DIJABETES-SLATKI ZIVOT 3-2020

b pr esp im lat jer ni ak

PREUZMITE ČASOPIS www.dijabetes.hr

Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Dijabetes slatki

Časopis za zdrav život

život

Broj 3 - lipanj 2020.

Tema broja:

ŠEĆERNA BOLEST I HIPERTENZIJA

EKSKLUZIVNO

Intervju s prof. dr. sc. Bojanom Jelakovićem, dr. med.

PREHRANA

DJEČJI KUTAK

IZ UDRUGA

VIL-4-34-O/HR2006038949/2020-06-03

Sandoz d.o.o. Maksimirska 120, 10000 Zagreb, tel. 01 2353 111, www.sandoz.hr

SADRŽAJ

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

Dijabetes/Slatki život Dijabetes/Slatki ISSN 1333-8404 (Tisak) život ISSN 1333-8404 ISSN 2459-7945 (Online) (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) udruga, Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. godina Zagreb, broj Ilica 3/2020., 48/II, tel./fax: 01izlaženja 4847 807,XXVI. Zagreb, Ilica 48/II, tel: 01 4847 807, e-mail: casopis@dijabetes.hr e-mail: casopis@dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr web: http://www.dijabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u udruga u kojem Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih kojem pišemo načinu života, tjelovježbi i pišemoo zdravom o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj pravilnojprehrani, prehrani,a azazaosobe osobesa sašećernom šećernom bolešću, bolešću, one koji o njima one kojibrinu o njima iližive s njima žive donosimo i članke poznatih ili sbrinu njima donosimo i popularne popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti za dobrukako regulaciju šećerne kronične bolesti kako bi se bi se izbjegle komplikacije. izbjegle Časopis kroničneizlazi komplikacije.

6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji Časopis žele izlazi dostavu 6 puta godišnje i besplatan je, anaplaćujemo za na kućnu adresu troškove one kojipoštarine žele dostavu na kućnu adresukuna naplaćujemo u iznosu od 30,00 koju treba platiti troškovena poštarine u iznosu od 30 kn koju treba IBAN: HR6223600001101494782. uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782 PotvrduPotvrdu o uplati os adresom OBAVEZNO poslatiOBAVEZNO poslati uplati s adresom za dostavu na fax: na našu e-mail adresu: dijabetes@dijabetes.hr.

01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr

Izdavač:Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA UDRUGA

Glavna urednica: Glavni urednik: Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Davor Bučević, prof., mr.oec.

Grafičko oblikovanje i priprema: Grafičko oblikovanje i priprema: Lara Žigić Lucija Kolarić Lektura/Redaktura: Branimir Markač Tisak: Lektorica: prof.

PrinteraSilvija GrupaBrkić d.o.o.,Midžić, Sveta Nedjelja Tiskano: svibanj 2017., u 30 000 primjeraka Tisak: Urednički savjet: d.d.

VJESNIK Prim. Želimir Beer, dr.med.

Irena Tiskano: lipanj 2020./ prof.dr.sc. u 30 000 primjeraka Colić Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. Urednički / Božena Dakić, savjet:dijetetičar / prof.dr.sc.

Miroslavdoc.

Dumić, Branka/Duvnjak, vms dr. med. / Eva dr. sc.dr.med.

Dario /Rahelić Tomas Matić, / prim. Vesna dr.med. / prof.dr.sc. Željko Pavić,Goldoni, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane / Vilma Metelko,Kolarić, dr.med. dipl. / mr.sc.

Manja Prašek, / La Grasta med. techn. / prim.dr.med.

Lavinia prim. Ana Švast-Singer, dr.med.

Sabolić, dr. med.

Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja Uredništvo korekture, lekture i kraćenja tekstova uz poštivanjezadržava autorskihpravo prava.redakture, Rukopisi, slike i tekstova poštivanje prava. Rukopisi, slike i crteži se ne crteži se ne vraćajuuz ukoliko to nijeautorskih izričito dogovoreno.

U vraćaju ukoliko to Pravilnika nije izričito dogovoreno. skladu s člankom 9. točka 4. o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Dijabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika Hrvatski savez dijabetičkih udruga iuUredništvo časopisa HLK-a, članci objavljeni časopisu Dijabetes/Slatki život boduju Dijabetes/Slatki život po ne preuzima se s 2 boda članku. nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa Dijabetes/ vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Dijabetes/Slatki život.

Dijabetes www.dijabetes.hr

ODJECI S KONGRESA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLESTI HRVATSKE ŠEĆERNA BOLEST I HIPERTENZIJA

55

UVODNIK UVODNIK

6

INTERVJU TEMA BROJA 12 Šećerna bolest i hipertenzija

6

13. kongres osoba sa šećernom bolesti 16 Hrvatske Šećerna bolest i kronična bubrežna bolest 18 Strukturirana D vitamin sunca edukacija osoba sa šećernom 22 bolesti Anketa – šećerna bolest u Republici Hrvatskoj

sa šećernom 24 Tranzicija Halo, halobolesnika – Info telefon HSDU-a bolesti tip 1 26 30 32

iz pedijatrijske u internističku skrb Popis udruga članica HSDU-a

Utjecaj tjelesne aktivnosti na regulaciju Pitajte stručnjaka šećerne bolesti Recepti

Dječji kutakI AKCIJE 2338 DOGAĐANJA

kamp za djecu i mlade 40 Ljetni IZ UDRUGA

24

RECEPTI I PREHRANA

Mikrobiota, probiotici i dijabetes Vegetarijansko-veganska dijeta u djece Recepti

3

POSTIZANJE TERAPIJSKIH CILJEVA MOŽE BITI SLOŽENO ZA OSOBE S DIJABETESOM...

...MEĐUTIM, ZA BOLJE RAZUMIJEVANJE BOLESTI I USTRAJNOST NA TERAPIJI...

...POSTOJI I NIZ EDUKATIVNIH MATERIJALA KAO POMOĆ TIJEKOM LIJEČENJA.*

PP-LD-HR-0013, 19.3.2019.

*Za više informacija kontaktirajte svog zdravstvenog radnika

UVODNIK Zrinka Mach, mag. soc. geront.

Prilagodba na novo normalno vrijeme

U očekivanju ljepšeg vremena i s popuštanjem mjera Kriznog stožera vezanog za koronavirus, moglo se očekivati kako će za udruge i osobe sa šećernom bolešću, kao uostalom i za sve građane, nastupiti bolje vrijeme. Nažalost, demantiraju nas svakodnevna izvješća u posljednje vrijeme kako se broj oboljelih od COVID-19 povećava. Ovakva situacija vjerojatno će se nastaviti, što će dovesti do pogoršanja i ovako loše gospodarske situacije, a koja će se reflektirati i na rad nevladinog sektora.

Svjedoci smo da su neki gradovi i županije prestali s financiranjem udruga kroz natječaje i projekte predviđene za 2020. godinu.

Posljedično tome, a ako se situacija s pandemijom ne popravi, morat ćemo i mi u udrugama početi, ako već nismo, drugačije funkcionirati.

Dodatno zabrinjava i kako će funkcionirati zdravstveni sustav, ne samo zbog teže fizičke dostupnosti zdravstvenih ustanova, nego i zbog velikoga duga koji bolnice imaju prema veledrogerijama, što može dovesti do nestašice lijekova. Stoga moramo ozbiljno shvatiti situaciju s obzirom na to da osobe sa šećernom bolešću spadaju u rizičnu skupinu od obolijevanja od COVID-19 te se ponašati odgovorno, a sve u skladu s epidemiološkim mjerama i uputama svojih liječnika. Pokušajmo i sami utjecati na svoje zdravstveno stanje tako da redovito uzimamo svoju terapiju i pridržavamo se zdravih životnih navika. Ne treba stvarati paniku, nego se ozbiljno suočiti sa svim mogućim posljedicama koje nam situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa može donijeti.

Hrvatski savez dijabetičkih udruga uspio je, unatoč svim teškoćama, osmisliti i realizirati nove uz već postojeće projekte.

O tome su sve udruge članice Saveza redovito informirane putem elektroničke pošte i telefona, a sve što se radi objavljujemo i na našem web portalu www.dijabetes.hr kao i na Facebook stranici.

Pokušavamo svojim projektima obuhvatiti što više osoba sa šećernom bolešću pa smo osim časopisa Dijabetes/slatki život, pisanih edukativnih materijala koje šaljemo udrugama i Info telefona prisutni na online platformama te na taj način kroz tekstove, savjete, odgovore na upite svim zainteresiranima omogućavamo dostupnost sigurnih i provjerenih informacija, savjeta i preporuka. U tome nam nesebično pomažu zdravstveni djelatnici, a ponajviše liječnici i medicinske sestre iz SK „Vuk Vrhovac“ KB Merkur. Nažalost, zbog epidemiološke situacije neke od projekata poput Ljetnog kampa i radionica najvjerojatnije neće biti moguće organizirati, kako ne bismo ugrozili zdravlje i život sudionika. Nadajmo se da će u skorije vrijeme biti povoljnija situacija i da ćemo se vratiti u normalno vrijeme u kojemu ćemo moći organizirati javnozdravstvene akcije, predavanja i radionice.

Dijabetes www.dijabetes.hr

Do tada ćemo se prilagoditi novom normalnom vremenu koje nam uvjetuje fizičku distancu, redovito nošenje maski, održavanje osobne higijene, higijene prostora, izbjegavanje gužvi te putovanje samo ako je nužno.

Tema je ovog broja časopisa šećerna bolest i hipertenzija – dva velika javnozdravstvena problema koja se međusobno isprepliću.

Poznato je da arterijska hipertenzija i dijabetes pripadaju među najčešće kronične nezarazne bolesti. Unatoč tomu što se obje bolesti u najvećem broju slučajeva mogu prevenirati ili odgoditi, za liječenje komplikacija uzrokovanih dijabetesom i arterijskom hipertenzijom ulažu se velika financijska sredstva. O arterijskoj hipertenziji, njezinoj učestalosti, povezanosti s dijabetesom te važnosti edukacije i prevencije razgovarali smo s prof. dr. sc. Bojanom Jelakovićem, dr. med., internistom – nefrologom i hipertenziologom, predsjednikom Hrvatskoga društva za hipertenziju i pročelnikom Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, KBC Zagreb, Referentnoga centra za hipertenziju Ministarstva zdravstva i Europskog centra izvrsnosti za hipertenziju.

O šećernoj bolesti i hipertenziji kao i o šećernoj bolesti i kroničnoj bubrežnoj bolesti možete pročitati u tekstovima koje je napisao Ivan Durlen, dr. med., specijalist interne medicine, nefrolog.

Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane za ovaj broj časopisa piše o smanjenju unosa soli čijim prihvaćanjem smanjujemo rizik od srčanog udara i bolesti srca.

U ovom broju donosimo i tekstove Anice Badanjak, dr. med., endokrinologinje i dijabetologinje o vrlo aktualnim temama: o COVID-19 i relaksacijskim mjerama, D vitaminu te podsjetnik o njezi stopala.

U časopisu možete pronaći recepte, crtice iz rada udruga te opis aktivnosti naših malih heroja u Dječjem kutku i popis udruga kako biste vidjeli gdje se sve naše udruge nalaze i mogli se učlaniti u njih, jer sve je lakše kad možete razmijeniti vlastita iskustva i shvatiti da niste sami u svojoj bolesti.

Kako želimo da se osobe sa šećernom bolešću što aktivnije uključe u rješavanje problematike negativnih trendova vezanih uz šećernu bolest, a posljedice svega najviše trpe oboljeli, u časopisu donosimo anketu kojom želimo upotpuniti sadašnju slika stanja u RH kako bismo u daljnjim aktivnostima mogli jasno prezentirati „našu stranu priče“. Molimo vas da popunite obrasce ankete te nam ih pošaljite poštom ili nam se obratite direktno na mob.

0913131080 i 0913131020 radi dogovora kako bismo bili što brži u prikupljanju podataka.

5

Arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak) jedna je od najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti u svijetu i velik javnozdravstveni problem. Kakva je epidemiološka situacija u svijetu i razlikuje li se RH po broju oboljelih u odnosu na svijet?

Arterijska hipertenzija najčešća je nezarazna bolest današnjice i svaki treći odrasli stanovnik Zemlje ima povišen arterijski tlak. Treba odmah naglasiti kako arterijska hipertenzija nije samo povišen arterijski tlak, nego je to kompleksan sindrom s brojnim metaboličkim poremećajima, ubrzanim starenjem i često udruženim pobolom i subkliničkim oštećenjima ciljnih organa. Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je stalna, nažalost ne dolazi do pada, a za nas je dodatno poražavajuće što se Hrvatska nalazi u dijelu svijeta s najvećom učestalosti arterijske hipertenzije i u muškaraca i u žena.

Iako od arterijske hipertenzije obolijeva gotovo 40% svjetskog stanovništva, ona se još uvijek ne doživljava kao ozbiljan zdravstveni problem. Zašto je to tako?

Intervju s Bojanom Jelakovićem, dr. med.: Hipertenzija i dijabetes HSDU

Mjesec svibanj posvećen je podizanju svijesti o važnosti arterijske hipertenzije koja poput dijabetesa predstavlja velik javnozdravstveni problem. Kako su arterijska hipertenzija i dijabetes međusobno povezani, a to je ujedno i tema ovog broja časopisa, razgovarali smo s idealnim sugovornikom za ovu priliku, prof. dr. sc. Bojanom Jelakovićem, dr. med., internistom – nefrologom i hipertenziologom, predsjednikom Hrvatskoga društva za hipertenziju i pročelnikom Zavoda za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju, KBC Zagreb, Referentnoga centra za hipertenziju Ministarstva zdravstva i Europskog centra izvrsnosti za hipertenziju.

6

To je na žalost tako, premda je arterijska hipertenzija glavni čimbenik kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog rizika. Na to pitanje postoje barem dva odgovora. Kao prvo, arterijska hipertenzija je dugo vremena bez simptoma i bolesnici to omalovažavaju, ne mjere tlak redovito, a još rjeđe uzimaju propisanu terapiju. S druge strane, niti u stručnim krugovima nije dovoljno razvijena svijest o važnosti arterijske hipertenzije pa tako danas u Hrvatskoj ne postoji nacionalni program koji bi vodio brigu o najčešćoj bolesti današnjice, što je zaista neobično, ali i sramotno. Ulažu se velika sredstva u liječenje komplikacija arterijske hipertenzije umjesto da se fokusiramo na prevenciju i edukaciju, jer se u velikom broju slučajeva arterijska hipertenzija može prevenirati.

Koji su uzroci nastanka arterijske hipertenzije?

Arterijsku hipertenziju dijelimo na primarnu i sekundarnu.

Sekundarne hipertenzije su oni oblici ove bolesti gdje možemo definirati uzrok povišenju arterijskoga tlaka.

Danas su najčešći uzroci sindrom isprekidanoga sna (engl. sleep apnea syndrome), primarni aldosteronizam, kronična bubrežna bolest ili oštećena bubrežna funkcija, suženje jedne ili obje bubrežne arterije itd. Primarna hipertenzija je znatno češća i taj je oblik jednim dijelom nasljedan, ali u najvećem broju slučajeva odraz je nezdravoga života. To najbolje pokazuje kako je sustav zakazao i kako nema prave prevencije i edukacije koja bi suzbila tako veliku prevalenciju arterijske hipertenzije, koja je, ponavljam, najčešća bolest današnjice i nije slučajno nazvana ubojica broj jedan.

Koji su čimbenici rizika za nastajanje arterijske hipertenzije?

Kao što sam već naveo, to je nezdrav način života – pretilost, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske

soli, premalen unos voća i povrća, izloženost stresu. Dakle, kao što vidite, opet velik broj čimbenika koji se mogu spriječiti i otkloniti pravodobnim mjerama i na prvom mjestu edukacijom već od vrtića te suradnjom s prehrambenom industrijom.

Koji su simptomi arterijske hipertenzije na koje bismo trebali obratiti pažnju?

