Reporter 458 - 31.03.2026.

VELIKA GORICA 31. 3. 2026.

LUDO PROLJEĆE

Snažan vjetar čupao stabla i u našem gradu, stradao dječak

Olujno nevrijeme, praćeno iznimno snažnim vjetrom, pogodilo je 27. ožujka i Veliku Goricu. Naleti vjetra bili su čak i snažniji nego 2023. godine, kad je na zagrebačkom području zabilježena šteta nezapamćenih razmjera, no u svemu tome najvažnije je da nije bilo ljudskih žrtava. Opasnosti je bilo na sve strane u tim trenucima, pa je tako u Šestak Brdu jedno dijete ozlijeđeno kada je automobil naletio na stablo koje je oluja srušila na cestu. Hitna pomoć odmah je intervenirala, a "milijun" intervencija imali su tih dana i vrijedni vatrogasci.

Na području Zagrebačke županije u ta je 24 sata zabilježeno više od 300 intervencija, a na području našega grada vjetar je čupao stabla u središtu grada, uključujući i ono pokraj Pučkog otvorenog učilišta, ali i na brojnim drugim lokacijama. Proljeće je počelo nemirno, a šteta će se sanirati još neko vrijeme...

POČELA OBNOVA MUZEJA TUROPOLJA - PROJEKT

VRIJEDAN 1,5 MILIJUNA € S

lužbeno je započela obnova zgrade Muzeja Turopolja. Riječ je o projektu vrijednom oko 1,5 milijuna eura, koji bi trebao trajati do 540 dana, a cilj mu je očuvati zgradu iz 1765. godine i osigurati joj dugoročnu budućnost. Obnova je to jedne od najvažnijih povijesnih objekata u vlasništvu Plemenite općine turopoljske, koja je tu zgradu izgradila kao svoje upravno sjedište.

Radovi će trajati do 540 dana, a nakon obnove najavljena je nova izložba o osam stoljeća Turopoljskog bratstva Podsjećamo, muzej je zatvorio svoja vrata 15. prosinca 2025. godine, a nakon završetka radova planira se i osvježenje stalnog muzejskog postava. Prva izložba nakon obnove, kako je najavljeno bit će posvećena obilježavanju osam stoljeća postojanja Turopoljskog bratstva.

GODINA SLAVI ŽUPA U LOMNICI

ŽUPA SVETA TRI KRALJA U DONJOJ

LOMNICI OVE GODINE OBILJEŽAVA VELIKI JUBILEJ, A SREDIŠNJU

PROSLAVU PREDVODIT ĆE MONSINJOR DRAŽEN KUTLEŠA

U mirovinu uz sirene! 'Donosio je vedrinu u naš kolektiv'

Dugogodišnji član Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica Roman Gotal otišao je u mirovinu, a kolege su ga ispratile uz zvukove sirena. Iz JVP-a poručuju kako je Gotal tijekom karijere bio prepoznatljiv ne samo kao pouzdan vozač i kolega na kojeg se uvijek moglo računati, nego i kao osoba koja je održavala dobru at-

mosferu unutar postrojbe. Ističu da je često upravo on bio među prvima kada je trebalo pomoći, ali i netko tko je znao unijeti vedrinu u zahtjevnu svakodnevicu vatrogasnog posla. "Hvala ti na godinama predanosti, smijehu, savjetima i svakoj smjeni. Jednom vatrogasac - zauvijek dio ekipe. Sretno u mirovini!"

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 31. ožujka 2026. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Zagrebačka 74

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Marija Vrbanus, Mato Paviša, Vanesa Miković, Vitomir Štuban, Franjo Kompes Novak, Gianna Kotroman, Morena Martinović

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Zagrebačka 74

Telefon:

01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Novi list d.d. Zvonimirova 20/a, Rijeka

"Reporter" je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade RH Reporter je dobitnik nagrade

"Zlatno ogledalo" kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

'Turopoljska poculica' otišla u Ivanec i Zagreb

MEĐU 42 PRISTIGLA RADA ŽIRI KNJIŽEVNOG NATJEČAJA ODABRAO JE NAJBOLJE AUTORE NA KAJKAVSKOM I STANDARDNOM JEZIKU

Dodjela nagrada 17. književnog natječaja “Turopoljska poculica”, na kojem su proglašeni najbolji autori kratkih priča na kajkavskom dijalektu i hrvatskom standardnom jeziku, održana je 19. ožujka.

Najboljim radom na kajkavskom dijalektu proglašena je priča "Homo sapijensi opali z Marsa" autora Marija Surjaka iz Ivanca, dok je u kategoriji standardnog hrvatskog jezika pobijedila Jelena Stanojčić iz Zagreba s pričom "Majka".

Uz najbolje priče, istaknute su i druge priče, na kajkavskom "Kak fijolice" Štefice

NAGRAĐENE

PRIČE BIT ĆE

OBJAVLJENE

U GODIŠNJIM

IZDANJIMA ČASOPISA

Humanitarci

Dianežević i "U čakanju župnika" Darka Raškaja, dok su na standardu zapažene priče "Koraci u snijegu" Ljiljane Haidar Diab i "U podrumu Erlichove" Mirka Devčića.

Odluke žirija obrazložila je predsjednica povjerenstva Bernardina Petrović, a u ime

Grada Velike Gorice okupljenima se obratila ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta

Anita Pišković, koja je uručila nagrade.

Nagrađene priče bit će objavljenje u godišnjim izdanjima časopisa "Luč" i "Škrijna turopoljska", gdje će biti dostupne i široj publici.

Društvo žena Buševec i ove je godine uoči Uskrsa organiziralo humanitarnu akciju u kojoj su kupljeni prehrambeni paketi za one kojima je pomoć najpotrebnija. Ukupno je podijeljeno 25 paketa, 20 za socijalno ugrožene obitelji te pet za djecu s posebnim potrebama. Paketi su dostavljeni u Buševecu, Ogulincu, Vrbovu, Ruči, Sopu Bukevskom i Lekeniku. “Već 12 godina organiziramo akciju za socijalno ugrožene, samce, djecu s posebnim potrebama, i to ne samo u Buševcu, nego imamo i krug ljudi van Buševca. To su socijalno ugroženi ljudi, najčešće starije osobe”, pojasnila je predsjednica Društva Lidija Rožić.

Grad Velika Gorica

roz mehanizam Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), Grad i okolne općine dobivaju priliku za planiranje i financiranje projekata koji potiču održivi razvoj, jačaju lokalnu infrastrukturu i poboljšavaju kvalitetu života građana, što je bila glavna tema radnog sastanka gradonačelnika Ačkara s načelnicima i predstavnicima susjednih općina Pokupsko, Kravarsko, Pisarovina, Orle i Rugvica, a koje će zajedno s Velikom Goricom činiti novo ITU područje. - Sastanak je bio prilika za definiranje zajedničkih razvojnih prioriteta i projekata koji će doprinijeti ravnomjernom i održivom razvoju cijelog područja. Velika Gorica službeno je postala 23. ITU središte u Hrvatskoj, čime se otvara nova važna razvojna prilika. Kroz mehanizam ITU u aktualnom financijskom razdoblju na raspolaganju nam je 33 milijuna eura bespovratnih sredstava, koja će biti usm-

jerena na projekte koji će dodatno unaprijediti kvalitetu života svih naših sugrađana - istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Velika Gorica sve se jasnije profilira kao jedan od važnih razvojnih centara, a značajnu ulogu u tome imat će ITU mehanizam, jedan od najuspješnijih instrumenata regionalne politike u Hrvatskoj.

PRILIKA ZA RAST I JAČANJE

Iskustva gradova koji su već provodili ITU projekte pokazuju da integrirani pristup daje konkretne rezultate. Kroz takve projekte obnavlja se javna i društvena infrastruktura, jača lokalno gospodarstvo te se podiže kvaliteta života građana. Drugim riječima, riječ je o modelu koji ne donosi samo kratkoročne promjene, već dugoročno oblikuje razvoj gradova.

Za Veliku Goricu to znači novu priliku za rast i jačanje njezine uloge u regiji. Status regionalnog centra donosi veću samostalnost u planiranju razvoja, ali i lakši

SREDSTVA ĆE

ITU Dolaze nam novi projekti u grad

SAD ĆE SE SVE DRUGE SREDINE IZ

GORICA SE KREĆE!

iše od 250 sugrađana, među njima i brojni gorički parasportaši i sportaši, hodalo je ili trčalo pet kilometara dugom stazom kako bi pomogli i pružili podršku onima kojima je najpotrebnije. Četvrto izdanje humanitarno-sportske manifestacije "Gorica se kreće" u organizaciji našeg Rotary kluba bilo je usmjereno na podršku parasportašima s naglaskom na Boćarski klub osoba s invaliditetom "Marijan Dobrinčić", čime je i odana počast sportašu i prijatelju kluba. - Prije svega želio bi se zahvaliti gradonačelniku, jer uz podršku Grada se sve ovo događa. Želio bih se zahvaliti svim građanima i klubovima koji su nam došli. Ove godine smo željeli okupiti parasportaše i velik broj nas se ovdje i okupio. Akcija je namijenjena prije svega pomoći parasportašima, a ove godine pomažemo Parabočarskom klubu Marijan Dobrinčić -  rekao je predsjednik Rotary kluba Velika Gorica Renato Balenović.

Guverner Rotary distrikta, Tomislav Podškolin, istaknuo je emotivnu povezanost s ovogodišnjom svrhom

akcije te važnost inkluzije u društvu. - Ovo je nešto plemenito, predivno i emotivno i za mene osobno jer mi je pokojni Marijan bio prijatelj. Nema ljepše stvari nego iskazati mu počast, a veličina ove cijele priče je što već četiri godine u kontinuitetu pokrećete Goricu za ljude koji su sportaši paraolimpijci. To su ljudi nadljudskih napora i volja, oni su primjer kako se postiže inkluzivnost u ovom društvu. Vjerujem da je odnekud Marijan sigurno sretan što vidi ovaj lijepi dan i uspomenu na njega - dodao je Podškolin. Podršku manifestaciji s humanitarnim karakterom dao je i gradonačelnik Ačkar, naglasivši kako ovakvi susreti čine identitet grada.  - Kroz ovu akciju šaljemo snažnu

poruku koliko su kretanje i aktivan način života važni za sve generacije, ali i koliko je važno pružiti podršku parasportskim klubovima i sportašima s invaliditetom. Vizija koju ste imali prije nekoliko godina u Rotary klubu u punom sjaju danas sjaji ovdje. Kada me često pitaju zašto je Velika Gorica grad velikog srca, to je upravo zbog vas, zbog ovakvih manifestacija i zbog ovakvih ljudi koji su nam uspjeli predočiti nešto što bez njihovog entuzijazma i energije ne bi bilo moguće. Hvala svim predstavnicima u Rotary klubu i puna podrška Grada Velike Gorice u svim dolazećim manifestacijama, a posebice ovakvima humanitarnog karaktera -  poručio je gradonačelnik Ačkar.

pristup europskim sredstvima. Upravo ta kombinacija otvara prostor za konkretne projekte i ulaganja koja mogu dodatno unaprijediti ne samo budućnost grada, već i njezinih susjednih općina. - Još jednom moram zahvaliti Vladi RH i predsjedniku Andreju Plenkoviću što je naš grad prepoznat kao važan razvojni centar. Sredstva su dosad bila alocirana gradovima središtima županija, a Velika Gorica je bila naslonjena na Zagreb. Upravo novim zakonom naš grad je postao centar na koji će se naslanjati druge jedinice lokalne samouprave - kazao je Ačkar.

Inače, iz ITU mehanizma sredstva će se moći koristiti za projekte u području kulture, turizma, poduzetništva, zelene infrastrukture i izgradnje biciklističkih staza.

Svaka općina kandidirat će svoje projekte, a njihovo sufinanciranje odvijat će se sukladno redoslijedu prioriteta utvrđenom od strane Ministarstva.

Na sastanku je naglašeno da se prijavljuju

projekti u visokoj fazi spremnosti kako bi se mogli realizirati do kraja roka provedbe natječaja, predviđenog do 2029. godine. Također, neposredno prije sastanka s načelnicima susjednih općina, gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima održao je radni sastanak s ministricom regionalnog razvoja i fondova EU, Natašom Mikuš Žigman povodom izmjene Zakona o regionalnom razvoju RH kapo i važnim projektima za Veliku Goricu.

Na sastanku su raspravljene mogućnosti financiranja kao i budući koraci u osnivanju i uspostavi za grad, iznimno bitnog urbanog područja. Nakon usvajanja zakona, slijedi donošenje Strategije razvoja urbane aglomeracije, osnivanje same aglomeracije te uspostava Partnerskog i Koordinacijskog vijeća koji će donositi važne odluke za sami rad urbanog područja.

Dan narcisa

elika Gorica i ove je godine obilježila Dan narcisa, tradicionalnu javnozdravstvenu akciju kojom se upozorava na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Ispred Tržnog centra građani su mogli kupiti pušlek narcisa i time podržati rad Udruge Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije, koja ovu akciju organizira već 23 godine. - Počeli smo s narcisama iz naših vrtova, smjestili se ispod ove nadstrešnice Tržnog centra i bili smo malo u čudu ‘Kaj mi sad to delamo, radimo li to dobro?’ pitali smo se, a evo u što je to danas ta naša inicijativa prerasla - prisjetila se početaka predsjednica udruge Đurđa Dehin. Akcija je s godinama postala prepoznatljiva, a kroz ovakve aktivnosti želi se potaknuti žene na razmišljanje o vlastitom zdravlju i na pravovremene preglede.

- Pobol je veći, ali smrtnost je puno manja. To i je cilj našeg rada, Nacionalnog progra ma i nas udruga koje djelujemo na tom području. Nema puno udru koje rade na prevenciji sa zdravim žena

ma, kao što smo to mi. Mi u bazi tražimo one koje bi mogle oboljeti, potičemo ih da vode brigu o svome zdravlju i da na neki način što prije prihvate samopregled, da dođu na edukaciju i da ih podučimo o tome - dodala je Dehin. Akciju udruge koja ove godine obilježava 25 godina djelovanja i ove godine podržao je gradonačelnik Ačkar, njegov zamjenik Karas i suradnici, a koji su ovom prilikom naglasili važnost ovakvih inicijativa. - Već tradicionalno podržavamo Dan narcisa i našu vrijednu Udrugu, ali i prevenciju protiv zloćudne bolesti raka dojke. Hvala svim volonterima, zdravstvenim djelatnicima i udrugama koji svojim radom podižu svijest i pružaju podršku oboljelima i njihovim obiteljima. Kao i svake godine bit ćemo puna podrška i nadati se da će ovakve hvalevrijedne akcije spasiti što više života. Pozivam sve građanke da brinu o svom zdravlju i redovito odlaze na preglede - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

V Velikogoričane sad vo

elika Gorica napravila je novi korak prema modernijem i ekološki prihvatljivijem javnom prijevozu. Po novome, ulicama grada vozi pet električnih autobusa, koji su i službeno uključeni u sustav lokalnog prijevoza. Prvoj vožnji nazočili su gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima te predsjednik Uprave Arriva Hrvatska Dražen Divjak.

- Velika Gorica posljednjih godina snažno ulaže u razvoj javnog prijevoza kako bi on bio kvalitetniji, dostupniji i ugodniji za sve naše građane. Uvođenjem besplatnog lokalnog prijevoza na 16 autobusnih linija napravili smo veliki iskorak, a danas naš sustav godišnje koristi gotovo milijun putnika. Velikogorički autobusi danas su  jedan od zaštitnih simbola grada, ali smo i pokrenuli trend koji danas slijede i brojni drugi gradovi. Upravo zato važno nam je da javni prijevoz stalno unapređujemo i moderniziramo. U suradnji s Arrivom Hrvatska u promet smo uveli pet električnih autobusa koji prometuju na ključnim gradskim linijama - rekao je gradonačelnik Ačkar.

ČIŠĆI I ODRŽIVIJI PRIJEVOZ

- Riječ je o modernim niskopodnim autobusima prilagođenima osobama s invaliditetom, kapaciteta do 92 putnika. Ovi autobusi tiši su i ekološki prihvatljiviji te doprinose smanjenju buke i emisija štetnih plinova, posebno u najužem centru grada. Ova vožnja prilika je da još jednom pokažemo kako ovaj sustav funkcionira u praksi i koliko nam je važno

da Velika Gorica ima moderan, održiv i kvalitetan javni prijevoz - dodao je. Inače, Grad Velika Gorica s tvrtkom Arriva Hrvatska ima potpisan sedmogodišnji ugovor o pružanju usluge komunalnog linijskog prijevoza, a novim vozilima dodatno se podiže kvaliteta prijevoza za građane. Novi električni autobusi vozit će na linijama 1, 2 i 3, a to je kružna gradska linija, linija prema željezničkom kolodvoru te linija koja vozi od željezničkog kolodvora do poslovne zone Meridian 16. Tehničke karakteristike te mogućnosti električnih autobusa koje donose u svakodnevnom gradskom prijevozu predstavio je Dražen Divjak, predsjednik Uprave Arriva Hrvatska.

- Od danas počinjemo s djelomičnim uvođenjem električnih autobusa u gradski prijevoz Velike Gorice čime činimo važan korak prema čišćem i održivijem javnom prijevozu. U Velikoj Gorici prometujemo od 1. srpnja 2024., a elektrifikacijom dijela flote dodatno podižemo kvalitetu

Dijalogom do cilja: Uspješni dogovori

Grada i sindikata

Gradonačelnik Krešimir Ačkar i pročelnica Lana Krunić Lukinić u Gradskoj upravi su s predstavnicima sindikata potpisali aneks kolektivnog ugovora za zaposlene u predškolskim ustanovama. Aneksom je, među ostalim, ugovoreno novo pravo za odgojitelje koji rade s djecom s teškoćama u razvoju u situacijama kada nije osigurana podrška treće osobe, čime se dodatno prepoznaje njihov angažman, odgovornost i zahtjevnost rada. Ovaj potpis nastavak je uspješno završenih pregovora i sa sindikatima koji obuhvaćaju djelatnike u Gradskoj upravi, radnike u trgovačkim društvima i gradskim ustanovama te zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Velike Gorice. Pregovori o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora započeli su još tijekom 2025. godine, a nakon konstruktivnog socijalnog dijaloga postignut je zajednički dogovor te su potpisani aneksi kolektivnih ugovora. Unazad nekoliko godina ostvaren je značajan rast plaća, pri čemu je od 1. siječnja 2020.

do ugovorenog povećanja u 2026. osnovica porasla za 33,57 %, odnosno s 417 na 557 eura, dok su koeficijenti u prosjeku povećani za 23 %. Uspješno završenim pregovorima i potpisanim aneksima potvrđena je spremnost na nastavak kvalitetnog socijalnog dijaloga te zajedničko djelovanje u cilju osiguravanja stabilnih i pravednih uvjeta rada. Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo postignutim dogovorima, koji pridonose sigurnosti i kvaliteti rada zaposlenika, kao i daljnjem razvoju i stabilnom funkcioniranju komunalnog sustava i gradskih ustanova. - Drago mi je da smo kroz dijalog i partnerski odnos došli do rješenja koje je kvalitetno, odgovorno i dugoročno održivo. Dogovor koji smo postigli osigurava stabilnost sustava, ali i bolji položaj naših zaposlenika koji svakodnevno rade za dobrobit našega grada i svih naših sugrađana. Hvala svim predstavnicima sindikata na korektnom i konstruktivnom pristupu tijekom pregovora - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

usluge za putnike i smanjujemo emisije u urbanom prostoru. Održivost je u samom središtu strategije Arrive, kako u Hrvatskoj tako i na razini cijele Grupe. Iskustva i modele koje razvijamo u Velikoj Gorici želimo prenijeti i u druge hrvatske gradove u kojima postoji potencijal za razvoj zelenije mobilnosti, a sve na dobrobit putnika, lokalne zajednice i okoliša. Budući da je riječ o novoj tehnologiji, u početnoj fazi uvođenja moguća su manja operativna prilagođavanja, pa unaprijed zahvaljujemo putnicima na strpljenju i razumijevanju - istaknuo je Divjak, predsjednik Uprave Arriva Hrvatska.

- Ovom prilikom želim zahvaliti gradonačelniku Ačkaru i cijelom njegovu timu na dosadašnjoj izuzetnoj suradnji. Uvjeren sam da ćemo i u budućnosti zajednički nastaviti unaprjeđivati mobilnost u Velikoj Gorici.

Riječ je o autobusima marke VDL Citea

SLF 120 Electric - dvooso vinskim, niskopodnim vozilima u potpunosti prilagođenima osobama s invaliditetom. Svaki au tobus može primiti do 92 putnika, a opremljen je USB utičnicama, uređajima za validaciju čipova i karata te audio-vizualnim sustavom za najavu stanica. Baterija snage 180 kW ima doseg od oko 150 km, što ove autobuse čini pogodnima za redovan promet na gradskim linijama. Uvođenjem električnih vozila dodatno se smanjuje emisija štetnih plinova i doprinosi stvaranju čišćeg i održivijeg ur banog okruženja.

G POČELA ISPLATA USKRSNICA U FINI

rađani Velike Gorice koji ostvaruju pravo na uskrsnicu mogu je podići u poslovnicama FINE do 25. travnja 2026. godine. Riječ je o jednoj od

najizdašnijih uskrsnica u Hrvatskoj, koja ove godine iznosi 120 eura.

Grad Velika Gorica već godinama kontinuirano širi obuhvat ove mjere, pa je prag za ostvarivanje prava podignut s nekadašnjih 266 na 750 eura. Time je omogućeno da potporu dobije znatno veći broj umirovljenika i drugih korisnika, ali i novih skupina, poput nezaposlenih hrvatskih branitelja s područja grada.

