Adria Security Summit

Adria Security Summit oduvijek je služio kao platforma za razgovore o aktuelnim i dolazećim tehnološkim trendovima. Stoga je i ovaj put održana panel-diskusija, i to na temu “Dodatna vrijednost sigurnosnih sistema: poboljšanje korisničkog iskustva i unapređenje poslovanja”. Već je iz naziva jasno zašto je ova tema privukla dosta pažnje i posjetilaca i industrijskih lidera, od kojih su neki bili i aktivni učesnici: Vito Lalić, menadžer za razvoj poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju Konica Minolte, John Chaikalis, menadžer za razvoj poslovanja Boscha za Jugoistočnu Evropu, Domagoj Vrbanić, voditelj ključnih klijenata Hikvisiona u Jadranskoj regiji, Irman Abdić, izvršni direktor firme Bleenco, i Vedran Hafner, sistemski inžinjer Cisca.

Učesnici su se na početku složili da su podaci nova zlatna žila oko koje će se planirati korisničke usluge i odlučivati o poslovnim strategijama. Zapravo, što poslovni subjekti kvalitetnije prikupe i, još važnije, nauče koristiti terabajte podataka koji se svakodnevno kreiraju, bit će spremniji da odgovore na kratkoročne izazove i dugoročne trendove. Tu ključnu ulogu ima internet stvari kao nova mreža čija se važnost poredi s usponom interneta tokom 1990-ih. Internet stvari je dokinuo međusobnu samodovoljnost svih sistema (uključujući i sigurnosne) i postao neiscrpno vrelo ključnih uvida o stanju na terenu u realnom vremenu. Učesnici su naveli da podaci prikupljeni s nekada striktno sigurnosnih sistema poput videonadzora, kontrole pristupa i različitih detektora danas nude ogroman potencijal za poboljšanje općeg poslovanja i korisničkog iskustva.

Videonadzor je nekoć egzistirao kao isključivo reaktivna tehnologija, korisna samo za forenzički pregled dokaznog materijala nakon što se neki incident dogodi. No, savremeni videonadzor može otkriti i prijaviti anomalije u djeliću sekunde. Moderne kamere danas su opremljene analitičkim funkcijama koje ih preporučuju za šire primjene izvan sfere sigurnosti. “Kamere sada kreiraju metapodatke koji imaju ključnu ulogu u sektorima s kojima danas sarađuje MOBOTIX”, navodi Lalić. Do prije samo nekoliko godina bilo je nezamislivo da bi kompanija ovog profila radila videoanalitički softver za poslovne subjekte poput pekara, u kojima ova tehnologija pomaže u određivanju adekvatne dinamike izrade peciva bez gubitaka. “Izradili smo softver koji prepoznaje vrste hljeba i broji vekne”, kaže Lalić, “tako da smo nakon 50 godina rada pekare potpuno digitalizirali jedan proces u kojem, doslovce, pogledom na dlan možete vidjeti šta se dešava u realnom vremenu i komunicirati s logistikom i proizvodnjom.”

Marko Davidović, proizvoda. Hikvision je na taj način uspio uvesti AI u svijet Ingram Microdetekcije prometnih prekršaja i robotike u skladištima.

Današnje mogućnosti sigurnosne tehnologije došle su u centar pažnje isključivo kroz jačanje sposobnosti pratećih uređaja da obrade konkretne podatke i razlikuju “mačku od lopova”. Ipak, je li moguće reći da danas imamo višak tehnološke snage, a, opet, nedovoljno podataka? Vedran Hafner iz Cisca osvrnuo se na zanimljiv fenomen predviđanja po kojim će budući kvantni računari imati toliko procesorske snage da će moći probiti sve trenutno dostupne enkripcijske mehanizme, koje će se morati nanovo osmisliti. Ipak, prije ovih scenarija nalik na ona iz SF filmova, Irman Abdić upozorava na nerealistična očekivanja od danas dostupnih tehnologija. To se posebno odnosi na danas svepopularnu nesigurnosnu primjenu sigurnosnih sistema, npr. za detekciju objekata. Po njemu, pravilno razumijevanje koncepta reaktivnog i aktivnog djelovanja znači biti svjestan da detekcija objekata uz vrhunski kvalitet slike i tehnološku “svijest” da je u pitanju objekt i dalje ne isključuju ljudski faktor. “Iduća generacija softvera i analitike će biti autonomni sistemi koji će po obavljenoj detekciji shvatati o čemu se radi i automatski poduzimati određene radnje, npr. otvarati kapije”, kaže Abdić.