Prokletstvo arterijske hipertenzije jest u tome što je to bolest koja je prisutna niz godina bez simptoma. Mogu se javiti nespecifični simptomi kao glavobolje, zujanje u ušima, vrtoglavica, smetnje vida, brže umaranje, zaduha, noćno mokrenje itd. Drugo prokletstvo arterijske hipertenzije jest to što se tegobe često javljaju nakon uvođenja terapije kao nuspojave lijekova ili jednostavno nepriviknutosti na niže vrijednosti tlaka, zbog čega bolesnici često prestaju uzimati lijekove. I to se može prevenirati edukacijom, no i ovdje je edukacija često manjkava.

Zašto povišeni krvni tlak zovemo tihim ubojicom i koje komplikacije može uzrokovati?

Objasnio sam zbog čega arterijsku hipertenziju zovemo tihim ubojicom te naveo da je glavni nezavisni čimbenik kardiovaskularnog rizika. Osobito je važno ponoviti kako je to čimbenik koji možemo prevenirati. Arterijska hipertenzija oštećuje srce, bubrege, mozak, oči i krvne žile.

Razlikuje li se učestalost arterijske hipertenzije u odnosu na spol?

Arterijska hipertenzija češća je u muškaraca nego u žena u ranim i srednjim godinama, a ulaskom žena u menopauzu razlika nestaje, da bi na koncu bila češća u žena.

Poznato je da i djeca mogu imati hipertenziju.

Koliko često djeca imaju povišeni krvni tlak? Što je uzrok arterijske hipertenzije kod njih?

Arterijska hipertenzija nije tako česta u djece kao u odraslih, no zamijećeno je kako učestalost prevalencije arterijske hipertenzije u djece zadnjih godina raste, što je povezano s porastom pretilosti i s prevelikim unosom kuhinjske soli.

Tu je ključna uloga društva i države da reagira i prekine taj loš početak života jer danas neki pesimisti, ili su to možda realisti, navode kako će u 21. stoljeću po prvi put u povijesti čovječanstva doći do skraćivanja ljudskoga vijeka i kako će današnji adolescenti živjeti kraće od svojih roditelja.

Treba li bolji dokaz o tome koliko je arterijska hipertenzija smrtonosna? Treba li bolji poticaj za radikalnu promjenu u pristupu arterijskoj hipertenziji? Treba li još nešto kako bi se počelo sa sustavnim promjenama od malih nogu?

Arterijska hipertenzija je učestali problem kod osoba sa šećernom bolešću. Koliko se češće javlja u odnosu na tzv. zdravu populaciju?

nego u općoj populaciji jer su arterijska hipertenzija i šećerna bolest dva loša brata ili dvije loše sestre koje su dobrim dijelom posljedica istih loših životnih navika koje sam spomenuo. Uz to, napredovanjem šećerne bolesti dolazi do oštećenja bubrežne funkcije i do promjena na krvnim žilama, što dodatno povisuje vrijednosti arterijskoga tlaka.

Kada su udruženi, oni su znatno pogubniji te je rizik infarkta, moždanoga udara, bubrežne bolesti ili smrti nekoliko puta veći nego kada se pojavljuju sami.

Koje su ciljne vrijednosti krvnog tlaka kod osoba sa šećernom bolešću?

O ciljnim vrijednostima arterijskoga tlaka vode se dugogodišnje rasprave i razna stručna društva imaju različite ciljne vrijednosti. Budući da je ukupan kardiovaskularni rizik kod bolesnika sa šećernom bolesti veći, tada većina smatra kako ciljne vrijednosti trebaju biti niže od 140/90 mmHg, koliko je određeno za većinu bolesnika kada se arterijski tlak mjeri klasično u ordinaciji. Predložene vrijednosti za bolesnike sa šećernom bolesti kreću se od 130/80 mmHg do 135/85 mmHg i tome treba težiti, ali ne ići puno ispod tih vrijednosti jer to može biti kontraproduktivno.

Što mogu osobe sa šećernom bolešću poduzeti kako bi krvni tlak održavali u zadanim vrijednostima?

Kao i svi ostali bolesnici, mogu i moraju trajno slušati dobivene preporuke o zdravom načinu života – o redovitoj dnevnoj tjelesnoj aktivnosti, o regulaciji prekomjerne tjelesne mase, o vođenju brige o malom unosu kuhinjske soli i svim drugim preporukama za zdrav život. Nadalje, moraju redovito svakodnevno bez preskakivanja uzimati sve lijekove koji su im preporučeni, a svoje tegobe, dvojbe ili strahove moraju podijeliti sa svojim liječnikom i medicinskom sestrom i nikada ne smiju na svoju ruku samostalno mijenjati terapiju.

Koliko je važan multidisciplinarni tim u liječenju arterijske hipertenzije i dijabetesa?

Uvijek kada govorimo o arterijskoj hipertenziji ističemo važnost multidisciplinarnoga pristupa, a to je posebno važno kod bolesnika sa šećernom bolesti. Odluke o dijagnostici i terapiji moraju biti donesene zajednički.

Jesu li u RH dostupni svi lijekovi za liječenje hipertenzije?

Da. Naši građani nisu dovoljno svjesni privilegiranoga stanja u kojem žive kada govorimo o dostupnosti svih lijekova te načinom na koji bolesnici trebaju participirati. To treba cijeniti, a najbolji način pokazivanja zahvalnosti državi i društvu jest redovito uzimanje lijekova te općenito aktivno sudjelovanje u brizi za vlastito zdravlje.

Arterijska hipertenzija češća je u osoba sa šećernom bolesti Dijabetes www.dijabetes.hr

7

Sve se više koriste uređaji za samostalno kućno mjerenje arterijskoga tlaka. S obzirom na njihovu veliku ponudu na tržištu, kako možemo znati što izabrati? Koji su uređaji pouzdani, a njihove vrijednosti točne?

Mjerenje arterijskoga tlaka uređajima za kućno mjerenje važno je u dijagnostici i praćenju svakoga bolesnika. No, važno je da bolesnik zna pravilno mjeriti arterijski tlak i da koristi pouzdan uređaj i orukvicu (manžetu) odgovarajuće veličine. U suprotnom takva mjerenja mogu biti pogrešna i mogu zavoditi na krivi put. O vrsti uređaja svatko se treba savjetovati sa svojim liječnikom, kao i o načinu te broju mjerenja.

Što je kontinuirano mjerenje krvnog tlaka (KMAT), tzv. Holter tlaka, koliko je ono važno kod osoba sa dijabetesom i kada bi se ta pretraga trebala provesti?

Kontinuirano mjerenje arterijskoga tlaka (KMAT) dodatno je pomagalo u dijagnostici i praćenju bolesnika s arterijskom hipertenzijom. Ova metoda mjerenja omogućava nam da dobijemo podatak i o noćnim vrijednostima arterijskoga tlaka u vrijeme kada bolesnik spava. Ova metoda ima još niz drugih prednosti i danas se smatra da bi ju trebalo primjenjivati kod svih bolesnika s arterijskom hipertenzijom, kako u dijagnostici tako i u praćenju. Gotovo petina bolesnika ima takozvanu hipertenziju bijele kute, što znači da im je tlak povišen samo u prisutnosti liječnika i medicinske sestre, a kod kuće u vlastitom okruženju arterijski je tlak normalan. Najveći broj tih osoba ne treba liječiti lijekovima.

S druge strane, oko 15% osoba kod liječnika ima normalne vrijednosti arterijskoga tlaka, ali kada su izloženi uobičajenim okolnostima njihov tlak je povišen. To je tzv. maskirna hipertenzija. Te osobe ponekad nisu dovoljno dobro liječene ako se vrijednosti tlaka prosuđuju samo na temelju mjerenja u ordinaciji. Ovo su neki od pokazatelja koliko je važno kod osoba s povišenim vrijednostima arterijskoga tlaka ili već dijagnosticiranom arterijskom hipertenzijom učiniti KMAT. Idealno bi bilo svakom bolesniku s arterijskom hipertenzijom primijeniti KMAT.

Koje su se promjene dogodile u RH donošenjem i provođenjem Strateškog plana za smanjivanje prekomjernog unosa kuhinjske soli u kojem ste vi aktivno sudjelovali?

Strateški plan za smanjivanje prekomjernoga unosa kuhinjske soli jedna je od svijetlih točaka hrvatske preventivne medicine i velikim naporima uspjeli smo dobiti dio prehrambene industrije za partnere. Tako velik dio pekarske industrije postupno smanjuje udio kuhinjske soli u kruhu i to je regulirano pravnim aktom, što je ponos Hrvatske. Uz to, poznato vam je kako je najveća mesna industrija u Hrvatskoj PIK Vrbovec u svim svojim proizvodima smanjila kuhinjsku sol za 25%, što je također ponos Hrvatske. Za sada je to jedina mesna industrija i to je izdvaja od ostalih, a nadam se da

8

će njen primjer ubrzo slijediti i ostali. Nadalje, edukacijom populacije podigli smo svijest o štetnosti kuhinjske soli i nadam se da ćemo u sljedećim godinama nastaviti tim putem tako da za 10 godina možemo očekivati pad prevalencije arterijske hipertenzije i smanjenje kardiovaskularnog pobola i smrtnosti u Hrvatskoj, kao što je već opaženo u nekim drugim državama.

O važnosti prevencije arterijske hipertenzije, ali i dijabetesa, kao i o edukaciji govori se samo prigodno. Što možemo svi zajedno učiniti da osvijestimo javnost o učestalosti obje bolesti kao i o posljedicama koje neprepoznavanje bolesti kao i neliječenje može uzrokovati? Što više govoriti, raditi svaki u svom dvorištu punim plućima i srcem, te se nadati odlučnijim i odgovornijim političarima koji će nam pomoći u ostvarivanju cilja, a to je smanjivanje smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti za 25% kao što je zadala Svjetska zdravstvena organizacija, a politički su podržali i Ujedinjeni narodi. Hrvatska je potpisnica tih dokumenata i to bi trebalo biti obvezujuće kako za zdravstvene radnike tako i za političare.

Za vrijeme pandemije COVID-19 osobe s kroničnim bolestima nisu bile u mogućnosti doći na svoje redovite kontrolne preglede. Mislite li da će to ostaviti posljedice na takav način da će se povećati broj komplikacija kod osoba sa šećernom bolešću i arterijskom hipertenzijom?

Moguće je, ali taj period od 2 mjeseca moći će se anulirati budu li bolesnici još revnije surađivali s liječnicima i budu li još bolje i više slušali i pridržavali se uputa.

Kako vidite budućnost liječenja osoba s kroničnim bolestima ako se pandemija koronavirusa nastavi na jesen i zimu, a još na tržištu ne budu dostupni cjepivo i lijekovi?

Već smo dosta naučili kako se ponašati u pandemiji, tako da ćemo za eventualni drugi val biti još spremniji. Bolesnici imaju sve lijekove koji su im potrebni, ali moraju postati sve svjesniji i sve odgovorniji za svoje zdravlje neovisno o tome jesu li im zdravstveni radnici dostupni ili ne. Dakle, moraju se još strože pridržavati pravila zdravoga života i biti redoviti u uzimanju lijekova. Ako ne budu mogli na uobičajen način doći po savjet kod liječnika morat će naučiti više koristiti elektronički način komuniciranja. No, kao što sam rekao, za drugi val ćemo biti još spremniji i organiziraniji i nikome neće ništa nedostajati, kao što je to i sada u najvećem broju bio slučaj. Za kraj ću ponoviti: bilo pandemije ili ne, svi su cijeli život odgovorni za svoje zdravlje, moraju biti aktivni i iskreni partneri svom liječniku i medicinskoj sestri za svoje vlastito dobro.

SMANJENJEM UNOSA SOLI smanjujemo rizik od srčanog udara i bolesti srca Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane Služba za prehranu i dijetetiku KBC Zagreb Najčešće se na deklaraciji navodi količina natrija (Na), ako pak želimo znati koliko je to soli (NaCl), tada količinu Na pomnožimo s 2,5.

Sol je neophodan dodatak bez kojega mnoga jela ne bismo mogli konzumirati jer bi za nas bila neprihvatljivog okusa.

Danas kuhinjska sol ima široku primjenu i koristi se kao začin u svrhu poboljšanja okusa hrane, kao konzervans za sprječavanje kvarenja namirnica, za održavanje boje i teksture proizvoda i slično. No ipak, za očuvanje zdravlja nužan je njen pravilan i umjeren unos u organizam. Natrij iz kuhinjske soli važan je mineral i bez njega organizam ne može funkcionirati. Dnevna potreba za natrijem za djecu u dobi od godinu dana iznosi 225 mg, dok je za osobe starije od 18 godina minimalna potreba 500 mg, gdje predložene vrijednosti ne podrazumijevaju gubitke zbog dugotrajnog znojenja. Bez obzira na vitalnu ulogu u odvijanju raznih biokemijskih procesa, kuhinjska sol se ipak Dijabetes www.dijabetes.hr

smatra rizičnim čimbenikom za razvoj nekih bolesti i stanja.

Ubrzan način života, loše prehrambene navike, priprema hrane i dosoljavanje prilikom konzumacije uzroci su prekomjernog unosa kuhinjske soli. Činjenica je da samo oko 25% unosa natrija dolazi iz soli dodane u hranu tijekom pripreme ili za stolom. Ostala je skrivena u obrađenim i industrijski pripremljenim namirnicama.

Industrijski proizvedena i/ili prerađena te konzervirana hrana, kruh, pekarski proizvodi i tjestenina odgovorni su za 75 posto soli koja se unosi u organizam.

Rizik prekomjernog unosa soli „Visoka potrošnja natrija (> 2 grama dnevno, što odgovara 5 g soli dnevno) i nedovoljan unos kalija (manje od 3,5 grama dnevno) doprinose visokom krvnom tlaku i povećavaju rizik od srčanih i moždanih udara.“ Ovo je prva rečenica koja je navedena na stranicama SZO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) u poglavlju o restrikciji soli. SZO je u globalne dobrovoljne ciljeve

9

za prevenciju i kontrolu nezaraznih kroničnih bolesti uvrstila smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli za 30 posto do 2025. godine. Preporuke europskih smjernica za smanjenje arterijskog tlaka i srčanožilnog rizika uključuju prestanak pušenja, redovnu tjelesnu aktivnost, smanjenje tjelesne mase, smanjenje unosa kuhinjske soli, umjeren unos voća, povrća i mesa te smanjenje unosa zasićenih masnoća i transmasnih kiselina.

Rezultati provedenih studija pokazuju da smanjenje unosa soli za 3 g/dan smanjuje rizik srčanog udara za 13 posto, a ishemijsku bolest srca (smanjenje protoka krvi kroz srčane krvne žile) za 10 posto. Smanjenje unosa soli na 5-6 g/dan značajno bi pridonijelo prevenciji srčanožilnih, bubrežnih i niza drugih bolesti, kao i smanjenju smrtnosti od srčanog i moždanog udara. Nedavno provedena istraživanja pokazala su da postoji veza između povećanog unosa soli i povećanog rizika razvoja osteoporoze.

Istraživanja također potvrđuju i postojanje veze između povećanog unosa soli i raka želuca. Upravo je zbog toga Svjetska fondacija za istraživanje raka preporučila da jedan od koraka u prevenciji raka želuca svakako bude smanjen unos soli.

Hranu treba začiniti Velike količine soli nalaze se u određenim proizvodima za koje niti ne očekujemo. Svakako prilikom kupovanja proizvoda pročitajte deklaracije i obratite pozornost na količinu soli odnosno količinu natrija (Na). Posebnu pozornost treba obratiti na sljedeću hranu kojom se unosi značajna količina soli. Takvu hranu treba izbjegavati ili zamijeniti odgovarajućom hranom s nižim udjelom natrija, odnosno soli.

1. Industrijski proizvedena i/ili prerađena, konzervirana, dimljena hrana i suhomesnati proizvodi

kokica i slanih orašastih plodova energijska su bomba. Najčešće samo jedno pakiranje ovakve hrane zadovoljava potrebe za solju i masnoćama u količinama koje se odnose za cjelodnevni unos.

