Reporter 419-22.09.2022.

Crtice

Još jedno ljeto je iza nas, još jedna sezona kiselih krastavaca morala je potpisati ka pitulaciju u naletu rujna punog događa ja, sadržaja, života općenito. Djeca su krenula u vrtiće i škole, godišnji odmori su završili, a to se itekako osjeti i na gradskim ulicama.

Osjeti se, istovremeno, i sve veći propuh u novčanicima, jer inflacija udara snažno i nemilosrdno, neizvjesna vremena su pred nama, a u svemu tome bit će posebno važno zadržati sav mogući optimizam koji se može odnekud izvući. I uživati u malim stvarim, u trenucima koji čine živ ot, ovakav kakav jest, barem za nijansu ljepšim, pitkijim, ugodnijim.

Isplatilo se tako i otići na rođendanski koncert Zakona šutnje, obići izložbu star ih automobila ili otići na pistu ZTZ-a vidjeti one najluksuznije koji postoje, a išli su neki i na pješačenje do Bistrice, neki na festival mitologije... O svemu tome u novom Reporteru. vratio u i mitovi

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 22. rujna 2022. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 e-mail:reporter@city-radio.hr160,

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb

„Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade

„Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Oldtimer show oduševio Goricu

Prvi Oldtimer show Turopol je, koji je jučer održan u našem gradu ispred, ali i u široj zoni Muzeja Turopolja, bio je pun pogodak! Prekrasne limuzine iz nekih davnih vremena, oldtajmerski motocikli svih vrsta, oblika i boja, dame u krinolinama, Eicher traktor iz 1957. godine, vojni kamp iz Drugog svjetskog rata, ‘okupirali’ su Trg kralja Tomislava i Šetalište Franje Lučića, na oduševljenje brojnih Unikatnaposjetitelja.starodobna vozila, glazba na sve strane, mažoretkinje, turopol jske delicije na mini obrtničkom sajmu i sunčano vrijeme nakon niza kišnih dana, privuklo je u nedjeljno posli jepodne na tisuće ljudi, koji nisu štedjeli s pohvalama.

- Odlično je, prekrasno, lijepo..Dobar je odaziv, lijepo vrijeme, ima svega, rijetko kad u Gorici se ovak’ nešto događa, pa je

lijepo za vidjeti.

- Jako je lijepo, treba više takvih događanja, ljudi se okupe, popiju si, po jedu, zabave se..Interesantno je, vidjeli smo neke aute koje možete vidjeti samo u filmovima, malo i nostalgično, zaint eresirani su i stari i mladi... Meni je od lično, baš si uređujem dva oldtimer mo tora, zanimljivo mi je ovo vidjeti, zasad sam u publici, ali iduće godine tko zna... - samo su neki od komentara.

DOGAĐAJ ZA CIJELU OBITELJ

Baš sve se ‘urotilo’ kako bi prva mani festacija u organizaciji udruge Oldtim er klub Turopolje uspjela, pa i iznad očekivanja samih organizatora. - Možemo zahvaliti lijepom vremenu, lijepom odazivu naših prijatelja koji su došli sa svojim starodobnim vozilima, sigurno ima 170 vozila, ako ne i 200. Publika je zadovoljna, svi mi prilaze,

SKUPILI UŽIVATIUZAISTAI200GOTOVOSMOVOZILALJUDISUIMALIČEMU

čestitaju, pa sam i ja zadovoljan kad vidim toliko osmijeha na licima. Veli ki broj sugrađana se odazvao, po mo joj procjenu je sigurno i tri tisuće ljudi ovdje. Motivirajuće je to da smo uspjeli ponuditi manifestaciju za čitavu obitelj. Radili smo na tome osam mjeseci. Došli su nam iz desetak gradova iz Hrvatske, iz Ljubljane su stigli naši prijatelji sa svojim Willisima, pa se može pretvoriti i u međunarodni događaj. Uz pokro viteljstvo Grada Velike Gorice, pomoć nam je pružila i Turistička zajednica Zagrebačke županije, a Muzej Turopol ja i TZ Velike Gorice bili su partneri u projektu, koji su nam također puno po mogli i ova priredba je naš zajednički uspjeh - rekao nam je, vidno zadovoljan, predsjednik udruge Vladimir Štarkelj i najavio kako će iduće godine ‘još bolje osmisliti’. Živi bili pa vidjeli... (Goga Kiš)

Foto: TuropoljeklubOldtimer

Do kraja mjeseca učenici srednjih škola mogu podnijeti Zahtjev za ostvarivanje prava na isplatu novčane naknade za nabava udžbenika i ostalih obrazovnih materijala.

Učenici mogu dobiti novčanu naknadu od 800 kuna pod uvjetom da su redovni učenici srednje škole i da imaju preb ivalište na području Grada Velike ZahtjevGorice.zaostvarivanje prava na isplatu novčane naknade Upravnom odjelu za predškol ski odgoj, školstvo i šport podnose učenici samostalno, a za malodobne učenike nji hovi

Počela je nova školska godina, a klupe u našim osnovnim i sred njim školama ponovno su pune, čuje se dječji zamor na školskim hod nicima, ali i na gradskim ulicama. Novi prvašići, ali i svi oni koji imaju već ponešto školskih dana u nogama, oku pili su se u svojim razredima, susreli s učiteljima i nastavnicima, a roditelji su sve to proživljavali svatko na svoj način.

- Danas doista mogu reći da znam kako se osjećaju roditelji naših prvašića, budući da je i moje dijete krenulo u školu - rekao je gradonačenik Krešimir Ačkar i nastavio:

- Emotivan je ovo dan za sve roditelje, ali i za učitelje, jer puno je tu upitnika. Kako će se dijete snaći, kako prilagoditi u novoj sredini… Upravo u tom smis lu sam pozvao i roditelje da zajedno s učiteljima napravimo sve kako bi naša djeca bila sretna i zadovoljna, kako taj osmijeh s kojim su došli u prvi razred nikad ne bude izbrisan s njihovih lica. Zajedništvo svih nas može dovesti do toga - naglasio je Ačkar. Početak nove školske godine mijenja

ritam grada, sve je nekako ljepše, vesel ije i šarenije uz dječji smijeh, ali to sa sobom donosi i dodatnu odgovornost

- Svim učenicima, i prvašićima i svim ostalima, želim puno uspjeha u škol skim klupama, a sve vozače pozivam na dodatni oprez u promet, jer svi zajed no moramo čuvati i paziti našu djecu - apelirao je gradonačelnik. Podaci na razini države kažu da je ove godine u prve razrede upisano rekord

VOZAČE SE POZIVA

PROMETUOPREZDODATANNAU

no mali broj djece, što puno govori o demografskoj slici u Hrvatskoj.

- Zato i radimo sve ono što radimo, zato sve ove demografske mjere, da pokušamo probuditi pozitivne demo grafske trendove, kako bi u godinama pred nama te brojke bile drukčije. Kad je riječ o Velikoj Gorici, s obzirom na njezin rast i širenje, tu problema ne bi trebalo biti, ali moramo vrlo ozbiljno pristupiti tom problemu - istaknuo je Ačkar.

Završeni su izgradnja i opre manje vrtića u Maloj Buni koji je napravljen po na jvišim standardima i primit će ove godine 40 djece u dvije odgojne -skupine.Dugogodišnji san da bi bregi imali svoj vrtić je ostvaren! Prostorije su uređene po najvišim standardima, kao i čitav vrtić i okoliš. Tu će biti smješteno četrdesetak djece u dvije odgojne skupine. Ovo je sad jedan centar mjesta, gdje je uređen i sportski objekt, prostor za iznajmljivanje, uređeno je i preasfaltirano parkiralište. Investicija svih tih radova je bila nešto više od četiri milijuna kuna - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Gradonačelnik je najavio i neke nove -projekte.Prošireni su kapaciteti područnog vrtića Lojtrice u Lukavcu, a ishođena je i građevinsku dozvolu u Dubrancu, gdje je u sklopu škole projektiran dječji vrtić. S time ćemo, vjerujem, pokriti potrebe već iduće pedagoške godine - rekao je.

Što se tiče vrtića u samoj Velikoj Gorici, doznajemo kako zbog ponavljanja nat ječaja radovi kasne u Goričanki.

- U Podbrežnici u Koprivničkoj ulici će radovi biti gotovi do kraja rujna ta na dogradnja u samom gradu je vrijedna de set milijuna kuna - rekao je gradonačel nik ObziromAčkar. kako su, uslijed energetske krize, pojedini gradovi podignuli ili na javili podizanje cijene dječjih vrtića, iz

gradske uprave ističu kako to u Velikoj Gorici neće biti slučaj.

- Roditelji su svjedoci da smo bili jedini grad u zemlji koji je omogućio bespla tan vrtić za roditelje tri mjeseca, samim time najavili smo kako idemo prema onome što smo najavili da nam je to jedan od ciljeva, besplatni vrtići. To je prioritet i naša demografska mjera, od toga nećemo odustati. Bez obzira na bilo kakvo poskupljenje energenata, cijena vrtića u Velikoj Gorici može biti i biti će samo niža. Također ćemo iduće godine, osluškujući potrebe roditelja, ako bude potrebe bit će opet nekoliko mjeseci vrtić besplatan - naglasio je gradonačelnik.

KAMERE I KAZNE Grad staje na kraj ilegalnom otpadu

ivlja odlagališta ot pada postaju sve veći problem na područ ju grada i okolice te smo svakodnevno svjedoci nemarnog odbacivanja otpa da u prirodu. S divljim odlagalištima, pogotovo u centru sela, već se duže vri jeme bore stanovnici Velike Mlake, no i tome je došao kraj jer je u centru mjesta postavljena kamera za nadzor ilegalnog odlaganja otpada.

- Od kad smo ovdje postavili tu solarnu kameru, ovdje smo riješili taj problem. Kako bismo riješili problem odlaganja otpada pokraj naših cesta, u naseljima i drugdje u prirodi, postavili smo dos ad dvadesetak kamera, što solarnih, što lovačkih, a planiramo do kraja godine ukupno 50 kamera - istaknuo je gra donačelnik Krešimir Ačkar.

Na toj su lokaciji u Velikoj Mlaki, djelat nici VG Čistoće morali intervenirati minimalno jedanput tjedno. No, čini se kako je nova kamera urodila plodom. - Činjenica je kako zadnjih tjedana ot kako tu postoje kamere u Velikoj Mlaki više nema intervencija VG Čistoće zbog nelegalno odbačenog otpada. Pokrit ćemo i područje Šćitarjeva, Sajmišta, sve gdje nam ljudi dojavljuju kako im

aju problema - rekao je gradonačelnik. Tom prilikom gradonačelnik je pred stavio i prijedlog Odluke o sprječavanju odbacivanja otpada koja je do 16. rujna bila na Javnom savjetovanju, a uskoro će i pred gradske vijećnike.

- Ovu Odluku o sprječavanju odba civanja otpada s kaznama za počinitel je predložit ćemo na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Tako će onoga koga snimi kamera platiti prvu kaznu 20 tisuća kuna, a ako ponovi prekršaj bit će kažnjen s čak 100 tisuća kuna - naglasio je Ačkar.

Iz Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša ističu kako najveći prob lem stvara građevinski otpad.

- Prilagodili smo tu odluku današnjim potrebama, pa smo pripisali dodatne mjere, jer imamo najviše problema s građevinskim otpadom taj dio nam je najproblematičniji na čitavom goričkom području. Zamolila bih građane da ne zovu razne prijevoznike koji navodno preuzimaju taj otpad i odvoze ga be splatno, no oni ga ne mogu odvesti na reciklažno dvorište i ne platiti, možete samo zamisliti gdje taj otpad završava.

I to je ono što želimo spriječiti - istak nula je pročelnica za urbanizam i zaštitu okoliša Gordana Mikulčić Krnjaja.

red nama su još jedni Dani europske baštine u Velikoj Gorici, koji će se održati od 29. rujna do 14.listopada. Međunarodna je to manifestacija koja ima za cilj širiti svijest o jednakoj vri jednosti i pripadnosti svekolikih identitetskih obilježja zajednica zajedničkoj europskoj baštini. Manifestacija se organizira svake godine na određenu temu kojom se promovira i problematizira stanje, uloga i zaštita baštine, a ove godine je to „Održivost kulturne Otvorenjebaštine“.

ovogodišnjih Dana europske baštine bit će 24.rujna u Gradićima gdje će se održati likovna kolonija

za djecu i mlade „Nariši turopolsku reč“. Četiri dana na kon, točnije 28.rujna u Muzeju Turopolja bit će otvoren je izložbe „Umjetnički vremeplov Muzeja Turopolja“. Još jedna izložba čeka nas 7.listopada u Galeriji Galženica pod nazivom „1.Velikogorički salon: Mapiranje lokalne scene“, a ista izložba bit će postavljena i u Galeriji Pučkog učilišta od 14.listopada.

Vrhunac ove manifestacije bit će od 13. do 15. listopada kada će se u našem gradu održati znanstveni i stručni skup na temu “Održivosti kulturne baštine”, a u sklopu kojeg će biti organizirana stručna ekskurzija po Tur opolju.

Zeleni otoci lokacijeotpadspremnicimasazanatrinoveugradu

POSTAVLJENI POLUPODZEMNI SPREMNICI ZA SAKUPLJANJE OTPADNOG TEKSTILA NA DESET MJESTA U SREDIŠTU GRADA

Prvi polupodzemni spremnici za odvojeno sakupljanje pa pira, plastike, stakla i tekstila, postavljeni su u Velikoj Gorici još 2009. godine na deset lokacija i još uvijek su u funkciji, a ovih dana postavljena su još tri zelena otoka u gradu - kod bloka zgrada u ulici Dragutina Dom janića, kod trafostanice, kod trgovine na Trgu Grada Vukovara, a nakon provjere podzemnih instalacija jedna ku će dobiti postojeći zeleni otok u ulici Vladimira Vidrića kod toplane.

PLASTIKUZAPOSUDEPODZEMNEPAPIRI

IMAT ĆE ZAODPREMNINU5000L

Besplatno

G

rad Velika Gorica i Zagrebačka županija i ove godine sufinan ciraju mikročipiranje pasa i sterilizaciju ženki u iznosu od 600 kuna. Svi zainteresirani građani mogu se jav iti u Specijalističku ambulantu za male životinje „Ava“ ili u Veterinarsku stan icu Velika Gorica.

Veterinari savjetuju kako je čipiranje najbolje napraviti u što ranijoj dobi psa, odnosno najbolje prilikom prvog cijepl

Nejenja.zaboravite da je mikročipiranje pasa je zakonska obveza skrbnika psa, a ka zne su do 6 tisuća kuna. Ovu pogodnost možete iskoristiti najkasnije do 15.listo pada.

- Grad niz godina nabavlja komunal nu opremu, no nakon uvođenja novog sustava gospodarenja otpadom u gradu mnogi su se stanari u zgradama našli u problemu, zbog premalih spremišta za skladištenje i čuvanje tih novih sprem nika za otpad. Kako su se ukopani spremnici pokazali kao najbolje rješen je, prijavili smo određene lokacije, gdje se pokazalo da su najveći problemi, na Javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te smo ishodi li sufinanciranje za nabavu i postav ljanje polupodzemnih spremnika za odvojeno skupljanje različitih vrsta otpada, te dodatno za nabavu rabljenog pres-kontejnera s prešom i kranskom dizalicom, koji se koristi za pražnjenje tog otpada - otkrila nam je pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša, Gordana Mikulčić Krnjaja. Zeleni otok je mjesto na javnoj pov ršini na kojoj su smješteni spremnici za odvojeno sakupljanje otpada, čime se omogućuje iskorištavanje tih vrijednih sirovina, smanjenje količine otpada koji završava svoj ciklus na odlagalištima, te se potpomaže u rješavanju gorućeg problema zaštite okoliša.