Uskrsnica je namijenjena umirovljenicima čija ukupna mirovinska primanja, uključujući i inozemne mirovine, ne prelaze 750 eura, kao i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe. Iznos potpore ovisi o visini primanja, pa će tako najviši iznos od 120 eura dobiti oni s mirovinom do 270 eura, dok se ostali iznosi kreću od 40 do 65 eura.

Potporu će dobiti i korisnici inkluzivnog dodatka te korisnici osobne invalidnine, pri čemu će iznosi ovisiti o razini potpore i kretati se između 40 i 50 eura. Uz postojeće korisnike, ove će godine uskrsnicu u iznosu od 120 eura primiti i oko stotinu nezaposlenih hrvatskih branitelja, Prema procjenama, pravo na uskrsnicu ostvarit će oko 10 tisuća građana, a za ovu mjeru Grad Velika Gorica iz proračuna izdvaja približno pola milijuna eura.

MANJA EMISIJA PLINOVA

ze električni autobusi

U SUSTAV LOKALNOG PRIJEVOZA

UKLJUČENO JE PET ELEKTRIČNIH

AUTOBUSA, KOJI ĆE VOZITI

KRUŽNOM GRADSKOM LINIJOM, ALI I DO MERIDIANA 16

Velikogoričani su električne autobuse prvi put imali priliku vidjeti i isprobati tijekom obilježavanja Dana grada, a sad su i službeno u prometu i dio svakodnevnog gradskog života

UREĐENJE ULICA I SADNJA STABALA

Nastavlja se sadnja i uređenje zelenih površina na području grada, a najnoviji zahvati već su vidljivi na više lokacija. U Zagrebačkoj ulici, na potezu od kućnog broja 5 do 9, dovršeno je uređenje zelene površine gdje je posađeno ukupno 213 novih biljaka. Riječ je o pet različitih vrsta. Običnom jorgovanu, mjehurici, ukrasnoj perjanki, perovskiji i plavoj kotrljanici, čijom je pažljivo osmišljenom kombinacijom visina i boja stvoren vizualno atraktivan i dugoročno održiv zeleni pojas koji je dodatno oplemenio ovaj dio grada.

Radovi su obuhvatili uklanjanje dotrajalog gornjeg sloja travnjaka te pripremu tla za novu sadnju, čime je prostor dobio uredniji i suvremeniji izgled. Ujedno je obnovljen i drvored u Park Plemenite općine Turopoljske, gdje je posađeno osam crvenolisnih šljiva koje su već procvale i dale prvi proljetni ugođaj.

Grad sustavno ulaže u održavanje zelenih površina kao važan segment kvalitete života svojih građana, a ovi radovi dio su redovitog programa uređenja javnih prostora s ciljem podizanja standarda urbanog okoliša i stvaranja ljepših i privlačnijih gradskih ulica. Istovremeno, Grad je dodatno unaprijedio komunikaciju s građanima uvođenjem informativnih tabli koje prate projekte uklanjanja starih i dotrajalih stabala te sadnju novih. Jedna od njih postavljena je u Ulica Matice hrvatske, gdje građani mogu skeniranjem QR koda pristupiti službenoj gradskoj stranici i vidjeti detaljnije informacije o održavanju i planiranoj sadnji. Iduća sadnja novih stabala bit će u Ulici kralja Petra Svačića.

Cvijeće na Dan žena za Velikogoričanke

Tradicionalno, uoči Međunarodnog dana žena, koji se diljem svijeta obilježava 8. ožujka, jutro u Velikoj Gorici bilo je u znaku cvijeća. Riječ je o danu kojim se slave ekonomska, politička i društvena postignuća žena. Gradonačelnik Krešimir Ačkar jutros je sa svojim suradnicima na Tržnom centru, ali i ulicama grada darivao svoje sugrađanke cvijećem.

Tom je prigodom gradonačelnik Ačkar svim Velikogoričankama uputio čestitke povodom njihova dana, istaknuvši važnu ulogu žena u obitelji, društvu i svim područjima života.

- Našim sugrađankama, svim majkama, ženama, kćerima, bakama i sestrama želimo jednostavno reći hvala za sve što čine u našim životima i što ih svojim brigom, trudom i ljubavlju čine ljepšima. Ova lijepa i dugogodišnja gradska tradicija tek je mali znak zahvalnosti i poštovanja za sve što svakodnevno čine u svojim obiteljima i u društvu, jer svojim radom, predanošću i snagom značajno doprinose razvoju i kvaliteti života u našem graduporučio je gradonačelnik Ačkar.

Grad Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, pri čemu se projekti zelene infrastrukture međusobno nadopunjuju i strateški povezuju u jedinstvenu razvojnu cjelinu.

U tom je kontekstu u prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice predstavljen "Pilot projekt razvoja zelene infrastrukture i/ ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama 'Povezivanje alternativnih urbanih koridora u Velikoj Gorici - PAUK u VG'", na kojem su predstavljeni ciljevi, aktivnosti i očekivani rezultati.

Riječ je o projektu usmjerenom na razvoj i povezivanje zelenih urbanih točaka kroz primjenu elemenata zelene infrastrukture i održivih rješenja mobilnosti. Projekt integrira biciklističke i pješačke koridore s ciljem povećanja dostupnosti ključnih gradskih

zona te ozelenjavanja postojeće sive infrastrukture. Zahvati su planirani unutar građevinskog područja naselja Buševec, dok izdvojeni urbani koridor unutar gradske četvrti Miljenko Granić predstavlja primjer transformacije postojeće infrastrukture u funkcionalan zeleni prostor.

USPJEŠNA PRIPREMA

Ukupna vrijednost projekta "PAUK u VG" iznosi 1.054.060,58 eura, od čega 1.025.590,58 eura čine bespovratna sredstva Europske unije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026., a provedba traje od 21. prosinca 2024. do 30. lipnja 2026. godine.

Načelnica Sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, Ivana Milan Marković, istaknula je na konferenciji uspješnost Grada Velike Gorice u prijavi i provedbi projekata sufinanciranih EU sredstvima.

PAUK U VELIKOJ GORICI PROJEKT POVEZIVANJA ALTERNATIVNIH URBANIH KORIDORA NAJVEĆIM

- Projekti zelene infrastrukture predstavljaju izravan odgovor na klimatske promjene te svaki kvadratni metar novog zelenila, svaka pješačka staza, posađeno stablo ili zelena fasada izravno doprinose kvaliteti života građana. Stoga mi je posebno drago što mogu reći da je projekt 'Dječja zelena mreža', prijavljen na Poziv 'Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima' i odabran za financiranje u iznosu od 4,4 milijuna eura bespovratnih sredstava. Ovim putem čestitam Gradu na uspješnoj pripremi i prijavi projekta - naglasila je Milan Marković. Podršku projektu dala je i Ivana Jonke iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuvši Veliku Goricu kao predvodnika u zelenim inicijativama.

- Velika Gorica je svjetli primjer strateškog promišljanja, ali i uspješne realizacije zelenih projekata. Od 2022. godine, otkad smo raspisali javni poziv za sufinanciranje mjera

PROJEKTI OD 6,5 MIL. EURA

Velika Gorica snažno ulaže u zelenu infrastrukturu

prilagodbe klimatskim promjenama, vi se redovito javljate. Tako danas imamo sklopljena tri ugovora kojima se ozelenjuju javne površine, formirani su drvoredi i urbana šuma, uredile su se i izgradile šetnice, postavljene su javne slavine te su održane edukacije za građane s ciljem podizanja svijesti o klimatskim promjenama - istaknula je Jonke.

Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša Grada Velike Gorice dodatno je naglasila kontinuitet ulaganja.

- Prvenstveno moram istaknuti da sam neopisivo sretna što je još jedan projekt prošao i što smo ostvarili bespovratna sredstva za njegovo sufinanciranje. Grad Velika Gorica ulaže u zelene projekte te se vodimo načelom što većeg uključivanja prirodnih rješenja u naše prostorne planove i projekte. Dodatni poticaj nam je i uredba Europske unije o zaštiti prirode, koju nastojimo što više implementirati - kazala je Mikulčić Krnjaja. Nadovezujući se na već započete aktivnosti kroz projekt "PAUK u VG", Velika Gorica dodatno učvršćuje svoju strategiju razvoja kroz novi projekt "Dječja zelena mreža - plemeniti Pauković", čime ukupna vrijednost zelenih projekata doseže 6,5 milijuna eura.

DJEČJA MAŠTA BUDUĆI DA SU PISANICE ZAHTJEVALE OBNOVU, DJECA IZ NAŠIH OSNOVNIH ŠKOLA DOBILA SU ZADATAK DA IZRAZE SVU SVOJU MAŠTOVITOST...

oči Uskrsa grad je poprimio poseban i razigran izgled, a prigodno uređenje javnih prostora dodatno doprinosi blagdanskom ozračju. U sklopu redovnog održavanja javnih zelenih površina, ove je godine Grad Velika Gorica proveo nešto drugačiji projekt kojim će se grad obogatiti uskrsnim pisanicama, s njih ukupno 15.

Budući da su postojeće pisanice zahtjevale obnovu, odlučeno je u njihovo ukrašavanje uključiti učenike velikogoričkih osnovnih škola.

Na taj je način projekt dobio i odgojno-obrazovnu dimenziju, a učenici su kroz kreativni rad imali priliku izraziti svoju maštovitost te doprinijeti zajednici. U projektu su sudjelovali učenici iz PŠ Mičevec, OŠ Novo Čiče te njezine područne škole Bukevje i Veleševec, zatim OŠ

Jurja Habdelića i OŠ Eugena Kumičića.

Pisanice prije nego što su postavljene po gradu, stigle su u Park dr. Franje Tuđmana kako bi djeca pokazala što su pripremila, a obišao ih je i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

- Draga djeco i učiteljice, hvala vam što što ste svojim idejama, bojama i trudom pokazali koliko malo mašte može uljepšati svijet oko nas. Hvala svima koji ste se odazvali ovoj lijepoj inicijativi i pomogli da ovog Uskrsa naše zelene površine zasjaju u najljepšim bojama - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Svojim trudom i idejama učenici su starim pisanicama udahnuli novi život, pretvarajući ih u šarene uskrsne motive koji će uljepšati grad. Pisanice su raspoređene po javnim zelenim površinama, gdje svojim izgledom uveseljavaju građane.

VODIMO SE NAČELOM UKLJUČENJA PRIRODNIH RJEŠENJA U PROSTORNE PLANOVE

I DALJE ĆEMO GRADITI GRAD KOJI JE MODERAN, ODRŽIV I UKLJUČIV

Projekt "Dječja zelena mreža - plemeniti Pauković" razvijen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje traže zdraviji, sigurniji i klimatski otporniji urbani prostor. Osmišljen je kao inkluzivan okvir namijenjen svim skupinama u društvu, s ciljem stvaranja kvalitetnijeg životnog okruženja za sve građane. Temeljna ideja projekta jest međusobno povezivanje ključnih javnih prostora u Velikoj Gorici kroz sustav zelene infrastrukture koji objedinjuje sedam urbanih točaka i tri koridora u jedinstvenu prostornu cjelinu. Sva projektna rješenja oblikovana su u

skladu s načelima Novog europskog Bauhausa i rješenjima temeljenim na prirodi (Nature-Based Solutions), čime se osigurava dugoročna održivost, funkcionalnost i otpornost urbanog prostora. Vrijednost projekta "Dječja zelena mreža - plemeniti Pauković" iznosi 5.279.323,66 eura, od čega 4.448.696,98 eura čine bespovratna EU sredstva iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost projekta za daljnji razvoj grada. - Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz 'Dječju zelenu mrežu' stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani EU sredstvima. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti - istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Kroz provedbu ovih povezanih projekata, Velika Gorica jasno potvrđuje predanost razvoju zelene infrastrukture, povećanju kvalitete života građana te izgradnji otpornog i održivog grada budućnosti.

Intervju s gradonačelnikom

KREŠIMIR AČKAR PRVI ČOVJEK GRADA U USKRŠNJEM

INTERVJUU OTKRIVA

KAKO SMO POSTALI

GRAD KOJI JE UZOR

SVIMA U HRVATSKOJ

Piše: Marija Vrbanus

VVelika Gorica iza sebe ima godinu velikih iskoraka - čak 100 milijuna eura ulaganja koji već mijenjaju lice grada. Kako je ostvaren ovaj rezultat i što slijedi u narednom razdoblju, pitali smo gradonačelnika Krešimira Ačkara. Uskoro će godina dana od kako ste dobili povjerenje građana za drugi mandat na čelu grada. Jeste li zadovoljni dinamikom realizacije projekta koji su lani započeli? Gledao bih širi kontekst svega toga. Velika Gorica je iznad svake ideologije i iznad svake podjele. Komunalni problemi i sve što tišti građane mora biti prioritetno u političkom djelovanju svakoga političara koji je vezan uz mene, a posebice mene samoga. Odgovornost za voljeni grad, u kojem ste rođeni, sasvim je nešto drugo od politike. To je poziv, to je zvanje i to je kao prijateljstvo s najboljim prijateljima iz djetinjstva. Kada ste rukovodeći, uvijek vam je prioritet da budete iznad situacije u kojoj morate gledati krajnju dobrobit građana i vidjeti onu jasnu situaciju koja će u konačnici poboljšati život i kvalitetu života svakome sugrađaninu na našem području. Upravo taj motiv me vodio kroz sve ove godine. Upravo je to bilo nešto što se pokazalo kao ključno i plodonosno za sve one projekte koje smo realizirali. Velika Gorica je postala 23. ITU središte što otvara izuzetne mogućnosti za ulaganja. Možete li nam reći na koji način su došla sredstva, za što će se utrošiti? Integrirano teritorijalno ulaganje je nešto što Velikoj Gorici i okolnim općinama nužno treba i zato mi postajemo središte. Želimo dijeliti onaj dio novca i benefita koje ćemo ostvariti upravo putem tog ITU mehanizma sa svim općinama koje su usko vezane uz Veliku Goricu i koje dan-danas doživljavamo Velikom Goricom. To su Općina Orle, Općina Pokupsko, Općina Kravarsko, a uz to smo uključili i Općinu Rugvica i Općinu Pisarovina te ćemo kroz vrijeme vidjeti hoće li biti moguće uključiti i još neke gradove u Zagrebačkoj županiji. Govorimo konkretno o nešto više od 30 milijuna eura. Velika Gorica s tim sredstvima planira napraviti vanjske bazene, planira napraviti infrastrukturu koja će zadovoljiti i podići kvalitetu naših sugrađana. Lijepo je reći da smo osigurali da naš grad postane ITU središte. Pri tome ne treba zaboraviti kako smo mijenjali zakon o kojemu sam raspravljao u Hrvatskom saboru. Zakon je morao biti izmijenjen jer dva grada koja graniče nisu mogla, prema prijašnjemu zakonu, biti središte ITU mehanizma. Mi smo šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, koji prema službenim podacima policijske postaje, ima više od 70 tisuća stanovnika i koji apsolutno zaslužuje biti središte.

SINERGIJA GRADA I DRŽAVE

Kad smo već prokomentirali ITU mehanizam, koliko je bitno biti u Saboru zbog Velike Gorice? U vašim izlaganjima mogli smo vidjeti da uvijek naglašavate Veliku Goricu, je li to slučajnost ili Vaš način

GRADONAČELNIK

KOJI ZNA KAKO SE POMIČU GRANICE

lobiranja za VG?

U proteklih godinu dana gotovo 100 milijuna eura je doznačeno Velikoj Gorici za projekte koje smo nekad mogli samo sanjati. Za dogradnju i izgradnju pet škola dodijeljeno nam je 65 milijuna eura bespovratnih sredstava, a tu su još i dva velika vrtića koja se grade u Kolarevoj i Pokupskoj ulici.

U Hrvatskom saboru sam shvatio svoju priliku i utjecaj na nacionalnu politiku još prije nekoliko godina u prvome mandatu kada sam vidio da su razorni potresi u Zagrebu, Petrinji, Glini i Sisačko-Moslovačkoj županiji ostavili strašan utisak na javnost. Međutim, u

VIŠE OD 30

MILIJUNA

EURA ZA

RAZVOJNE

PROJEKTE

cijeloj toj konfuziji i teškoći nošenja sa situacijom Velika Gorica, koja je također stradala u tome potresu, nije bila prioritetna. Škola u Dubrancu je stradala. Moje pitanje u Hrvatskom saboru bilo je upućeno upravo na tu školu, nakon čega je skrenuta pozornost na Goricu i pokrenute su promjene. Danas svjedočimo o tome da ne samo da je obnovljena škola u Dubrancu, nego je i dječji vrtić stavljen u kontekstu te škole. Sjećam se trenutka kada sam u Saboru prvi puta govorio o potresu i kada sam poimenice nabrojio sva naselja u Velikoj Gorici koja su stradala. To je, po mom mišljenju, jedan od razloga zbog kojih me sugrađani biraju.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih odobrilo je više od 65 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju ili dogradnju škola na području grada. Cilj je jedna smjena za sve učenike – kako teče realizacija? Iznimno sam ponosan na svoje suradnike i na sve koji su sudjelovali u tome procesu i moram reći jedno veliko hvala. Ovdje je stvarno ključan dio bila priprema projekata i zato kažem jedno veliko hvala svojim suradnicima, ali i Vladi Republike Hrvatske. Svjesni smo da se Velika Gorica širi. Jednim dijelom na Kurilovec, drugim dijelom na Rakarje i Pleso. Dakle, dvije velike škole. Jedna je osnovna škola

Dnevna bolnica

ZDRAVSTVENI ISKORAK

ZA VELIKU GORICU

Sjećam se prvog aktualca nove Vlade Republike Hrvatske, taj dan kada smo izglasavali Vladu, moje prvo pitanje je bilo pitanje Dnevne bolnice. Prvenstveno morate dobro argumentirati i obrazložiti zašto Velika Gorica, šesti grad po veličini, zaslužuje bolnicu. Argumentirati zašto ćemo rasteretiti cjelokupni zdra-

vstveni sustav grada Zagreba koji je ionako već previše opterećen. Imamo sreću da je na čelu Vlade premijer Andrej Plenković, koji to u potpunosti razumije i prenosi na institucionalnu razinu, zahvaljujući čemu danas imamo definiranu lokaciju, idejno rješenje i planirane specijalističke ambulante, kaže Ačkar.

DRUGI MANDAT

Krešimir Ačkar gradonačelnik je Velike Gorice od proljeća 2021. godine

Kurilovec, koja će biti s velikom sportskom dvoranom i atletskom stazom. Druga škola je Pleso-Rakarje koja će također imati sportsku dvoranu. Zatim, govorimo o izgradnji jedne nove područne škole u Šćitarjevu i proširenju škola u Novom Čiču i Vukovini. Sve to je ono što će osigurati kvalitetu života zbog koje su neki došli živjeti u Veliku Goricu, a zbog koje smo mi, Velikogoričani koji smo rođeni ovdje, ponosni i zbog čega želimo nastaviti živjeti ovdje.

NOVI VRTIĆKI KAPACITETI

Besplatni vrtići već su postali dio nas, koliko novih vrtića je napravljeno i kakvi su vam planovi u tom predškolskom odgoju?

U tijeku je izgradnja dva velika dječja vrtića u Pokupskoj i u Kolarevoj ulici koja trebaju biti do kraja jeseni gotova, svaki će imati kapacitet do 200 djece koje će primiti, što u konačnici znači 400 novih mjesta. To će apsolutno zadovoljiti cijelu potrebu svih onih roditelja i djece koja imaju uvjete za upis u predškolsku ustanovu. Kada sam prvi puta rekao da će dječji vrtići biti za naše krajnje korisnike, roditelje predškolskih polaznika u potpunosti besplatni, svi su rekli da je to populistička mjera. Meni je bilo apsolutno jasno, imajući proračun u vidu, kako je to neophodna mjera. Također, potpisali smo aneks ugovora za povećanje od preko 40% materijalnih prava za naše djelatnike

Svjesni smo širenja Velike Gorice, zato i gradimo tri

nove škole, a dograđujemo dvije...

u predškolskom odgoju. Zahvalan sam svim odgajateljicama, odgajateljima, tehničkom osoblju, ravnateljicama i ravnateljima naših predškolskih ustanova koji, odrađuju jedan prekrasan posao, na zadovoljstvo svih sugrađana. To je toliko bitan segment našeg društva da isti mora imati prioritet u gradskom proračunu. Mislim da je to odgovorno vođenje grada. Zdravstvena i socijalna skrb također se diže na novu razinu? U posljednje vrijeme mogli smo vidjeti vaš angažman za Hitnu službu u Velikoj Gorici, Centar za starije, znamo svi da je to ingerencija županije, ali ste se Vi snažno uključili i izlobirali pomake za zdravstvo u VG?