S obzirom na to da ovakvu hranu ne uspijevamo u potpunosti izbaciti iz prehrane, možemo birati nesoljene orašaste plodove i kokice, te umjesto ostalih grickalica koristiti narezano voće i povrće. Ponudite svojoj djeci i adolescentima voće narezano u zdjelici s malo orašastih plodova i sigurno će ga uz igru ili učenje pojesti. Ovoj preporuci prethodila su istraživanja kojima se dokazuje da smanjeni unos soli ima glavnu ulogu u smanjenju tjelesne mase u djece, jer se time ujedno i smanjuje potreba unošenja osvježavajućih gaziranih i negaziranih slatkih bezalkoholnih napitaka, koji najčešće sadrže puno šećera, umjetnih boja i aroma. Pročitajte deklaraciju. Količina šećera odnosi se na 100 g proizvoda. Iznenadit ćete se količinom šećera u navedenim napitcima.

5. Konzervirano kiselo povrće Kiseli krastavci, kiseli luk, kapare, artičoke i ostalo konzervirano kiselo povrće sadrži dosta soli, a količina natrija varira od proizvoda do proizvoda. Stoga, isperite krastavce pod tekućom vodom kako biste smanjili unos soli te takvu vrstu hrane koristite kao poslasticu, a ne kao svakodnevni obrok.

6. Preljevi za salate i umaci Većina preljeva za salate kao i razni umaci poput gril umaka, soja umaka, kečapa i slično imaju visok sadržaj soli. Pripremite svoj vlastiti preljev za salate kod kuće, koristeći malo octa, limuna, maslinovog ulja i začinskog bilja.

7. Gotova industrijski pripremljena smrznuta hrana i gotove juhe

Popis proizvoda od mesa s visokim sadržajem soli uključuje pršut, slaninu, salamu, usoljenu govedinu, hrenovke, kobasice, slane sušene iznutrice, paštete, mesne konzerve i slično. Pokušajte smanjiti konzumiranje ovih namirnica ili ih koristite samo u iznimnim trenucima u vrlo maloj količini, jer takve namirnice vrlo često imaju i visok sadržaj masnoća. Prednost pri izboru dajte proizvodima s višim udjelom proteina (bjelančevina) i s manjim udjelom soli. Češće se odlučite za piletinu/puretinu ili nemasno crveno meso kada imate izbor.

Većina industrijski pripremljene hrane ima visok udio soli, jer se sol koristi i kao konzervans. Uvijek pogledajte deklaraciju i sadržaj natrija koji ne smije premašivati jedan preporučeni obrok serviranja. Tražite proizvode koji su deklarirani s nižim sadržajem natrija ili bez njega. Najbolje je pripremiti vlastite obroke kod kuće, jer tako znate točne količine sastojaka koje koristite u pripremi. Vodite računa o sigurnosti hrane, a iste obroke možete i zamrznuti za kasniju upotrebu.

2. Sušena i konzervirana riba

Topljeni sir, slani sirevi poput fete i slično te mliječni namazi sadrže visok udio soli. Umjesto njih jedite svježi sir i mozzarellu, jer imaju znatno manje soli. Vrlo ukusan i slastan namaz može se napraviti od svježega posnog sira, jogurta i malo začina poput vlasca. Namažite ga na integralni kruh, gore stavite lanene sjemenke i vaše će vam srce biti zahvalno.

Konzervirane i slane srdele, tuna i skuša imaju visok sadržaj soli.

Kako je riba sastavni dio pravilne prehrane, odlučite se za svježe ili zamrznute ribe umjesto dimljenih. Kod ribljih konzervi, koje su vrlo popularne i dostupne po cijeni, vodite računa o kvalitetnom proizvođaču, kao i ribi koja je u vodi ili maslinovom ulju, a ne u salamuri. Ispiranjem riba možete ukloniti višak soli.

3. Mesni ekstrakti i gotove kocke za juhu Omiljeni dodatci poput mesnih kocki i raznih gotovih pripravaka, koji su namijenjeni za juhe, variva i gulaše veliki su izvor soli.

Umjesto toga koristite puno luka, poriluka, celera, peršina i ostalog svježeg povrća, kao i svježe i/ili sušene začine i vidjet ćete da će vaše jelo biti puno ukusnije, a samim time i puno zdravije.

4. Slane grickalice Omiljena hrana poput štapića, pereca, čipsa, tortilja, krekera,

10

8. Sir i namazi

Hranu začiniti umjesto soliti Svježe ili sušeno začinsko bilje mijenja okus, a dodatno povećava sadržaj vitamina i minerala u hrani. Stoga određenu količinu soli u hrani zamijenite biljnim začinima. Tako npr., umjesto soli, jaja se mogu začiniti estragonom, grašak crvenom paprikom, repa listićima ružmarina, teletina metvicom i paprikom, piletina i puretina đumbirom, kajenskim paprom i kurkumom. Zamjena za sol ima dovoljno, važno je samo promijeniti prehrambene navike. Hrana siromašna solju (siromašna natrijem), a bogata kalijem, djelotvornije snižava krvni tlak nego hrana koja je samo siromašna natrijem, pogledati (Tablica 1).

Tablica 1. Sadržaj kalija (K) i natrija (Na) u namirnicama

Izvor podataka: Tablice o sastavu namirnica i pića, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 1990.

Edukacija o prednostima unosa hrane s manjom količinom soli te posljedično izbjegavanje hrane s puno soli imaju glavnu ulogu u prevenciji raznih bolesti. Zaključci dosad provedenih studija pokazuju da regulirani ili smanjeni unos soli treba biti sastavni dio liječenja ili prevencije većine kroničnih nezaraznih bolesti.

Sol je ipak neophodan dodatak bez kojeg mnoga jela ne bismo Dijabetes www.dijabetes.hr

mogli konzumirati, jer bi za nas bila neprihvatljivog okusa.

Stoga je velika odgovornost i izazov upravo na svim osobama koje pripremaju, prerađuju ili kuhaju hranu. Pripremiti ukusno jelo ili prehrambeni proizvod, a istodobno zadovoljiti potrebe za smanjenim unosom soli zahtijeva veliko umijeće, ali i puno ljubavi.

11

ŠEĆERNA BOLEST I HIPERTENZIJA Ivan Durlen, dr. med., spec. interne medicine, nefrolog Zavod za nefrologiju i dijalizu KB Dubrava

Arterijska hipertenzija (AH) postaje sve veći problem modernog vremena koji generalno ne mari za ekonomski status i razvijenost društva.

Starenje stanovništva, stresan te sjedilački način života, porast tjelesne težine samo su neki od čimbenika koji doprinose sve većoj učestalosti hipertenzije. Zanimljivo je napomenuti kako je globalna učestalost AH u odraslih (starijih od 18 godina) u svijetu oko 30-45%, a u populaciji starijoj od 60 godina premašuje 60%. Pretpostavlja se kako će do 2025. godine čak 1,5 milijardi odraslih bolovati od hipertenzije. Hipertenzijom se definira razina arterijskog tlaka kod kojeg je prednost terapije nad rizikom potpuno jasna. Prema smjernicama Europskoga kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju (ESC/ESH) iz 2018. godine govorimo o vrijednostima sistoličkog krvnog tlaka ≥ 140 mm žive i/ili dijastoličkog krvnog tlaka ≥ 90 mm žive izmjerenima u ordinaciji. Velik je problem što hipertenzija često ne izaziva simptome pa oko četvrtine bolesnika nije ni svjesno bolesti do trenutka oštećenja nekog od ciljnih organa (srce, mozak, bubrezi). Od bolesnika koji su liječeni nažalost ne postižu svi zadovoljavajuće vrijednosti tlaka te je izrazito važno promicati svjesnost o dijagnostici i adekvatnom liječenju hipertenzije. Hipertenzija se rijetko javlja izolirano te je obično povezana s drugim čimbenicima kardiovaskularnog rizika (dislipidemija, intolerancija glukoze, šećerna bolest). No zajednička pojavnost šećerne bolesti i hipertenzije ne isključuje sekundarne uzroke hipertenzije te je u sklopu obrade potrebno isključiti potencijalne uzroke (renovaskularna bolest, primarni hiperaldosteronizam). Ono na što treba obratiti pažnju kod

12

pacijenata sa šećernom bolesti jest mogućnost značajne posturalne hipotenzije (pada tlaka kod ustajanja) zbog potencijalne autonomne neuropatije, stoga svim pacijentima treba izmjeriti tlak i u sjedećem i u stajaćem položaju.

AH je učestala u bolesnika sa šećernom bolesti tipa 1 i tipa 2, no incidencija je značajno različita ovisno o trajanju šećerne bolesti. Kod bolesnika sa šećernom bolesti tipa 1 nakon 10 godina bolesti incidencija AH iznosi 5%, nakon 20 godina 33%, a nakon 40 godina 70%, te je usko povezana s pojavom albuminurije (izlučivanje albumina urinom) kao indikatorom bubrežnog oštećenja. Kod bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2 čak 39% ima hipertenziju pri dijagnosticiranju šećerne bolesti, a u polovice tih bolesnika visoke vrijednosti tlaka prethodile su značajnoj albuminuriji.

Kod šećerne bolesti tipa 2 hipertenzija je značajno povezana s pretilosti. Općenito govoreći, učestalost hipertenzije u bolesnika sa šećernom bolesti veća je oko dva puta nego u općoj populaciji i u porastu je.

U podlozi nastanka arterijske hipertenzije u bolesnika sa šećernom bolesti nekoliko je važnih čimbenika. Razvoj dijabetičkog oštećenja bubrega (nefropatije) dovodi do propadanja funkcije bubrega, što se očituje u smanjenju izlučivanja mokraće i gubitku proteina mokraćom, a to oboje neovisno povisuje kardiovaskularni rizik.

Zadržavanje natrija i proširenje volumena tijela povezano je s pojačanom reapsorpcijom glukoze u proksimalnom tubulu (Na-glukoza kotransporter), a vodi k povišenju krvnog tlaka. Treba napomenuti kako je u ovih bolesnika izuzetno bitno ograničenje unosa soli hranom. Hiperinzulinemija (inzulinska rezistencija), aktivacija i simpatičkog živčanog sustava i renin-angiotenzin-aldosteronskog sustava te

pojačana krutost arterija imaju svoje mjesto u patogenezi.

Prisutnost AH kod bolesnika sa šećernom bolesti, bilo tipa 1 ili tipa 2, značajno povećava kardiovaskularni rizik. Većina bolesnika sa šećernom bolesti umire zbog komplikacija na velikim krvnim žilama (srčani udar, moždani udar), dok komplikacije malih krvnih žila uvelike smanjuju kvalitetu života te također pridonose smrtnosti (nefropatija, retinopatija, neuropatija).

Prema ESC/ESH smjernicama, kod liječenja arterijske hipertenzije u pacijenata sa šećernom bolesti ciljne su vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka 130 mm Hg (ili niže ako to bolesnik tolerira, no ne niže od 120 mm Hg) odnosno 80 mm Hg ili niže (no ne niže od 70 mm Hg).

Kod bolesnika starijih od 65 godina ciljne su vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka 130-140 mm Hg ako ih toleriraju.

Treba napomenuti kako je za niži kardiovaskularni rizik važno da arterijski tlak što manje oscilira. Što ranije započinjanje liječenja arterijske hipertenzije od posebne je važnosti kod pacijenata sa šećernom bolesti kako bi se smanjio kardiovaskularni rizik te spriječilo oštećenje ciljnih organa, posebno onih često zahvaćenih u šećernoj bolesti (bubrega, očne pozadine).

Liječenje arterijske hipertenzije u bolesnika sa šećernom bolesti kao i kod ostalih bolesnika zahtijeva promjenu životnih navika. No u toj populaciji, zbog izrazito visokog kardiovaskularnog rizika, potrebno je odmah započeti medikamentozno liječenje, a uspješna promjena životnih

navika stabilizirat će vrijednosti tlaka te kasnije možda omogućiti smanjenje terapije. Promjena životnih navika obuhvaća smanjen unos soli, umjerenost u alkoholnim pićima, prehranu bogatu voćem i povrćem, smanjenje tjelesne težine i održavanje idealne tjelesne težine, redovitu fizičku aktivnost. Prestanak pušenja duhana osim što, kao i sve navedeno, može smanjiti vrijednost arterijskog tlaka i kardiovaskularni rizik, značajno doprinosi smanjenju rizika od maligne bolesti. Ono što liječenjem želimo postići jest smanjiti smrtnost, prevenirati neželjene kardiovaskularne događaje (moždani udar, srčani udar, srčano zatajenje) i prevenirati progresiju nefropatije ako je prisutna. Medikamentozno liječenje većinom se započinje kombiniranom terapijom ACE inhibitora ili blokatora angiotenzinskih receptora (ARB) s blokatorom kalcijskih kanala ili tiazidskim (tiazidu sličnim) diuretikom. Te bi bolesnike svakako trebalo liječiti ACE inhibitorom ili ARB-om jer su dokazano uspješniji od ostalih u smanjenju albuminurije te sprečavanju nastanka ili progresije nefropatije. Daljnja modifikacija terapije ovisi o uspješnosti kontrole tlaka i ista je kao i u ostalih bolesnika s hipertenzijom.

U zaključku, arterijska hipertenzija učestala je u bolesnika sa šećernom bolesti, a njeno je uspješno liječenje izuzetno važno kako bismo smanjili kardiovaskularni rizik, spriječili neželjene kardiovaskularne događaje i smrt, spriječili bubrežnu bolest ili je usporili te poboljšali kvalitetu života.

COVID-19 RELAKSACIJA MJERA Anica Badanjak, dr. med., endokrinolog i dijabetolog

Svi smo bili nestrpljivi kada će doći do popuštanja mjera, a mnogi su mislili da su te mjere bile pretjerane, a možda i nepotrebne. Vjerovali smo da će virus nestati s toplim vremenom, da ćemo možda steći kolektivni imunitet, pisali da smrtnost i nije tako velika. Zahvaljujući poduzetim mjerama Stožera stanje je kod nas bilo manje dramatično nego npr. u Italiji, ili danas u Brazilu. Ljutile su nas naplate kazni onima koji se nisu pridržavali propisanih

mjera, prigovara se nekima da su dronovima pratili ljude u pojedinim gradovima. Osobno mislim da je svaka zaražena osoba i bez simptoma, samim time što je morala biti u izolaciji, patila. Svi koji su morali biti bolnički liječeni, posebice s teškim oblicima bolesti, proživjeli su bar jedan krug pakla. Patili su i njihovi bližnji, a dok su živi patit će obitelji i prijatelji osoba koje nisu izdržale u borbi s tim podmuklim neprijateljem koji napada na više bojišnica istovremeno.

Podsjeća me na podmornicu - malo je na površini, malo zaroni.

Pandemija COVID-19 uvelike me podsjeća na pandemiju šećerne bolesti po pitanju prevencije. U kratko vrijeme vidjeli smo razornu moć koronavirusa koji je pokorio cijeli svijet, ne birajući rasu, vjeru, nacionalnost, spol, pa čak ni dob. Najviše su stradale ranjive skupine (bilo zdravstveno, socijalno ili ekonomski). Zadnjih dana možemo pročitati da koronavirus može biti okidač za naglu pojavu šećerne bolesti kod osoba koje ranije nisu imale povećan šećer u krvi, i to ne samo zbog stresa ili lijekova koji se upotrebljavaju u liječenju infekcije COVID-19. O koronavirusu znamo mnogo i svakim danom sve više. Znamo da ga možemo ukrotiti cjepivom, na kojem se ubrzano radi, neki lijekovi djelomično pomažu, a ubrzano se radi na otkrivanju novih.

Ono što za sada najviše pomaže preventivne su mjere.

Budimo odgovorni prema sebi i drugima.

Stoga je preporuka za sve, a posebno za rizične skupine da se drže socijalnog distanciranja – razmaka 2 m.

Važno je nositi maske u zatvorenim prostorima, po potrebi i rukavice.

Redovito dezinficirati ruke.

Kada ste izvan kuće ne dirati lice, usta, nos, oči rukama.

