Issuu on Google+

SPAS U IZVOZU 8

DOBRODOŠLA RASPRODAJA 18

Zbog odgode planova graevinskoga konzorcija za sudjelovanje u Libiji traže se druga tržišta, što bi bio spas za sektor u kojem je u posljednje dvije godine vrijednost radova pala za više od milijardu eura

biznisu

Analitičari: IGH Građevinarima se mora vratiti Kazahstan umjesto sjeverne Afrike temeljnom ETVRTAK 14/4/2011

BROJ 869 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

BANKARI NE VOLE NACIONALNU VALUTU 6-7 Nijedna od anketiranih domaih banaka nije najavila ponovno uvoenje kunskih stambenih kredita u bližoj budunosti

FOTOLIA

Hrvati, želite stambeni kredit u kunama?

NEĆE IĆI...

HRVATSKO-SLOVENSKA PREKOGRANI»NA SURADNJA

Zagorci upregnuli predsjednički lobi za novac iz Europske unije

Dosad završeni projekti Zagorja i Kozjanskog iz fondova EU povukli su 1,3 milijuna eura, a projekti koji se realiziraju ukupno e povui još 5,8 milijuna eura 4


info&stav 2-3

M. P.

OMV otkrio veliko nalazište plina Austrijska energetska kompanija OMV objavila je da je otkrila plin na istraživakoj bušotini Zola1 na Sjeverozapadnom grebenu Australije. To je jedno od najveih otkria plina ove kompanije uope, a za daljnju procjenu potencijala tog nalazišta bit e izmjereni i novi 3D seizmiki podaci.

Veliki varaju na istoku Europe Velike prehrambene multinacionalne kompanije pakiraju pod istim imenom proizvode razliite kvalitete za razliita europska tržišta, priopila je slovaka udruga za zaštitu potrošaa. Udruga je testirala proizvode Coca-Cole, Milke, Kotanyja, Nescafea, Jacobsa i Tshiba kupljene u velikim trgovinama u osam zemalja lanica EU. Od svih proizvoda, samo je okolada Milka bila identina u svim testiranim uzrocima.

business.hr »etvrtak 14/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomonici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji, Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovi Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PETAK DAN D ZA PREUZIMANJE UDJELA U MERCATORU

Ponudu od 206 eura Agrokor i bankama Osim za hrvatske generale u Haagu, sutra je dan D za Ivicu Todoria, vlasnika Agrokora, o ijoj bi se ponudi za kupnju 23,34 posto dionica Mercatora napokon trebala oitovati Pivovarna Laško (PL). Naime, 15. travnja rok je do kojeg vrijede obvezujue ponude koje su za udjel Mercatora dali i investicijski fodndovi MidEuropa Partners i Warburg Pincus dok bankovne garancije, koje su priložili uz ponude, vrijede do kraja mjeseca. Meutim, još juer nikakvih pouzdanih informacija o raspletu prodaje Mercatora nije bilo, pa se može zakljuiti kako e banke vjerovnici i prezadužena Pivovarna do posljednjeg trena vagati svoje odluke i njihove daleko-

sežne posljedice. Pivovarna je, naime, poela prodavati udjel u Mercatoru jer su to od nje tražile banke kojima bi do kraja lipnja PL trebao platiti 450 milijuna eura obveza po kreditima.

FOTO FINANCE

www.business.hr

Pritisak dræave

Kada se dio slovenske gospodarske i politike javnosti pobunio protiv prodaje Mercatora Todoriu, koji je prema neslužbenim informacijama dao najbolju ponudu od 206 eura po dionici, država je pritisnula banke da Laškom reprogamiraju obveze. I Uprava Mercatora poslala je pismo najveim dioniarima, meu kojima su uglavnom banke vjerovnici Pivovarne Laško, da se zaustavi prodaja dionica koje drži PL te da

se do kraja godine na meunarodnom natjeaju proda veinski paket Mercatora od 50 do 70 posto. Regionalni bi konkurenti u tom sluaju bili iskljueni.

Reprogram ili prodaja

Meutim, ni Ivica Todori vjerojatno nee ekati kakvu e mu sudbinu netko drugi odrediti. Kako pišu sloven-

ski mediji, Agrokor je u pismu bankama koje su suvlasnice Mercatora ponudio da e i njihove dionice otkupiti po 206 eura, odnosno po istoj cijeni koju je ponudio Pivovarni Laško, ime želi sprijeiti otkazivanje sadašnjeg postupka prodaje dionica koje nudi Pivovarna. Ako je to istina, to bi potkrijepilo teze Slovenaca kako je krajnji cilj

U DEVET MJESECI 2010. UKUPNO 29,1 MILIJARDA

Privatni sektor prošle godine uložio 20 milijardi u dugotrajn U prvih devet mjeseci prošle godine hrvatski su poduzetnici u dugotrajnu imovinu uložili 29,1 milijardu kuna, pokazuju podaci koje je Financijska agencija objavila u srijedu. No, vei broj poduzetnika u promatranom razdoblju nije ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu, što pokazuju podaci iz devetomjesenih statistikih izvje-

štaja za 2010. godinu. Naime, od 90.038 poduzetnika samo je njih 25.818, ili 28,7 posto, u statistikim izvještajima iskazalo ulaganja, a 64.220 poduzetnika, ili 71,3 posto, nije iskazalo nikakva ulaganja. U razdoblju od sijenja do rujna prošle godine investicije su se, gledano po pojedinim sektorima vlasništva, kao i dosad, kretale veoma

razliito. Udjelom i dinamikom prednjae ulaganja u privatnom sektoru (20 milijardi kuna), koja ine 69,4 posto udjela u ukupnim ulaganjima, a manja su 31,8 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. Ulaganja državnog sektora u dugotrajnu imovinu (pet milijardi kuna) smanjena su 35,5 posto, pa je njihov udjel u sveukupno iskazanim ula-

ganjima 18,0 posto. Istodobno ulaganja poduzetnika iz ostalih dvaju sektora vlasništva - mješovitoga i zadružnoga - ine 12,6 posto sveukupnih ulaganja. Prema kriteriju veliine prednjae, kao i dosad, veliki poduzetnici sa 47,8 posto ukupnih ulaganja. Njihova je važnost u odnosu na proteklo razdoblje malo smanjena, a poveana je uloga malih podu-


BISER DANA

BROJKA

1,3

››

Gdje su sada novine...

MARKO VUKOVI, jedan od osumnjienika u aferi Daimler, pri izlasku iz pritvora

FOTO FINANCE

DUŠAN ZORKO, elnik Pivovarne Laško, izjavio je kako radi na kupoprodajnom ugovoru s Agrokorom, no to je ipak, prema ocjeni upuenih, bio samo njegov pritisak na banke

Agrokora preuzimanje pod svaku cijenu veinskog udjela u najveem slovenskom trgovakom lancu. Premda je Dušan Zorko, elnik PL-a, izjavio kako radi na kupoprodajnom ugovoru s Agrokorom, to je ipak, prema ocjeni upuenih, bio samo njegov pritisak na banke. Predvia se da e banke reprogramirati kredite Laškom, na što su ve sve naelno pristale prošlog tjedna te da e prodaja udjela Mercatora koji drži Pivovarna biti zaustavljena. N. C.

otrajnu imovinu zetnika. Mali poduzetnici u ukupnim ulaganjima imaju udjel 40,8 posto, a srednje veliki 11,3 posto. Smanjenje ulaganja u dugotrajnu imovinu malih poduzetnika 14,4 posto, srednjih poduzetnika 49,9 posto i velikih 35,0 posto rezultiralo je u prvih devet mjeseci 2010. godine manjim ukupnim ulaganjem svih poduzetnika 30,5 posto. B.hr

