Reporter 460 - 28.05.2026.

Stari frajer se vratio u grad...

imamo RVG

VELIKA

Struka donijela svoju presudu: Najukusnija je sorta Meggy!

U dvorcu Lužnica u Zaprešiću u sklopu manifestacije "Dani zagrebačkih jagoda" održano je ocjenjivanje sorti jagoda koje se uzgajaju na području Zagrebačke županije i Zagreba. Nakon kušanja i bodovanja više sorti, najboljom je proglašena jagoda sorte Meggy. Ocjenjivanje je provedeno uz stručno vodstvo prof. dr. sc. Borisa Duralije s Agronomskog fakulteta. - Ocjenjuju se svojstva, da vidimo koje su među ovim sortama najbolje jagode da možemo dati preporuke proizvođačima što preferiraju potrošači. Ove godine imamo 11 sorti koje su najzastupljenije u proizvodnji - objasnio je Duralija. U ime županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo podršku poljoprivrednicima kroz sustav potpora, podizanje novih nasada i ulaganje u plastenike, prerade i promocije.

'Naš Muzej povijesni je raritet, a bez POT-a ne bismo bili to što jesmo'

Piše: Morena Martinović

Malo je onih koji već u mladosti pronađu poziv kojem će ostati vjerni cijeli život. Upravo je takav put Margarete Biškupić Čurla, koja je na čelo Muzeja Turopolja došla sa samo

26 godina, nakon što je još kao djevojčica kroz folklor razvila ljubav prema tradiciji, narodnoj nošnji i baštini.

Od volontiranja u Etnografskom muzeju i terenskog rada među starim škrinjama i tavanima, do muzejske pedagoginje i naposljetku ravnateljice, njezin profesionalni put obilježila je jasna predanost struci. Margareta, kako se zapravo postaje kustosica u muzeju?

- U principu, proces kreće upisom, odnosno završetkom fakulteta. Svaki muzej traži specifičnu struku, bilo da je riječ o prirodoslovnom, povijesnom ili etnografskom muzeju. Zatim, kada počnete raditi u muzeju i baviti se muzejskom strukom, nakon godinu dana morate pristupiti stručnom ispitu za kustosa. Kad ste poželjeli biti muzeologinja?

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 28. svibnja 2026. Izdavač:

e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Zagrebačka 74

Glavni urednik: Marko Vidalina

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Marija Vrbanus, Mato Paviša, Vanesa Miković, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak, Gianna Kotroman, Morena Martinović

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Zagrebačka 74

Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Novi list d.d. Zvonimirova 20/a, Rijeka

"Reporter" je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade RH Reporter je dobitnik nagrade "Zlatno ogledalo" kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

- Teško pitanje. Nisam znala zapravo do završetka fakulteta. Upisala sam etnologiju zato što sam silno voljela folklor i narodnu nošnju. Bavila sam se folklorom od četvrtog razreda osnovne škole i prema tome sam odabrala fakultet. Na moj odabir, majka mi je rekla da ću s time umrijet od gladi i jedino što ću moć raditi je peglanje nošnji. Igrom slučaja, nakon fakulteta, zaposlila sam se u Ministarstvu kulture i medija. To mi se baš nije dopalo jer je posao bio dosta administrativan. Međutim, kao studentica, volontirala sam u Etnografskom muzeju i u Muzeju Turopolja, što je u konačnici, nakon godinu dana, rezultiralo mojim zaposlenjem u muzeju Turopolja i to je bila ljubav koja traje sad već skoro 27 godina. Koji je primarni zadatak kustosa?

- Kustosi prvenstveno prikupljaju predmete za zbirku, a onda rade na njihovoj obradi. Predmet se evidentira, opisuje, saznaje se što je više moguće podataka o njemu i odlučuje se da li će ići na restauraciju. Kasnije se dovodi u priču sa svim ostalim predmetima i sa svim nematerijalnim oko njega kako taj isti predmet ne bi bio izdvojen iz konteksta. U suvremenoj muzeologiji  pažnja se posvetila upravo nematerijalnoj kulturnoj baštini jer je ona puno krhkija od ove materijalne. Što spada pod nematerijalnu baštinu?

- To su vještine i znanja, od toga znamo li heklati pa do toga znamo li pjevati. To su narodne priče, bajke, mitologija, sve ono što ne možete materijalno primiti u ruke. Taj sadržaj je izuzetno bitan. Posljednjih 15 godina svjetska muzeologija raspravlja o tome koji je ispravan način očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Na primjer, proslava Jurjeva je nematerijalna kulturna baština koja se nekada slavila na potpuno

MARGATETA BIŠKUPIĆ-ČURLA RAVNATELJICA MUZEJA TUROPOLJA

POSTALA JE S 26 GODINA, U DOBA KAD JE MUZEJ BIO SAMO JEDNA ZGRADA. DANAS JE PUNO VIŠE...

drugačiji način nego danas. Iz vaše perspektive, koliko se promijenio život u našem kraju?

- Velika Gorica startala je kao malo selo, kao sajmeno područje. Danas smo šesti grad po veličini, urbana sredina. Nekada su narodne nošnje u Turopolju krenule iz obitelji, iz kuće, iz materijala koji su im bili dostupni i koji su uspijevali na ovome području, lana i konoplje. U konačnici, najveća razlika između prošlosti i sadašnjosti je upravo to iskorištavanje onoga što nam je područje na kojem živimo dalo. Kod narodnih nošnji su to biljke koje su se uzgajale i uspijevale na ovom području, kod graditeljstva je to materijal koji nam je bio dostupan u prirodi, a u ovom slučaju to je hrast. Zato i imamo jako puno drvenih kuća jer je Turopolje bilo prirodno bogato hrastovim šumama.

Što čuva Muzej Turopolja iz te višestoljetne povijesti ovoga kraja?

- Muzej Turopolja je stvarno jedan povijesni raritet. Kada sam došla 2001. godine, on je bio jedna zgrada koju svi poznajemo kao Muzej Tur opolja, ali i kao zgradu Plemenite općine turopoljske. Ta poveznica POT-a s Velikom Goricom i muzejom danas je neraskidiva. Zgradu je sagradio POT 1765., kao centralnu administrativnu zgradu. Tu su se čuvali arhivi, održavali sastanci, postojao je i kafić... Tako je bilo do 1960. godine, kad je zgrada postala muzej. Tada je jedna sitna, ali dinamitna žena, Višnja Huzjak, preuze la funkciju ravnateljice Muzeja i njoj možemo biti zahvalni što danas uopće imamo tako boga tu zbirku i muzej. Danas smo na više lokacija. Imamo etno kuću u Šćitarjevu, zavičajnu zbirku Vu komeričkih gorica na Ključić brdu, partnerstvo s obitelji koji su vlasnici Kurije Modić-Bedeković. U među vremenu, uspjeli smo dobiti sredstva europskih fondova i izgraditi novi In terpretacijski centar muzeja Turopolja. Krenuli ste u cjelovitu obnovu muze ja od potresa, kako to ide?

- Iskoristit ću priliku pa prvenstveno pojasniti da Interpretacijski centar nije izložbeni prostor. On ima multifunk cionalnu dvoranu više za izvan izložbene djelatnosti koje muzej radi, poput pre davanja, promocija i radionica. S druge strane, stara muzejska zgrada, nakon obnove, postat će isključivo izložbeni

U ZGRADI MUZEJA BIO JE POT, TU SE ODRŽAVALI SASTANCI, A POSTOJAO JE I KAFIĆ

TUROPOLJSKI PLEMIĆI SU POVLASTICE KOJE SU IMALI JAKO PAMETNO KORISTILI

prostor. U prizemlju će biti proširena izložbena dvorana koja će se mijenjati na godišnjoj razini. Vjerujem da će obnova biti gotova negdje sredinom 2027. Imate li najdražu stvar koju volite vidjeti u muzeju, koja vas uvijek nekako razveseli ili koja vam je posebna?

- Silno volim moju tekstilnu zbirku. To su predmeti za proizvodnju platna od kuhinjskih krpa, ručnika, stolnjaka, jastučnica pa do narodnih nošnji. To je sve staro preko stotinu godina, odnosno onoliko koliko se etnografija čuva. Koliko je muzej Turopolja bitan za identitet našeg Turopolja, Velike Gorice i na kraju krajeva Zagrebačke županije i grada Zagreba?

- Mislim da je jako bitan. Nekako, ta naša povijesti, kultura i kulturna baština nose naš identitet i zapravo civilizacijsku razinu razvoja koju imamo. Mi u njemu zapravo čuvamo tu našu stvarno vrijednu, važnu, super bogatu prošlost. Općenito, Hrvatska ima jako izražen kulturni identitet, ali toliko silno različit na tako malom geografskom području da je to nevjerojatno. To nosi cijelu životnu priču naroda. Kao što smo spomenuli, svijet je sve manji, sve nam je dostupno i nikada nije bilo bitnije čuvati osobni identitet. Što zapravo znači plemenitaška obitelj?

- Danas, ako ćemo gledati u nekom formalnom smislu, plemstvo nema neku vrijednost jer nema razlike. Nekada je to imalo jako velike značaje u smislu poreznih olakšica. Da se ne bi krivo shvatilo, oni su se borili u razno raznim ratovima gdje su zadužili kraljeve i na temelju toga su dobili svoje povelje i povlastice. Ono što je u cijeloj toj priči fantastično jest da su oni te povlastice jako dobro iskoristili podignuvši cijeli kraj na jednu višu razinu. Izgradili su zgradu muzeja Turopolja, Stari grad Lukavec, izgradili su cijeli centar Velike Gorice i sve one niske kuće oko današnje Općine i muzeja Turopolja. To je sve njihova zasluga i samim time, ostavili su neizbrisiv trag bez kojeg Velika ne bi bila ono što je danas.

Što biste još, osim Muzeja Turopolja, preporučili građanima za posjetiti?

- Imamo Perunfest, manifestaciju koja se bavi slavenskom mitologijom, narodnim pričama i predajama. Zatim, KUD Novo Čiče jako radi na promociji etnologije i napravili su prostor za dječje izlete kojim potiču kulturu i pomažu turističkom sektoru da nije samo riječ o zaradi novca već o podizanju kulturne svijesti među najmlađima.

Kakav vas tim okružuje?

- Moram reći da su mi ljudi s kojima radim najdraži dio našeg Muzeja. Mi smo zaista jedan kolektiv koji je obiteljski organiziran. Svi smo se upoznali u Muzeju i nismo se međusobno odabrali, ali smo jako tolerantni jedni prema drugima. Svi volimo svoj posao, a najviše volimo surađivati sa svima u Gorici, od škola do turističke zajednice.

Grad Velika Gorica 3

Ukratko

'NAŠ GRAD JE

U SIGURNIM

RUKAMA UZ

OVAKVE MLADE'

U Vijećnici POU-a gradonačelnik

Krešimir Ačkar primio je višestruko nagrađivane plesače i plesačice iz Sportsko plesnog kluba Vega te je tom prilikom istaknuo ponos zbog kontinuiteta izvrsnih rezultata goričkih plesača.

- Navikao sam već primati vas i srce mi je puno kad vidim da ste nastavili, istim žarom i entuzijazmom, uspješno braniti boje svoga kluba i Grada. Razvijate sportski duh i iako ste mladi, pravi ste primjer drugim mladima jer ste puno toga postigli i punu vam dajemo podršku. Siguran sam da je naš grad bezbrižan za našu budućnost s mladima. Ne moram se brinuti kome ću ostaviti grad – naglasio je Ačkar.

Predsjednik kluba Tomislav Odžić zahvalio je Gradu na prepoznavanju njihova rada, ali zahvalio je i plesačicama i plesačima.

- Bravo djeco, hvala vam, mi smo danas ovdje zbog vas!

GIMNAZIJALAC

LUKA BLISTAO

NA OLIMPIJADI

IZ FILOZOFIJE

Povodom velikog uspjeha koji je ostvario na Međunarodnoj olimpijadi iz filozofije u Varšavi, maturantu Luka Azinović, učeniku Gimnazije Velika Gorica, čestitke je uputio i gradonačelnik.

Mladi Velikogoričanin osvojio je četvrto mjesto među natjecateljima iz cijelog svijeta te još jednom potvrdio kvalitetu znanja i obrazovanja koje dolazi iz Velike Gorice, a gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako Lukin uspjeh predstavlja ponos za Veliku Goricu.

– Velika je čast vidjeti mladog čovjeka koji svojim radom, znanjem i talentom ostvaruje ovakve rezultate na međunarodnoj razini. Luka je pokazao koliko se trud, predanost i kvaliteta obrazovanja mogu daleko prepoznati. Siguran sam da je pred njim svijetla budućnost i vjerujem da će nastaviti nizati uspjehe na koje ćemo svi biti ponosni - poručio je Ačkar.

SJEĆANJE ODLUKA

O NAORUŽAVANJU NA PODRUČJU VELIKE

GORICE STIGLA JE

10. SVIBNJA 1991. I KRENUO JE OTPOR...

Prigodnim programom obilježen je još jedan Dan hrvatskih branitelja Grada Velike Gorice. Program je započeo svetom misom u Crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije, a nakon mise kod spomenika Golubica na gradskom groblju odana je počast poginulim velikogoričkim braniteljima.

Uz brojne članove braniteljskih udruga, vijence su položili i zapalili svijeće u znak sjećanja na one koji su svoje živote dali za Domovinu, zamjenik gradonačelnika Neven Karas i predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, Darko Bekić. Čestitavši braniteljima njihov dan, zamjenik Karas osvrnuo se na značenje 10. svibnja kao početka organiziranja naoružanih odreda na ovom području 1991. godine.

- Već u travnju 1991. godine na području Velike Gorice započelo je formiranje nenaoružanih odreda narodne zaštite s više od 3 300 ljudi, a 10. svibnja donesena je odluka o njihovu naoružavanju. Taj proces trajao je do 1. lipnja 1991. godine i smatramo ga početkom organiziranih odreda i prvih oblika otpora na našem području - istaknuo je zamjenik Karas.

JEDINSTVENI I TAD I SAD

Na području Velike Gorice danas djeluje 13 udruga proizašlih iz Domovinskog rata koje aktivno čuvaju sjećanje na ratne događaje te istinu o Domovinskom ratu prenose na mlađe generacije.

- Suradnja s udrugama je iznimna. One su ponos našega grada, a posebno je važno što, kao i naši branitelji 1991. godine, i danas pokazuju jedinstvo. To nas čini posebno ponosnima - dodao je Karas.

U ime Gradskog vijeća čestitkama se pridružio predsjednik Darko Bekić, istaknuvši zajedništvo svih političkih opcija u odavanju počasti braniteljima.

- Svi smo ponosni na ono što su naši branitelji učinili u Domovinskom ratu. Omogućili su nam slobodu i slobodu našeg grada koji se razvija u europskom stilu koji su oni zamislili

Obilježen Dan branitelja: 'Hvala na žrtvi i slobodi'

1991. godine. Mislim da danas Velika Gorica predstavlja tu sliku koju su oni sanjali i s tom mišlju išli u rat - rekao je Bekić. Nakon službenog dijela, druženje branitelja i članova udruga nastavljeno je u Društvenom domu na Plesu, gdje im se pridružio i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Došao sam vam reći jedno veliko hvala za

acionalni dan hitne medicinske službe obilježen je i u Velikoj Gorici. Tom prilikom građani su ispred goričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu imali priliku besplatno

izmjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje, uključujući indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom, ali i dobiti stručne savjete liječnika. Djelatnike goričke hitne službe obišao

BRANITELJSKE UDRUGE PONOS SU GRADA!

sve ono što ste učinili za našu Veliku Goricu, za Turopolje, za Republiku Hrvatsku. Istaknuo bih koliko je lijepo i ponosno hodati saborskim prostorijama i slušati od svojih kolega kako su velikogorički branitelji u svim svojim udrugama, u svakom segmentu pravi primjer kako se herojstvo u ratu može živjeti u miru.

- Vaše jedinstvo, vaše zajedništvo, vaš sam mukotrpni rad koji radite kroz svoje udruge manifestirao se i postaje prepoznat. Kao što ministar Medved naglašava, primjer ste drugim gradovima i županijama - poručio je gradonačelnik te zahvalio braniteljima na njihovoj žrtvi i doprinosu slobodi.

- Teške godine koje ste prošli, mladost koju ste ostavili i sloboda koju ste izborili nešto je čemu se možemo samo diviti i reći veliko hvala. U ime svih nas, hvala vam!

VELIKOGORIČKA HITNA POMOĆ OBILJEŽILA SVOJ DAN U SKLOPU NACIONALNOG DANA HITNE SLUŽBE. ČESTITAO IM JE I GRADONAČELNIK

je gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji im je tom prilikom čestitao njihov dan i zahvalio na predanom radu.

- Jedno veliko hvala svim djelatnicima hitne medicinske službe. Želim istaknuti važnost njihova djelovanja, osobito u trenucima kada je njihova pomoć najpotrebnija. Njihova stručnost, predanost i entuzijazam spasili su mnoge živote na području našega grada, zbog čega im upućujem iskrenu zahvalnost te želju za što manje intervencija i puno uspjeha u daljnjem radu, kao i

u privatnom životu - poručio je gradonačelnik Ačkar. Prema podacima, djelatnici goričke hitne medicinske službe godišnje prevezu više od 13.000 pacijenata, obave oko 8.000 intervencija na terenu te prime između 4.000 i 5.000 pacijenata u hitnoj ambulanti.

