Dnevne novine 9. januar 2020. by Dnevne Novine

REZULTATI U TURIZMU REKORDNI I NAJAVA JOŠ JEDNE ODLIČNE GODINE ■ 8

OSUDILI BEOGRAD ZBOG DESTABILIZACIJE REGIONA ■ 3

CRNA GORA PRVI IZBOR BLUMBERGA

Radak-Kukavičić i Davidović na pres konferenciji

APEL PODRŠKE CRNOJ GORI POTPISALO 800 JAVNIH LIČNOSTI

ČETVRTAK, 9. 1. 2020. BROJ 2574 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DIREKTOR ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE SULJO MUSTAFIĆ ZA DN PORUČIO ■ 16

U 2020. ojačaćemo saradnju sa poslodavcima AKCIJA SDT I POLICIJE U VIŠE CRNOGORSKIH GRADOVA

Zbog trgovine ljudima juče privedene 93 osobe ■13

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ ■ 15

Ljekovi sa Liste jeftiniji nego u Srbiji i Hrvatskoj

ZASIJEDALO VIJEĆE ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST

CRNA GORA JE STABILNA uprkos svim subverzijama

ŽABLJAK: POČINJE ZIMSKA SEZONA ■ 19

Dnevno na stazi do 500 skijaša ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 2 3 marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

inicijativa beogradskih advokata

Podnijet prvi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona

Beogradski advokati Milenko i Momir Radić podnijeli su juče Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu saglasnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima. Inicijativom, traži se od crnogorskog Ustavnog suda da donese odluku kojom će osam odredbi tog Zakona, spornih za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i njene vjernike, proglasiti neustavnim i nesaglasnim sa međunarodnim ugovorima. Predlaže se da Ustavni sud naloži da se obustavi primjena osporenog Zakona prema vjerskoj zajednici SPC do okončanja postupka ocjene njegove ustavnosti ili do zaključenja ugovora između SPC i Vlade Crne Gore, kao što je to već učinjeno sa jevrejskom, rimokatoličkom i islamskom zajednicom. Advokati upozoravaju da primjenom ovog Zakona “nastupa izvjesnost neotklonjivih posljedica” – gubljenje statusa pravnog lica, zadiranje u pravo na imovinu nacionalizacijom bez naknade, sužavanje dostignutog nivoa ljudskih prava i prava na uživanje vjerskih sloboda, diskriminacija i nasilna asimilacija. Zbog toga Ustavnom sudu predlažu da državnim organima i organizacijama naredi da obustave izvršenje pojedinačnih akata i radnji koje su preduzeli ili su planirali da preduzmu prema SPC na osnovu tog Zakona. U obrazloženju inicijative podsjeća se da je od 1219. godine, kada je Sveti Sava u Nikeji dobio titulu arhiepiskopa za “sve srpske i pomorske zemlje, SPC nesmetano posjedovala i sticala objekte i zemljište u Crnoj Gori.

Međutim, od danas nakon 800 godina, kako navode, država Crna Gora u članu 62 spornog Zakona retroaktivno konstatuje da objekti i zemljišta SPC-a na današnjoj teritoriji te države ne pripadaju i da nikada nijesu pripadali SPC, jer SPC ne posjeduje “dokaze o pravu svojine na tim objektima i na zemljištu do 1. decembra 1918. godine.” Pored toga, advokati tvrde i da na osnovu donijetog Zakona, počev od danas, pa dok se ne registruje, SPC koja gubi status pravnog lica, ne može posjedovati, sticati i ostvarivati prava, koja u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore pripadaju isključivo registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama kao pravnim licima. S obzirom na to da Zakon nije predvidio prelazni rok za registraciju vjerskih zajednica to, prema mišljenju advokata, znači da država Crna Gora ima pravo da primjenjuje sve zakonske sankcije prema SPC. „Dok je vjerskim zajednicama koje su prijavljene i evidentirane u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je danas prestao da važi, ostavljen rok od devet mjeseci da dostave prijavu za upis u novu Evidenciju“, navodi se, između ostalog, u Inicijativi.

S obzirom na to da zakon nije predvidio prelazni rok za regiStraciju vjerSkih zajednica to, prema mišljenju advokata, znači da država crna gora ima pravo da primjenjuje Sve zakonSke Sankcije prema Spc

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Sa sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost

Zasijedalo vijeće Za nacionalnu

Crna Gora bezbje subverzivnim ak

rna Gora se pokazala kao sigurna i bezbjedna država uprkos subverzivnim aktivnostima iz zemlje i neposrednog okruženja, ocijenilo je na jučerašnjoj sjednici Vijeće za nacionalnu bezbjednost.

Vijeće se upoznalo sa informacijama Uprave policije i drugih državnih organa o aktivnostima koje su preduzimane radi osiguravanja stabilnog javnog reda i mira za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika. “Vijeće se upoznalo i o ak-

tivnostima u vezi sa protestima povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnog položaja vjerskih zajednica, a koji predstavlja savremeni pravni okvir za kulturnu i demokratsku emancipaciju crnogorskog društva”, saopšteno je iz Vlade.

Članovi Vijeća su konstatovali da je za vrijeme praznika u Crnoj Gori boravio veliki broj turista, te da je više od 60.000 građana dočekalo i proslavilo Novu godinu na otvorenom prostoru, bez ijednog ozbiljnijeg incidenta. “Time se Crna Gora još jednom potvrdila kao bezbjedna zemlja za sve njene građane, odnosno sigurna i poželjna destinacija za sve veći broj turista”, ističu se u saopštenju. Vijeće je detaljno analiziralo

MCP doprinijela da okupljanja budu mirna Vijeće za nacionalnu bezbjednost je konstatovalo i visok stepen odgovornosti najvećeg broja građana i učesnika protestnih okupljanja koji “nijesu podlegli nezapamćenoj kampanji i dezinformacijama o ugroženosti njihovih vjerskih prava i sloboda”. “Evidentan je pozitivan pristup Mitropolije crnogorskoprimorske koja je stavom doprinijela mirnim okupljanjima,

odupirući se i određenim političkim uplitanjma iz Crne Gore, ali i onima van nje”, ocijenjeno je na sjednici. Vijeće je zaključilo da je Crna Gora slobodno i demokratsko društvo u kojem se bez ograničenja mogu iznositi različita mišljenja u odnosu na mnoga društvena pitanja kao i politike Vlade. Jedini uslov je, kako navode, da se organizuju po zakonu

i bez ugrožavanja prava drugih. “Ono što nije, niti će biti dozvoljeno, jeste spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku. Crnoj Gori kao građanskom i demokratskom društvu pripada isključivo i legitimno pravo da štiti slobode i uređuje prava svih građana koji u njoj žive”, zakljućuje se u saopštenju.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Foto: Saša Matić

u BezBjednOst

edna uprkos ktivnostima i tok okupljanja i protestnih šetnji u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske u svim gradovima, u periodu od 26. decembra 2019. do 7. januara ove godine, kao i okolnosti i rizike koji su ih pratili, a mogli su usložiti bezbjednosne prilike u zemlji. “Vijeće ocjenjuje da su organizaciju i same protestne šetnje pratile snažna i negativna politička, i neprimjerena i agresivna medijska kampanja uz veliki broj dezinformacija i lažnih vijesti – sa ciljem uznemiravanja javnosti i građana, i podsticanja nereda i nestabilnosti. Nosioci tih aktivnosti bili su iz zemlje, ali i iz našeg neposred-

Organizaciju i prOtestne šetnje su pratile snažna i negativna pOlitička, i neprimjerena i agresivna medijska kampanja uz veliki brOj dezinfOrmacija i lažnih vijesti – sa ciljem uznemiravanja javnOsti i građana, i pOdsticanja nereda i nestabilnOsti

nog okruženja – sa jasnom namjerom dezinformisanja građana, a posebno vjernika o navodnom scenariju upada u vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve, protjerivanju sveštenika i pritiscima na srpsku zajednicu u Crnoj Gori”, ocijenilo je Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Subverzivne aktivnosti su, kako se navodi, išle i u pravcu kompromitacije države, njenih simbola, nosilaca državne vlasti, kao i pozivanja na konačni obračun sa ustavnim poretkom, pravnom državom, i organima reda i bezbjednosti – i to svim sredstvima. “Dakle, njihov cilj je bio ugrožavanje vitalnih ustavnih i demokratskih vrijednosti Crne Gore. Državni organi i rukovodstvo odgovorili su zakonito, i uz iskazanu trpeljivost na jedan od ozbiljnijih ataka na našu stabilnost i mir. Sistem bezbjednosti, prije svega crnogorska policija, profesionalno je obezbijedio uslove za neometano okupljanje vjernika i građana, ali i ostvarivanje prava i sloboda svih drugih, uz stabilan javni red i mir”, ocijenilo je Vijeće. A.N.

politika

Osuda pOteza BeOgrada zBOg destaBilizacije regiOna

Apel podrške Crnoj Gori potpisalo 800 javnih ličnosti Apel za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda potpisalo je do sada oko 800 ljudi, među kojima su i brojni političari, intelektualci i javne ličnosti. Kako je navedeno na sajtu Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, cilj apela je da se zaustave pokušaji destabilizacije i izazivanja oružanog sukoba u Crnoj Gori, za šta potpisnici optužuju vlast u Srbiji, SPC i najveće opozicione partije u Srbiji. “Država Crna Gora izložena je pokušaju nasilne destabilizacije: ugroženi su joj mir, teritorijalni integritet, ustavni poredak, vladavina zakona, jednakost građana i ravnopravnost crkava i vjerskih zajednica. Riječ je o još jednom u nizu pokušaja zvaničnog Beograda da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom i da se na taj način spriječi njena konsolidacija kao samostalne i suverene države”, navodi se u tekstu apela. Potpisnici apela upozoravaju da, ukoliko uspije pokušaj destabilizacije Crne Gore, “direktne posljedice će biti oružani sukobi, gubitak ljudskih života i materijalna razaranja”.

Dodaje se da je oktobra 2016. godine Crna Gora uspjela da se “odbrani od rusko-srpskog udara”. Navodi se i da je svoju državnu nezavisnost, ukinutu nakon “srpske okupacije” 1918. godine, Crna Gora obnovila na referendumu 21. maja 2006. godine. “Usvajanjem Zakona o vjerskim zajednicama, pripremljenog u saradnji sa Venecijanskom komisijom i usaglašenim sa najvišim evropskim standardima u toj oblasti, Crna Gora mijenja zakon donijet prije pola vijeka. Istovremeno, ovim se poništava Dekret regenta Aleksandra Karađorđevića iz 1920. godine, kojim je

Potpisnici apela optužili su zvanični Beograd da je “strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac” posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore, uz pomoć SPC i najvećih opozicionih stranaka u Srbiji.

ukinuta autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva, i u potpunosti zaokružuje državno-pravni okvir Crne Gore. Otuda napadi velikosrpskih nacionalista na Zakon o vjerskim zajednicama, koji je i povod za novi pokušaj državnog udara”, piše u apelu. Potpisnici apela optužili su zvanični Beograd da je “strateg, pokrovitelj, logističar i naredbodavac” posljednjeg pokušaja destabilizacije Crne Gore, uz pomoć SPC i najvećih opozicionih stranaka u Srbiji. “I ovoga puta srpske elite konsenzualno od vlasti u Srbiji zahtijevaju radikalnu reakciju”, navodi se u apelu. Upozorili su da su mehanizmi destabilizacije Crne Gore jednaki onima osmišljenim devedesetih godina prošlog vijeka. “I njihov cilj je isti: zadržavanje Crne Gore pod beogradskim velikodržavnim patronatom najsigurniji je način očuvanja ideje velike Srbije. ‘Spomenici’ takve politike zvaničnog Beograda su genocid, etničko čišćenje i masovni ratni i zločini protiv humanosti počinjeni u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu”, piše u apelu. R.P.

Goran Danilović “izgrdio” potpisnike apela Ujedinjena Crna Gora osudila je potpisivanje apela za osudu ugrožavanja mira u Crnoj Gori i regionu od strane Beograda. “Treba, zaista, imati obraz kao đon pa staviti svoj potpis na nekakvo ‘regionalno pismo’ u kojemu se osuđuje Beograd za atak na mir u Crnoj Gori, a sve u vezi s izglasanim zakonom o tobožnjoj slobodi vjeroispovijesti i imovinskim pravi-

ma vjerskih zajednica u našoj državi”, navodi poslanik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. Ako su potpisnici, kako je rekao, pomislili da tako pomažu Crnoj Gori, “onda su s ‘namjerom iskreni’ kao što je svojevremeno vrcao od iskrenosti Stjepan Mesić, desna ruka Franje Tuđmana”. “Ujedinjena Crna Gora poziva regionalne mirotvorce da se drže dalje od Crne

Gore, pozivamo ih da se bave svojim zajednicama i frustracije liječe u svojim sokacima i na marginama, da nam ne pomažu benzinom i lažima jer, za razliku od njih, ovdje svi znamo o čemu se radi i ko je i zbog čega počeo ovaj vampirski bal”, rekao je Danilović. Ako potpisnici, kako je istakao, toliko vole Crnu Goru, pozvao ih je da se presele i uzmu ekonomska državljanstva.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

IVICA DAČIĆ ª POJASNIOº SVOJU PROFAŠISTIČKU IZJAVU

Nisam mislio na obične građane već na “crnogorsku agenturu” Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je kao moralnu obavezu svakog ko je porijeklom iz Crne Gore da ne ćuti na, kako je rekao, “otimanje srpskih svetinja” i dodao da “Srbi i Crnogorci jesu braća”, ali da “treba preispitati da li se braća tako ponašaju”. Objašnjavajući na koga je mislio kad je rekao da treba preispitati da li oni koji podržavaju vlast Mila Đukanovića zaslužuju državljanstvo Srbije, Dačić je beogradskoj TV Hepi rekao da “nije mislio na obične građane i one koji su generacijama u Srbiji”, već na one koji “imaju poslovne imperije, klanove i rade za crnogorske agenture”, i rekao da ponekad misli da su “Srbi u Srbiji ugrožena kategorija”. “Ne mogu agenture da iz Srbije rade protiv Srbije; ja ne pričam o običnim ljudima koji su ko zna kad došli, i tako misli većina građana” rekao je Dačić i naglasio da on ima “niz saradnika porijeklom iz Crne Gore, ali su to ljudi koji imaju osjećaj zajedništva”. Dačić je one koji su ga kritikovali zbog izjave o Crnogorcima u Srbiji, pitao zašto nijesu kritikovali Đukanovića koji je, kako kaže Dačić, “ugrozio prava 30 odsto stanovnika” i dodao da “neke javne ličnosti potpisuju sve što je protiv Srbije”. Dačić je rekao da su se “svi sami javili, od Čedomira Jovanovića i Nenada Čanka, preko Crnogor-

Dačić ske partije koja kaže da podržava svaku vlast u Crnoj Gori”. “Potpisuju apele, kažu da je Republika Srpska genocidna tvorevina, borili su se da se bombarduje Srbija, sad hoće da priznaju Kosovo, za sve optužuju Srbiju, a sad sam ja meta” rekao je Dačić. Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović komentarisala je situaci-

ju u Crnoj Gori, ističući da ima razumijevanja za građane koji su svakodnevno na ulicama i u hramovima SPC i koji na taj način izražavaju mirni protest zbog usvajanja Zakona o slobodi veroispovijesti. “Nemam razumijevanja za buđenja šovinista, za huligane i probisvijete koji se u Beogradu opet pojavljuju kao čuvari srpstva”, ističe Mihailović za Blic. R.P.

Jeremić: Vučić htio da profitira od buđenja naroda u Crnoj Gori Predsjednik Narodne stranke Vuk Jeremić ocijenio je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić od najavljenog odlaska na sjever Crne Gore na Badnji dan, od kojeg je kasnije odustao, namjeravao da politički profitira od “buđe-

nja naroda” u toj zemlji. Jeremić je za beogradski Danas kazao da je taj plan propao. “Da je otišao u Crnu Goru, Vučić bi bio izviždan i najuren, a onda bi to isto krenulo da mu se događa i u Srbiji”, izjavio je Jeremić.

STJEPAN MESIĆ OCIJENIO

CRNU GORU TREBA PUSTITI DA SAMA RJEŠAVA VJERSKA PITANJA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Hrvatski predsjednik u dva mandata, prvi predsjednik Vlade H r v a t s ke te zemlje i posljednji predsjednik Predsjedništva SFR Jugoslavije Stjepan Mesić izjavio je ju-

Mesić

če da Crnu Goru treba pustiti da sama rješava vjerska pitanja. Mesić je to kazao u intervjuu za Radio Sarajevo, odgovarajući na pitanje kako vidi odnose u regionu te

kakva je uloga Beograda u regionalnim dešavanjima. “Trebalo je vjerska pitanja ostaviti izvan miješanja bilo kakvih vanjskih faktora, te pustiti da to Crna Gora sama rješava. Ona je organizovana, pravna država i o svakom pitanju se može raspravljati. Tu nije potrebno da se bilo ko sa strane miješa”, ocijenio je Mesić. R.P.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Hrvatski analitičar igor tabak

Učešće u NATO misijama je odluka država članica Odluka o slanju ili povlačenju crnogorskih vojnika je isključivo suvereno pravo Crne Gore kao i ostalih država članica koje NATO ničim ne ograničava, ocijenio je hrvatski analitičar Igor Tabak. Ministarstvo odbrane Crne Gore razmišlja o odlaganju slanja crnogorskih vojnika u NATO misiju u Iraku zbog krize na Bliskom istoku, izazvane ubistvom iranskog generala Kasema Solejmanija, koje su izvele američke snage. “Ne postoji nikakva prisila i obaveza. Slanje vojnika u bilo kakve aktivnosti Saveza je izbor same članice”, kazao je Tabak za Antenu M. Odgovarajući na pitanje u vezi sa mogućnošću koju je najavilo Ministarstvo odbrane, da se odloži slanje dva crnogorska vojnika koji u Irak treba da odu polovinom godine, Tabak kaže da su takve odluke suvereno pravo država članica koju NATO ničim ne ograničava. “Čini se da je, nakon noćašnjeg raketiranja, koje je iranski odgovor na likvidaciju njihovog generala Kasima Solejmanija, konačno došao trenutak za diplomatiju. Iranci su izveli svoju osvetu, a Amerikanci su uspjeli da se uzdrže od trenutnog odgovora. Konstantna eskalacija je, trenutno, zaustavljena i to izgleda kao pravi čas za diplomatiju”, rekao je Tabak. Uporedo sa raketiranjem američkih položaja u Iraku, iz Teherana se neprestano čuju vrlo eksplicitne prijetnje koje neodoljivo podsjećaju na prijetnje koje je, na adresu zvaničnog Vašingtona, upućivao nekadašnji predsjednik Iraka Sadam Husein, čija je ze-

mlja ruinirana ratom i koga su američki vojnici, na kraju, izvukli iz rupe u zemlji u kojoj se krio. Međutim, Tabak kaže da, kada je o Iranu riječ, takvim paralelama nema mjesta. “Razlike su velike. Iran je mnogo veća zemlja, sa mnogo više stanovnika, sa radikalno drukčije ustrojenom vojskom, a pored svega toga je i demokratskija zemlja od Iraka”, kaže Tabak, koji podsjeća da, uprkos svim problemima, međunarodnim sankcijama, Iran uspijeva da funkcioniše. “Uspjeli su da zadrže određen nivo demokratije. Iran nije diktatura tipa Sadama Huseina i njegovih sinova. To su sve elementi koji ovu situaciju čine potpuno drukčijom”, rekao je Tabak koji Iranu pripisuje atribut regionalne velesile. “Kontrola koju imaju nad jednom stranom Hormuškog moreuza (između Irana i Omana) i nekoliko ostrva na tom strateški ključnom, komunikacijskom kanalu daje mu dodatnu težinu. To nije zemlja s kojom je moguće obračunati se jednako jednostavno kao što je to moglo sa Irakom”, kaže Tabak naglašavajući da je “Iran potpuno drukčija priča”. Govoreći o ostalim, najznačajnijim globalnim igračima, Tabak kaže da je predsjednik Rusije Vladimir Putin saveznik Irana. “Zajedno su radili u Siriji, a Putin je prethodnih dana tokom eskalacije američko-iranske krize obišao čitav niz bitnih međunarodnih tačaka i pozicionirao se kao mogući posrednik”, kaže hrvatski analitičar uz ocjenu da se tu radi o planskoj i promišljenoj politici. R.P.

Tabak

politika

stav

POkAžiTe dA CrNA GOrA Nije PrOTiv SrbA NeGO PrOTiv velikOSrPSke POliTike ⌦ Stjepan Damjanović Mojim prijateljima s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Dragi moji prijatelji, Pratim koliko god mogu ono što se zbiva u Crnoj Gori i mislim na sve vas koje poznajem i želim u ovo božićno vrijeme da pobijedi mir, da pobijede pravda i razum. U svojoj sam hrvatskoj domovini vidio vrlo sličnu inačicu događaja i mislim da svi dobronamjerni i prosječno obrazovani ljudi znaju što se događa i kakve su čije namjere. Sheme su vrlo poznate, već su izlizane od ponavljanja, ali to što su izlizane ne znači da opasnosti nema. Nemojte šutjeti. U svome otporu nemojte nikad i ničim povrijediti srpski narod, ali vrlo jasno dajte do znanja velikosrpskoj politici da poznajete i njezine namjere i metode i da ćete snagu neprekidno crpsti iz ljubavi za svoje, a ne iz bilo kakve mržnje prema kome drugome, da samo želite biti svoji na svome, da kao svi slobodni ljudi na svijetu želite da vas pitaju ko ste, a ne da neko drugi umjesto vas govori o vama, da vam on kazuje ko ste i propisuje kako se morate ponašati. Imajte na pameti onu toliko puta navođenu Einsteinovu misao da je svijet opasno mjesto za život “ne zbog ljudi koji su zli, već zbog dobrih ljudi koji ništa ne preduzimaju”. Šutnja dobre ljude redovno odvede u frustracije i mržnju. A vama treba slobode i ljubavi. Tukidid je govorio da se može biti slobodan ili šutjeti i da je tajna slobode u hrabrosti. Naravno nije svaka neartikulirana galama potreban govor. No to znate i bez mene, to se osjeća u govoru onih koji su se već javili i vidi se da jako dobro razumiju da nije samo velikosrpska politika vaš neprijatelj, nego i ona središta svjetske političke moći koja naše površinom i brojem stanovništva malene države doživljavaju kao “neželjenu privremenost”.