UVODNIK

Zarauju puno zato što to mogu Biljana StarËiÊ biljana.starcic@business.hr

V

e dvije godine dva bitna aktera u razvoju gospodarstva upuuju vapaje jedan drugome. Država traži od banaka da preuzmu dio tereta u borbi s krizom, a banke od države traže da ukloni prepreke zbog kojih se ne ulaže, a samim time i ne posuuje. Potonji imaju dovoljno novca za kreditiranje, smanjuju se pasivne kamatne stope kako bi se destimulirala štednja jer troškovi banaka rastu zbog smanjenog kreditiranja, ali populacija je oneišena postojeim dugovima i nesklona daljnjem zaduživanju. Oni koji su avanturistikiji raspoloženi ne ispunjavaju kriterije opreznih banaka koje su se nerijetko našle na meti kritika zbog visoke zarade i u krizi. Na prigovore o visokim kamatnim stopama iz domae udruge bankara neumorno su podsjeali da banke u kamate ugrauju sve rizike, uz trošak izvora financiranja i trošak regulacije. OD RIZIKA su se banke osigurale i deviznim klauzulama pa su tako posljednjih godina svoju ponudu istih kun-

FOTOLIA

kor dao

posto realno je u veljai pala maloprodaja na mjesenoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku

››

Banke ni pod geslom poticanja posrnuloga gospodarstva nee zanemariti cilj što veeg profita, niti se od njih može oekivati da rizik u koji ulaze maksimalno ne naplate. Na ostalima je da procijene jesu li spremni tu cijenu i platiti skih kredita stanovništvu veinom ograniile na one kratkorone, i to nenamjenske ili pak potrošake. IAKO SU PRIJE tri-etiri godine poticale zaduživanje u domaoj valuti dizanjem kamata na ostale kredite, sada gotovo da i nema banke koja nudi stambeni kredit u kunama. I dok jedni smatraju kako je ri-

je o nepovjerenju banaka u domau valutu, odnosnu strahu od promjena u teajnoj politici kada bi štednja graana u devizama donijela negativne rezultate, drugi kažu da je ovakva situacija rezultat strože prakse upravljanja rizicima. Trei se pak pitaju zašto banke i uz valutnu klauzulu imaju više kamatne stope u odnosu na

one u susjednim zemljama. Odgovor na to pitanje glasi - zato što mogu i zato što je u njihovoj prirodi da zarauju. Banke ni pod geslom poticanja posrnuloga gospodarstva nee zanemariti taj cilj, niti se od njih može oekivati da rizik u koji ulaze maksimalno ne naplate. Na ostalima je da procjene jesu li spremni tu cijenu i platiti.


tema 4-5

HRVATSKO-SLOVENSKA PREKOGRANIČNA SURADNJA fondova EU povukli su 1,3 milijuna eura, a projekti koji se reali

Zagorci upregnu predsjednički lo za novac iz EU Unatoč prijeporima na državnoj razini, hrvatskoslovenski prekogranični partneri imaju nekoliko puta više kvalitetnih prekograničnih projekata spremnih za realizaciju nego sredstava odobrenih u Bruxellesu za njihovu realizaciju, pa je krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić pozvao slovenskoga i hrvatskog predsjednika da pošalju zajedničko pismo šefu odjela EK za regionalnu politiku Hrvatski i slovenski predsjednik Ivo Josipović i Danilo Türk ovih će dana u Bruxelles poslati zajedničko pismo Raphaelu Gouletu, šefu odjela Europske komisije za regionalnu politiku, odnosno za realizaciju mjerila iz njezina 3. cilja, teritorijalne suradnje. Na to ih je javno u srijedu u Tuheljskim toplicama potaknuo krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić na završetku prezentacije hrvatsko-slovenske prekogranične suradnje, koja se uglavnom financira iz fondova EU. Razlog je jednostavan: hrvatsko-slovenski prekogranični partneri imaju nekoliko puta više kvalitetnih prekograničnih projekata spremnih za realizaciju nego sredstava odobrenih u Bruxellesu za njihovu realizaciju. I dok u medijima svako malo osvanu tekstovi o

PREDSJEDNICI Josipović i Türk s direktorom Termi Olimia Zdravkom Poč

Andreja Smolej, direktorica Razvojne agencije Kozjansko

tome kako Hrvatska iz europskih fondova povlači nedovoljno sredstava, župan Hajdaš Dončić predočio je predsjednicima Josipoviću i Türku podatke po kojima od 2006., kad je počela

prekogranična suradnja regija duž hrvatsko-slovenske granice, broj i vrijednost zajedničkih projekata rastu, a odobrena sredstva iz fondova EU se smanjuju. Na prvom natječaju 2008. za

prijavljivanje zajedničkih prekograničnih projekata za poticanje turizma i ruralnog razvoja, zaštitu okoliša, razvoj poduzetništva, očuvanje zaštićenih područja i društvenu integraciju prijavljeno je 112 projekata, a odobren je 21 projekt jer je Bruxelles odobrio 14,2 milijuna eura, što je bilo dovoljno za realizaciju samo 18,8 posto od ukupno prijavljenih projekata.

Stvar lobiranja

Još je gore bilo na prošlogodišnjem, drugom natječaju. Bruxelles je smanjio sredstva za hrvatsko-slovensku prekograničnu suradnju na 11,9 milijuna eura, a na natječaj su pristigla 183 proje-

kata ukupno vrijedna 96,5 milijuna eura. Odobrena su 22 projekta, samo 12 posto od ukupno prijavljenih, jer se moralo primijeniti načelo "koliko para - toliko muzike", iako su otpali i brojni kvalitetni i održivi projekti. Budući da je prekogranična suradnja jedan od prioriteta kohezijske politike EU, o čemu svjedoči i podatak da je za financiranje 3. cilja, dakle prekogranične suradnje, predviđeno oko 13 milijardi eura, što je 2,52 posto vrijednosti Europskog fonda za regionalni razvoj za razdoblje od 2007. do 2013., župan Hajdaš Dončić smatra kako se vrijedi potruditi da Bruxelles odobri više sredstava za hrvatsko-slo-


NJA Dosad završeni projekti Zagorja i Kozjanskog iz e realiziraju ukupno e povui još 5,8 milijuna eura

etvrtak 14/4/2011

SINIŠA HAJDAŠ DON»I, krapinskozagorski župan

SNIMIO SAŠA ETKOVI

nuli lobi

business.hr

dravkom Poivalšekom

vensku prekograninu suradnju. A kako je "Bruxelles stvar lobiranja", Hajdaš Doni za Business.hr kaže da su predsjednici Josipovi i Türk pristali poslati pismo Gouletu kako bi hrvatskoslovenska prekogranina suradnja dobila više eurovjetra u lea, kad se ve tako uspješno u proteklih pet godina poela razvijati, unato sporovima i prijeporima na državnoj razini koji su sve donedavno trajali. Osim toga, župan Hajdaš Doni uvjeren je da je uz ekonomsko povezivanje i gospodarsku suradnju njezinih država lanica temeljni smisao postojanja EU i povezivanje i suradnja nje-

zinih regija neovisno o državnim granicama. Mnoge meu njima imaju zajedniku isprepletenu povijesnu, gospodarsku, kulturnu i inu baštinu. Nije sporno da to vrijedi i za susjedne regije duž hrvatsko-slovenske granice, pa i za Krapinsko-zagorsku županiju i Kozjansko. Od 43 projekata koji su dosad odobreni i financiraju se iz fondova EU u sklopu hrvatsko-slovenske prekogranine suradnje, osam ih je iz Zagroja i Kozjanskoga. Njihovi do sada završeni projekti iz fondova EU povukli su 1,3 milijuna eura, a projekti koji se realiziraju ukupno e povui još 5,8 milijuna eura.

O nekima od njih detaljnije su u srijedu predsjednicima Josipoviu i Türku, ali i sudionicima okruglog stola o hrvatsko-slovenskoj gospodarskoj suradnji, udruženim snagama govorile direktorica Zagorske razvojne agencije Ines Kos i direktorica Razvojne agencije Kozjansko Andreja Smolej.

