Novo poglavlje u protupožarnoj zaštiti - Ajax EN 54 line
Profesionalni, potpuno bežični EN54 sustav koji podiže standard sigurnosti u svim komercijalnim i javnim objektima. Pouzdanost, certificirana kvaliteta i najnaprednija tehnologija - sada u jedinstvenom Ajax rješenju.
Dvije nagrade struke kao potvrda kvalitete
Adria Security Summit Skopje 2025. Romanian Security Summit Bukurešt 2025.
Potpuno bežičan i u potpunosti
EN54 certificiran sustav
Instalacija bez kablova, građevinskih radova i kompromisa u sigurnosti uz certifikate (EN 54-2, EN 54-4 i EN 54-25) za najvišu razinu pouzdanosti i usklađenosti s europskim normama.
Napredni detektori s hazeFlow 2 algoritmom
Inteligentna analitika dima i topline smanjuje broj lažnih alarma i omogućuje brzo, precizno detektiranje požara u svim uvjetima.
Potpuna kontrola i održavanje na daljinu
Upravljanje, testiranje, nadzor i nadogradnja dostupna na daljinu kroz Ajax aplikaciju. Smanjuje troškove i olakšava rad instalaterima i integratorima.
Fleksibilna arhitektura za objekte svih veličina
Fire Hub Jeweller podržava do 200 adresabilnih uređaja i 40 zona, idealan za male, srednje i velike objekte — ured, staračke domove i škole, ali i proizvodne pogone te retail prostore
Vizualno-akustične sirene (VAD)
Vrhunska vidljivost, brza reakcija i visoka razina upozoravanja za prostore u kojima je potrebna maksimalna jasnoća signala.
24
18 24
U
IZDANJU ČITAJTE Dvije decenije u službi sigurnosti
TRŽIŠTA
32 Sigurnost kritične infrastrukture
Kod koji čuva elektroenergetsku mrežu
PROIZVODI I SISTEMI
40 Building Management Systems Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet
življenja i ritam investicija
46 Opasne igre zamjene pojmova “Napravljeno prema normi” ne znači da certifikat postoji
48 Bosch NEXOSPACE FSE Promjena paradigme u servisiranju sistema za dojavu požara
50 DBolt Touch Outdoor Digitalni pristup i na vanjskim vratima
52 Suprema BioStar X Jedinstvena AI platforma za potpunu kontrolu i sigurnost
54 Skrivena matematika Razumijevanje troška sigurnosnog sistema
PROIZVODI I SISTEMI
56 Nova era AI videorješenja u Europi
Strateško partnerstvo
Konica Minolte i i-PRO-a
58 Digitalna transformacija urbanih sredina
Mercury.AI rešenja za pametne gradove
59 FaceMember
Nova generacija evidencije radnog vremena i kontrole pristupa
60 Pet glavnih AIoT trendova u 2026. Kako inteligentna tehnologija mijenja svakodnevne procese
TEME
62 Zaštitarske priče
Kada instinkt brži od razmišljanja spašava život
Dvadeset godina u industriji koja se svakodnevno mijenja nije samo vremenski period. To je proces učenja, prilagođavanja i stalnog preispitivanja vlastitih standarda. Kada se danas osvrnemo na put magazina a&s Adria, govorimo o vremenu u kojem je jedna ideja, nastala iz profesionalne potrebe, izrasla u regionalnu, pa i globalnu platformu
Intervju: Marko Vasić, menadžer za razvoj poslovanja, Hanwha
Vision Europe
64 Bliska zaštita ličnosti
Zaštitari i sigurnost ograđenih zajednica
DOGAĐAJI
70 Intersec Dubai 2026: Novi standardi globalne sigurnosti
72 ISE 2026: Rekordna izložba inovacija, kreativnosti i industrijske snage
Cyber prijetnje u 2026. Zašto već prošlogodišnja odbrana nije dovoljna?
Nelmedin Kolubara DTP i grafički dizajn/ DTP&Art Design dino.kolubara@asadria.com
Mirza Bahić, Dženana Bulbul, Igor Zovko, Mara Dragić, Igor Ilievski Novinari/Journalists redakcija@asadria.com
Global Security d.o.o.
Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacijski broj: 4201142740001
Magazin a&s Adria vodeći je medij iz oblasti fizičke, tehničke i cyber sigurnosti, pametnih domova i automatizacije objekata za zemlje Jugoistočne Evrope: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Srbiju. Dio je medijske mreže tajvanskog ogranka Messe Frankfurta Ltd., koju čini platforma asmag.com i a&s magazini publicirani na pet jezika.
Magazine a&s Adria is a leading media in the field of physical and cyber security, smart homes and building automation for the countries of Southeast Europe: Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Croatia, Kosovo, Northern Macedonia, Slovenia and Serbia. It is part of the media network of the Messe Frankfurt Ltd. Taiwan Branch, which offers asmag. com platform and a&s magazines published in five languages.
Oglašivači su sami odgovorni za sadržaj reklamnog materijala. Izdavač ne snosi nikakvu odgovornost povodom mogućih zakonskih, patentnih, sadržajnih ili brendovnih sporova oglašivača.
www.asadria.com
ISSN 1986-5031
Magazin a&s Adria izlazi u prvoj trećini mjeseca.
www.asadria.com
Sigurnost kao trajna odgovornost
Dvadeset je godina – ili dvije stotine dvadeset izdanja – prošlo od prvog broja magazina a&s Adria. Dvije decenije u izdavaštvu specijaliziranog medija za sigurnost znači mnogo više od redovnog objavljivanja novih brojeva. To je vrijeme u kojem su se paralelno razvijali i medij i industrija koju prati. Kroz sve te godine a&s Adria bilježila je promjene koje su oblikovale sektor sigurnosti u regiji – od prvih sistema tehničke zaštite do današnjih integrisanih rješenja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji i digitalnim platformama. Ono što je počelo kao ideja nastala iz potrebe za stručnim informacijama postepeno je preraslo u regionalni medij koji danas uspješno povezuje kompanije, stručnjake, institucije i korisnike.
Tokom tog puta a&s Adria je objavila više od dvije stotine izdanja, hiljade tekstova i desetke hiljada fotografija koje dokumentuju razvoj ove industrije. Ukupno je do danas objavljeno više od 20.000 stranica sadržaja, a redakcija i saradnici učestvovali su na stotinama sajmova, konferencija i stručnih skupova širom Evrope i svijeta. Kroz našu redakciju prošlo je više od stotinu novinara i saradnika, dok su stotine kompanija i stručnjaka iz industrije kroz intervjue, analize i reportaže podijelile svoja iskustva i projekte. Posebno mjesto imaju i kompanije koje su od samog početka prepoznale vrijednost jednog ovakvog medija i podržale njegov razvoj. Zahvaljujući toj saradnji, a&s Adria je tokom godina prerasla lokalne okvire i postala platforma koja povezuje sigurnosnu industriju širom Jadranske regije i šire.
Ovaj jubilej je prije svega prilika za zahvalnost svima koji su bili dio tog puta – svim našim novinarima i saradnicima, oglašivačima i strukovnim partnerima, čitaocima te brojnim prijateljima magazina. Ujedno je i podsjetnik da sigurnost nije samo industrija već zajednička odgovornost i trajna potreba savremenog društva. Upravo zato ćemo i u godinama koje dolaze nastaviti raditi ono što radimo od prvog broja – promovirati sigurnost i povezivati ljude koji je stvaraju.
Damir Muharemović, glavni urednik
KAKO SE PRETPLATITI
Uplate na devizni račun: Raiffeisen bank 502012000-0003070; SWIFT: RZBABA2S
Cijena: 70 eura
Uplate na KM račun: Raiffeisen bank 1610000056880035
Cijena: 80 KM
Uz obaveznu naznaku PRETPLATA NA MAGAZIN A&S ADRIA
Kontakt: pretplata@asadria.com
Pretplata: 12 mjeseci (11 brojeva, dvobroj juli/august) Poštarina uključena u cijenu.
PREUZMITE KONTROLU NAD
A MREŽ A, JEDNO IT ISKUST VO
Cambium Networks nudi sveobuhvatan por tfelj bežičnih, žičnih, sigurnosnih i SD-WAN rješenja koja vam omogućuju da implementirate tehnologiju koja jednostavno radi.
S ONE Network rješenjima možete se usredotočiti na svoje poslovanje umjesto na pojedinačne elemente mreže, pružajući iznadprosječno korisničko iskustvo. Preuzmite kontrolu nad svojom mrežom uz Cambium Networks i povećajte produktivnost, smanjite troškove i poboljšajte korisničko iskustvo.
Cambium ONE Network koja jednostavno radi.
Trebate stručnu i brzu podršku za vaš sljedeći projekt ONE Network?
• Omogućuje predviđanje optimalnog funkcioniranja sustava
SAZNAJ VIŠE
ALARM AUTOMATIKA STEKLA AEO–C CERTIFIKAT ZA MEĐUNARODNO
POSLOVANJE I LOGISTIKU
Kompanija Alarm automatika dobila je status AEO–C (Authorised Economic Operator), koji joj je dodijelila carinska uprava Ministarstva finansija Republike Hrvatske, čime je početkom 2026. godine ostvarila važan iskorak u organizaciji poslovanja i međunarodne trgovine.
Riječ je o certifikatu koji potvrđuje usklađenost s carinskim propisima, finansijsku stabilnost te sigurnost i uređenost lanaca snabdijevanja. Dobijanje AEO–C statusa službeno je priznanje visokih operativnih standarda kompanije u međunarodnim logističkim i trgovinskim procesima. Iz kompanije ističu da ovaj status šalje jasnu poruku partnerima o transparentnosti i pouzdanosti njihovog poslovanja. Certifikat, između ostalog, podrazumijeva unaprijeđene procedure kontrole, sigurniji transport robe i efikasnije carinske procese. U Alarm automatici naglašavaju da iza pravovremenih isporuka i urednog toka logistike stoji angažman brojnih zaposlenih, posebno timova nabavke i operacija, koji su učestvovali u ispunjavanju zahtjevnih kriterija za stjecanje ovog statusa. t
KAMIR SEZONU EDUKACIJA ZAPOČEO
SEMINAROM O SISTEMIMA VATRODOJAVE
Kompanija Kamir otvorila je ovogodišnji ciklus stručnih događaja organizacijom edukativnog susreta posvećenog sistemima vatrodojave. Događaj je održan u saradnji s partnerima Apollo Fire Detectors i Advanced, a fokus je bio na rješenjima koja danas predstavljaju ključni segment vatrodojave u brojnim objektima i projektima. Učesnici su kroz stručne prezentacije i demonstracije rada opreme imali priliku da upoznaju novitete i tehnička rješenja iz oblasti detekcije požara. Poseban akcenat stavljen je na praktičnu primjenu sistema i razmjenu iskustava između proizvođača i instalatera. Predavanja su održali Alexandra Hristova, Malte Pollmann, Timur Karakas i Joel Costa, koji su odgovarali na pitanja i učestvovali u stručnim diskusijama s prisutnima. Veliko interesovanje i aktivno učešće prisutnih pokazali su koliko je tema zaštite od požara važna za stručnu zajednicu. Kompanija je zahvalila svim učesnicima na dolasku, najavljujući nastavak edukacija i događaja tokom 2026. godine. t
SYNOLOGY I WASABI POJEDNOSTAVLJUJU ZAŠTITU
PODATAKA KROZ INTEGRISANI CLOUD BACKUP
Kompanije Synology i Wasabi Technologies najavile su strateško partnerstvo s ciljem pojednostavljenja zaštite poslovnih podataka i pružanja fleksibilnijih i isplativijih opcija za njihovo čuvanje i oporavak. Zahvaljujući integraciji s linijom Synology ActiveProtect uređaja za backup, korisnici sada mogu direktno proširiti svoje strategije sigurnosnih kopija na Wasabi Hot Cloud Storage. Time se unapređuje sigurnost podataka bez dodatne složenosti, novih upravljačkih konzola ili nepredvidivih troškova. Rješenje omogućava IT timovima da s jedne platforme
www.asadria.com
mart/ožujak 2026.
štite kritične radne procese i koriste Wasabi kao S3-kompatibilno odredište za udaljene kopije, dugoročnu pohranu i neizmjenjivi (immutable) backup.
Wasabi je dostupan direktno unutar ActiveProtect Managera, pa korisnici mogu brzo postaviti off-site kopije i imati pregled nad lokalnim i cloud okruženjima. Sistem donosi jedinstveno upravljanje backupom za lokalne, SaaS i cloud resurse, uz zaštitu od manipulacije i gubitaka podataka. Partnerstvo dolazi u trenutku rasta ransomware prijetnji, regulatornih zahtjeva i količine podataka, zbog čega kompanije traže otpornija i jednostavnija rješenja za backup. Iz kompanija Synology i Wasabi Technologies ističu da kombinacija objedinjene administracije, neizmjenjive pohrane i predvidivih troškova korisnicima omogućava sigurnije i skalabilno upravljanje podacima. t
Why VORTEX
Hybrid Cloud Solutions for Scalable, Intelligent Security
VORTEX delivers flexible hybrid cloud solutions, empowering organizations with scalable, reliable, AI-driven security through hybrid cloud storage and seamless integration.
HIKVISION
ORGANIZIRAO TRODNEVNU TEHNIČKU OBUKU U ŠIBENIKU
Kompanija Hikvision Adriatic organizirala je trodnevnu tehničku obuku u hotelu Amadria Park u Šibeniku, okupivši partnere i instalatere iz regije. Edukaciju su vodili presales inženjeri Andrej Češek i Elvis Ferhatović, koji su kroz prezentacije i praktične demonstracije predstavili najnovija rješenja iz portfolija te kompanije. Tokom sesija učesnici su imali priliku upoznati se s videonadzorom i AcuSeek funkcijama u kombinaciji s platformom HikCentral Lite, kao i s termalnim kamerama. Poseban fokus bio je i na sistemima kontrole pristupa, uključujući nova rješenja za klizne kapije, barijere i prepoznavanje registarskih tablica. Predstavljeni su i HD dvožični videointerfonski sistemi s novim monitorom, AxHybrid Pro G2 rješenja te aplikacije HikPartner Pro i Hik-Connect za upravljanje i održavanje sistema. Iz kompanije su se zahvalili svim učesnicima na aktivnom učešću i najavili nova okupljanja na narednim lokacijama. t
ANDY BURNETT NOVI TEHNIČKI DIREKTOR MILESTONE SYSTEMSA
Kompanija Milestone Systems imenovala je Andyja Burnetta na poziciju glavnog tehničkog direktora (CTO), nakon što je od septembra obavljao ovu funkciju u statusu vršioca dužnosti. Burnett je, prema navodima kompanije, za to vrijeme osigurao jasno tehnološko usmjerenje i stabilnu realizaciju ključnih razvojnih inicijativa. “Andy je pokazao upravo onu vrstu tehnološkog liderstva kakvo Milestone treba – fokusirano, saradničko i snažno posvećeno ljudima i rezultatima. Njegovo razumijevanje našeg tehnološkog okruženja i vizija daljeg razvoja čine ga pravom osobom za vođenje
EVROPSKO
Istraživanje kompanije Berg Insight pokazuje da evropsko tržište alarmnih sistema za domaćinstva i male poslovne objekte ima znatan prostor za širenje, budući da je prodor rješenja u stambenom segmentu i dalje nizak i iznosi oko 6,5%. Prema nalazima 15. izdanja izvještaja “Tržište sigurnosnih sistema za domove i manje biznise”, na području Evropske unije krajem 2024. bilo je približno 19,6 miliona aktivnih nadziranih alarmnih sistema, što odgovara ukupnoj stopi penetracije od 7,9% na oko 250 miliona domaćinstava i malih poslovnih objekata. Za poređenje, Sjeverna Amerika je gotovo dvostruko veće tržište, sa oko 37,2 miliona aktivnih sistema i penetracijom od 23,9%, a očekuje se rast na 44,1 milion do 2029. godine. Procjenuje se da će se broj nadziranih alarma u Evropi povećati na 24,5 miliona do 2029, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,6%. Najbrži rast predviđa se u Španiji, Francuskoj i Švedskoj, dok će fragmentirana tržišta napredovati sporije. Analitičari naglašavaju da će interaktivne sigurnosne usluge i pametni domovi biti ključni pokretači potražnje u narednim godina-
tima za razvoj proizvoda i tehnologija”, rekao je izvršni direktor Milestonea Jeppe Frandsen.
Burnett je u kompaniju došao 2023. i od tada učestvuje u oblikovanju strategije razvoja proizvoda i tehnologija, uključujući rad na projektu Hafnia, saradnju s kompanijom NVIDIA te razvoj softverskih rješenja za upravljanje videozapisima i novih inovacija poput Milestone Visions Language Modela. “Radujem se ulozi i putu koji je pred nama. Imamo snažan tim i jasne ciljeve, a fokus će biti na realizaciji strategije i daljem razvoju novih prilika”, istakao je Andy Burnett. t
ma. Među vodećim kompanijama u Evropi ističe se Verisure s više od 5,6 miliona korisnika, dok su među značajnijim pružaocima usluga i Prosegur, EPS (Crédit Mutuel) i Sector Alarm. Na tržištu su prisutni i telekom-operateri, osiguravajuće kuće te proizvođači DIY rješenja poput Ringa, Yalea i Boscha, što dodatno ubrzava razvoj ovog segmenta sigurnosti. t
SENSTAR PREUZEO NJEMAČKOG
PROIZVOĐAČA 3D LIDARSKIH SENZORA
Korporacija Senstar Technologies završila je akviziciju njemačkog Blickfelda nakon dobijanja regulatornih odobrenja i ispunjenja svih uslova zatvaranja transakcije koja je iznosila oko 11 miliona eura. Blickfeld je dugogodišnji partner Senstara i proizvođač 3D lidarskih senzora s integrisanim softverom za sigurnost, mjerenje volumena, industrijske i saobraćajne primjene. Ovom akvizicijom Senstar jača ponudu višeslojne sigurnosti, jer u portfolio dodaje visokoprecizne 3D lidarske senzore namijenjene zaštiti perimetra i kritičnih tačaka infrastrukture. Kombinacija tehnologija omogućit će precizniju detekciju, smanjenje broja lažnih alarma i bolju situacijsku svjesnost, ali i proširenje primjene na nadzor saobraćaja i analizu kretanja. “Oduševljeni smo što možemo poželjeti dobrodošlicu dr. Mathiasu Mülleru i timu Blickfelda u Senstar. Kombinovanjem naših provjerenih sistema za detekciju upada na perimetru i inteligentnog softvera za upravljanje videom s naprednom 3D lidarskom tehnologijom
nalazimo se u jedinstvenoj poziciji da isporučimo sigurnosna rješenja nove generacije koja odgovaraju najkritičnijim izazovima korisnika”, izjavio je Fabien Haubert, izvršni direktor Senstara. t
ZNAČAJNO UNAPREĐENJE PLATFORME VORTEX
VIVOTEK je predstavio značajna unapređenja svoje cloud platforme VORTEX, uvodeći generativnu AI funkciju Think Alert i nove mogućnosti detekcije lične sigurnosti. Nadogradnje su namijenjene onim korisnicima koji žele
brži odgovor na rizike, veću operativnu otpornost i efikasnije upravljanje sigurnosnim procesima. Istovremeno je proširen cloud ekosistem kroz integraciju s više pružalaca usluga kontrole pristupa, čime su videonadzor i kontrola pristupa objedinjeni u jedinstven operativni interfejs. Funkcija Think Alert koristi generativnu vještačku inteligenciju i vizuelni jezički model, omogućavajući korisnicima da pravila alarma definišu običnim tekstom, bez složenog podešavanja. Sistem automatski prepoznaje zadane situacije i odmah aktivira upozorenje, a platforma donosi i funkcije zaštite lične sigurnosti poput prepoznavanja zaštitne opreme te omogućava kontinuirani nadzor i evidenciju incidenata, smanjuje rizike na radnom mjestu i ubrzava hitne intervencije. Integracijom s ACaaS partnerima Brivo, Kisi i PDK administratori mogu povezati događaje kontrole pristupa s videozapisima i pojednostaviti istrage i daljinsko upravljanje. t
SALTO INVESTIRA U PORTUGALSKU KOMPANIJU ATZ
Kompanija SALTO WECOSYSTEM objavila je strateško ulaganje u portugalskog proizvođača okova ATZ s ciljem ubrzanja inovacija i jačanja otpornosti svoga lanca snabdijevanja. ATZ, sa sjedištem u Águedi, ima više od 35 godina iskustva u razvoju i proizvodnji brava i prateće opreme te je poznat po kvalitetu i naprednim rješenjima zaključavanja. Njegov portfolio obuhvata više od 9.000 proizvoda, uključujući kvake, brave, ručke za vrata, okove za namještaj i dodatnu opremu. Kupovina većinskog udjela potvrđuje važnost mehaničkih komponenti u elektronskim bravama, jer one direktno utječu na kvalitet, certifikaciju i prilagodljivost različitim standardima i tipovima vrata. Iz SALTO-a navode da će povezivanje ATZ-ovih proizvodnih kapaciteta s njihovim internim razvojem ubrzati kreiranje konkurentnijih i inovativnijih proizvoda. “Ova investicija omogućava kombinovanje ATZ-ovih kompetenci -
ja u mehanici s našim razvojem, čime dodatno jačamo saradnju i ubrzavamo razvoj novih rješenja”, izjavio je Marc Gomez, direktor SALTO-a dodavši da će im partnerstvo pomoći da smanje rizik od poremećaja u globalnom lancu snabdijevanja. t
SECTRON I PELCO UNAPRIJEDILI
SIGURNOST PARKINGA NA AERODROMU
U SOFIJI
Na sofijskom aerodromu “Vasil Levski” implementiran je novi sistem videonadzora u renoviranom višespratnom parkingu Terminala 2. Projekat su realizovali Sectron i Motorola Solutions. Sistem se zasniva na kamerama brenda Pelco by Motorola Solutions i namijenjen je zaštiti infrastrukture s visokim sigurnosnim zahtjevima. Rješenje koristi otvorenu platformu i napredne funkcije videoanalitike. Videonadzor omogućava pouzdan nadzor svih 930 parking mjesta uz pokrivenost kompletnog prostora garaže. Tehnologija je prilagođena kontinuiranom radu u okruženju s velikim prometom, kakvo je karakteristično za aerodromske transportne centre, a cilj implementacije bio je povećanje sigurnosti putnika i vozila te efikasnije upravljanje prostorom. Iz kompanija ističu da je sigurnost planirana kao sastavni dio modernizacije objekta, a ne naknadna nadogradnja. Projekat je dio šire modernizacije jednog od najvažnijih transportnih čvorišta u Bugarskoj i doprinosi sigurnijem i pouzdanijem okruženju za putnike. t
REYEE RJEŠENJA
ZA JAVNI WI-FI U MALIM POSLOVNIM OBJEKTIMA
Ruijie Reyee predstavio je rješenje za jednostavnu izgradnju javnih Wi-Fi mreža namijenjenih manjim poslovnim objektima poput prodavnica, kioska i ugostiteljskih objekata. Iz kompanije navode da je cilj omogućiti stabilnu i pristupačnu internetsku konekciju bez složene instalacije i konfiguracije. Glavni dio rješenja čini vanjska pristupna tačka RG-RAP6262(G) s podrškom za Wi-Fi 6, namijenjena pokrivanju većih otvorenih površina i prostora oko objekta. Uređaj ima omnidirekcione antene, IP68 zaštitu i radni raspon od –30 do 65°C, što ga čini pogodnim za rad u zahtjevnim vremenskim uslovima. Za unutrašnju mrežu predviđen je gigabitni mesh ruter RG-EW1300G, koji omogućava pokrivanje cijelog objekta i upravljanje mrežom putem cloud platforme. Sistem koristi Reyee Mesh tehnologiju, pa se više uređaja može povezati u jedinstvenu mrežu bez dodatnog kabliranja. Rješenje je posebno namijenjeno za manje trgovine i restorane koji žele ponuditi gostima pouzdan pristup internetu i dodatne digitalne usluge. t
HIKAUTO CLOUD OBJEDINIO NADZOR, ANALITIKU I UPRAVLJANJE VOZNIM PARKOVIMA
Kompanija Hikvision, kroz svoj program Onboard Security, predstavila je Hikauto Cloud – sveobuhvatnu SaaS platformu namijenjenu upravljanju voznim parkovima i povećanju sigurnosti transportnih operacija. Rješenje je osmišljeno da pojednostavi svakodnevni rad operatera i menadžera flota objedinjavanjem nadzora, analitike i upravljanja resursima na jednoj platformi. Korisnicima omogućava potpun uvid u stanje na terenu zahvaljujući GPS praćenju u realnom vremenu, prijenosu uživo i reprodukciji videosnimaka, čime je moguće u svakom trenutku provjeriti šta se dešava na putu. Platforma uključuje i sistem trenutnih obavještenja kroz prilagodljiva pravila alarma, obavijesti u realnom vremenu te integrirani centar za pohranu dokaza, što ubrzava reakciju na incidente i olakšava njihovo dokumentovanje. Dodatno, automatski generisani izvještaji o kilometraži, prekoračenju brzine i prisutnosti vozača pomažu kompanijama da prikupljene podatke pretvore u konkretne operativne odluke. Hikauto Cloud omogućava i centralizirano upravljanje uređajima, vozilima i grupama vozila s jednog mjesta, što pojednostavljuje
administraciju većih transportnih sistema. Iz Hikvisiona ističu da platforma ne služi samo za praćenje vozila već i za optimizaciju poslovanja, unapređenje sigurnosti i lakše širenje operacija. t
Intervju: Marko Vasić, menadžer za razvoj poslovanja, Hanwha Vision Europe
KVALITETOM OPREME STEKLI SMO VELIKO POVERENJE KUPACA
Naša ključna prednost je to što smo deo jednog od najvećih svetskih industrijskih konglomerata sa liste Fortune 500, čije operacije obuhvataju sektore od aviokosmičke industrije i zelene energije do naprednih odbrambenih sistema. Činjenica da iza nas stoji takav gigant omogućava nam da ne zavisimo od trećih strana u razvoju sopstvenih čipseta i kritičnih komponenti. To nam pruža potpunu transparentnost lanca snabdevanja i finansijsku stabilnost
n Razgovarao: Damir Muharemović redakcija@asadria.com
a&s Adria: Gospodine Vasiću, nedavno ste, nakon godina iskustva u industriji tehničke zaštite, došli na poziciju regionalnog menadžera za razvoj poslovanja kompanije Hanwha Vision? Šta vas posebno motivira na novoj poziciji i koji su vaši glavni prioriteti u regiji u narednim mjesecima?
Vasić: Dolazak u Hanwhu Vision za mene je prirodan nastavak profesionalnog puta koji gradim već skoro dve pune decenije u industriji tehničke zaštite i ICT rešenja. Tokom prethodnih godina imao sam privilegiju da prođem kroz gotovo sve faze ovog posla – od operativnog rada na terenu i sistem-integracije u okviru velikih infrastrukturnih projekata, preko distribucije
premium rešenja, pa sve do strateškog razvoja poslovanja u okviru vodećih svetskih korporacija. Upravo to iskustvo mi omogućava da danas regionalno tržište posmatram ne samo kao vendor već iz perspektive svih učesnika u lancu: od projektanta koji postavlja temelje sistema, preko integratora koji se bavi implementacijom do krajnjeg korisnika koji svakodnevno koristi taj sistem.
A najveća motivacija dolazi iz činjenice da Hanwha Vision trenutno prolazi kroz najsnažniju globalnu transformaciju u svojoj istoriji. Nismo više samo proizvođač vrhunske video-nadzorne opreme; postali smo kompanija fokusirana na AI vizuelna i analitička rešenja koja rešavaju stvarne poslovne probleme. Činjenica da smo treći igrač na tržištu SAD-a i peti globalno daje nam neverovatan kredibilitet, ali i odgovornost.