Što se tiče mog angažmana vezano za Hitnu službu, tu su u pitanju ljudski životi. Tu nema kompromisa. Kada smo saznali za taj problem, tri dana nismo stali. Tu se prije svega moram zahvaliti predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, ministrici Hrstić, doktoru Siniši Golubu i svima koji su sudjelovali u tome da Velika Gorica i naši hitni slučajevi dobiju ono što im pripada – najadekvatniju medicinsku skrb u što kraćem vremenskom roku. To je bio kaos u koji se morate aktivno politički uključiti, a pritom imajući u vidu da nemate nikakvu vlast nad tim, nego samo molbu, inicijativu kao gradonačelnik grada i upornost od koje nikada nećemo odustati kada je u pitanju Velika Gorica i naši građani. Samim time, dotičemo se

i Dnevne bolnice. To je san koji postaje konačno stvarnost. Sjećam se prvog aktualca nove Vlade Republike Hrvatske, taj dan kada smo izglasavali Vladu, moje prvo pitanje je bilo pitanje Dnevne bolnice. Prvenstveno morate dobro argumentirati i obrazložiti zašto Velika Gorica, šesti grad po veličini, zaslužuje bolnicu. Argumentirati zašto ćemo rasteretiti cjelokupni zdravstveni sustav grada Zagreba koji je ionako već previše opterećen. Imamo sreću da je na čelu Vlade premijer Andrej Plenković, koji to u potpunosti razumije i prenosi na institucionalnu razinu, zahvaljujući čemu danas imamo definiranu lokaciju, idejno rješenje i planirane specijalističke ambulante. Uza sve to, Centar za starije bi trebao biti gotov, opremljen i zapravo na raspolaganju već iduće godine. Tada će krenuti i prijave i sve ono što zapravo već jako dugo očekuju naši sugrađani. Ne veseli nas broj od 102 osobe koji će institucionalno biti smještene jer je to daleko manji broj od onoga koji je potrebit Velikoj Gorici. Međutim, veseli nas brojka od preko 500 osoba koje će na svakodnevnoj bazi moći koristiti izvan institucionalne usluge našeg Centra. Ne zaustavljamo se na postojećem, već razmišljamo o izgradnji novog Centra jer potrebe nadilaze kapacitete.

Lokalni prijevoz u Velikoj Gorici također je besplatan. Kad bi morali usporediti naš lokalni prijevoz sa međugradskim, ZET-ovim linijama, što biste poručili građanima? Ono što je ovih dana aktualno u našem gradu su Arrivini e-autobusi u linijskom gradskom prijevozu…bili ste na prvoj vožnji, kakve su im karakteristike i što ovaj korak znači za grad? Što se tiče lokalnog prijevoza, usluga je na visokoj razini kvalitete. Imamo 16 linija, povezali smo željezničku postaju i centar grada kružnom linijom. Povećali smo linije u Gucima, u Mlaki, u Mičevcu te smo usklađivali linije prema potrebama naših

DOGRADNJA I IZGRADNJA

ŠKOLA KROZ

PROJEKTE OD 65 MILIJUNA EURA

NAŠ GRAD DOBIT ĆE DVA NOVA VRTIĆA KOJA

ĆE IMATI

KAPACITET OD 400

DJECE

UGRADNJOM SOLARA SMO SMANJILI REŽIJE ZA VRTIĆE I ŠKOLE VIŠE OD 50 POSTO

sugrađana. Ukoliko bude potrebno, imat ćemo i 30 linija. Jednostavno vidim naš lokalni prijevoz kao jednu novu priliku koju smo imali hrabrost uvesti. To je nešto što nitko pa niti oporba, nije mogao vjerovati da uz besplatne vrtiće, uz ukidanje prireza to možemo, a mi već drugi mandat bez ikakvih problema rješavamo takve stvari. Govoreći o Arrivinim e-autobusima, dovoljno je da pogledate geostrateški položaj Hrvatske u svijetu. Geopolitičku situaciju uopće. Kada pogledate, shvatit ćete da, kada bi svi bili vezani uz 100% električne autobuse, nas se to uopće ne bi doticalo. Međutim, s obzirom na to da ste vezani uz naftu koja treba doći do Hrvatske, imate jedan ograničeni resurs koji stvara problem. Mi ovdje imamo sreću što je Vlada Republike Hrvatske napravila na vrijeme LNG terminal i to što je potpora sada sa mjerama koje će omogućiti i gospodarstvenicima i svim našim sugrađanima normalan razvoj gospodarstva. Osim uvođenja električnih autobusa kao težnjom prema energetskom neovisnošću, oni su apsolutno tiši, ne stvaraju buku i ostavljaju dojam onoga što Velika Gorica želi biti, a to je moderan, razvijen, europski grad. Grad budućnosti. Grad provodi niz mjera za veću održivost - od sadnje drveća i solarnih elektrana do korištenja geotermalnih izvora. Što je dosad ostvareno i koji su daljnji planovi? Kada govorimo o zelenoj tranziciji govorimo o promjeni urbanističkog i prostornog plana povećali smo udio zelenila s 20% na 35% i planiramo ga i dalje povećavati za sve zgrade. Solarni paneli koje smo stavili na 22 zgrade javne namjene, pokazali su uštedu od čak 50 posto i više. Na 9.800 rasvjetnih tijela u Velikoj Gorici, koja su sada led rasvjeta, pokazala se ušteda preko 62 posto. Dakle, energetski prihvatljivo i održivo te je puno novca zadržano u gradskom proračunu. Upravo nas je pametna zelena politika dovela do

ELEKTRIČNI AUTOBUSI

Ne zaboravljamo ni na jedan dio grada, želimo odgovoriti na sve potrebe sugrađana

toga da danas možemo raspolagati s tim sredstvima. U ovoj administraciji kojoj smo na čelu, nema rizika, kada je zelena politika u pitanju. Apsolutno svaki projekt mora biti maksimalno odrađen, plaćen, a do sada se pokazalo i realiziran. Nešto više od 3.000 stabala smo posadili u Velikoj Gorici u proteklom mandatu. Idemo prema 4.000. Ono što je možda najbitnije od svega toga je geotermalna energija gdje je grad uspio, zahvaljujući našem prirodnom bogatstvu, izlobirati istraživanje vrelovoda s kojim Velika Gorica konačno može riješiti pitanje skupog grijanja. Geotermalni potencijal koji je pronađen, zadovoljit će 60 posto domaćinstava koji su sada na toplovodu. Isto tako, treba demistificirati da će to biti toplice. Ne, ono je isključivo usmjereno na to da se ta energija preusmjeri na grijanje kako bi bilo što jeftinije.

Svjedoci smo pojačane dinamike radova diljem grada, što je s jedne strane znak razvoja, ali s druge strane građanima često donosi i određene poteškoće. Posebno se u posljednje vrijeme ističe situacija s radovima u Bratstvu, gdje ima dosta pitanja i nezadovoljstva među građanima. Kako ocjenjujete trenutnu dinamiku radova u gradu i možete li pojasniti što se točno događa u Bratstvu te kada građani mogu očekivati konkretna poboljšanja? Moram izraziti osobno nezadovoljstvo s Bratstvom. Proces i dinamika radova bi trebali biti puno brži, puno efikasniji. Vjerujem da je svim sugrađanima jako drago što njihova infrastruktura ispred obiteljske kuće ili stana kreće u obnovu i kako će ona biti sada nešto gdje će, unatoč svim vremenskim prilikama, biti adekvatna za kvalitetu. Međutim dinamika radova nije zadovoljavajuća i krenut će se s penalizacijama iz našeg Upravnog odjela za komunalne djelatnosti. Zahvaljujem svim sugrađanima na strpljenju i pozivam ih na još malo strpljivosti jer kada to bude završeno, to će biti sasvim jedno drugo naličje Bratstva s komunalnom infrastrukturom kakvom se ne bi postidjeli ni najuspješniji europski gradovi. Kada gledamo druge lokacije, osobito mi je žao što imamo još jako puna ulica na širem području Velike Gorice gdje žive naši stanovnici, a koje nisu uopće asfaltirane. Žao mi je što Kromosovo naselje i Visoki Brijeg imaju apsolutno nedostojne ulice šestog grada po veličini i jednog grada koji se ubrzano i kvalitetno razvija. Nažalost, u ovome periodu koji je iza mene od četiri godine, nismo stigli sve adekvat no riješiti. Međutim, nismo zaboravili nikoga. Nismo zaboravili niti jedan kvart i trudit ćemo se u što kraćem vremenskom roku odgovoriti na sve potrebe naših sugrađana.

Pred nama je Uskrs, uoči kojeg je Grad i ove godine osigurao uskrsnice - novost je povećanje cenzusa ali i veći broj korisnika?

Kada smo 2021. godine pred lokalne izbore krenuli s najavom poveća

vanja Uskrsnica, iz oporbe su tada rekli da su to izbornice, a ne Uskrsnice. Međutim, evo do danas 2026. godine, mi smo samo povećavali taj cenzus. Tada su mogli samo umirovljenici s vrlo niskom mirovinom (do 266 eura) dobiti i ostvariti pravo na uskrsnicu i božićnicu. Danas je to pravo za umirovljenike koji primaju svoje mirovine do 750 eura i trudit ćemo se, u periodu koji je pred nama, taj cenzus povećavati. To je briga za našu treću životnu dob koja je po meni neopravdano bila zapostavljena sve ove godine. Iz tog razloga se i ispričavam što ovaj Centar za starije osobe neće zadovoljiti sve potrebe, ali zato već sada razmišljamo o drugom, o trećem Centru za starije osobe. Ono što mogu obećati je da ćemo u narednom periodu raditi na tome da još više povećamo njihova materijalna prava jer uistinu, teško je živjeti s malim mirovinama. Imam roditelje umirovljenike pa sve razumijem. Uz umirovljenike, sveukupno je ovim programom obuhvaćeno deset tisuća naših sugrađana. Uključili smo i sve nezaposlene hrvatske branitelje te osobe s invaliditetom, koji također mogu ostvariti pravo na uskrsnicu i božićnicu iz proračuna grada Velike Gorice.

KONSTANTAN JE RAST

CENZUSA ZA USKRSNICE I BOŽIĆNICE, UZ ŽELJU DA TAKO BUDE I DALJE...

I za sam kraj, iza Vas je deset godina rada u Velikoj Gorici, od pročelnika do gradonačelnika. Deset godina uspijevate izbjeći otvorene sukobe s oporbom, iako su kritike često bile izražene. S ljudske strane, znači li to da ste morali "progutati" više nego što biste htjeli? Filozofija je vrlo jasna. Tražimo stvari oko kojih se slažemo. Izbjegavajmo one koje nas žele razjediniti. Lokalni izbori su komunalni izbori. Politiku treba posložiti viđenjem da su nogostup i sigurnost u prometu potrebni i ateistu i vjerniku, potrebni su i liberalu i konzervativcu. Tako trebate pristupati stvarima. Nikada nisam u ovih deset godina kritizirao javno, osim naravno kada govorim u vijeću, ali to je politička arena u kojoj morate govoriti. Vjerujem u ljudski um, u ljudski razum. Ta misao me vodila od samog početka. To je realizacija projekata, to su ispunjena obećanja, to je borba za Veliku Goricu. Ne radim sve savršeno. Međutim, moje pitanje je što bi vi napravili na mojem mjestu? To je moje pitanje. I ne bježim od odgovora. Dapače, nisam najpametniji čovjek na svijetu i prihvaćam konstruktivne kritike ili prijedloge koji bi zajednički mogli donijeti dobrobit. Na zadnjem gadskom vijeću, na moju inicijativu, prihvatili smo amandman od Možemo! u Velikoj Gorici. Inače, na vrlo visokoj razini demokracije je politička kultura u Velikoj Gorici i tu moram pohvaliti oporbu. Kao što sam rekao, oni djeluju jako konstruktivno. Nije ugodno često puta odgovarati na njihova pitanja, ali ne treba bježati ni od toga. Kada vam vijećnik Ivo Jelušić ili vijećnica Ivana Mlinar postave neko pitanje trebate dobro razmisliti koliko njihova retorika može utjecati na to da, dobrobit mojih sugrađana, bude još na većem nivou.

STANJE RADOVA

DESETLJEĆE ISKUSTVA

OD KAJZERICE DO GORICE: KAKO IMENA OTKRIVAJU POVIJEST

U

Središenjm odjelu Gradske knjižnice, mr. Nives Opačić je održala predavanje o Toponimima u Turopolju i što nam oni ukazuju. Inače, Nives Opačić je hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i filologinja te književnica. Predavanje je započela moderatorica i upraviteljica Zavoda Katja Matković Mikulčić, pojašnjavajući zašto je odabran naslov Zemlja govori: - Nismo ni svjesni koliko pojedini nazivi govore o nekim karakteristikama, o povijesti, o nekim osobinama terena.  Cijela nauka se na tome bazira.

Mr. Nives Opačić je na samome početku uvela publiku s pričom o zagrebačkom kvartu Kajzerici.

- Već krećući iz Zagreba i prebacivši se na obalu Save, mogu početi govoriti o tome što mi zemlja govori. Mogu pratiti po ri-

GORIČKI

HAZU BIO

JE DOMAĆIN

PREDAVANJA

ZEMLJA

GOVORI

ječima što bi zapravo pojedini predjeli značili. Jedan od njih je recimo Kajzerica. Čuli ste svi za taj predio Kajzerica. A isto tako hodate u pekaru pa kupite kajzericu. Kajzerica je pecivo, okruglo, ali ima određene nabore, zareze na sebi. A samo joj ime već nekako asocira na kajzera, na cara. E sad, u kakvoj su vezi Kajzerica, dio Zagreba, i kajzerica pecivo?

S takvim duhovitim i pronicljivim pristupom, uvela nas je i u značenje imena našeg grada koje, uz malu goru, čak može značiti i vinograd. Međutim, gorica po svom postavu može značiti i nešto što je nastalo gorenjem.

- Mi znamo da su se tereni katkada dobivali tako da bi se zapalilo ono što je na njemu bilo i da su na taj način ljudi dolazili do zemlje koja bi bila plodnija - rekla je Opačić.

ovi 21. broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2025. predstavljen je 17. ožujka u posve ispunjenoj Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Na 270 stranica Ljetopisa 2025 predstavljen je bogati presjek života Grada Velike Gorice, kao što su 30 godina Grada Velike Gorice, 800 godina Plemenite općine turopoljske, kao i mnoge druge obljetnice udruga i društava Grada. Veliko bogatstvo života Grada prezentirano je kratkim podsjetnikom od početka do danas.

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica Anita Pišković u ime domaćina pozdravila je predsjednika Gradskog vijeća Grada Velike Gorice Darka Bekića, članove Gradskog vijeća, predstavnike gradskih ustanova, institucija i udruga, autore priloga u Ljetopisu i predstavnike medi-

DAR

DAROVITI I MARLJIVI

NEĆE SVI UČENICI POSTATI DIZAJNERI, PODUZETNICI ILI MAJSTORI, NO STEKNU LI SAMO SVIJEST DA SE NI OD ČEGA MOŽE NAPRAVITI

NEŠTO, ŠKOLA ĆE POSTATI MJESTO GDJE SE ZNANJE UČI, A PONEKAD I STVARA

ja. Prigodnim riječima sve je pozdravio i Darko Bekić, koji je čest gost POU-a i s velikim za nimanjem prati sva događanja vezana za Učilište. Nešto više o Ljetopisu govorio je njegov urednik Stipo Bilić. Uslijedila je glazbena točka u izvedbi Tamburaškog sas tava KUD-a Stari Grad Lukavec, koji je glazbom i otvorio promociju Ljetopisa. Na 800 godina Plemenite općine turopoljske podsjetio je aktualni župan Juraj pl. Odrčić.

Grad Velika Gorica više od desetljeća provodi projekt "Svako dijete ima pravo na obrazovanje". Projektom je omogućeno školovanje djece s teškoćama u razvoju u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu uz podršku pomoćnika u nastavi. O ovoj temi govorila je dr. sc. Arijana Mataga Tintor.

škole Rudolfa Perešina su zajedno sa svojim nastavnicima uredili i obnovili češki povijesni avion Morava L-200 D, koji se nalazi ispred njihove škole i jedini je na području Hrvatske. O tome su govorila četiri učenika. Na kraju promocije Tamburaši iz Lukavca izveli su skladbu "Divojačko kolo". Voditeljica promocije bila je Mirjana Ćorić. Nakon predstavljanja Ljetopisa prijateljsko druženje nastavljeno je prigodnim domjenkom. (D. Jolić)

Vođeni poznatom mišlju Alberta Einsteina, "mašta je važnija od znanja", u Vukovini djeca kroz stvaranje razvijaju samopouzdanje i zajedništvo. Sve pod budnim okom profesorice Ljiljane Lozančić. U vremenu kada se često govori o tome da djeci nedostaje, koncentracije, motivacije, interesa, u Osnovnoj školi Vukovina postoji prostor u kojem se ti pojmovi mogu lako pronaći. Riječ je o učeničkoj zadruzi DAR MAR, koju vodi profesorica tehničke kulture Ljiljana Lozančić. Ondje učenici dizajniraju i izrađuju uporabne predmete, sudjeluju na sajmovima i smotrama, osmišljavaju proizvode inspirirane turopoljskom baštinom te se uključuju u humanitarne i društveno korisne projekte. I sve to rade vlastitim rukama. Ljubav prema stvaranju, kaže Lozančić, nije došla preko noći. - Mislim da je ta ljubav počela još u osnovnoj školi. Imala sam učiteljice koje su mi bile veliki uzor, ne samo po znanju, nego po toplini i kreativnosti koju su nosile u učionicu. Najviše sam voljela dane kad smo uređivali razred za blagdane. Taj osjećaj zajedništva, kad zajedno stvaramo nešto lijepo i mijenjamo prostor vlastitim rukama, ostao je duboko urezan. Već tad sam znala da želim raditi u školi - kaže.

Prvi ozbiljniji iskorak u svijet rukotvorina bio je vrtni stolić, izrađen od otpadnog drva koje su njezini roditelji kupili kao ogrjev od lokalne tvornice namještaja. - Taj stolić nije bio savršen, ali bio je do-

kaz da od nečega odbačenog može nastati nešto korisno. I danas s učenicima često koristim otpadni materijal. Moji učenici znali su reći ‘Iz ničega nešto’. Upravo to jako dobro opisuje osjećaj sreće kada stvarno ni iz čega napraviš nešto lijepo i funkcionalno - dodaje.

Iako joj je prva želja bila upisati učiteljski fakultet, život ju je odveo na tehnički. Danas kaže da ju je put ipak doveo ondje gdje treba biti.

- Nisam postala učiteljica razredne nastave, ali sam postala učiteljica tehničke kulture i to je posao koji stvarno volim. Prije dolaska u Vukovinu radila je u Karlovcu, u srednjoj strukovnoj školi, gdje je s učenicima osnovala Udrugu Kreativci. - To je bio jedan potpuno drugačiji kontekst rada. U srednjoj školi već radite s mladima koji su odabrali svoj put. Tamo je naglasak na struci, na ozbiljnom, profesionalnom radu, na prolasku svih faza od ideje do gotovog proizvoda i pripremi učenika za zanimanje koje su već izabrali. U osnovnoj školi priča je bitno drugačija.

Upravo iz te potrebe rodila se ideja o osnivanju učeničke zadruge DAR MAR. Kada je došla u OŠ Vukovina, škola nije imala zadrugu. U suradnji s kolegicom Vildanom Vugrinc i uz podršku tadašnjeg ravnatelja Damira Bedića pokrenula je cijeli postupak osnivanja, od prikupljanja informacija do pripreme dokumentacije. Već sljedeće školske godine zadruga je bila službeno registrirana.

Motivacija je, tvrdi, došla je prirodno. - Bilo mi je iskreno teško odvojiti se od te djece kada sam otišla iz Karlovca. Dolaskom u novu školu ponovno sam susrela djecu koja su imala istu onu iskru, samo ju je trebalo malo potaknuti. Vidjela sam koliko neki vole stvarati i koliko im znači kada im netko da povjerenje. U tom trenutku pokretanje zadruge nametnulo se kao logičan nastavak mog puta. Inače sam koncept učeničkog zadrugarstva nosi jednu posebnu vrijednost.

Ime DAR MAR nosi dvostruku poruku. Skraćenica je od "daroviti i marljivi", a upravo su takvi, kaže, njezini učenici kada im se pruži prilika. No tu je i druga strana

KAO DOKAZ

Piše: Franjo Kompes Novak

MAR U VUKOVINI

Učenička zadruga koja djecu uči kako ni od čega stvoriti nešto...

imena, kreativni nered koji nastaje tijekom rada.

- Dok nešto stvaramo često nastane pravi mali dar-mar. To je onaj kreativni nered iz kojeg nastaju ideje - govori uz osmijeh. Za razliku od udruge, učenička zadruga dio je škole i ima primarno odgojno-obrazovnu ulogu. No zajednička im je nit, okupljanje oko ideje i poticanje zajedništva. U Vukovini se ta ideja svake godine konkretizira kroz razne projekte. Od dolaska u školu Lozančić redovito prijavljuje projekte na natječaje Ministarstva znanosti i obrazovanja. Školske godine 2022./2023. pokrenut je projekt "Daroviti i marljivi", usmjeren na rad s potencijalno darovitim učenicima. No darovitost ne znači nužno i odličan školski uspjeh. - Darovitost je kreativnost, znatiželja i volja za radom.

TESLA KAO INSPIRACIJA

Godinu poslije realiziran je projekt "Volim školu", u sklopu preventivnih programa. U suradnji učiteljica tjelesne, glazbene, likovne i tehničke kulture te stručne službe škole provedene su aktivnosti usmjerene na mentalno zdravlje učenika. Kretanje, ples, umjetnost i uređenje školskog predvorja prema idejama učenika stvorili su prostor u kojem se djeca osjećaju sigurno i prihvaćeno.

Među zapaženijim projektima su i "Printam, šivam, dizajniram", u kojem su učenici prolazili cijeli proces, od ideje i 3D

DOLASKOM U VUKOVINU PRONAŠLA SAM U DJECI ONU ISKRU KOJU TREBA POTAKNUTI

IZRAĐUJU SE I MOTIVI IZ NAŠEGA KRAJA, OD MEMORYJA DO LISTOVA HRASTA...

modeliranja do izrade gotovog proizvoda, te "Tesla kao inspiracija", gdje su, nadahnuti likom i djelom Nikole Tesle, stvarali radove na temu svjetla. "Lampice koje tek trebaju zasjati simboliziraju njihove pametne glavice prepune ideja", kaže Lozančić.

