 2. Spuštanja uz zid 3. Sklekova 4. Trbušnjaka 5. Penjanja na stolicu 6. Čučnjeva 7. Vježbe tricepsa na stolici 8. Izdržaja 9. Visokog dizanja koljena u mjestu 10. Iskoraka

11. Sklekova s rotacijama 12. Izdržaja u stranu Svaku vježbu treba da radite 30 sekundi, sa 10 sekundi odmora između svake. Otprilike ćete izvesti 15-20 ponavljanja svake vježbe za 30 sekundi tokom sedam minuta. Ponovite cio ciklus dva ili tri puta ako želite.

“Postoje vrlo dobri dokazi da su intervalni treninzi visokog intenziteta veoma korisni u fitnesu i doprinose većoj izdržljivosti, ali u kraćem vremenu,” objasnio je Kris Džordan, koautor članka.

Ranija istraživanja su pokazala da samo nekoliko minuta treninga s intenzivnim pristupom proizvodi molekularne promjene u mišićima koje su iste kao one od nekoliko sati trčanja ili vožnje bicikla. (24 sata)

ISTRAŽIVANJA

Masna hrana izaziva umor Istraživanje američkih naučnika sa medicinskog koledža Pen povezalo je konzumiranje masne hrane s većom učestalošću osjećaja umora.

Rezultati studije se temelje na praćenju 31 zdravog ispitanika normalne tjelesne mase starosti od 18 do 65 godina. Portal Pliva prenosi da se pokazalo da je veći udio masne hrane u ishrani bio povezan s pospanošću tokom dana i poteškoćama u održavanju

koncentracije.

Nasuprot tome, veći unos ugljenih hidrata je dovodio do lakšeg održavanja koncentracije.

Na nalaze nisu uticali uzročnici poput starosti, pola, indeksa tjelesne mase, ukupnog trajanja sna i ukupnog unosa kalorija.

Ranija istraživanja su već povezala visoki udio masti u ishrani s većim rizikom obolijevanja od bolesti srca i nekih oblika raka.

(Tanjug)

EVROPSKA UNIJA

Ako želite da smršate probajte zdrave insekte

Drugo ime za gorčinu – pelin, od davnina predstavlja simbol zdravlja i vitalnosti. Odličan je prirodni lijek za čišćenje krvi i jačanje želuca. Ublažava probleme sa slezinom, bubrezima, bešikom, reguliše disbalansirane funkcije organizma koje uzrokuju razne poremećaje.

Pelin, koji je u narodu poznat kao vermut i sansić, raste u vidu grma.

Ima jaku stabljiku i perasto razdijeljene sivkastozelenkaste listove i žute cvjetiće, koji rastu u grozdu i izgledaju kao male kuglice.

Karakteriše ga aromatični miris i izuzetno gorak ukus. Njegova lekovita svojstva potiču od absintina i eteričnog ulja, koje se sastoji od 50 različitih supstanci.

Pelin je ime dobio po grčkoj boginji Artemidi, jer se vjerovalo da je upravo sa njim olakšavala ženama porođajne muke, a stari Grci su ga veoma poštovali, toliko da su olim-

pijskim pobjednicima davali da piju vino u kojem je bio potopljen.

Bio im je simbol zdravlja i vitalnosti. Rimljani su ga zbog njege stopala stavljali u sandale.

Pelin je odličan prirodni lek za čišćenje krvi i jačanje želuca. Upotrebljava se protiv mučnine, žgaravice, nadimanja, nedostatka apetita, bolesti jetre, slezine, bubrega, bešike, žutice, groznice, crijevnih parazita i osipa.

Izuzetna ljekovita svojstva pelina povoljno utiču na rad cjelokupnog organizma, tako da posredno liječi i izvor bolesti.

Reguliše disbalansirane funkcije organizma koje uzrokuju razne poremećaje kao što su smetnje u razmjeni materija, gojaznost, psihički poremećaji uzrokovani nepravilnim radom probavnih organa, ženskih polnih organa i hormona uopšte.

Iako je konzumiranje insekata rašireno u Africi i Aziji, čovjek bi pomislio da bi oni došli u obzir kao hrana samo u uslovima krajnje nestašice.

Izvještaj UN, međutim, ne bavi se borbom protiv gladi u svijetu, već protiv - gojaznosti.

Odjeljenje za šumarstvo Organizacije za hranu i agrikulturu UN kaže da mnogi insekti sadrže iste količine proteina i minerala kao meso i više zdravih masti koje doktori preporučuju u izbalansiranoj ishrani.

Eva Muler iz Organizacija

za hranu i agrikulturu kaže da su restorani u Evropi počeli da nude jela bazirana na insektima, predstavljajući ih kao egzotične delikatese.

Većina ljudi zazire od nepoznatog, ali ako ne volite da eksperimentišete sa hranom, a želite da smršate, sada imate stvarno popularan razlog da ipak probate skakavce, termite i druge hrskave poslastice.

Vjerujemo da su i onima koji vole da probaju nešto novo i drugačije, motivi onih koji navodno brinu za dobrobit cijelog svijeta pomalo sumnjivi.

36 Zabava

ČETVRTAK, 16.5.2013.

RECEPTI Predjelo

SASTOJCI:

UČITE OD MAJSTORA

Kako da kora i filovi za tortu budu savršeni

2 kuvana krom pira 1 kuvana šargar epa 2 kuvana jaja 2 mlada crna lu ka malo peršuna 2 šake graška iz konzerve (ili svježi , skuvan) 1 konzerva tunj evine 1 sok od pola lim una so, začine po va šoj želji

Glavno jelo

Torta za 10 minuta Svinjski rezanci s povrćem SASTOJCI:

Slane bombice

Da bi vam torta uspjela, nije dovoljno da imate volju, vještinu i sve potrebne sastojke – treba da imate i dobar pribor. Saznajte šta vam sve treba da biste torte pravili bez muke.

POSUDE ZA MUĆENJE Poželjno je da imate jednu veliku od tri litra, možda čak i veću, i metalnu posudu za mućenje bjelanaca i kuvanje filova na pari. Posude za mućenje se razlikuju od lonca zato što su joj ivice kose, a ne vertiklane, pa se u njoj lakše izmuti ili izmješa sadržaj. Ukoliko ne pravite fil kuvan na pari, jaja je najbolje da mutite u posudama od stakla ili plastike.

MJERILICE Za mjerenje je najbolje koristiti vagu, ali često u receptima piše “šolja nečega”. Kad se kaže “šolja” misli se na 250 grama ili mililitara. Kad se kaže “kašika nečega”, misli se na 15 grama, a kad se kaže “kašičica”, onda je to pet grama. Ali, najbolje je da za mjerenje ne koristite kašike jer one variraju po veličini. Bolje kupite standardne kašike-mjerilice ili veličinu vaše kašike provjerite pomoću šprica od pet mililitara.

REŠETKE ZA HLAĐENJE Metalna rešetka za hlađenje tijesta izgleda kao žica za roštilj, samo što ima nožice koje je odižu od podloge. Reći ćete da vam ona

možda i nije neophodna jer tijesto može da se ohladi i na krpi prostrtoj na ravnu površinu. To je tačno, ali, ako imate rešetku, koristite je, na njoj se tijesto brže hladi.

MLINOVI Za mljevenje badema, lješnika i oraha u većini naših domaćinstava i dalje se koriste ručni mlinovi.

Te male, kvalitetne, metalne napravice zaista najbolje odrade posao, jer melju vrlo sitno, jednako i suvo, bez istiskivanja prirodnog ulja kojim su, recimo, orasi bogati. Električni mlinovi i brojni mali i veliki aparati za sječenje hrane ne mogu lijepo da samelju orahe. Umjesto fino mljevenih oraha često se desi da dobijete neupotrebljivu ljepljivu kašu. Ako, pak, insistirate na električnim aparatima, onda meljite uz dodatak brašna, gustina ili šećera. Nikada posudu nemojte napuniti više od trećine.