U narednim mesecima, moji su prioriteti jasno definisani. Planiram intenzivan rad na terenu širom Adriatic regije, pokrivajući celu teritoriju bivše Jugoslavije, zajedno s Albanijom, gde želimo da Hanwha Vision bude sinonim za partnersku podršku koju razvijamo zajedno sa svojim distributerima. Takođe, podizanje svesti o strateškom značaju usklađenosti sa NDAA standardima i NIS2 direktivom biće u vrhu moje agende, jer Hanwha ovde ima tehnološku prednost koju tržište tek treba u potpunosti da otkrije.
a&s Adria: Kako biste ocijenili trenutnu poziciju Hanwhe Vision na regionalnom tržištu u usporedbi s drugim globalnim i lokalnim tržišnim igračima? Koje su najveće prilike i izazovi za Hanwhu u Jugoistočnoj
Evropi u godinama pred nama?
Vasić: Regionalno tržište veoma je specifično i nalazi se u fazi sazrevanja. Dugo je dominirao isključivo cenovni pristup, gde je najniža ponuda pobeđivala, često nauštrb kvaliteta i dugoročne sigurnosti. Međutim, danas vidimo jednu sporu, ali jasnu tranziciju ka održivim platformama, gde, u tom kontekstu, Hanwha Vision zauzima poziciju “premium poverenja”.
Naša ključna prednost je to što smo deo Hanwha Grupe, jednog od najvećih svetskih industrijskih konglomerata sa liste Fortune 500, čije operacije obuhvataju sektore od avio-kosmičke industrije i ze-
Q serija najprodavanija u regiji
a&s Adria: Koji su proizvodi ili serija proizvoda iz Hanwhinog portfolija najprodavaniji u regiji i zašto?
Vasić: Ako bismo gledali volumen, Q serija je apsolutni šampion i okosnica većine projekata u regiji. Ona donosi naprednu AI analitiku širokom krugu korisnika i optimalan je balans performansi i investicione vrednosti. U svetu gde se zahteva usklađenost sa NDAA-om, Q serija je postala standard za komercijalne objekte, škole i manje industrijske pogone. S druge strane, beležimo ogroman skok interesovanja za X seriju, koja je namenjena najzahtevnijim scenarijima. Sa svojim moćnim procesorima, ona podržava rad više istovremenih analitičkih aplikacija i nudi superiornu sliku u ekstremnim uslovima. P serija dominira u projektima gde je potrebno pokriti velike površine (poput aerodroma ili trgova) uz minimalan broj instalacionih tačaka. Na kraju, moram istaći i našu specijalizovanu T seriju, gde se posebno izdvaja naš najnoviji T AI Ruggedized PTZ model. Ova kamera je dizajnirana za rad u najsurovijim okruženjima od -50°C do +60°C, pri čemu je otporna na ekstremne vibracije i mehaničke udare sa udarima vetra do 257 km/h.
lene energije do naprednih odbrambenih sistema. Činjenica da iza nas stoji takav gigant omogućava nam da ne zavisimo od trećih strana u razvoju sopstvenih čipseta i kritičnih komponenti. To nam pruža potpunu transparentnost lanca snabdevanja i finansijsku stabilnost koja je presudna za podršku velikim infrastrukturnim projektima u decenijama koje dolaze.
Najveća prilika leži u rastućoj potrebi za rešenjima usklađenim sa NDAA-om. Sve više međunarodnih korporacija, banaka i državnih institucija u našoj regiji shvata da poreklo tehnologije direktno utiče na nivo rizika. Paralelno s tim, NIS2 regulativa će naterati kompanije da redefinišu šta, zapravo, znači “bezbedan sistem”. Najveći izazov je edukacija tržišta da pređe
sa logike inicijalne investicije na koncept ukupnog troška vlasništva (TCO), gde kvalitetnija oprema dugoročno donosi najveće uštede.
a&s Adria: U kojoj mjeri regionalna poslovna strategija kompanije prati globalne trendove u sigurnosnoj industriji, a u kojoj mjeri je prilagođena specifičnim potrebama lokalnog tržišta?
Vasić: Globalni trendovi su jasni: sve se seli na samu kameru (edge), cloud postaje standard upravljanja, a AI je postao osnovni uslov. Naša regionalna strategija u potpunosti prati ove pravce, ali uz neophodnu dozu lokalnog prilagođavanja. Svesni smo da u Adriatic regiji infrastruktura nije svugde ista, stoga forsiramo hibridni model – rešenja koja omogućavaju korisnicima da zadrže lokalnu kontrolu i snimanje, dok istovremeno koriste prednosti clouda za eventualnu naprednu analitiku i udaljeni pristup.
Naša globalna misija je transformacija u
Vision Solution Provider-a. To znači da na lokalnom nivou više ne pričamo o megapikselima, već o podacima i poslovnoj inteligenciji. Iako Hanwha nudi vrhunsko endto-end rešenje kroz naš Wisenet WAVE VMS, snažno promovišemo i integraciju s najvećim svetskim proizvođačima softvera za upravljanje video-zapisima (VMS) kao što su Milestone i Genetec. Time našim partnerima dajemo potpunu slobodu izbora bez kompromisa u performansama same kamere.
Lokalno prilagođavanje znači i dostupnost podrške. Želimo da budemo otvoren ekosistem koji se lako integriše sa postojećim sistemima korisnika, omogućavajući im postepenu modernizaciju. Ne tražimo od korisnika da naglo zamene kompletnu
Hanwha više nije samo proizvođač vrhunske videonadzorne opreme; postali smo kompanija fokusirana na AI vizuelna i analitička rešenja koja rešavaju stvarne poslovne probleme
infrastrukturu, već im nudimo put kako da njihovi sistemi postanu pametniji uz Hanwha AI tehnologiju.
a&s Adria: Wisenet 9 SoC najnovija je generacija čipa koji pokreće AI kamere kompanije Hanwha Vision. Koje biste tehničke karakteristike Wisenet 9 SoC-a ista-
kli kao najvažnije i na koji ga način razlikuju od prethodnih generacija?
Vasić: Wisenet 9 predstavlja fundamentalnu promenu u načinu na koji kamera obrađuje informacije jer praktično pomera granicu između kamere i inteligentnog edge uređaja – analitika više nije dodatna funkcija već temelj same arhitekture sistema.
Ključna inovacija je uvođenje dual NPU (Neural Processing Unit) arhitekture. Dok su prethodne generacije morale da dele procesorsku snagu između kvaliteta slike i analitike, Wisenet 9 ima namenske “mozgove“ za oba zadatka istovremeno. Jedan NPU zadužen je isključivo za duboku analizu objekata, dok se drugi bavi onim što zovemo “obrada slike pomoću vještačke inteligencije”. On u realnom vremenu uklanja šum i optimizuje sliku tamo gde se detektuje pokret. Rezultat je znatno preciznija detekcija i stabilan rad čak i u najzahtevnijim uslovima osvetljenja.
Ono što Wisenet 9 izdvaja od svih ostalih je sposobnost da isporuči pametne metapodatke bez opterećenja mrežnog saobraćaja. Osim toga, bezbednosni
aspekt je podignut na nivo hardvera – Secure Boot proces i TPM zaštita sertifikovana po FIPS 140-3 standardu čine ove kamere mrežnim uređajima sa najvišim stepenom zaštite.
a&s Adria: Hanwha Vision je postigla rekordnu operativnu dobit i prihod u 2025. godini, uz rast u regijama kao što su Evropa i Bliski Istok, uz snažno učešće AI kamera (49% prihoda od mrežnih kamera u Q4).
Da li investiranje u AI odražava strateški pristup vaše kompanije i koje to AI funkcije kreiraju dodatne vrijednosti proizvoda i utječu na donošenje odluka o kupovini?
Vasić: Ovi rekordni rezultati u 2025. godini nisu samo suva statistika – oni su jasan signal da je tržište konačno “prelomilo”. Podatak da skoro polovina našeg prihoda u poslednjem kvartalu dolazi isključivo od AI kamera govori mi da veštačka inteligencija više nije neka egzotična opcija koju kupuju samo najbogatiji klijenti. Ona je postala standard, onaj osnovni nivo koji korisnici danas prosto očekuju. Investiranje u AI za Hanwhu je bio hrabar, ali jedini ispravan strateški put. Danas se odluka o kupovini ne donosi na osnovu broja megapiksela, već na osnovu toga koliko informacija ta kamera može da vam pruži u realnom vremenu, a vrednost stvaraju funkcije koje vam štede sate rada. Recimo, umesto da operater ručno pregleda stotine sati materijala, on sada koristi AI klasifikaciju da u nekoliko sekundi pronađe tačno ono što traži – bilo da je to
Projekti zaštite kritične infrastrukture
a&s Adria: Možete li navesti neke kompleksne regionalne projekte u kojima je Hanwha Vision sudjelovala ili trenutno sudjeluje?
Vasić: Ponosni smo na našu ulogu u nekim od najzahtevnijih projekata u regiji. Iako diskrecija klijenta često limitira detalje, mogu reći da su Hanwhina rešenja implementirana u brojnim projektima kritične infrastrukture, kao što su ključni aerodromi u regionu, veliki proizvodni pogoni u auto-industriji, kao i sofisticirani sistemi za nadzor gradskih centara. Jedan od zanimljivijih projekata uključivao je integraciju AI kamera za zaštitu perimetra u jednom od velikih solarnih parkova u regionu, gde su uslovi rada ekstremni, a preciznost detekcije na velikim udaljenostima presudna. Takođe, upravo je u toku i realizacija jednog od najvećih ITS projekata, gde se naše kamere uspešno koriste za nadzor i povećanje bezbednosti autoputeva i tunela.
vozilo određene boje ili osoba sa specifičnim atributima.
Kada vlasniku biznisa pokažete da sistem ne služi samo za “gledanje unazad” kada se nešto desi, već da mu daje duboku poslovnu inteligenciju i drastično skraćuje vreme reakcije, povrat investicije (ROI) postaje kristalno jasan. Upravo to je ono što danas pravi razliku na tržištu i što je Hanwhu dovelo do ovih istorijskih rezultata.
a&s Adria: Koji tipovi korisničkih scenarija danas kreiraju najveću potražnju za ovom vrstom tehnologije?
Vasić: Danas potražnju diktiraju scenariji gde ljudski faktor više fizički ne može da
isprati ogromnu količinu podataka. Prvi i najmasovniji scenario su pametni gradovi, gde AI prati protok saobraćaja, automatski detektuje incidente u tunelima ili nepropisno parkiranje, oslobađajući operatere rutinskih poslova. Drugi scenario je kritična infrastruktura, gde je zaštita perimetra pomoću AI termalnih kamera postala apsolutni standard, naročito kod graničnih prelaza, ali i solarnih parkova i energetskih postrojenja.
Međutim, ono što beleži ogroman rast potražnje su naša bispektralna rešenja. Ove kamere, koje kombinuju termalni i optički senzor sa AI analitikom, ključne su za ranu detekciju požara. One ne čekaju
Naša rešenja u potpunosti su usklađena s američkim NDAA standardom, ali ono što je za naše tržište još važnije jeste potpuna spremnost za evropske regulative: NIS2, AI Act i dolazeći Cyber Resilience Act
da se pojavi otvoreni plamen; one detektuju abnormalni rast temperature ili prve tragove dima u zonama gde bi šteta bila nemerljiva, poput proizvodnih pogona ili skladišta.
Osim toga, veoma je prisutan scenario u logistici i proizvodnji, gde AI koristimo za proveru nošenja zaštitne opreme (PPE), ali i za automatizaciju procesa. Naša specijalizovana rešenja u vidu BCR (Bar Code Reader) kamera drastično ubrzavaju rad logističkih centara, integrišući video-nadzor sa operativnim podacima. Sve su to primeri gde AI više nije “stražar“, već aktivni učesnik u očuvanju bezbednosti ljudi i kontinuiteta poslovanja.
a&s Adria: Pitanje cyber sigurnosti i povjerenja u proizvođače opreme postalo je ključno u videonadzoru. Kako Hanwha Vision odgovara na sve strožije globalne i evropske regulative i šta to konkretno znači za vaše korisnike u Jadranskoj regiji?
Vasić: Sajber bezbednost je postala apsolutni temelj poverenja u našoj industriji. Korisnici u regiji postaju svesni da neadekvatno zaštićen uređaj može postati ulazna tačka u kompletnu IT infrastrukturu. Hanwha Vision ovde nastupa sa pozicije maksimalnog integriteta – kao kompanija iz Koreje sa potpunom kontrolom nad dizajnom i proizvodnjom sopstvenih čipseta (SoC), mi garantujemo transparentan lanac snabdevanja, bez skrivenih ranjivosti.
Naša rešenja u potpunosti su usklađena s američkim NDAA standardom, ali ono što je za naše tržište još važnije jeste potpuna spremnost za evropsku NIS2 direktivu, AI Act i dolazeći CRA (Cyber Resilience Act). Dok se NIS2 fokusira na otpornost organizacija, CRA direktno propisuje nivo digitalne bezbednosti samog proizvoda. Za naše korisnike to znači da Hanwha garantuje sigurnosna ažuriranja tokom celog životnog veka uređaja i implementira hardversku zaštitu koja sprečava neovlašćen pristup.
Razvijamo ono što nazivamo “etički AI“, koji poštuje privatnost kroz alate za maskiranje lica i anonimizaciju podataka direktno na kameri. Naš namenski tim za sajber bezbednost (S-CERT) proaktivno
rešava sve potencijalne pretnje, pružajući našim integratorima i klijentima u Adriatic regiji sigurnost da njihov video-sistem neće biti “trojanski konj” za mrežne napade, već stabilan i zakonski usklađen stub njihove bezbednosti.
a&s Adria: Vaš Cloud Portal pruža centralizirano upravljanje nad svim nadzornim uređajima i aplikacijama, uključujući OnCloud VSaaS, HealthPro, Vision Insight i DesignPRO. Kako ova jedinstvena cloud platforma mijenja način na koji organizacije planiraju, nadgledaju i održavaju svoje sigurnosne sisteme u praksi?
Vasić: Cloud Portal transformiše videonadzor iz pasivnog troška u aktivan poslovni resurs. Sve počinje od DesignPRO alata, koji projektantima omogućava da precizno simuliraju vidno polje i AI funkcionalnosti u 3D okruženju pre same kupovine, čime se eliminišu greške u planiranju. HealthPro donosi proaktivno održavanje. Mi znamo da je mrežna konekcija nestabilna ili da je hard disk pred otkazivanjem pre nego što to klijent uopšte primeti, što drastično smanjuje vreme zastoja.
Na kraju, Vision Insight ide korak dalje i pretvara sirove metapodatke u poslovne dashboard-e. Menadžment šoping-centra sada može da prati trendove posete, upoređuje rezultate različitih objekata i prati demografiju kupaca u realnom vremenu.
Ovi alati pretvaraju video-sistem u izvor operativnih i poslovnih uvida.
a&s Adria: Gdje vidite Hanwhu Vision u narednim godinama u regiji u smislu tehnoloških prioriteta, tržišnog udjela i strateških ulaganja?
Vasić: U narednim godinama, Hanwhu Vision vidim kao jednog od najvećih tehnoloških lidera u Adriatic regiji. Naš cilj nije samo povećanje vidljivosti i tržišnog udela, već postavljanje standarda kvaliteta ispod kojeg se neće ići. Uz nove regulatorne, operativne i bezbednosne izazove koje NDAA i NIS2 direktiva donose, strateški ćemo ulagati u nove AI funkcionalnosti, ostajući pritom “Secure by Design”.
Planiramo i širenje lokalnog tima kako bismo pružili podršku u realnom vremenu.
Želimo da budemo motor razvoja koji će domaćim integratorima, zajedno sa našim distributerima u regionu, omogućiti da rade na najkompleksnijim projektima uz svetsku tehnologiju, jer danas, kao kompanija koja zauzima treće mesto na američkom i peto mesto na globalnom tržištu video-nadzora, Hanwha Vision ima odgovornost da tehnološke standarde koje razvija globalno prenese i na regionalna tržišta poput Adriatic regije – i upravo u tome vidim našu ključnu ulogu u godinama koje dolaze. t
Dvadeset godina u industriji koja se svakodnevno mijenja nije samo vremenski period. To je proces učenja, prilagođavanja i stalnog preispitivanja vlastitih standarda. Kada se danas osvrnemo na put magazina a&s Adria, govorimo o vremenu u kojem je jedna ideja, nastala iz profesionalne potrebe, izrasla u regionalnu, pa i globalnu platformu
n Piše: Nermin Kabahija redakcija@asadria.com
Dizajn, mehanikaiinstalacija videonadzora
Postoje projekti koji nastanu iz prilike. A postoje oni koji nastanu iz potrebe. a&s Adria pripada ovoj drugoj kategoriji. Prije dvadeset godina, u trenutku kada je industrija privatne zaštite u Bosni i Hercegovini tek tražila svoj identitet, pojavila se ideja da ta industrija dobije vlastiti stručni glas. Ne samo da je prati nego da je na neki način i oblikuje. Ono što je počelo kao pokušaj da se popuni praznina u znanju s vremenom je preraslo u regionalnu platformu koja danas povezuje desetke država, stotine kompanija i hiljade profesionalaca širom svijeta. Magazin a&s Adria svjedočio je transformaciji industrije – od fizičke zaštite do integrisanih sistema, od analognog nadzora do vještačke inteligencije, od lokalnih projekata do globalnih partnerstava. Ali paralelno s tim, rastao je i sam. Iz male redakcije s jednim računarom i velikom dozom entuzijazma prerastao je u medijsku i sajamsko-konferencijsku platformu koja povezuje desetke država, stotine kompanija i hiljade profesionalaca. Ovo je priča o tom putu ispričana kroz sjećanja glavnih aktera, ali i kroz činjenice koje pokazuju koliko daleko je projekat stigao. Priča o tome kako je nedostatak znanja postao motiv, kako je rizik postao odluka, a odluka dugoročna strategija.
Iz potrebe, ne iz ambicije
Magazin nije nastao iz ambicije da se pokrene biznis. Nastao je iz nedostatka i profesionalne frustracije spram svega što se događalo u industriji sigurnosti. Početkom 2000-ih, nakon završetka Fakulteta kriminalističkih nauka, Mahir Hodžić, njegov osnivač, započinje rad u službi sigurnosti Javnog preduzeća BH Pošta. Bio je to njegov prvi ozbiljan susret sa sistemskom sigurnošću, zaštitom infrastrukture, organizacijom procesa, upravljanjem rizicima i operativnim izazovima velikog sistema koji funkcioniše u stvarnom vremenu. Bosna i Hercegovina tada je bila u fazi posttranzicije, a privatna zaštita tek je počinjala dobivati konture industrije. Regulative su bile fragmentirane, tržište nedovoljno strukturirano, a profesionalni standardi u nastajanju. Sigurnost se uglavnom svodila na fizičku zaštitu i tehničke sisteme osnovnog nivoa, dok su pojmovi poput korporativne sigurnosti, sigurnosnog menadžmenta, procjene rizika ili integrisanih sistema rijetko ulazili u stručni diskurs.
“Formalno obrazovanje mi je dalo osnovu, ali ne i praktična znanja o tome šta,
zapravo, radi security menadžer u velikim sistemima. Gotovo da nije postojala stručna literatura na našem jeziku. Knjige i časopisi o korporativnoj sigurnosti bili su nedostupni ili isključivo na engleskom jeziku”, prisjeća se Mahir Hodžić.
U potrazi za znanjem, pretplaćuje se na jedan sigurnosni magazin koji je izlazio u Beogradu. Čita ga, kako kaže, “od korice do korice”, analizirajući svaku studiju slučaja, svaki intervju, svaki tehnički prikaz. Taj magazin postaje njegov alat za
Osnivanje magazina bila je racionalna reakcija na očigledan vakuum znanja. Iz te praznine izrasla je ideja o platformi koja neće samo informisati, već podizati standarde i profesionalizirati sektor koji je tek počinjao oblikovati svoj identitet
Mahir Hodžić (desno), osnivač i prvi glavni i odgovorni urednik magazina, 2006. godina
Prve prostorije redakcije magazina Zaštita
samostalno obrazovanje. Paralelno dolazi do evropskih izdanja i prati razvoj industrije izvan granica Bosne i Hercegovine. I nekako u tome trenutku počinje sazrijevati jednostavno, ali snažno pitanje: ako ovakvi magazini postoje na drugim tržištima, zašto ne bi postojao i jedan u Bosni i Hercegovini – i šire, u regiji? To nije bila romantična ideja o izdavaštvu. Bila je to racionalna reakcija na očigledan vakuum znanja, a iz te praznine izrasla je ideja o platformi koja neće samo informisati već podizati standarde i profesionalizirati sektor koji je tek počinjao oblikovati svoj identitet.
Ideja postaje odluka
Prvi ozbiljan poslovni plan nastaje između 2004. i 2005. godine. Analizirani su koncepti, struktura i sadržaj stranih izdanja. Bilježene su rubrike, modeli oglašavanja, dinamika izlaženja, struktura intervjua i studije slučaja i već je tada ideja postajala projekat. Mahir razgovara s kolegama iz bankarskog sektora, telekoma, elektroprivrede, velikih korporacija i privatnih sigurnosnih kompanija. “Prije svega me zanimalo da li bi im takav magazin bio koristan u svakodnevnom radu”, kaže. Reakcije su bile pozitivne, ali oprezne. Industrija je prepoznala potrebu, ali tržište je bilo mlado i finansijski osjetljivo. Svoju ideju dijeli i s pružaocima usluga privatne zaštite, vlasnicima zaštitarskih agencija, distributerima i proizvođačima opreme. Pitanje nije bilo samo hoće li čitati magazin nego hoće li ga podržati. Jer bez podrške industrije, takav projekat nije mogao preživjeti.
U oktobru 2005. godine osniva se Global Security d.o.o. Bio je to trenutak kada ideja prelazi iz faze razmišljanja u fazu odgovornosti. Nije bilo velikih investitora niti sigurnih prihoda. Postojala je procjena, plan i spremnost na rizik. Važno je razumjeti koliko je taj korak bio neizvjestan. Pokrenuti stručni magazin u zemlji u kojoj industrija tek nastaje značilo je ući u prostor bez jasnih pravila i bez garancije da tržište može dugoročno podržati takav projekat.
“Prvi broj tadašnjeg magazina Zaštita izašao je u februaru 2006. godine, tačno prije dvadeset godina. Kada sam ga prvi
put držao u rukama, osjećaj je bio poseban. Bio sam ponosan, ne samo zbog magazina nego zbog realizacije ideje koja je sazrijevala skoro dvije godine”, prisjeća se Mahir. Bio je to mali tim, skromni uslovi i velika odgovornost. Tada niko nije mogao znati da će taj prvi broj biti početak serije od 220 izdanja, više od 20.000 objavljenih stranica, desetaka hiljada fotografija i stotina različitih projekta koji će obilježiti razvoj industrije sigurnosti u regiji. Ali, u tom trenutku to nije bila statistika. Bila je to odluka da se krene s jasnim uvjerenjem da industrija zaslužuje ozbiljan, stručan glas.
“Ispričavam se, gdje je ovdje toalet?”
Jedna od simpatičnih epizoda iz ranih godina veže se za nastup na Zagrebačkom velesajmu, u vrijeme kada je magazin još izlazio pod imenom Zaštita. Bila je to 2007. godina i jedan od prvih ozbiljnijih sajamskih nastupa izvan Bosne i Hercegovine. Redakcija je dobila štand – za tadašnje okolnosti važan iskorak. Momci iz redakcije bili su mladi, puni entuzijazma, ali još neiskusni i pomalo statični, tek u procesu upoznavanja industrije i ljudi s kojima će kasnije sarađivati godinama. Štand je, međutim, bio smješten tik uz ulaz u sajmište. Kako magazin tada još nije bio prepoznatljiv, prolaznici su se često zaustavljali – ali ne uvijek iz razloga koji su domaćini očekivali.
“Ispričavam se, gdje je ovdje toalet?” bilo je pitanje koje su, kako se danas uz osmijeh prisjećaju, čuli češće nego što su dijelili primjerke magazina. Zbog pozicije štanda mnogi su ih, očito, zamijenili za recepciju ili info-punkt sajma. Iskustvo je bilo negdje između neugode i simpatičnosti, ali danas predstavlja dragocjenu uspomenu na vrijeme kada je put od anonimnosti do prepoznatljivosti tek započinjao.
Izložbeni štand magazina na sajmu Interprotex u Zagrebu. 2007. godina
Trenutak kada ostaje sam
Prvih šest mjeseci rada magazina djelovalo je ohrabrujuće. Industrija je reagovala pozitivno, oglašivači su se uključivali, a mali tim je radio intenzivno i sa osjećajem da se projekat kreće u dobrom smjeru. A onda dolazi prvi ozbiljan udar. Partneri s kojima je započeo projekat donose odluku da izađu. Razlog je bio jednostavan – magazin je bio finansijski zahtjevan, tražio je stalna ulaganja, dok je povrat bio spor i neizvjestan. Tržište još nije bilo dovoljno razvijeno da odmah prepozna i materijalno podrži ovakav stručni medij. “Nakon šest brojeva ostajem sam”, prisjeća se Mahir. Rečenica je kratka, ali iza nje stoji period koji je obilježio prve godine projekta. Osim što je morao riješiti finansijske obaveze prema partnerima, preuzeo je kompletnu organizaciju i nastavak izdavanja. U praksi je to značilo da je istovremeno bio urednik, autor tekstova, koordinator saradnika, osoba zadužena za oglašivače, distribuciju i svakodnevno poslovanje firme. Radio je ono što danas obavlja veliki tim. Bio je to period u kojem se, kako kaže, nije mnogo spavalo. Rokovi su ostajali isti, ali su se resursi smanjili. Svaki broj morao je izaći na vrijeme jer je kontinuitet bio jedini način da se sačuva povjerenje tržišta. U takvim okolnostima, magazin se nije razvijao brzo – razvijao se uporno. Iz današnje perspektive, upravo taj period vidi kao najteži, ali i najvažniji. “Bilo je izuzetno teško, ali na taj prvi period sam posebno ponosan. Zahvalan sam svima
koji su tada pružili podršku da projekat preživi ključne prve tri godine i postane finansijski održiv”, ističe on. Ono što je posebno važno, a što se često ne vidi izvana, jeste činjenica da projekat nikada nije finansiran kreditima. Ulagalo se isključivo ono što je zarađeno. Takav model značio je sporiji rast, ali i potpunu kontrolu nad pravcem razvoja. Mahir i magazin su tada naučili lekciju koja će ga pratiti narednih dvadeset godina: stabilnost je važnija od brzine, a
kontinuitet važniji od spektakla. I može se reći da je to bio kraj prve faze, a početak ozbiljnijeg puta.
Security Essen 2008: Trenutak kada projekat dobija krila
Iako je magazin preživio najteži početni period, prava potvrda da projekat može izaći iz lokalnih okvira dogodila se 2008. godine na sajmu sigurnosti u Essenu. U to vrijeme bio je to jedan od najvažnijih evropskih
Iz današnje perspektive, posjeta Security Essenu 2008. nije bio samo odlazak na poslovni sastanak. Bio je to trenutak u kojem je ovaj projekat dobio potvrdu da može izaći iz lokalnih okvira i postati dio globalne sigurnosne zajednice
Prvo službeno vozilo magazina
Delegacija iz Bosne i Hercegovine u posjeti sajmu Security Essen, 2008. godina
sajmova sigurnosne industrije, mjesto na kojem su se susretali vodeći proizvođači, integratori, distributeri i mediji. Za malu redakciju iz Sarajeva to nije bio samo poslovni put, bio je to svojevrstan test. “Tada smo već nekoliko godina izlazili redovno, ali, realno gledano, i dalje smo bili mali regionalni projekat. Odlazak u Essen za mene je bio i svojevrsno suočavanje s realnošću. Da vidim gdje smo u odnosu na svijet i da li uopće imamo snage za veći iskorak”, prisjeća se Mahir. U Essenu dolazi do susreta s vlasnikom a&s Grupe, međunarodne izdavačke kuće osnovane 1991. godine na Tajvanu, koja je već tada imala snažnu mrežu izdanja u Aziji i saradnju s globalnim medijskim partnerima. “Razgovori su bili intenzivni i konkretni. Oni su željeli vidjeti ko smo, kako radimo i kakvu viziju imamo. Nije to bila formalnost, nego ozbiljna procjena. Mi smo morali pokazati da razumijemo industriju i da možemo ispuniti njihove standarde”, kaže on.