Najnoviji projekt "Mali vrtlar" stavlja naglasak na održivi razvoj. Plan je da učenici surađuju s lokalnim OPG-ovima i eko udrugama, uče planirati, preuzimati odgovornost i raditi u timu.

Posebno mjesto u radu zadruge zauzima velikogorička i turopoljska baština. Na Županijskoj smotri zadruga 2024. predstavili su proizvod "Turopoljskim putevima". Torbe od tvrđeg lanenog platna, kakvo su koristile naše bake za narodne nošnje, šivali su učenici viših razreda, dok su mlađi oslikavali motive turopoljskog luga i hrasta. Uz torbe, izrađivali su kamene magnete s motivima Turopolja, memory igru od šperploče te 3D printane privjeske u obliku hrastova lista. Godine 2025. inspiraciju su pronašli u crvenoj ruži s turopoljske narodne nošnje. Kukičani broš u obliku ružice spoj je tradicije i suvremenog dizajna, mali detalj koji nosi priču o kraju iz kojeg potječe. No iza svakog proizvoda i projekta stoji tim. Posebno ističe kolegice i kolege koje vode zadružne sekcije: Nikol Igračić Trupčević, Ljerka Kovačević, Marija Magdić, Ana Turković, Ana Grljević, Ana Kovačević, Nina Mulc, Marija Lešić, Marinela Rebić, Silvija Kolarek Ježić, Tatjana Mikulin, Ivona Golubić, Božica Rebić, Antun Greganić i Ana Tržok, čiji trud i entuzijazam čine srce zadruge. Važnu podršku pruža i nova ravnateljica Klaudija Radman Livaja, koja potiče inicijative koje učenicima nude više od propisanog kurikuluma. Možda svi učenici ove zadruge neće postati dizajneri, majstori ili poduzetnici. No ako iz školske radionice ponesu samopouzdanje, radne navike i svijest da se od "ničega može napraviti nešto", onda je poruka jasna, škola može biti mjesto gdje se znanje ne samo uči, nego i stvara.

SVI TI VAŽNI LJUDI...

Ljudi i događaji

4000 TONA U GODINI

Rekapitulacija prve godine novog Reciklažnog

Godinu dana nakon otvaranja reciklažnog dvorišta u Velikoj Gorici vidljivi su konkretni rezultati koji potvrđuju sve veći angažman u pravilnom zbrinjavanju otpada. Prema dostupnim podacima, u prvih 12 mjeseci zabilježeno je ukupno 70.212 ulazaka, dok je dvorište koristilo 9.223 korisnika. Kada se brojke prevedu na dnevnu razinu, riječ je o prosječno 235 dolazaka, što ukazuje na kon-

BROJKE U PRVIH 12 MJESECI OD OTVARANJA, NOVO RECIKLAŽNO DVORIŠTE KORISTILA SU 9223 KORISNIKA, A BILO JE 70.212 ULAZAKA

tinuirano korištenje ove komunalne usluge.

POTREBA RASTE

U komunalnom poduzeću ističu kako dobiveni podaci jasno upućuju na sve veću potrebu za ovakvom infrastrukturom, zbog čega se već razmatraju i daljnji koraci.

- Upravo ove brojke potvrđuju kako potreba za ovakvom infrastrukturom kontinuirano raste. Zato ćemo u narednom razdoblju intenzivno raditi i razmatrati mogućnosti uspostave novog reciklažnog dvorišta, kako bismo još kvalitetnije odgovorili na potrebe naših građana - poručuju.

Dodaju i kako su ostvareni rezultati zajednički uspjeh građana i zaposlenika.

NIŠTA BEZ SUGRAĐANA

- Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez vas, naših sugrađana koji svakodnevno biraju pravilno zbrinjavanje otpada, ali i bez naših vrijednih djelatnika koji predano rade kako bi sve funkcioniralo besprijekorno. Hvala vam što zajedno gradimo zeleniju Veliku Goricu.

SLIKARICA IZ CICIBANA: NAGRADA ZA MOJE PROLJEĆE

Mila Skorić, polaznica dječjeg vrtića Ciciban u Velikoj Gorici, osvojila je drugo mjesto u kategoriji djece od pet do šest godina na 3. međunarodnom likovnom natječaju „Putevima Slave Raškaj“. Nagrada joj je dodijeljena za rad na temu "Proljeće u bojama tišine", a svečano proglašenje održano je 19. ožujka u Dječjem vrtiću Zvončić u Ozlju. Rad je izradila uz mentorstvo odgajateljice Adele Šimun, u sklopu skupine „Biseri“ koja djeluje prema Montessori programu. "Bila nam je osobita čast i radost uveličati ovaj događaj te još jednom čestitamo Mili i odgajateljici Adeli Šimun što su s nama podijelile trenutke umjetnosti, stvaralaštva i proljetnog nadahnuća", poručuju iz Vrtića.

NAŠA ŽENSKA ČAJANKA U GRADIĆIMA

DRUŠTVO ŽENA GRADIĆI ORGANIZIRALO SVOJU PRVU AKCIJU

animljiva objava stigla je u prvoj polovici ožujka na društvenim stranicama Mjesnog odbora Gradići: "U Društvenom domu u Gradićima održat će se čajanka namijenjena ženama svih generacija. Druženje počinje u 17 sati, riječ je o neformalnom susretu na kojem će se sudionice moći upoznati, razgovarati i provesti vrijeme u ugodnom društvu. Cilj okupljanja je povezati žene iz mjesta te potaknuti zajedništvo među sus-

jedama koje žele aktivno sudjelovati u životu zajednice."

Poziv je bio otvoren za sve žene, bez obzira na dob, koje su poželjele provesti poslijepodne uz čaj i razgovor, a na čajanci se pojavilo sedam djevojaka/žena.

"Naša prva Čajanka je iza nas i još uvijek smo pod dojmom. Bilo je to jedno predivno popodne ispunjeno smijehom, razgovorima, novim idejama i onim najvažnijim - zajedništvom. Hvala svakoj ženi koja je došla, podijelila dio sebe i

pomogla stvoriti ovako lijepu atmosferu. Upravo zbog takvih trenutaka znamo da smo na pravom putu. Ako je ovo bio tek početak, jedva čekamo sve ono što nas još čeka", objavili su organizatori. Točnije, organizatorice, jer bila je ovo prva akcija novoosnovanog Društva žena Gradići. Na čelu tog društva je Hana Grbić, a prvi ciljevi su upoznati žene, čuti njihove ideje i zajedno oblikovati smjer Društva. Žele stvoriti stabilnu, aktivnu i povezanu zajednicu.

MG automobili stigli u Veliku Goricu!

Novi brend u ponudi

Unikomerc Automobila

Britanski brend s gotovo stoljetnom tradicijom, danas dio jedne od najvećih svjetskih automobilskih grupacija, dobio je prodajno i servisno mjesto u Velikoj Gorici, a prvi kupci već su sjeli za upravljač novih modela.

Tržište automobila u Hrvatskoj posljednjih se godina vidljivo mijenja. Na cestama se sve češće mogu vidjeti modeli proizvođača koji su donedavno bili gotovo nepoznati domaćim vozačima, a osobito se ističe snažan rast brendova povezanih s kineskom autoindustrijom. Razlog je jednostavan, proizvođači ulažu u modernu tehnologiju, dizajn, a pritom nastoje zadržati konkurentne cijene.

Jedan od najistaknutijih primjera tog trenda je brend MG. Riječ je o brendu čija povijest seže u 1924. godinu, kada je u Velikoj Britaniji osnovana tvrtka Morris Garages. Danas MG djeluje u sklopu SAIC Motor grupacije i na europskom tržištu posljednjih godina bilježi snažan rast. Hrvatskim kupcima predstavljen je 2022. godine, a ponuda uključuje benzinske, hibridne, plug-in hibridne i potpuno električne modele.

Od početka ožujka ove godine MG je dobio i novo prodajno i servisno mjesto na području Velike Gorice i Novog Zagreba. Velikogorička tvrtka Unikomerc Automobili, uz Suzuki i Subaru, postala je službeni distributer i serviser za ovaj sve popularniji brend automobila, čime je kupcima omogućena kupnja i održavanje vozila na jednoj adresi.

svjetala koja se protežu preko cijelog prednjeg dijela vozila.

Za vozače koji žele vole hibridne varijante automobila, tu je MG ZS Hybrid+. Hibridni sustav kombinira benzinski i električni motor te koristi trostupanjski hibridni prijenos, dok baterija kapaciteta 1,83 kWh omogućuje čestu vožnju na električnu energiju u svakodnevnom prometu. Kombinirana snaga iznosi 145 kW, a ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8,7 sekundi. Sustav je osmišljen tako da se automobil neprimjetno prebacuje između električnog i benzinskog pogona, ovisno o uvjetima vožnje.

S druge strane, za one koji žele malo veći automobil, tu je MG HS u plug-in hybrid model. Ovaj model kombinira 1,5-litarski turbo benzinski motor i snažan električni motor, a ukupna kombinirana snaga doseže 272 konjske snage. Baterija kapaciteta 21,4 kWh omogućuje do 100 kilometara vožnje u potpuno električnom načinu rada prema WLTP ciklusu, dok ukupni kombinirani doseg može premašiti 1000 kilometara. Uz to, model nudi i niz sustava pomoći vozaču, digitalni kokpit s dvostrukim zaslonom te prostranu i kvalitetno izvedenu unutrašnjost.

Suradnja je započela 1. ožujka 2026. godine, nakon što je MG tražio partnera za ovaj dio Zagrebačke županije. Kao tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u prodaji i servisiranju vozila, Unikomerc Automobili nametnuo se kao logičan izbor.

“Suradnja s MG-om za nas predstavlja važan

korak u daljnjem razvoju poslovanja. Riječ je o brendu koji u Europi bilježi snažan rast, a kupcima nudi moderan dizajn, naprednu tehnologiju i vrlo konkurentne cijene. Drago nam je što smo upravo mi odabrani kao partner za ovo područje i vjerujemo da će MG brzo pronaći svoje mjesto među kupcima u Velikoj Gorici i Zagrebačkoj županiji”, rekao je Ivan Milek, direktor tvrtke Unikomerc Automobili.

Prodaja MG vozila u Velikoj Gorici već je započela. U ponudi su brojni modeli, a da interes postoji pokazuje i činjenica da je prvi prodani automobil, model HS HEV, otišao u ruke novih vlasnika već

nakon dva tjedna. Kupcima su dostupna i vozila za probne vožnje, točnije, svi zainteresirani mogu isprobati MG ZS (benzinska i hibridna verzija) te model MG HS u hibridnoj verziji.

Kompaktni SUV MG ZS dostupan je s benzinskim motorom od 1,5 litara i 115 konjskih snaga te ručnim mjenjačem s pet stupnjeva prijenosa.

Model dolazi s 10,25-inčnim infotainment zaslonom i paketom sigurnosnih sustava MG Pilot, a dizajnom prati suvremene trendove u SUV segmentu, od naglašene prednje maske do LED

Istodobno je servis u Velikoj Gorici opremljen potrebnom dijagnostičkom opremom i specijalnim alatima za održavanje MG vozila, a stigla je i prva pošiljka rezervnih dijelova. Prodajni savjetnici i tehničko osoblje prošli su početne edukacije kako bi kupcima mogli pružiti potpunu podršku.

Planovi suradnje idu i korak dalje te je tijekom ove godine predviđena izgradnja novog prodajnog salona posebno namijenjenog za MG vozila. Za sve koji žele iz prve ruke vidjeti kako se ovaj brend uklapa u današnje automobilske trendove, modeli su već dostupni za razgledavanje i probne vožnje u Zagrebačkoj 115.

VRATILE SE RODE

Prvi par stigao je u gnijezdo, nevjerojatna svakodnevica roda može se pratiti i uživo

Rode su se vratile u Zagrebačku županiju, a prvi par zabilježen je u gnijezdu u Donjoj Zdenčini, selu s najvećim brojem ovih ptica na tom području. Njihov dolazak ujrfno označava početak nove sezone gniježđenja, koju građani ove godine mogu pratiti uživo zahvaljujući kameri postavljenoj na gnijezdu.

Iz JU Zeleni prsten navode kako nije poznato radi li se o stalnom paru ili tek o pticama koje su se nakratko zaustavile tijekom migracije, no ističu da je povratak roda očekivan i

važan znak promjene godišnjeg doba. Postavljena kamera omogućuje praćenje svih faza njihova života, od uređivanja gnijezda i mogućeg polaganja jaja do brige za mladunčad i njihovih prvih letova. Ako se sezona razvije prema očekivanjima, gledatelji bi mogli svjedočiti i izlijeganju mladih. Ako netko želi live prijenos iz njihova gnijezda, dovoljan je jedan klik... Rode su tradicionalnom svečanošću dočekali i u Lekeniku, i to 19. ožujka, programom u izvedbi djece i mladih iz mjesta.

PJESME I TRADICIJA, PLESOVI I OBIČAJI...

Važni događaji u kulturnom životu našega grada i cijeloga kraja već su dugi niz godina Smotre folklora. Bilo je tako i ove godine, ponovno su ljubitelji folklora došli na svoje, i to u dva dijela. Na 26. smotri predstavilo se 13 ansambala s našeg područja, ali i iz cijele Hrvatske. U kategoriji izvornog folklora najbolji je bio

KUD Nova zora iz Donje Lomnice, a drugo mjesto pripalo je KUD-u Veleševec. U koreografiranom folklou najviše je pokazao KUD Velika Mlaka, nakon kojeg su slijedili KUD Kravarsko, OSS Buševec, FA Šiljakovina i KUD Šćitarjevo. Uz njih, svoje su umijeće pokazali i KUD Dučec iz Mraclina, KUD Mičevec, KUD Stari grad Lukavec, KUD Gradići

i FA Turopolje. U dječjem dijelu smotre okupilo se 700 mladih folkloraša iz 23 društva, a na prvome mjestu završio je Ogranak seljačke sloge iz Buševca. Drugo mjesto pripalo je FA Šiljakovini, treće mjesto zauzeo je FA Turopolje, izvedbom običaja žetve u Turopolju oduševili su iz KUD-a Gradići, a i svi ostali pokazali što znaju.

ANA ŠANTEK BIVŠA UČENICA EKONOMSKE

ŠKOLE I DOBITNICA NAGRADE ZA UČENICU

GODINE NE ZNA MIROVATI. OVA SVESTRANA

DJEVOJKA IZ LAZINE ČIČKE SVOJ GLAS KORISTI DA BI SE ČUO, ALI I DA BI NEKOME ZNAČIO...

IPiše: Vanesa Miković su na ekranu pretvarali u "mali dnevni boravak". U stvarnosti? Kamera pričvršćena za školske stolice, improvizirana pozadina na zavjesama i set koji je izgledao uvjerljivo samo dok ga se ne pomakne za koji centimetar. Tko bi došao na snimanje, ostao bi iznenađen koliko je cijela priča zapravo bila kreativna improvizacija. Prvi gost došao je preko brata, koji je predložio prijatelja koji je danas studira na Harvard Universityju. - Očito znamo prepoznati potencijalnašalila se Ana.

z Lazine Čičke stiže priča o djevojci koja je već u srednjoškolskim danima pokazala da se trud, talent i znatiželja isplate... Ana Šantek, bivša učenica velikogoričke Ekonomske škole i dobitnica nagrade Zlatna kreda za učenicu godine, jedna je od mladih osoba koje ne miruju. Dok su drugi još razmišljali što će nakon škole, ona je već pokretala školski podcast, pjevala na vjenčanjima, istraživala glas i gradila iskustva koja danas prirodno vode prema njezinom studiju - logopediji.

Priča o Ani zapravo je priča o tome kako znatiželja, hrabrost i malo onog poznatog "zašto ne?" mogu otvoriti vrata koja možda na početku ni ne vidiš. Ovo je priča o djevojci iz Lazine Čičke koja svoj glas ne koristi samo da bi se čuo, nego da bi nekome značio.

Prije nego što je upisala logopediju, Ana je već iza sebe imala projekt na kojem bi joj pozavidjeli i stariji kolege: školski podcast koji je pokrenula iz male učionice.

Danas podcast "Koji faks upisati?" vodi nova generacija učenika, a Ana to gleda s posebnim zadovoljstvom.

- Jako mi je drago što projekt nije stao našim odlaskom. Sad ga preuzima ekipa iz drugog razreda, dok ja imam prostor za neke nove ideje - rekla je Ana. Snimali su u maloj školskoj učionici koju

Pokrili su i medicinu, stomatologiju, logopediju, FSB, FER i niz drugih fakulteta, donoseći realne, studentske perspektive. - Željela sam prikazati kako funkcionira određeni fakultet i time potaknuli ekipu te im olakšali odabir. To je jako bitna odluka koja može odrediti smjer u živo tu. Svi imamo predrasude o fakultetima zbog priča koje čujemo i htjela sam po kazati kako zapravo jest - rekla je Ana. Podcast je započeo kao inicijativa za upoznavanje fakulteta i olakšavanje upisa, a završio kao ozbiljna stavka u životopisu. Donio joj je sigurnost pred kamerom, vještine vođenja razgovora, umrežavanje, ali i potvrdu da se ideje isplati realizirati, čak i kad su kamere na školskim stolicama. Ali to nije sve. U Aninom portfelju postoji još jedna, izrazito osobna priča: pjevanje Foto: Privatna arhiva

Ana može sve: Podcast, pjevanje i logopedija, pa još i volontiranje...

na vjenčanjima. I to, kako sama naglašava, na vjenčanjima, ne na svadbama.

- Svi pomisle da pjevam na svadbama, ali ne, pjevam na vjenčanjima - smije se. Pjeva, kaže, otkad zna za sebe, a početkom srednje škole priključila se crkvenom zboru u Čiču. Poznanica iz zbora i glazbene škole, koja je pjevala na vjenčanjima, uputila ju je u tome smjeru. Prvi nastup dogodio se sasvim spontano. Paula je trebala biti kuma na jednom vjenčanju i nije mogla pjevati. Predložila je Anu.

- Za to sam se vjenčanje spremala tri mjeseca. Te pjesme sam toliko uvježbavala... Naravno da nije bilo savršeno, ali bilo je predivno. I danas pogledam snimke –rekla je Ana te istaknula kako to vjenčanje pamti kao trenutak u kojem je 'kliknulo'.

ZNANOST, EMOCIJA I STRUKTURA

Danas iza sebe ima tri do četiri godine iskustva. No početak nije bio bajka. Nakon prvog nastupa, sljedeći je došao tek deset mjeseci kasnije. Pa onda jedan u tri mjeseca. U jednom trenutku vjenčanja su postala mjesečna. Danas ih ima toliko da neke mora i odbiti.

- Ja bih jako pomno birala tko bi meni

ALIT, CONSE

DOLUM

MENDA ET VOLES AD

MINTIS QUO

BLAT. LIQUODI

ALIT, CONSE

DOLUM

MENDA ET VOLES AD MINTIS QUO BLAT. LIQUODI

pjevao na vjenčanju i zato je spoznaja da netko baš mene odabere predivna! Iako je završila Ekonomsku školu u Velikoj Gorici i jedno vrijeme očekivala da će nastaviti u tom smjeru, odluka je na kraju pala na nešto sasvim drugo. Danas studira logopediju, a to nije nimalo slučajno. I prije nego što je snimila podcast epizodu o tom fakultetu, logopedija joj se, kaže, pokazala kao logičan izbor. Cijeli život bavi se glasom, kroz pjevanje, istraživanje vokalne tehnike, izražavanje emocije. Upravo je glas u središtu ove interdisciplinarne znanosti koja spaja medicinu, psihologiju, pedagogiju i lingvistiku. Kod nje se tako spojila kreativnost i znanost, emocija i struktura. Kad se sve zbroji, od podcasta, preko pjevanja, do studija, ispada da se cijela njezina priča zapravo vrti oko glasa. Samo sada taj glas dobiva i znanstvenu dimenziju... I za kraj, možda i najtiši, ali najvažniji dio njezine priče. Ana, naime, danas volontira u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Naravno, i to je nekako došlo prirodno, kao produžetak svega što već radi. Kod nje se stvari ne događaju stihijski; svaka nova stepenica logično

se nadovezuje na prethodnu. Prije upisa na logopediju htjela je provjeriti kako izgleda prijemni ispit i što se zapravo traži. Nazvala je logopedicu iz Centra, objasnila situaciju i pitala može li doći na razgovor, čisto da iz prve ruke vidi kako izgleda rad u struci. Umjesto kratkog savjeta dobila je poziv na edukaciju isti dan. Tako je, bez velikog plana, započelo volontiranje.

SA SMISLOM

Danas radi u grupi predškolaca kojima je odgođen polazak u školu zbog govornih teškoća, što joj je posebno dragocjeno jer je izravno povezano sa strukom. U Centru je sudjelovala i u programima za buduće prvašiće, ali i za učenike koji se suočavaju s poteškoćama u ponašanju ili socijalizaciji. S njima kroz radionice uče prepoznavati emocije, razvijati samokontrolu, nositi se s ljutnjom, rješavati sukobe razgovorom... Volontiranje, kaže, možda zvuči kao klišej u rečenici "ja volontiram", ali u stvarnosti je daleko od toga. To je prostor učenja, rasta i konkretne pomoći drugima, ali i sebi. U njezinu slučaju, to je i mjesto gdje se sve njezine priče spajaju u jednu: glas, djeca, znanje i želja da ono što voli ima smisao.