Damjanović

Nemojte šutjeti. U svome otporu nemojte nikad i ničim povrijediti srpski narod, ali vrlo jasno dajte do znanja velikosrpskoj politici da poznajete i njezine namjere i metode i da ćete snagu neprekidno crpsti iz ljubavi za svoje

Potrebno je da se jave i drugi koji imaju što reći, da se ne izgovaraju frazom “pa što ja tu mogu” jer svako nešto može i neka učini toliko koliko može. Neka piše, neka slika, neka pjeva i sklada. Tražite načine da i svojim susjedima i prijateljima širom svijeta kažete istinu, da ih upozorite na opasnost koja vam prijeti, ne da biste stvarali kakve neprincipijelne koalicije, nego samo da biste uvećavali broj onih koji se suprotstavljaju zlu. Ne

dajmo da nas zbune posprdni osmjesi onih koji vjeruju samo u snagu oružja i snagu novca, koji čovjeka kraj sebe doživljavaju ili kao neprijatelja ili kao mušteriju. O silnicima koji su tako mislili i djelovali istorija govori loše ili ih je zaboravila, a mir neprekidno već dvije hiljade godina nalazimo uz malo novorođeno dijete jer nas ono uči da su ljudi kraj nas braća, poručuje nam stalno da naše različitosti doživljavamo kao bogatstvo, a ne kao razlog za sukobe. Danas vi, dragi moji crnogorski prijatelji, slavite Božić i moja čestitka upućena je svima vašima i vama. Želim mir i sreću svim ljudima, posebno pak crnogorskoj i srpskoj djeci i svoj djeci na svijetu. Vjerujem da će pobijediti mir i da će mudra i pravedna nastojanja odagnati tmurne oblake od vaše drage zemlje. Mir Božji, Hristos se rodi! (Autor je profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu i pravi član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti)

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

POSLANIK DPS A PREDRAG SEKULIĆ SAOPŠTIO

Realizacija razvojnih projekata omogućiće ekonomski prosperitet Privredni rast, realizacija razvojnih turističkih projekata, gradnja prve dionice auto-puta, kao i stavljanje javnog duga pod kontrolu, omogućavaju optimizam u narednim godinama po pitanju ekonomskog prosperiteta, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Sekulić. On je agenciji Mina biznis kazao da je proteklu godinu obilježio rast BDP-a između 4,5 i pet odsto. “Vjerujem da je to rast koji nam omogućava da budemo optimisti i u narednim godinama, Sa druge strane, nastavljena je realizacija prve dionice auto-puta. Ove godine ćemo imati završetak te dionice. Zaista vjerujem da će to biti od velikog značaja za sve nas u Crnoj Gori”, smatra Sekulić koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Kako je ukazao, prošle godine je pušten u rad energetski kabl između Crne Gore i Italije, od čega ćemo svi u državi imati benefite u narednim godinama. Sekulić je dodao i da je nastavljen rad na razvojnim turističkim projektima, Luštici, Kumboru, Porto Montenegru, a sa druge strane i razvoj sjevera Crne Gore, odnosno skijališta. On se osvrnuo i na nastavak radova na istraživanju gasa i nafte u crnogorskom podmorju. Prema njegovim riječima, značajno je što je Crna Gora i dalje lider u evrop-

Sekulić

skim integracijama. “Ostalo je još samo jedno Poglavlje 8 – Konkurencija, za koje vjerujem da će biti otvoreno u narednim danima i da će tokom ove godine ta poglavlja početi da se zatvaraju”, istakao je Sekulić. Poslanik DPS-a je ocijenio i da se ulazi u zonu ekonomske stabilnosti, te da javni dug pod kontrolom. BDP je, kako je naveo, prije osam godina bio oko tri milijarde eura, a sada je veći od pet milijardi. Sekulić je istakao i da povećanje zarada od devet odsto u zdravstvu i prosvjeti, nije dovoljno, ali vjeruje da će se trend povećanja plata u kompletnoj javnoj upra-

vi nastaviti u narednom periodu i da će Vlada učiniti sve da stručni i pametni ljudi ne odlaze iz Crne Gore”, kazao je Sekulić. On je rekao da vjeruje da Crna Gora postaje ne samo država sa političkom stabilnošću, nego i ekonomskim prosperitetom. “Naravno, sve to ne bi bilo moguće da danas nijesmo članica NATO-a i da nijesmo toliko odmakli na evropskom putu prema članstvu u EU. Vjerujem da će ekonomski benefiti koje smo ostvarili prošle godine naći svoj iskaz u onome što je pitanje životnog standarda građana Crne Gore”, zaključio je Sekulić. R.E.

NJEMAČKO AUSTRIJSKI KONZORCIJUM NAPUŠTA POSTROJENJE

Budva u februaru preuzima kolektor Njemačko-austrijski konzorcijum WTE/EVN napustiće upravljanje postrojenjem za tretman otpadnih voda u bečićkom naselju Vještice krajem januara, iako su prvobitno u svome ultimatumu naveli da će to učiniti posljednjeg dana prošle godine, pišu Primorske novine. Oni su obavijestili budvansku Opštinu da će 31. januara kolektor prepustiti lokalnoj upravi. WTE/EN je uoči 2020. aktivirao i od Vlade naplatio 29,3 miliona eura garancije, a rok od mjesec je ostavljen da bi Opština dodatno osposobila ljude. “Budva je prije pola godine formirala posebno preduzeće

Kolektor

PLAN DAVANJA KONC

OVE GODIN ZA EKSPLO UKRASNOG

Ministarstvo ekonomije će, kako se navodi u Informaciji koju je Vlada nedavno usvojila, izradu koncesionih akata početi u periodu od januara do aprila 2020. godine Ministarstvo ekonomije predložilo je Vladi da u Plan davanja koncesija za ovu godinu uvrsti ležišta arhitektonsko-građevinskog, ukrasnog kamena. Nadležni resor će, kako se navodi u Informaciji koju je Vlada nedavno usvojila, izradu koncesionih akata početi u periodu od januara do aprila. Objavljivanje tendera, nakon što se usvoje koncesioni akti, planirano je u septembru. “Ministarstvo će objaviti javni oglas za davanje koncesija za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina u septembru za ležišta arhitektonsko-građevinskog, ukrasnog kamena Kamenari i Devesilje sa ležištem Repaji u Herceg Novom, kao i za ležište Krute u Ulcinju i pojavu ukrasnog kamena Kriva ploča u Danilovgradu”, precizirano je u dokumentu.

■ LEŽIŠTA Najperspektivniji rudni reon ukrasnog kamena je, kako se navodi u Vladinoj Informaciji, Gornja Lastva - Kamenari - Devesilje, koji je razvijen na potezu Donji Bogdešići - Gornja Lastva i sa zapadne strane tjesnaca Verige na potezu Kamenari - Kruševice - Devesilje. Kada je riječ o sje-

POSEBAN TIP UKRASNOG KAMENA - BOKIT NALAZI SE NA POTEZU LASTVA - KAMENARI - DEVESILJE, IZMEĐU VRMCA I GORNJEG MORINJA I NA POTEZU BUDVA - PETROVAC ČANJ. BOKIT SE KORISTI ZA ZIDANJE, UNUTRAŠNJA I SPOLJNA OBLAGANJA

IZVRŠNI DIREKTOR FIRME ª NAŠE VOĆEº MILAN

Planiraju prinos od 2.000 ‘Otpadne vode’, koje bi trebalo da preuzme gazdovanje postrojenjem u Vještici. Opština je njemačko-austrijskom koncernu do sada isplatila ukupno 13,8 miliona eura, u šta su uračunate obaveze na ime kredita koji je uzela ino-

strana firma kod KFW banke, kao i naknade za održavanje postrojenja i odvoz mulja”, prenose Primorske novine i dodaju da to znači da je aktiviranim garancijama inostrana kompanija inkasirala 43 miliona eura. R.E.

Firma “Naše voće”, koja posluje u okviru podgoričkog “Veletexa”, u nikšićkoj Župi planira da sa budućim proširenjem u punom rodu dobije prinos oko 2.000 tona jabuka. Izvršni direktor preduzeća Milan Golubović rekao je da bi prinos od oko 2.000 tona bio dovoljan da se po-

krije od 20 do 25 odsto tržišta Crne Gore. “Na 11 hektara tokom prošle godine, računajući i 2018, zasađeno je 55.000 sadnica jabuka sorti gala, zlatni i crveni delišes i grensmit, a sredstva su obezbijeđena i uz pomoć Ministarstva poljoprivrede i IPARD-a. Očekujemo rod od oko 60 tona

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

EKONOMIJA

CESIJA ZA 2020.

NE TENDERI OATACIJU G KAMENA veru, ukrasnog kamena ima u ležištu Žoljevica u Andrijevici, dok je u centralnom dijelu registrovan u Danilovgradu na ležištu Kriva ploča. Navedeni prostori, kako se ističe u dokumentu, nalaze se na državnom zemljištu i u blizini nema naselja. “Koncesije za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina daju se radi obezbjeđenja odgovarajućeg javnog interesa, unapređenja rudarske djelatnosti, obezbjeđenja održivog korišćenja neobnovljivog mineralnog resursa zasnovanog na njegovom dugoročnom korišćenju, veće zaposlenosti, kao i racionalnog, ekonomičnog, pravilnog i efikasnog korišćenja prirodnih bogatstava, tehničko-tehnološkog unapređenja i očuvanja životne sredine”, konstatovano je u Informaciji. Planom davanja koncesija, kako se dodaje, vodi se računa da se korišćenje prirodnih resursa odvija na održiv način, te da se davanje koncesija pokazalo kao optimalan model valorizacije prirodnih potencijala.

Kriva ploča u Danilovgradu Prostor pojave arhitektonsko-građevinskog kamena Kriva ploča, kako se navodi u planu davanja koncesija, nalazi se sjeverno od Danilovgrada, na nadmorskoj visini od oko 310 metara. “Na području Krive ploče nema aktivnih ležišta arhitek-

tonsko-građevinskog kamena. Eksploatacija je vršena krajem osamdesetih godina, o čemu nema pouzdanih podataka”, navodi se u dokumentu i dodaje da potencijalne rezerve arhitektonsko-građevinskog kamena iznose 525.000 kubika čvrste stijenske mase.

■ BOKIT Najperspektivniji rudni reon ukrasnog kamena je, kako se navodi u Vladinoj Informaciji, Gornja Lastva - Kamenari - Devesilje, koji je razvijen na potezu Donji Bogdešići Gornja Lastva i sa zapadne strane tjesnaca Verige na potezu Kamenari Kruševice - Devesilje

N GOLUBOVIĆ NAJAVIO

Prema Državnom planu eksploatacije mineralnih sirovina od prošle do 2028. godine, arhitektonsko-građevinski ili ukrasni kamen je najznačajnija nemetalična mineralna sirovina u Crnoj Gori. “Najznačajnija ležišta tog kamena otkrivena su u gornjokrednim karbonatnim naslagama u rudnom reonu Bjelopavlića. Drugo po značaju područje sa dokazanim ležištima ukrasnog kamena je primorski dio Crne Gore, odnosno Jadransko-jonska geotektonska jedinica i Budva zona”, istaknuto je u Informaciji o planu da-

vanja koncesija. Poseban tip ukrasnog kamena - bokit nalazi se na potezu Lastva - Kamenari - Devesilje, između Vrmca i Gornjeg Morinja i na potezu Budva - Petrovac - Čanj. Bokit se koristi za zidanje, unutrašnja i spoljna oblaganja. Kako piše u Informaciji, najveći dio građevina od istorijskog i nacionalnog značaja u primorskoj oblasti Crne Gore izgrađen je od te sirovine. Bokit je korišćen i u Veneciji i Njujorku. “Najznačajnija nalazišta bo-

kita su na lokalitetima Kamenari, Repaji, Ploče, Kneževići, Podmaine i Čanj. Dosadašnji stepen istraženosti ovog ukrasnog kamena predstavlja sigurnu stručnu podlogu za dalja osnovna i detaljna geološka istraživanja. Cilj Ministarstva ekonomije je da se davanjem koncesija stvara osnova ekonomskog razvoja lokalne zajednice i Crne Gore u cjelini, kroz razvoj i održivu eksploataciju ekonomski isplativih ležišta mineralnih sirovina”, zaključuje se u planu. D.J.

Ukrasni kamen

NAKON RAKETNOG NAPADA IRANA NA BAZE U IRAKU

0 tona jabuka po hektaru. Plan je da se za tri godine zasadi pet hektara trešnje i još 17 hektara jabuka”, naveo je Golubović. “Veletex” je prije tri godine na 12. javnom oglasu kupio za 600.000 eura 44 hektara plodne zemlje i imovinu nekadašnje Zemljoradničke zadruge Župa u stečaju. R.E.

Ilustracija

CIJENE NAFTE STABILIZOVANE

Ilustracija

Cijene nafte stabilizovale su se juče, u burnoj trgovini na međunarodnim tržištima, na nivo iznad 67 dolara. Barel na londonskom tržištu je nakon podneva bio u minusu 49 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i koštao je 67,78 dolara. “Cijena je juče ujutru nakratko porasla na 71,75 dolara, što je najviši nivo od sre-

dine septembra prošle godine. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 76 centi nižoj cijeni, od 61,94 dolara. Juče je dosegnula 65,85 dolara, najvišu razinu od kraja prošlogodišnjeg aprila”, prenosi Seebiz. Naftno tržište juče je uzdrmao iranski raketni napad na baze u Iraku u kojima su stacionirani američki vojni-

ci. Napad je uzdrmao i tržišta dionica i valuta, a porasla je i cijena zlata. Ipak, cijene su se stabilizovale nakon objave američkog predsjednika Donalda Trampa i iranskog ministra vanjskih poslova Džavada Zarifa. Tramp je poručio na Tviteru da je sve u redu, dok je Zarif kazao da ne žele eskalaciju ni rat, ali će se braniti od agresije. R.E.

Ekonomija

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

DaviDović i RaDak-kukavičić o 2019. i najavama za ovu goDinu

zuzetni rezultati na svim poljima turizma – naročito prihoda - tokom prošle godine i odličan početak 2020. ključni su pokazatelji da je Crna Gora izuzetno privlačna kao destinacija boljeplatežnim klijentima, što predstavlja dodatnu obavezu, odgovornost i stepenik više za rad u godini koja je upravo počela.

To su zajednički istakli državni sekretar za turizam u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović i direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak-Kukavičić na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Osvrćući se na nedavne i skorije ključne događaje u ovoj privrednoj grani, Davidović je kazao da su ovako dobri prvi pokazatelji turističkog prometa u 2019. nešto što treba da doprinese odličnom rezultatu i u ovoj godini. Kako je kazao, to su rezultati koji treba svima da služe na ponos, naročito u drugoj polovini prošle godine kada se vidjelo i da su premašene projekcije. Kao ilustraciju, iznio je do sada poznate rezultate za prvih deset mjeseci kada je u pitanju privatni smještaj i 11 mjeseci u kolektivnom smještaju.

■ premašena 2018. „Prema podacima o posjeti kojima sada raspolažemo, govorimo o nekih 2,57 miliona gostiju u svim oblicima smještaja i 14,07 miliona evidentiranih noćenja. Veoma je važno da kažem da su crnogorski hoteli imali 1,25 miliona gostiju i očekujem da ćemo godinu završiti sa njihovim povećanjem od gotovo 200.000. Podsjećam da smo 2018. godine prvi put imali više od milion gostiju u hotelima. Bićemo veoma blizu cifri od 4,7 miliona noćenja, što će biti gotovo pola miliona više nego u istom periodu prošle godine. Prihodi za deset mjeseci od domaćih i stranih gostiju su 1,1 milijarda

Foto: NTO

Rezultati za ponos su najava odlične godine

Uskoro kampanja u stranim medijima nakon višegodišnje pauze eura“, kazao je on. Davidović je podsjetio da su za prvih devet mjeseci svi parametri – broj noćenja i turista, kao i prihodi – premašili one iz 2018. godine. „Ono na što smo ponosni, imajući u vidu da je to pokazatelj borbe protiv sive ekonomije i jedan od ključnih djelova politike u turizmu ove Vlade, jeste da je naplaćeno boravišne takse od blizu 9,6 miliona eura, što je 1,6 miliona više nego godinu ranije. Njegov značaj je u tome da je procentualni rast broja noćenja za koju se i vezuje ova naplata, dvostruko manji od rasta samog iznosa“, dodao je on. Takođe se osvrnuo na podatak da je prošle godine otvoreno 49 novih hotela sa 3.700 ležajeva, te da su stigle najave da će prvi objekti kolektivnog smještaja sa pet zvjezdica na sjeveru naše zemlje biti gotovi već za dvije do tri godine. Time će ujedno biti udvostručen

i broj kreveta u tom regionu. Dalje je naveo da je broj turista koji dolaze sa ekonomski jakih turističkih tržišta imao dvocifrene stope rasta tokom prošle godine. „Značajna je i činjenica da ćemo ovog vikenda prvi put biti zemlja-partner jednog od najvećih turističkih sajmova u Evropi, i to onog aktivnog turizma u Štutgartu“, najavio je on i potcrtao da su potencijali sjevera naše zemlje idealni za sve ljubitelje takvog vida odmora. Radak-Kukavičić saglasila se da je turistička 2019. godina rekordna za crnogorske prilike. Isto se može reći i za sve institucije koje su direktno i indirektno vezane za turizam ua našoj zemlji, poput Aerodroma Crne Gore, Nacionalnih parkova i nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines-a takođe bilježe dvocifrene stope rasta. „Svjedoci smo da smo ovu godinu krenuli s dobrim re-

zultatima tokom praznika. U našim primorskim mjestima i glavnom gradu samo za novogodišnju noć imali smo više od 60.000 posjetilaca, uz veoma dobru popunjenost u centrima na sjeveru“, kazala je ona.

■ nova promocija Kad su u pitanju rezultati iz prošle godine, ona je pak istakla ukupne namjenske prihode koji se vezuju za turizam, a čine ih turistička i boravišna taksa te članski doprinos turističkih preduzeća i koji iznose više od 14,5 miliona i veći su za 17 odsto u odnosu na 2018. godinu. Kako je istakla, samim tim su značajno uvećana i sredstva namijenjena turističkim organizacijama na lokalnom nivou, po očekuje da će i aktivnosti čija se organizacija finansira na ovaj način biti osmišljenije, bogatije i raznovrsnije tokom 2020. godine. „Svjedoci smo da Crna Go-

ra sve intenzivnije promoviše ponudu na dalekim tržištima, a Kina je jedno od takvih, odakle smo 2019. godine imali oko 90.000 noćenja”, navela je ona i najavila da će do kraja aprila imati intenzivne sajamske nastupe i studijske grupe novinara, blogera i influensera čije se angažovanje pokazalo višestruko isplativo. „Krajem prošle godine ostvarili kontaktirali smo najveće globalne medijske kuće. Crna Gora bi mogla poslije dužeg niza godina da ima međunarodnu kampanju. To bi nam dalo zanačajan vjetar u leđa, jer bez ozbiljne prisutnosti u medijima nema ni reklame. Kroz posebne serijske programe možemo posebno da doprinesemo rezultatima u pred i post-sezoni jer ćemo imati mogućnost da naše autentične proizvode afirmišemo upravo u najrazvijenijim i ekonomski najjačim tržištima“, najavio je Davidović. K.J.

Prvi izbor Bloomberga i China Travel Agent magazina Davidović smatra da je za privredu i turističke institucije na državnom i lokalnom nivou posebno značajno to što je naša zemlja već 2. januara bila prva na listi 20 najpopularnijih destinacija za ovu godinu koje preporučuje američki Bloomberg. „Imajući u vidu da je to jedna

od najmoćnijih medijskih kuća na svijetu koja se prevashodno bavi poslovnom vijestima, mislim da je to pokazatelj da su prepoznali rezultate koje smo ostvarili i potencijal da ono što se dešavalo u prethodnom periodu ima trend da se nastavi“, kazao je on.

Radak/Kukavičić je navela kako posebno zadovoljstvo predstavlja činjenica da je naša zemlja u ovu godinu ušla s nagradama. „Pored Bloomberga, kineski China Travel Agent magazin izabrao je Crnu Goru za najpopularniju specifičnu – niša desti-

naciju u 2019. godini. To je poslovni magazin koji objavljuje informacije o trendovima u turističkoj industriji i pored naše zemlje izabrane su još Novi Zeland, Australija, Fidži i Las Vegas“, rekla je ona i precizirala da je u pitanju medij koji se distribuira širom Kine.

HRONIKA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

TIJANA VUKOVIĆ, PSIHOLOŠKINJA I PSIHOTERAPEUTK

PSIHOTERAPIJE SU PRAVI NAČIN I PUT ZA PODRŠKU ZATVORENICIMA

⌦ Elhana Hamzić

Odsustvo slobode stvara specifično psihičko stanje, izolaciju i distanciranje od društvenih uslova, raznovrsnih civilizacijskih događanja i vremenskog toka objektivne stvarnosti, te su psihoterapije pravi put i način za podršku lica lišenih slobode, kaže u razgovoru za Dnevne novine Tijana Vuković, psihološkinja i psihoterapeutkinja, koja je koordinatorka projekata NVO Identitet u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija. Nedavno je u UIKS-u otvorena izložba slika čiji su autoru osuđenici, koji izdržavaju kaznu zatvora, a upravo je Tijana, u saradnji sa bivšom osuđenicom, sada poznatom autorkom i slikarkom Oliverom Ćirković, vodila ove projekte u Spužu. Mlada psihološkinja rado i sa puno ljubavi radi ovaj posao i smatra da je rad sa zatvorenicima prevashodno potreban, neophodan i od javnog interesa. “Zatvorenici služe kazne za različita krivična djela. Nisu svi zatvorenici sa određenim oblikom psihopatologije. Nisu svi zatvorenici bez savjesti, morala, karakternih vrlina. Ali svi jesu kažnjeni zbog kršenja zakona, a greške se plaćaju lišavanjem slobode i nedaćama koje otuda proizilaze, kako u zatvoru, tako i nakon izdržavanja kazne. S obzirom da je ovo lično pitanje, želim da na-

glasim da je meni rad sa zatvorenicima otvorio novo poglavlje nauke i da kao psiholog i psihoterapeut dobijam širu sliku problema koja se odnose na krivična djela, na legalno i moralno, na pravdu i nepravdu i na sve ostale fenomene društvene stvarnosti”, ponosno kaže Tijana.

■ TEŠKO OSTATI OBJEKTIVAN

Međutim, kako dodaje, jako joj je teško da ostane objektivna. “Pogotovo kada godinu dana svake nedjelje po nekoliko sati provodite vrijeme sa istom grupom zatvorenika, slušate njihove životne priče i želite da im pomognete. Objektivnost je stvar profesionalne distance i uvijek imam u vidu i drugu stranu koja je oštećena i zbog čega je upravo pojedinac sa kojim razgovaram po-

činilac krivičnog djela. Psihoterapeut je tu da razumije i ne osuđuje, u suprotnom ne može biti psihoterapeut. Ja se u svom radu bavim graničnim situacijama i stalno imam na umu da mogu da dam doprinos ži-

Konkretno djelovanje Integrativne art psihoterapije ogleda se u usmjeravanju fokusa zatvorenika na kreativni aspekt njegove ličnosti, samopoštovanje, prihvatanje realnosti, ali i sagledavanje mogućnosti za promjenu, poboljšanje i obrazac zadovoljstva

votima zatvorenika, ali i društvu u cjelini, koje će imati manju stopu kriminaliteta, manje povratnika i veći stepen poštovanja ljudskih prava”, kaže Tijana, ali naglašava da emocije nikad ne isključuje, jer joj upravo one, zbog delikatnosti prestupa, pomažu u sprovođenju metoda i tehnika za koje procijeni da su najbolje za određenu osobu u određenom periodu ili stanju. “Zatvorenici su žrtve djela zbog kojih su osuđeni. U pojedinim krivičnim djelima oni odgovaraju zato što su druge učinili žrtvama. Zato je moja uloga da shvatim i jednu i drugu stranu, da upotrijebim svoje emocije kako bih na adekvatan način, sa željenim ishodom, uticala na zatvorenike. Svaki zatvorenik je nekada bio dijete, a ta djetinjstva i odrastanja nisu bila ni malo prijatna i lijepa. Nasilje nad djetetom ili mladim čovjekom stvara nasil-

Novi projekat sa bivšim osuđenicima NVO Identitet je 2017. godine imala istraživanje, čije rezultate je Tijana predstavila na Evropskom kongresu psihoterapeuta u Beogradu, koje je bilo zapaženo i pohvaljeno od autoriteta u toj oblasti iz Norveške. “Tokom 2018. i 2109. godine sprovedene su radionice ‘Etički modaliteti’ i klasične radionice Integrativne art psihoterapije i radno okupacione terapije. Da napomenem da je prodaja slika

čiji su autori zatvorenici, a koje su nastale u okviru projekta ‘Lična karta dostojanstva’ još uvijek u toku. Ovom prilikom pozivam sve ljude dobre volje koji imaju mogućnosti i želje da kupe slike i da tim putem daju doprinos radu i talentu zatvorenika”, poručila je Tijana. Kako je dodala, u 2020. godini će biti realizovan projekat „Postpenalno savjetovalište ŠANSA ZA ČAST I POBJEDU“.

