Koliko ste stari Vi, a koliko Vaše krvne žile?

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., internist subspecijalist nefrolog/hipertenziolog Krutost arterijske stijenke i refleksija valova danas su ponovno pod povećalom javnosti kao jedan od važnijih uzročnika povišenoga sistoličkog tlaka i tlaka pulsa u populaciji koja stari, čime uvelike doprinose riziku od razvoja infarkta miokarda i moždanog udara. Znanstvenici su već prije više godina prepoznali promjenu arterijske elastičnosti kao značajan čimbenik rizika koji utječe na prognozu bolesnika. Također, evaluirana je mjera arterijske krutosti kao koristan pokazatelj vaskularnog oštećenja. Ateroskleroza je najčešći uzročnik oštećenja arterija, a obilježena je suženjem krvne žile zbog lokalnog zadebljanja unutrašnjeg sloja stijenke ateromom ili plakom. Pojednostavljeno rečeno, masnom naslagom. Imamo nekoliko relativno jednostavnih, neinvazivnih metoda za procjenu krutosti arterijske stijenke. Naime, općenito je prihvaćen i dokazan mehanizam da smanjenje arterijske elastičnosti uzrokuje prerano vraćanje reflektiranoga pulsnog vala još za vrijeme trajanja sistole, što dovodi do povećanja središnjega pulsnog vala i sistoličkoga krvnog tlaka. Povišen sistolički tlak dodatno opterećuje lijevu srčanu klijetku te se povećava potražnja za kisikom, koja nakon prestanka kompenzacijskih mehanizama rezultira kardiovaskularnim incidentom. Stoga je glavni razlog za rutinsko određivanje stupnja arterijske elastičnosti i refleksije valova dokaz da je upravo arterijska rigidnost nezavisan prediktivni čimbenik za razvoj negativnih kardiovaskularnih događaja. Povećana je arterijska krutost biljeg kardiovaskularnog „starenja” i prediktor kardiovaskularnih nepovoljnih ishoda u općoj populaciji i u bolesnika s poremećajima kardiovaskularnog sustava. Stoga, osim dinamičkih i statičkih promjena koje zahvaćaju krvne žile postoje i brojni drugi čimbenici koji smanjuju arterijsku

elastičnost. Poznato je da djevojčice imaju manju arterijsku elastičnost od dječaka iste dobi do puberteta dok se ne očituju pozitivni učinci estrogena. Nadalje, elastičnost je nešto manja u nižih ljudi, što se objašnjava kraćim putem koji val mora preći do mjesta refleksije i time ranijim nastankom reflektiranog vala i njegovom ranijem, „sistoličkom” doprinosu inicijalnom.

Elastičnost arterijske stijenke može se procijeniti na nekoliko načina

Najčešće upotrebljavani i prema smjernicama najpouzdaniji pokazatelji arterijske elastičnosti jesu brzina pulsnog vala – engl. pulse wave velocity (PWV), centralni sistolički tlak – engl. central systolic pressure (cSP), augmentacijski indeks – engl. augmentation index (AIx) te tlak pulsa – engl. pulse pressure (PP). Svi su navedeni pokazatelji nezavisne odrednice kardiovaskularnog rizika. Razvoj ateroskleroze, koji nastaje sa starenjem, dovodi do promjena elastičnih vlakana (elastin) u krvnim žilama koja se postupno zamjenjuju čvršćim, jačim kolagenom. Ovo dovodi do očvršćivanja krvnih žila, što je jedan od glavnih razloga rasta krvnog tlaka. Krvne žile kod nekih osoba stare brže od prosjeka, a kod nekih sporije. Arterije su krvne žile koje prenose krv od srca do perifernih organa. Imaju dvojaku funkciju. Osim provođenja krvi, zahvaljujući svojoj elastičnoj strukturi, prilagođavaju se oscilacijama tlaka krvi koji nastaje normalnim radom srca i osiguravaju kontinuirani dotok krvi u organizmu. Srce kao mehanička pumpa pulsirajući izbacuje krv u arterije, čija je glavna uloga ublažavanje tog potencijalno štetnog fenomena za periferne organe. Najelastičnija od svih arterija jest aorta koja prva prima udarni volumen krvi što ga srce izbaci tijekom sistole. Arterijska hipertenzija može također ubrzati smanjenje elastičnosti arterija. Kontinuirani protok krvi i kisika kroz krute krvne žile dovodi do toga da srce sa sve više snage pumpa krv kroz arterije i taj dodatni napor s vremenom dovodi do oštećenja srca i razvoja kardiovaskularnih bolesti. Starost krvnih žila možemo odrediti prema njihovoj čvrstoći, tj. elastičnosti, koja nam daje informaciju o stanju žila pacijenta ili ukazuje na postojanje rizika za razvoj moždanog ili srčanog udara. Svaki otkucaj srca ubacuje novu količinu krvi u arterije i stvara pulsni val koji se rasprostire kroz krvne žile. Mlade i zdrave krvne žile su elastičnije i bolje apsorbiraju energiju pulsnog vala koji nastaje prolaskom krvi i osiguravaju stabilan protok krvi. Brzina pulsnog vala (PWV) izravni je pokazatelj arterijske elastičnosti i predstavlja brzinu kojom pulsni val prolazi kroz arterijsko stablo od aorte do periferije. Izračunava se mjerenjem vremena potrebnog pulsnom valu da prijeđe već prethodno izmjerenu udaljenost između dvije točke. Brzina pulsnog vala pruža informaciju o rastezljivosti proučavanih krvnih žila, a sama je rastezljivost inverzno povezana s krutosti stijenke krvnih žila. Mjerenje PWV-a je općenito prihvaćena kao jednostavna, neinvazivna i ponovljiva metoda određivanja arterijske elastičnosti. Međutim, brzina pulsnog vala razlikuje se putujući niz arterijsko stablo pa se tako brzina u segmentu između karotidne i femoralne arterije odnosi na brzinu u samoj aorti. Stoga se pojednostavljeno arterijska elastičnost može definirati kao različit stupanj krutosti stijenke krvnih žila. Pored dinamičkih promjena, elastičnost stijenke ovisi i o strukturnim poremećajima. Naime, kolagen i elastin su dva strukturna proteina koja daju stabilnost i elastičnost arterijskoj stijenci. Oni s vremenom podliježu izmjenama i degradaciji. Starenjem arterijska stijenka postaje deblja, a samim time arterije postaju tvrđe. Brzina kojom pulsni val putuje vaskularnim sustavom pod utjecajem je elastičnosti stijenke. Veća krutost stijenke krvnih žila rezultira većom brzinom prolaska pulsnog vala. Kod zdravih elastičnih stijenki arterija reflektirajući val stiže natrag na korijen aorte tijekom dijastole, uzrokujući time povišenje dijastoličkog tlaka i poboljšanje koronarne perfuzije. Gubitkom elastičnosti reflektirani val se zbog veće brzine širenja na središnje arterije vraća ranije, već za vrijeme trajanja sistole. To dovodi do porasta sistoličkog tlaka, što doprinosi razvoju hipertrofije lijeve srčane klijetke (zadebljanje srčanog mišića). S druge strane, dijastolički tlak pada te se smanjuje koronarna arterijska perfuzija, čime se povećava rizik od nastanka infarkta miokarda.

