Adria Security Summit

Adria Security Summit Powered by Intersec otvorio je direktor Organizacijskog odbora Adis Hodžić, koji je izrazio zadovoljstvo zbog ponovnog povratka u Hrvatsku nakon pet godina. “Mnogo se toga promijenilo u međuvremenu – pandemija, masovni cyber napadi, globalne geopolitičke promjene, valovi protesta i ratovi. Svijetu je više nego ikada potrebna sigurnost, a mi s našim poslovnim događajem želimo tome doprinijeti”, rekao je Hodžić. U tome, kaže, nisu sami, jer je brojka od blizu dvije i po hiljade registrovanih učesnika pokazatelj da Adria Security Summit bilježi samo uzlazne trendove. Na misao o nesigurnom svijetu nadovezao se Aleksandar Mitev, predsjednik Bugarske komore za sigurnost, koji je rekao da se zbog toga potražnja za sigurnosnim uslugama i proizvodima povećava svaki dan te da izazovi zasigurno neće prestati uskoro, dok je Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, naglasila važnost zajedništva kao načina njihova prevladavanja. “Pred nama je da zajednički izgrađujemo sigurnost. Naša struka je napravila praktičan iskorak potpisivanjem protokola o suradnji šest komora u regiji, kojim svakodnevno jačamo struku, omogućujemo bolje i snažnije povezivanje te izmjenjujemo informacije”, rekla je Stolica, dodavši kako HCZ ove godine obilježava tridesetogodišnjicu postojanja te da će do kraja godine izdati monografiju o dosadašnjem radu.

Sigurnosne tehnologije posljednjih godina naglo napreduju, ali iako se broj kamera u gradovima povećava, stopa kriminaliteta ne opada. “To znači da ne koristimo proaktivnu tehnologiju kamera na pravi način”, tvrdi Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Jadransku regiju. Potaknut govorom jednog integratora, koji mu je rekao kako je “AI samo poštapalica, niko ga ustvari ne koristi” jer je među korisnicima i dalje prisutno nepovjerenje i nepoznavanje, Lalić kaže da je prvi korak ka potpunom iskorištavanju novih tehnologija na proaktivan način edukacija

Adis Hodžić, a&s Adria

Arnaud Lannes, Bosch

Glavni zahtjev koji se stavlja pred savremeni videonadzor je pomjeranje s reaktivne na prediktivnu zaštitu. Da bi to bilo moguće, potrebne su komponente u kamerama koje mogu koristiti vještačku inteligenciju. “Danas vam kamere s AI-jem mogu pomoći da odaberete ispravnu odluku. Ali to nije dovoljno. U budućnosti želite moći odabrati pravi alarm koji vas zanima. To je novi trend – staviti inteligenciju u cloud, koja će dvostruko potvrditi alarm koji je generisala kamera”, dodaje Arnaud Lannes, Boschev direktor prodaje za Francusku, Italiju i Jadransku regiju. Zbog toga Bosch sljedeće godine izlazi na tržište s punim, već testiranim VSaaS paketom, koji podrazumijeva automatsku verifikaciju alarma i administraciju kamera u cloudu, tako da će nova generacija IP kamera generisati minimum neželjenih upozorenja, imat će proširene funkcionalnosti za zaštitu perimetra i nadzor saobraćaja i neće ih biti potrebno kalibrirati, čime se smanjuju troškovi. Sve je to zaokruženo snažnim fokusom na cyber sigurnost, koji zaokružuje tri trenda koja u toj kompaniji prepoznaju kao najvažnija za budućnost videonadzora.

tržišta o prednostima rješenja. “Želimo preći s onoga što se dešava na našim štandovima, katalozima i web-stranicama na stvarne slučajeve. Procesorska snaga je već tu. Danas je AI optimiziran, imamo cloud usluge koje su pristupačnije. Kamere dolaze s AI-jem, ali ako to ne prezentiramo kupcima, neće dostići svoj potencijal”, kaže on. Edukaciju, naravno, treba pratiti i unutrašnji razvoj kompanija, bilo razvijanjem vlastitih rješenja bilo spajanjem s firmama u razvoju, koje traže partnere.