“Postpenalno savjetovalište biće osnovano kao multifunkcionalno i odražavaće oblike rada za bivšim osuđenicima. Implentiraće se oblik rada sa bivšim zatvorenicima, a koji ima ciljano otklanjanje kriminalnih oblika ponašanja. Savjetovalište će raditi jednom nedjeljno za individualne i grupne tretmane, a svakodnevno će biti otvorena linija za onlone podršku”, kazala je Tijana.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

HRONIKA

KINJA, KOORDINATORKA PROJEKATA NVO IDENTITET Tijana Vuković

Tijana i Olivera sa učesnicima radionice

nika, rasturene porodice, roditelji koji upotrebljavaju psihoaktivne supstance itd. upućuju pojedinca da u odraslom dobu ide istim putem. I kome onda treba zamjeriti, takvim roditeljima, koji su opet možda imali svoje roditelje koji su radili slične stvari ili nisu imali roditelje uopšte, društvu. Kriminalno ponašanje je skup više fakora i strukture ličnosti pojedinca. Upravo zbog toga je topao i podržavajući pristup psihoterapeuta veoma važan”, kaže Tijana.

■ USMJERAVA-

NJE FOKUSA NA KREATIVNOST

“Pojedinac je više okrenut sebi pa samim tim pojačava dominantni spektar osobina koje su dio njegove ličnosti. Postoji set terapeutskih metoda i tehnika koje se mogu adaptirati pojedincu, a moj zadatak kao nekoga ko je odgovoran za njihovu primjenu, oslanja se na prepoznavanje potreba zatvorenika. Ja sam integrativni art psihoterapeut tako da sam kroz projekat ‘Lična karta dostojanstva’ koristila metode ovog holističkog pristupa koji predstavlja kreativnu upotrebu umjetničkih medija kao što su slikanje, crtanje, pisanje i sl. Na taj način se postiže podrška koja je od velike važnosti i koja svaku osobu uvažava u smislu njene osobenosti, bez obzira na krivično djelo”, pojasnila je Vuković za Dnevne novine. Prema njenim riječima, težina boravka u zatvoru se umanjuje psihoterapeutskim pristupom. “Konkretno djelovanje In-

tegrativne art psihoterapije ogleda se u usmjeravanju fokusa zatvorenika na kreativni aspekt njegove ličnosti, koji je stvaralački domen i koji je blagotvoran, podstiče samopouzdanje, samopoštovanje, prihvatanje realnosti, ali i sagledavanje mogućnosti za promjenu, poboljšanje i obrazac zadovoljstva. Takav način rada otvara lične puteve kreativnosti koji vode do rješavanja problema i promjene. Ona nas vraća izvoru vlastite snage, spontanosti, kreativnosti, prirodnosti i životnosti”, kaže Tijana, ističući da na taj način smanjuje nezadovoljstvo zbog „fizičke tjeskobe“ koja je neophodna u kazneno-popravnoj proceduri. “Slikanje i rad na sebi je ujedno i pravo svakog zatvorenika, pa je poznato da su zatvorenici na dužim kaznama uglavnom disciplinovani, fizički aktivni ili imaju neki hobi. Terapije pomažu zatvorenicima tako što daju stvaralački impuls svim tim radnjama, ali im ujedno pomaže da oblikuju ‘sliku o sebi’ i da postanu svjesni potencijala, istrajnosti i dostojanstva. Važno je napomenuti da terapije podstiču moralno djelovanje i da je empirijska etika njihovo polazište. Otuda je veoma upečatljiva i promjena ponašanja zatvorenika jer terapija utiče na njih

NISU SVI ZATVORENICI SA ODREĐENIM OBLIKOM PSIHOPATOLOGIJE. NISU SVI ZATVORENICI BEZ SAVJESTI, MORALA, KARAKTERNIH VRLINA.

da osvešćuju svoja krivična djela, da se prema tim djelima odnose kritički i da radom na sebi afirmišu sopstvene kvaliteta”, pojasnila je psihološkinja.

■ RESOCIJALIZACIJA ZATVORENIKA

Psihoterapeutski tretmani zatvorenika su, kako navodi Tijana, progresivni element reintegracije i resocijalizacije zatvorenika, sa primarnim ciljem da se smanji recidiv kriminala, da zatvorenici nakon isteka zatvorske kazne nastave životne aktivnosti kao slobodni građani, ali i da ostanu trajno na slobodi. “Činjenica je da svaki zatvorenik ima etiketu, da poslodavci nisu spremni da zapošljavaju bivše osuđenike i da je u velikoj mjeri prisutno nepovjerenje društva prema bivšim osuđenicima. Takve predrasude i stereotipi su otežavajuća okolnost za ljude koji su obilježeni kao nepoželjni i to je jedan od okidača recidiva u kriminal jer nanovo izaziva negativne emocije zbog diskriminacije, izopštavanja, osude i nepoštovanja pokušaja egzistiranja u sferi legalitata”, kaže Tijana. Zbog toga se, kako dodaje, psihoterapijom zatvorenici pripremaju za sve stresne situacije koje ih čekaju kada izađu iz zatvora i jačaju njihove stavove, značaj odluke i važnost svakog gesta u društvenoj zajednici. “Kada pojedinac koji završi sa izdržavanjem kazne više nikada ne počini ni jedno krivično djelo, to nije uspjeh samo tog konkretnog pojedinca već čitavog društva”, pojasnila je Tijana.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

hronika

akcija sDt i policije u više crnogorskih graDova

U akciji Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije, koja je sprovedena u više crnogorskih gradova, juče su privedene 93 osobe, osumnjičene za trgovinu ljudima i prevare privedeno, saznaju nezvanično Dnevne novine. Prema saznanjima našeg lista, u policijske prostorije dovedeno je i više stranih osoba, među kojima su i žrtve trgovine ljudima. Organizatori grupa, koji su takođe uhapšeni u jučerašnjoj višesatnoj akciji, prema saznanjima našeg lista, su boravili na više lokacija u Crnoj Gori, u iznajmljenim vilama. “Oni su sa teritorije Crne Gore vršili prevare putem interneta, na teritoriji Kine i Tajvana, čime sebi i organizovanpj kriminalnoj grupi pribavljali protivpravnu

imovinsku korist od više stotina hiljada eura”, saopštio je izvor Dnevnih novina iz Uprave policije. Kako su nam pojasnili, opsežnim i dugotrajnim radom službenika Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela krijumčarenja i trgovine ljudima i

Oni su sa teritorije Crne Gore vršili prevare putem interneta, na teritoriji Kine i Tajvana, čime sebi i organizovanpj kriminalnoj grupi pribavljali protivpravnu imovinsku korist od više stotina hiljada eura

Foto:WPA/POUZET20MN/SIPA

Privedene 93 osobe zbog trgovine ljudima

ilegalnih migracija, prekinut je lanac ove organizovane kriminalne grupe, koja je navodno djelovala i na teritoriji Slovenije, Hrvatske... Prema našim saznanjima, akcija je sprovedena u saradnji sa tajvanskom policijom, koja je crnogorskoj Upravi policije poslala određen broj svojih službenika kako bi lakše realizovali akciju. “Tri osobe koje potražuje Tajland dovedene su na saslušanju su u CB Podgorica, u okviru akcije policije usmjerene na borbu protiv trgovine ljudima”, saopšteno je nezvanično Dnevnim novinama iz Uprave policije. Saslušanja 93 privedene osobe, među kojima ima i stranih državljana, trajala su do kasno u noć, a policija se nije zvanično oglašavala ovim povodom. E.H.

Drugi slučaj oD početka goDine

U PožarU U Tološima sTradao mUškarac

U požaru koji je izbio prije dvije noći, oko jedan sat poslije ponoći, u podgoričkom naselju Tološi, stradao je D.B. (54), potvrđeno je Dnevnim novinama iz OKC-a. “Na spratu porodične kuće, vlasnika Lj.M. koja se nalazi u Ulici Milutina Vučinića, u podgoričkom naselju Tološi, iz za sada nepoznatih razloga izbio je požar u kome je život izgubio D.B.”, kazali su u OKC-u. Na lice mjesta ubrzo je stigla i policija, obavljen je uviđaj uz prisustvo vještaka za požare, dok je po nalogu tužioca tijelo stradalog poslato na obdukciju kako bi se utvrdio uzrok smrti. Tačan uzrok izbijanja požara znaće se nakon preliminarnog nalaza vještaka za požare. Ovo je već drugi slučaj od početka godine da na terito-

riji Podgorice neko strada u požaru. Podsjetimo, 3. januara, u jutarnjim satima stradao je Milentije Leovac (70), a dvije osobe su povrijeđene u požaru koji je izbio u stambenoj kući u podgoričkom naselju Mareza. Kako su tada saopštili iz Službe zaštite i spašavanja glavnog grada, 3. januara, u 6.33 časova dojavljeno im je da je došlo do požara u kući u neselju Mareza. “Tamo je upućeno pet ekipa, koje su zatekle požar na stambenom objektu u odmakloj fazi. Sa lica mjesta je javljeno da je kuća u plamenu i da je pretragom ustanovljeno da je jedna osoba stradala”, navode iz Službe zaštite i spašavanja Podgrica. Navodno, najviše je stradala prostorija u kojoj je bio šporet na drva, pa se sumnja da je to možda uzrok požara. E.H.

palili baklje i vrijeđali policiju

VojinoVić i lUčić kažnjeni Po 200, miloVićU kazna 700 eUra Mladići iz Pljevalja Miroslav Vojinović, Stevan Milović i Božo Lučić kažnjeni su sa po 200 eura zbog izazivanja buke, a Stevan Milović sa još 500 eura zbog ometanja u vršenju službene dužnosti, saznaju nezvanično Dnevne novine iz policije. Podsjetimo, oni su uhapšeni prije dva dana jer su, proslavljajući Božić, zapalili baklje, a nakon upozorenja policije vrijeđali nji-

hove službenike. Naime, više osoba, mahom navijača, je na jednom parking prostoru u Pljevljima zapalilo baklje, proslavljajući Božić. Osam osoba je dovedeno u službene prostorije CB Pljevlja radi prikupljanja obavještenja. Iz policije je saopšteno da su privedeni mladići koji su proslavljali Božić paleći navijačke baklje na sportskom igralištu u Skerlićevoj ulici u centru grada.

“Postupajući po prijavi građana policija je izašla na licu mjesta. Mladići su paljenjem baklji proslavljali Božić. Policijski službenici su ih upozorili da ne ometaju saobraćaj, što oni u tom trenutku nisu ni radili. Mladići su počeli da vrijeđaju policajce, pa je njih osam privedeno u Centar bezbjednosti u Pljevljima“, saopšteno je ranije iz pljevaljske policije. E.H.

DRUŠTVO

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ZBOG NESTRUČNOG RUKOVANJA PETARDAMA POVRIJEĐENO 15 OSOBA

KOD ČAK PET PACIJENATA OSTAĆE TRAJNI INVALIDITET

Tokom proteklih prazni- žalost, te povrede ostavile trajka čak 15 pacijenata imalo je ni invaliditet kod tih povrijeđepovrede izazvane upotrebom nih pacijenata”, rekao je Adbić pirotehničkih sredstava, dok u Jutarnjem programu Radioće kod pet, kao posljedica ne- televizije Crne Gore. stručnog rukovanja, ostati trajOn je zamolio sve, posebno roditelje, da vode rani invaliditet, kazao je direktor Urgentnog čuna kada su u pitacentra Kliničkog nju pirotehnička centra Crne sredstva. Gore dr Ner“Djelovi šamin Abdić. ke ili čak ci“Te pojele šake u vrede, natim povrežalost nijedama su su ni male, amputirani bezazlene. Dovone. Imamo ljan je to pomaloljetnih datak koja je snaga i jačina pacijenata, imaDr Abdić mo troipogodišnje tih sredstava i koji dijete na Institutu za je invaliditet prouzrobolesti djece, imamo na Klini- kovala”, upozorio je Abdić. ci za ortopediju četiri takva paOn je rekao da su ljekari, sacijenta. Ne želim da ulazim u nirajući te povrede i spašavadetalje, i da opisujem povrede, jući živote, u salama provodili mogu vam reći da su sve prou- i do osam sati za po jednu tazrokovane upotrebom piroteh- kvu povredu. ničkih sredstava, te da su, na“To su povrede koje ostavlja-

ju trajni invaliditet, i psihološki pečat ne samo za maloljetnu djecu, nego i roditelje čitav život”, kazao je Abdić i uputio roditeljima molbu i apel da izbjegavaju davati pirotehniku djeci, sa ili bez nadzora. Abdić je rekao i da je od 31. decembra, od ponoći, pa do juče ujutru pregledano 1.460 pacijenata, od kojih je 111 zadržano na bolničko liječenje. To, kako je saopštio, pokazuje kolika je opravdanost dolazaka pacijenata u Urgentni centar u tolikom broju. “Standardno, kao i tokom cijele godine, najopterećenije su Interna, Hirurška i Ortopedska ambulanta. Interna i Hirurška preko 500 pacijenata, a Ortopedska 290 pacijenata do 8. januara”, saopštio je Abdić i istakao da bi sve, a naročito roditelje, trebalo da zabrinu podaci da su imali 23 pacijenta povrijeđena u udesima, 18 pacijenata povrijeđenih u nasilju i slično. R.D.

111

PACIJENATA, OD 1.460 UKUPNO PREGLEDANIH U OVOJ GODINI U URGENTNOM CENTRU, ZADRŽANO JE NA BOLNIČKO LIJEČENJE

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

najbolji 1,17 Pižurica student na PMF-u UNIVERZITET CRNE GORE

Hrapović

HILJADA LJEKOVA RAZLIČITIH OBLIKA I JAČINA, KVALITETNE I SAVREMENE TERAPIJE, NALAZI SE NA POZITIVNOJ LISTI LIJEKOVA

Cijene na slobodnom tržistu diktiraju isključivo proizvođači, jer distributeri i veledrogerije imaju propisanu veleprodajnu (šest odsto) i maloprodajnu maržu (do 18 odsto), objasnio je Hrapović

MINISTAR ZDRAVLJA KENAN HRAPOVIĆ PORUČIO

Ljekovi sa Liste jeftiniji nego u Srbiji i Hrvatskoj Cijene ljekova u Crnoj Gori koji se nalaze na pozitivnoj Listi i izdaju se na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, odnosno koje plaća država, niže su od cijena u Srbiji i Hrvatskoj, kazao je ministar zdravlja Kenan Hrapović. On je agenciji MINA rekao da se u javnosti često manipuliše, iz neznanja, zle namjere, ili političkih pobuda, pa se razlika u cijeni ljekova na komercijalnom tržistu za dvadesetak medikamenata predstavlja kao nacionalni problem broj jedan, a riječ je o manje od jedan odsto ljekova u prometu sa liste koju plaća država Crna Gora. Cijene na slobodnom tržistu, kako je objasnio, diktiraju isključivo proizvođači, jer distributeri i veledrogerije imaju propisanu veleprodajnu (šest odsto) i maloprodajnu maržu (do 18 odsto). On je naglasio da su cijene ljekova u Crnoj Gori koji se nalaze na Listi ljekova, a izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, odnosno koje plaća država, niže od cijena u referentnim zemljama - Srbiji i Hrvatskoj. “Lista broji oko 1.170 ljekova različitih oblika i jačina, kvalitetne i savremene

DRUŠTVO

terapije. Prema analizi koju smo uradili, a u kojoj smo poredili cijene istih ljekova koje Crna Gora i Srbija imaju na Listi, crnogorska lista je jeftinija dva odsto”, rekao je Hrapović. Ministar je naveo da manje od jedan odsto ljekova ne može srušiti sliku o Listi od skoro 1.200 ljekova koju plaća Fond, a o čijem kvalitetu, kako je naveo, neprestano dobijaju pohvale od eminentnih stručnjaka iz regiona i šire. Hrapović je kazao da u Ministarstvu očekuju da će nakon planirane izmjene Liste i nakon pregovora koje su obavili sa farmaceutskim proizvođačima ljeko-

U JAVNOSTI SE ČESTO MANIPULIŠE, IZ NEZNANJA, ZLE NAMJERE, ILI POLITIČKIH POBUDA, PA SE RAZLIKA U CIJENI LJEKOVA NA KOMERCIJALNOM TRŽISTU ZA DVADESETAK MEDIKAMENATA PREDSTAVLJA KAO NACIONALNI PROBLEM BROJ JEDAN, A RIJEČ JE O MANJE OD JEDAN ODSTO LJEKOVA U PROMETU SA LISTE KOJU PLAĆA DRŽAVA CRNA GORA.

vi biti jeftiniji u poređenju sa istim sa Liste ljekova u Srbiji. Kako je rekao, sve ljekove koje predlažu kritičari zdravstvenog sistema mogu uvrstiti na Listu, ali za to su potrebna dodatna sredstva u budžetu. “Ne mislimo da to treba raditi ako na listi imamo odgovarajuću terapiju”, rekao je Hrapović. On je naglasio da građani ne treba da kupuju ljekove koji se nalaze na Listi ukoliko ih je ljekar propisao, a da bi ljekari trebalo da propisuju ljekove koji se nalaze na njoj i na taj način smanje izdatke iz džepa građana. Hrapović je podsjetio da Zakonom o ljekovima “organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije vrši inspekcijski nadzor nad cijenama ljekova u prometu” i pozvao sve građane da nadležno Ministarstvo ekonomije obavijeste o drastičnim razlikama u cijenama na komercijalnom tržištu ljekova u Crnoj Gori. “Na ovaj način upućujemo na propisani put za rješavanje ovog pitanja, pri čemu želimo da isti takav dopis dobijemo i mi u Ministarstvu zdravlja, jer ćemo razgovarati sa pojedinim proizvođacima na ovu temu”, kazao je Hrapović. J.V.Đ.

Student Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na smjeru Računarske nauke, Nikola Pižurica (9.95) proglašen je za najboljeg studenta tog fakulteta za tekuću studijsku godinu 2019/20. “Velika mi je čast što sam od Univerziteta Crne Gore dobio ovu nagradu. Na Prirodno-matematičkom fakultetu postoji veoma jaka konkurencija za titulu najboljeg studenta i biti prepoznat među takvima predstavlja značajan uspjeh”, kazao je Nikola. Ulaganje vremena i energije u sticanje znanja i sopstveno usavršavanje, kako kaže, nikad nije doživljavao kao bilo kakvo odricanje. “Smatram da je pronalaženje posla u kojem uživate svakako značajnije od nekih stvari kojih se, zarad toga, eventualno moramo odreći. Postizanje natprosječnog uspjeha je naravno zahtjevno i potrebna je izuzetna posvećenost, ali mi to ne pada teško jer se bavim naučnim oblastima koje su mi inspirativne i fascinantne”, kazao je najbolji student Prirodno-matematičkog fakulteta. Nikola navodi da na studijskom smjeru Računarske nauke postoji dobar balans između teorijskih predmeta i predmeta orijentisanih na izradu praktičnih projekata, što čini jednu od najvećih prednosti u odnosu na smjerove koji su fokusirani pretežno na teoriju. Kada je riječ o budućim

planovima, kaže, da razmatra mogućnosti upisa Master studija na nekom od inostranih univerziteta. “Konkretne oblasti specijalizacije za koje se interesujem su vještačka inteligencija i njena podoblast mašinskog učenja, kao i data mining – disciplina koja se bavi izvlačenjem korisnih zaključaka iz velikih kolekcija podataka i pronalaženjem pravilnosti među njima”, dodaje on. Prirodno-matematički fakultet je, dodaje Nikola, najbolji izbor svim budućim studentima koji se zanimaju za usmjerenja koja ovaj fakultet nudi i žele da studiraju u Crnoj Gori. “Na našem smjeru, studenti u toku osnovnih studija stiču mnoga korisna znanja iz raznih matematičkih disciplina, uče tehnike za rješavanje realnih problema u računarstvu i upoznaju se sa metodologijama razvoja softverskih sistema raznih namjena kroz praktične zadatke i projekte”, zaključuje Nikola. J.V.Đ.

NA STUDIJSKOM SMJERU RAČUNARSKE NAUKE POSTOJI DOBAR BALANS IZMEĐU TEORIJSKIH PREDMETA I PREDMETA ORIJENTISANIH NA IZRADU PRAKTIČNIH PROJEKATA, ŠTO ČINI JEDNU OD NAJVEĆIH PREDNOSTI U ODNOSU NA SMJEROVE KOJI SU FOKUSIRANI PRETEŽNO NA TEORIJU

Rektor Nikolić uručio je priznanje Pižurici

16 ZAPOŠLJAVANJE DIREKTOR ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE SULJO ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

U 2020. OJAČAĆEMO SARA

⌦ Jelena Vađon Đurišić

Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan je trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti.

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i u ovoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta u manje razvijenim sredinama, a u fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, istakao je u intervjuu za Dnevne novine direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić. DN: Da li ste zadovoljni padom stope nezaposlenosti ili bi ona, prema Vašem mišljenju, mogla biti niža? Mustafić: Sa zadovoljstvom ističem da je u Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u državi se nalazi 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine. Zavod za zapošljavanje, sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana

OJAČANA SARADNJA SA POSLODAVCIMA NAM JE CILJ I ZA NAREDNI PERIOD. I OVOM PRILIKOM IH POZIVAM DA POKUŠAJU DA ZADRŽE NAJBOLJE I NAJKVALITETNIJE RADNIKE VEĆIM PLATAMA, BOLJIM USLOVIMA RADA I BENEFICIJAMA. ISTOVREMENO, ZAVOD ĆE, KROZ SVOJE PROGRAME AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA, SVE NEZAPOSLENE KOJI SU ZAINTERESOVANI ZA STICANJE DODATNIH ZNANJA I VJEŠTINA - NA VRIJEME OBUČITI.

strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, daje punu podršku namjeri da se unaprijedi tržište rada. Postignutim rezultatima u 2019. godini smo prilično zadovoljni. U dijelu posredovanja za sezonsko zapošljavanje smo premašili plan i doprinijeli većem angažovanju domaćih radnika na sezonskim poslovima. Takođe, realizovali smo sve programe predviđene Akcionim planom zapošljavanja i Programom rada i povećali zapošljivost i zapošljavanje nezaposlenih lica. Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, i minulih 12 mjeseci su sticale nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove na koje nailaze u poslovanju. Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude znatnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone, kao i drugih mjera Zavoda.

DN: Ostaje li otvaranje novih radnih mjesta jedan od glavnih ciljeva i za 2020. godinu? Mustafić: Apsolutno. Podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranje novih radnih mjesta ostaju prioriteti Zavoda i u godini pred nama. Prema svim izazovima, u skladu sa svojim mogućnostima, Zavod će se kao i do sada odnositi krajnje odgovorno i profesionalno. Za poslodavce koji imaju potrebu za zapošljavanjem novih radnika, Zavod će i ubuduće finansijski učestvovati u troškovima obuke nezaposlenih, za konkretna radna mjesta. Posredovanje u zapošljavanju je naša osnovna uloga. Cilj nam je da pomažemo i što više podstičemo zapošljavanje svih

Mustafić

Uskoro drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava DN: Slijedi drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru Programa grantova za samozapošljavanje. Koliko novih preduzeća predviđate da će biti otvoreno u okviru njega? Mustafić: Nastavak realizacije Programa grantova za samozapošljavanje i objavljivanje drugog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, u okviru kojeg je predviđeno otvaranje između 130 i 140 novih preduzeća, inače je jedan od najznačajnijih projekata u 2020. godi-

ni. Iznos bespovratnih sredsta- nosti građana sa evidencije, ali va za otvaranje novog radnog i ukupne zaposlenosti. mjesta je od tri do sedam i po hiljada eura. Pravo da apliciraju imaće sva nezaposlena lica iz evidencije Zavoda, koja se nalaze na evidenciji šest mjeseci kontinuirano do dana objavljivanja poziva. Zavod će i u 2020. godini nastojati da poboljša kvalitet svojih besplatnih usluga, kao i svih aktivnosti koje će posredno ili neposredno, nadam se, doprinijeti da se i narednih 12 mjeseci nastavi trend povećanja zaposle-

17 O MUSTAFIĆ U INTERVJUU ZA DNEVNE NOVINE PORUČIO ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ZAPOŠLJAVANJE

ADNJU SA POSLODAVCIMA Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera učešćem u programima omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada

nezaposlenih lica, a posebno onih iz kategorije teže zapošljivih. Budući da je tržište rada dinamično, odnosno da se zahtjevi poslodavaca konstantno mijenjaju, nastojaćemo da aktivne mjere prilagodimo njihovim identifikovanim potrebama. Takođe, nastojaćemo da ažurnije nego do sada, brže i efikasnije odgovaramo na njihove zahtjeve. Svjedoci smo činjenice da se u manje razvijenim sredinama sve teže dolazi do posla jer je izražena loša ekonomska situacija, nedostatak visokoobrazovnih ustanova, ali i odsustvo investicija. U namjeri da ovom, evidentnom, problemu pristupi na pravi način Zavod je i prošle godine pokazao da i te kako vodi računa o stimulaciji regionalnog razvoja. Naime, u programima aktivne politike zapošljavanja sa više od 50 odsto su učestvovala lica iz sjevernog regiona. Tako će biti i ubuduće. Nastojaćemo da nezaposlenim osobama sa sjevera, učešćem u programima omogućimo sticanje novih znanja i vještina, neophodnih na savremenom tržištu rada. Od potrebe privrede i otvaranja novih radnih mjesta zavisiće i obim njihovog zapošljavanja. Prioriteti Zavoda prilikom posredovanja u zapošljavanju u manje razvijenim sredinama i dalje će biti mladi, dugoročno nezaposleni, žene, korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice i osobe sa invaliditetom.

