ANARHOSINDIKALISTIČKI BILTEN
Direktna akcija NOVA SERIJA
BR.8
01. Januar 2022. GOD
BESPLATNO
Borbeno u Novu godinu! Kraj 2021. godine, pored sveprisutne pandemije, obeležile su uspešne blokade i protesti protiv interesa transnacionalne korporacije Rio Tinto. Oni su j asno p okaza li d a su upravo anarhosindikalističke metode najefikasnije u borbi za naša prava. Međutim, ovi protesti su pokazali i problem - pitanje političara koji se mešaju i pokušavaju da zloupotrebe sve široke inicijative. Da bi se ta i slične opasnosti izbegle, potrebno je da se organizujemo u borbene sindikalne organizacij e, suprotst av lj ene i nte re s i m a p ol it i č ar a , g a z d a
i imp erijalista. Novogo dišnji broj Direktne akcije, biltena Anarhosindikalističke inicijative, stoga donosi pregled borbi kojima je Anarhosindikalistička inicijativa pružila podršku u Srbiji i na Balkanu, ali i borbi i a kt iv n o s t i m e dju n aro d n o g revolucinarnog radničkog pokreta u 2021. godini. U ovom broju biltena bavićemo se i borbom protiv neisplaćenih zarada, ali i borbom radnika i radnica iz supermarketa širom Srbije za neradnu nedelju, inicijativi koja je posebno izner virala i kojoj se oštro usprotivio Aleksandar Vučić, predsednik Republike
Srbije i predstavnik prvenstveno EU profiterskih interesa u Srbiji. Anarhosindikalistička inicijativa (ASI), sekcija Međunarodnog udr uženja radni ka i radnica (MUR) u Srbiji, želi da radnicama i radnicima nova 2022. godina donese mnogo uspešnih borbi iz kojih će radnička k las a izaći j ača, s olid ar nij a, s v e s n i j a s o p s t v e n i h i nt r e s a i svojih k lasnih neprijatelja. Uključite se u borbu - pridružite se našem sindikatu!
Blokada autoputa u Beogradu - protesti protiv Rio Tinta ,,Mi, anarhisti, ne želimo da emancipujemo ljude. Želimo da se ljudi emancipuju sami.’’ - Eriko Malatesta
Aktuelno
Generalni štrajk u Fijat Plastiku
Anarhosindikalistička inicijativa je u februaru ove godine pružila podršku radnicima Fijat Plastika iz Kragujevca koji su 2021. godinu započeli generalnim štrajkom zbog smanjenja plata i drugih vidova represije. Ovaj štrajk je i dalje u toku, i samim tim je jedan od najdužih štrajkova u novijoj istoriji Srbije.
Zahtev sindikata koji predvodi štrajk je povraćaj regresa koji je bio na snazi do 1. januara 2021. godine, kao i povećanje nadoknade za plaćeno odsustvo (na kome radnici provode određeni period) sa 60 na 65 odsto zarade. Iako su u pitanju sitni zahtevi, gazde odbijaju da im izađu u susret. Sve se ovo dešava
Protest radnika Fiat Plastik u štrajku
u kontekstu različitih kriminalnih radnji uprave ove kompanije, koja je između ostalog zahtevala potpisivanje kolektivnog ugovora koji bi sadržavao i nelegalnu odredbu o odricanju od prava na štrajk, kao i dodatne izmene pravilnika o radu na štetu radnika. To k o m t r a j a n j a š t r a j k a i z štrajkačkog odbora su istakli kako Fijat zbog štrajka trpi ogromnu štetu, ali i dalje ne želi da ispuni zahteve. Koliko god skromni zahtevi radnika i radnica bili, u očima gazda i njihovih saveznika političara, oni su uvek pretnja po visinu njihovog profita, a samim tim i pretnja po eksploatatorski poredak kakav je kapitalizam. Radi se o tome da ukoliko bi se olako pristalo na ispunjenje zahteva radnika, to bi inspirisalo i podstaklo druge borbe, a to nije u interesu sistema.