Podzemne posude za papir i plastiku imat će zapremninu od 5000 litara, odnosno nadomještaju 20 standardnih posuda od 240 litara, dok su kontejneri za staklo i tekstil zapremnine od 3000 -litara.Dodatno su postavljeni polupodzem ni spremnici za skupljanje otpadnog tekstila na već postojećim lokacijama zelenih otoka u Šenoinoj i Kolarevoj, obzirom da smo zamijetili da se klasični spremnici za tekstil najčešće neov lašteno otvaraju i tekstil se razbacuje po zelenim površinama. Ovo nisu prvi, ni zadnji polupodzemni spremnici za ot pad koje ćemo postaviti. Osluškujemo potrebe građana i u skladu s tim ćemo djelovati - ističe pročelnica Mikulčić Krnjaja.

Ovogodišnja Žirovina u znaku upoznavanja Turopoljskog luga

ŽIRA NI ZA LIJEKA, ALI AKTIVNOSTI NIJE NEDOSTAJALO

ako bi što bolje približili našu povijest, tradiciju i kraj, Plemenita opčina turopoljska, odlučila se ove godine svoju tradicionalnu man ifestaciju Žirovinu učiniti nešto malo drugačijom nego je to bilo prethodnih godina. Naglasak je stavljen na upozna vanje Turopoljskog luga kroz sva osjeti la. Posjetitelji su subotnje poslijepodne mogli provesti u raznim aktivnostima, upoznati se s Velikom Šumom pješice, biciklom, na konju, motornim quadom, kanuom i avionom…

- Želja Plemenite opčine turopoljske oduvijek je bila okupljati ljude pa je i cilj današnjeg druženja na Žirovini pokazati ljudima ljepote Turopoljskog luga. Ove godine, bili smo poprilično ambiciozni pa smo organizirali lov na tartufe, mini biciklijadu, quadovima po šumskim putevima, jahanje konja…naš Turopoljski lug pomalo je zaboravljen kao šuma, a zaista je lijepa i važna. To je ono što smo željeli pokazati i poručiti. Žirovinom pričamo tu priču o vezi tur opoljskog čovjeka i Turopoljskog lugarekao nam je župan Juraj pl.Odrčić.

- Jako nam je drago što je interes za sve aktivnosti, na koje su se ljudi mor ali prethodno prijaviti, je bio iznimno velik. Potrudili smo se uz pomoć Gra da Velike Gorice i Turističke zajednice Zagrebačke županije omogućiti da su sve aktivnosti besplatne. Naša lugar nica Čardak, u okruženju turopoljskih stoljetnih hrastova, zaista je posebno mjesto na kojem su se svi koji su došli, mogli družiti i uživati u gastronomskoj ponudi - zaključio je Odrčić.

Grad Velika Gorica podržao je ovu manifestaciju, a samu organizaciju pohvalio je i gradonačelnik Krešimir -Ačkar.Prekrasno je vidjeti da je Turopoljski lug ponovno oživio. Broj ljudi koji se ovdje okupio pokazuje koliko je ovo poželjno i potrebno u svim našim tur opoljskim zajednicama - rekao je gra Vrijemedonačelnik.je poslužilo organizatore, no vrijeme nikako ne služi našu prirodu. Otkako Plemenita opčina turopoljska prati stanje žira u Turopoljskom lugu, godina nikada nije bila lošija, doznali smo to od aktualnog šumarnika POT-a Damira pl. Brebrića.

- Ovo je u zadnjih deset godina, najgo ra godina. Šuma se već godinama bori s hrastovom mrežastom stjenicom, a suša koja traje već neko vrijeme još je dodatno potencirala ovog nametnika. Stjenica se pojavljuje od lipnja do rujna, konstantno je u krošnjama i uništava hrast toliko da ne može formirati plod. Žir tada ili otpadne prijevremeno ili ga gotovo nema - ispričao nam je Brebrić. A sve to dovodi do toga da Šumarija koja gospodari ovim područjem Ple menite opčine turopoljske, neće imati čime obnoviti šume.

- To će se morati činiti sadnicama iz šumskih rasadnika koji se nalazi u Luka vcu, ali to su sve male količine od oko 800 tisuća biljaka što nije dostatno za goričku podružnicu, a kamoli za Pod ružnicu šuma Zagreb. Ove i još iduće go dine nešto će se moći pošumiti, no 2024. godina bit će teška. Ne znam čime ćemo obnoviti šume - istaknuo je Brebrić.

BAKA MARIJA IZ LOMNICE PROSLAVILA 100. ROĐENDAN!

„VREMENA SU NEKAD BILA TEŽA, ALI LJUDI SU BILI NEKAKO SRETNIJI“

za Marije Stepanić iz Donje Lomnice jedno je cijelo stoljeće života! Velikom proslavom u krugu obitelji i prijatelja, baka Marija je danas proslavila svoj stoti rođendan. Marija je rođena i odrasla u Donjoj Lomnici, a gdje se ujedno i udala te je imala jednu kćer. Danas ima troje unučadi i dvoje praunučadi.

– Super se svi osjećamo i presretni smo, zaslužila je jednu ovakvu proslavu. Baka je puno toga prošla u životu, a vjeru jemo kako je tajna njenog dugovječnog života molitva i njeni unuci i praunuci.

Kada je u pitanju zdravlje slabije čuje, ali dobro se drži s obzirom na godine koje su iza nje – govori nam unuka Nikolina

MnogihRužičić.

se baka Marija danas više i ne sjeća, no neka lica ne zaboravlja. Često unucima priča o godinama i vremenima koje su iza nje.

– Kroz priče kaže baka kako su ljudi nekada bolje i više družili nego kao što je to danas. Vremena su bila teža, ali ljudi su bili sretniji – ističe Nikolina. S poklonom, na rođendansku proslavu stigao je i gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– Kada jedni drugima čestitamo rođendan, uvijek poželimo da doživimo stotu. Gospođa Marija, mi koji je pozna jemo još od malena, znamo da je to ona svojim životom zaslužila ovako lijepe

godine. Živjela je istinski svoj kraj, vjeru i tradicionalne vrijednosti koje bi jedna osoba mogla poželjeti u svome obitel jskom životu – rekao je gradonačelnik prisjećajući se mladosti.

– Sjećam se uvijek lijepih trenutaka kada smo bili ministranti, Marija nas je uvijek darivala s čokoladama i bom bonima iz Njemačke ili već nečime što je donijela. Tako da je ona jedan dobar duh koji danas slavi stoti rođendan, a mi joj želimo još puno godina – nagla sio je Ačkar.

Dino Bošnjak sportaš koji pomiče vlastite granice

orički atletičar Dino Bošn jak, jedan od najboljih i na jtrofejnijih sportaša, pravi je primjer marljivog i uzornog sportaša koji pokazuje da se upornim radom mogu pomicati vlastite granice. Dino je svakako i dobar promotor našeg turopol jskog kraja i Velike Gorice u zemlji i svi jetu, a na svemu što čini zahvalio mu je i čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar. – Probijaš i pomičeš svoje granice. Kada su u pitanju sportski uzori ti zasigurno možeš svojim primjerom i sportskim ponašanjem motivirati djecu da se bave sportom. Hvala ti što promoviraš Veliku Goricu na najbolji mogući način, želimo ti puno godina bez ozljeda i da nastaviš tim putem kojim si krenuo. Kada netko skine sam svoj rekord, onda znamo da

se nije zaustavio nego ide prema svom maksimumu – istaknuo je gradonačel nik Krešimir Ačkar koji je Dini ujedno uručio i simboličan poklon.

– Zadovoljan sam s ovom godinom. Pomiču se te neke male granice i konačno sam nakon deset godina, tek ove godine prvi puta srušio taj rekord na 5 kilometara. Zadovoljan sam kako se sve razvija i idemo dalje – rekao je KaoDino.i

svaki sportaš, Dino sanja Olimpi jske igre, a prema tom cilju, zajednički korača sa svojim trenerom i ocem Damirom.

– Došli smo do jednog nivoa gdje se više ne možemo zadovoljavati da smo prvaci Hrvatske, a cilj nam je sada nabiti for mu tako da Dino iduće godine sruši minimalno tri Hrvatska rekorda kako bi ispunio normu za Olimpijske igre kao i normu za prvenstvo Europe. To nije jednostavno, tek sada smo vidjeli kada smo došli na ovaj nivo rezultata da smo došli daleko, ali treba napraviti još to liko – dodao je Damir Bošnjak, Dinin otac i

Zanimljivtrener.jei

podatak da Dino nije izgu bio trku na prvenstvima države 11 godi na te ima 60 titula državnog prvaka.

PERUNFEST Svijet mističnih bića, ali i priča...

Tek što je otvoren, brojni posjetitel ji, uglavnom cijele obitelji, pohrlile su u Donju Lomnicu kako bi vid jeli što nudi ovogodišnji Festival zaboravljenih priča i legendi Pe runfest. U mističnom okruženju kurije Modić Bedeković mogli su tako naletjeti na, primjerice,Mo gute, coprnice ili nevidinčiće, kao i mnoga druga mitska bića. Odazivom su zadovoljni i sami organizatori, rekla nam je Mar gareta Biškupić Čurla, ravnatel jica Muzeja Turopolje.

- Festival je tek počeo, a već je do sada pristigao velik broj ljudi i čini mi se da su svi zadovoljni. Uglavnom su to obitelji s djecom, a dolaze nam čak i van Zagreba i

Velike Gorice. Od prošle godine smo na ovoj lokaciji, kada smo festival radili u specifičnim uvje tima. Ova nam se lokacija činila zahtjevnijom nego Lukavec gdje smo sve već dobro poznali, no prema informacijama posjetitel ja, čini se kako ipak ovu lokac iju u Lomnici više vole. Jednos tavno, Turopolje je posebno i ima svoje čari pa nije problem pronaći savršenu lokaciju za ra diti ovakav festival - rekla nam je Biškupić Čurla.

- Prvi puta smo ovdje i baš je li jepi doživljaj, ima super zaniml jivosti i raznih radionica - rekle su nam Maja i Lucija koje su u Donju Lomnicu došle čak iz Karlovca i Pisarovine.

- Vidjele smo video najavu na

YouTube-u koja nam se jako svidjela. Inače volimo narodne predaje, a nismo niti znale da takvo nešto ima u Hrvatskoj pa smo odlučile doći i vjerujem da ćemo doći i sljedeće godinedodala je Lucija.

A sa svojom obitelji stigla je i Ana iz Markuševca Turopol -jskog.Super nam je. Bili smo i prije na Perunfestu dok je bio u Star om Gradu u Lukavcu. Kćeri vole ta mistična bića. Sviđaju nam se obje lokacije, svaka ima svoje čari - rekla nam je Ana.

I tako redom, oba dana viken da. Zadovoljna djeca, zadovoljni roditelji, zadovoljni organiza tori. Uz dodatak na kraju: "Vidi mo se i sljedeće godine!" (pš)

Iako je vodstvo Zemljišne zajednice plemenite sučije Kuče još sedam godi na ranije nabavilo ručnu vatrogasnu štrcaljku, kao godinu osnutka našeg DVD-a vodimo 1897. Nakon punih 125 godina dobro se držimo, imamo 60 aktivnih članova, istaknuto je na obljet nici DVD-a Kuče.

Svoj rođendan proslavili su i vatrogas ci iz Kurilovca, nešto mlađi od onih iz Kuča. DVD Kurilovec proslavio je 110. rođendan, a zanimljivo je da su u vodstvu DVD-a za ovu priliku uspjeli skupiti, naravno, 110 članova. A na jmanje toliko bilo je i dobrih želja...

Socijalna trgovina u našem gradu

Svakodnevno smo svjedoci rasta cijena, od energenata do bro jnih drugih usluga i proizvoda.

Sve je više onih koji će postati dio soci jalno ugrožene skupine ljudi te si neće moći ili si već ne može priuštiti osnovne životne uvjete.

Naši poznati gorički humanitarci okupl jeni u udrugu VG Legacy pokreću jedan od svojih najvećih projekata, socijalnu trgovinu "Robin Food" koja će se nalaziti u samom centru naše Velike Gorice.

- Socijalna trgovina bit će odraz našeg grada i njegove velikodušnosti, bit će primjer kako je moguće sudjelovati u rješavanju primarnog problema socijal

HUMANITARNA UDRUGA VG LEGACY U VELIKOJ GORICI OTVARA PRVU SOCIJALNU TRGOVINU "ROBIN FOOD"

no ugroženih skupina, prehrane. Surađu jemo s Centrom za socijalnu skrb, ali je i dobro došla svaka dodatna informacija da obuhvatimo što više ljudi u potrebiističe Dalija Zubek iz Legacyja.

Trgovina će se biti na adresi Trg kral ja Tomislava 16, u zgradi preko puta Tržnog centra. Primat će se donacije u hrani, bonovima i na žiro račun udruge.

- A možete nam navratiti s vrećicom hrane na povratku iz Shoppinga, imat ćemo donacijske košare po trgovačkim lancima i raditi mjesečne akcije prikupl

janja donacija - kaže Zubek i dodaje kako su u tijeku finalne dorade i rješavanje tehničkih sitnica.

- Nadam se da ćemo uspjeti sve realizira ti do kraja rujna. Moramo se posložiti mi svi u udruzi i napraviti smjene u kojima ćemo dežurati, kao i dogovoriti u kojim terminima će trgovina biti otvorenanada se Zubek.

Hrana nikada ne bi smjela biti i postati luksuz. Nitko ne smije biti gladan, a vje rujemo kako upravo ova priča i ovaj pro jekt, neće to dopustiti.

U BISTRICU 31. PUT

Piše: David Jolić

Hodočasnici iz svih ve likogoričkih župa u subota, 3. rujna, točno u pet sati krenuli iz Velike Gorice, od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije, na 31. zahvalno hodočašće u Mariju Bistricu, na put dug preko 40 Hodočasničkukilometara.kolonu, koju je pred vodio župnik Ivan Norbert Koprivec, bila je, čini nam se, najduža u posljed njih nekoliko godina, a činili su je ne samo vjernici iz Velike Gorice nego i iz susjednih općina (Pokupsko, Kravarsko, Orle). Usput se kolona povećavala, jer su joj se priključivali hodočasnici iz Rakar ja, Kobilića, Bapča, Črnkovca, Strmca Bukevskog, Kosnice, Selnice, Ribnice i drugih mjesta.