Mustafić: Naši mladi ljudi izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali im nedostaju praktična, upotrebljiva znanja i vještine. Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave. Na fakultetima se uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Uvođenje dualnog obrazovanja nudi realna očekivanja da će se kroz školovanje i rad u isto vrijeme obrazovati mladi ljudi sposobni da se prije uključe na tržište rada. Prepoznavši značaj sticanja praktičnih znanja u Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja i vještine za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja. Zavod, pored ovog programa, realizuje široku lepezu programa aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima daju mogućnost da, u realnom radnom okruženju, steknu praktična znanja i povećaju zaposlenost. DN: Zavod je, tokom cijele

130

11,5

DN: Poslodavci često kažu da naši mladi ljudi nemaju potrebne vještine. Da li je to zaista tako?

MILIONA EURA OPREDIJELJENO JE BUDŽETOM ZA 2020. ZA MJERE I AKTIVNOSTI IZ AKCIONOG PLANA, KOJI SPROVODI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE, OD KOJIH JE 8,3 MILIONA EURA PREDVIĐENO ZA FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE OSI

godine, intenzivno komunicirao sa poslodavcima u cilju identifikovanja njihovih kadrovskih potreba. Prioritet ste dali poslodavcima koji su godinama zapošljavali pretežno strance. Ima li pomaka? Mustafić: Godinama bilježimo primjedbe sa obje strane. Naše ankete pokazuju da se radnici koji se vrate sa sezonskih poslova češće žale na loše uslove rada pa tek onda na niske plate i prekovremeni rad. Sa druge strane, prigovori poslodavaca se uglavnom odnose na činjenicu da domaćim radnicima nedostaju praktična znanja i vještine. Mobilni timovi Zavoda su, od samog početka godine, pregovarali sa poslodavcima u dijelu poboljšanja uslova rada. Omogućili smo im i neposredan kontakt sa nezaposlenima na mini sajmovima zapošljavanja. Taj vid posredovanja se pokazao veoma dobrim i upravo tu su dogovoreni brojni radni angažmani. Sa takvom praksom nastavljamo i ubuduće. Ojačana saradnja sa poslodavcima nam je cilj i za naredni period. I ovom prilikom ih pozivam da pokušaju da zadrže najbolje i najkvalitetnije radnike većim platama, boljim uslovima rada i beneficijama. Istovremeno, Zavod će, kroz svoje programe aktivne politike zapošljavanja, sve nezaposlene koji su zainteresovani za sticanje dodatnih znanja i vještina - na vrijeme obučiti. Od većeg zapošljavanja domaćih radnika svi mogu imati koristi. Intenzivnijim, zajedničkim, aktivnostima sredstva ćemo usmjeravati u one programe koji doprinose smanjivanju deficita određenih zanimanja i boljoj zapošljivosti lica sa evi-

DO 140 NOVIH PREDUZEĆA TREBALO BI DA SE OTVORI U OKVIRU DRUGOG POZIVA ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA U OKVIRU PROGRAMA GRANTOVA ZA SAMOZAPOŠLJAVANJE

dencije nezaposlenih. DN: Novi Zakon o radu je usvojen. Koliko ste kao direktor zadovoljni ovim zakonom, da li smatrate da će njime biti poboljšan položaj radnika? Mustafić: Novim Zakonom o radu utvrđene su značajne novine, prevashodno kada su u pitanju prava zaposlenih. Smatram da će novim Zakonom, u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, biti poboljšan položaj zaposlenih. Ovdje prije svega mislim na odredbe koje se odnose na produžetak trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanje radnog vremena, obavezno korišćenje godišnjeg odmora, nemogućnost zaključivanja blanko ugovora o radu i zaštitu žena.

DN: Da li ovaj zakon pruža mogućnost borbe protiv “rada na crno” i da li Vi imate mehanizam za sprečavanje te pojave? Mustafić: Pored zaštite prava zaposlenih i povećanja fleksibilnosti na tržištu rada Zakon o radu, između ostalog, obezbjeđuje i efikasnije suzbijanje sive ekonomije. Vjerujem da će predložena rješenja biti dobra osnova za sprečavanje “rada na crno”, te da će njegova dosljedna primjena biti od velikog značaja u borbi protiv ove pojave na tržištu rada. Smatram da je Zavod za zapošljavanje Crne Gore i do sada, kroz programe aktivne politike zapošljavanja, dao značajan doprinos u sprečavanju “rada na crno”. Vjerujem da će koordinirana aktivnost svih relevantnih institucija dovesti do boljih rezultata na ovom polju. DN: Koji će biti Vaši najznačajniji projekti za 2020. godinu? Mustafić: Kao što sam na-

javio nedavno, prioriteti Zavoda u 2020. biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, pretežno u manje razvijenim sredinama. U fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom. U cilju prilagođavanja zahtjevima tržišta Zavod će i ubuduće raditi na poboljšanju kvaliteta svojih besplatnih usluga i njegovanja dobre saradnje sa poslodavcima. Budžetom Crne Gore za 2020. godinu u dijelu mjera i aktivnosti iz Akcionog plana, koji sprovodi Zavod za zapošljavanje, opredijeljeno je 11,5 miliona eura, od kojih je osam miliona i trista hiljada eura predviđeno za Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Tim sredstvima će, između ostalog, i ove godine biti finansirane grant šeme za podsticanje zapošljavanja lica sa invaliditetom u cilju otvaranja novih radnih mjesta. Tri miliona eura, koliko je predviđeno za realizaciju programa i mjera aktivne politike zapošljavanja, omogućiće realizaciju programa za gotovo 2.000 nezaposlenih sa naše evidencije. Za otvaranje novih radnih mjesta u 2020. godini, po Inoviranom programu za kontinuirano stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva u Crnoj Gori, predviđeno je 200.000 eura. Biće podržane one biznis ideje koje sadrže novo zapošljavanje. Posebno ističem da su uslovi kreditiranja povoljniji od tržišnih, niže kamatne stope, duži grejs period i duži rok povraćaja sredstava. Iznos sredstava koja se dodjeljuju su: 5.000 eura za otvaranje jednog novog radnog mjesta, 10.000 za otvaranje dva nova radna mjesta i 15.000 eura za otvaranje tri nova radna mjesta. Pravo da apliciraju za ovaj program imaju sva nezaposlena lica, preduzetnici i pravna lica. Lica koja ne budu mogla da obezbijede sredstva obezbjeđenja podržaćemo putem grantova za samozapošljavanje.

Crna Gora Javna izvršiteljka Snežana Pavličić iz Podgorice -Ul. 13 Jul br. 18I.br.1099/19

Na osnovu člana 336, 337, 341 i 342 Zakona o svojinsko pravnim odnosima («Službeni list Crne Gore» broj 19/09) JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari hipotekarnog povjerioca «ERSTE BANK» AD Podgorica, Ul. Arsenija Boljevića br. 2A, koga zastupa punomoćnik Petar Minić, advokat iz Podgorice, protiv kreditnog dužnika Raković Saše iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115 i hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina br. 115, radi naplate novčanog potraživanja, vr.spora: 9.512,43€, dana 30.12.2019. godine, objavljuje

OBAVJEŠTENJE O VANSUDSKOJ PRODAJI Treća vansudska prodaja nepokretnosti hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke iz Podgorice, održaće se putem javnog nadmetanja dana 29.01.2020. godine, sa početkom u 12:00 časova, u prostorijama Javne izvršiteljke Pavličić Snežane koje se nalaze na adresi ul. 13 Jula, br.18 Podgorica. Predmet vansudske prodaje su nepokretnosti upisane u LN br. 5823, KO Podgorica III, PJ Podgorica, i to: kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja zemljište ispod porodične stambene zgrade, površine 104m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, kat. parcela br.2090/502, potes Stari aerodrom, po načinu korišćenja dvorište, površine 284m2, u obimu prava korišćenje 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, objekat na kat. parceli br.2090/502, br. zgrade 1, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada sa: PD 1, garaža kao dio zgrade, prizemlje površine 40m2; PD 2, stambeni prostor, prizemlje površine 40m2; i PD 3, stambeni prostor, potkrovljemansarda, površine 80m2, u obimu prava svojina 1/1 hipotekarnog dužnika Raković Slobodanke, na kojim nepokretnostima je u korist Hipotekarnog povjerioca konstituisana hipoteka osnovom Založne izjave UZZ 531/2013 od 14.08.2013. godine, radi obezbjeđenja potraživanja Hipotekarnog povjerioca prema kreditnom dužniku Raković Saši iz Podgorice, ul. Zmaj Jovina 115, osnovom Ugovora o kreditu LD/13219/00014 od 14.08.2013. godine. Procijenjena vrijednost navedenih nepokretnosti iznosi 115.600,00€, a na trećoj vansudskoj prodaji nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ukupan iznos novčanog potraživanja po navedenom ugovoru o kreditu iznosi 9.512,43€, na koji iznos se ima obračunati zakonska zatezna kamata počev od 14.05.2019. godine, pa do isplate. Procijenjeni realni troškovi prodaje i drugi izdaci nastali od početka postupka namirenja iznose 1.895,74€. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju lica koja prije početka postupka prodaje uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 10% od početne prodajne cijene nepokretnosti sa svrhom uplate “depozit za učešće u javnom nadmetanju” na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 5401072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni da dostave dokaz o uplati depozita i lične podatke, i to za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj i kopiju lične karte, a za pravna lica: naziv, sjedište i izvod iz CRPS-a. Prijave se podnose javnoj izvršiteljki Snežani Pavličić na adresu ul. 13 Jul, br. 18, najkasnije dva dana prije održavanja javnog nadmetanja. Prijave moraju biti zapečaćene uz naznaku “za javno nadmetanje - ne otvaraj”. Prijave pravnih lica moraju biti ovjerene pečatom i potpisom njihovog ovlašćenog lica. Lica čija su prijave neblagovremene i neuredne ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su uslovi za javnu prodaju ispunjeni ako se u naznačeno vrijeme prijavi makar jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Predmetne nepokretnosti prodaće se licu koje na javnom nadmetanju ponudi najvišu cijenu. Najbolji ponudilac-kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana prodaje položi cjelokupnu cijenu za koju je kupio nepokretnosti u depozit na žiro račun postupajuće javne izvršiteljke br. 540-1072965 koji se vodi kod «Erste Bank» AD Podgorica, nakon čega je lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da u roku od 8 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnostima opterećenim hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko najbolji ponudilac-kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku, javna izvršiteljka će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javna izvršiteljka će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu ili ne zaključe Ugovor o kupoprodaji sa Hipotekarnim povjeriocem i navedenom roku, javna izvršiteljka će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji. Depozit ponuđača sa kojim je zaključen ugovor o kupoprodaji se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime depozita nakon zaključenja nadmetanja. Troškovi prenosa nepokretnosti (porez, takse i ostali troškovi prodaje) padaju u cjelosti na teret kupca. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti od ovlašćenog lica koje sprovodi postupak vansudske prodaje-Javne izvršiteljke Snežane Pavličić na adresi ul. 13 Jula, br. 18, Podgorica, ili putem telefona 067/500-840; 020/673-222. U Podgorici, dana 30.12.2019. godine

Ovlašćeno lice Javna izvršiteljka Snežana Pavličić

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Komunalni red u niKšiću n

OslObOđena pa mjesta za inva

lužba Komunalne policije Nikšić u prošloj godini ostvarila je vidljive rezultate, koji bi trebalo da budu još bolji tokom 2020. godine, ocijenio je za DN načelnik Komunalne policije Novica Milović.

“Kada sumiramo sve rezultate iza nas je naporna godina, ali smo zadovoljni učinjenim, trenutno stanje komunalnog reda možemo ocijeniti veoma dobrim. Za postignute rezultate zaslužan je svaki pojedinac u službi komunalne policije, koji su upornošću i zajedništvom pokazali da se može doći do takvih rezultata. Nadamo se da ćemo u 2020. godini to zajedništvo prenijeti i na ostale segmente društva i svi zajedno krenuti naprijed”, istakao je Milović. U minuloj godini komunalna policije Nikšić izvršila je oko 14.300 nadzora, postupila po velikom broju zaprimljenih prijava od građana, u slučajevima kada nije bila nadležnost komunalne policije iste su zaprimljene i proslijeđene drugim državnim ili lokalnim inspekcijskim i drugim organima. Milović kaže da je sprovedeno niz akcija koje su dale vidljive rezultate. “Među kojima su najveće rezultate dale akcije ‘Trotoar’, ‘Plakat’ i ‘Ugostitelj’. Akcija ‘Trotoar’ dala je značajne rezultate u podizanju svijesti saobraćajne kulture u našem gradu. Po pitanju zakona o bezbjednosti saobraćaja ova služba izdala je 9.403 prekršajna naloga. Posebno smo ponosni što smo u velikom broju oslobodili parking mjesta za osobe sa invaliditetom pa je po tom osnovu izdato 1.832 prekršajna naloga. Akcija ‘Plakat’ sprovedena je zajedno sa NVO Alfa centar, kada su uklonjeni plakati sa stabala i stubova javne rasvjete, a služba komunalne policije je kasnije brinula o komunlanom redu da ne dođe do novih lijepljenja i ovom prlikom izdala osam prekršajnih naloga. Akcija ‘Ugostitelj’ je sprovođena tokom cijele go-

Novica Milović

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Crna Gora

Na zavidNom Nivou

arking alidna lica Divlje deponije pod lupom komunalaca

Jedan od gorućih problema - divlje deponije takođe su bile pod “lupom” komunalne policije. Milović kaže da su u 2019. godini i po tom pitanju vidljivi rezultati. “Služba komunalne policije je u 2019. godini izdala dva prekršalna naloga za formiranje divljih deponija i dala naloge za uklanjanje više deponija koje su formirane u užem i širem gradskom jezgru. Brinuli smo se i o rječnim koritima. U jednom slučaju izdata su dva prekršajna naloga za nelegalnu eksploataciju pijeska. Izdata su i dva prekršajna naloga za neočišćen snijeg sa javne površine”, istakao je Milović. I tokom minule godine službenici komunalne policije ometani su tokom vršenja nadležnosti, pa je ta služba reagovala i po tom osnovu. “Zbog ometanja službenika komunalne policije pokrenuto šest prekršajnih postupaka kod nadležnog organa, u pet slučajeva licima su izrečene novčane kazne, a jedan predmet je još u proceduri. U jednom slučaju jedno lice je procesuirano zbog krivičnog djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti”, kazao je Milović. dine, a posebno u ljetnjem periodu. Akcija se najviše odnosila na radno vrijeme ugostiteljskih objekata, emitovanje muzike i buke iz ugostiteljskih objekata, u ovom slučaju izdato je 77 prekršajnih naloga za nepoštovanje radnog vremena a dva prekršajna naloga zbog prekoračenja buke”, rekao je Milović. Komunalna policija radila je i na ugradnji limitatora u kafićima, kako bi se smanjila buka. “U gradu imamo ugrađeno 28 limitatora zvuka, to jeste pokriveno je kompletno uže gradsko jezgro”, naglasio je Milović. M.R.

Žabljak

Na Žabljaku se polako zahuktava skijaška sezoNa

Dnevno na stazi oD 300 Do 500 skijaša Zimska turistička sezona na sjeveru Crne Gore je u jeku, a protekle sedmice su se stekli uslovi za skijanje u metropoli crnogorskog planinskog turizma. Ljubitelji planinskih sportova već treći dan mogu da svoje vještine oprobaju na Žabljaku na skijalištu Savin kuk. “U protekla tri dana smo imali padavina, ali to nije dovoljno da kompletna Skijališta stavimo u funkciju. Trenutno je u funkciji skilift broj 14 i snoubord skijaška staza dužine 600 metara, kao i žičara Savin kuk 1 i Savin kuk 2, ali samo za panoramsko razgledanje. Budući da radimo sa umanjenim kapacitetom, mogu reći da smo zadovoljni posjetom. Svakog dana imamo od 300 do 500 skijaša”, naveo je direktor tog skijališta Milutin Tomić agenciji Infobiro Montenegro, dodaju-

Trenutno je u funkciji ski-lift broj 14 i snoubord skijaška staza dužine 600 metara, kao i žičara Savin kuk 1 i Savin kuk 2, ali samo za panoramsko razgledanje

ći da skijalište Savin kuk radi svakog dana od 10 do 16h. Ove godine ski-pas iznosi osam eura za djecu i 13 eura za odrasle, a uveden je i jednočasovni ski-pas, tri eura za djecu, a pet za odrasle. “Takođe smo uveli i povoljnost za osobe starije od 60 godina, za njih dnevni ski-pas iznosi 10 eura”, dodao je Tomić. Poslovanjem su zadovoljni i na skijalištu Javorovača, kazao je Vuk Popović, di-

rektor preduzeća “VZ sport”, koje je zakupilo to skijalište. “Možemo reći da smo zadovoljni, iako skijalište ne radi punim kapacitetom, upaljen je samo bebi lift, veliki ne radi zbog male količine snijega. Posjeta je solidna, imamo već prepoznatljivu školu skijanja i nadamo se još većem odazivu”, rekao je Popović. I skijalište Javorovača je otvoreno svakog radnog dana od 10 do 16h, a ove godine biće domaćin sada već regionalno prepoznatog skkampa za najmlađe. “Ski-kamp ove godine radi od 19. janura, a trajaće do 26. januara. Druga grupa je od 2. do 9. februara. Cijena ski-kampa sa boravkom od sedam dana i kompletnom ski opremom iznosi 300 eura. Takođe, dnevni ski-pas za djecu je pet, a za odrasle osam eura”, dodao je Popović. Skijaši juče na Žabljaku

Crna Gora

Ostaci lovačkog psa kojeg su napali vukovi

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

niKšić: dio Kapinog polja vojs

Za ostatak ae opština traži M

Kolašin: lovci strijepe od napada

Vukovi na Trebješici rastrgli lovačkog psa Veoma niske temperature, prvih januarskih dana, koje se spuštaju na više od 10 stepeni ispod nule, nijesu na ruku išle ni ovdašnjim lovcima, koji vikend provode loveći divlje svinje. Prema planinama Bjelasici, Sinjajevini, Vučju i drugim planinskim područjima, kako su nam ispričali lovci, ne idu u lov zbog straha za bezbjednosti pasa. Naime, čim vukovi začuju lavež pasa odmah krenu na njih. Tako su prvog dana Nove godine izgubili jednog rasnog i skupo plaćenog lovačkog psa. Kako nam je ispričao Radosav Puletić Major, koji pripada udruženju lovaca Kolašina, Morače i Podgorice, prvog januara krenuo je sa grupom od 15 lovaca iz podgoričkog udruženja na teren Trebješice prema Veruši. “Lovni dani su nam vikendom i državnim praznicima, tako da je nas 15 lovaca 1. januara krenulo u lov. Ja pripadam i kolašinskom i moračkom kao i podgoričkom

čim vukovi začuju lavež pasa odmah krenu na njih. Tako su lovci prvog dana nove godine izgubili jednog rasnog i skupo plaćenog lovačkog psa

udruženju lovaca, a tog dana sam krenuo sa mojim drugovima iz Podgorice. No ‘potjerala’ nas je velika hladnoća nazad kući, a imali smo i veliku štetu, jer su nam vukovi rastrgli jednog kera. Krenuli smo prema Veruši, na lokaciji Trebješice”, kazao je on i dodao da je pas bio od lovaca udaljen oko kilometar i po, te da je imao ogrlicu za praćenje, pa su ga kasnije pomoću nje pronašli, ali bio je rastrgnut. Izgleda da je bilo više vukova, jer jedan vuk ga ne bi mogao za tako kratko vrijeme pojesti. Pas je bio plaćen oko dvije hiljade eura, i to je za lovca velika šteta, on je bio pas mog druga iz Podgorice Filipa Kažića”, objasnio je Puletić. On je takođe istakao da se kerovi ne smiju puštati, niti lovci idu prema planinama Bjelasici, Sinjajevini, Vučju i drugim planinskim područjima. “Ako bi se krenulo prema planinama, čim bi kerovi zalajali gotovo bi bilo, vukovi bi odmah pojurili prema njima i tu bi bila gotova priča. Sa kerovima se iz tog razloga ne kreće prema planinama. Kako se najavljuje po prognozama predstojeći vikend će biti nešto topliji pa krećemo na neki drugi teren u lov na divlju svinju”, kazao je Puletić. Z.B.

inistarstvo odbrane odustalo je od ideje da vojni aerodrom iz Golubovaca preseli u Nikšić ili Berane. Ipak, kapacitete nikšićkog aerodroma na Kapinom polju Vojska Crne Gore iskoristiće za premještanje jednog helikopterskog odjeljenja koje će služiti za brze intervencije na sjeveru države.

Opština s druge strane nastavlja da traži partnere za potpunu valorizaciju aerodroma. Prije nešto više od godinu Ministarstvo odbrane intenzivno je razmišljalo o preseljenju vojnog aerodroma iz Golubovaca na Kapino polje u Nikšiću. No, nakon detaljnih analiza, od te ideje se, ipak, odustalo. Golubovci će i dalje biti vazduhoplovna baza Vojske Crne Gore. Kako je kazao komandant Vazduhoplovstva Vojske CG Bojan Blagojević, sadašanja lokacija na kojoj je vojni aerodrom Knjaz Danilo posjeduje sve neophodne kapacitete koji zadovoljavaju ne samo potrebe vazduhoplovstva već obezbjeđuju najbolje uslove “Host Nation” kocepta podrške, koja je jedna od obaveza naše države u sistemu kolektivne bezbjednosti.

