Dnevne novine 18. decembar 2019.

JUČE NA ŽABLJAKU SAHRANJEN POLICAJAC MILUTIN LEKOVIĆ

PREMIJER ZAMJERIO DIJELU NVO SEKTORA

Marković: Gdje su na okruglom stolu ključni kritičari Vlade? ■ 3

Jokić: Naša služba neće zaboraviti tvoju žrtvu ■ 11

SRIJEDA, 18. 12. 2019. BROJ 2558 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

POVODI: ISTORIČAR MILIVOJ BEŠLIN ZA DNEVNE NOVINE ■ 5

SPC je posljednja brana velikosrpskog projekta CRNOGORSKO ARGENTINSKA FONDACIJA ■ 27

Srđan Martinović dobitnik priznanja dijaspore “Kapetan Miloš Vukasović”

PREDSJEDNIK CRNE GORE U SKUPŠTINI ODGOVORIO NA BROJNE KRITIKE I UVREDE FRONTA ■ 2 3

OPOZICIJA JE U PRAVU - NIJESMO ISTI NIVO

PREZENTOVANI REZULTATI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE ZA TRI GODINE ■ 8 9

RASTE PODRŠKA DOMAĆINIMA, SVE VIŠE MLADIH POLJOPRIVREDNIKA

ZA NAJBOLJE PONUDE:

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

Simović

Vratiti penicilin na tržište, jer zamjene imaju štetne posljedice ■ 17

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

2

POLITIKA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

REFORMA IZBORNOG ZAKONODAVSTVA

Odbor bez kvoruma, ističe i ovaj rok Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva trebalo bi danas da razmatra predloge i nacrte zakona i drugih akata koje su utvrdili radni odbori, ali je izvjesno da neće biti kvoruma, jer je opozicija najavila da neće prisustvovati sjednici. Članovi Odbora iz Demokratske stranke Momo Koprivica i Danilo Šaranović napustili su poslednju sjednicu Odbora i poručili da neće učestvovati u radu tog tijela dok iz procedure ne bude povučen Predlog zakona

o slobodi vjeroispovijesti.

Odbor, koji ima po sedam predstavnika vlasti i opozicije, bez članova iz Demokraskog fronta i Demokrata, nema kvorum.

Odboru je nekoliko puta prolongiran rok i danas ističe rok za završetak njegovog rada.

Iz Demokratske partije socijalista su najavili da će procesuirati pojedine zakone koje su pripremili radni odbori, za koje nije potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, kako bi bili uvojeni do kraja godine.

R.P.

Sa ranije sjednice Odbora

PREMA SAZNANJIMA PORTALA CDM

Aleksandar Damjanović se vraća u SNP Nezavisni poslanik Aleksandar Saša Damjanović se vraća u Socijalističku narodnu partiju, saznaje portal CdM. Kako tvrdi izvor CdM-a, Damjanović bi trebalo da prisustvuje svečanoj sjednci Glavnog odbora SNP u subotu u Nikšiću.

Damjanović je 2017. godine napustio SNP nezadovoljan dešavanjima u stranci, te činjenicom da mu se nije dopadao kurs kojim se ta partija kretala, zbog čega je gubila politički rejting.

SNP se nakon toga počeo oporavljati pod liderstvom Vladimira Jokovića, partija se stabilizovala i

počeo je politički oporavak.

Izvori CdM-a tvrde da je Damjanović odlučio da se vrati “jer su prestali razlozi” zbog kojih je napustio stranku.

CdM saznaje da će se sa Damjanovićem vratiti još funkcionera SNP-a, koji su partiju napustili zbog, kako su tvrdili, nezadovoljstva odnosom Srđana Milića i Snežane Jonice prema partiji.

R.P.

Damjanović

PREDSJEDNIK CRNE GORE U SKUPŠTINI BROJNE KRITIKE I UVREDE DEMOKRATS

OPOZICIJA JE U - NIJESMO ISTI

P

redsjednik Milo Đukanović je u Skupštini Crne Gore poručio da je neistina da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti otima imovina SPC, i da predlog neće biti povučen iz procedure, a da je opozicija samo jedno u pravu - da nisu isti nivo sa njim.

Đukanović je u parlamentu, nakon predlaganja kandidata za ombudsmana, odgovorio i na kritike nekoliko opozicionih poslanika, u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.

“Prvo, 1918. nema SPC, koja nastaje tek 1929. Tada postoji Crnogorska pravoslavna crkva, i ne postoji akt kojim je drugačije definisana imovina crkve do kao državna koja je data na upotrebu crkvi i precizno se predviđa da je niko ne može prodati bez prethodne odluke državnog organa. Kome smeta da se kroz zakon, bez ikakve otimačine, kroz redovan postupak pred crnogorskim sudovima dokaže šta je čije? Smeta onome ko zna da to nije njegovo i ko želi da bez dokazivanja zadrži ono što je nezakonito prisvojio”, rekao je Đukanović.

On smatra da ideja obnove Crnogorske pravoslavne crkve ima puno istorijsko utemeljenje, ali i da to nije predmet zakona, dodajući da ga nijesu iznenadila mišljenja opozicije o njemu.

“To je nešto što slušam već godinama i moram da vam najiskrenije kažem - to mi savršeno imponuje. Od vas

NIKOLIĆ: GRAĐANSKI KONCEPT JE BUDUĆNOST CRNE GORE Poslanik DPS Andrija Nikolić kazao je juče, odgovarajući na prijetnje poslanika DF da neće dozvoliti usvajanje zakona o slobodi vjeroispovijesti, da je građanski koncept budućnost Crne Gore, te da su ljudi umorni od prevaziđenih i anahronih tema, kao i političara koji ih propagiraju.

“Crnoj Gori je danas potrebna nova energija, novo znanje, novi savremeni borci za savremenu Crnu Goru. A savremenost Crne

ne očekujem drugačiju ocjenu do te koju čujem”, rekao je Đukanović.

Crna Gora nije spržena država i nije zarobljena, poručio je Đukanović, naglašavajući da je “ta spržena zemlja danas prvi put u istoriji najrazvijenija ekonomija u regionu”.

“Zvanične evropske statistike kažu da smo na 47 odsto prosječnog životnog standarda građana Evrope, za nekoliko procentnih poena ispred svih drugih država. Znam da vam se to ne dopada, ali to je istina. Ta spržena zemlja je članica NATO-a. To je veliki uspjeh, ne zato što smo time spremni za boj, nego zbog toga što to svjedoči da smo usvojili važan korpus evroatlantskog i evropskog sistema vrijednosti, po ocjenama drugih, a ne po našim subjektivnim ocjenama”, rekao je Đukanović.

Gore i njena budućnost stanuje u građanskom konceptu. Ne treba podsjećati da je Crna Gora, pored svih ostalih naroda koji u njoj žive, i država srpskog naroda, svih onih ljudi koji je osjećaju i gledaju kao matičnu državu. Niko od kolega iz vladajuće većine nije osporio pravo na nacionalni osjećaj našim kolegama iz opozicije, jedino što ćete čuti jeste osporavanje našeg prava da se nacionalno izjašnjavamo kao Crnogorci”, kazao je Nikolić.

Odgovarajući na optužbe da je Crna Gora privatna država, predsjednik ima jasnu poruku.

“Ta krilatica je lansirana uoči referenduma u nedostatku argumenata. Ta “privatna zemlja” je po ocjenama naših međunarodnih partnera zavrijedila status članice NATOa i status zemlje lidera u pregovaračkom procesu. Danas 29 najrazvijenijih zemalja EU tu privatnu državu želi u svom društvu. Toliko o tome”, poručio je Đukanović.

Nije tačna ni tvrdnja, kaže Đukanović, da su Srbi diskriminisani u Crnoj Gori.

“O diskriminisanosti Srba najbolje govori činjenica da ih je 1991. bilo devet, a danas 28 odsto. Nasuprot tome u Srbiji je devedesetih bilo 140.000 Crnogoraca, a sada ih je 40.000”, rekao je Đukanović.

Predsjednik tvrdi da ne sto-

RADUNOVIĆ: NEĆEMO DOZVOLITI GLASANJE, MOŽETE DA NAS POBIJETE Poslanici DF-a neće dozvoliti da se u Skupštini glasa o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, poručio je Slaven Radunović.

“Garantujem vam da nećemo dovoliti da se u ovom domu glasa o tome, preko nas živih. Možete da nas pobijete, pohapsite, dovediti specijalne jedinice... o

tome se neće glasati”, kazao je Radunović.

Trenutak je dramatičan, rekao je Radunović, dodajući da “ne zna da li su DPS i ostale partije koje bi glasale za Prijedlog, svjesne u šta nas uvode.”

“Da li ste svjesni da Crnu Goru uvodite u sukobe? Da li mislite,

nakon što ste prevarom osvojili većinu u parlamentu, da možete sa jednim ili dva glasa više da se igrate sa tradicijom starom 800 godina? Zar mislite da će narod na pređe preko toga i da to dozvoli tako lako”, pitao je Radunović i dodao “bratski vas pozivam, razmislite još jednom šta radite”.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

POLITIKA

3

PREMIJER ZAMJERIO DIJELU NVO SEKTORA

I ODGOVORIO NA TSKOG FRONTA

Marković: Gdje su na okruglom stolu ključni kritičari Vlade?

PRAVU NIVO

Sa okruglog stola

Đukanović ji ocjena da nema suda o dešavanjima 1999. godine.

“Politikom tadašnje vlasti u Beogradu, Srbija i Grna Gora su uvedene u rat sa tada sa najmoćnijom vojnom alijansom na svijetu, koji je unaprijed bio izgubljen, sa unaprijed ukalkulisanim žrtvama, a samo sa jednim ciljem - da se učvrsti vlast u Beogradu. Partije kojima vi danas pripadate su snažno podržale takav izbor. Kao rezultat toga je uslijedilo bombardovanje. Trebalo je da tada sa vlašću u Beogradu sa kojima ste sarađivali da povedete računa o tome. Apsolutna je neistina i falisfikat da sam na Vrhovnom savjetu odbrane u Beogradu, kada je odlučivano o ulasku u rat sa NATO, bio za tu odluku. Naprotiv.

Postoji vrlo jasna dokumentacija koja govori da nijesam. Nikada nijesam bio za takvu politiku”, tvrdi Đukanović.

Apsolutna je neistina, kazao je Đukanović, i da je kreator onog što se odomaćilo u javnosti kao državni udar, odnosno dešavanja na dan izbora 2016.

“Ne postoji nijedan osnov za takvu ocjenu. Znam da su oni koji su danas na udaru nadležnih državnih organa povrijeđeni. Ja niti optužujem niti sudim”, kazao je Đukanović u odgovoru Milanu Kneževiću koji je rekao da je Đukanović na TV-u saopštio da je Knežević želio da ga ubije i da treba da živi sa tim. Đukanović je pojasnio da su se na osnovu dokaza

institucije bavile tim slučajem.

“Nije mi drago da ijedan čovjek bude krivično odgovoran, ali svako ko je učestvovao u nekom nedjelu treba da odgovara”, rekao je Đukanović.

Za kraj polemike sa opozicijom Đukanović je citirao jednog poslanika.

“Rekli ste - Milo Đukanović nije naš nivo. Da, nijesmo isti nivo”, zaključio je Đukanović.

Crnogorski parlament juče je, na predlog predsjednika Đukanovića, imenovao Sinišu Bjekovića za zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Za imenovanje Bjekovića glasala su 44 poslanika vladajuće većine i opozicione Socijaldemokratske partije, dok predstavnici ostatka opozicije nijesu prisustvovali glasanju. Đukanović je, obrazlažući svoj predlog, kazao da ga Bjeković opravdava ljudskim i profesionalnim kapacitetima i bogatim radnim iskustvom.

On je kazao da je uvjeren da će Bjeković biti istinski posvećen daljem unapređenju i afirmaciji rada institucije u kojoj je obavljao poslove zamjenika Zaštitnika.

R.P.

KNEŽEVIĆ: DA DONESEMO BENZIN I ZAPALIMO SKUPŠTINU “Da svi donesemo po flašu benzina, pospemo i klupe i sebe i ako treba da se zapalimo... I mi i ova Skupština ne treba da postoji ukoliko je spremna da donese ovakav zakon o slobodi vjeroispovijesti”, rekao je poslanik DF-a Milan Knežević tokom skupštinske sjednice koji je, pozivajući predsjednika Demokratske Crne Gore Aleksu Bečića da se pridruži DF-u u sprečavanju izglasavanja Vladinog Prijedloga zakona, rekao da “časnije, svetije ni ljepše smrti od stradanja braneći ono u što vjeruješ, a to su naši manastiri, mošti naših svetaca, duhovno istorijsko naslijeđe, na kojem smo se podigli.”

“Neće nas zastrašiti prijetnje i uvrede”, rekao je poslanik DPSa Dragutin Papović tokom jučerašnjeg zasijedanja Skupštine i

naglasio da će se i dalje sprovoditi politika koja je usaglašena sa međunarodnim standardima, pravnim poretkom Crne Gore, ali i onim što su najbolje vrijednosti crnogorskog društva.

Papović je reagovao na prethodne prijetnje poslanice opozicionog DF-a Marine Jočić koja je rekla da se u Crnoj Gori sprema “krvavo kolo”.

“Vama iz DPS-a treba, kao što je Sveti Vasilije Ostroški, slava mu i milost, po glavi udario Mardarija koji je potpisao uniju sa katolicima. I da znate, taj štap kojim je Sveti Vasilije udario Mardarija i vratio ga na vjeru prađedovsku, taj štap će biti u rukama DF-a”, rekla je Jočić nezadovoljna Vladinim Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Kontinuiran i konstruktivan dijalog iz kojeg se uči i sazrijeva može i treba da bude nova pokretačka snaga društva, a ne uslovljavanje, isključivost i jednostranost, kazao je premijer Duško Marković na okruglom stolu “Saradnja Vlade i NVO u procesu pristupanja EU”.

Marković je istovremeno zamjerio što na sastanak nijesu došli oni “koji su ključni kritičari Vladinih politika i rezultata u procesu pregovora”.

“Ove godine je iz državnog budžeta za projekte NVO opredijeljeno 3,5 miliona eura. Tendencija rasta podrške radu NVO je evidentna, pa je u protekle dvije godine Vlada kofinansirala 69 projekata NVO u ukupnom iznosu od 1,2 miliona eura”, kazao je Marković.

Premijer je istakao da je Crna Gora jedina zemlja koja je civilni sektor uvela u radne grupe.

“Svoje nedostatke i probleme nijesmo gurali pod tepih, nego smo ih stavljali na sto”, rekao je Marković.

On je dodao da ne bi bilo korektno zloupotrijebiti takav pristup i informacije o problemima koristiti za ostvarivanje nekih drugih ciljeva ili kratkoročnih dnevno-političkih poena.

“Značajna potvrda naših napora je nedavna vijest o usvajanju Izvještaja o ispunjenju početnih mjerila za poglavlje 8 – Konkurencija od Savjeta EU, što je korak dalje na putu do otvaranja jedinog preostalog poglavlja pravne tekovine”, rekao je Marković i dodao da je Crna Gora ispunila većinu od ukupnog broja privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.

Predsjednik Evropskog po-

kreta Momčilo Radulović je pitao da li politički neutralne NVO moraju da postanu snažno antivladine da bi dobile više sredstava od evropskih struktura i Vlade Crne Gore, na šta je šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav kazao da niko ne treba da bude protiv vlade da bi dobio finansijska sredstva Evropske unije.

On je naglasio da se proces proširenja EU nastavlja.

“Bilo je različitih signala od EU kada je riječ o proteklim mjesecima, ali proširenje se nastavlja i veoma jasan signal je vijest o poglavlju 8.

Potrebno nam je vremena za neke interne refleksije, ali ukoliko je EU nešto obećala to će i ispuniti”, rekao je Orav.

A.N.

Visoko povjerenje u EU Premijer Duško Marković kazao je da je povjerenje crnogorskih građana u EU u ovim okolnostima je izuzetno visoko, i toliko podrške nema ni u jednoj državi članici Unije.

Prema istraživanju CEDEMa, koje je objavljeno u petak, 55 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU, što je najmanji procenat podrške u istraživanjima javnog mnjenja.

Marković je rekao da je Crna Gora usvojila najveći broj evropskih vrijednosti i standarda i da evropska perspektiva ne može biti upitna ni sa aspekta raspoloženja građana.

“Nemojte to da dramatizujete, znam da neki kritičari to koriste kao dobar argument da Vlada ne radi ništa. Taj procenat je značajan, ne treba ga potcjenjivati i nije za brigu”, rekao je Marković.

Akcija važi od 16.12. do 19.12.2019.

JAGNJEĆE MESO

PRASEĆE MESO

SVINJSKI BUT

ORASI

bez kosti kg

kg

6

4

3

eur

eur

PASTRMKA

eur

eur OSLIĆ

NJEGUŠKI PRŠUT

hek kg

Primato P kg

IZ PIVSKOG JEZERA

svježa kg

5

79

49

99

49

2

99

9

eur

99

4

eur

19

eur

MAJONEZ MAYOVITA LIGHT VITAL 900G

+

KOLAČI

Domaći mix Miranis 1kg

KAFA

Crnagoracoop 100g

1

sa glavom kg

sa glavom kg

KUPOVINOM DVIJE KAFE CRNAGORACOOP 100G, TREĆU DOBIJATE

49

eur

cijena za kom.

GRATIS € €€

4

99

eur

+

eur

KUPOVINOM KOLAČA DOMAĆI MIX MIRANIS 1KG, DVA SOKA MOJ DAN JABUKA 1L DOBIJATE

multivitamin, narandža Na eks 2l

eur

CRNO VINO VRANAC 1L ETHNO MACEDONIA

0

1

99

49

eur

eur

TUBORG PIVO 500ml

NIKŠIĆKO PIVO 20 X 500ML

+

2 X PEPSI 1.5L

standard Vipro 720ml

0

+

500ml

KORNIŠONI

89

BIJELO VINO RIZLING 1L

TUBORG PIVO

GRATIS

€ €€ OSVJEŽAVAJUĆE PIĆE

KUKURUZ ŠEĆERAC PODRAVKA 340G

1

1

99

eur

GRAŠAK PODRAVKA 850G

99

KRASTAVCI II KLASA K PLUS 670G

0

79

eur

0

eur

10

99

59

povratna ambalaža

eur

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

POLITIKA

5

POVODI: MILIVOJ BEŠLIN, ISTORIČAR

SPC JE POSLJEDNJA BRANA VELIKOSRPSKOG PROJEKTA

“Kao istoričar ne vidim u čemu je problem sa dokazivanjem vlasništva nad vjerskim objektima. Dokumenti u arhivama su neumoljivi i ne vidim razloga za izazivanje ovakve histerije i pozivanja na građanski rat, samo da bi se spriječilo preispitivanje vlasništva nad vjerskim objektima. Očito se iza ogromne buke i bijesa krije ideja da se prisvoji tuđe, odnosno da se zadrži ono što je već prisvojeno u jednom protivpravnom postupku”, kaže za Dnevne novine istoričar Milivoj Bešlin.

■ MANIPULACIJE SVECOM

Na naša pitanja povodom najavljenog iznošenja moštiju Svetog Vasilija Ostroškog i donošenja na crkveni sabor u subotu 21. decembra, Bešlin u odgovorima podsjeća na pređašnja iskustva koja pokazuju da je SPC uvijek manipulisala kostima kada se spremala u ofanzivu ili kada je trebalo da bude logistička podrška u pripremama za sukobe i nasilje.

“Dovoljno je sjetiti se kraja 1980-ih godina. Iako je riječ o jednom, prije svega, morbidnom gestu, on ima isključivo dnevnopolitičku konotaciju i nedostojan je ozbiljnijih analiza. Nema svetinje u Crnoj Gori koju Amfilohije Radović do sada nije zloupotrijebio političkim i ideološkim radom i djelovanjem. Ne zaboravite da je to čovjek koji je Arkana i zločinačke, paravojne trupe uvodio u najveću crnogorsku svetinju – Cetinjski manastir, da ga „čuvaju“ od Cetinjana. Ima li većeg poniženja, moralnog prekršaja i političke zloupotrebe religije u modernoj istoriji Crne Gore? Već samo ova mračna činjenica iz naše nedavne istorije bi bila dovoljna kao povod za donošenje zakona koji bi uredio odnos države i vjerskih zajednica. A nesumnjivo je pozitivan iskorak što je i skupštinska većina poslije

NA VJERSKOM PITANJU PALA EVROPSKA “FASADA” DEMOKRATA

Bešlin za ponašanje Demokrata koji su napustili Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva zbog stavljanja Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti u skupštinsku proceduru, kaže da je krajnje zanimljivo i indikativno.

“Oni su nekoliko godina unazad pokušavali da se distanciraju od svojih političkih izvora i uzora, pokušavajući da o sebi stvore sliku proevropske i građanske partije. U tome su im aktivno pomagaviše odlaganja i zastajkivanja odlučila da ovoga puta zakon bude donijet i to u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. Što se najavljenog „sabora“ tiče, riječ je o klasičnom političkom mitingu, kome će zloupotreba crnogorskih svetinja, ko zna koja po redu, od strane Amfilohija Radovića,, dati snažan ideološki i anticrnogorski pečat”, ocjenjuje Bešlin.

■ PRIJETNJE LIDERA DF OZBILJNO SHVATITI

Bešlin ističe da bi novim zakonom trebalo na demokratski način urediti odnose države i vjerskih zajednica u građanskom i sekularnom društvu kakvo je crnogorsko, ali da to neće biti lako budući da postoje snage koje žele da ponište oba ova postulata na kojima počiva savremeno i državno i društveno uređenje Crne Gore, želeći time da dovedu u pitanje i samo postojanje suverene države.

“Ti motivi su potpuno jasni. Srpska crkva je, prije svega, ideološkopolitička organizacija i ona je, ne jednom je rečeno, po-

li opozicioni mediji i intelektualci. Ali ta manipulacije je sada očita. Čim dođe do prve krize i do prodiranja u suštinske teme, vrlo brzo sa Demokrata otpadne sva evropska „fasada“ i pojavljuje se staro miloševićevsko lice nekadašnjeg SNP-a, od kojih su nastali, kao podmladak i političko krilo zloglasnog Sedmog bataljona”, smatra Bešlin.

Nema, kako kaže, nikakvih sumnji da je donošenje jednog modernog i sa evropskim

sljednja brana ili ona „noga u vratima“ poraženog velikosrpskog projekta. I očito je da neće birati sredstva u postizanju političkog cilja. Otuda tako fanatična borba protiv Predloga zakona koji garantuje ne samo vjerske slobode nego sa druge strane garantuje i sekularni karakter nacionalno i religijski p l u ra l n e države Crne Gore”, naglašava Belin.

Prijetnje lidera DF da ni po koju cijenu neće dozvoliti usva-

standardima usaglašenog zakona veoma važno, budući da crkveno pitanje u Crnoj Gori nije riješeno.

“Zbog toga se čitav jedan identitetski narativ ne može zaokružiti i ne mogu se na dnevni red postaviti druga društvena, ekonomska i politička pitanja, dok se ovo pitanje, koje postoji, ne riješi na način koji bi bio u skladu sa demokratskim, građanskim i sekularnim principima crnogorskog društva”, ocjenjuje Bešlin. janje zakona, Bešlin kaže da treba ozbiljno shvatiti i da država država mora odgovoriti vrlo jasno.

“Teško je nagađati šta sve stoji iza ovakvih prijetnji, osim da se ne može ignorisati činjenica da je riječ o političarima koji se i do sada nisu uzdržavali od korišćenja nasilja u političkoj borbi, zbog čega im se i sudi za pokušaj terorizma. Ako neko neskriveno poziva na nasilje, ako huška na sukobe, makar i za skupštinskom govor-

nicom, to je podsticanje na krivično djelo. Ne može se skupštinska sala ili sloboda javne riječi zloupotrebljavati za pozivanja na nasilje. To ima svoju cijenu i svoje limite”, ističe sagovornik Dnevnih novina.

■ UGROŽAVANJE

GRAĐANSKE I SEKULARNE DRŽAVE

Bešlin nema dilemu da je cilj Srpske crkve i mitropolita Radovića u Crnoj Gori da po svaku cijenu sačuvaju pravno neregulisanu situaciju i time zaštite svoje privilegije i svoj nesumnjivo monopolistički položaj, koji imaju u društvu.

“Nemam dilemu da i Srpska pravoslavna crkva i DF, kao njen eksponent, odnosno političko krilo mitropolita Amfilohija Radovića, suštinski imaju namjeru da sačuvaju ne samo svoj monopolistički status, nego pokušavaju da ugroze građanski i sekularni karakter države Crne Gore, protiv koje se od početka bore.

Namjera je da sebe stave iznad zakona, odnosno da oni određuju pravila i da volja Srpske crkve i njenog mitropolita u Crnoj Gori bude „zakon“, da imaju onu vrstu imuniteta koju imaju u nekim okolnim državama u regionu, suštinski da budu država u državi, sila iznad društva koja će sa te pozicije svakodnevno i aktivno da radi na nestanku i rušenju Crne Gore i njenog državnog, nacionalnog i kulturnog identiteta.

Ne znam ni jedno demokratsko, evropsko ili vanevropsko društvo u kome bi to bilo moguće”, kaže Bešlin u odgovorima na pitanja Dnevnih novina.

V.Š.

6

POLITIKA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

MARKOVIĆ ČESTITAO DAN PODGORICE

Saradnja Vlade i Glavnog grada donosi građanima brojne koristi

Predsjednik Vlade Duško Marković čestitao je građanima Podgorice i rukovodstvu Dan Glavnog grada – 19. decembar ocijenivši da puna suglasnost u prioritetima razvoja, uspješna saradnja i sinergija Vlade i najvećeg crnogorskog grada na razvojnim projektima donosi građanima brojne koristi.

“Posebno sam zadovoljan što vidim, kao i juče u Tivtu, da i Glavni grad planira i realizuje i projekte i sadržaje koji čine život građana kvalitetnijim i sadržajnijim. Vlada će nastaviti da podržava te projekte”, rekao je Marković na sastanku sa delegacijom Podgorice koju je predvodio gradonačelnik Ivan Vuković.

Marković i Vuković ocijenili su uspješnima projekte koji su u pripremi ili u to-

ku poput Zapadne obilaznice, Bulevara u Donjoj Gorici, druge faze bulevara prema Tuzima, istočne tribine Gradskog stadiona.

Vuković je kazao da se “zahvaljujući uspješnoj ekonomskoj politici Vlade i podršci projektima lokalnih zajednica nikada ovoliko nije gradilo širom Crne Gore da je često problem da građevinska operativa zadovolji brojne zahtjeve i projekte”.

“Mi to koristimo da do kraja uobličimo sliku o Podgorici kao modernom gradu razvoja”, kazao je Vuković.

Govoreći o postignućima, Vuković je informisao Markovića da svi kontakti ukazuju da građani vide i osjećaju da se lokalna uprava približila njima i da je u sve većoj mjeri servis građana.

“Na sastanku je zaključe-

no da će Vlada i Glavni grad intenzivirati saradnju, posebno na projektima biznis zona, gdje se očekuje otvaranje brojnih novih radnih mjesta, kao i na projektima koji se tiču zaštite životne sredine”, saopšteno je iz Vlade.

Premijer i delegacija Glavnog grada su se saglasili o potrebi daljeg unapređenja saobraćaja u Podgorici.

Premijer je ukazao na mogućnost da dio novca koji bude pripao Glavnom gradu od koncesije na aerodrome bude iskorišćen za sistemsko rješavanje izazova gradskog i prigradskog prevoza.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih i zamjenici gradonačelnika Časlav Vešović i Slađana Vujačić.

A.N.

Sa sastanka Markovića i Vukovića

MARKOVIĆ PRIMIO AMBASADORA GRČKE

Darmanović u Ženevi

DARMANOVIĆ NA FORUMU U ŽENEVI

Pouzdan smo partner međunarodnoj zajednici Crna Gora će nastaviti bude pouzdan partner međunarodnoj zajednici u pronalaženju odgovora i rješenja za zbrinjavanje najugroženijih, kazao je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović na prvom Globalnom forumu za izbjeglice koji se održava u evropskom sjedištu Ujedinjenih nacija u Ženevi.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Forumu prisustvuju generalni sekretar UN Antonio Gutereš, brojni visoki zvaničnici država članica UN i međunarodnih organizacija, predstavnici civilnog društva, lokalnih vlasti i privatnog sektora.

“Prvog dana Foruma, države su izrazile snažnu posvećenost sprovođenju Globalnog kompakta za izbjeglice i spremnost da predano i odgovorno sarađuju sa susjedima, ali i širom međunarodnom zajednicom, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe miliona koji su primorani da napuste domove”, kaže se u saopštenju.

Tokom izlaganja na ple-

narnoj sesiji, Darmanović je podsjetio da je Crna Gora tokom devedesetih godina pružila pomoć i zaštitu za više od 130.000 izbjeglica iz regiona, što je u to vrijeme činilo oko 20 odsto njenog ukupnog stanovništva.

Darmanović je istakao da se Crna Gora obavezala da će održavati efikasan režim zaštite u skladu sa dobrom praksom EU. “Crna Gora se zalaže za dalji razvoj povoljnog društveno-ekonomskog okruženja za integraciju izbjeglica u skladu sa ciljevima Agende 2030”, rekao je Darmanović i naglasio da je Vlada Crne Gore snažno posvećena preduzimanju svih potrebnih mjera za sprovođenje tih obaveza.

“Crna Gora ostaje pouzdan partner u cilju pune primjene Globalnog kompakta za izbjeglice. Nastavićemo da sarađujemo sa UNHCRom i međunarodnom zajednicom kako bi stvorili nova i bolja rješenja za izbjeglice i zemlje prijema”, zaključio je Darmanović.

R.P.

Parcos: Podrška nastavku evropskih integracija Crne Gore Administrativni odbor RAZMATRAJU ZAHTJEV SDT-A

Jedan od prioriteta grčke vanjske politike je evropska budućnost Crne Gore i ostalih država Zapadnog Balkana, kazao je ambasador Grčke Panajotis Parcos i istakao punu podršku svoje zemlje nastavku naše evropske integracije.