Zanimljivo predavanje o poslovnom aspektu cyber sigurnosti i cyber kriminaliteta održao je izvršni direktor Combisa Goran Car. Dva su glavna faktora – digitalizacija i pojava poslovnog modela – razlog zašto je cyber kriminal postao industrija. Naime, sa digitalizacijom, odnosno sveprisutnim povezanim uređajima polje napada je mnogo veće, dok smo s razvojem blockchaina, koji je doveo do pojave kriptovaluta, dobili valutu koju nije moguće pratiti i nema regulatornih ograničenja, tako da je cyber kriminal dobio način plaćanja, ali i poslovni model. Industrija cyber kriminala danas ima veliki globalni utjecaj, jer pravi 6.000 milijardi dolara štete, a godišnje raste 15 posto, ima sigurnost “poslovanja” budući da se u prosjeku sigurnosni proboji ne identificiraju više od 200 dana i da postoji 0,05% šanse za presudom za cyber kriminal, te ostvaruje velike prihode. Dobra strana je to što je ulaganje u cyber sigurnost daleko isplativije nego saniranje štete, jer je cyber sigurnosna industrija 35 puta manja od štete koju napravi cyber kriminal. “Druga dobra vijest je to što znamo kako se boriti protiv toga. Najbolja odbrana je napad – active threat hunting – što podrazumijeva kompetentne i iskusne ljude koji koriste određeni set tehnologija na predefinisan način koji će aktivno tražiti prijetnje u stvarnom vremenu”, kaže direktor Combisa.

Marko Gulan, konsultant u Schneider Electricu, također je govorio o zaštiti od cyber napada, ali industrijskih kontrolnih sistema, koji su posebno osjetljivi budući da prestanak njihovog rada obično podrazumijeva gubitak novca ili nestašicu struje, vode, plina itd. Tako su, naprimjer, u Vodovodu na Floridi hakeri uspjeli izjednačiti nivo hemikalija koje se koriste za pročišćavanje vode za piće, a u napadu na ukrajinsku elektromrežu iz 2015. godine je 230.000 ljudi ostalo bez struje. Sigurnost se stoga, kaže on, mora redefinirati, jer je digitalna transformacija ljudima otvorila oči o problemima koji su gurani pod tepih u posljednjih deset godina. Ključna je saradnja između IT i OT odjela. “Danas moramo govoriti o mostovima između IT i ICS sistema. To je način kako možemo biti otporni na cyber napade. Imajte na umu da svaka kompanija u svom okruženju ima dovoljno opreme koja nije usklađena sa sigurnosnim regulativama i svakom sistemu može biti promijenjena arhitektura za sedam do četrnaest dana kako bi se podigao na drugi ili treći nivo sigurnosti, a to znači da je otporan na cyber terorizam i napade”, zaključuje Gulan.

Marko Gulan, Schneider Electric

Svaku je industrijsku revoluciju pokretala nova vrsta energije, što je dovodilo do brže komunikacije. U posljednjih dvadeset godina glavni je industrijski pokretač povezivanje uređaja u jednu mrežu – internet stvari. Tako se došlo sa 500 miliona uvezanih uređaja 2003. na 50 milijardi 2020. godine, odnosno sedam uređaja po svakom čovjeku. Čak je tri od tih sedam iz industrije sigurnosti, zaštite i automatizacije. Kako su osnovni stubovi interneta stvari cloud, analitika, mobilni uređaji i društvene mreže, postavlja se pitanje kako očekivanja korisnika utječu na tržište sigurnosti. “Protivprovala se opet vraća na scenu. U Americi već trećinu prometa sigurnosne kompanije ostvaruju od redovnih mjesečnih prihoda (RMR), a većina toga dolazi od usluga vezanih za alarmne sisteme. A 73 posto sistema u stambenom sektoru nudi interaktivne usluge”, kazao je Boris Popović, vlasnik Alarm automatike. Kao primjer naprednog alarmnog sistema koji iskorištava puni potencijal oblaka i interaktivnosti Popović je naveo ukrajinsku kompaniju Ajax Systems.

Česta zastarjelost, skupo održavanje, ograničen rast i promjenjive cyber prijetnje glavni su izazovi koji stoje pred kontrolom pristupa. Kako bi se izborio s ovim problemima, Genetec je svojom Security Center softverskom platformom obuhvatio – pored Omnicast IP VMS-a, AutoVu automatskog prepoznavanja registarskih tablica, videoanalitike, dinamičkih grafičkih mapa, upravljanja komunikacijama, web-klijenta, zaštite privatnosti i mobilnih uređaja – i Synergis IP kontrolu pristupa. Svi su sistemi unificirani, ne samo integrisani, što podrazumijeva upotrebu jednog servera i jednog interfejsa. Synergis ekosistem sadrži upravljanje rizikom, upravljanje posjetiocima, mobilne aplikacije i web-klijent, dizajniranje i printanje pristupnih kartica, dinamičke interaktivne mape itd. On je istinski otvorene arhitekture, jer funkcionira sa svim relevantnijim proizvođačima hardvera za kontrolu pristupa, a nudi i pojednostavljenu migraciju. “U slučaju posjedovanja starog sistema, možemo vam pomoći da iskoristite neki dio sistema, npr. čitače i kablove, čak i podatke prilikom prelaženja na novi sistem”, kaže Jakub Kozak, prodajni menadžer za Istočnu i Centralnu Evropu u Genetecu. Synergis se, također, razvija zajedno s vašim biznisom. Primjer toga je Quick Search funkcija razvijena na zahtjev aerodroma, kojemu je bilo potrebno da detektuje ne samo zaboravljeni prtljag već i ko ga je ostavio.