Nakon niza razgovora i pregovora ponuđena je mogućnost da magazin postane dio njihovog licenciranog programa, a to je značilo mnogo više od korištenja imena. “Ulazak u a&s grupaciju za nas je bio ogroman iskorak. To nije bio samo novi logo na naslovnici. To je značilo pristup globalnim analizama, istraživanjima, standardima, kontaktima i kompanijama do kojih dotad nismo mogli doći. Ta saradnja nam je doslovno dala krila”, kaže Hodžić.
Rebrending
Odluka o rebrendingu bila je strateška i hrabra. Magazin od 2009. godine izlazi pod imenom a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja. “Promjena imena bila je i simbolična i praktična. Željeli smo jasno pokazati da više nismo samo lokalni magazin. Prefiks ‘Adria’ definisao je naš regionalni fokus, a a&s nam je dao međunarodni kredibilitet. To je bio trenutak kada smo svjesno odlučili igrati ozbiljniju utakmicu”, pojašnjava on. Nakon rebrendinga slijedi redizajn, prilagođavanje strukture sadržaja međunarodnim uredničkim standardima i postepeno uvođenje sadržaja na engleskom jeziku. Redakcija dobija pristup globalnoj mreži autora, analiza i industrijskih podataka. “Odjednom su nam vrata svjetskih kompanija bila otvorenija. Lakše smo dolazili do intervjua, do stručnjaka, do novih tehnologija. Ali, s tim su došli i veći zahtjevi i više definitivno nije bilo prostora za prosječnost”, ističe. Paralelno s tim, započinje širenje na tržišta Srbije i Hrvatske, a međunarodna licenca dodatno učvršćuje
regionalnu ambiciju projekta. “Taj period bio je prekretnica. Do tada smo se borili da preživimo. Od tog trenutka počinjemo razmišljati dugoročno – kako da budemo lider u regiji, a ne samo učesnik na tržištu”, prisjeća se Mahir.
Oglašavanje kao znak povjerenja
Naredne godine predstavljaju fazu projekta u kojoj magazin više nije projekat koji se dokazuje, nego medij koji se učvršćuje. Ulazak u međunarodnu grupaciju donio je kredibilitet, ali tržište je i dalje tražilo
Adis Hodžić, sekretar redakcije 2007-2012., izvršni direktor 2012-2026.
Sanel Palislamović, tehnički urednik od 2009.
Naslovnice prvog broja magazina Zaštita, mart 2006, i 38. broja pod novim imenom a&s Adria
kontinuitet. Upravo u tim godinama dolazi do rasta broja reklama i potpisivanja dugoročnijih ugovora s kompanijama koje su na tržištu Jadranske regije nudile proizvode i usluge iz oblasti sigurnosti. No, Mahir se rado prisjeća prvih oglašivača i upravo njih ističe u prvi plan. “Prvi oglašivači su vjerovali u projekat više iz uvjerenja nego iz jasne marketinške računice.
Bilo je teško objasniti nekome da će već u drugom ili trećem izdanju osjetiti konkretan efekat. Industrija je tada još učila kako funkcioniše oglašavanje u stručnom mediju”, kaže on.
Posebnu težinu za nas u tim ranim godinama imala je podrška velikih međunarodnih kompanija koje su bile uz magazin gotovo od samog početka. Među njima su se izdvajali Bosch, kao jedan od globalnih lidera u sigurnosnim tehnologijama, te Samsung, koji je u tom periodu imao zakupljenu zadnju stranicu magazina.
“To je za nas bilo izuzetno važno. Kada kompanije takvog renomea odluče stati iza jednog mladog projekta, to nije samo komercijalna odluka. To je signal tržištu da vjeruju u ozbiljnost i dugoročnost tog medija”, naglašava Hodžić.
U periodu kada su mnogi još s oprezom posmatrali održivost projekta, upravo je povjerenje kompanija poput Boscha i Samsunga predstavljalo snažnu potvrdu da magazin ima potencijal i da industrija u njemu prepoznaje ozbiljnog partnera. Ta podrška nije bila samo finansijska. On je bila simbolička i strateška.
Spajanja i širenje
Kako prihodi postaju stabilniji, raste i tim. Zapošljavaju se novinari, imenuju direktor i operativci firme, a poslovanje više ne zavisi isključivo od ličnog angažmana osnivača. “To je bio važan trenutak. Kada projekat više ne zavisi od jedne osobe, nego dobije strukturu, znate da ste prešli u novu fazu. Tada smo počeli razmišljati
dugoročnije”, kaže Mahir. Istovremeno dolazi i do tematske transformacije. Industrija sigurnosti se mijenja, a magazin prati taj razvoj. Fokus se sve više pomjera ka IT-u, mrežama, cyber sigurnosti, sistemskoj integraciji… Mahir pojašnjava da je postalo jasno da sigurnost više nije izolovana oblast i da se sve počelo povezivati, pa su morali pratiti te promjene kako bi magazin ostao relevantan. U tim godinama a&s Adria dobija jasniji urednički identitet. Rubrike se redefinišu, neke se gase, druge jačaju. Sadržaj postaje fokusiraniji i stručniji, a standardi produkcije se dodatno podižu. Tokom dvije decenije objavljeno je više od 20.000 stranica stručnih članaka, intervjua i izvještaja, uz desetke hiljada fotografija s više od hiljadu posjećenih sajmova, projekata i prezentacija. Kroz redakciju je prošlo najmanje stotinu novinara, saradnika te domaćih i stranih autora koji su svojim radom oblikovali razvoj magazina. Redakcija i prodajni tim postaju sve prisutniji na stručnim događajima. Učestvuje se na desecima konferencija godišnje, a tokom dvadeset godina taj broj će premašiti hiljadu različitih poslovnih i industrijskih evenata širom Evrope i svijeta. “Shvatili smo da se industrija ne gradi iz kancelarije. Morate biti prisutni, upoznati ljude, razgovarati, razumjeti šta se dešava na terenu. Svaki sajam, svaka konferencija bila je prilika da učimo i da gradimo povjerenje”, ističe i naglašava da je magazin već 2013. godine postao stabilan regionalni medij, prisutan u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
Magazin prerasta u platformu
I upravo u tom trenutku javlja se nova ideja, koja će projekat podići na potpuno novi nivo.
“Bilo je logično da, ako već pokrivamo regiju i povezujemo industriju kroz medij, pokušamo napraviti i vlastiti događaj. Ideja o Summitu nije došla preko noći, ali je sazrijevala kako je magazin jačao”, kaže Hodžić. Ideja o organizaciji vlastitog događaja nije došla naglo. Sazrijevala je godinama, paralelno s rastom magazina i jačanjem regionalnih kontakata. Već 2012. i 2013.
Tokom dvije decenije objavljeno je više od 20.000 stranica stručnih članaka, intervjua i izvještaja, uz stotine hiljada fotografija s više od hiljadu posjećenih sajmova, projekata i prezentacija. Kroz redakciju je prošlo najmanje stotinu novinara, saradnika te domaćih i stranih autora
Nebojša Bogunović, glavni urednik 2009-2015.
Damir Muharemović, glavni urednik od 2015. u posjeti kompaniji Dahua Technology 2014. godine, Hangzhou, Kina
godine, kroz brojne sastanke i večere s predsjednicima strukovnih asocijacija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, postajalo je jasno da industriji nedostaje nešto više od medija. “Shvatili smo da povezujemo ljude kroz stranice magazina, ali da je industriji prijeko potreban i fizički prostor za susrete. Trebao nam je događaj koji neće biti klasični sajam, nego istinski regionalno okupljanje industrije”, kaže Hodžić. Model je bio drugačiji od postojećih formata. Kao neutralan medij, magazin je ponudio koncept u kojem će strukovne asocijacije biti domaćini konferencijskog dijela, a organizacija i logistika u rukama redakcije. Ideja je bila jednostavna: jednak prostor za sve izlagače, fokus na networking i stručni sadržaj, bez hijerarhije velikih i malih. I tako je u Sarajevu 2015. godine održan prvi Adria Security Summit. Dvadeset pet izlagača i 293 učesnika označili su početak projekta koji će u narednim godinama prerasti u najveći sigurnosni događaj u Jugoistočnoj Evropi. “To je bila presudna godina. Summit je donio finansijsku stabilnost i potpuno novu dinamiku razvoja. Od tog trenutka više nismo bili samo medij –postali smo platforma”, ističe Hodžić. Broj učesnika rastao je iz godine u godinu. Događaj se selio u Beograd, Šibenik, Ljubljanu, Skoplje, Zagreb i Sarajevo. Danas Summit okuplja između 2.500 i 3.000 učesnika i između 120 i 150 izlagača po izdanju, a iza nas je deset izdanja. Paralelno s tim rastao je i tim, širila se baza klijenata i razvijali novi projekti. Organizacija sajmova proširena je i na tržišta Rumunije i Bugarske, čime je pokriven dodatni dio Jugoistočne i Istočne Evrope. U međuvremenu je pokrenut i magazin a&s Middle East, čime je projekat dobio i svoju bliskoistočnu dimenziju. Danas je, nakon tek nekoliko godina rada, a&s Middle East treći najčitaniji stručni sigurnosni medij na Bliskom Istoku.
“Danas kompanija razvija četiri ključna proizvoda: magazine a&s Adria za zemlje Jadranske regije, i a&s Middle East, koji pokriva zemlje Zaljeva, te sajmove Adria Security Summit, Romanian Security Summit i Bulgarian Security Summit. Ukupno, projekti kompanije pokrivaju devet država Jugoistočne Evrope i pet zemalja Zaljeva”, naglašava Mahir te navodi da je sve to nastalo postepeno, bez naglih skokova, ali i bez zaduživanja. “Posebno sam ponosan na činjenicu da nikada nismo posuđivali novac. Ulagali smo isključivo ono što smo sami zaradili. Rast nije bio brz, ali je bio stabilan i planski”, kaže on.
Ljudi su najvažniji
Danas, kada iza projekta stoji 220 izdanja magazina i ostali realizirani projekti, Mahir napominje da brojke nisu najvažnije. “Naša najveća nagrada nisu rezultati u statistikama, nego konekcije koje smo stekli, partnerstva koja su nastala i projekti koji su realizovani zahvaljujući tim susretima”, kaže on te ističe kako najveća zahvalnost za izgradnju ovako snažnog i uspješnog projekta ipak pripada znanju, predanosti i kvalitetu ljudi koji su učestvovali u njegovom razvoju. I konačno, ono što naglašava kao suštinu jeste doprinos same industrije sigurnosti. “Svaki spašeni život, svaka spriječena šteta ili kriminalni čin u kojem smo makar djelimično imali svoj doprinos predstavlja najveću satisfakciju. To je potvrda da radimo nešto što ima širi društveni smisao.”
Na pitanje da li bi, nakon dvadeset godina, išta promijenio, odgovor dolazi bez zadrške. “Iskreno, ne bih mijenjao ni -
Pripreme “pod snijegom”
šta. Sve se odvijalo prirodno i postepeno, s izazovima, ali i s jasnim smjerom razvoja. Projekat nije rastao brzo, ali je rastao zdravo. I možda je upravo u tome njegova najveća vrijednost”, zaključuje Mahir Hodžić.
Čovjek koji je zatvarao “brojeve”
Kasno je navečer i redakcija je već odavno prazna. Tek poneko svjetlo ostalo je upaljeno, a na ekranima se još pomjeraju posljednje stranice magazina. Rok za štampu je ujutro. “Kada broj jednom ode u štampariju, više nema popravki, nema naknadnih izmjena i nema drugog pokušaja. Štampa ne prašta greške”, često opominje jedan od kolega, iznimno važnih za ono što je magazin postao danas. Takvih noći danas, srećom, nema mnogo, ali kada se dogode, redakcija ima samo jednog sigurnog stanovnika – Nelmedina Dinu Kolubaru. U izdavaštvu postoji
Posao je bio dinamičan, kolege su često putovale po regiji, a entuzijazam je nadoknađivao nedostatak resursa. “Najviše energije imao je upravo tada glavni urednik Mahir”, kaže Dino i napominje da se ideja magazina tek pokušavala ostvariti i niko, zapravo, nije mogao znati hoće li postojati i naredne godine, a kamoli dvadeset godina kasnije.
Uprkos malom broju ljudi, standardi su od početka bili postavljeni visoko, pa je svako u redakciji nosio dio odgovornosti kakav se obično dijeli među mnogo većim timovima. Upravo se to najviše vidjelo u pripremi svakog izdanja. “Priprema se još od prvih brojeva odvijala uz mnogo improvizacije, ali i veliku pažnju prema detaljima. Svaka stranica morala je biti provjerena, svaki oglas tačno postavljen, a svaka fotografija pripremljena za štampu. Greške su bile skupe jer se nisu mogle ispraviti”, objašnjava Dino. Zato su rokovi ponekad značili duple smjene, pa i rad noću – što nije bilo pravilo, ali ni izuzetak. “Sjećam se jedne pripreme 2012. godine. U redakciju sam došao kao i svakog drugog dana, a ostali smo raditi do kasno u noć. Kada sam ujutro izašao, Sarajevo je bilo zatrpano snijegom višim od metra”, dodaje.
Nelmedin Dino Kolubara, DTP operater i član redakcije od 2006.
nepisano pravilo: posljednji koji ostaje u redakciji prije štampe nije urednik, nego čovjek koji zatvara broj. U a&s Adriji to je godinama bio upravo Dino. Ovaj grafički tehničar i DTP operater skoro tri decenije radi na pripremi publikacija za štampu, a od samih početaka magazina a&s Adria, tada pod nazivom Zaštita, zadužen je za prijelom i tehničko uređenje svakog broja, zbog čega je postao tihi svjedok njegovog razvoja. On je čovjek koji je, daleko od naslovnica, konferencija i javnih priznanja, stranicu po stranicu pratio odrastanje redakcije i učestvovao u pripremi više od dvije stotine izdanja, rastući zajedno s magazinom kojem je posvetio veći dio svog profesionalnog života. I danas, nakon 20 godina, 220 objavljenih brojeva od kojih je 211 “njegovih”, Dino je član kolektiva praktično s najdužim stažom.
Kada je prvi put došao u redakciju, ni sam nije bio siguran gdje, zapravo, dolazi. Na preporuku kolegice novinarke, koja je radila u BH Pošti u Sarajevu, upoznao je Mahira Hodžića i pridružio se maloj ekipi koja je tada radila u prostoru firme Vatrosistemi. Bilo ih je svega petero. Ostali su se poznavali odranije, a atmosfera je kako kaže više podsjećala na porodični posao nego na ozbiljnu medijsku kuću. “Mislim da je bio deveti broj magazina kada sam stigao. U početku mi je sve djelovalo pomalo strogo, dok se nije razvilo međusobno povjerenje”, prisjeća se. Vrlo brzo postalo je jasno da to nije redakcija kakvu je ranije poznavao.
Globalno prepoznati
Ulaskom u međunarodnu a&s grupaciju posao je postao još zahtjevniji. Tekstovi su se pripremali i na engleskom jeziku, a magazin su počeli ocjenjivati stručnjaci iz cijelog svijeta. Posebno mu je u sjećanju ostala posjeta osnivača a&s grupacije, Parsona Lija iz Tajvana, redakciji u Sarajevu i pohvale koje su tada dobili. Tada je, kaže, prvi put postalo jasno da magazin više nije samo lokalni projekat.
Danas razvijamo četiri ključna proizvoda: magazine a&s Adria i a&s Middle East te sajmove Adria Security Summit, Bulgarian Security Summit i Romanian Security Summit
Tokom dvadeset godina kroz redakciju je prošlo mnogo ljudi, ali, prema njegovim riječima, uprkos odlascima i promjenama, odnos je od početka ostao prijateljski. “Standardi u redakciji bili su visoki i nisu ih svi mogli pratiti. Ali upravo su ti standardi održali kvalitet magazina. Prepoznati smo globalno kao stručni medij i organizator vodećih događaja industrije sigurnosti u Jugoistočnoj Evropi”, kaže i dodaje da za njega a&s Adria nije samo magazin. Lično mu je najvažnije to što je od prvog dana bio spreman raditi bilo koji posao potreban za razvoj firme. Tokom dvadeset godina magazin je postao dio njegovog svakodnevnog života, i izvan radnog vremena, a njegova je porodica imala mnogo razumijevanja za prirodu tog posla i sve obaveze koje je nosio.
Poruka za mlađe
Na kraju razgovora ne govori o sebi, nego o drugima – o mlađim kolegama koji danas rade u redakciji i koji možda nemaju jasnu sliku koliko je puta magazin morao proći kroz zahtjevne faze da bi postao ono što je danas. “Nadam se da će ovaj jubilej biti satisfakcija i mlađim kolegama, kao što je i nama koji smo tu od samog početka. Prolazili smo kroz sve etape – i dobre i manje dobre – ali smo rasli zajedno s firmom”, kaže. U njegovim riječima nema patetike, ali ima iskustva. Ovo je, dodaje, mjesto na kojem se uči zanat, gdje se standardi ne spuštaju i gdje se profesionalnost ne podrazumijeva, nego gradi. “Onima koji žele da se okušaju u ovom poslu mogu samo reći da će teško naći bolje mjesto za lično i profesionalno usavršavanje, iskustvo koje će im značiti gdje god ih život odvede”, poručuje.
Dino Kolubara nije izolovan slučaj u ovoj redakciji, i to vjerovatno najbolje objašnjava i dvadeset godina uspješnosti magazina. Zato priča o a&s Adriji nije samo priča o tehnologiji, industriji ili konferencijama. To je priča o radu i o ljudima koji su, broj po broj, stranicu po stranicu – njih više od dvadeset hiljada – gradili proizvod kakav danas poznajemo. To su ljudi koji su u ovom magazinu naučili raditi ozbiljno, odgovorno i predano – i koji su taj standard odlučili zadržati. t
Aktuelni članovi a&s Adria tima
Sigurnost kritične infrastrukture
KOD KOJI ČUVA elektroenergetsku
Elektroenergetski sektor danas predstavlja samu kičmu nacionalne kritične infrastrukture, no u eri digitalizacije i globalnih previranja, sigurnost mreže prestaje biti čisto tehničko pitanje i postaje prvorazredni sigurnosni izazov. Dok kompanije balansiraju između imperativa neprekidne opskrbe i sve sofisticiranijih cyber prijetnji, granica između stabilnog sistema i općeg kolapsa postaje opasno tanka
n
Piše: Dženana Bulbul redakcija@asadria.com
Regionalni stručnjaci upozoravaju: u duboko povezanom evropskom sistemu, sigurnost više ne poznaje državne granice. Incident s početka ljeta 2024. godine poslužio je kao brutalna ilustracija te ranjivosti.
Kada je ispad interkonektivnog dalekovoda 400 kV Zemlak – Kardia u Albaniji pokrenuo kaskadni val, sistemi Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te dijela Hrvatske urušili su se poput domina u svega 60 do 90 sekundi. SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sistemi dispečerskih centara u tim trenucima nisu bilježili samo brojeve, već dramatičnu utrku s fizikom koja je bila brža od ljudske reakcije.
Ovaj kolaps nije bio samo izolirani tehnički incident, već simptom šireg problema: sistemi projektirani za prošli vijek sada se moraju nositi s naglom integracijom fotonaponskih elektrana, promjenjivim tokovima energije i stalnim pritiskom na stabilnost. Pitanje više nije hoće li se novi izazovi pojaviti, već jesu li modernizacija opreme, krizni protokoli i međunarodna saradnja dovoljno brzi da preduhitre sljedećih kritičnih 90 sekundi.
MAPIRANJE RIZIKA I IZAZOVA
Održavanje sigurnosti elektroenergetskih mreža danas podsjeća na hod po žici. Modernizacija i digitalizacija, iako neophodne, otvorile su Pandorinu kutiju novih rizika. Sigurnost se više ne može promatrati kroz izolirane objekte, već kao dinamičan, međuzavisni ekosistem. Uvođenje obnovljivih izvora energije, posebno fotonaponskih
elektrana, povećava složenost distribucije, dok istovremeno zastarjela oprema zahtijeva kontinuirana ulaganja. Cyber prijetnje postaju sve sofisticiranije, što institucije primorava na stalni balans između pouzdanosti mreže i zaštite.
Pogled iz unutrašnjosti
U Elektroprivredi Bosne i Hercegovine naglašavaju specifičnost operativnih tehnologija koje upravljaju sistemom u stvarnom vremenu: “Održavanje sigurnosti operativnih tehnologija (OT sistema) je svakako najizazovniji i najvažniji izazov u održavanju elektroenergetskog sistema JP Elektropri-
ponskih elektrana. Postoji veliki interes za ulaganja, a kapacitet za nove elektrane je već gotovo iscrpljen. Već integrisane elektrane, zbog svojih poznatih karakteristika promjenljive proizvodnje, otežavaju precizno prognoziranje i stvaraju poteškoće u balansiranju s potrošnjom”, ukazao je Saltirovski.
Pritisak na distribuciju
Još jedan izazov predstavlja zastarjela oprema na određenim lokacijama distribucijske mreže, ali se taj problem iz godine u godinu prevazilazi kroz odgovarajuće planiranje u okviru investicionih programa i kontinuirana ulaganja u mrežu.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), potražnja za električnom energijom u 2024. i 2025. godini rasla je dvostruko brže od ukupne potražnje za energijom.
Ključni pokretači ovog “energetskog skoka” su ekstremni toplotni talasi koji su povećali upotrebu klima-uređaja te nagla ekspanzija data centara i vještačke inteligencije
vrede BiH. Najveći izazovi ovih OT sistema su održavanje sistema za koji je dostupnost primarni prioritet zbog rada opreme u realnom vremenu, životni vijek komponenti sistema koji je dosta dug, problemi u primjeni zakrpi sistema, ekspertiza za analizu sigurnosti koja zahtijeva posebna znanja OT sistemima.”
Sasho Saltirovski, izvršni direktor u Elektrodistribuciji DOOEL Skopje, ukazuje na to da su izazovi distribucijske mreže velikim dijelom rezultat globalnih kretanja. “Jedan od najvećih izazova u održavanju sigurnosti i stabilnosti mreže je sve veća integracija obnovljivih izvora energije, posebno fotona-
“Aktivno se rade napori i na jačanju cyber sigurnosti, imajući u vidu da digitalizacija određenih procesa povećava rizik od cyber napada. Najveći izazov u održavanju sigurnosti u ovom segmentu je pronalaženje balansa između pouzdanosti i zaštite. Cyber napadi na kritičnu infrastrukturu postaju sve sofisticiraniji i dugotrajniji. Kako bismo se suprotstavili tim prijetnjama, dajemo prioritet naprednim sistemima nadzora i brzoj reakciji u slučaju incidenta”, navodi on. Sigurnost lanca snabdijevanja predstavlja kritičnu tačku, jer oprema i softver koji se nabavljaju na svjetskom tržištu mogu donijeti i nevidljive
prijetnje – poput namjerno ostavljenih “stražnjih vrata” (backdoors) koja omogućavaju neovlašten upad u srce energetskog sistema. “Na kraju, s obzirom na to da su naši objekti geografski raštrkani, fizička sigurnost ostaje glavni prioritet, uz segmentaciju mreže kako bi se spriječilo širenje eventualnog proboja”, rekao je Saltirovski.
Regionalna dimenzija
Da se sigurnost više ne može zatvarati ni u lokalne okvire, potvrđuje Enis Drndar, direktor sektora za informacijsku sigurnost (CISO) u AD MEPSO, makedonskom operatoru elektroprijenosnog sistema. “Sigurnost elektroenergetskog sistema danas se ne može posmatrati isključivo u nacionalnim okvirima. MEPSO, kao operator elektroprenosnog sistema koji je dio regionalne i evropski interkonektovane mreže, suočava se s izazovima koji su tehnički i organizaciono složeni, ali i snažno povezani s globalnim sigurnosnim trendovima koji sve češće utiču na kritičnu infrastrukturu. Digitalizacija i sve veća međupovezanost sistema donose značajne prednosti u pogledu efikasnosti i upravljanja, ali istovremeno povećavaju potrebu za koordiniranim i sveobuhvatnim pristupom sigurnosti, kako na fizičkom tako i na cyber nivou”, rekao je Drndar.
MEHANIZMI ZAŠTITE
Kako bi se odgovorilo na kompleksne prijetnje, ključni akteri u energetskom sektoru napuštaju zastarjele modele zaštite i prelaze na koncept “integralne sigurnosti”. Zaštita kritičnih objekata – poput ključnih trafostanica, dalekovoda i dispečerskih centara – više nije samo pitanje fizičkog nadzora već kombinacija tehničkih, tehnoloških i operativnih mjera koje osiguravaju kontinuitet rada čak i u slučaju incidenta. Ove mjere ne ostaju samo u planovima – one se ogledaju u stvarnoj snazi i otpornosti infrastrukture, sposobnoj da izolira problem prije nego što preraste u kaskadni prekid sistema. Od naprednih videonadzornih sistema s analitikom, preko fizičkih barijera pa sve do “pametnih” komponenti mreže koje u realnom vremenu detektiraju anomalije, mjere zaštite postaju prva i najvažnija linija odbrane nacionalne stabilnosti. Da bismo bolje razumjeli kako se ovo provodi u praksi, naši sagovornici otkrivaju na koji način institucije osiguravaju vitalne dijelove mreže i koje protokole primjenjuju kako bi
Makedonski model
Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) iz maja 2025. godine, energetski sektor postao je primarna meta jer napadi više ne ciljaju samo podatke već direktno prihode i rad sistema. Kolaps u Portugalu i Španiji u aprilu 2025. potvrdio je da uvezanost sistema, iako ekonomski isplativa, nosi rizik širenja nestabilnosti preko granica u sekundi. WEF je potcrtao da rješenje leži u cyber otpornosti – ne samo odbrani zidova već sposobnosti sistema da preživi udarac i nastavi s radom. Prekretnica za Sjevernu Makedoniju dogodila se kada je Regulatorna komisija za energetiku, vodne usluge i usluge upravljanja komunalnim otpadom (RKE) uvela rigorozne mjere, nakon što su interne analize pokazale alarmantan podatak: do 2024. godine nijedna energetska kompanija u zemlji nije imala uveden međunarodni sigurnosni standard. Sporadične “lokalne politike” i procedure nisu bile dovoljne za sistemski odgovor na moderne prijetnje. Prema nalogu RKE-a, za sve ključne energetske subjekte obavezno je ulaganje u cyber sigurnost. Obavezno je imenovanje stručnjaka zaduženih isključivo za digitalnu odbranu sistema. Potom redovna i obavezna ispitivanja kritične infrastrukture i simulacije napada.
minimizirali rizike od fizičkih oštećenja ili tehničkih kvarova.
Strateški okvir
U Javnom preduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine temelj sigurnosti počiva na sveobuhvatnom planiranju i tehničkoj otpornosti. “Mjere zaštite provode se na osnovu Procjene sigurnosti i Elaborata zaštite u kojem je sadržana kombinacija fizičkih i tehničkih mjera: fizička sigurnost, tehnička zaštita, redovni sigurnosni pregledi i testiranje opreme, rezervni sistemi za napajanje i redundancija ključnih elemenata mreže”, navode iz te kompanije. Ni zaštita elektrosistema u Sjevernoj Makedoniji nije prepuštena slu-
čaju, već je strogo propisana Mrežnim kodeksom (Grid Code).
“U skladu s obavezama propisanim Mrežnim kodeksom (Grid Code), Operator distributivnog sistema - Elektrodistribucija DOOEL Skopje, uspostavio je sistem koordinacije sigurnosti unutar elektrodistribucijskog sistema, kao i pravila i smjernice koje definišu principe i procedure za sigurnosne mjere i radne procese, a koji proizlaze iz zakona, tehničkih standarda i regulative”, pojasnio je Saltirovski. Dodatno, za veće i kritičnije energetske objekte (trafostanice) unutar distributivne mreže primjenjuju se različite vrste mjera. “Fizičke mjere obuhvataju ograđivanje i kontrolisane sigurnosne udaljenosti,
Enis Drndar, direktor sektora za informacijsku sigurnost (CISO), AD MEPSO
kontrolu pristupa pri ulasku i izlasku iz objekta, videonadzor i senzorske sisteme. Tehničke mjere uključuju sisteme zaštite od prenapona i kratkog spoja, automatizovane SCADA sisteme, kao i rezervne sisteme napajanja. Organizacione mjere podrazumijevaju protokole za postupanje u vanrednim i kriznim situacijama, redovne inspekcije i održavanje te osposobljenost osoblja u oblasti fizičke sigurnosti”, dodaje Saltirovski.