Predsjednik Vlade Duško Marković primio je u nastupnu posjetu Parcosa, čestitao mu stupanje na dužnost, poželio uspješnu misiju u Crnoj Gori i zahvalio na pomoći koju je Grčka pružala našoj zemlji tokom integracije u NA-

TO i u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

“Kao članica NATO-a pokazali smo sposobnost da preuzmemo punu odgovornost.

Iako mala zemlja sa skromnim potencijalima, mi smo na svakom mjestu na kojem se štite svjetski mir i poredak”, rekao je Marković.

Govoreći o našem nastavku evropske integracije, Marković je rekao da Crna Gora razumije razlike koje postoje unutar Evropske unije u pogledu dalje dinamike proširenja, ali je dodao da naša ze-

mlja bez obzira na tu činjenicu nastavlja posvećen rad na reformama sa ciljem daljeg napretka u usvajanju evropskog sistema vrijednosti i dostizanja evropskog kvaliteta života naših građana.

“Crna Gora želi da bude dio Evropske unije kada se za to budu stekli uslovi”, kazao je Marković.

Konstatovano je da su politički odnosi Crne Gore i Republike Grčke odlični i da obje strane vide prostor za produbljivanje ekonomske saradnje.

R.P.

u petak o Medojeviću

Administrativni odbor razmatraće u petak zahtjev Specijalnog državnog tužioca da se odobri pokretanje krivičnog postupka protiv poslanika Nebojše Medojevića.

Kako je saopšteno, istraga je pokrenuta protiv Medojevića jer su istražitelji došli do saznanja da je preko posrednika uzeo deset hiljada eura od biznisme-

na Duška Kneževića.

Medojević je ranije odbacio optužbe i naveo da Knežević “nije dao ni centa ni njemu, ni Demokratskom frontu, ni Pokretu za promjene”.

On je rekao da očekuje da Skupština odbaci ovu, kako navodi, opasnu izmišljotinu i da poslanici zaštite ovu instituciju od osvete i odmazde tužioca. R.P.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

ODLOŽENA RASPRAVA O PREDLOGU ZAKONA

Poslanici tražili biznis plan za Montenegro Airlines

S

kupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet odložio je za danas raspravu o Predlogu zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA) kojim je predviđeno 155 miliona eura za to preduzeće.

Razlog odlaganja rasprave je zahtjev poslanika da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva dostavi matičnom odboru biznis plan po kojem je rađen predlog zakona.

“Najlogičnije bi bilo da se sjednica odloži. Ako nam je već Vlada proslijedila ovaj zakon, bilo bi dobro da imamo i to kao jedan od parametara za odlučivanje. Čemu preša da poslanici sada razgovaraju, a da nemaju adekvatne informacije”, pitao je poslanik SDP-a Raško Konjević.

Njegov kolega iz SNP-a Srđan Milić smatra da bi biznis plan pomogao da se na drugačiji način sagleda kompletna problematika.

“Može se desiti da taj biznis plan bude model kako pomoći drugim kompanijama. Lič-

no sam zainteresovan da vidim kako izgleda biznis plan”, kazao je Milić.

I poslanik SD-a Boris Mugoša je ukazao da poslanici treba da raspolažu sa svim elementima kako bi donijeli validnu odluku.

“Radi se o važnom materijalu, gdje jedan dan odlaganja ne bi činio ništa strašno, nego bi doprinio kvalitetnijoj diskusiji”, rekao je Mugoša.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković rekao je da imaju materijal, ali se moraju posavjetovati sa konsultantom da li se može dostaviti.

“Prije nego smo predložili akt, imali smo veliki broj sjednica, konsultacija, dokumenata i analiza. Bilo bi neozbiljno da smo ušli u sve ovo bez

7 Sa jučerašnje sjednice

Fiskalizacija odložena za 2021.

Skupštinski Odbor za eko- sistem funkcionisao u očeki-

nomiju podržao je Predlog izmjena zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Predstavnica Ministarstva finansija Biljana Peranović kazala je da će primjena to zakona biti odložena do 1. januara 2021. godine, jer nije okončana procedura po tenderu koji se sprovodi pod nadzorom Svjetske banke (SB).

“Imajući u vidu da je projekat fiskalizacije veoma važan za Crnu Goru neophodno je obezbijediti hardversku i softversku komponentu kako bi

vanoj mjeri i punom kapacitetu”, objasnila je Peranović.

Poslanica DPS Ana Nikolić uputila je kritiku predstavnicima Ministarstva finansija zbog, kako je kazala, “možda nesluha” onoga što je bila tema Odbora.

“Nadam se da ste ovaj period iskoristili na pravi način.

Zakon je važan i zbog toga što je na pravi način eliminisao greške ljudskog faktora. Molim da preduprijedite sve svoje kapacitete kako bi se ovo popravilo”, navela je Nikolić.

toga. Nemam ništa da krijem.

Ovo nije problem Vlade, već svih nas”, istakao je Nurković.

Odbor za ekonomiju odbio je predlog rezolucije SDP-a o očuvanju aerodroma Crne Gore. Konjević je istakao da njegova partija smatra da crnogorskim vazdušnim luka-

ma treba da upravlja država.

“Ukoliko je problem u menadžmentu, kako često čujemo, to ne znači da treba da date resurs nekom drugom na upravljanje da bi riješili problem.

Ako nemamo sposobnih menadžera u državi, predlažemo da vlasnik angažuje nekoga

sa strane”, rekao je Konjević i objasnio da Skupština, u teksu rezolucije, poziva Vladu da odustane od najavljenog modela valorizacije Aerodroma putem davanja u dugoročnu koncesiju, zadužuje Vladu da na bazi projektovanih potreba pripremi plan razvoja aerodromske infrastrukture i sugeriše potrebu izrade dugoročne strategije avio-saobraćaja.

Poslanik Mugoša istakao je da mu se ne dopadaju teze da samo koncesije za aerodrome znače razvoj, a sve ostalo gašenje.

“Protivnik sam takvih teza, jer nijesu utemeljene na činjenicama”, rekao je Mugoša.

Njegov kolega Milić smatra da jedan dio sume od 155 miliona eura, predviđen za MA, treba opredijeliti i za Aerodrome.

Poslanici su predložili da se na današnju sjednicu Odbora, na čijem je dnevnom redu predlog zakona o konsolidaciji MA, pozove i izvršni direktor Aerodroma Danilo Orlandić.

D.J.

PODACI CENTRALNE BANKE ZA NOVEMBAR

U ORGANIZACIJI NACIONALNE TURISTIČKE ORGANIZACIJE

Obavezna rezerva banaka na kraju novembra je iznosila 258,2 miliona eura, navodi se u podacima Centralne banke (CBCG).

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve u zemlji, izdvojeno je 58,8, a na računima CBCG u inostranstvu 41,2

Predstavnici turoperatora iz Kine u trodnevnoj su posjeti zimskim centrima, koju je organizovala Nacionalna turistička organizacija Crne Gore.

Grupu čine zaposleni u turoperatorima u HH travel, Genting Resort Secret Garden i BoomSki. Povod dolaska je interesovanje za crnogorske ski centre i saradnja sa našim agencijama koje se bave zimskim sportovima. „Turoperatori iz Kine prvo su boravili na Žabljaku, gdje su obišli ski centre Savin kuk i Javorovača i tom prilikom

OBAVEZNA REZERVA Kineski turoperatori obilaze skijališta BANAKA 258 MILIONA

odsto.

“Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u oktobru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,48 milijardi. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,2 odsto, a na oročene 28,8 odsto”, precizirali su u CBCG. R.E.

Delegacija kineskih turoperatora

održali sastanke sa predstavnicima skijališta i turističkih agencija. Takođe su posjetili i Crno jezero i most na Đurđevića Tari“, precizirali su iz NTO. Uslijedila je posjeta Kolašinu i Rožajama, gdje su obišli ski centre Kolašin 1600 i Kolašin 1450 kao i novootvoreni rožajski rizort Jela Natural Resort.

Ova studijska posjeta dio je promotivnih aktivnosti na kineskom tržištu, a realizuje se u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije, uz podršku Skijališta Crne Gore i Turističke organizacije Kolašin.

K.J.

8

Ekonomija

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

PotPredsjednik Vlade Milutin siMoVić PrezentoVao rezultate M

Raste podRška domaćinima više mladih poljopRivRedn

N

ajbolja potvrda ostvarivanju brojnih, konkretnih, značajnih i mjerljivih rezultata je prošla godina kada je ekonomija rasla po stopi od 5,1, a sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imao je stopu rasta bruto vrijednosti proizvodnje od 6,7 odsto.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem, te ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović juče je u podrumu Šipčanik u Tuzima predstavio rezultate ne samo godine na izmaku, već trogodišnjeg perioda počev od 2017. Obraćajući se brojnim zvanicama, on je istakao da postignuti rezultati „ulivaju dodatno zadovoljstvo i optimizam, ali i obavezu za dalji zajednički rad i nova pregnuća“. Kako je kazao, ohrabrujuovogodišnji trendovi, a posebno razumijevanje i suočavanje sa potrebom da još dosta toga treba uraditi i unaprijediti. Za to ključnim smatra doprinos „vrijednih domaćina, posvećenih preduzetnika, zaposlenih u sve brojnijim pogonima, sve jačim institucijama i sve brojnijim stručnim službama“. „Za nas su dragocjene bile sugestije i kritička zapažanja, koja smo shvatali kao važne i potrebne poruke da podešavamo naše procedure i aktivnosti. Posebnu vrijednost davao nam je terenski pristup radu. U prethodne tri godine stručne službe su obavile 32.000 terenskih posjeta“, precizirao je Simović, te dodao da je i sam od 2017. imao 290 terenskih posjeta, odnosno 90 u ovoj godini.

Podsjetio je i da su na različite načine sarađivali sa Svjetskom bankom, IFAD-om, Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom. „Sredstva podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju rasla su iz godine u godinu. Pokrenuli smo nove mjere, koje su bile izraz uvažavanja specifičnosti crnogorskog poljoprivrednog sektora, veličine naših gazdinstava i farmi, usmjeravajući podršku ka malim proizvođačima, šireći obuhvat korisnika, obezbjeđujući dodatne stimulanse za mlade i prilagođavajući evropskom modelu podrške.

Simović

U EU izvozi 18 proizvođača

Simović je rekao da je većina proizvođača hrane uskladila uslove u svojim pogonima sa EU zahtjevima. „Danas imamo 287 takvih objekata, a 2014. godine imali smo samo 14. Time smo unaprijedili bezbjednost hrane na crnogorskom tržištu, ojačali konkurentnost i otvorili EU tržište za crnogorske proizvode. Na listi objekata koji svoje proizvode mogu plasirati na tržište EU nalazi se 18 crnogorskih proizvođača.

Opremili smo najsavremenijom opremom laboratorije za mljekarstvo, med i vino, a unapređujemo i veterinarske i fitosanitarne laboratorije“, potcrtao je on.

Sa takvim pristupom nastavićemo i u narednom periodu, kako bi našu usaglasili sa zajedničkom evropskom poljoprivrednom politikom, i naši farmeri dobili što više novca iz evropskog budžeta“, kazao je Simović.

■ Pomoć i Premije Zahvaljujući bespovratnoj podršci do 70 odsto potrebnih ulaganja, u protekle tri godine je nabavljeno više od 5.000 komada mehanizacije i opreme za proizvodnju, 12.000 komada opreme za preradu, 5.000 grla stoke, tri miliona komada sadnog materijala, te izgrađeno i rekonstruisano 40.000 kvadratnih metara prostora za proizvodnju i preradu. „Zasnovano je više od 350 hektara novih zasada u vinogradarstvu i voćarstvu, isplaćeno više od 3,6 miliona eura direktne podrške za biljnu proizvodnju za oko 15.000 proizvođača i proširen obuhvat korisnika premija u stočarstvu –

Na katuNe izdiže 1.300 stočara „Sa ciljem smanjivanja štete od posljedica suše, tokom posljednje tri godine podržali smo 204 proizvođača za izgradnju bunara i bistijerni, za šta je izdvojeno oko pola miliona eura. Nastavili smo po-

dršku očuvanju tradicije kroz premije za izdig na katune. U posljednje tri godine u prosjeku 1.300 stočara koji izdižu na katune podržano je sa oko 640.000 eura. Podržali smo poboljšanje uslova za

124 korisnika katuna od kojih je 99 adaptiralo prostorije ili riješilo pitanje vodosnabdijevanja, a 25 ugradilo solarne panele. Iznos ove podrške je oko 220.000 eura“, istakao je Simović.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Ekonomija

9

MinistarstVa PoljoPriVrede i ruralnog razVoja za tri godine

a, sve nika

ove godine 5.200 farmera“, dodao je Simović.

Od 2017. godine isplaćene su premije za 140 miliona litara mlijeka, a procjenjuje se da će do kraja ove godine ukupan otkup premašiti 80 miliona litara.

Uz to, zbog povećanja premija za kvalitet, proizvođačima će samo u 2019. biti isplaćena dva miliona eura, što je 15 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Kako je istakao potpredsjednik Vlade, značaj ovakve podrške najbolje ilustruje broj njenih korisnika koji je za tri godine sa 278 porastao na 1.534, a gazdinstva uvedena u sistem bezbjednosti hrane. „U protekle tri godine za podršku pčelarstvu opredijeljeno je više od 800.000, a u 2019. oko 370.000 eura. Nastavili smo sa podrškom pčelarima početnicima: 311 mladih dobilo je 1.123 pčelinja društva.

Nabavljena je i puštena u rad savremena oprema za preradu i pakovanje meda“, dodao je on.

Kako bi se očuvala stabilnost tržišta i prihodi proizvođača, pribjeglo se i dozvoljenim interventnim mjerama za koje je od 2017. opredijeljeno oko 500.000 eura. Njima je podržan otkup oko 5.000 tona maline, lubenice i krompira. Uz to, samo ove godine otkupljeno je više od 12.000 jagnjadi, koje su penzioneri dobili po povlašćenim cijenama.

Podrška mladim farmerima koja je počela prije dvije godine do sada je rezultirala bespovratnom pomoći za 143 mlada farmera od po 10.000 eura, a 70 odsto korisnika je sa sjevera Crne Gore.

Uz rast broja osiguranja od štete sa 64 na 236, tokom protekle tri godine nastavljeno je sufinansiranje ovakvih premija do 50 odsto polise i isplaćeno je više od 270.000 eura.

■ Dobri kapaciteti U sektoru šumarstva, prihodi su znatno uvećani i ove godine iznosiće 7,1 milion eura ili 20 odsto više nego 2017, a potraživanja iz prethodne dvije godine biće u potpunosti naplaćena. I

Značajan rast sektora

Sedam zaštićenih proizvoda Prema riječima Simovića, dobri su rezultati i u aktivnostima vezanim za politiku kvaliteta. „Naši proizvođači sve više prepoznaju interes da se udružuju i da svoje specifične i autohtone proizvode učine prepoznatljivijim na tržištu kroz zaštitu nazidalje važi ograničenje izvoza drvnih sortimenata, ali je izvoz građe i peleta, te proizvodnja namještaja veći nego prethodne godine. Kako je kazao potpredsjednik Vlade, u ovoj godini posebna pažnja posvećena je pošumljavanju i zasađeno je 750.000 sadnica.

Prethodne tri godine u vodoprivredu je iz nacionalnog budžeta i međunarodnih fondova uloženo 30 miliona eura, i to u gradnju 132 vodovoda, istraživanja i površinsku akumulaciju. Više od 10.000 domaćinstava je dobilo vodu. Samo u 2019. za podsticanje projekata u vodoprivredi opredijeljeno je više od milion eura i gradi se 31 vodovod. Nakon pauze od četiri godine, ponovo radi fabrika kisjele vode Rada, a novitet je fabrika za flaširanje vode sa izvorišta Veliki Maljen u Šavniku. Tokom prezentacije osvrnuo se i na upravljanje rječnim slivovima, posebno Grnčara, Lima i Bojane.

Ove godine započet je program Voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole, a tokom tromjesečnog pilot projekta biće podijeljeno 25.000 obroka u sedam osnovnih škola. „Uspostavljen je efikasan sistem bezbjedosti hrane usaglašen sa EU standardima – sistem koji je, sa pravom možemo reći, zavrijedio povjerenje potrošača.

U cilju zaštite zdravlja ljudi intenzivno se radi na kontroli hrane iz uvoza, a na unutrašnjem tržištu nadzire se i kontroliše hrana po principu ‘od njive ili farme do trpeze’“, istakao je

va. Danas je zaštićeno sedam naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: njeguški pršut, crnogorski pršut, crnogorski goveđi pršut, crnogorska stelja, pljevaljski sir, durmitorski skorup i kolašinski lisnati sir“, precizirao je potpredsjednik Vlade.

Simović.

On se posebno osvrnuo na sektor ribarstva za koji su, kako je naveo, uspjeli da izbore drugačiji tretman u odnosu na ostale zemlje Jadranskog mora. „Da nijesmo ušli u pregovore sa EK, u narednom periodu bi morali da ostanemo na 900 ribolovnih dana godišnje i ne bi mogli da povećamo kapacitet flote.

EK se saglasila da se ograničenja ne odnose na Crnu Goru i možemo da povećamo kapacitet za ulov za 50 odsto, a broj ribolovnih dana do 3.000. Podsjećam da smo u prošloj godini u pregovorima sa EU postigli da pravo na ulov sitne plave ribe povećamo sa 40 na 2.500 tona“, rekao je i napomenuo da je trend rasta korisnika podrške registrovan i za slatkovodnu akvakulturu.

Ministarstvo je za tri godine podržalo 173 projekta nevladinih organizacija sa više 1,2 miliona, dok je za lokalnu infrastrukturu uloženo 2,2 miliona eura.

Stanovnicima, ali i cijelim zajednicama u ruralnim područjima stigla je pomoć za izgradnju ili opremanje imanja i instituci-

Za nas su dragocjene bile sugestije i kritička zapažanja, koja smo shvatali kao važne i potrebne poruke da podešavamo naše procedure i aktivnosti

ja. U oblasti lovstva uspostavljeno je kvalitetno partnerstvo sa Lovačkim savezom i pojedinačnim društvima koja su korisnici lovišta.

■ MeđunaroDna poDrška

Prema riječima Simovića, samo kroz IPARD program u ovoj godini realizuje se 264 ugovora čija ukupna vrijednosti investicija premašuje 28 miliona, od čega je 14,4 miliona eura bespovratne podrške.

Najznačajnije aktivnosti i investicije realizovane su zahvaljujući sredstvima dodijeljenim kroz dva javna poziva podrške iz IPARD-a - za preradu i za primarnu proizvodnju. „Za podršku preradi realizuje se 19 ugovora ukupne investicije od 11,9 miliona eura, a očekivana bespovratna podrška je 4,9 miliona u sektorima prerade mesa, mlijeka, vinarstva i voća i povrća. Realizacijom će se osigurati 766 postojećih radnih mjesta, otvoriti oko 85 novih i obezbijediti plasman za oko 7.000 kooperanata. Investicije će povećati kapacitete naše prerađivačke industrije za novih 15 miliona litara mlijeka, pet miliona kilograma mesnih prerađevina uz dvije nove klanice, 700.000 kilograma pršuta i 150.000 litara vina“, naveo je potpredsjednik Vlade.

Kad je u pitanju primarna proizvodnja, podrška za 245 ugovora iznosi više od 17 miliona eura uz očekivanu podršku od 9,5 miliona eura. Time će se osigurati 415 radnih mjesta i otvoriti 199 novih. Kako je kazao, ugovorena je nabavka 185 traktora i oko 200 komada različite priključne mehanizacije. Izgradiće se ili rekonstruisati 43 objekta, 11 plastenika i 13 obje-

Četiri kuće za proizvođače U ovoj godini registrovano je 400 organskih proizvođača, za 22 odsto više u odnosu na 2018.

Potpredsjednik Vlade podsjetio je da poljoprivrednici imaju brojne potrebe koje samostalno ne mogu da zadovolje, ali da su im za jedan dio na raspolaganju savjetodavne službe Ministarstva te agro biznis centri. „U pojedinim sektorima postoje realne potrebe zbog kojih smo pokrenuli projekte: Kuće meda u Danilovgradu, Kuće voća u Andrijevici, Kuće poljoprivrede u Bijelom Polju i Kuće maslina u Starom Baru. U njima će proizvođači moći da dobiju sve što im je potrebno za njihov biznis: nova znanja, savjete, razmjenu iskustava i da nabave specifične proizvode po povoljnim uslovima“, dodao je on. kata za smještaj stoke. Planirano je podizanje ili rekonstruisanje deset zasada voćarstva ili vinogradarstva. Ministar je podsjetio da je drugi poziv za preradu otvoren do 20. decembra, da će do kraja marta biti objavljen novi javni poziv za proizvodnju, a sredinom godine i za diverzifikacije aktivnosti u ruralnim područjima.

Kroz IPARD like programe realizovana su još 424 projekta čije su investicije iznosile 19 miliona, uz bespovratnu podršku od devet miliona eura. Angažovano je oko 1.400 zaposlenih, od čega 258 novih i oko 8.000 kooperanata. „Značajan doprinos uspješnoj realizaciji brojnih programa podrške dao je i IRF. Ovom prilikom im zahvaljujem u ime poljoprivrednih proizvođača i preduzetnika. Siguran sam da ćemo takvu saradnju nastaviti i ubuduće i da ćemo zajedno prepoznati mogućnosti ubrzanja procedura“, rekao je Simović.

Još sredstava stiglo je putem saradnje sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD i to 13,6 miliona eura. Za ruralne puteve izdvojeno je 2,6 miliona, vodosnadbijevanja još milion, a za podršku klasterima 500.000 eura. Projekat MIDAS koji se realizuje sa Svjetskom bankom vrijedan je 30 miliona eura, a namijenjen je sistemu bezbjednosti hrane, rješavanju problema životinjskog otpada, sektora ribarstva i infrastrukture.

K.J.

10

hronika

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

suđenje odloženo na neodređeno

Filmanović još pregovara sa tužilaštvom

Marko Filmanović, optuženi za stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja, još uvijek pregovara sa Specijalnim tužilaštvom o sporazumnom priznanju krivice, zbog čega jučerašnje ročište pred vijećem sutkinje Višeg suda u Podgorici Vesne Pean nije održano. Pretres je odložen na neodređeno, te će sud naknadno obavijestiti stranke o narednom terminu. Osim Filmanovića, optužnicom SDT-a obuhvaćeni su Nikola Perović i Saša Bulatović. Prema navodima optužnice, Perović je postao član kriminalne organizacije koja je formirana od NN lica početkom 2017. godine na području teritorije Crne Gore, a koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela za ko-

ja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža kazna u cilju sticanja nezakonite dobiti i moći. Kako je pokazala istraga, Perović je pristao da postupa po nalozima članova kriminalne organizacije, a time i da nelegalno nabavlja oružje sa kojeg su kasnije članovi ove grupe uklanjali identifikacione tragove, te da ga čuva i predaje drugim članovima radi dalje predaje neposrednim izvršiocima teških krivičnih djela protiv života i tijela. Istragom je utvrđeno da je okrivljeni Perović osnovano sumnjiv da je izvršio predmetno krivično djelo, što između ostalog proizilazi i iz njegove odbrane date pred specijalnim tužiocem, a u kojoj je naveo da je krajem marta 2017. godine dobio pi-

štolj marke “glok” od okrivljenog Filmanovića i držao ga kod sebe nekoliko mjeseci. Kako je dalje naveo, pištolj je za iznos od 1.400 eura prodao sada pokojnom B.M., od kojeg je nakon tri mjeseca sa-

načelnik regionalnog centra granične policije ª jugº siniša jokić o rezultatima u ovoj godini

znao da je tim pištoljem izvršeno krivično djelo.

“Postoji osnovana sumnja da je pištolj marke ‘glok 17’ serijskog broja FTY619, koji je svjedok PN. prodao okrivljenom Filmanoviću, a ovaj

ga predao okrivljenom Peroviću bio sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo ubistvo na podmukao način, kada je lišen života Miodrag Kruščić”, proizilazi iz spisa predmeta.

Bo.B.

potvrđena optužnica višeg državnog tužilaštva u podgorici

Granična policija spriječila Prodavao paketiće 215 nezakonitih prelazaka marihuane po tri eura

Konstantno povećanje broja putnika na graničnim prelazima Regionalnog centra Granične policije “Jug” treba da prati i povećanje broja službenika na poslovima granične provjere, kaže načelnik Regionalnog centra granične policije “Jug” Siniša Jokić. Saopštio je da su za 11 mjeseci ove godine, pripadnici granične policije kontrolisali 9,62 miliona putnika, što je

za 13,5 odsto više nego lani u istom periodu. U ovom periodu službenici granične policije spriječili su 138 nezakonitih prelazaka, otkrili 71 falsifikovani dokument, oduzeli 14 vozila visoke klase, pronašli 57 lica po Interpolovim potjernicama, a po Nacionalnoj 33. Pronađeno je i 160 nelegalnih dokumenta, dok ih je po nacionalnoj registrovano sedam.

“Kontrolisali smo i 477 lica koja se nalaze u operativnim evidencijama (bezbjednosno interesantna lica, lica koja se nalaze pod pojačanim nadzorom i lica za kojima je raspisana “plava” potjernica). Izdato je 476 prekršajnih naloga na graničnim prelazima (po Zakonu o graničnoj kontroli 141 i po Zakonu o strancima 335). U jednom slučaju je pronađeno oružje – okvir sa šest komada municije, imali smo i jedan slučaj neprijavljenog novca na graničnom prelazu Sukobin (otkriveno je 100.350 eura, koje je po protokolu o zajedničkoj saradnji preuzela Carina Albanije). U tri slučaja smo imali oduzete cigarete- 230 šteka i 15 kg rezanog duvana. U dva slučajeva smo oduzeli ribu290 kg i u 24 slučaja smo otkrili narkotike na graničnim prelazima. Najveća zaplijena je bila 45 kg narkotika”, naveo je Jokić.

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu Višeg državnog tužilaštva, protiv okrivljenog B.Z., zbog izvršenja krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On je, prema navodima optužnice, tokom januara, u svom stanu, neovlašćeno radi prodaje držao opojnu drogu marihuanu, tako što je u navedenom periodu nabavio NN količinu droge, od koje je jednom drugu, čije ime nije htio da navede, neovlašćeno prodao tri zamotuljka te droge za iznos od devet eura. “Đ.B. je u istom periodu, u najmanje dva navrata, prodao po paketić marihuane po cijeni od po tri eura po paketiću, od koje droge je dana 17.01.2019. godine kod Đ. pronađena količina od ukupno 0,483 grama u

Đ.B. je u istom periodu, u najmanje dva navrata, prodao po paketić marihuane po cijeni od po tri eura po paketiću

dva ručno pravljena zamotuljka, da bi istog dana, nakon izvršenog pretresa njegovog stana kojom prilikom ništa nije nađeno, tokom pregleda njegove supruge H. u službenim prostorijama Uprave policije - CB P., ista policijskoj službenici predala kesicu sa 15 ručno pravljenih zamotuljaka od plastične kese sa ovom opojnom drogom, ukupne količine od 25,231 grama”, navodi se u optužnici.

E.H.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

hronika

Juče na ŽablJaku sahranJen policaJac leković

Jokić: Naša služba Neće zaboraviti tvoJu žrtvu

Policajca Milutina Lekovića juče su na Žabljaku posljednji put ispratile stotine građana iz svih krajeva Crne Gore i šire. Jezivu tišinu prekidali su jecaji majke Rajke i supruge Vesne, dok su okamenjeni izrazi braće Sloba i Blagoja i bezbroj kolega iz svih gradova Crne Gore govorili su više od riječi.

Prisustvo ministra Unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i načelnika Uprave policije Veselina Veljovića sa saradnicima govorilo je o radnim i ljudskim kvalitetima čovjeka koji je u nedjelju popodne u Igalu tragično izgubio život dok je bio na dužnosti.

Pred posljednji ispraćaj na mjesno groblje u Budečevici, ispred kapele na Žabljaku, od Milutina se oprostio načelnik Regionalnog centra granične policije Siniša Jokić.

“Opraštam se od kolege, u času kada emocije pobjeđuju razum, u ime Uprave policije, plave uniforme, časne crnogrske policijske značke, svih čuvara granice naše države. Opraštam se od Milutina koji strada od ruke ljudske kukavice na krajnje svirep i podmukao način, bez imalo ljudskosti i savjesti“, kazao je Jokić i podsjetio na težak i odgovoran posao policajca, ali i na to da je ponos nositi policijsku uniformu, raditi časno i profesionalno u interesu svih građana.

“Dok je nas, sadašnjih i budućih pripadnika policije, ti ćeš uvijek biti naš Leka koji stalno podsjeća kako se časno i ponosno obavljaju policijski poslovi. Ostavio si uspomene koje nas podsjećaju da je među nama bio čovjek iz poštene crnogorske porodice koji je za 20 godina rada ostavio dubok i pošten trag u službi. Naša služba neće zaboraviti tvoju žrtvu, a tvoja porodica, supruga Vesna i kćerka Jelena su naša briga, dužnost i obaveza“, kazao je Siniša Jokić.

Podsjetimo, Leković je ranjen u nedjelju oko 14.40 sati u Igalu, dok je bio na dužnosti prilikom privođenja Hasanaja koji kod sebe nijesu imala lična dokumenta. Njemu je u policijskom vozilu, Luan Hasanaj sa zadnjeg sjedišta pucao u potiljak iz pištolja koji je imao kod sebe. Lekovićev

kolega nakon ispaljenog hica pokušao je da otme oružje napadaču i da ih zaustavi u pokušaju bjekstva. Međutim, napadači su nakon napada uspjeli da pobjegnu iz vozila i da se domognu taksija kojim su se odvezli do Sutorine, namjeravajući da napuste Crnu Goru. Za napadačima je odmah organizovana potjera i uhapšeni su oko 17 časova u Sutorini. Njih je policija pronašla i opkolila, osumnjičeni za ubistvo policajca ponovo je potegao pištolj. Ranjen je u ruku u razmjeni vatre, a potom su sve troje uhapšeni.