Boris Popović, Alarm automatika

Jakub Kozak, Genetec

Pametna infrastruktura budućnosti bila je tema posljednjeg predavanja, koje je održao Igor Kulašić, šef za pametne strukture u Siemensu. Urbanistička predviđanja su neumoljiva: u zgradama provodimo 90 posto vremena i trošimo 40 posto energije, a do 2050. godine 68% ljudi će živjeti u gradovima i trebat će nam dvostruko više energije. Zbog toga će, kao dio urbanog okruženja, zgrade postati povezane s ostalim objektima i energetskim sistemom. To se zove pametna infrastruktura, a ona nije moguća bez digitalizacije. No, kako građevinska industrija sporo prati ovaj tehnološki razvoj, jedini način kako možemo efikasnost u građevini je informacijsko modeliranje zgrada (BIM),

Fokus se s hardvera pomjera na softvere, smatra osnivač Ajax Systemsa Aleksandar Konotopski. To razlikuje dobar od lošeg proizvoda. Zapravo, danas se za jedan uređaj koristi više softvera: jedan ugrađen u sam proizvod, drugi u cloudu, pri čemu je onda i infrastruktura oblaka važna jer može narušiti iskustvo korisnika ukoliko je loša. Važan trend je i povezivanje svih rješenja u jednu platformu, pri čemu bi ta platforma trebala biti prodavana kroz model stalnih prihoda. “U Americi je trend da svi integratori prodaju pretplatu, i ne samo za pametne domove već i za kontrolu pristupa, i to za svaka vrata. Za mene kao evropskog proizvođača to je čudno – ko bi, pobogu, platio za kontrolu pristupa za jedna vrata? Međutim, oni tamo razumiju da su stalni prihodi mnogo bolji nego jednokratna isplata. I mislim da će ovaj trend sve više dolaziti u Evropu”, kaže Konotopski. Ovo će učiniti korisnike lojalnijim, jer oni ne očekuju jedno fiksno rješenje, već da se ono nadograđuje s vremenom. “U Evropi vidim još jedan trend koji postaje unosan – vatrodojava u stambenom sektoru. Prije su korisnici sami kupovali vatrodojavne detektore i postavljali ih u svojim domovima. Sada osiguravajuće kuće vide da su štete od požara velike i regulative u dosta evropskih zemalja – od Skandinavije do Beneluksa – postaju striktne u zaštiti stambenih objekata od požara. I to tržište raste”, objašnjava on. Prije je to tržište bilo dio “uradi sam” segmenta, ali sada sve više dolazi na ruke sigurnosnim profesionalcima. Instalateri će trebati ići više ka konvergentnim sistemima, proširiti svoje stručno znanje i raditi s različitim rješenjima, a ne samo pojedinačnim, jer klijente na kraju zanima samo to da budu zaštićeni.

koje ne podrazumijeva samo 3D modele, raspored faza izgradnje, procjenu troškova i informacije o zgradama već i dalje upravljanje i održavanje objekta. Digitalni blizanac podrazumijeva da su svi projekti – konstruktivni elementi i sve vrste instalacija – povezani sa sistemom za automatizaciju zgrada, unutar kojeg su i sigurnosni sistemi. Tako ćemo uvijek znati gdje nam se, npr., nalazi određeni detektor dima, kako je povezan i kojeg je tipa. I kada se takav projekat izvede, sve su informacije poznate, a onda je moguće i prediktivno održavanje zgrade. Kulašić je naveo primjer tehnološkog centra Aspern u Beču, gdje je urađen BIM model (vatrodojava, sigurnosni sistemi, automatizacija, IoT), njegova provjera, sve je praćeno u fazama izgradnje, urađena je dokumentacija, a onda je instaliran Siemensov Desigo BIM zarad daljeg upravljanja, tako da su u konačnici sve informacije dostupne: od potrošnje energije, vlage, aktivnih alarma... Pametna zgrada, dakle, treba biti autonomna, u mogućnosti da se prilagođava i komunicira s infrastrukturom. Sve treba biti standardizirano, tako da se različiti proizvođači mogu povezati i biti integrisani. t

Igor Kulašić, Siemens