Prva postaja za okrjepu u Šćitarjevu zahvaljujući velikom trudu Mjesnog odbora Šćitarjevo (predsjednica Mari

jana Peher) i mjesnih udruga (Društvo žena Šćitarjevo, DVD Šćitarjevo, NK Mladost, KUD Šćitarjevo te DVD Kos nica) spremno je dočekala hodočasnike i tradicionalno ih ugostila. Mario Ivić, ravnatelj OŠ Šćitarjevo, jednako tako s velikim zalaganjem godinama sudjeluje u dočeku hodočasnika. Prostorije škole su dostupne mnogima za najnužnije po Opettrebe.je bilo lijepo vidjeti u hodočasničkoj koloni veliki broj mladih (osnovnoškol ci, srednjoškolci, sportaši) koji su se od važili da pješice pređu maratonsku dion icu i zahvale se Majci Božjoj Bistričkoj. Po dolasku u Mariju Bistricu, već po dobrom starom običaju, hodočasnici su otišli na misu, odmarali se uz družen je po cijelom svetištu, a onda i krenuli kućama. Neki organiziranim prijevo zom autobusom, neki u svom, privat nom aranžmanu, a neki čak i, kako smo čuli, opet pješice...

Pa do sljedeće godine, do još jednog hodočašća u velikom broju..

Vjernici iz Velike Gorice na put pješke do Marije Bistrice krenuli su 3. rujna, a neki su se pješke čak i - vraćali kući

MARKO BRDEK NAJBOLJI JE HRVAT DISCIPLINIAUTOMOTODRIFT PONOSNI VLASNIK "ZVIJERI" OD 560 KONJSKIH

IZAŠAOJEAUTOMOBILASNAGA,KOJIPREJAKDABINACESTU

Piše:OMarko Vidalina

d one sekunde kad je ug ledao ovaj svijet, Marko Brdek bio je okružen automobilima. Obiteljs ka automehaničarska radiona koja nosi obiteljsko ime, odnosno prezime, sm ještena u centru Gorice, bila je mjesto na kojem je rastao, razvijao se, birao svoj put. I prilično je logično da je odabir ovakav kakav jest, da je sin Marko danas zaposlen u obiteljskoj radioni, da je iz rastao u ozbiljnog automehaničara, ali i da su automobili postali i ostali strast.

- Da, radim u obiteljskoj radioni, tu odradim radno vrijeme, a kad završim, okrećem se onome u čemu najviše uži vam - priča Marko, kojeg smo posjetili u njegovom drugom, a često i prvom domu, u radioni u Kolodvorskoj. Dakle, nakon posla dolazi ljubav. Njegov trkaći automobil. Marko Brdek najbolji je hrvatski drifter, u našim razmjerima sama elita automoto discipline čija pop ularnost raste iz dana u dan.

- To je činjenica, jer dobro pamtim vre mena kad se na našim utrkama okupl jalo po tisuću ljudi, možda malo više od toga. Danas su te brojke puno oz biljnije, gotovo na svakom ozbiljnijem natjecanju bude i 15-ak tisuća gledatelja zaluđenih driftom - kaže Marko.

Za početak je, naravno, onima koji ne znaju važno objasniti što je točno drift.

- U driftu je cilj što više kretati se bočno po stazi, čim fluidnije prolaziti zavoje, sa što većim kutom kotača. Neki to vide samo kao paljenje guma, što između os taloga i jest, ali nije u tome poanta. Tu su u pitanju velike brzine, ali posebno je važna baš ta fluidnost kretanja auto mobila, kako bi sve skupa bilo što atrak tivnije za gledatelje. I, posebno važno, u driftu nije cilj prestići suparnika, nego biti mu što bliže, pratiti ga što je bolje

Lud za brzinom: 'B to ljubav na prvi d

PALJENJE GUMA, ALI NE SAMO TO

ila rift...'je

moguće - pojašnjava Brdek dok stoji pokraj svoje "zvijeri" na četiri kotača. Sponzorski natpisi su na sve strane, bez toga ne ide, a već na prvi pogled vidi se da to nije automobil u smislu u kojem se inače doživljavaju automobili.

- Ovo je jedan od mojih automobila, s kojim se trenutačno natječem. Radi se o BMW-ovoj E46 Coupe šasiji iz 2005. go dine. Unutra je Mercedesov AMG motor iz CLS-a 63, "atmosferac" sa 6200 kubi ka, snage 560 "konja" - nabraja Marko, pri čemu će oni koji se slabije razumiju u ovu tematiku shvatiti prije svega da se radi o posebno složenom automobilu, isključivo za utrke, koji nema previše dodirnih točaka s automobilima koje svi mi vozimo ili susrećemo na cestama.

- U odnosu na "obične" automobile, oni za drift su puno širi, budući da imaju posebne vilice, koje omogućuju da se skreće i pod 70 stupnjeva. Cilj je da se može driftati pod što većim kutom... Isto tako, ovjes je puno tvrđi nego na običnim automobilima, a velika razlika je i to što je cijeli automobil od plastike, kako bi bio što lakši. No to je u automo to sportu normalna stvar, u svim disci plinama, ne samo u driftu - upućuje nas u sve detalje Marko. Odmah potom, prelazimo u unutarnji dio ove "zvijeri".

- Unutrašnjost je relativno skromna, jer imamo samo ono što je nužno za drift. Za početak, tu je volan, koristimo ove dublje varijante, budući da je tako lakše upravljati. Tu je i "shift" mjenjač, koji pomaže u lakšem mijenjaju brzina, a najvažniji kod drift automobila je hi draulična ručna kočnica, koja pomaže da auto ostane u driftu u situacijama kad bi se sam pokušao poravnati. Važna su i ova "školjka" sjedala, koja ne dozvoljava ju da vozač previše pleše po automobilu, budući da su G sile ogromne u tranzici jama u driftu. I samo paljenje automo bila je drukčije, jer na mjestu gdje bi išao ključ tu je rupa, a automobil palim na tri tipke... - ističe Marko i nastavlja:

- Iznimno važan je i "roll bar", okvir koji štiti od prevrtanja i sličnih stvari, a tu je i protupožarni sistem. Tu je osam dizni, četiri na motoru, a četiri u kabini, koje sprečavaju da se automobil zapali.

Još kao dječak krenuo je ovim putem, već s 10 godina počeo je voziti karting...

- Da, s kartingom je sve počelo, bio mi je zanimljiv cijeli taj svijet, a kad sam 2008. otišao na prvu utrku u driftu održanu u Hrvatskoj, odmah sam se zaljubio. I rekao sam sebi: "E, ovime ću se i ja jed nog dana baviti!" Kao što vidite, to se i ostvarilo - sa smiješkom govori Marko.

Počeci su bili kudikamo drukčiji od ovo ga što se događa danas, ali tako to neka

POČEO

ko i mora ići. Automobil kojeg nam je predstavio, kao i svi ostali koji sudjeluju u driftu, nemoguće je registrirati, ko ristiti za cestovnu vožnju, pa ga se i na natjecanja mora šlepati, a njegov prvi automobil za drift nije imao ni približno takve karakteristike.

- Na prvi drift otišao sam 2017. godine, i to s BMW-om "kockicom", registriranim za cestu, koji nije imao apsolutno ništa za drift. Unatoč tome, u konkurenciji 27 vozača ušao sam među prvih 16. I tu je sve krenulo, povratka više nije bilokaže Brdek.

Već dvije godine poslije osvojio je prestižno Adria drift prvenstvo, a san i dalje ostaje uzeti hrvatsko prvenstvo.

- Da, to mi je velika želja, ali neću uspjeti ove godine. Za vodećim sam zaostao to liko da ga jako teško mogu dostići, riječ je o jednom vozaču iz Srbije, ali kad se gledaju samo natjecatelji iz Hrvatske, ja sam prvi, najbolji. I pokušat ću opet već sljedeće godine - ponosan je Marko.

Sve to, jasno, ima i svoju cijenu.

- Kao i svaki automoto sport, i drift je skup onoliko koliko si duboko ušao u cijelu tu priču, koliko si profesionalan.

U početku nije bilo toliko skupo, jer vozi se na polovnim gumama, ne troši se toliko goriva, jer automobil nije toliko jak, pa je to bilo i relativno prihvatljivo. Međutim, kad se ode na višu razinu, logično je da i troškovi rastu. I postaje užasno skupo. Vozi se s novim guma ma, radi se o motorima s 500, 600, 700, ponekad i tisuću "konja", pa se troši i puno više goriva... Bez sponzora je jako teško financirati tako nešto - pojašnjava Marko, pa nam još malo približava bro

jke, odnose, cifre...

- Teško je reći koliko ovakav automobil troši u klasičnom smislu, na sto kilome tara, ali okvirno računamo da po jednoj utrci, u jednom danu, potrošim stotin jak litara goriva. Ne vozimo se cijelo vrijeme, naravno, ima tu i pauza za mi jenjanje guma, ali to je tu negdje... A kad je riječ o gumama, to je posebna priča.

Evo, na posljednjoj utrci u Mičevcu po trošio sam 14 pari zadnjih guma - na braja najbolji hrvatski drifter.

Ako uzmemo da svaka guma stoji 80 eura, a tih "14 pari" znači da je za jed nu utrku potrebno 28 guma, nije teško izračunati o kolikim se troškovima radi.

Iznosi su to od kojih zaboli glava...

Međutim, sve to ni na trenutak neće zaustaviti zaljubljenika u automoto sport poput Marka. Naravno da je potraga za sponzorima zahtjevna i naporna, ali bez toga nema ni novih iskoraka, većim am bicija. A u slučaju mladog Brdeka am bicija ima koliko ti srce želi.

- S obzirom da nisam dugo u ovom sportu, puno toga sam već ostvario, ali naravno da ciljeva ima. Uz to hrvatsko prvenstvo, volio bih se okušati i u Eu ropi, u međunarodnoj konkurenciji. No to je ipak neka druga razina, na kojoj je teško egzistirati bez značajne pomoći sponzora. Koliko mogu tamo napraviti?

Ha, neću to znati dok ne probam. Ja vje rujem da mogu. Svjestan sam da je tu ri ječ o strašnoj konkurenciji, jer tu se radi o vozačima koji su odreda prvaci svojih država, s automobilima koji su dva leve la iznad ovog mog. Tu nema automobila s manje od 800 "konja"... - zaključuje ovo naše druženje Marko Brdek.

Fascinantne slike nekih od najskupljih i najatrak tivnijih automobila tih su dana obilazile Hrvatsku. Pravi spektakl, drugu godinu zaredom, održao se na pisti Zrakoplovno - tehničkog centra u Velikog Gor ici. Tisuće zaljubljenika u najsuvremenija dostig nuća auto svijeta s oduševljenjem je pratilo svaki potez iskusnih vozača.

Supercar Owners Circle – SOC Croatia 2022. prire dio je Hrvatskoj tako prizore kakvi se rijetko viđaju u svijetu. I u Velikog Gorici mogao se vidjeti novi

Aston Martin Valkyrie AMR Pro., a Mate Rimac te njegovi automobili iz brenda Bugatti Rimac priv lačili su posebnu pažnju gledatelja. Prvi put ikada predstavljen je Auto Mira - Peace Car. Riječ je o specijalnom projektu koji je SOC razvio u suradnji s tvrtkom Aston Martin, a iz Velike Gorice poruka

mira na ovaj način odlazi u svijet.

Grad Velika Gorica i Turistička zajednica grada kao partneri projekta su osigurali parking za sve posjetitelje koji su pristigli iz cijele Hrvatske kako bi uživali u ovom jedinstvenom događaju. Vikend posvećen automobilima posjetili su i zamjenik gra donačelnika Velike Gorice Neven Karas te direktor ica TZ-a Maja Toth.

Od 2014. godine, Supercar Owners Circle iz godine u godinu promovira kulturu kolekcionara superau tomobila i hiperautomobila, oživljavajući svjetsku zajednicu koja je dom najprofinjenijim kolekcion arima iz cijelog svijeta. SOC je predan promicanju vrijednosti za koje se zalaže svaki strastveni kolek cionar, spajajući ljepotu i istraživanje na način koji omogućuje susret stvarnosti i čarolije.

KAKO SVE TO FUNKCIONIRA...

GUME, GORIVO I TROŠKOVI

ŽELJA I CILJ JE - EUROPA!

Svečano proslavljen Dan

Piše: David Jolić

Dan Općine Kravarsko (14. rujna) svečano je proslavl jen u nedjelju, 11.09.2022., cjelodnevnom manifestac ijom koja je započela po laganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja poginulima za Republiku Hrvatsku. Svečana sjednica Općinskog vi jeća Općine Kravarsko održana je u Domu kulture, himnu Lijepa naša otpjevala je sopranistica Josipa Gvozdanić te minutom šutnje odana je počast svima poginulima za Republiku Hrvatsku i prvom predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu. Pozdravljeni su nazočni uzvanici i gos ti: Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar Hrvatskih branitelja, Krešimir Ačkar, izaslanik preds jednika Hrvatskog sabora, saborski zastup nik i gradonačelnik Grada Velike Gorice, Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Ervin Kolarec, zam jenik župana Zagrebačke županije, Siniša Blatarić, župnik Župe Uzvišenja Svetog Križa Kravarsko, Tomo Kovačić, načelnik Općine Pisarovina, Božidar Škrinjarić, načelnik Općine Pokupsko, Ervin Vujica, načelnik Općine Orle, Darko Rajtar, preds jednik Općinskog vijeća Općine Dubrava i Ivana Alilović, direktorica Turističke zajed nice Zagrebačke županije. Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Kravarsko Zdra vko Horvačić, a nakon toga prikazan je dokumentarni film o općini Kravarsko. Nakon projekcije filma prvi govornik bio je Vlado Kolarec, načelnik Općine Kravar sko, koji je govorio o velikim štetama koje je prouzročio razorni potres (29.12.2020.) u Općini te o dvije pandemijske godine, koje je obilježio korona virus odnosno zarazna bolest covid-19. Zahvalio je svim žiteljima Općine Kravarsko, svojim naj bližim suradnicima i općinskim udruga ma na postignutim znatnim rezultatima u proteklom teškom i izazovnom razdoblju. Posebno je naglasio uspješno završenu prvu fazu izgradnje nove Crkve Uzvišenja

Svetog Križa te odličnu suradnju sa Za grebačkom županijom. Iza načelnika redom su na govornicu dolazili: Božidar Škrinjarić, predstavnik gradova/općina, Ervin Kolarec, Krešimir Ačkar i Tomo Medved. Svi su redom pohvalno govorili o vrlo uspješnoj obnovi Općine nakon potresa i posebno izgrad njom nove crkve, koja predstavlja simbol Javnavjere. priznanja Općine Kravarsko dodi jeljena su udrugama i pojedincima: Ella Zlodi (učenica 6. razreda, koja je u škol skoj godini 2021./2022. postigla izniman uspjeh plasmanom na državnu smotru natjecanja iz vizualnih umjetnosti LIK 2022), David Juvan (učenik 8.razreda, koji je tijekom školovanja pokazao iznimnu svestranost i kroz umjetnost i kroz sport), Goranka Cividini (liječnica opće medi cine radi u Kravarskom od 1987. godine), Dobrovoljno vatrogasno društvo Kravar sko (osnovano 2007. godine), Kulturno umjetničko društvo Kravarsko (osnovano 2017. s ciljem očuvanja i širenja tradici je svoga kraja), Udruga umirovljenika Općine Kravarsko (osnovano 2000. go dine), Udruga Pet Plus (djeluje preko 20 godina i usmjerena je na šire djelovanje u razvoju društvene zajednice), Udru ga žena Općine Kravarsko (djeluje već niz godina u promicanju vrijednosti hu manog djelovanja zajedništva).

Na kraju svečane sjednice Josipa Gvozdanić je uz pratnju Ane Lucić otpjevala skladbu Lastavica Ivana pl. Zajca. Program je vodi la Katarina Drvodelić.