TEPSIJE Većina torti za koje pronađete recept su prečnika 23 centimetra, pa treba imati najmanje jednu okruglu tepsiju te veličine, a poželjno je imati ih tri. Torte mogu da se peku i u manjim i u većim tepsijama, ali onda morate da prilagodite i dužinu pečenja. Ako nijeste sigurni koliko dugo treba da pečete, držite se pravila da rerna bude zatvorena dok torta ne zamiriše. (Savjetnica)

Kuvane krompire i šaragerepu izrendajte na krupno rende. Kuvana jaja takođe. Mladi crni luk i peršun sitno isjeckajte. Dodajte grašak, tunjevinu zajedno sa uljem, ocjeđen limunov sok, posolite i začinite. Sve lijepo pomješajte i rukama oblikujte bombice malo veće od oraha. Možete ih valjati po želji u mljeveni len, susam, rendani kačkavalj a možete ih ostaviti i takve kao što su-i tako lijepo i dekorativno izgledaju.

Jaja možete da dodate a može i bez njih. Ipak, sastav ove bombice je varijabilan i može se mijenjati, prilagoditi prema željama i onome šta trenutno imate u kući od potrebnog materijala.

Posluživanje: Veličinom malo većom od oraha bude oko 22 bombice.

Desert

Čokoladu, jaja, šećer i mlijeko kuvajte na pari dok se ne zgusne.

Ostavite da se ohladi. U zdjeli izmiksajte margarin i šećer. Kore za biskvit namočite zagrijanim mlijekom pomiješanim s malo ruma. Pomiješajte smjesu čokolade i margarina, dodajte malo ruma te filujte tortu. Preko torte namažite čokoladni preliv te stavite u frižider.

400 gr svinjskog buta 2 šargarepe 1 tikvica (neogu ljena) 200 gr šampinj ona 1 poriluk malo mladog ku pusa malo celera 2 dcl povrćne su pe kašika vegete kašičica karija so, papar 1 srednji luk 4 male šoljice za kavu integralne riže

Povrće narezati na trakice. Pripremiti supu. Ispeći svinjski but i maći s vatre. Na to isto ulje staviti luk i pržiti dok ne požuti. Dodati šargarepu narezanu na listiće, celer, poriluk, šampinjone, tikvice i kupus. Posolite, popaprite i dodajte malo vegete. Popržiti dok malo ne uvene i dodati povrća prema potrebi. Dodati na trakice narezano meso u pirjati sve zajedno da se ukusi prožmu. Dodajte kašičicu karija. Kad je gotovo u sredini tiganja napravite mjesta i u tu udubinu stavite kuvanu integralnu rižu koju ste spremili prema uputstvu s pakovanja.

Savjet: Integralna riža se kuva znatno duže od obične i savjetujemo da s pripremom riže počne odmah na početku pripreme ovog jela.

SASTOJCI: gotove kore za biskvit (3 kom) 15 dkg čokolade za kuvanje 2 jaja 2 vanilin šećera 3 velike kašike mlijeka 25 dkg margarin a 15 dkg šećera u prahu rum za preliv 10 dkg čokolade za kuvanje malo mlijeka

JEDNOSTAVNO I BRZO

Pet koraka do savršene krem supe Ko voli da kuva, uživa u otkrivanju novih recepata, posebno kada i od onog što ima od namirnica kod kuće može da pripremi jednostvno i ukusno jelo. Ako imate povrća u frižideru, eto prilike da pripremite ukusnu krem supu.

Ukusne čorbice od raznog povrća omiljene su u svako doba godine.

Ovi recepti nijesu ni približno slični brzoj hrani jer ih pripremate od povrća uz dodatak nekoliko sastojaka za bolji ukus. Vrlo jednostavno i zdravo, a važno je samo slijediti ovih pet koraka.

1. Pripremite povrće Pogledajte da li vam je ostalo karfiola, spanaća, brokolija ili nekog drugog povrća koje nijeste iskoristili. Za početak sve operite i nasjeckajte na jednake komadiće da se ravnomjerno skuva.

2. Začinite po želji Zatim u lonac stavite ulje ili maslac pa propržite malo luka ili mladi luk, mladi bijeli luk, praziluk, ono što imate. Pobiberite i posolite po ukusu, kao i ostale začine.

Sa karfiolom se, na primjer, odlično slaže kari, a šargarepa voli kumin i đumbir. Eksperimentišite sa začinima pa ćete vremenom otkriti koje kombinacije najviše vole svi ukućani.

3. Dodajte vodu ili prethodno skuvanu supu od povrća Nemate li prethodno skuvane supe od povrća i mesa koje možete da dodate u pripremi, povrće podlijte vodom, ali onda obavezno dodajte začine za puniji ukus.

4. Usitnite blenderom Nakon što je sve skuvano ulijte u blender i usitnite, pa vratite u lonac.

5. Pavlaka za kraj Na kraju možete da dodate malo pavlake ili mlijeka ukoliko volite gušću supu i kremastiji ukus. (Blic)

37

ČETVRTAK, 16.5.2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

AS NEKRETNINE

KUĆE/STANOVI

P

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

24204

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata.

Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686

24216

Prodajem kuću 105m2 + podrum 15m2 na placu od 400m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747 24244

Prodajem stan 77,5m2 u centru Podgorice, Trg Republike. Tel.069/937074, 067/468-964 24252

Prodajem jednosoban stan u Podgorici, kod Hrama, novogradnja, 66m2, luks namješten, internet, kablovska, parking, ugradni plakari, direktno od vlasnika, povoljno. Tel.069/041-263

Ulica Slobode 60/II

IZDAVANJE S.A. „Normal“, 44m2/III, 43.000e -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e -DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 300 PRAZAN - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e -Blok IX, 68m2/II, 280e, namj.

- Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. S.A.,39m2, vis.priz. 36.000 e, dobar -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, -Ljubović, 80m2/III, 250e, prazan nov, dvos.

asnekretnine@t-com.me

020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

PRODAJA

www.asnekretninepg.com

Kod Delte, 65m2/I, 70000e, nov Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan

IZDAVANJE

Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

24255

Prodajem u Sutomoru 2 placa 330m2 10.000 eura. Može kompenzacija za autu plus doplata. Struja, put, voda i 1.000m2+100m2 kuće 35.000 eura.

Tel.069/425-624 24259

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508250

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555

Povoljno prodajem

I

Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, ekstra tv. Donja Gorica, Podgorica. Tel.069/029-060

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440

24279

Izdajem namještenu garsonjeru, Stari aerodrom i povoljno i hitno.

Prodajem kuću na Karabuškom polju. Tel.069/569-566, 068/492-928

24275

I

24283

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

P

24203

Izdajem jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom kod podvožnjaka, prazan ili polunamješten. Novogradnja sa klima uređajem. Tel.069/027-105 24248

24209

Izdajem stan na duže vrijeme u centru Podgorice. Trg Republilke.

Tel.069/937-074, 067/468-964 24251

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

24206

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

24205

24210

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat.

Tel.069/370-629

24215

24284

24273

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

Prodajem poslovni prostor 45m2 blizu centra u Herceg Novom, rijetka prilika. Tel.068/317-852 i 069/042-227

Trosoban stan, 66m2, na Starom aerodromu kod škole, novogradnja, useljivo, uknjiženo 1/1, suteren, kompenzacija uz doplatu. Povoljno. Tel.067/277-444, 067/631-328. www.abexcompany.me

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

IZDAVANJE:

Provjerite zašto smo IN

POSLOVNI PROSTOR

24272

24208

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

24268

Jednosoban stan, 42m2, pored kineske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm). Novogradnja, uknjižen 1/1 kompenzacija 890e. Tel.067/631328 www.abexcompany.me

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače.

Tel.067/617-045

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

Izdajem namješten jednosoban stan u Zagoriču kod škole. Internet gratis. Tel.069/418-042 24269

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem višenamjenski prostor, 40m2, dobro uređen, Tološi, blizu Volija. Tel.067/860-937

24218

Izdaje se poslovni prostor p=42m2, 1. sprat. Nov i klimatizovan, sjeverna tribina stadiona ΄Budućnost΄ i poslovni prostor p=65m2, prizemlje, Ulica Mitra Bakića 120, kod autobuske stanice.

Tel.069/027-105 24249

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

24217

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

24213

Budva, izdaje se poslovni prostor 50m2. Plaćanje unaprijed.

Tel.067/841-954 24278

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

24201

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

24202

Prodajem ford eskort CLX, 91. god.

Nije u voznom stanju, manji kvar.

Neregistrovan, solidno očuvan.

Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711

24214

Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277444. www.pg-garage.me

24236

Peugeot-boxer furgon HDI 2.2. Godina proizvodnje avgust 2004. Original. Prešao 200.00 km. Njemačke tablice. Posjeduje servisnu knjižicu.

Cijena 4.000 eura. Tel.067/830-698 24245

38

ČETVRTAK, 16.5.2013.

MALI OGLASI

Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje. 1.700 eura. Tel.067/501-209 24265

Prodajem golfa 2,1.6D registrovan do kraja godine. U dobrom stanju, fiksno 700e. Tel.067/552-410 24282

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 24238

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 24242

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

NASTAVA

24256

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com 24264

Povoljno... Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 24271

Izdajem posuđe za razne namjene, komplet za 50 osoba. Tel.067/219-322

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke.

Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 24270

Na prodaju laptop od 80 do 300e. Servis i otkup laptop i desktop računara po najboljim cijenama u CG. Moguća dostava po cijeloj CG. Tel.063/236-311 24274

NAMJEŠTAJ Prodajem trosjed, dvosjed i fotelju.

Tel.067/174-247 24281

24277

KUĆNI LJUBIMCI

KOZMETIČKE USLUGE Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

24246

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema francuski. Tel.069/478-348 24260

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku.

Tel.069/478-348 24261

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

24234

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 24235

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 24211

Firmi Ataco d.o.o. potreban unapređivač prodaje za područje Budve i okoline. Za sve dodatne informacije obratite se na sljedeće brojeve telefona: 067/262-058, 067/641-037 24247

Potrebna domaćica-kuvarica za rad u restoranu na Veruši. Tel.068/058-600 24254

Potreban kotlar za parne kotlove sa položenim sertifikatom.

Tel.069/830-130, 020/272-405 24258

Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: šanker, konobar, kuvar za italijansku kuhinju i poslastičar. Potrebno radno iskustvo! Tel.040/212-026, 069/364-806. E-mail:ibon@t-com. me 24262

24280

APARATI/OPREMA

24240

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera.

Tel.069/073-264, 067/409-729 24243

24276

LIČNO Muškarac traži savremenu damu za udobna ljetnja druženja. Tel.069/635-261 24257

POSAO

Potrebna konobarica u Bloku 5.

Plata -dnevnica po dogovoru.

Tel.068/355-744

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494

Prodajem dva trobojca, stari osam mjeseci. Tel.067/638-105

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 24241

Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209 24263

Oženjen muškarac 30 godina, dobrog izgleda traži djevojku ili udatu damu zbog lijepih trenutaka, diskrecija 100 posto. Tel.067/497-359 24266

Ako ima lijepa atraktivna djevojka koja želi diskretno druženje neka se javi mužkarcu 35 g iz PG. Tel.067/407-300 24267

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

24207

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 24212

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

24239

Hitno i povoljno prodajem 2 ergoline solarijuma, može kompenzacija.

Tel.069/937-074, 067/468-964 24250

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188 24253

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 16.5.2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

40

TV PROGRAM FILM

06:55 Crtana serija: Porodica Kremenko 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:V.I.P 15:00 Dva i po muškarca/r 15:20 Serija:Tračara/r 16:10 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:55 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:35 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 21:00 Radna akcija 22:00 Dosije 22:45 Film: Od kolijevke do groba 00:30 Exkluziv 00:45 Serija:Nesreće u vazduhu/r

PRVA Odbačena 17.00

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.06 Dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija: Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.35 Muzika 14.05 Serija: Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.06 Strani dok. program 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.15 Dok. program 21.00 Eurosong 2013 23.00 Dnevnik 3 23.30 Igrani serijal:Hejven 00.15 Meridijani

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 00:40 01:15 02:15

City kid’s Dobro jutro Farma- uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija: Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma-uživo Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Farma – pregled dana Serija:Eskobar Neobjavljene priče Sve za ljubav Teen pleme Farma- uživo Preljubnici City

PINK Info Monte 18.00

09:45 Serija:Ruža vjetrova/r 10:00 Vijesti u 10 10:35 Lud, zbunjen, normalan/r 11:00 Vijesti u 11 11:07 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:45 Extra lifestyle 14:00 Vijesti u 2 14:07 Julijina kuhinja 14:10 Serija:Larin izbor/r 15:00 Kad lišće pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Julijina kuhinja 16:55 Extra lifestyle 17:05 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Kako vrijeme prolazi 20:40 Extra lifestyle 20:50 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport 22:25 Serija:Premijerka 23:25 Film:Baria, kapija vjetrova 01:50 Extra lifestyle

VIJESTI Film:Baria, kapija vjetrova 23.25

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Među nama/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1 na 1/r 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r

ATLAS Radio u boji 20.00

TV PREPORUKA OD KOLIJEVKE DO GROBA Prva 22.45

Vođa iskusnih i spretnih uličnih kriminalaca Toni Fait sukobi se s tajvanskim detektivom Suom no obojica shvataju kako imaju zajedničkog neprijatelja te se odluče udružiti, uprkos negodovanjima svojih kolega. Naime, dvostruki agent kojeg Su goni kidnapirao je Faitovu kćerku, za čiju zamjenu traži pošiljku crnih dijamanata koju je Fait ukrao sa svojom bandom.

Fait i Su ubrzo shvataju kako je riječ o dijamantima koji bi trebali biti iskorišteni za novo, smrtonosno oružje nesagledivih razmjera.

09.15 Dok. program 10.05 Serija:Šerif 11.00 Zapisi iz školskih klupa 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal – liga Evrope/r 14.15 Program za djecu: 1. Zapisi iz školskih klupa/r 15.00 Zapis: /r) 16.10 Serija:Život u divljini 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stižu bebe/r 20.45 Serija 21.35 Serija:Njezne godine 22.20 Serija:Medium 23.05 Dok. program 00.00 Eurosong 2013/r

RTCG 2 Život u divljini 16.10

07:00 10:00 10:20 11:45 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 18:15 18:45 19:00

Uz jutarnju kafu Dogodilo se...

Ekstremno Jakanje Toto vijesti Smiješna Top Lista Na domaćem terenu Zabavni Magazin Žestoko Konzilijum -medicina Svijet sporta Texas Holdem Poker

777 Žestoko 17.00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15 22:10 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Farma Nokaut Interfejs Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Interfejs - emisija iz tehnologije Aljazeera Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

07:35 09:15 10:00 11:35 12:00 13:20 14:20 16:00 16:45 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 22:30 00:00

MONTENA MBB 22.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 10.00 Vesti 10.10 Sasvim prirodno 10.40 Moja lepa Srbija 11.10 Jugoslavija u ratu 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet -13.20 Drama: Sve će to narod pozlatiti 14.27 Gradske ptice 14.54 Ne gazite ljudska prava, spot 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Ustanička ulica” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Pesma Evrovizije, polufinale 23.00 Vesti 23.05 Serija: “Mesto zločina” 23.50 Dnevnik 00.10 Serija: “Na ivici” RTS 2 08.20 Školski program 08.59 Datum 09.05 Zooteka 09.32 Velikani 09.50 Pozitivna energija 10.20 Trag u prostoru 10.50 Obrazovni program 11.20 U svetu 11.45 Sezar Frank: Simfonija u D-molu 12.30 Beokult 13.00 Trezor: Senjski rudnik 14.00 Zooteka plus

DANAS U GRADU

14.48 Velikani 14.57 Balkanski ratovi 15.15 Likovna kolonija RTS 15.40 Verski kalendar 15.50 TV lica 16.30 Preci i potomci 17.00 Serija: “Heroji” 17.50 Beosong 18.20 Pesničke vedrine 19.40 Datum 19.45 Verski kalendar 20.00 Mesto za nas 20.30 Metropolis 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film: “Život u ružičastom” 00.10 Bunt -00.40 – Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.10 U svetu nekretnina 12.00 -Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.25 Dr Oz 14.35 Trenutak spoznaje 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.55 serija: “Slatko ludilo” 18.10 Serija: “Kuća puna Ra era” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Starogradske priče o legende 20.40 Spektar 21.30 Paralele 22.05 Pola ure kulture 23.05 Vesti iz kulture 23.20 Film: “Ubijaš me” 00.50 Film: “Slučajno prijateljstvo” HRT 2 10.00 Serija: ca” 10.45 Film:

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije Crtani film Mumijevi Majstor kuhinje /r.

Auto Shop /r.

Serija: Distrikt /r.