Teško povrijeđeni Leković je najprije transportovan u bolnicu u Meljine, a potom u risansku bolnicu, gdje je operisan. Međutim, njegove povrede bile su izuzetno teške i on je peksinoć oko 20 časova preminuo.

Albanski državljanin Luan Hasanaj (43), za kojeg se

sumnja da je u nedjelju tokom privođenja pucao u potiljak policajcu Lekoviću, njegov brat Lulzim Hasanaj (49) i majka Nure Hasanaj (67), danas će biti privedeni kod sudije za istrage.

Njima je prije dva dana tužilac Miloš Šoškić odredio zadržavanje do 72 sata. Sve tri osobe se terete za krivično djelo teško ubistvo počinjeno na svirep i podmukao način na štetu službenog lica u vršenju službene dužnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a u vezi sa krivičnim djelom nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Hasanaji su poznati albanskim kolegama, koji ih svo troje potražuju zbog više krivičnih djela, među kojima i ubistvo sa umišljajem. Oni su već godinu dana u bjekstvu i sumnja se da su se prvo krili na Kosovu, odakle su ušli u Crnu Goru u namjeri da pređu granicu ka Hrvatskoj.

Luana Hasanaja albanska policija potražuje zbog krivičnih djela ubistvo sa umišljajem i pokušaj ubistva u vezi sa krivičnm djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije.

Njemu su nadležni organi ove države odredili mjeru bezbjednosti „kazna zatvora“. Njegov brat Luzimu se potražuje na nacionalnom nivou od 2018. godine

11

Za ubistvo policajca uvesti doživotnu kaznu Ubistvo policajca Milutina Lekovića ukazuje da je neophodno pristupiti izmjeni kaznene politike, kako bi ubistvo policajca na dužnosti bilo sankcionisano doživotnom zatvorskom kaznom, ocijenili su sagovornici CdM-a. Kriminolog Velimir Rakočević poručio je da ubistvo graničnog policajca Milutina Lekovića mora biti strogo kažnjeno.

“I doživotna robija je malo za ovakav slučaj. Stvarno treba smrtna kazna. Za takvog zločinca svaki minut na slobodi je, da tako kažem, poklon. Pošto smrtne kazne nemamo, doživotna svakako za ovakav podmukao način ubistva policajca”, ističe Rakočević.

Ovaj slučaj pokazao je i propuste u bezbjednosnoj službi, kao i neopreznost policije prilikom privođenja osumnjičenih.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković za CdM ističe da je savjet ocijenio da je potrebno pristupiti izmjeni kaznene politike, kako bi ubistvo policajca na dužnosti bilo sankcionisano doživotnom zatvorskom kaznom.I koordinator programa vladavine prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić mišljena je da treba pooštriti kaznenu politiku. zbog krivičnog djela ubistvo s umišljajem, zavjera u pokušaju u vezi sa krivičnm djelom nezakonito posjedovanje vatrenog oružja i municije, dok im se majka Nure Hasanaj potražuje na nacionalnoj osnovi od 2018. godine zbog krivičnih djela prijetnja.

E.H.

12

hronika

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

nastavljeno suđenje kašćelanu i drugima, saslušan svjedok:

Moškov i Andrić skidAli kAMere zA dedovićA

U nastavku suđenja Slobodanu Kašćelanu, optuženom za zelenašenje, i kriminalnoj grupi koja se tereti za nedozvoljeno držanje oružja, prodaju droge, davanje mita i pranje novca, juče je u Višem sudu u Podgorici saslušan svjedok Marko Novaković.

Novaković je službenik OB Kotor, a pred sudom je kazao da ostaje pri iskazu datom kod tužioca 2016., u kojem je naveo da je u noći između 24. i 25. aprila 2016. dobio je zadatak da kontroliše da li neko lice skida sporne kamere koje su se pojavile u medijima. Takođe, taj zadatak je dobio jer je neko noć ranije skinuo jednu od tih kamera na ulaz u tunel Vrmac, gledano iz pravca Kavča u pravcu Kotora.

“Bio sam u noćnoj smjeni i išao sam po reonu tj. po naselju Plagenti jer su tamo bile postavljene neke od tih kamera. Bilo je oko 00.30 sati kada sam prošao priobalnim putem u blizini lokala Bonita, i kada sam primijetio da dva lica skidaju jednu od tih kamera, koja je bila okačena na drvo u blizini pošte. Jedan momak je bio na vrhu merdevina, skidao je kameru, a moram objasniti da se radi o duploj kameri i na asfaltu je bila jedna skinuta, a on je skidao tu drugu i to lice sam prepoznao kao Andrić Igora, koga od ranije znam iz grada, a pored merdevina je bio momak, za kojeg sam kasnije saznao da je Moškov Trip.

Zaustavio sam automobil, izašao i sam u uniformi i saopštio im da siđu sa merdevina, a što je Andrić od-

mah i uradio. Posle minut je prišao i Dedović Ilija, kojeg isto od ranije znam, rekao je da je on sa njima i da su to

njegove kamere. Ja sam pozvao patrolu i kada su došli, uzeli smo tu skinutu kameru i poveli smo ih u stanicu

policije”, naveo je Novaković kod tužioca.

Na jučerašnjem ročištu nije imao ništa posebno da doda, a stranke u postupku nijesu imale pitanja za njega, kao ni primjedbe na njegov iskaz.

Podsjetimo, prošle sedmice vijeće Višeg suda u Podgorici prihvatilo je jemstvo za Slobodana Kašćelana, a za njega su garantovali najbliži srodnici uz pristanak da im na nepokretnosti bude stavljena hipoteka.

Ponuđeno jemstvo u nekretninama iznosi 501.700 eura, dok je gotovim novcem ponuđeno 5.000 eura. Kašćelan će biti pušten iz Istražnog zatvora nakon što se izvrši upis hipoteke na navedenim nepokretnostima u korist države Crne Gore i o tome sudu bude dostavljen dokaz, i nakon što se u sudski depozit položi novac u iznosu od 5.000 eura. Ovom optužnicom SDT-a terete se Stefan Brnović, Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Tripo Moškov, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović i to za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja, prodajom droge, davanjem mita i pranjem novca.

Takođe, aktom Tužilaštva obuhvaćeni su Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar i Igor Đurišić i Davor Prelević, koji su u bjekstvu i sudi im se u odsustvu.

Bo.B.

Potvrđena oPtužnica odt Berane

Ukrali gorivo i alat vrijednosti oko 165 eUra Osnovni sud u Beranama potvrdio je optužnicu Osnovnog državnog tužilaštva, podnijetu protiv okrivljenih T.G. i Lj.Đ. zbog produženog krivičnog djela teška krađa u saizvršilaštvu.

Prema navodima optužnice, oni su 1. oktobra ove

godine, oko 01 sat iza ponoći, ispred kafane “Splav”, u mjestu Poda, u opštini Andrijevica, obili radnu mašinu-bager marke “Atlas”, vlasništvo oštećenog M.G, tako što su razvalili poklopac od rezervoara za gorivo-naftu, kroz otvor provukli crijevo i

oduzeli 50 litara goriva-nafte u ukupnoj vrijednosti od 63 eura.

“Zatim su iz neobezbijeđenog rezervoara teretnog motornog vozila-kamiona marke ‘Mercedes’ vlasništvo oštećenog M.G, oduzeli 70 litara dizel goriva u vri-

jednosti od 88,20 eura, nakon čega su iz neobezbijeđene kabine kamiona oduzeli kanister sa 20 litara dizel goriva u vrijednosti 25,20 eura, deset polovnih ključeva različitih vrsta i oblika u vrijednosti od 35 eura, polovni ključ za odvijanje toč-

kova 30x32 m u vrijednosti od 20 eura i polovno crijevo za pumpanje guma u vrijednosti od deset eura, a sve u namjeri da njihovim prisvajanjem sebi pribave protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 163,20 eura”, navodi se u optužnici.

E.H.

Milovan ĐILAS Sabrane pripovijetke: međuratni period

Uz Dnevne novine na Dan oslobođenja Podgorice Na više od 500 stranica Milovan Đilas je pažnju književne kritike zavrijedio i prije nego je stupio u sferu politike. Drugi svjetski rat dočekao je kao formiran intelektualac i književnik, odnosno autor mnoštva pjesama i članaka s različitim temama i motivacijom te kao autor 58 pripovjedaka i kratkih priča.

I kad je svrgnut s pozicija vlasti, oduzeto mu je ordenje, oduzete su mu privilegije, ali mu se nije moglo oduzeti od statusa autora i intelektualca. Činjenica je da se tome statusu svijet divio.

Vladimir Vojinović

5,99

14

društvo

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Predstavljen Projekat za jačanje kaPaciteta socijalne za

Fokus je na unapređenju p okviru porodice i lokalne

Trenutni spektar usluga socijalne i dječje zaštite za djecu i odrasle kojima je neophodan najviši stepen podrške nije odgovarajući, rekao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić na predstavljanju projekta “Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite”, koji finansira Evropska unija.

On je, takođe, naglasio da je ponuda vaninstitucionalnih usluga nedovoljna.

“Pojedine usluge koje su nam važne za proces deinstitucionalizacije nijesu dostupne u svim opštinama i zajednicama”, rekao je Purišić.

Ipak, on navodi da će projekat koji je juče predstavljen pomoći u unapređenju ukupnih kapaciteta Ministarstva rada i socijalnog staranja i centara za socijalni rad.

“Fokus smo stavili na unapređenje podrške u porodici i zajednici, uz istovremeno smanjivanje institucionalnog smještaja. Ovo je u skladu i sa ključnim preporukama koje smo usvojili u Nacionalnom programu ekonomskih reformi. U prilog tome govori i podatak da je broj djece (0-17) u srodničkom i nesrodničkom hraniteljstvu u stalnom porastu i da danas premašuje broj djece bez roditeljskog staranja u ustanovama za smještaj za gotovo četiri puta”, predočio je ministar.

■ Projekat vrije-

dan 392.000 eura

Direktor direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je da projekat „Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite’’ traje ukupno 18 mjeseci, odnosno do marta 2021. godine. Budžet projekta je 392.000 eura, a glavni koordinator projekta je Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

“Cilj ovog projekta je da se unaprijedi sistem socijalne i dječije zaštite. Mi smo reformu socijalne i dječje zaštite započeli još 2010/2011. godine, uz podršku Evropske unije i UN agencija, međutim taj proces ne može da traje godinu, dvije ili tri, već 10, 15 godina. Kada se vratimo

10 godina unazad, vidimo da nijesmo imali razvijene usluge socijalne i dječje zaštite, da nijesmo imali socijalnu inspekciju, Zavod za socijalnu i dječju zaštitu i niz drugih usluga. Danas sve to imamo, ali treba graditi i jačati kapacitete svih tih institucija”, pojašnjava Kuševija.

■ akcenat na regionalnim i lokalnim uslugama

Kroz ove projekte su, prema njegovim riječima, identifikovane slabe tačke u sistemu.

“Neophodno je jačanje kapaciteta u Ministarstvu ra-

da i socijalnog staranja imajući u vidu da smo oformili Direkciju u okviru Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu, koja je namijenjena za razvoj usluga. Ta Direkcija planira budžetiranje sredstava u narednom periodu za lokalne samouprave, šta je to potrebno lokalnim samoupravama da se razvija-

Transformacija Dječjeg Doma i KomansKog mosTa Kuševija je najavio da će se u idućem periodu raditi i dalje na transformaciji Dječjeg doma i Komanskog mosta.

“Mi smo već ušli u proces transformacija tih institucija i to ide dosta dobro. Kada je riječ o Dječjem domu, mi smo nekad imali 147 djece, a danas imamo oko 70. Tu je napravljen veliki pomak, s tim što otvaramo dnevne boravke za djecu ometenu u razvoju, pruža se podrška roditeljima da ta djeca ostaju u porodicama. Podrška se pruža na način da ta djeca idu u dnevni boravak, da se roditelji mogu rasteretiti. Razvijamo i hrani-

teljstvo kao jednu od važnih usluga, zatim profesionalno hraniteljstvo za djecu sa smetnjama u razvoju i niz drugih usluga kako se djeca ne bi smještala u institucije”, dodao je Kuševija.

On je kazao da se usluga porodični saradnik razvija u sedam opština.

“Takođe, imamo i uslugu Mala grupna zajednica koja je osnovana u Bijelom Polju, gdje su smještena djeca bez roditeljskog staranja. To je okruženje u kom će oni nastaviti svoj život. Ta je usluga namijenjena za sjeverni dio Crne Gore. Cilj nam je da u narednom periodu ra-

zvijemo više malih grupnih zajednica i u drugim opštinama. U pregovorima smo sa lokalnim samoupravama da obezbijede plac na kom bismo bili oslobođeni komunalija, a mi ćemo iz svojih sredstava graditi takav objekat i zapošljavati ljude koji će brinuti o toj djeci”, kazao je Kuševija”, On ističe da je neuporedivo to koliki je napredak za dijete kada boravi u ovakvoj zajednici.

“Na primjer, dijete koje je bilo u jednoj od institucija za dječju zaštitu u Srbiji, godinama je koristilo pelene, a kada je prešlo u Malu grupnu zajednicu, posle tri mjese-

ca boravka, njemu su skinute pelene. Tu se vidi koliko je individualni pristup, u odnosu na grupni dragocjeniji. To nam je fokus, ista je situacija i za lica iz Komanskog mosta i planiramo i lobiramo kod lokalnih samouprava da prepoznaju ovaj značaj i da nam opredjele plac da gradimo kuće za stanovanje uz podršku jer je to pravi pristup procesu deinstitucionalizacije. Tako će lica koja su ometena u razvoju i koja su smještena u Komanski most živjeti u otvorenoj zajednici, a neko će ih nadgledati iz Komanskog mosta”, kazao je Kuševija.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

društvo

15

aštite, Purišić POručiO:

podrške u e zajednice ■ Postignut određeni naPredak

ju u narednom periodu, da razmatramo mogućnost razvijanja opštinskih usluga jer nije isplativo da se u svakoj opštini razvijaju sve usluge, već da u jednoj opštini usluga bude regionalna i da se ka njoj usmjeravaju korisnici iz niza drugih opština”, naveo je Kuševija.

Kako ističe, podstaćiće lokalne samouprave da naprave nove lokalne planove koji će biti konkretizovaniji, u smislu da jasno definišu usluge koje su potrebne toj zajednici.

“To će raditi na način što će im se pružiti ekspertska podrška, a u tom procesu moraju da budu uključene i nevladine organizacije sa lokalnog nivoa, Zavod za zapošljavanje, Centar za socijalni rad, Sekretarijat za društvene djelatnosti, Fond za penzijsko i infalidsko osiguranje i niz drugih aktera na lokalnom nivou koji barataju sa podacima koji su relevantni za donošenje takvog strateškog dokumenta na lokalnom nivou”, objasnio je Kuševija.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez istakao je da je Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. godinu konstatovao da je zemlja postigla određeni nivo priprema za socijalnu politiku i zapošljavanje.

“Tokom protekle godine bili smo svjedoci određenog napretka i uspješnih rezultata. Ipak, još uvijek smo svjesni nerješivih potreba, zbog čega će EU, koju predstavlja Delegacija u Podgorici, nastaviti da bude pouzdan partner u vašim naporima da Crna Gora postane bolje mjesto za život”, dodao je Magro Gomez.

Direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova Ljiljana Simović kazala je da Evropska unija u kontinuitetu podržava sektor obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike. Kroz tekući Program EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, navela je Simović, izdvojeno je 18 miliona eura, od čega oko 3,4 miliona eura za unapređenje socijalne inkluzije, kao i sistema socijalne i dječje zaštite kroz finansiranje aktivnosti projekta „Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite“ i za projekte koji će se sprovoditi kroz grant šemu za dalji razvoj i poboljšanje kvaliteta u pružanju usluga socijalne i dječje zaštite na lokalnom nivou. „Iz budžeta IPE za 2020. godinu, MRSS je u saradnji sa resorima prosvjete, nauke i finansija pripremilo novi program koji će početi sa realizacijom odmah nakon potpisivanja finansijskog sporazuma, a koje se očekuje do kraja 2020. godine“, kazala je Simović i dodala da je program vrijedan oko 11 miliona eura.

M.I.

Odluka NaučNOg vijeća uNiverziteta CrNe gOre

Plakete će biti dodijeljene Stankoviću, Bjelici i Perović

Plakete Univerziteta Crne Gore (UCG) za doprinose u naučno-istraživačkom i umjetničkom radu za 2019. godinu biće uručene na Svečanoj sjednici Senata Ljubiši Stankoviću, Dušku Bjelici i Mariji Perović, odluka je rektora UCG, a na predlog Naučnog vijeća ove visokoobrazovne institucije.

Ljubiši Stankoviću će se dodijeliti nagrada za postignute rezultate i posebne doprinose razvoju naučnoistraživačkog rada u oblasti prirodnih i tehničkih nauka za ostvareni broj citata i publikovane radove u časopisima na SCI/SCIE listama tokom 2019. godine, kojima je kandidat doprinio povećanju vidljivosti naučnoistraživačkih aktivnosti na Univerzitetu.

Kako se navodi u saopštenju UCG, Stanković je objavio veliki broj naučnih radova, od kojih je više od 150 u vodećim svjetskim časopisima.

Kada je riječ o rangiranosti crnogorskih naučnika po broju citiranosti naučnih radova na Google Scholaru, profesor Ljubiša Stanković je na prvom mjestu u oblasti elektrotehnike, sa 8.543 zabilježenih citata sa h indeksom citiranosti.

Primjena i razrada metoda koje je on definisao je bila tema mnogih radova

objavljenih u najrenomiranijim svjetskim časopisima od vodećih naučnika u oblasti obrade signala iz Evrope, Amerike, Australije i Azije.

U dva teksta koje je vodeće svjetsko udruženje u oblasti obrade signala, IEEE Signal Processing Society, objavilo povodom 50 godina postojanja citirani su doprinosi Stankovića po imenu, dok mu je za doprinose u nauci najveće svjetsko udruženje u oblasti elektrotehnike IEEE sa sjedištem u New Yorku dodijelilo najviše zvanje Fellow IEEE. Dušku Bjelici nagrada će se dodijeliti za postignute rezultate u razvoju naučnoistraživačkog rada u oblasti društveno-humanističkih nauka za ostvareni broj citata i publikovane radove u časopisima na SCI/SCIE listama tokom 2019. godine.

Profesor Bjelica doprinio je povećanju vidljivosti naučno-istraživačkih aktivnosti na UCG. Bjelica je dospio na prvo mjesto u svijetu na Google Scholar pretraživaču sa 6.767 citata, po broju citiranosti njegovih naučnih radova koji se tiču sportskog treninga. Do sada je, kao autor i koautor, objavio preko 400 radova u međunarodnim časopisima i na konferencijama, kao i 65 knjiga naučnih i stručnih mono-

grafija i udžbenika.

Mariji Perović će biti dodijeljena nagrada za postignute rezultate i posebne doprinose ostvarene u segmentu umjetnosti i stvaralaštva tokom 2019. godine, koji su verifikovani i radom objavljenim na AHCI listi, kojim je kandidatkinja doprinijela povećanju vidljivosti stručno-umjetničke aktivnosti na UCG. Mini serija “Grudi“, čiji je reditelj, dobila je prestižno Specijalno priznanje žirija u kategoriji Mini serija na XIV Seoul International Drama Awards 2019, jednom od najvećih svjetskih televizijskih festivala, koji svake godine organizuje Korejska asocijacija TV emitera.

Autorski rad profesorice Marije, nastao kao rezultat istraživanja na umjetničkim doktorskim studijama, objavljen je u časopisu Hrvatski filmski ljetopis i evidentiran je u FIAF International Index to Film Periodicals, u Arts and Humanities Citation Index, u SCOPUS-u, te u najprestižnijoj međunarodnoj bazi radova Web of Science (WoS).

Plaketa se dodjeljuje jednom godišnje, za uspjehe postignute u prethodnoj kalendarskoj godini, u vrijednosti dvadeset obračunskih vrijednosti koeficijenta.

R.D.

16

DRUŠTVO

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

KATOLIČKI BOŽIĆ

Neradni 24., 25. i 26. decembar

ZAVOD ZA TRANSFUZIJU KRVI

Dobrovoljnim davaocima besplatne ulaznice za NP Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Gordana Rašović i direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica potpisaće danas Memorandum o saradnji.

“Memorandum definiše intenzivniju saradnji dvije ustanove, koja će podrazu-

mijevati organizovanje akcija dobrovoljnog davanja krvi zaposlenih u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, ali i uvođenje besplatnog ulaza za dobrovoljne davaoce krvi u svih pet nacionalnih parkova u državi”, saopšteno je iz Zavoda za transfuziju krvi.

R.D.

Povodom predstojećeg vjerskog praznika Božića, za zaposlene rimokatoličke vjeroispovijesti, neradni će biti utorak 24. decembra, srijeda 25. decembra i četvrtak 26. decembra.

Kako je saopšteno iz Ministarstva rada na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti imaju pravo na plaćeno odsustvo radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić.

“Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

R.D.

MEMORANDUM O SARADNJI

Unaprijediće kvalitet života LGBT osoba

Predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progresa Bojana Jokić i sekretar Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada Ivan Terzić potpisali su juče Memorandum o razumijevanju i saradnji.

“Memorandum predstavlja snažnu osnovu za sve dalje aktivnosti i saradnju koja će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života LGBTIQ osoba na lokalnom nivou, a konkretno u Glavnom gradu. U planirane aktivnosti definisane Memorandumom, koje će se zajednički realizovati u budućnosti, spadaju edukacije i obuke, informativne i promotivne kampanje, te

podrška socijalnim servisima podrške”, saopšteno je iz PG Biroa.

Pored potpisivanja Memoranduma, Sekretarijat za socijalno staranje Glavnog grada je podržao projekat “Otvoreno o HIV/AIDS-u”, koji će LGBT Forum Progres realizovati u prvih pet mjeseci 2020. godine, a čijom će realizacijom na direktan način biti ispunjene mjere iz lokalnih akcionih planova i nacionalnih strateških dokumenata iz oblasti HIV/AIDS-a i ljudskih prava LGBTIQ osoba, kao i unaprijeđena svijest LGBTIQ zajednice o značaju testiranja i uopšte prevencije HIV/AIDS-a.

J.V.Đ.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

društvo

17

Održan sastanak naciOnalne mreže za praćenje antimikrObne rezistencije, iz instituta za javnO zdravlje Ocijenili:

Na crnogorskom tržištu uskospektarnih penicilina nema i zamijenjeni su ljekovima koji imaju štetne posljedice, ocijenila je predstavnica Instituta za javno zdravlje (IJZ) Gordana Mijović i poručila da dobri ljekovi moraju biti vraćeni na tržište.

Ona je, na petom Sastanku nacionalne mreže za praćenje antimikrobne rezistencije (AMR), kazala da je Crna Gora na četvrtom mjestu po upotrebi antibiotika i da je to veliki problem. „Još moramo da puno da radimo, da se trudimo, kad kažem da radimo to mislim na nas profesionalce, građane i medije, svi se moramo maksimalno ulagati kako bismo situaciju popravili jer četvrto mjesto je problematično, nije mjesto za koje možemo da se pohvalimo“, rekla je Mijović.

Kako je kazala, dok su u Evropi penicilini vodeći ljekovi, u Crnoj Gori su zamijenjeni ljekovima koji imaju štetan efekat na dobre bakterije. Ona je rekla da na tržištu nema, ili ima veoma malo, uskospektarnih penicilina. Mijović je istakla da su oni potpuno zanemareni, a u terapiji ima prostora za njihovu upotrebu, što bi značilo poboljšanje pravilne upotrebe antibiotika. „Trebamo se vratiti dobrim ljekovima, trebamo naći način da ih vratimo na tržište i u upotrebu“, poručila je Mijović.

Foto:DJORDJE

Vratiti penicilin na tržište, jer zamjene imaju štetne posljedice Sa konferencije za novinare

■ Raditi na sintezi novih ljekova

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da se Crna Gora, i pored uloženih napora, ubraja u zemlje sa visokom potrošnjom antibiotika i njihove povezanosti sa antimikrobnom rezistencijom.

On je rekao da je neophodno smanjiti potrošnju antibiotika, raditi na sintezi novih, kao i na prevenciji i kontroli infekcije.

Antimikrobna rezistencija je, prema riječima Hrapovića, jedan od najvećih izazova upotrebe lijekova i predstavlja narastajući javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera.

“U Crnoj Gori, od 2013. do 2018. godine zabilježeno je smanjenje upotrebe antibiotika na vanbolničkom i bolničkom nivou, međutim

prošle godine je došlo do blagog rasta potrošnje za 2,2 odsto u vanbolničkim zdravstvenim ustanovama, dok je u bolničkim i dalje nastavljen trend blagog smanjenja”, naveo je Hrapović.

On je rekao da u Crnoj Gori postoji trend smanjenja potrošnje antibiotika, ali je još daleko od prosječne potrošnje u zemljama EU. Ministar je naglasio da se antibiotik može i smije izdati samo uz ljekarski recept.

“Ministarstvo zdravlja će potencirati da se pojača kontrola primjene zakonskih propisa kojima se kontroliše izdavanje antibiotika”, poručio je Hrapović.

On je rekao da je Vlada na predlog Ministarstva zdravlja usvojila Akcioni plan za period 2019-2020. Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period 2017-2021.

“Kroz Akcioni plan predviđeno je da se urade mnoge aktivnosti u cilju smanjenja racionilazicaje potrošnje antibiotika”, kazao je Hrapović.

On je rekao da je uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije dobijena digitalna podrška za Protokol za liječenje urinarnih infekcija, čijom primjenom se, kako je pojasnio, očekuje racionalnije korišćenje antibiotika.

“U toku je priprema i Protokola za liječenje respiratornih infekcija za primarni nivo zdravstvene zaštite. Cilj je da svi ljekari primjenjuju smjernice iz Protokola zahvaljujući čemu ćemo imati racionalnu upotrebu antibiotika”, rekao je Hrapović.

■ Pogubne Posljedice Po čovjeka

Šefica Svjteske zdravstvene organizacije (SZO) u Crnoj Go-

ri Mina Brajović kazala je neracionalna upotreba antibiotika podstiče i ubrzava AMR, koja ima pogubne implikacije po zdravlje čovjeka i po životnu sredinu. „Stope AMR prevalence su u porastu u proteklim godinama. U periodu 2007. do 2015. godine opterećenje infekcijama (na godišnjem nivou) koje su uzrokovane rezistentnim sojevima bakterija se gotovo udvostručilo u državama Evropske unije (EU)“, navela je Brajović. Prema njenim riječima, neodgovorna upotreba antibiotika predstavlja prijetnju po kvalitetnu zdravstvenu zaštitu koja podrazumijeva bezbjednu zdravstvenu zaštitu i efikasno korišćenje raspoloživih resursa. „Prilikom obilježavanja Svjetske sedmice svjesnosti o značaju antibiotika istakli smo da budućnost antibiotika zavisi od svih nas“, rekla je Brajović.

Kako je objasnila, promovisanje odgovorne i pravilne upotrebe antibiotika u medicni predstavlja imperative očuvanja efikasnih antimikrobnih lijekova kao globalnog dobra bez kojih kojih ce obične infekcije postati smrtonosne, a intervencije poput operacije i hemoterapije nemoguće.

Brajović je ocijenila da je potrebno jačati kapacitete za pravilnu upotrebu i uporavljanje upotrebom u bolničkim i vanbolničkim uslovima, unaprijediti higijenu u zdravstvenim ustanovama.

M.I.

GOtOva adaptacija dijela kliničkOG centra

Centar za genetiku dobio novi prostor Uprava javnih radova privela je kraju projekat adaptacije dijela objekta Kliničkog centra Crne Gore za potrebe dnevne bolnice i Centra za medicinsku genetiku i imunologiju (CMGI).

Investiciju je sa više od 256.000 eura finansirala Vlada Crne Gore iz ka-

pitalnog budžeta, a radove je u prethodna tri mjeseca izvelo preduzeće “Refena”, na osnovu ugovora sa Upravom javnih radova.

Kako se navodi u saopštenju Uprave javnih radova, projekat je obuhvatio kompletnu rekonstrukciju, adaptaciju i organizaciju bivšeg odjeljenja za tran-

sfuziju krvi, čime je dobijeno 545 metara kvadratnih novog prostora. Od toga je 425 kvadrata namijenjeno za laboratorije, kancelarije, sanitarne i tehničke prostorije Centra za medicinsku genetiku i imunologiju, dok je za dnevnu bolnicu predviđeno 120 kvadrata.

R.D. Za potrebe CMGI namijenjeno je 545 kvadratnih metara prostora

18

CRNA GORA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

GRADONAČELNIK PODGORICE OTVORIO REKONS

ARHITEKTONSKI BI BUDUĆI HRAM KUL Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković obišao je rekonstruisani objekat Kuće Stojanovića koji je ugledni podgorički advokat Milinko Stojanović ostavio u nasljeđe Glavnom gradu, odnosno Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”.

“Ovaj objekat Glavnom gradu je zavještala porodica Stojanović – Milinko i Antonija Stojanović, jedna od najuglednijih porodica u Podgorici u drugoj polovini XX vijeka, sa željom da nakon njihove smrti ovaj objekat nastavi da živi i funkcioniše kao mali kulturni centar, prije svega, namijenjen potrebama NB ‘Radosav Ljumović’. Međutim, dugo godina se Glavni grad, nažalost, nije na adekvatan način odnosio prema tom vrijednom legatu. Imajući u vidu moralnu obavezu s jedne strane prema familiji Stojanović i s druge strane ono što je realna potreba daljeg unapređenja kulture u Glavnom gradu, pogotovo u djelovima grada van centra, mi smo odlučili da realizujemo projekat i radili smo prvo na čišćenju ove kuće koja se nalazila u jako lošem stanju, a onda i na njenoj adaptaciji, tako da danas na ovom prostoru imamo mali arhitektonski biser i budući hram kulture, koji će služiti ne samo kao mjesna čitaonica, nego i kao buduća rezidencija za pisce i umjetnike koji u Podgoricu budu dolazili iz regiona i Evrope”, istakao je Vuković.