Inače, Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje dodatno ističu važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

PRIMJER DRUGIM GRADOVIMA

Foto: Duško

Nova faza projekta

Aglomeracije: Kreće priključenje prvih korisnika na sustav

sklopu Dana otvorenih vrata Europskih projekta u Poduzetničkom inkubatoru predstavljeni su idući koraci u sklopu projekta "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Aglomeracije Velika Gorica", a to je početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u povijesti Velike Gorice, ukupne vrijednosti nešto manje od 104 milijuna eura, dok sama vrijednost novog pročistača otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Projekt će značajno unaprijediti komunalni standard i kvalitetu života građana na području grada i okolnih naselja.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.

- Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su svih ovih godina strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju. Ovo su iznimno zahtjevni projekti koji donose otežane uvjete života tijekom radova, poput prašine, blata i brojne druge izazove. Međutim, danas smo značajno bliže konačnom rješenju i završetku projekta - istaknuo je Ačkar te posebno zahvalio predsjedniku Uprave VG Vodoopskrbe Ivanu Raku, naglasivši kako su stručnost, kompetentnost i nova energija vidljivi u svim segmentima poslovanja društva.

OBAVIJESTI

- Do kraja godine u čak 14 od ukupno 25 naselja očekujemo priključenja na sustav odvodnje. To je jedan manji broj korisnika, dok će u konačnici biti više od 5 tisuća domaćinstava. Cilj nam je Veliku Goricu učiniti još modernijom i kvalitetnijim gradom za život. Ovom prilikom želim i zahvaliti svim djelatnicima VG Vodoopskrbe na predanom radu i angažmanu tijekom provedbe ovog zahtjevnog i važnog projekta za naš grad i naše sugrađane - naglasio je gradonačelnik. Predsjednik Uprave VG Vodoopskrbe Ivan Rak najavio je kako će tijekom idućih mjesec dana korisnici obuhvaćeni projektom Aglomeracije na svoje adrese dobiti

PROJEKT JE JEDAN OD NAJVAŽNIJIH U POVIJESTI GRADA PO PITANJU INFRASTRUKTURE

HVALA SVIM GRAĐANIMA KOJI SU STRPLJIVO ČEKALI PRIKLJUČAK, BILO JE VRLO ZAHTJEVNO

NASTAVLJAJU SE RADOVI NA IZGRADNJI NOVOG PROČISTAČA OTPADNIH VODA

obavijesti s detaljnim informacijama o priključenju na mrežu odvodnje.

- Mreža obuhvaća više od pet tisuća priključaka i oko 145 kilometara sustava odvodnje. Bio je to iznimno zahtjevan projekt koji je tražio puno pripreme i rada, zbog čega zahvaljujemo građanima na strpljenju. Moram naglasiti kako su u veljači ishođene sve uporabne dozvole za izvedene radove, čime su stvoreni preduvjeti za početak spajanja korisnika na sustav. Paralelno s time nastavljaju se radovi na izgradnji novog pročistača otpadnih voda, koji će biti jedan od tehnološki najmodernijih u Hrvatskoj i regiji - rekao je Rak te dodao kako će novi pročistač imati treći stupanj pročišćavanja, a dio bioplina nastalog u procesu pretvarat će u energiju koja će se koristiti za potrebe samog postrojenja.

Prva faza priključenja obuhvatit će 1630 korisnika u sklopu cjeline A2, odnosno naselja koja obuhvaćaju između ostalog, Kobilić, Ščitarjevo, Obrezinu, Selnicu, Kosnicu i okolni dio Turopolja. Priključci su već izvedeni u dvorištima korisnika bez dodatnog troška za građane, dok će korisnici morati osigurati vlastite interne instalacije prema dostavljenim uputama.

- S obzirom da imamo još dovoljno kapaciteta, dio naših korisnika spajat ćemo na postojeći pročistač za koje smo dobili dozvole od Hrvatskih voda, jer postojeći je još uvijek u funkciji dok novi ne bude izgrađen. Krećemo cjelinu po cjelinu. Nakon A2 slijede cjeline A1 i A3, a svi građani pravovremeno će dobiti detaljne obavijesti o proceduri priključenja - naglasio je Rak.

Projekt Aglomeracije Velika Gorica financira se sredstvima Europske unije, Hrvatskih voda, resornih ministarstava te sredstvima VG Vodoopskrbe i Grada Velike Gorice.

Europska unija sudjeluje sa 64,15 % bespovratnih sredstava, dok 23,85 % osiguravaju Hrvatske vode i nadležno Ministarstvo, dok preostalih 12 % osiguravaju VG Vodoopskrba i Grad Velika Gorica.

Jednoglasna podrška gradskih vijećnika na 6. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, koja je održana 19. Svibnja 2026. godine u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta, još je jednom potvrdila stratešku važnost razvoja gospodarstva i stvaranja novih prilika za poduzetnike na području grada. Usvajanjem Zaključka o sklapanju Ugovora o darovanju nekretnina u svrhu izgradnje nove poduzetničke zone napravljen je ključan korak prema stavljanju u funkciju Poduzetničke zone Kušanec - Istok, projekta koji bi trebao otvoriti prostor za nova ulaganja, gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta. Nakon što je Vlada početkom travnja ove godine donijela Odluku o darovanju zemljišta, sklapanje ugovora između Grada Velike Gorice i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavlja završnu administrativnu fazu potrebnu kako bi se projekt službeno pokrenuo i zona stavila u funkciju. Potpisivanje spomenutog ugovora očekuje se u

narednim danima.

Uz točku vezanu uz razvoj nove poduzetničke zone, vijećnici su raspravljali o još 16 točaka dnevnog reda te primili na znanje niz izvješća i informacija o radu gradskih tijela i provedbi programa.

IZVJEŠĆE O RADU

Među temama našlo se Godišnje izvješće o izvršenju Proračuna Grada Velike Gorice za 2025. godinu, dok je gradonačelnik Krešimir Ačkar podnio Izvješće o radu za razdoblje od srpnja do prosinca 2025. godine, osvrnuvši se pritom na realizirane projekte, ulaganja i planove daljnjeg razvoja grada. - Razdoblje iza nas još jednom je potvrdilo da Velika Gorice ide u dobrom smjeru. To je smjer stabilnog razvoja, jasne vizije i konkretnih rezultata. Politika koju vodimo nije politika obećanja, već politika rada, projekata i odgovornosti prema svakom našem sugrađaninu. U središtu našeg djelovanja je čovjek, od naših najmlađih do najstarijih sugrađana. Upravo zato paralelno razvijamo projekte koji

AKCIJE "HODAJ ZA ZDRAVU

ovodom Svjetskog dana svjesnosti o bolestima štitnjače, Hrvatska udruga za bolesti štitnjače i ove je godine organizirala tradicionalnu javnozdravstvenu akciju "Hodaj za zdravu štitnjaču", kojom se želi podići svijest o važnosti prevencije, pravovremene dijagnostike i podrške oboljelima od bolesti štitnjače. Sudionici akcije uspješno su prehodali rutu od zagrebačkog Bundeka do Velike Gorice, gdje ih je na cilju dočekala topla velikogorička dobrodošlica. U ime Grada sudionike je dočekao i zamjenik gradonačelnika Neven Karas. Velika Gorica već tradicionalno pruža podršku ovoj vrijednoj inicijativi, koja iz godine u godinu okuplja građane, članove Udruge, liječnike i sve one koji žele poslati poruku podrške oboljelima te naglasiti važnost brige o zdravlju. - Ponosni smo što Velika Gorica već

tradicionalno podržava ovakve inicijative. Ovakvi susreti podsjećaju koliko su zajedništvo, briga o zdravlju i podrška jedni drugima važni za svaku zajednicu - istaknuo je zamjenik gradonačelnika Neven Karas. Predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače Verica Mešić zahvalila je Gradu Velikoj Gorici, Turističkoj zajednici i gradskom vodstvu na podršci obilježavanju Svjetskog dana bolesti štitnjače te naglasila važnost kontinuiranog podizanja svijesti o ovoj sve prisutnijoj zdravstvenoj temi. Akcija "Hodaj za zdravu štitnjaču" još je jednom pokazala koliko su ovakva okupljanja važna za jačanje svijesti o bolestima štitnjače, ali i za stvaranje zajednice podrške. Velika Gorica i ove je godine bila domaćin završnog dijela ove javnozdravstvene priče, šaljući poruku solidarnosti, brige i zajedništva.

podižu standard života, ali i osiguravaju dugoročnu održivost grada. Pokretanjem projekta dnevne bolnice činimo iskorak prema dostupnijem i kvalitetnijem zdravstvenom sustavu, dok izgradnjom Centra za starije osobe pokazujemo da ne zaboravljamo one koji su gradili grad prije nas. Istovremeno, nastavljamo ulagati u predškolski i obrazovni sustav. Besplatni vrtić danas koristi više od 3 tisuće djece, kao i nove objekte u Gradićima, a gradi se vrtić u Kurilovcu i Kolarevoj ulici za više od 400 djece. To nisu samo demografske mjere već jasna poruka mladim obiteljima da je Velika Gorica grad u kojem se isplati ostati, raditi i stvarati budućnostistaknuo je u svom izlaganju gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Također, predstavljena su i izvješća o izvršenju programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture te o provedbi programa javnih potreba u predškolskom odgoju i obrazovanju, skrbi za djecu, socijalnoj skrbi i zdravstvu, kulturi, školstvu i tehničkoj kulturi te sportu.

Na sjednici su donesene i odluke vezane

RAZDOBLJE IZA NAS JOŠ JEDNOM JE POTVRDILO DA VELIKA GORICA IDE U DOBROM SMJERU

VIJEĆE JE SUGLASNO S DOPUNOM STATUTA U GORIČKIM ŠKOLAMA

Jednoglasno na Gradskom vijeću: Svi ZA gospodarsku zonu Kušanec

uz upravljanje gradskom imovinom, uključujući odluke o prodaji nekretnina u k.o. Vukovina, kao i izmjene Odluke o osnivanju Poslovne zone Vukovinsko polje. Usvojena je Strategija zelene urbane obnove Grada Velike Gorice za razdoblje 2026. – 2036. godine, dokument koji će usmjeravati budući razvoj grada u području održivosti i unaprjeđenja urbanog prostora. Također su donesene izmjene Odluke o socijalnoj skrbi Grada Velike Gorice te Program mjera osiguravanja specijalističke zdravstvene zaštite na području grada.

Jedna od točaka dnevnog reda odnosila se na davanje na upravljanje novog sportskog objekta Ustanovi za upravljanje Športsko rekreacijskim centrom Velika Gorica. Riječ je o novoizgrađenoj Polivalentnoj dvorani balonskog tipa čime su unaprijeđeni uvjeti za razvoj sporta i rekreacije na području grada. Gradsko vijeće izabralo je, između ostalog, i 11 članova Savjeta mladih.

Nakon donošenja Odluke o sklapanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji s

Grad Velika Gorica nastavlja s hortikulturnim uređenjem grada. Naime, akcija sadnje odvijala se na više lokacija, a osim što se izabiru nove, obnavlja se zelenilo na postojećim lokacijama u gradu. U ulici Matice hrvatske zasađeno je 28 novih javora dok Trg Stjepana Radića krasi devet novih magnolija.

- Postojeće robinije smo maknuli s obzirom na to da smo imali dosta primjedbi stanara Trga da su biljke u vrlo lošem stanju. I sami smo to primijetili te ih zamijenili s magnolijom za koju smatramo da će se bolje uklopiti u naš trg te da će ovaj prostor biti pogodniji za njezin rast – kazao je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet Grada Velike Gorice, Dubravko Katulić. Arijana Mrkonjić, voditeljica održavanja Javnih zelenih površina u VG Komunalcu ističe kako je magnolija odabrana zbog svoje dekorativne uloge, a riječ je o biljci koja voli sunčana ili polusjenovita pod-

Gradom Osijekom, Grad Velika Gorica nastavlja na jačanju međugradske i međunarodne suradnje s gradovima i općinama. Stoga su se na dnevnom redu sjednice našle Odluke o uspostavljanju suradnje i zaključivanju Sporazuma o prijateljstvu i suradnji s Gradom Vinkovcima, ali i s općinom Tomislavgrad. Suradnje obuhvaćaju područje gospodarstva, kulture, turizma, obrazovanja, znanosti, zaštite okoliša i sporta, s naglaskom na razvoju prijateljskih odnosa i jačanju lokalne samouprave. Stoga će gradonačelnik Ačkar u narednom razdoblju i potpisati navedene Sporazume s Vinkovcima i općinom Tomislavgrad.

Gradsko vijeće dalo je suglasnost na dopunu Statuta osam goričkih osnovnih škola, radi usklađivanja s izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Cilj izmjena je povećanje odgovornosti roditelja, smanjenje broja neopravdanih izostanaka te jasnije definiranje obveza pohađanja nastave.

Ujedno se pravno štite škole i njihovi djelatnici od mogućih pritisaka koji mogu narušavati redoviti radni proces.

Na sjednici je donesena i odluka o imenovanju Trga sv. Martina u Ščitarjevu, na inicijativu mještana i mjesnog odbora. Posljednja točka dnevnog reda bila je informativnog karaktera, o projektu Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica, a o kojoj je govorio direktor VG Vodoopskrbe Ivan Rak.

Na aktualnom satu vijećnike je, između ostalog, zanimalo funkcioniranje Odbora za predstavke i pritužbe građana, prostor gradske tržnice, nova zona Kušanec-Istok, razdvajanju GČ Miljenko Granić, novi električni autobusi, članstvo Velike Gorice u Zero Waste vijeću, sigurnosti na cestama, pročistaču otpadnih voda, nedavna posjet veleposlanika Velikoj Gorici, odvoz otpada, zeleni projekti… Točno u podne gradski vijećnici minutom šutnje odali su počast tragično preminulom 19-godišnjem Luki Milovcu iz Drniša.

ručja. Kako bi joj se omogućio bolji rast, radilo se i na proširenju kocki oko stabala. -  Širimo kocke oko stabla kako bi se osigurali kvalitetniji uvjeti za njihov rast i razvoj. Radovi su se izvodili u dvije faze. U prvoj fazi uklonio se jedan red opločnika oko devet novo posađenih magnolija te postaviti rubnjaci, dok se u drugoj fazi uklonilo dva reda opločnika i postavljeni su rubnjaci oko tri gledičije na jugozapadnoj strani trga. Za godinu dvije nadamo se da će magnolije dovoljno stasati jer daju veći i bolji hlad od robinija. Ovo je pozitivan korak u obnovi i uređenju i oplemenjivanju naših trgova i prostora biljem – kazala je Mrkonjić. Tijekom izvođenja radova, a zbog proširenja zelenih površina, klupe su privremeno uklonjene, a po završetku radova dio njih vratit će se na postojeće lokacije dok će preostale klupe biti raspoređene na nove pozicije unutar trga. U narednom razdoblju planirano je i uklanjanje opločenja te postavljanje rub-

njaka oko preostale dvije gledičije na jugoistočnoj strani trga, odnosno ispred Područne knjižnice Galženica, kako bi se postigla ujednačena cjelina prostora. Također, predviđeni su i daljnji zahvati usmjereni na dodatno oplemenjivanje i uređenje trga. Proljetna sadnja različitih grmolikih vrsta i stablašica osim na području grada, nastavlja se i u okolnim naseljima. Sadilo se u Ulici kralja Petra Svačića, Ulici Hrvatske bratske zajednice, zatim u Lukavcu i Okuju kao i u Mičevcu, Črnkovcu, Novom Čiču, Kurilovcu, Donjem Podotočju, Gradićima, Velikoj Mlaki i Donjoj Lomnici.

Poseban naglasak stavljen je na sadnju stabala na dječjim igralištima u pojedinim mjesnim odborima, gdje će novo zelenilo osigurati potrebnu hladovinu tijekom ljetnih mjeseci. Nova stabla bit će posađena i u Dobrilinoj ulici, Ulici Slavka Kolara, dok će Zagrebačku ulicu uskoro krasiti i 100 grmolikih ruža.