Aerodrom Kapino polje u Nikšiću Ipak, Vojska nije u potpunosti odbacila kapacitete aerodroma na Kapinom polju. Tražila se mikro lokacija za brze intervencije helikopterskih jedinica i izbor je pao upravo

Sa jučerašnjeg koncerta na Cetinju

na nikšićki aerodorom, uz neophodna ulaganja u prateću infrastrkturu. “Dislokacije jednog takvog od dva helikopterska odjeljenja omogućila bi obavljanje

cetinje: održan Kon

Predstavili se Na trgu ispred dvorca kralja Nikole na Cetinju juče je održan koncert internacionalno priznatog crnogorskog Dua na gitari Srđan Bulatović i Darko Nikčević uz pratnju kamernog orkestra. Manifestacija “Božićni bazar i koncert u podne” organizuje se već treću godinu zaredom, dok tradicija organizovanja muzičko-zabavnog programa za vrijeme božićnih praznika na Dvorskom trgu traje još od 2011. godine. Za punih 10 godina Cetinje je ugostilo muzičke zvijezde i

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Sci cRNe goRe

foto: volimpodgoricu.me

erodroma partnere

zadataka na sjeveru naše države u slučaju kriza, elementarnih nepogoda i slično”, kazao je Blagojević. Činjenica da vazduhoplovstvo neće koristiti sve kapaci-

Vojska nije u potpunosti odbacila kapacitete aerodroma na Kapinom polju. Tražila se mikro lokacija za brze intervencije helikopterskih jedinica i izbor je pao upravo na nikšićki aerodrom, uz neophodna ulaganja u prateću infrastrukturu

tete aerodroma navelo je lokalnu upravu da nastavi sa idejom o njegovoj potpunoj valorizaciji. Već postoje zainteresovani partneri, ističe prvi čovjek Nikšića Veselin Grbović, ali ne želi da otkriva detalje. “Radi se o respektabilnim partnerima i očekujem da to bude pozamašna investicija i zaposlen veliki broj naših građana. Dobijamo objekat, o čijoj funkciji sada ne bih pričao, ali je previše dobro”, kazao je Grbović. I aerodrom u Beranama našao se prošle godine u planovima Ministarstva, ali se, kako pojašnjava Blagojević, u potpunosti odustalo od toga, zbog, kako je naveo, blizine stambenih objekata, nepovoljnog geografskog položaja i meteo uslova. RTCG

NceRT giTARSKog DUA BUlAToVić - NiKčeVić

e originalnim kompozicijama umjetnike poput Jelene Tomašević, Borisa Novkovića, Halida Bešlića, grupe Colonia, Miligram, Tropico band, Prljavo kazalište, Galija, Kamerni orkestar “Nuova”, Renatu Perazić i druge. Jučerašnji koncert održan je u organizaciji Turističke organizacije i Prijestonice Cetinje. Duo Bulatović - Nikčević predstavio se cetinjskoj i široj publici svojim originalnim kompozicijama. Njihove kompozicije prožete su različitim uticajima od klasične i flamenko preko filmske do popularnih muzičkih pravaca i tradi-

cionalne crnogorske muzike. Ono što karakteriše različitost i originalnost njihovih muzičkih djela jesu nepravilni ritmovi Balkana, ljepota Mediterana i misticizam Orijenta. Na repertoaru koncerta bile su i kompozicije kao što su “Još ne sviće rujna zora”, “Vrsuta”, “Snovi”, “Balkan”, “Orijent”, “Energija”, “Akrobat” i dr. Pored autentičnog muzičkog izvođenja na gitari, program je upotpunjen i Božićnim bazarom sa domaćim specijalitetima, crnogorskim suvenirima i proizvodima domaće radinosti. I.F.R.

Crna Gora

Bijelo Polje: TRiBiNA UDRUŽeNjA VlASNiKA PRiVATNiH ŠUMA

Gazdovanje privatnim šumama unaprijeđeno

Na tribini Udruženja vlasnika privatnih šuma Crne Gore, održanoj u Bijelom Polju, konstatovano je unapređenje i bolje gazdovanje privatnim šumama. Predsjednik Udruženja, Marko Hajduković, uz napomenu da su po 50 odsto šuma u državi u privatnoj i društvenoj svojini, naveo je da su prema resornom ministarstvu upućene preporuke, kako bi vlasnici privatnih šuma imali veće privilegije, u odnosu kako je bilo do sada. „Dosta je urađeno u pogledu preporuka koje su

vlasnici privatnih šuma uputili prema državi, ali uvijek može više da se uradi. Evidentan je problem, u koji treba da se što više uključuju nadležni organi i institucije, a to je paljenje i bespravna sječa šuma. Šteta se uglavnom više čini prema šumama kojima država gazduje. Za pohvalu je, što se besplatno dodjeljuje sadni materijal i četinari smrče, bora i jele, ali ubuduće će se tražiti i listopadne sadnice – javor, hrast i jasen“, kazao je Hajduković. Prisutni na tribini, među kojima su bili i predstavni-

ci šumske uprave, uputili su zahvalnost prema lokalnoj upravi i opštinskom resornom sekretarijatu na čijem je čelu Jasmin Ćorović, zbog kako su naveli njihovog nastojanja, da im se izađe u susret. „Imaju sluha za evidentiranje naših problema i dominira njihovo nastojanje da nam se izađe u susret. Vrhunac predusretljivosti je, što su Udruženju privatnih vlasnika šuma jesenas poklonjena dva sjekača za drva, koja koriste naši članovi”, zaključio je Hajduković. B.Č.

Sa tribine udruzenja vlasnika privatnih suma

PljeVljA: ViSoKe KoNceNTRAcije čeSTicA ŠTeTNiH Po zDRAVlje

Vazduh 12 puta zagađeniji od dozvoljenog Instrumenti Mjerne stanice u Pljevljima 8. januara u ponoć registrovali su satnu koncentraciju PM10 čestica u vazduhu od 592,8 mikrograma po metru kubnom, što je 12 puta više od dozvoljenih 50 mg/m3. Portal PV informer prenosi da je juče ujutro u sedam časova koncentracija iznosila 229,4 mg/m3. “Takođe su u toku prekjučerašnjeg dana zabilježene i veoma visoke koncentracije još opasnijih, veoma štetnih po zdravlje ljudi PM 2,5 čestica, koje su najveće satne vrijednosti dostigle takođe u ponoć i iznosile su 480,3 mikro grama po metru kubnom da bi juče ujutro u sedam sati iznosile 185,8 mg/m3. Treba napomenuti da su zakonom dozvolje-

Smog nad Pljevljima ne srednje dnevne vrijednosti ovih štetnih materija u vazduhu 50 mg/m3 i da rezultate sa Mjerne stanice treba da potvrdi u svom mjesečnom izvještaju CETI”, piše pljevaljski portal. U Pljevljima su protekla dva dana zabilježene i niske temperature. Živa na termometru

noću se spuštala do -13 stepeni Celzijusovih, piše na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju. Iz Opštine Pljevlja preporučuju građanima da prate preporuke sa sajta Instituta za javno zdravlje Crne Gore za smanjenje posljedica zagađenog vazduha.

SVIJET

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

IRANCI ISPALILI VIŠE DESETINA BALISTIČKIH PROJEKTILA NA AME

Proračunata osveta irans

merički predsjednik Donald Tramp obratio se juče naciji povodom napada koje je na američke vojne baze u Iraku u noći između utorka i srijede izveo Iran. U napadima za koje je odgovornost preuzela iranska Revolucionarna garda, nije bilo žrtava, potvrdio je američki predsjednik.

Višednevne tenzije između SAD i Irana koje su eskalirale nakon što su SAD izvršile atentat na iranskog generana Kasema Solejmanija 3. januara, ponovo su dostigle vrhunac u srijedu, malo poslije ponoći, kada su se pojavili prvi izvještaji o raketiranju američke baze Al Asad u Iraku. Operacija nazvana “Mučenik Solejmani” pokrenuta je nekoliko sati nakon sahrane iranskog generala - 22 balistička projektila pogodila su Irbil i Al Asad, baze u Iraku koje su do juče bile dom iračkih i koalicionih snaga, među njima i američkim trupama.

niju i najbolje opremljenu vojsku na svetu!”, naveo je Donald Tramp u prvom obraćanju na Tviteru koje je uslijedilo nekoliko sati nakon napada, oko 4 sata ujutro u srijedu po našem vremenu. Već u to vrijeme bilo je jasno da Iran nema u planu dalju eskalaciju s obzirom da su se na društvenim mrežama pojavila saopštenja u kojima zvaničnici iz Teherana poručuju da novih napada neće biti ukoliko Amerikanci vojno ne odgovore. Ipak, poručili su i da će u slučaju američkog odgovora, njihove mete biti i Dubai i Tel Aviv.

■ IRANCI UPOZORI-

■ TRAMP: U NAPA-

Jedan arapski diplomatski izvor rekao je za Si-EnEn da je Irak unaprijed upozorio Sjedinjene Države na to “koje će baze biti pogođene”, nakon što su Bagdadu te informacije prenijeli iranski zvaničnici. I iz kabineta iračkog premijera Mahdija potvrđeno da je stigla poruka upozorenja iz Teherana da će meta napada biti samo lokacije gdje su prisutne američke snage, ali bez preciziranja tih lokacija. I finska vojska je kratko saopštila da je unaprijed upozorena i da su njeni vojnici iz baze bili na sigurnom u skloništu. Vašington tvrdi da među američkim vojnicima nema žrtava, dok iranska državna televizija saopštava da je u napadima Revolucionarne garde ubijeno najmanje “80 američkih terorista”. Nekoliko sati poslije napada, koji se u Teheranu smatra samoodbranom, oglasio se Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, koji je rekao da je raketni napad Irana “šamar u lice SAD”. “Sve je u redu. Radi se na utvrđivanju broja žrtava i pričinjene štete. Za sada sve ide dobro! Imamo najmoć-

Na Trampovo obraćanje naciji Amerikanci su čekali juče do podneva (oko šest poslijepodne po našem vremenu). Američki predsjednik najavio je da će Vašington uvesti nove sankcije Iranu, navodeći da voj-

LI KOJE BAZE ĆE GAĐATI

DIMA NIJE BILO ŽRTAVA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

SVIJET

ERIČKE VOJNE BAZE U IRAKU, PO SVEMU SUDEĆI NIJE BILO ŽRTAVA

ske Revolucionarne garde

ni vrh SAD i dalje razmatra način na koji će odgovoriti na raketni napad Republikanske garde. Tramp je rekao da prošle noći nijedan Amerikanac nije povrijeđen u napadu iranskih balističkih projektila, ali je optužio administraciju Baraka Obame da je, svojim potezima, omogućila Iranu da finansira razvoj ovih raketa. “Naše rakete su velike, snažne, precizne, smrtonosne i brze... Ne želimo da ih koristimo”, rekao je Tramp, navodeći da snaga Amerike, ekonomska i vojna, poredstavlja najbolje sredstvo odvraćanja. Tramp je, takođe, rekao da su Sjedinjene Države vodeći proizvođač nafte i prirodnog gasa, navodeći da Americi “nije potrebna nafta sa Bliskog istoka”. Američki predsednik nije, međutim, obznanio kakve će nove sankcije uvesti Ira-

nu. SAD su tokom prethodnih desetak godina u više navrata širile spisak osoba i organizacija koje se nalaze na američkog “crnoj listi”. “Naše snage su spremne za sve”, rekao je Tramp. Američki predsjednik je podvukao i da Iranu nikada neće biti dopušteno da napravi nuklearno oružje. “Iran je vodeći sponzor terorizma i razvija nuklearno oružje koje predstavlja prijetnju za slobodni svet. Shodno mom naređenju, američke oružane snage eliminisale su teroristu, generala Kasema Solejmanija, koji je odgovoran za smrt hiljada vojnika”, rekao je Tramp. Odgovoran je za smrt jednog i ranjavanje četiri američka vojnika nedavno u Iraku. Planirao je nove napade i u tome smo ga spriječili, rekao je američki predsjednik. Tramp je, pomirljivim tonom, rekao i da je Islamska država “prirodni neprijatelj Irana”. “Treba da radimo zajedno na ovom i ostalim zajedničkim prioritetima. Narodu i liderima Irana poručujem da vam želimo sjajnu budućnost, prosperitetnu i harmoničnu”, rekao je predsjednik SAD. Zaključio je kratak govor rekavši da je Amerika “spremna da prigrli mir sa svima koji to žele”.

Sumnjiva avionska nesreća u Teheranu: Pao ukrajinski avion, poginulo 176 ljudi Svih 176 putnika i članova posade stradalo je u udesu ukrajinskog putničkog aviona u blizini aerodroma Teherana juče ujutro. Ukrajinski avion “boing 737” sa 176 osoba srušio se ubrzo po poletanju sa aerodroma u Teheranu. Među poginulima je najviše Iranaca, osamdeset dvoje, i Kanađana - šezdeset troje. Ukrajinski ministar Vadim Pristajko naveo je na Tviteru da je poginulo i jedanaestoro Ukrajinaca, među kojima devet članova posade, deset državljana Švedske, četvoro putnika iz Avganistana, troje iz Njemačke i troje iz Velike Britanije, prenio je Rojters. Kanadski mediji samo konstatuju da je među poginulima veli-

ki broj njihovih državljana, ali ne iznose dodatne informacije o nastradalima. Bi-Bi-Si kao mogući razlog za veliki broj stranaca na letu pominje jeftine avio-karte za let u Teheran preko Kijeva koje nudi ukrajinska avio-kompanija. Iranski izvještaji spominju da su poginula 32 strana državljanina, što upućuje na mogućnost da je među poginulima izvjestan broj stranaca iranskog porijekla, odnosno nosilaca dvostrukog državljanstva. Inače, zbog međunarodnih sankcija državljani većine zapadnih zemalja ne smiju da imaju poslovne odnose sa iranskim kompanijama i državom. Premda je Ambasada Ukrajine saop-

štila da je uzrok nesreće tehničke prirode, a ne raketni napad i terorizam, ukrajinski “Internašonal erlajns” objavio je da suspenduje sve letove za Teheran na neodređeno vrijeme. U međuvremenu, ukrajinske vlasti povukle su prvobitno saopštenje da je uzrok nesreće kvar motora i naknadno objavile da će komisija ispitati sve okolnosti tragedije. Predsjednik Ukrajine Volodomir Zelenski prekinuo je posjetu Omanu i vratio se u Kijev. Iranska televizija „Čabar“ prenela je da je avion ukrajinske kompanije pao zbog „tehničkog kvara“, pozivajući se na jednog portparola iranske agencije za vazduhoplovstvo.

■ BLUMBERG: GAĐALI PIJESAK KAKO BI IZBJEGLI AMERIČKI ODGOVOR

Iran je, kako se čini, želeo da izbjegne američke žrtve, pa su projektili ispaljeni kao osveta za ubistvo generala Kasema Solejmanija pogodili pješčane dine oko baze Ajn el Asad, piše “Blumberg”. Pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, Blumberg navodi da su, inače precizni projektili, pogodili pješčane dine oko baze Ajn el Asad, što navodi na zaključak da su Iranci ciljali nenaseljene djelove tog objekta. Sve tri baze koje su prošle noći gađali Iranci bile su prethodno pod uzbunom, a iračke vlasti su

posle napada saopštile da su ih Iranci unapred upozorili o početku napada. U napadu nisu stradali američki ni irački vojnici, tvrde američke vlasti. Blumberg citira i neimenovanog zvaničnika Bijele kuće koji smatra da su Iranci željeli da izvedu osvetnički napad, ali na način koji neće izazvati razarajući američki odgovor. Ukupno 22 iranska projektila ispaljena su na baze u Iraku, a 17 raketa pogodilo je bazu Ajn el Asad.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

KULTURA

SVEČANA CEREMONIJA BRITANSKE FILMSKE AKADEMIJE 2. FEBRUARA

“Džokeru” 11 nominacija za prestižne Bafta nagrade Film o počecima strip zlikovca osvojio je 11 nominacija BAFTA, uključujući najbolji film, najboljeg režisera i najboljeg glumca za Hoakina Finiksa. “Irac” Martina Skorsezea i “Bilo jednom u Holivudu” Kventina Tarantina bili su blizu sa po 10 nominacija. Ratni film Sema Mendesa “1917” nominovan je za najbolju sliku dva dana nakon što je za to osvojio Zlatan globus. Pored Finiksa, nominovani za najboljeg glumca su Leonardo Dikaprio, Adam Drajver, Taron Egerton i Džonatan Prajs. Za najbolje glumice nominovane su Skarlet Johanson, Serše Ronan, Šarliz Teron, Rene Zelveger i Džesi Bakli. Iz BAFTA su izrazili zabrinutost zbog nedostatka različitosti u nominacijama, pa su nominovane samo bijele glumice i nema žena u kategoriji najboljeg reditelja. “Potpuno iskreno i bez želje da uzmemo nešto lju-

Hladni rat je u punom jeku. Dve daktilografkinje iz biroa CIA dobijaju životni zadatak. Misija: krijumčarenje Doktora Živaga iz SSSR-a, gdje se niko ne usuđuje da ga objavi, i nastojanje da Pasternakovo veliko djelo nađe put do štamparija u svijetu.

REPERTOAR DANAS 9.1.2020.

FILM

1917

18.00 / 20.15/ 22.30h

REŽIJA: Sem Mendez

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 9.1.2020.

FILM

4 RUŽE

20.00 / 22.00h

REŽIJA: Vasilije Nikitović MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

PREMINUO DŽON BALDESARI

sti i oblikovalo čitave generacije umjetnika koje su ga slijedile. Učesnik više od 200 samostalnih izložbi širom svijeta, Baldesari je tokom višedecenijske karijere dobio i niz priznanja, uključujući Zlatnog lava za životno djelo na Bijenalu u Veneciji 2009. godine i Nacionalnu medalju umjetnosti. Rođen u Kaliforniji 1931. godine, Baldesari je diplomirao umjetnost 1957. godine na današnjem San Dijego državnom univerzi-

ZA NAJBOLJE GLUMICE NOMINOVANE SU SKARLET JOHANSON, SERŠE RONAN, ŠARLIZ TERON, RENE ZELVEGER I DŽESI BAKLI.

Kineska kultura i običaji

Odlazak pionira konceptualne umjetnosti Uticajni američki umjetnik Džon Baldesari jedan od pionira konceptualne umjetnosti, preminuo je u Los Anđelesu u 89. godini. Baldesarijeva galerija Merijen Gudman, koja djeluje u Njujorku, Londonu i Parizu, objavila je vijest o smrti navodeći da je to nemjerljiv gubitak za njegovu porodicu, kolege umjetnike, saradnike, prijatelje i nekadašnje studente. Baldesarijevo drsko i duhovito djelo pomoglo je proširenju definicije umjetno-

dima koji su nominovani, potpuno smo razočarani”, rekla je izvršna direktorka Britanske akademije Amanda Beri. Nominovane u većini kategorija bira 6.500 članova BAFTA širom sveta. Na pitanje da se glumačke kategorije “čine vrlo bijele”, izvršna direktorka BAFTA-e Amanda Beri odgovorila je BBC-ju da je i ona to pomislila kad je prvi put pogledala spisak nominovanih. “Ali to nije nepoštovanje ni prema kome, lista je nevjerovatno jaka”, dodala je. Pobjednici će biti proglašeni na gala događaju 2. februara koji će voditi komičar Grejem Norton.

tetu. Bio je i posvećeni pedagog, najprije u srednjoj školi, a kasnije na prestižnim akademijama (CalArts, UCLA, UC San Diego…). Kao pedagog, doprinio je formiranju sada već zrele generacije umjetnika u Los Anđelesu, a kako je naveo u jednom intervjuu 2003. godine, pokušao je da ispravi sve što je bilo loše u njegovom umjetničkom obrazovanju. Baldesari je postigao uspjeh kao pedagog prije nego što se proslavio kao umjetnik.

Happy Spring festival biće održan pod pokroviteljstvom Ambasade Narodne Republike Kine u Crnoj Gori, a u organizaciji Instituta Konfucije i KIC-a “Budo Tomović” sjutra u Velikoj sali KIC-a, sa početkom u 20 sati. Riječ je o događaju čiji cilj je promocija odnosa među nacijama, a učestvuju brojni kineski umjetnici, pjevači, plesači, akrobate itd. Poštovaoci kineske kulture i običaja biće u prilici da duh daleke i intrigantne zemlje dožive i u Podgorici. Besplatne ulaznice se mogu preuzeti na biletarnici KIC-a. R.K.

KULTURA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

NAKON 60 GODINA ČUVANJA NA PRINSTONU

Objavljena tajna pisma T.S. Eliota Ljubavna pisma koja je pjesnik T.S. Eliot napisao koleginici, naučnici Emili Hejl objavljena su nakon što su 60 godina bila zapečaćena u biblioteci američkog univerziteta Prinston. Riječ je o 1131 pismu koje je biblioteka dobila od Hejl kao donaciju 1956. godine, pod uslovom da se otvore tek nakon što prođe barem 50 godina od njene ili Eliotove smrti. Prepiska se odvijala od 1930. do 1957. godine i stručnjaci za Eliotovo djelo se nadaju da će rasvijetliti do sada nepoznate dimenzije odnosa

INTERVJU: GLUMICA SANJA VUJISIĆ

U CRNOJ GORI JE NAJTEŽE DOBITI PRAVU PRILIKU Ljudi koji pođu u svijet uvijek nađu svoje mjesto, lakše negoli ovdje. Želim da se to promijeni, jer najviše volim svoju zemlju, svoje ljude, svoja pozorišta ⌦ Marija Roganović Mlada crnogorska glumica Sanja Vujisić zasigurno će proteklu 2019. godinu pamtiti još dugo. Uloga Ane Petrovne u komadu “Ivanov”, jednog od najuglednijih pozorišnih reditelja današnjice Andrija Žoldaka, ujedno i njena prva ozbiljna uloga, donijela joj je pohvale, a između ostalog, i nagradu Crnogorskog narodnog pozorišta za visok umjetnički rezultat što za nju predstavlja veliki

podstrek. “Vjerujem da ljudi koji kažu da im nisu bitne ne govore istinu. To priznanje mi veoma znači i čini me jako srećnom, posebno zato što je u pitanju nagrada Savjeta nacionalnog pozorišta, tim više zato što je u pitanju moja prva nagrada ali i moja prva uloga u ovom pozorištu”, kaže razgovoru za Dnevne novine Vujisić. A kako je nedavno izjavila svoj “mali glumački život” posmatraće drugačije prije i poslije saradnje sa Andrijem Žol-

Fali nam buntovnika i revolucionara Sceni u našoj zemlji nedostaju buntovnici i revolucionari, ali i iskrenost i hvatanje ukoštac sa pravim problemima. “Imamo višak cenzure, zabrane, politike u nečemu što bi trebalo da postoji van svih tih sfera koje ograničavaju na-

še stvaralaštvo. Ne znam kakvoj se kulturnoj sceni nadamo ako stvaramo u okvirima margina koje su nam nametnute. Mada, imam konstantni optimizam i vjeru u bolje sjutra i u promjene koje će donijeti neki novi talasi, neki novi ljudi”, smatra glumica.

dakom. Ukrajinski reditelj je poseban u svakom smislu, u načinu rada, pristupu glumcima, tekstu, što je uistinu potpuno drugačije od svega na šta su ovdašnji glumci navikli.

■ STATUS ZVIJEZ-

DE I REDITELJSKI EGOIZAM

“Njegov egoizam i status zvijezde koji nam je uvijek potcrtavao, nama je bio nepotreban i apsurdan, ali onda na momente smo svi ostajali nijemi pred njegovim radom, jednostavnim sklapanjem prelogičnih mizanscena i radnji i suptilnih odnosa. Stičemo utisak da savršeno poznaje čovjeka, da posmatra svijet oko sebe i tako nalazi inspiraciju za

slavnog pjesnika i njegove koleginice, za koju se već ranije smatralo da nije samo bila bliska prijateljica, nego i pjesnikova muza, a očekuje se da će njihova pisma ponuditi uvid u intimnije detalje o Eliotovom životu i djelu. “Mislim da je to možda književni događaj decenije. To je dio njegove karijere koji nedostaje i zasigurno najznačajnije otkriće o velikom pjesniku 20. vijeka”, kazao je profesor i ujedno stručnjak za djelo T.S. Eliota - Entoni Kuda, za londonski The Guardian. R.K.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

KULTURA

ª GRUDIº PREMIJERNO U CRNOJ GORI

FILM MARIJE PEROVIĆ U BIOSKOPIMA OD 22. JANUARA Film “Grudi” u režiji Marije Perović biće premijerno prikazan 22. januara u 20 sati u bioskopu Cineplexx Delta siti u Podgorici, a na bioskopskom repertoaru će se naći od 23. januara širom Crne Gore. Beogradska premijera filma “Grudi” biće 5. februara u 20 sati u Kombank dvorani, a na bioskopskom repertoaru biće od 6. februara. Film je nastao po predlošku serije “Grudi” i predstavlja zajednički regionalni projekat, uz učešće produkcijskih kuća iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije - Open Box Studio, Meander film, Mitropa, Visionary Thinking, kao i uz

život koji kasnije stvara na sceni”, otkriva mlada glumica. Od aktera je tražio da na svakoj probi daju sve od sebe. Kako se to nekad dešavalo, a nekad pak i ne, dolazilo je i do sukoba. Međutim, gledano iz ove perspektive, sve njegove metode su joj bile opravdane. “Kada preko puta sebe imate nekoga ko vas savršeno vodi i traži od vas bolje nego što vi smatrate da možete, a sve to iz razloga jer je duboko inficiran pozorištem, na tako nešto niko od nas ne može ostati imun. On je pun neiscrpne energije koju ulaže u rad i uživa radeći sa glumcima. Iskreno, meni je sad i žao što nisam i m a la još mjesec,

podršku Filmskog centra Crne Gore i Hrvatskog audio-vizuelnog centra. Scenario je napisala Vladislava Vojnović po ideji Marije Perović. Producentkinje filma su Marija Perović i Dubravka Drakić, direktor fotografije je Dušan Grubin, montažerka Nataša Pantić, scenografkinja Dragana Baćović, a kostimografkinja Tijana Todorović. Uloge tumače Marija Škaričić, Vojin Ćetković, Nada Šargin, Dubravka Drakić, Mira Banjac, Peđa Bijelac, Jelena Đukić, Danilo Lončarević, Branimir Popović. R.K.

bi me preporučilo za neke dalje projekte onda ne znam šta bih mimo toga još trebala da uradim. Generalno, nemam ništa u planu, kao što i nikad nisam ni imala za bilo šta. Vjerujem da će se stvari dešavati, a ja ću birati u čemu želim da plivam, tačnije čemu sam možda dorasla, a čemu ne, i pokušavati da nadmašim sebe”, kaže talentovana umjetnica.