Majstor kuhinje Muzički program Crtani film /r.

PG Raport Info Zelena patrola Montena Business Broadcasting Ponoćni Info

“Dolina sun“Ludi Kanađani”

12.20 Koncert 13.10 Film: “Slučajno prijateljstvo” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Zalagaonica 18.35 Turistička klasa 19.05 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.05 Top gir 21.00 Evrosong, polufinale 23.05 Serija: “Red i zakon” 23.50 Serija: “Dva i po muškarca” 00.10 Serija: “Eureka” HBO 10.20 Film: “Lov na losose u Jemenu”12.05 Film: “Umetnost prepuštanja” 13.30 Film: “Betmen” 14.35 Film: “Sobarica iz Meksika” 16.45 Film: “Dečak koji je bio car” 18.20 Film: “Čelična lejdi” 20.05 Film: “Hiljadu reči” 21.35 Film: “Potera - Potraga za Bin Ladenom” 23.20 Serija: “Redakcija” 01.20 Film: “Čudo od dečaka” FOX LIFE 12.55 Serija: “Emili Evans” 13.50 Ukrasi moj dom 14.45 Serija: “Sve što niste znali o ljubavi” 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku”18.05 Serija: “Grad kuguara” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Osveta”

20.00 Serija. “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Telo je dokaz” 21.55 Serija: “Džordanino raskršće” 22.45 Serija: “Osveta” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” SPORT KLUB 09.00 Fudbal mondijal magazin 09.30 Pregled portugalske lige Portugol 10.00 Program iz studija 11.00 Tenis: VTA i ATP Rim, prenos osmine finala 23.00 Magazin Premijer lige 23.00 NBA Action 23.30 Košarka, VTB liga, četvrtfinale 01.15 Fudbal: Bazel – Lozana ARENA SPORT 08.00 Fudbal, pregled brazilske lige 08.30 Fudbal: Arsenal TV 09.00 Košarka: Blusens Monbus - Unikaha 11.00 Fudbal: Evian - Loren 13.00 Fudbal: Jagodina - Vojvodina 15.00 Fudbal: AC Milan, report 16.00 Fudbal:Atletiko MG - Sao Paolo 18.00 Fudbal: Inter - Lacio 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.15 Hokej, SP: Švedska - Kanada, prenos 22.30 Rukomet: Larvik - Gjor, finale EHF 00.00 Poker 01.00 NHL:Njujork Islanders – Pitsburg

CINEPLEXX

Star trek,prema tami 3D 15:40; 18:10; 20:40; 22:40; Star trek,prema tami 19:30; Veliki Getsbi 3D 16:20; 20:00; 21:30; Veliki Getsbi 18:20; Iron man 3 3D 15:20; 17:40; 20:20; 22:00; Iron man 3 digital 19:00; Vjenčanje godine 22:40; Mrak film 5 16:40; 21:00; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 16:00; 18:00; Zaborav 22:50; Kruds 3D 15:00; 17:00; CNP

Film: Brižni baštovan, 20.00 KIC Budo Tomović

Promocija knjige / časopisa-Otići (Jovanka Vukanović) 19.00

20 korisnih recepata + specijal iz restorana "lazaro"

Drugačija karfiol čorba

Baštenska minestrone supa Adaptacija klasične italijanske „minestra“ supe, za ljetnje mjesece: puna paradajza, bundeve, svježeg spanaća, kukuruza i šargarepe Potrebno: • 1 supena kašika maslinovog ulja • 1 srednje velik nasjeckani luk • 2 kašičice nasjeckanog origana • 4 čena bijelog luka, ispasiranog • 3 šolje nasjeckane žute bundeve • 3 šolje nasjeckanih tikvica • 1 šolja nasjeckane šargarepe • 1 šolja svježih zrnaca kukuruza (cca 2 klasa) • 4 šolje nasjeckanog paradajza • 3 konzerve (300ml) nedosoljenog pilećeg bujona • ½ šolje neskuvane „ditalini“ paste (veoma kratke makarone) • 1 konzerva (400gr) bijelog pasulja, opranog i procijeđenog • 150gr blitve • ¾ kašičice soli • ½ kašičice svježe samlevenog crnog bibera • 1 šolja (100gr) narendanog sira po izboru • Grubo samleveno zrno crnog bibera, za posipanje

SUPE I ČORBE specijalitet

Priprema: Zagrijte ulje u šerpi u kojoj će te kuvati na srednje jaku vatru. Dodajte luk i dinstajte 3 minuta ili dok ne omekša. Dodajte origano i luk pa dinstajte još 1 minut. Umiješajte bundevu, tikvice, šargarepu i kukuruz, te dinstajte 5 minuta ili kod povrće ne postane meko. Sklonite sa vatre.

GINISOVA SUPA SA GOVEDINOM

Ubacite 3 konzerve paradajza i jednu konzervu (trećinu) bujona u blender i pasirajte dok se ne ujednači smjesa. Dodajte u šerpu i vratite je na ringlu. Umiješajte preostalu konzervu paradajza i dvije trećine bujona i pustite da provri. Smanjite vatru i krčkajte 20 minuta.

Dodajte paštu i pasulj i kuvajte 10 minuta ili dok pasta ne bude spremna. povremeno miješajte. Sklonite sa vatre. Ubacite spanać, so, ½ kašičice bibera.

Sipajte i ukrasite rendanim sirom i zdrobljenim kuglicama bibera.

SuperMaxi Cetinjski put bb Podgorica ; Maxi 24.novembar bb Bar ; Maxi 26.novembar bb Bar Ulcinj ; Mini Maxi Veliki pijesak bb Bar-Dobre Vode ; Mini Maxi Njegoševa 2 Žabljak ; Tempo Rudo polje bb Nikšić ; Maxi Škaljari bb Kotor ; Maxi Dobrota bb Kotor ; Mini Maxi Prčanj bb Prčanj ; Mini Maxi Stari grad bb Kotor ; Maxi Sv.Stasije bb Kotor ; Mini Maxi Obala bb Kotor ; Mini Maxi Tabačina bb Kotor ; Maxi Rozino 2 Budva ; Maxi Jadranska magistrala bb Kotor ; Maxi Sava Ilića 30 Igalo ; Maxi Trg Mata Petrovića bb Kotor ; Mini Maxi Mainski put 9 Budva ; Maxi Mirošića 1 Bar ; Maxi Vukice Mitrović bb Podgorica ; Maxi Stjepana Šarenca 17 Herceg Novi ; Maxi Kralja Petra bb Pljevlja

● Britanska

morska čorba

Hladna čorba od krastavca

Francuska supa od luka

● Supa sa pečenim

krompirom

2

15 Ovoga puta – supe i čorbe. Kao predjelo ili glavni obrok, uz povrće, med pa čak i voće. Klasici iz Italije i Francuske, preko Britanije i sa daškom orijenta. Probajte hladnu čorbu, naučite djecu da vole povrće i izoštrite svoje kulinarske vještine upotrebom novih sastojaka. Spremite brze i zdrave supe za 30 minuta, ili dugo kuvajte ili čak pecite čorbe za cijelu porodicu! Iskoristite ručak od juče i dajte mu novi život. Pronađite i saznajte još mnogo više uz svoj Maxi kuvar i Dnevne novine!

Bon apetit!

Vegetarijanska supa sa 3 vrste pasulja • 2 crvene paprike babure • 3 supene kašike extra djevičanskog maslinovog ulja • 1 srednji luk, nasjeckan • 2 kašičice mljevenog kima • 1 kašičica praha slatke paprike • 1 kašičica ljute papričice • ¼ kašičice soli • 4 čena bijelog luka, sitno isjeckanog • 2 šolje bujona od povrća • 1 ½ šolja kockica bundeve • 1 konzerva (800gr) nedosoljenog paradajza, nasjeckanog, sa tečnošću • 1 konzerva (400gr) bijelog pasulja, ocijeđenog i ispranog • 1 konzerva (400gr) crvenog pasulja, ocijeđenog i ispranog • 1 konzerva (400gr) šarenog pasulja, ocijeđenog i ispranog • ½ šolje tanko nasjeckanog mladog luka, za serviranje

Postupak: U rerni uključite gornji grijač. Papriku isijecite po dužini na pola, izvadite sjemenke i membrane. Postavite polovine otvorenim stranama na dolje da leže na folijom obloženom plehu. Pecite ih 15 minuta ili dok ne potamne. Prebacite ih u kese i dobro zatvorite da ne ulazi vazduh (kese sa zip-zatvaračem, ako imate). Pustite ih da odstoje 15 minuta. Skinite im kože i nasjeckajte ih. Šerpu zagrijte na srednje jaku temperaturu, dodajte ulje i luk, te dinstajte 15 minuta, povremeno miješajući. Ubacite kim i slijedeća 4 sastojka, zaključno sa bijelim lukom; dinstajte 2 minuta, često miješajući.