Kašljati i kihati u lakat ili maramicu, koju ćete onda odložiti u odgovarajuću vrećicu, kasnije u kantu za mješoviti komunalni otpad.

Kod kuće je potrebno često prati ruke sapunom i vodom u

trajanju od 20 sekundi, prije kuhanja, konzumacije hrane, provjere šećera u krvi, aplikacije inzulina. Paziti na osobnu higijenu i higijenu prostora. Koristiti svoj pribor za jelo, ne piti iz tuđe čaše, imati svoje ručnike ne samo za lice, nego i za tijelo, ruke.

Maske da ili ne na otvorenim prostorima? Da. Na mjestima gdje očekujete da se ne može provesti distanca veća od 1,5 – 2 metra. To pitanje me podsjetilo na siječanjsko zagađenje zraka u Zagrebu, kada je preporuka bila da što manje izlazimo iz kuća. U većim gradovima, na mjestima većih gužvi, pojačanog prometa, na semaforima, raskršćima postoji opasnost zagađenja ispušnim plinovima, kao i na mjestima gdje ima puno prašine zbog građevinskih radova ili tehnoloških procesa, opasnim česticama PM 10 i PM 2,5 (zimi je opasnost veća), što može izazvati oštećenja dišnog sustava. Ne samo zbog opasnosti od korone, nego zbog opasnosti i od drugih nevidljivih neprijatelja u takvim okruženjima bilo bi korisno nositi masku (ne ispod brade, već pravilno postavljenu).

Maske nisu jeftine i neki ljudi ih ne mogu sebi priuštiti.

Nadam se da će udruge iznaći način da pomognu svojim članovima.

Za razliku od pandemije zarazne bolesti COVID-19, šećerna bolest je dugoročna nezarazna bolest pandemijskih razmjera koja se i dalje nezaustavljivo širi i predstavlja

Hrvatska je imala zavidne rezultate u borbi protiv COVID-19, vrijedne medalje i vjerujem da još nije kasno da popravimo rezultat nakon autogola koji smo nedavno dobili.

14

velik zdravstveni, socijalni i financijski teret. Najveći broj oboljelih ima šećernu bolest tipa 2 koju možemo preventivnim mjerama spriječiti, odnosno odgoditi u jednog broja osoba s povećanim rizikom. Za razliku od COVID-19, za liječenje šećerne bolesti tipa 2 imamo na raspolaganju dokazano učinkovite lijekove. Cilj kontrole šećerne bolesti jest sprječavanje ili odgoda i ublažavanje kasnih komplikacija. Najveći broj osoba oboljelih od šećerne bolesti umire od srčano-žilnih bolesti, i do deset godina ranije od osoba koje ne boluju od dijabetesa. U razvijenim zemljama najveći broj sljepoća, zatajenja

bubrega s potrebom nadomjesnog liječenja dijalizom i amputacija donjih ekstremiteta posljedica je dugotrajno loše regulirane šećerne bolesti. Nažalost, šećerna bolest napada sve organske sustave u tijelu. Tip 1 šećerne bolesti za sada ne možemo spriječiti ni odgoditi, ali možemo ga držati pod kontrolom i spriječiti, odgoditi ili bar ublažiti kronične komplikacije. Na raspolaganju su novi, učinkovitiji inzulini, a razvojem tehnologije njihova upotreba i kontrola šećera u krvi sve je bolja i lakša, što će uvelike smanjiti razvoj komplikacija.

“Nikada ne čini drugome ono što ne bi želio da drugi učini tebi.” (Konfucije)

DRŽIMO SE PREPORUKA:

Dijabetes www.dijabetes.hr

15

Šećerna bolest i kronična bubrežna bolest Ivan Durlen, dr. med., spec. interne medicine, nefrolog Zavod za nefrologiju i dijalizu KB Dubrava

Kronična bubrežna bolest sve je veći javnozdravstveni problem čije liječenje, osobito u kasnijim stadijima, financijski značajno opterećuje zdravstveni sustav, no napredak u načinu liječenja znatno poboljšava trajanje i kvalitetu života. Kronična bubrežna bolest definira se prema smjernicama kao smanjenje bubrežne funkcije (smanjenje glomerularne filtracije) ili prisutnost bubrežnog oštećenja (patološke ili morfološke abnormalnosti, albuminurije, poremećaja sedimenta urina) u trajanju tri ili više mjeseci, neovisno o uzroku.

16

Potrebno je naglasiti, posebno za populaciju bolesnika sa šećernom bolesti, kako unatoč urednoj ekskrecijskoj funkciji urina (stvaranje mokraće), pacijent može bolovati od kronične bubrežne bolesti ako ima značajnu albuminuriju (izlučivanje albumina urinom). Takav bi pacijent zbog albuminurije imao znatno veći rizik za kardiovaskularnu ili opću smrtnost. Albuminurija se dijeli u tri stupnja (A 1-3), a razina glomerularne filtracije u 5 stupnjeva (GFR 1-5). Sa svakim stupnjem raste rizik. S obzirom na visok rizik za kardiovaskularne bolesti, smrtnost i progresiju

u terminalnu bubrežnu bolest (potreba za započinjanjem nadomještanja bubrežne funkcije) bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti ciljna su skupina za prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Učestalost kronične bubrežne bolesti u općoj populaciji je oko 15%, dok je u bolesnika sa šećernom bolesti oko 35%. U pacijenata sa šećernom bolesti glavni rizični faktori za razvoj kronične bubrežne bolesti su dob, niži socioekonomski status, pretilost, pušenje, slaba kontrola glikemije i vrijednosti krvnog tlaka.

Najčešći uzrok kronične bubrežne bolesti jest šećerna bolest, a na drugom mjestu je arterijska hipertenzija. Često se radi i o kombinaciji, pa je točan uzrok teško utvrditi bez biopsije bubrega koja se ne radi rutinski. Treba napomenuti kako bolesnici sa šećernom bolesti mogu imati i drugi uzrok bubrežne bolesti (akutne ili kronične), na što će nas upućivati određeni laboratorijski i klinički pokazatelji (osip, aktivan sediment urina, visoka proteinurija ili brz rast proteinurije), te će tada biti potrebno učiniti biopsiju bubrega kako bismo bolest mogli adekvatno liječiti i spriječiti daljnju progresiju.

No, najčešće je riječ o dijabetičkoj bolesti bubrega (dijabetička nefropatija). Dijabetička nefropatija je sporo napredujuća mikrovaskularna komplikacija šećerne bolesti. U prvim je stadijima izražena pojačana filtracija krvi u bubrezima uz kasniju pojavu albumina (bjelančevina niske molekularne težine) u urinu, prvo u tragovima (mikroalbuminurija), a potom značajnije (makroalbuminurija). Kasnije je sve izraženija slabija bubrežna ekskretorna funkcija pa u tijelu dolazi do zadržavanja otpadnih produkata metabolizma i viška vode, što najčešće dovodi do porasta krvnog tlaka koji će dodatno pogoršati bubrežnu funkciju. S progresijom u kroničnu bubrežnu bolest javlja se i većina komplikacija, no kod šećerne bolesti postoje neke razlike u odnosu na druge uzroke: vrijednosti kalija obično su više, anemija (slabokrvnost) se može javiti ranije, brža je progresija u završni stadij bolesti, a, zanimljivo, na ultrazvučnom su nalazu bubrezi obično povećani (zbog prije spomenute pojačane filtracije i posljedične hipertrofije).

U bolesnika sa šećernom bolesti za liječenje kronične bubrežne bolesti i sprječavanje njene progresije najbitniji su stroga kontrola glikemije (HbA1c < 7,0%, posebice za šećernu bolest tipa 1) i arterijskog tlaka (130/80). Također je izrazito važna kontrola razine lipida (uvođenje statina u terapiju) i promjena životnih navika (prestanak pušenja, fizička aktivnost, smanjenje tjelesne težine, smanjen unos soli, smanjen unos bjelančevina). Terapija hipertenzije svakako bi trebala uključivati ACE inhibitor ili blokator angiotenzinskih receptora (smanjuju albuminuriju), često u kombinaciji ili s blokatorom kalcijskih kanala ili diuretikom.

Potrebne su redovite kontrole kalija. Za liječenje šećerne bolesti tipa 2 u bolesnika koji nisu na dijalizi preporučuje se peroralni lijek (glipizid, glimepirid, repaglinid), dok se u pacijenata na hemodijalizi preporučuje liječenje inzulinom.

Metformin bi kod pacijenata sa smanjenom glomerularnom filtracijom (<30 ml/min) trebalo izbjegavati zbog pojačanog Dijabetes www.dijabetes.hr

rizika laktacidoze. U pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2 i dijabetičkom bolesti bubrega uz značajnu albuminuriju, ali GFR iznad 30 ml/min, preporučuje se terapija SGLT2inhibitorom jer smanjuje napredovanje bubrežne bolesti, no treba biti oprezan zbog veće mogućnosti infekcije mokraćnog sustava. Ako je uz navedeno potrebna dodatna kontrola glikemije, a inače bismo koristili metformin, preporučuje se dodavanje agonista GLP-1 receptora jer mogu smanjiti broj neželjenih kardiovaskularnih i bubrežnih događaja.

Bolesnike s dijabetičkom bolesti bubrega potrebno je kontrolirati svakih 3-6 mjeseci, uz procjenu volumnog statusa, mjerenje krvnog tlaka i kontrolu laboratorijskih nalaza (GFR, kalij, natrij, HbA1c, albuminurija, proteinurija).

Kronična bubrežna bolest česta je u pacijenata sa šećernom bolesti i bolesnike stavlja u značajno veći kardiovaskularni rizik. Rano prepoznavanje (probir – albuminurija i GFR) ključno je za pravovremeno liječenje i usporavanje progresije bolesti.

17

D VITAMIN SUNCA Anica Badanjak, dr. med., endokrinolog i dijabetolog

Manjak ili nedostatak vitamina D jedan je od najčešćih nutritivnih nedostataka. Radi se o tihoj pandemiji koja zahvaća jednu milijardu ljudi diljem svijeta. Najčešće se nedostatak vitamina D povezivao s bolestima kostiju, rahitisom u djece i osteomalacijom u odraslih.

Za rahitis se zna još od antičkih vremena, a točan opis dao je F. Glisson 1650. godine. Do otkrića uzroka rahitisa trebalo je proteći još nekoliko stoljeća. Poljski liječnik Sniadecki uočio je 1840. godine da djeca u zagađenom centru Varšave češće boluju od rahitisa u odnosu na djecu iz ostalih područja, što je povezao s izlaganjem suncu.

Naglim razvojem industrije povećavao se broj djece s rahitisom u gradovima, posebice u SAD-u i Velikoj Britaniji (rahitis poznat i kao „engleska bolest“). Znanstvenici su pretpostavljali da je uzrok rahitisa u djece i osteomalacije u odraslih u nedostatku neke supstance u prehrani. McCollum i sur. otkrili su 1922. godine tu supstancu i nazvali je vitamin D, kao četvrti otkriveni vitamin (vitamini su dobili nazive po slovima abecede po redoslijedu otkrića). Godine 1952. otkriveno je da se pod utjecajem vitamina D mobilizira kalcij iz kostiju te je utvrđena povezanost s metabolizmom magnezija, fosfata i neke neuromuskularne funkcije.

Prehrana koja ne sadrži dovoljno vitamina D uz istovremeno nedovoljno izlaganje suncu uzrok je manjka vitamina D. Teški manjak u djetinjstvu izaziva rahitis, mekane i slabe kosti. Danas je to rijetka bolest u razvijenim zemljama.

Manjak vitamina D nalazi se u starijih osoba diljem svijeta.

Nedostatak vitaminja D smanjuje apsorpciju kalcija u crijevima na 15% (kad nema manjka apsorpcija je 60-80%).

Znanstvenici smatraju da je rizik za nedostatak vitamina D u osoba iznad 65 godina starosti vrlo velik. Čak 40% starijih

18

koji žive u pogodnoj klimi nema optimalnu koncentraciju vitamina D u krvi. Nadoknada vitamina D potrebna je u osoba starije dobi, u onih koji žive u predjelima s manje sunca, u osoba s tamnijom kožom.

Zadnjih desetljeća cijeli se niz bolesti povezuje s vitaminom D – od upalnih, autoimunih sve do zloćudnih. Nedostatak vitamina D utječe na pojavu i regulaciju šećerne bolesti tipa 1, šećerne bolesti tipa 2, na povećan krvni tlak, srčano-žilne bolesti, mentalno zdravlje, debljinu, starenje, smrtnost.

Zapažanja se temelje na opservacijskim, epidemiološkim studijama, međutim potrebna su dodatna istraživanja koja će otkriti radi li se o uzroku, posljedici ili slučajnosti.

Vitamin D i zdravlje Za održavanje dobrog zdravlja potrebna je dovoljna količina vitamina D tijekom cijele godine, tijekom cijeloga života. Većina ljudi potrebne količine vitamina D prirodno proizvodi iz kolesterola kada je koža izložena suncu, radi čega je poznat i pod imenom „vitamin sunca“. Dovoljna količina vitamina D može se osigurati umjerenim izlaganjem suncu lica, ruku i nogu, prosječno 15-20 (5-30) minuta 2-3 puta tjedno. Za tamnije pigmentiranu kožu i slabiju sunčevu svjetlost potrebno je duže izlaganje. Potpunim izlaganjem tijela suncu proizvodi se 1000 IJ vitamina D, polovičnim izlaganjem 500 IJ, ako imamo otkriveno samo lice i šake 4 IJ, a ako sjedimo zatvoreni u kući nema stvaranja vitamina D. Vitamin D se skladišti u masnom tkivu u vrijeme izlaganja suncu, a kada sunca nema oslobađa se iz masnog tkiva. Starenjem kože smanjuje se proizvodnja vitamina D. Zbog straha od zloćudnih tvorevina kože izlaganje suncu je postajalo sve kraće.

Hormon vitamin D Vitamin D se razlikuje od ostalih vitamina jer djeluje kao hormon preko receptora koje sadrže gotovo sve stanice u tijelu i tako snažno utječe na više organskih sustava. Aktivni oblik vitamina D – hormon kalcitriol regulira koncentraciju kalcija i fosfata u krvi, utječe na zdravi rast i remodelaciju kostiju. Kalcitriol utječe na rast stanica, neuromuskularne i imunosne funkcije, smanjuje upalu. Receptori za vitamin D

Dva su glavna oblika vitamina D: vitamin D2 (ergokalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D3 nalazimo u ribljem ulju, žumanjku, D2 sintetiziraju neke gljive. Neki se proizvodi obogaćuju vitaminom D, kao npr. mliječni proizvodi, margarin, sojino mlijeko, žitarice za doručak. Vitamini D2 i D3 moraju proći konverziju u jetri i bubrezima da bi nastao aktivni oblik kalcitriol (1,25 dihidroksivitamin D), koji se veže na receptore za vitamin D (VDR) i tada dolazi do biološkog djelovanja.

U metabolizmu vitamina D osim kalcitriola sudjeluju paratiroidni hormon, kalcij i magnezij.

Rizični čimbenici koji mogu dovesti do manjka vitamina D su tamna koža, starija dob, prekomjerna težina/debljina, hrana siromašna D vitaminom, prebivalište s malo sunca, kontinuirana upotreba krema za zaštitu od sunca, neizlaženje iz kuće, zagađenje zraka, neke bolesti. Osobe sa šećernom bolesti i problemima s jetrom, probavnim traktom (celijakija, ulcerozni kolitis, Chronova bolest), manjkom žučnih soli, upalom gušterače, bolestima bubrega imaju povećan rizik za manjak vitamina D. U novije vrijeme manjak vitamina D se povezuje s debljinom i smatra se da nadoknada može biti učinkovita u liječenju.

Znakovi koji upućuju na nedostatak vitamina D: sklonost infekcijama, umor, glavobolja, bol u kostima i leđima, depresivno raspoloženje, usporeno cijeljenje rana; smanjena mineralna gustoća kostiju prisutna je kod starijih,

nalaze se na stanicama mnogih organa uključujući mozak, srce, kožu, spolne žlijezde, prostatu, dojke.