■ STVARALAŠTVO BEZ OGRANIČENJA

dva da pod njegovim vođstvom ‘čistim’ svoje radnje, kako govorne tako i fizičke i da klešem svoj lik do savršenstva”, priznaje Vujisić.

■ SVAKA ŽENA U SEBI IMA DJELIĆ ANE PETROVNE

Kada je u pitanju njena junakinja Ana Petrovna, smatra da svaka žena u sebi čuva djelić nje, makar kada su u pitanju vjera u ljubav i u ljude, ali i djetinja iskrenost. “Vremenom se ‘pokvarimo’ i izgubimo dijete u sebi koje Ana nikad nije prestala da gaji. Iako je i donekle razumna i shvata svijet oko sebe, ne miri se sa tim da je izgubila ljubav svog života i pokušava na neke svoje načine da se izbori za nju. Možda sa životnim iskustvom nisam mogla da se poredim sa Anom ali to nije bila prepreka u mom razumijevanju te žene i njenih djela, a sve zbog jednog motiva koji sve nas nekada tjera na neke možda nelogične i drugačije postupke”, priča ona. Žoldakov “Ivanov”, prema njenom mišljenju, najbolji je dokaz da se neke životne stvari nikada ne mijenjaju.

vog dokaz su drugačijeg vremena i tehnologije, ali da uprkos svemu ljudska bit sa svom svojom prirodom nosi u sebi iste probleme, iste želje, tuge i sreće. Uostalom, Čehov je oduvijek aktuelan, a vjerujem da će tek i biti”, priča glumica. Iskreno se nada da će joj “Ivanov”, koji je bio odličan proces sa solidnim rezultatom biti odskočna daska za nastavak karijere, iako, kako kaže, nikad se ne zna. “Uložila sam veliki trud, rad i ljubav u ovaj proces, a vjerujem da je to nešto što se vidi sa strane. Ako to nije nešto što

■ LJUDSKA BIT

SE NE MIJENJA

“Klasična djela poput ovog Čehovlje-

Detalj iz komada “Ivanov”

Kako je više puta istakla, u Crnoj Gori je najteže dobiti priliku, međutim, možda nekim ljudima to i nije bila “nemoguća misija” kao njoj, iako za sve krivi isključivo sebe. Uprskos svemu, iskreno vjeruje da će budućnost donijeti neke bolje okolnosti za mlade ljude u Crnoj Gori. “Vjerujem da ćemo ovdje moći da radimo i da živimo od svog posla, a ne samo da preživljavamo, zadovoljavamo se mrvicama i ćutimo ne suprotstavljajući se bez borbe za sebe. Moja borba je bila u tome što sam pošla iz Crne Gore, bacila se u vatru nekih dalekih zemalja i tamo kao što bih i ovdje dala sve od sebe. Ljudi koji pođu uvijek nađu svoje mjesto, lakše negoli ovdje. Ja želim da se to promijeni, jer najviše volim svoju zemlju, svoje ljude, svoja pozorišta”, zaključila je Vujisić.

DRUGI PIŠU 28 CEREMONIJA U ISTANBULU POVODOM PUŠTANJA U RAD PR ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

OTVOREN GASOVOD TUR U Istanbulu je juče održana ceremonija puštanja u rad dionice gasovoda Turski tok. Događaju su prisustvovali predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, njegov ruski kolega Vladimir Putin, te predsjednik Srbije Aleksandar Vućić, premijer Bugarske Bojko Borisov kao i brojne drugi zvaničnici i gosti.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da je gasovod “Turski tok” projekat od istorijskog značaja za tu zemlju kao i cio region i zahvalio se predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i premijeru Bugarske Bojku Borisovu na učešću u realizaciji ovog projekta. On je posebno istakao ulogu koju je u izgradnji gasovoda imao predsjednik Rusije Vladimir Putin.

■ ERDOGAN: “PUTIN

GLAVNI ARHITEKTA GASOVODA“

Erdogan je na svečanoj ceremoniji u Istanbulu posebno istakao značaj predsjednika Rusije Vladimira Putina za koga je rekao da je “glavni arhitekta” koji stoji iza projekta izgradnje “Turskog toka”. Turski predsjednik je istakao činjenicu da će više od 31 milijardu kubnih metara gasa prolaziti ispod Crnog Mora od

Rusije do Turske bez posrednika te da će milioni domova u 81 provinciji u toj zemlji biti sigurnije snabdjevani gasom.Turska je od Rusije u protekle tri decenije dobijala oko 400 milijardi kubnih metara gasa kao najvećeg snabdjevača plavim energentom turskog tržišta. Evropske zemlje, kao i države u okruženju Turske ali i na zapadnom Balkanu pokazuju veliki ineteres za ovaj projekat, navodi predsednik Turske i podsjeća na nedavno pušten transanadolijski gasovod “Tanap” koji obezbjeđuje energetsku sigurnost za građane Turske sa 16 milijardi kubnih metara gasa. U planu je da se taj obim isporuke poveća na 24 milijarde kubika gasa. Turska, rekao je Erdogan, obavlja istraživanja i bušenja na zemlji i u moru a plan ove države je da postane gasno čvorište tog dijela svijeta. Erdogan je poručio da nijedan projekat koji isključuje Tursku u istra-

živanju, osvrnuvši se na istraživanja u dijelu Mediterana, ne može biti uspješan bez učešća te zemlje. Turski predsjednik je govoreći o tenzijama u regionu, a vezano za stanje u Iranu i Iraku, poručio da je želja Turske da cio region postane stabilan i da projekti poput Turskog toka tome mogu doprinjeti. Govoreći

o saradnji sa Rusijom, rekao je da očekuje da međusobna ekonomska saradnja može da dosegne u narednom periodu sumu od 100 milijardi dolara, da ona proteklih godina ubrzano raste, što se kako je rekao vidi u broju turista iz Rusije ali i ulaganjima Turskih građevinskih kompanija u Rusiju.

■ PUTIN: “HVALA ERDOGANU NA PODRŠCI”

Saradnja Rusije i Turske na projektu “Turski tok”, koji je pušten u rad, dobar je primjer saradnje dvijju zemalja u složenim međunarodnim odnosima i taj projekat je značajan ne samo za te dvije zemlje već i za građane

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

DRUGI PIŠU

RVE DIONICE GASOVODA

RSKI TOK cijele Evrope, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin. Vladimir Putin je na svečanosti u Istanbulu rekao da je to veoma značajan događaj za zemlje jugoistočne Evrope, kao i za cijelu Evropu. Predsjednik Rusije ističe da implementacija projekta gasovoda i drugih projekata predstavlja dokaz da strateško partnerstvo sa Turskom daje veoma dobre rezultate. Napomenuo je da se saradnja dviju zemalja odvija u veoma komplikovanoj i teškoj sitauciji i da je, ipak, projekat ruskog gasa za Tursku realizovan. Podsjetio je i da postoji i “Plavi gasovod” ali da sada ruski gas ide za Tursku i druge korisnike novom rutom, i istakao da je projekat “Turski tok” bio veoma zahtjevan za izvođače pošto ide ispod Crnog mora. Gas ide od zapadnog Sibira, zatim do Turske, pa balkanskih zemalja, među kojima je i Srbija, napomenuo je Putin. “To će biti značajno ne samo za tursku ekonomiju već će doprinjeti i razvoju mnogih evropskih zemalja”, naglasio je Putin i dodao da će novi gasovod doprinjeti sigurnom snabdjevanju gasom cijele Evrope, ali i većoj

efikasnosti u transportu gasa, uz poštovanje ekoloških standarda. Putin je zahvalio “Gaspromovim” inženjerima i svima iz drugih kompanija koje su u tom projektu učestvovale, jer su pokazali veliki profesionalizam i posvećenost, što je doprinjelo da se projekat na vrijeme završi. Zahvalio je i predsjedniku Turske što je dao podršku tom projektu i što je Turska na vrijeme obezbijedila sve neophodne dozvole za gradnju. Putin je u zaključku istakao da su Rusija i Turska u ovo teško vrijeme sa “ozbiljnim tendencijama” pokazale sasvim drugačiji primjer – saradnju za dobro građana dviju zemalja i ljudi u cijeloj Evropi.

■ VUČIĆ: “TURSKI TOK

OD VITALNOG ZNAČAJA ZA SRBIJU”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je gasovod “Turski tok” od strateškog i životnog značaja za opstanak i budućnost Srbije i dalji napredak zemlje, u ekonomskom smislu prije svega. “Izgradnja gasovoda dugog 403 kilometra kroz našu zemlju, a kasnije i sekun-

darnog gasovoda, kako bi gas doveli u Vladičin Han i druga mjesta, od ogromnog je značaja”, poručio je Vučić. Predsjednik Srbije je najavio da će sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i turskim predsjednikom Redžepom Taipom Erdoganom razgo-

varati i o tome kako jedna svjetska i jedna regionalna sila gledaju na problem na Bliskom istoku, jer je to važno pitanje i za Srbiju, pošto će svaka eskalacija povećati cijene nafte i gasa. “To za nas ne bi bilo dobro i o tome ću s njima razgovarati, da

vidim kako oni na to gledaju”, objasnio je Vučić, dodajući da se gas vezuje za naftu. Vučić je rekao da može da se dogodi da cijena nafte bude na najvišem nivou u posljednjih nekoliko mjeseci, što će zavisiti od odnosa SAD i Irana.

ZABAVA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ČETIRI NOVA FILMA U CINPLEXXU

KARTE ZA NAJBRŽE ČITAOCE

Repertoar bioskopa Cineplexx Delta siti od danas je bogatiji za četiri nova filma. Prvi je “Četiri ruže” - krimi-drama sa elementima komedije. Drugi novitet je “1917” – oskarom nagrađeni reditelj Sem Mendez, poznat po velikim hitovima poput “Vrtloga života”, “Skajfala” i “Spektre”, predstavlja spektakl o Prvom svjetskom ratu jednostavnog naziva 1917. U podgorički bioskop stižu i “Dulitl” - Robert Dauni Džunior koji oživljava jedan od najdražih književnih likova u živopisnoj

obradi čuvene priče o čovjeku koji je mogao da priča sa životinjama i “Invazija”, najiščekivaniji ruski film godine. Osim toga, ljubitelji opere će u prekosjutra imati priliku da uživo prate prenos opere “Vocek” iz njujorškog Metropolitena. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Bioskopske karte”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Cineplexx nagrađuju sa po dvije karte za film po izboru. Fi.J.

NAJZAPAŽENIJI STRANI ALBUMI U 2019. GODINI

LANA DEL REJ IZNENADILA, TOOL SE ISPLATILO ČEKATI 13 GODINA

⌦ Filip Jovović

Godina za nama bila je interesantna i plodna u muzičkom svijetu, mnogi velikani okitili su se solidnim albumima, a neka od mlađih lica poput Majkla Kivanuke i Lane Del Rej vratili su nadu čak i starijima da nije baš sve pošlo niz vodu kada je alternativa u pitanju. Ovo je lista od deset LP-ja koji bi se mogli izdvojiti kao najbolji ili najzapaženiji u prethodnoj godini. Lana Del Rej - “Norman Fucking Rockwell” Lana Del Rej snimila je vjerovatno najbolji album u karijeri. Izgleda da su reakcije čak i starijih pobornika nešto drugačijeg zvuka od mejnstrima bila pozitivne, pa se ovaj album našao na gotovo svim godišnjim listama renomiranih svjetskih muzičkih magazina. U kom smjeru je otišla 34-godišnja američka pjevačica, kako zvuči 14

novih pjesama, zašto je zbog numere “How to Disappear” imale probleme sa bendom Radiohead i nominovana za album i numeru godine kad su Gremiji u pitanju, možete čuti na svim muzičkim servisima. Wilco - “Ode To Joy” Američki bend koji smo prije četiri godine imali priliku da slušamo na kotorskom Sea Rock festivalu. Tada aktuelan album “Shmilco” bio je nešto mračniji od novog izdanja, čak se može reći i da je “Ode to Joy” njegov opozit. Ideja za LP je došla nakon dva solo albuma frontmena benda. Tindersticks - “No Treasure But Hope” “No Treasure But Hope” je povratak enegleskih alt rokera Tindersticksa osjećajnijim i nježnijim pjesmama, dirljivih melodija, koji smirenim pristupom pulsiraju i predaju slušaocu ljepotu koja se opire svakom površnom tu-

mačenju i plitkoj emociji. Vampire Weekend - “Father of the Bride” Možda je najbolje reći da je Ezra Kounig još jednom uspio da nadmaši samog sebe. Teško je bilo očekivati da se svježina, preciznost, poetičnost još jednom ponove na sličan način kao na albumu prethodniku iz 2013 “Modern Vampires Of The City”, ali idejnom pokretaču američkog benda to izgleda nije bio problem. Osamnaest indi pop rok pjesama koje zaslužuju preslušavanje. Igi Pop - “Free” Kao i obično, novi albumi muzičkih legendi uvijek dobijaju od publike neku vrstu paralele sa prethodnim, starijim, zlatnim albumima iz perioda kada je rok i pank muzika bila mejnstrim. Ta očekivanja treba ostaviti ispred vrata i “ući” u ovaj LP kao djelo slobode koje nema naročitu koheziju i slagano je kao Vavilonska kula. Neopterećna sku-

pina od 10 pjesama kroz koje se provlači, može se reći alter ego poznatog muzičara - introspekcija jednog “divljaka”, koju je, čini se dobro skrivao od javnosti svih ovih godina. Majkl Kivanuka - “KIWANUKA” Postojale su sumnje da li 33-godišnji britanski muzičar može nakon albuma “Love & Hate” da zadrži visoko postavljene kriterijume, ali ispalo je da ih je nadmašio. Odlična rok produkcija koja podsjeća na zlatno doba rokenrola kada su Stounsi i Zepelini počinjali, izdanje u kom se talasaju i prepliću uticaji afričke, francuske i američke tradicionalne muzike, uz uplive psihodelije i soliranje na kom bi pozavidio Džimi Pejdž u najboljim danima. Veliki korak naprijed. Lenard Koen - “Thanks For The Dance” Posthumno izdanje velikog muzičara kom treba prići kao dodatku širokog

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ZABAVA

REDITELJ BETMENA ODLUČIO

KOLIN FAREL NOVI PINGVIN Reditelj novog filma o Betmanu Met Rivs konačno je potvrdio da će Kolin Farel glumiti Pingvina. Film se trenutno snima, a na Tvitteru su se pojavile fotografije sa seta. Upravo se na jednoj od njih vidi i Kolin, nakon čega je Rivs odmah potvrdio njegovu ulogu. Novi “Betman” se snima pod radnim nazivom “Osveta”, a osim Kolina u filmu glume i Robert Patinson kao Betmen, Pol Dejno kao Zagonetač, Džon Turturo kao Karmajn Falkone i Zoi Kravic kao Žena mačka. Betmen se prvi put pojavio u maju

1939. godine u 27. broju Detektivskih stipova, i nedugo nakon stekao je dotad neviđenu popularnost. U isto vrijeme su izdavani “Detektivski stripovi” u kojima je glavni lik bio Betmen i “Akcioni stripovi” sa Supermenom kao glavnim junakom i ta dva serijala stripova su najduže serije ikad pokrenute (“Detektivski stripovi” i dan danas izlaze svakog mjeseca). Ubrzo nakon debija u Detektivskim stripovima pokreće se zaseban serijal stripova o Betmenu. Prvi broj je izašao u proljeće 1940. kada je ujedno predstavljen i Betmenov najveći protivnik – Džoker. Fi.J.

Lana Del Rej objavila album karijere

Tool - 13 godina koje su se isplatile opusa - iako je kratak, ipak vrijedan komad i dokaz ingenioznosti kanadskog kantautora i književnika. Album sadrži manje od pola sata materijala, narušen je “out take” momentima, ali se ipak na listi kotira i iznad nekih koje je radio u godinama prije smrti. Rammstein - “Untitled” Trenutno najprepoznatljiviji njemački sastav “neimenovanim” albumom vjerovatno je dao odgovor zašto posljednjih godina za dobar album morate da kopate i po mjesec dana po muzičkim servisima i portalima, a nekad je bilo dovoljno da odete do prodavnice ploča i izaberete bilo šta sa police. Bila je dovoljna jedna iskra da opet zapali vatru slobode, nekonvencionalnog i mnošto zanimljivih ideja koje su se našle na ovom izdanju. Kontroverzna numera koja je što zbog spota, što zbog teksta zaintrigirala publiku i kritičare svakako je “Njemačka”, koja je i či-

ni se noseći stub ovog izdanja sa 11 numera. Reakcija publike nije izostala, a turneja koju su zakazali će izgleda opet zaobići Balkan. Nik Kejv & The Bad S e eds - “Ghosteen” Prethodnim albumom “Skeleton Tree”, prvim izdanjem nakon smrti svog petnaestogodišnjeg sina Artura, Kejv je donekle odbio starije slušaoce i privukao neke nove, jer je to bila jedna od ploča koja nije “pitka” i nije je lako “svariti”, što je i logično s obzirom na životne događaje australijskog muzičara. Muzički gledajući, nova ploča se je još više pobjegla od sigurne obale melodije i strukture u talase emocija. Voren Elis je na sebe preuzeo muzičku direktivu, dok je Kejvu ostalo samo da izbaci bolni tok svijesti i prođe kroz emocionalno minsko polje u kom se našao. Tool - “Fear Inoculum” Novi album američkih metal geni-

Još jedan Kejvov izlet minskim poljima emocionalnog naboja jalca ili jednog genijalca Mejnarda Džejmsa Kinana vrijedjelo je čekati 13 godina. Iako je aktivan na/u još tri muzička projekta/ benda, inspiracije i ideja mu izgleda ne fali. Prvi LP benda koji je zavšrio na striming platformama i u jednom trenutku na top

listama pomrsio račune Tejlor Svift. Izdanje koje je u prošloj godini dobilo najburnije reakcije, što na društevnim mrežama, što od kolega muzičara, podiglo najveći hajp i našlo se čak i u većini mejnstrim medija, zaslužilo je prvo mjesto na listi.

PSIHOLOGIJA

Vježba sa ogledalom

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

KAKO DA PRAŠTAMO I SEBI I DRUGIMA Svaka osoba koja ne uspijeva da voli sebe blokirana je baš na tom planu, a opraštanje otvara naša srca za ljubav... Godinama nekome nešto zamjeramo. Zamišljamo kako smo u pravu zbog onoga što su nam oni učinili. To se naziva “zatvorom pravedničkog gnjeva” - opterećeni smo potrebom da budemo u pravu, ali nikako nismo srećni, a za sreću su nam potrebne takozvane afirmacije za opraštanje. Autorka Luiza Hej napisala je u knjizi “Živite srećno” da “kad izgovarate afirmacije, to je kao da polažete sjeme u zemlju. Ono najprije nabubri, potom iznikne klica, a onda se ona probije iz zemlje. Da bi sjeme postalo biljka, potrebno je vrijeme”. Jedno poglavlje iz ovog naslova nas može naučiti umijeću opraštanja. Na putu čudesnih promjena... Zanimljivo je da onda kad čovjek sam poradi na opraštanju, i drugi često slično reaguju. Nije potrebno konkretnoj osobi reći da joj opraštate. Nekad će-

te poželjeti da to i učinite, ali ne morate. Glavni posao opraštanja odvija se, prije svega, u vašem srcu. Opraštanje je rijetko namijenjeno “njima”. Ono je za nas. Provjerite koje se izjave u nastavku mogu odnositi na vas: Do kraja liste bićete u stanju da se pozitivnim mislima suprotstavite negativnim. Nikad im neću oprostiti. Neoprostivo je to što su mi učinili. Uništili su mi život. Učinili su to namjerno. Bio sam tako mali, a tako su me jako povrijedili. Moraju mi se najprije izviniti. Ogorčenost me štiti od novih povreda. Opraštaju samo slabići. Ja sam u pravu, oni nisu. Za sve su krivi moji roditelji. Ne moram nikome ništa da oprostim. Da li vam neke od ovih izjava zvuče poznato? Opraštanje je za mnoge ljude veoma zahtjevan zadatak... Jedna od najvećih duhovnih lekcija uslije-

di tek onda kada shvatimo da svako postupa najbolje što u određenom trenutku umije. Ljudi mogu da postupaju samo s onoliko razumijevanja, svijesti i znanja kakvim raspolažu. Bez sumnje, osoba koja nekog zlostavlja i sama je bila zlostavljana kao dijete. Što je bila podvrgnuta većem nasilju, utoliko je veća njena duševna bol, i u većoj se mjeri može okomiti na druge. To ne znači da je ponašanje takve osobe prihvatljivo ili opravdano. Međutim, radi sopstvenog duhovnog razvoja, mi moramo biti svjesni njenog bola. Afirmacije za prosperitet... Osigurajte sebi slobodu. Izađite iz “zatvora” i prošetajte sunčanom stranom ulice. Ako se neki događaj i dalje odvija, tada se zapitajte zašto tako malo cijenite sebe da to i dalje trpite. Zašto ostajete u takvoj situaciji? Ne gubite vrijeme pokušavajući da vratite milo za drago. Nema koristi od toga. Jer uvijek nam se vrati ono što i pošaljemo. Stoga zaboravite na prošlost i poradite na tome da sebe volite sa-

da. Tek tada vam slijedi prelijepa budućnost. Naime, osoba koja najteže oprašta je ona od koje možete najviše naučiti. Kad sebe volite dovoljno da biste se uzdigli iznad starih situacija, tada će vam lako doći razumijevanje i opraštanje, i bićete slobodni. Da li vas plaši sloboda? Osjećate li da ste sigurniji dok ste zaglavljeni u starim ograničenjima, obuzeti gorčinom? Rad sa ogledalom Stanite pred ogledalo. Pogledajte se u oči i recite da ste voljni da oprostite. Ponovite to nekoliko puta. Šta osjećate? Jeste li tvrdoglavi i blokirani, ili otvoreni i spremni da oprostite? Samo obratite pažnju na svoja osjećanja... Udahnite duboko nekoliko puta i ponovite ovakvo ogledanje. Osjećate li se sada drugačije? Recite nešto poput: “Jako si me povrijedio. Ne želim da me i dalje blokira prošlost. Spreman sam da ti oprostim”. Predahnite, pa recite: “Opraštam ti i oslobađam te”, i završite ovu vježbu sa “Ti si slobodan, a i ja sam.”

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

PSIHOLOGIJA

Opraštanje je za mnoge ljude veoma zahtjevan zadatak... Jedna od najvećih duhovnih lekcija uslijedi tek onda kada shvatimo da svako postupa najbolje što u određenom trenutku umije. Ljudi mogu da postupaju samo s onoliko razumijevanja, svijesti i znanja kakvim raspolažu.