Jedan od najbližih srodnika porodice Stojanović, Slav-

Kuća Stojanovića u Maslinama ko Stojanović, zahvalio se na svemu što je urađeno da se kuća privede svojoj namjeni. On je poručio da se ostvarila Milinkova misao - ne treba čovjek da očekuje sjećanja ako to nije zaslužio čineći dobro ljudima i misleći da li će to budućnost izreći.

Ostvarila se Milinkova misao - ne treba čovjek da očekuje sjećanja ako to nije zaslužio čineći dobro ljudima i misleći da li će to budućnost izreći

SIMBOLIČNO OTVORILI SKI SEZONU

BIJELO POLJE MOŽE POSTATI REGIONA

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Na inicijativu predsjednika NVO Multimedijal Montenegro Željka Đukića, tokom vikenda organizovan je sportskopromotivni događaj na bjelopoljskoj strani Bjelasice, kod budućeg ski-centra. Đukić navodi da je cilj događaja promocija bjelopoljske strane Bjelasice, te da je ujedno na ovaj način simbolično otvorena ski-sezona. Oni su tokom vikenda došli skoro do samog vrha planine, mjesta gdje se završava ski-lift.

“Došli smo skoro do vrha Bjelasice da uživamo u lije-

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

struisanu Kuću stojanovića

iser i lture

Otvaranje KusleOve Kuće dO Kraja naredne gOdine

Vuković je podsjetio da je prošle godine grad otvorio i rekonstruisani objekat rodne kuće vajara Rista Stijovića, sa novim izložbenim prostorom, a da se u isto vrijeme ove godine otvara Kuća Stojanovića. “Želim da vam najavim da ćemo naredne godine, nadam se ne čekajući 19. decembar, otvoriti i rekonstruisanu Kusleovu kuću u centru grada, kao još jedan vrijedan kultruno-istorijski spomenik koji se ne nalazi u zadovoljavajućem stanju, tako da je grad opredijelio i za to sredstva i računamo da ćemo i tu dobiti jedan novi galerijski i izložbeni prostor koji će služiti za protokolarne potrebe grada i dodatno krasiti našu lijepu Podgoricu”, zaključio je gradonačelnik Vuković.

“Upravo ovo je potvrda njegovih riječi. Milinko je bio aktivni učesnik svih burnih događaja - borac NOR-a, Bitke na Sutjesci, Pljevljima, a krasile su ga kvalitetne misli i riječi, temeljitost i pouzdanost. Dao je doprinos kulturi u vidu skromnih biblioteka na Jabuci, u Podgorici, u Gimnaziji, u Maslinama, na Bioču, Stijeni Piperskoj, i najzad na svojoj kući ostavio otvorena vrata svima na korist. Naglašeno je njegovo osjećanje prema društvenom, još od nepovratnog zajma za prugu BeogradBar. Napravio je još puno toga – Milinko je dio nepokretne očeve imovine ostavio i našoj zajednici, u Stijeni Piperskoj, tako da će i njegovom mjestu rođenja biti dat poklon za osnivanje kulturnog centra Stijenski, koji se već nazire”, naveo je Stojanović.

M.M.

alni turistički centar pom vremenu i da uživamo u ovoj prirodi koja nam je Bogom dana. Vidjeli smo sve ovo što je izraženo i iskoristili priliku da nekoliko nas koji volimo prirodu i volimo skijanje po prvi put se spustimo niz buduće staze našeg planinskog centra koji će, vjerujem, biti veoma posjećen i pozicionirati Bijelo Polje kao novu top turističku destinaciju”, kazao je Đukić.

Direktor turističke agencije TripTravel Admir Zekić kazao je da situacija na terenu pokazuje da će Ski-centar Cmiljača

- Bjelasica sa svim kapacitetima koje ima definitivno biti pokretač kako zimskog tako i ljetnjeg turizma.

“Bjelasica će nesumnjivo doprinijeti da Bijelo Polje zauzme svoje mjesto kao regionalni turistički grad na sjeveru Crne Gore. Definitivno uz Cmiljaču i Đalovića klisuru, grad u centru tri nacionalna parka, će obogati turističku ponudu i imaćemo priliku da goste u Bijelom Polju zadržimo i do pet noćenja sa potpuno ispunjenim boravkom”, kazao je Zekić.

crna gora

19

podgorica: KonKurs za Kreativno preduzetništvo

Glavni grad nagradio 12 najkreativnijih preduzetnika Zamjenica gradonačelnika Slađana Vujačić uručila je juče vaučere najboljim kreativnim preduzetnicima sa teritorije Crne Gore. Vaučeri se odnose na cijeli paket podrške koji podrazumijeva sredstva iz budžeta grada u iznosu od 2.000 eura, mjesec dana besplatan centralni štand u šoping molu Delta siti, gdje će plasirati i prodavati svoje proizvode, kao i strategiju za marketing i dodatnu promociju, koju će im pružiti firma “Strategist”.

Nagrađeni preduzetnici su: Shimppo, Irena Vuković, Studio Ribizla, Green Studio, Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina Mišljenović, Digitalbee, Pletent-buba factory, kokoro, Cegerica i Virjanka.

Vujačić je podsjetila da je ovo prvi put da Glavni grad organizuje jedan takav konkurs, a za njega je Sekretari-

jat za preduzetništvo opredijelio 24.000 eura.

“Imali smo veoma težak zadatak, ali smo zadovoljni vašim kreativnim idejama i biznisom, koji je zavrijedio pažnju naše komisije, a sigurna sam da će tako biti i kada je u pitanju šira javnost. Ne manje važna je podrška naših partnera iz Delta sitija i agencije Strategist, kojima se ovom prilikom zahvaljujem”, kazala je Vujačić.

Rukovodstvo Glavnog grada je, kako kaže, maksimalno posvećeno razvoju svih oblika preduzetništva.

“U ovoj godini Sekretarijat za preduzetništvo opredijelio je 90.000 eura za tu namjenu. U ovom trenutku uporedo sa ovim konkursom realizuje se i konkurs za podršku ženskog preduzetništva, tako da vrijedno radimo na tom polju”, istakla je Vujačić.

Predstavnik Delta sitija,

Dragan Perić, kazao je da ovim pokazuju da partnerstvo između komercijalne firme, Glavnog grada i agencije za marketing i komunukacije, Strategist, mogu da rezultiraju jednom dobrom i korisnom saradnjom.

Pobjednike konkursa očekuje i aktivna promocija – online i offline – kako njihovog proizvoda, tako i samog proizvođača. Nagrađeni mogu računati i na komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju biznisa od agencije za marketing i komunikacije, Strategist, koja je takođe partner u projektu.

“Dobili smo preko 60 prijava. Veoma smo zadovoljni što imamo takve ljude sa sjajnim idejama za biznis.

Trudili smo se da klasterujemo nagrađene, da ne dobije jedna sfera najviše mjesta nego da svi budu zastupljeni”, kazala je Katarina Milačić iz agencije Strategist.

podgorica: izgrađeno na podlozi od tartana

Blok VI doBIo noVo IgralIšte

Mališani Bloka VI u Podgorici od juče se mogu bezbrižno igrati na igralištu koje je izgrađeno na bezbjednoj podlozi od tratana. Vrijednost investicije iznosila je više od 40.000 eura.

“Djeca mogu uživati u zabavnim igrama, budući da je igralište opremljeno sa deset sprava za igranje (tobogan sa kulom, klackalice, ljuljaške, konjići na oprugama i vrteške), a na samoj podlozi uctrano je i polje za igru takozvane “školice”, koju će, sigurni smo, sa oduševljenjem koristiti”, saopštili su iz Glavnog grada.

Izgradnjom ovog igrališta stanari Bloka VI, kako kažu,

nijesu dobili samo kutak za djecu, već je prostor opremljen klupama za odmor, a dodatno je oplemenjen i sa 32

odrasle sadnice lišćara i četinara, čime ova površina s pravom može ponijetiti epitet manjeg parka.

20

CRNA GORA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

POTPISAN UGOVOR O PRODAJI

Ulcinj izlazi iz blokade Predsjednik Opštine Ulcinj “Prošle smo godine imali reLjoro Nrekić i direktor Upra- balans budžeta od oko sedam ve za imovinu Blažo Šarano- miliona eura. Ovim smo bez vić potpisali su juče ugovor kredita izašli iz blokade. Zekoji Opštini Ulcinj omoguća- mlja koju smo prodali je šuva prodaju parcele u Boro- ma treće kategorije. Zahvavoj šumi. Vrijednost ugovo- ljujem se Vladi Crne Gore i Dira je 3.552.000 eura, a rekciji za imovinu, jer kako je istakao prsmo brzo reagovavi čovjek Ulcili da bi Opština nja, potpisiizašla iz blokade”, poruvanje ugovora je izuzetčio je Nrekić. no značajan K o m panija Repotez za kreaturs iz Opštinu.

Budve, čla“Ovo je nica Atlas veliki dan za grupe, je u Opštinu Ulcinj, znajući da smo maju tekuće goNrekić potpipreko pola godine dine zvanično blosuje ugovor bili u blokadi. Međutim, kirala žiro-račun opštipotpisali smo ugovor i očeku- ne Ulcinj, kada je i počelo prijem da će brzo biti uplata, i na- nudno izvršenje naplate poravno, time će naši radnici pri- traživanja tužioca u iznosu miti lične dohotke do kraja go- većem od šest miliona eura, i dine”, istakao je Nrekić. to zbog slučaja iz 1983. godine, Nrekić je podsjetio da je Op- kada je na osnovu Rješenja reština bila u blokadi zbog izno- publičkog komiteta za urbanisa od 6.400.000 eura, što je zam Crne Gore, uklonjeno tuiznos gotovo cijelog budžeta rističko naselje K1 na Velikoj Opštine. plaži.

(Infobiro)

Na osnovu člana 14 a u vezi člana 29 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetionje

OBAVJEŠTAVAMO zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta ,,INTERPRODUCT” d.o.o. iz Cetinja, donijeto Rješenje broj 05-353/19-UPI-101/3 od 17.12.2019. godine, kojim je odlučeno da za projekat ,,Montaža i funkcionisanje rashladnog uređaja - klima komore za sušenje i zrijenje pršuta KSJ-A-6/15“, čija se realizacija planira na katastarskoj parceli br. 4426/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D) Cetinje, nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem da nije potrebna procjena uticaja na životnu sredinu utvrđena je obaveza nosiocu projekta ,,INTERPRODUCT” d.o.o. iz Cetinja, da predmetni projekat realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine date u Dokumentaciji za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu.

Na osnovu člana 14 a u vezi člana 29 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Sl.list CG“, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetionje

OBAVJEŠTAVAMO zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta ,,INTERPRODUCT” d.o.o. iz Cetinja, donijeto Rješenje broj 05-353/19-UPI-100/3 od 17.12.2019. godine, kojim je odlučeno da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Funkcionisanje proizvodnog pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina“, čija se realizacija planira na katastarskim parcelama br. 4408/1, 4406/1, 4426/3, 4426/6, 4426/8, 4486/4, 4427/3 K.O. Cetinje I, zahvat DUP-a ,,Gruda - Donje polje (Zona D)” Cetinje.

Izradom elaborata procjene uticaja na životnu sredinu obezbijedit će se nedostajući neophodni podaci, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projek ta kao i u slučaj u ak ciden ta.

TIVAT: ODRŽANA TRIBINA O POLJOPRIVREDI

OČUVATI SPECIFIČNA OBILJEŽJA MEDITERANA U organizaciji Maslinarskog društva „Boka,“ u partnerstvu sa NVO “Nada“ iz Herceg Novog, u Multimedijalnoj sali opštine Tivat održana je javna tribinu na temu: „Poljoprivreda, osnova za održiv ekonomski, ekološki i društveni razvoj sela“.

Tribina je, prema riječima koordinatorke projekta, izvršne direktorke Maslinaskog društva “Boka”, Vesne Đukić, održana s ciljem upoznavanja javnosti o značaju poljoprivrede za život i napredak sela, i očuvanja specifičnih obilježja Mediterana.

O vezi poljoprivrede i turizma govorio je dr Ilija Moric sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, koji sa porodicom uspješno vodi seosko gazdinstvo u selu Tići na Luštici.

“Selo predstavlja veliki potencijal u okviru turistič-

ke ponude, ali turizam istovremeno predstavlja opasnost za poljoprivredu. Razlog je što se domaćinstva koja se okreću ruralnom turizmu mahom odriču poljoprivredne proizvodnje, što automatski znači gašenje supstrata oko kojeg treba da se razvije održiva ponuda. Turizam doprinosi poljoprivredi i u smislu tržišta za plasman proizvoda, ali bi za održivost sela od velikog značaja bilo da hoteli i turistički rizorti organizovano dovode goste u ruralna domaćinstva. Na taj način se gostu obezbjeđuje autentično iskustvo, a proizvođači podstiču da zaista žive turistički proizvod koji plasiraju. Na taj način se obezbjeđuje život sela, što je preduslov za svaku djelatnost koja u njemu može i treba da se razvija”, poručio je Moric.

Predsjednik Mreže za ruralni razvoj Crne Gore Rat-

ko Bataković, istakao je neophodnost udruživanja poljoprivrednika u definisanju njihovih potreba na terenu, kao i zajedničkog nastupa prema donosiocima odluka, značaju pristupa bottom-up, kao i horizontalnog povezivanja poljoprivrednika na nacionalnom i međunarodnom novou.

O značaju i nedovoljnoj iskorišćenosti potencijala ruralne sredine za ekonomski razvoj i oživljavanje sela govorio je profesor dr Milan Marković sa Biotehničkog fakulteta UCG. Zaključci sa tribine i okruglog stola u formi inicijative za formiranje Savjeta za ruralni razvoj i poljoprivredu pri opštini Tivat, upućeni su nadležnom sekretarijatu i predsjedniku opštine na razmatranje i stavljanje u proceduru za usvajanje u parlamentu, saopšteno je sa skupa. Z.K.

Ú

FOTO PRIČA

Nekoliko dana bez padavina, izvođači radova, angažovani od strane Opštine Bar na izgradnji komunalne infrastrukture. Otpočela je izgradnja parka na UP P6 površine 7.000 m2 u zahvatu DUP-a Topolica III, a ugovorena vrijednost radova je 315.290 eura.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

CRNA GORA

21

HOTEL ª VERDEº ZVANIČNO ČLAN INTERKONTINENTAL GRUPE

Otvoren prvi “voco” objekat u Podgorici Od danas Hotel “Verde” u Donjoj Gorici zvanično je član InterContinental Group-e i posluje pod novim nazivom “voco”. Ovo je jedanaesti “voco” objekat i prvi u jugoistočnoj Evropi.

Iz Hotela “voco” Podgorica navode da je riječ o modernom, elegantnom i opuštajućem hotelskom iskustvu za goste.

“Hotel sa 81 sobom odražava karakteristike voco-a sa ekskluzivnim crtama i posebnim obilježjima, što ga čini jedinstvenim za nezaboravan boravak. Svaki gost će iskusiti toplu dobrodošlicu karakterističnu za voco brend, omogućavajući brzo i jednostavno prijavljivanje u hotelu, kao i posvećene domaćine ‘voco’ brenda koji su na raspolaganju tokom boravka gosta, te lokalno inspirisanu poslasticu za dobrodošlicu d– domaći kolač od oraha”, ističu u ovom hotelu.

Kako navode, renovirane hotelske sobe osmišljene su sa pogodnostima poput udobne posteljine izrađene od 100

odsto recikliranog materijala, Korres proizvoda u većim flašama i brzog bežičnog interneta, kako bi se gosti opustili i prepustili ‘vremenu odvojenom za sebe’ tokom boravka u “voco” hotelima.

BIJELO POLJE: RASPRAVA O ª LJEŠTANICIº

Pored lokalno inspirisanih jela u hotelskom restoranu, gostima je na raspolaganju wellness i spa klub u čijem je sastavu bazen, poluolimpijski bazen i teretana, spa centar i prostorija za tretma-

ne, kao i novoizgrađena sportska dvorana, koje nude mnoštvo mogućnosti za opuštanje ili jačanje adrenalina.

Za one koji traže alternativni prostor za sastanke, “voco” Podgorica je idealno mjesto za

korporativne događaje. „Uzbuđeni smo što smo prvi ‘voco’ objekat koji je otvoren u jugoistočnoj Evropi. Naš hotel gostima pruža priliku da se opuste u ambijentu nadomak istorijskog i lijepog grada”, kazala je Milena Brajović, generalna direktorica, “voco” Podgorica.

Hotel je i dalje vlasništvo Čelebić grupe i menadžment struktura se ne mijenja, dok se unapređuju procedure rada i ponuda, a usvojeni su i brend standardi u pogledu enterijera i opremanja hotela, kao i standardi IHG-a u dijelu bezbjednosti gostiju i zaposlenih.

Adaptacija je trajala nekoliko mjeseci. Pored toga, kroz kanale IHG grupe, hotel “voco” Podgorica dobija podršku u prodaji i marketingu i otvaraju mu se vrata ka globalnom tržištu.

Slogan “voco” brenda je “pouzdano drugačiji”, riječ je o visokim standardima u hotelijerstvu uz dozu ležernosti i spontanosti. Cijena za noćenje u hotelu “voco” Podgorica je već od 80 eura.

I.F.R.

BIJELO POLJE: NVO ª NOVI PUTº ZA ZAUSTAVLJANJE ISELJAVANJA

Agencija daje konačni sud Treba otvarati nova radna mjesta Ispred zgrade Opštine Bijelo Polje juče je u organizaciji NVO „Green home“ održan protest građana protiv izgradnje mini hidroelektrane na rijeci Lještanici.

Izvršna direktorica NVO „Green home“, Nataša Kovačević, poručila je da je nedopustivo da se gradi hidroelektrana na rijeci odakle lokalno stanovništvo zahvata vodu za piće. „To je suprotno i sa našim Zakonom o vodama, koji kaže da prioritet za upotrebu vode imaju mještani i da sve druge upotrebe u tom smislu treba ograničiti“, kazala je ona, dodajući da je veliki problem to što je planirano da se sami vodozahvat gradi na vodoizvorištu.

Predsjednik Odbora za zaštitu rijeke Lještanice, Vukoman Damjanović, poručio je da će snagom argumenta odbraniti sve rijeke u Crnoj Gori, pozivajući nadležne da uvedu moratorijum na koncesije za rijeke i šume i time doprinesu ekološkoj državi Crnoj Gori koja se nalazi u predsoblju EU, dok je Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvoj poru-

čio je da neće stati dok se svaka rijeka u Crnoj Gori ne spasi.

Nakon protesta u sali SO Bijelo Polje održana je i javna rasprava o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju male hidroelektrane “Lještanica” na vodotoku rijeke Lještanice.

Pomoćnik direktora Agencije za zaštitu prirode i životne sredine za sektor za izdavanje dozvola, Ilija Radović, kazao je da je rasprava bez potrebe pobudila javnost, jer je riječ o standardnoj proceduri, koja se sprovodi u sklopu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, koji je potpuno usaglašen sa direktivama EU. „Odluke nikada ne treba donositi ishitreno, zbog toga je Agencija za ocjenu elaborata formirala stručnu multidiscipliranu komisiju, koji će dati svoje mišljenje na taj dokument, koji je dostavio investitor”, reako je on i dodao da on u ovom momentu ima određenih manjkavosti, ali zato je tu komisija, koja će da ga ispravlja, vraća na doradu, ona će dati predlog Agenciji, koja će na kraju donijeti konačnu odluku.

B.Č.

Na bjelopoljskom gradskom Trgu juče je organizovano okupljanje građana sa kojeg je poručeno da se otvaranjem novih radnih mjesta mora zaustaviti negativan trend iseljavanja.

Skup je organizovala bjelopoljska NVO “Novi put” i poručeno je da je u prvih pola godine Bijelo Polje napustilo preko 250 stanovnika, a otvaranje novih radnih mjesta i razvoj industrije i poljoprivrede jedini su način da se zaustavi negativan trend iseljavanja.

Izvršni direktor NVO “Novi put”, Vehbo Srce Čoković poručio je, da će se ta organizacija boriti za bolji život građana Bijelog Polja, te da će učiniti sve da spriječi dalja iseljavanja.

“Lokalnoj samoupravi uputili niz predloga za koje smatramo da su neophodni, kako bi mlade zadržali ovdje. Zalažemo se za obezbjeđivanja radnih mjesta mladim bračnim parovima, za stvaranje uslova za lakše i jeftinije rješavanje stambenog pitanja, a nećemo odu-

Protest za zaustavljanje iseljavanja stati ni od predloga da bračni parovi za prvo dijete dobijaju prvih godinu dana po 100 eura mjesečno, za drugo po 200 eura, a za treće 300 eura, kako bi rastao natalitet, jer je prošle godine bio dva puta manji od mortaliteta“, kazao je Čoković.

Jedan od učesnika Predrag Adamović kazao je da su se okupili kako bi “poručili investitorima da su dobrodošli, jer su nam potrebna nova radna mjesta, nove biznis ideje, snažnija preduzeća“, Studentkinja Fakulteta po-

litičkih nauka, Tijana Marković, kazala je da će se po završetku studija vratiti u rodno Bijelo Polje, kako bi dala doprinos razvoju grada. „Naš grad je željan novih vrijednosti, posla, omladina se iseljava, moramo to zaustaviti, a jedini način je da svi budemo posvećeni tom cilju, da se ne dijelimo, već da zajedno radimo za bolji život“, poručila je Marković.

Nakon okupljanja na Trgu ispred Spomenika palim borcima, povorka je noseći transparente prodefilovala Ulicom slobode.

B.Č.

22

svijet

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

istraga protiv farmaceutske kompanije ª citosevisº

Milionska prevara u Njemačkoj sa ljekovima protiv raka Njemačka policija u Hamburgu pokrenula je, u saradnji sa državnim tužilaštvom, akciju pretresa prostora farmaceutske firme “Citoservis”, kao i više ordinacija ljekara, apoteka, jednu bolnicu, privatne posjede, zbog sumnje u prevare sa ljekovima protiv raka. Riječ je o najvećem pretresu ikada sprovedenom u Hamburgu, a u akciji učestvuje više od 420 policajaca i šest tužilaca, prenio je list Hamburger

morgenpost. “Citoservis” je vodeći proizvođač infuzija koje se koriste u terapiji protiv raka. Portparolka Tužilaštva za privredni kriminal Lidi Ehtering rekla je da se vodi istraga protiv 14 osoba, među kojima su tri apotekara, devet ljekara i dvije osobe na vodećim pozicijama u kompaniji. Morgenpost navodi da je “Citoservis” podmićivao ljekare.

Od januara 2017. godine pojedini ljekari dobijali su

od “Citoservisa” više od pola miliona eura, nepovratne pozajmice, koristili luksuzna vozila i druge pogodnosti, a nekima je kupovana i oprema za ordinaciju.

“Citoservis” je zauzvrat od ljekara tražio da pacijentima prepisuju infuzije koje proizvodi ta kompanija, koji su kako se pretpostavlja u optužnici, naplaćivane više nego što zaista koštaju.

Lidi Ehtering kaže da tužilaštvo tereti osum-

njičene za podmićivanje, primanje mita i prevaru.

Ehteringova je navela da je načinjena šteta od najmanje 8,6 miliona eura, za koju očekuje da će se uvećavati kako istraga bude tekla. U terapiji protiv raka ljekari odlučuju koje specijalne apoteke preporučuju pacijentima za kupovinu infuzija sa njiho-

vim receptima. Hamburger morgenpost ukazuje na to da liječenje raka može dostići troškove i do 100.000 eura. Takvi recepti su veoma unosni za apoteke i proizvođače ljekova, pa se u farmakološkoj industriji nazivaju i “farmaceutskim zlatom”. Iz kompanije “Citoservis” niko se još nije oglasio.

pakistan

Mušaraf osuđen na smrtnu kaznu

u blizini američke obale

SAD: “Nebezbjedni manevri ruskog patrolnog broda” Ruski brod “Viktor Leonov” plovi međunarodnim vodama kraj jugoistočne obale Sjedinjenih Država i pravi “nebezbjedne manevre”, izjavili su američki zvaničnici za Si-En-En. Ruski nadzorni brod “Viktor Leonov” posljednjih nekoliko dana plovio je obalama Južne Karoline i Floride, rekao je jedan američki zvaničnik.

Dodao je da su pokreti broda okarakterisani kao nesigurni jer ne koristi svijetla za uslove slabe vidljivosti i ne reaguje na dozive komercijalnih brodova koji poku-

šavaju da uspostave svoj položaj kako bi izbjegli potencijalne nesreće. Zvaničnik američke obalske straže rekao je za Si-En-En da obalska straža emituje “bilten o informacijama o morskoj sigurnosti” kako bi upozorio pomorce u toj oblasti na prisustvo ruskog broda i njegovo ponašanje.

“Viktor Leonov” redovno patrolira u međunarodnim vodama duž istočne obale SAD od 2015. godine. Ruski brod takođe rutinski obilazi i Karibe, Kubu i Trinidad i Tobago.

Pakistanski vrhovni sud osudio je nekadašnjeg predsjednika te zemlje Perveza Mušarafa na smrtnu kaznu zbog izdaje i kršenja ustava, prenijeli su svjetski mediji. “Pervez Mušaraf proglašen je krivim po članu 6. za kršenje ustava Pakistana”, saopštili su zvaničnici, a prenio je Rojters. Bivšem predsjedniku Pakistana sudilo se i zbog izdaje jer je, kako se navodi, uveo vanredno stanje 2007. godine. Mušaraf živi van Pakistana i nije bio odmah dostupan za komentar.

nova runda protesta širom zemlje

Štrajk paralisao Francusku Juče je održan novi protest širom Francuske, a vodeći sindikati žele da nastave štrajk i tokom božićnih praznika. Vlada u Parizu je odlučna da nastavi sa realizacijom planova o reformi penzijskog sistema. Štrajk francuskih železničara koji se protive penzijskoj reformi ulazi u 13. dan, a protestuje i većina zaposlenih u javnom sektoru jer strahuju da će raditi duže za niže penzije. U glavnom gradu Francuske, u saobraćajnoj gužvi

stvorile su se kolone duže od 600 kilometara. Saobraćale su samo dvije linije metroa i to one sa automatskim vozovima. Bez vozača. Nije radila ni većina regionalnih i nacionalnih vozova, a poremećen je i međunarodni željeznički saobraćaj. Odvojeni protest započeli su i vozači kamiona, koji su blokirali puteve širom Francuske tražeći veće plate i bolje uslove rada. U ponedjeljak ostavku je podnio ministar za penzije Žan Pol Delevoj.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

svijet

23

novi zakoni u vatikanu objavljeni na 83. rođendan pape franja

PaPa UKinUo Pravilo “PonTifiKalnE TajnE” za sEKsUalnE PrEsTUPniKE Papa Franjo ukinuo je vatikanske propise o tajnosti koji su regulisali slučajeve seksualnog zlostavljanja, objavio je Vatikan. U novom dokumentu papa je ukazom odredio da informacije u slučajevima zlostavljanja moraju da budu zaštićene od strane vođa crkve da “osiguraju bezbjednost, integritet i povjerljivost”, ali je dodao da takozvana “pontifikalna tajna” više nije primjenjiva u slučajevima vezanim za optužbe i suđenja povezanim sa slučajevima seksualnog zlostavljanja.

Papa je takođe podigao sa 14 na 18 godina starosnu granicu ispod koje Vatikan smatra pornografske slike dječjom pornografijom.

Novi zakoni objavljeni su juče na 83. rođendan pape Franja koji pokušava da odgovori na globalnu eksploziju skandala o zlostavljanju, sopstvene greške i zahtjeve za veću transparentnost i odgovornost koji dolaze od žrtava, pravosudnih tijela i običnih katolika.

Nove norme predstavljaju najnoviji amandman na kanonski zakon katoličke crkve koji ukazuje na crkveno pravo za zločine protiv vjere, u ovom slučaju odnosi se na seksualno zlostavljanje maloljetnika i pripadnika osjetljivih grupa od strane sveštenika, biskupa ili kardinala.

Papa Benedikt XVI je odredio 2001. da ti slučajevi

treba da se vode pod pontifikalnom tajnom, najvišim oblikom tajnosti u crkvi. Vatikan je dugo insistirao na tome da je takva povjerljivost potrebna da se zaštiti privatnost žrtve, ugled optuženog i integritet crkvenog procesa.

Međutim, takva tajnost je takođe služila da skandal ostane skriven, da spriječi policiju da pristupi dokumentima i da se ućutkaju žrtve, od kojih su mnoge vjerovale da pontifikalna tajna sprječava da odu u policiju i prijave sveštenike koji su ih zlostavljali. Vatikan je bio pod sve većim pritiskom da izmjeni svoje procedure i sarađuje više sa policijom i pravosudnim organima.

najpoznatije tehnološke kompanije optužene za izrabljivanje

Gugl, Epl, Majkrosoft i Tesla među optuženima za smrt djece u Kongu

Neke od najvećih tehnoloških kompanija optužene su za saučestvovanje u smrti djece u Demokratskoj Republici Kongo. U optužnici porodica stradale i povrijeđene djece spominju se “Epl”, “Tesla”, “Majkrosoft”, “Del” i “Gugl”, piše list Independent. Istragu su u ime 14 porodica podnijeli međuna-

rodni advokati. Oni optužuju kompanije da znaju da kobalt koji se koristi u njihovim proizvodima može biti povezan sa dječjim radom. Kompanije, navodi se u optužnici, nisu regulisale svoj lanac nabavke kako bi profitirale od eksploatacije.