Nedostatak vitamina D povezuje se s infekcijama, posebice virusnim, ali i tuberkulozom. Nadoknada vitamina D blago smanjuje rizik i težinu respiratornih infekcija te egzacerbaciju astme. Tako se i respiratorna infekcija u COVID-19 bolesnika povezuje s nedostatkom vitamina D te su u tijeku mnoge studije koje će dati relevantan odgovor.

posebice kod žena (rizični čimbenik za prijelome kostiju).

Gubitak kose najčešće je povezivan sa stresom, ali može biti i posljedica nedostatka nekih nutrijenata. Alopecia areata, autoimuna bolest karakterizirana gubitkom kose na pojedinim arealima, povezana je s rahitisom. Niska razina D vitamina može biti rizični čimbenik za razvoj gubitka kose. Deficit vitamina D može izazivati bolove u mišićima kod djece i odraslih, zbog interakcije vitamina i živčanih stanica osjetljivih na bol.

Prema odluci Europske direkcije za sigurnost hrane na proizvodima koji sadrže vitamin D smije biti navedeno da utječe na normalnu funkciju imunosnog sustava, normalan upalni odgovor, normalnu funkciju mišića, smanjen rizik od padova u osoba starijih od 60 godina.

Vitamin D i šećerna bolest Nedostatak vitamina D povezuje se s pojavom šećerne bolesti tipa 1 zbog njegovog djelovanja na autoimuni odgovor. Finska studija pokazala je da se nadoknadom vitamina D u djece, u količini od 2000 IJ dnevno, smanjila pojavnost šećerne bolesti tipa 1 za 78% kroz trideset godina.

U novije vrijeme vitamin D povezuju s predijabetesom i šećernom bolesti tipa 2, budući da djeluje na sekreciju inzulina i inzulinsku osjetljivost. Nedostatak vitamina D smanjuje sekreciju inzulina, a nadomjestak poboljšava toleranciju glukoze i smanjuje inzulinsku rezistenciju.

19

Drugi su mogući učinci poboljšanje inzulinske aktivnosti stimuliranjem ekspresije inzulinskih receptora beta stanica i poboljšanjem sistemske upale direktnim učinkom na citokine (tvari koje potiču upalnu reakciju). Protektivna uloga vitamina D posredovana je kroz nekoliko komponenti kao što su imunosni sustav i homeostaza kalcija. Smatra se da rana dugoročna suplementacija vitamina D može smanjiti pojavu tipa 1 i tipa 2 šećerne bolesti. Sve više ima dokaza da vitamin D direktno djeluje na beta stanice i čini ih otpornijima na stres, a tako i na pojavu dijabetesa tipa 1 i 2. Istraživanja upućuju da je potrebno nadoknađivati ne samo D vitamin, već i kalcij, jer oba utječu na kontrolu glikemije.

Normalne vrijednosti vitamina D u krvi Razinu vitamina D u krvi određujemo mjerenjem 25 hidroksi vitamina D [25(OH)D].

Optimalne vrijednosti su: koncentracije 25-OH D vitamina od 75-125 nmol/L. Manjak vitamina D je kada je koncentracija ≤ 75 nmol/L, nedostatak (deficit) konc. D vitamina < 50 nmol/L, teški nedostak konc. D vit. < 30 nmol/L. Prevencija: Savjetovanje o prehrani osobito je važno u zajednicama čiji su članovi u opasnosti od manjka vitamina D. Majčino mlijeko ne sadrži dovoljnu količinu vitamina D, stoga je nadomjesna terapija vitaminom D potrebna za dojenčad od rođenja pa sve dok prehrana ne postane

raznovrsnija.

Riblje ulje iz jetre bakalara najbogatiji je izvor vitamina D3.

Jedna velika žlica (15 ml) sadrži 1360 IJ (internacionalnih jedinica), što predstavlja 225% preporučenog dnevnog unosa.

85 g lososa sadrži 447 IJ ili 75% potrebnog dnevnog unosa; 85 g tune sadrži 154 IJ – 26% dnevnog unosa; 85 g govedske jetre sadrži 42 IJ ili 7% dnevnog unosa; sardina u ulju 23 IJ (4% dnevnog unosa), veliki žumanjak 41 IJ, odnosno 7% preporučenog dnevnog unosa vitamina D. Prema Hrvatskim smjernicama nadoknada vitamina D mogla bi biti korisna i u oboljelih od autoimunih bolesti, onkoloških bolesti, multiple skleroze, šećerne bolesti, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva, kod osoba starije dobi radi prevencije padova.

Preventivna primjena vitamina D u zdravih odraslih osoba provodi se u dozi od 600 IJ za osobe od 18 do 70 godina i 800 IJ za osobe starije od 70 godina.

Preventivna primjena vitamina D za pacijente u riziku od nedostatka provodi se u dozi od 1500 do 2000 IJ. Gornja granica dopuštenog unosa iznosi 4000 IJ. Kod osoba sa šećernom bolesti i komplikacijama potrebno je odrediti koncentraciju vitamina 25-OH D i provesti nadoknadu prema savjetu liječnika. Koncentracije vitamina D iznad 25 nmol/l mogu biti toksične, posebice ako je bubrežna funkcija oštećena.

e l u s p a DIAMIZIN GURMAR k dodatak prehrani sa srebrnom svilenicom

Sadrži srebrnu svilenicu koja doprinosi metabolizmu glukoze.

Sastojci u preporučenoj dnevnoj dozi (= 3 kapsule): ekstrakt srebrne svilenice 600 mg, sadrži 25% gimnemične kiseline.

Upute za upotrebu: Jednu kapsulu popiti 1-3 puta dnevno nakon jela.

Neto količina: 50 kapsula

SAMO U LJEKARNAMA 20

www.mojaljekarna.hr

Odgovoran za RH: Vitapharm, Odvojak ulice Slavka Pančića 3, 51511 Malinska • www.vitapharm.hr

Interakcija između hrane i lijekova Na slici 1. prikazane su moguće interakcije biljnih dodataka prehrani s kardiovaskularnim lijekovima. Niz drugih biljnih dodataka prehrani kao što su brusnice, europska bazga, kanadska žutika, slatki korijen, žalfija i gospina trava isto tako mogu stupiti u interakciju s ovom vrstom lijeka, uključujući i varfarin, diuretike, aspirin i druge antikoagulanse.

Danas na tržištu postoje brojni biljni dodatci prehrani koji mogu

stupiti u interakciju s lijekom te posljedično mogu doći dovesti i do oštećenja bubrega. Kako bismo spriječili moguće negativne posljedice, važno je educirati se o dodatcima prehrani i mogućim interakcijama s lijekovima te obavijestiti svog liječnika jer je zajednički cilj odrediti odgovarajuću farmakološku terapiju u skladu s dijagnozom kako bi se postiglo što bolje liječenje i ishod same bolesti.

Liperoti R, Vetrano DL, Bernabei R, Onder G. Herbal Medications in Cardiovascular Medicine. J Am Coll Cardiol. 2017; 69(9): 1188-1199.

Dijabetes www.dijabetes.hr

21

ANKETA – ŠEĆERNA BOLEST U REPUBLICI HRVATSKOJ Negativni trendovi vezani uz šećernu bolest u Republici Hrvatskoj uzeli su maha, a posljedice svega najviše trpe oboljeli. Uz stalan porast broja oboljelih i stalan trend porasta smrtnosti, procjene govore da imamo velik udio onih koji su neprepoznati ili im je dijagnoza postavljena kasno. Zato se i oboljeli trebaju sve aktivnije uključiti u rješavanje ove problematike. Jedna od mogućnosti jest sudjelovanje u ovoj anketi.

Anketa sadrži 29 pitanja vezanih uz šećernu bolest, a sastavljena je po uzoru na slične ankete u svijetu kojima se procjenjuje stanje skrbi o bolesti. Cilj je ove ankete da se njome upotpuni sadašnja slika stanja u RH s perspektivom koju daju novooboljeli kako bismo u daljnjim aktivnostima mogli jasno prezentirati „našu stranu priče“. Osim toga, očekujemo da će nam ovaj pristup otvoriti ideje

i mogućnosti za nove akcije u koje će se oboljeli aktivnije uključiti.

Anketa je potpuno anonimna. Popunjava se na takav način da je potrebno odgovoriti na svako pitanje, a za svako pitanje potrebno je dati samo jedan odgovor. Svako pitanje ima više ponuđenih odgovora, osim za nekoliko pitanja gdje se brojkom unosi traženi podatak (tjelesna masa, visina i opseg struka, vrijednost HbA1c, vrijednost GUK-a). U naznačeno polje unose se odgovori za svako pitanje na takav način da se u polje upiše broj koji pripada odgovoru, a nalazi se desno od polja.

Popunjene ankete pošaljite nam poštom ili nam se obratite direktno na mob. 0913131080 i 0913131020 radi dogovora kako bismo bili što brži u prikupljanju podataka. Svi prikupljeni podatci bit će statistički obrađeni i pripremljeni za prezentiranje i objavljivanje.

U polje upišite samo onaj broj koji pripada Vašem odgovoru Zagrebačka Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Grad Zagreb (upisati broj godina) žena muškarac osnovna škola srednja škola viša škola fakultet/ poslijediplomski studij

1.

Županija

2.

3.

Dob (godine starosti) Spol

4.

Edukacija (najviši stupanj)

5.

6.

7.

8.

Tjelesna masa (kg) Tjelesna visina (m) Opseg struka mjeren ispod rebara - obično u visini pupka (cm) Tip šećerne bolesti

9.

Pušenje

10. Alkohol (prekomjerne količine) Konzumirate li alkohol češće nego prigodno?

11. Tjelesna aktivnost Jeste li u pravilu na poslu ili u slobodno vrijeme tjelesno aktivni najmanje 30 min svaki dan? (uključujući uobičajenu dnevnu aktivnost) 12. Dijagnoza šećerne bolesti Koji liječnik Vam je postavio dijagnozu šećerne bolesti?

13. HbA1c vrijednost kod dijagnoze bolesti Kolika je bila vrijednost Vašeg HbA1c testa kada su Vam postavili dijagnozu šećerne bolesti?

22

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 1 2 1 2 3 4

tip 1 tip 2 NE DA NE DA NE DA

1 2 1 2 1 2 1 2

obiteljski liječnik specijalist internist / dijabetolog drugi specijalist (uz liječenje neke druge bolesti) upisati vrijednost HbA1c

1 2 3

Dijabetes www.dijabetes.hr

23

01/55 30 503

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr

Svaki utorak pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/ stručnjakinjom

Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtkama MEDILAB ONE d.o.o., Medtronik Adriatic d.o.o., AstraZeneca d.o.o., Zagrebačkoj županiji te LC Zrinjevac, koji nam omogućavaju provedbu ovog projekta.

24

HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a S obzirom na velik interes pokazan za naš projekt HALO HALO Info telefon te velik broj pozivatelja, odlučili smo i kroz mjesec srpanj i kolovoz Info telefon imati aktiviran jednom tjedno, zbog godišnjih odmora naših liječnika i medicinskih sestara. Time želimo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti, osobito onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu.

U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01/5530 503 utorkom od 17:00 do 19:00 sati.

Poziv na besplatnu telefonsku liniju HSDU-a jedinstvena je prilika za dobivanje stručnog savjeta ili preporuke putem telefona. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama iz SK „Vuk Vrhovac“ KB Merkur u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre.

Javite se svakako, liječnici i drugi stručnjaci na našem besplatnom Info telefonu tu su za Vas. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati.

HSDU na ovaj način želi pomoći svim oboljelima od šećerne bolesti kao i svim osobama povezanima s njima te Vas potičemo da zovete i razgovarate s našim stručnjacima o svemu što Vas zanima. I dakako, ako imate prijedloge ili ideje o tome koji profil stručnjaka trebamo pozvati, javite nam.

Veselimo se Vašim novim pitanjima! #ostanimoodgovorni

Raspored za srpanj i kolovoz, 2020.

07.07.2020

DIJABETES Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

Krešimir Martinac, dr. med., internist i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

14.07.2020.

DIJABETIČKO STOPALO Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

21.07.2020.

OFTALMOLOG Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

28.07.2020.

KARDIOLOG Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

04.08.2020.

DIJABETES Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

11.08.2020.

PREHRANA Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri.

18.08.2020.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

25.08.2020.

Dijabetes www.dijabetes.hr

NEUROLOG Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

Snježana Gaćina, dipl. med. techn., glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

25

HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)

POPISDijabetes/Slatki UDRUGA ČLANICA HSDU-a život

ISSN 1333-8404 (Tisak) ISSN 2459-7945 (Online) Glasilo HrvatskogDONJI saveza dijabetičkih udruga, BJELOVAR MIHOLJAC broj 3/2017., godina izlaženja XXIV. DIJABETIČKA UDRUGA BJELOVAR DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA DONJI MIHOLJAC Nataša Galović Mijo Rakitić Zagreb, Ilica 48/II,Vukovarska tel./fax: 01 Donji 4847 807, Veliko Korenovo 123A, 43000 Bjelovar 9, 31540 Miholjac mob: 091 50 33 288 tel: 031 63 16 49 e-mail: casopis@dijabetes.hr mail: natasa.carek@gmail.com DUBROVNIK web: http://www.dijabetes.hr CRIKVENICA DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD ŠEĆERNE BOLESTI KLUB DIJABETIČARA CRIKVENICA Silvije Šegulja Kotorska bb, 51260 Crikvenica mob.: 099 408 44 64 mail: kdc2020ss@gmail.com

DUBROVNIK Mira Ivanković Na Rivi 19, 20236 Prijevor mail: mirai@bolnica-du.hr

Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani,DUBROVNIK a za osobeDJECA sa šećernom bolešću, ČAKOVEC UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH ili “SLATKI s njima žive donosimo i UDRUGA MEĐIMURSKI SLATKIŠIone koji o njima brinu RODITELJA ŽIVOT” Casimir Nomo Nemi Željko Jaković popularne članke Iva poznatih stručnjaka te preporuke Mihovljan,Vladimira Nazora 16, 40000 Čakovec Račića 5, 20000 Dubrovnik mob: 095 9053290 tel: 020 42 28 55 za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se mail: medimurski.slatkisi@gmail.com mob: 098 73 28 00 mail: slatki.zivot@du.t-com.hr izbjegle kronične komplikacije.