Wellness i okoliš

"Remedisanus" je zajedniki projekt iji je cilj poboljšanje kvalitete života stanovnika susjednih regija i ouvanje bioraznolikosti putem sanacije i remedijacije divljih odlagališta smea. Realizacijom tog projekta, koji vrijedi 1,1 mi-

lijun eura, sanirat e se 30 divljih odlagališta na hrvatskoj i isto toliko divljih odlagališta na slovenskoj strani granice. Na podruju pet od ukupno 60 saniranih divljih odlagališta realizirat e se remedijacijski pilot-projekti, dva na hrvatskoj i tri na slovenskoj strani, kojima je cilj da ondje gdje je donedavno bilo "divlje" smee niknu autohtoni biljni i šumski nasadi. Osim toga realizirat e se radionice za djecu vrtike dobi o mogunostima uporabe otpadnih materijala za izradu igraaka, a uenike osnovnih škola educirati o sortiranju otpada. Cilj je pak projekta "Wellness 3 plus" zajedni-

ko planiranje i definiranje integralnih turistikih projekata s višom dodanom vrijednošu. Njegova je vrijednost 705 tisua eura, a trebao bi uroditi atraktivnim specijaliziranim regionalnim ruralnim turistikim programima. I drugi zagorsko-kozjanski projekti slini su "Remedisanusu" i "Wellness 3 plusu", a zajedniko im je da su mali projekti koji prožimaju dvije susjedne regije podupirui i one krupnije, poput vlasnikog i poslovnog povezivanja Termi Olimia i Termi Tuhelj kako bi se nadopunjavale, ne konkurirajui si do istrebljenja. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr


tema

BANKARI NE VOLE NACIONALNU VA nije najavila ponovno uvoenje kuns

6-7

Hrvati, Ĺželi kredit u ku

isti kunski krediti graanima su na ra dvije godine, ograniavajui pritom po ĹĄake ili pak kredite za prodaju motor

iste kunske kredite stanovniĹĄtvu veina banaka u Hrvatskoj nudi na krae rokove do dvije godine, ograniavajui pritom ponudu na nenamjenske, potroĹĄake ili pak kredite za prodaju motornih vozila, a nijedna od pet banaka koje su odgovorile na anketu Business.hr-a ne nudi stambene kredite u kunama. U anketi su sudjelovali RBA, OTP, SociĂŠtĂŠ GĂŠnĂŠrale - Splitska banka, Erste banka i Zagrebaka banka, a ostale domae vee banke nisu odgovorile na novinarski upit. Nijedna od njih takoer nije najavila ponovno uvoenje kunskih stambenih kredita u bliĹžoj budunosti. Ukupni krediti stanovniĹĄtvu, pokazuje agregirano nekonsolidirano mjeseno statistiko izvjeĹĄe HNBa s kraja veljae, iznosili su oko 119 milijardi kuna, od ega se 56,6 milijardi odnosi na stambene kredite. Od ukupne vrijednosti stambenih kredita, 52,08 milijardi kuna odnosi se na kredite u kunama uz valutnu klauzulu, a 11,3 milijuna kuna vrijednost je kredita u stranim valutama. "Situacija s istim kunskim kreditima takva je zbog jednostavnog razloga - kunski krediti su skuplji pa je potraĹžnja manja", komentira direktor Hrvatske udruge bana-

ka Zoran Bohaek te navodi podatak HNB-a o prosjenoj mjesenoj vaganoj stopi na dugorone kredite stanovniĹĄtvu od 11,5 posto. Usporedbe radi, prosjena kamatna stopa na dugorone kunske kredite s valutnom klauzulom stanovniĹĄtvu iznosila je u sijenju 8,06 posto, a ona koja se odnosila na stambene kredite bila je na razini od 6,02 posto. "Bankama se vjerojatno nije isplatilo odrĹžavati kunske kredite jer dulje vremena nije bilo potraĹžnje", kaĹže Bohaek i dodaje kako u visinu kamatne stope banke ugrauju sve rizike kao jedan od elemenata kamatnih stopa, uz troĹĄak izvora sredstava i troĹĄak regulacije.

Potencijalni gubici

SDP-ov saborski zastupnik Slavko Lini pak smatra da se banke kreditima uz valutnu klauzulu i stranim valutama ĹĄtite od potencijalnih gubitaka koje bi donijele promjene u teaju, a o kojima se u posljednje vrijeme esto razgovaralo. "Sve se viĹĄe govori o problemu kune jer jedna od politika jaanja izvoza upravo poteĹže pitanje teaja kune", iznosi Lini te dodaje da se banke tako ĹĄtite od potencijalnih gubitaka vezanih uz teaj gdje bi ĹĄtednja graa-

na u devizama donijela negativne rezultate. Naime, ako bi pala vrijednost kunskih kredita, a banke morale isplatiti ĹĄtednju u devizama na koju otpada veina od ukupnih depozita stanovniĹĄtva, to bi negativno utjecalo na njihovo poslovanje. "Banke nisu spremne podnositi takve udare", zakljuuje Lini.

Polemika o klauzuli

Kako pokazuju posljednji objavljeni podaci HNB-a, depoziti stanovniĹĄtva potkraj veljae iznosili su 139,7 milijardi kuna, od ega se 120,8 milijardi kuna depozita odnosilo na one u stranoj valuti. Da su banke te koje odreuju uvjete i naine kreditiranja na koje se moĹže ili ne mora pristati, smatra HNS-ovac Dragan Kovaevi, no napominje da je druga stvar ako klijent nema drugog izlaza. "Pravo je pitanje zaĹĄto su kamate i uz deviznu klauzulu viĹĄe od onih u susjednim zemljama", kaĹže Kovaevi. On smatra da je nepo-

››

››

Pravo pitanje je zaĹĄto su kamate i uz deviznu klauzulu viĹĄe od onih u susjednim zemljama

Kad je bilo kunskih kredita, upravljanje rizikom bilo je labavije nego ĹĄto je to sluaj danas

DRAGAN KOVAÂťEVI, HNS

HRVOJE STOJI, HAAB

vjerenje u domau valutu tek psiholoĹĄke naravi jer je kuna posljednjih godina samo aprecirala. Polemika o deviznoj klauzuli bila je aktualna potkraj proĹĄle godine, kada je na inicijativu Laburistike stranke predloĹženo njezino ukidanje, a guverner HNB-a u priop-

enju pozvao na proĹĄirenje zahtjeva te na zabranu nove ĹĄtednje u devizama i odrĹžavanje postojee. "Samo tako proĹĄiren zahtjev moĹže biti konzistentan, naravno, s posljedicama koje nije teĹĄko predvidjeti", porueno je tada iz srediĹĄnje banke.


U VALUTU Nijedna od anketiranih domaćih banaka e kunskih stambenih kredita u bližoj budućnosti

business.hr Četvrtak 14/4/2011

elite stambeni kunama? Neće ići...

su na raspolaganju na kraće rokove do tom ponudu na nenamjenske, potromotornih vozila

Rekli su...