Grad Velika Gorica

KORAK BLIŽE DNEVNOJ BOLNICI

elika Gorica ulazi u novu fazu priprema za jedan od najvažnijih zdravstvenih projekata u svojoj novijoj povijesti, izgradnju dnevne bolnice koja bi trebala značajno unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za građane. Naime, Ministarstvo zdravstva objavilo je 5. svibnja 2026. godine u Elektroničkom oglasniku javne nabave javni poziv za izradu studije predizvedivosti za izgradnju dnevne bolnice u Velikoj Gorici, važnog

dokumenta koji predstavlja još jedan korak u detaljnoj pripremi ovog projekta. Rok za dostavu ponuda bio je 19. svibnja 2026. godine, a početkom lipnja trebao bi biti poznat i izrađivač studije. Budući da je riječ o postupku jednostavne nabave, žalbeni postupak nije predviđen, a izrada studije trebala bi trajati dva mjeseca od sklapanja ugovora. Studija predizvedivosti obuhvatit će detaljnu analizu potreba i mogućnosti realizacije projek-

ta. Između ostalog, analizirat će se stanje infrastrukture i kapaciteta, definirati funkcionalni i tehnički zahtjevi, procijeniti investicijski i operativni troškovi te ispitati financijska i ekonomska opravdanost. Također će se razmotriti ključni rizici projekta te predložiti optimalni model financiranja i dinamika realizacije od pripreme lokacije do puštanja objekta u rad. U sklopu studije predviđena je i izrada projektnog zadatka za buduću cjelovitu projekt-

nu dokumentaciju i ishođenje građevinskih dozvola, čime bi se osigurali svi preduvjeti za početak izgradnje. Projekt dnevne bolnice jedan je od strateških prioriteta zdravstvenog sustava Republike Hrvatske u ovom mandatu, a planiran je kao sastavni dio Kliničke bolnice Dubrava. Nova bolnica gradit će se uz Aveniju pape Ivana Pavla II., na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske površine gotovo 50 tisuća četvornih metara.

Diplomati u gostima: Fokus je na razvoju, investicijama i partnerstvu

otovo dvadeset stranih veleposlanika i otpravnika poslova akreditiranih u Republici Hrvatskoj, iz dvadesetak zemalja, uključujući Čile, Bugarsku, Australiju, Alžir, Maroko, Austriju, Portugal, Katar, Indoneziju, Mađarsku, Bosnu i Hercegovinu, Češku, Litvu, Maleziju, Kazahstan, Sloveniju, Republiku Koreju, Albaniju, Belgiju, Tursku i Kosovo, boravilo je u službenom posjetu Velikoj Gorici.

Program posjeta započeo je u Velikoj Mlaki, obilaskom kapele sv. Barbare. Gosti su pritom upoznati s drvenim sakralnim spomenicima Turopolja, jedinstvenim dijelom hrvatske kul-

turne baštine. Potom je delegaciju veleposlanika u Centru za posjetitelje Turističke zajednice Velike Gorice dočekao gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima.

- Dobrodošli u Veliku Goricu, srce Turopolja i šesti najveći grad u Hrvatskoj. Veliko mi je zadovoljstvo ugostiti vas danas i predstaviti naš grad, njegove ljude i njegov razvoj. Velika Gorica je moderan i brzo rastući grad, posvećen podizanju kvalitete života te snažno usmjeren na razvoj poduzetništva, ulaganja, sporta i stvaranje prilika za mlade i obitelji. Ponosni smo na naše projekte, kontinuirani razvoj i jasnu viziju budućnosti. Nadam se da će vam

ovaj posjet ostaviti snažan dojam energije i potencijala našeg grada te otvoriti vrata budućoj suradnji i trajnim prijateljstvima -  istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Tom im je prilikom Nikola Pejak predstavio prirodne, kulturne i turističke posebnosti Velike Gorice i Turopolja, dok je Ivana Belošević demonstrirala pripremu jednog od najpoznatijih turopoljskih specijaliteta – turopoljskih štrukli, približivši gostima i bogatu gastronomsku tradiciju ovoga kraja. Delegacija je potom posjetila VG Poduzetnički inkubator te obišla gradilište kampa HNS-a, jednog od značajnih projekata na području

grada. Također su obišli Poslovnu zonu Meridian 16 Business Park na području Vukovinskog polja, gdje su im predstavljene aktivnosti i mjere usmjerene na razvoj poduzetništva te privlačenje stranih ulaganja. Veleposlanica Maroka i doajenica diplomatskog zbora, Nour El Houda Marrakchi, u ime prisutnih zahvalila je na srdačnom prijemu. - Veliko hvala gradonačelniku Ačkaru na iznimno toplom gostoprimstvu. Bilo nam je zadovoljstvo upoznati grad, njegove ljude i projekte. Stekli smo vrlo lijep dojam i s veseljem se radujemo budućim susretima te ponovnom dolasku u Veliku Goricu.

VIŠE OD STOTINU VOLONTERA

U AKCIJI ČIŠĆENJA OKOLIŠA

Više od stotinu volontera i ove je godine sudjelovalo u ekološkoj akciji "Od izvora do mora", u sklopu koje se čistio okoliš u Gudcima i Novom Čiču. Akciji se pridružio i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar. - Grad Velika Gorica s ponosom sudjeluje u projektu ‘Od izvora do mora’ još od 2022. godine, jer želimo aktivno doprinositi očuvanju okoliša i podizanju svijesti o

važnosti odgovornog gospodarenja otpadom - kazao je gradonačelnik. Podsjetio je na velik problem divljih deponija na širem području grada kojim se brojnim naporima nastoji stati na kraj.

- Nažalost, suočavamo se s problemom ilegalnih odlagališta otpada, zbog čega su ovakve inicijative iznimno važne za edukaciju građana i zajedničko stvaranje čišćeg i zdravijeg okruženja za sve naše su-

građane. Posebno zahvaljujem svim dragim volonterima, udrugama i ljudima kojima nije teško izdvojiti svoje slobodno vrijeme kako bi pomogli i uljepšali svoje mjesto, svoj grad - kazao je Ačkar. Podsjetimo, Velika Gorica je 2024. godine u sklopu akcije "Od izvora do mora" ostvarila značajan uspjeh te je proglašena pobjednikom u kategoriji velikih gradova na razini cijele Hrvatske.

Potpisan je ugovor vrijedan 31,6 mil. eura za razvoj nove

Gospodarske zone Kušanec - istok

Velika Gorica otvara novo razvojno poglavlje

Velika Gorica napravila je snažan iskorak prema novom investicijskom i gospodarskom ciklusu. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Krešimir Ačkar potpisali su ugovor o darovanju državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici radi osnivanja nove Poduzetničke zone "Kušanec-Istok".

Riječ je o jednom od najznačajnijih razvojnih projekata za grad u posljednjih nekoliko desetljeća. Gradu je darovano više od 516 tisuća četvornih metara zemljišta, odnosno 51,62 hektara, procijenjene vrijednosti 31,64 milijuna eura. Odluku o darovanju prethodno je u travnju donijela Vlada Republike Hrvatske, potvrdivši time stratešku važnost Velike Gorice kao jednog od ključnih gospodarskih središta kontinentalne Hrvatske. - Potpisivanjem ovog ugovora Velika Gorica dobiva važan preduvjet za gospodarski

razvoj našega grada. S obzirom na popunjenost dvije prethodne gospodarske zone, u Rakitovcu i Vukovini, neophodno je bilo naći novi prostor da bismo razvijali naše gospodarstvo i investicije, što rezultira povećanjem gradskog proračuna, a samim time i standarda i kvalitete života naših građana. Osobno moram zahvaliti ministru Bačiću, našem premijeru Andreju Plenkoviću, što pokazuju lokalnoj i regionalnoj samoupravi da su spremni adekvatno pratiti razvoj i kvalitetu na zadovoljstvo svih sugrađanarekao je gradonačelnik Ačkar. Poduzetnička zona "Kušanec-Istok" predstavlja novu razvojnu točku Velike Gorice i šire regije. Zahvaljujući iznimno povoljnom prometnom i geostrateškom položaju, neposrednoj blizini Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman, autocestovnih koridora i Grada Zagreba, Velika Gorica već je godinama među najpoželjnijim destinacijama za ulaganja i poslovanje u Hrvatskoj.

Interes domaćih i stranih investitora za

GRADU JE

DAROVANO

VIŠE OD 516 TISUĆA ČETVORNIH

METARA ZEMLJIŠTA

novu zonu već sada je iznimno velik, a nova površina omogućit će daljnje širenje gospodarskih kapaciteta grada. Darovanjem zemljišta uklonjena je jedna od najvećih razvojnih prepreka – nedostatak većih infrastrukturno pogodnih površina u javnom vlasništvu.

Nova zona otvorit će prostor za razvoj suvremenih proizvodnih pogona, logističko-distributivnih centara te visokotehnoloških i inovacijskih sadržaja, čime će dodatno ojačati gospodarsku konkurentnost Velike Gorice.

- Ovo je jedna od najvećih zona koju smo darovali jedinici lokalne samouprave. Da smo uopće mogli ovaj ugovor potpisati bilo je potrebno da Velika Gorica svoje postojeće zone izgradi, a sve zone su realizirane. Siguran sam da će i ova velika zona i poduzetnici koja će imati svoja središta doprinijeti daljem razvoju grada. Kada dolazim ovdje vidim snažan gospodarski zamah i čestitam gradonačelniku Ačkaru za sve što sa svojim

suradnicima radi da ovaj grad diše punim plućima. To nas raduje – kazao je ministar Branko Bačić.

Projekt Poduzetničke zone „Kušanec-Istok“ dugoročno će donijeti višestruke koristi lokalnoj zajednici. Očekuje se otvaranje velikog broja novih radnih mjesta, čime će građanima Velike Gorice i okolice biti omogućeno kvalitetnije zapošljavanje u vlastitom gradu.

Uz jačanje gospodarstva i povećanje prihoda gradskog proračuna, nova ulaganja omogućit će dodatna ulaganja u vrtiće, škole, prometnu i komunalnu infrastrukturu te podizanje kvalitete života građana. Pred Gradom Velikom Goricom sada slijedi faza komunalnog opremanja i pripreme infrastrukture za dolazak prvih investitora. Prema trenutačnom interesu tržišta i najavama ulaganja, Poduzetnička zona „Kušanec-Istok“ ima potencijal postati jedno od najvažnijih investicijskih i gospodarskih središta u ovom dijelu Hrvatske.

Ljiljana i Hassan izbliza: Ljubav se rodila iza laptopa

Ljiljana i Hassan Haidar Diab primili su nas u svoj dom jednog oblačnog jutra, u kojem je tišina nad Velikom Bunom djelovala gotovo opipljivo. Kao da je i vrijeme toga dana odlučilo usporiti korak i prepustiti se miru razgovora uz kavu. Za drvenim stolićem, dočekali su nas osmijesima i zagrljajima kakvi se obično čuvaju za stare prijatelje, a ne za ljude koje susrećete prvi put. Svaku početnu nelagodu brzo su razbili njihova srdačnost i neposredna dobrohotnost, dok su dobrodošlicu glasnim lavežom upotpunili Medo i Rudi, kao da i sami žele potvrditi da je ovo dom u kojem se ljudi dočekuju otvorena srca.

Iako pričamo istim jezikom, za Hassana je hrvatski jezik u početku bio izazov. Kao što tradicija nalaže, prvo što su ga u Hrvatskoj naučili bile su psovke. Međutim, to nije bilo neuobičajeno za njega jer, kao što je i sam priznao, Libanonci se s jednakom strašću i na isti način vole izražavati. No, unatoč tome što mu se taj aspekt hrvatskog jezika brzo prilagodio u njegovu svakodnevicu, bunski dijalekt i dan danas zna ostaviti upitnike iznad glave.

ODIJELO ZA TV ZA - TRI KUNE

U Veliku Goricu, točnije u Veliku Bunu, Hassan se doselio prije više od 17 godina. Govori o Velikoj Gorici kao gradu koji se razvija i u kojem je napredak vidljiv na svakom koraku, ističući kako se taj rast osjeća i u svakodnevici ljudi koji u njemu žive. Gradu je, kaže, dana određe na ravnoteža sadržaja i kvalitete živo ta, zbog čega ga stanovnici sve više doživljavaju kao mjesto u kojem se ostaje i živi. Ljiljana i Hassan su se osvrnuli i na svoje ljude u selu go voreći kako svi oni ovdje imaju tu jednu "ljudsku crtu" i empati ju. O svojim sumještanima govorili s puno divljenja i poštovanja. Kada se nešto zbiva u selu, svi su tu i "cijelo selo pomaže jed no drugima iako svi znaju sve o svima".

- To je zdravo društvo, živjeti u takvom okruženju je divota - kaže Hassan. Hassan i Ljiljana su se prisjetili njegovih dana provedenih u lokalnom kafiću kojeg su od milja svi zvali Seoski sabor. U tom kafiću je Hassan dobio na dimak - gospon novinar.

- On je volio zalaziti u taj kafić jer bi se tamo oku pila "cijela svita", a on je bio glavna faca. Mještani,

SPISATELJSKI PAR LJILJANA

HAIDAR DIAB PROMOVIRALA

JE SVOJU KNJIGU "OŽILJCI BEZ RANA" PA NAS SA SUPRUGOM

HASSANOM LIJEPO UGOSTILA U SVOM DOMU U VELIKOJ BUNI

PRVO SAM NAUČIO PSOVKE, ALI NIŠTA NOVO, I LIBANONCI SE SLIČNO IZRAŽAVAJU

SUSRELI SU SE U KAFIĆU. NE SLUTEĆI DA ĆE SE ZA NJIH DVOJE OTVORITI NEKA SASVIM NOVA VRATA

i oni mladi, ali i oni stari, nakon radova u polju, svi do jednog bi završili upravo u Seoskom saboru. Tu se govorilo ponajviše o politici, a rakija je bila neizostavan ritual prije ulaska u raspravu s gosponom novinarom.

Kada smo se već dotaknuli gospona novinara, važno je spomenuti kako je Hassan gospon, ali ne u tipičnom smislu. Kako i priliči jednom gostovanju na televiziji, Ljiljana je Hassanu rekla da bi bilo vrijeme da si kupi sako s kojim će ostaviti dojam finog i uglađenog novinara iz Velike Bune. Međutim, Hassan je odrješito rekao da on za to "šepurenje" na televiziji ne da tisuću eura. Svoju muku je podijelio s kćerkom koja mu je otkrila svijet second hand dućana, mjesta na kojima odbačeni komadi odjeće dobivaju drugi život, a tvrdoglavi novinari sasvim pristojna televizijska izdanja. I zaista, Hassan je za tu prigodu uspio pronaći odijelo i to za tadašnje tri kune jer kako kaže: - Odijelo zaista ne čini čovjeka nego znanje. Znanje je moć.

U tom trenutku Ljiljana je pozvala u kuću sa željom da pokaže njihov kutak sreće, uspomena i uspjeha, ali i ispriča priču o dvoje ljudi koji su pronašli jedno drugo

kavu i razbistriti misli". Toga dana, kada je ušla u kafić i sjela za svoj uobičajeni stol, uočila je Hassana koji je bio fokusiran na svoj laptop. Ljiljana nije ni slutila da će taj slučajni susret "otvoriti vrata jednom potpuno novom svijetu za nju". Njihovi prvi razgovori bili su o knjigama, filmovima i mjestima koje su posjetili. Za vrijeme upoznavanja provodili bi sate razgovarajući telefonom, a na kraju svakog dana Hassan bi svojoj Lili, kako je od milja zove, poželio laku noć. Dani su prolazili, a njihovo druženje je postalo sve učestalije. Ljiljana je odlučila pozvati Hassana u svoju kuću na obiteljsko slavlje kako bi njeni bližnji upoznali čovjeka zbog kojeg je njeno srce kucalo za otkucaj brže. Njen sin Teo, slavio je deseti rođendan , a prigoda je obećavala veselje i dobru zabavu.

Hassan je u početku, kako je ona opisivala, bio opušten i s osmijehom na licu. Okupili su se čak i radoznali susjedi da vide tko je to došao pri njih u selo. Priča se povela, žamor je bio sve glasniji, a Hassan sve zbunjeniji. Ljiljana nam je ispričala kako su ti "brzi prijelazi između riječi i stari izrazi" bili Hassanu poput šifriranih poruka. Međutim, riječi nekada nisu niti potrebne jer "kad je Teo primio Hassana za ruku već na prvom susretu, to je bio znak kako će njih dvoje premostiti sve prepreke“. Ljiljana je majka četvero djece, Maje, Matije, Tea i Tomislava, ali "to nisu samo njena djeca, oni su i Hassanova jer ih je on prihvatio srcem, bez zadrške". Prisjećajući se početaka, Ljiljana je s ponosom pokazivala sve uspomene i sjećanja koja su joj navirala u malom zakutku njihove sobe. U tom mozaiku svakodnevice, čuvaju brojne pohvalnice i nagrade zajedničkih uspjeha, fotografije i suvenire s putovanja te sitnice koje služe kao nijemi podsjetnik na godine koje su zajedno ispisivali. Osim Hassanovih sačuvanih tekstova, na drvenom stoliću položene su njene dvije autorske knjige, ali i Turopoljska poculica. Ova hvale vrijedna nagrada za književno stvaralaštvo promijenila je smjer cijele priče jer iza Hassanova imena i javnog prepoznavanja, tiho je stajala Ljiljana, jednako darovita.

Hassan se našalio pa rekao kako su prije svi znali reći da je ona supruga od ratnog reportera, a sada govore "on ti je suprug od spisateljice".

Bilo kako bilo, po tom pitanju, oboje smatraju svoje uspjehe i nagrade "uspjesima za sve Velikogoričane, za sve sugrađane s kojima dijele svakodnevicu".

Život Ljiljane i Hassana je sve samo ne običan i dosadan.