DELNICE Web: www.udruga-slatki-zivot.hr DRUŠTVO DIJABETIČARA DELNICE Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za ĐAKOVO Zlatko Majnarić Ljubica Vujnović – kontakt osoba one koji žele dostavu naOBOLJELIH kućnu adresu naplaćujemo UDRUGA OD DIAJBETESA TIP1 Školska 9, 51300 Delnice SLATKI ŽIVOT ĐAKOVO troškove poštarineLjiljana u iznosu od 30 kn koju treba tel: 051 81 13 36; 051 81 16 20 Zrakić mail: ljubica.vms.del@gmail.com Hebranga 140, 31400 Đakovo uplatiti na IBAN: Andrije HR6223600001101494782 mob.: 098 98 31 208 udruga.slatkizivot@gmail.com Potvrdu o uplati smail: adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na dijabetes@dijabetes.hr 26

Izdavač: HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA

GAREŠNICA

LUDBREG

DIJABETIČKA UDRUGA GAREŠNICA Ana Kovačević Branko Predragović – kontakt osoba V. Nazora 18, 43280 Garešnica mob: 091 53 54 041 mail: garesnica.dug@gimail.com Web: www.dug.hr

UDRUGA DIA-MELL LUDBREG Dragica Lukić Vinogradska 26, 42230 LUDBREG mob: 098 39 65 66 ili 099 81 26 226

IMOTSKI UDRUGA DIJABETIČARA IMOTSKE KRAJINE Put Jezerca 15, 21260 Imotski mob: 095 86 23 399 mail: dijabetim@net.hr

MAKARSKA MAKARSKA DIJABETIČKA UDRUGA Milivoj Brkušić Dr. Mate Ujevića 2, 21300 Makarska mob: 095 91 91 313; 099 32 27 550 mail: mimo.brkusic@gmail.com

MALI LOŠINJ

DIJABETIČKO DRUŠTVO JASTREBARSKO Velimir Mirt V. Mačeka 2 , 10450 JASTREBARSKO mob: 091 90 45 990 mail: diabetes.jaska@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČARA CRES-LOŠINJ Ivan Vlašić Vladimira Gortana 32/I, 51550 Mali Lošinj tel./fax.: 051 23 27 74 mob: 098 64 40 50 mail: ivica.vlasic@outlook.com npavesic47@gmail.com

KARLOVAC

NAŠICE

JASTREBARSKO

DIJABETIČKO DRUŠTVO KARLOVAC Marijan Hrovat Domobranska 20C, 47000 Karlovac mob: 099 22 36 453 mail: dijabetickodrustvokarlovac@gmail.com

KRASICA UDRUGA DIJABETIČARA GRADA BAKRA Mirjana Perković Krasica 145a, 51224 Krasica tel: 051 76 62 93 fax: 051 76 62 93 mob.: 098 29 21 36 mail: mirjanape@gmail.com

KRAPINA

UDRUGA DIJABETIČARA NAŠICE Silvija Cindori Dore Pejačević 27, 31500 Našice tel: 031 61 12 48 nob: 091 49 48 008 mail: vicindori@gmail.com

NEDELIŠĆE UDRUGA DIJABETIČARA NEDELIŠĆE Sanja Bratković, predsjednica Tatjana Kozar – kontakt osoba mob: 098 92 61 086 mail: udrugadijabeticaranedelisce@gmail.com

NOVA GRADIŠKA

UDRUGA OBOLJELIH OD DIJABETESA KRAPINA Predsjednik: Mirko Gretić, mob: 092 30 28 398 Tajnik: Branka Gregurović, mob: 091 51 84 252 Trg Ljudevita Gaja 12, 49000 Krapina mail: bgregurovic@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČKIH BOLESNIKA NOVA GRADIŠKA Terezija Grgić Djeneševa 2, 35400 Nova Gradiška tel: 035 36 18 44 mob: 098 22 69 09 mail: terezija.grgic@gmail.com

KUTINA

OGULIN

Kutinsko dijabetičko društvo Svjetlana Koutnik A. G. Matoša 44, 44320 Kutina mob: 099 84 45 634 mail: skoutnik@yahoo.com

Dijabetes www.dijabetes.hr

UDRUGA SLATKI OGULINCI Ljerka Medved Pešćenica 51, 47300 Ogulin mob: 091 53 72 947 mail: ljerka.medved@gmail.com

27

OMIŠ

PULA

DIJABETIČKO DRUŠTVO OMIŠ Zdravka Šodan Poljički Trg 8a, 21310 Omiš mob: 091 53 01 656 mail: zdravka.sodan@gmail.com

DIJABETIČKA UDRUGA ISTRA Vanja Mihalić Peruški 77a, 52208 KRNICA mob: 099 42 08 131 mail: vanjamihalicc@gmail.com

ORAHOVICA

RAVNA GORA

DIJABETIČKA UDRUGA ORAHOVICA Ivica Martinčević Vladimira Nazora 15, 33515 Orahovica tel: 033 84 60 62 mob: 091 64 60 621 mail: martincevic.duo.orahovica@gmail.com

DRUŠTVO DIJABETIČARA RAVNA GORA Karlica Krulić Vatrogasna 21, 51314 RAVNA GORA mob: 091 79 05 875 mail: karlica.krulic@gmail.com

ORAHOVICA ZDRAVLJE

Adriana Modrušan Stanka Frankovića 44, 51000 Rijeka mob: 095 90 27 678 mail: info@mellitus-rijeka.hr Web: mellitus-rijeka.hr

DIJABETIČKA UDRUGA “ZDRAVLJE” ORAHOVICA Stjepan Dujmić Petra Preradovića 14, 33515 Orahovica mob: 099 70 34 573 mail: sdujmic5@gmail.com

OSIJEK DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA OSIJEK Ivan Klanac Vijenac Kraljeve Sutjeske 2, 31000 Osijek tel: 031 28 33 33 mail: dijabetes.os@gmail.com Web: www.dijabetes-osijek.com

OSIJEK MADI UDRUGA MALIH DIJABETIČARA “MADI” Andrea Opačak Kaptolska 5, 31000 Osijek mail: aandrea0613@gmail.com Web: www.ma-di.hr

PLOČE UDRUGA “SLATKI” PLOČE Matilda Viskić Rogotinska 5, 20340 Ploče mob: 091 52 91 381 mail: slatki.ploce@gmail.com

POPOVAČA UDRUGA DIJABETIČARA GRADA POPOVAČE Renato Beronić Zagrebačka 20, 44317 Popovača mob: 098 43 03 53 mail: udruga.dijabeticara.popovaca04@gmail.com

28

RIJEKA MELLITUS

ROVINJ DIJABETIČKA UDRUGA SLATKA STRANA ŽIVOTA Irena Ivančić Trg na Križu 11, 52210 Rovinj mob: 095 19 64 477 mail: slatka.strana.zivota@gmail.com

SAMOBOR DJECA UDRUGA SLATKI SAMOBORCI Ksenija Kolman Goreta Trg Antuna Mihanovića 6, 10430 SAMOBOR mob: 098 52 94 42 mail: slatki.samoborci@gmail.com

SISAK DIJABETIČKO DRUŠTVO GRADA SISKA Darko Velhes Trg grada Heidenheima 1, 44000 SISAK tel: 044 40 01 30 fax: 044 40 01 31 mob: 091 47 41 115 mail: dijabeticko-drustvo@net.hr Web: www.dbsisak.wordpress.com

SLATINA DIJABETIČKA UDRUGA SLATINA Doris Mlinarić, predsjednica, mob: 099 68 37 678 Senka Palčić, tajnica Zagrebačka 90, Nova Bukovica, 33520 SLATINA mail: dorisdonna2@gmail.com mail: senkapalcic@gmail.com

SLAVONSKI BROD

VELIKA GORICA

BRODSKA DIJABETIČKA UDRUGA Slavko Lacković, prof. - predsjednik P. Krešimira IV br. 2, 35000 SLAVONSKI BROD mob: 091 11 53 131 mail: lackovicslavko@gmail.com

VG DIJABETIČAR Marica Varjačić Trg Kralja Tomislava 2, 10410 Velika Gorica mob: 098 19 67 196 mail: maricavarjacic1@gmail.com

SLAVONSKI BROD

VIROVITICA

UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA SLAVONSKI BROD Tatjana Birer-Novoselović Petra Krešimira IV 2 , 35000 SLAVONSKI BROD mob: 098 86 16 00 mail: tatjana.birer@gmail.com

UDRUGA DIJABETIČARA VIROVITICE Zdenka Mikulčić-Drakulić Augusta Cesarca 33, 33 000 Virovitica tel: 033 62 04 39 e-mail: brankoizdenka@gmail.com

SPLIT SPLITSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO Branko Lulić, mob: 091 58 51 780 Ban Mladenova 9/I, 21000 Split tel: 021 39 50 16 fax: 021 39 50 16 mail: info@diabetes-split.hr Web: www.diabetes-split.hr

ŠIBENIK DRUŠTVO DIJABETIČARA ŠIBENIK Davor Lambaša Uskočka 4, 22000 Šibenik tel: 022 21 81 80 mob: 098 18 86 946 mail: ddiabetessi@net.hr

TAR DIJABETIČKA UDRUGA TAR-VABRIGA Jadranka Radojković Istarska 8, 52465 Tar tel: 052 44 31 88 mail: dijabeticka.udruga.tar.vabriga@gmail.com

TROGIR Katja Šćurla Ul.K.Alojzija Stepinca 74a, 21220 Trogir mob: 091 53 61 939 mail: kscurla@gmail.com Web:bwww.cukar.eu

VOJNIĆ DIJABETIČKA UDRUGA VOJNIĆ Veseljko Domjanović Jurga 38, 47220 Vojnić mob: 098 17 93 242

ZADAR UDRUGA CUKRIĆI ZADAR Doris Bailo - kontakt osoba Ariana Zdrilić Andrije Kačića Miošića 13b, 23000 Zadar mob.: 098 91 97 272 mail: udruga.cukrici@gmail.com Web: www.cukrici-zadar.hr

ZAPREŠIĆ UDRUGA DIJABETIČARA ZAPREŠIĆ Dragica Lovrić Naselje Veliki Vrh 10, 10290 Zaprešić mob: 091 51 49 095 mail: udzapresic@gmail.com

ŽUPANJA DIJABETIČKA UDRUGA ŽUPANJA Morena Marčelja Mach Vlahe Bukovca 4, 32270 Županja mob: 098 74 06 23 mail: morenamarceljamach@gmail.com

VARAŽDIN DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA VARAŽDIN Paul Rosenthal Ul. I Meštrovića 1, 42000 Varaždin mob: 098 28 40 67 mail: dzdv@dzdv.hr

Dijabetes www.dijabetes.hr

29

PITAJTE STRUČNJAKA U ovom broju našeg časopisa prenosimo vam najčešća pitanja i odgovore iz istoimenog projekta pokrenutog na Facebook stranici Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga pod nazivom „Pitajte stručnjaka“.

Ovim projektom željeli smo omogućiti osobama sa šećernom bolešću, ali i svim zainteresiranim, da postave pitanja vrhunskim liječnicima i medicinskim sestrama iz SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur te na taj način dobiju točnu, provjerenu i pouzdanu informaciju ili savjet vrhunskih stručnjaka kojima se može vjerovati.

Ako i vi želite postaviti pitanja koja su u sferi savjeta i preporuke, a nikako objašnjavanja dijagnoza i terapije, koja će se i dalje odvijati na liječničkim pregledima u zdravstvenoj ustanovi, a nemate Facebook, javite nam se putem elektroničke pošte na adresu dijabetes@dijabetes.hr ili na mob. 0913131080 i 0913131020.

Vaše upite proslijedit ćemo odgovarajućim stručnjacima, a odgovore objaviti uz vaše dopuštenje u slijedećem broju našega časopisa, poštujući opće uvjete o zaštiti podataka GDPR-a.

Na pitanja odgovara Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra SK “Vuk Vrhovac” KB Merkur.

Poštovana! Imam 55 godina i dijabetes 15 godina.

S obzirom na to da se godinama borim s izrazito suhom kožom koja na izlaganje vjetru doslovno krvari (ponajviše na rukama koje su stalno izložene, a posebice u trenutnoj situaciji gdje je uvjetovano dezinficiranje sredstvima za dezinfekciju ruku), imate li preporuku za neke kreme ili sredstva za ublažavanje suhoće kože?

Poštovani, genetika utječe na ravnotežu vlažnosti kože. Neki ljudi imaju masnu, a neki suhu kožu, znači tip kože je nasljedan, mada ne morate imati isključivo tip kože kao i Vaši roditelji. Na vlažnost kože utječu još hormoni, prehrana i dob. Suha koža izazvana je poremećajem u funkciji kože koja dovodi do gubitka vlažnosti i sposobnosti da se voda zadržava u koži. Vaš problem suhe kože svakako pogoršava trenutna epidemiološka situacija koja zahtijeva često pranje i dezinfekciju ruku. Preporuka za Vaš problem jest prvenstveno da birate sapune za pranje ruku koji neće dodatno oštetiti zaštitni sloj kože te dezinficijens za ruke koji u sebi ima i

30

zaštitnu komponentu koja hrani kožu. Znači nositi svoj provjereni dezinficijens i isključivo samo njime dezinficirati ruke. Od krema koje pomažu pri održavanju vlažnosti kože preporučuju se kreme s ureom. Kod blagih problema dovoljno je 5% ureje, dok vrlo suha koža zahtijeva koncentraciju ureje i do 10%. To mogu biti kreme za ruke, za tijelo i kreme za stopala. Takve kreme možete nabaviti u ljekarnama, gdje ćete se moći još i dodatno posavjetovati.

S obzirom na dosta velike količine inzulina koje si dajem i pri tome mi nastaju kvržice po tijelu, možete li me savjetovati kako da to izbjegnem? Redovno mijenjam mjesta uboda, ali i dalje situacija nije ništa bolja.

Poštovani, s obzirom na to da je Vaš problem vrlo čest posebno kod primanja velikih količina inzulina, savjetovala bih Vam da bez obzira na to što mijenjate mjesta davanja inzulina probate osvijestiti odmaknete li se dovoljno od prošlog uboda. Hoću reći da bi mjesto novog uboda npr. na nadlaktici trebalo biti barem 2 cm udaljeno od prošlog uboda na toj istoj nadlaktici. Bilo bi dobro da jedno vrijeme pratite sami sebe da vidite ako tu možda griješite.

Ako taj dio s mjestima davanja inzulina dobro funkcionira, onda je vjerojatno došlo vrijeme za promjenu vrste inzulina. Pacijenti su znali imati isti problem i nakon promjene vrste inzulina problem je nestao. Svakako bih Vam savjetovala da pokušate sami riješiti problem kako sam navela, a ako to ne bude pomoglo, na sljedećoj kontroli kod dijabetologa skrenite pozornost na Vaš problem.

Ima li razlike i, ako ima, koja je razlika između davanja inzulina u penkali koju čuvamo u hladnjaku cijelo vrijeme tijekom davanja i davanja inzulina koji čuvamo na sobnoj temperaturi?

Poštovani, sve vrste inzulina i drugih pripravaka koji se primjenjuju kod osoba sa šećernom bolešću koji su pakirani u jednokratnim ili trajnim penovima čuvaju se u hladnjaku samo do početka davanja.

Znači, pen koji ste izvadili iz hladnjaka i stavili u funkciju ne treba više vraćati u hladnjak jer su inzulini tako napravljeni da mogu biti na sobnoj temperaturi 6 tjedana. Za 6 tjedana sigurno ćete potrošiti jedan pen, tako da za vraćanjem pena u hladnjak nakon primjene nema potrebe.

Pozdrav! Možete li me uputiti u način naručivanja u kliniku „Vuk Vrhovac“, koliko dugo se čeka na pregled i na koji način funkcionira A5 uputnica koju mi je spominjao liječnik? Imam dijabetes tipa 2 već 9 godina i uzimam tablete.

Na pitanja odgovara dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog iz SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Poštovani, drago mi je da ste postavili ovo pitanje. U Sveučilišnu kliniku „Vuk Vrhovac“ možete se naručiti tako da Vam Vaš liječnik, čim napiše uputnicu, odmah elektronički rezervira termin putem CEZIH-a za kontrolu. Drugi način jest da uputnicu koju Vam napiše Vaš liječnik, ako Vas on ne želi naručivati, snimite i pošaljete na adresu e-pošte SKVV.narucivanje@kb-merkur.hr ; tada ćemo Vam mi rezervirati termin i povratno poslati rezervaciju na adresu e-pošte s koje ste poslali uputnicu. Bilo bi dobro da u e-pošti odmah napišete i broj telefona na koji Vas se može kontaktirati. Čekanje na pregled ovisi o tome tražite li da Vas se naruči kod određenog liječnika ili tražite samo prvi slobodan termin, što može biti već i za dva tjedna. Uputnica A5 funkcionira tako da Vaš liječnik obiteljske medicine napiše A5 uputnicu i stavi ju na CEZIH, uz to pošalje Vaše prethodne povijesti bolesti i nalaze u prilogu te opiše liječniku dijabetologu Vaše trenutno stanje, terapiju koju primate i razlog zbog čega traži konzultaciju.

Liječnik dijabetolog uvidom u poslanu dokumentaciju daje liječniku obiteljske medicine preporuku za Vaše daljnje liječenje (znači, to je kontrola bez pacijenta).

Injekcije Avastina nipošto se ne smiju primjenjivati tijekom trudnoće, mogu prije trudnoće i nakon poroda.

Na koji način funkcionira dnevna bolnica? Ne živim u Zagrebu.