Porodice i povrijeđena djeca traže odštetu za prinud-

ni rad i dalju nadoknadu za nepravedno bogaćenje, nemar i namjerno nanošenje emocionalnog bola. Prema pisanju Gardijana, ovo je prvi put da se neke od ovih kompanija suočavaju sa ovakvim slučajem. Demokratska Republika Kongo proizvodi 60 odsto svjetske ponude kobalta.

problematične pravosudne reforme

Poljska bi zbog sudstva mogla da napusti EU Poljska može da napusti EU zbog plana vladajućih nacionalista da dozvole da sudije budu otpuštene ako dovode u pitanje legitimitet vladinih pravosudnih reformi. To je saopštio Vrhovni sud te zemlje. U saopštenju se ističe da su ti planovi u suprotnosti sa evropskim zakonima i da pojačavaju već postojeće tenzije između Brisela i vladajuće poljske partije Zakon i pravda (PiS). “Suprotnosti između poljskog i evropskog zakonodavstva vjerovatno će dovesti do intervencije institucija EU u vezi sa kršenjem ugovora u okviru Unije i na

duži rok to će dovesti do toga da Poljska napusti EU”, istakao je Vrhovni sud, prenio je Rojters.

U saopštenju se navodi i da je predloženi zakon očigledno sastavljen tako da se predsjedniku Andžeju Dudi, savezniku PiS, dozvoli da postavi novog predsjednika Vrhovnog suda prije predsjedničkih izbora u maju sljedeće godine. EU je optuživala PiS za politizaciju pravosuđa od kada je 2015. godine ta stranka došla na vlast. Ta partija, međutim, tvrdi da su reforme neophodne kako bi pravosudni sistem bio efikasniji.

24

SVIJET

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka dva putnička motorna vozila za potrebe Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 24.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 102/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 17.12.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

Na osnovu čl. 36, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 29 stav 2 Uredbe u prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Službeni list CG”, br. 44/10), Odluke Upravnog odbora o pokretanju postupka za davanje u zakup u zakup nepokretnosti broj 02-294/1 od 05.11.2018. godine, Odluke o izmjeni Odluke o pokretanju postupka za davanje u zakup u zakup nepokretnosti broj 02/61/1 od 20.02.2019. godine, a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora o utvrđivanju cijene zakupa nepokretnosti broj 02-294/3 od 19.11.2018. godine, Univerzitet Crne Gore, objavljuje

JAVNI POZIV br. 01/2019 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup dijela nepokretnosti u zgradi Tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore Univerzitet Crne Gore poziva na podnošenje ponuda za davanje u zakup poslovnog prostora, površine 17 m2, koji predstavlja dio nepokretnosti evidentirane u LN 974 KO Podgorica I, katastarska parcela 1372/6, broj zgrade 1 – prizemlje zgrade Tehničkih fakulteta, blok bazne nastave.

Uslove Javnog poziva možete pogledati na veb stranici www.ucg.ac.me.

Na osnovu čl. 36, 39 i 40 Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG”, br. 21/09 i 40/11), člana 29 stav 2 Uredbe u prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj svojini („Službeni list CG”, br.

44/10), Odluke Upravnog odbora broj 02-295/1 od 05.11.2018. godine, a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora o utvrđivanju cijene zakupa nepokretnosti broj 02-295/2 od 19.11.2018. godine, Univerzitet Crne Gore, objavljuje

JAVNI POZIV br. 02/2019 za prikupljanje ponuda za davanje u zakup prostornih mjesta u holu Zgrade tehničkih fakulteta Univerziteta Crne Gore za obavljanje uslužne djelatnosti – opsluživanje toplim, hladnim napicima, konditorskim i sličnim proizvodima putem samouslužnih aparata Univerzitet Crne Gore poziva na podnošenje ponuda za davanje u zakup dijela prostora (prostornih mjesta za postavljanje samouslužnih aparata), koji se nalaze u holu zgrade Tehničkih fakulteta- nepokretnosti evidentirane u LN 974 KO Podgorica I, kat. parcela 1372/6, broj zgrade 1, i to po partijama: − Partija 1: postavljanje samouslužnih aparata u ulaznom holu prizemlja Zgrade tehničkih fakulteta na površini od 2,5 m2 između glavnog ulaza u zgradu i prolaza ka zgradi Građevinskog fakulteta; − Partija 2: postavljanje samouslužnih aparata na površini 2,5 m2 u ulaznom holu prizemlja Zgrade tehničkih fakulteta kod Portirnice; − Partija 3: postavljanje samouslužnih aparata na površini 2 m2 u niskom dijelu bazne nastave Zgrade tehničkih fakulteta (kota 00) naspram Sale „019”.

Uslove Javnog poziva možete pogledati na veb stranici www.ucg.ac.me.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

IZVJEŠTAJ REPORTERA BEZ GRANICA ZA 2019. GODINU

Manje ubijenih novinara, više ih je u zatvoru U godini na izmaku u svijetu je ubijeno 49 novinara, objavili su ”Reporteri bez granica“. To je najmanji broj ubijenih u posljednjih 16 godina. Istovremeno, povećan je broj novinara koji se zbog svog posla nalaze u zatvoru. Norma Sarabija Garduza (46) sjedi na verandi. Odjednom se pojavljuju maskirani muškarci. Izlaze iz vozila, ispaljuju nekoliko hitaca i bježe. Novinarka je preminula na licu mjesta. Garduza je samo jedna od deset novinarki i novinara koji su tokom ove godine ubijeni u Meksiku. Pisala je o korupciji i nasilju u saveznoj državi Tabasko na jugoistoku zemlje. Meksiko je i u 2019, zajedno sa Sirijom, Avganistanom, Somalijom i Pakistanom, među najopasnijim državama za novinare. To se može zaključiti iz godišnjeg izvještaja o slobodi medija koji su objavili “Reporteri bez granica”.

Ipak, dobra vijest glasi: u godini na izmaku osjetno je opao broj ubijenih novinara u svijetu. U prošloj godini ubijeno je 87 profesionalnih novinara, građananovinara (amatera) i medijskih saradnika. U ovoj godini (do početka decem-

bra) njih 49, što je najmanje u posljednjih 16 godina. Posebno je opao broj novinara koji su stradali u ratnim i kriznim regionima.

■ MANJE RATNIH

REPORTERA NA TERENU

“Za to postoje razni razlozi i nisu svi samo pozitivni”, kaže Julijane Metju, portparolka “Reportera bez granica”. Na jednoj strani mnogo je manje stranih reportera koji izvještavaju iz ratnih i kriznih regiona. Po prvi put nijedan novinar nije ubijen tokom obavljanja posla u inostranstvu - svi su stradali “na domaćem terenu”. Takođe, mnogi reporteri su danas mnogo bolje obučeni i opremljeni za angažman u ratnim područjima. To posebno važi za Bliski istok. Metjuova kaže, recimo, da avganistanski novinari ciljano izbjegavaju grupe ljudi i duža putovanja, kako bi smanjili rizik od mogućeg napada. U Jemenu je broj smrtnih slučajeva takođe značajno opao - s deset u 2018, na dva u 2019. godini. Broj smrtnih slučajeva je opao, ali zato raste broj zaroblje-

nih novinara. U svijetu se početkom decembra ove godine 389 novinara nalazilo iza rešetaka - zbog svog posla. To je otprilike 12 odsto više nego godinu dana ranije. Najveći broj njih je u Kini. Tamo se broj zarobljenih novinara u roku od godinu dana udvostručio sa 60 na 120.

■ POD PRITISKOM I GRAĐANI-NOVINARI

Više od 40 odsto tih ljudi su takozvani građani-novinari. To su ljudi koji nisu prošli novinarsko obrazovanje, ali sami istražuju neke teme, a informacije koje sakupe dijele javno. U Kini su građani-novinari pokušali da na internetu objave nezavisne informacije i to uprkos pojačanoj cenzuri.

Osumnjičeni su za “špijunažu” i “separatizam”. Najpoznatiji je slučaj ekonomiste Ilhama Tohtija. On sjedi u jednom kineskom zatvoru još od 2014, zbog sumnje da “podstrekivao separatizam”. Tohti se na svojoj internet-stranici zalagao za prava Ujgura. U Kini pripadnike te muslimanske manjine sve intenzivnije proganjaju.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

KULTURA

25

Crnogorski književnici se predstavili u Dubrovniku ODRŽANA MANIFESTACIJA ª SAVREMENA CRNOGORSKA KNJIŽEVNOSTº

Predstavljena je, između ostalog, i drama za djecu “Žižula i Čičak” autorke Marije Sarap Čolpe, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice

Lali Sokolov je 1942. godine deportovan iz Slovačke u Aušvic. Tamo je dobio zadatak da tetovira brojeve na rukama drugih logoraša. Iz reda logoraša koji čekaju na tetoviranje pred njega staje uplašena devojka. Za Lalija, bila je to ljubav na prvi pogled, i on se kune ne samo da će preživjeti već i da će se pobrinuti da i Gita jednog dana živi slobodno.

Ovo je početak jedne od nezaboravnih priča o Holokaustu – priča o tetovažeru iz Aušvica.

REPERTOAR DANAS 18.12.2019.

FILM

DŽUMANDŽI SLJEDEĆI NIVO

16.40 / 19.10 / 22.00h

REŽIJA: Džejk Kasdan

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 18.12.2019.

FILM

REALNA PRIČA

16.00 / 18.00 / 20.00 / 21.45h REŽIJA: Gordan Kičić

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

Književna manifestacija “Savremena crnogorska književnost” održana je u čitaonici Narodne knjižnice u Dubrovniku, u organizaciji Saveza Crnogoraca Hrvatske sa Rijeke, Društva crnogorsko-hrvatskog prijateljstva, Dubrovačkih knjižnica i Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.

Na manifestaciji su učestvovali pjesnici i pisci: Bogić Rakočević, Ivana Đukić, Slobodan Vukanović, Sreten Vujović, Borislav Cimeša i Marija Sarap Čolpa. Takođe, predstavljena je i drama za djecu “Ži-

Na manifestaciji su učestvovali pjesnici i pisci: Bogić Rakočević, Ivana Đukić, Slobodan Vukanović, Sreten Vujović, Borislav Cimeša i Marija Sarap Čolpa

žula i Čičak” autorke Marije Sarap Čolpe, u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice.

Okosnica drame je vrtlog oko ljubavi princeze Žižule i mladog Čička, da bi se vrtlog dalje širio na biljni, životinjski, morski svijet gdje se stvaraju duboke veze, neraskidiva prijateljstva i gdje naslijeđena suparništva i titule ništa ne znače...

“Ovaj dramski tekst uzdiže osnovnu emociju čiste, bezuslovne ljubavi i posvećenosti koja neminovno iznjedri pobjednika. U cijelom tekstu stavljen je poseban apostrof na prirodu, čiji bajkovit život se odvija pred našim očima, a mi ga često ne primjećujemo, već uzimamo zdravo za go-

tovo”, kazala je o drami autorka Sarap Čolpa.

Moderatori večeri bili su rukovoditeljka Gradske biblioteke i čitaonice Kotor Marija Starčević i književnik i publicista Borislav Cimeša.

Starčević je istakla kako joj je velika čast biti u Dubrovačkim knjižnicama, ali i ujedno podsjetila na saradnju koja datira još od 2010/11. u okviru projektu “Dubrovnik i Kotor, gradovi i knjige”.

Manifestaciju je sufinansiralo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

R.K.

U GALERIJI HOTELA ADRIA U BUDVI

Radovi 20 akademskih slikara iz zemlje i svijeta

Novogodišnja izložba slika, na kojoj će biti predstavljeni radovi dvadeset poznatih akademskih slikara iz zemlje i svijeta, biće otvorena večeras od 20 sati u galeriji budvanskog hotela Adria, u organizaciji NIP ART PRESS-a.

Kako je saopštio rukovodilac galerije, novinar i publicista Ranko Pavićević, ljubitelji umjetnosti biće u prilici da vide slike: Cvetka Lainovića, Voja Tatara, Filipa Jankovića, Mikija Radulo-

NA OTVARANJU, NAJREDOVNIJI POSJETILAC IZLOŽBI U GALERIJI HOTELA ADRIA TOKOM OVE GODINE, DOBIĆE KAO NAGRADU VRIJEDNU UMJETNIČKU SLIKU, KOJU POKLANJANJU UPRAVA HOTELA I ORGANIZATOR IZLOŽBE vića, Vesne Sušić, Milice Babić, Miša Vemića, Nikice Raičevića i Rada Vujačića

iz Crne Gore, Zorana Krulja, Luke Dedića, Zdravka Mandića, Željka Đurovića i Olge Đorđević iz Srbije, Biljane Vasiljeve iz Makedonije, Ksenije Abakumove iz Rusije, Dijane Radokije iz Litvanije, Sonje Đurović iz Bosne i Hercegovine, Željana Pavića iz Hrvatske i Ethema Bajmaka iz Turske.

“Slike koje će biti izložene na novogodišnjoj izložbi su iz bogatog fonda hotela Adria, koji je odavno postao omiljeno mjesto za poznate

umjetnike iz zemlje i svijeta, a posjetioci hotela, biće u prilici da uživaju u bogatstvu različitih poetika i rukopisima poznatih autora”, kazao je Pavićević.

Na otvaranju, najredovniji posjetilac izložbi u galeriji hotela Adria tokom ove godine, dobiće kao nagradu vrijednu umjetničku sliku, koju poklanjanju Uprava hotela i organizator izložbe.

Izložba radova će biti otvorena do kraja januara 2020. godine.

R.K.

26

KULTURA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

GRADSKA BIBLIOTEKA I ČITAONICA HERCEG NOVI OBILJEŽILA 70 GODINA USPJEŠNOG RADA

DOSTIGNUTI STANDARDI I ZNANJA MODERNOG BIBLIOTEKARSTVA

P

ovodom 70 godina rada JU Gradska biblioteka i čitaonica, u Dvorani Park održana je svečana akademija i poetsko muzički kabare “Da, to su bili dani”, kojima je obilježen ovaj značajan jubilej.

Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi proizašla je iz najstarije biblioteke u hercegnovskom kraju – Srpske čitaonice, dok je osnivačka skupština Biblioteke i čitaonice održana 28. marta 1949. godine.

Hercegnovska bibliotečka djelatnost temelji se na IFLA/UNESKO-vom Manifestu za javne biblioteke, prema kojem “javna biblioteka treba da bude suštinski elemenat svake dugoročne strategije u oblasti kulture”. Takođe, kao lokalna kapija znanja treba da pruža osnovne uslove za učenje tokom čitavog života, samostalno donošenje odluka i kulturni napredak pojedinca i društvenih grupa, putem različitih izvora obezbjeđuje pristup znanju i informacijama i podjednako je dostupna svim pripadnicima zajednice, bez obzira na rasu, nacionalnost, starosno doba, pol, vjeru, jezik, in-

validnost, ekonomski i radni status i obrazovni nivo.

Radi dostizanja standarda modernog bibliotekarstva slijedi modus vivendi svoje djelatnosti – ići u susret zahtjevima i potrebama korisnika i ne zaostajati za ubrzanim napretkom bibliotečke djelatnosti i novih tehnologija.

Predsjednik Opštine, Stevan Katić, na svečanoj akademiji, između ostalog, govorio je o značaju biblioteke u eri digitalizacije, koja, kako je rekao, uspijeva da održi interesovanje javnosti.

■ MJESTO RAZMJENA IDEJA

“Različitim događajima i osmišljavanjem sadržaja uspijeva da privuče i najmlađe čitaoce, da podsjeti koliko je nezamjenjivo osjetiti miris knjige i listove pod prstima. Ona je centar na koji se oslanjaju sve generacije, mjesto razmjene ideja, autora, susreta i čitalaca”, naveo je Katić.

V.d. direktorka, Nevenka Mitrović, detaljno je pričala o istorijatu ustanove, navodeći aktivnosti koje su trenutno aktuelne. Uz to, informisala je i o svemu što je radoznalima dostupno za čitanje.

Osnovni fond sadrži oko 54.000 monografskih, oko 69.000 jedinica serijskih publikacija. Zavičajna zbirka više od 6.200 monografskih, oko 5.000 jedinica serijskih publikacija, više od 116.000 jedinica press clipping

“Osnovni fond sadrži oko 54 hiljade monografskih, oko 69 hiljada jedinica serijskih publikacija. Zavičajna zbirka više od 6.200 monografskih, oko 5.000 jedinica serijskih publikacija, više od 116 hiljada jedinica press clipping”, precizirala je Mitrović.

Ipak, kako je dodala, posebnu pažnju posvećuju Zavičajnoj zbirci. Zavičajna bibliotečka zbirka Boke Kotorske osmišljena je da sabira, sistematizuje i bibliografski obrađuje pisano nasljeđe Boke Kotorske i stručnoj i naučnoj javnosti pruži mnoštvo informacija iz istorije, kulturne istorije, društveno-političkih prilika, demografije, pomorstva, dje-

ČUVENI TENOR OBILJEŽIO POLA VIJEKA NA OPERSKOJ SCENI

lovanja raznih udruženja, društveno-političkih organizacija i sačuvanih svjedočanstava.

■ ZAVIČAJNOST

KAO ZNAK RASPOZNAVANJA

“Biblioteka svoj znak prepoznavanja izgrađuje na zavičajnosti gotovo u svim segmentima djelovanja. Posljednje tri decenije u Zavičajnoj zbirci sabrano je više desetina hiljada jedinica bibliotečke građe – knjiga, časopisa, listova, naučnih i stručnih radova, novinskih članaka i drugog umjetničkog materijala”, kazala je Mitrović.

Odabir bibliotečke gra-

đe za Zavičajnu bibliotečku zbirku Boke Kotorske definisan je sljedećim kriterijumima: bibliotečka građa čiji su autori po rođenju Bokelji, bibliotečka građa koja se tematski odnosi na regiju Boke Kotorske, bibliotečka građa čije je mjesto izdanja na području regije Boke Kotorske i bibliotečka građa štampana u Boki Kotorskoj do 1945. godine.

U svečanom programu, priređen je i muzičko poetski kabare – “Da, to su bili dani”, u kojem su nastupali Nebojša Dugalić, Boris Pingović , muzičari Nina Ćosić i Vojislav Savić. Recitovani su stihovi Crnjanskog, Simovića, Vita Nikolića, Bećkovića, Kostića i drugih. R.K.

Ovacije za Plasida Dominga u milanskoj Skali

Operska zvijezda Plasido Domingo dočekan je ovacijama na gala koncertu povodom 50. godišnjice rada u milanskoj Skali, a on je uzvratio rijetkom serenadom publici.

Domingo je stajao sam na bini sa tri žute ruže i bez muzičke pratnje otpjevao omiljenu špansku melodiju “Non Puede Ser”. Do tada su izvođači koji su sa njim nastupali, hor i orkestar, već izveli dva bisa posle više od pola sata aplauza i ovacija publike, što je rijetko u Skali. On je za treći bis na binu izašao sam.

Sedamdesetosmogodišnji

Domingo je bio vidno dirnut tim prijemom i u jednom trenutku je poljubio binu na kojoj je prvi put nastupio 7. decembra 1969. u glavnoj ulozi u operi “Ernani” Đuzepea Verdija. On je ukupno pjevao 135 puta na bini u Skali, u 22 opere.

Ovaj jubilej u Skali obilježen je u godini kada su američke operske kuće otkazale Domingove zakazane koncerte posle izvještaja AP-a da ga je više od 20 žena optužilo za neprikladno ponašanje.

Domingo je negirao te navode i posle perioda ćutanja tek

je nedavno počeo da daje intervjue izabranim publikacijama pred nastupe u Evropi. U intervjuima je rekao da se uvijek ponašao kao džentlmen i da nikad nije zloupotrebio svoj uticaj. On je takođe rekao da namjerava da nastavi da nastupa bar dok ne ispuni zakazane koncerte koje ima do kraja 2021. godine.

U SAD su svi njegovi planirani koncerti otkazani, ali u evropskim operskim kućama i među evropskim obožavateljima naišao je na ogromnu podršku, i svi zakazani koncerti su zadržani.

R.K.

KULTURA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

27

DODIJELJENA NAGRADA CRNOGORSKO-ARGENTINSKE FONDACIJE

Srđan Martinović dobitnik priznanja dijaspore “Kapetan Miloš Vukasović”

G

odišnja i ujedno najvažnija nagrada dijaspore, “Kapetan Miloš Vukasović” za 2019. Crnogorsko-argentinske fondacije, dodijeljena je juče u Podgorici naučniku i publicisti dr Srđanu Martinoviću.

Srđan Martinović je prema riječima predsjednika Fondacije Milorada Krivokapića, koji mu je i uručio nagradu, zavrijedio veoma značajno priznanje, koje nosi ime po najpoznatijem crnogorskom iseljeniku, jer je posljednih godina posvećeno i istrajno radio na povezivanju crnogorskog iseljeništva sa maticom.

Martinović je rođen na Cetinju, gdje je i završio osnovno i srednje obrazovanje. Školovao se na Fakultetu političkih nauka i Pravnom fakultetu. Magistrirao je 2013. godine na temi “Međunarodni okvir Skadarskog pitanja”, a doktorirao 2017. godine na temi crnogorske vojske. Predsjednik je državne Komisije za podizanje spomen obilježja. Autor je četiri naučne monografije i desetine naučnih članaka. Autor je više izuzetnih monografija iz oblasti nacionalne istorije Crne Gore, koje su objavljene 2016, 2017, 2018. i 2019. godine, profesor je na Univerzitetu Crne Gore, dobitnik državne nagrade “Miroslavljevo jevanđelje” i “13. novembar”, bavi se istraživanjem dijaspore i vojne istorije. Osnivač je i rukovodilac prvog Instituta za vojnu istoriju Crne Gore. Dvije monografije se prevode na engleskom i njemačkom jeziku u izadnju reno-

miranih izdavača.

Pored monografije o Crnogorskoj vojsci 1854-1916. godine koja je zavrijedila ogromnu popularnost, autor je i monografija: “Generali Knjaževine i Kraljevine Crne Gore” 2016, “Crnogorski generali u Vojsci Kraljevine SHS/Jugoslavije” 2017. i “Crnogorski vojni sanitet” 2019. godine. Kao istraživač dijaspore bio je domaćim brojnim uglednicima iz crnogorske dijaspore, kojima je predstavljao Cetinje i njegovu istoriju. Dao je veliki doprinos obnavljajući pokidane veze Crne Gore sa dijasporom od Južne i Sjeverne Amerike, preko Evrope i Balkana sve do istočnih država.

Bavi se proučavanjem i povezivanjem crnogorske dijaspore, boravio je u Južnoj Americi 2018. godine u cilju predstavljanja crnogorske istorije i povezivanja izgubljenih porodičnih odnosa i veza. Povezao je više od 100 iseljeničkih porodica sa svojim rođacima na Cetinju, među kojima Tatare, Popoviće, Miljenoviće, Martinoviće, Plamence, Peroviće, Đuroviće i mnoge druge...

Za rad sa dijasporom, argentinska zajednica izabrala ga je posebnom poveljom za njenog počasnog člana u septembru 2019. godine, što zajed-

no sa nekadašnjim ministrom vanjkih poslova Milanom Roćenom predstavlja jedini slučaj nekog iz Crne Gore. Nagrađen je i za doprinos saradnji sa crnogorskom dijasporom u Lovćencu; Za počasnog člana argentinske zajednice izabran je u septembru 2018. godine nakon održanog predavanja u Buneos Airesu u prestižnoj akademskoj instituciji CARI u

kojoj je sa balkanskih prostora govorilo samo jedno lice.

Podsjećanja radi, crnogorsko-argentinska fondacija osnovana je 11. novembra 2014. godine u Podgorici. Fondaciju su osnovali: Milorad Krivokapić, istraživač crnogorskih migracija u Latinskoj Americi, Ivan Saveljić, potpredsjednik privredne komore i bivši ambasador Srbije i Crne Go-

KLAVIRSKI RESITAL ZLATANA BOŽUTE U MINISTARSTVU KULTURE

Na programu Musorgski, Debisi i Bah Klavirski resital sarajevskog pijaniste Zlatana Božute biće održan u petak u Ministarstvu kulture na Cetinju sa početkom u 19 časova.

Na programu će biti djela Musorgskog, Debisija i Baha.

Zlatan Božuta je rođen u Sarajevu 1991. godine. Školovao se u klasama profesora Draženke Čanković, Milorada Jovanovića i Mirjane Jovanović. Diplo-

mirao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na Odsjeku za klavir u klasi van. prof. mr. Dragana Opančića 2014. godine, a Master studij na Odsjeku za klavir Muzičke akademije u Sarajevu, u klasi istog profesora.

Tokom školovanja učestvovao je na državnim i internacionalnim pijanističkim takmičenjima na kojima osvaja brojne nagrade. Pohađao je majstorske radionice u zemlji i inostranstvu

kod istaknutih umjetnika i muzičara kao što su: Kemal Gekić, Jurij Kot, Aleksandra Romanić, Christopher Taylor, Boris Kraljević, Ursula Opens, Rita Kinka, Ruben Dalibaltayan, Jerome Lowenthal, Jokut Mihailović, Hinko Haas, Zlata Maleš, Miroslava Lili Petrović, Manhattan String Quartet. Pored umjetničkih i pedagoških aktivnosti, bio je član popularnog sarajevskog Big benda. Na

polju kompozicije ostvario je saradnju sa renomiranim pozorišnim režiserom Alešom Kurtom, komponujući muziku za predstave “Elizabeta Bam” i “Majstor i Margarita”. Trenutno radi na Muzičkoj akademiji u Sarajevu kao asistent na Odsjeku za klavir.

Organizator koncerta je Muzička akademija Cetinje u saradnji sa Ministarstvom kulture i Muzičkom akademijom iz Sarajeva. M.Rog.

re u Republici Argentini, Nenad Stevović šef za identitetska pitanja u Upravi za dijasporu i istraživač crnogorske dijaspore, Suzana Kapetanović samostalna savjetnica u Upravi za zaštitu kulturnih dobara i Dragana Otašević, istraživač crnogorskih migracija u Latinskoj Americi. Sjedište Fondacije je u Kotoru, gradu iz kojega su svi Crnogorci kretali u tada, za njih “obećanu zemlju” – Ameriku. Naziv Fondacije, crnogorsko-argentinska, proističe iz činjenice da u Argentini postoji najveća dijaspora kada je u pitanju Latinska Amerika.

Fondacija je pokrenula dodjelu godišnje nagrade “Kapetan Miloš Vukasović” istaknutim iseljenicima iz Latinske Amerike, građanima Crne Gore ili drugih zemalja za doprinos jačanju veza Crne Gore s iseljeništvom u Latinskoj Americi. Nagrada je dobila ime po Milošu Vukasoviću, pomorcu, brodovlasniku i konstruktoru brodova koji je emigrirao u Argentinu. Plakete sa likom Miloša Vukasovića, koje Fondacija dodjeljuje, donirala je porodica Nikolasa Vukasovića iz Buenos Airesa, potomci slavnog kapetana.

Na svečanom uručenju dodijeljene su i zahvalnice: Udruženju Vuci gorski, Tanji Ognjenović, Željku Krivokapiću i Budimirki Ognjenović Đukanović. Predsjednica Saveza Jermena u Crnoj Gori, Ana Stivelband uručila je zahvalnicu Miloradu Krivokapiću. R.K.

28

MARKETING

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

OPŠTINA KOTOR DIREKCIJA ZA UREDJENJE I IZGRADNJU KOTORA Broj: 02-5737 Kotor,17.12.2019.

Na osnovu člana 9. Odluke o utvrđivanju kriterijuma ,uslova i postupaka za davanje u zakup zemljišta čiji subjekt raspolaganja je Opština Kotor ( Sl. list CG – Opštinski propisi broj 36/19), Odluke Predsjednika Opštine Kotor br.01-19232 od 17.12.2019.,i Odluke Direktora Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora broj 02-5736 od 17.12.2019 , Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora objavljuje:

JAVNI POZIV BROJ 8/19 za izdavanje u zakup na privremeno korišćenje pokretnih kućica za prodaju kolača,peciva,ruštula, palačinki,kobasica, sitne ribe i školjki, pomfrita uz kuvano vino i druge tople i hladne napitke , bižuterije ,novogod.suvenira , ukrasa i slično.

I .Predmet ovog poziva je izdavanje u zakup na privremeno korišćenje pokretnih kućica za prodaju kolača,peciva,ruštula ,palačinki,kobasica, sitne ribe i školjki, pomfrita, uz kuvano vino i druge tople i hladne napitke ,bižuterije,novogod.suvenira , ukrasa i slično, na lokaciji : Gradska riva –desno od ulaza na glavna gradska vrata Početna mjesečna cijena zakupa po pokretnoj kućici iznosi ...............178,50€ Navedena cijena je sa uračunatim PDV-om.

Rok za izdavanje pokretnih kućica je od 23.12.2019 . do 15.1.2020.

Broj novogodišnjih kućica je 5.

U svakoj posebnoj kućici za obavljanje ugostiteljske djelatnosti-prodaju kolača,peciva,ruštula, palačinki,kobasica, sitne ribe i školjki, pomfrita uz kuvano vino i druge tople i hladne napitke , moguće je obavljati samo jednu od navedenih djelatnosti prema utvrđenoj grupaciji namjene i to kako slijedi: 1. kolači,peciva, ruštule i plačinke, uz kuvano vino i druge tople i hladne napitke, 2. kobasice, uz pomfrit, kuvano vino i druge tople i hladne napitke, 3. sitna riba i školjke, uz pomfrit, kuvano vino i druge tople i hladne napitke.

4. za obavljanje tgovinske djelatnosti- prodaju rukotvorina bižuterije ,novogod.suvenira ,ukrasa i slično Za navedene lokacije nijesu obezbijeđeni priključci za struju ,pa je najpovoljniji ponuđač u obavezi obezbjediti iste .

II . Ponuda treba da sadrži : 1.Tačan naziv i adresu ponuđača 2. Cijenu zakupa izraženu u € ( eurima) 3.Pečat i potpis ovlašćenog lica 4. Tačno navedenu vrstu od pobrojane hrane i pića koju planiraju poslužiti, a prema gore navedenim utvrđenim grupacijama namjene, odnosno tačno navedenu vrstu trgovinske djelatnosti.

5.Obavezu ponuđača da : Uplate garantni depozita na iznos od 10% od početne(minimalne) cijene zakupa građevinskog zemljišta sa uračunatim PDV-om za ukupan period zakupa utvrđenim javnim pozivom,ili garanciju ponude naplativu na prvi poziv,na iznos garantnog depozita od 10% od početne(minimalne) cijene zakupa ,za ukupan period zakupa utvrđenim javnim pozivom sa rokom važenja od 90 dana .