Nakon završetka svečane sjednice započe la je sveta misa (zahvalnica za završetak izgradnje prve faze nove crkve Uzvišenja Svetog Križa), a iza toga prigodni dom jenak za sve. Odziv žitelja bio je primjer en, gulaš i odojak prvoklasni, a muzičari iz dva benda ekstra raspoloženi. Svirka i pjesma bez prestanka, drmeš je dugo tra jao. Paralelno s feštom na općinskom trgu, odvijale su se Sportske igre mladih na be tonskom igralištu iza Doma kulture. Djeca (više od stotinu) su se natjecala u graniča ru, badmintonu, stolnom nogometu, od bojci i malom nogometu.

Josipa Gvozdanić i Ana Lucić

Tomo Medved Vlado Kolarec

Zdravko Horvačić

Dan Općine Kravarsko

Dobitnici javnih priznanjaKravarskoOpćine

Piše:završio učiteljsku školu. U OŠ Kravarsko PŠ Gornji Hruševec stekao svoje prvo radno iskustvo, a od 1975. do odlaska u mirovinu 2009. radio u OŠ "10. lipanj", danas Jurja Habdelića Velika Gorica. 44 godine ugrađivao je najveće ljudske vrijednosti u odgoju i obrazovanju Mnogemladih.

generacije učenika i njihovi roditelji znaju ga kao plemenitog učitelja, prijatelja, kao predvodnika i starješinu izviđača i poletarca, kao poznavatelja tur opoljske baštine i običaja koje je nesebično prenosio na mlade naraštaje. Svoje široko znanje o povijesti, prirodi i društvu pretočio je u pisanu riječ iz koje će još mnoge generacije naučene vrijednosti prenositi dalje. Položio je i ispit za turističkog pratitelja i vodiča za grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Svoje slobodno vrijeme posvetio je i radu Mjesne zajednice, Vatrogasnom savezu, među osnivačima je obnovljene plemenite općine Turopolje. 2010. sa grupom kolegica i kolega osniva Klub umirovljenih školnika (KUŠ) ko jim je uspio povezati mladost i starost, znanje i mudrost te svojim besprijekornim radom uspio nas je smjestiti u anale nezaboravnih u enciklopedijskom djelu Tur opoljski leksikon. Naš je 10 godišnji rad ovjekovječio i filmom kojeg će, uz nas i mnogi poslije nas, na internetu moći vidjeti i uživati. Za sve to, ove je godine dobio Povelju Grada Velika Gorica za životno djelo. Božji putevi čovjeku su uvijek tajnoviti, neobjašnjivi, ljudskom umu nedokučivi, ali u dlanu Božje ruke zapisani od trenutka stvaranja svijeta. Sva ta dobra djela ne bi se mogla ostvariti da uza se nije imao svoju Dušicu, život nu družicu punu razumijevanja, svoju djecu odgajanu s puno ljubavi i poštovanja i unučad koje je beskrajno volio.

Obitelji i nama KUŠ-evcima davao je, do kraja života, svoju životnu snagu.

Ponosni smo što smo ga imali i što smo s njim mogli dijeliti životne tegobe i radosti. I nakraju Kazo je rekao: "Imao sam sreću, da kao starosjedilac ovog kraja, kao Turopoljac, cijeli svoj radni i životni vijek provedem u svom rodnom zavičaju gdje su korijeni svih mojih predaka."

io je srpanj 1991. godine, zveckanje oružja čulo se sve glasnije, baš je tih dana desetodnevnim ratom u Sloveniji odrađena uvertira za sve što je slijedilo, a trojica klinaca iz Turopol ja bili su u svom filmu. Muzika, gitara, pjevanje... I ideja koja se odmah primila. - Ajmo osnovati bend! Frendovi iz sela smještenog uz prugu, 15-godišnji klinci Damir, Daniel i Se bastijan, imali su ideji, ali nedostajalo je još ponešto. Kao, recimo, netko tko će svirati bubnjeve, netko tko će svirati kla vijature... Jer, bez toga nema ni benda.

Ovoj turopoljskoj grudi, koju je toliko volio, vraćeno je njegovo umorno tijelo da ga primi s lakoćom i ljubavlju. Živjet će u našim srcima, koja je napunio s puno dobrote i ljubavi. Vjerujemo da se u naručju nebeskog Oca danas raduje duša našeg dragog preds jednika i prijatelja, gosp. Stjepana Šipušića - Kaze. smo'Krenulikao tinejdžeri, nismo ni sanjali da će potrajati svih ovih 30 godina'

- Odmah su nam se kao opcija pojavili Danielov mlađi brat Igor i njegov frend Stjepan, ali oni tad još nisu imali ni 13 godina, to su za nas bili klinci, a što će nam klinci u bendu... Međutim, kako nikoga drugog nismo uspjeli pronaći, pozvali smo ih na jednu probu. Došli su i, evo, ostali 30 godina - sa smiješkom priča Damir Sever zvani Sloga. Otkotrljala se priča s osnutkom benda sve do 1992., sad već ozbiljno ratne go dine, pa su dečki iz benda ove, 2022. go dine slavili rođendan. Unatoč kiši koja je lijevala, koncert na Udarniku apsolutno je uspio! Gostovanja Harmonije i Cr vene jabuke, snažna povezanost s pub likom, mahom ljudima koji su ih pratili

u ova tri desetljeća, i gomila uspomena... Dva dana prije koncerta posjetili smo ih u njihovoj "buksi" u Turopolju, u pros toriji dovoljno velikoj taman da stanu instrumenti, ali i mjestu s nekom pose bnom energijom. Odvrtjeli smo priču dugu 30 godina, pri čemu smo, jasno, krenuli od početka. Zašto Zakon šutnje?

- Dali smo si međusobno zadatak da svatko donese neki prijedlog na probu, ali s nekakvom idejom došli smo samo nas dvojica. Ja sam htio da se zovemo "Ajvar", što je na moju žalost odmah otpalo, a Sloga je donio "Sara" i "Zakon šutnje". I, eto, odabrali smo - govori pje vač Daniel Tot, a pojašnjenje nudi Sloga.

- Stariji Goričani sjetit će se videoteke Jaguar... Oni su imali jednu bilježnicu s popisom filmova koje imaju na kazeta ma i ja sam to pregledavao u potrazi za idejom. Već sam skoro odustao kad sam došao do slova Z i ugledao "Zakon šutn je: Chuck Norris". Odmah je bilo jasno, to je to, ha, ha.

Nije prošlo dugo, a u Gorici se pročulo za bend zvan Zakon šutnje. Za klince koji su svirkom brzo prešli iz sela u grad.

- Prvi koncert imali smo tu u Turopol ju, u garaži jednog frenda, došli nas je slušati najbliža ekipa, frendovi, a nakon toga smo odradili par svirki u Društven om domu u Turopolju, pa se brzo preba cili u Goricu. Svirali smo u nekadašnjoj Palmi, pa i u Happy Dayu u Velikoj Mla ki, a onda smo se sljedećih 12 godina

prebacili u Zagreb. Bivša pivnica Des etka, današnji Metropolis, Viva Piva na Jarunu, Millenium... Sve top destinacije koje su tad postojale u Zagrebu, mi smo prošli - u nekoliko rečenica vrti Sloga film priče koja traje već tri desetljeća.

- Nakon toga se vraćamo kući, u Veliku Goricu, tri godine Srca petkom, nije se moglo ući od gužve... Zatim se vraćamo u Zagreb, u Žabac na Jarunu, a cijelo to vrijeme sviramo i na raznim eventima, kao i na svadbama, naravno...

Prvi koji su se odvažili mladom bendu dati priliku na svojoj svadbi su Draško i Adela, par koji je lani proslavio 25 godi na braka. Ni oni, naravno, nisu željeli

propustiti rođendan na Udarniku...

- Nama to, iskreno, baš i nije zvučalo do bro, ali što da im radim - smije se Sloga.

- Mi smo bili djeca, ali oni valjda imali ni love za nešto puno bolje od nas, tako da smo odradili... Mislim da smo "Čerge" svirali jedno četiri puta tu večer, ha, ha. Međutim, mladi bend brzo je napre dovao. Od koncerata za konobare i par desetaka ljudi narasli su do ozbiljnog lokalnog benda.

- Da, mi smo lokalni bend, ništa drugo, i zato je nevjerojatno sjetiti se, recimo, Desetke. Pazite, to je prostor za oko dvije tisuće ljudi, a znalo se događati da ispred još bude i red od sto metara! Puštali su

unutra samo onoliko ljudi koliko je prije toga izašlo... I sve to zbog jednog lokalnog benda - prisjeća se Sloga.

- Sve to te ponese, svi ti ljudi koji te vole, dolaze slušati... Obuzelo nas je u svakom smislu, možda zato i nismo nikad krenu li raditi nešto sami, autorski, jer ovako je bilo genijalno. Dobro, pokušali smo mi i nešto autorski, čak i slali pjesmu na iz bor za Euroviziju, ali nije se dogodilosa smiješkom se nadodaje Daniel.

Generacije i generacije odrasle su uz nji hove svirke, kako u Srcu, tako i na na jposjećenijim zagrebačkim klubovima.

- Kad gledamo iz ove perspektive, iza nas je jedna stvarno lijepa glazbena avantu ra, prepuna samo pozitivnih uspomena i cijelog niza dragih ljudi - govori Sloga, no tu se ubacuje pjevač Daniel.

- Je, ali znali smo se mi dobro i 'pofajta ti'! Bilo je tu sve, i bacanja mikrofona, i trganja opreme, pa se ne bi čuli po par dana... Ali opet, sve se to nekako riješi, jer svi smo normalni ljudi, čisti u glavi, a bilo bi i čudno da u svim tim godinama nije bilo i takvih trenutaka.

Bilo je tu, naravno, i izazova tipičnih za mlade bendove, u liku obožavateljica...

- A ne, mi to nismo radili - spremno se ubacuje Igor Tot, bubnjar, dok se usne razvlače u osmijeh.

Smiju se i ostali, teško je protumačiti zašto. A Igor nastavlja...

- Često se provlači teza da je to nemo guće, ali mi smo dokaz da je moguće.

Nikad nismo varali svoje cure, koje smo mijenjali, ali uvijek smo im bili vjerni. Nešto ozbiljnije na tu temu će Sloga.

- Možemo se pohvaliti da smo svi u dugim i sretnim brakovima, Igor je prije 11 godina postao zadnji koji se oženio. A kad je već o tome riječ, moramo zahvali ti našim obiteljima, ženama, jer nije lako biti žena glazbenika. Često se događalo da je puno toga na čekanju zbog naših svirki, nije to uvijek bilo jednostavno, ali kompenziralo se nekim drugim stvari ma. Recimo, dođeš sa svadbe, daš ženi 100 eura i mir u kući, ha, ha.

Damiru Severu, braći Igoru i Danielu Totu te Stjepanu Gršetiću prije 21 god inu priključio se Ivan Draganić zvani Cico, a prije deset godina priključila se i jedna djevojka.

- Nina Vodal, naš fantastičan vokal! Ona ove godine slavi i svoju privatnu obljet nicu, deseljeće s nama, a zanimljivo je da je rođena 1992. godine, kad smo mi već svirali - govori Sever.

U tom sastavu proslavili su 30. rođendan, a u takvom sastavu nastavit će i dalje.

- Da, naravno da idemo dalje - reći će gotovo u glas.

- Godine su prošle, ali i dalje se osjeća mo mlado, puni smo novih ideja, en ergije, tako da vjerujem da ćemo svirati još najmanje desetak godina - govori

Igor Tot, uz dodatak za kraj:

- Uostalom, i moramo, toliko mi je još kredit za klavijature...

SJETVUKUNAMILIJUNZA

Kako bi ublažila globalne poremećaje cijena reproma terijala (sjemena, presadnica, gnojiva, zaštitnih sredstava), Zagrebačka županija s milijun kuna sufinancira troškove na bave, ali i subvencionira kam atu na kredite za nabavu pol joprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica na području Zagrebačke županije u 2022. godini.

Bilo da se radi o sufinanciran ju troškova nabave poljop rivrednog repromaterijala ili o subvencioniranju kamate kredita koji je dignut da bi se nabavio repromaterijal, opći uvjeti su za sve isti. Naime, prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća up isana u Upisnik poljoprivred nika u Zagrebačkoj županiji najkasnije do 31. prosinca 2021. godine, a koja imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Županije. Važno je i da sjetvu i sadnju obavl jaju na području Zagrebačke županije te da nemaju nep odmirenih obaveza prema evidenciji koju vodi nadležna porezna uprava. Potpora za nabavu poljop rivrednog repromaterijala za sjetvu i sadnju dodjeljuje se u vrijednosti od najmanje 2.000,00 kuna ukupnih pri hvatljivih troškova, u iznosu do 50% vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova, a na jviše do 3.000,00 kuna po Potporakorisniku.za subvencioniranje kamate za kreditiranje sjetve i/ili sadnje dodjeljuje se u vri jednosti do 40.000,00 kuna po korisniku. S time da na jmanji iznos kreditiranja mora iznositi 10.000,00 kuna, a najveći iznos kreditiranja je milijun kuna. Kamatna stopa smije iznositi do 4% godišn je, za cijelo razdoblje otplate kratkoročnog kredita, a Za grebačka županija subven cionira ukupnu kamatnu sto pu za cijelo razdoblje otplate Javnikredita.pozivi

su otvoreni do 15. studenoga 2022. godine, od nosno do iskorištenja sredsta va, a zahtjevi se obrađuju po redoslijedu zaprimanja. Više detalja pronađite na službenoj stranici Zagrebačke županije.

Održana

ZagrebačkeŽupanijskesjednicaskupštinežupanije

Na sjednici Županijske skupš tine Zagrebačke županije prihvaćen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju Pro računa za prvih šest mjeseci 2022. godine prema kojem su ukupni prihodi konso lidiranog* Proračuna ostvareni u iznosu od 722.999.044 kn i ispunjeni su na razini 49,62 posto plana. U istom razdoblju os tvareni rashodi konsolidiranog Proraču na iznose 545.062.941 kn što predstavlja 37,41 posto plana. Ukupni prihodi koji se odnose na Županijski dio Proračuna ostvareni su u iznosu od 332.856.436 kn i ispunjeni su na razini 51,65 posto pla na, dok su ostvareni rashodi u iznosu 172.218.991 kn tj. 26,72 posto plana. Prihvaćen je Program dodjele potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posl jedica prirodne nepogode tuče na područ ju Zagrebačke županije. Spomenuti pro gram donosi se na temelju odluke Vlade RH o pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode tuče na području Varaždinske, Međimur ske, Zagrebačke, vlastitihinvestiratikunaučinkovitostiplanirajuSjeverozapadneizradilarazdobljeučinkovitostiDonesenplaniraJavnisuprihvatilaivelikekojalipnjaskonepogodugrebačkaKoprivničko-križevačkeKrapinsko-zagorske,županije.ZažupanijaproglasilajeprirodnuzapodručjegradaJastrebariopćinaKrašićiŽumberaknastalu2.2022.godine,auzrokovanutučomjenanavedenompodručjunanijelašteteupoljoprivredi,graditeljstvuprometu.SobziromdajeSkupštinaspomenutiProgram,stvoreniuvjetidaZagrebačkažupanijaraspišepozivvrijedan900.000kunaštosedokrajarujna.jeiAkcijskiplanenergetskeZagrebačkežupanijeza2022.-2024.godinekojegjeRegionalnaenergetskaagencijaHrvatske.Ovimplanomseinvesticijeumjereenergetskeuiznosuod146,7milijunapričemućeZagrebačkažupanijaminimalno63,1milijunkunasredstava.Investicijeseodnose

na integralne obnove škola, domova zdravlja u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici, ugradnju fotonaponskih sunčevih modula na Distributivni centar za voće i povrće, domove zdravlja i obra zovne ustanove Zagrebačke županije te kupnju električnih automobila. Očekuje se energetska ušteda u iznosu od 6.921 MWh, tj, smanjenje emisija CO2 u izno su 1.423,06 t. Članovi Skupštine primili su na znanje izvješće o radu za prošlu godinu za Žu panijsku upravu za ceste ZŽ, Županijske ceste ZŽ d.o.o., Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Gospodarenje otpa dom d.o.o. te Poduzetnički centar d.o.o. Na sjednici je prihvaćeno polugodišnje Izvješće o radu župana, Kodeks ponašan ja članova Županijske skupštine kao i Program rada Savjeta mladih Zagrebačke županije.