››

››

Sve se više govori o problemu kune jer jedna od politika jačanja izvoza upravo poteže pitanje tečaja kune

Situacija s čistim kunskim kreditima takva je zbog jednostavnog razloga kunski krediti su skuplji te je samim time manja potražnja

Slavko Linić, SDP

Zoran Bohaček, HUB

Razloge u spremnosti banka za kratkoročnijim kreditiranjem u kunama glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria-Banka Hrvoje Stojić vidi u činjenici da kratkoročne kunske likvidnosti ima u izobilju, a dugoročno je situacija drukčija. On smatra da dugoročnih

kunskih izvora nema otkad je prevladala stroža praksa upravljanja rizicima, a banke su se prilagodile i euroizaciji izvora sredstava. "I kad je bilo kunskih kredita, upravljanje rizikom bilo je labavije nego danas", zaključuje analitičar. Biljana Starčić

OGLAS


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 14/4/2011

STEÂťAJNI PLAN

Pevec: Nekretnine bankama, ostalima dionice Zagreb. Novi Pevec, prema predloĹženu steajnom planu, imat e 600 dioniara, vjerovnika koji e potraĹživanja pretvoriti u vlasniki udjel, a banke e svoja potraĹživanja namiriti vlasniĹĄtvom nad imovinom, otkriva Lider. Najvei dioniari nove tvrtke bit e najvei vjerovnici, meu kojima prednjae drĹžava sa 20

posto vlasniĹĄtva, Samoborka te Konar. Banke koje nisu zainteresirane za pretvaranje dugova u vlasniĹĄtvo namirit e se vlasniĹĄtvom nad trgovakim centrima koje e najmom ili leasingom davati u zakup novom Pevecu. Ukupna vrijednost tvrtke bit e 750 milijuna kuna, koliko iznose potraĹživanja vjerovnika, a konana e vrijednost ovisiti o poslovnim rezultatima. Bude li sve teklo prema planu, steaj Peveca bi se trebao uspjeĹĄno prebroditi do sredine godine. B.hr

AFERA

Daimlerovci puĹĄteni iz pritvora

Trojica osumnjienika u aferi Daimler Marko Vukovi, Ivan Žabi i Tomica Godec, pritvoreni proťloga tjedna, puťteni su juer jer je istraŞni sudac sasluťao svih osmero svjedoka. Protiv njih je pokrenuta istraga zbog zloporabe pri nabavi 210 vatrogasnih vozila za drŞavno vatrogastvo. Svu trojicu se tereti za protupravno stjecanje joť 1,6 milijuna eura. H

BROJKA

3,2

posto pao je u veljai ukupan promet industrije, a na godiĹĄnjoj je razini porastao 11,1 posto, pokazuju podaci DZS

Građevinarima Kazahstan umjesto sjeverne Afrike SPAS U IZVOZU Zbog odgode planova graevinskoga konzorcija za sudjelovanje u Libiji traŞe se druga trŞiťta, ťto bi bio spas za sektor u kojem je u posljednje dvije godine vrijednost radova pala za viťe od milijardu eura RUDOLF ROM, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK: "Kazahstan ima infrastrukturalne potrebe, a mi znanje" SNIMIO DARKO MARI

U veljai ove godine izdano je 739 odobrenja za graenje, ĹĄto je 15 posto manje u odnosu na isti lanjski mjesec. Ukupan broj izdanih odobrenja za graenje od sijenja do veljae 2011. u usporedbi s istim razdobljem 2010. manji je 9,6 posto, pokazuju juer objavljeni podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku. "Prema izvjeĹĄtajima najveih graditelja s kojima sam u kontaktu, stvari na

NA ZGRADAMA 88% RADOVA

Izdane dozvole za 1063 stana U veljai je prema vrstama graevina 87,8 posto odobrenja izdano za zgrade, a 12,2 posto za ostale graevine. Prema vrstama graenja, 80,5 posto odobrenja izdano je za novogradnju, a 19,5 posto za rekon-

strukcije. Prema izdanim odobrenjima za graenje u veljai 2011., predvieno je graenje 1063 stana s prosjenom povrĹĄinom od 88,5 etvornih metara, pokazuju podaci DrĹžavnog zavoda za statistiku.

terenu malo se poboljĹĄavaju, kao da dolazimo do daha, no joĹĄ se ne moĹže govoriti o izlasku iz krize", komentira Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK). Proljee je, kaĹže, pa se oekuje pokretanje graevinske operative, no oporavak sektora joĹĄ nije ni blizu. Na osnovi mjesenih izvjeĹĄtaja prati se trend, ali teĹĄko je davati prognoze.

Bez statistike

"U posljednje dvije godine vrijednost graevinskih radova pala je viĹĄe od 30 posto, odnosno viĹĄe od milijardu eura. U svjetlu takvih podataka smanjenje negativnih pokazatelja dobar je rezultat jer je zaustavljen trend", govori Rudolf Rom. "U oĹživljavanju graditeljstva velike se ĹĄanse vide na domaem trĹžiĹĄtu, a pogotovo na stranom. Primjerice, 2006. izvoz je iznosio 128 milijuna dolara, a ve 2007. premaĹĄio 330 milijuna dolara i dalje kontinuirano raste po stopi 50 posto godiĹĄnje", navodi Rom te pojaĹĄnjava da od 2008. statistika viĹĄe ne prati izvoz graevinskih radova. Meutim, osnovni problem u izvozu jest dobivanje garancija te injenica da je radnik 20 posto skuplji u inozemstvu nego na domaem trĹžiĹĄtu zbog viso-

kih davanja na plau. "NadleĹžni ministar upoznat je s problemima, Vlada e razgovarati o toj temi, pa oekujem zaokret", kaĹže Rom. Dosad se u inozemstvu prodavalo znanje i projekti. Slali su se strunjaci do razine poslovoa, a angaĹžirala se lokalna radna snaga ili su se uvozili radnici s drugih trĹžiĹĄta.

Mali projekti

"Osam najveih tvrtki koje zajedniki imaju 7500 zaposlenih okupljalo se u konzorcij za sudjelovanje u Libiji", otkriva Rudolf Rom, ali prilike u sjevernoafrikim drĹžavama odgodile su takve planove. Stoga se traĹže druga trĹžiĹĄta, a vrlo je zanimljiv Kazahstan. "U toj zemlji imaju infrastrukturalne potrebe, mi imamo znanje, pa upravo na tom trĹžiĹĄtu treba kompenzirati sjevernu Afriku", navodi Rom. Na domaem trĹžiĹĄtu vei e projekti joĹĄ priekati, no nade se polaĹžu u manje projekte koji odmah vraaju novac i jame razvoj drugih djelatnosti, primjerice, uvoenje plina ili vode. Cestogradnja i stanogradnja joĹĄ biljeĹže pad, a radovi na cjevovodima, komunikacijskim i energetskim vodovima su u porastu. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr


n


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

BROJKA

54

sidrišta u našem su dijelu Jadrana, a najviše ih je u Zadarskoj županiji, podatak je iznesen na Nautikom forumu održanom u sklopu sajma Croatia Boat Show u Splitu

business.hr etvrtak 14/4/2011

GRAD ŠIROKE RUKE

Radiju 101 prostor za 12 kuna godišnje Radio 101 u steaju za gradski prostor od 772 etvorna metra, koji koristi u Gajevoj i Teslinoj ulici, ubudue e plaati zakupninu u skladu sa svojim financijskim stanjem - kunu mjeseno. Grad Zagreb simbolinom je cijenom odluio izai u susret nekad popularnoj a danas posrnuloj Stojedinici koja se bori za opstanak s teretom od gotovo 26 milijuna kuna duga vjerovnicima, ali i nadom da e ih netko s kapitalom uskoro kupiti. Nakon raspada sistema i ulaska u steaj, na radiju je još dvadesetak stalno zaposlenih i desetak honoraraca. Kako je navedeno u zakljuku gradonaelnika Milana Bandia, gradski oci vjeruju da e se Radio 101 u steaju reorganizirati i da e novim pristupom poslovanju vratiti renome koji je imao 80-ih i 90-ih godina, da e se poveati slušanost i

da e opstati na tržištu. Gradonaelnik Bandi smatra da Grad treba pomoi radiju jer je Stojedinica od velika interesa za Zagreb. Grad je do prije tri godine bio i suvlasnik radija, ali svojih je 25 posto udjela ipak prodao zaposlenicima. Sklapanjem nagodbe o zakupu, Stojedinica e najviše 5 godina moi koristiti prostor u središtu grada za jednu kunu, odnosno do okonanja steajnog postupka ili do završetka postupka povrata nacionalizirane imovine. U navedenom prostoru Stojedinica se nalazi godinama, meutim, problematini dio nagodbe o zakupu koji se predlaže jest taj što dio tog prostora, koji e plaati jednu kunu, radio može davati u pozakup. Naravno, to dopušta i komercijalne cijene, ali podzakup mora odobriti Grad. Radio je inae dužan podmirivati režijske troškove. N. C.