Videonadzor je, s pravom, jedan od ključnih segmenata od kojeg poslovni subjekti imaju velika očekivanja kada je u pitanju podrška poslovanju. To se ne tiče samo smanjenja broja uposlenika koji obavljaju sigurnosne poslove nego i primjene analitike u optimizaciji poslovanja. Pristaništa za turističke i luksuzne brodove, naprimjer, pomoću ovih sistema mogu dobiti ogromne količine metapodataka na osnovu kojih mogu kvalitetnije raspoređivati svoje osoblje i odgovarati na incidente poput požara. “Ako postavite termalne kamere da zaštitite brodove od požara i svedete ove incidente na minimum, vi možete i skuplje naplaćivati svoje usluge”, kaže Lalić. Njegov kolega Abdić se osvrnuo i na problem činjenja AI-ja dostupnim u vrijeme kada je broj stručnjaka u ovoj oblasti još nedovoljan i povlači skupe investicije. Njegova firma Bleenco ja zato razvila softver Enterprise, koji nudi AI funkcionalnost u vidu okvira koji omogućava organizacijama da ga sami prilagode vlastitim potrebama, uz brzu instalaciju. To podrazumijeva odsustvo potrebe za nabavkom novih AI rješenja, umjesto čega se nudi opremanje postojećih sistema (računara, nadzornih kamera) za potrebe iskorištavanja ove tehnologije. Tako se značajno obaraju troškovi njenog uvođenja. Na kraju, učesnici su se složili da će idući stadij potpune automatizacije koji donose sigurnosni sistemi opremljeni naprednim AI funkcijama biti od koristi doslovno svim privrednim sektorima. t

Kontinuirani razvoj AI-ja i pratećih algoritama često se navodi kao most prema širenju primjene sigurnosnih sistema u drugim sektorima. Tu se, međutim, javlja i problem osiguravanja cjenovne pristupačnosti ovih tehnologija, što je zagonetka kojom se bavi i kompanija Hikvision. Za početak, danas je vještačka inteligencija integrisana i sa tzv. ulaznim klasama proizvoda, koje se koriste u svakodnevnim instalacijama. Hikvision je na taj način uspio proširiti kapacitete AI-ja u svijet detekcije prometnih prekršaja i robotike u skladištima. U Hrvatskoj, naprimjer, tehnologija obavještavanja o stanju pacijenata u ustanovama može kompenzirati manjak medicinskog osoblja. Padovi pacijenata iz kreveta ili tokom kretanja sada se lakše uočavaju pomoću odgovarajućih sistema detekcije, a nadležno osoblje se šalje na teren odmah po primanju obavijesti. S druge strane, Chaikalis iz Boscha navodi primjer bihevioralne analitike na kamerama koja uči o svakodnevnom obrascu kretanja uposlenika kroz podatke o ulascima i izlascima. “Ukoliko jedan dan iznenada odete u prostoriju s podacima, a da vam u njoj nije mjesto, sistem će o tome odmah poslati obavijest. Isto važi i za mogućnost detekcije vatre i dima pomoću AI-ja, kao i za vozila koja na isti način prate saobraćajnu signalizaciju za regulaciju brzine već tokom vožnje”, kaže on.