Uplata garantnog depozita se vrši na uplatni račun Opštine Kotor br.530-18212-85 ,sa naznakom „ZA JAVNO NADMETANJE” .

Dokaz o uplati garantnog depozita ili garanciju banke ,ponuđač je dužan da dostavi uz ponudu.

6. Obaveza je ponuđača da u dokumentaciji ponude dostave lične podatke za fizička lica (ime i prezime ,adresa stanovanja ,JMBG i broj lične karte ),za preduzetnike (ime i prezime preduzetnika, trgovački naziv i potvrda o registraciji kod CRPS-a),za pravno lice:sjedište pravnog lica ,dokaz o registraciji,dokaz da pravno lice nije pod stečajem izdatog od nadležnog organa (za banke od Centralne Banke Crne Gore,a ostali od CRPS-a) i dokaz da plaćanja prema pravnom licu nijesu obustavljena ,kao i dokaz za fizička lica ,preduzetnike i pravna lica da su izmirili poreske obaveze,tj.dokaz da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza –akt Poreske uprave na čijem je području sjedište pravnog lica, a za fizička lica i preduzetnike akt Poreske uprave po mjestu prebivališta ,kao i uvjerenje od Sekretarijata za lokalne prihode, budžet i finansije opštine Kotor da nemaju dugovanja po osnovu poreza na nepokretnost i uvjerenje o izmirenim obavezama po osnovu prireza poreza ,članskog doprinosa tur.organ.,lokalnih komunalnih taksi i naknada.)

7. Dokaz o izmirenim obavezama po osnovu: zakupa, naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, privremenog korišćenja građevinskog zemljišta i terasa, ukoliko je ranije koristio ili koristi poslovni prostor opštine Kotor, ili privremene objekte i zemljište, odnosno potvrdu Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, da ponuđač nije privremeno koristio građevinsko zemljište ili poslovni prostor.

8.Uplatu od 20€ (po kućici) za troškove preuzimanja dokumentacije po Javnom pozivu na žiro račun br.530-18212-85 ostali opštinski prihodi ,ili na blagajni Direkcije.

Dokaz o izmirenim obavezama prema Direkciji i drugim organima ,moraju biti dostavljeni na način da se istim dokazuje ispunjenost uslova traženih javnim pozivom i to da u roku od 60 dana od predaje ponude ponuđač nema dospjelih a neizmirenih obaveza .

III.Prilikom izbora najpovoljnijeg ponuđača polaziće se od kriterijuma: a) mjesečna cijena zakupa po lokaciji......................................................... max 100 bodova Veći broj bodova dodijeliće se: - većoj cijeni zakupa, ostale ponude vrednovaće se primjenom proporcionalne metode.

Komisija će na osnovu utvrđenih kriterijuma utvrditi rang listu blagovremeno dospjelih ispravnih ponuda.

Ponuđač može dostaviti ponudu samo za jednu pokretnu kućicu.

Ponuđači dostavljaju ponude svakog radnog dana od 8 do 14 sati ,zaključno sa 23.12.2019. do 10 časova, neposrednom predajom na arhivi Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, Škaljari b.b Kotor, kod ovlašćenog lica Mršulja Dubravke.

Napomena :Upozoravaju se zainteresovani ponuđači da ponudu moraju blagovremeno dostaviti kako bi ista bila zavedena u protokol Direkcije do 10,00 časova 23.12.2019 .

Dokumentaciju za Javni poziv 8/19 zainteresovani ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici mogu preuzeti svakog radnog dana od ovlašćenog lica Šarnović Predraga u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora od 8 do 11 časova počev od 18.12.2019,zaključno sa 20.12.2019. do 11 časova.

Ponudu dostaviti u zapečaćenom kovertu sa naznakom „ Ponuda za javno nadmetanje - ne otvaraj-za pokretne novogodišnje kućice – po javnom pozivu br. 8/19.

Svaka ponuda treba da sadrži sve tražene dokaze –original ili ovjerene fotokopije.

Javno otvaranje, na koje su pozvani svi zainteresovani ponuđači će biti održano dana 23.12.2019. sa početkom u 10h i 30 min. u prostorijama Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka(neblagovremene), kao i one koje nijesu zapečaćene , neće se razmatrati,i vratiće se ponuđaču.

Ponuda koja ne sadrži sve dokaze utvrđene tekstom javnog poziva smatra se nepotpunom,i ista se neće razmatrati.

Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača se dostavlja svim učesnicima javnog nadmetanja ,a najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja odluke .

Učesnici javnog nadmetanja koji nijesu zadovoljni odlukom ,imaju pravo na prigovora Komisiji u roku od 5 dana od dana dostavljanja odluke.

Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor u roku od 3 dana od konačnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Učesnik koji uspije na nadmetanju po osnovu privremenog zakupa lokacija pokretnih kućica,dužan je prije potpisivanja Ugovora o zakupu uplatiti izlicitirani iznos novčanih sredstava za cijeli period zakupa .

U slučaju da se prvorangirani ponuđač povuče iz nadmetanja, naručilac će aktivirati njegovu granciju ponude ,odnosno zadržati depozit i obratiti se drugom ponuđaču u skladu sa redosljedom plasmana ponuda na rang listi, a pod uslovima utvrđenim ovim Javnim pozivom.

Ponuđaču čija ponuda ne bude prihvaćena, izvršiće se povraćaj iznosa garancije nakon zaključenja ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem tj. ponuđačem čija je ponuda prihvaćena.

Napomena : ovaj poziv biće objavljen na WEB site –u Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i Opštine Kotor, na portalu Radio Kotora i u jednom štampanom mediju koji se distribuira na teritoriji Crne Gore.

Kontakt osoba: Šaranović Predrag, tel. br. (032) 322-946

30

ZABAVA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

KO VOLI, NEK' IZVOLI: ARTAN LILI ª PE

NAŠA REVOLUC ULJEPŠAVA ŽIV ⌦ Danilo Brajković

STARA PJESMA U OSVJEŽENOM RUHU

Keri nakon 25 godina na vrhu Bilbordove liste

Maraja Keri je pjesmom “All I Want For Christmas is You” stigla na sami vrh Bilbordove Hot 100 liste, 25 godina nakon što ju je objavila.

Pjesma je svjetlo dana ugledala 1994. godine, a od 2000. se polako približava vrhu ove liste. Na popularnosti je dobila 2003. godine kada je korišćena u filmu

“Love Actually”. Na 25. godišnjicu ove pjesme Keri je promovisala i više nego inače, što je rezultiralo osvajanjem prve pozicije ove prestižne liste.

“Uspjeli smo!”, kratko je napisala na Tvitteru podijelivši usput tvit Billboard Chartsa na kojim su ozvaničili da je osvojila prvo mjesto.

VELIKO PRIZNANJE ZA MUZIČARA

Ed Širan proglašen za izvođača decenije u VB Još jedan nevjerovatan uspjeh megapopularnog britanskog muzičara Eda Širana ponovno je potvrđen. Britanski Official Charts Company nedavno ga je okrunio velikim priznanjem – izvođačem decenije u Velikoj Britaniji.

Kantautor iz Sufolka koji se tokom godina etablirao u globalnu superzvijezdu, takođe je i dobitnik posebne nagrade “Official Chart Record Breaker Award” za izvanredna dostignuća. Ima najviše prvih mjesta na listama najboljih singlova i albuma između 2010. i 2019. (12 puta na prvom mjestu) i proveo i najduži period na prvom mjestu iste top liste u ovoj deceniji (čak 79 sedmica).

Ed je dosad treći dobitnik prestižne nagrade “Official Record Breaker Award”, a prethodni dosadašnji dobitnici su Džastin Biber i Pol Makartni,

što dodatno pojašnjava značaj ovakvog uspjeha.

“Hvala svima koji su me podržavali tokom posljednjih 10 godina”, poručio je Ed za Official Charts i dodao: “Naročito mojim nevjerovatnim fanovima. Ovo je za idućih 10!!”. Fi.J.

B

eogradski noisepop bend Artan Lili krajem septembra osvojio je prvu regionalnu nagradu “Milan Mladenović”, a za kraj 2019. i početak 2020. sačuvao je ono najbolje. Revolucionarna kampanja od 23. do 27. decembra donosi nam pet novih pjesama-spotova, adute albuma u nastanku, koji će kao zajedničko izdanje PGP RTS-a i Jugoton Croatia recordsa bend promovisati 2020.

Originalno, duboko individualno, stilski dosljedno i inteligentno autorsko i izvođačko ostvarenje, koje talenat i vještinu tretira bez kalkulacija i cinizma, sa autentičnom emotivnošću i pripadajućim poštovanjem - između ostalog, riječi su kojima je minulog septembra stručni žiri Zadužbine Milana Mladenovića Artan Liliju i kompoziciji “D.E.P.R.A.” uručio nagradu koja nosi ime pokojnog lidera EKV-a. Bojan Slačala, vođa popularnih Artana, u ime benda poručio je da nagrada, pored slasti, podrazumi-

USPJELI SMO DA ZADRŽIMO NEZAVISNOST OD SVEGA I SVIH, A TAKO ĆE BITI I U BUDUĆNOSTI. IZDAVAČKE KUĆE SA KOJIMA SMO POTPISALI UGOVOR TO DOBRO ZNAJU I UPRAVO NAS ZBOG TOGA I ZOVU. JEDAN OD GLAVNIH USLOVA OVE PRIČE JE DA MOŽETE PROMIJENITI STIL, ALI NE SMIJETE PROMIJENITI SEBE. KARTE SU OTVORENE, IDEMO DALJE - NA OPŠTU KULTURNU DOBROBIT SVIH

jeva dodatnu dozu odgovornosti, jer će sastav biti pod lupom kulture. Konkretno, svi jedva čekaju da vide i čuju njihov naredni potez. Oni koji su bili strpljivi - nagrađeni su. Naime, objavljena je vijest koja je u pravi mah, imajući u vidu aktuelna zbivanja na muzičkoj sceni, zvučala kao prvoaprilska šala. Pet dana i pet audio-vizuelnih premijera. Ipak, sa Artan Lilijem, očito, nema šale.

■ IZDAVAČI ZA MIR U KUĆI

No, krenimo redom. Za početak, odavno je poznato da Artani pripremaju novi album, ali je svježa informacija da će ga objaviti pod krovom dvije najveće regionalne muzičke izdavačke kuće: PGP RTS-a iz Beograda i Jugoton Croatia recordsa iz Zagreba, koje će objaviti i dva već predstavljena albuma benda. Slačala, pored kog su u bendu još Marko Ajković, Romana Slačala i Ivan Skopulovič, za Dnevne novine kaže da je za budućnost benda i te kako važno što je došao do nivoa kada ono što stvori nailazi na snažnu potporu izdavača. Pritom, obećava da to nikako neće uticati na nezavisnost benda.

“Vrlo smo srećni, a primjećujem da su srećni i izdavači. Pritom, ne mislim samo na saradnju sa PGP RTS-om, jer je inicijativa pokrenuta upravo od Jugoton Croatia recordsa.

Drago nam je što su nas dvije najveće regionalne izdavačke kuće prepoznale kao grupu od izuzetnog kulturnog značaja za region. Radi se o iskoraku i za nas i za produkciju i izdavaštvo regiona, jer se radi o našoj paralelnoj izdavačkoj saradnji sa pomenute dvije kuće. Naša muzika je spojila cijeli region

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

ETARDOMº LANSIRA NOVI ALBUM, SLAČALA ZA DN

Foto: Marija Strajnić

CIJA SPAJA REGION I VOT AUDITORIJUMU

Bojan Slačala (drugi slijeva) i Artan Lili spremni za revolucionarnu premijeru pjesama Foto: Roman Perović Artan Lili

ZNAM DA PET SINGLOVA I PET SPOTOVA DAN ZA DANOM NIKO NIJE PREDSTAVIO. JESTE TO MALO ČUDNA, AGRESIVNA KAMPANJA...

ALI, BILI SMO ODSUTNI DISKOGRAFSKI GODINU, NISMO IZBACILI NIJEDNU PJESMU, A PRIJE TOGA SMO DRUGI ALBUM ZAVRŠILI SA DVA SINGLA U PROŠLOJ GODINI, A TO SU ‘D.E.P.R.A.’ I ‘NA MIŠIĆE’.

NAKON TE PAUZE, A PRED PRAZNIKE, MORAMO PUBLICI DA PONUDIMO MALO OZBILJNIJI PAKET i na tome ćemo raditi i dalje. Uspjeli smo da zadržimo nezavisnost od svega i svih, a tako će biti i u budućnosti.

Izdavačke kuće sa kojima smo potpisali ugovor to dobro znaju i upravo nas zbog toga i zovu. Jedan od glavnih uslova ove priče je da možete promijeniti stil, ali ne smijete promijeniti sebe. Karte su otvorene, idemo dalje na opštu kulturnu dobrobit svih”, glasno će Slačala.

■ NEMAMO PRAVO NA GREŠKU

A šta to konkretno pomenuta saradnja već ovih dana donosi bendu? Dakle, putem svih platformi medijskog sistema Radio-televizije Srbije premijerno će biti predstavljene nove pjesme sa predstojećeg albuma. U emisiji Pop karusel na Prvom programu Radio Beograda od ponedjeljka do petka svakodnevno će premijerno biti emitovana po pjesma, a od 23. do 27. decembra novi spotovi biće premijerno emitovani (takođe svakog dana po jedan) na programu Javnog servisa RTS 3, potom i na internet platformi RTS Planeta, na kablovskom TV

31

ZABAVA

kanalu RTS Muzika, kao i na internet portalu RTS-a.

Na kraju, audio i video verzije novih pet pjesama grupe biće sukcesivno objavljivane i na zvaničnim Jutjub kanalima pomenutih aktera, društvenim mrežama.

Za svakog ponešto. Nema dileme - riječ je o revolucionarnom potezu za naše prilike, a Artan Lili je spreman kao zapeta puška i svjestan sa čim se uhvatio ukoštac.

“To je zaista revolucionarna stvar. Prvo, bukvalno smo sve sami smislili, organizovali, još realizujemo i nadamo se da ćemo to završiti do kraja. Kada su revolucionarne stvari u pitanju, ne ide to baš tako lako, nemamo pravo na grešku. Nema uhodanog puta, nego sami tražite staze kojima ćete proći. Znam da pet singlova i pet spotova dan za danom niko nije predstavio.

Jeste to malo čudna, agresivna kampanja... Ali, bili smo odsutni diskografski godinu, nismo izbacili nijednu pjesmu, a prije toga smo drugi album završili sa dva singla u prošloj godini, a to su ‘D.E.P.R.A.’ i ‘Na mišiće’. Nakon te pauze, a pred praznike, moramo publici da ponudimo malo ozbiljniji paket. Dakle - malo više pjesama da slušaju. Ovaj period je najidealniji za izbacivanje noviteta. On trpi sve, publika je u euforičnom raspoloženju i zašto ih ne obradovati pjesmama koje će im uljepšati život. Artan Lili ostaje Artan Lili, sigurno. Radijska premijera je tu da zagolicamo maštu, a onda sve stiže i na ostale platforme. Ko voli - nek’ izvoli”, pošteno će Slačala.

Početkom iduće godine, poručuju izdavači, biće priređene i promocije CD izdanja albuma, a sigurno je da će Artan Lili imati čime da se pohvali i crnogorskoj publici, tokom ljetnje festivalske sezone.

Bauhaus najavio nastupe London i Njujork će u aprillu sljedeće godine dočekati got-rok veterane Bauhaus. Članovi Bauhausa Piter Marfi, Danijel Eš, Kevin Haskins i Dejvid Džej nakon 13 godina pauze u radu benda, ove godine ponovo su se okupili i odradili nekoliko svirki u Los Anđelesu.

Posljednja informacija vezana za nove koncerte je da su London i Njujork zakazani za 8. i 26. april sljedeće godine. Karte za novozakazane koncerte će biti puštene u prodaju 19. decembra.

Ono što bi, na osnovu nedavno održanih koncerata, moglo da se očekuje od setliste su najpoznatiji hitovi benda, ali i rijetko svirane pjesme kao i obrade Igi Popa i Dejvida Bouvija.

U etru novitet sastava The Roots

Američki hip-hop kolektiv The Roots objavio je novi singl “Feel It (You Got It)” u kojoj im društvo pravi koleginica Tish Hyman.

U pitanju je numera u okviru Citizen Bank’s Made Ready kampanje. Ovo je prva stvar koju imamo prilike da čujemo od slavnog benda još od pjesme “It Ain’t Fair” koju su uradili zajedno sa Bilalom za potrebe saundtreka filma Detroit, rediteljke Kathryn Bigelow.

Još uvijek aktuelni album grupe The Roots “…And Then You Shoot Your Cousin” datira od 2014. godine, a navodno rade na njegovom nasljedniku. Pored toga, bubnjar benda Questlove radi na debitantskom dokumentarcu Harlem Cultural Festivalu iz 1969. godine pod nazivom Black Woodstock.

32

MARKETING

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Na osnovu odredbe člana 135 Zakona o stečaju ( „Sl.list CG“ br. 1/11, 53/16, 32/18 i 62/18) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br. 299/19 od 24.07.2019 godine, stečajna upravnica Agro kooperative „Gradac“ Pljevlja– u stečaju, dana 18.12.2019 godine

Obavještava Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine Agro Kooperative “Gradac” (pib. 02189348) u stečaju – Pljevlja, i istovremeno na osnovu odredbe člana 134 i 136 stav 2 Zakona o stečaju, objavljuje ČETVRTI OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi na teritoriji opštine Pljevlja, na adresama: Brvenica bb, Gradac bb, Meljak bb i Bobovo bb.

I. PREDMET PRODAJE Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika, i to (www.nekretnine.co.me) : 1.Nepokretnosti – Zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu sa pripadajućim zemljištem, locirana u opštini Pljevlja, selo Brvenica bb.

LN 75 KO Brvenica: - katastarska parcela 1510/5- zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu- P=211m2, - katastarska parcela 1510/5 dvorište, P=507m2; Cijena predmetne nepokretnosti iznosi 17 179,20€.

Napomena: Nekretnine su locirane u selu Brvenica, udaljeno od Pljevalja 10 km, nalazi se uz regionalni put Pljevlja-Gradac. Na imovini postoje upisani tereti: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore, a na dvorištu zabilježba spora.

2. Nepokretnosti – Zemljište i objekti, locirane u opštini Pljevlja, Gradac bb. − katastarska parcela 2426, šume 7 klase, P=1857m2; LN 556 KO Gradac: − katastarska parcela 2428, šume 6 klase, P= 5626m2; Objekti: − katastarska parcela 2430/1, šume 4 klase, P=35340m2; - katastarska parcela 118/2 – zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, PD1, P=82m2; - katastarska parcela 118/2 - zgrada u trgovini, ugostiteljstvu i turizmu, PD2, P=82m2. − katastarska parcela 2430/2, šume 4 klase, P=3186m2; LN 31 KO Gradac: − katastarska parcela 2430/3, šume 4 klase, P=2891m2; − katastarska parcela 2431, šume 7 klase, P=4718m2; Zemljište: − katastarska parcela 2432, pašnjak 7 klase, P=1613m2; − katastarska parcela 1/2, pašnjak 3 klase, površine 354m2; − katastarska parcela 4/2, pašnjak 3 klase, površine 522m2; − katastarska parcela 2433, pašnjak 7 klase, P=18865m2; − katastarska parcela 4/3, pašnjak 3 klase,P= 355m2; − katastarska parcela 2433, pašnjak 6 klase, P=5312m2; − katastarska parcela 123/1 dvorište, P= 1198m2; − katastarska parcela 2434, livade 7 klase, P=2348m2; − katastarska parcela 125, njiva, P= 2826m2; − katastarska parcela 2435, šume 6 klase, P=3716m2; − katastarska parcela 126, livada 3 klase, P=2552m2; − katastarska parcela 2436, njiva 8 klase, P=4310m2; − katastarska parcela 126, šuma 5 klase, P=145m2; − katastarska parcela 2437, pašnjak 7 klase, P=2786m2; − katastarska percela 127, livada 3 klase, P=664m2 − katastarska parcela 2438, šume 7 klase, P=29994m2; − katastarska parcela 128, nekategorisani putevi, P=518m2; − katastarska parcela 2439/1, pašnjak 6 klase, P=19091m2; − katastarska parcela 129, livada 3 klase, P=2571m2; − katastarska parcela 2439/2, pašnjak 6 klase, P=13167m2; − katastarska parcela 130, pašnjak 3 klase, P=650m2; − katastarska parcela 2440/1, šume 6 klase, P=1540m2; − katastarska parcela 252/1 nekategorisani putevi, P= 790m2; − katastarska parcela 2440/2, šume 6 klase, P= 351m2; − katastarska parcela 252/2, pašnjak 6 klase, P=215m2; − katastarska parcela 2441/2, šume 3 klase, P=16715m2; − katastarska parcela 253, livada 3 klase, P=45061m2; − katastarska parcela 2442, pašnjak 6 klase, P=1401m2; − katastarska parcela 254, šume 3 klase, P=2326m2; − katastarska parcela 2443, šume 6 klase, P=11080m2; − katastarska parcela 255/2, šume 6 klase, P=1467m2; − katastarska parcela 2457, šume 6 klase, P=1782m2; − katastarska parcela 5217, livada 4 klase, P=19302m2; − katastarska parcela 2458, pašnjak 6 klase, P=3550m2; − katastarska parcela 5231, njiva 3 klase, P=18175m2; − katastarska parcela 2488, pašnjak 8 klase, P=6849m2; − katastarska parcela 5386, njiva 7 klase, P=1581m2; − katastarska parcela 2489, šume 6 klase, P=10029m2; − katastarska parcela 5388/1, šume 2 klase, P=280m2; − katastarska parcela 3224, šume 4 klase, P=291140m2; − katastarska parcela 5389/1, livada 7 klase, P=4249m2; − katastarska parcela 3225, pašnjak 7 klase, P=6138m2; − katastarska parcela 5389/3, livada 7 klase, P=4128m2; − katastarska parcela 3226, šume 6 klase, P=3881m2; − katastarska parcela 5829/18, šume 2 klase, P=5480m2; − katastarska parcela 3227, pašnjak 6 klase, P=9169m2; Objekti: − katastarska parcela 3228, pašnjak 6 klase, P=16309m2; − katastarska parcela 3229/1, pašnjak 5 klase, P=6545m2; − katastarska parcela 1/1, Stambeni prostor PD1-prizemlje, zgrada 1, P= 125m2; − katastarska parcela 1 /2, zemljište ispod zgrade 1, P=211m2; − katastarska parcela 3229/2, pašnjak 5 klase, P=38303m2; − katastarska parcela 1 /2, pomoćna zgrada broj 2, P=88m2; − katastarska parcela 3230, njiva7 klase, P=20732m2; − katastarska parcela 4 /2, pomoćna zgrada broj 1, P=81m2; − katastarska parcela 3231, šuma 6 klase, P= 3653m2; − katatarska parcela 4/3, zgrada br.1 garaža, P=79m2 − katastarska parcela 3232/1, njiva 7 klase, P=7497m2; − katastarska parcela 4/3 zemljište ispod garaže, P=69m2 − katastarska parcela 3232/2, njiva 7 klase, P=40485m2; − katastarska parcela 123/1, pomoćna privredna zgrada, zgrada 1, P=202m2; − katastarska parcela 3233, pašnjak 6 klase, P= 2759m2; − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade 1, P=202m2; − katastarska parcela 3234, šume 6 klase, P=625m2; − katastarska parcela 123/1, pomoćna zgrada 2, P=37m2; − katastarska parcela 3235, šuma 4 klase, P=27035m2; − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade 2, P=37m2; − katastarska parcela 3335, pašnjak 6 klase, P= 2199m2; − katastarska parcela 123/1, zgrada za upotrebnu vodu, zgrada broj 3, P=15m2 − katastarska parcela 3336, šume 4 klasse, P= 6258m2; − katastarska parcela 123/1, zemljište ispod zgrade br.3, P=15m2; − katastarska parcela 3337, pašnjak 6 klase, P=9691m2; − katastarska parcela 123/1, pomoćna zrada br. 4, P=20m2. − katastarska parcela 3338, šuma 4 klase, P=38573m2; Cijena predmetnog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 27 107,95€, a cijena predmetnih objekata − katastarska parcela 3913/1, šuma 4 klase, P=218374m2; iznosi 37 152,00€. Ukupna cijena naprijed navedenih nepokretnosti iznosi 64 259,95€ − katastarska parcela 3914, pašnjak 8 klase, P= 9586m2; Napomena: Najveći dio površina nalazi se u blizini naselja Gradac i graniče se sa rječnim koritom − katastarska parcela 3916/1, pašnjak 7 klase, P=608m2; Ćehotine i međumjesnim kategorizovanim saobraćajnicama. Na imovini postoje upisani tereti: − katastarska parcela 3917, pašnjak 6 klase, P=48990m2; Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ − katastarska parcela 3918, njiva 7 klase, P= 4295m2; Pljevlja u korist Države Crne Gore. − katastarska parcela 3919, šume 5 klase, P=6689m2; 3. Nepokretnosti- zemljište i objekti locirani u opštini Pljevlja, Meljak bb. − katastarska parcela 3920, šume 5 klase, P=1669m2 LN 126 KO MELJAK Objekti: Zemljište: − katastarska parcela 367, zgrada u poljoprivredi, P=354m2, − katastarska parcela 364, pašnjak 6 klase, P= 831m2; − katastarska parcela 2801, zgrada u poljoprrivredi, P=105m2; 2 − katastarska parcela 365, šume 6 klase, P=7184m ; − katastarska parcela 3229/1, zgrada u poljoprivredi, P= 48m2; 2 − katastarska parcela 366, pašnjak 5 klase, P=6266m ; Cijena predmetog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 255 956,77€, a cijena predmetnih 2 − katastarska parcela 367, njiva 6 klase, P=11620m ; objekata iznosi 10 589,40€. Ukupna cijena naprijed navedenih nepokretnosti nepokretnosti − katastarska parcela 368, pašnjak 5 klase, P=2396m2; iznosi 266 564,17€. − katastarska parcela 2411, pašnjak 7 klase, P=5034m2; Napomena: Imovina se nalazi u podnožju istočne strane planine Ljubišnje. Na imovini postoje − katastarska parcela 2412/1, šume 7 klase, P= 32277m2; upisani tereti: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske − katastarka parcela 2413, pašnjak 7 klase, P=2599m2; uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore. − katastarska parcela 2414, pašnjak 6 klase, P=14080m2; 4. Nepokretnosti – zemljište locirano u opštini Pljevlja, Bobovo bb. − katastarska parcela 2415, šume 6 klase, P=1165m2; LN 103 KO BOBOVO − katastarska parcela 2416/1, pašnjak 7 klase, P=6086m2; − katastarska parcela 74, pašnjak 8 klase, P=10105m2; − katastarska parcela 2417, šume 6 klase, P=3701m2; − katastarska parcela 75, šume 5 klase, P=21724m2; − katastarska parcela 2421, šume 7 klase, P=6933m2; − katastarska parcela 76, pašnjak 8 klase, P=145864m2; − katastarska parcela 2422, pašnjak 7 klase, P=49430m2; − katastarska parcela 77, šume 3 klase, P=3091m2; − katastarska parcela 2423, njiva 8 klase, P=21083m2; − katastarska parcela 78, šume 6 klase, P=21544m2; − katastarska parcela 2424/1, pašnjak 7 klase, P=25628m2; − katastarska parcela 79, šume 5 klase, P=41143m2; − katastarska parcela 2424/1, pašnjak 6 klase, P=29705m2; − katastarska parcela 129, šume 5 klase, P=59420m2; − katastarska parcela 2424/2, pašnjak 7 klase, P=256m2; − katastarska parcela 130, šume 5 klase, P=21414m2; − katastarska parcela 2424/3, pašnjak 7 klase, P=14861m2; − katastrska parcela 131, šume 4 klase, P=68461m2; − katastarska parcela 2425, šume 6 klase, P=8130m2; − katastarska parcela 132, šume 5 klase, P=14972m2. − katastarska parcela 2426, pašnjak 7 klase, P=737m2; Cijena predmetnog zemljišta i šumskih sastojina iznosi 73 839,02€.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Napomena: Imovina se nalazi na lokalitetu Vukodo-Mala Ljubišnja. Na imovini postoje upisani tereti i to: Zabilježba rješenja o izvršenju u korist Rudnik uglja AD Pljevlja, Hipoteka Poreske uprave PJ Pljevlja u korist Države Crne Gore.

Imovina pod tačkom 1, 2, 3 i 4 ( 17 179,20€ + 64 259,95€ + 266 564,17€ + 73 839,02€) se prodaje isključivo kao cijelina i ukupna cijena iznosi 421 842,34 €.

5. Vozila: − Vozio marke Iveco 35-10, godina proizvodnje 1992, broj šasije ZCFC3570005968570, registarskih oznaka PV-AN 243, broj sjedišta 3, boja bijela, vozilo nije u voznom stanju, registrovano do 14.06.2019 godine.

Cijena vozila 640,20 €. − Vozilo marke: VW GOLF, godina proizvodnje 1994, broj šasije WVWZZZ1HZRW524068, registarskih oznaka PV-AG 822, broj sjedišta 5, boja: bijela.

Cijena vozila 454,18€.

II. NAČIN PRODAJE Prodaja imovine stečajnog dužnika po ovom oglasu vrši se javnim prikupljanjem pisanih zatvorenih ponuda. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava kupca na naknadni prigovor ili reklamaciju po bilo kom osnovu, a stečajna upravnica ne odgovora za nedostatke na imovini koje kupac eventualno ustanovi nakon izvršene kupoprodaje.

USLOVI ZA DOSTAVLJANJE PONUDA Prodaja imovine dužnika vrši se: Javnim prikupljanjem ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti, na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, Podgorica, ul. IV Proleterske br.2, neposredno na arhivi suda ili putem pošte, preporučenom pošiljkom, sa naznakom St.br.299/19 AGRO KOOPERATIVA “GRADAC” Pljevlja- u stečaju, JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA- NE OTVARAJ. Rok za dostavljanje ponuda za prodaju imovine dužnika je 13.01.2020 godine do 13:00 časova. Otvaranje ponuda obaviće se dana 14.01.2020 godine u 12:00 časova u kancelariji broj 2 Privrednog suda Crne Gore. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.