Afirmacije za ljubav i opraštanje Afirmacije za ljubav... U jednom danu mogli biste oprostiti nekolicini ljudi, ili samo jednoj osobi, to nije važno. Bez obzira na to kako odradili ovu vježbu, ona je savršena upravo takva kakva jeste. Afirmacija za opraštanje Jedno sam sa Životom i sve u Životu me voli i podržava. Stoga polažem pravo na otvoreno srce ispunjeno ljubavlju. Svi mi postupamo najbolje što možemo u određenom trenutku, pa se to odnosi i na mene. Prošlost je ostala iza mene i ne može se promijeniti. Ja nisam kao moji roditelji niti imam njihova ograničenja. Jedinstvena sam osoba i biram da otvorim vlastito srce i da omogućim ljubav, saosjećanje i razumijevanje, da isperu sve uspomene na povrede iz prošlosti. Slobodna sam biti sve što mogu biti. To je istina mog bića i kao takvu je prihvatam. Sve je dobro u mom životu.

Osigurajte sebi slobodu. Izađite iz “zatvora” i prošetajte sunčanom stranom ulice. Ako se neki događaj i dalje odvija, tada se zapitajte zašto tako malo cijenite sebe da to i dalje trpite. Zašto ostajete u takvoj situaciji? Ne gubite vrijeme pokušavajući da vratite milo za drago. Nema koristi od toga

KUVAR

Za sladokusce

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

MAK U VOĆNIM UKUSIMA

POSNI KUGLOF Potrebno je za biskvit: * 240 g speltinog prosijanog brašna * kašičica praška za pecivo * 1/2 kašičice sode bikarbone * 1/2 kašičice soli * 100 g mljevenog maka * 125 ml javorovog sirupa * 250 ml cijeđenog soka pomorandže * 2 kašike rendane korice pomorandže * 100 ml kokosovog ulja * kašičica vanila ekstrakta * 4 kašike biljnog mlijeka Za preliv: * 100 g šećera u prahu * 1-2 kašičice kisjele pavlake U činiji izmiješajte suve sastojke za biskvit. Dodajte mak. U drugoj činiji pomiješajte javorov sirup, kokosovo ulje, cijeđenu pomorandžu, ekstrakt vanile. Suvim sastojcima dodajte mokre i dobro izmiješajte, pa dodajte mlijeko i koricu pomorandže i opet izmiješajte. Kalup za kuglof premažite kokosovim uljem i u njega izlijte biskvit. Pecite oko 45 minuta u rerni zagrijanoj na 180 stepeni. Kada je gotovo, izvadite ga iz rerne i ostavite da se ohladi u modli. Za to vrijeme u činijicu stavite šećer i prvo dodajte jednu kašičicu pavlake. Dobro izmiješajte. Preliv treba da bude gust. Dobro izmiješajte i ostavite u frižideru da se stegne. Ohlađen biskvit izvadite iz modle i prebacite na stalak za služenje. Sipajte na njega preliv i stavite u frižider da se stegne. SLASNA ŠTRUDLA Potrebno je: * 4 dl mlijeka * decilitar vode * svježi kvasac * 2 kašike šećera * 2,5 dl ulja

* kašičica soli * oko kilogram brašna * 4 žumanca Za fil sa makom: * 200 g maka * 200-300 g šećera * oko 1 dl mlijeka Za fil sa višnjama: * 500 g višanja * oko 200 g šećera * puding sa ukusom maline Za premazivanje: * vanil šećer * kašika šećera * 3-4 kašike vode Mlijeko i vodu sjedinite, zasladite, pa smlačite. Stavite kvasac da nadođe. Sjedinite nadošli kvasac sa uljem i žumancima, posolite, pa postepeno dodajte brašno. Dobijeno glatko tijesto podijelite na četiri dijela i ostavite 20 minuta. Mljeveni mak zasladite i kuvajte s malo mlijeka. Ostaviti da se ohladi. Ova količina fila je dovoljna za dvije štrudle. Višnje ocijedite, zasladite ih i prokuvajte. Puding razmutite sa ocijeđenim sokom od višanja, pa ga ukuvajte u proključale višnje. Ostaviti da se ohladi. Tijesto razvucite oklagijom u pravougaonik, prebacite na krpu i namažite filom sa makom. Uz pomoć krpe uvijte štrudlu. Drugo tijesto razvucite oklagijom u pravougaonik, prebacite na krpu i namažite filom sa višnjama. Isto uvijte štrudlu. Ponovite sa preostala dva dijela tijesta. Štrudle ostavite na toplom do pola sata da narastu. Pecite ih u rerni zagrijanoj na 220 stepeni. Kad malo porumene, izvadite ih i premažite otopljenom smjesom od šećera, vanilin šećera i vode. Vratite u rernu i pecite dok štrudle ne porumene. BRZI KOLAČ S JABUKAMA Potrebno je:

* 2 šolje narendanih jabuka * šolja maka * šolja maslinovog ulja * 2 šolje brašna * 2 jajeta * šolja šećera * vanil šećer * cimet i muskatni oraščić * prstohvat soli Za preliv: * 2 kašike džema po izboru * 2 kašike vode * kašika ruma

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Za glazuru: * 100 g čokolade * 2 kašike mlijeka * kašika maslinovog ulja Pjenasto umutite jaja sa šećerom dok se šećer ne istopi. Dodajte ulje, jabuke, mak, brašno u koje ste umiješali prašak za pecivo i so i sve promiješajte. Tepsiju obložite pekpapirom i prespite tijesto s jabukama. Pecite 30-40 minuta u rerni zagrijanoj na 200 stepeni. Dok se kolač peče, u šolji izmiješajte džem, vodu i rum i posebno otopite čokoladu sa mlijekom i uljem. Pečen kolač izvađen iz rerne premažite sirupom od džema i prelijte čokoladom. Sijecite ga kad se malo prohladi. (Novosti)

KUVAR

MIRISNA RAVANIJA Potrebno je: * 4 jajeta, 8 kašika šećera, 12 kašika mleka, 12 kašika ulja, 8 kašika brašna, 5 kašika pšeničnog griza, 2 kašike maka, prašak za pecivo Potrebno je: 420 g šećera, vanilin šećer, 600 ml vode, sok od pola limuna Pjenasto umutite jaja i šećer, dodajte ulje i mlijeko i kratko miksajte. Sjedinite brašno, prašak za pecivo, griz i mak, pa lagano sipajte u smjesu sa jajima, neprestano miješajući. Sipajte smjesu u pleh premazan puterom i posut brašnom. Pecite oko 25 minuta na 180 stepeni. Kuvajte vodu, šećer i vanilin šećer na laganoj vatri 15 minuta. Dodajte sok od limuna, pa hladan i isječen kolač prelijte vrućim sirupom. Poslužite kad se dobro ohladi.

SLASNA ŠTRUDLA Potrebno je: * 4 dl mlijeka * decilitar vode * svježi kvasac * 2 kašike šećera * 2,5 dl ulja * kašičica soli * oko kilogram brašna * 4 žumanca Za fil sa makom: * 200 g maka * 200-300 g šećera * oko 1 dl mlijeka Za fil sa višnjama: * 500 g višanja * oko 200 g šećera * puding sa ukusom maline

BRZI KOLAČ S JABUKAMA Potrebno je: * 2 šolje narendanih jabuka * šolja maka * šolja maslinovog ulja * 2 šolje brašna * 2 jajeta * šolja šećera * vanil šećer * cimet i muskatni oraščić * prstohvat soli

ZDRAVLJE

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

POGREŠNA VJEROVANJA

Šest zabluda vezanih za dijabetes Dijabetes i insulinsku rezistenciju, iako su među najčešćim i najpoznatijim bolestima savremenog čovjeka, prati veliki broj zabluda. Mnogi tek kada se suoče sa poremećenim vrijednostima šećera u krvi počinju da mijenjaju svoje navike u ishrani. Ove promjene često prati niz predrasuda koje vode u odluke i odricanja koja nisu neophodna. Ovo je šest najčešćih zabluda u vezi sa dijabetesom i insulinskom rezistencijom. Previše šećera uzrok bolesti Iako loša ishrana sa puno rafinisanog šećera definitivno utiče na razvoj bolesti, ne bi se moglo reći da je on sam po sebi uzrok. Treba uzeti u obzir i cjelokupan

stil života, genetiku kao vrlo važan faktor, fizičku aktivnost. Dakle, uvijek je riječ o uticaju više faktora. Svakako da nije dobro da se slatkiši jedu svakodnevno i u velikim količinama, ali parče torte s vremena na vrijeme neće da naškodi ukoliko se ostatak vremena vodi računa. Uvijek je ključ u balansu. Ugljeni hidrati su loši Potpuno izbacivanje ugljenih hidrata iz ishrane se nikako ne preporučuje. Bitno je samo da se vodi računa o njihovoj količini i vrsti. Kada se kaže vrsta, misli se na to da nisu isti ugljeni hidrati iz slatke, pržene krofne i na primjer ovsene kaše. Trebalo bi jesti složene ugljene hidrate. Voće nije dozvoljeno Doručak, ručak i večeru ne

bi trebalo da zamijeni voće. Voće se jede za užinu, ali ne cio kilogram. Nekoliko porcija voća uz neku namirnicu koja ima niži glikemijski indeks se apsolutno preporučuju. Posebno bobičasto voće. Ljekovi sve kontrolišu Pravilna ishrana i adekvatna fizička aktivnost su neophodni čak i kada se piju ljekovi. Jedno ne isključuje drugo, tako da u svakom slučaju treba da se vodi računa. Obolijevaju samo gojazni Oboljeli od dijabetesa i insulinski rezistentni često jesu gojazni, ali ne znači da oni sa normalnom tjelesnom težinom i mršavi ne obolijevaju.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ZDRAVLJE

SEZONA JE GRIPA I VIRUSA

Namirnice koje sprečavaju bol u grlu Jesen i zima su sezone gripa i virusa. Da bismo ublažili bolove usljed upale grla tu su topli napici da nam pomognu, ali i još neke namirnice. Pogledajte koje su to namirnice koje nam rješavaju probleme sa bolovima u grlu: 1. Banane Banana je mekano voće

koje povoljno djeluje na naše grlo. Lako se guta i ne izaziva bolove ako nam je grlo već upaljeno. Pored toga, banane su bogate vitaminom C i B6 i kalijumom, a imaju i nizak glikemijski indeks. 2. Pileća supa Ovo je već tradicionalni lijek protiv prehlada i bolova

u grlu. Napravite supu bogatu šargarepom, lukom, celerom, bijelim lukom, povrćem koje je poznato po svojim ljekovitim svojstvima. 3. Mješavina limuna i meda Ovo je odličan lijek protiv upaljenog grla, koji može zamijeniti kupovne pastile. Smanjuje upalu, ali i ublažava bolove. 4. Kajgana Jaja su bogata proteinima i mogu pomoći kod upale grla. Međutim, nemojte dodavati mnogo začina jer tako možete pogoršati upalu. 5. Čaj od đumbira s medom Odličan način da ublažite upalu grla je čaj od đumbira s medom. Dok pijete čaj obavezno udišite paru, pa će vam i disanje biti olakšano. 6. Ovsena kaša Ovo jelo sadrži vlakna, snižava nivo holesterola, bogato je proteinima, pa je dobar izbor i kada imate upalu grla. Obogatite kašu medom ili bananama i ublažićete bolove. 7. Žalfija Još od davnina je poznato

ljekovito svojstvo žalfije i koristila se za smirivanje upale grla. Žalfija sadrži flavonoide, enzime i fenole. Napravite čaj od žalfije i ispirajte grlo grgoljenjem. 8. Tjestenina od cijelog zrna žitarica Tjestenina od cijelog zrna žitarica je bogata vlaknima, gvožđem, cinkom i vitaminima B1, B2, B3 i E. Dodajte neki

blagi preliv i uživajte u ukusnom i zdravom obroku. 9. Barena šargarepa Ovo zdravo povrće, u slučajevima kada imate bolove u grlu, jedite obareno. Tako ćete lakše progutati šargarepu i neće vas povrijediti komadi hrskavog povrća. Šargarepa je bogata vitaminom A, C, K, vlaknima i kalijumom.

ENIGMATIKA

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

FOTO UBOD

Zrna soli pod mikroskopom

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Trenutak nakon što je bejzbol loptica pogodila igrača u predjelu lakta

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2594

2013-11-19

8 4

6 5

8 6

Sudoku puzzle No. 3150 2015-05-29

6 9 3 1 5 7 8 2 www.sudokukingdom.com

6 2

Medium level

9 1

Play sudoku online at:

8 Puzzle 2 9 1solution: 5 7 3

2015-05-31

Medium level

3 6

7 3 5 2 6 8 4 9 1 Sudoku puzzle No. 3149 2015-05-28

TEŽA

Daily Sudoku puzzle No. 3152

5 9

6 8

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Word Search Puzzle #B684DC

Alias Alias Antic Antic Bowed Broke Bowed Bumpier Broke Busts Bumpier Chows Conservatories Busts Depreciation Chows Dimer Conservatories Discerns Ditto Depreciation Ensued Dimer Fruit Honed Discerns Ditto

Inspectors Paired Isles Fruit Married Pokes HonedMarts Predominant Mutes Inspectors Purse Obelisk Isles Omelet Scold MarriedOpens Shear Overshot Marts Paired Showiest Mutes Pokes Sipped ObeliskPredominantStable Purse OmeletScold Stubborn OpensShear Stupendous Ensued

Overshot

Showiest SippedTattoo StableTaxis Stubborn Torque Stupendous Tummies Suffixes TattooUpward Taxis Workman Torque Wrests Tummies Upward Workman Wrests

Suffixes

REBUS

HOROSKOP OVAN Dan nije povoljan za posao. Pokušajte da izbjegavate važne obaveze sada i pozabavite se samo rutinskim stvarima. Imaćete veoma zanimljiv susret s osobom prema kojoj ste u prošlosti gajili jaka osjećanja. Manji pad energije.

BIK Nemojte da pokazujete da niste sigurni u ono što pričate i planirate. Važno je da na ovom polju dođete do više samopouzdanja. Paralelne ljubavne veze nisu za vas. Moguće je da ste dobili ponudu za vezu. Problemi s nesanicom.

BLIZANCI Čekate da čujete neke vijesti o poslu u koji ste uložili mnogo energije. Pred vama je malo usporen dan na ovom planu. Moguće je da će danas vladati nesporazum između vas i voljene osobe. Dobro stanje na polju zdravlja.

RAK Važno je da imate dovoljno strpljenja kako biste mogli postepeno, korak po korak, da ostvarite uspjeh na ovom polju. Moguće je da će doći do udaljavanja između vas i osobe koja vam se dopada. Muče vas hronični problemi.

LAV Vaš poslovni partner je pokazao da možete da se oslonite na njega i zadovoljni ste zbog svega što vam je pružio tokom saradnje. Prilično ste sumnjičavi i smatrate da voljena osoba nije iskrena ka vama. Mogući problemi sa zubima.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Rudnik srebra

ENIGMATIKA

Moguće je da se borite za opstanak na ovom polju i da će uskoro doći do neminovnih promjena kod vas. Razmišljate o zajedničkom životu s partnerom. Smatrate da ste spremni za taj veliki korak. Mogući su problemi zbog hormona.

VAGA Ako ostanete dovoljno koncentrisani na posao, možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite manji napredak. Slijedi vam zbližavanje s osobom koja vam se dopada već duže vrijeme. Izbjegavajte sve poroke.

ŠKORPIJA Ako ne budete bili dovoljno okrenuti poslovnim dešavanjima, mogli biste da propustite neke važne momente na ovom polju. Nekada niste svjesni da bi vaša djela mogla da povrijede osobu koju volite. Odmarajte se i opuštajte.

STRIJELAC Nemojte da se miješate u tuđe odluke i potrudite se da danas gledate samo svoj posao i da se držite po strani. Potrudite se da steknete dovoljno povjerenja u odnosu s voljenom osobom. Bez većih problema sa zdravljem.

JARAC Pred vama je veoma dobar period za poslovno polje, ne bi trebalo da očekujete trzavice i probleme. Moguć je početak nove veze koja bi mogla da potraje na duže staze u budućnosti. Povoljan je period za oporavak.

VODOLIJA Možete da se nadate pozitivnim dešavanjima kada je u pitanju poslovno polje. Ako budete preuzeli inicijativu ka osobi koja vam se dopada, ona će prihvatiti da uđe u vezu s vama. Mogući su problemi sa sinusima.

RIBE Pred vama je pozitivan period tokom kojeg možete da ostvarite napredak na poslu. Neophodno je da promijenite način razmišljanja, ali i komunikaciju s partnerom, kako bi odnos mogao da opstane. Skloni ste depresiji.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO

Registracija firmi doo od 50,00 eura do 100,00 eura. Računovodstvo od 40,00 eura do 150,00 eura. godišnji izvještaj 50,00 eura. Viber: 069/221-974

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu. Novogradnja. Cijena 250,00 eura. Tel: 067/305-757 SPECIJALNA PONUDA ZA MALE OGLASE DO 20 RIJEČI PLATIŠ 3 DOBIJAŠ 5

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Januarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

Najbolji defanzivac prvog dijela sezone u Drugoj ligi Poljske: Nemanja Mijušković

DA LI STE ZNALI

Poljska je osma država u kojoj igra Nemanja Mijušković. Prije Mjeđa je nastupao u sedam država - Srbiji (OFK Beograd), Rusiji (Dinamo Moskva, Amkar, Taraz), BiH (Sarajevo), Crnoj Gori (Rudar), Makedoniji (Vardar), Kazahstanu (Tosno) i Rumuniji (Hermanštad).

Filipović se vratio u Vagberg

POLJSKI DRUGOLIGAŠ SA CRNOGORCEM KOJI JE NAJBOLJI ŠTOPER LIGE NAPADA ELITU

Mjeđ je morao više, a Mijušković je najsvjetlija tačka tokom jeseni ⌦ Bojan Topalović

Predstavljao je zalog za budućnost, očekivalo se mnogo, ali karijera mu se nije razvijala na pravi način - sada je potpisao za petoligaša iz Njemačke. Tačnije vratio se tamo gdje je počeo - mladi reprezentativac Crne Gore Janik Filipović je dogovorio saradnju sa Vagbergom do juna 2021. godine. Filipović je upisao dva nastupa za našu mladu selekciju, na 11 utakmica je igrao za kadetsku selekciju, a u karijeri je igrao još za Dizeldorf, mlađe kategorije Verdera iz Bremena, Kajzerslautern II i Fortunu iz Kelna.

Podgoričanin Nemanja Mijušković je novogodišnje i božićne praznike proveo kod kuće, ali odmoru je došao kraj - statistički najbolji štoper Druge lige Poljske vratio se u Legnicu spreman da sa Mjeđom ispuni sve ciljeve. Dvadesetsedmogodišnji štoper je od 20 utakmica odigrao 17, a Mjeđ je u prvom dijelu sezone osvojio 31 bod, nalazi se u zoni plej-ofa, a drugo mjesto koje vodi direktno u Ekstraklasu je udaljeno sedam bodova. A cilj kluba koji je osnovan 1971. je upravo - Ekstraklasa! “Ekipa je pravljena za to, klub je uložio velika novčana

UTAKMICE JE ODIGRAO NEMANJA MIJUŠKOVIĆ ZA REPREZENTACIJU CRNE GORE

sredstva da bismo morali da se vratimo. Međutim, nije sve išlo kako treba u prvom dijelu, mediji u Poljskoj su nas označili kao razočaranje jeseni uprkos tome što smo završili kao peti. Uprava je tokom pauze dodatno ojačala igrački kadar, na proljeće igramo devet utakmica kući i pet u gostima, tako da se nadamo dobrim rezultatima i ulasku u elitu”, poričio je Mijušković za Dnevne novine.

■ LIGA DOBRA, STADIONI ODLIČNI

Poljska elita se dobro kotira u evropskim krugovima - organizaciono i što se tiče kvaliteta. A drugorazredno takmičenje koje se zove “Prva liga” je takođe dobro. “Liga me iznenadila pozitivno. Svi su maksimalno spremni, svi dobro trče, ima dosta kvalitetnih igrača koji su igrali u dobrim klubovima, a u gostima se teško uzimaju bodovi. Prava ‘druga’ liga”, prenosi nam stameni štoper, čiji Mjeđ igra na Vajt igl stadionu, koji ima kapacitet 6.244 mjesta... “Stadioni su generalno dobri, a ima i top stadiona od po 20.000 ili 30.000. To ne čudi, jer se u Poljskoj održavalo U21 Evropsko prvenstvo, pa su svi stadioni bili sređeni za te

potrebe.” Mijušković je igrao u sedam država - Srbiji (OFK Beograd), Rusiji (Dinamo Moskva, Amkar, Taraz), BiH (Sarajevo), Crnoj Gori (Rudar), Makedoniji (Vardar), Kazahstanu (Tosno) i Rumuniji (Hermanštad) Poljska mu je osma stanica u karijeri... “Dok mi nisi rekao, nisam ni znao da je osma, nekako mi djeluje mnogo”, sa osmijehom priča momak koji je osvojao titule sa Rudarom (2015), Vardarom (2016) i Kup sa Tosnom (2018)... “Najljepši život mi je definitivno bio u Skoplju. A što se tiče fudbala, dobro sam igrao u Kazahstanu, zadovoljan sam nastupima u Rumuniji, ali i sada u Poljskoj.”

■ OSTAJEM, NADAM

SE REPREZENTACIJI

Kao što su mediji u Poljskoj javili da je Mjeđ razočaranje, tako su izdvojili dvije svijetle tačke - to su Mijušković i prolazak tima iz Legnice u četvrtfinale Kupa gdje ih čeka favorit Legija. I zbog toga nekadašnji đak Budućnosti ne misli da mijenja sredinu... “Stvarno se osjećam dobro i što se tiče fudbala i što se tiče

18 MEČEVA JE UPISAO NEMANJA MIJUŠKOVIĆ ZA MJEĐ U PRVOM DIJELU SEZONE - 17 U ELITI, JEDAN U KUPU života. Imam ugovor koji važi još dvije i po godine, jurimo Ekstraklasu i najbolja opcija bi bila da uđemo u elitu. A u slučaju da se ne plasiramo u rang više, tražio bih neki klub iz Ekstraklase”, jasan je 27-godišnji centarhalf. Mijušković je jedno vrijeme bio redovan na spisku reprezentacije Crne Gore, odigrao je četiri utakmice u dresu “hrabrih sokolova”, ali već neko vrijeme ga nema na okupljanjima “crvenih”... “Bio sam u reprezentaciji i čovjek se uvijek nada novom pozivu. Međutim, realan sam - treba prvo da izborim povratak u Ekstraklasu, da budem na oku selektoru, a ako tamo budem igrao na visokom nivou, onda mogu da očekujem povratak”, podvukao je Nemanja Mijušković.

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

SPORT

PODGORICA UPALILA MOTORE ZA PROLJEĆE

Jurićemo kvalitet, ne kvantitet, ali...

Podgorica je prva krenula sa radom pred proljeće u fudbalskoj sezoni 2019/20. Iskusni strateg Vojislav Pejović je okupio “žute” u Lješkopolju, ali velikih riječ i obećanja nije bilo primarni cilj je opstanak u društvu najboljih. A kompletne pripreme najmlađi prvoligaš će da odradi na svom terenu “DG arena”... “Kod kuće imamo sve uslove za rad - salu, teretanu, terene. Nema potrebe da trošimo novac. Zakazali smo neke prijateljske utakmice sa kolegama prvoligašima i drugoligašima, dok ćemo generalnu probu odraditi 11. februara sa Željezničarom iz Pančeva čiji je trener Dušan Jevrić”, rekao nam je Pejović.

■ JEDAN ILI

DVA IGRAČA

“Žuti” neće mnogo “tumbati” u prelaznom roku - ekipu je napustio defanzivac Jasmin Mećinović koji je stigao ljetos i koji se odmah povrijedio... “Praktično nije ni nastupao za nas. Pokušaćemo da zaoštrimo konkurenciju sa jednim ili dva igrača, ali zanimaju nas igrači koji mogu da nam donesu kvalitet. Nećemo dovoditi samo da bi popunili igrački kadar, ali svjesni smo da je teško u zimskom prelaznom roku pronaći kvalitetnog igrača”. Podgorica i Pejović zajedno misle i na budućnost, jer dobro znaju da od iduće sezone moraju da igraju dva igrača ispod 21 godine u startnih 11...