AKTUALNI SAT

Na Aktualnom satu vijećnike je zanimalo kako napreduje obnova od potresa te da li je Županija dobila sredstava iz Europ skog fonda solidarnost za sanaciju šteta na školskim objektima, kao i planira li se izgradnja novih osnovnih škola u Jastre barskom i Dugom Selu. Kako napreduje projekt Regionalni centar kompetent nosti u strukovnom obrazovanju u stro jarstvu – industrija 4.0, hoće li škole imati dovoljno sredstava za pokriće materijal nih troškova, hoće li Županija stipendi rati vrhunske sportaše i kada se očekuje raspisivanje Javnog poziva za predlaganje programa u kulturi za 2023. godinu. Za nimalo ih je i pomaže li Županija pol joprivrednicima u jesenskoj sjetvi i tko su prihvatljivi korisnici, kao i potiče li energetsku učinkovitost i obnovljive iz vore energije na poljoprivrednim gosp odarstvima te koliko je do sada isplaćeno kapitalnih potpora gradovima i općina ma za realizaciju njihovih EU projekata. Također, vijećnike je zanimalo koliko je specijalizacija odobreno od strane Min istarstva zdravstva za Dom zdravlja Za

ENERGETSKEAKCIJSKIDONESENPLAN ŽUPANIJEZAGREBAČKEUČINKOVITOSTI

grebačke županije te koje je sve EU pro jekte ugovorio Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Zanimalo ih je i tko je nadležan za nadzor nedavno izvedenih radova na aglomeraciji Zaprešić. Zatraže na je i evidencija prisustvovanja vijećnika na sjednicama odbora te ih je zanimalo u kojoj su fazi natječaji za pročelnike up ravnih tijela Zagrebačke županije, kao i kako napreduje postupak digitalizacije Zagrebačke županije.

FOTO: Dražen Kopač

Jake snage županijske civilne zaštite vježbale spašavanje stradalih u potresu

ako bi funkcionirale hitne službe na terenu u slučaju potresa, pokazala je danas terensko-pokazna vježba op erativnih snaga sustava civilne zaštite Zagrebačke županije „Samobor 2022.“. Složena je to vježba, po obimu i sudion icima, kojih je bilo tristotinjak.

– Vježba je zamišljena na način da se do godio potres na području Samobora, usli jedio je požar i ostale nesreće koje slijede, pa i prometne nesreće, istjecanje opasnih tvari.Pretpostavke su da ima ozlijeđenih, angažirani su potražne službe HGSS-a, vatrogasci, civilna zaštita, Crveni križ, Hitna medicinska pomoć, policija.. –rekao je Mladen Živković, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Samobora i operativni zapovjednik vježbe.

Jake snage operativaca na terenu po kazale su tako spašavanje unesrećenih osoba iz ruševnog objekta, iz prometne nezgode, gašenje požara i spašavanje osoba iz višekatnog stambenog objek ta, evakuacija dječjeg vrtića, akcident s opasnim tvarima, požar na otvorenom prostoru, kako ide potraga za nestalim osobama, te kako funkcionira stožerno upravljanje i zapovijedanje.

Osim ljudstva, za dobro funkcioniran je ovakvog sustava, bitna je i oprema, čega su svjesni i u vodstvu Zagrebačke –županije.Punoputa su se naše operativne snage pokazale na djelu i u realnim situacija ma, kojih je nažalost zadnjih godina bilo na našem području, i potresa i požara i poplava, ali naše snage su se uvijek iska zale na terenu. U Zagrebačkoj županiji izdvajamo značajna sredstva za opera

tivnu opremljenost civilne zaštite. Ove godine u proračunu je osigurano preko sedam milijuna kuna. Većina tih ljudi su volonteri, pomažu svojoj zajednici,po kazuju požrtvovnost i hrabrost i na tome im u ime Zagrebačke županije, hva la! – istaknuo načelnik Stožera civilne zaštite, ujedno i zamjenik župana, Ervin PredsjednicaKolarec. Županijske skupštine Za grebačke županije, Martina Glasnović, istaknula je kako je vježba od posebne važnosti i za lokalna dobrovoljna vatro gasna društva, kako bi stekli iskustvo u funkcioniranju čitavog sustava.

Mali i kreativni poduzetnici

DAN UČENIČKIH ZADRUGA U VELIKOJ GORICI

ječja mašta, kreativnost i in ovativnost ponovno su došle do izražaja. U Velikoj Gorici je održan Dan učeničkih zadruga Za grebačke županije gdje su učenici poka zali ono najbolje od sebe i svoje zadruge.

– Naši zadrugari su izuzetno vrijedni i kreativni, jer učenici ni iz čega naprave čuda, ukrasne i uporabne predmete. Nama je cilj i vodilja sposobnost tih mladih ljudi da kada postanu odrasli mogu uz posao raditi nešto dodatno i kreativno. Imati to kao hobi, ali i mo gućnost da svojim znanjem i rukama stvore dodanu vrijednost, proizvod koji će plasirati na tržište i prodati ga. Mis lim da je to neprocjenjivo – naglasila je Darinka Balen, tajnica Podružnice učeničkih zadruga Zagrebačke županije.

U Velikoj Gorici se predstavilo 25 učeničkih zadruga od 40 koliko ih je u Zagrebačkoj županiji, a među kojima su bile i četiri goričke. Učenička zadruga V.G Izazov, "Vuzel" iz OŠ Eugena Ku mičića, "Brežan" iz OŠ Kravarsko i „La jdica“ iz OŠ Pokupsko te novoosnovana Učenička zadruga "Eugen" iz OŠ Eugena -Kvaternika.Miradimo proizvode iz prirode s ob zirom na to da imamo školski vrt koji smo formirali prije deset godina te je četiri puta osvojio nagradu za Najljepši školski vrt u županiji kao i na državnoj

razini. Djeca nižih razreda bave se sad njom i promatraju kako bilje raste, dok stariji učenici bave se proizvodnjom. Beru, obrađuju i prerađuju plodove. Naš konačni cilj je naučiti učenike poduzet ništvu. Djeca su jako marljiva i kreativ na, uvijek me iznenade čega se sve sjete - govori ponosno profesorica Anastazija

UčeniciKomljenović.kroz zadruge uče neke nove vještine, a koje će moći iskoristiti kasnije u životu. Dok su im njihove učiteljice i

mentorice velika podrška u svemu.

- Profesorice nas puno motiviraju, a naša je motivacija i to da pokažemo drugim ljudima da mogu svašta raditi od stvari koje imaju doma - rekla nam je Lucija iz UZ Horugva.

ispričala nam je članica UZ Martinovac iz Dugog Sela.

- Imamo puno radova i projekata koje radimo, a uskoro ćemo šivati haljine i kostime za mjuzikl Ljepotica i Zvijer.

Veseli me to što u zadruzi ima puno mojih prijatelja koji to vole, toliko je za bavno da jednostavno ne želite ići kući.

Naša mentorica nas uvijek motivira i želi da steknemo svoj puni potencijalVEĆ

- U zadruzi sam naučila raditi jabučni ocat, jako mi je to zanimljivo kako se to sve radi. Naučili smo i stekli mnogo novih vještina - priča nam Veronika iz zadruge Baltazar iz Šnekovca.

Zagrebačka županija će ove godine izdvojiti 133 tisuće kuna za rad i djelovanje zadruga, a spomenimo i kako će tri učeničke zadruge predstav ljati našu županiju na državnoj Smotri učeničkih zadruga u Vinkovcima kra jem rujna.

Poduzetništvo je beskonačna igra. Kako tu igru onda što bolje odigrati?

Može li se u pobijediti?njoj POSVUDA INFLACIJA, ALI TU JE 'KOŠARICA' SKUPLJA NEGO VANI

Pnijeoduzetništvointelektualsport.Svaki

sport ima svoja pravila i svoj jezik - ako ih ne znate, ne možete igra ti taj "sport", odnosno drastično povećavate šansu da ćete Noizgubiti.usportu postoji još jedan uni verzalni zakon, koji nadilazi pravila i jezik. U sportu postoje dvije vrste igara - konačne i beskonačne. Košarka je primjer konačne igre. Postoje četiri četvrtine, nakon kojih se igra smatra završenom. Poduzetništvo spada u beskonačne igre. Ne postoji kraj nakon kojeg je utakmica završena. To ima i dobre i loše Dobrastrane.strana je da u poduzetništvu možete za razliku od profesional nih sportaša, biti na vrhuncu svoje igre znatno duže - pogledajte samo najpoznatijeg investitora na svijetu Warrena Buffetta, koji ima 90 Lošagodina!strana je što poduzet ništvo nije igra koja ima kraj - poduzetništvo je beskonač na igra. To znači da uglavnom pobjeđuje ona ekipa koja ima dužu klupu i veće Iakoresurse.se većina nas pita - "Kako ću pobijediti u toj igri?", kvalitet nije pitanje je - "Kako ću odigrati

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Dobre vijesti za pacijente: Važnu pretragu moći će obaviti u privatnoj poliklinici, ali preko uputnice, na račun HZZO-a

drugo morapoduzetničkeseduzetničkojjeOdgovorpoluvrijeme?"natopresudanudugogodišnjojpokarijeri,jerdrugapolovicanašekarijereigratidefanzivno.

Moramo igrati kako bi zadržali osvojeno, a ne da osvajamo.

Moramo poduzeti sve što je u našoj moći da zadržimo osvojeno, želimo li postići uspjeh i zadovoljstvo koje iz toga proizlazi.

Drugo "poluvrijeme" od nas traži majstorstvo, izvrsnost, posvećenost, razvoj i doprinos drugima.

Majstori takvog načina življenja ne prave razliku između posla i za bave, rada i razonode, uma i tijela, ljubavi i religije. Kod takvih ljudi se teško može uočiti bilo kakva razlika između “osobe” na poslu i u privat nom životu.

Oni jednostavno slijede svoju viziju izvrsnosti u svakoj aktivnosti s ko jom se bave, puštajući drugima da odluče rade li ili se zabav ljaju. Za njih nije to uvijek

Zato i naše putovanje pre maživljenja"majstorstvu"počinjedefiniranjemnaševizijeizvrsnosti.Jerogromnajerazlikaizmeđuuspjehaiizvrsnosti.Uspjehjedoćidovrha,aizvrsnostostatitamo.

PROVJERILI SMO: I TRGOVINE U MAĐARSKOJ JEFTINIJE SU OD HRVATSKIH, PODRAVKINA VEGETA MOGLA SE U SUSJEDSTVU KUPITI 45% JEFTINIJE NEGO U VELIKOJ GORICI

Budući su ovih dana aktualne usporedbe hrvatskih trgovina s onima u susjednim zemljama, a koje redovito pokazuju da su cijene kod nas više nego u susjedstvu, odlučili smo i mi provjeriti kakvo je stanje u Mađarskoj. Bili smo u mađarskom Hevizu, turističkom mjestu u kojem je najveće termalno jezero u Europi, udaljeno man je od dva sata vožnje od Velike Gorice. Budući je u tom mjestu supermarket Spara odlučili smo ci jene iz te trgovine usporediti s onima u novom ve likogoričkom hipermarketu Interspara.

Osim što smo cijene uspoređivali u istom trgov ačkom lancu, odlučili smo i usporediti proizvode istih proizvođača. Upravo zbog toga uzeli smo dva proizvoda robne marke Spara – instantnu kavu bez kofeina (100 grama) i litru 50-postotnog soka od Sokananasa.od ananasa stoji 8,51 kunu, dok je u ve likogoričkom Intersparu 9,99 kuna. Dakle, mađar ski je 15 % jeftiniji.

Instant kava u mađarskom Sparu stoji 19,50 kuna, dok je u Velikoj Gorici 27,49 kuna. To znači da je u Mađarskoj tridesetak posto jeftinija.

Znatna je razlika i na Fanti i Coca Coli. Tako smo u Mađarskoj kupili bocu Fante od 1,75 litara koja je stajala, preračunatno iz forinti, 9,07 kuna. U Velikoj Gorici boca Fante je 11,99 kuna, odnosno Mađa rima je taj napitak 25% jeftiniji. Cijena je za naše sjeverne susjede još povoljnija uzme li se u obzir da se u goričkom Intersparu može kupiti Fanta od 1,5 l, odnosno 0,25 litara manje nego u Mađarskoj. Slično je i s Coca Colom. U Mađarskoj smo bocu

Dobre vijesti za pacijente:Važnu pretragu moći će obaviti u privatnoj poliklinici preko uputnice na račun HZZO-a Kako bi se smanjile liste čekanja na magnetsku rezonanciju (MR), HZZO je donio Odluku o sklapanju ugovora s Poliklinikom Medikol. To će omogućiti brojnim pacijentima koji mjeseci ma čekaju ovu pretragu da je obave preko uput nice u privatnoj poliklinici.

HZZO će Poliklinici Medikol dostaviti popis pacijenata koji su na listi čekanja za magnetsku rezonancu u bolnicama, a Poliklinika Medikol

će im osigurati obavljanje magnetske rezonanci je preko uputnice zaključno s 31. prosincem ove godine. Pregled će se moći obaviti u Zagrebu, Čakovcu, Splitu i Osijeku.

od 2,25 litara platili 11,11 kuna, dok je slična boca u Velikoj Gorici koštala 13,99 kuna (2 litre). Mađa rima je Coca Cola bila 20 posto jeftinija. No, kao i u slučaju Fante, cijena je, zapravo, još povoljnija budući oni dobiju 0,25 litara tog napitka više nego u Velikoj Gorici.

Za kraj odlučili smo usporediti i jedan proizvod koji je proizveden u Hrvatskoj. Uzeli smo Vegetu, najpopularniji proizvod koprivničke Podravke. I da, ne treba biti Vidoviti Milan, da bi se zaključilo kako je i cijena tog "made in Croatia" dodatka jelima po voljnija u Mađarskoj nego u Hrvatskoj. Dakle, kupi li smo vrećicu od 250 grama koja nas je došla 8,14 kuna. Ista takva vrećica Vegete u velikogoričkom Intersparu košta 14,99 kuna. Dakle, kupci u Sparu u Hevizu plaćali su tu Vegetu čak 45 posto jeftinije nego kupci u goričkom Intersparu. Treba, međutim, dodati da je Vegeta u Mađarskoj bila na akciji. No, i bez akcije cijena tog proizvoda u Mađarskoj bila bi 25 posto jeftinija nego kod nas.

