Bliska zaštita ličnosti

Bliska zaštita

ULOGA PSIHOLOGIJE U ZAŠTITARSKOJ PROFESIJI

STRAH JE PRIRODNA REAKCIJA KOJA SE NE MOŽE IZBJEĆI. TREBA GA POKUŠATI POBIJEDITI ILI U IDEALNOM SLUČAJU NADVLADATI. STOGA MORAMO NAUČITI DA ŽIVIMO SA STRAHOM I NAUČITI DA UPRKOS TOME POSAO OBAVLJAMO NEOMETANO. TAKOĐER, TREBAMO SHVATITI DA GOVOR O STRAHU NIJE GOVOR O KUKAVIČLUKU ILI SLABOSTI KARAKTERA

n Pripremio: Nermin Kabahija redakcija@asadria.com

Ovaj put ćemo govoriti o jednoj vrlo važnoj temi koja je predmet izučavanja psihologije. Istraživanjem ove teme doći ćemo do vrlo važnih saznanja i pojašnjenja određenog vida ponašanja kod interesnih pojedinaca ili skupine.

Psihologija

Psihologija je društvena nauka koja sistemskim istraživanjima nastoji steći znanje o uzrocima i načinu ponašanja ljudi, pa i životinja, te objasniti načine na koji doživljavamo svijet u kojem živimo. Među psihičke procese ubrajamo razmišljanja, osjećaje (emocije) i motivacije. Iz ovoga možemo zaključiti zašto je ta nauka važna za nas i obavljanje našeg posla. Organizacije i pojedinci koji se bave bliskom zaštitom moraju poznavati temelje psihologije, budući da je taj posao blisko vezan za ljude – klijente, napadače, saradnike itd. Kako u obavljanju posla svakodnevno sarađujemo s ljudima različitog porijekla i poimanja života, poznavanje različitih načina ponašanja i reagovanja nam se nameće kao nužno. Izučavanje ove nauke pomoći će nam da nađemo mnoga objašnjenja za drugačija ponašanja i, još bitnije, za različite oblike reakcija. Vrlo je važno da naučimo kako nastaju konfliktne situacije i kako se one rješavaju, a ukoliko potreba iziskuje ophođenje s agresivnim ponašanjem, trebamo biti dobro pripremljeni kako našim pogrešnim nastupom ne bi došlo do dalje eskalacije. Poznavanje osnova psihologije pomoći će nam da situaciju bolje procijenimo i prosudimo.

Strah je prirodno stanje svake osobe. U vezi s tim, trebamo se pozabaviti jako bitnim pitanjem: da li strah dominira nama ili mi dominiramo našim strahom? Odgovor će nam sigurno pomoći u našem radu

Teme za proučavanje

Kod teoretskog dijela bitno je da naučeno odmah provedemo u praksu kako bismo vidjeli reakciju i lakše pratili razvoj situacije. Tako permanentno izvlačimo pouke i pozitivna iskustva, koja s vremenom postaju obimna i neprocjenjiva, jer, kako svakodnevno sarađujemo s različitim ljudima, samim tim ćemo se lakše nositi i s njihovim ponašanjima i viđenjima. U stručnoj literaturi bi iz ovih oblasti trebali

Dobre strane

No, treba znati da strah ima i svoju dobru stranu. Tako nas, naprimjer, strah od krivine ili udesa sprečava da vozimo brzo i neoprezno, odnosno da uskladimo brzinu vožnje i dodamo možda još jednu mjeru sigurnosti. Strah od ranjavanja, sakaćenja ili smrti natjerat će nas da poduzmemo više pripremnih radnji nego obično s ciljem zaštite prvenstveno nas samih, ali i naših štićenih osoba. Povjerenje u samoga sebe izuzetno je bitno, a ono znači da smo svjesni šta zaista možemo, a šta ne smijemo raditi ili se nadati i misliti da možemo, i onda će to već nekako funkcionrati. U periodu eskalacije sukoba povjerenje je temelj za borbu protiv straha. Oblici povjerenja koji su nam neophodni su: povjerenje u samog sebe i naše temeljne vrijednosti, povjerenje u opremu i naš tim ljudi, povjerenje u odbrambene mjere koje smo poduzeli kao i povjerenje u naš komandni lanac i pretpostavljenog.

potražiti odgovore: poznavanje ljudi, ispitivanje, izgradnja ličnosti, motiv i motivacija, frustracije i agresivnost, normalno i devijantno ponašanje, samopoštovanje, verbalna i neverbalna komunikacija, promatranje i prosuđivanje, osjećaji i njihovo pokazivanje/djelovanje, vođenje razgovora – komunikacija, okupljanje ljudi i postupci u panici itd. Još jedna tema nam je posebno interesantna, a to je fizičko i psihičko djelovanje napada i sličnih doživljaja na ličnost. Ovo se još naziva i borbeni stres. Ovaj stres se prvenstveno temelji na strahu, koji se izražava simptomima poput ubrzanog rada srca, mučnine, slabosti i vrtoglavice, sklonosti strahu, pojave treme i leptirića u stomaku, hladnog znoja, povraćanja, drhtanja, ukrućenosti zglobova i nekontrolirane probave. Mnogo je razloga zašto neko tako reaguje na strah tokom akcije, a nabrojat ćemo neke od njih koje su produkt dugogodišnje studije s vojnicima iz ratnih područja. Riječ je o sljedećim razlozima: nedostatak direktnog vodstva i povjerenja, visok rizik zadatka, obeshrabrenje, tjelesna iscrpljenost, direktan sukob s protivnikom, nesigurnost, loša integracija pojedinca ili strah od ubijanja.

Kako definišemo strah?

Strah je prirodna reakcija koja se ne može izbjeći. Strah treba pokušati pobijediti ili u idealnom slučaju nadvladati. Stoga moramo naučiti da živimo s njim i naučiti da naš posao uprkos strahu obavljamo neometano. Također, trebamo shvatiti da govor o strahu nije govor o kukavičluku ili slabosti karaktera. U tom smislu možemo navesti čuvenu izjavu “najstrašnijeg” bokserskog prvaka svih vremena Mikea Tysona, koji se proslavio osamdesetih godina prošlog vijeka nemilosrdno rušeći svoje protivnike u ringu, čime je zauvijek ostao zapamćen u svjetskoj sportskoj historiji. Na novinarsko pitanje da li ga je ikada strah prije borbe, rekao je da nikada u svome životu nije ušao u ring a da ga nije bilo strah. Na novinarsko čuđenje ovim odgovorom Čelični Mike je rekao da vjerovatno njegovi protivnici imaju još veći strah od njega, što mu itekako olakšava posao u ringu. Dakle, strah je prirodno stanje svake osobe. U vezi s tim, trebamo se pozabaviti jako bitnim pitanjem: da li strah dominira nama ili mi dominiramo strahom? Odgovor će nam sigurno pomoći u našem radu. Zato preporučujemo neke od ključnih tema za proučavanje kao što su: hrabrost je ispunjavanje zadatka uprkos strahu, informirani imaju manje straha, hrabrost se može spoznati i trenirati, disciplina sputava strah, kako smanjiti strah od nepoznatog, timski rad i vjera su jači od straha, povjerenje i strah i dr. t