KAMPANJA SINDIKATA

Plau ne isplauju 73 domae tvrtke

Zagreb. elnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) izvijestili su juer o dosadašnjem tijeku kampanje "Stop neisplati plaa i isplati plaa bez uplate doprinosa", koja je pokazala da u Hrvatskoj trenutano 73 tvrtke svojim radnicima ne isplauju plau. Ujedno je predsjednik SSSH

MLADEN NOVOSEL, predsjednik SSSH SNIMIO S. ETKOVI

Skladišnica p neuspjeh NEE IH NITKO Instrument koji je seljacima trebao omoguiti da sami biraju trenutak za prodaju pšenice još nije zaživio. Seljaci odbacuju optužbe da su odustali od njih jer ih banke ne priznaju te istiu da skladišta ima samo za šestinu uroda Za tri mjeseca ratari e požeti pšenicu i ponovno e se postaviti pitanje kamo je pohraniti na sigurno do trenutka kad postigne bolju cijenu. Radi toga je prije dvije godine donesen Zakon o skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, ali seljaci upozoravaju da do danas nije zaživio. Za to okrivljuju nadležne institucije, a iz Ministarstva poljoprivrede mogu se uti neslužbena tumaenja da su seljaci imali pogrešnu predodžbu o skladišnici kao vrijednosnom papiru na osnovi kojeg e u banci moi podizati "enormna sredstva". Kad su shvatili da kod banaka u Hrvatskoj to tako ne funkcionira, odustali su od skladišnice i nisu je tražili, jedna je verzija prie s kojom se, meutim, oni ne slažu.

Funkcija osiguranja

STOJEDINICA e najviše pet godina moi upotrebljavati prostor u središtu grada FOTO OVI/CROPIX

Mladen Novosel podsjetio na sindikalni prijedlog osnivanja jamstvenog fonda koji bi u sluaju steaja radnicima osigurao tri plae i pola iznosa otpremnine. Uz izmjene Steajnog zakona, koji domaim tvrtkama mora pružiti šansu za novi poetak umjesto likvidacije, Novosel je najavio da SSSH do 20. travnja od Vlade RH oekuje konkretan odgovor, odnosno zakonski prijedlog koji e ubudue onemoguiti rad bez plae. H

"To nije istina. Seljaci žele na sigurno pohraniti pšenicu nakon žetve, kad joj je cijena najniža, da bi je mogli prodati u trenutku kad je cijena naj-

bolja. Skladišnica treba poslužiti kao osiguranje da pšenica nee nestati, kao što se dogaalo, i da seljak nee ostati bez robe i novca ako vlasnik skladišta u meuvremenu stavi klju u bravu, što se takoer dogaalo", kaže glasnogovornik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Vladimir Novotny. Osim funkcije osiguranja, objašnjava, skladišnica bi seljacima trebala omoguiti da financijski prebrode razdoblje u kojem ekaju da njihova roba postigne odgovarujuu cijenu. "Seljacima se, pogotovo u ovom trenutku, i ne isplati podizati velike kredite. Potrebna su im sredstva kojima e pokriti obveze prema državi i druge dugove", tvrdi Novotny dodajui kako bi se stoga na vrijeme trebao osigurati dovoljan broj licenciranih skladišnih prostora, a ne da se u srpnju ispostavi kako ponovno nismo spremni. Prema informaciji iz Sektora prehrambene industrije

Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je ovlašteno sedam skladišta s ukupnim ovlaštenim kapacitetima od 49.000 tona, što znai da se samo za tu koliinu žitarica mogu izdavati skladišnice. Stvarne potrebe znatno su vee i, prema procjeni HPK, trebalo bi osigurati prostor za pohranu barem polovine godišnjega uroda pšenice, tj. za oko 300.000 tona.

Banke bez interesa

Pritom treba napomenuti da ukupni skladišni kapaciteti u Hrvatskoj, adekvatni za žitarice i uljarice, premašuju 3,6 milijuna tona, ali vlasnici skladišta oito nisu motivirani za ulazak u sustav skladišnica. Suprotno tumaenju prema kojem su se seljaci nerealno preraunali s oekivanjima od skladišnica (zbog ega je cijela ideja pala u vodu), službeni odgovor iz nadležnoga ministarstva potvruje opravdanost njihovih oekivanja, ali i upuuje na to da


POLIKLINIKA NEMETOVA

Rast prihoda viĹĄi od 30 posto

Zagreb. Poliklinika Nemetova, privatna poliklinika ustanova, u prva tri mjeseca ove godine zabiljeĹžila je porast prihoda i broja usluga, stoji u priopenju. U prvom tromjeseju ove godine poliklinika je ostvarila prihode od 6,88 milijuna kuna, ĹĄto je rast vei od 30 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, kada je prihod u pr-

vom tromjeseju iznosio 5,1 milijun kuna. Osim porasta prihoda, u prvom tromjeseju zabiljeĹžen je porast broja korisnika te ustanove. "injenica da smo nakon restrukturiranja u prva tri mjeseca 2011. godine poveali prihode viĹĄe od 30 posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine, govori u prilog dobro postavljene vizije menadĹžmenta i tima strunjaka koji ju je proveo u djelo", kazao je Igor uri, ravnatelj Poliklinike Nemetova. B.hr

a poĹžnjela BROJKE

49.000

tona pĹĄenice kapacitet je sedam licenciranih skladiĹĄta, a potrebni su kapaciteti za 300.000 tona

3,6

milijuna tona premaĹĄuju ukupni skladiĹĄni kapaciteti u Hrvatskoj, adekvatni za Ĺžitarice i uljarice

poslovne banke u Hrvatskoj nisu pokazale interes za skladiĹĄnicu kao jamstveni dokument. "SkladiĹĄnica omoguuje uspostavu pozitivnoga poslovnog okruĹženja, uvaĹžavanja i povjerenja koje e privui banku da izdanu skladiĹĄnicu prihvati kao valjano jamstvo da e svaka strana naplatiti svoju ulogu u sustavu robnog kreditiranja. SkladiĹĄnica tako postaje predmet prodaje. Takav sustav ponajviĹĄe mora koristiti proizvoaima da na osnovi pologa rjeĹĄavaju pitanje osiguranja za kredite nuĹžne za financiranje proizvodnje", stoji u odgovoru Juraja Orende, naelnika Sektora prehrambene indu-

strije Ministarstva. Drugim rijeima, seljacima bi skladiĹĄnica trebala omoguiti da budu u poziciji birati najpovoljniji trenutak za prodaju svojih proizvoda, za razliku od sadaĹĄnjega neureenog sustava u kojem na razlici u cijeni pĹĄenice zarauju trgovci. Iz Ministarstva doznajemo i da su tijekom 2010. izdane skladiĹĄnice rabljene kao kolateral za osiguranje kreditnih sredstava samo u Hrvatskoj poĹĄtanskoj banci (HPB), ĹĄto znai da je skladiĹĄnica kao vjerodostojan dokument bila priznata samo u jednoj drĹžavnoj banci. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS


dogaaji

SAP-ova KONFERENCIJA

Loša informacijska konkurentnost

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr etvrtak 14/4/2011

IGOR DROPULI, direktor SAP-a SNIMIO HRVOJE KNEZ

Zagreb. Tvrtka SAP d.o.o. u prvom je kvartalu zabilježila puno više transakcija nego ikad u istom razdoblju, pa iako je rije o umjerenim veliinama, to pokazuje da je tvrtkama u Hrvatskoj dosta depresije, da ne žele više zdvajati i biti dio krize nego raditi, ocjena je direktora te tvrtke Igora Dro-

pulia s otvaranja SAP konferencije koja je okupila oko 170 sudionika. Na njoj je predstavljeno i novo SAP rješenje “BusinessObjects Aurora” za tzv. business intelligence, koji koristi sve više poduzetnika. Komentirajui pad konkurentnosti u ICT-u Dropuli je kazao da treba razlikovati komunikacijsku od informacijske konkurentnosti. "S prvom ne stojimo loše, za razliku od druge, jer unato relativno dobroj infrastrukturi, nema dovoljno dobrih aplikacija koje ju prate", ocijenio je Dropuli. H

BROJKA

50

posto ispitanika koji su sudjelovali u anketi portala MojPosao istaknulo je novac kao najbolji motiv za rad, za 15% najbolji motivator je osjeaj osobnog postignua, za 12% stjecanje iskustva i znanja, za 10% napredovanje...