Otpuštanja u Juri Početak 2021. godine u Srbiji, ali i u svetu, obeležen je masovnim otpuštanjima radnika, uprkos tome što je smrtonosna pandemija nastavila svoj pohod. U mor u pr imera p os ebno s e
istakao slučaj ozloglašene leskovačke Jure, koja je u januaru 2021. otpust i la 200 radni ka. Anarhosindikalistička inicijativa je pružila podršku otpuštenim radnicima, ukazujući na to da se
nedaće i eksploatacija sa kojima se suočava radništvo u „Juri” mogu naći i na svakom drugom radnom mestu u Srbiji. Uslovljavanja koja direkno krše zakon o radu, a na koja država okreće glavu jer joj je u interesu da taj zakon poštuje samo kako bi zaštitila gazde i uzela još koji dinar, neće prestati dok mi ne kažemo da je dosta. Otpuštanja radnika i radnica nisu od koristi nikome sem gazdi. Sindikalno okupljeni radnici i radnice, kakvi god bili njihovi ugovori, u kojoj god industrijskoj grani za bolje uslove rada mogu se izboriti samo solidarno i složno!
Aktuelno
Borba za neradnu nedelju!
Sa druge strane, ovaj problem je samo delić onoga sa čime se radnice i radnici u marketima (kao i na mnogim drugim mestima) svakodnevno suočavaju, te je i ova borba samo početak. Niske zarade, neadekvatno plaćeni prekovremeni i noćni rad, nemogućnost korišćenja odmora i bolovanja, preopterećenost, su neki od problema sa kojima se radnici moraju izboriti kako bi Iako je jasno zašto je ponekad imali iole dostojanstven život, mnogo lakše samo otići u prodavnicu nedeljom, moramo mislit i i na ljude koji u t im prodavnicama rade. Kao i svi mi, i oni imaju porodice i prijatelje i jednostavno žele da se odmore. Borba za neradnu nedelju je borba svih nas, čak iako ne radimo u marketu, čak i ako gazde i političari potrebu za nečim što se do nedavno smatralo normalnim sada žele da nam predstave kao dokaz lenjosti i nerada. Neradna nedelja je većini ljudi podrazumevana, ali mnogi od radnica i radnika, naročito u uslužnom sektoru, primorani su da i tim danom rade. Organizovanje samih radnika u borbi za svoja prava je ključno, ali i solidarnost ostalih je značajan, a ponekad i neophodan korak kako bi se izborili za ono što nam pripada.
a potpuno reorganizovanje rada i upravljanja istim u korist i kontroli radnica i radnika nam treba biti konačni cilj. Anarhosindikalistička inicijativa je tokom 2021. godine nastavila da podržava borbu za neradnu nedelju. Pozivamo sve koji imaju konkretan problem ili samo dele naše stavove, da nam se jave kako bismo se zajednički organizovali i izborili za naša prava!
Nastavak angloameričke torture nad poslednjim pravim novinarom Direktna akcija je u prethodnim brojevima donosila hronologiju proganjanja, represije i tor ture koju sprovode vlade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije nad antiratnim novinarom i osnivačem Vikiliksa Džulijanom Asanžom. Taj serijal ćemo nastaviti u narednom broju našeg biltena, a u ovom broju, ograničeni prostorom, čitaoce ćemo obavestiti o najnovijem razvoju događaja u ovom istorijskom sudskom procesu protiv istinski nezavisnog novinarstva. Zatočen u Belmaršu, strogo čuvanom zatvoru za najteže prestupnike, u Velikoj Britaniji, državi koja je na zvaničnim listama slobodne štampe u samom
vrhu (!!), nalazi se novinar nad kojim se nastavlja tortura zato što je objavljivao istinite informacije o vojno-industrijskom kompleksu i ratnim zločinima koje sprovode d r ž av e š i rom s v e t a . L e k a r i s u odavno ukazali na to da je Asanžu život ugrožen u ovakvim uslovima, a njegova verenica je nedavno objavila da je u Belmaršu Asanž doživeo blaži moždani udar. To, međutim, nije bilo dovoljno da se spreči donošenje odluke o isporučivanju osnivača Vikiliksa Sjedinjenim Američkim državama. Uprkos velikom broju dokaza o nameri različitih američkih administracija (od Obamine do Trampove) da likvidiraju Asanža,
britanske sudije su 10. decembra 2021. godine donele odluku da je ekstradicija u SAD prihvatljiva. Ova odluka nije konačna i borba za slobodu Džulijana Asanža će se u narednom periodu fokusirati na obaranje ove i ovakve presude.
Iz sveta
Naše izdanje
Plenarni Sastanak Međunarodnog udruženja radnika i radnica u Bratislavi (25-27. 6.)
Iz naše istorije: Ruska revolucija
Tokom 2021. godine u Bratislavi održan je plenarni sastanak, kao i vanredni kongres Međunarodnog u d r u ž e nj a r a d n i k a i r a d n i c a (MUR/IWA-AIT). Na njemu je dominirala tema organizovanja ovogodišnje Međunarodne nedelje protiv neisplaćenih zarada. Pored toga internacionala
re volucionar ni h sindi kat a s e dodatno proširila. Na Kongresu su dve organizacije postale punopravne sekcije MUR, ULET iz Kolumbije i WAS iz Austrije; dok su tri organizacije postale prijateljske organizacije MUR-u: MK sa Filipini, WSI iz Pakistan i SO iz Čilea.