Dodajte paprike, bujon, bundevu i paradajz pa pustite da provri. Kuvajte 20 minuta, uz povremeno miješanje.

Dodajte pasulj i krčkajte još 25 minuta ili dok ne krene da se zgušnjava. Povremeno miješajte. Prije serviranja pospite mladim lukom, dijagonalno sjeckanim.

TIP: Da ovu supu učinite bogatijom a da ostane bez mesa, možete dodati grašak i kukuruz.

14

Salveta alba Home 35u1 dvoSlojna plava

PROBAJTE NEŠTO NOVO

Supa sa rižom, spanaćem i leblebijom • 1 kapika extra djevičanskog maslinovog ulja • 3 čena bijelog luka, sitno isjeckanog • 2 sitno isjeckana mlada luka • 4 šolje pilećeg bujona • 2 šolje vode • ¾ šolje nekuvane riže • 1 kašika narendane kore limuna • 1 konzerva (400gr) nedosoljene leblebije, procijeđene • 1 kašika nasjeckanog svježeg origana • 1 kašika soka limuna • ½ kašičice svježe samlevenog crnog bibera • 1/8 kašičice soli • 150gr svježe blitve • 1/3 šolje narendanog parmezana

Čorba od šargarepe

3

Uzmite svoju dozu beta-karotena uz ovu jednostavnu kremastu čorbu • 1 supena kašika extra-djevičanskog maslinovog ulja • 1 ¾ šolje nasjeckanog slatkog luka • 900gr šargarepe, nasjeckane na komade od 1cm • 1 kašičica sitne morske soli • ½ kašičice svježe samlevenog crnog bibera • Prstohvat mljevenog đumbira • 2 šolje vode • 2 šolje nedosoljenog pilećeg bujona • 2 kašike pavlake za kuvanje

Postupak: Ugrijte veću šerpu na visokoj vatri. Dodajte maslinovo ulje, luk i bijeli luk i propržite 30 sekundi, konstantno miješajući.

Dodajte pileći bujon i 2 šolje vode i pustite da prokuva. Dodajte rižu, koricu limuna i leblebije. Pokrijte i kuvajte 10 minuta ili kod se riža ne skuva.

Umiješajte origano i slijedeća 4 sastojka, zaljučno sa blitvom.

Supu sipajte i u svaku porciju dodajte po 2 kašike narendanog sira.

Supa sa pečenim krompirom Da bi skratili vrijeme pripreme ove kremaste supe, unaprijed možete ispeći krompir, narendati sir, isjeckati luk i ispržiti slaninu.

Postupak: Rernu ugrijte na 200 stepeni C. Krompire izbušite viljuškom i pecite ih sat vremena ili dok ne postanu mekani. Ohladite ih. Skinite im kore i grubo ih ispasirajte.

Brašno sipajte u veću šerpu i postepeno mu dodajte mlijeko, miješajući žicom dok ne bude bez grudvica. Kuvajte na srednjoj vatri dok se ne zgusne i počne da ispušta balončiće (oko 8 minuta). Dodajte krompir, ¾ šolje sira, so i ½ kašičice bibera. Miješajte dok se sav sir ne istopi i onda sklonite sa vatre.

Umiješajte kisjelu pavlaku i ½ šolje luka. Kuvajte na slaboj vatri 10 minuta ili dok se dobro ne ugrije (ne smije da proključa).

Sipajte supu, pospite je 1 ½ kašičicom narendanog sira, 1 ½ kašičicom nasjeckanog luka i na kraju krhotinama slanine/pančete.

• 4 srednje velika krompira za pečenje • 80gr običnog brašna (2/3 šolje) • 6 šolja mlijeka sa 2% masnoće • 1 šolja (oko 100gr) tvrdog, jakog sira • 1 kašičica soli • ½ kašičice svježe samljevenog crnog bibera • 1 šolja kisjele pavlake • ¾ nasjeckanog mladog luka • 6 listova pančete, prepečenih i izmrvljenih

Postupak: Zagrijte ulje u većoj šerpi na srednju vatru. Dodajte luk i šargarepe i kuvajte 10 minuta, povremeno miješajući. Ubacite so, biber i đumbir.

Dodajte 2 šolje vode i bujona i pustite da provri. Pokrijte, samnjite vatru i krčkajte 25 minuta ili dok šargarepe ne postanu kuvane i meke. Sklonite sa vatre i pustite da se ohladi.

Stavite pola smjese u blender sa 1 supenom kašikom pavlake za kuvanje i miksajte 20 sekundi ili dok se smjesa ne ujednači i postane glatka. Sipajte je u veću činiju. Ponovite proceduru sa ostalim dijelom šargarepine smjese i drugom kašikom pavlake.

Vratite cijelu smjesu u šerpu, kuvajte na srednje jakoj vatri dok se jako ne ugrije; nemojte proključavati.

Poslužite sa salatom za kompletan obrok.

Paradajz-bosiljak supa

• 4 velika paradajza, oljuštena, očišćena od sjemenki i isjeckana • 4 šolje neposoljenog soka paradajza • 1/3 šolje svježih listova bosiljka • 1 šolja niskomasnog mlijeka (1%) • ¼ kašičice soli • ¼ kašičice istučenog zrna bibera • ½ šolje (100 grama) niskokaloričnog krem sira, omekšalog • Listovi bosiljka za ukras, uzduž tanko isječeni • 8 kriški tanko i dijagonalno isječenog bageta (tankog a dugog francuskog hljeba)

Priprema: Stavite paradajz i sok da prokuvaju u većem tiganju. Smanjte temperaturu i krčkajte ga, otkrivenog, još 30 minuta. Sipajte u blender skupa sa bosiljkom i miksajte dok ne postane ujednačena smjesa.

Vratite sve u tiganj, umiješajte mlijeko, so i biber. Dodajte krem sir i energično miješajte žicom na srednje jokoj vatri dok se ne zgusne (oko 5 minuta).

Sipajte supu i ukrasite trakicama bosiljka. Poslužite uz hljeb.

TIP: Ova supa odlično se slaže sa prepečenim hljebom koji možete isjeci na kockice i poslužiti preko supe. Hrskavi zalogaji u kremastoj supi prijaće i najzahtjevnijim sladokuscima.

PRO TIP: Ostatak supe možete čuvati u frižideru u nepropusnoj posudi još nedjelju dana.

4

AJVAR UPRZENI BLAGI 365 680G

13

Provensalska zapečena supa sa govedinom • 2 kašičice maslinovog ulja • 12 izdrobljenih čenova bijelog luka • 1kg teletine bez kostiju, očišćene i isjeckane na kocke od 5cm • 1 ¼ kašičice soli • ½ kašičice crnog bibera • 1 šolja (2dl) crnog vina • 2 šolje nasjeckane šargarepe • 1 ½ šolje nasjeckanog luka • ½ šolje neposoljenog goveđeg bujona • 1 supena kašika paradajz paste • 1 kašičica nasjeckanog svježeg ruzmarina • 1 kašičica nasjeckane majčine dušice • Prstohvat mljevenog karanfilića • Konzerva (400ml) sjeckanog paradajza • 1 lovorov list • 3 šolje skuvanih rezanaca (oko 4 šolje neskuvanih)

Postupak: Rernu zagrijte na maximalnu temperaturu. Ulje zagrijte u vatrostalnoj šerpi (keramičkoj) na šporetu i dodajte luk; miješajte 5 minuta dok ne pusti miris pa luk izvadite rupičastom kašikom i stavite ga sa strane.

Povećajte temperaturu i dodajte meso: poprskajte ga ½ kašičice soli i ¼ kašičice bibera.

Dinstajte ga 5 minuta, dok ne porumeni sa svake strane. Izvadite meso i stavite ga sa strane a u šerpu dodajte vino. Pustite da provri, a varjačom stružite tiganj da oslobodite potamnjelu koricu mesa koja je ostala.