LJUBAV

iz kvarta

MAX! SPIDERMAN

Nagrada Ponos Hrvatske ove je godine otišla u ruke

Piše: Matko Mihaljević

aximilian Bindernagel Vujnović u Veliku Goricu je stigao kao dijete, nakon što je prve godine života proveo u Njemačkoj. Njegova majka vuče korijene iz Lijepe naše i nakon turbulentnog životnog razdoblja odlučila je inozemnu adresu zamijeniti turopoljskom.

Ni sama u tim trenucima nije bila svjesna da je u naš grad tim činom dovela - Spidermana! Max je, naime, od najranijih dana imao interese malo drukčije od onih njegovih vršnjaka, da bi na kraju postao vatrogasac, ali i dežurni zabavljač naših najmlađih, prerušen u jednog od najpopularnijih superjunaka. Zahvaljujući svemu što radi, dobio je nagradu Ponos Hrvatske, namijenjen samo posebnim ljudima. - Iskreno, iznenadila me i sama nominacija, a pogotovo to što sam dobio nagradu. Nisam mislio da to zaslužujem. Ima tamo ljudi koji rade nevjerojatne stvari, pomažu bolesnoj djeci... A ja obučem tajice i malo visim. Ali dobro, očito i male stvari. sitnice koje nekoga usreće, imaju veću vrijednost nego što sam mislio - rekao je Max.

Dodjela nagrade za njega je bila posebno iskustvo koje je, u svom stilu, obilježio i simboličnim detaljima. U Sabor je stigao u

SUPERJUNAK S PRIZNANJEM PROFESIONALNI JE VATROGASAC, NAŠE NAJMLAĐE UVESELJA ODJEVEN U SPIDERMANA, A S TOM MASKOM DOŠAO JE U SABOR. U VELIKU GORICU DOSELIO SE KAO DESETOGODIŠNJAK

- Lijepo je u Hrvatskoj, jer smo tu ljetovali. I evo, nakon toliko godina zaljubio sam se jednostavno u našu Hrvatsku.

Odrastanje u Velikoj Gorici Max opisuje s toplinom i zahvalnošću. Pohađao je Osnovnu školu Nikole Hribara, koju pamti kao posebno iskustvo, a srednju školu završio je u našoj Gimnaziji Velika Gorica, gdje je, kako kaže, učio važne životne i društvene lekcije.

KAO DA SI U LABIRINTU...

Unatoč tome što već dva desetljeća živi u Hrvatskoj, tragovi njemačkog podrijetla i danas se mogu prepoznati u njegovu govoru. I sam priznaje kako još uvijek "vuče" određeni naglasak, a kroz šalu otkriva i gdje najčešće griješi. Kako kaže, na to ga je upozorila njegova djevojka, koja podučava strance hrvatskom. - Kaže da me genitiv zeza, a i slovo R - ispričao je kroz smijeh, pokazujući da mu ni jezične sitnice nisu problem. Privikavanje na novu sredinu i jezik nije bilo jednostavno. Hrvatski jezik mu je u početku stvarao poteškoće, a dinamika škole zahtijevala je brzu prilagodbu.

će te zezati, ali to ti gradi otpornost i hrabrost da izlaziš u javnost - objašnjava. Iskustvo života u Hrvatskoj, kaže, znatno se razlikuje od Njemačke.

- Tu kod nas je puno opuštenije, ogromna je razlika u količini zezancije i opuštenosti. Ljudi ovdje su stvarno dobri iznutra i pomažu čim vide da nekome treba pomoć. To je razlog zašto sam ostao ovdje. Lako je otići u Njemačku, ali ovdje ti je život, tu su tvoji ljudi, to nema cijene - zaključuje. Iako ga prepoznaju po kostimu superheroja, njegova svakodnevica daleko je ozbiljnija. Kao profesionalni vatrogasac, Max sudjeluje u intervencijama koje često nose visok rizik.

- Na početku imaš strah, sve ti je novo, ali s vremenom se navikneš. Moraš biti smiren jer donosiš brze odluke. Najvažnije je povjerenje, jer kolege su kao obitelj - naglašava.

Put do tog zanimanja nije bio trenutačna odluka iz djetinjstva, iako su mu, kako kaže, vatrogasci oduvijek bili zanimljivi. Pravu strast prema tom pozivu razvio je kasnije, pod utjecajem obitelji. Ključnu ulogu imao je njegov očuh, koji je radio kao voditelj smjene.

- Kad sam vidio kakav je to život, da je stalno nešto novo, da nisi zatvoren u uredu osam sati, znao sam da je to za mene! Govoreći o najzahtjevnijim intervencijama, ističe kako je teško izdvojiti samo jednu situaciju, jer je svaka priča za sebe. Ipak, posebno

opasnima smatra požare u zatvorenim prostorima, poput podruma.

- Sve je zadimljeno, ne vidiš ruku pred sobom, a kamoli kolegu. Imaš osjećaj kao da si u labirintu, ne znaš što je oko tebe, a znaš da možda negdje ima i plinska boca. U takvim trenucima, dodaje, presudni su smirenost i povjerenje u tim:

- Moraš se pouzdati u kolege i biti samouvjer en. Nisi tu da bi odustao i izašao van.

Njegova druga, vedrija strana priče počinje još u djetinjstvu. Upravo ga je taj superheroj, kaže, najviše oblikovao.

- Spiderman je bio običan klinac koji je dobio moć i odlučio pomoći drugima. Mislim da svako dijete to ima duboko u sebi da ako može nešto napraviti, da napravi nešto dobro. Samo ja od toga nisam odustao. Iako je svojom pričom i angažmanom postao prepoznatljiv, ne smatra da ima "ekskluzivno pravo" na ulogu Spidermana. Dapače, prim jećuje kako se mnogi odlučuju na to.

- Spiderman nije moj izum, svatko to može raditi. Ali primijetio sam da ih ima sve više otkad sam krenuo - kaže.

Kroz smijeh se prisjetio i neobične situacije kada ga je jedan umirovljenik, također poznat po penjanju i nazivan "Spidermanom"pozvao na svojevrsni dvoboj.

- Legenda od čovjeka, stvarno. Već smo se čuli, jako pristojan gospodin - ističe.  Do susreta ipak nije došlo zbog brojnih ob veza, no ideja o zajedničkom druženju i dalje postoji. Dodaje i kako bi mu rado pomogao nabaviti kvalitetniju opremu:

SUDAR DVOJICE SPIDERMANA

IZ MOGA GRADA

Velikogoričanina Maximiliana Bindernagela

- Kad sam vidio kakav kostim ima, baš sam poželio kupiti mu novi. Zaslužio je. Da se ja u tim godinama penjem po planinama, svaka čast, stvarno mu se divim - zaključuje.

Njegovi nastupi često uključuju spuštanje s velikih visina no iza atraktivnih scena stoji ozbiljna priprema i oprema.

- Ograničen sam duljinom užeta, trenutačno je 20 metara, ali oprema drži i do tri tone. Ako se pouzdaš u opremu, siguran si - kaže. Iza takvih pothvata stoji i ozbiljna fizička priprema. Kako ističe, kondicija je nužna kako za vatrogasni posao, tako i za akrobacije koje izvodi navodeći da ide "svaki drugi dan na penjanje jer tu razvijaš snagu hvata, a to ti daje samopouzdanje  kad si na visinama". Iako kroz šalu napominje da uvijek može bolje, priznaje da je upravo u tom segmentu najjači. Dodaje da možda nije "najjači u svemu, ali  da je definitivno najbolji penjač". Što se tiče kostima, dodaje, ne traju dugo zbog zahtjevnih uvjeta, no nedavno su mu građani donacijom omogućili novi, kvalitetniji, koji koristi isključivo za humanitarne akcije.

NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA

Gradonačelnik Krešimir Ačkar ugostio je Maxa kako bi mu uputio iskrene čestitke i zahvalio na svemu što svojim djelovanjem čini za svoje sugrađane, svoju Veliku Goricu, ali i cijelu Hrvatsku.

"Ovaj hrabri profesionalni vatrogasac i predani humanitarac svakodnevno pokazuje što znači živjeti za druge, bilo kroz zahtjevne i rizične intervencije, bilo kroz osmijehe koje donosi najmlađima prerušavajući se u njihovog omiljenog superheroja", ističu iz Grada, dodajući kako su "ovakvi ljudi istinski uzor i dokaz da humanost, hrabrost i plemenitost i dalje imaju posebno mjesto u našem društvu."

- Njegova priča nam svima može biti podsjetnik koliko jedno veliko srce može značiti i koliko dobra može proizaći iz jednostavne želje da se nekome uljepša dan.

Veliku podršku ima u privatnom životu. - Imam curu koja me prati i pomaže. Bez nje to ne bi išlo - iskreno priznaje.

Iako je velika podrška, zabrinutost ipak postoji, no o tome se ne govori uvijek otvoreno. - Mislim da se brine, ali ne želi to baš priznati. Na početku veze ta je zabrinutost bila izraženija, no s vremenom se smanjila, ponajviše zato što je ona od početka bila svjesna kakav život vodim. Znala je kakva sam osoba i da sam već skakao padobranom više puta - objašnjava.

BOLJE OPROST NEGO DOZVOLA

Kada je riječ o budućim planovima, njegova želja ostaje jasna: nastaviti s humanitarnim akcijama, ali uz što više službenih dozvola, a cilj mu je sve povezati s humanitarnim udrugama i razveseliti ljude, posebno u Velikoj Gorici. - Ako netko to čuje, dajte mi neki visoki neboder! Sjećam se jednog od mojih zapaženijih pothvata, spuštanja s Hendrixovog mosta koje je privuklo velik broj građana. Prvotno nisamplanirao ići do kraja, no odaziv publike promijenio je odluku. Mislio sam da će doći deset ljudi, a kad sam vidio koliko ih je zapravo došlo, rekao sam: sad se moram spustiti“, prepričava te naglašava da je sigurnost prioritet. - Uvijek sam osiguran na tri točke. I da jedna zakaže, oprema i dalje drži. Može izdržati i do tri tone - objašnjava.

Ipak, priznaje da ponekad stvari ne idu potpuno po pravilima:

- Za Hendrix sam si rekao: bolje tražiti oprost nego dozvolu - kaže kroz smijeh.

Priča Maximiliana Bindernagela Vujnovića podsjetnik je da se heroji ne kriju samo u stripovima. Ponekad nose i vatrogasnu opremu...

Lumidea i UčiLab grade svakodnevicu u kojoj djeca razvijaju znanje, vještine i samopouzdanje

U BRZORASTUĆEM VELIKOGORIČKOM KVARTU

USRED GRAĐEVINSKOG ZAMAHA TE U JEDNOM OD NAJPERSPEKTIVNIJIH GRADSKIH PODRUČJA, NIKNULA JE JEDNA MALENA OBRAZOVNA USTANOVA S VELIKIM POTENCIJALOM

Lucija, Ana, Matea i Petra učiteljice su razredne nastave i čine stručan vodeći kadar u ovoj goričkoj odgojno-obrazovnoj priči.

Kako to obično i bude među ženama, sve je krenulo jednom uobičajenom nedjeljnom kavom koja se naposlijetku pretvorila u lijepu poslovnu priču.

Lumidea -  prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu Lucija je začetnica cjelokupne ideje o Lumidei, da ona kao takva postane prostor rane komunikacije, dječjeg razvoja i podrške roditeljstvu u ovim izazovnim vremenima te da prati dijete od najranijih koraka pa sve do školskih klupa. Zato s ponosom može za sebe reći da je njen Baby Signs ® centar prvi centar takve vrste ne samo u Velikoj Gorici, već i u Hrvatskoj. Program kao takav osmislile su psihologinje dr. Linda Acredolo i dr. Susan Goodwyn na temelju dugogodišnjeg istraživanja te je prvi znanstveno utemljen program ove vrste u svijetu. Skromna i nadasve simpatična Lucija govori o Baby signs ® metodi kao načinu na koji se potiče rana komunikacija između roditelja i beba pomoću jednostavnih znakova koje djeca mogu koristiti prije nego što progovore. Kao majka troje djece i sama se u svom privatnom životu uvjerila koliko je ova metoda olakšala njenu komunikaciju s djecom kojoj je to omogućilo da izraze svoje potrebe, smanje frustraciju zbog nemogućnosti razumijevanja te im potaknulo razvoj govora. Magistra primarnog obrazovanja sa smjerom engleskoj jezika, certificirani Baby Signs ® instruktor te vlasnica licence za BS Hrvatska i sveučilišni specijalist Prava djece sa specijalizacijom u području mentalnog zdravlja – svim tim titulama Lucija se može itekako ponositi, a osim Baby Signs ® tečaja, nudi i tečaj engleskog jezika za djecu predškolske dobi te pripremu za predškolarce koja je već krenula s radom.

UčiLab omogućuje učenicima 'da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja' Ljubav prema poučavanju gradim kroz više od deset godina u radu s najmlađima, u početcima kao učiteljica engleskog jezika, radeći s bebama i djecom od 3 mjeseca do 12 godina. S vremenom sam shvatila da djeca najbolje uče u opuštenom okruženju i kada im je zabavno – kad jezik postane igra. Također, kao roditelj uvidjela sam koliko je izazovno pronaći kvalitetan, opušten i razvojno primjeren program engleskog jezika za malu djecu i tada se rodila ideja o „Little English“. – rekla nam je. A dok je Lucija predstavljala svoj dio djelatnosti, iza fotoobjektiva smješkale su se dvije učiteljice, Lucijine kolegice i prijateljice – Matea i Petra. Njihova ideja u UčiLabu spominjala se dulje vrijeme, no nije izašla na svjetlo dana do one sudbonosne kave.

Lucija nam je rekla da otvara svoj Lumidea centar i da ima nekoliko slobodnih termina u svom poslovnom prostoru kroz radni tjedan i vikend za popuniti te nas pitala da razmislimo jesmo li otvorene za kakav oblik suradnje. Nismo morale dugo razmišljati, kroz smijeh nam kažu djevojke: Pogledale smo se i sve smo znale. Kako su obje učiteljice, a Petra i majka dvoje

školaraca, svjesne su današnjih izazova s kojima se susreću učenici, ali i roditelji. Sve je više djece iz područja razredne nastave na instrukcijama, kažu nam. U ovo moderno doba djeca većinu vremena provode pred ekranima što svakako utječe na njihovu koncentraciju i pažnju, kako u školi tako i kod kuće. Sve je više roditelja koji traže dodatnu pomoć u učenju za svoju djecu. Tu nastupa UčiLab u kojem pružamo podršku i djeci i roditeljima. Omogućujemo učenicima koji dolaze k nama da u opuštenoj atmosferi pišu domaću zadaću i ponavljaju gradivo za pisane i usmene provjere znanja. Naglasak je na radu u manjim skupinama, kako bi se učiteljice mogle i individualno posvetiti djeci i njihovim potrebama. „Mjesto gdje nestaju sve školske brige“, slogan je kojim se vodimo, a svakako smatramo, poučene vlastitim iskustvom i radu s djecom, da je redovito pisanje domaćih zadaća, barem od 1.do 4. razreda, osnovni preduvjet za znanje i uspjeh, ali i za usvajanje osnovnih radnih navika.

Petra kao majka dvoje djece dodaje kako je i u njenom slučaju vrlo teško kada roditelj sam pokušava napraviti nešto s djecom. Kroz smijeh

nam kaže da iako je i sama učiteljica, njena joj djeca vrlo često znaju reći da „ona ne zna dobro riješiti zadatak“ ili da „njihova učiteljica to nije objasnila na taj način  i da to sigurno nije tako kako ona kaže“.

Vrlo često nam roditelji dolaze na informacije sa sličnim pričama, a jako puno njih upisuje djecu u produženi boravak, što zbog posla i radnog vremena, ali i zbog atmosfere u školi u kojoj će djeca uglavnom odraditi domaće zadaće na koje bi se kod kuće teško „natjerali“, dodaje Matea. Kada se pisanje domaće zadaće i učenje odvija uz kontinuiranu podršku i aktivno praćenje učitelja, djeca su suradljiva i pokazuju interes. Nema distraktora poput TV-a i mobitela kao kod kuće i dugoročno se počnu osjećati bolje i uspješnije kada i sami uvide da njihov kontinuirani rad i trud pokazuje rezultate.

Ljubav kao motivacija Kako bi se djeca u UčiLabu osjećala ugodno i zadovoljno, svaki dan će imati na raspolaganju osvježavajući prirodni napitak i zdravi „snack“, a slobodno će vrijeme nakon učenja i pisanja domaćih zadaća moći iskoristiti na kreativan način. Obje magistre primarnog obrazovanja, s dugogodišnjim iskustvom rada u jednoj velikogoričkoj školi uvjerene su da će roditelji prepoznati dobrobiti UčiLaba. Kada ih pitamo što ih motivira da i nakon škole rade sa školarcima, jednoglasno kažu –ljubav. Ljubav prema djeci nas pokreće, kao i želja da današnjim generacijama, pred kojima stoji jako puno izazova, olakšamo ovo đačko doba koje bi zaista trebalo biti najljepše, a ne najstresnije. Djevojke u pripremi imaju i brojne radionice kojima

će moći pristupiti roditelji i djeca, no ne žele još otkriti sve detalje. Nešto mora biti i iznenađenje, kažu nam.

Kako se razgovor s djevojkama iz UčiLaba primicao kraju, pažnju nam je privukla zanimljiva radionica još jedne učiteljice i kolegice iz Lumidee - Ane. Oprema malih znanstvenika, eksperimentalni pribor, a ponajviše smijeh djece orio se prostorijom dok su emitirali erupciju vulkana. Voditeljica Tinker Labs centra u Velikoj Gorici, vođena vlastitim roditeljskim iskustvom i željom da djeci omogući kvalitetno, poticajno i kreativno okruženje za učenje, posvetila se radu s najmlađima kroz inovativne edukacijske programe. Tinker Labs je edukativni centar koji kroz STEAM radionice potiče dječju znatiželju, kreativnost i istraživački duh. Programi su namijenjeni djeci od 3 do 14 godina i temelje se na učenju kroz igru, eksperimente i praktičan rad u manjim skupinama, uz individualizirani pristup svakom djetetu, kaže nam vesela i simpatična učiteljica Ana.

Osmijeh na dječjim licima nakon razgovora s ovim mladim učiteljicama govorio je više od 1000 riječi. Želimo im puno sreće u njihovom radu, a sve zainteresirane roditelje pozivamo da se jave na kontakt mail: lumidea.vg@gmail.com, ucilab. vgorica@gmail.com, velikagorica@tinkerlabs. hr te prijave svoje dijete što prije na željeni program. Grupe se popunjavaju iz dana u dan i zato s prijavom svakako ne čekajte predugo. Njihov rad možete pratiti i na sljedećim linkovima: UčiLab, Tinker Labs i Lumidea

Foto: Perica Marina

Laboratorij koji pomiče granice i gradi budućnost Hrvatske

Velikoj Gorici postoji prostor u kojem se tišina ne podrazumijeva, nego se mjeri. Tamo zvuk nije smetnja, nego dokaz. Tamo se ne gleda samo što nešto jest, nego koliko može izdržati. U tom prostoru, između metala, preciznosti, optike, računalnih sustava i strogo kontroliranih postupaka, počinje priča o tvrtki Kavur i o Proof House-u, Centru za namjenska ispitivanja i razvoj. Priča koja je istodobno lokalna i europska, obrtnička i institucionalna, tehnička i politička, praktična i simbolična.