Dnevna bolnica u Sveučilišnoj klinici „Vuk Vrhovac“ funkcionira na dva načina. Prvi način je kontrola kroz dnevnu bolnicu; znači, pacijent dolazi na kontrolu uz D2 uputnicu te mu se uz kontrolu liječnika dijabetologa i edukaciju medicinske sestre edukatora izvrše i drugi specijalistički pregledi za koje dijabetolog procijeni da su pacijentu potrebni, npr. okulistički pregled, neurološki pregled, kardiološki pregled i naravno sve pretrage koje onda ti subspecijalisti preporuče. Drugi način je da sudjelujete u programu edukacije od 5 dana (od ponedjeljka do petka), gdje je težište stavljeno na edukaciju, ali također obavite pretrage koje su potrebne. S obzirom na to da uputnica za dnevnu bolnicu traje 365 dana, mogu se planirati pregledi pa se radi dio pretraga svaki put kada dođete na kontrolu (svakih nekoliko mjeseci). Danas je preporuka da se što više pacijenata obrađuje kroz dnevnu bolnicu, a da ih što manje leži u bolnici. Bez obzira na to što ne živite u Zagrebu, smatram da možete obaviti svu potrebnu kontrolu kroz dnevnu bolnicu.

Preporučujete li uzimanje dodataka prehrani kod osoba s dijabetesom, u vidu vitaminskih ili homeopatskih pripravaka?

Poštovani, s obzirom na to da se mi bavimo klasičnom medicinom držimo da je zdrava, raznovrsna i uravnotežena prehrana dovoljna kod osoba s dijabetesom.

Pitanje za stručnjake je, ako mi mogu reći: jesu li injekcije Avastina koje primam za retinopatiju štetne u trudnoći? Hvala!

Evo, molila bih Vas za pomoć. Imam diabetes mellitus tipa 1, inzulin ovisan od 2010. godine.

Koristim senzore za očitanje šećera, inzulinsku pumpu, šećeri uredni, u granicama, liječnici uvijek zadovoljni regulacijom. Zaposlena sam, ali bih se voljela prekvalificirati, a za prekvalifikaciju mi je potrebno liječničko uvjerenje. Postoji li neki izuzetak, dodatna dokumentacija od strane mog specijalista endokrinologa koja bi mi olakšala da dobijem navedenu potvrdu koja mi je neizostavna za prekvalifikaciju na drugi posao?

Svakako Vam je potrebno mišljenje specijalista medicine rada, kao i mišljenje Vašeg dijabetologa. Ako nemate komplikacija uzrokovanih dijabetesom te ako vam je dobra regulacija šećera uz niski rizik hipoglikemija (koje predosjećate), tada biste mogli dobiti pozitivno mišljenje.

Molila bih odgovor na pitanje: AUTOFAGIJA. Smije li ju primjenjivati osoba s dijabetesom tipa 1?

Hvala na odgovoru.

Ne preporučuje se autofagija.

Na pitanja odgovara Maja Mlakar, bacc. med. techn., SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Poštovani! Šećer je dio mog života, nekad bolji, nekad lošiji. Zadnju godinu imam jedan problem.

Naime, prilikom odlaska na tržnicu, u grad, silaska i ponovnog vraćanja na drugi kat, s recimo 4-5 kg tereta, vratim se sa šećerom većim za 2-2,5. Umjesto da padne, šećer poraste. Usput, oblije me znoj i rekla bih da sam „mokra kao miš“! Nakon otprilike jednog sata šećer se vrati na prethodnu vrijednost.

Jetra je masna, može li to biti problem ovoj šećernoj pojavi??? Na terapiji sam: ujutro Synjardy 1000 mg , tijekom dana oko 10 sati inzulin Xultophy 44 jedinice, navečer Siofor 1000 mg. Važem svu hranu, brojim ugljikohidrate, ali jako reagiram na sve što ima škrob. Hvala na savjetima i odgovorima !

Poštovana, kada ste fizički aktivna, vaše tijelo ostaje bez energije i tada jetra izbacuje „zalihe energije“ u krvotok kako bi nadoknadila izgubljeno pa vam šećer u krvi poraste.

Jednako tako, pojačava se izlučivanje inzulina kao reakcija na taj povišen GUK i zato se on u nekom trenutku normalizira. Pokušajte se malo odmarati između katova.

31

RECEPTI Doručak s borovnicama Sastojci:

150 grama kvinoje, 400 ml poluobranog mlijeka, 100 ml vode, 1 čajna žličica ekstrakta vanilije, 1/2 čajna žličica mljevenog cimeta, 200 grama borovnica, 30 grama mrvljenih oraha

Priprema:

Zakuhajte mlijeko i vodu zajedno u jednoj posudi. Dodajte kvinoju i lagano kuhajte na srednjoj vatri 15 minuta.

Ocijedite kvinoju kako biste uklonili višak mlijeka i vode.

Pomiješajte kuhanu kvinoju, ekstrakt vanilije i cimet.

Podijelite smjesu u četiri zdjele za doručak. Stavite borovnice i orahe na vrh, a zatim uživajte!

Energetska vrijednost Zasićene masti Ukupna masnoća Ugljikohidrati Proteini Vlakna

268 kcal 2,2 g 9,1 g 37 g 10,3 g 4,6 g

Sladoled od marelica (za 4 osobe)

Sastojci:

30 dag marelica, 2 jaja, 5 dl mlijeka, 4 dag brašna (dvije velike vrhom pune žlice), 4 velike žlice bijelog vina (do 11 vol.% alkohola bez ostataka šećera), 5 ml sladila bez energetske vrijednosti u tekućini.

Priprema:

U mlijeko dodajte sladilo, žumanjke i razmućeno brašno i kuhajte u vodenoj kupelji petnaest minuta – dok ne dobijete gustu kremu. Umiješajte snijeg od bjelanjaka i kuhajte dalje na pari još deset minuta. Marelice ogulite, protisnite kroz cjediljku i dodajte bijelo vino i tekuće sladilo (po želji). Ulijte u četiri posudice za posluživanje i zamrzavajte u zamrzivaču najmanje šest sati.

Energetska vrijednost po osobi (1 posudica): 676 kJ (161 kcal) Voće 1/2 jedinice Kruh i zamjene 1/2 jedinice Mlijeko i zamjene 1/2 jedinice Meso i zamjene 1/2 jedinice

32

Hladna krema od malina (za 4 osobe)

Sastojci:

4,8 dl jogurta (1,6% mliječne masnoće) 16 dag šlag pjene (s 50% manje kalorija, osam velikih žlica) 50 dag malina po želji: sladilo bez energetske vrijednosti (koje se ne kuha)

Priprema:

U jogurt umiješajte sladilo (po želji), istucite šlag pjenu i odmjerite potrebnu količinu (osam velikih vrhom punih žlica). Maline operite, ocijedite i propasirajte. U jogurt dodajte tučenu šlag pjenu i maline. Razdijelite u četiri posudice i hladite u hladnjaku tri sata.

Energetska vrijednost po osobi: 609 kJ (145 kcal) Voće

1 jedinica Mlijeko i zamjene ½ jedinice Masnoće i zamjene 1 jedinica

Složenac od puretine i patliđana (za 8 osoba)

Sastojci:

20 g mljevene puretine, 400 g pelata, 300 g patlidžana, 50 g mozzarelle, 80 g sitne tjestenine, 100 g crvenog luka, 30 g ribanog parmezana, 80 g maslinova ulja (5 jušnih žlica + jedna čajna žličica), 45 g koncentrata rajčice (3 jušne žlice), 1 češanj češnjaka, 1 žličica soli, 3/4 žlice suhog bosiljka, 1/2 žličice suhog origana, mljeveni papar.

Priprema:

Ploške patlidžana posolite i ostavite 30 minuta te ih iscijedite. Pećnicu zagrijte na 180°C. Posudu za pečenje namastite i u nju posložite ploške patlidžana premazane s dvije žlice ulja. Pecite pet minuta. Ostatak ulja zagrijte u većoj posudi, dodajte sjeckani luk i češnjak te pirjajte dok ne omekšaju. Dodajte mljevenu puretinu i pirjajte desetak minuta.Zatim dodajte pelate, koncentrat rajčice i papra po želji. Kad proključa, kuhajte pet minuta uz povremeno miješanje. Trećinu smjese stavite u posudu za pečenje te prekrijte trećinom tjestenine i trećinom patlidžana. Na složenac rasporedite po trećinu od svakog sira i ponovite tako da završite mozzarellom. Pecite 45 minuta. Poslužite sa salatom i 1/2 kriške kruha.

Energetska vrijednost po osobi: 362,2 kalorija Kruh i zamjene 2 jedinice Povrće 2 jedinice Meso i zamjene 2 jedinice Masnoće i zamjene 2 jedinice

Dijabetes www.dijabetes.hr

33

BEZG LU T E N S K I R EC E P T I Bezglutenske knedle s jagodama (za 4 osobe)

Sastojci:

1000 g krumpira, 300 g jagoda, 200 g bezglutenskih krušnih mrvica , 50 g maslaca, 2 jaja, 300 g bezglutenskog brašna, 1 prstohvat soli, 100 g šećera u prahu

Priprema:

Krumpir skuhajte, ogulite, protisnite kroz prešu za krumpir pa dodajte malo soli, trećinu maslaca, jaja, po želji malo muškatnog oraščića u prahu i brašno pa umijesite krumpirovo tijesto. Jagode očistite te svaki komadić jagode zamotajte u tijesto. Među dlanovima oblikujte da dobijete lopticu, knedlu, koju zatim kuhajte u blago posoljenoj vodi.

Kad isplivaju na površinu, pustite da još malo prokuhaju.

Zatim ih izvadite u pržene mrvice koje ste prethodno prepržili u tavi do zlatnožute boje. Servirajte tako da knedle složite na tanjur te po želji dodajte sladoled od vanilije.

Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 903,1 Proteini 22,2 g Masti 15,2 g Ugljikohidrati 179,2 g

Miješana bezglutenska pizza (za 4 osobe)

Sastojci:

Za tijesto: 250 g bezglutenskoga namjenskog brašna za kruh i pecivo, 150 g svježega kravljeg sira, 1 žličica praška za pecivo, 6 žlica ulja, 6 žlica mlijeka, 1 jaje, 1 žličica soli Za nadjev: 200 g umaka za pizzu, 100 g sira (gauda, ementaler), 150 g narezane prešane šunke, 150 g narezanih šampinjona

Priprema:

Brašno pomiješajte s praškom za pecivo, dodajte sir, a zatim mješavinu soli, ulja, jaja i mlijeka, pa električnom miješalicom (spiralni nastavci) umiješajte homogeno tijesto. Tijesto pažljivo razvaljajte u oblik pizze i prenesite na papir za pečenje. Pripremljeno tijesto premažite umakom za pizzu, po njemu rasporedite naribani sir, šunku i šampinjone. Pripremljenu pizzu s papirom prenesite na donju rešetku zagrijane pećnice i pecite 15 minuta na 230°C. Prije posluživanja rubove pizze premažite uljem.

34

Energija za jednu osobu (kcal): 635 Ugljikohidrati 56,10 Masti 33,84 Bjelančevine 27,22

Humus namaz (za 4 osobe)

Sastojci:

1 konzerva slanutka, 6 žlica maslinova ulja, 2 češnja češnjaka (ako volite jači okus češnjaka, slobodno stavite i više), otprilike 3-4 žlice limunovog soka, po potrebi 1-2 žlice vode ili tekućine iz konzerve od slanutka, žličica soli, 2 žlice tahini paste (pasta od sezama)

Priprema:

Štapnim mikserom izmiješajte slanutak s malo tekućine.

Smjesa će biti dosta tvrda na početku pa je potrebno žličicom odvojiti slanutak sa stijenki posude i miksera.

Dodajte protisnuti češnjak, maslinovo ulje, limunov sok, posolite. Dodajte tahini pastu, zatim štapnim mikserom ponovno sve izmiješajte dok smjesa ne postane glatka. Ako vam se čini pregusta, slobodno dodajte još maslinovog ulja i tekućine od slanutka.

Gotovi humus možete namazati na kruh i posuti mljevenom crvenom paprikom ili stavite na tanjur (razmažite po tanjuru, nakapajte gore maslinovo ulje i pospite crvenom paprikom).

Nutritivne vrijednosti za količinu od 100 g Kalorije (kcal) 166 Ugljikohidrati 14 g Bjelančevine 8g Masti 10 g

Bezglutenski muffini s tikvicama Sastojci:

(za 12 muffina)

1 tikvica, zelena, 1 jaje, 2 šalice kukuruznog brašna, 0,5 šalice maslinovog ulja, 1 prašak za pecivo, sol, 1 šalica sojinog jogurta

Priprema:

Naribajte tikvicu te je posolite i pustite da stoji 15-ak minuta dok ne ispusti dio tekućine.

Odlijte tekućinu te umiješajte ostale sastojke.

Kalup za muffine namažite maslinovim uljem. Punite kalupe do 4/5.

Pecite dvadesetak minuta na 200°C u prethodno zagrijanoj pećnici.

Nutritivne vrijednosti / 1 porcija Ukupno kalorija 256,5 Proteini 4,2 g Masti 11,1 g Ugljikohidrati 33,6 g

35

STOP DIJABETES da te ne obori s nogu Anica Badanjak, dr. med., endokrinolog i dijabetolog Jeste li znali da je travanj nacionalni mjesec svjesnosti o zdravlju stopala? To je mjesec podsjećanja koliko su stopala važna i kako brinuti o njima. Ne moramo naglašavati koliko je to važno za osobe koje boluju od šećerne bolesti.

Oko 25% (19-34%) oboljelih od šećerne bolesti razvit će ranu na stopalu tijekom života.

U 85% slučajeva amputaciji prethodi rana na stopalu (ulkus).

U oko 20% osoba s ulkusom stopala izvršit će se amputacija.

SVAKIH 20 SEKUNDI U SVIJETU SE IZVRŠI JEDNA AMPUTACIJA POVEZANA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU. NE MORA BITI TAKO! 49-85% amputacija može se spriječiti: dobrom regulacijom šećerne bolesti, krvnog tlaka, masnoća u krvi, regulacijom težine, nepušenjem te redovitom skrbi o stopalu.

Svakodnevno pregledavati stopala, sam, pomoću ogledala, ili nekoga zamoliti da vam pomogne

Prati noge u malkoj vodi, blagim sapunom (prethodno provjeriti temperaturu vode laktom)

Nakon pranja noge pažljivo posušiti mekanim ručnikom, oprezno između prstiju

Nokte rezati ravno, paziti da se ne ozlijedi mekano tkivo oko nokta

Namazati stopala kremom radi vlažnosti i elastičnosti kože ali ne mazati između prstiju (kremu ne stavljati na rane ako ih imate!)

Po mogućnosti čarape neka budu pamučne, s pojačanom petom i prstima i labavim rubom (ne koristiti dokoljenice)

Nikada hodati bos (ni po stanu)

Obuća mora biti dovoljno prostrana, duboka, čvrsto držati nogu, mekana iznutra, nez rubova i po mogućnosti od prirodnih materijala

Ne pušiti

36

VJEŽBE ZA STOPALA: tijekom dana više puta provoditi vježbe radi poticanja cirkulacije.

Godine 2019. HSDU je provodio projekt podizanja svjesnosti o problemima stopala, organizirajući predavanja za udruge. Projekt će se nastaviti i dalje, za sada online. Koliko je važno ovo područje pokazuje činjenica da u svijetu svake godine tom problemu posvećuju čitav mjesec.

Dijabetes www.dijabetes.hr

37

Dječji kutak Dragi čitatelji, u rubrici Dječji kutak objavljujemo radove vaših mališana. Stoga vas sve i na dalje pozivamo da nam šaljete njihove uratke, bilo da je riječ o tekstovima ili crtežima, a mi ćemo se truditi sve ih objaviti. Očekujemo vaše uključivanje u što većem broju kako bismo i putem našeg časopisa predstavili našu vrijednu i kreativnu djecu.

Nacrtaj me

38

Kao roditelji, ali i kao odrasli smatramo da je naša zadaća, a ujedno i veliko bogatstvo u tome da štitimo, usmjeravamo, potičemo, ali i ono najvažnije – volimo naše najmlađe… Volimo bezuvjetno i u isto vrijeme za naše najdraže tražimo i savršenstvo, krasimo ih superlativima jer upravo to i jesu… superlativi u svakom smislu riječi. Zaboravimo ponekad i koliko nas naši najmlađi mogu i naučiti i usmjeriti ili vratiti na pravi put, jer i mi – bez obzira na životno iskustvo i već ustaljene navike – znamo i možemo pogriješiti.