LJUBAV I STRES DIJETE MI JE ZAVRŠI NA ŠIVANJU, A JA USRED TRODNEVNE SMJENE..., PRISJEĆA SE KRISTINA U PRIČI O SVOJOJ KARIJERI

Piše: Franjo Kompes Novak

Ušestom razredu osnovne škole, neobično rano, Kristina Mlinarić znala je da želi postati pilotkinja. Odrasla je u Velikoj Gorici, u Kolodvorskoj ulici, nedaleko od Zračne luke Zagreb, a prizori zrakoplova koji svako malo slijeću na Pleso odredili su njezin životni put. Danas je jedina kapetanica u Hrvatskoj, a u emisiji "Hrabre žene" kod voditeljice Gianne govorila je o tome koliko je težak put do kokpita, koliko košta školovanje, ali i o izazovima koje nosi posao u kojem nema puno prostora za pogreške.

- Piloti trebaju imati određene predispozicije, psihofizičke sposobnosti koje neće biti narušene jedni duže vrijeme, stoga sam odradila liječnički pregled. Upisuje se jako malo kvota, jedno 15-ak ljudi, a čak i ne završe svi - govori Kristina. Dodaje kako je danas put do pilotske dozvole puno skuplji nego kada je ona studi-

Kako kažu, njihov život je "živ, dinamičan i pun izazova, a opet ispunjen nevjerojatnim trenucima koje nijedna oluja ne može pomaknuti". Omiljena

SUPRUG OD SPISATELJICE

Piše: Morena Martinović

Goričanka

ŽIVOT U OBLACIMA

rala. Nekad se dio školovanja financirao uz potporu države, dok danas roditelji sami moraju pokriti troškove.

- Ja sam imala veliki benefit jer se onda školovalo uz potporu ministarstva, ali danas je to jako veliki izdatak jer se sve plaća, letenje se plaća i svaki roditelj mora posegnuti u džep da bi djetetu omogućio takav vid školovanja. Zadnje što sam čula je da se radi o 70 tisuća eura. Osim znanja, kandidati prolaze i rigorozne liječničke i psihološke provjere. -U moje vrijeme, to je bilo u bolnici u Dubravi i trajalo je dva dana. Prvi dan su bili fizički testovi, a drugi dan psihotest i psihomotorika. Traže čovjeka koji bi u nekoj poodmakloj dobi i dalje mogao dobro obavljati svoj posao bez obzira na zdravstveni aspekt, a to mora biti na visokom nivou - objašnjava.

KLINAC S FLASTEROM

U Croatia Airlines došla je putem natječaja i odmah počela letjeti na Airbusima 319 i 320. Na njima je provela 11 godina, a kasnije je prešla na DASH 8 Q400, gdje je i postala kapetanica. Prošle godine završila je novo školovanje u Frankfurtu za Airbus A220.

Iako priznaje da je posao iznimno zahtjevan, kaže da težina ovisi o danu.

- Nekad je petica, a nekad je bome desetka - govori kroz smijeh.

Radni dan pilotkinje počinje puno prije ulaska u avion. Ako leti prema destinaciji na kojoj nije bila, unaprijed proučava aerodrom i procedure. Na posao dolazi sat i petnaest prije leta, preuzima dokumentaciju i s posadom odrađuje briefing

prije polijetanja. No, iza glamurozne slike pilotskog poziva krije se i druga strana priče, ona obiteljska jer kako kaže, sve majke rade, ali i spavaju doma, za razliku od nje.

- Nije toliko problem dok si na porodiljnom, ali poslije kad krene vrtić, on ne radi do 20 navečer, nema noćenja. Moj muž je isto radio smjenski rad, tako da je moje dijete od prve godine bilo sa svojim spakiranim ruksakom i malo je spavalo kod moje sestre, malo kod bake i djeda. To je jako zahtjevno jer kad se djetetu nešto dogodi, vi niste prisutni - kaže Kristina. Posebno se sjeća jedne situacije, kada ste vratila s leta i zatekla dijete s ogromnim flasterom na glavi.

- Jednom se desilo da je dijete razbilo potiljak za vrijeme moje trodnevne smjene, a ja sam to tek vidjela kad sam se

NIJE OVO

VIŠE MUŠKO

ZANIMANJE, IMAM I PUNO

KOLEGICA, A NADAM SE

DA ĆE TAJ

BROJ I RASTI

DANAS JE

JAKO SKUPO

ŠKOLOVATI SE

ZA PILOTA, NAVODNO

ČAK I DO 70

TISUĆA EURA

UKUPNO...

vratila doma jer je muž rekao da me nije htio uznemiravati, što je bila dobra odluka, ali ja bih voljela znat, kao i svaka majka, što joj se događa s djetetom. Dodaje kako se pilotima tijekom leta ne prenose takve informacije osim u krajnje hitnim situacijama jer su odgovorni za sigurnost putnika.

KAO KOMPLIKACIJA

Velik dio posla odnosi se na konstantno usavršavanje i simulacije izvanrednih situacija. Piloti nekoliko puta godišnje prolaze provjere na simulatorima koji do detalja oponašaju pravi avion.

- To je velika kutija na hidrauličnim nogama, unutra je sve identično pravom zrakoplovu. Tamo uvježbavamo situacije za koje se nadamo da se nikad neće dogoditi. Na pitanje o najstresnijim trenucima tijekom leta, Kristina kaže kako turbulencije putnicima često izgledaju gore nego što jesu.

- Mi smo navikli na to, ali putnicima je baš gadno. Recimo, Zračna luka u Dubrovniku je specifična zbog bure koja puše bočno i stvara jake turbulencije, Sarajevo također zbog Juga, isto tako Mostar. Najveći problem rade promjene smjera vjetra, a to putnici najviše osjete jer oni ne mogu ništa napraviti, ali zato smo tu mi da se pobrinemo za to. Posebno voli letove iz Dubrovnika prema Zürichu ili Veneciji.

- Kada je lijep dan, vidi se cijela Jadranska obala i svaki otočić. To mi je najljepša ruta.

Iako je danas ženama puno lakše ući u svijet avijacije nego početkom 2000-tih, kada

je ona počinjala, pilotkinja i dalje nema mnogo. Ipak, kaže da se u "muškom svijetu" uvijek dobro snalazila.

- Nije to više muško zanimanje, ima dosta kolegica, postotak je zapravo isti kao u kompanijama s većim flotama. Nadam se da će to rasti. Oduvijek sam se dobro snalazila u tom nekom muškom svijetu. Mislim da su muški kao prijatelji puno jednostavniji. Diskriminacije ili predrasuda nije nikad bilo na poslu, već je toga bilo više ovako privatno.

Posebno ju veseli budućnost hrvatskog zrakoplovstva i širenje flote Croatia Airlinesa. Nada se da će jednog dana hrvatski nacionalni prijevoznik imati i prekooceanske linije.

- To bih voljela doživjeti prije mirovinekaže.

Rođena je Goričanka te je odrasla ovdje. Prisjetila se i kako izgleda odrastanje danas u usporedbi s njenim djetinjstvom. Smatra da su današnja djeca manje fizički aktivna te da više vremena provode uz mobitele nego u igri na otvorenom. - Mi smo bili drugačiji, krali smo trešnje, brali smo cvijeće u tuđem cvjetnjaku i bilo nas je svukud. Roditelji nas nisu pratili i nisu znali di smo dok nisu došli doma. Uvijek su mame vikale s prozora. Mi smo bili slobodniji, znali smo uzeti bicikle pa na Čiče i tako.

A mladim djevojkama koje sanjaju o pilotskoj karijeri poručuje jednostavno: - Uz dobre ocjene te psihofizičke predispozicije, ne vidim razlog zašto ne bi mogle ostvariti svoj san!

VJETAR

POKUŠAJ OSTVARITI SVOJ SAN

Zanimljivosti

AUSTRALSKI TUROPOLJCI OBITELJSKO GOSPODARSTVO MUNĐER IZ VELIKE MLAKE DOM JE NEKOLIKO EMUA, A TU SU I KOKOŠI, PATKE TE PTICE IZ JUŽNE AMERIKE, DVA SIMPATIČNA NANDUA. PROŠETALI SMO IMANJEM U DRUŠTVU VLASNIKA...

Piše: Vanesa Miković

Tko kaže da za egzotične životinje treba otići na drugi kraj svijeta? OPG Munđer iz Velike Mlake na svome imanju drži jednu od najvećih ptica na svijetu - emua! Ovi "australski turopoljci" vole salatu, češkanje i naše Turopolje, a rado poziraju i pred kamerom.

U suradnji s vlasnikom OPG-a Karlom Munđerom prošetali smo veselim imanjem i saznali kako izgleda suživot domaće koke, patke i pripitomljenog emua, sada već priznatog Turopoljca.

Zašto baš emu?

- Ne znam ni sam - kaže Munđer

U želji za proširenjem njihove pernate

EMU TREBA DOVOLJNO PROSTORA, VISOKU

OGRADU I NIŠTA VIŠE. UMILJATE SU ŽIVOTINJE

Kako su stigli u Turopolje s obzirom na to da krila nemaju?

- Žena i ja istraživali smo uzgajače emua i najviše nam se dopala jedna obitelj u Mađarskoj. Inače, Mađari već godinama uzgajaju emue i izvrsni su u tome. Uz njihovu pomoć i savjete u Veliku Mlaku doveli su deset malih emua koji danas imaju gotovo dva metra.

- Mađari su ih tada imali pedesetak i kada su nas pustili među njih malo smo se izbezumili. Nije nam bilo svejedno kada su kao neki dinosauri hodali među nama.

Pogledali smo se i pomislili: ‘Jel nama ovo treba?’, ali brzo smo ih zavoljeli, umiljate su to životinje - objasnio je.

OBOŽAVAJU VODU I PLIVANJE

Emu je druga najveća ptica trkačica na svijetu i pripada redu nojevki. Visina im doseže gotovo dva metra, a težiti mogu i do 55 kilograma. Hrane se sjemenkama i biljkama, a u divljini nastanjuju raznolika geografska i klimatska područja.

- Nisu zahtjevni, ali imaju određene uvjete koje je potrebno ispuniti, poput visoke ograde i dovoljno velikog prostora u kojem se mogu slobodno kretati - kaže Karlo. Emui mogu trčeći postići brzinu do 50 km/h, a ujedno su i vrsni plivači pa obožavaju vodu. Iz ljubavi prema njima obitelj Munđer nastoji svojim australskim turopoljcima osigurati prostor u kojem će se osjećati kao doma.

- Od starog korita za šurenje napravili smo im svojevrsni ‘bazen’ koji im je tijekom

EMU TUROPOLJSKI

Ne lete, ali jure 55 km na sat!

Obožavaju ljudsku pažnju, a ništa ne vole više od češkanja

toplih dana najdraže mjesto za druženjerekao je g. Munđer.

U ekipu Australaca nedavno su stigla i dva Južnoamerikanca nandua! Nandui su treće najveće ptice na svijetu, odmah nakon emua i nojeva. Također su neletači, ali trčeći mogu dosegnuti brzinu i do 60 km/h. Manji su od emua, narastu do 140 cm i teže do 25 kg. Ono po čemu se dodatno razlikuju jesu krila koja nandu koristi za obranu od grabežljivaca, dok emu, kaže Karlo kroz smijeh, više podsjeća na kickboxing prvaka među pticama - brani se snažnim udarcima nogu. Osim izgledom, razlikuju se i po osobnosti.

- Nandu se ne da češkati, oni samo žicaju hranu - rekao je uz smijeh.

Još jedna zanimljivost ovih egzotičnih ptica krije se u odnosu mužjaka i ženke. Karlo kaže kako su mužjaci "domaćice" koje, nakon što ženka snese jaja, na njima sjede i do 58 dana tijekom kojih se gotovo potpuno posvete budućim mladuncima.

- Mi to ne prakticiramo jer smatramo da je to dosta stresno za mužjaka pa jaja stavljamo u inkubatore kako bismo im olakšali i ubrzali cijeli proces - rekao je Karlo. Mogu li se posjetiti vaši Australski tur-

opoljci? Pitali smo i dobili odgovor:

- Nekoliko puta godišnje objavimo na našoj Facebook stranici da imamo Dan otvorenih vrata za sve posjetitelje. Također, znali su ljudi u šetnji doći do nas i reći: ‘Jao, vidjeli smo nojeve s obilaznice, jel ih možemo doći vidjeti?!’ Tako da da, može nas se posjetiti, samo trebamo biti obzirni prema životinjama jer velika buka i strka mogu utjecati na njihovo raspoloženje.

Osim egzotičnih ptica, na imanju OPG-a Munđer nalaze se i druge životinje, a nude i domaće proizvode.

- Imamo domaća jaja na kućnom pragu, meso od peradi, kruh od bundeve i domaće pekmeze od naših voćki - ispričao je Munđer. A dok jedni po egzotiku putuju na drugi kraj svijeta, u Velikoj Mlaki dovoljno je samo skrenuti s obilaznice.

NOJEVI S OBILAZNICE

Goričke večeri okupile Goricu: Koncerti, kino, folklor i kazalište

tvorenje ovogodišnjih Goričkih večeri zakazano je za 17. svibnja, nedjelju koju je obilježio sjajan nastup Tomislava Bralića i klape Intrade, uvijek rado viđenih gostiju na pozornici u našem "tuđmancu". U danima koji su sli-

jedili Velikogoričani su u samom srcu svoga grada mogli uživati i u nastupima goričkih bendova Visavi i Tea &bend, a svoju je večer imao i Giuliano. Uz glazbu, naši sugrađani imali su priliku družiti se uz kino na otvorenom, uz večer

dječjeg folklora i uz kazališne predstave, kako za djecu, tako i za odrasle. Do završetka programa u "tuđmancu" će biti još cijeli niz sadržaja koji će uljepšati ove prve tople večeri u godini. Tamo se ovih dana okuplja Gorica...

vorište Etno naselja u Novom Čiču ponovno je bilo ispunjeno dobrim raspoloženjem, mirisima s roštilja i druženjem u sklopu osmog izdanja manifestacije Turopoljski Chill & Grill, u organizaciji KUD-a Čiče. Na ovogodišnjem izdanju okupile su se čak 32 ekipe koje su se natjecale u spremanju roštilja, dok je u kategoriji tradicionalnih slastica pristiglo više od 20 uzoraka domaće gibanice, što je potvrdilo važnost očuvanja tradicije i domaćih recepata. Sunčano i toplo vrijeme privuklo je brojne posjetitelje, koji su imali priliku uživati u domaćim specijalitetima, natjecateljskom kuhanju te razgledavanju primjeraka starih automobila i motora članova Oldtimer kluba Turopolje. Manifestaciju je posjetio i gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima, koji je pohval-

io organizaciju i atmosferu te istaknuo značaj ovakvih događanja.

- Prekrasno je vidjeti ovoliki broj ljudi i ovoliko ekipa koje su se okupile u Novom Čiču. Ova manifestacija je postala pravi brend našeg kraja jer na jednom mjestu okuplja udruge, čuva našu tradiciju i nudi ljudima ono što najviše vole, a to je opušteno druženje uz domaću hranu. Čestitam Stipi Duvnjaku i cijelom KUD-u Čiče na još jednoj vrhunskoj organizaciji - poručio je gradonačelnik.

Stručni žiri imao je zahtjevan zadatak, degustirati i ocijeniti roštilj od 32 ekipe, a nakon bodovanja odlučeno je da titulu najboljeg roštilja ove godine odnosi ekipa Cvjetne mame, dok je najbolju domaću gibanicu pripremila

Valentina Špoljarić. Dodijeljena su i posebna priznanja. Najveselijom ekipom proglašen je KUD Dučec iz Mraclina, najbrojnija je bila ekipa Oldtimer kluba Turopolje, a nagradu za najuređeniji stol osvojili su Prijatelji i kumovi. - Najveći pobjednik ovog dana nije bio samo roštilj ni natjecanje. Pobjednik je bila zajednička sloga, prijateljstvo i druženje koje nas svake godine ponovno okuplja. Upravo zbog tih osmijeha, pjesme, dobre atmosfere i zajedništva ovo naše druženje ima posebnu vrijednost. Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli, sudjelovali i svojim dolaskom podržali manifestaciju. Uvijek ste nam rado viđeni gosti i vidimo se ponovno, još veseliji i brojniji - poručio je Stipo Duvnjak ispred organizatora.

POSEBNA PRIZNANJA

Gospodarstvo

Projekt RAVA spaja sortiranje i nagrade

DOK PITANJE GOSPODARENJA OTPADOM SVE SNAŽNIJE DOLAZI U FOKUS JAVNOSTI I POLITIKE, U HRVATSKOJ JE RAZVIJEN NOVI MODEL KOJI GRAĐANE MOTIVIRA NA ODGOVORNIJE ODVAJANJE OTPADA.

Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.

Kako je krenula priča o ovome projektu? • Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.

Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?

• Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.

Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?

• Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.

Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam. Nakon nekog vremena dizajner

je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.

Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?

• Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.

Kako Rava funkcionira u praksi?

• Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka

u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.

S kojim partnerima surađujete?

• S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.

Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?

• Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.

Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?

• Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada - staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.

Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?

• Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima. Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.