Cijene prehrambenim proizvodima nezaustavljivo lete u nebo, pa je i kupovina u susjednim državama jedan od načina kako im ljudi mogu doskočiti. Pre ma Državnom zavodu za statistiku inflacija u srpn ju je u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosila 12,3 posto. Hrana i bezalkoholna pića su, uz cijene prijevoza, najviše narasle u tih godinu dana – čak 18,3 posto. Nema stručnjaka koji očekuje da će doći do smanjenja tih cijena, nego tek njihovo smirivanje na višim razinama, a i to tek na kraju godine.

- Moći ćemo naručiti samo one pacijente koji su već upisani na liste čekanja u bolnicama te su na popisu koji im dostavi HZZO - priopćili su iz UpravoMedikola.suzamagnetsku rezonanciju liste čeka nja najduže. Za pregled velikih zglobova čeka se čak 519 dana. To znači da, ako se danas naručite, možete doći na red za pretragu tek u 2024.

Više od godinu dana čeka se i na MR koljena (491 dan), MR stopala ili šake (486 dana), MR mozga (411 dana), MR gornjih ekstremiteta (405 dana) i MR kralješnice (367 dana).

ISTI TRGOVAČKI LANAC - DRUKČIJE CIJENE

INFLACIJA U HRVATSKOJ VIŠA OD 12 POSTO

U MAĐARSKOJ I 45 POSTO JEFTINIJE?!

Gorica Metropola! Ovaj grad je dio moje osobnosti

Naš mladi sugrađanin Lov ro Nidogon bez greške je na maturi riješio ispite iz fizike te više razine matem atike. Ocjenu odličan zaslužio je i iz ispi ta informatike te engleskog jezika, dok su mu dva boda nedostajala za peticu iz hrvatskog jezika. Ovako sjajni rezultati svrstali su ga u probrano društvo ovo godišnjih najmaturanata. Samog Lovru rezultati mature i nisu previše iznenadili jer se za ispite pripremao dugo i temel jito. Osim toga, primijenio je i posebnu tehniku pripreme i učenja.

- Svakog dana uzeo sam i riješio po tri ispita s prethodnih matura, i to po točno zadanom rasporedu. Na primjer, ako mi je prema rasporedu prva matura iz fizike, a nakon toga iz hrvatskog jezika, rješavao bih dvije mature iz fizike na dan i jednu maturu iz hrvatskog. Nakon što prođe matura iz fizike, krenuo bih rješa vati dvije mature iz hrvatskog i jednu iz onoga što slijedi nakon hrvatskog. U mojemu je slučaju to bila matematikapojasnio je Lovro.

Lovro je osnovnu školu završio u Velikoj Gorici. Prvih šest razreda pohađao je u OŠ Jurja Habdelića, dok je dva završna razreda pohađao u OŠ Eugena Kvaterni ka. Već je tada shvatio da će matematika, fizika i informatika biti okosnica njegov og daljnjeg školovanja. Zagrebačka XV. Gimnazija, odnosno popularni MIOC,

nametao se kao logičan izbor. - Za MIOC sam se odlučio jer slovi kao najbolja škola za predmete poput matematike, fizike i informatike. U MIOC je bilo dosta teško upasti te je zahtijevalo puno truda u osnovnoj školi budući da ocjene donose velik dio bo dova. Osim toga poznato je da treba riješiti i prijemni ispit, koji nije nimalo lagan. No vrijedilo je. Ta je srednja škola ispunila sva moja očekivanja, pogotovo po pitanju edukacije u području matem atike, informatike i fizike. Svakako bih je preporučio svakom tko je zainteresiran u bilo što iz tog područja - poručio je

LovroLovro.

je tijekom srednjoškolskog obra zovanja ostvario niz zapaženih rezultata na različitim natjecanjima, a upravo mu je jedan od tih rezultata omogućio i iz ravan upis na Fakultet elektrotehnike i -računarstva.Mojenatjecateljsko iskustvo u sredn joj školi se svodi na fiziku i informatiku gdje sam bio na državnim natjecanji ma iz oba predmeta u drugom, trećem i četvrtom razredu. Iz informatike sam također sudjelovao i na drugim natje canjima, poput Hrvatskog otvorenog natjecanja u informatici, Američke računalne lige, Innopolis olimpijade te Hrvatske informatičke olimpijade. Na

jvrijednije postignuće ipak je bilo četvr to mjesto iz fizike u trećem razredu, koje mi je i omogućilo izravan upis na FER. Također sam sudjelovao na natjecanji ma iz matematike od kojih je najznača jnije Alympiad, timsko natjecanje gdje smo osvojili prvo mjesto u Hrvatskoj te se plasirali na međunarodnu razinu. Uz sve to sudjelovao sam i na mnogim ro botičkim natjecanjima od kojih su neka bila i međunarodnog karaktera - s pon osom je istaknuo Lovro.

Uistinu impresivna srednjoškolska ka rijera nastavit će se, ne sumnjamo, i na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Lovro je uvjeren da je odabrao put koji će mu omogućiti da svo znanje i talent prikaže na najbolji mogući način.

- FER sam odabrao jer se u životu plan iram baviti programiranjem, a FER je po mojemu mišljenju savršen fakultet za naučiti više o tome. Programiranje je definitivno nešto u čemu uživam, a također ima realnu uporabu u svijetu.

Specifična grana programiranja kojom bih se htio baviti je optimizacija softvera jer su algoritmi i njihova upotreba na jzanimljiviji dio te znanosti - otkrio nam je Lovro svoje planove.

Iako ga životne obveze sve više vuku prema Zagrebu, Lovro uvijek i svugdje ističe svoju Veliku Goricu. Grad u ko jem je odrastao, gdje ima dom, obitelj i prijatelje.

- Kako mi je škola, a sad i fakultet u Za grebu, moram priznati da sam se malo udaljio od Velike Gorice, no ona je de finitivno postala dio moje osobnosti u društvu. Ako me netko pita gdje živim, uvijek je odgovor Velika Gorica. Na jednom natjecanju iz robotike u Aus triji ime mojega tima je glasilo Gorica Metropola. Šalu na stranu, treniram plivanje na goričkim bazenima, izlazim s društvom tako da ipak jesam donekle ostao vezan uz moj grad - kazao je Lov ro Nidogon, napomenuvši kako ima niz afiniteta i hobija koji mu pričinjavaju ve liko zadovoljstvo.

- Moji hobiji su plivanje, bicikliranje, košarka, sviranje klavira i violine. Istak nuo bih još jedan hobi, a to je natjecatel jsko programiranje gdje samovoljno učim programiranje i algoritme. Želim dodati da veliku ulogu u mojem putu prema znanju ima Zagrebački računalni savez u kojemu od ove godine počinjem raditi kao mentor – objasnio je Lovro. Za kraj Lovro napominje da su mu prijatelji jako važan dio života, kako u trenucima odmora i razonode, tako i u učenju i radu. Prema vlastitom priznan ju, za svaki je uspjeh važno životno i radno okruženje u kojemu njegovi pri jatelji imaju vrlo značajno mjesto. Sret no, Lovro!

MLIJEČNA STAZA 2022.

Ovogodišnja šesta UNICEF-ova hu manitarna utrka Mli ječna staza započela je simboličnim star tom, šetnjom Mak simirom u petak 9. rujna, a trajala je do nedjelje 18. rujna. Od 2017. do 2021. godine Mliječna staza postala je važna platforma za podizanje svijesti i prikupl janje sredstava za neka ključna ulaganja kao što su otvaranje nacionalne banke humanog mlijeka, financijska potpora udomiteljskim obiteljima s najmlađom djecom, osiguravanje opreme svim rodil ištima u Hrvatskoj te podrška uspostav ljanju usluga za djecu s teškoćama u raz voju i njihovim obiteljima. Utrka koja je nacionalna, inkluzivna, uz mobilnu ap likaciju AtlasGo te događaje uživo, od vijala se na tisućama staza, a sve za jedan cilj koji je ove godine podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja djece i mladih. Prema definiciji Svjetske zdra vstvene organizacije mentalno zdravlje je stanje dobrobiti (blagostanja) u kojem pojedinac ostvaruje svoj puni potencijal, može se nositi s normalnim stresnim životnim situacijama, može produktivno raditi i doprinosi svojoj zajednici. Oso be suočene sa mentalnim poremećajima i općenito problemima mentalnog zdra vlja vrlo često se susreću sa stigmatizaci jom temeljenom na neznanju, predrasu dama i diskriminaciji. Česte predrasude o problemima mentalnog zdravlja jesu vjerovanja da su takvi poremećaji nei zlječivi, da su znak slabosti, da su osobe same krive za vlastito stanje…te su vrlo često razlozi zbog kojih djeca i adoles centi narušenog mentalnog zdravlja ne traže stručnu pomoć. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje u posljednje je dvije godine u sklopu Nacionalnog programa za promicanje zdravlja „Živjeti zdravo“ pokrenuo standardizirani edukativni program za učitelje i nastavnike PoMo

Zi Da kojim se želi pomoći učiteljima, nastavnicima te svim odgojno-obra zovnim djelatnicima da lakše prepozna ju i pravovremeno reagiraju na bilo koji

problem mentalnog zdravlja učenika te ih potaknu na traženje i prihvaćanje stručne pomoći. Prema istraživanjima više od 44 000 adolescenata u dobi 10 do 19 godina ima problema s mental nim zdravljem što ih svakako sprječava da ostvare svoj puni potencijal, smanjuje im sposobnosti, ometa obrazovanje te narušava obiteljske i društvene odnose. UNICEF će kroz sredstva prikupljena u kampanji podržati provedbu tog eduka tivnog programa. Kotizacijama na Mli ječnoj stazi 2022. godine doniralo se za edukaciju više od 400 učitelja, nastavni ka i drugih stručnjaka u školama za pre poznavanje problema mentalnog zdrav lja kod djece i mladih te pružanje prve psihološke pomoći i podrške; osposo bljavanje novih voditelja edukacija kako bi se omogućila podrška mentalnom zdravlju djece i mladih diljem Hrvatske; razvoj edukacije sadržajem za pomoć djeci i mladima u nošenju s traumama. Benefit od ovogodišnje kampanje trebalo bi direktno imati više od 20.000 učenika osnovnih i srednjih škola.

Sudjelovanjem u Mliječnoj stazi brigu o svom zdravlju pretvorili su u podrš ku mentalnom zdravlju djece i mladih i zaposlenici Ljekarni Zagrebačke žu panije koji su deset dana humanitarne utrke kao tim hodali, trčali, vozili bicikl, a ove godine i zajednički planinarili po samoborskom kraju od prelijepih Ruda gdje je i jedna od podružnica Ljekarni Zagrebačke županije do vrha Oštrc. Uz prekrasne poglede i zajedničko družen je, sakupljali su kilometre tj zelene vrpce, simbol svijesti o mentalnom zdravlju. Svojim primjerom htjeli su ukazati na važnost fizičke aktivnosti i njenog pozitivnog utjecaja kako na tje lesno tako i na mentalno zdravlje te još jednom dokazati istinitost poznate lat inske poslovice „Mens sana in corpore sano – U zdravom tijelu zdrav duh“. Svakako su se kao zdravstveni djelatn ici rado odazvali kampanji kojoj je cilj skinuti stigmu sa problema mentalnog zdravlja te ukazati na dodatne benefite zajedničke grupne aktivnosti kao što su mogućnosti druženja, unaprjeđen

je socijalnih vještina, izgradnja novih prijateljstava, povećanje ugodnih emo cija, prevencija usamljenosti i socijalne izoliranosti. Sudjelovanje u grupnim aktivnostima pojedincu daje osjećaj vlastite vrijednosti te pripadnost grupi kao i privrženost.

Budite tjelesno aktivni. Hodajte, trčite, vozite bicikl, planinarite, plivajte, rolajte se, plešite, bavite se grupnim sportovima…izbor je širok. Na kraju, najbitnije je da pronađete aktivnost u kojoj uživate i pokrenete se za dobrobit svog mentalnog zdravlja.

Foto: TeskeraIvan

Foto:

Dino Bošnjak veselio se prilici da na zagrebačkoj Mladosti, na kultnom Hanžekovićevom memo rijalu, napadne hrvatski rekord na 3000 metara, ko jeg drži legendarni Branko Zorko. Pripremao se za to unatoč problemima s koronom, koja je ostavi la idealno,jemevima.ponije7:48.72,jegađaotrag,tihaliispaloplanoVrinijebilokiša je u velikoj mjeri up

ATLETIKAATLETIKA

5Najbolja gorička atletičar ka Nina Vuković, I LJUBIČIĆ. A NA KLUPI SU DVA BIVŠA TRENERA GORICE, JOSIP SESAR I NJEGOV ASISTENT BOŽE RADOŠ...

ropastila cijeli događaj, a Dino je u utrci sa vrhun skom konkurencijom za vršio na 11. mjestu. Uz osobni rekord, ali i nepunih pet sekun di sporije od Zork ova rekordnog vre mena.-Ispalo je da to nije bio taj dan, nisam se Bošnjak.konprilikučekamdovoljnoosjećaodobrozatakavrezultat.Ništa,novu-kaženasvegaDino

'Moramo biti za pet utakmi

očetak je, realno, neobičan. Vladimir Krstić preuzeo je košarkaše Gorice još krajem srpnja, no svoje nove igrače na prvom treningu vidio je tek mjesec i pol dana poslije! Krstić je, naime, bio dio stožera izborni ka Damira Mulaomerovića, ljeto je pro veo vodeći brigu o tome kako Bogdano vića, Šarića, Hezonju i društvo što bolje pripremiti za izazove na Eurobasketu. U priči koja nije imalal happy eng. Opet.

- Prvi cilj bio je proći skupinu, u tome smo i uspjeli, a kad smo za protivnika dobili Finsku, vjerovali smo da možemo to proći. Nažalost, Finci su se sjajno adaptirali na nas, Markkanen je odigrao utakmicu života i nismo uspjeli... Šteta, jer imali smo zaista dobru atmosferu, ali nedostajala nam je ta jedna 'velika' pob jeda. Nismo je dočekali ni protiv Italije ni protiv Grčke, a bez toga nema ni one dodatne doze zajedništva, samopou zdanja... - analizira taj dio priče Krstić.

TRENINZI NA E-MAILU Marko Vidalina

- Cijelo to vrijeme, dok sam bio s reprezentacijom, bio sam na vezi s po moćnikom Braslavom Turićem, koji je vodio pripreme. Vidjeli smo se u Opati ji, razgovarali smo o mojim principima rada, svakodnevno smo se čuli, slao sam i treninge e-mailom, i WhatsUpom... I sve je odradio jako dobro, kvalitetno, najbolje što se moglo u ovoj situacijipojašnja Krstić.

Pamte ga mnogi iz igračkih dana, iz bo gate i dugotrajne karijere. Prošao je u i Njemačku, i Poljsku, i Francusku, i Itali ju, i Španjolsku, i Grčku, i Litvu, i Ukra jinu, i sva tri domaća velikana - Cibonu, Split i Zadar - da bi karijeru okončao u poznim igračkim godinama, uz epizodu u umirućem Zagrebu i, s navršenih 39, u rastućoj Cedeviti. Dakle, prošao je sve... Trenerska karijera krenula je doma, u Osijeku, u tamošnjim Vrijednosnicama, na čijoj klupi je bio pet godina, da bi pre ko Dubrave i Alkara došao do Gorice.