Definisati prioritete
Operateri prijenosnih sistema, kao što je AD MEPSO, zaštitu ne vide samo kao čuvanje vlastite imovine već kao doprinos regionalnoj stabilnosti. Enis Drndar ističe važnost prioriteta: “Zaštita kritične infrastrukture zasniva se na kombinaciji
preventivnih, tehničkih i organizacionih mjera, uz jasno definisane prioritete. Posebnu pažnju posvećujemo objektima i segmentima sistema koji imaju regionalni značaj, s obzirom na to da poremećaji u jednom dijelu mreže mogu imati šire, prekogranične posljedice. Naš cilj nije samo zaštita pojedinačnih objekata već očuvanje ukupne stabilnosti i pouzdanosti elektroenergetskog sistema u cjelini”, kazao je Drndar.
TEHNOLOŠKI NADZOR
U svijetu u kojem se incidenti na mreži mjere u sekundama, posjedovanje informacija u realnom vremenu predstavlja granicu između lokalnog kvara i totalnog kolapsa mreže. Prevencija incidenata danas se oslanja na fuziju naprednih nadzornih sistema i algoritama koji su sposobni detektovati anomalije prije nego što one postanu vidljive ljudskom oku. Poseban fokus stavlja se na cyber sigurnost, gdje se tradicionalni nadzor spaja sa sofisticiranim sistemima. U ovoj fazi, ključno je koliko brzo sistem može izolirati prijetnju i aktivirati krizni
Regionalni elektroenergetski kolaps iz juna 2024. bio je glasan alarm koji je podsjetio javnost i donositelje odluka da je stabilnost modernog života krhka. Analiza koju smo proveli pokazuje da se odgovor na tu ranjivost ubrzano transformiše
protokol. Da bismo bolje razumjeli kako se ovo provodi u praksi, naši sagovornici objašnjavaju koji tehnološki alati čine “mozak” odbrane i kako se ti sistemi ponašaju u trenucima ekstremnog stresa za mrežu.
Standardi i regulative
Ipak, da bi tehnološki nadzor uopće bio efikasan, prvo je potrebno odrediti “pravila igre”. Sigurnost ne smije biti stihijska; ona zahtijeva čvrst institucionalni okvir koji garantuje predvidljivost u nepredvidivim situacijama. U JP Elektroprivredi BiH tehnološki nadzor je strogo uokviren međunarodnim normama, čime se osigurava da svaka reakcija na incident bude unaprijed isplanirana i testirana: “Planovi kontinuiteta poslovanja i odgovori na incidente informacione sigurnosti su zasnovani na zahtjevima standarda ISO 27001:2022, koji propisuje planove reakcije na incidente i krizne situacije. Za prevenciju se koristi stalni nadzor sistema te preventivno održavanje opreme i sistema”, kažu iz JP Elektroprivreda BiH.
Neprekidni cyber nadzor
Sasho Saltirovski otkriva da se moderna odbrana oslanja na stalnu prisutnost i automatizovani odgovor. Ključnu ulogu igra Centar za sigurnosne operacije (SOC), koji radi neprekidno: “Oslanjamo se na kombinaciju naprednih tehnologija i organizacionih mjera kako bismo spriječili incidente i osigurali brzu reakciju u kriznim situacijama. Naš interni Virtualni centar za sigurnosne operacije (SOC) radi 24/7, fokusirajući se na otkrivanje incidenata, analizu i reagovanje. Koristimo najsavremenije alate poput SIEM-a (Security Information and Event Management) i SOAR-a (Security Orchestration, Automation, and Response) za praćenje aktivnosti u mreži, korelaciju događaja i automatizaciju odgovora. Dodatno, koristimo više izvora informacija o prijetnjama i obavještajnih informacija (threat intelligence) i aktivno dijelimo podatke s pouzdanim partnerima, uključujući EE-ISAC i E.DSO, kako bismo ostali korak ispred novih prijetnji”, rekao je Saltirovski.
U slučaju ekstremnih kriza, sistem predviđa i dodatne slojeve podrške. “Za kritične incidente imamo i vanjski, outsourcing SOC koji pruža dodatnu stručnost i podršku, osiguravajući otpornost sistema i brzi oporavak u kriznim situacijama. Sve ove mjere omogućavaju nam da održimo proaktivnu sigurnosnu poziciju i brzo reagujemo na potencijalne krizne situacije”, pojašnjava Saltirovski.
Robusne politike
Sasho Saltirovski posebno naglašava važnost naprednih protokola cyber odbrane. “Radi zaštite kritičnih objekata, uključujući trafostanice i distributivnu mrežu, primjenjujemo kombinaciju tehničkih i organizacionih kontrola. U tehničkom segmentu provodimo strogu kontrolu pristupa putem višefaktorske autentifikacije, dodjele prava pristupa prema ulogama (role-based permissions) i segmentacije mreže. Svi osjetljivi podaci i komunikacije zaštićeni su naprednim enkripcijskim protokolima kako bi se spriječilo neovlašteno presretanje. Na organizacionom nivou uspostavljene su robusne sigurnosne politike, programi obuke zaposlenih i procesi upravljanja rizicima vezanim za dobavljače”, rekao je Saltirovski. Međutim, Enis Drndar naglašava kako tehnologija nije dovoljna ako ostane zatvorena unutar jedne kompanije. Za njega je cyber sigurnost neraskidivo povezana s operativnom pouzdanošću, a glavna poluga je informacijska solidarnost. “U energetici, cyber sigurnost je neraskidivo povezana s operativnom pouzdanošću sistema. Fokus je stavljen na ranu detekciji prijetnji, kontinuirani nadzor sistema i jasno definisane procese reagovanja u slučaju incidenta. Međutim, jednako važan element je razmjena informacija – ne samo unutar organizacije već i na regionalnom nivou. Pravovremena razmjena saznanja o cyber prijetnjama, ranjivostima i trendovima značajno doprinosi preventivnom djelovanju i jačanju ukupne otpornosti sistema”, rekao je Drndar.
KRIZNO UPRAVLJANJE
U energetici, kriza nije pitanje “ako”, već “kada”. Kada se dogodi havarija, masovni prekid ili proboj cyber odbrane, tehnologija se povlači u drugi plan, a na scenu stupaju protokoli kriznog upravljanja. Ključ uspjeha u tim trenucima nije improvizacija, već strogo definisan zapovjedni lanac koji minimizira haos i skraćuje vrijeme oporavka sistema. Krizno upravljanje u elektroenergetici organizovano je kao višeslojni mehanizam koji obuhvata sve – od interventnih ekipa na terenu do kriznih štabova koji donose strateške odluke u realnom vremenu. Poseban izazov predstavlja koordinacija u situacijama kada se fizička havarija dogodi istovremeno sa cyber napadom, što zahtijeva integrisan odgovor svih sektora kompanije, ali i saradnju s državnim institucijama i regionalnim partnerima.
Protokol za “dan poslije”
Elektrodistribucija DOOEL Skoplje izradila je plan odgovora na krizne situacije, kao i plan upravljanja krizama. Kada kriza nije uzrokovana prirodom, već cyber napadom, protokol postaje još specifičniji. Saltirovski naglašava da planovi nisu statični dokumenti. “Upravljanje krizama u slučaju cyber incidenata zasniva se na strogim planovima odgovora koji se redovno testiraju i ažuriraju. Ovi planovi definišu jasne uloge i odgovornosti, procedure eskalacije i tehničke korake za brz oporavak sistema. Također uključuju protokole komunikacije s medijima, regulatorima i drugim relevantnim akterima, uz osiguranje pravovremenog i transparentnog informiranja. Ovakav pristup omogućava koordinaciju između tehničkih timova, menadžmenta i eksternih partnera, s ciljem minimiziranja posljedica i očuvanja povjerenja, uz redovne vježbe i simulacije radi unapređenja spremnosti”, objasnio je Saltirovski.
Za JP Elektroprivreda BiH, najteži ispiti dolaze iz nepredvidive prirode. Protokoli reagovanja u vanrednim okolnostima neprestano se unapređuju na osnovu realnih iskustava. “Planovi kontinuiteta poslovanja i reagovanja u kriznim situacijama se kontinuirano poboljšavaju na osnovu testova i stvarnih kriznih situacija koje su se dešavale, kao što su naprimjer, poplava u Jablanici”, navode iz JP Elektroprivreda BiH.
Institucionalna dubina
U Sjevernoj Makedoniji, krizno upravljanje je strogo institucionalizirano. Proces počinje mnogo prije nego što nestane struje, na osnovu procjena ENTSO-E (Evropska mreža operatora prijenosnog sistema za električnu energiju). “Ukoliko sezonska procjena adekvatnosti od strane ENTSO-E, regionalnog koordinacijskog centra ili operatora prijenosnog sistema, ukaže na jasne i ozbiljne pokazatelje da bi mogla nastupiti elektroenergetska kriza u Sjevernoj Makedoniji,
Ministarstvo energetike izdaje rano upozorenje Sekretarijatu Energetske zajednice, nadležnim institucijama ugovornih strana i državama članicama EU u regiji, kao i međusobno povezanim zemljama putem interkonekcijskih vodova. U slučaju nastupanja krize, Ministarstvo pokreće proceduru za njeno proglašenje i o tome obavještava relevantne aktere”, pojašnjava Saltirovski. Navodi i posebnu uredbu koja definiše kriterije i uslove za proglašenje kriznog stanja u slučaju vremenskih nepogoda, prirodnih katastrofa, nesreća i poremećaja na tržištu električne energije. “Ova uredba propisuje način snabdijevanja električnom energijom u kriznim situacijama, mjere koje se poduzimaju, kao i prava i obaveze nosilaca licenci, u zavisnosti od izazova s kojima se sistem suočava. Formirana je i Komisija za praćenje stanja u snabdijevanju električnom energijom, koja kontinuirano prati, analizira i procjenjuje situaciju u Sjevernoj Makedoniji i susjednim zemljama”, navodi Saltirovski.
Saradnja s regionalnim i međunarodnim partnerima jedan je od ključnih elemenata pristupa sigurnosti elektroenergetskog sistema
Enis Drndar (MEPSO) podsjeća da u slučaju havarije nijedna zemlja nije otok. Ključ je u prekograničnoj saradnji.
“Krizno upravljanje posmatramo kao koordiniran i višeslojan proces. Pored internih planova, procedura i scenarija reagovanja, poseban naglasak stavljamo na saradnju s drugim operaterima elektroprenosnih sistema u regionu. S obzirom na to da su naši sistemi fizički i operativno povezani, u slučaju većih poremećaja ili cyber incidenata, ključna je brza, usklađena i transparentna reakcija. Izgradnja međusobnog povjerenja i jasnih komunikacijskih kanala, omogućava efikasno upravljanje kriznim situacijama i smanjenje ukupnog rizika”, naveo je Drndar.
NORMATIVNI OKVIR
Da bi svi ovi sistemi nadzora i krizni protokoli funkcionisali usklađeno, neophodan je čvrst regulatorni okvir koji definiše “pravila igre” u elektroenergetskom sektoru. Sigurnost elektroenergetskog sistema nije prepuštena slobodnoj procjeni operatera; ona je strogo definisana kroz mrežu domaćih zakona, evropskih direktiva i međunarodnih tehničkih standarda. Usklađenost s ovim normama osigurava da sistemi iz različitih država govore “istim jezikom”, što je ključno za stabilnost interkonekcije.
Između
zakona i praksi
Dok regija teži usklađivanju s evropskim direktivama, primjena na terenu varira ovisno o brzini domaće legislative. U Bosni i Hercegovini, kompanije često standardima premošćuju pravne praznine.
“Sistem upravljanja informacionom sigurnošću u JP Elektroprivreda BiH izgrađen je na bazi ISO 27001 standarda. Osim toga, sistem sigurnosti se kontinuirano unapređuje i vodeći računa o NIS 2 direktivi EU s obzirom na to da JP Elektroprivreda BiH spada u dio kritične infrastukture na koju se ova EU direktiva odnosi. Što se tiče regulative iz oblasti fizičke sigurnosti, najvažniji je Zakon agencijama za zaštitu ljudi i imovine. Bosna i Hercegovina i Federacija BiH i dalje nemaju Zakon o informacionoj sigurnosti, te se usklađivanje radi samo na osnovu standarda i dobrih praksi“, naveli su iz JP Elektroprivreda BiH.
Evropski standardi
Za razliku od Bosne i Hercegovine, Sjeverna Makedonija je svoj regulatorni okvir već uskladila s najnovijim trendovima EU. Sasho Saltirovski ističe da je temelj njihove sigurnosti najnovija legislativa. “Glavni regulatorni okvir u oblasti energetike za rad sistema distribucije električne energije predstavlja Zakon o energetici, usvojen u maju 2025. godine. Ovaj zakon transponuje evropsko zakonodavstvo iz Paketa čiste energije (Clean Energy Package), prilago-
đenog za Energetsku zajednicu. Dodatno, ključni tehnički dokument je Mrežni kodeks, koji je usklađen sa Zakonom o energetici. Kako bismo osigurali sigurnost i zaštitu naših sistema, striktno se pridržavamo svih važećih nacionalnih zakona i propisa, uključujući Zakon o energetici i Pravilnik o cyber sigurnosti donesen na osnovu ovog zakona. Također, naš sistem upravljanja informacijskom sigurnošću implementiran je u skladu sa standardom ISO 27001, što omogućava strukturiran pristup upravljanju rizicima i kontinuiranom unapređenju”, rekao je Saltirovski i zaključuje da ovi okviri zajedno osiguravaju da njihove prakse u oblasti cyber sigurnosti budu usklađene kako s pravnim tako i s međunarodnim standardima.
KOHEZIJA ODBRANE
Može li se ijedna država ili kompanija danas braniti sama? U elektroenergetici je odgovor jasno ne. Saradnja je jedini način da se preživi cyber rat ili veliki tehnički ispad, jer u svijetu u kojem prijetnje ne poznaju granice, izolacija je najveći sigurnosni rizik. Sigurnost kritične infrastrukture danas se više ne gradi isključivo unutar zidova jedne kompanije, već kroz gustu mrežu domaćih i međunarodnih partnerstava. Razmjena informacija u realnom vremenu, zajedničke vježbe i usklađeni protokoli postali su standard koji omogućava da se prijetnja uočena u jednoj državi neutralizira prije nego što stigne do druge. Ovaj segment saradnje obuhvata širok spektar aktera –od obavještajnih agencija i ministarstava unutrašnjih poslova do globalnih energetskih asocijacija. Naši sagovornici otkrivaju ko su njihovi ključni saveznici u očuvanju stabilnosti mreže i na koji način ta saradnja pomaže u prevenciji sofisticiranih napada koji postaju sve češća svakodnevica. Za JP Elektroprivreda BiH, vanjski partneri nisu samo podrška već neophodna karika u lancu održavanja složenih sistema. “Za sigurnost sistema jedna veoma važna karika u lancu održavanja su i eksterni partneri čija nam je ekspertiza i stručnost neophodna da bismo bili u mogućnosti obezbijediti nadzor sistema koji nam omogućava isporuku naših usluga na veoma visokom nivou”, pojasnili su.
Mrežni partneri
Saradnja je u Sjevernoj Makedoniji podignuta na nivo strateških partnerstava s globalnim tehnološkim liderima i evropskim centrima za razmjenu podataka. Saltirovski naglašava važnost ove mreže i kaže: “U
Direktiva NIS2
Enis Drndar iz MEPSO-a ukazuje na to da su evropski regulatorni okviri, poput NIS2 direktive, neophodni za funkcionisanje moderne interkonekcije. “Sigurnost elektroenergetskog sistema zasniva se na kombinaciji nacionalnih propisa, evropskih regulatornih zahtjeva i međunarodnih standarda. U svakodnevnom radu vodimo se relevantnim okvirima na evropskom nivou, uključujući zahtjeve i smjernice ENTSOE, koje se odnose na pouzdan i siguran rad elektroprenosnog sistema”, kazao je Drndar. U domenu cyber sigurnosti oslanjaju se na principe međunarodno priznatih standarda, poput ISO/IEC 27001, kao i na evropske regulatorne okvire, uključujući NIS2 direktivu i stručne smjernice koje razvija ENISA. “Ovi okviri omogućavaju zajednički jezik među operatorima u regionu i stvaraju osnovu za interoperabilnost, kako u tehničkom tako i u organizacionom smislu, te olakšavaju koordinisano upravljanje rizicima u interkonektovanom okruženju”, dodaje Drndar.
kontinuiranoj smo komunikaciji s Ministarstvom energetike i redovni smo učesnici sastanaka Komisije za praćenje stanja u snabdijevanju električnom energijom; Operatorom prenosnog sistema AD MEPSO, Regulatornom komisijom za energetiku, Sekretarijatom Energetske zajednice, kao i drugim akterima u elektroenergetskom sektoru u Sjevernoj Makedoniji.” Dodaje da aktivno sarađuju s vanjskim institucijama i partnerima kako bi ojačali sigurnost mreže i objekata. “Blisko sarađujemo s nacionalnim MKD-CIRT-om (Tim za odgovor na računarske incidente) u oblasti koordinacije cyber sigurnosti i upravljanja incidentima. Također, članovi smo EE-ISAC i E.DSO, koje omogućavaju razmjenu informacija i saradnju u vezi s obavještajnim podacima o prijetnjama širom evropskog energetskog sektora. Za kritične incidente oslanjamo se i na T-Systems kao eksternog SOC
partnera, koja pruža dodatnu ekspertizu i podršku kao dopunu našim internim kapacitetima. Ova partnerstva osiguravaju proaktivan i otporan pristup cyber i operativnoj sigurnosti”, obrazlaže on.
Solidarnost regije
U interkonektovanom svijetu povjerenje među operaterima ključni je faktor odbrane. “Kao operator prenosnog sistema koji djeluje u okviru regionalne i evropske interkonektovane mreže, MEPSO aktivno sarađuje s drugim operatorima prenosnih sistema u regionu, kao i s relevantnim evropskim institucijama i stručnim tijelima. Poseban fokus stavljen je na razmjenu informacija i iskustava, uključujući i oblast cyber sigurnosti, gdje se kroz formalne i neformalne kanale dijele saznanja o aktuelnim prijetnjama, trendovima i dobrim praksama. Ovakav pristup doprinosi izgradnji međusobnog po-
vjerenja i omogućava koordinisan odgovor u slučaju prekograničnih incidenata, čime se dodatno jača otpornost elektroenergetskog sistema u cjelini”, kazao je Drndar.
Od ranjivosti do otpornosti – lekcije
iz “mraka”
Sigurnost kritične infrastrukture više nije statičan pojam ograničen na visoke ograde i fizičku stražu. Danas se otpornost gradi kroz “trijadu odbrane”: spoju fizičke robusnosti, digitalne inteligencije i vrhunske organizacijske spremnosti. Dok se jedna institucija oslanja na iskustva stečena u ekstremnim situacijama i “dobrim praksama” premošćuje zakonske vakuume, sistemi u drugoj državi već operiraju unutar najnovijih evropskih regulativa i koriste globalne “cyber štitove”. Ipak, zajednički zaključak svih sagovornika je jasan: u interkonektovanom svijetu, nijedna država nije otok. Ključ preživljavanja budućih kriznih scenarija leži u interoperabilnosti – sposobnosti da naši sistemi govore “istim jezikom” kroz standarde poput ISO 27001 i NIS2 direktive. Energetska tranzicija i digitalizacija donose nove rizike, ali i nove alate. Budućnost energije u regiji zavisit će od toga koliko brzo možemo učiti iz prošlih grešaka i koliko smo spremni za “dan poslije” koji će, prije ili kasnije, sigurno doći. t
BUILDING MANAGEMENT SYSTEMS
VIŠESLOJNI IZVOR INTELIGENCIJE
KOJA OBLIKUJE KVALITET ŽIVLJENJA I RITAM INVESTICIJA
Sistemi za upravljanje zgradama širom EMEA regije ostavljaju svijet automatizacije
i evoluiraju u smjeru integrisanih platformi koje se oslanjaju na koncept podatkovne inteligencije. Sve se dešava u vrijeme uvođenja definicije “inteligentne” zgrade, koju danas oblikuju stroga ekološka regulativa, naglasak na cyber sigurnosti i visoka očekivanja korisnika
n Piše: Mirza Bahić mirza.bahic@asadria.com
Sistemi za upravljanje zgradama (Building Management Systems) polako izlaze iz niše u velikom stilu. Razlog za to je najstariji i najjednostavniji ikada: staro odumire, a alternative su preskupe i nedovoljno ispitane. Ovo je najlakše vidljivo na stambenom fondu evropskih zemalja čije se tržište našlo pod sistemskim pritiskom u vidu zastarijevanja njegove infrastrukture. Ovaj fond je danas star nekoliko decenija, fragmentiran i oslonjen na tržište adaptacije prostora. U prilog starim zgradama ne idu ni regulatorni okviri povezani s dekarbonizacijom, energetskim performansama i operativnom transparentnošću kao glasnici modernizacije. Vlasnici
zgrada danas su pod pritiskom ne samo da unaprijede same zgrade već da unutar njih integrišu sisteme sposobne da isporuče mjerljive operativne performanse. S druge strane, Evropa nema luksuz brzorastućih regija poput Bliskog Istoka, gdje se BMS sistemi od starta ugrađuju u megaprojekte, hotele, aerodrome, medicinske ustanove i pametne gradove. U tim okruženjima se digitalna infrastruktura predviđa i integriše od samog početka. Međutim, ova prednost dolazi i uz znatno viša očekivanja korisnika, što znači da se automatizacija i inteligencija zgrada moraju projektovati od prvog dana.
Zaključak je da se BMS u cijeloj EMEA regiji našao između operativnih potreba samih objekata i uspona informatičke tehnologije koja ih sada može ispratiti.
Tu je nestabilnost globalnog energetskog tržišta, koja je u prvi plan izbacila fokus na efikasnost u trošenju komunalnih resursa. Sve ovo više nije ni apstraktno ekološko pitanje, nego stvar koja zadire u novčanik korisnika čije zadovoljstvo boravkom u zgradi odavno nije periferno pitanje.
U takvom kontekstu, BMS je napustio imidž upravljačke platforme i postao višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija u građevinskom sektoru.
Reakcija više nije dovoljna
Na konceptualnom nivou, BMS je samo naglasio već dugo vremena prisutni rascjep u definiciji pametnih i inteligentnih zgrada. Za stručnjake koji se bave BMS-om, ova
razlika se svodi na koncept očekivanja naspram reakcije. Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu u Schneider Electricu, povlači vrlo jasnu granicu između oba koncepta. “Pametna zgrada reaguje, ali inteligentna zgrada predviđa”, kaže Vasile. Koncept predviđanja je kontekstualan. Vasile to ilustruje konkretnim scenarijem. Inteligentna zgrada, naprimjer, neće reagovati tek onda kada senzori za detekciju zauzetosti prostora dostignu postavljene pragove, već može unaprijed prepoznati da zauzetost raste i da će promjena vremena uticati na komfor prisutnih u roku od 45 minuta. “To više nije samo: ‘Uključi rashladni uređaj u 7 ujutro.’ Sada je to na osnovu jučerašnjih obrazaca, današnje vremenske prognoze i predviđene zauze-
tosti prostora, unaprijed ohladi 4. sprat za 0,8°C u 6:43 ujutro radi optimalnog komfora”, kaže on. Taj pomak, tvrdi Vasile, zgradu čini ne samo pametnom već i inteligentnom.
U konkurentskoj kompaniji Honeywell, na ovu tranziciju se gleda kroz prizmu učenja na nivou portfolija. Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/Adria regiju, naglašava da istinski inteligentni sistemi ne optimiziraju samo pojedinačnu zgradu. Umjesto toga, oni prepoznaju ponavljajuće obrasce kroz čitave portfolije i povezuju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, energiju, protivpožarnu zaštitu i tehničku zaštitu kako bi unaprijedili i skalirali performanse objekta.
S druge strane, u Johnson Controlsu naglasak je na prilagodljivosti. Ilan Yaniv, šef
prodaje za digitalna rješenja u toj kompaniji, objašnjava da statična automatizacija zasnovana na pravilima polako ustupa mjesto adaptivnim sistemima. Razlog za to je činjenica da oni mogu proaktivno prepoznati manjak efikasnosti putem detekcije kvarova i dijagnostike. Fokus nije samo na predviđanju nego i na operativnoj agilnosti, uz smanjenje oslanjanja na fiksne pragove detekcije parametara i unaprijed programirane reakcije. Pitanju nove uloge BMS-a u Siemensu se pristupa kroz dijagnostiku. Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu u toj kompaniji, ističe detekciju anomalija zasnovanu na mašinskom učenju i prepoznavanje obrazaca kao pokazatelje da se sistemi odmiču od tradicionalne automatizacije. U ovom
Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu, Schneider Electric
Ilan Yaniv, šef prodaje za digitalna rješenja, Johnson Controls
okviru, inteligencija postaje vidljiva kada se odstupanja otkriju prije nego što se aktiviraju upozorenja, a korektivne radnje postanu proaktivne umjesto reaktivnih.
To znači da automatizacija zasnovana na pravilima više nije dovoljna i da je inteligencija višedimenzionalni koncept koji uključuje predviđanje, portfolio za učenje, prilagodljivost i dijagnostičku dubinu. “Sistem se odmiče od jednostavne automatizacije i postaje platforma za donošenje odluka. Ona se prilagođava promjenjivim uslovima, uči iz operativnih obrazaca i kontinuirano poboljšava performanse bez ljudske intervencije”, kaže Matošić.
Integracija nije samo konvergencija
Ipak, struka naglašava još jedan važan faktor: inteligencija je moguća samo tamo gdje je integracija cjelovita.
Honeywell pozicionira integraciju kao konvergenciju HVAC-a, upravljanja energijom, sistema za zaštitu života, tehničke zaštite i IT/OT infrastrukture. Sve se mora odvijati u okviru jedinstvenog operativnog modela. Petrović objašnjava da povezivanje pratećih tokova podataka otkriva obrasce koji su ranije bili nevidljivi operaterima. Tako se kreiraju vrijedni uvidi koji u realnom vremenu unapređuju performanse cijele zgrade.
A tu je i agregacija podataka kroz sisteme i IoT uređaje. Yaniv iz Johnson Controlsa ističe važnost transformacije sirovih signala u korisne uvide, uz glatki prelazak iz faze monitoringa u podršku donošenju odluka. Platforme integrišu podatke iz sistema za automatizaciju zgrada, brojila i IoT uređaja, uz oslanjanje na otvorene protokole i primjenu napredne analitike. Uz to, one pomoću AI-ja daju preporuke kroz kontrolne ploče koje prate upravljanje energijom, nivo ugljika i performanse konkretnog prostora.
Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/ Adria regiju, Honeywell
AI mijenja ulogu operatera?!
Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu, Siemens
Možda najznačajniji organizacijski pomak koji donose inteligentne BMS platforme jeste novi nivo podrške osobama koje upravljaju zgradama. BMS je ranije predstavljao jedan “tihi” infrastrukturni sloj jer je bio stabilan, predvidljiv i reaktivan. Danas, tvrdi Vasile, on postaje “misleći” sloj zgrade i ta promjena počinje s podacima. Kada se hiljade različitih tačaka podataka objedine u zajednički sloj, zgrada dobija svoj “kontekst”. Inteligentni softver pretvara sirove podatke u korisne uvide i tako operaterima donosi jasnoću koju ranije nisu imali. Vještačka inteligencija pomaže da se iz temelja promijeni uloga operatera. “Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije”, objašnjava Vasile. Oni prelaze iz faze gašenja požara u orkestraciju, iz pitanja “Šta nije uredu?” u “Koji je najbolji scenario koji možemo oblikovati?” “AI ne automatizira zgradu. On unapređuje ljude koji upravljaju zgradom jer im daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam”, kaže on. Sličnu filozofiju primjenjuje Johnson Controls, i to kroz platformu OpenBlue. Funkcija Fault Detection and Diagnostics donosi rano otkrivanje kvarova, dok preporuke zasnovane na AI-ju pomjeraju fokus menadžera zgrada s reaktivnog održavanja ka proaktivnoj optimizaciji. I u Honeywellu je AI dospio pod lupu tamošnjih projektanata, koji ga integrišu s rješenjima za prediktivne uvide, automatiziranu optimizaciju i benchmarking na nivou portfolija. Tu je i upravljačka platforma Buildings Sustainability Manager, koja koristi mašinsko učenje za predviđanje anomalija, optimizaciju performansi i podršku dugoročnim ciljevima održivosti i otpornosti.