Ovaj put vam predstavljamo jednu divnu djevojčicu Mariju Brkić, učenicu IV. razreda Osnovne škole Krune Krstića Zadar (Područna škola Ploča). Marija je nedavno napisala sastavak o

svom prijatelju Anti. Ante je divan i talentiran dječak koji ujedno ima i dijabetes. Ona je u svom sastavku, da na neki način pomogne svom prijatelju iz razreda, opisala Antu kao dječaka koji ispred sebe nema nikakvih zapreka i koji za nju posebice pojašnjava značenje superlativa, ali i koji ponekad nailazi na trenutke kada mu je potrebna pomoć svih njih… Ante tada nije ništa manje vrijedan, već se pomaganjem njemu svi oni nalaze u ulogama superheroja i junaka – zajedno s Antom.

Ujedno, Marija je dobila i posebno priznanje „Luka Ritz“ i zasad je najmlađa dobitnica tog priznanja.

Učimo od malih, a opet nevjerojatno velikih i pravih ljudi. Zaista su nevjerojatni!

Priča o nama

dijabetes smatram da je poseban. Kao što sam već napomenula, ja imam prijatelja koji ima dijabetes i smatram da nitko nije poseban kao on. Tko god ima dijabetes treba imati prijatelje, ne smije biti izopćen iz društva. U trenutcima kad mu je šećer nizak potrebno mu je dati malo čokolade, a ono što primjećujem kad mu je šećer nizak jest to da bude jako slab, nema snage i osjeća se nemoćno. U trenutcima kad mu je šećer visok potrebno mu je dati vode, a ono što primjećujem kad mu je šećer visok jest to da bude nervozan, kaže da mu bude i mučno. Kad mu je šećer visok odlično je i da nam je taj dan tjelesni, dobro mu dođe što više se kretati. Super je što on obožava sport, bavio se nogometom. Znali bi često nakon škole Gabi, Stipe, Petar, Roko, Ante, Dominik i Đino ostati na igralištu, do mraka. A ovih dana dečki stalno žele igrati rukomet. Đino i Petar kažu da obožavaju kad je Ante u njihovu timu jer onda imaju više šanse za pobjedu. A Megi i Mia M. uvijek navijaju da Ante i Đino budu u našem timu u graničarima. On je i ljubitelj mađioničarskih trikova. Petra i Ema budu mu asistentice.

Obožavaju to. Skupa pišemo i razne novinske članke i vodimo knjižnicu. Luca, Anđela i Mia S. jedan mjesec, a sljedeći neka druga trojka. Najteži predmet nam je matematika. E, tu su Ante, Lucija i Gabrijel uvijek u akciji na zadatke. A likovni je ipak najzabavniji. Boje na sve strane, Noa i Ante baš lijepo crtaju.

Ponekad kad nam je ispit, aparatić mu proizvodi zvuk kojim ga upozori na visinu šećera. U takvim trenutcima, bez obzira je li mu šećer visok ili nizak, želim pomoći svome prijatelju i biti mu podrška. Svima sa šećerom treba pomoć jer, kao što u ovom radu piše, oni ne mogu proizvesti dovoljno “ključeva“. Moj prijatelj Ante ima mnogo prijatelja i ovim putem pohvaljujem svoj razred, asistenticu i svoju učiteljicu zbog toga što smo uvijek tim.

U pisanju ovog sastavka pomogla mi je knjiga o dijabetesu koju sam podigla u knjižnici i iskustvo u razredu. I sićušna pomoć asistentice koja je s nama u razredu i pomaže mojoj prijateljici u učenju. Hvala na pažnji!

Zovem se Marija, učenica sam IV. razreda OŠ Krune Krstića u Zadru. Ovim radom želim skrenuti pažnju na dijabetes, pogotovo na djecu dijabetičare, ukazati na svoje i naše prijateljstvo s dječakom koji ima dijabetes i pokazati da dijabetes nije bauk i da se o njemu treba pričati.

Svi moji prijatelju u razredu i ja upoznati smo s dijabetesom.

Dijabetes ima dva tipa, tip I i tip II. Tip I možemo prepoznati po ovim simptomima: • ČESTO MOKRENJE • ŽEĐ • GLAD • GUBITAK TJELESNE MASE • UMOR • SLABOST • ZAMAGLJEN VID Pojavljuje se u djece i osoba mlađe životne dobi (do 35 godina).

Oko 7% ukupnog broja osoba sa šećernom bolesti ima bolest tipa I. Posljedica je razaranja stanica gušterače koje proizvode inzulin. Uništavanje stanica se događa kad prirodni obrambeni sustav, koji štiti tijelo od virusa i bakterija, ne prepozna stanice vlastite gušterače, nego ih uništava kao strano tijelo. Inzulin proizvodi gušterača. Šećer koji ne može ući u stanice, zadržava se u krvotoku. Neiskorištena glukoza u krvi raste. Inzulin je “vratar“ koji pomaže da glukoza iz krvi uđe u stanice. Osoba koja ima šećernu bolest ne može proizvesti dovoljno takvih “ključeva“ koji bi otvarali vrata stanica.

Sada kad sam vas upoznala s teorijskim dijelom bolesti, dopustite mi da ispričam svoje iskustvo s dijabetesom. Da budem preciznija, moj prijatelj Ante iz razreda ima dijabetes tipa I i htjela bih Vam opisati neke zanimljivosti što se događa s njim u trenutcima kad mu je šećer prenizak ili previsok. Prvenstveno želim reći da za Dijabetes www.dijabetes.hr

39

Prve četiri godine Čakovec

Suzana Mutvar Udruga Međimurski slatkiši održala je 6. lipnja 2020. drugu izbornu skupštinu u Društvenom domu Mihovljan. Četiri godine su jako brzo prošle, imali smo mnoštvo aktivnosti, družili se, educirali, putovali, bili podrška jedni drugima. Jednoglasnom odlukom članova dosadašnje rukovodstvo, kojemu je na čelu

predsjednik Casimir Nomo Nemi, dobilo je mandat za još četiri godine. Zahvaljujemo na podršci članovima i svima koji su u protekle četiri godine pružili podršku radu Udruge i pomogli nam u ostvarenju naših ciljeva. Trudit ćemo se i u budućnosti opravdati povjerenje naših članova.

Kada male stvari čine čovjeka sretnim!

Suzana Mutvar Iskoristili smo prvu priliku kod popuštanja mjera i brzinski organizirali jedan veseli izlet. Prognoza vremena i nije bila baš obećavajuća, ali se nismo dali smesti. Uz veseli dječji smijeh 14. lipnja 2020. krenuli smo autobusom put Rijeke. Mjerenje šećera, doručak... i brzo smo stigli do naše prve destinacije. Šetnja prekrasnom najvećom lukom u Hrvatskoj, kava i Coca Cola Zero na Korzu –žili kucavici Rijeke. Vrijeme je jednostavno proletjelo, a naša druga destinacija nestrpljivo nas je čekala – Nacionalni

40

Čakovec park Risnjak. Uz stručnog vodiča obišli smo 4,2 km Poučne staze Leska. Bilo je jako zabavno kroz 23 informacijske table upoznati prirodno i kulturno naslijeđe ovoga nacionalnog parka.

Za kraj smo pojeli odličnu štrudlu od šumskog voća i krenuli put Čakovca. Vrijeme nas je naravno poslužilo, bilo je sunčano i toplo. Veselimo se nekoj drugoj avanturi s našim članovima.

Dječji osmijeh na kraju dana najveća je nagrada.

Pozdrav od Međimurskih slatkiša!

DIJABETIČKO STOPALO Sisak

Snježana Stapar, bacc.med.techn Predavanje na temu Dijabetičko stopalo održano je u organizaciji Dijabetičkog društva grada Siska 5. lipnja 2020. u ŠRC-u Sisak.

Imala sam čast i zadovoljstvo održati ovo predavanje i nadam se da su prisutni ponovili već poznate činjenice o ovoj temi, ali i da su stekli puno novih saznanja o ovom problemu koji opterećuje sve više osoba oboljelih od šećerne bolesti.

Upravo je dijabetičko stopalo jedna od najčešćih komplikacija osoba sa šećernom bolešću. Ovim predavanjem stavljen je naglasak na važnost redovitih pregleda stopala, nošenja odgovarajuće obuće i odjeće, samopregleda stopala te pravilne higijene stopala.

Naravno, preduvjet da osoba oboljela od šećerne bolesti prevenira razvoj ove komplikacije jest dobra regulacija šećerne bolesti, što znači održavati vrijednosti šećera u krvi što bliže normalnim vrijednostima.

Foto: Željko Rakarić

Vrijedni jubilej udruge „Slatki“ - Dvadeset godina pločanskih „slatkiša“ Jasen Brajlović Pločanska udruga osoba oboljelih od šećerne bolesti „Slatki“ ove je godine navršila dvadeset godina od osnivanja. Osnivačka skupština udruge koju je organizirala i do svoje smrti vodila nekadašnja pločanska novinarka Slobodne Dalmacije Mirjana Putica održana je 15. travnja 2000. godine. Zbog koronavirusa članovi nisu uspjeli obilježiti onaj slavljenički dio, no zasigurno će to učiniti čim prođe ova pandemija. Zanimljivo je napomenuti da je gospođa Putica, koja je oboljela od dijabetesa još kao maturantica, u jednom intervjuu izjavila da je u Pločama tada, dakle prije pedesetak godina, bilo svega 5-6 oboljelih od ovoga „tihog ubojice“, kako se često naziva dijabetes. Dakle, prema tom minornom broju, tada nije postojala potreba za osnivanjem udruge ili slične asocijacije. Danas se situacija promijenila u skoro stostrukom broju jer se smatra da u Pločama ima više od 500 oboljelih, što onih koji se liječe, a što onih koji se ne liječe ili ne znaju da imaju povišen šećer, iako se po mnogim faktorima može naslutiti da su potencijalni bolesnici. Stoga nije čudo da udruga broji oko sedamdeset članova, a bilo ih je i više od stotinu. Udruga i njeni članovi vrlo su aktivni i organizirani pod vodstvom predsjednice, više medicinske sestre Matilde Viskić, tajnice Dragice Roso, a posebno su zahvalni na pruženoj pomoći i volontiranju medicinske sestre Branke Mateljak. Svakoga petka članovi dolaze u udrugu, educiraju se i razmjenjuju iskustva te im se mjeri šećer, tlak, masnoća i kisik u krvi. Dva puta godišnje udruga organizira, svaki put na drugome mjestu, okupljanje udruga šećeraša iz Dalmacije. Također dva puta godišnje organiziraju u svim Mjesnim odborima Grada Ploča mjerenje šećera, tlaka, masnoće i kisika, a iste aktivnosti obavljaju i tijekom nekih prigodnih dana kao što je Dan dijabetičara. Svakog svibnja organiziraju i šetnju od Ploča do Baćinskih jezera, gdje se na kraju šetnje obvezno vrše mjerenja šećera i tlaka. Svaka tri mjeseca iz Splita im dolazi specijalist dijabetolog kojemu članovi donose opće laboratorijske nalaze i nalaze tromjesečnog Dijabetes www.dijabetes.hr

Ploče mjerenja šećera. Kod svih ovih aktivnosti uvijek se otkriju osobe s povišenim vrijednostima navedenih mjerenja koje se stoga odmah upućuju njihovim obiteljskim liječnicima. Iz svega navedenog možemo zaključiti da Pločani imaju sve osnovne uvjete za liječenje od šećerne bolesti, a na njima je da se redovito kontroliraju te da se drže dvaju najvažnijih postulata (što vrijedi za većinu bolesti), a to su fizička aktivnost i odgovarajuća ishrana.

I na kraju, pločanski volonteri i članovi zahvaljuju svima onima koji im pomažu, počevši od pojedinaca, tvrki, grada, županije i drugih. Preko gradskih službi trenutno sudjeluju u natječaju EU fondova s projektom Zaštita osoba oboljelih od šećerne bolesti.

41

Projekti i koronavirus Split

Branko Lulić Početkom 2020. godine aktivno smo sudjelovali u akciji Rano otkrivanje dijabetesa kod djece (11. siječnja) te izradili i prijavili naše projekte na natječaje Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Nemamo dobre vijesti za rješavanje prijavljenih projekata, zbog pandemije COVID-19. Zbog mjera zaštite od koronavirusa nismo održali planiranu redovnu sjednicu Izvršnog odbora niti Izbornu skupštinu Splitskoga dijabetičkog društva.

Ipak smo 27. svibnja 2020. održali XVI. sjednicu Izvršnog odbora i iščekujemo datum 17. lipnja, kada ćemo imati Izbornu skupštinu SDD-a. Nažalost, zbog slabog odziva naših članova po prvi put smo otkazali jednodnevni izlet na ski-odredište Blidinje (Risovac) u BiH. Pokušavamo pronaći financijsku podršku u održivom funkcioniranju naše 73-godišnje udruge.

Zbog pandemije COVID-19 odgođena je XXIV. Koordinacija udruga i susreta dijabetičara Dalmacije u Trogiru, koja se trebala održati 25. travnja, za jesen 2020. godine.

Također zbog koronavirusa otkazana je naša tradicionalna akcija Šetnjom do zdravlja – od jarbola do jarbola koja se uvijek realizirala u sklopu Sudamje i Dana Grada Splita.

Zdravi i veseli bili!

Rad Brodske dijabetičke udruge poslije popuštanja mjera vezanih za pandemiju COVID-19 Slavko Lacković Brodska dijabetička udruga nije radila od 19. ožujka 2020., kada su uvedene mjere ograničenja kretanja i okupljanja većeg broja osoba u zatvorenim prostorima. Bili smo u kontaktu s našim članovima, pitali ih imaju li kakvih problema sa zdravljem i trebaju li kakvu pomoć oko snabdijevanja inzulinom i lijekovima. Na sreću našu i naših članova dijabetičara, nitko nije bio u kontaktu sa zaraženim osobama s infekcijom COVID-19.

Svi su se strogo pridržavali propisanih mjera opreza i neizlaženja u kupovine bez velike potrebe. Ako su već morali izlaziti u grad, poštivali su propisane mjere razmaka, socijalnih kontakata, korištenja zaštitnih maski i rukavica i dezinfekcije ruku. Kod nas

42

Slavonski Brod

u Slavonskom Brodu bilo je zaraženih, najčešće su to bili radnici tvornice „Đuro Đaković“ i članovi njihovih obitelji koji su se vraćali iz europskih zemalja s posla. Sve je to bilo pod kontrolom.

Nakon procjene Stožera Civilne zaštite da je glavnina pandemije iza nas, jer je broj novozaraženih malen ili ih uopće nema, mjere popuštanja su nam omogućile da otvorimo vrata naše udruge i omogućimo zainteresiranim dijabetičarima dolaske na mjerenje GUP-a i krvnog tlaka, preuzimanje časopisa Dijabetes – slatki život i druženje uz kavu. Planiramo odraditi sve termine u lipnju (ponedjeljkom od 16 do 18 sati), a tijekom ljetnih mjeseci srpnja i kolovoza uobičajeno, kao i do sada, nećemo raditi.

NE DOPUSTITE DA VAM DIJABETES SLOMI SRCE

Ako imate dijabetes tipa 2 izloženi ste većem riziku od srčanog i moždanog udara. Pitajte svog liječnika kako odabir zdravog životnog stila i pravilno liječenje mogu imati koristan učinak na dijabetes tipa 2, a usto i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.

1. Low Wang C, Hess CN, Hiatt WR, et al. Clinical Update: Cardiovascular Disease in Diabetes Mellitus. Circulation. 2016; 133:2459-2502.

Izdanje: 1-17.9.2018.

Kardiovaskularna bolest je #1 uzrok invaliditeta i smrti u osoba s dijabetesom tipa 21

PC-HR-100618