Rukometaši Gorice pomalo su dizelaški ušli u sezonu, uz iščupanu domaću pobjedu nad novi prvoligašem Ribo lom Kaštelom (31-29) i težak poraz u Našicama (37-24), ali razloga za bilo kakvu za brinutost nema. Momčad se promijenila ovog ljeta, nema više lanjskih nositelja igre, Laljeka i Bure, pa je i logično da ne ide odmah sve idealno. Međutim, puno je važnije to što ova momčad definitivno

OVI KLINCI KAO'NABRIJANI'NISUMINEKAD...

Vladimira Krstića kao igrača najčešće se pamti iz dana u Ciboni, ali i dvaizvlačikonkurencijaskaimalatalom,došaomoraojau"mekši",Nećunekebih,-kakvihsivan,Playmakerskireprezentaciji."pitbull",agresolidanšuter...Igračdanasbašinema.Današnjegeneracije,rekaonisutako"nabrijane"kaoranije,uključujućiimoju.rećidasudanasigračialičinjenicajedajemojevrijemekonkurencibilakudikamojača,dasiuložitipunovišedabidonekerazine.Uosinašakošarkajetadpunoboljistatus,iklupireprezentativna,ajačaizsvakogigračapunoviše-uspoređujevremenaKrstić.

ima ogroman potencijal. Uz dolazak Tina Tomljanovića iz PPD Zagreba u posljednji čas, prije samog početka pr venstva, uz cijeli niz mladih igrača koji će biti sve bolji iz utakmice u utakmicu, trener Andrija Nikolić ima pravo vjerovati u lijepu sezonu. Od pojačanja, nekako najviše se svidio 18-godišnji Jakov Dujić, Zadranin na srednjem vanjskom, ali bombardira i naš Fran Tomašić... (mv) KRSTIĆ NOVI JE TRENER KOŠARKAŠA GORICE, KOJIMA SE PRIKLJUČIO NAKON POVRATKA S EUROBASKETA. NJEGOVA GORICA BIT ĆE DRUKČIJA NEGO LANJSKA...

I čudnog početka, s odgodom od punih mjesec i pol dana.

- Imao sam opciju ostanka u Alkaru, ali kad je stigao poziv iz Gorice, nisam puno dvojio. Posljednjih je godina, pod vodst vom Josipa Sesara, ovaj klub izrastao u ozbiljnu snagu hrvatske košarke, među četiri momčadi u državi, a naravno da je dodatna prednost to što ćemo igrati ABA 2 ligu, ali i to što mi obitelj živi u Zagrebu, što opet možemo biti skupa...objašnjava motive dolaska Krstić. U svlačionici Gorice zatekao je svlačion icu u kojoj promjene nisu bile posebno brojne, jer otišla su samo trojica igrača, ali problem je u tome što su sva trojica imala iznimno važne uloge. Bez Borne Kapuste, Mate Kalajžića i Marka Bak ovića ova će momčad imati sasvim drukčije konture. Uostalom, nova će biti i ideja igre, jer novi je trener na klupi. Sa svojim vizijama, svojim željama.

- U mojoj ideji igre najvažnije je da obrana bude konstantna, jer obrana u košarci dobija utakmice. Ako tu stvari dobro funkcioniraju, stižu i laki poe ni, možeš nešto i žrtvovati u napadu... S druge strane, ako obrana nije kakva treba biti, često ne ide kako treba ni na drugom kraju terena, u šutu... - kazao je Krstić, pa se okrenuo rosteru koji će mu ove sezone biti na raspolaganju.

- Bekovska linija nam je dobra, kval itetna, pogotovo nakon dolaska Tonija Jelenkovića, dok na visokim pozicijama imamo problema, pogotovo s obzirom na ozljedu Dina Cinca. Vidjet ćemo još ovih dana kako će se snaći Senegalac Samba, koji je na probi, možda i pročešl jati tržište u danima pred nama...

Gorica je ovog ljeta dovela šest pojačanja, sve odreda mlade igrače koji bi morali napredovati

Vratili smo iz Njemačke Karla Mikšića, koji bi trebao pokriti odlazak Kapuste, dok bi Kalajžićevo mjesto trebao popu niti Vito Porobić. Nisu isti tip igrača, ali s Porobićem smo dobili jednog talenti ranog igrača s velikom energijom. Od lazak Bakovića, eto, zasad nismo uspjeli pokriti - nabraja Krstić.

Budući da Goričane čeka ogroman broj utakmica u sezoni u kojoj će se putovati na "balone" ABA 2 lige, pojačanje pod koševima djeluje kao neminovnosti. I za vjerovati je kako ovo nije definiti van roster za sezonu, pa je u tom smislu nezahvalno pričati o ciljevima.

Nakon četiri godine pauze, Ivica Bačurin ponovno je u ringu IVICA IS BACK! spremni i ca tjedno!'

- Da, teško je o tome govoriti u trenutku dok se još slažemo, i mi i svi ostali. Kažu da svakome na početku treba dati sto dana mira, a tako nekako i ja to vidim. Bit će nam potrebno malo vremena, dok igrači ne pohvataju sve moje zamisli, u tom će procesu možda biti i nekih posr taja, ali vjerujem da ćemo u najvažnijem dijelu sezone biti dobri. Za koliko će to biti dovoljno, treće, četvrto, peto ili šesto mjesto, kažem, teško je prognozirati. Mi ćemo svaku

Posljednjeg vikenda u rujnu svoju će novu sezonu otvor iti rukometašice Udarnika. Samo otvaranje nudi žu panijski derbi, gostovanje kod rivalki iz Samobora, za tim stiže Opatija, pa se ide u goste Murvici iz Crikvenice. I tako dalje, i tako dalje... Izazovi su novi, ambici je nešto veće nego prošle sezone, gleda se sve više prema vrhu drugoligaške

tablice, a u te će bitke "udarnice" krenuti s nekim promjenama u ekipi. Otišle su Rafaela Krilčić, Erika Štefanić i Anja Vučićević, a pojačanja su Nikolina Laco iz Trešnjevke, Diana Vincek iz Rugvice i Nika Horvat iz Dugog Sela. U zbroju, tren er Dario Zrnić trebao bi imati za nijansu konkurent niju ekipu, ali sve odgovore ponudit će teren...

Bio je na pragu 36. rođendana kad je stigla vijest da se Ivica Bačurin, najuspješniji boksač kojeg je Velika Gorica ikad imala, pov lači iz ringa. I logično je zvučala opci ja po kojoj će Ivica, nakon svega što je prošao tijekom živopisne karijere, okrenuti novu stranicu, posvetiti se radu s mladim, prenositi svoje bogato znanje nekim novim naraštajima...

Tako je i bilo, tako je to trajalo nešto više od tri godine. Radio je s klincima, laga no trenirao, održavao se u formi, i borio se sa svojim mislima. Kako se sad čini, nikad nije doista prihvatio da je kraj.

- Zašto sam se vratio? Zato što sam se zaželio boksa, natjecanja, ali i zato što su ostale neke neraščišćene stvari u mojoj glavi. I pokušat ću to ovako riješiti - kaže Ivica Bačurin, uz lagani smiješak.

O čemu je točno riječ, zadržat će za sebe, ali znamo da je ideja o povratku sazrijela prije nekih osam, devet mjeseci.

- Da, tako nekako, tu sam krenuo baš za pravo, trenirati za povratak. Budući da sam cijelo vrijeme u treningu, mogu biti zadovoljan u kakvom sam stanju. Ne i potpuno zadovoljan, jer nije to još to, ono što bih ja želio, ali na putu sam pre ma tome - vjeruje Bačurin.

Prema svemu sudeći, nije ovo jedan od onih povrataka koji se događaju tek tako. Ivica se vratio da bi ostao u boksu barem još neko vrijeme. Barem onoliko koliko je dovoljno da se obračuna s "de monima boksa" u svojoj glavi. U tom smislu, svjestan da još nije na svojoj najvišoj razini, krenuo je birati i protivnike. Za početak je, sredinom ruj na, povratnički meč odradio u susjedst

vu. I, naravno, pobijedio.

- Otac i trener Stjepan ima dobre od nose s promotorom koji je organizirao priredbu u Banovićima u BiH. Odlučili smo da je to pravi trenutak za povratak, da ću tamo odraditi taj meč - govori Ivi ca, kojem je u ring stao s Harisom Rad milovićem, grdosijom od 130 kilograma iz Sarajeva, ali i boksačem po mjeri.

- Ne treba nikoga podcijenjivati, Haris je iskusan boksač, s jako puno mečeva iza sebe, ali naravno da sam svjestan da se ne radi o protivniku najviše razine. Međutim, to mi je i bilo potrebno u ovom trenutku, jedan ovakav meč, da opet osjetim ring, da se vrati taj osjećaj - pojašnjava Bačurin.

HVALA NA PRILICI, ŠAMPIONE!

Haris Radmilović poslije je zahvaljivao Ivici na prilici da boksa s njim, što i ne čudi osobito s obzirom na Bačurinovu težinu i ostavštinu u regionalnim bok sačkim krugovima, i to nakon što ga je naš boksač pošteno nalupao.

- Taj dio sam odradio, mogu biti zado voljan, a sad idemo dalje!

A kad to kaže, Ivica Bačurin misli na event koji će se održati 22. listopada u Zaboku. Protivnik je i dalje nepoznat, ali već sad možemo najaviti da se ponovno neće raditi ni o kakvom zvučnom im enu. Ide Ivica polako, vrijeme za veće izazove će tek doći...

- Opet ću reći, ne treba nikoga podcijen jivati, protivnik će sigurno biti dobar, ali opet je logično da neću boksati ni s kim iz nekakvog boksačkog vrha. Najvažnije mi je da odradim dobar meč, da nas tavim svoj put povratka - govori Ivica.

Tim je putem išlo niz boksača, krenuo je i Bačurin. Zbog "neraščišćenih stvari"...

OSTALE SU NEKE NERAŠČIŠĆENE STVARI U MOJOJ GLAVI, TO JE GLAVNI RAZLOG POVRATKA BOKSU I NATJECANJU S 39 GODINA, KAŽE...

POVRATAK U BANOVIĆIMA

Vladimir Krstić dosad je kao trener

Cijeli svijet se našao

Trenutak možda nije idealan za temu poput ove, jer u sit uaciji kad stvari ne idu po planu, kad je HNK Gorica skliznula na posljednje mjesto na tablici, dežurni komentatori jedva će dočekati oglasiti se s onom: "Eto vam sad, kad vam igraju svi ti stranci, a ne domaći dečki!" Pa ćemo odmah za početak i to riješiti, odgovoriti na te i takve teze... Prvo, nema kluba na svijetu koji ne bi volio igrati sa svojim klincima, igračima iz svog pogona, uključujući i Goricu. Kad bi ti klinci mogli odgovoriti zaht jevima koji su pred njih postavljeni. U Gorici to i dalje, osim u iznimnim sit uacijama, nije slučaj. Drugo, živimo u vremenu u kojem svijet nikad nije bio manji, dostupniji, u okolnostima u koji ma je kolanje igrača od države do države najnormalnija pojava. I treće, stranci su gotovo u pravilu jeftiniji, a uglavnom i kvalitetniji od domaćih rješenja.

I sad, kad smo to riješili, možemo krenu ti dalje. U pregled razdoblja iza nas, u kojem se svijet počeo okupljati u Velikoj Gorici. Događalo se i ranije da se poja vi poneki stranac koji nije iz "regiona", ali tipovi kao što su Rus Lemondzhava, Ganac Muniru ili Uzbekistanac Zeytu laev češće su bili čista nogometna egzo

tika nego prava kvaliteta, istinska doda na vrijednost.

A onda je, u zimu 2018. godine, do laskom Litavaca na čelu s Mindaugasom Nikoličiusom, krenula serija... Za posljednju drugoligašku sezonu stigli su rumunjski DJ Victor Astafei, gruzijski tenk Gigi Mtchedlishvili, Poljak s iskus tvom iz Lige prvaka Michal Maslowski, leteći Finac Henrik Ojamaa i spektaku larni Nigerijac Iyayi Atiemwen, ubrzo prozvan - Beli. I veliko je pitanje bi li te sezone bez svih njih Gorica uspjela dograbiti plasman u najviši rang, u ko jem je serija nastavljena u sličnom, vrlo

logičnom ritmu.

I tako danas, pet godina poslije, imamo kolekciju od ukupno 53 igrača iz inozemstva, društvo sat kano od 30 različitih nacionalnosti, sa svih kontinenata. Osim, jasno, s An tarktike. Pingvine i dalje čekamo...

I bilo je tu, naravno, i epskih promašaja, poput Armenca Arshakyana, Rumunja Deaconua, Nigerijaca Oboabone i Ben ita, Nizozemca Mathieua i još nekih, ali i to je u cijelom ovom procesu bilo neiz bježno. I puno je pametnije okrenuti se

primjerima kao što su Poljak Zwolinski, Nizozemci Suk i Steenvoorden, hrvatski Australac Kalik, sjajni Senegalac Cherif Ndiaye, pa onda i Uganđanin Miya... Uostalom, najveći transfer u klupskoj povijesti i dalje je prodaja Atiemwena u Dinamo za 2,65 milijuna eura.

I kad se danas pogleda jedna ovakva

iljevi su najviši mogući od prvog dana, am bicije ogromne, a to se nije promijenilo ni na kon što Futsal Gorica Epic Brozo prošle sezone nije uspjela kroz kvalifikacije dohvatiti prvu ligu.

- Nakon svega, bogatiji smo za veliko iskustvo, puno pametniji, i uvjeren sam da je ovo godina u kojoj ćemo uspjeti. Doveli smo već pet pojačanja, igrača s renomeom, a do početka prvenstva trebao bi stići još jedan igrač, ali i novi trener, koji će biti spreman ostvariti naše ambicije. Imamo i novu sportsku di

rektoricu, Marinu Mikulić, a nadamo se da ćemo od nove godine imati i pomoć Grada, budući da bismo konačno trebali ući u sustav financiranja preko Za jednice sportskih udruga - kaže predsjednik kluba Igor Mostarlić, ponosan na učinjeno dosad.

- Seniori lani nisu uspjeli, ali prvu ligu igraju junio ri i kadeti, imamo više od 80 djece u omladinskom pogonu, imamo publiku koja nas prati... I ne odusta jemo od svojih ciljeva, a to je biti najbolji u državi i dovesti Ligu prvaka u grad! - kaže Mostarlić.

SAN OSTAJE ISTI: 'ŽELIMO U NAŠ GRAD DOVESTI - LIGU PRVAKA!'

karta svijeta, lako je shvatiti koliko se Gorica promijenila u posljednjih pet godina. Koliko je prihvatila trendove, a posljedično i imala rezultate. Kojih ove sezone, nažalost, zasad nema, ali to ne znači da ih neće biti. I da nećemo opet slaviti dečke iz Konga, Senegala, Aus tralije, Austrije ili Slovačke.

Dobar start nogometašica, ali prostora za pogrešku ove sezone jednostavno - nema

rvo kolo donijelo je ogled sa ženskom sek cijom pulske Istre 1961, drugo sudar protiv Vrčeva iz Glavice u blizini Zadra, a učinak na kon odrađenog prvoj dijela posla kaže da nogo metašice Gorice Kömmerling imaju - svih šest bodova. Uz ukupno šest postignutih te samo jedan primljenji gol.