Priča iz kvarta

'Na porodiljnom već 18 godina, a radno vrijeme

mi

od

0 do 24'

arina Hrkač majka je osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, u rasponu od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

- Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide - kaže kroz smijeh.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Magistrica je farmacije, radila je, no kad su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće. - Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24 - kaže Marina. Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da postane lakše. Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće "izdržati dan" Marina ima teoriju da je ponekad s jednim djetetom teže nego s osmero. Naravno, to ne znači da je jednostavno. Najteže su svađe i sukobi, pogotovo kad se istovremeno događa i pubertet i dječje faze. Perilica rublja radi svakodnevno. - Peremo dvije do tri veš mašine dnevno - kaže Marina.

KAD SE KUHA, BAŠ SE KUHA...

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak se sprema za deset ljudi. Za bolonjez ode između kile i dvije mesa, a špageta cijeli kilogram. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje - 36 komada!

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega. No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer

Stari frajer

se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je. Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji daje strukturu. - Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu - kaže Marina. Za prijevoz koriste dva automobila sa

KREATIVNI NERED U KUĆI

sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima. Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

- Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered - smije se Marina.

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drukčija nego što ljudi zamišljaju.

- Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali generacijski su podijeljeni - objašnjava.

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo.

- Nema savršenih roditelja ni djece, ali strah ne bi trebao biti razlog da se odustane. Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati.

NOVI POČETAK CITY RADIO PROMIJENIT ĆE NAZIV I KOMPLETAN IDENTITET, VELIKOGORIČANI ĆE OPET SLUŠATI RVG, NA KOJEM ĆE I GLAZBA NEODOLJIVO PODSJEĆATI NA ONO ŠTO SE SLUŠALO U TO DOBA

Piše: Marko Vidalina

a velikogoričkom medijskom nebu, ali u hrvatskom radijskom prostoru ta tri slova godinama su se izgovarala s posebnim poštovanje. RVG.

U našem prošlom broju, nimalo slučajno, prisjetili smo se slavnih dana velikogoričke radijske postaje koja je do prije nekih tridesetak godina slovila za jednu od najpopularnijih u državi, a ovoga puta ćemo o onome što slijedi. RVG se, naime, vraća na velika vrata! Na drukčijim temeljima, u potpuno drugim vremenima, ali sa sličnim željama i ambicijama: biti što bolji, slušateljima što draži, što aktualniji, relevantniji i zabavniji. Uz, naravno, puno dobre glazbe... Iza nekadašnjeg RVG-a stajalo je Narodno sveučilište Juraj Kokot, kao i brojni važni pojedinci, a za povratak RVG-a na scenu zaslužan je Nenad Črnko. City radio, kojem je dosad bio na čelu, odsad će nositi slavno ime koje će imati svoju težinu, koje će možda i pobuditi dodatni interes, ali i ime koje će tražiti određene standarde.

MIJENJAMO GLAZBU, ŽELIMO SE PRIBLIŽITI STAROM RVG-U IZ OSAMDESETIH I DEVEDESETIH GODINA

O svemu tome, o razlozima, povodima i načinima na koji se krenula događati ova promjena, kao i o planovima, vizijama i idejama koje će pratiti "RVG novoga doba" razgovarali smo upravo s čovjekom koji stoji iza priče s najljepšim imenom. Gospodine Črnko, kako je i zašto došlo do ideje o povratku RVG-a u život, odnosno promjeni identiteta City radija?

S obzirom na činjenicu da smo 2009. godine, dobivanjem koncesije za Veliku Goricu i susjedne općine u dvije županije, u Velikoj Gorici imali RVG, koji je u to vrijeme, ako se ne varam, emitirao kao Totalni FM, logično je bilo da naziv radija koji dolazi u naš grad bude marketinški orijentiran i zato nam se City Radio činio kao logičan izbor. Preseljenjem tadašnje Radio Velike Gorice na drugu lokaciju, mi smo preuzeli Reporter i TV produkciju koja je bila u sklopu RVG-a, a prostor koji nam se tad radijski otvarao mislim da nismo dobro iskoristili. Već dugo sam razmišljao o povratku RVG-a, ali trebalo je posložiti neke kockice, od prostora, studija, opreme i mnogih drugim detalja koji ulaze u cijelu tu priču. Prvi koraci su napravljeni i sad je sve dalje na nama da se još više približimo gradu, slušateljima…

frajer se vratio u grad...

Kad danas netko izgovori to "RVG", što za vas osobno to znači? Po čemu pamtite slavne dane tog nekoć čuvenog radija, iz vremena koja su bila drukčija? RVG je bio institucija, radio koji je bio respektabilan u cijeloj bivšoj državi, a uz "stojedinicu" sigurno je i najpoznatiji radio tog vremena. Nažalost, preslagivanje koncesija određivalo je i područja slušanosti, a RVG se u to vrijeme podijelio i u jednom trenutku razdvojio, što je u konačnici uvjetovalo sasvim drugačiji pristup. Na kraju je nestala ona lokalna velikogorička radijska institucija, a samim time Velika Gorica je, rekao bih, izgubila i jedan dio svoga identiteta. Nakon što je RVG nestao, City Radio je preuzeo lokalni informativni prostor, ali smatram da grad poput Velike Gorice mora imati svoj radio sa imenom i prezimenom. A Radio Velika Gorica bi baš to trebao biti. Budući da su pripreme za službe ni povratak slavnog imena pri kraju, možemo li doznati što nam donosi novi RVG u programskom smislu, odnosno što slušatelji mogu očekivati?

Prvo i osnovno, mijenjamo glazbu i jako se približava

Nenad Črnko više

nije u HNK Gorici, ali zato je ostalo

vremena za radio

mo starom RVG-u iz osamdesetih i devedesetih. Programski gledano, idemo skroz u lokalne velikogoričke okvire i želimo ući u sve pore grada kako bi naši slušatelji na vrijeme dobivali sve potrebne informacije. Trudit ćemo se da što manje pričamo, da nam emisije ne tjeraju ljude na okretanje frekvencije, a u "prime timeu" ćemo u svakom satu imati kratke zabavne "contente" i vrijedne informacije, uz puno dobre glazbe.

Koja ekipa je radila na pripremi svega onoga što uskoro slijedi i tko će sve biti nekakva zaštitna lica RVG-a na novom početku?

Puno smo planirali i pripremali, trajalo je sve skupa na kraju i poprilično dugo, više od godinu dana. Uz mene, najviše je u cijelom tom procesu sudjelovao Dražen Smolković, uz još nekolicinu važnih i stručnih ljudi koji su nam pomagali u svakom smislu, od tehnike,

PROGRAM ĆE

BITI SASVIM

OKRENUT

LOKALNIM

TEMAMA, ŽELIMO UĆI

U SVE PORE

OVOG GRADA

TEŽINA KOJE

IME NOSI

POSTOJI, ALI

SVJESNI SMO I

DA SU DANAS

VREMENA

POTPUNO

DRUKČIJA

ru Kocijančiću u popodnevnom, dok Marija Vrbanus sudjeluje u informativnom dijelu i povremeno ulazi u eter. U fazi smo još nekih selekcija i plan je da se stalno prilagođavamo slušateljima. Svjesni smo unaprijed da neće biti nimalo lako, s obzirom na to da za ovakve stvari treba i strpljenja, iako mi pripremamo sve da od prvog dana budemo ozbiljan, profesionalan lokalni radio s programom i glazbom za sve generacije. Imamo sreću pa je naša regija vrlo gusto naseljena, pa kad kažem lokalni, to povezuje područje od Zagreba, Siska i svih gradova Zagrebačke županije. Kad konačno sve krene, kad se ta promjena i definitivno dogodi, kakve reakcije Velikogoričana očekujete i koliko vam je možda teško, izazovno i zahtjevno krenuti u priču s tako zvučnim imenom, koje sigurno ima težinu?

Da, težina imena nam je najveći teret i tog se najviše bojim. S jedne strane moramo komparirati dva vremena. S jedne strane osamdesete godine prošlog stoljeća, kada je RVG doista bio na vrhu exYu, a taj je status gorički radio zadržao i u Hrvatskoj na početku devedesetih. S druge strane, ovo

današnje vrijeme je vrijeme budućnosti, gotovo pola stoljeća kasnije. Neusporedivo je apsolutno po svemu i zato čak ni ne razmišljam previše o toj vrsti tereta. Da, to će nam sigurno biti stvarno teret u samom početku jer će slušatelji, pogotovo oni stariji, uspoređivati ovo i ono. Međutim, ne bojim se, imamo mi dosta svojih aduta, a glazbeni program koji će na novom RVG-u uređivati Vlado Pukanić bit će sigurno jedan od razloga da se slušatelji zadrže na našoj frekvenciji 88.6MHz. Još na nešto smo maksimalno obratili pažnju, a to je kvaliteta zvuka, i sad smo uz bok vodećim velikim radijskim postajama po kvaliteti. Vjerujem da će naši slušatelji to brzo primijetiti. Čekamo još neke tehničke i kozmetičke detalje te krećemo u ljetnoj laganoj programskoj shemi... Međutim, o svim točnim datumima i potpuno detaljnim informacijama uskoro ćemo biti još malo konkretniji. Dakle, RVG se definitivno vraća, dok City radio u dosadašnjem obliku odlazi u povijest. Poveznica će svakako biti, jer na svoje će doći ljubitelji glazbe koja se u ona slavna vremena slušala na RVG-u...

županija

Županijska skupština: Živimo u najsigurnoj županiji u državi!

agrebačka županija najsigurnija je županija u RH! Prema broju kaznenih djela na 100.000 stanovnika Zagrebačka županija ima ih 1029, dok sve ostale županije imaju preko 1180 kaznenih djela – rekao je načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić na današnjoj sjednici Županijske skupštine na kojoj je prihvaćeno izvješće Policijske uprave zagrebačke o stanju i kretanju osnovnih sigurnosnih pokazatelja na području Zagrebačke županije u 2025. Tijekom 2025. godine na području Zagrebačke županije zabilježeno je 3.087 kaznenih djela, 2.154 prometnih nesreća te 3.872 prekršaja protiv javnog reda i mira, odluka lokalnih tijela i drugih zakona. U odnosu na isto razdoblje 2024. godine kriminalitet je u padu za 5,5 posto, broj prometnih nesreća je manji za 1,4 posto, dok je za 2,7 posto više prekršaja iz područja javnog reda i mira.

Na sjednici Skupštine prihvaćen je Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Tako su u 2025. godini ukupni prihodi i primici konsolidiranog Proračuna ispunjeni na razini od 97,92 posto plana, odnosno 95,63 posto plana izvornog Proračuna. Rashodi su kod konsolidiranog Proračuna realizirani na razini 86,72 posto od tekućeg plana, odnosno 70,30 posto plana izvornog Proračuna.

SJEDNICA SKUPŠTINA SE OKUPILA KAKO BI RASPRAVLJALA O GODIŠNJEM IZVJEŠTAJU O IZVRŠENJU PRORAČUNA I NEKOLIKO

DRUGIH AKTUALNIH TEMA, A DONESENA JE I ODLUKA O DODJELI JAVNIH PRIZNANJA NA SVEČANOJ SJEDNICI 15. SRPNJA

Glavni razlog niže realizacije proračuna su sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za izgradnju i dogradnju škola za jednosmjensku nastavu koja su prethodno planirana u proračunu, a čija realizacija na terenu slijedi sada. Inače, Zagrebačkoj županiji do sada je za izgradnju i dogradnju 22 školska objekta u vrijednosti 121 milijun eura iz NPOO-a dodijeljeno bespovratno 98 milijun eura. Još pet projekata je u fazi evaluacije u resornom ministarstvu te se očekuje da će Zagrebačka županija uspješno realizirati 27 projekata ukupne vrijednosti 150 milijuna eura.

Donesena je odluka o dodjeli javnih priznanja Zagrebačke županije koja će se dobitnicima uručiti na svečanoj sjednici u povodu Dana Zagrebačke županije 15. srpnja ove godine. Povelja Zagrebačke županije dodijelit će se Marku Klaku iz Ivanić-Grada, Društvu žena Buševec, Katarini Jurkas iz Harmice, Udruzi Žum-

berački uskoci iz Sošica, Dragutinu Fabijaniću iz Jastrebarskog, Draženu Kurilovčanu iz Velike Gorice, Kloštranskim mažoretkinjama i Zaprešićkim mažoretkinjama „Jelačićke“. Nagrada Zagrebačke županije za doprinos ugledu i promociji Zagrebačke županije u zemlji i svijetu dodijelit će se Hrvatskom pjevačkom društvu „Zelina“ iz Svetog Ivana Zeline i tvrtki Toma Palete d.o.o.

Županijska skupština izabrala je sedam članova Savjeta mladih temeljem provedenog javnog poziva. Također, izabrani su i članovi radnih tijela Županijske skupštine - Odbora za gospodarstvo, turizam, međužupanijsku i međunarodnu suradnju, Odbora za poljoprivredu i šumarstvo, Odbora za zdravstvo, socijalnu skrb i umirovljenike, Odbora za nacionalne manjine i predstavke građana, Odbora za razvoj lokalne samouprave, komunalne djelatnosti i promet, Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, Odbora za prosvjetu, kulturu, sport i mlade te članovi Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Zagrebačkoj županiji. Trgovačka društva, zavodi, ustanove i

specijalne bolnice kojima je osnivač ili većinski vlasnik Zagrebačka županija podnijela su Skupštini izvješća o radu za 2025. godinu.

AKTUALNI SAT

Na aktualnom satu vijećnička pitanja su se odnosila na: izgradnju južne obilaznice Dugog Sela i pristupnih cesta kolosijeku pruge Dugo Selo – Novska, radove na izgradnji i dogradnji školskih objekata s ciljem stvaranja uvjeta za jednosmjensku nastavu, kapacitete za rad u jednoj smjeni Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru, imenovanje u školske odbore, potpore Zagrebačke županije gradovima i općinama koje se dodjeljuju s ciljem ravnomjernog razvoja, projekte koje Zagrebačka županija planira prijaviti na novi poziv za energetsku obnovu zgrada javne namjene, izgradnju turističke infrastrukture u gradovima i općinama, novi ciklus ozakonjenja objekata, rokove izdavanja građevinskih dozvola, divlja odlagališta i donošenje plana gospodarenja otpadom, izgradnju sustava javnog navodnjavanja Lonjica, trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, aktivnosti projekta „ReNatura“, benefite kandidature Zagrebačke županije za „Europsku regiju sporta“, priručnik za prehranu onkoloških pacijenata te zlatno priznanje za hitno zbrinjavanje pacijenata s akutnim moždanim udarom koje je dodijeljeno Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Iz drugoga kuta

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Trening nikad ne prestaje

Kreativnost je jedna od mojih urođenih vrlina. Nove ideje i načini kako bih mogao nešto napraviti ili poboljšati, dio su mojih svakodnevnih razmišljanja.

PIŠE:

Siniša Drobnjak poduzetnik

Pretpostavljam da je to zato što je jedno od mojih temeljnih uvjerenja da je sposobnost stvaranja nešto s čime smo rođeni.

U mojoj “Knjizi života” ne postoji uzvišenija stvar od trenutka kad nešto što je do nedavno bila samo ideja u mojoj glavi, postave stvarnostkad iz ničeg stvorim nešto. Ali od odlične ideje do realizacije je dugačak i često trnovit put, o čemu će posvjedočiti svi koji se bave privatnim poduzetništvom.

U retrospektivi vjerujem da nisam uspio realizirati barem 50% onogo što je na prvu izgledalo kao još jedna ”odlična” ideja. Ili kako bi moj mentor Keith Cunningham lijepo rekao: “Nitko se ne ustane ujutro i kažedanas ću imati samo loše ideje.” Svi vjerujemo da su naše ideje izvrsne. Zašto ih onda nisam uspio realizirati?

Jedan od uzoraka koji mi se ponavlja u poslovanju je da imam sposobnost pokretanja novih inicijativa, ali se nakon toga po putu “nešto dogodi” i kroz par mjeseci “nova” inicijativa postane “još jedna inicijativa koja nije zaživjela”.

U čemu je stvarni problem?

Jedan od ključnih uzroka neuspjeha primjene novih inicijativa je nedostatak treninga. Kad pokrenemo bilo koju novu aktivnost, ključno je osigurati uvjete za kontinuirani trening te novi aktivnost, sve dok ona ne postane dio nove rutine.

Ne kaže se uzalud da ma jstorstvo u borilačkim vještinama nije ponovi ti 10.000 pokreta 5 puta, već 5 pokreta 10.000 puta.

Ali, prva prepre ka na koju ćete naići je “otpor” ljudi prema tak vom pristupu - pogotovo

ako je prošlost pokazala da svaka nova inicijativa polako zamre kroz vrijeme.

Ako želimo uspjeti, onda nemamo izbora - ponavljanje u definiranim vremenskim razmacima gotovo je jedini put kako nešto “novo” može zaživjeti.

Nove ideje su jako “seksi” jer u sebi nude obećanje budućeg uspjeha, ali realizacija dobro promišljene, planirane i pripremljene aktivnosti nema konkurencije u biznisu.

Jedno od lošijih iskustava koje sam imao na velikom broju konferencija na kojima sam bio ili polaznik ili predavač, je preveliko odstupanje u kvaliteti i načinu prezentiranja predavača.