Međutim, integracija je mnogo više od pukog tehničkog objedinjavanja. Za Schneider Electric ona je operativna okosnica koja usklađuje ciljeve podizanja nivoa komfora korisnika, smanjenja ugljika, cjenovne isplativnosti i otpornosti na cyber napade. Platforma EcoStruxure te kompanije postavlja upravljanje zgradom u centar pažnje i objedinjuje HVAC, rasvjetu, roletne, senzore i energetske sisteme. Istovremeno, Power Monitoring Expert funkcija donosi energetsku inteligenciju u ovo jedinstveno okruženje. Analitički slojevi imaju
krovnu ulogu i pretvaraju zgradu u nešto što Vasile opisuje kao jedan “koordiniran, transparentan i samoučeći ekosistem”. U Siemensu, srodnu funkciju po važnosti imaju objedinjene kontrolne ploče i hibridni modeli implementacije u oblaku. Oni povezuju HVAC, protivpožarnu zaštitu, rasvjetu i sigurnosne sisteme s jedinstvenim interfejsom. Matošić ističe upotrebljivost i međudisciplinarnu vidljivost kao ključne faktore za efektivan nadzor, uz cloud integraciju kroz Building X platformu, koja omogućava sofisticiranu analitiku i optimizaciju na više lokacija.
Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije
Za razliku od Honeywella i Johnson Controlsa, koji se fokusiraju na korelaciju i analitiku, Schneider Electric integraciju prvenstveno uvodi u smislu usklađivanja ishoda, dok za Siemens ona donosi operativnu jasnoću i interakciju s korisnicima. Sve u svemu, priča o integraciji je zajednički jezik svih tržišnih igrača, uz diferencirani fokus na različite aspekte njene uloge.
Cyber sigurnost kao ljepilo koje drži zgradu na okupu
Istovremeno, svi se sagovornici slažu da je digitalna inteligencija bez kibernetičke otpornosti neodrživa. Dok u Honeywellu i Schneider Electricu naglašavaju hijerarhiju kontrole, u Johnson Controlsu je fokus na kibernetičkoj arhitekturi. Yaniv opisuje slojevite sigurnosne mehanizme i kontrole zasnovane na identitetu koje su osmišljene da smanje izloženost napadima u vrijeme kada zgrade postaju sve povezanije. Kao primjer navodi njihovo OpenBlue Airwall rješenje za umrežavanje na bazi principa nultog povjerenja (Zero Tust). Ono kreira virtuelni air-gap, odnosno čini uređaje nevidljivim za napadače i eliminira njihovo lateralno kretanje. Kao dodatni sloj sigurnosti, Airwall se oslanja i na Host Identity Protocol (HIP) i kriptografske ID-jeve za sigurnu komunikaciju,
uz AES-256 enkripciju i višefaktorsku autentifikaciju.
Za Siemens, sigurnost se oslanja na usklađenosti sa standardima IEC 624434-2, podršku za Active Directory, LDAP i centraliziranu višefaktorsku autentifikaciju. Za dodatnu zaštitu konvergirane infrastrukture, tu je i Siemensova inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti (Cybersecurity Initiative), koja za cilj ima zaštitu kritične infrastrukture, postrojenja i umreženih uređaja kroz saradnju države i sektora. Zbog svega navedenog, kibernetička sigurnost danas nije dodatak BMS-u, nego jedan od njegovih nosećih stubova. U Evropi, regulatorni pritisak na što kvalitetniju zaštitu kritične infrastrukture i upravljanje podacima nastavlja rasti. Na Bliskom Istoku, brzo usvajanje digitalnih tehnologija u projektima visokog profila predstavlja test ne samo za otpornost na napade nego i za ugled investitora. U ovakvom ambijentu u EMEA regiji, cyber sigurnost je osnovni zahtjev projektovanja i takav status joj je dodijelila i kompanija Honeywell sa svojim holističkim auditima i ciljanim kontrolama konvergentnih IT/OT okruženja. Za Yaniva, jedna od ključnih ranjivosti je oslanjanje na VPN sisteme koje Johnson Controls danas mijenja kriptografski sigurnim rutiranjem zasnovanim na provjeri identiteta. “Ovaj pristup štiti kritičnu infrastruk-
turu i omogućava siguran udaljeni pristup bez oslanjanja na ranjive VPN-ove ili kompleksna pravila vezana za firewall”, kaže Yaniv. U konačnici, za većinu kompanija koje nude BMS tehnologiju, ovo je oblast u kojoj nema kompromisa.
Od energijske do radne efikasnosti
Energijska efikasnost ostaje primarni pokretač modernizacije zgrada, posebno u Evropi, gdje postoji i regulatorni pritisak usmjeren ka dekarbonizaciji. Ipak, ne svodi se sve na uštedu kilovat-sati, o čemu se slažu i naši sagovornici. Vasile navodi da se često potcjenjuje koliko radna i stambena okruženja utiču na kognitivne funkcije korisnika. Kvalitet zraka, recimo, određuje nivo budnosti pojedinca, dok stabilnost temperature utiče na fokus. Isto vrijedi i za boju i intenzitet svjetla, koji utiču na ritam spavanja, dok obrasci buke mijenjaju nivo stresa. Ono što je novo danas, smatra Vasile, jeste sposobnost da se ti efekti izraze u realnom vremenu pomoću takozvane metrike komfora. Tu spadaju parametri kao što su kvalitet zraka unutar prostorija, zauzetost prostora i indikatori radnog učinka koji se lako mogu povezati s ambijentalnim uslovima u zgradi. “Kada optimizirate nešto za ljude, vi često optimizirate i za efikasnost. Zgrada tako postaje aktivni faktor koji doprinosi dobrobiti i produktivnosti, a ne samo radni prostor”, kaže Vasile. Ovi su faktori danas lako provjerljiva, a ne apstraktna kategorija. “Prednosti su danas mjerljive putem KPI-jeva kao što je indeks zadovoljstva korisnika, nivo
iskorištenosti prostora i kvalitet zraka s vrijednostima prikazanim na kontrolnim pločama”, kaže Yaniv. Uz operativnu uštedu, manje vidljivi ali jednako važan faktor je podizanje ukupnog kvaliteta boravka u zgradi, uz prateći rast produktivnosti i nivoa zadovoljstva korisnika.
Najvažniji ciljevi mjerenja ambijentalnih indikatora za Honeywell su optimizacija kvaliteta zraka u zatvorenom, stabilnost termalnog komfora, smanjenje učestalosti lažnih alarma i poboljšanje vremena odgovora na incidente, dok se u Siemensu za ove učinke oslanjaju na Desigo CC platformu za rangiranje komfora i vizualizaciju ambijentalnih uslova unutar zgrade. Tu je i podrška za mobilne aplikacije, koje omogućavaju korisnicima da prijave probleme i direktno prilagode parametre komfora prema svojim željama. Inteligencija BMSa se, u ovom okviru, mjeri kroz povratne informacije koje se razmjenjuju s korisnicima unutar zgrade. Bez obzira na razlike u pristupu prioritetima, svi sagovornici se slažu u tome da inteligentne zgrade moraju donijeti mjerljive vrijednosti, uz svijest da će se one uvijek drugačije definirati za konkretni objekat.
Skaliranje inteligencije:
Između renoviranja i inoviranja
Skaliranje koncepta inteligentnih zgrada širom EMEA regije poseban je strukturni iza-
Ograničena autonomija sistema preduvjet je sigurnosti
Ipak, kako se inteligencija kao sloj sistema za upravljanje zgradama širi, raste i važnost povlačenja jasnih granica. Svi sagovornici navode da sistemi za zaštitu života moraju ostati funkcionalni i prilikom kvara. Dejan Petrović iz Honeywella naglašava da kritične protivpožarne funkcije moraju raditi lokalno i nezavisno, čak i u situaciji kada povezivost u cloudu unapređuje monitoring i procese usklađenosti s regulativama. Razlog je jednostavan: potreba za optimizacijom ne može “nadjačati” sigurnosnu logiku. Valentin Vasile iz Schneider Electrica ovaj princip formuliše na još direktniji način. Prema njemu, autonomija sistema mora imati granice, a one su u osjetljivim okruženjima važnije od same inteligencije. Sistemi za zaštitu života uvijek moraju imati prednost nad imperativom optimizacije, a sigurnosne funkcije sačuvati svoj nezavisni autoritet. Ekosistem Schneider Electrica, naprimjer, namjenski održava certificirane hijerarhije otpornosti na kvarove. U konačnici, tvrdi Vasile, autonomija nije dopuštanje zgradi da “radi šta hoće”. Umjesto toga, zgradama se daje kapacitet da se efikasnije zaštite i ranije upozore one koje borave u njima čim nešto naruši očekivani obrazac.
zov koji nijedna arhitektura ne može riješiti u svakoj situaciji. Evropskim građevinskim pejzažom dominira renoviranje kao praksa koje traži faznu modernizaciju, interoperabilnost s postojećim platformama i uklapanje u različite regulatorne okvire. “Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite staro-
sti”, kaže Petrović. On naglašava i važnost postepenog pristupa bez fokusa na jednog proizvođača jer je to način da se klijentima omogući fazna modernizacija kroz mapu puta umjesto skupih programa potpune zamjene starih sistema. Njegov kolega Vasile ističe i da se iskustva mogu znatno razlikovati na terenu, posebno u Evropi, gdje svaka zemlja, pa i grad, imaju vlastite propise, sisteme i
AI ne automatizira zgradu, on ljudima koji upravljaju zgradom daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam
radnu kulturu. Pri tome, neke zgrade mogu biti digitalno napredne, dok druge koriste infrastrukturu iz vremena prije pojave interneta. Zbog toga izazov koji BMS treba riješiti nije samo tehnički nego i regulatorni, kulturološki i logistički. Prema njemu, konačni uspjeh prilagođavanja i skaliranja uveliko zavisi od primjene otvorenih standarda, prilagodljivih arhitektura i kreiranja snažnih lokalnih ekosistema.
Univerzalnost ne postoji jer svaki pristup mora poštovati regionalnu raznolikost i pretvoriti je u operativnu prednost. Kao odgovor na promjenjivu digitalnu zrelost, Johnson Controls zagovara modularne arhitekture koje se oslanjaju na standarde i otvorene protokole kao što su BACnet, Modbus, MQTT. S druge strane, Siemens ističe hibridne strategije implementacije koje balansiraju lokalne zahtjeve
Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite starosti
usklađenosti s regulativama (uključujući GDPR) s centraliziranim nadzorom portfolija. Na taj način se njihova Desigo CC platforma skalira od malih instalacija do velikih projekata na više lokacija. Istovremeno, pojednostavljene migracijske mogućnosti pomažu da se premosti jaz između postojeće infrastrukture i savremenih inteligentnih platformi. “Standardizovani interfejsi i konzistentni radni tokovi smanjuju potrebe za obukom”, kaže Matošić, “i tako rješavaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage, uz podršku za širu primjenu koncepata inteligentnih zgrada.”
Na drugom kraju EMEA regije je Bliski Istok, gdje integracija za potrebe skaliranja može početi već u fazi projektovanja. Ipak, obim i složenost tih projekata nose vlastite izazove u vidu očekivanja od cyber sigurnosti, potrebe za interdisciplinarnom koordinacijom i visokih kriterija za performanse od samog početka. Kako ovi projekti prelaze iz faze izgradnje u operativni životni ciklus, naglasak se pomjera s brzine implementacije na dugoročnu operativnu otpornost. I ovaj primjer je ilustracija važnosti spoznaje da skalabilnost nije jedinstveni tehnički izazov, nego problem koji ima svoju regionalnu, strukturnu i operativnu dimenziju.
Inteligencija se dokazuje rezultatima
Evolucija sistema za upravljanje zgradama pokazuje jasan pravac kretanja. Put od pametnih do inteligentnih zgrada vodi preko BMS-a, što znači da integracija sistema mora biti dublja, analitika zrelija, cyber sigurnost snažnija, a korisničko iskustvo mjerljivije. Suština je ista, a to je da BMS pomaže zgradama da više ne slijede pravila, već “sarađuju” s operaterima i usklađuje svoju funkciju s poslovnim ciljevima. Nove i renovirane zgrade će se pomoću BMS sistema s funkcijom inteligencije vrednovati po sposobnosti da harmoniziraju podatke, kreiraju izvještaje i standardiziraju kontrolu nad ključnim parametrima svoje funkcije. U EMEA regiji, ova tranzicija se neće mjeriti suhoparnom tehničkom terminologijom, već kredibilitetom implementacije i mjerljivim rezultatima. Inteligencija kao BMS koncept se mora dokazati kroz dubinu integracije, sigurnosne garancije, kibernetičku otpornost i mjerljive operativne ishode. To znači i emotivni iskorak iz svijeta pukog mjerenja mjesečne uštede energije i ulazak u novi koncept u kojem zgrada utiče na produktivnost korisnika i nivo zadovoljstva u interakciji s njom, što je dugoročnije isplativija valuta u ovoj transakciji. t
mart/ožujak 2026. www.asadria.com
OPASNE IGRE ZAMJENE POJMOVA
“NAPRAVLJENO PREMA NORMI” NE ZNAČI DA CERTIFIKAT POSTOJI
Sustavi detekcije plinova u garažama imaju jasnu sigurnosnu funkciju: pravovremeno prepoznati porast koncentracije štetnih plinova i aktivirati ventilaciju te alarmne scenarije prije nego što dođe do ugroze zdravlja ljudi. Upravo zato je EN 50545-1 danas ključna važeća norma koja definira zahtjeve za ove primjene, a uz nju se u praksi primjenjuju i druge povezane norme
n Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel zlatko.dicak@aurel.hr
U praksi se sve češće susreće ozbiljan problem: na tržište dolaze uređaji koji se reklamiraju kao “certificirani prema EN 50545-1”, a nakon uvida u dokumentaciju pokaže se da stvarni certifikat ne postoji. Umjesto toga, proizvođač u tehničkom listu navodi da je uređaj “izrađen prema” normi, što nije isto što i neovisno ispitivanje te izdavanje certifikata od strane akreditiranog certifikacijskog tijela. Na temelju toga pojedini distributeri potom izdaju i Izjave o sukladnosti, što je u potpunosti pogrešno.
Obveza certifikacije: EN 50545-1 i EN 50271 nisu “opcija”
Za detekciju otrovnih plinova u garažama (tipično CO i NOx) uređaji moraju biti certificirani prema EN 50545-1, ali i prema EN 50271. To nije formalnost, nego tehnički i sigurnosni preduvjet. EN 50545-1 definira funkcionalne zahtjeve sustava i detektora za garaže i tunele, dok EN 50271 uvodi zahtjeve povezane s mjernom izvedbom, uključujući točnost prikazanih, odnosno izmjerenih vrijednosti te ponašanje uređaja kao mjernog instrumenta u stvarnim uvjetima rada. U praksi to znači da nije dovoljno “da detektor negdje uključi relej”, nego da izmjerena koncentracija bude vjerodostojna i da se alarm može postaviti na bilo koju vrijednost unutar mjernog opsega.
Ključni tehnički zahtjevi iz EN 50545-1 EN 50545-1 jasno navodi zahtjeve koje uređaji za detekciju moraju zadovoljiti. Posebno su važni mjerni rasponi za tipične plinove u garažama:
Za detekciju otrovnih plinova u garažama (tipično CO i NOx) uređaji moraju biti certificirani prema EN 50545-1, ali i prema EN 50271. To nije formalnost, nego tehnički i sigurnosni preduvjet
Ovi rasponi nisu proizvoljni. Izravno su povezani sa stvarnim koncentracijama koje se mogu pojaviti u garažama, potrebom za ranim upozorenjem i logikom upravljanja ventilacijom. Norma pritom predviđa izračun srednje vrijednosti iz trenutačnih očitanja radi stabilnog upravljanja ventilacijom i alarmima, čime se izbjegavaju kratkotrajne aktivacije i lažni alarmi. Usto, norma u točki 4.3.2.2 zahtijeva da se pragovi aktivacije alarma mogu podešavati u cijelom mjernom rasponu detektora. To je ključno jer projektant mora definirati postavke prema lokalnim propisima,
Odgovornost proizvođača, distributera, instalatera, projektanata i nadzora
Stavljanjem na tržište i ugradnjom uređaja koji nemaju valjanu certifikaciju prema EN 50545-1 i EN 50271, proizvođači, distributeri i instalateri ulaze u zonu kršenja propisa i izravno dovode u pitanje sigurnost ljudi i imovine. U ovakvim sustavima “jeftinije” ili “brže” rješenje može dugoročno imati najveću cijenu. Zato je važno djelovati preventivno, već u fazi projektiranja i kontrole projekta. Najveći učinak postiže se kada projektanti i nadzorna tijela u projektnoj dokumentaciji jasno definiraju kriterije i norme koje uređaji moraju dokazivo zadovoljiti, te kada se u puštanju u rad provede ispravno testiranje prema pravilnoj metodologiji, u realnim koncentracijama i s provjerom mjernog prikaza, a ne samo alarmnog izlaza.
procjeni rizika i režimu ventilacije, a ovlašteni ispitivač mora imati mogućnost provjere rada sustava na stvarnim, propisanim razinama koncentracije.
Opasna tržišna praksa
Jedan od najvećih rizika u nabavi sustava za garaže zapravo je zamjena pojmova. “Uređaj je certificiran prema EN 50545-1” znači da postoji valjani certifikat, izdano tijelo, opseg certifikacije, identifikacija modela i često izvještaj o ispitivanju. To često znači samo da je proizvođač internim postupkom dizajnirao uređaj “u skladu” s normom, bez neovisne provjere.
Ovo je posebno izraženo kod dijela proizvođača koji se oslanjaju na starije nacionalne standarde. U praksi se često susreću uređaji (osobito određenih španjolskih proizvođača) certificirani prema starom standardu UNE 23300, koji je zamijenjen s EN 505451. Takvi uređaji, bez valjane certifikacije prema EN 50545-1 i EN 50271, ne bi se smjeli ugrađivati kao sustav detekcije plinova u
garažama, jer ne zadovoljavaju zahtjeve važećeg europskog zakonodavstva za ovu namjenu.
Dim cigarete i previsoke koncentracije ispitnog plina
Dodatni problem javlja se tijekom testiranja i puštanja u rad. Nažalost, u praksi se događa da se provjera funkcionalnosti provodi vrlo visokim koncentracijama ispitnog plina, znatno iznad realnih i dopuštenih razina, ili improvizirano (npr. dimom cigarete) samo kako bi se “nešto aktiviralo”.
Takav pristup može prividno potvrditi da uređaj “reagira”, ali zapravo prikriva ključnu činjenicu da uređaj možda ne mjeri točno u području u kojem mora štititi ljude. Detektor koji se aktivira tek pri ekstremnim koncentracijama može proći takav pogrešan test, a u stvarnom radu propustiti registrirati štetne razine u ranom stadiju. To je osobito opasno za osobe koje se u garažama zadržavaju dulje vrijeme ili im je to radno mjesto. Netočno mjerenje i pogrešno podešeni pragovi alarma znače da sustav može “formalno postojati”, ali ne pružati stvarnu zaštitu.
U Hrvatskoj je pritom potrebno uvažiti i regulatorni okvir. Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima izloženosti, za CO je GVI 20 ppm (dok EN 50545-1 navodi 30 ppm). Svako prekoračenje te vrijednosti mora biti prepoznato i registrirano u kontekstu izloženosti radnika koji u takvim prostorima borave osam sati. Ako sustav ne mjeri vjerodostojno u niskim i srednjim koncentracijama, promašuje svoju osnovnu svrhu.
Minimalna ček-lista
za projekt i nabavu
Kako bi se izbjegle zlouporabe, u praksi je razumno zahtijevati originalne certifikate za detektore i centralu prema EN 50545-1, uz jasno naveden popis modela i varijanti obuhvaćenih opsegom certifikata. Potrebno je osigurati i dokaz certifikacije prema EN 50271 za mjernu točnost, kako za detektor tako i za plinodojavnu centralu gdje je to primjenjivo. Sustav mora biti usklađen s propisanim mjernim rasponima za CO, NO i NO2 te imati dokumentirano podešavanje alarma u cijelom mjernom području. Jednako je važno da protokol ispitivanja pri puštanju u rad koristi koncentracije koje imaju smisla s aspekta sigurnosti i regulative, a ne ekstremne vrijednosti samo kako bi se “nešto aktiviralo”. Na kraju, nužno je imati i dokumentiranu kalibracijsku proceduru te definirane intervale održavanja u skladu s uputama proizvođača i zahtjevima primjene. t
BOSCH NEXOSPACE FSE
PROMJENA PARADIGME U SERVISIRANJU SISTEMA ZA DOJAVU POŽARA
Nova funkcija Detector Self-Test u okviru platforme NEXOSPACE omogućava daljinsko testiranje, lakše usklađivanje s propisima i prediktivno održavanje bez fizičkog pristupa uređajima, stvarajući tako novu vrijednost i za pružaoce usluga i za operatere sistema
n Piše: Danijel Jerković, direktor odjela za South East Adria regiju – Safety Solutions, Bosch Building Technologies – Sigurnosni sistemi Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com
Dojava požara spada u najkritičnije sigurnosne sisteme u svakom objektu, ali njihovo održavanje postaje sve zahtjevnije. Sistem-integratori suočavaju se s pritiskom da osiguraju pouzdanost, usklađenost s propisima i brza vremena reakcije uz ograničene resurse, dok vlasnici objekata i osobe zadužene za upravljanje funkcijama (facility menadžeri) moraju osigurati kontinuiranu dostupnost sistema, regulatornu usklađenost i sigurnost korisnika na jednoj ili više lokacija. U takvom okruženju efikasnost, transparentnost i predvidljivost postaju ključni.
Boschev NEXOSPACE Fire System Explorer (FSE) odgovara na ove izazove sigurnom cloud platformom koja sisteme za dojavu požara povezuje s digitalnim svijetom. Uvođenjem nove funkcije Detector Self-Test, NEXOSPACE FSE omogućava efikasniji, regulatorno usklađen i skalabilan pristup održavanju sistema za dojavu požara, stvarajući novu vrijednost i za pružaoce usluga i za operatere sistema.
2026. www.asadria.com
Za korisnike koji upravljaju većim brojem međusobno udaljenih lokacija ili objekata, funkcija Detector Self-Test omogućava pouzdanije i efikasnije servisiranje sistema
Automatizirano testiranje
Detector Self-Test u potpunosti je integrisan u NEXOSPACE FSE Cockpit i bit će dostupan u aplikaciji Remote Fire Safety App od jeseni 2026. Omogućava automatizi-
rano, cjelodnevno testiranje Bosch automatskih adresabilnih tačkastih detektora bez potrebe za fizičkim pristupom svakom uređaju. S tehničkog aspekta, testiranje je pouzdano i ponovljivo. Za integratore to
Manja ulaganja
Detector Self-Test kompatibilan je s postojećim Bosch automatskim adresabilnim tačkastim detektorima i aktivira se putem softvera, tako da zamjena detektora nije potrebna. Aktivacija zahtijeva prisustvo kompatibilnih Bosch adresabilnih tačkastih detektora i sljedećih sistemskih komponenti: AVENAR centralu za dojavu požara s firmware verzijom 4.4 ili novijom, Secure Network Gateway za šifriranu Ethernet povezivost i NEXOSPACE FSE Basic licencu. Ovakav pristup smanjuje početna ulaganja za vlasnike objekata i integratorima omogućava da digitalne usluge prošire na postojeće instalacije, bez građevinskih zahvata i prekida rada sistema.
znači manje rutinskih ili intenzivnih posjeta objektima, dok operaterima objekata pruža kontinuiranu potvrdu da sistemi za dojavu požara rade ispravno, bez ometanja svakodnevnih aktivnosti.
Funkcionalnost je dizajnirana u skladu sa standardom VdS 3860, koji definiše zahtjeve, kriterije performansi i procedure testiranja funkcija samoprovjere u sistemima za dojavu požara. Rezultati testiranja automatski se dokumentuju u oblaku,
stvarajući potpune, sljedive zapise. Time se pojednostavljuje usklađivanje s propisima, smanjuje administrativni napor i pruža transparentan dokaz spremnosti sistema za sve učesnike.
Veća efikasnost
Povezivanjem sistema za dojavu požara s IoT-jem putem NEXOSPACE FSE-a efikasnost održavanja može se povećati i do 25% po sistemu godišnje. U prak-
si to omogućava održavanje većeg broja sistema s istim timom ili održavanje istih sistema uz manji broj intervencija na lokaciji. Ključne prednosti uključuju manji broj rutinskih dolazaka na lokaciju, čime se smanjuju prekidi rada u objektima, vrijeme putovanja i troškovi, što poboljšava profitabilnost i održivost servisiranja, te bolje iskorištavanje kvalifikovanih tehničara koji se mogu fokusirati na rješavanje stvarnih kvarova i zadatke s dodatnom vrijednošću. Za korisnike koji upravljaju većim brojem lokacija ili objektima udaljenim jedni od drugih, funkcija Detector Self-Test omogućava pouzdanije i troškovno efikasnije servisiranje sistema.
Prediktivni uvidi zasnovani na stvarnom stanju
Pored automatiziranog testiranja, NEXOSPACE FSE omogućava i pristup operativnim podacima detektora poput nivoa zaprljanosti, temperaturnih trendova i radnih sati. Održavanje se tako može planirati na osnovu stvarnog stanja detektora umjesto prema fiksnim intervalima. U zahtjevnim okruženjima to pomaže smanjenju lažnih alarma, izbjegavanju nepotrebnih servisnih intervencija i produženju vijeka trajanja detektora. Rano prepoznavanje odstupanja poboljšava dostupnost sistema i podržava stabilan i neprekinut rad objekata.
Vrijednost kroz cijeli ekosistem zaštite od požara NEXOSPACE Fire System Explorer pruža centraliziran pregled svih povezanih sistema za dojavu požara uz automatska obavještenja kada je potrebna intervencija. Integratorima to omogućava proaktivno pružanje usluga i jasnu diferencijaciju na konkurentnom tržištu, dok operaterima objekata donosi transparentnost, odgovornost i povjerenje u svakodnevni rad sistema zaštite od požara.
Detector Self-Test pretvara održavanje sistema za dojavu požara iz periodične obaveze u zajedničku vrijednost. Zasnovan na sigurnoj Bosch NEXOSPACE platformi, podržava skalabilne servisne modele, pojednostavljeno usklađivanje s propisima i veću pouzdanost sistema, uz smanjenje operativnog rizika i osiguravanje dosljedno visokog nivoa sigurnosti. t
DBOLT TOUCH OUTDOOR
DIGITALNI PRISTUP I NA VANJSKIM VRATIMA
Salto širi svoj asortiman pametnih rješenja za zaključavanje u domaćinstvima predstavljanjem DBolt Touch Outdoor modela, pametne brave s IP55 certifikatom, dizajnirane da omogući siguran, bežični pristup vanjskim vratima stambenih objekata
n Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto a.filipowicz@saltosystems.com
Salto DBolt Touch Outdoor pametna je brava pogodna i za stambene objekte koji se renoviraju i za novogradnju. Omogućava pametan pristup ne samo unutrašnjim vratima stanova nego i vanjskim ulazima. Model za vanjsku upotrebu napravljen je da izdrži svakodnevne vremenske uslove, a istovremeno kombinuje robusnost s modernim i prefinjenim dizajnom prilagođenim stambenim prostorima.