Evropa? Ako nam se stvori prilika, pokušaćemo da je iskoristimo. Ali, naš prioritet je opstanak u ligi. Pokušaćemo da pojačamo tim sa jednim ili dva igrača

“Priključili smo omladince koji su rođeni 2002. i 2003. da vidimo koliko mogu. Talenat posjeduju, ali je pitanje mogu li da isprate prvoligaški fudbal što se tiče fizičke spreme. Ali, neka se “druže” sa prvom ekipom”, poručio je šef stručnog štaba “žutih”.

■ OPSTANAK PRIORITET

Podgorica je iza sebe ostavila odličnu jesen na 19 utakmica je sakupila 26 bodova, treće mjesto i Evropa su daleko šest bodova, a ekipa je ispisala istorijski rezultat plasmanom u polufinale Kupa gdje su još Budućnost, Sutjeska i Petrovac. Evropa nije daleko, ali... “Imamo zacrtani cilj, a to je opstanak u ligi. Zasluženo smo u polufinalu Kupa, dobro smo kotirani u prvenstvu. Ako nam se otvori neka mogućnost za nešto više, ubijeđen sam da je nećemo ispustiti. Bilo bi dobro da i mi nekim novcem pomognemo našoj agilnoj upravi. Međutim, proljećnja polusezona će biti mnogo teža i zahtjevnija od jesenje”, podvukao je Vojislav Pejović. B.T.

Vjeruje u dobro proljeće: Vojislav Pejović

CRNA GORA DOBILA PETOG IGRAČA U LIGAMA PETICE

VILA VRATILA ŠARKIĆA, LIVINGSTON RAZOČARAN Stefan Savić je član Atletiko Madrida, Nikola Vukčević je u Levanteu, Adam Marušić igra za Lacio, Stevan Jovetić nosi dres Monaka... A Crna Gora je dobila petog (samo pet!?) fudbalera u ligama petice. Reprezentativni golman Matija Šarkić se vratio u Aston Vilu sa pozajmice iz škotskog Livingstona. Menadžer premijerligaša sa Vila parka Din Smit je odlučio da “povuče” 22-godišnjeg golmana, jer je prvi

FOTO PRIČA

čuvar mreže Tom Hiton pokidao ligamente i biće odsutan do kraja sezone. Međutim, momka koji je debitovao za “hrabre sokolove” u novembru 2019. protiv Bjelorusije u Birmingemu čeka paklena konkurencija za mjesto u timu - “protivnici” su mu 29-godišnji Norvežanin Orjan Niland, 29-godišnji Hrvat Lovre Kalinić i 27-godišnji Englez Džed Stir. Zato se postavlja pitanje da li će Šarkić uopšte dobiti šansu u Vili, dok je u Li-

vingstonu standardno branio i napredovao (18 nastupa, sedam puta sačuvao mrežu). Zbog toga su i Škoti razočarani... “Ovo je nevjerovatno razočaravajuća vijest za sve u klubu, nakon visokog nivoa koji je Meti dostigao ove sezone”, saopštio je Livingston. Reprezentativac Crne Gore je 2015. stigao u Birmingem iz Anderlehta, a prije Livingstona je išao na pozajmice u Vigan, Stratford i Havantu. B.T.

Danijele de Rosi je prije par dana rekao zbogom fudbalu, a to znači sljedeće - kompletna reprezentacija Italije koja je 2006. godine osvojila Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj je penzionisana. Sem vječnog 41-godišnjeg Đanluiđija Bufona.

SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

RUKOMETAŠI CRNE GORE VEČERAS 20.30H U GRACU PROTIV HRVAT

Ranjeni lavovi su najop EHF EURO 2020. GRUPA A

(Grac) Danas 18.15h Bjelorusija - Srbija 20.30h Hrvatska - Srbija

GRUPA B

(Beč) Sjutra 18.15h Češka - Austrija 20.30h S. Makedonija - Ukrajina

GRUPA C

(Trondhajm) Danas 18.15h Njemačka - Holandija 20.30h Španija - Letonija

GRUPA D

(Trondhajm) Sjutra 18.15h Francuska - Portugal 20.30h Norveška - BiH

GRUPA E

(Malme) Subota 16.00h Mađarska - Rusija 18.15h Danska - Island

⌦ Kosta Bošković Tri države, šest gradova i 24 reprezentacije koje od večeras počinju da sanjaju. Vrijeme je za još jedan vreli januar, za najbolji rukomet, za 14. priču Evropskog prvenstva, koje će se ove zime igrati u Austriji, Norveškoj i Švedskoj. I peti put sa “lavovima”, koji će šampionat kontinenta otvoriti večeras u Gracu protiv jedne od evropskih velesila Hrvatske. Čini se sa nikad više samopouzdanja naši rukometaši su otputovali na veliko takmičenje, a to nisu poremetile ni povrede važnih igrača u rotaciji Zorana Roganovića. Miloš Vujović i Nebojša Simović neće igrati na EP, dok će meč sa Hrvatskom propustiti i Miloš Božović. “Evropsko prvenstvo je veoma bitno za sve nas, svi smo došli željni dokazivanja, međutim odlučili smo da Miloša odmorimo tokom prvog meča. Uradićemo sve, ali ne bih volio da rizikujem njegovo zdravlje i karijeru”, poručio je selektor Roganović.

GRUPA F

(Geteborg) Sjutra 18.15h Slovenija - Poljska 20.30h Švedska - Švajcarska * U glavnu rundu EP proći će po dvije najbolje ekipe iz svih šest grupa.

DVA MILOŠA ZBOG EP ODLOŽILI OPERACIJE Miloš Vujović neće igrati na EP, dok Miloš Božović (za sada) preskače 1. kolo. Povrede su bile jače od tandema “lavova” iz Tatabanje, iako su sve dali da na ovom šampionatu predvode svoju zemlju. Uostalom, dovoljno je reći da su obojica odložili operacije kako ne bi propustili EP.

U našoj ekspediciji svi se nadaju da će Božović biti spreman za preostala dva duela protiv Srbije i Bjelorusije, koji će možda biti i ključni za prolazak u glavnu rundu. “Zajedno sa stručnim štabom odlučili smo da prvu utakmicu žrtvujemo, kako bismo dobili na vremenu i oporavku”, istakao je Božović. Slično razmišlja i naš desni bek i Božovićev sugrađanin Stefan Čavor. “Gledam na to kako je Hrvatska veliki favorit, a da su dva meča nakon toga bitniji za nas. Za te duele treba što bolje da se spremimo, probamo da osvojimo bodove i prođemo dalje”.

FOTO DANA

ROGANOVIĆEVI LAVOVI

Rukometaši Crne Gore juče su stigli u Grac, odradili su prvi trening, a imali su i zvanično fotografisanje. Lavovi će na EP nastupiti u sljedećem sastavu: 12. Mile Mijušković, 16. Nebojša Simić, 2. Filip Vujović, 4. Aleksandar Bakić, 7. Stefan Čavor, 8. Vuk Lazović, 11. Branko Vujović, 13. Mirko Radović, 19. Branko Kankaraš, 20. Stevan Vujović, 21. Vasko Ševaljević, 24. Miloš Božović, 25. Marko Lasica, 32. Božo Anđelić, 90. Nebojša Grbović, 93. Vladan Lipovina. Na slici: selektor Zoran Roganović i trener golmana Gojko Vučinić

PUTA (1994, 1998, 2000. I 2002) ŠAMPION EVROPE BILA JE ŠVEDSKA - NAJVIŠE OD SVIH. TRI PUTA JE NAJBOLJA BILA FRANCUSKA, PO DVA DANSKA I NJEMAČKA, A PO JEDNOM ŠPANIJA I RUSIJA

Grupa u Gracu biće jedna od jačih na šampionatu. “Hrvati su došli da se bore za medalju, a tu su još Srbi i Bjelorusi - sugurno teška grupa”, jasan je Čavor. “Ali mi smo došli da napravimo prvi korak i osvojimo prve bodove - i da na taj način promijenimo seriju, ne loših rezultata, već seriju utakmica koje nismo uspjeli da pobijedimo na EP”. U svakom slučaju o prvom rivalu u Gracu ne treba mnogo trošiti riječi, bez obzira što ni u selekciji Lina Červara nije sve baš idealno. “Na svim pozicijama imaju odlične igrače i sigurno da će nam biti teško. Za nas

NAJVEĆA SPORT

FRANCUSKA Istorijski možda nije najveće rivalstvo, ali jeste bez premca u posljednjim godinama - Francuska i Danska dominiraju evropskim i svjetskim rukometom, a veliki su favoriti i na predstojećem EP. Iako su i ranije jedni i drugi bili šampioni Evrope, pravo rivalstvo rođeno je 2014. kada su Danci u paklu svog Herninga čekali

SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

TSKE OTVARAJU EP

pasniji

PREDSTAVLJAMO DVORANE U KOJIMA ĆE SE IGRATI EP

STOKHOLM

GETEBORG

DVORANA: Tele2 arena, dom fudbal- OTVORENA: 2013. DVORANA: Skandinavijum. skih klubova Đurgarden i Hamarbi. UTAKMICE NA EP 2020: Polufinale, finale i mečevi za 3. i 5. mjesto. KAPACITET: 12.312. KAPACITET: 22.000.

BEČ

GRAC

DVORANA: Štadhale. KAPACITET: 6.000.

OTVORENA: 2002. UTAKMICE NA EP 2020: Grupa A.

OTVORENA: 1971. UTAKMICE NA EP 2020: Grupa F.

DVORANA: Bečka gradska dvora- OTVORENA: 1957. UTAKMICE NA EP 2020: na (Wiener stadthalle). Grupa B i glavna runda (grupa 1). KAPACITET: 16.000.

TRONDHAJM

MALME

CRNOGORCI SUDE SVJETSKOM ŠAMPIONU Naše sudije Miloš Ražnatović i Ivan Pavićević dijeliće pravdu i na ovom EP, a prvi meč koji će voditi biće između olimpijskog i svjetskog prvaka Danske i Islanda - u subotu (18.15h) u Malmeu. je najbitnije da u odbrani budemo čvrsti, gdje smo dosta agresivni - možemo da igramo 6-0 i 5-1, a sve zavisi od našeg trenera što će pripremiti”, zaključio je Čavor.

TSKA RIVALSTVA

DANSKA evropsko zlato, a Francuzi ih preko Gigua, Abaloa i Karabatića ponizili u finalu (41:32). Ipak, Mikel Hansen i društvo osvetu su servirali na pravi način - najprije trijumfom u finalu Olimpijskih igara 2016 (28:26), a potom i prošlog januara u polufinalu SP sa ubjedljivih 38:30. Momci Nikolaja Jakobsena na kraju su postali šampioni planete. K.B.

DVORANA: Spektrum. KAPACITET: 8.600. OTVORENA: 1963, renovirana

2019. UTAKMICE NA EP 2020: Grupe C i D.

DVORANA: Arena Malme. KAPACITET: 12.600. OTVORENA: 2008.

IZJAVA DANA Dragi naši lavovi, želim vam uspješan nastup na predstojećem Evropskom prvenstvu, uvjeren da će vas na utakmicama krasiti borbenost i hrabrost po kojima su uvijek poznati vaši nastupi. NIKOLA JANOVIĆ, ministar sporta i mladih Crne Gore.

UTAKMICE NA EP 2020: Grupa E i glavna runda (grupa 2).

SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

ODBOJKA - KVALIFIKACIONI TURNIR ZA TOKIO

Foto: fivb.org

Šampion Evrope bez OI

Šok u Berlinu, šampion Evrope ne ide na Olimpijske igre. Odbojkaši Srbije izgubili su juče od Bugarske 3:2 (25:21, 24:26, 25:22, 20:25, 15:13) i tako ostali bez šanse da se plasiraju u Tokio. Izabranici Slobodan Kovač su u dvorani “Maks Šmeling” imali jasnu računicu maksimalna pobjeda ili gubitak samo jednog seta. Ali, već nakon prvog perioda bilo je jasno da Nemanju Petrića i drugove čeka pakleno

Foto: ABA liga

Sa prvog meča Sparsa i Sutjeske u Sarajevu (85:68 za Nikšićane)

Blok Bugarske zaustavlja Atanasijevića težak zadatak. Uspjeli su da izjednače, povedu 7:2 u trećem setu, ali nijesu izdržali pritisak. Dva osvojena seta značila su da je tim Silvana Prandija ispunio cilj i izborio plasman u polufinale, što znači da će biti u prilici da juri olimpijsku vizu. Osim domaćina Japana, poznato je još šest učesnika odbojkaškog turnira u Tokiju - Brazil, SAD, Italija, Poljska, Rusija i Argentina. A.K.

SPECIJALNA POZIVNICA ORGANIZATORA AO

Maša igra u Melburnu

Šarapova

ABA 2 - SUTJESKA ČEKA SPARS, LOVĆEN KOD HELIOSA

Jedni za plej-of, drugi za prvo slavlje u gostima

Skoro deset dana pauze i vrijeme je za nastavak takmičenja u Drugoj ABA ligi. Polako se ulazi u pakleni finiš, a večeras su na programu svi mečevi 15. runde u kojoj će crnogorski timovi pokušati da upišu pobjede. Sutjeska na svom terenu dočekuje fenjeraša Spars iz Sarajeva (20h) i želi da odreaguje nakon poraza od Slobode u prošlom kolu. Takođe, izabranici Zorana Glomazića nastavljaju da sanjaju plejof, a pobjeda protiv predstavnika Bosne i Hercegovine bi ih učvrstila na poziciji četiri. A prvi trijumf u gosti-

ma Lovćen će potražiti protiv Heliosa (18h). Cetinjani su nestvarnim preokretom u prethodnoj rundi srušili Split, pa na krilima tog trijumfa četa Zorana Kašćelana ide na megdan ekipi koja je u Domžalama izgubila samo jedan meč. “Znamo da nas čeka težak duel protiv tima koji igra posebno dobro na svom terenu. Vjerujem da će moja ekipa poslije tijesne pobjede u prošlom kolu biti dodatno motivisana i pružiti maksimum koji nas može dovesti do prve pobjede u gostima”, rekao je Kašćelan u najavi meča. A.K.

ABA 2, 15. KOLO 18.00h 18.00h 18.00h 19.00h 20.00h 20.00h

Večeras Novi Pazar - Široki Helios - Lovćen Borac - MZT Split - Sloboda Dinamik - Rogaška Sutjeska - Spars

1. Borac 2. MZT 3. Široki 4. Rogaška 5. Sutjeska 6. Helios 7. Split 8. Dinamik 9. Lovćen 10. Novi Pazar 11. Sloboda 12. Spars

14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14

12 11 9 8 8 7 6 6 6 5 4 2

2 26 3 25 5 23 6 22 6 22 7 21 8 20 8 20 8 20 9 19 10 18 12 16

POJAČANJE - ŽRK BUDUĆNOST DOVEO BRAZILSKU GOLMANKU

Arenhart će čuvati plavi gol Izrazila je želju, a organizatori Australijan open su joj je ispunili - Marija Šarapova dobiće specijalnu pozivnicu za učešće na prvom Gren slem turniru u godini, saopšteno je iz Melburna. Ruska teniserka je trenutno 147. na WTA listi, a trofej u Australiji podigla je 2008. godine. “Nevjerovatno je što ću ponovo biti u žrijebu za Australijan open”, rekla je Ruskinja nakon što je saznala da će dobiti “vajld kard”.

“Lijepe uspomene me vežu za taj turnir - osvojila sam ga, doživjela neke teške poraze u finalima. Drago mi je što ću imati novu šansu”, dodala je popularna Maša koja je prošle godine ispala u četvrtoj rundi porazom od Ešli Barti. Šarapova nije dobro otvorila sezonu. Izgubila je u prvom kolu turnira u Brizbejnu od Dženifer Brejdi. Takmičenje na Australijan openu počinje 20. januara i trajaće do 2. februara. A.K.

Prave stvari u ovoj sezoni ih tek očekuju (Glavna runda Lige šampiona), a već je angažovano pojačanje za narednu. Ženski rukometni klub Budućnost dobio je veliko pojačanje - nova igračica crnogorskog velikana je Barbara Arenhart. Brazilska golmanka i trenutno članica mađarskog Vacija je potpisala dvogodišnji ugovor. Iskusna, 33-godišnja golmanka najveći uspjeh u karijeri ostvarila je sa brazilskom reprezentacijom, sa kojom je 2013. godine postala prvak svijeta na šampionatu u Srbiji, na kojem

Arenhart

je proglašena za najbolju čuvarku mreže. Prvi evropski klub za koji je nastupala Arenhart bio je španski Sagunto, čiji je dres nosila od 2007. do 2010. godine. Nakon toga je sezonu bila u norveškom Bjasenu, u Hipu se zadržala tri godine, a po jednu sezonu provela je u rumunskom Baja Mareu i danskom Nikobing Falsteru. Sa Hipom je tri puta bila šampion Austrije, a osvojila je i Kup pobjednika kupova 2013. godine. U Mađarskoj je od 2016. godine, a Vaci je trenutno šestoplasirani u tamošnjem prvenstvu. A.K.

SPORT

ČETVRTAK, 9. 1. 2020.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18.10h ____________________ Bjelorusija - Srbija, rukomet 20.20h __________________ Crna Gora - Hrvatska, rukomet

SPORTKLUB 1 20.40h __________________Armani - Panatinaikos, košarka 00.00h ___________________________ Srbija - Kanada, tenis

SPORTKLUB 2

LUDNICA POD VEZUVOM Napoli je tokom svoje istorije imao problema sa rezultatima, ali je uvijek mogao da računa na svoje vjerne navijače. Vrela krv na italijanskom jugu često je davala posebnu notu tribinama na stadionu San Paolo. Nakon nekoliko godina lutanja rođena je grupa “Commando Ultra Curva B”, koja je ujedinila sve ostale. Krajem 70-ih godina svi ultrasi su imali velikih problema sa policijom, a CUCB se ponovo moglo koristiti od sezone 198182. Zlatne godine ova navijačka grupa, kao i cijeli klub doživjela je u periodu Dijega Armanda Maradone. Cijeli Napulj je disao za Argentinca koji je navijačima kupio i bubnjeve da bi se atmosfera podigla na veći nivo. Najbolji primjer svega toga je 10. maj 1987, kada su se cijelim stadionom viorile plave zastavice. Tada je “CUCB” od Fife dobio nagradu za najbolju atmosferu na cijelom svijetu. Pjesme su se pjevale složno i glasno i često bi se desilo da je 80.000 ljudi pjevalo za Napoli. Njihove pjesme bile su toliko dobre da su ih druge grupe neprestano kopirale. Jedino pravo prijateljstvo tifozi Napolija imaju sa “Gradinata NORD” iz Đenove koje traje preko 20 godina.

08.45h 10.00h 11.30h 21.15h 00.00h 02.00h

_____________________________ WTA Ouklend, tenis _____________________________ WTA Brizbejn, tenis _____________________________ WTA Brizbejn, tenis _________________________ Torino - Đenova, fudbal _____________________________ WTA Ouklend, tenis _____________________________ WTA Brizbejn, tenis

SPORTKLUB 3 21.00h __________________ Real Madrid - Žalgiris, košarka

SPORTKLUB HD 09.00h ______________________________ WTA Šenžen, tenis 20.00h __________________________ Alba - Makabi, košarka 02.00h _____________________________ WTA Ouklend, tenis

ARENASPORT 2 13.30h-19.30h_________________________ ATP Katar, tenis

ARENASPORT 3 18.00h ____________________________Borac - MZT, košarka

EUROSPORT 14.20h ________________________________________ Bijatlon

DN TIKET TORINO ĐENOVA BARSELONA ATL. MADRID BASKONIJA FENERBAHČE ARMANI PANATINAIKOS

1 2

X PPX 2 H2

146

MILIONA EURA ZA ČETIRI GODINE IZNOSILA JE PONUDA LA LEJKERSA KOJU JE ENTONI DEJVIS GLATKO ODBIO. “OBRVA” ĆE OVOG LJETA POSTATI SLOBODAN IGRAČ I ŽELI DA POTPIŠE MAKSIMALNI, PETOGODIŠNJI UGOVOR KOJI IZNOSI VRTOGLAVIH 202.000.000 EVROPSKIH NOVČANICA

UKUPNA KVOTA: 27,92

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

Kreće ludnica Evropskog prvenstva. Prvi meč “lavovi” igraju protiv “kauboja” Crna Gora - Hrvatska RTCG 2, 20.20h

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

ZANIMLJIVO

AKTUELNO

CRNOGORSKI PASOŠ NA 46. MJESTU

JAPANSKI PASOŠ NAJJAČI NA SVIJETU

Najjači pasoš na svijetu je japanski, čiji vlasnici bez vize mogu putovati u 191 zemlju, dok se iz regiona najbolje kotira pasoš Hrvatske koji je na 20. mjestu, a prema indeksu kompanije “Henley & Partners” za ovu godinu, Crna Gora je 46. poziciji. Istraživanje kompanije “Henley & Partners” jačinu pasoša meri prema tome u koliko zemalja njegovi vlasnici mogu da putuju bez vize, prenosi Index.hr. Pasoš Srbije je na 39. poziciji, ispod na 47. mjestu je pasoš Sjeverne Makedonije, 52. poziciju zauzima pasoš Bosne i Hercegovine, dok je pasoš Kosova na 99. mjestu. Poslije japanskog pasoša, slijede pasoši Singapu-

POVODOM AVIONSKE NESEREĆE U IRANU

Saučešće Đukanovića

ra, Južne Koreje, Njemačke, Italije, Finske, Španije, Luksemburga i Danske. Najslabiji pasoš je avganistanski, sa kojim se bez vize može putovati samo u 26 zemalja. Nešto bolje se rangiraju irački i sirijski pasoši, somalijska i pakistanska dokumenta, kao i pasoši iz Je-

mena i Libije. U odnosu na protekle godine, američka i britanska putna dokumenta padaju na ljestvici, pa su sada obje zemlje na osmom mjestu i sa njihovim pasošima se može putovati bez vize u 184 zemlje. Prije pet godina, obje zemlje nalazile su se na prvom mjestu.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je saučešće povodom pada ukrajinskog putničkog aviona u Iranu, u kojoj je poginulo svih 176 putnika i članova posade. “Povodom avionske nesreće ukrajinskog avioprevoznika na liniji Teheran-Kijev, u ime građana Crne Gore i u svoje ime, upućujem izraze najdubljeg saučešća porodicama stradalih i vladama Ukraijne, Kanade, Irana, Šved-

ske, Avganistana, Velike Britanija i Njemačke”, navodi se na Tviter nalogu Đukanovića. Podsjetimo, avion Boing 737 ukrajinskog prevoznika Ukraine International Airlines srušio se zbog tehničkog kvara nakon polijetanja sa iranskog aerodroma Imam Homeini u Teheranu. Među 176 poginulih su državljani Irana, Kanade, Ukrajine, Švedske, Avganistana, Velike Britanije i Njemačke.

I ŽIVOTINJE MOGU DA BUDU HEROJI

Pas-heroj spasao stado ovaca od požara u Australiji Linda

U vatrenoj stihiji koja bjesni Australijom, nisu samo ljudi heroji, tu se našao i jedan pas. Dok su se njegovi vlasnici borili s vatrenom stihijom, pas je ovce odveo na sigurno i čuvao ih dok opasnost nije prošla. Požar, koji i dalje bukti u Australiji, usmrtio je veliki broj životinja. Ljudi se ujedinjeni bore s njim, a iz cijelog sveta stižu donacije kako bi se šteta koju je napravila vatra

umanjila. Pas Petsi, šestogodišnji graničarski škotski ovčar, postao je zvijezda kada je spasio stado ovaca od plamena. Pas je sa svojim vlasnikom ovce odvukao od vatre na sigurno, dok je vlasnica pokušavala da spasi farmu u “Corryongu u Victoriji” od požara. „Svi se trude da osiguraju vodu i hranu za svoje životinje, ubijaju one koje ne mo-

gu da spase, grade privremene ograde kako bi sačuvali stoku, dok okolo svuda bukti vatra. Neki ljudi su ostali bez ičega, samo s odjećom koju su imali na sebi. Teško je povjerovati da se ovako nešto događa i samo će biti još gore. Zato sam odlučila da ispričam priču o Petsi. Ljudima je potrebno da vide nešto pozitivno“, kazala je Kat Hil, vlasnica hrabrog psa.