Vođeni Miroslavom Kavurom i Krešimirom Grljevićem, Kavur je tvrtka kakvu bi mnogi opisali jednom rečenicom: servis, trgovina i održavanje oružja. No, u kontekstu Proof House-a stoji puno šira slika. Proizvodnja, istraživanje, certificirana obrada, razvoj i strpljivo građenje infrastrukture koje Hrvatskoj otvara vrata u Commission Internationale Permanente (C.I.P.) pour l'épreuve des armes à feu portatives. Odnosno, međunarodna komisija osnovana 1914. godine u gradu Liègeu u Belgiji, koja postavlja jedinstvena pravila za ispitivanje vatrenog oružja i streljiva te priznanje žigova među državama članicama. Za javnost, C.I.P. je možda samo kratica, ali za industriju to je cijeli okvir. Ono omogućuje da se ispitano oružje i streljivo priznaju preko granica, da proizvođači ne moraju dokazivati ono što je već dokazano i da država ima jasno uređenu institucionalnu osnovu za sigurnost i tržište. Upravo zato posjet veleposlanika Kraljevine Belgije, Williama De Baetsa, ima posebnu težinu. On nije protokolarni čin; on je znak da priča o Centru za namjenska ispitivanja i razvoj više nije samo lokalna ambicija, nego dio europske tehničke i institucionalne mreže. Prema službenoj C.I.P. proceduri, pristupanje nove države zahtijeva službenu notifikaciju preko Kraljevine Belgije, nacionalnu regulativu, pravni okvir i popis ispitnih ustanova i laboratorija. Posjet veleposlanika potvrđuje da Hrvatska nije samo promatrač u toj mreži i da Proof House više nije samo lokalna radionica ili tvrtka za servis oružja. On je temelj

buduće nacionalne infrastrukture, odnosno, neovisnog i međunarodno priznatog ispitnog centra. To nije samo pitanje birokracije već pitanje industrijske suverenosti, brzine razvoja i sposobnosti da domaći proizvođači, istraživači i korisnici imaju infrastrukturu u vlastitoj zemlji. Kao što veleposlanik William De Baets naglašava: „Ne mogu sve zemlje imati obrambenu industriju, ali trebamo barem europsku obrambenu industriju bez da uvozimo čipove iz Kine i radare iz SAD-a. Dakle, trebamo imati barem europsku autonomiju“. No, možda je jednako važno i to što se ovdje ne govori samo o oružju. Kada se priča o Kavuru zaokruži, postaje jasno da je njihova djelatnost mnogo šira. Riječ je o tvrtki koja se bavi i površinskim zaštitama, keramičkim premazima i tehnologijama koje imaju primjenu daleko izvan oružarskog svijeta. Cerakote nije samo estetski sloj. To je tehnologija zaštite. A zaštita je univerzalna potreba. I zato njihova ekspertiza ne završava na cijevima i mehanizmima. Ona se prelijeva u automobilsku industriju, moto-opremu, sanitarne elemente, računalne dijelove i druge tehničke proizvode u kojima je važna otpornost, trajnost i precizna obrada. Iz te perspektive, Kavur nije “tvrtka za oružje” u užem smislu, nego tehnička proizvodno-istraživačka sredina koja svoje znanje koristi u više sektora. Istraživanje buke, primjerice, možda je najneočekivaniji dio ove priče, ali i on je još jedan primjer kako se resursi Proof House-a koriste višestruko. Ako imate iskustvo mjerenja brzine, tlaka

i balističkih reakcija, onda nije veliko odstupanje ući i u mjerenje buke, frekvencija i utjecaja na okoliš. U jednoj fazi razvoja, oprema za mjerenje buke došla je kao posljedica europskog projekta usmjerenog na smanjenje buke u šumskim područjima, kako bi se štitila divljač i ljudi. I tako je oprema, nabavljena za jedan projekt, otvorila vrata novom području djelovanja. Na taj način nastaje prava laboratorijska kultura – ne kupujete uređaj samo za jedan projekt, nego stvarate bazu koja može služiti i drugim istraživanjima. Kako sami kažu: „Mi smo inovatori. Imamo čak i neke patente sada u čekanju. Istražujemo i razvijamo proizvodnju.“ Zato se za Proof House može reći da ima bazu u oružju, ali lepezu u istraživanju, ispitivanju i razvoju. To je možda najtočniji opis njihove pozicije. Oružje je polazište, ali ne i granica. Sigurnost je jezgra, ali ne i jedina tema. Tehnologija nije samo za internu uporabu, nego i za širu industrijsku primjenu. Veliku ulogu u cijeloj priči ima i obrazovanje. Suradnja sa Strojarskim fakultetom nije formalnost nego sastavni dio projekta. U ovakvim pothvatima fakultet i industrija ne stoje jedan nasuprot drugome. Oni se nadopunjuju. Fakultet donosi metodologiju, teoriju, mjerljivost i znanstveni okvir. Tvrtka donosi praksu, probleme iz stvarnog svijeta, opremu i potrebu da rješenja budu primjenjiva odmah. Upravo iz takve simbioze može nastati laboratorij koji nije samo prostor za testiranje nego i centar znanja, suradnje i razvoja.

To je važno i zbog toga što se priča o Proof House-u ne svodi na jednu osobu ili jedan proizvod. To je priča o generacijama iskustva, o ljudima koji su 30 godina u poslu, o stručnjacima koji znaju što znači precizna obrada, o dugotrajnom razumijevanju tržišta i o timu koji je iz male radionice uspio doći do razine na kojoj se razgovara s međunarodnim institucijama.

I zato je Proof House važan više nego što se na prvi pogled čini. U prostoru gdje se svaki pucanj pretvara u podatak, a svaki podatak u odluku, nastaje nešto mnogo veće od laboratorija. Nastaje dokaz da ozbiljne stvari mogu nastati i ovdje. U Velikoj Gorici.

KREĆE GRADNJA KRUŽNOG TOKA KOD SVETE HELENE

NA SNAGU STUPA PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA. RADOVI BI TREBALI TRAJATI PET

Na raskrižju županijskih cesta ŽC 3016 i ŽC 3017 te kraka čvora Sveta Helena s autocestom A4 kreće izgradnja novog kružnog toka. Radovi počinju u ponedjeljak, 16. ožujka, a prva faza donosi privremenu regulaciju prometa uz mobilne semafore. Investitor projekta je Županijska uprava za ceste (ŽUC), vrijednost radova iznosi oko 1,1 milijun eura s PDV-om, a završetak se očekuje za pet mjeseci, odnosno sredinom srpnja ako sve bude teklo prema planu. Već s početkom radova na snagu stupa i privremena regulacija prometa. U prvoj fazi radova, koja će trajati od 16. ožujka do 30. travnja, promet će se kroz zonu gradilišta odvijati naizmjenično jednim prometnim trakom. Vozila će propuštati mobilni semafori, a prema potrebi promet će regulirati i radnici na terenu.

Zona radova bit će duga oko 150 metara, a promet će se kroz nju propuštati naizmjenično iz različitih smjerova. U razdobljima većeg opterećenja moguće je prilagođavanje trajanja zelenog svjetla kako bi se brže rasteretili smjerovi s većim prometom, posebice onaj s autoceste A4. Cilj je omogućiti što protočniji prolazak vozila, uključujući i kamione, bez potpunog zatvaranja prometnice. Podaci pokazuju da ovim pravcem u prosjeku prolazi više od 3 tisuće vozila dnevno. Stoga, kako bi se izbjegla veća zadržavanja, semafori će se prilagođavati stvarnoj situaciji na terenu. U razdobljima kada je promet jači iz smjera autoceste A4 i ŽC 3016, tim smjerovima može se produžiti trajanje zelenog svjetla, dok će u suprotnom smjeru ono biti kraće. Istovremeno će se paziti da se zadrži sigurnosni razmak između prolazaka vozila kroz zonu radova. Prema procjenama, kolone vozila u pravilu ne bi trebale biti dulje od same zone radova, odnosno oko 150 metara, no u slučaju većih gužvi predviđena je dodatna ručna regulacija prometa kako bi se situacija što brže normalizirala. Tijekom trajanja radova vozači se pozivaju na oprez, poštivanje privremene signalizacije i dodatno strpljenje, osobito u vršnim prometnim opterećenjima.

Moja županija

TRADICIONALNI KONCERT

TAMBURAŠKOG ORKESTRA

HRT-A U KRAVARSKOM

U župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Kravarskom u petak, 17. travnja 2026. godine s početkom u 18 sati održat će se 32. tradicionalni koncert u čast hrvatskim braniteljima.

Na koncertu će nastupiti Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije uz goste, izvodeći sakralne i domoljubne pjesme. Riječ je o događaju koji se kon -

tinuirano održava od 1992. godine, kada su ga u ratnim okolnostima pokrenuli pripadnici topničke postrojbe B1 iz sastava 153. brigade Hrvatske vojske, u suradnji s Glazbenom proizvodnjom HRT-a.

I danas, ova tradicija nas podsjeća da iz teških vremena može proizaći nešto lijepo i trajno, što se pamti i prenosi generacijama.

Skupština ZŽ:

Za 27 škola ide 150 milijuna €

Održana je sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije na kojoj je prihvaćeno Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2025. godine, a istaknuto je kako je Zagrebačka županija iz NPOO-a do sada ugovorila 91 milijun eura za izgradnju i dogradnju 18 školskih objekata za prelazak na jednosmjensku nastavu.

Osvrnuvši se na dodatne prijavljene projekte, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić naglasio je kako očekuje da će Županija realizirati 27 školskih objekta ukupne procijenjene vrijednosti 150 milijuna eura.

- S takvim iznosom kao i brojem projekta, Zagrebačka županija je najuspješnija županija u Hrvatskoj - zaključio je Kožić. Članovi Županijske skupštine primili su na znanje izvješća o poslovanju Doma zdravlja Zagrebačke županije i SB Naftalan u 2025. godini, te prihvatili odluku o sukcesivnom pokriću gubitaka obje zdravstvene ustanove. Tako će Zagrebačka županija, kako je već i planirano u proračunu za 2026. godinu, za pokriće gubitka iz prethodnih godina u ukupnom iznosu od 2,6 milijuna eura Domu zdravlja Zagrebačke županije ove godine doznačiti 1,7 milijuna eura, zatim 2027. godine 576 tisuća eura, a 2028. godine 400 tisuća eura. Za 443 tisuće eura gubitka iz prethodnih godina, Zagrebačka županija će SB Naftalan sukcesivno doznačiti ove godine 137 tisuća eura, 2027. godine 156 tisuća eura, a 2028. godine 150 tisuća eura.

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije osigurala je iz EU fondova do sada najveći iznos bespovratnih sredstava i to 2 mil-

ijuna eura za projekt „ReNatura u Zagrebačkoj županiji“ kojim će biti obuhvaćena restauracija Creta Dubravica, zatim staništa ribe crnke u šumi Žutica, skloništa za šišmiše u Turopoljskom lugu, kao i travnjačkih staništa Odranskog polja. Članovi Skupštine dali su suglasnost ravnateljici JU Zeleni prsten Tatjani Masten Milek da potpiše ugovor s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije. Članovi Skupštine prihvatili su

IZVJEŠĆA I AKTUALNI SAT

Izvješće o radu Povjerenstava za zaštitu prava pacijenata u 2025 godini, kao i Izvješće o radu Županijskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda za 2025. godinu iz kojeg je vidljivo da je župan prošle godine proglasio tri prirodne nepogode nastale uslijed mraza i suše, a koje su nanijele štete u poljoprivredi.

Na dnevnom redu Skupštine našao se i niz izvješća o godišnjem izvršenju programa financiranja udruga iz različitih djelokruga - poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode, ljudskih prava, civilnog društva, međunarodne suradnje, duhovnosti i dr.

Na aktualnom satu vezano uz županijske natječaje, vijećnike je zanimalo kada će biti raspisani natječaji i koliko je sredstava osigurano za poduzetnike, poljoprivrednike, gradove i općine, kao i eko projekte škola i vrtića. Iz sfere školstva pitanja su se odnosila na imenovanje školskih odbora, najam sportske dvorane u Rakitju te potpisivanje aneksa ugovora za stipendiste nastavljače. Iz sfere prometa pitanja su se odnosila na sanaciju cesta na području Vrbovca, mogućnost izgradnje nogostupa i autobusnog stajališta u Svetoj Nedelji te plan radova Županijske uprave za ceste na području Dugog Sela. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na obnovu zgrada javne namjene oštećenih u potresu, gospodarenje otpadom i divlje deponije, početak radova na energetskoj obnovi Doma zdravlja Zagrebačke županijeIspostava Velika Gorica, sanaciju grijanja u zdravstvenom objektu "Zaprešić-sjever", izgradnju pogona za preradu mesa u Klinča Selima, visinu prihoda koju Županija ostvaruje od prodaje državnih nekretnina te sufinanciranje rada trenera u sportovima s loptom.

Obrtnički forum 'Kako opstati,

OBRTNICI SU TEMELJ LOKALNOGA GOSPODARSTVA I VAŽNO JE ZAJEDNO TRAŽITI RJEŠENJA ZA IZAZOVE, ISTAKNUTO JE

Uorganizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije u Društvenom domu Strmec održan je 9. Obrtnički forum Zagrebačke županije, tradicionalni godišnji susret obrtnika i poduzetnika s ciljem razmijene iskustava, predstavljanja ovogodišnjih županijskih natječaja i razgovora o aktualnim temama iz sfere obrtništva. U ime Zagrebačke županije forumu je nazočio zamjenik župana Ervin Kolarec koji je naglasio da je u ovogodišnjem županijskom proračunu za razvoj poduzetništva i obrtništva osigurano tri milijuna eura bespovratnih potpora.

KLJUČNA PITANJA

- U tijeku je javni natječaj za poduzetnike početnike za koje je osiguran ukupan iznos od 400 tisuća eura bespovratnih potpora, a u travnju će biti raspisani natječaji za dodjelu bespovratnih sredstva za jačanje konkurentnosti odnosno proizvodne i neproizvodne djelatnosti poduzetnika ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura te pola milijuna eura za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte - rekao je Kolarec, naglasivši kako je Zagrebačka županija po nizu gospodarskih pokazatelja na drugome mjestu u državi zahvaljujući upravo izuzetno dobrom radu i poslovanju obrtnika i gospodarstvenika.

- Na ovogodišnjem Obrtničkom forumu Zagrebačke županije otvaramo pitanja koja su ključna za opstanak i razvoj obrtništva, od obrazovanja i zapošljavanja do očuvanja identiteta naših gradova jer su obrtnici temelj lokalnog gospodarstva i važno je da zajedno tražimo konkretna rješenja za izazove s kojima se susrećunaglasio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb, Antun Trojnar, dodavši kako je suradnja između obrtnika, Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije kroz ovaj forum primjer zajedničkog djelovanja prema boljitku i napretku obrtništva u regiji. Trojnar je istaknuo kako je početkom godine održan Zagrebački obrtnički sajam koji je pokazao da je interes mladih za obrtnička zanimanja velik, a što je zadnjih nekoliko godina potvrđeno i popunjenim upisnim kvotama u srednjim školama.

TEMATSKI PANELI

U sklopu Foruma održana su i dva tematska panela posvećena aktualnim izazovima obrtništva. Prvi panel otvorio je pitanje nedostatka radne snage i usklađenosti obrazovanja s potrebama tržišta rada, dok je drugi panel bio posvećen ulozi obrtništva u očuvanju identiteta, tradicije i budućnosti gradskih središta odnosno razvoju kontinentalnog turističkog sektora.

agrebačka županija dodijelit će javna priznanja domaćim i stranim pojedincima i pravnim osobama, zaslužnima za gospodarski, društveni i kulturni razvoj Zagrebačke županije te njeno promicanje u zemlji i svijetu. Natječaj za dodjelu javnih priznanja otvoren je do 30. travnja 2026. Prijedlog za dodjelu javnih priznanja Zagrebačke županije mogu podnijeti članovi Županijske skupštine, Župan, građani, udruge građana, poduzeća, vjerske zajednice, kul-

turne, sportske i druge ustanove. Predloženi kandidati trebaju biti istaknuti pojedinci ili pravne osobe koji su svojim kontinuiranim i izuzetno značajnim gospodarskim, kulturnim, znanstvenim, stručnim, umjetničkim, pedagoškim ili drugim javnim radom dali trajan doprinos i postigli izuzetne rezultate trajne vrijednosti na unaprjeđenju stanja i razvitka pojedinih djelatnosti u Zagrebačkoj županiji te njenoj međunarodnoj promidžbi. Također, budući dobitnik javnog priznanja

treba u svojoj sredini uživati ugled uzorna djelatnika i stručnjaka ili da je posebno zaslužan za Zagrebačku županiju i Republiku Hrvatsku u promicanju njenog suvereniteta, samostalnosti i samobitnosti.

ŽIVOTOPISI I OBRASCI

Kao jedan od kriterija navodi se i ostvaren rezultat u ukupnom gospodarskom ili društvenom razvitku Zagrebačke županije koji je mjerljiv. Jedan predlagatelj može predložiti do dva kandidata, a prijedlog za

dodjelu javnih priznanja mora sadržavati životopis predloženog kandidata za dodjelu javnog priznanja, odnosno odgovarajuće podatke za pravnu osobu koju se predlaže za dodjelu javnih priznanja uz temeljito obrazloženje razloga predlaganja, odgovarajuću dokumentaciju i podatke o predlagatelju na obrascu. Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da se jave na natječaj odnosno da predlože kandidate za ovogodišnje dobitnike javnih priznanja do 30. travnja 2026.

KOLUMNA

PUT DO USPJEHA

Trebam ti se sviđati

ad sam bio mali, mama mi je često govorila da sam trebao biti vatrogasac - uvijek sam bio taj koji je “gasio” požare među drugima i pomirivao ih.

Lekcija koju sam naučio je da nema potrebe da se bilo tko u mom društvu osjeća loše. Nisam bio miran dok nisam pronašao način kako da to postignem s drugima. Neizmjerno sam zahvalan svojim roditeljima što su usadili to potrebu u mene. Ali sam isto tako svjedočio nizu situacija kad im ta potreba nije donijela dobro. Kad je trebalo sagledati stvari iz druge perspektive i donijeti drukčiju odluku.

Iako se šalim na vlastiti račun govoreći kako su moje dvije “super” moći da imam loš smisao za humor i da sporo učim (i dalje radim na njima), ono u što sam siguran je da mogu ostvariti dobar kontakt s drugima i da mogu pozitivno utjecati na druge. Sve mi se češće događa da dobijem poruke od nepoznatih ljudi koji mi kažu da su pročitali neki od mojih tekstova i da im je to pomoglo da donesu neku važnu odluku. Potreba da me “voli” osoba preko puta mi je u tom pomaže, jer znam da uvijek idem iz iskrene pozicije, a to je da prije svega razumijem svijet te druge osobe. Samo o toj temi bih mogao pisati danima. Ali ta ista potreba, mi je u poslovnom svijetu donijela niz izazova ili da budem konkretniji, problema i propusta, kojih sve više postajem svjestan - što spoznajem više samog sebe. Legendarni motivacijski govornik Jim Rohn je rekao: “Ako ćete raditi na svom poslu, stvoriti ćete dovoljno za život. Ali ako ćete raditi na sebi, stvoriti ćete bogatstvo.”

Tako sam tek nedavno “otkrio” da je potpuno normalno da se u pregovorima ne moramo nužno osjećati dobro. Bitno je da se druga strana osjeća dobro, ako želimo “voditi” prego-

PIŠE:

Siniša Drobnjak poduzetnik

vore u željenom smjeru.

Tu moj princip “bitno mi je da me druga strana voli”, potpuno pada u vodu.

U pregovorima se ne možemo voditi osjećajem “da nas druga strana prihvaća i voli”, jer će vješt pregovarač upravo tu potrebu iskoristiti protiv nas.

Činjenica da se ne osjećamo dobro u pregovorima nam govori da nismo popustili svojoj potrebi da budemo prihvaćeni od druge strane i da smo na dobrom putu.

Zvuči gotovo paradoksalno, ali upravo je to jedno od mojih najvećih otkrića u raskrinkavanju potrebe da budem “prihvaćen i voljen” u biznisu.

Slično je i u odnosu sa zaposlenicima - ljude zapošljavamo da ostvaruju dogovorene ishode radnog mjesta na koje smo ih dogovorno postavili.

Ako ne ostvarujemo planirane ishode, ne ostvarujemo ni planirane prihode i dobitsabotiramo samu svrhu postojanja i pokretanja biznisa.

Nismo ih zaposlili da čujemo niz priča, izgovora i pogrešno shvaćenih dogovora, odnosno nismo ih zaposlili da čujemo priču zašto se nešto što se trebalo dogoditi nije dogodilo, i zašto se dogodilo nešto što se nije trebalo dogoditi.

Ili kako bi moj mentor Keith Cunningham rekao: “Stvarnost i činjen

uacijama mi moja potreba da se “sviđam” osobi preko puta, predstavlja većeg protivnika od moje najljuće konkurencije s najnižom cijenom proizvoda, koji možete platiti kad budete htjeli.

U poslu nam trebaju ishodi. Trebaju nam ljudi koji mogu ostvariti željene ishode. Trebaju nam “A” igrači. Trebaju nam pravi ljudi na pravim mjestima.

Ako imamo pogrešnu osobu na pogrešnom mjestu - stvar je vrlo jasna. Nedavno me kontaktirala klijentica sa pitanjem što da radi s osobom koja po svemu što mi je rekla, ne pripada tom timu. Ako ne dijelimo iste vrijednosti i ako ne ostvarujemo željene ishode ili ih ostvarujemo uz preveliku cijenu za ostale članove tima, ta osoba treba napustiti tim. Stvar je kompleksnija ako imamo dobru osobu na krivom mjestu - tu imamo prostora da pronađemo mjesto na kojem će ta osoba ostvariti svoj puni potencijal.

Ali svaki put kad odlučimo prihvatiti izgovore i priče zašto se nije dogodilo ono što se trebalo dogoditi, svaki put kad popustimo svojoj potrebi da se osoba preko puta osjeća dobro, bez obzira na propustenanosimo štetu toj osobi, sebi i svim drugim zaposlenicima. Snižavamo svoj standard i počinjemo prihvaćati osrednjost, umjesto izvrsnosti.

Znam da se neki neće složiti s mojim promišljanjima i “halucinacijama” na ovu temu, ali to i nije svrha mog pisanja.

Ne pišem zato da bi se drugi složili sa mnom. Pišem da se distanciram od svojih izazova i da ih pogledam drugima očima. Ako pri tom pomognem nekom drugom u sličnoj dilemi i situaciji, tim bolje. Primarno, želim pomoći samom sebi.

Jel kako kaže Jim Rohn: “Radeći na sebi, stvaramo bogatstvo.” Pri tom nije rekao “materijalno” bogatstvo. Mudar čovjek taj Jim Rohn.

Na prestižnom natječaju Hrvatske radio televizije "Najljepši školski vrtovi" upravo je škola iz Pokupskog osvojila prvo mjesto i Zlatnu povelju HRT-a.

U snažnoj konkurenciji vrtića, osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i obrazovnih centara diljem zemlje, ova je nagrada veliko priznanje za trud, kreativnost i predanost cijele škole.

Iz škole ističu kako je riječ o iznimnoj časti i ponosu, posebno zbog velikog broja kvalitetnih prijava iz cijele Hrvatske. Međutim, ovaj prestižni naslov nije došao slučajno, riječ je o vrtu koji se godinama pažljivo uređuje i razvija. Odrađena je i svečana dodjela vrijedne na-

grade, koju su preuzeli ravnateljica škole Štefica Facko Vrban i pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije Ivica Radanović. Uz Zlatnu plaketu i zastavu, škola je nagrađena i jednodnevnim izletom na Krk, novčanom nagradom te bonsaijem u vrijednosti od 250 eura. Snimka emisije o dodjeli nagrada bila je emitirana 29. ožujka na Trećem programu HRT-a.