Dodajte luk koji ste prvo skrajnuli, pa meso, pa preostalih ¾ kašičice soli i ¼ kašičice bibera, te šargarepu i ostalih 8 sastojaka (zaključno sa lovorovim listom). Pustite da provri.

Poklopite i pecite u rerni dva ipo sata ili dok meso ne postane sasvim meko. Izbacite lovorov list. Servirajte preko rezanaca.

TIP: Možete je servirati i preko krompir-pirea.

Čorba sa tamnim pirinčem i dimljenom ćuretinom • 1 kašika maslaca • 1 šolja nasjeckanih šargarepa • 1 šolja nasjeckanog luka • 1 šolja nasjeckanog mladog luka • 1 kašičica nasjeckanog svježeg ruzmarina (ili ¼ suvog) • ¼ kašičice crnog bibera • 3 čena bijelog luka, propasiranog • 2 konzerve (400ml) pilećeg bujona • 1 ½ šolja (200gr) nasjeckanih dimljenih pilećih grudi • 1 šolja neskuvanog tamnog pirinča • 1/3 šolje običnog brašna • 2 ¾ šolje mlijeka (2% mm) • 2 kašike suvog čeri paradajza • ½ kašičice soli

Postupak: Otopite maslac u većoj šerpi na srednjoj vatri. Dodajte šargarepe i slijedećih 5 sastojaka, zaključno sa bijelim lukom. Dinstajte 8 minuta ili dok porumene. Uspite bujon, ribajući dno šerpe da oslobodite prepečene djelove.

Ubacite ćuretinu i pirinač i pustite da provri.

Pokrijte, smanjite vatru i krčkajte 1 sat i 15 minuta, ili dok pirinač ne postane mekan.

Lagano žicom pomiješajte brašno sa mlijekom u zasebnoj posudi i dodajte u šerpu. Kuvajte na srednjoj vatri dok se ne zgusne (oko 8 minuta), povremeno miješajući. Na kraju umiješajte čeri i so.

TIP: Čorbu je najbolje poslužiti uz topli sendvič sa zapečenim sirom. Možete je prosuti preko pirea.

Supa sa rezancima i pečenom piletinom • Supena kašika maslinovog ulja • 1 srednje velik luk, nasjeckan • 2 srednje šargarepe, očišćene i nasjeckane • 100gr nasjeckanog celera • 1 čen bijelog luka, ispasiran • ¼ šolje običnog brašna • ½ kašičice suvog origana • ¼ kašičice suve majčine dzšice • ¼ kašičice miksa začina za spremanje živine • 6 šolja nedosoljenog pilećeg bujona • 4 šolje na kockice isječenog krompira za pečenje • 1 kašičica soli • 2 šolje nasjeckane piletine od pečenja • 1 šolja obranog mlijeka u prahu • 100gr suvih taljatela • Svježa majčina dušica, za ukrašavanje

Ostalo vam je piletine od jučerašnjeg ručka? Danas napravite ovu ukusnu supu za tren oka!

Postupak: U šerpi na srednjoj vatri zagrijte maslinovo ulje. Dodajte nasjeckani luk, šargarepu, celer i čen bijelog luka. Dinstajte 5 minuta.

Pospite brašnom, origanom, majčinom dušicom i začinima za piletinu i prodinstajte tako 1 minut.

Dodajte bujon, krompir i so. Pustite da provri pa smanjite vatru i krčkajte, djelimično otkriveno, 25 minuta ili dok krompir ne smekša i skuva se.

Dodajte pečenu piletinu koja vam je ostala od pečenja, mlijeko i rezanca (taljatele, školjkice– kako volite) i kuvajte još 10ak minuta ili koliko je pašti potrebno da se skuva.

Ukoliko želite, ukrasite listićima svježe majčine dušice.

TIP: Mlijeko u prahu možete sasvim izostaviti i onda će vam supa biti bistra.

EXTRA TIP: Umjesto mlijeka u prahu možete dodati supenu kašiku brašna kako bi vam supa bila kremastija, ili pak šoljicu mlijeka, da je učinite bijelom a tečnom.

Druge opcije su pavlaka za kuvanje ili par kašika kisjele pavlake.

12

KoKosovo brasno 100g

Supa sa brokolijem i sirom

Idealna za djecu, brzo gotova i hranljiva!

Ginisova supa sa govedinom Festival mesa, povrća i tamnog piva u vašoj rerni. Popularna na svadbama i velikim veseljima: što je više napravite, to je bolja!

• Kašičica ulja • 1 veći isjeckani luk • 2 samljevena čena bijelog luka • 3 šolje neposoljenog pilećeg bujona • 1 pakovanje buketića brokolija (400gr) • 2 ½ šolje niskomasnog mlijeka (2%) • 1/3 šolje običnog brašna • ¼ kašičice crnog bibera • 200gr nemasnog prerađenog sira, isjeckanog na kockice Postupak: Zagrijte veliki tiganj koji se ne lijepi i dodajte kašičicu ulja. Zagrijte na srednje jakoj vatri i dodajte luk i bijeli luk te dinstajte 3 minuta ili dok ne postane mekan. Dodajte bujon i brokoli. Pustite da provri na srednje jakoj vatri pa smanjite temperaturu i krčkajte 10 minuta.

Mutilicom spojite mlijeko i brašno u glatku smjesu pa dodajte brokoliju. Kuvajte 5 minuta ili dok se malo ne zgusne smjesa, neprestano miješajući. Dodajte biber.

Sklonite sa vatre, dodajte sir i miješajte dok se sasvim ne otopi.

Polovinu supe sipajte u blender i miksajte dok ne dobijete glatku smjesu. Vratite je ostatku supe i poslužite.

TIP: Ukoliko su vam djeca posebno izbirljiva, usitnite im cijelu supicu. Tako će je sigurno pojesti.

Hladna čorba od krastavca Specijalitet za pripremu dan-prije • 11 većih krastavaca • ¼ šolje meda • ¼ šolje blagog sirćeta • 1 zreli avokado, oljušten i očišćen • 2 kašičice nasjeckane svježe mirođije • ¼ kašičice soli • ¼ kašičice svježe samlevenog crnog bibera

Postupak: Nasijecite 5 krastavaca u kocke od 7cm, te pola od te količine stavite u blender sa 2 kašike meda i dobro ispasirajte. Tu smjesu sipajte u činiju procijeđenu kroz gazu ili krpu za sir.

Ponovite proceduru sa ostalim kockama krastavca. Pokrijte i hladite u frižideru najmanje 8 sati.

Oljuštite, uklonite sjemenke i nasjeckajte preostalih 6 krastavaca u činiju. Dodajte sirće i preostale 2 kašike meda; dobro promiješajte. Prekrijte i ostavite 8 sati, ili preko noći.

Uz pomoć gaze/krpe, stiskajte propasirane krastavce da bi iscijedili sok iz njih; tvrde ostatke bacite.

Polovinu mariniranih krastavaca, avokado i 1 ¾ soka od krastavca stavite u blender i miksajte do jednolične mase.

Prespite u činiju. Ponovite postupak sa preostalim kolutićima krastavca i drugih 1 ¾ šolje soka od krastavca; preostali sok sačuvajte za drugu upotrebu.

Umiješajte nasjeckanu mirođiju, so i biber. Sipajte i ukrasite prutićia svježe mirođije i ako želite, ugnječenim zrnima bibera.

PRO TIP: Ovakva čorba zahtijeva bijelo sauvignon vino.

• 3 supene kašike ulja • ¼ šolje običnog brašna • 1kg meke teletine bez kostiju, očišćene i isjeckane na kocke od 5cm • 1 kašičica soli • 3 srednja luka, isjeckana • 1 supena kašika paradajz paste • 4 šolje nedosoljenog goveđeg bujona • 1 boca (3 dl) Ginis tamnog piva • 1 supena kašika suvog grožđa • 1 kašičica sjemena kima • ½ kašičice crnog bibera • 1 ½ šolje (oko 200gr) dijagonalno nasječene šargarepe na širinu od 1cm • 1 ½ šolje (oko 200gr) dijagonalno nasječenog paškanata na širinu od 1cm • 1 šolja na kockice od 1cm nasjeckane oguljene repe (oko 200gr) • 2 supene kašike sitno nasjeckanog svježeg peršuna

Postupak: Zagrijte 1 ½ kašike ulja u šerpi na srednjoj vatri. Brašno stavite u plitku posudu. Meso poprskajte ½ kašičice soli pa ga „utabajte“ u brašno. Polovinu mesa ubacite u tiganj i pržite oko 5 minuta, dok sve strane ne porumene i dobiju laganu koricu. Meso izvadite iz tiganja rupičastom kašikom. Ponovite postupak sa preostalom 1 ½ kašikom ulja i drugom polovinom mesa. Opet izvadite meso.