Erste otvorio prvu virtualnu poslovnicu u Hrvatskoj FACEBOOK SU»ELJE U banci kažu da su veliku pozornost posvetili sigurnosti jer je rije o posebno razvijenom okruženju tako da klijenti na nekoliko naina mogu provjeriti autentinost servisa Erste&steiermärkische banka predstavila je juer svoju virtualnu poslovnicu, prvu takvu u Hrvatskoj. Rije je o virtualnoj poslovnici koja se nalazi na Facebook stranici Erste banke, a posjetiteljima nudi intuitivan 3D interaktivni prostor kroz koji se mogu kretati te pristupati informacijama o proizvodima i uslugama banke. "Bili smo prva banka koja je otvorila svoj profil na Facebooku, gdje imamo 5200 lanova. Primijetili smo da je taj kanal izuzetno važan našim klijentima, pogotovo mlaima koji mnogo vremena provode na društvenim mrežama. Sada smo se još više približili klijentima otvarajui na Facebooku prvu virtualnu poslovnicu, i to ne samo u Hrvatskoj nego i šire", rekao je Igor Strejek, direktor Di-

rekcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke. Istaknuo je kako je želja banke bila ponuditi mogunost brzog pristupa NetBankingu, web stranicama banke, kalkulatorima, teajnim listama, Medo Štedo kutku i svim drugim alatima unutar Facebooka.

Pet povezanih cjelina

Sama poslovnica sastoji se od pet povezanih prostornih cjelina koje su, baš kao i u pravoj poslovnici, podijeljene po vrsti dostupnih informacija. Posjetitelji mogu u bilo kojem trenutku s mjesta koje im najviše odgovara platiti raune, doznati najnovije informacije o proizvodima i uslugama banke te popuniti pristupnicu za njihovo korištenje, a oni mlai mogu se i zabaviti u Medo

IGOR STREJ»EK (desno), direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke, istaknuo je i potrebu što bržeg zaživljavanja elektronikog potpisa koji e omoguiti još vei broj virtualnih usluga SNIMIO SAŠA ETKOVI

Štedo kutku. Osim kretanja kroz virtualnu poslovnicu, posjetiteljima je ponuen brzi izbornik koji im omoguuje neposredan pristup naješe korištenim opcijama, kao što su Netbanking, Chat ili neki od brojnih kalkulatora. Spomenuta Erste Chat opcija omoguuje izravan pristup agentu u kontakt centru, a u Erste banci tvrde kako su korisnici tu mogunost dobro prihvatili. Posebna pozornost posveena je sigurnosti pa

iako je usluga vizualno integrirana unutar Facebook suelja, tehniki je rije o posebnom i od Facebooka odvojenom servisu u sigurnom, za tu namjenu posebno razvijenom okruženju. Strejek istie kako klijenti na niz naina mogu provjeriti autentinost servisa te kako Erste banka garantira potpunu sigurnost klijentima njihova virtualnog servisa. Po njegovim rijeima, velika je prednost i to što su cijeli tehnološki posao oko

uspostave servisa obavili samostalno unutar banke.

Novi korisnici

Na juerašnjem predstavljanju usluge istaknuta je i potreba što bržeg zaživljavanja elektronikog potpisa, koji e omoguiti još vei broj virtualnih usluga budui da se neke od njih, poput autentifikacije novih korisnika, još uvijek moraju obavljati u fizikim poslovnicama. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr


mediji/ marketing/ prodaja

BEST INTERNET KONFERENCIJA Stanje u domaem on-line oglašavanju nije na zavidnoj razini, ali polako se poveava proizvodnja kvalitetnog sadržaja za web. Najvažniji kriterij koji mora biti ispunjen za dobru internetsku kampanju jest razina angažmana, a ono što kampanju može uiniti najboljom jest da postane temom razgovora i da se svidi ciljanoj publici

etvrtak 14/4/2011

Tehnologija i brzina

najbitnije u osmišljavanju oglasnih kampanja


KREATIVNE INDUSTRIJE > mediji > marketing

14-15

business.hr Četvrtak 14/4/2011

Održan 1. kreativni forum ADC*C 2011

U Centru za dizajn HGK, u organizaciji Art Directors Cluba Croatia i Centra za dizajn HGK, održan je 1. kreativni forum pod nazivom "Kreativne industrije - svjetska iskustva i lokalne mogućnosti". Zaključak je foruma spajanje svih kreativnih i kulturnih industrija kako bi

se bolje pozicionirale prema javnosti i javnoj upravi da bi kreativna industrija stekla jasno definiranu tržišnu poziciju. Forum se održao u sklopu izložbe najboljih europskih kreativnih radova Art Directors Cluba Europa "In Gold We Trust", a u koju su prvi put uključeni radovi hrvatskih kreativaca. Na izložbi, koja traje od 4. do 18. travnja, izloženi su svi nagrađeni radovi za 2010. godinu, kao i oni članica koji su osvojili zlatne medalje na nacionalnim ADC festivalima.

I ove godine radovi se mogu prijaviti na natjecanje najboljih kreativaca u području dizajna, oglašavanja i tržišnog komuniciranja, na 2. natječaju ADCC Awards. Svi radovi koji osvoje Zlatnu ili Srebrnu kocku besplatno ulaze u konkurenciju na najprestižnijem europskom festivalu tržišnog komuniciranja i dizajna ADC*E Awardsu 2011. u Barceloni. Rok za prijavu radova jest 24. travnja, a sve informacije, upute i pravila za prijavu pronađite na www. adcc.com.hr. S. H. B.

B

Prijatelji - brendovi

Najbolje ocijenjeni predavač po mišljenju publike Martin Cedergren, jedan od triju najboljih kreativnih direktora u interaktivnoj industriji, govorio je o sve popularnijoj krea-

sudionici panel diskusije Aron Paulić, Davor Runje, Nataša Krezić, Tin Kadoić

foto Petar Glebov

est Internet, prva konferencija o internetskom oglašavanju u Hrvatskoj, održana je ovog tjedna u Zagrebu u organizaciji Best Marketinga. Sudionici su imali priliku upoznati se s najnovijim trendovima u području online oglašavanja i e-marketinga te poslušati predavanja i diskusije renomiranih svjetskih i domaćih stručnjaka o aktualnim zbivanjima te očekivanjima u području marketinga i digitalnih medija. Publici su se svojim predavanjima predstavili vodeći svjetski stručnjaci u području on-line oglašavanja i e-marketinga. Jedan od njih bio je i Kelvin Newman iz britanske agencije SiteVisibility, koji je govorio o iskustvima i trendovima u vrlo važnom segmentu internetskog marketinga kao što je SEO (Search Engine Optimization) i PPC (Pay Per Click) oglašavanje. Newman se osvrnuo i na metodologiju te najkorisnije on-line alate na tržištu, prije svega one koje razvija Google, potrebne za kreiranje uspješne on-line prisutnosti kao i učinkovite digitalne marketinške strategije. Kelvin je redoviti bloger za Econsultancy, Affiliates4U, State of Search, SEOptimise te najslušaniji predavač na najpopularnijem iTunes Internet Marketing Podcast showu u Velikoj Britaniji s više od pola milijuna preuzimanja i preko 17.000 slušatelja po emisiji.