Pametni pristup bez fizičkog ključa
Kao i verzija za unutrašnju upotrebu, ova varijanta koristi najnovije Salto tehnologije elektronskog pristupa, uključujući Salto SVN, BLUEnet i JustIN Mobile, te podržava i cloud i samostalni način rada. DBolt Touch Outdoor u potpunosti je kompatibilan sa platformama Salto Space, Salto KS i Salto Homelok. To omogućava fleksibilno upravljanje pametnim pristupom uz viši nivo sigurnosti, veću operativnu efikasnost i ugodno iskustvo stanara bez fizičkih ključeva. Zahvaljujući više dostupnih završnih obrada, DBolt Touch Outdoor skladno se uklapa u dizajn zgrade, dok se istovremeno bežično povezuje s ekosistemom pametnog doma. Kroz Salto platforme za pametan pristup ovo rješenje objedinjuje sigurnost, kontrolu pristupa,
upravljanje objektom i iskustvo stanara u jedinstven sistem koji omogućava ulazak bez fizičkog ključa.
Brza ugradnja i fleksibilni načini identifikacije
Salto Systems DBolt Touch Outdoor posebno je namijenjen vratima stanova, porodičnih kuća i postojećih stambenih objekata koji se adaptiraju. Prilagođava se standardnoj pripremi za brave i ne zahtijeva bušenje, pa se može postaviti na postojeća vrata za svega nekoliko minuta, uz upotrebu običnog odvijača. Brava ima praktičnu touchscreen tastaturu i radi na baterije, čime se uklanja potreba za kablovskim povezivanjem. Sa IP55 certifikatom pogodna je za vanjsku upotrebu i otporna na vremenske utje -
caje. U potpunosti je kompatibilna sa platformama kompanije Salto te podržava različite načine pristupa, uključujući RFID kartice, NFC, JustIN Mobile BLE i PIN kodove stanara. Digitalni ključevi mogu se izdavati, opozivati i kontrolisati na daljinu, pružajući kontrolu, sigurnost i praktičnost kakvu danas očekuju stanari i upravitelji objekata. DBolt Touch Outdoor dodatno proširuje Salto portfolio pametnog pristupa za domaćinstva – nema više traženja izgubljenih ključeva. Uz DBolt Touch pametnu bravu stanari mogu koristiti pametni telefon, privjesak ili karticu, preuzimajući kontrolu nad sigurnošću doma i podržavajući savremeni multifunkcionalni način života te rastuća očekivanja korisnika. t
SUPREMA BIOSTAR X
JEDINSTVENA AI PLATFORMA ZA POTPUNU KONTROLU I SIGURNOST
Današnji moderni korisnici i kompanije više ne tolerišu fragmentirane, izolovane alate. Umjesto toga, dolazi do odlučnog prelaska na jedinstvene platforme koje objedinjuju sve ključne sigurnosne operacije u jednom interfejsu, omogućavajući sigurnosnom osoblju da donosi brže odluke zasnovane na podacima. BioStar X je upravo takav alat za potpunu kontrolu
n Piše: Mića Negrilić, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa mnegrilic@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com
Brzina digitalne transformacije danas određuje može li kompanija rasti i opstati. U prošlosti su kompanije upravljale cyber i fizičkim prijetnjama pomoću samostalnih firewall sistema i izolovanih rješenja. Danas, međutim, konvergencija vještačke inteligencije, podataka u realnom vremenu i globalnog poslovanja učinila je sigurnosni pejzaž znatno složenijim. Novi trendovi poput hibridnih modela rada, pooštrenih regulativa za zaštitu privatnosti i nestajanja tradicionalnih mrežnih granica zahtijevaju novi pristup. Pasivna odbrana i rješenja zasnovana na zaštiti jedne ulazne tačke više nisu dovoljna. U ovom kontekstu, platforme nove generacije koje omogućavaju automatizaciju vođenu vještačkom inteligencijom, jedinstveno upravljanje i operativnu agilnost postale su standard konkurentnosti kompanija, dok vodeće globalne analize tržišta potvrđuju jasan pomak u ulaganjima u informacijske tehnologije i sigurnost. Budućnost pripada sigurnosnim platformama koje integrišu automatizaciju pokretanu AI-jem, potpunu vidljivost kroz jedinstvenu upravljačku konzolu i skalabilnu infrastrukturu, pretvarajući sigurnost i efikasnost u trajne konkurentske prednosti.
BioStar X koristi AI videoanalitiku za detekciju kritičnih događaja u realnom vremenu, uključujući padove, upade, zadržavanje i neovlašteni ulazak praćenjem osobe s ovlaštenjem, čime sigurnosnom osoblju omogućava proaktivno prepoznavanje rizika i primjenu preventivnih mjera
Povećanje efikasnosti
Moderne kompanije više ne tolerišu fragmentirane, izolovane alate. Umjesto toga, dolazi do odlučnog prelaska ka jedinstvenim platformama koje objedinjuju sve ključne sigurnosne operacije u jednom interfejsu, omogućavajući sigurnosnom osoblju da donosi brže odluke zasnovane na podacima. BioStar X postavlja novi standard potpune kontrole i sigurnosti zasnovane na vještačkoj inteligenciji, objedinjujući
Snaga otvorenih API-ja
Ključni pokretač transformacije u sigurnosnoj tehnologiji jeste snaga integracije omogućena otvorenim API-jima i modularnim dizajnom. Ovi temeljni elementi omogućavaju besprijekornu i dugoročno održivu integraciju sa širokim spektrom sistema drugih proizvođača – od etabliranih platformi kao što su VMS, ERP i HR sistem, preko evidencije radnog vremena i upravljanja posjetama do novih tehnologija poput robotskih patrola, dronova, upravljanja parkingom i IoT senzora pametnih zgrada. Ova fleksibilnost postala je obilježje sigurnosnih platformi visokih performansi, omogućavajući kompanijama svih veličina da objedine sigurnost, operacije i naprednu analitiku kroz jedinstven radni tok. Skalabilna infrastruktura BioStar X dodatno unapređuje ove mogućnosti, pružajući podršku za višeserverske implementacije, particioniranje baza podataka, klastere s automatskim preuzimanjem u slučaju kvara (failover) i visoku otpornost sistema. Ove funkcionalnosti omogućavaju pouzdan rad sistema, stalnu dostupnost i upravljanje s jednog mjesta, čak i kada je sistem raspoređen na više lokacija.
vrhunski biometrijski sistem kontrole pristupa, interaktivne mape, AI videoanalitiku i alarme u realnom vremenu unutar jedinstvene nadzorne konzole. Ovakav
dizajn eliminiše neefikasnost prebacivanja između više sistema, omogućavajući operaterima da brzo i precizno reaguju na incidente. Napredna kontrola pristu-
pa omogućava veoma detaljno upravljanje, uključujući precizna ovlaštenja zasnovana na ulogama, fleksibilnu segmentaciju zona i automatizirane hitne protokole poput zaključavanja ili reakcije na požar. Administratori mogu prilagoditi pravila pristupa za korisnike, zone i uređaje, održavajući dosljedne sigurnosne politike od pojedinačnih do višelokacijskih okruženja.
Osim toga, BioStar X koristi AI videoanalitiku za detekciju kritičnih događaja u realnom vremenu, uključujući padove, upade, zadržavanje i neovlašteni ulazak praćenjem ovlaštene osobe, čime sigurnosnom osoblju omogućava proaktivno prepoznavanje rizika i primjenu preventivnih mjera. Ova holistička, integrisana arhitektura pojednostavljuje operacije i poboljšava pregled situacije u realnom vremenu.
Postavljanje standarda
Suprema je snažno posvećena zaštiti podataka, privatnosti korisnika i etičkoj upotrebi vještačke inteligencije. BioStar X i sva njena ostala rješenja razvijaju se u skladu s globalno priznatim standardima, uključujući GDPR, NIS2, AI Act, ISO/IEC 27001 za upravljanje sigurnošću informacija i ISO/IEC 27701 za upravljanje privatnim podacima. Također, Suprema osigurava snažnu enkripciju biometrijskih šablona i ličnih podataka koristeći protokole AES 256, TLS 1.2, HTTPS i RS-485. Ova filozofija “sigurnosti u samom dizajnu” prisutna je u svakom sloju tehnologije, garantujući zaštitu prava korisnika, pouzdanu detekciju prijetnji i digitalna iskustva koja štite privatnost korisnika širom svijeta.
Na kraju, liderstvo u novoj eri moderne sigurnosti svodi se na to koliko efikasno jedinstvene platforme kao što je BioStar X mogu uskladiti podatke, radne procese i inteligenciju unutar kompanije. Kako zahtjevi za brzinom, prilagodljivošću i otpornošću nadmašuju ograničenja zastarjelih alata, integrirani i otvoreni pristup više nije samo konkurentska prednost – on postaje novi industrijski standard za izvrsnost i modernizaciju sigurnosti. t
SKRIVENA MATEMATIKA
RAZUMIJEVANJE TROŠKA SIGURNOSNOG SUSTAVA
Nema ulaganja bez rizika. Pogrešna procjena da li je dobit veća od rizika može biti skupa greška. Ovo pravilo važi i za trošak vašeg sigurnosnog sustava. Zato odluka donesena isključivo na osnovu početne cijene, bez stvarnog razumijevanja što je još sve potrebno, može biti uzrokom kasnijeg izlaganja većem riziku
n Ivan Malović, prodajni predstavnik, Axis Communications SEE Ivan.Malovic@axis.com
Da bismo razumjeli što je sve potrebno za nabavku i održavanje sigurnosnih sustava, važno je znati što znači ukupni trošak vlasništva. TCO se odnosi na ukupni trošak nabavke, postavljanja, korištenja i održavanja proizvoda ili usluge tokom cijelog njegovog, odnosno njenog vijeka korištenja. Osim početne nabavne cijene, TCO uključuje dodatne troškove sigurnosnog sustava kao što su implementacija, operativni rad, održavanje, obuka te eventualna zamjena i stavljanje sustava van upotrebe.
Odmah po nabavci vjerojatno se ne opterećujete uračunavanjem mogućih nadolazećih troškova. To vas može dovesti do neugodnih iznenađenja kasnije. Ovo se odnosi i na nepredviđene troškove koji se s vremenom mogu pojaviti: počevši od nadogradnji hardvera i softvera, preko održavanja proizvoda do obuke korisnika. Razumijevanje ukupnog troška vlasništva omogućuje vam da donesete ispravnu odluku, a ne da se vodite samo početnim troškom.
Koliko košta sigurnosni sustav?
Recimo da prosječan sigurnosni sustav obično može trajati između sedam i deset godina. Tada se početni trošak lako “zaboravi”, jer se dugoročni do -
datni troškovi s vremenom nagomilaju. Zapravo, moglo bi vas iznenaditi da nabavna cijena može biti samo 30 posto ukupnog troška.
Budući da je preostalih 70 posto troškova potencijalno “skriveno” ispod površine, ta realnost može kasnije prilično šokirati svakoga tko je sustav kupio samo na osnovu cijene kamera, što jasno naglašava važnost razmatranja indirektnih troškova sigurnosnog sustava. Odluke koje donesete ranije u procesu kupovine imaju veliki utjecaj na te buduće troškove i skrivene izdatke. Razmišljanje o TCO-u pouzdan je način da se zaštitite. Zato imajte na umu ova pitanja: “Koje nadogradnje bi mi mogle biti neophodne u budućnosti?”, “Koliko ljudi trebam obučiti?”, “Kolika je potrošnja električne energije?” ili “Koliko često trebam mijenjati komponente sustava?”
Za pet godina ćete biti zahvalni što ste o tome razmišljali.
Ključni elementi ukupnog troška vlasništva
Da biste zaista razumjeli sveobuhvatnu cijenu sigurnosnog sustava tokom njegova
životnog vijeka, važno je razložiti ključne elemente koje doprinose ukupnom trošku vlasništva.
Početni troškovi nabavke Kada govorimo o početnim troškovima sigurnosnog sustava, obično mislimo na nabavnu cijenu hardvera, softverske licence, isporuku i postavljanje. Nažalost, previše razgovora o zahtjevima fokusira se samo na kamere, bez sagledavanja širih potreba sustava u cjelini, počevši od potrošnje energije do potreba za pohranom. Svesti sve isključivo na troškove nabavke kamere umjesto na to gdje će naknadno novac biti trošen za potrebe korištenja i održavanja, u početku može zvučati primamljivo. No, treba imati u vidu da sigurnosni sustav mora odgovarati na vaše potrebe u doglednoj budućnosti.
Troškovi pohrane
Osim početnog troška sigurnosnog sustava, trošak pohrane snimljenog materijala jedan je od najznačajnijih stalnih izdataka. Različite regije imaju različite propise o tome koliko dugo morate čuvati snimke,
Recimo da prosječan sigurnosni sustav može trajati između sedam i deset godina. Tada se početni trošak lako zaboravi, jer se dugoročni dodatni troškovi s vremenom nagomilaju. Zapravo, moglo bi vas iznenaditi da nabavna cijena može biti samo 30 posto ukupnog troška
pa je vrijedno to provjeriti kako biste izbjegli neugodnosti. Propisi kao što su GDPR i HIPAA određuju koliko dugo se snimke moraju čuvati, što pohranu čini značajnim faktorom u ukupnim troškovima. Da vas ne bi iznenadili visoki troškovi servera i električne energije nakon instalacije kamera, ključno je izračunati kako različiti zahtjevi za pohranom, povezani sa svakim modelom kamere, mogu utjecati na vaš ukupni trošak vlasništva. Kupovina jeftinijih kamera radi uštede na početku može biti veliki rizik, jer će vas ta ušteda kasnije možda kasnije “koštati” kroz troškove energije, servera i pohrane. Također, ako planirate smanjiti troškove pohrane smanjenjem veličine videofajlova, morate birati uređaje koji ne narušavaju kvalitetu slike. To može biti problem, naprimjer, kod prikupljanja dokaza do te mjere da više nije moguće identificirati osumnjičenog ili incident. Vrlo je važno imati na umu da kompresija videomaterijala može degradirati i zamutiti sliku do te mjere da to više nije ušteda, već odricanje. Srećom, moderne kamere često imaju sofisticirane tehnologije koje rješavaju ovu dilemu. Te tehnologije mogu zadržati ključne forenzičke detalje, a istodobno
smanjiti potrebnu propusnost i zahtjeve za pohranom, pa time i dugoročne troškove.
Indirektni troškovi
Vrsta uređaja koju odaberete utjecat će na troškove daleko izvan same pohrane. Procjena ukupnog troška vlasništva mora uključivati i stalne troškove nadzora, održavanja i potrošnje električne energije. Kada napravite računicu, možete zaključiti da troškovi mogu početi brzo rasti. Međutim, ključno je da uređaji koje izaberete izravno određuju koliki će ti iznosi biti. Odabir jeftinijih kamera i uređaja na početku može rezultirati zapanjujuće visokim indirektnim troškovima. Nasuprot tome, ako od samog početka odaberete kvalitetnije kamere i uređaje, možete dugoročno smanjiti indirektne troškove sigurnosnog sustava.
Simulacija ukupnog troška vlasništva
Kao što smo vidjeli, stvarni trošak sigurnosnog sustava daleko nadilazi početni nabavni iznos. Da biste kupovinu pretvorili u pametnu investiciju, ključno je razumjeti ukupni trošak vlasništva. Upravo tu TCO
simulator, poput onog koji se nudi u alatu
AXIS Site Designer, može pružiti vrijedne uvide. On modelira ključne faktore kao što su troškovi energije i životni vijek uređaja. To čini na osnovu odabranih uređaja i zahtjeva za pohranom, dajući vam jasan pregled što će s vremenom te troškove pokretati. Također, uspoređujući vaš predloženi sustav s referentnim vrijednostima konkurencije, nudi vam opipljivu procjenu mogućih dugoročnih ušteda.
Završne napomene
Vaša odluka o tome koju vrstu kamere kupiti utječe na niz budućih troškova. Jednostavno sebi postavite nekoliko pitanja o tome koje su vam funkcionalnosti potrebne, koliko pohrane i električne energije te kako tehnologije koje te kamere nude utječu na ukupne troškove. Vrijedi odvojiti vrijeme da na početku postavite prava pitanja i da pronađete dobavljače koji su spremni otvoreno odgovarati na njih. Razumijevanjem kako izračunati ukupni trošak vlasništva možete izbjeći neugodna iznenađenja u budućim troškovima te osigurati da na kraju dobijete sigurnosni sustav koji je pravi za vaše specifične potrebe. t
NOVA ERA AI VIDEORJEŠENJA U EUROPI
STRATEŠKO PARTNERSTVO KONICA MINOLTE I I-PRO-a
Kombinacija iskustva Konica Minolte u implementaciji sustava i stručnosti i-PRO-a u edge-AI tehnologiji omogućuje razvoj rješenja koja nadmašuju tradicionalni videonadzor, fokusirajući se na prediktivnu analizu, optimizaciju procesa i naprednu sigurnost, čime se korisnicima pruža stvarna dodana vrijednost
n Piše: Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju, Konica Minolta Vito.Lalic@konicaminolta.hr
U skladu s vizijom širenja svoje ponude i integracije naprednih AI tehnologija, Konica Minolta Business Solutions Europe i i-PRO EMEA B.V. službeno su najavili strateško partnerstvo u evropskoj regiji. Ovo partnerstvo objedinjuje ekspertizu dvije kompanije u području naprednih tehnologija snimanja i integracije sistema, s ciljem pružanja rješenja prilagođenih specifičnim potrebama različitih sektora, uključujući kritičnu infrastrukturu, obrazovanje, maloprodaju, proizvodnju i pametne gradove.
Edge AI i integracija sistema
Kombinacija iskustva Konica Minolte u implementaciji sistema i stručnosti i-PRO-a u edge AI tehnologiji omogućuje razvoj rješenja koja nadilaze tradicionalni videonadzor fokusirajući se na prediktivnu analizu, optimizaciju procesa i naprednu sigurnost, čime se korisnicima pruža stvarna dodana vrijednost. i-PRO, globalni proizvođač kamera s edge computingom za sigurnosne, zdravstvene i industrijske primjene, donosi više od šezdeset godina iskustva u razvoju pouzdane opreme visoke kvalitete. Njihovi proizvodi omogućuju fleksibilnu prilagodbu i integraciju u različite sisteme, uz poseban fokus na etičku primjenu umjetne inteligencije i cyber sigurnost.
Integracija s FORXAI platformom
Konica Minolta kroz svoju Imaging IoT platformu FORXAI omogućuje integraciju i-PRO kamera s drugim uređajima i sistemima, stvarajući jedinstvena rješenja koja maksimalno koriste potencijal umjetne inteligencije. Analiza podataka u realnom vremenu, predviđanje potencijalnih rizika i optimizacija poslovnih procesa korisnici ma donose viši nivo sigurnosti i operativ ne efikasnosti, ali i dodatnu vrijednost kroz unaprijeđe ne poslovne rezultate.
Pametni gradovi i daljnji razvoj rješenja
Ovo strateško partnerstvo potvrđuje Konica Minoltu kao jednog od važnih aktera u VSS segmentu u Evropi, spremnog odgovoriti na izazove digitalizacije i rastuće potrebe za inteligentnim, skalabilnim i sigurnim videonadzornim rješenjima. Integracija i-PRO tehnologije s platformom FORXAI prirodan je nastavak aktivnosti kompanije na regionalnim događajima, poput Adria Security Summita, gdje kontinuirano demonstrira praktičnu primjenjivost svojih inovacija i posvećenost razvoju pametnijih i sigurnijih sistema za različite sektore. t
DIGITALNA TRANSFORMACIJA URBANIH SREDINA
MERCURY.AI REŠENJA ZA PAMETNE GRADOVE
Pametni gradovi više nisu izuzetak, već realnost širom sveta. Ovi inovativni koncepti nepovratno transformišu način života, usmeravajući razvoj ka optimizaciji urbane infrastrukture, boljem upravljanju resursima, povezivanju usluga i poboljšanju bezbednosti
n Piše: Nikola Stanišić, direktor prodaje, Mercury.AI nikola.stanisic@themercury.ai
Mercury.AI rešenja prate najsavremenije trendove u domenu pametnih i bezbednih gradova. Kompletno rešenje oslanja se na sopstveni hardver usklađen sa NDAA, CE i FCC sertifikatima, kao i na namenski softver i stručnu ekspertizu. Ključna prednost koju nudi Mercury.AI jeste činjenica da korisnici “ne plaćaju” svojim podacima, državnim tajnama niti rizikuju zavisnost od drugih sistema. Rešenje omogućava potpunu autonomiju i kontrolu nad bezbednošću.
Bezbednost za celu zajednicu
U kompaniji Mercury.AI prepoznaju da su bezbednost, spokojstvo i osećaj sigurnosti resursi koji doprinose razvoju čitave zajednice. Njihovo “ključ u ruke” rešenje unapređuje bezbednost kroz integrisani sistem monitoringa u realnom vremenu, koristeći sopstvena softverska rešenja i hardver sposoban za pravovremenu detekciju pretnji uz pomoć veštačke inteligencije. Videonadzor putem kamera prevazilazi ulogu običnog posmatranja i postaje ključni alat za unapređenje bezbednosti u gradu. Bezbednosna infrastruktura je kritična i njena funkcionalnost pravi razliku između bezbednih ulica, objekata i stanovništva. Iskustvo pokazuje da je najopasnija pretnja upravo ona koja nije na vreme detektovana. Mercury.AI teži optimizaciji bezbednosti uz povećanu funkcionalnost i ekonomičnost. Njihov pametni videonadzor omogućava široku lepezu funkcionalnosti: prepoznavanje lica, detekciju oružja, prepoznavanje nasilja, analizu položaja tela, praćenje pokreta ruku i brojanje ljudi u određenom prostoru. Najvažnije je što AI rešenje smanjuje mogućnost ljudske greške operatera i ubrzava vreme reakcije, što je ključno jer se bezbednosni incidenti često razvijaju u ozbiljne posledice zbog zakašnjele reakcije.
Prevencija a ne reakcija
Sistemsko, prilagođeno rešenje Mercury.AI zasniva se na dubokom poznavanju fenomenologije bezbednosnih pretnji i svih njihovih specifičnosti. Fokus je na prevenciji, a ne na reakciji. Na
primer, pametni videonadzor koji se koristi u javnom prevozu Kraljevine Švedske smanjio je džeparoške krađe za trećinu, detektujući rizične pokrete i beležeći incidente. Pametni videonadzor je efikasan samo ako deluje preventivno, a da pri tome ne otežava svakodnevno funkcionisanje.
Mercury.AI rešenja obuhvataju tehnološku naprednost, usklađenost sa zakonima i etičnost. Na primer, rešenje za detekciju i prepoznavanje lica u potpunosti poštuje GDPR; podaci se ne čuvaju kao slike ili prepoznatljivi zapisi, već isključivo kao anonimizovani vektorski deskriptori. Ovo omogućava potpunu zaštitu identiteta korisnika, ali i punu funkcionalnost čak i kada nije moguće detektovati lice. Sistem detektuje ključne karakteristike, poput ritma hodanja, i analitički uspostavlja prostorno-vremenske veze. Mercury AI rešenje omogućava i precizno praćenje: šta se desilo, kada se desilo, gde se desilo, kako se desilo i, najvažnije, kako sprečiti ranu fazu eskalacije. Ovaj sistem je posebno zanimljiv za koncept pametnih gradova kao proveren i pouzdan model sa infrastrukturom koja garantuje suverenost korisnika. t
FACEMEMBER
NOVA GENERACIJA EVIDENCIJE RADNOG VREMENA I KONTROLE PRISTUPA
U savremenom poslovnom okruženju, u kojem su bezbednost, tačnost podataka i optimizacija troškova ključ opstanka i rasta, kompanije se više ne mogu oslanjati na zastarele sisteme evidencije radnog vremena. Kartice, PIN kodovi i papirne liste postaju slaba karika u lancu bezbednosti i efikasnosti
n Piše: Slavko Vulin, generalni direktor, Vueko; CEO, faceMember s.vulin@vueko.net
FaceMember donosi novu dimenziju upravljanja radnim vremenom i kontrole pristupa kroz naprednu biometrijsku identifikaciju lica, automatizaciju procesa i sistemsku zaštitu od manipulacije. Reč je o snažnom alatu za potpunu digitalizaciju evidencije radnog vremena. Dolasci i odlasci zaposlenih evidentiraju se automatski i u realnom vremenu, uz precizno beleženje kašnjenja, prekovremenih sati i rada u smenama, a podaci se mogu povezati sa sistemima za obračun plata i centralizovano pratiti na više lokacija. Proces identifikacije traje kraće od jedne sekunde, bez fizičkog kontakta i bez zadržavanja zaposlenih na ulazima, čime se eliminišu gužve, ubrzava protok ljudi i podiže operativna efikasnost.
Smanjenje troškova Istovremeno, bezbednosnim menadžerima omogućena je kontrola pristupa po zonama i hijerarhijskim nivoima, evidencija svakog pokušaja ulaska i upravljanje pristupnim pravima po radnom mestu ili vremenskom intervalu, uz integraciju s videonadzorom i alarmnim sistemima. Jedna od najvećih prednosti ogleda se u smanjenju operativnih troškova. Uklanjaju se troškovi plastificiranih kartica, zamene izgubljenih ili oštećenih identifikacija, štampanja papirnih evidencija i održavanja čitača kartica. Smanjuje se i potreba
za administrativnim radom u HR sektoru, obračuni se vrše automatski bez ručnih korekcija, a manje se vremena troši na rešavanje zloupotreba. Kompanije koje prelaze na biometrijsku evidenciju radnog vremena beleže manji broj administrativnih grešaka i brži obračun zarada. Poseban problem tradicionalnih sistema je tzv. buddy punching, odnosno situacija u kojoj zaposleni evidentira dolazak kolege koristeći njegovu karticu ili PIN. Kod FaceMember sistema takva zloupotreba je praktično onemogućena, jer se biometrijska identifikacija lica ne može pozajmiti, kopirati niti zloupotrebiti bez fizičkog prisustva osobe. Sistem koristi napredne algoritme prepoznavanja i zaštitu od pokušaja prevare fotografijama ili video-snimcima, čime se obezbeđuje autentičnost svakog evidentiranog događaja i viši nivo bezbednosti u odnosu na klasične RFID ili PIN sisteme.
Biometrijska identifikacija
Na tržištu postoje brojna rešenja za evidenciju radnog vremena, od kartičnih sistema do jednostavnih softverskih aplikacija, ali FaceMember se izdvaja potpunom biometrijskom identifikacijom bez dodatnih medija, velikom brzinom i preciznošću prepoznavanja čak i pri intenzivnom protoku ljudi, kao i skalabilnošću za organizacije s velikim brojem zaposlenih i više lokacija. Sistem se lako integriše s postojećom infrastrukturom, uključujući ERP, HR i sigurnosne sisteme, bez složenih prepravki, dok tehnologija detekcije živosti dodatno podiže nivo bezbednosti.
Rešenje je posebno pogodno za organizacije s visokim bezbednosnim zahtevima, kao što su industrijski i proizvodni pogoni, logistički centri, bankarski i finansijski sektor, javne institucije, IT i tehnološke kompanije, kao i zdravstvene ustanove. U takvim okruženjima FaceMember nije samo alat za evidenciju radnog vremena već i važan deo ukupne bezbednosne strategije. t
PET GLAVNIH AIoT TRENDOVA U 2026.
KAKO INTELIGENTNA TEHNOLOGIJA MIJENJA SVAKODNEVNE PROCESE
Kompanija Hikvision donosi pregled ključnih pravaca razvoja AIoT-a u 2026. – od edge analitike i velikih AI modela do automatiziranog nadzora i upravljanja procesima. Istovremeno naglašavamo i odgovornu primjenu umjetne inteligencije i njenu sve širu ulogu u zaštiti ljudi, infrastrukture i okoliša
n Piše: Derek Yang, potpredsjednik, International Business Center, Hikvision adriatic-malta@hikvision.com
Ulaskom u 2026. godinu, konvergencija umjetne inteligencije (AI) i IoT infrastrukture preoblikuje industrije, otvarajući dosad neviđene mogućnosti za optimizaciju poslovanja, unapređenje sigurnosti i poboljšanje održivosti. No, s velikom tehnološkom moći dolazi i velika odgovornost, a AIoT industrija sve je više usmjerena na osiguravanje da se umjetna inteligencija razvija na siguran, etičan i svima koristan način. Evo pet ključnih trendova koji oblikuju AIoT okruženje u 2026.