U šerpu dodajte luk, dinstajte ga 5 minuta ili dok ne omekne, povremeno miješajući. Dodajte paradajz pastu i dinstajte tako 1 minut, i dalje miješajući. Uspite bujon i pivo, grebajući dno šerpe da oslobodite komadiće korice mesa.

Vratite meso u šerpu. Ubacite preostalih ½ kašičice soli, suvo grožđe, kim i biber, pa pustite da provri.

Poklopite, smanjite vatru i krčkajte 1 sat, povremeno miješajući.

Otklopite i pustite da još jednom provri. Kuvajte još 50 minuta, povremeno miješajući.

Dodajte šargarepu, paškanat i repu. Pokrijte, temperaturu smanjte na nisku i dinstajte 30 minuta uz povremeno miješanje.

Otkrijte i pustite da ponovo provri; kuvajte još 10 minuta ili dok sve povrće ne bude mekano. Pospite peršunom i poslužite.

5

Francuska supa od luka

6

11

Drugačija karfiol čorba • 2 kašičice maslinovog ulja • 4 šolje tanko i vertikalno narezanog slatkog luka • 4 šolje tanko i vertikalno narezanog crvenog luka • Pola kašičice šećera • Pola kašičice svježe samljevenog bibera • ¼ kašičice soli • ¼ šolje suvog bijelog vina • 8 šolja neposoljenog goveđeg bujona • ¼ kašičice nasjeckane svježe majčine dušice • 8 parčadi francuskog hljeba, isječenog na kocke od 1cm • 8 listova niskomasnog, neslanog švajcarskog sira

Priprema: Zagrijte ulje u posudi sa debelim dnom koja ima poklopac. Dodajte ulje i onda dinstajte 5 minuta ili dok ne omekša. Umiješajte šećer, biber i ¼ kašičice soli. Smanjite temperaturu na srednju jačinu i kuvajte 20-ak minuta povremeno miješajući.

Pojačajte temperaturu i 5 minuta dinstajte dok luk ne počne da dobija karamel boju. Ulijte vino i prokuvajte 1 minut.

Dodajte bujon i majčinu dušicu i dopustite da proključa. Poklopite, smanjite vatru i krčkajte 2 sata.

Uključite samo gornju, gril rešetku u rerni. Rasporedite kockice hljeba po plehu u jednom sloju i zapecite/osušite 2 minuta ili dok ne budu istostirani, s tome da ćete ih okrenuti na drugu stranu nakon 1 minuta da bi se ravnomjerno zapekli.

Posložite 8 vatrostalnih posuda na pleh i uspite po kutlaču supe u svaku. Prepečene kockice od hljeba podijelite jednako u svaku, te onda na vrh položite po jedan list sira. Pecite 3 minuta ili dok sir ne počne da dobija boju.

• 8 šolja buketa karfiola (cca 1 veća glava) • 1 kašika maslinovog ulja • ½ kašičice krupne soli • Kašičica ulja • 4 tanka lista pršute ili drugog suvog mesa, nasjeckano • 1 supena kašika maslaca • ¾ nasjeckanog žutog luka • 4 čena bijelog luka, nasjeckano • 4 šolje neposoljene pileće supe • 1 šolja vode • ½ pavlake za kuvanje • 30gr francuskog bageta (suvljeg hljeba po izboru), natrgano • ¼ šolje nasjeckanog svježeg peršuna • 3 supene kašike listića badema, tostiranih

Postupak: Ugrijte rernu na 230 stepeni C. Karfiol stavite u veću posudu, poprskajte uljem i ¼ kašičice soli. Razbacajte da se promiješa pa karfiol rasporedite u jednom redu po plehu koji ste obložili papirom za pečenje. Pecite 40 minuta ili dok karfiol ne omekša i počne da dobija boju; promiješajte jednom poslije 30 minuta pečenja.

Zagrijte veliku šerpu na srednje jaku vatru. Poprskajte uljem, dodajte pršutu i pržite 3 minuta dok ne postane hrskava. Izvadite pršutu i posušite je na papirnim ubrusima.

Istopite 1 ½ kašičicu maslaca u šerpi, dodajte luk i bijeli luk i dinstajte 5 minuta, povremeno miješajući. Dodajte karfiol, supu, šolju vode i pustite da provri. Smanjite vatru i krčkajte još 20 minuta, povremeno miješajući. Sklonite sa vatre i uspite pavlaku za kuvanje.

Ubacite pola smjese sa karfiolom u blender (sklonite centar poklopca blendera kako bi para mogla izaći) a poklopac prekrijte čistom krpom (da ne bi prskalo). Izmiksajte dok ne postane glatko i sipajte u činiju. Isto ponovite sa ostatkom karfiol čorbe i na kraju uspite ¼ kašičice soli.

Natrgani hljeb stavite u procesor hrane i dodatno ga usitnite. Istopite preostalih 1 ½ kašičice putera u šerpici na srednje jakoj vatri pa dodajte usitnjeni hljeb. Pržite 5 minuta ili dok ne dobije zlatnu boju, često miješajući. Sklonite sa vatre.

Pomiješajte pršutu, hljeb, peršun i tostirane bademe. Čorbu sipajte i dovršite sa oko 2 ½ kašike mješavine sa hljebom.

10

Čorba sa kobasicom, bijelim pasuljem i keljem • 1 kašika biljnog ulja • 1 kašičica ispasiranog bijelog luka • 4 pileće kobasice od po 50gr, nasjeckane na komadiće od ½ cm • 1 šolja vode • 1 šolja pilećeg bujona • 2 konzerve od po 300gr bijelog pasulja, procijeđenog i opranog • 4 šolje nasjeckanog kelja • ½ kašičice crnog bibera • ¼ kašičice zdrobljenog crvenog bibera • 1/8 kašičice soli • 2 kašike svježe iscijeđenog soka limuna • 6 kašika narendanog sira poput mocarele • 6 parčadi francuskog bageta ili drugog pomalo suvog hljeba

Čorba od crnog pasulja

7

• 1 šolja suvog crnog pasulja • 2 ½ kašike extra djevičanskog maslinovog ulja • ¾ šolje nasjeckanog luka • 7 čenova luka, propasiranog • 2 ½ šolje pilećeg bujona • 2 šolje vode • ¼ nedosoljene paradajz paste • 1 kašičica suvog origana • ¾ kašičice soli • ¾ kašičice mljevenog kima • ¼ kašičice mljevene crvene papričice • 1 konzerva (100gr)sjeckanih zelenih papričica • 1 šolja svježih listova peršuna • ½ ljute papričice, bez sjemenki • ¼ šolje krem sira • 3 dobro kuvana jaja, oljuštena i sitno isjeckana • Svježi listići peršuna za ukrašavanje Postupak: Pasulj preberite i operite, pa ga u velikoj šerpi prekrijte vodom, poklopite i pustite 8 sati da odmara. Ocijedite i isperite ga. Ostavite sa strane.

Zagrijte 1 ½ kašičice ulja na srednjoj vatri i u šerpu ubacite luk da se dinsta 4 minuta, uz često miješanje. Dodajte 5 čenova bijelog luka i kuvajte 1 minut. Povećajte vatru na srednje do jače visoku pa dodajte pasulj, bujon i slijedećih 7 sastojaka, zaključno sa zelenim papričicama. Pustite da provri. Poklopite, smanjite vatru i krčkajte 1 sat ili dok pasulj ne smekra i sasvim se skuva. Pustite da odmori 10 minuta.

Pola čorbe stavite u blender, sklonite centar poklopca da bi čorba isparavala, pokrijte ga čistom krpom da ne bi prskala i procesirajte dok ne postane glatka. Sipajte u veću činiju. Ponovite proceduru sa ostalom smjesom. Vratite čorbu u šerpu, kuvajte 5 minuta, često miješajući.