III PRAVO UČEŠČA NA JAVNOM PRIKUPLJANJU PONUDA Pravo da učestvuju na javnom prikupljanju ponuda, imaju svapravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovorajuću ponudu u zatvorenoj koverti i uplate predviđeni depozit.

Depozit: − Za kupovinu imovine iz tačke 1, 2, 3, 4, ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 10% od iznosa početne cijene. − Uplata depozita vrši se isključivo na stečajni račun dužnika kod NLB banke AD Podgrica, broj 530-27706-24 − Dokaz o uplati depozita ( u original ili ovjerenoj kopiji) prilaže se uz ponudu, ili se može predati stečajnoj upravnici, najkasnije prije početka javnog otvaranja ponuda Ponuda za učešće na javnom prikupljanju ponuda treba da sadrži: − Za pravna lica: ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (pib), PDV broj, fotokopiju registracije i potvrdu o uplati depozita, − Za fizička lica: potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMB, broj računa, fotokopija lične karte i potvrdu o uplati depozita.

Sadržaj i opis ponude: Ponuda treba da sadrži tačan naziv predmeta prodaje i ponuđenu cijenu.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od kupovine, prodavac nema obavezu da sa drugoplasiranim ponuđačem zaključi ugovor o kupoprodaji, ali to može da učini ako je ponuda veća od počene cijene.

Stečajna upravnica zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca.

Uslovi za održavanje javnog prikupljanja ponuda: Javno prikupljanje ponuda održaće se ako najmanje 1 (jedan) ponuđač ispuni propisane uslove.

Predstavnici pravnih lica moraju imati uredna punomoćja, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu ispravu pogodnu za identifikaciju.

IV. U slučaju da stečajna upravnica odluči da izvrši izbor najpovoljnijeg ponuđača, imovina dužnika će se prodati ponuđaču koji ponudi najviši novčani iznos za njenu kupoprodaju.

U slučaju da ima više istovjetinih ponuda za imovinu stečajnog dužnika koja je predmet prodaje, ponuđačima će biti data mogućnost da u razumno ostavljenom roku daju dodatne ponude u zatvorenim kovertama.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica, najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se notarski zapis, odnosno ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljinijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključenja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i zadržati uplaćeni depozit. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu, a u slučaju da kupac odustane od kupovine imovine dužnika, depozit mu se ne vraća.

Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena, izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana odluke stečajne upravnice o izboru najpovoljnijeg ponuđača, na račun koji navedu u ponudi.

V. Porez i svi troškovi vezani za prenos vlasništva padaju na teret kupca.

VI. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja je predmet prodaje u terminima koji dogovore sa stačajnom upravnicom.

VII. Sve potrebne informacije mogu se dobiti na broj telefona: 069/127-460

STEČAJNA UPRAVNICA

NJEGA

33

POTENCIJALNA OPASNOST PROIZVODA ZA ŠMINKANJE

U DEVET OD 10 UZORAKA PRONAĐENE BAKTERIJE

Većina proizvoda za šminkanje, kao što su četke za nanošenje rumenila, maskare, ruževi za usne i popularni sunđeri za nanošenje tečnog pudera i prajmera je kontaminirano bakterijama potencijalno opasnim po život, upozoravaju istraživači.

“Proizvodi za šminkanje koje svakodnevno koriste milioni širom svijeta kontaminirani su potencijalno smrtonosnim bakterijama, kao što su E.coli i stafilokoke, jer većina se ne čisti i koristi se daleko poslije roka isteka”, rekao je vodeći autor studije Amren Bašir sa Univerziteta Aston u SAD. Prema studiji objavljenoj u časopisu “Journal of Applied Microbiology”, u devet od deset proizvoda pronađene su bakterije koje mogu izazvati bolesti u rasponu od kožne infekcije do trovanja krvi ako se koriste u blizini očiju, usta ili posjekotina.

Ovaj rizik se pojačava kod osoba sa oslabljenim imunitetom koji imaju veće šanse da se zaraze ovim bakterijama. Otkriveno je da popularni sunđeri koji se koriste za nanošenje tečnih pudera i prajmera imaju najviši nivo potencijalno štetnih bakterija, s tim da većina njih nije nikada očišćena.

Pomenuti sunđeri za aplikaciju su često podržani od slavnih ličnosti širom svijeta, što doprinosi većoj prodaji, bez razmišljanja o potencijalnoj opasnosti za zdravlje.

Istraživači su otkrili da su ovi proizvodi posebno podložni kontaminaciji, jer nakon upotrebe često ostaju vlažni, što stvara idealne uslove za razvoj štetnih bakterija.

“Loša higijenska praksa potrošača kada je u pitanju upotreba šminke, veoma je zabrinjavajuća kada uzmete u obzir da smo pronašli bakterije kao što je E.coli u pro-

izvodima koje smo testirali”, rekao je Bašir.

Nalazi otkrivaju da su potrošači nesvjesno dovedeni u opasnost i da bi proizvođači i regulatorna tijela trebalo da učine više na zaštiti svojih kupaca tako što će datum isteka roka i način održava-

nja posebno naznačititi na ambalaži.

“Nedopustivo je da se bakterija E.coli nađe u bilo kojoj koncentraciji u novim kozmetičkim proizvodima i sredstvima za njihovo nanošenje”, naglasili su istraživači.

ZDRAVLJE

Korisni savjeti

34

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Probiotici mogu da imaju različite efekte na imunitet

Prvi put, novo istraživanje pokazuje da probiotici i prebiotici mogu da imaju različite efekte na imuni sistem kod muškaraca, u poređenju sa ženama.

Nalazi imaju važne implikacije na istraživanje efekata ovih suplemenata, kao i na personalizovane tretmane na bazi probiotika.

Probiotici su danas u svijetu ishrane veoma popularni, a sve veći broj dokaza upućuje na to da bi ona mogla da bude opravdana.

Probiotici, poput vlakana u voću i povrću, i probiotici, poput mikroorganizama u jogurtu i drugoj fermentisanoj hrani, mogu da održe čitavo tijelo zdravim podržavajući zdravlje gastrointestinalnog trakta i dobar balans bakterija u crijevima.

Veza između probiotika i imunog sistema postala je veoma važna za istraživače. Dokazi ukazuju da probiotici pomažu u posredovanju imunološkog odgovora domaćina, zbog čega neki istraživači vjeruju da probiotici mogu da pomognu u liječenju imunoloških stanja poput alergija ili ekcema.

Ali imunitet se znatno razlikuje kod muškaraca i žena. Otkrivene su razlike u imunološkim reakcijama odraslih na razna upalna stanja i zarazne bolesti.

Međutim, istraživači manje znaju o imunološkim polnim razlikama kod odojčadi, a još manje o efektu koji dodatak ishrani u obliku probiotika može da ima na imuni sistem djece.

Dakle, imajući to na umu,

tim koji je predvodila dr Mari Luis, predavač imunologije i mikrobiologije crijeva na britanskom univerzitetu, imao je za cilj da istraži uticaj prebiotika i probiotika u odnosu na pol.

Mari Luis i njen tim objavili su svoja otkrić a u časopisu “Frontiers in Immunology”.

Posljedice liječenja i buduća istraživanja Dr Luis objašnjava da nova studija može da pomogne da se objasni zašto su prethodna istraživanja o efikasnosti prebiotika i probiotika mogla da daju mješovite ili neupadljive rezultate.

“Moramo da preispitamo kako pravimo i analiziramo podatke prehrambenih navika kod najmlađih”, kaže dr Luis.

“Trenutno studije koje proučavaju uticaj dodataka ishrani na imunološki sistemi pretpostavljaju da se ista stvar dešava i kod dječaka i djevojčica. Ali u našoj studiji, pokazujemo da to nije slučaj i da pol može da utiče i na podatke o efikasnosti probiotika i prebiotika kod odojčadi”, rekla je doktorka.

Dr Luis smatra da bi u budućnosti mogli da pronađu određene probiotike ili prebiotike koji su korisniji za djevojčice, dok bi drugi mogli da daju bolje zdravstvene rezultate za dječake, jer su već identifikovane razlike u razvoju imuniteta kod dječaka i djevojčica.

“Tretmani imunih poremećaja kod djevojčica i kod dječaka trebalo bi da se razlikuju”, smatra dr Mari Luis.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

ZDRAVLJE

35

Probiotici su danas u svijetu ishrane veoma popularni, a sve veći broj dokaza upućuje na to da bi ona mogla da bude opravdana.

Probiotici, poput vlakana u voću i povrću, i oni, poput mikroorganizama u jogurtu i drugoj fermentisanoj hrani, mogu da održe čitavo tijelo zdravim podržavajući zdravlje gastrointestinalnog trakta i dobar balans bakterija u crijevima

KAKO DJELUJU PROBIOTICI

Mehanizmi djelovanja probiotika se i dalje proučavaju, ali glavni se sastoje u tome da modifikuju našu floru u crijevima naseljavajući je dobrim bakterijama, tako što se bukvalno utrkuju sa lošim mikroorganizmima u prijanjanju za zid crijeva i time zapravo pospješuju odbrambenu ulogu crijeva, a i učestvuju u jačanju našeg cjelokupnog imunog sistema.

Kad se dobre bakteriju vežu za crijeva, one zapravo podstiču lučenje sluzi koja se sastoji od proteina, lipida, soli i imunoglobulina i čija je uloga da spriječi vezivanje štetnih mikroorganizama.

Inače same probiotske bakterije luče gomilu supstanci koje imaju antimikrobno dejstvo.

Takođe kad se vežu za zid crijeva one stupaju i u interakciju sa ćelijama našeg imunog sistema i time po-

kreću čitav niz procesa kojima se naše organizam brani od bolesti.

Ono što bismo izdvojili je da je dokazano ispitivanjem na ljudima i životinjama da probiotici imaju klinički potencijal protiv mnogih bolesti.

Za probiotike je ustanovljeno da pored toga što suzbijaju dijareju, ublažavaju intoleranciju na laktozu i postoperativne komplikacije, imaju antimikrobne aktivnosti, kao i aktivnosti protiv raka debelog crijeva, smanjuju simptome iritabilnog creva (sindrom nervoznih crijeva) i sprečavaju zapaljensku bolest crijeva.

Međutim, treba naglasiti da to ne važi za sve probiotike. Pojedini sojevi bakterija su djelotvorni za jednu vrstu bolesti, ali nisu za neku drugu, zato ne treba praviti generalizacije, nego treba konsultovati ljekara.

Dr Luis smatra da bi u budućnosti mogli da pronađu određene probiotike ili prebiotike koji su korisniji za djevojčice, dok bi drugi mogli da daju bolje zdravstvene rezultate za dječake, jer su već identifikovane razlike u razvoju imuniteta kod dječaka i djevojčica

POKRENITE SE

36 MUŠKARAC-ŽENA

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Privucite ljubav u život Ako ste zbog neuspjelih veza već počeli da se pitate da li ćete ikada naći pravu ljubav, ne očajavajte I dalje ste sami i čekate da vas ljubav “nađe”, ali svaki put kada nekoga upoznate, stvari ne krenu kako biste željeli?

Evo šta vas sprečava da konačno nađete pravu ljubav. Ako ste zbog neuspjelih veza već počeli da se pitate da li ćete ikada naći pravu ljubav, ne očajavajte. Neke stvari koje možda i nesvjesno radite potencijalno vas sprečavaju u tome, ali srećom, to možete da promijenite.

Ne volite sebe dovoljno Često pretjerano sebe kritikujemo i prepuštamo se tom unutrašnjem glasu koji nam stalno traži mane - u izgledu, ponašanju, svemu... To definitivno ne pomaže da privučete ljubav u svoj život, zato je važno da prvo naučite da volite sebe i da u potpunosti prihvatite sebe takvi kakvi ste. Ako ne volite sebe, kako drugi da vas vole?

Manjak samopouzdanja i samopoštovanja Mnogi za sebe misle da nisu vrijedni ljubavi jer, kao što smo već rekli, previše su samokritični. Samopouzdanje i zdravo samopoštovanje proizlaze iz ljubavi prema sebi i prihvatanja sebe. Da biste našli ljubav, prvo morate da počnete da vjerujete u to da je zaslužujete, da zaslužujete da budete srećni.

Strah od odbijanja

Prethodna loša iskustva lako mogu da dovedu do straha od odbijanja. Ne dozvolite sebi da svakog novog partnera upoređujete sa nekim bivšim/bivšom koji vas je povrijedio. Budite otvoreni za novu ljubav.

Stidljivost Stidljivost može da bude i pozitivna, šarmantna osobina. Ali, moguće je i da vas pretjerana stidljivost sprečava da nađete ljubav, zato se potrudite da prevaziđete tu stidljivost.

Razmišljanje o bivšoj/ bivšem Ostavite prošlost tamo gdje joj je i mjesto! Ako želite da imate novu, zdravu i srećnu vezu sa nekim, morate da prestanete da razmišljate o bivšoj ili bivšem.

Očajni ste i nesrećni Kada je osoba očajna, potencijalni partneri to mogu da osjete... I to ih ni najmanje ne privlači, naprotiv! Dakle, da biste privukli ljubav, potrebno je da prvo svoj život udesite tako da budete srećni i zadovoljni – to će vas učiniti i pozitivnijim, a onda ćete vidjeti kako pozitivnost može da privuče ljude.

Pasivno čekate Pa, malo je šašavo da očekujete da vam ljubav vašeg života pokuca na vrata. Zato morate da preduzmete nešto - izla-

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

zite, upoznajte se sa ljudima...

Ne znate šta želite Recimo da volite i poštujete sebe, imate samopouzdanja, zadovoljni ste, ali ne znate šta želite od svog budućeg partnera. I to vas sprečava da nađete pravu ljubav. Naravno, ne treba da umislite da čovjek ili žena vašeg života treba da ima plavu kosu, plave oči i slično, već razmislite kakve vrijednosti želite da ima osoba sa kojom ćete da dijelite život. To će vam mnogo pomoći da ne gubite vrijeme sa ljudima koji nisu za vas... Koliko god da vam se čini da jedino vi nikako da nađete ljubav, ne odustajte. (Mondo.rs)

MUŠKARAC-ŽENA

37

Nije svaki savjet dobar Prijatelji daju dobronamjerne savjete, ali ti savjeti nisu uvijek nužno dobri. Ove ljubavne savjete vjerovatno često čujete, a trebalo bi da ih ignorišete.

“Sačekaj prije nego što mu/joj odgovoriš” Savjet koji ste sigurno čuli mnogo puta.

“Prijatelji će vam često savjetovati da sačekate malo prije nego što odgovorite na poruku kako ne biste djelovali očajno”, kaže terapeut Kimberli Heršenson.

Ponekad će vam možda savjetovati da sačekate i nekoliko dana. Ali, ako vam je cilj zdrava veza, Heršensonova savjetuje da izbjegavate ovakve igrice. Odgovorite na poruku onda kada možete, bez ikakvih psiholoških igrica.

“Ne opuštaj se previše” Iako se svako od nas, posebno na početku veze, trudi da izgleda što ljepše, nemojte da upadate u zamku i mislite da morate da nosite nešto što vam ne prija samo zato što je lijepo. Ne samo što nećete moći dugo da izdržite tako, već ćete i partnera spriječiti da upozna vašu pravu stranu.

“Prava osoba želi da bude sa vama zbog vas”, kaže Heršensonova i savjetuje da budete ono što jeste.

Često pretjerano sebe kritikujemo i prepuštamo se tom unutrašnjem glasu koji nam stalno traži mane - u izgledu, ponašanju, svemu...

To definitivno ne pomaže da privučete ljubav u svoj život, zato je važno da prvo naučite da volite sebe i da u potpunosti prihvatite sebe takvi kakvi ste. Ako ne volite sebe, kako drugi da vas vole

Recimo da volite i poštujete sebe, imate samopouzdanja, zadovoljni ste, ali ne znate šta želite od svog budućeg partnera.

I to vas sprečava da nađete pravu ljubav. Naravno, ne treba da umislite da čovjek ili žena vašeg života treba da ima plavu kosu, plave oči i slično, već razmislite kakve vrijednosti želite da ima osoba sa kojom ćete da dijelite život

38 DN

ENIGMATIKA AUTOMATNAŠ SKI KOCKARPOZNATI MUZIČKI SKI GRAD GITARIST INSTRU- U NEVADI SA SLIKE MENT

PRIMORAC (GRČ.)

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

FOTO UBOD

OVČICA IZ "GRAD" ŠETALICA HRVATSKI ZIDNOG MLIJEČNI ANDRIOZNAKA ČAROBPJEVAČ, PLAFON ĆEVE SATA PROIZVOD ZA LITAR NJAKA IZ KIĆO (MN.) PRIČE BAJKE

OPŠTA SLABOST, IZNURENOST

Žičara u saveznoj državi Vajoming, 1965. godina

LOŠA, RĐAVA JAK EKSPLOZIV

GRČKI FUDBALSKI KLUB

AVENIJA VIŠI ČINOVNICI U STAROM RIMU

VRSTA MORSKE RIBE JEDNOĆEL. PRAŽIVOTINJA LIJEK KOJI SADRŽI OPIJUM VRHOVNI SKANDINAVSKI BOG EMILIJA ODMILJA

RAĐANJE DANA, SVANUĆE KOJE NANOSI ŠTETU PLANINSKI MASIV U ITALIJI RED. BROJ: STOTI

KINGDOM OF GOD

POSJEDNIK ŽITELJ APATINA

SITAN INDIJSKI NOVAC VRSTA RIBARSKE MREŽE MILIONITI DIJELOVI

OZNAKA ZA RADIJUS

UZVIK PRI SKOKU ČUVAR KRAVA

DIO KONJSKOG PRIBORA

DIKTIRANJE ČUVAR GRANICE U VIZANTIJSKOM CARSTVU

TANKOSAVA ODMILJA

VRSTA TVRDOG KAMENA

ULOV

Play sudoku online at:

PRKOSAN

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

ĆIRO ODMILJA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: PRODUKTIVNI, PAPUČARKA, S, SAŠITI, GOT, OTKANA, RAMO, PIONIRKA, ER, ORSK, AEKATI, RATAR, MIJAČ, AT, BARATANJA, VIDEOPLEJER, LJ, OL, AIDA, TVID, IKRA, SON, EVIT.

LAKŠA

Daily Sudoku puzzle No. 3099

3

Medium levelPlay sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2669 2014-02-02 1 9 6 7 3 8 2 5 4 www.sudokukingdom.com

4

7

4

2

1

9

5

8

3

6

5

5

3

8

4

6

2

7

9

1

9

2

4

6

1

7

5

8

3

6

3

3

5

7

2

8

4

1

6

9

6

8

1

9

5

3

4

2

7

2

9

4

7

3Puzzle 5 2 solution: 9 6 1

8

2

6

9

5

4 1 4 8

6 2

3 5

2 7

8

1

8

5 6

7

5

8

8

4

1

3

7

8 1 5 3 7 6 9 4 2 Sudoku puzzle No. 2670 2014-02-03

3 9

TEŽA

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

2015-04-08

5

www.sudokukingdom.com Pogled na rijeku Savu

9

2

5

1

7

6

8

3

4

9

2

2

9

6

7

1

4

8

3

5

8

4

3

2

5

9

1

6

7

9

2

5

1

6

7

3

8

4

3

6

8

4

9

2

7

5

1

4

7

1

8

3

5

6

2

9

6

8

2

9

4

1

5

7

3

7

3

4

5

2

8

9

1

6

1

5

9

3

7

6

2

4

8

Daily Sudoku puzzle No. 3100

7

2015-04-09

5

8 5

9

3

1

2 1 8

4

8

1

6

3 5

7 1 9

1

9

9

2

Medium level

8

8

3

6 7

1

6

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Word Search Puzzle #R208EU

T

S

G

U

B

D

E

B

B

O

M

D

D

U

E

C

U

N

J

U

S

T

L

Y

R

R

O

W

S

U

E

L

A

B

I

R

T

U

M

B

L

E

T

A

E

R

H

T

V

E

N

T

S

G

E

T

I

S

S

U

E

D

D

K

E

B

C

H

H

M

M

M

C

R

Q

P

A

E

L

O

U

S

E

T

E

I

A

G

A

R

M

C

V

B

E

D

A

A

S

T

R

R

D

E

S

A

E

L

E

N

D

C

E

H

R

A

E

W

S

H

G

L

O

V

E

I

H

R

I

V

C

M

A

N

I

T

L

V

R

T

C

U

E

E

T

L

A

F

I

V

E

S

E

U

R

S

R

N

F

D

E

C

N

U

O

N

E

R

A

T

S

G

I

D

E

P

M

U

T

S

L

N

P

S

T

E

G

D

I

M

A

N

T

L

E

S

Ampere Ampere Avenge Bedbugs Avenge Behalf Bedbugs Blush Camera Behalf Carriers Blush Cells Dangles Camera Defi led Carriers Diner Drunkard Cells Emits Dangles Erect Defiled Fives

Glove

EmitsGrave

ErectHeader

Issued FivesLeased Leered Glove Louse Grave Mantles Midgets Header Miracle Issued Mobbed Noticed Leased Parches Leered Queue Louse Renounce

Diner

Mantles

Drunkard

Midgets

Revolved Sears Mobbed Smith Stumped Noticed Swear Parches Taciturn Threat Queue Thrusts Renounce Tribal Tumble Revolved Unjustly Vents Sears Worry Smith Miracle

Threat Thrusts

39

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Nije vam lako da se sasvim fokusirate na posao jer ste opterećeni problemima na privatnom polju. Voljena osoba pokazuje da nije sigurna u vaše motive za vezu s njom. Očekuje vas period turbulencija.

BIK Odluke koje sada budete donijeli biće vam veoma važne u budućnosti. Posvetite se sebi i svojoj karijeri. Ako se brinete o odnosu koji imate s voljenom osobom, danas biste mogli da dođete do rješenja.

BLIZANCI Tokom današnjeg dana ćete uspjeti da obavite sve ono što imate u planu bez većeg stresa i napora. Zbog čestih nesuglasica sa osobom do koje vam je stalo možete biti napeti. Problemi zbog pada imuniteta.

VAGA Pred vama je period za posao.

Možete da očekujete da ćete uspjeti da ostvarite dobar odnos s kolegama. Spremni ste da donesete važne ljubavne odluke kojima ćete biti zadovoljni na duže staze u budućnosti.

ŠKORPIJA Danas vam je nepovoljan dan u kojem biste mogli da imate dosta frustracija na polju posla. Neophodno je da se posvetite donošenju novih odluka kada je u pitanju vaš odnos s voljenom osobom. Moguć je nizak pritisak.

STRIJELAC Zabrinuti ste za svoj posao, s razlogom. Dolazi period u kojem ćete imati neke probleme na ovom polju. Moguće je da ste skloni tome da s voljenom osobom stvarate probleme oko sitnica. Nesanica.

Tribal Tumble Unjustly Vents Worry

Stumped

RAK Danas ćete imati više sreće nego inače. Očekuje vas prilika da na ovom polju riješite sve što vas brine. Vaša očekivanja na polju ljubavi trenutno mogu biti prevelika. Skloni ste tome da preuveličavate.

JARAC Nećete biti pretjerano zadovoljni okolnostima na polju posla.

Moguće je da ćete maštati o promjeni na ovom polju. Ukoliko imate priliku za novo ljubavno poznanstvo danas, trebalo bi da je iskoristite.

Swear

Taciturn REBUS

LAV Copyright © Puzzle Baron September 15, 2015 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Budite spremni na promjene koje vam slijede na polju posla.

Važno je da se postavite na pravi način. Svađe s voljenom osobom bi mogle da vas na neki način dovedu do stanja hronične nervoze.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Konja Kuzma njeguje

Mnogo toga ne ide onako kako ste zamislili, pa iz tog razloga možete da budete skloni frustracijama na polju posla. Danas ćete imati priliku da sretnete osobu koja će vam postati važna.

VODOLIJA Očekuju vas manji nesporazumi u odnosu s kolegama. Pred vama je komplikovan dan za poslovno polje. Nema novih dešavanja kada je u pitanju vaše polje ljubavi. Zasad vam je stanje monotono.

RIBE Previše očekujete od posla u koji niste uložili dovoljno vremena.

Preispitajte svoje motive i trud na ovom polju. Osećate da postoji doza neiskrenosti partnera prema vama, i to vas mnogo brine.

petak,

40

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

POSAO

RAZNO

Restoranu atrio u Delta City-ju potrebni: pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 12h do 17h. Tel: 067/614-994.

Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

USLUGE

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24.

Tel: 067/640-432 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat.

Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd.

Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me.

Tel.067/809-806

izdajem dvosoban nenamješten stan na starom aerodromu.

Novogradnja.

Cijena 250,00 eura.

Tel: 067/305-757 Prodajem zemljište 20 000 m2 i kuću 70 m2, Donja Brezna - selo Bajovo Polje. Povoljno!

Tel: 067/898-614

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja, po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku.

Cijena po primjerku 50,00 eura.

Decembarski popust!

Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija...................

601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije.......

067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

42

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

VLADAN GILJEN ZA DNEVNE NOVINE O JESENJOJ POLUSEZONI ŠAMPIONA DRŽAVE

MINUS OSAM? NIJE NIKO NIKAD, ALI ZA SVE POSTOJI PRVI PUT

?

DA LI STE ZNALI

Napad Sutjeske je najbolji drugi, a odbrana Nikšićana je takođe najbolja druga u ligi nakon jesenje polusezone - “plavo - bijeli” su dali 39 golova (dva manje od Budućnosti), a primili su 16 (dva više od Zete).

Sutjeska kao aktuelni šampion nije odbranila jesenju krunu osvojenu prošle godine!

“Plavo - bijeli” iz Nikšića su imali stvar u svojim rukama, bili su lideri šampionata, pa je opšti utisak da je družina Nikole Rakojevića - podbacila.

Posebno u decembru od mogućih devet bodova osvojena su dva - od toga ne bježi kapiten Vladan Giljen.

“Mogli smo i morali mnogo bolje. Makar što se tiče posljednjih šest - sedam utakmica, jer smo imali “plus jedan”, a završili smo na “minus osam” u odnosu na Budućnost”, poručio je golman ponosa Nikšića za Dnevne novine, a onda se osvrnuo na “crni decembar”.

“Nije moralo da dođe do toga pada, ali desilo se. Razloge još sagledavamo, ali ne tražimo krivca. Krivi smo svi, zato zajedno tražimo rješenje da se poslije pauze vratimo na pravi put”.

■ NEMA

ODUSTAJANJA

Povratak: Jovetić igrao od 59. minuta Stevan Jovetić je sinoć, na utakmici Monako - Lil u Liga Kupu Francuske, bio u kombinaciji za sastav - prvi put od 13. aprila kada je pokidao ligament koljena drugi put u karijeri.

“Kneževi” su na svom stadionu “Luj II” poraženi od “mastifsa” rezultatom 3:0, a 30-godišnji Podgoričanin je igrao nešto više od pola sata.

Joveta je ušao u 59. minutu umjesto Seska Fabregasa, ali nije uspio ništa da promijeni nakon što je Lil na poluvremenu vodio 2:0 i nakon što je Islam Slimani promašio penal za 2:1 u 55.

Bio je to 29. Jovetićev meč za Monako od ljeta 2017, postigao je 12 golova. B.T.

Vjeruje u bolje proljeće: Vladan Giljen, golman i kapiten Sutjeske

⌦ Bojan Topalović

Sutjeska je pretprošle godine na polusezoni imala “+11”, a prošle “plus sedam”.

I Budućnost je nije stigla u borbi za titulu. A sada “plavi” imaju opipljivu prednost, a tu ili sličnu razliku niko nikada nije stigao...

“Možda nije niko nikada, ali za sve postoji prvi put”, odlučno nam govori 29-godišnji čuvar mreže, pa se nadovezuje...

“Nada u titulu postoji, računica postoji i nama i njima. I Budućnost se nadala prethodnih sezona, zašto ne bi i mi?

To je normalna stvar, to treba ekipe da rade, jer u sportu ne postoji odustajanje”.

Sutjeska se u svim šampionskim godinama mogla pohvaliti i perfektnom navalom i granitnom odbranom. A ti parametri kažu da su “plavo - bijeli” drugi napad lige sa 39 golova (Budućnost je dala 41) i druga odbrana prvenstva sa 16 primljenih pogodaka (Zeta primila dva manje)...

“Imamo dva derbija na proljeće, a imamo kvalitetan tim kome je dobro došla pauza da se konsolidujemo. Plus, ima-

ćemo manji broj utakmica na proljeće, a to će mnogo uticati na našu igru i rezultat”, jasan je Giljen, čiji šef Peco i nema baš “kvalitetnu rotaciju”.

“Ima mnogo da se igra, a liga nam je takva da svako svakoga može da pobijedi. Budućnosti čestitam na jesenjoj kruni, ali završeno je tek prvo poluvrijeme”.

■ SVAKO IMA

PRAVO NA SVOJE MIŠLJENJE

Lošiji rezultati šampiona su se nekako “poklopili” sa kaznom bivšeg mladog reprezentativca Crne Gore - Giljen je kažnjen sa pet mečeva neigranja zbog “nesportskog ponašanja” na

Ima mnogo da se igra na proljeće, a liga nam je takva da svako svakoga može da pobijedi.

Budućnosti čestitam na jesenjoj kruni, ali završeno je tek prvo poluvrijeme

PRIORITET NAM JE PRVENSTVO, JER ĆE FINANSIJSKA SITUACIJA BITI BOLJA ZA KLUB. MEĐUTIM, NA PROLJEĆE NEĆEMO ODUSTATI NI OD KUPA, GDJE IMAMO NAJOZBILJNIJE NAMJERE utakmici sa Podgoricom u 14. kolu.

“Moja kazna je bila zaslužena, ali je bila prestroga s obzirom šta se sve izdešavalo. Ne znam koliko je uticala, jer je Ličina sjajno branio, tako da se tu najmanje osjetio problem”, kapitenski hvali svog mlađeg kolegu, koji je zaista zaslužio aplauze.