Otključavanje nove poslovne vrijednosti
AIoT pokreće duboku digitalnu transformaciju koja prelazi osnovnu IT informatizaciju i integrira se s operativnom tehnologijom (OT). Poslovna se vrijednost više ne temelji na fragmentiranim podacima, već na kontinuiranim uvidima iz stvarnih operacija. Ugrađivanje sposobnosti percepcije u stvarne scenarije omogućuje prijelaz s ručnog upravljanja na agilnu, automatiziranu kontrolu.
To otvara nove operativne mogućnosti i omogućuje donošenje odluka u stvarnom vremenu. U industrijskoj sigurnosti, napredne tehnologije poput TDLAS-a zamjenjuju opasne inspekcije i detektiraju curenje plina u sekundi, skraćujući vrijeme reakcije.
www.asadria.com
AI agenti, pokretani velikim jezičnim modelima, omogućuju prirodnu komunikaciju i automatski dohvat relevantnih podataka, čime AIoT sustave pretvaraju iz stručnih alata u inteligentne asistente dostupne svima
U kontroli kvalitete proizvođači hrane koriste AI rendgenske sustave za brzo prepoznavanje stranih tijela, dok rudnici i pogoni za stočnu hranu koriste 3D milimetarski radar za automatsko skeniranje silosa. Time se postiže veća preciznost, eliminiraju se ljudske pogreške i omogućuje potpuno automatizirana kontrola u stvarnom vremenu.
Nove mogućnosti kroz koncept AI+
Veliki AI modeli osnažuju analizu i obradu podataka kroz “AI+”. Dok su veliki jezični modeli promijenili interakciju ljudi i sustava, industrijski modeli sada oblikuju kako IoT podaci djeluju u fizičkom svijetu. Integracija AI-ja u analizu signala pove-
ćava preciznost i učinkovitost. Primjerice, modeli za promet i zaštitu perimetra smanjuju broj lažnih alarma, a u audiosenzorici filtriraju šum i jasno izdvajaju ljudski glas u bučnim okruženjima. AI agenti, pokretani velikim jezičnim modelima, omogućuju prirodnu komunikaciju i automatski dohvat relevantnih podataka, čime AIoT sustave pretvaraju iz stručnih alata u inteligentne asistente dostupne svima.
Edge AI transformira uređaje u inteligentne analizatore
Još jedan pomak kojem svjedočimo jest prijelaz prema edge računalstvu. Model “Cloud + AI” sve manje predstavlja jedinu opciju za digitalizaciju poduzeća. Premještanjem AI funkcija iz oblaka na rub mreže (edge), organizacije postižu milisekundni odaziv, mogu raditi izvan mreže i zadržati privatnost podataka, uz smanjenje ovisnosti o propusnosti i infrastrukturnih troškova.
Budući da uređaji obrađuju sirove podatke izravno na izvoru, lokalizirana arhitektura dodatno optimizira pohranu, što je ključno kod složene videoanalitike. Edge uređaji sada precizno prepoznaju ključne objekte poput osoba ili vozila. Sustav zatim primjenjuje diferencirano kodiranje – čuvaju se detalji u prvom planu, dok se pozadina s manjom istražnom vrijednošću komprimira.
Ovaj pristup značajno smanjuje potrebu za pohranom bez gubitka vizualne jasnoće. Za organizacije s tisućama kamera na više lokacija to donosi velike uštede, niže troškove i jednostavnije upravljanje podacima, čime velike AIoT implementacije postaju ekonomski održive.
AIoT proširuje ulogu tehnologije na društvo i okoliš
Još jedan važan trend je brzo širenje područja primjene AIoT-a. Uz poslovna rješenja, AIoT se sve više koristi u širem društvenom i ekološkom kontekstu, pokazujući kako inteligentni sustavi mogu služiti čovječanstvu i prirodi.
Odgovorni AI ugrađuje etiku u svaku fazu inovacije
Umjetna inteligencija brzo mijenja živote i poslovanje, ali donosi odgovornost: inovacije moraju biti sigurne, etične, transparentne i korisne za sve. Odgovoran AI nije opcija – to je moralni imperativ i strateška nužnost koja gradi povjerenje i smanjuje rizike. Kako jača regulatorni nadzor i svijest javnosti, međunarodna suradnja postaje ključna za korištenje potencijala AI-ja, uz promicanje sigurnosti, prosperiteta i dobrobiti društva. Prakse odgovornog AI moraju prožimati cijeli životni ciklus – od razvoja do primjene – kroz jasna načela, etičke pristupe i osiguranje sigurnosti, odgovornosti i transparentnosti. Sustavan rad i suradnja industrije, zakonodavaca i istraživača ključni su za AI budućnost koja zaista služi čovječanstvu.
U zaštiti okoliša, specijalizirani AIoT uređaji pomažu u praćenju divljih životinja i zdravlja vegetacije. Sustavi za praćenje rasta usjeva koriste AIoT tehnologije za detaljnu, real-time analizu zdravlja biljaka. Ovi sustavi uklanjaju neučinkovitosti ručnih inspekcija, omogućuju precizno upravljanje i optimiziraju prinose kroz digitalizaciju. AIoT se također primjenjuje u javnoj sigurnosti. Na primjer, sustavi za prevenciju utapanja koriste videoanalitiku za detekciju opasnih situacija u stvarnom vremenu. Kada osoba uđe u rizično po-
dručje, sustav automatski šalje upozorenje, pretvarajući pasivni nadzor ili njegov potpuni izostanak u učinkovitu, proaktivnu zaštitu koja može spašavati živote.
Budućnost AIoT-a
Za korisnike koji ubrzavaju svoje procese digitalne transformacije, ovi su trendovi smjernice i inspiracija. Budućnost AIoT-a, u konačnici, znači stvaranje stvarne vrijednosti za poslovanje, unaprjeđenje iskustava ljudi te izgradnju održivijeg svijeta za sve. A ta budućnost već je stigla. t
ZAŠTITARSKE PRIČE
KADA INSTINKT BRŽI OD RAZMIŠLJANJA SPAŠAVA ŽIVOT
n Piše: Dženana Bulbul redakcija@asadria.com
U društvu u kojem ljudi sve češće okreću glavu od tuđih problema, granica između reakcije i ravnodušnosti postaje vrlo tanka. Svakodnevne scene prolaze pred očima mnogih – nesreće, opasne situacije, ljudi u nevolji – ali rijetki su oni koji će zaista stati, a još rjeđi oni koji će preuzeti odgovornost. Upravo tu počinje priča o zaštitarima.
Misija zaštitara nije samo da štite imovinu ili pojedince nego i da primijete ono što drugi ignorišu te reaguju kada drugi oklijevaju, pogotovo u trenucima kada svaka sekunda može napraviti razliku između života i smrti. U svijetu u kojem je „nije moj problem“ postalo prečesto opravdanje, njihova profesio -
nalna reakcija nadilazi granice radnog zadatka i postaje pitanje ljudskosti.
Više od posla
Zato priče o zaštitarima nisu samo priče o poslu nego o izboru – da se stane, reaguje i ne okrene glava. Jedna takva dolazi iz Mostara, gdje su zaštitari agencije SEC ONE pokazali šta znači biti na pravom mjestu i, još važnije, reagovati u pravom trenutku.
„Kolega Adnan Kebo i ja smo 23. januara u rano jutro bili na Bulevaru Narodne revolucije. Iako je jutarnja gužva uobičajena, primijetili smo da kolona teče neobično sporo. Bili smo nekih 400 metara od semafora kada nam je pažnju privukao jedan bijeli Mercedes. Stajao je nepomično, kao ukopan, iako se na semaforu upalilo zeleno svjetlo“, prisjeća se Adnel Krhan.
Dok su deseci vozača na mostarskom Bulevaru zaobilazili nepomično vozilo, zaštitari agencije
SEC ONE Adnan Kebo i
Adnel Krhan nisu okrenuli glavu. Ispostavit će se da je upravo njihova prisebnost i odlučnost spasila život vozaču koji je izgubio svijest za volanom
Pritekli u pomoć
Ono što je uslijedilo možda najbolje oslikava savremeno društvo: deseci automobila samo su zaobilazili automobil koji stoji na semaforu. Kako je naveo Kebo, najčudnije im je bilo što se niko nije zaustavio barem da provjeri šta se događa. Njihov instinkt je, ipak, bio brži od razmišljanja. Zaustavili su svoje vozilo, svjesni da, ukoliko je neki ozbiljniji problem u pitanju, svaka sekunda može biti presudna.
„Na prvi pogled nam nije bilo jasno o čemu se radi, ali smo instinktivno reagovali i izašli s namjerom da pomognemo, šta god da
Misija zaštitara nije samo da štite imovinu ili pojedince nego i da primijete ono što drugi ignorišu te reaguju kada drugi oklijevaju, pogotovo u trenucima kada svaka sekunda može napraviti razliku između života i smrti
Adnel Krhan
Društvena odgovornost
S tradicijom koja seže od Alarm Westa i Securitasa do današnjeg SEC ONE-a, ova agencija svoju ulogu u društvu vidi kao obavezu. Poslovanje u skladu s propisima za njih nije samo slovo na papiru nego standard od kojeg ne odstupaju. „Tokom članstva u globalnom preduzeću, SEC ONE je imao za cilj da svi zajedno činimo naš svijet sigurnijim mjestom. Ideja da zajedničkim djelovanjem obezbjeđujemo miran život svima – najprije našim klijentima, a zatim i društvu u cjelini – ostaje naša trajna misija. Također, i dalje ćemo zasnivati svakodnevni rad i edukaciju zaposlenih na vrijednostima: poštenju, spremnosti i uslužnosti“, navode iz SEC ONE-a.
je u pitanju, jer je bilo očigledno da nešto nije uredu. Moj radni kolega, suvozač Adnel Krhan, prvi je izašao. Vidio je vozača nagnutog u stranu, potpuno nepomičnog. Djelovalo je da je čovjek potpuno bez svijesti. Kada mi je to rekao, odmah sam izašao da vidim kako mogu pomoći i asistirati ko-
liko mogu u tom trenutku“, kazao je Kebo. Vrata su bila zaključana iznutra, ključ u kontaktu, a motor je radio. Uslijedilo je lupanje po staklu, dozivanje i pokušaji da se probudi čovjek, koji, činilo se, više ne diše. Dok su koordinirali pozive Hitnoj pomoći i policiji, u pomoć im je pritekla i jedna
prolaznica, doktorica. „Pozvali smo Hitnu pomoć i policiju. Koordinirali smo pozive tako da je njihov dolazak na mjesto događaja bio zaista brz“, opisali su zaštitari. Ljudskost ispred svega Tek uz asistenciju policije i uporno dozivanje vozač se na trenutak povratio, dezorijentisan i vidno nesvjestan svake opasnosti. „Policajac mu se obraćao, a on je nekako uspio otvoriti vrata. I dalje nije bio potpuno svjestan. Vjerovatno je bio dezorijentisan”, kazali su Krhan i Kebo. Doktorica im je pomogla da ga zbrinu. „Kroz prozor je primijetila da čovjek još diše, pa je zamolila da ga pokušamo izvući van kako bi preuzela njegovo daljnje zbrinjavanje. Zanimljivo, pojedini su samo stajali i posmatrali. Mi smo ostali tu, praktično ugrozivši i vlastitu sigurnost u onoj gužvi, ali nismo mogli drugačije“, ispričali su Krhan i Kebo, dodajući da je to ono što bi svaki savjestan čovjek trebao uraditi.
U jednom trenutku čak je i vozačeva noga skliznula na gas, pa je vozilo krenulo naprijed, što je ionako opasnu situaciju dodatno zakompliciralo. Srećom, veća tragedija je ipak izbjegnuta prisebnošću i reakcijom svih prisutnih. Muškarac je na kraju medicinski zbrinut, a kolona automobila nastavila je teći.
Za Krhana i Kebu to nije bio samo još jedan radni dan. „Reagovali smo iz čisto ljudskog razloga. To je mogao biti bilo čiji otac ili brat. Ne možeš proći pored čovjeka koji leži bez svijesti i praviti se da to ne vidiš“, zaključili su. Zaštitari su dodali da su na mjestu događaja dobili i pohvale policijskih službenika za svoju brzu reakciju. t
BLISKA ZAŠTITA LIČNOSTI
ZAŠTITARI I SIGURNOST OGRAĐENIH ZAJEDNICA
Metalna kapija, stražarska kućica na ulazu, kamere za videonadzor raspoređene duž perimetra. Za mnoge vlasnike kuća i upravitelje velikih stambenih zajednica, u kojima se objekti danas iznajmljuju stanarima najrazličitijih profila, pa i VIP ličnostima, upravo su ovakvi elementi simbol vrhunske sigurnosti naselja. Ipak, iza ove prividne tvrđave često se krije zabrinjavajuća stvarnost
n Pripremio: Nermin Kabahija redakcija@asadria.com
Razumijevanje privatne zaštite u ograđenim zajednicama zahtijeva pogled dalje od fizičkih barijera i uvida u ono što kapije i kamere same ne mogu postići – zaustaviti odlučne prijetnje, prepoznati sofisticirane kriminalne obrasce ili inteligentno reagirati na sigurnosne incidente koji se odvijaju upravo iza barijera u koje stanovnici polažu povjerenje.
Ključno pitanje s kojim se suočavaju upravitelji takvih nekretnina nadilazi jednostavnu analizu troškova. Profesionalne sigurnosne usluge predstavljaju značajnu finansijsku obavezu, često zahtijevajući prilagođavanje budžeta i saglasnost stanara, koju nije uvijek lako postići. Međutim, stvarni proračun podrazumijeva poređenje proaktivne zaštite s eksponencijalnim troškovima sigurnosnih proboja, odštetnih zahtjeva, pada vrijednosti nekretnina i nenadoknadivog gubitka osjećaja sigurnosti koji slijedi nakon incidenta koji se mogao spriječiti.
Jaz koji kapije ne mogu zatvoriti
Kapije stvaraju iluziju kontrolisanog pristupa, ali pate od osnovnih ranjivosti koje kriminalci dobro poznaju. Ulazak neposredno iza autoriziranog vozila zahtijeva samo dobar trenutak i samopouzdanje, dok pješački prolazi, ulazi za dostavu i ograda nude više načina zaobilaženja, pa glavni ulaz čine gotovo nebitnim. Savremeni sistemi kapija izvrsno evidentiraju ulazak
Statistike policijskih agencija pokazuju zabrinjavajući obrazac: ograđene zajednice bilježe provale, krađe vozila i imovinske delikte u obimu koji iznenađuje stanovnike uvjerene da kapije pružaju stvarnu zaštitu
vozila, ali ne mogu procijeniti namjeru, prepoznati obrasce izviđanja niti razlikovati legitimnog posjetioca od osobe koja obilazi objekte radi buduće provale. Tehnologija koja nadzire ove tačke pristupa bilježi snimke bez konteksta i bez mogućnosti trenutne intervencije. Kamere registruju krivična djela, ali ih rijetko sprečavaju; stvaraju detaljnu dokumenta-
ciju za osiguravajuća društva, ali ne štite stanovnike tokom samog incidenta. Automatizirani sistemi ne mogu prepoznati sumnjivo vozilo koje treći put ove sedmice kruži naseljem, osobu koja se predugo zadržava kod određenih kuća niti reagirati kada govor tijela i ponašanje ukazuju na kriminalnu namjeru prije nego što je zakon formalno prekršen.
Kako profesionalna zaštita donosi stvarnu vrijednost
Profesionalne usluge zaštite nadograđuju postojeću infrastrukturu umjesto da je zamjenjuju, stvarajući višeslojnu odbranu. Zaštitari koriste kapije i kamere kao pomoćna sredstva, kombinujući tehnološke podatke s ljudskom procjenom, postižući tako nivo nadzora koji nijedna komponenta sama ne može pružiti. Pokušaji neovlaštenog ulaska tada nailaze na više tačaka detekcije i reakcije, dok stanovnici i gosti i dalje imaju jednostavan pristup. U zajednicama u kojima borave i VIP ličnosti, ovakav pristup dodatno uključuje diskretnu pratnju, procjenu rizika i kontrolu kretanja posjetilaca kako bi se spriječilo ciljano praćenje ili narušavanje privatnosti. Sinergija ljudskog faktora i fizičkih mjera posebno dolazi do izražaja u neuobičajenim situacijama. Ako kapija prestane raditi tokom nevremena, zaštitari preuzimaju kontrolu pristupa. Ako kamere zabilježe sumnjivu aktivnost, reagira se odmah, a ne tek prilikom pregleda snimaka sutradan. Kada stanari prijave sumnjive osobe ili vozila, zaštita intervenira u realnom vremenu. Iskustva s terena pokazuju mjerljiva poboljšanja: mobilne patrole smanjuju kriminal, a posebni protokoli osiguravaju događaje visokog rizika. Kapija kontroliše samo jednu tačku – stvarna sigurnost podrazumijeva nadzor cijelog perimetra, zajedničkih prostora i brzu reakciju.
Profesionalni zaštitari posjeduju sposobnosti prepoznavanja prijetnji koje kapije i kamere jednostavno nemaju. Osobe s iskustvom iz policije i vojske situacije procjenjuju na osnovu obrazaca naučenih tokom operativnog rada, prepoznajući anomalije koje automatizirani sistemi smatraju normalnim aktivnostima. Obučeni agent primijetit će dostavljača koji fotografira brave umjesto paketa, prepoznati koordinirane timove koji vrše izviđanje i reagirati prije nego što situacija eskalira u incident.
Lažni osjećaj sigurnosti
Statistike policijskih agencija pokazuju zabrinjavajući obrazac: ograđene zajednice bilježe provale, krađe vozila i imovinske delikte u obimu koji iznenađuje stanovnike uvjerene da kapije pružaju stvarnu zaštitu. Luksuzna naselja često privlače sofisticirane kriminalce koji razumiju da koncentrirano bogatstvo iza prividne sigurnosti stvara unosne prilike. Rizik odgovornosti dodatno se povećava kada se incidenti dogode u za-
jednicama koje su naplaćivale sigurnosne pogodnosti, ali nisu osigurale stvarnu zaštitu. Odgovornost uprave postaje realna kada je bila upoznata s ranjivostima, a nije poduzela adekvatne profesionalne mjere. Reaktivan pristup dugoročno je daleko skuplji od proaktivnog ulaganja. Jedna provala u dom donosi neposredne troškove – policiju, hitne službe, materijalnu štetu i ukradenu imovinu – ali skriveni troškovi su veći: pad vrijednosti nekretnina, raskidi ugovora o najmu, odlazak kupaca u druga naselja i psihološke posljedice koje nijedno osiguranje ne može nadoknaditi. Posebno je izražen reputacijski rizik u zajednicama u kojima borave i VIP ličnosti, jer i pojedinačan sigurnosni incident ili javna kritika takvih stanara može imati nesrazmjerno snažan utjecaj na percepciju sigurnosti i tržišnu vrijednost cijelog naselja.
Zaključak
Kapije, dakle, pružaju osnovno odvraćanje, ali ne odgovaraju složenosti savremenih prijetnji. Profesionalna zaštita donosi procjenu prijetnji, ljudsku prosudbu i brzu reakciju koju tehnologija sama ne može zamijeniti.
Ulaganje u sigurnost donosi prevenciju kriminala, smanjenje odgovornosti i očuvanje vrijednosti imovine. Iskusni timovi, analize ranjivosti i integracija s postojećim sistemima stvaraju višeslojnu zaštitu koja se prilagođava razvoju zajednice – pretvarajući naselje iz potencijalne mete u okruženje stvarne sigurnosti i mira za sve njegove stanovnike, bili oni obični stanari ili VIP osobe. t
www.asadria.com
CYBER PRIJETNJE U 2026.
ZAŠTO VEĆ PROŠLOGODIŠNJA ODBRANA NIJE DOVOLJNA?
Godišnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma o kibernetičkoj sigurnosti pokazao je da je ambijent prijetnji preoblikovan vještačkom inteligencijom, geopolitičkim pritiscima i sve dubljim jazom između organizacija koje se mogu braniti i onih koje to ne mogu ili neće
n Piše: Mirza Bahić mirza.bahic@asadria.com
Svjetski ekonomski forum nedavno je objavio novi izvještaj o stanju globalne kibernetičke sigurnosti Global Cybersecurity Outlook 2026 u saradnji s kompanijom Accenture. U njemu su lideri iz javnog sektora, privrede i sektora kritične infrastrukture umjesto klasičnog presjeka stanja uradili poređenje trendova koji će oblikovati 2026. Ove analize pokazale su da se okruženje značajno promijenilo zbog digitalne transformacije koja je dovela do fragmentacije cyber odbrane, tehnološke asimetrije i ogromnog jaza u kapacitetima između organizacija sa snažnim mehanizmima i onih koje se bore s nedostatkom budžeta i radne snage.
Izvještaj nije samo nabrojao prijetnje nego i dao preporuke donosiocima odluka da preispitaju i prilagode strategiju, investicije i politike u okruženju u kojem otpornost više nije dodatna vrijednost već temelj poslovanja. Glavna poruka je da će, kako se granica između digitalnog i fizičkog svijeta briše, kompanije koje će najlakše podnijeti promjene biti one koje otpornost tretiraju
2026. www.asadria.com
kao zajedničku odgovornost, a ne kao problem IT odjela.
„Rizici u oblasti kibernetičke sigurnosti u 2026. godini ubrzano rastu, podstaknuti napretkom u oblasti vještačke inteligencije, snažnijom geopolitičkom fragmentacijom i složenošću lanaca snabdijevanja“, napisali su u predgovoru izvještaja Jeremy Jurgens, izvršni direktor Svjetskog ekonomskog foruma, i Paolo Dal Cin, globalni lider za kibernetičku sigurnost u kompaniji Accenture. „Ove promjene dodatno su opterećene trajnim pitanjem suvereniteta i raširenom kibernetičkom nejednakošću kao dva faktora koja predstavljaju sistemske ranjivosti. Rezultat je okruženje prijetnji u kojem brzina i obim napada testiraju granice tradicionalnih odbrambenih mehanizama.“
I ključni faktor prijetnji i najvažniji alat odbrane
Na pitanje šta trenutno najviše oblikuje kibernetičku sigurnost, odgovor ispitanika je nedvosmislen: 94% njih navelo je vještačku inteligenciju kao najznačajniji pokretač promjena u 2026. Ovaj gotovo jednoglasni konsenzus je upečatljiv, ali je
još važnije šta korisnici konkretno poduzimaju na tom planu.
Udio organizacija koje formalno procjenjuju sigurnost uvedenih AI alata gotovo se udvostručio u samo godinu dana i skočio sa 37% u 2025. na 64% u 2026. Forum to tumači kao stvarni pomak u upravljanju jer sve više organizacija uvodi strukturirane procese i modele nadzora, umjesto da jednostavno implementira AI alate i „nada se najboljem“. Oko 40% organizacija sada provodi i periodične sigurnosne revizije prije uvođenja AI sistema, dok dodatnih 24% njih radi barem jednokratnu procjenu.
Ipak, gotovo svaka treća organizacija (29% njih) još nema nikakav formalni proces validacije. AI se uvodi u ključne operacije bez strukturiranog nadzora, iako je sve dublje integriran s načinima na koji one funkcionišu. Jaz između namjere i prakse i dalje je stvaran. S druge strane, ranjivosti povezane s vještačkom inteligencijom rastu brže od gotovo svih drugih rizika. Čak 87% ispitanika označilo ih je kao najbrže rastući kibernetički rizik u 2025. godini. Značajno se promijenilo i ono što najviše brine menadžere
sigurnosti. U 2025. vladao je strah da će napadači koristiti AI za unapređenje ofanzivnih kapaciteta. Vodeća briga u 2026. je curenje podataka povezano s generativnom vještačkom inteligencijom. Direktori kompanija posebno su fokusirani na ovu temu. Njih 30% navodi curenje podataka kao najveći sigurnosni rizik povezan s generativnom vještačkom inteligencijom, dok 28% ukazuje na napredak ofanzivnih kapaciteta napadača. Ta dva rizika jasno se izdvajaju u odnosu na ostale i odražavaju promjenu menadžerskih prioriteta tokom 2026. godine. Istovremeno je sve primjetnija razlika između očekivanja upravnih odbora i sigurnosnih timova. Direktori sada kibernetičku prevaru potpomognutu digitalnim alatima rangiraju kao najveći rizik, nakon što su fokus pomjerili s ransomware napada. Nasuprot tome, timovi za informacijsku sigurnost i dalje primarno brinu o ransomwareu i otpornosti lanaca snabdijevanja. U izvještaju se to ne navodi kao kontradikcija, već kao odraz činjenice da se prioriteti kibernetičke sigurnosti razlikuju u zavisnosti od pozicije unutar korisničke organizacije. Uprkos zabrinutosti zbog rizika koje AI predstavlja, usvajanje vještačke inteligencije za potrebe odbrane brzo napreduje. Oko 77% organizacija već je implementiralo AI u svoje operacije kibernetičke sigurnosti. AI se prvenstveno koristi za detekciju phishing napada (52%), otkrivanje i odgovor na upade i anomalije (46%) te analitiku ponašanja korisnika (40%). Iz-
Rizici u oblasti kibernetičke sigurnosti ubrzano rastu, potaknuti napretkom u oblasti vještačke inteligencije, snažnijom geopolitičkom fragmentacijom i složenošću lanaca snabdijevanja
vještaj naglašava da AI iz temelja mijenja sigurnosne operacije jer ubrzava detekciju, trijažu i odgovor na incidente, a istovremeno automatizira radno intenzivne zadatke poput analize logiranja i izvještavanja o usklađenosti s regulativama. Razlike među sektorima i dalje su izražene. Energetske kompanije u velikoj mjeri se oslanjaju na AI za detekciju upada i anomalija. Kompanije iz sektora infrastrukture prioritet daju zaštiti od phishinga. Proizvodne kompanije i akteri u lancima snabdijevanja i transportu najviše se oslanjaju na automatizirane sigurnosne operacije. Te razlike zapravo odražavaju specifične profile rizika i operativne realnosti na terenu, a ne različite nivoe zrelosti. Istovremeno, prepreke širem usvajanju AI-ja nisu skepsa prema vrijednosti ove tehnologije. Kompanije kao razloge dosljedno navode nedostatak znanja i vještina za efikasnu implementaciju (54%), potrebu za značajnim ljudskim nadzorom (41%) te neizvjesnost u pogledu rizika (39%). Drugim riječima, nepovjerenje je i dalje značajna prepreka, ali ne prema samoj vještačkoj inteligenciji, već kao izvor neizvjesnosti u vezi s tim kako je koristiti odgovorno i sigurno.
Geopolitika kao izvor rizika
Već drugu godinu zaredom geopolitika je na vrhu liste faktora koji oblikuju načine na koje kompanije pristupaju ublažavanju kibernetičkih rizika. Oko 64% njih aktivno tretira geopolitički motivisane napade, uključujući ometanje kritične infrastrukture, špijunažu i hibridne operacije. Među najvećim organizacijama, onima s više od 100.000 zaposlenih, čak 91% njih je izmijenilo svoje strategije kibernetičke sigurnosti kao direktan odgovor na geopolitičku nestabilnost. Podaci unutar ove grupe posebno su upečatljivi: 70% organizacija je stavilo fokus na obavještajne podatke o prijetnjama koje dolaze od državnih aktera, dok je 49% njih ojačalo saradnju s državnim institucijama i formalnim grupama za razmjenu informacija. Ipak, podaci o trendovima sadrže i jednu zanimljivu nijansu. Udio korisnika koji prilagođavaju strategiju kibernetičke sigurnosti zbog geopolitičke nestabilnosti opao je sa 93% u 2023. na 66% u 2026. godini. Izvještaj upozorava da se to ne može tumači kao znak popuštanja tenzija. Vjerovatnije objašnjenje je normalizacija geopolitičke nestabilnosti koja se više ne doživljava kao vanredno već kao trajno stanje. Drugim riječima, ona više nije faktor na
koji se reaguje spontano, nego strukturna pretpostavka na kojoj se planiraju sigurnosne strategije.
