Skup o javnim nabavkama u privatne bezbjednosti

STANJU SEKTORA PRIVATNE BEZBJEDNOSTI KROZ JAVNE NABAVKE. ORGANIZATOR JE BILA PRIVREDNA KOMORA SRBIJE, A UČESTVOVALI SU PREDSTAVNICI SEKTORA PRIVATNE BEZBJEDNOSTI SRBIJE, HRVATSKE, SLOVENIJE I SJEVERNE MAKEDONIJE, KOJI SU NEDAVNO U ZAGREBU POTPISALI SPORAZUM O REGIONALNOJ SARADNJI.

n Piše: Mara Dragić redakcija@asadria.com

Država Srbija najveći je korisnik usluga privatnog obezbjeđenja kroz javne nabavke, rekao je predsjednik grupacije za fizičko obezbjeđenje Privredne komore Srbije Aleksandar Maksimović. Naručioci koji žele da koriste usluge privatnog obezbjeđenja moraju sve svoje nabavke da realizuju sa zakonodavstvom. To znači da moraju da poštuju zakone o javnim nabavkama, privatnom obezbjeđenju, kritičnoj infrastrukturi i Uredbu Vlade Srbije o bezbjednosti objekata od značaja za odbranu Republike.

Maksimović je podsjetio da je Zakon o javnim nabavkama dozvolio naručiocima usluga da sami određuju uslove pod kojima raspisuju neku javnu nabavku, ali moraju omogućiti transparentnost i veću konkurenciju u samom postupku javne nabavke. Javne nabavke manjeg obima sprovode se bez raspisivanja javnog poziva. “Cijena rada usluga obezbjeđenja na tržištu Srbije najniža je u poređenju sa 34 evropske države, što za posljedicu ima rizik bankrota poslodavaca iz oblasti privatnog obezbjeđenja”, rekao je Maksimović. Smatra da to utiče na motivisanost službenika obezbjeđenja i loš kvalitet usluga, a to znači i povećanje ranjivosti štićenih objekata u uslovima stalnog porasta stope svih oblika kriminaliteta i proklamovanih mjera ekonomske politike o uvođenju reda na tržištu i suzbijanju sive zone poslovanja.

Slične probleme dijele i ostali učesnici skupa. U Hrvatskoj je novi Zakon o privatnoj zaštiti usvojen 2020., a u toku je donošenje pravilnika o njegovoj primjeni. Javna nabavka u toj godini iznosila je 7,9 milijardi evra, što je oko 19 odsto BDP-a. Od toga se 31,4 odsto javnih nabavki finansiralo iz sredstava EU-a. Predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica ukazala je na to da tenderi za javnu nabavku nisu usklađeni sa Zakonom o privatnoj zaštiti. Prak-

Generalna sekretarka Komore Sjeverne Makedonije za privatno obezbjeđenje Sanja Kermetcieva, predstavljajući monitoring javnih nabavki u prvih šest mjeseci 2021. godine, istakla je nedostatak veće transparentnosti jer podaci ukazuju na moguću korupciju u trošenju budžetskih sredstava pri javnim nabavkama. Više od devedeset odsto aukcija bilo je sprovedeno elektronskim putem. Vidljivo je da je 26 odsto tendera poništeno, a svaki četvrti imao jednu ili nijednu ponudu. I u Sjevernoj Makedoniji je najveći problem što je kriterijum za javne nabavke najniža cijena. “U Komori radimo na analizi i procjeni minimalne cijene rada za uslugu fizičkog obezbjeđenja, pri čemu pazimo da ne prekršimo zakone i regulativu o zaštiti konkurencije. Svjesni smo da je posljedica niskih primanja nizak kvalitet usluga, tako da niko nije zadovoljan”, kaže Kermetcieva.

sa u javnim nabavkama za tehničku zaštitu pokazuje da se često u javnim tenderima usluge projektovanja tehničke zaštite traže zajedno s arhitektonskim ili elektroprojektom bez traženja potrebnih ovlašćenja. Tehnička zaštita se na isti način često nalazi u cjenovnicima za građevinske tendere, što dovodi do toga da glavni ponuđač u slučaju projektovanja i izvođenja može da bude kažnjen primjenom Zakona o privatnoj zaštiti jer ugovaranje tehničke zaštite bez ovlašćenja nije dozvoljeno za pravnu osobu. Kažnjena može biti i bezbjednosna kompanija ako je predugovorila projektovanje ili izvođenje tehničke zaštite sa glavnim izvođačem, a ne direktno s investitorima. Stolica se osvrnula i na nisku cijenu usluga privatne zaštite u Hrvatskoj, koja je “čak i niža od zakonski definisane najniže cijene za ove usluge”. Strukovna udruženja trenutno s Ekonomskim institutom rade na projektu analize cijene rada kako bi zaposleni bili više plaćeni. “Primijetili smo da velike kompanije koje ulažu u edukacije svojih zaposlenih izbjegavaju natječaje za javne nabave jer je tražena cijena veoma niska za kvalitetne radnike i njegove usluge”, navela je Stolica.

Predsjednik Zbornice za razvoj slovenskega zasebnega varovanja Branko Slak rekao je da su javne nabavke u Sloveniji regulisane Zakonom o javnim nabavkama. Glavne parametre za odabir provajdera privatnih usluga obezbjeđenja definišu cijena, zakonitost implementacije i profesionalnost. Zaštitu kritične infrastrukture u Sloveniji pruža isključivo privatna bezbjednost u skladu s Uredbom o obaveznoj organizaciji zaštite. Problemi s javnim nabavkama u oblasti privatnog obezbjeđenja u Sloveniji javljaju se kada klijenti ne znaju što treba tačno da naruče, kada javne nabavke nisu stručno pripremljene i nisu u skladu sa Zakonom i kada traže visoke standarde i zahtjeve, a izbor izvođača radova biraju na osnovu najniže cijene rada. Slak je objasnio da se korisnici usluga često odlučuju za najnižu cijenu. Posebno je izdvojio javnu upravu države koja je u procesu javnih nabavki uključena oko 40 odsto, navodeći da je to ipak malo bolja situacija nego u Srbiji, gdje iznosi 70 odsto. Primjetno je da su privatni poslodavci koji znaju da cijene profesionalizam i obučenost za takve usluge spremni da plate veću cijenu.

Na skupu koji su pratili predstavnici MUP-a, Uprave i Komore za javne nabavke Srbije kao i predstavnici strukovnih udruženja obratila se i Li Jansen, predsjednica Komiteta za fizičko obezbjeđenje Konfederacije evropskih službi bezbjednosti (CoESS). Jansen je podsjetila da svaka evropska zemlja ima svoje zakonodavstvo za sektor bezbjednosti koji se pod uticajem digitalizacije i vještačke inteligencije ubrzano razvija. Smatra da je važno razmjenjivati iskustva i sarađivati s policijom i pravosuđem kako bi se spriječilo povećanje kriminala u Evropi. Osvrnula se i na niske cijene usluga u sektoru bezbjednosti u Švedskoj, koje često utiču na kvalitet, pa građani zbog loših ugovora naručilaca i izvršilaca ne mogu da dobiju potpunu zaštitu. Niske cijene usluga u sektoru bezbjednosti nisu, dakle, samo lokalni ili regionalni već i širi problem. t