Sitno isjeckajte 1 šolju peršuna sa ljutom papričicom. Pomiješajte 2 kašike ulja, 2 čena bijelog luka, peršun, ljutu papričicu i krem sir. Uspite čorbu i preko nje 2 supene kašike ove krem smjese. Pospite svaku porciju isjeckanim jajima i ukrasite listićima peršuna, po želji.

Postupak: Zagrijte gornju rešetku u rerni. Ulje zagrijte u većoj šerpi na srednje jakoj vatri. Dodajte ispasirani bijeli luk i kobasicu i dinstajte 1 minut. Dodajte vodu, bujon i pasulj i pustite da provri. Umiješajte kelj, oba bibera i so i prokuvajte još jednom. Pokrijte, smanjite vatru i krčkajte 5 minuta dok se kelj ne razmekša. Sklonite sa vatre i umiješajte limunov sok. Dok se supa krčka, pospite po 1 supenu kašiku sira preko svakog parčeta hljeba, pa stavite u rernu na 1 minuta ili dok se sir ne otopi. Poslužite tost sa čorbom.

Riblja supa sa šafranom Gotova za svega 20 minuta, ova brza supica zdrava je i mirisna

• 200gr nasjeckanog luka • 1 kašičica mljevenog morača (divlje mirođije) • ½ kašičice mljevenog korijandera • 2 čena bijelog luka, isjeckanog • 1 prut majčine dušice • ½ kašičice narednane kore pomorandže • ¼ kašičice šafrana, istučenog • 3dl vode • 3dl riblje supice • 1 konzerva (400gr) nasjeckanog paradajza, neocijeđenog • 1/8 kašičice soli • 500gr fileta iverka (ribe „list“), nasjeckanih na kocke od 5cm • 1 konzerva (350gr) bijelog pasulja, ispranog i ocijeđenog • Svježi listići majčine dušice

Priprema: Zagrijte ulje na srednjoj vatri. Dodajte luk, morač, korijander i prutić majčine dušice. Dinstajte 5 minuta.

Dodajte koricu pomorandže i šaftan, vodu, riblju supicu i paradajz. Pustite da provri pa smanjite vatru i krčkajte još 5 minuta.

Dodajte so, ribu i pasulj, te kuvajte još 5 minuta. Poslužite sa listićima svježe majčine dušice.

Čili supa sa ćuretinom • 1 supena kašika ulja • 2 srednje velika žuta luka, nasjeckana • 1 ½ kašika čili praha • 1 kašika mljevenog bijelog luka • 1 ½ kašičica mljevenog kima • 1 kašičica suvog origana • 3 konzerve (po 400gr) pasulja, opranog i iscijeđenog • 4 šolje nedosoljenog pilećeg bujona • 3 šolje nasjeckane i propržene ćuretine (3 fileta) • ½ šolje nasjeckanog paradajza (1 kom srednje veličine) • 1/3 šolje nasjeckanog svježeg peršuna • 2 supene kašike soka limuna/limete • ½ kašičice soli • ½ kašičice svježe samljevenog crnog bibera • 8 kora limete (za ukras)

Postupak:

Ulje zagrijte u velikoj šerpi. Na srednjoj temperaturi dinstajte luk 10 minuta ili dok ne dobije boju. Dodajte čili, bijeli kul i kim, te dinstajte još 2 minuta.

Dodajte origano i pasulj pa kuvajte još 30-ak sekundi. Dodajte bujon i pustite da provri. Kuvajte 20 minuta na srednjoj vatri.

2 šolje supe sipajte u blender i miksajte do ujednačavanja. Vratite smjesu u šerpu pa dodajte proprženu ćuretinu i kuvajte još 5 minuta ili dok se ćuretina skroz ne skuva.

Sklonite sa vatre pa dodajte nasjeckani paradajz, peršun, sok limete, so i biber i sve dobro izmiješajte.

Sipajte u posude i ako želite, ukrasite spiralama kore limete.

Britanska morska čorba • 4 konzerve (po 200 gr) nasjeckane ribe, neiscijeđene (kapica, račića, školjki po izboru) • 400ml riblje supice iz kese • 4 parčeta slanine • 200gr nasjeckanog crnog luka • 200gr nasjeckanog celera • 1 čen bijelog luka, sitno isjeckan • 500gr na sitne kocke nasjeckanog crvenog krompira • 1 ½ kašičica svježe nasjeckane majčine dušice • ¼ kašičice crnog bibera • 3 struka peršuna • 1 lovorov list • 4dl (2 šolje) niskomasnog mlijeka • ¼ šolje običnog brašna • ½ šolje pavlake za kuvanje Postupak: Ribu iz konzerve procijedite, i sačuvajte vodu u kojoj je bila. Toj vodi dodajte supu od ribe.

Slaninu propržite na srednjoj vatri dok ne postane hrskava i krta. Izvadite je (sačuvajte masnoću u šerpi u kojoj se pržila) i odložite sa strane, pošto ste je izmrvili.

U šerpu dodajte luk, celer i bijeli luk i dinstajte 8 minuta ili dok ne omekšaju. Dodajte supicu od ribe, krompir i slijedeća 4 sastojka (zaključno sa lovorovim listom), te pustite da provri. Poklopite, smanjite vatru i krčkajte 15 minuta ili dok krompir postane mekan. Žicom umutite mlijeko i brašno, dok ne postane jednolična smjesa, pa tek onda dodajte u šerpu. Dobro promiješajte. Onda dodajte komadiće ribe (školjke ili šta već volite) i neutralnu pavlaku. Kuvajte 5 minuta. izbacite lovorov list. Poslužite sa krhotinama slanine.

Čorba od paškanata i jabuke

9 PREPORUČUJE RESTORAN LAZARO kuvar Milan Minić

Potaž od pečuraka Za pripremu ovog jela potrebno je izdvojiti 10-15 minuta 1 kašika maslinovog ulja 200gr pečuraka 30ml bijelog vina 1 dl neutralne pavlake parmezan so, biber i vegeta

Postupak: Na maslinovom ulju propržiti isjeckane pečurke, dodati vino i začiniti po ukusu.

Kad se pečurke proprže, naliti neutralnu pavlaku u koju kada se ugrije dodati parmezan.

Kada se jelo zgusne izblendati da se dobije kremasta smjesa.

Ovu čorbu možete spremiti do dva dana unaprijed i držati u frižideru.

• 2 supene kašike maslaca • 900gr nasjeckanog oguljenog paškanata • 500gr nasjeckane oguljene crvene jabuke • 1 srednje velik nasjeckani luk • 2 kašičice mljevenog korijandera • ½ kašičice mljevenog kima • ½ kašičice krupne soli • ¼ kašičice mljevenog bijelog bibera • 2 čena bijelog luka • 3 šolje pilećeg bujona • 2 šolje vode • 1 kašika jabukovog sirćeta • ½ šolje niskokaloričnog jogurta • 2 kašike nasjeckanog svježeg peršuna • 2 lista pančete, prepečene i izmrvljene

Priprema: Maslac otopite u većoj šerpi na srednjoj vatri pa dodajte paškanat i slijedećih 8 sastojaka, zaključno sa lukom.

Dinstajte 8 minuta.

Dodajte bujon, 2 šolje vode i sirće i pustite da prokuva.

Poklopite i pustite da krčka 30 minuta ili dok paškanat ne postane mekan i skuva se. Sklonite sa vatre, otklopite i pustite da „odmori“ deset minuta.

Pola čorbe sipajte u blender, sklonite centralni dio na poklopcu kako bi para slobodno izlazila, pa ga pokrijte čistom krpom da vam ne bi prskalo iz blendera. Blendirajte dok ne dobijete glatku smjesu.

Procijedite je kroz cjediljku u veću činiju, a ostatke bacite. Ponovite postupak blendiranja i cijeđenja sa drugom polovinom čorbe.

Sipajte i upotpunite svaku porciju jednom kašikom svježeg jogurta i pospite peršunom i pančetom.

TIP: Ako ste čorbu spremili ranije, prije serviranja je dobro ugrijte i tek prije serviranja dodajte jogurt, peršun i toplu pančetu.

Restoran Lazaro možete naći u Podgorici u ul. 13.jula br. 23.

Kuhinja je otvorena 09-23, a rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 069/014-160