- Moramo biti zadovoljni, iako su neki mož da očekivali da će te pobjede biti rezultat

ski uvjerljiviji, ali nije lako stalno napadati na pro tivničke "bunkere". Cure dobro rade, napreduju iz utakmice u utakmicu i vjerujem da ćemo ostvariti svoje ciljeve - kaže trener Marko Biljan. Osnovni cilj je, naravno, ulazak u najviši rang, koji je prošle sezone pobjegao za jedan gol. I tu će trebati biti itekako oprezan, budući da je u ligi tek osam klubova, ukupno 14 utakmica, što znači da prava na pogrešku baš i nema... (mv)

reputacijomstigaoHamadJiloanjesigračaizBundelige

Za početak "pet u pet", loše vijesti između vratnica

lično kao susjedi iz Kurilov ca, jako dobar raspored na početku sezone imali su i nogo metaši Lukavca, koji su čak četiri prve utakmice igrali doma, pa tek u petom kolu otišli na prvo gostovanje. I nakon svega skupili - pet bodova. - Kad se sve zbroji, mogu biti zado voljan. Kiksali smo u domaćem porazu od Save Strmec, tu baš nis mo bili dobri i zasluženo smo ostali bez bodova, ali sve ostalo što smo prikazali čini me zadovoljnim. Pobijedili smo vrlo dobri Obrež, prim ili gol nakon isteka vremena od Vrapča za 2-2, izgubili u gostima od vrlo jakog Vrbovca... - prevrtio je film dosad učinjenog trener Slaven Batovanja. Svjesno su u Lukavcu ovog ljeta pomladili momčad, pokušali pronaći neku novu energiju, a u tome su u velikoj mjeri i uspjeli.

- Prezentacije na terenu i zalaganje koje vidim na zadovoljavajućem su nivou, a to mi je zapravo najvažnije, budući da imamo kudikamo drukčiju momčad, da stal no igramo sa šest-se dam mladih igrača... Općenito smo jako mladi i normalno je da treba vreme na da sve sjedne na svoje mjesto - sv jestan je trener. Loša vijest je teš ka ozljeda golma na Martina Lutera, koji mora na operaciju koljena, a kako je ozlijeđen i rezervni golman Vjeko Vondra, u klu bu su reagirali bez čekanja.

- Doveli smo 27-godišnjeg Antu Anića, koji je branio u Dugom Selu, i vjerujem da smo u njemu dobili značajno pojačanje - zaključio je Slaven Batovanja. LUKAVCA SKUPILI PET BODOVA U PET PRVIH KOLA, OSTALI BEZ GOLMANA I DOVELI NOVOG

Baklje se već pale u Kobiliću, fenjer preuzeo Posavec

alo je potrebno da se u Kobiliću, selu na izlazu iz grada, zapale navijačke strasti. Tu je uvijek raspoložena navijačka skupina Browin gi, a njima zaista ne treba puno da zapale prve baklje, krenu u pjesmu...

Recimo, dovoljno im je da njihov Vatrogasac u sezonu krene s tri pobjede i remi jem, da zasjedne na prvo mjesto, pa da fešta krene.

načajne su se promjene ovog ljeta događale u našim klubovima koji su nastupali u četvrtom rangu, koji se re organizacijom pretvorio u peti. I Mraclin i Gradići promijenili su trener, Damira Milanovića i Marka Biljana zamijenili su Marijan Dužić i Igor Čagalj, a to se u oba slučaja pokazalo kao - pun pogodak! Iza nas je prvi pet kola, a dva naša pred stavnika imaju točno nula poraza. I jed ni i drugi su na učinku od tri pobjede i

dva remija, što ih je u ovom uvodnom dijelu sezone torpediralo u gornji dom.

Pritom su baš naša dva kluba i oni s na jčvršćim obranama u ligi, budući da je Mraclin primio svega tri gola u pet utak mica, a Gradići samo dva...

Mraclin je prvo srušio Topusko, zatim povezao dva remija, a onda uz dva "clean sheeta" sredio Jelačić i Stupnik. Gradići su, pak, sve tri domaće utakmice dobi li (Rugvica, Jelačić i Hrastje), a u obje

Naš treći predstavnik u ovoj ligi, Ban Jelačić, uletio je u ovu priču u "pet do 12" i trebalo je društvu iz Vukovine neko vrijeme da se prilagode na novo okruženje. Nakon uvodna tri poraza, povezao je Jelačić dvije pobjede i poka zao da će imati što za reći ove sezone... SE NE ŠALE, GRADIĆIMA...

Sve tri pobjede upisane su na njihovu terenu, u Ko biliću su padali i Dubrava, i Posavec, i Dinamo Hidrel, a jedini bodovi izgubljeni

gostujuće remizirali (Stupnik i Naftaš Ivanić), a sve skupa dovoljno je da se ponadamo da će ovdje gdje jesu i ostati u najvećem dijelu sezone. Gore, visoko.

su remijem u Turopolju, koje je nakon uvodna četiri kola preuzelo ulogu druge snage Turopolja u ovom rangu, sa sedam bodova.

Sjajno je krenula i Buna, s dvije pobjede na startu, za što su lani morali potegnu ti sve do proljetnog dijela prvenstva. U sljedeće dvije utakmice stigao je samo jedan bod, pa je odmah do njih i Dinamo Hidrel, sa šest uvodnih bodova.

Najlošije plasirani turopol jski klub tako je Posavec, koji u predzadnjoj ligi nema niti boda u četiri kola, uz gol-razliku 2-11. ŽNL

ko krenemo u po tragu za ligom u kojoj je najteže uoči početka se zone predvidjeti njezin tijek, mogli bismo se zaustaviti na Jedinstvenoj županijskoj ligi, šestom rangu natjecanja prepunom naših klubova. Malo tko je tako vjerovao da će Lomnica ponovno biti tako dobra, da će nakon neu vjerljivog lanjskog proljeća u novu sezonu krenuti s pet pobjeda u šest kola, a još je manje onih koji su vjerova

Desetka na startu, ali ono najteže tek slijedi

IZa početak, na Udarniku je pao nugodni HAŠK, uz potez odluke Ivana Pušića na izmaku snaga, u 90. minuti. Pa je slijedio remi bez golova na najbližem gostovanju, u Lukavcu, pa onda još dvije pobjede. Oba puta Kurilovec je bio doma, prvo je s 4-2 riješen još jedan lokalni rival, Dinamo iz Odranskog Obreža, a za kraj serije stig la je pobjeda 2-1 protiv Save iz Strmca. Ponovno Pušić, pa "sa zvukom sirene" Marin Matoš, u 94. minuti...

I deset bodova je bilo u džepu nakon samo četiri kola. Lijepa promjena u od nosu na prošlu sezonu, koja je pogoto vo teška bila na samome početku, kad se slagala jedna nova momčad. Godinu poslije momčad je slična, ali nadograđe na, a isti je i trener.

- Jesmo li i sami iznenađeni ovako do brim startom? Iskreno, potajno smo se nadali da bi to otprilike ovako moglo izgledati, u prvom redu zato što nam je raspored dobio tri domaće utakmice u prva četiri kola. Vjerovali smo da to možemo iskoristiti, a to se i dogodilo. Iz gledali smo dobro, ali i pokazali da ima

NOGOMETAŠI KURILOVCA VEĆ U PRVE ČETIRI UTAKMICE USPJELI

SU SKUPITI DESET BODOVA, NO ČEKA IH NAPORAN RASPORED...

mo karakterno drukčiju momčad nego prošle sezone - istaknuo je Senad Har ambašić, koji u rukama ima momčad sposobnu za više domete u odnosu na Bililanjsku.suu Kurilovcu svjesni da ih nakon povoljnog rasporeda na startu čeka pak leni prijelaz s rujna na listopad.

- Ukupno ćemo nanizati pet utakmi ca u 14 dana! Uz četiri utakmicu u pr venstvu, čeka nas i jedna u Kupu. I baš zato nam je bilo toliko bitno da dobro odradimo ovaj ulazak u prvenstvo - gov ori Harambašić.

U prvoj od tih pet, nažalost, stigao je i prvi poraz. Kratko je trajao kadar u ko jem je Kurilovec nakon četiri kola dijelio prvo mjesto na tablici, poraz 0-2 u gosti ma kod Vrapča, s kojim su Kurilovčani i dijelili vrh, spustio ih je za dvije step

enice niže. No svejedno će na Udarniku svi u glas izraziti zadovoljstvo onime što na početku sezone pokazuje njihova momčad, pojačana za nekoliko važnih igrača, što se već sad jasno vidi.

- O značaju i kvaliteti jednog Ivana Crnova ne treba trošiti riječi, njemu i protvinici posvećuju puno pažnje, a važan nam je i zato što je dio skupine iskusnih igrača koji drže ovu momčad na okupu, uz Marina Matoša i ostale. Osim njih četiri-pet, cijela momčad nam je jako mlada, ali i s jako puno potenci jala, što se i pokazuje iz utakmice u utak micu - govori trener Senad.

Ništa lakše nego u prošlom neće biti ni u sljedećem kolu, budući da je na redu sudar s Vrbovcem, s kojim je Kurilovec bodovno poravnat, a zatim će Haram bašićeva družina u goste Lučkom, na noge još jednom uvijek ambicioznom protivniku, pa na Udarnik dolazi Seges ta... I tu će taj pakleni niz konačno stati, uz dodatak kup utakmice s Poletom iz Buševca, a Kurilovčani će moći u miru krenuti u nastavak sezone. Koja je dobro počela, ali koja je - tek počela... (mv)

li da će uz identičan učinak u ovu sezonu ući Mladost iz Obrezine. Prošle sezone držali su se dna, ali očito je ljeto dobro odrađeno, momčad dobro pripreml jena i dojam je da će mnogi polomiti zube na društvu iz Obrazine u ovoj kampanji. Visoke ambicije na startu su jasno iskazivali iz Tur opoljca, no zlike,jeJaska-VinogradarnezaustavljivapobjeglavećnaosambodovaraamomčadizKučana

petome mjestu, poravnata s buševečkim Poletom, traži način kako uloviti pravi zalet za lov na vodećeg. Ugodno iznenađenje počet ka prvenstva je i Kupa, koja je nakon traumatične prošle sezone ulovila stabilnost i zasad sedmo mjesto, dok je Meštrica, debitant u ovoj ligi, u prvih šest kola ugradio vrlo pristojnih šest bodova. A ako ćemo o problemima, opet ćemo u Mičevec... Klas je na samo jednom bodu.

LUDI

Mali

PRODAJA KUĆA

Velika Gorica, na Plesu, kuću s pomoćnim zgradama. Stambena površina kuće je 117 m2, a pomoćnih zgrada 99 m2. Ukupno ima 5 soba i tri kupaonice, priključak na gradski vodovod, plin i kanalizaciju. Pored kuće je garaža koja ima 16 m2 i izlaz na uli cu. Svi objekti imaju vlasnički list, uporabnu i građevinsku dozvolu. Okućnica je veličine 127 m2. Vlasništvo je 1/1, prodajem 098/781-859

Velika Gorica, Kuče, legalizirana, zidana samostalna prizemnica, površine 107m2, pomoćni drveni objekt od 96m2, voćnjak, sve na građevinskom zemljištu od 1500m2, u produžetku okućnice nalazi se vrtno zemljište od 800m2, prodajem. 01/6217-877

Velika Gorica, V. Posavko, samost. kuća visoka prizemnice stam bene površine 220 m2 i ograđene okućnice od 1700 m2. Kuća se sas toji od podruma, prizemlja (hodnik, kupaonica, ostava, d. boravak, kuhinja sa blagovaonom sa izlazom na terasu, spavaća soba), kata (predsoblje, kupaonica, 2 spavaće sobe i 1 dječje sobe). U dvorišnom djelu nalazi se zidani objekt površine 120 m2 (prizemlje i kat) te ga raža na daljinsko upravljanje. 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena pros torija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, kuhinja s blagovaonom, d.boravak sa izlazom na terasu), kata )isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unu tarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i vi sokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekret nine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Pionirsko naselje, kuća u nizu stambene površine 76 m2, koja se sastoji od: prizemlja (predsoblja, kuhinje, wc-a, d. boravka sa izlazom na vrt od 146 m2 iz kojega je ulaz u garažu od 21 m2), kata (dvije spavaće sobe i kupaonica) te potkrovlja, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovl ja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Poljana Čička, dvije kuće samostojeće, prizemnica 55 m2 i katnica 145 m2 ograđene i uređene okućnice 1080 m2. U sklopu kuće nalazi se vrt, dva plastenika, 2 parkirna mjesta, voćnjak te 2 šupe. Kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Gorica, veća kuća površine 300 m2 sa 5 stambenih jedinica te sve stambene jedinice imaju zasebne ulaze. Kuća posjeduje građevinsku dozvolu. Mogućnost zamjene za drugu nekretninu. 160.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 201 m2 i okućnice 5546 m2, sastoji se od: suterena, prizemlja i kata. Kuća ima vlastiti voćnjak te uređenu okućnicu i garažu, cijela parcela od 5546 m2 je u građevnoj zoni, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 299.900 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Sesvete, Brestje, dvojna kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 354 m2 na okućnici od 290 m2, u sklopu kuće nal azi se garaža te prostorija u kojoj je smještena kotlovnica, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 215.000 € www.gorica-nekretnine.hr

099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. obiteljska v. prizemnica 180 m2 i ograđene okućnice 367 m2, sastoji se od prizemlja i kata, u sklopu kuće nalazi se pomoćni zidani objekt, posjeduje Rješenje o izvede nom stanju, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Buna, obiteljska prizemnica 100 m2, okućnice 900 m2, te gospodarski objekti 100 m2, 65.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, samost. v. prizemnica površine 200 m2 i okućnice 1350 m2, sastoji se od podruma i prizemlja, u sklopu kuće je garažno poslovni prostor (visina 4m) 70 m2, 105.000 € www. gorica-nekretnine.hr 105.000 €

Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizem nica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izve denom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Hotnja, staro seosko imanje sa starim drvenim hrastovim kućama, od kojih jedna ima 80 m2, a druga 35 m2 (obje kuće imaju prikl jučak struje). Na zemljištu se također nalaze i pomoćni objekti (staja i sjenik), sve na zemljištu od 29.000 m2 sve u cjelini, 79.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Mlaka, samost. obiteljska kuća katnica površine 250 m2, te ograđene i uređene okućnice od 1400 m2, u dvorišnom djelu nalazi se poslovno-proizvodni prostor 186 m2 koji je u pogonu sa industri jskom strujom, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 220.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja - uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vi nove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, obiteljska kuća prizemnica površine 145 m2 i ograđene okućnice od 2194 m2, u dvorištu se nalaze pomoćni zidani objekti, garaža, sušnica, ukupne površine 120 m2, posjeduje građevinsku dozvolu, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Rakarje, prodaje se obiteljska samostojeća v. prizemnica površine 250 m2, uređene i ograđene okućnice od 660 m2. Kuća se sastoji od dva zasebna stana, u dvorišnom djelu se nal azi pomoćni zidni objekt površine 79 m2 (spremište i dvije garaže) te tavan, 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zem ljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 83.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakitovec, samost. prizemnica površine 67 m2 (za adaptaciju ili rušenje), građena prije 1968.god, a sastoji se od: 3 sobe i pomoćne prostorije, na zemljištu od 525 m2 nalazi se pomoćni