Najčešće je to slučaj kod predavača koji ne uspiju ostvariti kontakt s publikom ili su previše zaokupljeni svojim slajdovima i sadržajem. Takvo će predavanje uspavati publiku i u konačnici ostaviti loš dojam cijele konferencije.

Kako bih izbjegao takvu situaciju, u pripremama za poslovnu konferenciju koju jednom godišnje organiziram, angažirao smo profesionalnog trenera prezentacijskih vještina i zamolio svakog predavača da mjesec dana prije same konferencije, odradi trening sa njim.

Ovakva inicijativa može biti i “dvosjekli mač”, ako izaberete pogrešnog predavača - onog koji je održao već stotine predavanja i misli da je već dovoljno dobar i iskusan. No pravi “A igrači” uvijek traže način kako da budu još bolji, bez obzira koliko su predavanja do sada održali.

Tako je bilo i u mom slučaju - svih 7 predavača je u roku 24 sata potvrdilo svoj termin treninga.

Zahvaljujući provedenom treningu, optimizirali smo i uskladili međusobne sadržaje prezentacija, način kako ćemo ispričati ključne lekcije, te izmijenili program konferencije kako bi iskustvo za polaznike bilo još bolje od inicijalno planiranog.

Trening nikada ne prestaje ako ste i vi “A igrač”, bez obzira koliko ste uspješni.

Povodom Majčinog dana, skupina Ribice iz Dječjeg vrtića Ciciban provela je posebno prijepodne u cvjećarni “Blossom & Tales”. Djeca su kroz kreativnu radionicu izrađivala buketiće za svoje mame, a cijeli susret bio je ispunjen pjesmom, veseljem i toplim emocijama.

Vlasnice cvjećarne Karolina Timarac, zajedno s Andreom Brigljević, srdačno je ugostila mališane te im pripremila cvijeće,

DJECA SU SLAGALA BUKETIĆE I UKRAŠAVALI IH MAŠNAMA

ZAŠTO VOLIM SVOJU MAMU? ukrasni papir i mašne kako bi djeca mogla izraditi unikatne buketiće za svoje majke. Posebnu povezanost ovom događaju daje činjenica da je Karolinin sin Petar polaznik upravo skupine Ribice.

Djeca su s velikim uzbuđenjem birala cvijeće, slagala buketiće i ukrašavala ih raznobojnim mašnama, a svoje domaćine razveselila su i pjesmom posvećenom

P UPOZORAVALI VOZAČE NA VAŽNOST PRVE POMOĆI

rometna policija i predstavnici goričkog Crvenog križa zajedno su organizirali preventivnu akciju kako bi vozačima ukazali na važnosti ispravne kutije prve pomoći.

Kroz preventivnu akciju “5 do 12” vozače se želi educirati o važnosti ispravnog kompleta prve pomoći u vozilima, zbog zaštite i očuvanja zdravlja vozača i ostalih sudionika u prometu.

- U suradnji s prometnom policijom vozače smo educirali o važnosti važeće kutije prve pomoći te podsjetili kako sva vozila u Hrvatskoj moraju imati kutiju prve pomoći HRN 1112, dok motocikli moraju imati kutiju prve pomoći HRN 1113. Komplet prve pomoći nije samo dio obvezne opreme, kada je ispravan i pri ruci, može biti prvi korak u spašavanju života, kaže Renata Deak, ravnateljica Crvenog križa Velike Gorice.

- Ovom akcijom želimo ukazati vozačima koliko je važno da u vozilu postoji kutija prve pomoći. Zašto je to važno? Važno je i radi njih samih, radi i suputnika, ali i ostalih sudionika u prometu, jer nikad ne znate kada ta kutija prve pomoći može pomoći. I ono što je najvažnije, ti prvi trenuci, prve minute mogu nekad biti jako važne, mogu raditi razliku između težih i lakših ozljeda, odnosno između života i smrti - naglasio je voditelj Službe prometne policije Ravnateljstva policije Josip Mataija. Osobni automobili, teretni automobili i autobusi moraju imati jednu kutiju prve pomoći. Autobusi koji imaju više od 25 sjedala, moraju imati dvije kutije prve pomoći. Iz iskustva mogu reći da veliki

broj motociklista ne znaju da trebaju imati spremnik prve pomoći koja je prilagođena za njih, pojasnio je voditelj Mataija.

- Mnogi ne znaju da sterilne komponentne unutar kutije prve pomoći imaju svoj rok trajanja, to je pet godina. Prosječna starost vozila je u Hrvatskoj između 14 i 15 godina. U određenom broju slučajeva su i kutije toliko stare, što znači da sterilne komponente nisu sterilne i to je upravo cilj ove akcije, da ljudima pošaljemo poruku da je kutija zaista važan element zdravlja i sigurnosti u prometu - kazao je izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt.

Kada se kutija prve pomoći jednom otvori, bez obzira na to što ste ju koristili, možete nadomjestiti proizvode koje ste iskoristili i u naznačenom roku se smatra da su ti proizvodi važeći i da ćete s njima moći kvalitetno pružiti prvu pomoć. Vozači koji su imali ispravan komplet prve pomoći od Crvenog križa su na poklon dobili Priručnik za vozače i sve sudionike u prometu “Pružanje prve pomoći”, dok su vozačima koji nisu imali komplet prve pomoći u vozilu ili je neispravan, predstavnici Crvenog križa darivali ispravan komplet. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 30 eura kazniti za prekršaj svaki vozač koji u prometu na cesti upravlja motornim vozilom koje nema kutiju prve pomoći sukladno pravilniku kojim se propisuju tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama.

mamama. Osmijesi, zagrljaji i ponos na dječjim licima pokazali su koliko im znači prilika da vlastitim rukama pripreme mali znak pažnje za osobe koje najviše vole.

- Bio je ovo jedan vrlo emotivan posjet koji će djeci ostati u prekrasnom sjećanju - poručili su iz Cicibana.

Posebno dirljiv dio druženja bile su izjave djece o tome zašto vole svoje mame. Njihove iskrene i jednostavne riječi još su jednom pokazale koliko su ljubav, pažnja i

DJECA SU SPOZNALA

KOLIKO SU VAŽNE MALE

GESTE

Majčin dan pun emocija: Ribice iz Cicibana izrađivale buketiće za svoje mame

zajednički trenuci važni u dječjem svijetu. Ante je rekao kako voli s mamom ići u dućan i kada mu kupi slatkiše, ali i zato što mu uvijek pomaže dohvatiti nešto visoko ili podignuti teško. Marko je istaknuo da voli maženje i igranje društvenih igara s mamom, dok Petar posebno voli s mamom slagati bukete i putovati u Sunju. Greta je svojoj mami poželjela sreću i poručila joj koliko je voli, a Karlo je rekao kako najviše uživa kada zajedno peku

muffine i kolače. Vedran voli s mamom bojati veliki vrtić, Ema uživa u šetnjama i vožnji bicikla, dok Lucija posebno voli kada mama svira, a ona pjeva pjesmice.

KREATIVNE ODGOJITELJICE

Karla je ispričala kako je najljepše kada je mama zagrli prije spavanja i čita joj priče o životinjama, dok Krsto najviše voli maminu juhu i zajedničko igranje “Čovječe, ne ljuti se”. Luka je svoju mamu

opisao kao dobru i nježnu, a Nikola je pohvalio mamine palačinke koje zajedno pripremaju. Ovakvi trenuci podsjećaju koliko su ljubav, pažnja i zajedništvo važni u odrastanju djece, ali i koliko male geste mogu stvoriti uspomene koje ostaju za cijeli život. Za ovu toplu i kreativnu aktivnost pobrinule su se odgojiteljice Ana Turudić i Marija Gašparac.

Vatrogasna vježba na 1. svibnja

Dok su brojni građani uživali u slobodnom danu na Praznik rada, članovi DVD-a Vrbovo Posavsko i DVD-a Veleševec odlučili su vrijeme iskoristiti na najbolji mogući načinkroz zajedničku vatrogasnu vježbu. Uz obalu rijeke Save održana je združena operativna vježba s ciljem unaprjeđenja spremnosti i jačanja međusobne suradnje. Vatrogasci su kroz simulaciju gašenja požara na otvorenom prostoru uvježbavali taktiku djelovanja, koordinaciju timova te brzu i učinkovitu reakciju u kriznim situacijama. Kako ističu iz DVD-a Vrbovo Posavsko, ovakve aktivnosti imaju iznimnu važnost jer u vatrogastvu granice ne postoje, postoji samo zajednički cilj, a to je zaštita ljudi, imovine i okoliša. Upravo kroz ovakve

susrete i zajedničke treninge dodatno se učvršćuje povjerenje među postrojbama, što je ključno u stvarnim intervencijama.

- Kroz zajednički rad, simulaciju i uvježbavanje taktike još smo jednom potvrdili izvrsnu suradnju s našim susjedima. Razmjena iskustava i međusobna podrška temelj su sigurnosti našeg kraja - poručili su iz DVD-a Vrbovo Posavsko.

Osim radnog dijela, vježba je protekla i u ugodnoj atmosferi, a domaćini su zahvalili kolegama iz Veleševca na profesionalnosti, angažmanu i prijateljskom druženju.

Poruka s ovog susreta bila je jasna i snažna, spremnost, solidarnost i međusobna pomoć temelj su sigurnosti svake zajednice. Do iduće prilike, kako vatrogasci vole reći: “Vatru gasi, brata spasi!”

Županijska vatrogasna zajednica Zagrebačke županije jedna je od najvećih i najorganiziranijih vatrogasnih sustava u Hrvatskoj. Okuplja više od 280 dobrovoljnih vatrogasnih društava i nekoliko javnih vatrogasnih postrojbi s ukupno više od 15.000 članova, čime predstavlja važan stup sigurnosti na području cijele županije.

Njezina uloga nije samo u intervencijama, već i u stalnom osposobljavanju vatrogasaca, organizaciji vježbi, natjecanja te jačanju preventivnih mjera kako bi se smanjio broj požara i drugih nesreća.

Upravo kroz takav sustavan rad vatrogasci Zagrebačke županije godišnje odrađuju tisuće intervencija i kontinuirano podižu razinu operativne spremnosti. agrebačka županija pritom ima ključnu

ulogu u razvoju vatrogastva. Kroz proračunska sredstva osigurava financijsku potporu za rad Vatrogasne zajednice, nabavu opreme, modernizaciju vozila i obnovu vatrogasnih domova. Samo u ovoj godini izdvojeno je oko 1,5 milijuna eura za potrebe vatrogastva, uz dodatna sredstva kroz razne natječaje i projekte. Osim financijske pomoći, županija podupire i edukaciju te sudjeluje u projektima koji omogućuju nabavu zaštitne opreme i jačanje kapaciteta, često i uz potporu europskih fondova.

Zahvaljujući takvoj kontinuiranoj podršci, Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije iz godine u godinu podiže razinu svoje spremnosti, a vatrogasci ostaju pouzdan oslonac sigurnosti stanovnika i nezaobilazan dio sustava civilne zaštite.

Kreće spajanje - 1630 građana uskoro će dobiti obavijest

Poduzetničkom inkubatoru StartupVG danas su održani Dani otvorenih vrata EU projekata, u sklopu kojih je predstavljena nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Riječ je o „Sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“, a trenutna faza projekta odnosi se na početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje, a prve obavijesti u narednih mjesec dana dobiti oko 1630 korisnika.

Projekt aglomeracije u Velikoj Gorici vrijedan je oko 104 milijuna eura, dok sama izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.

"To su veliki i zahtjevni projekti koji iziskuju niži standard života dok traju radovi, kada su svuda blato i prašina. Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.", rekao je Ačkar. Dodao je kako bi do kraja godine priključci trebali stići u 14 od ukupno 25 naselja obuhvaćenih projektom.

U sklopu cijelog zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od pet tisuća priključaka na području Velike Gorice i okolice. Direktor VG Vodoopskrba istaknuo je kako sada slijedi faza priključenja korisnika. "Zahvaljujem sugrađanima na strpljenju, jer 145 kilometara mreže nije lako izvesti. Uskoro krećemo s priključenjem na mrežu odvodnje. Riječ je o 1630 korisnika koji će kroz idućih mjesec dana dobiti obavijesti s kompletnim uputama i skicama o načinu na koji trebaju riješiti svoje interne instalacije.", poručio je Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe. Prva cjelina koja je dobila uporabnu dozvolu i koja ulazi u ovu fazu priključenja je cjelina A2, koja obuhvaća naselja Kobilić, Ščitarjevo, Selnicu, Kosnicu i ostala susjedna naselja na tome području. Svi priključci za građane bit će besplat-

ni, no korisnici će morati prilagoditi vlastite interne instalacije.

Iz VG Vodoopskrbe podsjetili su i kako Europska unija definira obvezu priključenja građana na

sustav odvodnje kada za to budu ispunjeni uvjeti.

Razlog tome je, ističu, potreban broj priključaka koji mora biti ostvaren kako bi projekt zadovoljio uvjete financiranja i izbjegao moguće penalizacije.

Nakon završetka priključenja cjeline A2 i provjere funkcioniranja sustava, slijedi obavještavanje građana u cjelinama A1 i A3, koje obuhvaćaju naselja poput Lukavca, Buševca, Vukovine i Kuča.

U okviru podjele na tri prostorne cjeline, A1, A2 i A3, definirana su područja koja obuhvaćaju naselja šireg i užeg zagrebačkog prstena, pri čemu svaka skupina uključuje točno određene lokalitete:

A1: šire i uže područje Velike Gorice (naselja Velika Gorica, Lukavec, Velika Mlaka)

A2: naselja Kobilić, Bapča, Drenje Šćitarjevsko, Ščitarjevo, Črnkovec, Lekneno, Trnje, Obrezina, Novaki Šćitarjevski, Sasi, Selnica, Mala Kosnica, Velika Kosnica, Petina

A3: naselja Buševec, Mraclin, Ogulinec, Okuje, Gornje Podotočje, Kuče, Turopolje, Rakitovec, Vukovina, Staro Čiče i dio Novog Čiča.

Ljekarne savjetuju

zašto organizmu tada trebaju elektroliti Treninzi, dijete i prve vrućine:

Tijekom proljeća i uoči ljeta mnogi povećavaju fizičku aktivnost i istovremeno smanjuju unos kalorija kako bi izgubili višak kilograma i poboljšali tjelesnu formu. Sve su popularniji različiti oblici povremenog posta (intermittent fasting), prehrana s reduciranim unosom ugljikohidrata te intenzivnije trening rutine. Iako takvi pristupi mogu imati određene metaboličke prednosti, važno je razumjeti njihov utjecaj na ravnotežu tekućine i elektrolita.

Kod smanjenog unosa ugljikohidrata dolazi do pada razine inzulina, što potiče pojačano izlučivanje natrija putem bubrega. Posljedično organizam u početnim fazama često:

• brže gubi vodu

• gubi natrij

• može gubiti i dio kalija i magnezija U kombinaciji s: pojačanim znojenjem, treningom, kalorijskim deficitom, unosom isključivo vode bez minerala povećava se rizik od simptoma poput:

• umora

• vrtoglavice

• mentalne magle (brain fog)

• slabije fizičke izvedbe

• glavobolje

Zbog toga se kod osoba koje prakticiraju fasting ili restriktivnije prehrambene režime često javlja paradoks: unatoč “zdravijem” načinu života i redovitom vježbanju, osjećaju manjak energije i slabiju toleranciju na fizički napor.

U takvim situacijama odgovarajući unos elektrolita može biti važan čimbenik u održavanju energije, koncentracije i opće funkcionalnosti organizma.

Koju ulogu imaju ključni elektroliti?

Elektroliti su minerali koji nose električni naboj i sudjeluju u brojnim fiziološkim procesima – od regulacije hidratacije i krvnog tlaka do funkcije živčanog sustava i mišićne kontrakcije. Među najvažnijima su natrij, kalij i magnezij.

Natrij je ključan za ravnotežu tekućine u organizmu. Sudjeluje u održavanju volumena krvi, krvnog tlaka i prijenosa živčanih impulsa. Najviše se gubi znojenjem, ali i tijekom prehrane s reduciranim unosom ugljikohidrata ili posta zbog pojačanog izlučivanja putem bubrega. Njegov manjak može dovesti do umora, vrtoglavice, glavobolje i smanjene mentalne jasnoće.

Kalij djeluje u bliskoj ravnoteži s natrijem te je važan za funkciju stanica, mišića i srca. Sudjeluje u neuromišićnoj funkciji i održavanju stabilnog srčanog ritma. Povećani gubitci kroz znojenje ili nedovoljan unos hranom mogu dovesti do slabosti i smanjene fizičke izdržljivosti.

Magnezij sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija u organizmu, uključujući proizvodnju energije, funkciju živčanog sustava i opuštanje mišića. U razdobljima pojačanog stresa, treninga ili kalorijskog deficita potrebe za magnezijem mogu biti povećane, a manjak se često očituje kroz grčeve, umor i razdražljivost.

Sauna, trening i toplinski stres: dodatni gubitak elektrolita

Osim prehrane i već povišenih temperatura, sve više ljudi u sklopu wellness rutina koristi saune, intenzivne treninge i različite oblike toplinske izloženosti. Iako ove prakse mogu imati određene kardiovaskularne i metaboličke koristi, istovremeno povećavaju gubitak tekućine i elektrolita putem znojenja.