Otkrivanje visokog krvnog tlaka u Poliklinici Wellife

Za određivanje starosti krvnih žila u Poliklinici Wellife stoji nam na raspolaganju uređaj Agedio, koji mjeri aortnu brzinu pulsnog vala (engl. puls wave velocity – PWV). Mjerenje pomoću uređaja Agedio izvodi se jednostavno, isto kao standardno mjerenje perifernog tlaka manžetom na nadlaktici, i ne zahtijeva mnogo vremena. Nakon obavljenog mjerenja stanje izmjereno kod pacijenta automatski se uspoređuje s prosječnim vrijednostima starosne grupe pacijenta i dobije se informacija odgovara li starost njegovih krvnih žila njegovoj životnoj dobi ili se razlikuje od prosjeka. Starenjem aorta postaje kruća, pulsni val brže putuje kroz nju te dolazi do povećanja njegove brzine koja je potencijalno vrlo snažan rani biološki pokazatelj tada još uvijek neprimjetne ateroskleroze i kasnijeg suženja lumena krvne žile. PWV varira ovisno o dobi i tlaku između 4 i 12 m/s. Postoji cijeli raspon referentnih vrijednosti za brzinu pulsnog vala, pri čemu se može govoriti o normalnoj vrijednosti od 6 m/s u zdravih ispitanika mlađih od 30 godina te oko 10 m/s u ispitanika starijih od 70 godina. Utvrđena je i granična vrijednost povezana s oštećenjem organa, a to je 12 m/s. Prilikom interpretacije dobivenih vrijednosti mora se uzeti u obzir i krvni tlak o kojem ovise te, što je još značajnije, dob ispitanika. Primjerice, vrijednost od 9 m/s normalna je za osobu od 60 godina, dok u osobe od 30 godina označava smanjenu arterijsku elastičnost. Za mjerenje krutosti krvnih žila u Poliklinici Wellife stoji nam na raspolaganju i 24-satni holter tlaka, koji nam istovremeno daje niz informacija – o kretanju tlaka tijekom 24 sata te o vrijednostima srčane frekvencije, jutarnjem porastu arterijskog tlaka i centralnom tlaku u aorti. Rano otkrivanje i kontrola krvnog tlaka zajedno s određivanjem krutosti, tj. starosti krvnih žila može pomoći u prevenciji neželjenih kardiovaskularnih incidenata. Kao što je poznato, čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti mogu se podijeliti na one na koje se može utjecati i na one na koje ne možemo utjecati. Najznačajniji čimbenici na koje se može utjecati jesu: hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost i dijabetes. Dobra je vijest da se uvođenjem pozitivnih promjena u stil života i adekvatnim liječenjem krutost, tj. „starost” krvnih žila može smanjiti, zato nema razloga da odgađate svoj pregled.