“Naravno, postoje različita mišljenja, neko traži krivca u meni, ali to je tako. To je pravo ljudi koji gledaju fudbal i svako ima svoje mišljenje”.

Pecovi učenici su se potrudili da jesen zatvore u dobrom raspoloženju - plasmanom u polufinale Kupa!

Ako znamo da niko nije stigao “plus osam” i sličnu razliku, da li se fokus prebacuje na masovnije takmičenje.

“Ne”, siječe nas Giljen u kor-

jenu. “Prioritet nam je prvenstvo, jer će finansijska situacija biti bolja za klub. Nije ista situacija kod nas i u Budućnosti sa toga aspekta, ali nije moje da pričam o tome i da ulazim u to.

Ali zato su Giljen i drugovi koncentrisani samo na teren...

“Jurićemo titulu dok god ima nade, jer znamo šta titula znači i za klub i za grad, šta znače evropske utakmice. Vidjeli ste ljetos kada se cijeli grad digao na noge, mi smo ga digli na mjesec dana.

Doveli smo velike klubove u naš grad, prošli jedan od tih timova, napunili stadion. Tako da sigurno ćemo juriti titulu i učiniti sve da se spektakl dešava svake godine”, jasan je eks golman portugalskog Nasionala, OFK Beograda, Čelika i albanskih timova Terbuni i Kastrioti... “Što se tiče Kupa - i to nam je cilj. Pred nama su dvije utakmice i finale ako se plasiramo. Imamo najozbiljnije namjere”, poručio je Vladan Giljen, svjestan da je konkurencija u polufinalu u vidu Budućnost, Petrovca i Podgorice jaka.

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

sport

43 Foto: Dejan Lopičić

Sa neba ću da bodrim te do titula...

Navijači Budućnosti Varvari - su se paljenjem svijeća, transparentom i pjesmama ispod sjeverne tribine stadiona pod Goricom oprostili od “svoje bra-

će” Marka Lazarevića i Miljana Bobičića, koji su poginuli u nedjelju u saobraćajnoj nesreći u mjestu Brajići, putujući na fudbalsku utakmicu Grbalj - Budućnost.

Preovladala je tuga, a posebno pjesma ‘sa neba ću da bodrim te do titula’. Jer Marko i Miljan ni negdje gore neće odustati od svoje ljubavi - Budućnosti.

B.T.

Barselona i real od 20h u odloženom meču la lige

El klasiko kreće iz hotela Princeza Sofija

PoZnaT PrVi FinalisTa sP Za KluBoVe

Flamengo čeka Liverpul?

Doha se posrećila Flamengu - šampion Južne Amerike je u polufinalu Svjetskog klupskog prvenstva savladalo prvaka Azije Al Hilal sa 3:1, poslije preokreta.

Temperamentni Brazilci iskusnog trenerskog vuka Žorža Žezusa će u finalu igrati sa pobjednikom duela Monterej - Liverpul (danas, 18.30) - Jirgen Klop će na teren poslati najjači sastav, pošto su “redsi” sinoć sa improvizovanim timom i trenerom izgubili od Aston Vile u EFL kupu.

A u Dohi ništa nije počelo kako je trebalo za Flamengo - Ali Hilal je konstantno prijetio, a do prednosti je došao u 18. minutu kada je Salem Al Davsari iskoristio asistenciju Al Burajka.

Poslije odmora, Flamengo je krenuo na sve ili ništa, a već u 49. je na semaforu pisalo 1:1 (strijelac Đorđijan de Araskaeta), da bi u 78. bio potpisan preokret - Enrike je pogodio na centaršut Rafinje. A konačan rezultat je postavio Albulahji autogolom u 82. minutu.

B.T.

Konačno “El klasiko” - čini se nikada toliko dugo iščekivan... Najveći derbi španskog fudbala između Barselone i Reala prvobitno je trebalo da se odigra 26. oktobra, ali je zbog protesta u Kataloniji odložen. Sada dolazi možda i u idealnom trenutku - kada i jedni i drugi imaju po 35 bodova i nalaze se na vrhu tabele.

Neće, međutim, ni ovog puta biti mirno u Barseloni, jer su pristalice jednog od ekstremnijih pokreta nezavisnosti Katalonije najavile protest sa željom da se utakmica ne odigra. Procjena je da bi u okolini “Nou Kampa” moglo da se okupi 20.000 ljudi.

Iz sigurnosnih razloga fudbaleri Barse i Reala do polaska će boraviti u istom hotelu “Princeza Sofija”, koji je udaljen 600 metara od stadiona i zatim neobilježnim autobusima stići do “Nou Kampa”.

Fudbal će večeras biti u sjenci politike “Odlučeno je da zajedno idemo na utakmicu i to ćemo uraditi. Ne bih se više bavio time - najvažnije je da se utakmica odigra”, poručio je trener Reala Zinedin Zidan.

O meču Zizu je rekao...

“Barsa ima Mesija, ali i mi imamo svoje adute - igraće se 11 na 11”.

A čarobnjak Lionel Mesi očekuje težak “El klasiko”,

kao što je i svaki u Barseloni.

“Kada igramo u Madridu, znamo da imamo više prostora - Real tada napada, jer je domaćin i to mu je obaveza. Kod nas su više zatvoreni i zbog toga su mečevi na Nou Kampu teži”, objasnio je Mesi.

Vrijeme je na novu veliku bitku - trenutno je 96:95 za Barsu u pobjedama. K.B.

44

SPORT

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

LINO ČERVAR PRED EP UPOZORAVA NA SNAGU CRNE GORE

LAVOVI IMAJU SJAJNA KRILA, SPOLJNU LINIJU, PIVOTA...

Finiš godine uglavnom je vrijeme kada kreću pripreme za rukometni šou koji kreće u januaru - ovog puta na programu je Evropsko prvenstvo, a ponovo će dio velikog spektakla biti i Crna Gora.

“Lavovi” će igrati u Gracu, a rivali u grupi biće im dobro poznati - Hrvatska, Srbi-

ja i Bjelorusija.

Naravno, favorit je moćna Hrvatska, njen selektor Lino Červar juče je objavio širi spisak, a govorio je i o rivalima u grupi, prije svih od našoj selekciji.

“Nije da se plašimo, ali ne bismo bili mudri ako mislimo da će biti lako. Crna Gora je ponosan narod, ima

sjajna krila, spoljnu liniju i pivota”, počeo je legendarni trener. “Biće kompletna na prvenstvu, a dobila je i svjetske šampione Dance u kvalifikacijama - zaista su snažni i sposobni da pobijede svakoga”.

Crna Gora će Evropsko prvenstvo otvoriti 9. januara upravo protiv Hrvatske. K.B.

DRUGA ABA LIGA, 12. KOLO: SUTJESKA U NOVOM PAZARU

Odbrana smiruje Novi Pazar Sutjeska sjajno “gura” ove sezone u Drugoj ABA ligi, praktično od početka je u zoni plej-ofa, a četvrtu poziciju večeras će čuvati u Novom Pazaru - meč sa istoimenim timom u dvorani “Pendik” počinje u 19 sati. “Čeka nas ekipa koja igra veoma dobro pred svojim navijačima”, upozorava centar Nikšićana Boris Lalović. “Posjeduje kvalitet za gornji dio tabele i svjesni smo da, ako želimo da ih iznenadimo, moramo pristupiti maksimalno an-

ABA 2

19.00h 19.00h 19.00h 18.00h 18.00h 19.00h

12. kolo Večeras Široki - Helios Rogaška – Spars Novi Pazar - Sutjeska Četvrtak Lovćen – Borac Dinamik – Split Sloboda – MZT

TABELA: Borac (10-1) 21, MZT (83) 19, Rogaška (7-4) 18, Sutjeska (6-5) 17, Široki (6-5) 17, Helios (6-5) 17, Split (5-6) 16, Dinamik (5-6) 16, Lovćem (5-6) 16, N. Pazar (4-7) 15, Sloboda (3-8) 14, Spars (1-10) 12.

gažovano prije svega u odbrani. Nadam se da ćemo zgrabiti svaku šansu koja nam se ukaže”.

Na otvaranju sezone Sutjeska je večerašnjeg rivala savladala sa 78:75.

“Novi Pazar se osjetno pojačao nakon te utakmice”, istakao je trener Sutjeske Zoran Glomazić. “Jedino ako damo maksimum možemo da upišemo još jedan trijumf”.

Meč 12. runde Lovćen će odigrati sjutra protiv lidera Borca na Cetinju.

K.B.

FOTO PRIČA

VELIKI LJUDI, VELIKI ŠAMPIONI

Zagreb je prethodnih dana bio domaćin Evropskog prvestva za rukometaše u kolicima, a na zadovoljstvo domaće nacije šampion je prvi put u istoriji postala Hrvatska.

Uspjeh ove selekcije posebno dobija na značaju kada se zna da je Hrvatska prvi meč u istoriji odigrala prije dvije godine. U finalu je bila bolja od Portugala, koji je branio titulu.

Plavi i žuti su do sada odigrali samo jedan meč, a slavio je Oldenburg: Skot Bamford napada Karstena Tadu

BUDUĆNOST GOSTUJE OLDENBURGU

TRAŽI SE R

Budućnost Voli nema šansu da se plasira u TOP 16 fazu Evrokupa - to je postalo jasno nakon što je Trento sinoć savladao Unikahu u Italiji.

Međutim, “plavi” će večeras protiv Oldenburga (20.45, NOVA M) u posljednjem 10. kolu drugoligaškog evropskog takmičenja tražiti reakciju nakon poraza od FMP-a.

Avionom iz Podgorice do Beča, pa opet čeličnom letilicom iz glavnog grada Austrije do Hamburga, pa au-

Budućnost je preko Beča i Hamburga stigla juče u Oldenburg, a trener Petar Mijović nije poveo na put plejmejkera Džastina Kobsa i centra Hasana Martina

GRUPA D

SINOĆ Trento - Unikaha

88:76

VEČERAS 18.00 Galatasaraj - Arka 20.45 Oldenburg - Budućnost Voli TABELA: Unikaha 7-3, Galatasaraj 5-4, Oldenburg 5-4, Trento 5-5, Budućnost 3-6, Arka 3-6.

tobusom do Oldenburga - tako je ekspedicija Budućnost Volija stigla na poprište bitke u Grose Eve areni.

“Nastavljamo ritam od dvije utakmice nedjeljno, Oldenburg nas je savladao u neizvjesnom meču u Podgorici (p.a. 85:83) i to nam je značajno umanjilo šanse za plasman u narednu fa-

NAJVEĆA SPORTS

BRAZIL Najveće i jedino pravo rivalstvo u svijetu fudbala na pijesku - iako je Brazil mnogo uspješniji.

Zemlja u kojoj se djeca praktično rađaju sa loptom na pijesku čak 14 puta je bila najbolja na svijetu, dok Portugal kao najbliži pratilac ima tri titule. A rivalstvo je rođeno kada je Portugal prekinuo imperiju Brazila - na Svjetskom prvenstvu 2001. Prije toga južnoamerič-

20.45 , NE POSTOJI ŠANSA ZA TOP 16

REAKCIJA zu”, rekao je trener Petar Mijović.

Prvak Bundeslig e iz 2009, osvajač Kupa iz 2015. i učesnik Evrolige u sezoni 2013/14. zavisi od tri igrača Hobs je organizator, Polding iskusan šuter, a centar Mahalbašić daje raznovrsnost ekipi...

“Oldenburg je ozbiljan rival, sastavljen od 10-11 igrača koji odlično mogu da odgovore zahtjevima igre. Od našeg posljednjeg susreta, protivnik se pojačao kombo-bekom Larsenom i sigurno nas očekuje dobra provjera. Naravno, i prilika da podignemo nivo igre i pokažemo da smo protiv FMP-a imali samo loš dan”, jasan je 37-godišnji talentovani strateg.

A upravo je reakcija na-

ZORAN NIKOLIĆ: OČEKUJE NAS TEŽAK MEČ PROTIV EKIPE KOJA IGRA DOBRO KOD KUĆE. NA NAMA JE DA DAMO MAKSIMUM I DA POBIJEDIMO kon poraza od “pantera” najbitnija! Plavi su izgubili nakon osam vezanih pobjeda, tako da je neophodno da se vrate na pobjednički put.

“Taj poraz nam je teško pao, jer smo u tom meču odstupili od čvrstine i koncentracije koja nas je krasila u prethodnom periodu dobrih rezultata. Želimo protiv Oldenburga da odreagujemo i povećamo nivo defanzivnog intenziteta i koncentracije”, jasan je Mijović.

B.T.

SKA RIVALSTVA

PORTUGAL ka selekcija osvojila je svih šest Mundijala, a onda je Portugal usred Brazila u polufinalu rasplakao domaću naciju, kasnije i postao prvak. Blistali su tada Alan, Ernani i vječni Mađer, koji je i prije dvadesetak dana sa Portugalom postao šampion svijeta. Svoju 14. titulu Brazil je osvojio prije dvije godine i naravno - najprije je u četvrtfinalu eliminisao Portugal. Burua, Žoržinja i ostale dostojno su naslijedili su Maurisinjo, Rodrigo i društvo. K.B.

Košarkašice Budućnost Bemaxa dočekuju Celje u derbiju 10. kola WABA lige - utakmica se igra večeras u 19.00 u “Bemax areni”. Podgoričanke su nakon dva poraza na otvaranju sezone vezale sedam pobjeda, dok je Celje sa učinkom 8-1.

“Očekuje nas još jedan derbi. Od djevojaka očekujem maksimalnu koncentraciju, veliki intezitet i da daju maksimum. Vjerujem da ukoliko budemo imali takmičarski naboj kao protiv Montane da možemo da slavimo”, kazao je trener Podgoričanki Vladan Radović.

Nikolina Babić, kapitenka “vučica”, vjeruje da će Budućnost Bemax djelovati mnogo bolje nego u prvom meču.

“Celje je izuzetno dobra ekipa, koju odlično poznajemo. Celje je ekipa koja zaslužuje najveći respekt, ali sigurno je da ćemo ih namučiti, jer nikome na našem terenu nećemo prepustiti ulogu favorita”, kazala je Babić.

Optimistički raspoložena na konferenciji za novinare bila je i Aleksandra Katanić.

“Dobro se sjećamo starta sezone, kada smo doživjele težak poraz. Međutim, mislim da se od tada mnogo toga promijenilo, posebno mislim na nas jer smo defintivino drugs ekipa. U mnogo boljem smo ritmu, sada smo kompletne i sigurno je da ćemo imati šta da pokažemo”, rekla je Katanić.

FIBA LŠ: TENERIFE LAGANO DO +30

ATLANTSKI OKEAN PROGUTAO MORNARE foto: championsleague.basketball

Vučice i u derbiju nastavljaju odličan niz?

45

SPORT

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Bilo je jasno i prije meča da Mornar očekuje paklen posao na Kanarskim ostrvima, ali ne i da će tim iz Bara biti samo posmatrač dešavanja u “Santjago Martin areni”.

Jedan od favorita Fiba Lige šampiona pokazao je moć - Tenerife je lagano, sa plus 30, ispratio ekipu Mihaila Pavićevića sa Atlantskog okeana.

Sinoć u 9. kolu grupe C 91:61 za domaći tim. Predvođeni starim dobrim Brazilcem Marselinjom Uertasom i majstorom iz Gruzije Giorgijem Šermandijem domaći tim je već na startu pokazao u kom pravcu će ići meč - čini se da se igrači još nisu ni zagrijali, a na semaforu je stajalo 10:0 za Tenerife. Koliko je španski tim bio dominantan možda i najbolje govori da je do kraja prve četvrtine postigao 33 poena, a Mornar za cijelo prvo poluvrijeme jedva 30. Osim kratkog bljeska i dobrih perioda u trećoj četvrtini ista priča je viđena i u nastavku, pa je Tenerife razliku lagano održavao - sve do konačnih plus 30.

Mornar je tako prekinuo niz od četiri trijumfa na oba fronta i period dobrih igara.

Ipak, za tim iz Topolice najvažnije će biti da bude pravi za vikend kada, u okviru ABA lige, u Bar stiže Cibona. K. B.

IZJAVA DANA Sanjao sam da zaigram sa Zinedinom Zidanom, ali to se nikada nije dogodilo. Kada sam napustio Barselonu, želio sam da odem u Juventus samo zbog toga da bih igrao pored njega.

Nažalost, nikada nisam uspio u namjeri da igram sa Zidanom.

PEP GVARDIOLA, trener Mančester sitija.

TENERIFE

MORNAR

91 61

33 21 18 19 16 14 29 11 Lundberg 4 Justa 13 Uertas 12 Salin 12 Dies 3 Gielo 10 Šermandini 22 Lopes 7 Bogris Guera 3 Suares 3 Konate 2 Trener: Tksus Vidoreta

Pulen 7 Nidam 11 Šehović 4 Rejli-Ros 2 Begić Vujošević Pavićević Voler 8 Markota 7 Vranješ Bjelica 8 Luković 6 Trener: Mihailo Pavićević

SAN KRISTOBAL DE LA LAGUNA - Dvorana: Santijago Martin arena. Sudije: Cici (Albanija), Šarapa (Bjelorusija), Atard (Italija).

GRUPA C Sinoć Nižnji - Bamberg 76:75 Gacijantep - Nimburk 69:79 Tenerife - Mornar 91:61 Danas 18.00h Riga - Peristeri TABELA: Tenerife 8-1, Nimburk 7-2, Nižnji 6-3, Peristeri 5-3, Bamberg 4-5, Mornar 2-7, Gacijantep 2-7, Riga 1-7.

46

SPORT

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

Crna Gora potopila Mađarsku: Baksa benedek bio bez šansi protiv Danila Radovića

Budva lagano do 1/8 finala

SEMAFOR

Plej-of Crna Gora - Mađarska 15:14 Hrvatska - Novi Zeland 15:6 Japan - Asutralija 11:10 Kanada - SAD 6:12 ČETVRTFINALE, danas 14.10h Srbija - Crna Gora 15.20h Španija - Hrvatska 16.40h Italija - Japan 18.00h Grčka - SAD

VELJKO USKOKOVIĆ Srbija u četvrtfinalu? Biće zanimljivo, to su dvije slične vaterpolo škole. Srbija igra odbranu izvanredno, mi smo nešto bolji u napadu i vidjećemo šta će biti.

Bilo je praktično jasno i nakon prvog meča, ali sinoć je zvanično potvrđeno - odbojkaši Budve lagano su se plasirali u osminu finala CEV kupa.

Naš prvak i u revanšu pred svojim navijačima sa maksimalnih 3:0 (po setovima 25:13, 25:18, 25:10) savaladao je Kakanj.

Henri Omar Tapija Santana bio je najbolji u timu Vladimira Vasovića sa 18 poena, a pratio ga je Blažo Milić sa 10.

U osmini finala Budva će igrati protiv Zenita iz Sankt Peterburga.

K.B.

Može li Luka Bar do čuda?

MLADA VATERPOLO REPREZENTACIJA CRNE GORE U ČETVRTFINALU SVJETSKOG PRVENSTVA

KAD JE BILO NAJTEŽE AKULICE POKAZALE ZUBE MAĐARIMA

Možda se činilo, nakon poraza od Sjedinjenih Američkih Država i remija sa Italijom, da se mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore neće dugo zadržati na Svjetskom prvenstvu u Kuvajtu.

Još više sumnji bilo je nakon što su momci Veljka Uskokovića u osmini finala “naletjeli” na moćnu Mađarsku, velikog favorita za zlato, ali...

Ova generacija crnogorskih vaterpolistia još jednom nas je naučila da je nikada ne

treba otpisivati - kada je bilo najteže “ajkulice” su pokazale zube moćnom rivalu, slavile su sa 15:14 (3:2, 6:4, 3:3, 3:5) i obezbijedile plasman u četvrtfinale. A i tamo će ih čekati jedan od najjačih rivala Srbija, danas od 14.10 časova.

“Zasluženo smo među osam najboljih na svijetu od prvog do posljednjeg minuta smo imali ritam i vodili”, bio je zadovoljan nakon meča selektor Uskoković.

I zaista, držala je njegova

selekcija čas vaterpola Mađarima, činilo se i mnogo prije kraja da je završila posao, kada je Uroš Vučurović pogodio za 15:12. Ipak, Mađari se nisu predavali, stigli su na “minus jedan”, imali i napad za izjednačenje, ali u tom trenutku odbrana Crna Gore bila je bez greške.

“Iako su Mađari stizali rezultat pokazali smo karakter i potvrdili da podižemo nivo igre kako turnir odmiče”, dodao je Uskoković. “Za-

dovoljan sam apsolutno svakim segmentom igre, mada odbrana može i mora bolje.

Igrali smo protiv odlične ekipe, ali bili smo bolji”.

Naš najefikasniji igrač protiv Mađara bio je Nebojša Vušković sa četiri pogotka, po tri su postigli Savo Ćetković i Petar Mijušković, a po jednom su se u listu strijelaca upisali Vučurović, Danilo Radović, Miroslav Perković, Dušan Matković i Branko Franeta.

K.B.

BRAZILSKI DŽIU DŽICU - SRĐAN BOŠKOVIĆ OSVOJIO BRONZU NA PRVENSTVU SVIJETA

Veliki korak za mene Crnogorski šampion bio je bez šansi u prvom meču 1/16 finala CEV kupa u Švajcarskoj (poraz 3:0), pa će mu večeras biti potrebno čudo na svom terenu - odbojkašice Luke Bar od 18 časova dočekuju Dudingem.

Damama Vladimira Milačića večeras u “Topolici” je potrebna pobjeda od 3:0 ili 3:1 kako bi izborile “zlatni set” i šansu za narednu rundu - svaki drugi rezultat odgovara švajcarskom timu.

Bolji iz ovog duela u osmini finala će igrati protiv pobjednika dvomeča između Bukurešta i francuskog Le Kanea. K.B.

Američki grad Anahajm u Kaliforniji je bio domaćin IBJJF prvenstva svijeta u disciplini No Gi u brazilskom džiu džicu. A na postolju je završio Crnogorac Srđan Bošković sa bronzanom medaljom oko vrata.

Naš trofejni borac iz kluba Mata Leao je, kao jedini takmičar iz Crne Gore, došao do medalje na petodnevnom sportskom događaju koji je okupio rekordnih 1980 takmičara.

Bošković je osvojio bronzu u srednjoj kategoriji braon pojaseva discipline No Gi do 79,5 kilograma.

“Još sam pod utiscima, ovo je veliki korak za me-

ne. Uspio sam da nastupim i odradim najbolje što mogu, iako mi sami kraj priprema u američkom kampu nije išao na ruku jer sam obnovio stariju povredu i stekao jednu novu, što je značajno uticalo na moj pristup borbama”, rekao je Bošković, koji je glavni dio priprema odradio u matičnom klubu pod vođstvom trenera braće Jokmanović, dok je same pripreme finiširao u Njujorku u “AForce International” akademiji i “Renzo Gracie” akademiji pod okriljem trenera Andre Monteira.

“Moram da budem zadovoljan, privilegija je učestvovati na takvom takmičenju. Želim da se za-

Srđan Bošković na pobjedničkom postolju hvalim mojim trenerima Mladenu i Marku Jokmanoviću i svim kolegama iz kluba Mata Leao koji su mi pomogli u toku priprema”, dodao je Srđan Bošković.

A Bošković je imao uspješnu 2019. godinu - po-

red svjetske bronze, osvojio je duplo srebro na prvenstvu Evrope u disciplini No Gi u Rimu, dva zlata na “IBJJF Minhen open”u, zlato na “IBJJF Budapest open”-u, te dvije bronze na “Rome open”-u.

B.T.

SPORT

SRIJEDA, 18. 12. 2019.

● tifo kutak

47

SPORTSKI EKRAN RTCG 2 18:20 _______________________ Fudbal: Liverpul - Monterej

NOVA M 20:45 __________________ Evrokup: Oldenburg - Buducnost

NOVA SPORT 18:00 ________________________ Evrokup: Galatsaraj - Arka 20:00 ______________________Evroliga: Olimpijakos - Himki

SK 1 CG 12:25 _____________________ Fudba: Gacijantep - Kirklareli 15:25 _____________________ Odbojka (M): Halkbank - Zenit 17:55 ________________________ Evroliga: CSKA - C. zvezda 20:25 _________________________ Evrokup: Partizan - Limož

SK 2

Svrake nikada ne lete same Njukasl i “Sent Džejms park” - svi koji prate fudbal i Premijer ligu dobro znaju da je to mjesto sa jednom od najboljih atmosfera na Ostrvu. Huk koji nosi “svrake” oduševljeva iz kola u kolu, baš kao i vjernost navijača prema crno-bijeloj boji. Čak i kada nema rezultata (što je u posljednje vrijeme čest slučaj), kada su vlasnici kluba totalno protiv svega što ovaj klub predstavlja - kao nedavno Majkl Ešli.

Stanovnici ovog grada, zbog specifičnog naglaska i ponašanja, nazivaju se Džordijevci, a glavna navijačka grupa “Toon Army”.

I ne vole sve što ima veze sa najbližim rivalom i gradom Sanderlendom. Uostalom, Tajn-Ver derbi između ova dva tima jedan od najžešćih u Engleskoj.

K.B.

DN TIKET SAMPDORIJA JUVENTUS A. FRANKUFRT KELN BREŠA SASUOLO ZAMORA ŠALKE

1 2

2,2 4 1 X 2 UKUPNA KVOTA: 42,96

4

MEČA SUSPENZIJE I 12.000 EURA KAZNA JE DISCIPLINSKIH ORGANA BUNDESLIGE ZA GOLMANA ŠALKEA ALEKSANDERA NIBELA. OVAJ ČUVAR MREŽE ZA VIKEND JE “KRVNIČKI” KARATE POTEZOM FAULIRAO FUDBALERA AJNTRAHTA MIJATA GAĆINOVIĆA.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

redakcija@dnovine.me

(desk@dnovine.me)

17:30 ______________________Evrokup: UNIKS - Darušafaka 20:00 _______________________ La liga: Barselona - Real M.

SK 3 18:00 __________________Odbojka (Ž): Luka Bar - Dadingen

SK 4 18:30 ___________________Evrokup: C. Olimpija - Huventud 20:45 __________________ Evrokup: Oldenburg - Budućnost

SK 6 20:00 ____________________________ Evroliga: Alba - Bajern

ARENA SPORT 1 18:55 ___________________ Serija A: Sampdorija - Juventus 21:00 _____________________Fudba: M. junajted - Kolčester 03:25 ______________________________ NBA: Dalas - Boston

ARENA SPORT 2 18:45 ______________________________ Fudba: Lion - Touluz 21:05 ______________________________ Fudba: Le Man - PSŽ

ARENA SPORT 3 18:00 ___________________________ Fudba: Dinamo - Rijeka 20:45 ___________________________ Fudba: Oksford - M. siti

ARENA SPORT 4 18:00 ______________________ Fudba: Bergantinjos - Sevilja 20:45 __________________________ Serija A: Breša - Sasuolo

ARENA SPORT 5 18:00 ___________________________FIBA LŠ: Riga - Peristeri 20:45 ___________________________ Fudba: Everton - Lester

EUROSPORT 2 18:20 ___________________________ Bundes: Bajer L - Herta 20:30 ______________________ Bundes: Frajburg - Bajern M.

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno raste moć kineske vojske

Kina predstavila svoj drugi nosač aviona Kina je juče u aktivnu službu stavila svoj drugi nosač aviona i prvi koji je potpuno proizveden u zemlji, novi simbol uspona moći Kine u jeku suparništva sa Sjedinjenim Američkim Državama u azijskom dijelu Pacifika.

Integracija nosača "Šandong" u pomorske snage obavljena je na svečano-

u američkom kongresu

Usvojene sankcije protiv gasovoda Sjeverni tok 2 Američki Kongres je u sinoć usvojio sankcije protiv ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, za koji Vašington smatra da jača uticaj Rusije u Evropi, dok promoteri tog gasovoda tvrde da će Evropa biti bolje snabdjevena. Sankcije, koje su ranije osudili u Evropskoj uniji kada su počele da se pominju, odnose se na kompanije koje sarađuju u izgradnji ga-

sti u pomorskoj bazi ostrva Hianan, na jugu zemlje. Ceremoniji je prisustvovao i kineski predsjednik Si Đinping koji je obišao počasnu stražu na brodu. Oko 5000 mornara u bijelim uniformama i radnika koji su gradili brod otpjevali su nacionalnu himnu, prenijela je nacionalna televizija

CCTV. Kina je dosad imala samo jedan nosač aviona Liaoning, izgrađen u SSSR koji je u službi od 2012. Drugi koji je od 2017. u fazi testiranja, radi na konvencionalni nenuklearni pogon i može nositi četrdesetak aviona, rekli su stručnjaci. U fazi izgradnje je i treći nosač.

sovoda ispod Baltičkog mora, kako bi se izbjegla Ukrajina, kroz koju je do sada prolazio najveći dio ruskog gasa. Gasovod Sjeverni tok 2 počinje u Rusiji i prolazi kroz pomorske oblasti Finske, Švedske, Danske i Njemačke gdje izlazi na kopno.

Kapacitet će biti 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Biće dugačak 1.200 kilometara.

Prvi koji je nošen na filmu

Supermenov plašt prodat na aukciji za 193.750 $ Prvi plašt Supermena prodat je na aukciji u Los Anđelesu za 193.750 dolara, saopštila je aukcijska kuća Džulijens okšns (Julien's Auctions). Na snimanju filma "Supermen" 1979. godine, Kristofer Riv je nosio ukupno šest crvenih plaštova.

Na aukciji u Beverli Hilsu u ponedjeljak veče je prodato oko 400 predmeta - rekviziti i kostim korišćeni u poznatim holivudskim produkcijama. Uniforma koju je glumac Patrik Stjuart nosio za ulogu kapetana Žan-Luka Pikarda u "Zvjezdanim stazama” prodata je za 28.800 dolara. Kostim Spoka koji je nosio glumac Leonard Nimoj prodat je za 20.000 dolara. Za kombinezon glumca Dena Ekrojda iz serijala "Istjerivači duhova" na aukciji je postignuta cijena od 32.000 dolara.

Anastasija