I naš a Anarhosindi ka list ička inicij at iva (ASI) j e u sk lopu akcija Međunarodnog udruženja radnica i radnika uzela učešća, z aj e d n o s a r a d n i c i m a š i rom sveta, u Međunarodnoj nedelji protiv neisplaćenih zarada. Cilj ove borbene nedelje je bio da ukaže na različite oblike krađe z ar a d a - n e i s pl a ć e n e pl ate i prekovremeni rad, neadekvatno plaćen noćni rad, na rad nedeljom
i za vreme praznika, kao i na odsustvo prava na godišnji odmor i bolovanje, te da sumira načine borbe koji su nam kao radništvu dostupni i pozove na organizovanje i zajedničku borbu. Anarhosindikalistička inicijativa je u okviru aktivnosti vezanih za ovu nedelju, sprovela i dve uspešne borbe u kojima su gazde primorane da isplate zarade koje su dugovali radnicima!
Međunarodna nedelja borbe protiv neisplaćenih zarada (11-17. 10.)
Pre samo nekoliko meseci obeležili smo još jednu godišnjicu od izbijanja jednog od najbitnijih događaja u istoriji savremenog čovečanstva. Zbog toga smatramo da je korisno podsetiti na izdanje našeg Centra za liberterske studije koje obrađuje neke asp ekte upravo ove te me. U pit anju su dve važne studij e objavljenje u formi publikacije, Fabrički komiteti u ruskoj revoluciji, R . M. Džouns a i Sindi ka list i u ruskoj revoluciji, G. P. Maksimov-a. One su pisane iz slobodarske, a ne partijske perspektive i upoznaju sa osnovnim elementima radničkih d o st i g nu ć a u r uskoj re volu c ij i, kao i sa ideološkom alternativom boljševizmu - anarhosindikalizmom. Uz potonju studiju priređena su i još dva kratka teksta G. P. Maksimova: O sindikatima i fabričkim komitetima i Kontra-revolucija i Sovjetski Savez. Kao poseban dodatak priložen je i nacrt Statuta fabričkih komiteta. Knjiga je dostupna po veoma povoljnoj ceni, od samo 250 dinara, u svim boljim knjižarama ili direktno od nas na: telefon: 063/1165551 ili na mejl: cls@inicijativa.org
Nasilni masovni protesti metalskih radnika u Španiji bi primorali gazde na povećanje plata. Iako su na kraju protesta žuti sindikati potpisali manje povoljne ugovore sa gazdama, ipak je masovna reakcija met a lsk i h radni ka usp el a d a promeni status kvo i pokaže da ne postoji alternativa organizovanom radničkom buntu.
Sindikalna konfederacija Anarhosindikalistička inicijativa (ASI) je propagandno-borbena anarhistička revolucionarna sindikalna organizacija, koja se bori za društvo bazirano na individualnoj i kolektivnoj slobodi, ravnopravnosti i solidarnosti, lišeno svih oblika represije, hijerarhije i vlasti čoveka nad čovekom. ASI je Sekcija Međunarodnog udruženja radnika i radnica (MUR-AIT-IWA) Direktna akcija nastavlja tradiciju časopisa Hleb i sloboda, čiji je prvi broj štampan 1905. u Beogradu Direktna akcija se finansira vašim donacijama. Ako želite da nas podržite na ovaj način, novac možete uplatiti na račun Centra za liberterske studije: 200-2269920101033-28
Uredništvo: Ivan Lazarević, Milanka Jovičić, Marko Borisavljević, Ana Jovanović
CIP: 329(497.11) ISSN 1821-0813 COBISS.SR-ID 107264780
Kraj 2021. godine obeležila je borbena španska radnička klasa koja je, uz učešće pripadnika španske sekcije MUR , ušla u okršaje sa gazdama i vlastima. Tokom sedam dana masovnih protesta i štrajka, gotovo 30.000 radnika je učestvovalo u blokadi privrede i sukobima sa policijom u španskom gradu Kadizu, kako
Priloge i pisma slati na kontakt adresu. Kontakt: tel. 063/1165551 e-mail: da@inicijativa.org web: www.inicijativa.org fb: https://www.facebook.com/laboratorija. slobode/ Rukopisi ne gore.