LOKALNA BAŠTINA

Školski vrt OŠ Pokupsko rezultat je dugogodišnjeg rada, planiranja i zajedničkog truda učenika, nastavnika i lokalne zajednice. Svaki njegov dio pažljivo je osmišljen

OSIGURAN BESPLATAN

TAXI ZA ŽENE KOJE SE LIJEČE OD RAKA

Žene oboljele od raka koje se liječe u zagrebačkim bolnicama za odlazak na kemoterapije, imunoterapije i terapije zračenjem mogu koristiti besplatan taksi prijevoz. Iz udruge

Nismo same pozvali su žene s područja Velike Gorice koje se liječe od raka i potreban im je prijevoz na terapije, da im se jave s podacima na mail info@nismosame.com. Besplatan taksi prijevoz za oboljele žene udruga je pokrenula prije osam godina. U osam godina provedbe projekta osigurano je 40.450 besplatnih taksi vožnji za 1.253 korisnice, u ukupnoj vrijednosti 417.077,50 eura.

Cilj projekta "Nisi sama - ideš s nama!" je ženama oboljelima od raka omogućiti siguran i dostojanstven prijevoz na terapije, ali i ukazati na činjenicu da uz medicinsko liječenje postoji niz dodatnih potreba onkoloških pacijenata. Posebnu ulogu u provedbi projekta imaju taksisti Udruge 1717, koji od samog početka sudjeluju kao partneri projekta i omogućuju da usluga prijevoza bude sigurna, pouzdana i dostupna ženama u trenucima kada im je najpotrebnija.

Predsjednica udruge, Ivana Kalogjera, istaknula je da će se nastaviti zalagati da ova usluga bude dostupna u cijeloj Hrvatskoj, ali i da dugoročno bude uključena u sustav zdravstvenog osiguranja, kao što je praksa u razvijenim zemljama.

i njegovan. Upravo zato ovaj vrt dan as predstavlja primjer kako spojiti obrazovanje, ekologiju i tradiciju u jedinstvenu cjelinu. Posebnu vrijednost vrtu daje krušna peć, izrađena uz pomoć udruge Kupa – rijeka života, koja simbolizira povezanost s tradicijom i lokalnom baštinom. Na samom ulazu posjetitelje dočekuje mural koji prikazuje ključne elemente identiteta mjesta i škole. Vrt je prepun cvijeća, ukrasnog bilja i zavičajnih stabala. Ekološki projekti i očuvanje tradicije Ova škola već godinama aktivno sudjeluje

NAJLJEPŠI ŠKOLSKI VRT U HRVATSKOJ SMJESTIO SE U POKUPSKO

Krušna peć, mural, ukrasno bilje i drvored zavičajnih stabala za nagradu

u edukativnim i ekološkim projektima u suradnji s Klubom žena Pokupsko i udrugom Kupa – rijeka života, uz podršku Zagrebačke županije.

POVEZIVANJE S PRIRODOM

Kroz projekt "Eko detektivi", učenici su učili o važnosti očuvanja rijeke Kupe i zaštiti okoliša. Osim toga, realiziran je i projekt "Pokupski tradicijski obed", kojim su oživjeli običaje iz vremena kada su se poslovi obavljali ručno, a žene donosile obroke radnicima na polju.

Dugogodišnja tradicija projekta HRT-a Ekološko-obrazovni projekt "Najljepši školski vrtovi" provodi se od 1994. godine

olaskom ljepšeg vremena mnogi građani započinju poljoprivredne radove, što uključuje i spaljivanje biljnog otpada.

Iako se ova praksa često koristi, ona može postati ozbiljan uzrok požara otvorenog prostora i opasnosti za okolinu. Vjetar, nepripremljenost za širenje vatre ili ostavljanje vatre bez nadzora samo su neki od faktora koji mogu dovesti do nesreća velikih razmjera, upozoravaju iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Povećan broj intervencija, smanjena šteta

Vatrogasci i ove godine bilježe velik broj požara otvorenog prostora povezanih sa spaljivanjem biljnog otpada.

OVAJ VRT NIJE SAMO ESTETSKI PROSTOR, NEGO JE I UČIONICA NA OTVORENOM

u organizaciji Hrvatske radiotelevizije u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te brojnim partnerima.

Projekt je pokrenut s ciljem poticanja djece na povezivanje s prirodom i vlastitim zavičajem, osobito nakon ratnih godina kada su se mnogi učenici vraćali u svoje domove.

Kako ističe urednica projekta Đurđica Čočić, riječ je o jednom od najdugovječnijih projekata HRT-a koji kontinuirano okuplja učenike, nastavnike i širu zajednicu.

HRT je već objavio novi natječaj za izbor najljepšeg školskog vrta za 2026. godinu.

Prijave su otvorene do 22. travnja, odnosno do Dana planeta Zemlje.

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, od 1. siječnja do 10. ožujka zabilježeno je 701 intervencija, što je povećanje od 29,8 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

S druge strane, ukupna izgorjela površina u 2026. godini iznosi 1.189 hektara, što je smanjenje od 15,3 % u odnosu na 2025. godinu. Ovaj podatak upućuje na bržu reakciju vatrogasnih snaga, ranije otkrivanje požara i učinkovitije gašenje u početnoj fazi, što je pozitivan pokazatelj učinkovitosti vatrogasnog sustava.

Zašto je spaljivanje biljnog otpada opasno?

Spaljivanje biljnog otpada je zastarjela i vrlo opasna praksa. Plamen se

lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje, čime dolaze u opasnost imovina i ljudski životi. Osim toga dim smanjuje vidljivost vozačima i ugrožava prometnu sigurnost, spaljivanje zagađuje zrak, tlo i vodu te negativno utječe na biljni i životinjski svijet. Ekološka rješenja Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje, već kompostira. Kompostiranje biljnog otpada omogućuje prirodni prihranjivač za vrtove, smanjuje troškove i doprinosi sigurnosti. Biljni otpad se također može odložiti u reciklažnim dvorištima, čime se doprinosi održivom gospodarenju otpadom i očuvanju okoliša. Kaznene odredbe

Projekt i dalje okuplja brojne obrazovne ustanove koje kroz vrtlarstvo, ekologiju i zajednički rad razvijaju svijest o očuvanju prirode i kulturne baštine.

UČIONICA NA OTVORENOM

Uspjeh Osnovne škole Pokupsko pokazuje koliko predanost, zajedništvo i ljubav prema prirodi mogu rezultirati iznimnim postignućima.

Njihov vrt nije samo estetski prostor, već i učionica na otvorenom, mjesto učenja, tradicije i održivog razvoja. Ova nagrada potvrđuje da se trud isplati te služi kao inspiracija drugim školama diljem Hrvatske da nastave ulagati u svoje zelene oaze.

Za odgovorne osobe koje uzrokuju požare propisane su stroge kazne. Kazne za izazivanje požara iznose od 1.990 eura do 19.900 eura, a moguć je zatvor do 60 dana. Ako se požar izazove iz nehaja počinitelju prijeti kazna od 260 eura do 1.990 eura. Ako vatru ugrori nečiji život ili dovede u opasnost imovinu, kazna može biti do tri godine zatvora Apel građanima Vatrogasci pozivaju građane da se ponašaju odgovorno i pridržavaju zakonskih propisa. Ako primijetite požar, odmah pozovite vatrogasce na 193 ili Centar 112. Djelujmo odgovorno i spriječimo nastanak požara koji ugrožavaju našu sigurnost i okoliš, apeliraju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Ljekarne savjetuju

PROLJETNI UMOR sveobuhvatan pristup energiji, stresu i prilagodbi organizma

olaskom proljeća očekujemo više energije i bolje raspoloženje, no mnogi tada osjećaju suprotno – umor, manjak koncentracije i pad motivacije. Proljetni umor zapravo je fiziološki odgovor organizma na brze promjene koje se odvijaju u kratkom razdoblju.

Produljenje dana, veća izloženost svjetlu i porast temperature utječu na cirkadijalni ritam i hormonalnu ravnotežu, osobito na odnos melatonina i serotonina. Organizam prelazi iz zimskog “usporenog” režima u stanje povećane metaboličke aktivnosti, čime rastu energetski zahtjevi, dok kronični stres dodatno opterećuje sustave oporavka.

Zbog toga proljetni umor treba promatrati kao kombinaciju poremećenog biološkog ritma, povećane potrošnje energije i smanjene otpornosti organizma. Upravo zato pristup treba obuhvatiti regulaciju ritma, prehranu, upravljanje stresom i podršku staničnoj energiji.

1. Cirkadijalni ritam – temelj energije

Jedan od ključnih, a često zanemarenih čimbenika jest izloženost svjetlu. Jutarnja izloženost prirodnom svjetlu pomaže u regulaciji unutarnjeg biološkog sata te usklađuje lučenje hormona koji upravljaju budnost i san.

Već 20–30 minuta boravka na dnevnom svjetlu u jutarnjim satima može:

• poboljšati razinu energije tijekom dana

• smanjiti osjećaj umora

• unaprijediti kvalitetu sna

Bez ovog temeljnog koraka, učinak ostalih intervencija često ostaje ograničen.

2. Metabolizam i kretanje – aktivacija “uspavanog” sustava

Nakon zimskog razdoblja organizam se često nalazi u stanju smanjene metaboličke aktivnosti. Tjelesna aktivnost pritom djeluje kao snažan signal za aktivaciju energetskih sustava i postupno “buđenje” metabolizma.

Ne mora biti intenzivna – redovita šetnja, lagani trening ili vožnja bicikla dovoljni su za:

• aktivaciju mitohondrija

• povećanje razine energije

• učinkovitiju iskorištenost hranjivih tvari Kretanje je jednostavan, ali iznimno učinkovit alat za ublažavanje proljetnog umora.

3. Mikronutrijenti – često podcijenjen čimbenik umora

Zimski mjeseci često su povezani sa smanjenim unosom, ali i nižim razinama ključnih mikronutrijenata. Manje svježih namirnica, boravak u zatvorenom prostoru i smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti mogu dovesti do suptilnih, ali klinički značajnih deficita koji se često manifestiraju upravo kroz umor, manjak koncentracije i pad energije.

Najčešći nedostaci uključuju:

• vitamin D – važan za imunosni sustav, ali i regulaciju energije i raspoloženja; njegov manjak često je prisutan nakon zimskih mjeseci zbog smanjene izloženosti suncu

• magnezij – sudjeluje u više od 300 enzimskih reakcija, uključujući one povezane s energetskim metabolizmom i funkcijom živčanog sustava; njegov manjak može se očitovati kroz umor, napetost i lošiji san

• vitamini B skupine – ključni su za pretvorbu hrane u energiju, osobito na razini stanice; njihov deficit može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti i smanjenoj mentalnoj jasnoći

• željezo – važno za prijenos kisika i stvaranje hemoglobina; i blagi manjak može rezultirati smanjenom izdržljivošću i kroničnim umorom

Nedostatak mikronutrijenata najčešće se ne očituje kao bolest, već kroz nespecifične simptome poput umora i smanjene energije, koji se često zanemaruju ili pripisuju svakodnevnom stresu.

Njihova korekcija, putem prehrane ili ciljane suplementacije, može dovesti do značajnog poboljšanja. 4. Stres – skriveni “potrošač” energije

Kronični stres jedan je od ključnih čimbenika koji pojačava proljetni umor. Dugotrajna aktivacija stresnog odgovora povećava potrošnju energije i nutrijenata te smanjuje sposobnost oporavka organizma.

Na biokemijskoj razini, povišeni kortizol remeti regulaciju glukoze, narušava kvalitetu sna i smanjuje učinkovitost mitohondrijske proizvodnje energije. Istovremeno dolazi do povećane potrošnje mikronutrijenata poput magnezija i vitamina B skupine. Zbog toga organizam teže prelazi u stanje regeneracije, što se očituje kao umor, pad koncentracije i osjećaj iscrpljenosti. Jednostavne intervencije, poput svjesnog disanja, kratkih pauza i smanjenja digitalnog opterećenja, mogu pomoći u regulaciji živčanog sustava i poboljšati oporavak.

5. NAD+ i stanična energija – novo područje interesa

U novije vrijeme sve više pažnje privlači uloga molekule NAD+ (nikotinamid adenin dinukleotid), koja ima ključnu ulogu u

proizvodnji energije na staničnoj razini. Riječ je o koenzimu koji sudjeluje u brojnim metaboličkim procesima, osobito unutar mitohondrija, gdje se stvara ATP – osnovna “valuta” energije u organizmu.

NAD+ je važan za:

• stvaranje ATP-a

• procese popravka DNA

• regulaciju oksidativnog stresa i stanične otpornosti Njegova razina prirodno opada s godinama, ali i pod utjecajem kroničnog stresa, upalnih procesa i povećanih energetskih zahtjeva. U takvim uvjetima može doći do smanjene učinkovitosti stanične proizvodnje energije, što se očituje kao umor i sporiji oporavak. NAD+ nije ključan samo za proizvodnju ATP-a, već i za aktivaciju sirtuina – enzima koji popravljaju DNA i upravljaju procesima staničnog čišćenja (autofagija).

U kontekstu proljetnog umora, gdje organizam prolazi kroz fazu prilagodbe, optimalna razina NAD+ može imati važnu ulogu u održavanju energije i metaboličke ravnoteže.

Na tržištu su dostupni dodaci prehrani koji sadrže njegove prekursore i mogu doprinijeti povećanju razine NAD+ u stanicama, poput nikotinamid ribozida (NR) i NMN-a. Ovi dodaci prehrani mogu biti vrlo korisni kod osoba s izraženim umorom, povećanim stresom ili smanjenim kapacitetom oporavka, ali i za očuvanje vitalnosti.

6. Podrška eliminacijskim sustavima – metabolički "reset" Pojam “detoks” često se pogrešno interpretira kao ekstremna dijeta ili kratkotrajna metoda čišćenja organizma, dok u kontekstu proljetnog umora zapravo označava podršku jetri i limfnom sustavu, koji su tijekom zime često opterećeni. Kada su eliminacijski putevi usporeni, dolazi do nakupljanja metaboličkih nusproizvoda, što se očituje kao umor, osjećaj težine i “brain fog”.

Za učinkovit “reset” ključni su:

• gorko povrće i krstašice – podrška jetrenoj detoksikaciji

• adekvatna hidratacija i kretanje – aktivacija limfnog sustava

• zeleno lisnato povrće – antioksidativna zaštita

Bez učinkovitih eliminacijskih sustava, i suplementacija može imati ograničen učinak jer optimalna funkcija stanica ovisi o ravnoteži između stvaranja i uklanjanja metaboličkih produkata.

7. Dodatni pristupi:

• Intermitentni post može doprinijeti poboljšanju metaboličke fleksibilnosti i osjetljivosti na inzulin, čime se potiče učinkovitije korištenje energije.

• Prehrana bogata antioksidansima, uključujući povrće, voće i druge izvore fitonutrijenata, pomaže u smanjenju oksidativnog stresa i podržava funkciju stanica.

• Adaptogene biljke, poput rhodiole, mogu imati pozitivan učinak na regulaciju odgovora na stres, osobito kod osoba koje osjećaju kronični umor ili mentalnu iscrpljenost.

Ovi pristupi mogu dodatno podržati organizam, osobito u razdobljima povećanih energetskih zahtjeva.

Zaključak – umor kao signal, ne problem

Proljetni umor nije nešto što treba brzo “riješiti”, već signal prilagodbe organizma. Najučinkovitiji pristup uključuje regulaciju cirkadijalnog ritma, kvalitetan san, redovito kretanje, korekciju mikronutrijenata i upravljanje stresom.

Dodaci prehrani, uključujući NAD+ prekursore, imaju svoje mjesto, ali prvenstveno kao nadogradnja osnovnih navika.

Savjet ljekarnika je započeti s temeljima – snom, dnevnim svjetlom, kretanjem i mikronutrijentima – dok se suplementacija uvodi individualno.

Proljeće tako može postati prilika za svjesno “resetiranje” organizma i ulaganje u dugoročnu energiju i otpornost.

Slike: Generirano pomoću

RUKOMET

Goričani na poziciji koja vodi u Europu

Nakon sjajnog otvaranja Lige za prvaka, domaće pobjede protiv Nexea, rukometaši Gorice ipak su ušli u "normalni" ritam. Uključuje to očekivani poraz na gostovanju kod Zagreba, a u tu se kategoriju može svrstati i remi s Dugim Selom, kao i domaća pobjeda protiv Trogira, u utakmici u kojoj su Goričani doslovno blistali te na kraju slavili s deset golova viška.

Mogu naši rukometaši žaliti za propuštenom prilikom u

Sesvetama, gdje su doživjeli tijesan poraz, za nešto manje toga imaju žaliti u porazu od Nexea u Našicama, da bi na kraju dosad odrađenog niza učinak ispao - vrlo zadovoljavajući! Gorica je u Ligu za prvaka ušla s ciljem da bude prva do nedodirljivih Zagreba i Nexea, da se "potuče" sa Sesvetama za treće mjesto, ali prije svega da bude u četiri najbolja, što vodi u europska natjecanja. Četiri utakmice prije kraja je četvrta...

Na koračić do ostanka, pogled sad ide ka vrhu

JOŠ ČETVRTINA U ZADNJIH DEVET KOLA NOGOMETAŠI GORICE ĆE S PLUS 11 ISPRED

VUKOVARA, ALI I NA MINUS 6 DO EUROPE...

POBJEDA UPISALI SU OVE

SEZONE KOŠARKAŠI

GORICE, A DESETI PORAZ DOŽIVJELI SU U OMIŠU, U UTAKMICI

KOJA JE IZRAVNO

ODLUČIVALA O MJESTU MEĐU ČETIRI

NAJBOLJA. OMIŠ JE SLAVIO S 29 KOŠEVA

RAZLIKE, GORICA

NEĆE U POLUFINALE

REMI I POBJEDA PA ONDA I DVA PORAZA

Gostujući remi kod Stupnika, domaća pobjeda protiv Jaske-Vinogradar i poraz u gostima kod Zeline i doma od Naftaš Ivanića učinak su nogometaši Mraclina ovog proljeća. Trenutačno su 10. momčad 4. NL Središte.

Nogometaši Poleta ušli su u prvenstveno proljeće u Premier ligi Zagrebačke županije kao vodeća momčad, no već u prvoj utakmici morali su prepustiti tron.

U Kloštar Ivaniću je bolji bio domaćin, koji je time i preuzeo čelnu poziciju, dok je Buševčanima preostalo samo - dalje pobjeđivati!

To na Zvrniku i čine, u sljedeće tri utakmice skupili su maksimalnih devet bodova, što je zadržalo Polet

na drugome mjestu, minus dva kod Kloštra i na plus jedan pred Sutla-Ladučem. S maksimalnim učinkom od četiri proljetne pobjede u tu borbu za vrh uključio se i Lukavec, koji ima šest bodova manje od vodećega Kloštra, odnosno četiri manje od Poleta. Buna, Klas, Jelačić, Lomnica i Turopoljac smjestili su se u tri boda, a Gradići su i dalje na pretposljednjemu mjestu, na plus devet od Strmca.

TITULA ZA NAŠE STOLNOTENISAČE

Stolnotenisači Velike Gorice zabilježili su u 11. kolu Prve hrvatske lige 16. pobjedu u 17. mečeva i tako potvrdili svoju vodeću poziciju, odnosno osvojenu titulu prvaka.

oliko je toga stalo u samo tri prvenstvena kruga, toliko posebnih detalja, trenutaka za izdvajanje, da je zapravo i nevjerojatno da nogometaši Gorice imaju još cijelu jednu četvrtinu prvenstva ispred sebe. A iza sebe, što je puno važnije, imaju 27 kola u kojima su, usudili bismo se reći, ostvarili prvi i osnovni zacrtani cilj - osigurali ostanak u ligi! Počelo je, sjetit ćemo se, onom promjenom travnjaka koja je dovela do nikad viđenih specifičnosti u rasporedu odigravanja utakmica. Prvih šest kola tako je Gorica odradila u gostima, što je dosad nezabilježeno, da bi nakon toga slijedilo čak devet domaćih utakmica zaredom. Što je također, naravno, dosad nezabilježeno. U tom nizu domaćih utakmica zabilježen je i najlošiji rezultatski niz, budući da je Gorica povezala četiri poraza u mjesec dana.

POBJEDA ZA POVIJEST

Međutim, događalo se tijekom ove sezone i jako dobrih stvari, odrađen je cijeli koloplet zbivanja koji je doveo do ovih velikih i jako teško dostižnih 11 bodova više od Vukovaraca devet kola prije kraja. Među osam ovosezonskih prvenstvenih pobjeda ugurale su se tako i one protiv Hajduka na domaćem terenu (1-0), kao i povijesna prva pobjeda u gostima kod Dinama (2-1), nakon koje je svoje oproštajne retke ispisao Nenad Črnko do tog trenutka jedini predsjednik u 16 i nešto godina postojanja kluba. Črnko je, dakle, zaključio svoju eru pobjedom koja će se pamtiti, a konce

je u ruke preuzeo novi vlasnik kluba Ilija Karamatić sa svojim suradnicima. Trebalo se u svemu tome snaći, trebalo je prilagoditi funkcioniranje kluba željama i idejama novog čelnog čovjeka, a pritom i odrađivati posao na terenu.

JOŠ DA JE I PRŠIR ZABIO...