Posljedice rata u Ukrajini i dalje su vidljive. Hibridni napadi dronovima imali su za metu evropske aerodrome i drugu kritičnu infrastrukturu, dok kampanje širenja dezinformacija nastavljaju destabilizirati regionalno sigurnosno okruženje. Izvan Evrope, rastuća geopolitička rivalstva u Indo-Pacifiku, na Bliskom Istoku i u Africi održavaju povišen nivo prijetnji u različitim sektorima. Učesnici fokusnih grupa posebno su istakli zabrinutost zbog upotrebe naprednih kibernetičkih kapaciteta od strane državnih aktera s ciljem ugrožavanja telekomunikacijskih mreža u SAD-u. Posljedice ovih pritisaka na kritičnu infrastrukturu više nisu samo teorijske. U aprilu 2025. godine hakirana je norveška hidroelektrana, pri čemu je otvorena brana i pušteno 500 litara vode u sekundi tokom četiri sata. Ovaj čin vlasti su okarakterisale kao namjerni čin sabotaže. Sektori poput energetike, vodoprivrede i transporta sve češće su mete onoga što izvještaj opisuje kao „kibernetičko ratovanje“, gdje međusobna povezanost sistema znači da poremećaj na jednom mjestu brzo izaziva lančane posljedice.
Povjerenje u spremnost države opada?
Jedan od upečatljivijih nalaza izvještaja za 2026. godinu je rastuća kriza povjerenja na državnom nivou. Oko 31% ispitanika navodi da ima nisko povjerenje u sposobnost svoje države da efikasno odgovori na veliki kibernetički incident, u odnosu na 26% godinu ranije. Ovaj negativni trend uklapa se u širu sliku odnosa prema hibridnim prijetnjama i sve složenijim vektorima napada koji stavljaju državne resurse na ozbiljan test.
Javni sektor je u izvještaju naveden kao posebno ranjiv jer 23% tamošnjih organizacija navodi da ne posjeduje dovoljne kapacitete kibernetičke otpornosti. To je posebno značajno s obzirom na to da su državne institucije u centru pažnje zaštite kritične infrastrukture, odnosno u oblasti u kojoj je pad povjerenja najvidljiviji. Nivo povjerenja u državne kapacitete znatno se razlikuje i među globalnim regijama. Ispitanici s Bliskog Istoka i iz Sjeverne Afrike iskazuju najviši stepen povjerenja, pri čemu 84% njih navodi da vjeruje u sposobnost svoje države da odgovori na veliki kibernetički incident. Samo 4% ispitanih u toj regiji navodi da nema povjerenje, dok je 11% neutralno. U Istočnoj Aziji i Pacifi-
94% ispitanika navelo je vještačku
inteligenciju
kao najznačajniji pokretač promjena, a 77% kompanija već je implementiralo AI u svoje operacije kibernetičke sigurnosti
ku 47% ispitanika je uvjereno u nacionalnu spremnost, 27% je neutralno, a 26% nema povjerenje.
Evropa i Centralna Azija pokazuju uravnoteženiju sliku u kojoj 40% ispitanika izražava povjerenje u državu, 35% je neutralno, a 25% nema povjerenje. Južna Azija ima sličan raspored sa 40% onih koji imaju povjerenje u državu, 40% neutralnih i 19% onih bez povjerenja. U Sjevernoj Americi 38% ispitanika izražava povjerenje u državnu odbrambenu spremnost, 30% je neutralno, a 32% nema povjerenje.
Podsaharska Afrika bilježi niže vrijednosti: 37% ispitanika ima povjerenje, 24% je neutralno, a 39% nema povjerenje. Najniži nivo povjerenja zabilježen je u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje samo 13% ispitanika izražava povjerenje u spremnost države na odbranu od kibernetičkih napada, 38% je neutralno, a 49% navodi da nema povjerenje.
Svjetski ekonomski forum ovu regionalnu neujednačenost ne tumači samo kao jaz u spremnosti na odbranu.
„Neujednačeno povjerenje među regijama ukazuje na širi pomak u načinu na koji države doživljavaju kibernetičku otpornost, od tehničkog izazova do pitanja suvereniteta i samostalnosti“, navodi se u izvještaju. U nastojanju da zaštite kritičnu infrastrukturu, mnoge zemlje preispituju svoju zavisnost od stranih tehnoloških dobavlja-
ča i globalnih lanaca snabdijevanja. Zato je veza između zaštite infrastrukture i digitalne autonomije postala jedno od ključnih obilježja savremene politike kibernetičke sigurnosti, navodi se u izvještaju.
Raste jaz između otpornih i ostalih
Podjela između otpornih i nedovoljno otpornih organizacija provlači se kroz cijeli izvještaj za 2026. godinu. Ona nigdje nije izraženija nego u onome na šta se upravljačke strukture organizacija najviše fokusiraju u svom radu. Direktori otpornijih organizacija kao glavni rizik navode ranjivosti povezane s vještačkom inteligencijom. Kod manje otpornih organizacija dominiraju brige koje su usmjerene na ransomware i kibernetičke prevare, odnosno na prijetnje koje su bile u središtu rasprave o cyber rizicima prije nekoliko godina. Pri tome, kibernetičke prevare su postale raširen problem za sve. Čak 73% ispitanika navodi da su oni ili neko iz njihove profesionalne mreže bili pogođeni takvim napadima u 2025. godini. Sama ta brojka pokazuje koliko se prevara pomjerila iz okvira uskog korporativnog rizika prema široko rasprostranjenoj društvenoj prijetnji. Najveću izloženost bilježi podsaharska Afrika, gdje je 82% ispitanika navelo negativna iskustva, a slijedi Sjeverna Amerika sa 79%. Izvještaj ovu pojavu ne tretira
Svemir, podmorska
infrastruktura i kvantne tehnologije i dalje izvan fokusa
Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma za 2026. godinu ukazuje i na nekoliko kategorija kibernetičkih rizika koji su i dalje potcijenjeni u planovima većine organizacija, uprkos potencijalu da znatno utiču na ključnu infrastrukturu. Na vrhu te liste nalaze se svemirska i podmorska infrastruktura. Satelitski sistemi već danas imaju presudnu ulogu u avijaciji, pomorskoj navigaciji, koordinaciji elektroenergetskih mreža i finansijskim transakcijama. Podmorski kablovi nose većinu međunarodnog podatkovnog saobraćaja. Ipak, oba segmenta su i dalje relativno zanemarena po planiranju kibernetičkih rizika. Samo 9% ispitanika navelo je da će svemirske tehnologije imati značajniji uticaj na kibernetičku sigurnost u narednoj godini. To, prema izvještaju, najvjerovatnije potcjenjuje stvarnu izloženost prijetnjama. Do 2030. godine satelitske komunikacije i podmorski kablovi činit će okosnicu rada interventnih službi, cloud infrastrukture i međunarodne razmjene podataka.
Kvantno računarstvo je pozicionirano nešto dalje u budućnosti, ali i ono napreduje brže nego što su mnogi očekivali. Oko 37% ispitanika smatra da će kvantne tehnologije početi uticati na kibernetičku sigurnost već u narednih 12 mjeseci, što odražava postojeća očekivanja u vezi sa rastućim ulaganjima, regulatornom zamahu i ubrzanoj digitalnoj transformaciji.
Konsenzus je da će do 2030. godine kvantne tehnologije preći iz teorijske sfere u značajnu prijetnju postojećim kriptografskim standardima. Pritom će korisnici koji nisu unaprijed prilagodili svoju enkripcijsku infrastrukturu biti izloženi stvarnom riziku.
samo kao poslovni problem, već kao faktor koji narušava povjerenje unutar organizacija, institucija i ranjivih zajednica. Slabosti u lancima snabdijevanja otkrivaju drugu dimenziju jaza u otpornosti. Među otpornijim organizacijama, 78% njih navodi zavisnost od trećih strana i lanaca snabdijevanja kao najveću prepreku daljem jačanju cyber odbrane. Iako su osnovni problemi većinski otklonjeni, ovi subjekti se suočavaju sa složenijim, međusobno povezanim izazovima. Kod nedovoljno otpornih organizacija ograničenja su temeljnog karaktera. Čak 63% njih navodi nedostatak finansijskih sredstava, a 56% manjak stručnih kadrova u oblasti kibernetičke sigurnosti. Najotpornije kompanije na rizike u lancu snabdijevanja odgovaraju uvođenjem sigurnosnih zahtjeva u procese nabavke (70%) i procjenom zrelosti dobavljača (59%).
Razlike se uočavaju i prema veličini kompanija, posebno u geopolitičkom kontekstu. Velike kompanije s više od 100.000 zaposlenih drugačije se odnose prema okruženju prijetnji. One daju prioritet obavještajnim podacima o državnim akterima
i jačaju saradnju s institucijama na način koji manji korisnici zbog ograničenih resursa jednostavno ne mogu pratiti.
Konvergencija IT i OT sistema nadmašuje upravljačke okvire
Jedan od manje eksponiranih ali važnih trendova u izvještaju za 2026. godinu jeste konvergencija informacionih (IT) i operativnih tehnologija (OT). U sektorima koji čine temelj savremenog društva, proizvodnji, energetici, transportu i kritičnoj infrastrukturi, gotovo je nestala stroga podjela između IT i OT sistema koja je nekada bila standardna praksa. Izvještaj navodi da je fizička izolacija sistema (air gap) nekada predstavljala normu u upravljačkim okvirima za OT, ali su savremeni zahtjevi za povezivošću takve pristupe učinili manje održivim. Sistemi koji su nekada funkcionisali u potpunoj izolaciji danas slobodno komuniciraju. To povećava efikasnost i omogućava inovacije, ali i stvara nove površine napada koje ranije nisu postojale. To zahtijeva znatno sofisticiranije pristupe segmentaciji i upravljanju rizicima.
Problem je u tome što brojna industrijska okruženja nisu spremna pratiti istu dinamiku. OT sistemi su duboko integrirani u ključne poslovne procese, imaju dug investicioni ciklus i nisu prikladni za brzu modernizaciju koja bi mogla odgovoriti na nove prijetnje. Izvještaj ukazuje na činjenicu da su upravljačke prakse u vezi s OT-om i dalje neujednačene i često organizacijski izolirane unutar operativnih timova. Iako ovo osoblje razumije tehnički način rada sistema, oni često ne raspolažu okvirima kibernetičke sigurnosti potrebnim za upravljanje rizicima s kojima se danas suočavaju.
Otpornost kao zajednička odgovornost
Zaključak izvještaja za 2026. godinu sadrži argument koji odstupa od načina na koji se kibernetička sigurnost tradicionalno predstavlja. Izazov više nije isključivo tehničke prirode jer se tu sada radi i o upravljanju, investicijama, praksi liderstva i saradnji između organizacija, sektora i država. Jaz između otpornijih organizacija i onih koje zaostaju nije samo sigurnosni problem nego sistemski. Nedostatak stručnih kadrova i ograničeni resursi u donjem segmentu pojačavaju rizik za sve, jer se napadači lateralno kreću kroz međusobno povezane sisteme, bez obzira na mjesto najslabije karike. Istovremeno, najotpornije kompanije prelaze na modele saradnje zasnovane na razmjeni obavještajnih podataka, testiranja kroz scenarije i usklađivanja regulatornih okvira i to je ono što izvještaj opisuje kao zreli pristup kolektivnoj odbrani.
Mnoge se kompanije istovremeno suočavaju s prijetnjama potaknutim vještačkom inteligencijom, geopolitičkom nestabilnošću i ranjivostima u lancima snabdijevanja. Za njih je preporuka iz izvještaja jasna, a to je da se otpornost ugradi u menadžerske ciljeve umjesto da se svede na pitanje budžeta za sigurnost. Na kraju, tu je preporuka da se, umjesto povlačenja u “silose”, saradnja razvija unutar ekosistema jer podaci s terena pokazuju da su takve organizacijske strukture zaista bolje pozicionirane da apsorbuju šokove i prilagode se rizicima.
Hoće li se ova vizija pretočiti u praksu, posebno kod manjih i resursno ograničenih organizacija koje izvještaj prepoznaje kao najizloženije, u velikoj će mjeri odrediti karakter globalnih kibernetičkih rizika u godinama koje dolaze. Prema ocjeni Svjetskog ekonomskog foruma, ključne odluke za budućnost donose se upravo sada. t
www.asadria.com
mart/ožujak 2026.
INTERSEC DUBAI 2026
NOVI STANDARDI GLOBALNE SIGURNOSTI
S rekordnim međunarodnim učešćem i
identitetom, Intersec Dubai dodatno je učvrstio svoju poziciju ključnog mjesta razmjene znanja, partnerstava i tehnoloških rješenja za otpornost savremenog društva
n Piše: Denver Lobo, voditelj marketinga, Messe Frankfurt Middle East denver.lobo@uae.messefrankfurt.com
Dvadeset sedmo izdanje najvećeg bliskoistočnog sajma sigurnosti – Interseca Dubai – održano je pod pokroviteljstvom šeika Mensura bin Muhammeda bin Rašida Al Maktuma, predsjednika Vijeća za sigurnost luka i granica Dubaija, ugostivši čak 44.764 posjetioca iz 151 zemlje, uz odnos domaćih i međunarodnih učesnika 60/40. Time je dodatno potvrđena njegova pozicija kao globalnog mjesta susreta državnih institucija, regulatora, industrijskih lidera i pružalaca rješenja koji oblikuju budućnost sigurnosti i zaštite. Na ukupnoj površini izložbenog prostora od 65.000 m2, Intersec 2026 okupio je 1.180 izlagača iz 56 zemalja, uz deset međunarodnih nacionalnih paviljona i sveobuhvatan program od 14 konferencija i specijaliziranih sadržaja, što odražava rastuću kompleksnost i konvergenciju fizičko-tehničke i digitalne sigurnosti.
Međunarodno učešće Globalno učešće ostalo je ključna karakteristika izdanja za 2026. godinu, jer je 82% izlagača dolazilo s međunarodnih tržišta. Među izlagačima su dominirale kompanije s vodećih svjetskih tržišta, uključujući Sjedinjene Američke Države i Kinu, brzorastuće ekonomije poput Indije i Južne Koreje te najrazvijenije evropske industrijske i inovacijske zemlje poput Francuske, Njemačke, Italije, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva.
27. izdanje Interseca okupilo je rekordan broj međunarodnih izlagača i gotovo 45.000 posjetilaca iz više od 150 zemalja, što ga čini najviše globalno povezanim izdanjem do sada
Ujedinjeni Arapski Emirati također su jedno od najvećih i najutjecajnijih tržišta u globalnom sektoru sigurnosti i zaštite. Ovaj zamah potaknut je ambicioznim nacionalnim inicijativama koje jačaju regulatorne okvire, ubrzavaju primjenu naprednih tehnologija te podstiču otpornost, inovacije i konvergenciju kroz cijeli ekosistem.
Nacionalni prioriteti
Ovo liderstvo jasno se odrazilo na izložbenom prostoru, gdje su rješenja usklađena
s nacionalnim i međunarodnim prioritetima predstavljena kroz pet ključnih sektora: nacionalnu sigurnost i policiju (Homeland Security & Policing), cyber sigurnost (Cybersecurity), komercijalnu sigurnost i zaštitu perimetra (Commercial & Perimeter Security), zaštitu od požara i hitne službe spašavanja (Fire & Rescue) te zdravlje i sigurnost na radu (Health & Safety). Zajedno, izlagači su predstavili tehnologije nove generacije, integrisane sisteme i operativna rješenja koja
Intersec Awards
Dostignuća u industriji bila su u središtu pažnje na petom izdanju Intersec Awardsa, održanom tokom gala večere u Dubaiju. Nagrade su dodijeljene za izvrsnost u 17 kategorija. Među glavnim dobitnicima istaknuli su se Khalid Mubarak iz Općine Dubai, koji je primio H. H. Sheikh Mansoor bin Mohammed bin Rashid Al Maktoum Emirati Rising Star Award, te Albadr Jannah iz Saudi Aramca, koji je proglašen industrijskim liderom godine za kontinuirani doprinos unapređenju sigurnosti i otpornosti na regionalnom i globalnom nivou.
Nagrada Women Trailblazers in Security, Fire Safety and HSE dodijeljena je Jazyah Aldossary, također iz Saudi Aramco, kao priznanje za njeno liderstvo u unapređenju profesionalne izvrsnosti, inkluzije i sigurnosne kulture.
“U svom petom izdanju, Intersec Awards ističu pojedince i organizacije koje postavljaju tempo u liderstvu, inovacijama i utjecaju u oblasti sigurnosti i zaštite. Dobitnici ove godine odražavaju dubinu talenta koji oblikuje industriju, od rastućih emiraćanskih profesionalaca i žena lidera do globalnih figura čiji rad kontinuirano jača otpornost i najbolje prakse širom svijeta”, zaključio je Isaac.
odgovaraju na ključne izazove, uključujući zaštitu infrastrukture, odgovor na vanredne situacije, kibernetičku otpornost, sigurnost radne snage i spremnost na krizne situacije.
Potvrda evolucije platforme
Intersec 2026 obilježio je značajnu prekretnicu predstavljanjem novog identiteta Intersec Global tokom konferencije za medije, kojoj su prisustvovali strateški partneri i industrijski lideri. Kao dio globalne platforme, evolucija Interseca odražava promišljenu makro-mikro naraciju, prelazeći od zaštite država ka zaštiti pojedinaca unutar jedinstvenog međunarodnog okvira.
Na makro nivou, nacionalna sigurnost i otpornost podržavaju ministarstva, policiju i granične službe u oblikovanju strategija upravljanja rizicima, dok cyber sigurnost osigurava digitalno upravljanje i zaštitu kritične infrastrukture. Ovo se dalje nadovezuje na tehničku zaštitu u izgrađenim okruženjima i pametnim gra-
dovima te zaštitu od požara i hitne službe u kontekstu civilne zaštite i klimatskih izazova. Na mikro nivou, fokus se završava na sigurnosti i dobrobiti, usklađenoj s
ESG prioritetima i zaštitom radne snage, štiteći ljude u njihovom svakodnevnom okruženju i pokazujući kako Intersec Global povezuje nacionalnu otpornost sa sigurnošću usmjerenom na čovjeka kroz svoj globalni ekosistem.
“Ovo izdanje ključni je trenutak za Intersec platformu, naglašavajući njen prošireni obim i povećan angažman globalne zajednice sigurnosti i zaštite. Lansiranje identiteta Intersec Global odražava stvarno stanje na terenu, ističući međunarodni ekosistem ukorijenjen u Dubaiju, uz sve veće učešće kako razvijenih tržišta tako i brzorastućih regija. Uz značajan rast međunarodnih izlagača i posjetilaca, kvalitet dijaloga bio je izuzetan”, izjavio je Dishan Isaac, direktor sajma Intersec pri Messe Frankfurt Middle Eastu.
On je istakao da je, od strateških diskusija o politikama do operativnih izazova na terenu, fokus bio čvrsto usmjeren na stvarnu otpornost, spremnost i saradnju. “Širok spektar učešća državnih institucija, operatera kritične infrastrukture, hitnih službi i privatnog sektora dodatno potvrđuje ulogu Interseca Global kao međunarodne platforme na kojoj se grade značajna partnerstva, razmjenjuje znanje i ubrzava razvoj industrije”, kazao je Isaac.
Iduće izdanje
Sljedeće izdanje Interseca ponovo će se održati u Dubaiju od 12. do 14. januara 2027. u Dubai World Trade Centru, nastavljajući graditi svoju ulogu vodeće svjetske platforme za unapređenje sigurnosti, zaštite i otpornosti država, mreža, infrastrukture i društva. t
ISE 2026
REKORDNA IZLOŽBA INOVACIJA, KREATIVNOSTI I INDUSTRIJSKE SNAGE
Sajam Integrated Systems Events je u svih osam dvorana centra Fira de Barcelona Gran Via nudio isključivo energiju, kreativnost i inovacije. Globalna audio-vizuelna i integratorska zajednica i ovaj put je okupila svoje članove u rekordnom broju
n Piše: Odjel za odnose s javnošću, ISE ISEpress@iseurope.org
Integrated Systems Europe 2026 je tokom četiri dana održavanja pomjerio granice očekivanja i mogućnosti te dao novi zamah AV industriji i sistem-integratorima. Sajam je posjetilo 92.170 posjetilaca iz cijelog svijeta. Ukupno 1.751 izlagač, od kojih je 323 novih, predstavio se na dosad najvećoj izložbenoj površini od 101.000 m².
Rast u svim segmentima
Izuzetan rast posjećenosti potvrda je kontinuiranog širenja i globalne važnosti sajma. Već do utorka događaj je privukao 55.156 jedinstvenih posjetilaca, što je povećanje od 10% u odnosu na 2025. godinu (49.981). Do srijede, ukupan broj jedinstvenih posjetilaca tokom svih dana dosegao je 76.035, dok je zabilježen i najposjećeniji pojedinačni dan u historiji sajma – sa 64.198 posjetilaca na licu mjesta. To je gotovo dostiglo pretpandemijski rekord ukupne posjećenosti sajma (64.908 na ISE-u 2019 u Amsterdamu).
Zamaha nije nedostajalo ni u četvrtak, kada je ukupan broj jedinstvenih posjetilaca porastao na 87.648, čime je zvanično zabilježena najveća posjećenost u historiji ISE-a. Sveukupno gledajući, ukupna posjećenost porasla je za 8% u odnosu na 2025. godinu, uz dosad nezabilježenu energiju, razmjer učešća i interes industrije. Time je ISE potvrdio svoju poziciju vodećeg svjetskog događaja za audio-vizuelnu zajednicu i sistem-integratore. Ukupan broj registracija iznosio je 120.914, uz više od 212.000 posjeta tokom četiri sajamska dana.
www.asadria.com
mart/ožujak 2026.
Još jedna novost bila je najava pokretanja inicijative ISE Foundation, čiji je cilj osnaživanje AV i integratorske zajednice, s naglaskom na timski rad, inovacije i dugoročne ishode
“Tokom četiri izvanredna dana slavili smo revolucionarne tehnologije, poticali hrabre ideje, gradili trajne veze i postavili nove standarde za našu industriju. Ono što me najviše raduje jeste kreativnost, energija i raznolikost naših izlagača i partnera, kao i nepokolebljiva posvećenost ISE-ovog tima koji sve to čini mogućim”, izjavio je Mike Blackman, generalni direktor Integrated Systems Eventsa.
Razvoj i osnaživanje ISE-ove zajednice
Premijerno je na sajmu predstavljen Spark kao izraz jedinstva kreativnosti i tehnologije. U pitanju je nova inicijativa usmjerena na poticanje inovacija i razmjenu znanja unutar kreativnih industrija. Novi format događaja okupio je kreatore sutrašnjice i povezao najbistrije umove iz oblasti
ISE i budućnost kreativnosti
broadcastinga, live događaja, marketinga, dizajna i gejminga kroz jedno prožimajuće iskustvo. Spark je poslužio kao mjesto upoznavanja za kreativne profesionalce, tehnološke stručnjake i donosioce odluka i omogućio im povezivanje, razmjenu ideja i istraživanje granica budućnosti i kreativnosti. Uz širok izbor partnera i govornika, Spark 2026 je pokazao kako tehnologija transformira iskustvo publike na ekranima, u fizičkim prostorima i uživo. Istovremeno, ovaj format je demonstrirao kako će inovacije i saradnja oblikovati novu generaciju kreativnog rada.
Još jedna novost bila je najava pokretanja inicijative ISE Foundation, koju predvodi ISE uz podršku AVIXA-e i CEDIA-e te grada Barcelone i Vlade Katalonije. Cilj ISE Foundationa je osnaživanje AV i integratorske zajednice s naglaskom na timski rad, ino-
Među govornicima na ISE-u 2026 našli su se Matt Clark i Sol Rashidi, koji su privukli veliku pažnju publike, koja je popunila sva raspoloživa mjesta. Clarkova prezentacija
“Behind the Façade: Building a Performance-led Mapping at Casa Batlló, from Concept to Implementation” otkrila je kreativnu i tehničku virtuoznost mapping projekta na jednoj od najpoznatijih Barceloninih znamenitosti. Rashidino predavanje “The AI Reality Check: What It Takes to Scale and the Future of Leadership” ponudilo je detaljan uvid u to kako vještačka inteligencija preoblikuje industrije i kakvo je liderstvo potrebno za upravljanje ovom transformacijom. Zajedno, njihova izlaganja potvrdila su ISE kao ključnu pozornicu za inovacije, kreativnost i progresivno industrijsko liderstvo.
vacije i dugoročne ishode pod sloganom “Powering On, Together”.
Barcelona domaćin međunarodnih delegacija
Partnerstvo ISE-a s Barcelonom i dalje igra ključnu ulogu u uspjehu događaja. Sajam je ugostio delegaciju VIP gostiju i državnih zvaničnika, uključujući predstavnike zemalja Latinske Amerike, što je dodatno potvrdilo status Barcelone kao globalnog tehnološkog centra. Među učesnicima su bili premijeri državnih i regionalnih vlada, kao i stručnjaci za digitalizaciju i politike u oblasti vještačke inteligencije. Tim je potvrđen utjecaj ISE-a na međunarodnu saradnju i regionalni razvoj.
“ISE svaku godinu započinje kao najveće okupljanje AV profesionalaca. No, iza brojki se krije još značajnija priča jer tu su ljudi iz različitih dijelova svijeta. Oni se povezuju i razmjenjuju ideje koje nadilaze okvire sajamskog centra. Ova sedmica bila je ispunjena briljantnim umovima koji guraju ovu uzbudljivu industriju naprijed”, kazao je David Labuskes, izvršni direktor AVIXA-e. “Još jednom je ISE demonstrirao izuzetnu snagu saradnje unutar našeg globalnog tehnološkog ekosistema. Kao suvlasnici ISE-a, ponosni smo što vidimo kako događaj nastavlja širiti svoj utjecaj kao platforma na kojoj se susreću inovacije, edukacija i partnerstva. Energija na izložbenom prostoru i tokom konferencijskog programa odražava vitalnost industrije koja ne samo da prihvata nove tehnologije već aktivno oblikuje način na koji one unapređuju prostore u kojima ljudi žive, rade i povezuju se”, rekao je Daryl Friedman, globalni predsjednik i izvršni direktor CEDIA-e.
Očekivanja još veća za sljedeću godinu
U industriji koja uvijek gleda unaprijed, ISE 2026 je ostavio snažan i trajan utisak kao izlog najsavremenijih rješenja i katalizator saradnje i napretka u AV i integratorskom ekosistemu. Sljedeće će se godine održati od 2. do 5. februara također u Fira de Barcelona Gran Via izložbenom centru, uz očekivanja još većih dostignuća.t
TJELESNA ZAŠTITA: Zaštita osoba i objekata, usluge osiguranja vrijednosti u prijevozu, prijevoz i pratnja novca, usluge recepcionara, portira i čuvara.
TEHNIČKA ZAŠTITA: Protuprovala i protuprepadna zaštita, vatrodojava, video nadzor, kontrola pristupa i radnog vremena, nadzorni centar - 24 sata.
TEHNIČKA ZAŠTITA TECHNICAL PROTECTION
Tel.: +38551684710 info@assaabloy.hr
Projektovanje i implementacija profesionalnih AV rešenja
DIVISION Visual Solutions
Jaše Ignjatovića 37, Beograd, SRBIJA
Tel: + 381 64 64 666 52
Email: office@dvs.rs solutions@dvs.rs
Web: www.dvs.rs
vignette_42x50mm.indd 1 21.08.13 10:27
Vendor-neutral Physical Security Information Management (PSIM)
Advancis Austria GmbH
Hietzinger Kai 13/10
1130 Vienna, Austria
Tel. +43 (676) 59 40 740
Email: info@advancis.at
Web: https://advancis.net
PLINODOJAVNI SUSTAVI
VATRODOJAVNI SUSTAVI
PAMETNI PARKIRNI SUSTAVI
AUREL d.o.o.
Borongajska cesta 81b/2, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon: +385 1 2301548 aurel@aurel.hr | www.aurel.hr
We distribute IT and TLC products in the Adriatic regions, Bulgaria and Qatar with particular reference to Cambium Networks, Motorola Solutions and Avigilon brands.