Tijekom boravka u sauni ili intenzivne fizičke aktivnosti u toplim uvjetima dolazi do značajnog gubitka vode i natrija, a u manjoj mjeri i drugih elektrolita.

Ako se nakon toga nadoknađuje isključivo voda, bez minerala, može doći do relativnog razrjeđenja elektrolita u organizmu, što kod osjetljivijih osoba može izazvati:

• umor

• glavobolju

• osjećaj slabosti

• smanjenje sportske izvedbe

• vrtoglavicu

Posebno povećane potrebe za elektrolitima imaju osobe koje kombiniraju:

• treninge na otvorenom ili u teretani

• saune

• fasting ili restriktivnu prehranu

• boravak u toplijim vremenskim uvjetima

Zbog toga se u sportskim i protokolima za oporavak sve više naglašava važnost kombinirane rehidracije – ne samo vode, nego i nadoknade natrija, kalija i magnezija.

Kako nadoknaditi minerale bez prekidanja posta?

Najveći izazov kod fastinga ili restriktivnijih oblika prehrane jest kako organizmu osigurati potrebne minerale, a da se pritom ne prekine post ili ne unesu skriveni izvori kalorija. Uobičajeni sportski napitci u tom kontekstu najčešće nisu opcija jer često sadrže šećere. Elektroliti se mogu nadoknaditi različitim jednostavnim metodama:

• Prstohvat soli u vodi

Mala količina morske ili himalajske soli u vodi može pomoći u održavanju razine natrija i hidratacije, osobito tijekom posta ili pojačanog znojenja.

• Mineralne vode

Prirodne mineralne vode sadrže magnezij i kalcij te predstavljaju jednostavan, bezkalorijski način nadoknade dijela elektrolita.

• Elektroliti bez šećera

Kod odabira dodataka prehrani preporučuje se birati formule bez šećera i nepotrebnih aditiva, po mogućnosti s čistim mineralnim sastavom.

Rehidracijske otopine koje sadrže određenu količinu šećera mogu imati važnu ulogu kod osoba izloženih intenzivnom znojenju, dugotrajnijoj fizičkoj aktivnosti ili većem gubitku tekućine tijekom visokih temperatura. Naime, glukoza pomaže apsorpciji natrija i vode u crijevima, zbog čega takve otopine mogu omogućiti bržu i učinkovitiju rehidraciju.

S druge strane, kod kraćih aktivnosti, laganog znojenja ili osoba koje prakticiraju fasting, često su prikladnije formule bez šećera ili kombinacija vode, mineralne vode i elektrolita bez kalorijske vrijednosti.

•Temeljci i juhe (u periodu prehrane)

Tijekom prozora prehrane topla juha ili temeljac mogu brzo nadoknaditi natrij i doprinijeti oporavku nakon treninga ili izloženosti vrućini.

Savjeti iz ljekarne:

Kada nastupi proljetni ili ljetni umor, većina ljudi poseže za kavom. No, ako je osoba na dijeti ili intenzivno trenira, kofeinom može samo pogoršati dehidraciju. Uzrok iscrpljenosti je u većini slučajeva elektrolitni disbalans.

Pri odabiru dodataka prehrani u ljekarni, treba obratiti pozornost i na oblike minerala:

• Magnezijev bisglicinat: Ima visoku bioraspoloživost (dobro se apsorbira) i nježan je za želudac

• Magnezijev malat: Izvrsna opcija za aktivne osobe jer jabučna kiselina (malat) daje dodatnu energetsku potporu stanicama. Potreban je oprez za kronične bolesnike: Osobe koje uzimaju lijekove za krvni tlak (pogotovo ACE inhibitore) ili diuretike ne smiju samoinicijativno uzimati veće količine natrija i kalija bez konzultacije s liječnikom ili ljekarnikom.

Zaključak

Ljetna i proljetna hidratacija zahtijevaju uravnotežen unos elektrolita – prvenstveno natrija, kalija i magnezija – kako bi se održala optimalna razina energije i mišićna funkcija. Okolnosti poput intenzivnog treninga, posta, restriktivnih dijeta i visokih temperatura značajno povećavaju potrebe organizma za ovim mineralima. U tom kontekstu ljekarnici imaju ključnu ulogu: oni mogu pomoći u pravovremenom prepoznavanju simptoma dehidracije te preporučiti odgovarajući oblik i sastav mineralnih dodataka prehrani prilagođenih individualnim potrebama pojedinca.

ŽENSKI RUKOMET

'Petica' za seniorke, na državno otišle cure U16

Pobjedom protiv Liburnije u posljednjem kolu 2. HRL Zapad, rukometašice Udarnika završile su još jednu sezonu, i to na petome mjestu tablice. To će reći da je sezona mirno privedena kraju, bez ikakvih stresova, ali i bez argumenata za nešto više ambicije. U viši rang se plasirao Ivanić, a Udarnik će se tijekom ljeta presložiti koliko to bude potrebno i krenuti istim ili sličnim smjerom, najbolje što se može u da-

tim okolnostima, puštanjem balon dvorane u funkciju i s nekim terminom za trening više, što je posebno važno. Mlađe kategorije tu će najviše profitirati, a mlađe kategorije ovom su klubu i daleko najvažnije. Posljedično, baš iz mlađih kategorija stižu i najzvučniji rezultati, kao što su ovosezonski plasman U16 selekcije na državnu završnicu, na kojoj je prethodno bila i ekipa U18. Niz uspjeha se, eto, nastavlja...

'Djeca su danas drukčija, ali ova naša su postala prvaci države!'

SUDIONIKA NA TUROPOLJSKOM POLUMARATONU

TREBALO BI BITI

OVE NEDJELJE, 31. SVIBNJA. BIT ĆE TO NASTAVAK PRIČE

KOJU JE GODINAMA

GRADILA ČUVENA "TUROPOLJSKA

TRKA", KOJA SE U OVOM OBLIKU VRAĆA

NAKON SEDAM

GODINA PAUZE

U NOVU SEZONA VEĆ PRIJE ZAVRŠETKA OVE

HNK Gorica dobila je prvo pojačanje za novu sezonu prije nego što je odigrala zadnju utakmicu ove. Ivan Cvijanović (22) stigao je iz portugalske Vizele, a ranije je igrao za Osijek i Šibenik, kojeg je vodio Carević.

Nelli Komljenović, članica AK Maraton Velika Gorica, osvojila je naslov državne prvakinje Hrvatske u višeboju za limačice na Prvenstvu Hrvatske za mlađe uzraste u Zagrebu.

Do zlata je stigla nakon tri discipline i ukupno osvojenih 1410 bodova. Natjecanje je otvorila utrkom na 200 metara, gdje je s vremenom 28,36 sekundi osvojila drugo mjesto i odmah se uključila u bor-

bu za vrh. Najbolji rezultat ostvarila je u skoku u dalj, u kojem je s odličnih 4,83 metra bila najbolja među konkurencijom i preuzela vodstvo u ukupnom poretku. Naslov prvakinje potvrdila je u završnoj disciplini, bacanju vortexa, gdje je hicem od 41,95 metara ponovno završila na drugom mjestu, što joj je bilo dovoljno za ukupnu pobjedu i državno zlato.

VELIKOGORIČANIN NA FINALU KUPA

Stjepan Žugaj, sportski djelatnik iz našega grada, bio je delegat na finalu Kupa Hrvatske između Dinama i Rijeke na osječkoj Opus Areni. Bilo mu je to priznanje za dosadašnji rad i aktivnost.

odinama mi graničar nije bio posebno zanimljiv. Igrao se u nižim razredima, moj fokus bio je na nekim drugim sportovima, ali danas obožavam graničar! Obožavam trenirati djecu, voditi utakmice, smišljati taktiku i štosove koji bi nam pomažu da budemo bolji... Ivica Herceg, profesor tjelesne i zdravstvene kulture u OŠ Eugena Kvaternika, tim riječima opisuje sport koji je već polako postao i zaštitni znak Velike Gorice. - Otkad je školski sportski savez uspostavio natjecanja u graničaru, otkad se on igra u našem gradu, svake godine smo baš mi bili prvaci grada. Nekoliko puta smo imali i zapažene rezultate na poluzavršnici, a sudjelovali smo i na Sportskim igrama mladih, gdje smo već stvarno prepoznatljivi. Događa se da ljudi, čim nas vide, kažu: "Uh, evo opet Goričana i njihovog profe", ha, ha - kaže profesor.

NACIONALNI

Najveći uspjeh dogodio se baš ove godine, jer ekipa OŠ Eugena Kvaternika plasirala se na državnu završnicu u Vinkovcima, u društvo četiri najbolje ekipe u državi! - Budući da vodim univerzalnu sportsku školu za učenike nižih razreda, kad je uvedeno natjecanje u graničaru za učenike

IVICA HERCEG LEGENDARNI PROFESOR TZK-A IZ OŠ EUGENA KVATERNIKA DOVEO JE

SVOJU DJECU DO TITULE PRVAKA HRVATSKE U GRANIČARU, SPORTU U KOJI SE ZALJUBIO

do četvrtog razreda, primio sam se toga.

Sve više smo ga igrali i kako je vrijeme odmicalo, uvidio sam da je to jedan izuzetno dinamičan i kompleksan sport. Što se više njime baviš, vidiš koliko si malo znao i koliko možeš naučiti. Pripremamo dvije stvari i za državno natjecanje, jer vidio sam neku novu foru u taktici kroz koju možemo dodatno napredovati. Graničar se nekad igrao "na ispadanje", pa bi izbačen bio onaj koga lopta pogodi.

- Više nije tako. Pravila su nova, igra se na bodove, do 15 osvojenih poena ili do 15 minuta, na dva dobivena seta. Osam igrača je u polju, igraju po četiri djevojčice i dječaka, pri čemu na granici u jednom setu bude dječak, a u drugom djevojčicaobjašnjava profesor i dodaje: - Prije 20-ak godina postojala je ideja da se graničar proglasi hrvatskim nacionalnim sportom. Postojala su pravila koja su vezana uz odbojkaški teren, kojem bi se "odrezali" korneri, pa bi to ispalo kao nekakav trapez, ali ne znam gdje je zapelo s tim. Sad je to školski sport i čini mi se da napreduje iz godine u godinu. Naravno da svaki uspjeh naše djece veseli, pogotovo kad se radi o bavljenju sportom, jer legendarni gorički profesor idealan je

izbor za analizu stanja nacije, koja kaže da je takve uspjehe sve teže postizati. Drugim riječima, u usporedbi s nekim prošlim vremenima, biti profesor tjelesne i zdravstvene kulture danas je... - Još uvijek lijepo, ali puno teže! Kad sam izabrao ovaj posao, sam sebi sam rekao: "Izabrao si to i sad izvoli, radi!" Unatoč tome, moram reći da je danas teže, pogotovo kad pričamo odgojnom dijelu, o odnosima između učenika, odnosima s roditeljima... Što se tiče samog posla, odnosno nastave, obrazovnog dijela, i dalje se s tim dobro nosim - kaže profesor.

STROGOĆA S RAZLOGOM

Ivica Herceg je Petrinjac, ali već 40 godina njegova adresa je velikogorička. Bile su mu 24 godine kad je 1986. došao na razgovor za posao i - ostao. - Trebalo mi je malo vremena da polovim sve što je bilo potrebno, pogotovo zato što su tad to bila djeca mlađa samo de setak godina od mene. Morao sam malo ispratiti odnose među učenicima, kako to ukomponirati... U hodu sam se privika vao, tražio svoj način, ali vrlo brzo sam si sve posložio i to je krenulo - prepričava profesor kojeg opisuju kao "štrebera".

Djevojčice i dječaci iz OŠ Eugena Kvaternika ostvarili su nevjerojatan uspjeh na državnoj završnici u Vinkovcima

Piše: Marko Vidalina

Svaki njegov sat je pomno isplaniran, do u sekundu, kao da svaki dan pokušava položiti ispit na fakultetu.

- Jesam, malo sam štreberski tip profesora tjelesnog, ali to je moj način.

Na prvo mjesto stavljam odgoj, pogotovo u ova nova vremena, ali važno je i obrazovanje, odnosno da djeca odu sa tog sata s nekakvim motoričkim informacijama koje neće moći pokupiti negdje drugdje. Kažu da sam zahtjevan profesor, kažu da sam i strog, što mogu prihvatiti ako to znači da tražim od djece da rade, da inzistiram da kod mene steknu neke radne navike. I zato i danas tako radim. On se, dakle, nije puno mijenjao, ali zato su se drastično promijenila djeca. - Gledajući njihovo tjelesno stanje, sitacija je danas jako loša. Mi smo nekoliko

PETICU SE NA

800 METARA

DOBIVALO

ZA REZULTAT

većina ne može pratiti. Jako je puno djece koja su izvan sporta, mobiteli i sva ta "pomagala" postali su veliko zlo, teško ih je otrgnuti od toga i u obiteljskom okruženju, a kamoli nama u školi - ističe prof. Herceg. Oduvijek se u OŠ Eugena Kvaternika trče "dva kruga", iz generacije u generaciju znaku su se rekordi na stazi dugoj 800 metara...

2.35, A SAD

JE TO DOŠLO NA 3:00...

RANIJE JE TO BILA BORBA

ZA MJESTO, A SAD JEDVA

SKUPLJAMO

EKIPE ZA NATJECANJA

SEZONA ZA PAMĆENJE!

A sljedeća bi mogla biti - još bolja! Naši rukometaši igrat će u Europi, a za njih će igrati i dva velika pojačanja

agreb i Nexe su najkvalitetnije momčadi u Hrvatskoj, ali najljepši rukomet igra - Gorica!

Nekoliko se puta ova teza mogla čuti tijekom Festivala hrvatskog rukometa u Poreču, sad već tradicionalnog okupljanja rukometaša u čijem je fokusu borba za Kup Hrvatske. Na tom su završnom turniru nastupili i rukometaši Gorice, koji su poraženi od Nexea u polufinalu, ali dojam koji je ostao mogao je poslužiti kao utjeha.

poraz Gorice koji je doveo do komplimenata praktički cijele rukometne javnosti. Samo protiv Nexea naši će rukometaši ove sezone još igrati, jer sad je na redu razigravanje za treće i četvrto mjesto, u kojem će se Goričani i Našičani susresti najmanje dvaput. Svatko je u tom međusobnom srazu skupio po dva boda kroz Ligu prvaka, a sezonu će na trećemu mjestu završiti onaj tko ih prvi skupi šest.

- Devedesetih si peticu dobio ako istrčiš 2:35, a sad je petica u osmim razredima 3:00!

- šokirao je profesor konkretnim brojkama.

- Ublaženo je sve, ali jako je malo koji postižu rezultate za odličnu ocjenu. Nažalost, kod mnoge djece pri ulasku u pubertet, pogotovo kod djevojčica, interes za tjelesni baš drastično pada. Izmišljaju se raznorazni razlozi da se ne vježba, neusporedivo s nekim ranijim vremenima.

Profesori možda tjelesnog nemaju preveliku moć kroz dva školska sata tjedno, ali pomaci se i tu mogu napraviti.

KAKO USMJERITI DJECU

- U ta dva sata može se i puno i malo. Puno se može napraviti pogotovo kod djece koja se ne bave sportom. Ponavljam, bitno mi je stvoriti naviku, da dijete postane svjesno potrebe za tjelesnom aktivnošću i da krene. Naravno, dva sata tjedno je premalo za nekakve bitne pomake, ali može se stvoriti navika da dijete i nakon osnovne škole ima volju i želju barem rekreativno se baviti nekim oblikom sporta. Jednako važno mi je uvijek bilo i usmjeriti djecu u sport, prepoznati talent, pozvati roditelja i uputiti ih gdje uključiti dijete To i danas smatram svojim glavnim poslom, usmjeriti djecu i zainteresirati ih za bavljenje sportom - ističe profesor Herceg, priznajući opet da je to teže nego ranije. - Prije tridesetak godina nije bilo ni tako velikog izbora. Djevojčice su sve više u plesnim klubovima, dječaci sve više naginju borilačkim sportovima, mijenja se trend. Oduvijek vodim djecu na sva školska natjecanja, bili smo deset godina zaredom na državnom u odbojci, imali smo kontinuitet u košarci, u krosu... Ali ranije su se djeca borila da uđu u školsku ekipu, a danas ih moraš loviti da bi uopće skupio ekipu za nekakvo natjecanje. I traje to već desetak godina... - završio je svoju priču jedan poseban profesor.

Kažu, uostalom, da je baš ova utakmica jedna od najboljih ikad viđenih u polufinalu domaćega Kupa. Izjednačenja, s visokim ritmom, uz dobru okolnost što je Tin Lučin dobio crveni karton već u četvrtoj minuti... Velika doza neizvjesnosti vladala je od prve pa do pretposljednje minute, do trenutka kad je Nexe iz jednog cepelina otišao na neuhvatljiva tri gola prednosti.