Forum je okupio stručnjake s područja kulture i dizajna, kao i ljude iz prakse kreativnih industrija   arhiva business.hr

Johan Ronnestam, direktor i osnivač portala ronnestam.com

tivnosti u digitalnoj komunikaciji. Predstavio je nekoliko primjera kampanja za Švedsku državnu poštu i poznatog proizvođača alkoholnih i bezalkoholnih pića Carlsberg koje su pobudile izuzetan interes medija i pokrenule lavinu viralnog oglašavanja na internetu zahvaljujući kombinaciji jednostavne ideje i upotrebe novih tehnologija poput iPhone aplikacija, društvenih mreža. Recesija je, kaže Cedergren, uvelike utjecala na industriju oglašavanja i puno velikih brendova moralo je

George Everett, strateški planer u Martin Cedergren, izvršni kreativni britanskoj agenciji VCCP Blue direktor Švedske agencije Åkestam Holst

smanjiti proračun. No, oni manji su iskoristili priliku i povećali tržišni udjel. Online marketing je, ističe, medij s odličnim mogućnostima za stvaranje odnosa i praćenje, ali za stvaranje pravog brenda treba uključiti i druge medije. Svojim klijentima uvijek preporučuje da počnu s pitanjem što komunicirati, a zatim kako i gdje. "Danas se sve miješa. Računalo je mobilni telefon. Mobilni telefon je središte društvenih mreža. Središte društvenih mreža su vaši prijatelji. A vaši prijatelji su vaši

najdraži brendovi", napominje Cedergren komentirajući globalnu krizu koja je utjecala na investicije u digitalni marketing.

Uspješnost kampanje

Najvažniji kriterij koji mora biti ispunjen za dobru internetsku kampanju, ističe Cedergren, jest razina angažmana, a ono što kampanju može učiniti najboljom jest da ona postane tema razgovora i da se svidi ciljanoj publici. Njezin je utjecaj pak vrlo lako predvidjeti putem raznih medija u formata.

George Everett, strateški planer u britanskoj agenciji VCCP Blue, predstavio je pak filozofiju njegove agencije prema čijem načelu osmišljavaju i digitalno oglašavanje za svoje klijente. "Populating the Popular Culture" koncept je prema kojem agencija VCCP teži stvarati popularnu kulturu i tzv. korisno oglašavanje umjesto, kako je istaknuo, "reklama koje nam ispiru mozak". Filozofiju je ilustrirao kroz primjer kampanje "Compare the Meerkat" za web stranicu na kojoj se uspoređuju


Brojne su prednosti korištenja e-maila kao promotivnog sredstva u komercijalne svrhe, od direktnog targetiranja ciljnih kupaca, niže cijene, praćenja povrata na ulaganja, činjenice da gotovo polovina korisnika interneta provjerava e-mail svaki dan, sve do rasta popularnosti e-mail marketinga posljednjih godina. No da ne bude sve tako

arhiva business.hr

Web:: INDUSTRIJA 2011 - BeSeen

divno, u e-mail kampanjama kriju se i poneke opasnosti. O jednoj od tih opasnosti govori i podatak da delivery rate kod legitimnih e-mail servera iznosi samo 56 posto zbog filtriranja

neželjenih poruka. Zakoni također mogu predstavljati početnu prepreku slanju e-mailova u marketinške svrhe. Može li email marketing biti uspješan i uz malo novca u kratkom vremenu donijeti vam nove klijente, ali i zadržati stare? Odgovore možete doznati na sajmu Web:: INDUSTRIJA 2011 - BeSeen 5. i 6. svibnja 2011. od stručnjaka u web-marketingu. Drugog dana Web::Edukacija pripremila je dvije specijalističke radionice - Webura i Drumara Specijal. Ulaz je besplatna uz prethodnu on-line registraciju. S. H. B. OGLAS

ponude osiguravajućih kuća za automobile. Ta je kampanja u izuzetno kratkom roku postala svjetski kulturni fenomen, a njezina maskota, životinjica merkat imena Aleksandr Orlov, postala je jedna od najprodavanijih igračaka u Velikoj Britaniji.

foto Petar Glebov

Fokus na vrijednost

Jednom kada ste na internetu vaša je konkurencije cijeli svijet i svi govore jednim jezikom. Kako lokalni brendovi mogu ostati lokalni ili dijeliti nacionalnu vrijednost dok "žive" u virtualnom svijetu? Johan Ronnestam, jedan od vodećih stratega, blogera i konzultanata u području modernog kreativnog i konceptualnog mišljenja, ističe da će to uspjeti upravo tako što će ostati lokalni. "U globaliziranom svijetu ljudi će tražiti jedinstveni brend koji donosi nešto izvan onoga što možete obaviti u svakom dijelu svijeta, svake zemlje i svakoga grada. Vrijeme kada smo svi željeli Starbucks kavu bliži se kraju jer taj sjećaj prepoznaje svatko tko je putovao u posljednjih deset godina. Naime, mnogi putuju po cijelom svijetu samo da bi pronašli iste marke koje mogu kupiti i kod kuće pa domaće marke mogu ostati lokalne i dok žive u virtualnom svijetu", objašnjava. Ističe kako se on-line prodavatelji (web stranice) moraju fokusirati na vrijednosti više od prodaje, jer prodaja će uslijediti. Kada je u pitanju povrat ulaganja, odgovor je dugoročni rast na društvenim mrežama, pretraživačima i očito prepoznavanje brenda. No, koliko zapravo poznajemo naše potrošače i kako najlakše doći do njih? Ronne-

stam smatra da ih zapravo ne poznajemo i da imamo tendenciju misliti suprotno. "Potrošača danas nije isto koliko i jučer. Ljudi su više poput kameleona. Imamo tendenciju skakati naprijed-natrag kada je riječ o identitetu. Jednostavno ne želimo biti označeni (tagged). No, kada smo online, doista možemo znati što naši posjetitelji čine i kako obavljaju zadatke. No ne padajte u zamku misleći da ih poznajete, jer 18-godišnjak iz predgrađa neće dvaput reagirati na isti način", kaže Ronnestam. U skoroj budućnosti, poručuje, nećemo gledati na krajolik kao na medijski, već više kao na formated krajolik. "Time želim reći da televizijske reklame više neće biti televizijske. Uvijek ćemo imati potrebu distribuirati poruke koje sadrže proizvode i marke za koje ljudi nikada nisu čuli, a za to se ne možemo osloniti na traženje, društvene medije i sl. PR i veleposlanici marketinga, nara vno, značit će puno za takve poruke, ali uvijek će biti mjesta za prekinute poruke poput onih na TV-u", zaključuje Ronnestam. Tehnologija i brzina kojom se ona razvija ključni su faktori u osmišljavanju uspješnih i učinkovitih oglasnih kampanja, ali jedina garancija uspjeha su integrirani pristup, cjelovito sagledavanje oglasne kampanje brenda ili tvrtke u klasičnim i novim medijima te neizostavno praćenje rezultata takvih kampanja. Nesumnjivo, internet je jedinstven u smislu da ne postoje dva ista rješenja za dvije nove marke. Morate stoga pronaći vlastiti put prema naprijed. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojevic@business.hr

INTERNET

Nova web stranica Emporia Telecoma Tvrtka Emporia Telecom, vodeći austrijski proizvođač mobilnih telefona za starije osobe, lansirala je novu web stranicu na hrvatskom jeziku namijenjenu postojećim i budućim korisnicima svojih proizvoda. Hrvatska web stranica donosi i brojne novosti koje će korisnicima pomoći pri odabiru mobilnog aparata koji odgo-

vara njihovim potrebama te ih informirati o najnovijim pogodnostima, a postojećim će korisnicima dati niz informacija o održavanju njihovih uređaja.

arhiva business.hr

EDUKACIJA


SURADNJA

> mediji > marketing

16

business.hr Četvrtak 14/4/2011

Digitel komunikacije preuzele su brigu o promociji, marketingu i televizijskim pravima kluba u sljedećih pet godina