Išle su te dvije priče usporedno, svaka sa svojim usponima i padovima, sve dok se "ponos grada" nije stabilizirao u oba segmenta - i na terenu i u uredima. Kad se to i dogodilo, kad su stvari sjele na svoje mjesto, kad se na sve sigurnije izvedbe u prvenstvu nadovezao i plasman u polufinale Kupa, rodio se i optimizam koji je donosio samopouzdanje, ali i rezultate. Uspjela je Gorica uvjerljivo slaviti u Puli, uspjela je i povezati nekoliko utakmica bez poraza, a konačni "klik" organiziran je za domaći ogled s prvakom Rijekom u posljednjoj rundi treće četvrtine prvenstva. Pobjeda 4-0 u sudaru s "europskom Rijekom" spada u red najuvjerljivijih u goričkoj prvoligaškoj povijesti, a da je kapetan Pršir uspio pogoditi s bijele točke, bila bi sama na vrhu te liste. Našla se tako Gorica, devet kola prije kraja, na sedam bodova od trećega mjesta, pa preostaje jedino nadati se da će momčad Marija Carevića sezonu dovršiti u "riječkom" izdanju. Gorica bi bila puno više na tablici da nije promašivala najviše velikih prilika u ligi, ali prostora i vremena za put prema gore i dalje ima.. Tu je, naravno, i polufinale Kupa s Dinamom, i to doma, a to je nova prilika za ispisivanje povijesti u jednoj čudnovatoj sezoni... (mv)

BRAVO, ODBOJKAŠI OK GORICA IDUĆE ĆE SEZONE IGRATI U ELITNOM RANGU. S OBZIROM NA SVE OKOLNOSTI, RIJEČ JE O USPJEHU KOJI JE OSTVAREN - SRCEM...

Piše: Marko Vidalina

dbojka je Velikoj Gorici donijela prvi i zasad jedini trofej, Kup Hrvatske kojeg su osvojile djevojke iz Azene bio je i ostao jedinstven pothvat u povijesti goričkog sporta. Velika Gorica bila je i ostala dom ozbiljnijih odbojkaških faca poput Vinka Dobrića, Snježane Ušić i njezine kćeri Senne, Rade Malevića, Timofeja Žukovskog… Poveznice odbojke i Velike Gorice, dakle, puno su snažnije od samog postojanja sjajne Azene. I zato posebno vesele lijepe vijesti iz velikogoričke odbojke, ovoga puta iz muške odbojke. OK Gorica plasirala se u Superligu, u elitni rang hrvatske odbojke, dokazavši pritom da je srce ponekad jače od razuma i logike. Do promocije u najviši rang došli su mimo većine očekivanja, ali i u uvjetima koji nisu u skladu s uspjesima poput ovoga.

NI GLADNI NI ŽEDNI...

- Da, istina je da uvjeti za rad nisu idealni, daleko od toga, ali ovdje je pobijedila ljubav prema odbojci. Svi mi u klubu ludi smo za odbojkom, razmišljamo o njoj praktički 24 sata na dan, a to se vidi i na ovom rezultatu - kaže Marko Barunović, 44-godišnji Velikogoričanin koji stoji iza ovog velikog uspjeha. Naravno, pobjede su ostvarivali igrači,

SUPERLIGA, EVO NAS!

Igrači igraju besplatno, zagrijavaju

se u hodniku, treniraju tri puta na tjedan, a trener ima - 22 godine?!

predvođeni trenerom, ali predsjednik Barunović tu je glavna pokretačka snaga. Već dugi niz godina, bilo kao igrač, bilo kao onaj koji smišlja kako preživljavati u zahtjevnim okolnostima...

- Postojao je ranije klub koji se zvao Velika Gorica, a ovaj postoji od 2007. godine. Ja sam dio kluba od 2011., prvo kao igrač, a posljednjih desetak godina sam predsjednik. Sjećam se da sam u klubu zatekao šestoricu seniora i šestoricu kadeta, a sad imamo klub koji se plasirao u najviši rang hrvatske odbojke, dok s mlađim kategorijama redovito sudjelujemo na državnim prvenstvima - govori Barunović.

A sve to događa se sa sredstvima koja su neusporedivo manja nego u klubovima s kojima se bore, pogotovo u usporedbi s onima s kojima će se boriti sljedeće sezone.

- Evo, govorit ću sasvim ot voreno: mi od naše Zajed nice sportskih udruga do bijemo osam tisuća eura godišnje. Ne mjesečno, nego godišnje, za cijelu sezonu! Niti jedan naš igrač ne dobiva ni eura, od prvog do zadnjeg dečki igraju isključivo iz ljubavi prema

GODIŠNJE OD ZAJEDNICE DOBIJEMO 8000 EURA I IZ TOGA IZVLAČIMO MAKSIMUM

SVI SMO MI LUDI ZA ODBOJKOM, TIME BI SE MOGAO OBJASNITI OVAKAV

odbojci i zadovoljni su time što ne ostanu gladni i žedni, jer za pojesti i popiti uvijek bude. Funkcioniramo skromno, putujemo po Hrvatskoj i uživamo u svemu tome, koliko god nije jednostavno - ističe predsjednik novog Superligaša.

'TRENIRA' SE I UZ KAVU

Superligaša od osam tisuća eura godišnje, da ponovimo još jedanput... - Naša sportska zajednica ima nešto manje od 60 članica, ne znam točnu brojku, a mi smo na 38. mjestu po visini iznosa kojeg dobijemo. Znam da imamo prvoligaša u nogometu, znam da rukometaši već godinama igraju prvu ligu, ali nisam baš sigu-

ran da ima još 36 klubova čiji su rezultati bolji od naših... No dobro, zahvalni smo Zajednici na svakoj podršci, nadamo se da ćemo je imati i u budućnosti, a moram istaknuti i da nam je Grad više puta izlazio u susret kad se ukazivala potreba - kaže prvi čovjek našeg odbojkaškoga kluba. Da cijela priča o ovom uspjehu ne bude filmska samo iz financijskih razloga, ima tu i drugih detalja. Recimo, u najviši rang hrvatske odbojke plasirala se momčad koja ima tri termina tjedno za trening! Tri puta po sati i pol. A ta tri treninga vodi dečko koji ima 22 godine?! - Da, rođen sam 2003. godine, ali imam već dvije godine trenerskog iskustva. Zbog

teške ozljede koljena više nisam mogao igrati, tako da sam se rano prebacio u trenere. Nemamo puno vremena i prostora za rad, ali pokušavamo maksimalno iskoristiti sve što imamo - kaže trener Gašpar Škorić-Budimir i dodaje: - U tih sat i pol vremena po terminu moramo i donijeti stupove, postaviti mrežu, odraditi sve pripremne radnje, pa štedimo vrijeme kako god znamo i možemo. Dolazimo na trening nešto ranije, pola sata prije početka zagrijavamo se u hodniku dvorane, sve kako bismo gubili što manje vremena. Treniramo jako dobro, dečki su predani i posvećeni, a puno toga odradimo i mimo treninga. Na svakoj kavi pričamo o odbojci, svakog protivnika analiziramo, posebno se pripremamo, a to je donijelo rezultate.

Kapetan Matej Šakota četiri je godine stariji od njega, ali takvih nema previše. - Ja sam s 26 godina treći, najstariji igrač ima 29, sve ostalo su mladi igrači zaljubljeni u odbojku, željni rada i dokazivanja, svjesni okolnosti u kojima funkcioniramo. Sve o tome govori da Ivan Čičak, dečko iz Siska koji je i dalje srednjoškolac, na svaki trening dolazi vlakom, pa ga kupimo na stanici, a poslije treninga lovi zadnji noćni vlak... Kad vidiš da netko ima takvu volju, povuče i druge. Ne živimo odo odbojke, ali odbojka je svima nama velika ljubav i strast - govori Šakota. Trebat će ljubavi i strasti i u Superligi, a dobro bi došlo i poneko pojačanje. - S nekim igračima već razgovaramo, sigurno ćemo se pojačati, a želja je u prvom redu dovesti mlade igrače, koji se kod nas mogu razvijati. Imamo nekoliko domaćih, naših igrača, a volio bih da im se priključi i Stjepan Sokol, dečko iz Kravarskog koji je sad u Mladosti. U svakom slučaju, pripremit ćemo se najbolje što možemo, ali ako i ispadnemo, neće biti smak svijeta - zaključuje predsjednik Marko Barunović.

VLAKOM NA TRENINGE

Trofej je donijela Goričanka Tina Zuanović Petrović

Marko Barunović dio

odbojkaškoga

je još od 2011.

Savršena sedmica vozila do Obrezine

završnici jesenskog dijela sezone u jedinstvenoj 1. ŽNL nogometaši Posavca, kluba iz općine Orle, povezali su pet pobjeda i time najozbiljnije istaknuli kandidaturu za osvajanje titule i promociju u viši rang. Da su pripreme ove zime odrađene na pravi način bilo je jasno nakon čistih pobjeda nad Meštricom i Milkom Trninom na otvaranju proljetnog dijela, a jednako tako bilo je jasno i da niz pobjeda ne može trajati vječno. Zaustavljen je

već na idećem koraku, u domaćem ogledu s lokalnim rivalom Mladosti iz Obrezine, koji je završio bez golova i bez pobjednika. Nije to ništa bitno promijenilo na vrhu tablice, koji je i dalje u rukama Posavca, sa dva boda više i jednom utakmicom manje od drugoplasiranog Rakovca. Velika Mlaka, Kupa, Turopolje i Mladost Obrezina su u mirnoj zoni, a probuđena Meštrica s tri pobjede se na dnu izjednačila s Dinamo Hidrelom.

U raljama Dinama

BUĐENJE! NOGOMETAŠI KURILOVCA U LOŠEM

NIZU NAKON

UTAKMICE ZA

POVIJEST, ALI I NEŠTO DUŽE OD TOGA...

inamo je došao i prošao, više od tisuću navijača Kurilovca ispratilo je povijesnu utakmicu četvrtfinala Kupa Hrvatske s maksimirskog juga, a već u tim prvim trenucima, i prije nego što se napustilo hodnike Maksimira, rodilase jedna misao puna strepnje:

- Uh, samo da sad, kad je sve gotovo, ne budemo u kanalu sljedećih mjesec dana...

Bila je to proročanska misao, jer nepunih mjesec dana nakon Dinama nogometaši Kurilovca su baš tamo, u kanalu! Serija je krenula tri dana kasnije, u domaćem ogledu protiv Bistre, koji su gosti dobili 1-0 i otvorili niz poraza koji traje i dalje. Kod Zagorca u Krapini tjedan dana poslije doživjeli su Kurilovčani novi poraz (3-1), još tjedan dana poslije bodove je s Udarnika odnijela Trešnjevka (1-0), a onda je još došao i dramatičan poraz od vodećeg Vrapča u gostima (2-1). Dakle, ni boda nakon Dinama...

Kurilovčani u danima i tjednima bili hit, o njima se pričalo, njih se hvalilo, tapšalo po ramenu, uz njih se bilo zgodno vezati. Danas, nepunih mjesec dana poslije, nitko se neće fotkati s dresom Kurilovca za potrebe društvenih mreža, a i atmosfera u klubu je bitno drukčija. Dečki s Udarnika definitivno su upali u "Dinamove ralje" u smislu teškog povratka u stvarnost, no ta je priča još i malo dublja. Naime, nakon one čudesne pobjede nad Istrom, Kurilovec je dobio još samo jednu utakmicu, i to protiv HAŠK-a tri dana nakon Istre. Bilo je to još 8. studenog, prošlo je od tad gotovo pet mjeseci...

Već

Dres za SAD! Kako je nastao i rastao brend od kockica...

OD AMERIKE DO AMERIKE NA MUNDIJALU ĆE HRVATSKA

NASTUPATI U DRESOVIMA IZRAĐENIM PO UZORA NA ONE IZ PRVE UTAKMICE. IMAMO SVE DRESOVE OD 1990. DO DANAS...

Hrvatski nogometni savez i Nike predstavili su nove dresove hrvatske reprezentacije, u kojima će Vatreni igrati na Svjetskom prvenstvu u Kanadi, SAD-u i Meksiku.

Nova kolekcija objedinjuje bogatu hrvatsku nogometnu tradiciju i suvremene tehnološke inovacije, uz jasnu inspiraciju jednim od ključnih trenutaka nacionalne nogometne povijesti - utakmicom protiv SAD-a 1990. godine, prvom u novijoj hrvatskoj povijesti. Upravo taj osjećaj ponosa, zajedništva i patriotizma utkan je u dizajn novih dresova.

PREPOZNATLJIVI KVADRATIĆI

- Novi dresovi imaju snažnu poveznicu s povijesnom utakmicom protiv SAD-a, što uistinu ima veliku simboličnu vrijednost s obzirom na to da smo prošle godine obilježili 35 godina od te nezaboravne utakmice, a ove je godine SAD jedan od domaćina turnira. Važno je čuvati uspomenu na te događaje, utakmice i ljude koji su stvarali povijest hrvatskog nogometa te sam siguran da će igrači i navijači s ponosom nositi ovaj dres, koji još jednom naglašava koliko je hrvatska reprezentacija posebna sa prepoznatljivim kvadratićima - izjavio je predsjednik HNS-a Marijan Kustić. Prvi dres donosi prepoznatljivi hrvatski

'KOCKASTA'

VARIJANTA

DRESA BRZO

SE PRIMILA

I POSTALA

HRVATSKA

PREPOZNATLJIVOST

uzorak crveno-bijelih kvadratića u profinjenijoj i manjoj izvedbi, , a drugi dres donosi tamnoplavu varijantu s toniranim kvadratićima, stvarajući snažan i elegantan vizualni identitet.

- Iako sam imao sreću 194 puta odjenuti najljepši dres na svijetu, , a ovaj me jako podsjeća na onaj iz 1990.. Svi smo puno puta vidjeli te povijesne scene, kad je započela nevjerojatna priča hrvatske nogometne reprezentacije. Ovaj dizajn podsjeća me na velikane koji su postavili temelje današnjih uspjeha. Dres je moderan, lagan i ugodan za igru, ali najvažnije je što zadržava ono najvažnije, prepoznatljivi hrvatski identitet. Nosit ćemo ga s velikim ponosom, kao i svaki do sada - izjavio je kapetan Luka Modrić.

VENTILACIJA I REGULACIJA

Poseban detalj na unutarnjoj strani dresa nosi poruku "Obitelj", koja simbolizira zajedništvo reprezentacije, navijača i cijele nacije, na kojem se inzistira. Novi dresovi izrađeni su uz primjenu Nikeove inovativne Aero-FIT tehnologije, koja omogućuje optimalnu ventilaciju i regulaciju temperature tijela u zahtjevnim uvjetima natjecanja. Korištenjem naprednih materijala i procesa recikliranja, dresovi su ujedno dio održivog pristupa proizvodnji sportske opreme.

S najvećih kvadratića dosad prešli smo na najmanje dosad...

Glasnović je u 2025. godini postao svjetski prvak i ekipno i pojedinačno

Puška je moja sudbina!

A supruga ima pitanja...

Piše: Marko Vidalina

On je olimpijski pobjednik iz Rija 2016. godine, on je svjetski rekorder u svojoj disciplini, jedan od najvećih frajera u svijetu streljaštva općenito, i svjetski i europski prvak, i pojedinačno i timski... On je i najbolji sportaš Hrvatske za prošlu godinu, a samim time je i, što je za ovu našu priču posebno važno, najbolji sportaš Zagrebačke županije u 2025. - Jako mi je lijepo biti dio sportske zajednice Zagrebačke županije, ali ja sam dio te sportske obitelji već jako dugo. Na streljani u Lukavcu sam počeo s ozbiljnim treninzima, u pokupski bazen još od rane mladosti sam dolazio u lov, a praktički još od 2012. sam i stanovnik Zagrebačke županije, budući da sam se u Jastrebarsko oženio, tamo sam i osnovao klub... Tu sam doma - rekao je Josip Glasnović gostujući u serijalu "Sport Zagrebačke županije". Klub nosi njegovo ime, odnosno inicijale, a "J. G. Team" u ovom trenutku okuplja desetak strijelaca iz cijele Hrvatske. Želja je, naravno, raditi s mladima, dodatno popularizirati sport čija popularnost ionako konstantno raste, ali za takvo što tek se moraju stvoriti preduvjeti.

PRVA HRVATSKA MEDALJA

- Već duži niz godina radimo na projektu streljane u Jastrebarskom. Zatražili smo državnu zemlju, sve uvjete smo ispunili, a sad je ostala još lokacijska dozvola. Nadam se da će sve to biti završeno ove godine i da ćemo uskoro imati jednu modernu streljanu u Jaski, gdje bismo mogli odrađivati treninge, ozbiljno raditi s mladima, organizirati kampove i natjecanja, možda čak i svjetska i europska prvenstva, zašto ne? - otkriva planove Josip.

JOSIP GLASNOVIĆ NAJBOLJI SPORTAŠ HRVATSKE ZA 2025., SAMIM TIME I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, OTKRIO NAM JE KAKO SE ZALJUBIO U STRELJAŠTVO, KAKO JE IZ DUBRAVE OTIŠAO U JASKU, ALI I KAKVE VEZE SUPRUGA IMA SA USPJESIMA...

Josip je sportaš godine za 2025. u svojoj Jaski, u županiji, ali i u državi

Glasnovići su iz Dubrave, Josip i njegov brat Anton odrastali su u kvartu kojeg prate razne priče i mitovi, ali i u obitelji u kojoj je puška uvijek bila tu negdje... - Otac je lovac, pa smo brat i ja kao klinci išli s njim u lov. Streljanu smo prvi put vidjeli u Karlovcu, smještenu odmah pokraj lovačkog doma. Krenuli su me nagovarati da probam, na kraju sam pristao, probao i od deset goluba pogodio jednog!

Ali tu se krenula rađati ljubav... Počeli smo ići na streljani, skupljati za pušku, malo po malo, da bi već 2003. završio kao treći na Europskom prvenstvu za juniore. Malo to ljudi zna, ali ta moja bronca bila je prva medalja u letećim metama koja je došla u Hrvatsku! - priča Glasnović. Nakon toga slijedila su svjetska i europska juniorska srebra, zatim i seniorska svjetska bronca, pa peto mjesto u Pekingu 2008., na prvim Olimpijskim igrama. U Londonu četiri godine poslije nije bio,

PAMTIM DA SAM 2012.

ŽELIO ČAK I ODUSTATI, A 2016. SE DOGODIO RIO...

NAJVEĆA

MI JE ŽELJA

STRELJANA U JASKI. TO BI

PRIVUKLO I MLADE U NAŠ SPORT

ali medalje su se nastavile nizati, najčešće zlatne, da bi kruna stigla tog ljeta 2016. u živopisnom Rio de Janeiru. Iako, samo četiri godine ranije umalo je "sviran kraj". - Bilo nam je teško, nije bilo novca, otac je sve to financirao, tako da sam 2012. čak i razmišljao da odustanem od svega. Srećom, 2013. javili su se talijanski sponzori iz Berette, imali smo ugovor i s tvornicom streljiva, a na taj način bilo je puno lakše funkcionirati. Kad su počele dolaziti i svjetske i europske medalje, kad je na sve to došao i Rio, shvatio sam da je ovaj sport moja sudbina. I danas sam zaista sretan što je tako, što mogu živjeti od sporta kojeg volim - ističe Glasnović.

SPONZORI KAO SPAS

Pojava sponzora važna je ovdje, naravno, iz više desetaka tisuća razloga. Godišnje.

- Rabljena puška stoji oko pet-šest tisuća eura, nova Beretta je oko sedam-osam, ali ima ih i do 20-30 tisuća

što pušku kupiš jednom i možeš je imati tijekom cijele karijere. Uz redovan servis, naravno - govori Josip i nastavlja: - Prsluk košta do 250 eura, naočale i do 300, a slušalice su oko sto eura. Jedna serija goluba je sedam eura, a možeš ih ispucati i do deset dnevno. Nakupi se toga... Godišnje ispucam oko 30.000 metaka, što je puno, ali konkurencija u inozemstvu zna ispucati i puno više, čak i duplo više. Pomaže nam i Zajednica, i Grad, i klubovi, pokušavamo stalno olakšati strijelcima.

MENTALNA PRIPREMA

Osim tisuća i tisuća ispucanih metaka, za uspjeh u streljaštvu bitno je i biti fizički, a pogotovo mentalno spreman. A tu se priča opet vraća na djevojku zbog koje je Josip i došao u svijetu županijskog sporta. - Puno radim na mentalnoj pripremi. Supruga je karijeru žrtvovala zbog mene, pa se upustila u psihološku pripremu sportaša. Magistrirala je psihosocijalno savjetovanje, i to na temu "Emocionalna inteligencija u sportu", a mi radimo na principu pitanja. Kako? Svatko od nas je pod raznim utjecajima, često i negativnim, a s pitanjima koje si možeš postaviti odbacuješ takve utjecaje. Radimo na tome već godinama i rekao bih da se rezultati vide. Fizička sprema je važna, jer puška ima četiri kilograma, a podignem je 200 ili 300 puta svaki dan, ali mentalna je možda još i važnije. Ipak smo mi na streljani sami s puškom, znamo da ovisimo sami o sebiopisuje Glasnović. Dijete je zagrebačke Dubrave, živopisnoga kvarta, a porijeklo vuče s Janjeva. - Naravno, u Dubravi je bilo svega i svačega, ali prošlo je to pokraj nas. Imam takvo prezime da sam na neki način uvijek bio zaštićeni u kvartu, ali bio sam i dobar klinac, ha, ha... A u Janjevu više nemam nikoga, sva rodbina je tu - zaključuje Josip.

Foto: Sanjin Vrbanus