JOŠ (BAREM) DVAPUT S NEXEOM

Sve to događalo se nakon kraće pauze u sezoni koja je ušla u svoju samu završnicu. Kroz Ligu za prvaka Gorica je osigurala četvrto mjesto na tablici, a to znači i plasman u europska natjecanja. Nije prvi put, rukometaši već imaju ozbiljan europski CV, ali svaki put je posebno slatko. Donijelo je to dodatni mir uoči završnog turnira Kupa i tog ogleda s Nexeom u koji je Gorica ušla kao "underdog". Međutim, znali su i Goričani da mogu, znali su i Našičani koliko ih zahtjevna utakmica čeka, a iz svega toga dobili smo taj

TAJNOVITI

SU U KLUBU, IMENA TIH POJAČANJA

ZASAD NISU

POZNATA, ALI NAVODNO SU ZVUČNA...

NEMA VIŠE NEDODIRLJIVIH

Budući da se ne radi o "pitanju života i smrti", jer u konačnici velike razlike nema budeš li treći ili četvrti, ove će najmanje dvije utakmice s jakim protivnikom dobro poslužiti treneru Mateju Miškoviću da pripremi neke stvari i za sljedeću sezonu. Nema rezultatskog imperativa, a to je idealno za skupiti još malo samopouzdanja u ogledima s protivnicima koji su godinama bili nedodirljivi. Od ove sezone više nisu. A već sljedeće Gorica bi mogla biti - još i puno opasnija! U Mateju Miškoviću imaju fenomenalnog trenera, sve informacije kažu da dečko iz Dugog Sela ostaje "u sedlu", ali i da će ostati gotovo cijela aktualna momčad. Pogotovo kad je riječ o nositeljima igre poput Karaule, Cekovića, Grubišića, Neralića, Lopca... A na sve to stiže i dva pojačanja! Iz kluba su tajnoviti, zasad ne žele otkriti imena, ali rukometni krugovi šapuću da se radi o dvojici igrača koji bi mogli učiniti Goricu bitno boljom momčadi. Uskoro...

7.

MJESTO U PRVENSTVU

OSVOJILI SU NOGOMETAŠI

GORICE U OSMOJ

SEZONI U PRVOJ LIGI

BOD U 36 KOLA SKUPILI SU NAŠI NOGOMETAŠI: 11 POBJEDA, OSAM REMIJA I 17 PORAZA

41

40

GOLOVA POSTIGLI SU OVE SEZONE, NAJUSPJEŠNIJI SU BILI JURICA PRŠIR SA SEDAM, ERCEG SA ŠEST I BOGOJEVIĆ SA PET KOMADA

825.536

EURA UPRIHODIO JE KLUB OD TV PRAVA ZA SEDMO MJESTO

9.

SEZONU U HNL-U U NIZU IGRAT ĆE GORICA U SLJEDEĆOJ SEZONI

eta, šesta, peta, šesta, deveta, sedma, deveta pa za kraj opet sedma. Tako izgledaju plasmani HNK Gorice na kraju prethodnih osam prvoligaških sezona, poredano kronološki, a uzorak je jasan. Gorica je klub iz sredine ljestvice koji se povremeno mora boriti i za ostanak, pri čemu je u prve četiri sezone slika bila jedna, a u posljednje četiri druga. Iako je ove sezone imala šansu uključiti se u borbu za Europu, realnost kaže da Gorica ni četvrtu sezonu zaredom nije uspjela doći u zonu koja bi garantirala ozbiljnu šansu za iskorak na povijesnu razinu, što bi plasman u Europu bio u svakom mogućem smislu.

Rezultati su, dakle, otprilike isti, uz sve specifičnosti koje nosi svaka sezona za sebe. Nije puno nedostajalo pa da Gorica završi na petome mjestu, jedna utakmica dijelila je Goričane i o finala Kupa Hrvatske,

ko je u nogometu važno biti u prvih 11, mi smo uspjeli!, čulo se negdje na tribinama Udarnika dok su prolazili posljednji trenuci utakmice u visokoj pobjedi (40) protiv Tigra iz Sv. Nedelje. Kurilovec se ovog proljeća nije družio s bodovima u mjeri u kojoj je to bilo planirano, pa je nakon pokera golova protiv Tigra tablica govorila kako su Kurilovčani na 11. mjestu. Vrlo dobra jesen i čudesan uspjeh u Kupu izmiješali su se tako s neobičnim proljećem, a konačan ishod je ta pozicija s kojom se lakše šaliti nego joj se veseliti. Za kraj je još ostalo odraditi Prečko doma...

HNK GORICA DANAS JE BITNO DRUKČIJI KLUB NEGO ŠTO JE BIO NA POČETKU SEZONE, NO REZULTAT JE SLIČAN DOSADAŠNJIMA. DOLAZE LI NA RED AMBICIJE?

ali na kraju je sve nekako ostala na razinama na koje smo naviknuti posljednjih godina. A opet, malo je toga u klubu kao zadnjih godina... HNK Gorica se kao klub, pokrenut u ovom obliku 2009. godine, nikad nije u tijeku jedne sezone promijenila kao tijekom ove posljednje.

Čak ni kad su se mijenjali ran govi, nije bilo toliko promjena u igračkom kadru, u samom klubu, na upravljačkim pozicijama...

Kad je sredinom listo pada Ilija Karamatić postao vlasnik kluba, po očekivanjima se okružio ljudima

kojima vjeruje, u značajnoj mjeri novim ljudima, a još i par mjeseci ranije napravljene su ogromne promjene u igračkom kadru.

Klub je napustilo čak 25 igrača, a njihova mjesta popunila su nova lica, pa je trener Mario Carević u zadanim okvirima gradio novu momčad. Nakon čak sedam godina u svlačionici više nije bio Krešimir Krizmanić, otišle su i dugogodišnje uzdanice poput Banića, Štigleca. Steenvoordena i Ndockyta, a zaštitna lica Gorice postali su neki novi likovi poput

Filipovića, Trontelja, Poze, Kavelja, Perića... I Jurice Pršira. Ovoga ljeta, pak, proces se nastavlja, jer iz Gorice odlazi i kapetan, jedna od posljednjih poveznica s "bivšom" Goricom. Ugovor mu istječe tek 31. kolovoza, što nije baš uobičajeno, ali već sad je jasno da Pršir više neće biti igrač Gorice. Ponuda ima, što je i logično, ali trebat će pronaći i način kako završiti ugovor prije tog na njemu napisanog datuma... Uz njega, svoju goričku priču zadnjom je utakmicom ove sezone završio i Matija Dvorneković. Još jedan bivši kapetan, još jedna klupska legenda, Nindža je završio svoju epizodu u ulozi team managera prve momčadi. Puno se toga promijenilo u četiri posljednje godine, otkad je iz kopački prešao za laptop, a rezultat svega toga je njegova odluka da se

Završila sezona promjena, došlo vrijeme za iskorake

(privremeno) makne iz nogometa i krene nekim sasvim drugim smjerom, nevezanim uz klub čiju je cijelu jednu eru djelomično obilježio. Nakon dugog niza godina otišla je i Marta Jurenić, klupska djelatnica koja je dio kolektiva bila posljednjih osam godina, što će reći da u klub stižu neki novi ljudi, koji će zamijeniti ovaj dvojac.

Promjene su, dakle, opsežne u svakom smislu, od igračkog kadra i ljudstva, sve do organizacije i načina na koji klub funkcionira, a rezultat je - tu negdje. Gorica je bila stabilna, nije strahovala za ostanak kao ranije, što je dobra vijest, ali tek sad ćemo vidjeti što je plan. Pretpostavka je, naravno, da gazda Karamatić ima plan, da zna što želi, a s obzirom na specifičan način komunikacije, odgovor na pitanje što točno želi dobit ćemo kroz djela. Za početak kroz ovaj prijelazni rok, koji će puno reći o sportskoj ambiciji.

Za samo jedan korak više na tablici, na desetome mjestu, posljednja kola svoje sezone dočekuju nogometaši Mraclina. Nije ovo bila naša sezona ni u petom rangu natjecanja, u 4. NL Središte B, ligi u kojoj su Mraclinci slovili kao jedni od favorita, pa iza sebe ostavili sezonu koju će željeti što prije zaboraviti.

Krenulo je teško i nikako, nastavilo se nekako, a završit će se kako-tako. U jednoj rečenici, tako bi se nekako mogla opisati sezona Mraclina, kojeg su vodila tri različita trenera, a mučilo stotinu problema. Još će se igrati s Moslavinom i Rugvicom, a onda na odmor.

latnim slovima ostat će u klupske knjige NK Posavca upisan 10. svibnja 2026. godine, jer to je dan promocije! U goste je stigao Pribić, dečki iz Orla napunili su mrežu do vrha, pobijedili 5-0 i na taj način matematički osigurali titulu u sedmome rangu, 1. ŽNL. Bio je takav rasplet izvjestan i ranije, jer Posavec je ove sezone na razini ili dvije iznad konkurecnije u ovoj ligi. Prvi i zadnji poraz ove sezone igrači trenera Nine Matkovića doživjeli su još potkraj rujna, a u proljetnom dijelu sezone imaju 11

pobjeda i dva remija! Bio je to ritam kojeg prvi pratitelj Rakovec nije mogao držati i stvar je riješena puno prije završetka sezone. Posavec će tako sljedeće sezone biti dio županijske Premier lige, a u ovom rangu ostavit će dobro poznato društvo. Velika Mlaka debitirala je u ovoj ligi vrlo uspješno, u finiš sezone ulazi kao sedma, dok su svi ostali naši u posljednjih šest: Kupa deseta, Meštrica dvanaesta, Mladost Obrezina trinaesta, Turopolje četrnaesto, a Dinamo Hidrel petnaesti, pretposljednji.

ruštvo iz šestog ranga hrvatskog nogometa, poznatije pod nazivom "premijerligaši", svoju će sezonu razvući praktički sve do Svjetskog prvenstva. U ligi koja ima 18 klubova, među kojima ih je osam s našeg područja, odigrat će se ukupno još tri kola, a već u sljedećem bismo mogli dobiti odgovor na najvažnije pitanje. Naime, Kloštar je na koračić od osiguravanja titule prvaka i promocije u viši rang, u kojem je od naših predstavnika jedino Mraclin.

Najbliže vrhu je Polet iz Buševca, koji je odavno posustao u toj nemogućoj misiji lova na prvo mjesto, ali i dalje

je najbolji turopoljski predstavnik u ovom rangu. Na šest bodova manje je Lukave, koji se pod vodstvom Marija Skorina do kraja konsolidirao i s optimizmom se na Lukavellu može gledati prema sezoni koja kreće od jeseni. U ovom rangu od jeseni će biti i dalje i Lomnica, koja na sedmome mjestu ima tek bod manje od petoga Lukavca, dok još tri boda manje ima Buna u svojoj debitantskoj sezoni. Donji dom otvara Turopoljac, odmah do njega je i Klas, a razočaranje sezone je Jelačić iz Vukovine na tek 14. mjestu. Van konkurencije su Gradići, koji su pred ispadanjem...

NIKAD KAO OVAJ PUT

NEKA NOVA LICA

NEKA DJELA GOVORE

Mario Carević nastavlja svoj posao u Gorici

3.

NL PREMIER LIGA ZŽ

Ulaznice za Svjetsko kao suho zlato! A i nema ih...

Manje od tri tjedna prije početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026., podaci specijaliziranog portala Ticketdata.com upućuju na vrlo ograničenu dostupnost ulaznica na službenom FIFA-inu prodajnom kanalu. Naime, 93 od ukupno 104 utakmice imale su manje od tisuću dostupnih ulaznica u izravnoj FIFA-inoj prodaji, dok je samo 11 utakmica bilo iznad te granice. Taj podatak ne znači nužno da su stadioni rasprodani, niti da neće biti dodatnih kontingenata ili ulaznica putem službenog tržišta za preprodaju, ali pokazuje da je najveći dio ponude uoči završne faze već apsorbiran. Svjetsko prvenstvo igrat će se od 11. lipnja do 19. srpnja , bit će to prvo izdanje sa 48 reprezentacija i 104 utakmice, što ga čini najvećim turnirom u povijesti natjecanja. Veći broj reprezentacija, šire geografsko područje i raspored kroz 16 gradova domaćina stvaraju drukčiju dinamiku potražnje nego na prethodnim svjetskim prvenstvima. Interes navijača ne ovisi samo o snazi reprezentacija, nego i o lokaciji, dostupnosti putovanja, cijeni smještaja, lokalnoj dijaspori, protivniku, terminu utakmice i fazi natjecanja.

Prema podacima koje je prenio The Sports Examiner, među utakmicama s više od 1.000 dostupnih ulaznica na FIFA-inu izravnom prodajnom mjestu najviše se

STIŽE NAM MUNDIJAL KAKO SE BLIŽI POČETAK NAJVEĆEG

SVJETSKOG PRVENSTVA U POVIJESTI, TAKO SE SMANJUJE BROJ DOSTUPNIH ULAZNICA, A CIJENE ODLAZE U NEBO...

izdvajao susret Curaçaa i Obale Bjelokosti u Philadelphiji 25. lipnja, za koji je bilo prikazano 3.472 ulaznice. Na toj listi nema niti jedne utakmice u kojoj sudjeluje Hrvatska, no tu se izričito navodi da broj ulaznica prikazanih na FIFA-inu kanalu nije isto što i konačna popunjenost stadiona, jer ne uključuje sve preprodajne ponude, moguće kasnije kontingente, sponzorske i organizacijske alokacije, kao ni ulaznice koje u trenutku praćenja nisu bile ponuđene javnosti.

NAJSKUPLJE NA MEKSIKO

Posebno zanimljiv dio izvješća odnosi se na takozvane "get-in" cijene, odnosno najniže dostupne cijene ulaznica na sekundarnom tržištu za pojedinu utakmicu. Najniže prikazane cijene na preprodajnim platformama pokazivale su da su samo četiri utakmice bile ispod 200 američkih dolara. Najniži prag naveden je za susret Cabo Verdea i Saudijske Arabije u Houstonu 26. lipnja, s početnom cijenom od 178 dolara. Jordan protiv Alžira u Santa Clari bio je naveden na 182 dolara, Austrija protiv Jordana na 187 dolara, a Uzbekistan protiv DR Konga u Atlanti na 196 dolara. Treba naglasiti da “get-in” cijena nije pros-

NAJJEFTINIJE

ULAZNICE SU

ZA GLEDATI

IRAN, DOK SU

NAJSKUPLJE

ZA MEKSIKO

UTAKMICA

ĆE BITI VIŠE

NEGO IKAD, PA ĆE VIŠE

BITI I PRILIKA

ZA ZARADITI

ječna cijena svih ulaznica, nego najniža dostupna ulazna točka na određenom tržištu u određenom trenutku. Ona može brzo rasti ili padati, osobito ako se promijeni ponuda na službenom ili sekundarnom tržištu. Kod velikih sportskih događaja najniža preprodajna cijena često odražava kombinaciju potražnje i prodajne strategije vlasnika ulaznica, a ne samo realnu popularnost reprezentacije. Zato se takvi podaci mogu koristiti kao tržišni signal, ali ne i kao konačna ocjena očekivane atmosfere na stadionu.

Najviše pozornosti privukao je podatak da je Iran, prema prosječnoj “get-in” cijeni za utakmice svoje reprezentacije, bio na dnu ljestvice među sudionicima turnira. The Sports Examiner navodi da je prosječna najniža cijena za Iran iznosila 267 dolara. U istom izvješću istaknuto je da su najviše prosječne “get-in” cijene imale utakmice Meksika, s prosjekom od 1704, Brazila s 1326, Portugala s 1322, Kolumbije s 1.267 i Škotske s 969 dolara.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se utakmice s najvišim najnižim cijenama na sekundarnom tržištu. Prema The Sports Examineru, najskuplji “get-in” prag imao je finalni susret 19. srpnja u East Rutherfordu,

s iznosom od 7.982 dolara. Među najvišim cijenama navedeni su i Kolumbija protiv Portugala u Miami Gardensu 27. lipnja, polufinala u Dallasu i Atlanti, Meksiko protiv Južne Koreje u Guadalajari te otvorenje Meksika protiv Južnoafričke Republike u Mexico Cityju. U vrhu su se našle i kasnije nokaut utakmice u Miami Gardensu i Kansas Cityju, kao i susret Škotske i Brazila u Miami Gardensu.

U NEW JERSEYJU

Takav raspored cijena očekivan je za turnir te veličine. Finale SP-a tradicionalno je najskuplja utakmica, jer ga traže neutralni gledatelji, navijači reprezentacija koje još nisu poznate i putnici koji žele prisustvovati završnici bez obzira na sudionike. Visoke cijene za utakmice Meksika dodatno se mogu objasniti statusom domaćina i povijesnim značajem nastupa u Meksiku. FIFA-in službeni raspored potvrđuje da će finale biti odigrano 19. srpnja 2026. na stadionu New York New Jersey, dok će se polufinala igrati 14. srpnja u Dallasu i 15. srpnja u Atlanti. Utakmica za treće mjesto zakazana je za 18. srpnja u Miamiju. Nokaut faza, uključujući novo kolo šesnaestine finala, počinje 28. lipnja, čime turnir dobiva dodatni natjecateljski sloj u odnosu na format s 32 reprezentacije. Više utakmica u završnici znači i više prilika za prodaju, ali i veću konkurenciju među gradovima domaćinima.