Rukometni klub Zagreb CO i Digitel komunikacije Rukometni klub Zagreb Croatia osiguranje i Digitel komunikacije potpisali su ugovor o suradnji prema kojemu RK Zagreb CO na Digitel komunikacije prenosi sva svoja marketinška i medijska prava. Ugovor je potpisan na pet godina, a prema njemu Digitel komunikacije, među ostalim, zastupaju klub u poslovima radijskog i televizijskog

arhiva b.hr

snimanja i emitiranja utakmica te prodaje sponzorstava i svih marketinških, oglasnih i promotivnih prava povezanih

s klubom. Digitel komunikacijama to je drugi takav ugovor u području sporta jer je prije samo nekoliko mjeseci sva

Kreativnost ne ovisi o financijama

marketinška i televizijska prava na Digitel prenijela i Prva hrvatska nogometna liga. „Uvjereni smo da će ugovorena suradnja rezultirati većim prihodima kluba, što će onda značiti i bolje uvjete rada te neizbježno bolje sportske rezultate. Suradnja s rukometnim klubom nastavak je našeg ulaganja u sport, kojim se ubuduće namjeravamo intenzivnije baviti", izjavio je Aljoša Roksandić, predsjednik Uprave Digitel komunikacija. S. H. B.

Jan Jilek, direktor Ad-neta, internetske oglasne mreže i čelnik hrvatskog ogranka IAB-a

U

susret novom nacionalnom festivalu oglašavanja "Ideja X", koji 26. i 27. svibnja 2011. u Zagrebu zajednički organiziraju Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatska podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga, o oglašavanju u Hrvatskoj razgovarali smo s Janom Jilekom, direktorom Ad-neta, internetske oglasne mreže i čelnikom hrvatskog ogranka IAB-a, međunarodne organizacije za razvoj takvog oglašavanja. Jilek tvrdi kako kaskamo za svjetskim trendovima, ne ulažemo dovoljno u online oglašavanje i nemamo dovoljno marketinških stručnjaka. Idemo li ukorak sa svjetskim trendovima? Nažalost, ne. Pojedine tvrtke trude se biti napredne, ali naša infrastruktura i mogućnosti na tržištu nisu na razini razvijenih zemalja. Primjerice, neki internetski servisi ili siteovi koji su usko specija-

lizirani na velikim tržištima mogu okupiti dovoljno posjetitelja kako bi bili profitabilni, a kod nas je to malo teže jer smo mala zemlja. Uska specijalizacija često znači malo posjetitelja, dakle mali oglasni proračun, što dovodi u pitanje isplativost projekta. Zbog toga je u većim zemljama bolja razvijenost medija, što je većinom osnova na koju se nadograđuje oglašavanje. Međutim, vjerujem da ćemo se postupno približiti svjetskim trendovima. S većim oglasnim iznosima za internet, neke danas neprofitabilne stvari možda sljedeće godine postanu profitabilne. Koliko se u Hrvatskoj ulaže u internetsko oglašavanje? IAB Croatia procjenjivala je ulaganja za 2010. godinu pa smo za tržište displaya (banneri) procijenili neto vrijednost na 55.500.000 kuna, a ukupnu neto vrijednost internetskog oglašavanja, što uz display oglase uključuje oglašavanje na tražilicama, male oglase na internetu, oglašavanje na socijalnim mrežama

i mobilni marketing, na oko 132.500.000 kuna. I, naravno, ta će brojka kontinuirano rasti, kao i broj agencija koje otvaraju digitalne odjele. Mogu li se domaći kreativci nositi sa svjetskim kolegama? Naravno! Kreativnost ne ovisi o infrastrukturi, o financijskim prilikama i svemu ostalom što možemo reći da Zapad ima, a mi nemamo. S njom se ljudi rađaju i razvijaju je tijekom života. Kako imamo vrhunske sportaše, tako imamo i vrhunske kreativce. No, razlika je u tome što će se kreativac koji se rodi u nekoj razvijenijoj zemlji brže i lakše probiti na svjetskoj sceni nego netko iz Hrvatske. Nečiju kreativnost teško je ocijeniti jer sama po sebi podrazumijeva različitost, stoga se rezultati dvaju kreativnih rješenja teško uspoređuju. Oba kreativna rješenja mogu biti vrhunska i potpuno različita. Jesu li hrvatski poduzetnici otvoreni za takvo oglašavanje i imamo li dovoljno dobre marketinške stručnjake?

arhiva business.hr

RAZGOVOR Jan Jilek, direktor Ad-neta, kaže kako domaći poduzetnici još nisu otvoreni za on-line oglašavanje i nužno je više raditi na oglašivačima i onima koji odlučuju koliko će novca dati mladim kreativcima Kako koji. Ako analiziramo prosjek koji ide na online u Hrvatskoj i usporedimo ga sa zapadnim zemljama, možemo reći da hrvatski poduzetnici u prosjeku nisu otvoreni za takav način oglašavanja. Ali ako ne gledamo prosjek, nego svijetle primjere koje ćemo i nagrađivati na natjecanju, možemo reći da oni zasigurno postoje. U Hrvatskoj ima marketinških stručnjaka koji to mogu kvalitetno odraditi, ali problem je što ih je još premalo. Malo njih ulagalo je veće iznose u online, a ako ne radite, ne možete ni naučiti. Porastom proračuna rast će i know-how, dakle broj marketinških stručnjaka koji će moći kvalitetno odraditi online oglašavanje. Koje modele oglašavanja preporučujete? Za neke korisnik intenzivno i dulje traži informacije na internetu, pa su onda važni modeli oglašavanja. Za neke pak traženje dodatnih informacija možda uopće nije važno, nego se proizvodi kupuju na osnovi percepcije brenda, sto-

ga se treba više koristiti drugim modelima. Za internet je najvažnije da se svi modeli mogu upotrebljavati za sve proizvode, a kombinacija nekoliko njih, na što će se staviti naglasak, i njihovo međusobno prepletanje mogu generirati najbolje rezultate. Što očekujete od festivala oglašavanja Ideja X,? Zašto je važan? Očekujem mnogo, kao i cijela industrija. Cilj nam je prodrmati industriju motivacijskim sadržajem i vratiti je na ispravan put. Kada je počela0 kriza, naša industrija bila je prva pogođena. Zatim se nastavilo rezati i ponovno rezati. Onda smo malo zaspali, kako kolega Fischer kaže, a sada se više nema što rezati pa vjerujemo da ponovno stupamo na scenu kako bismo potaknuli industriju na daljnji rast i razvoj. Naravno, ne očekujemo da ćemo se odjednom vratiti na vremena prije krize, ali festivalom oglašavanja Ideja X želimo motivirati kompletnu industriju. Sanja Hrvojević Beganović


investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr etvrtak 14/4/2011

DIVIDENDA

Viro daje 22 kune dioniarima Glavna skupĹĄtina dioniara Viro tvornice ĹĄeera usvojila je odluku o isplati dividende dioniarima u iznosu od 22 kune po dionici. Dividenda e biti isplaena do 6. svibnja 2011. godine svim dioniarima koji su na dan donoĹĄenja odluke o isplati, 12. travnja 2011. godine, bili evidentirani kao dioniari Vira u depozitoriju SrediĹĄnjega klirinĹĄkoga

SPAĹ AVANJE BANAKA

ECB Ircima: Platit ćete! Irski porezni obveznici ne bi se smjeli Şaliti ťto moraju spaťavati tamoťnje posrnule banke, a u budunosti bi se supervizija trebala provoditi barem na razini lanica eurozone, poruio je duŞnosnik Europske srediťnje banke U komentaru objavljenom u srijedu u Financial Timesu lan Upravnog odbora ECBa Lorenzo Bini Smaghi istie da bi irski porezni obveznici trebali podmiriti troťak spaťavanja banaka budui da su i sami imali koristi od procvata u razdoblju prije izbijanja krize i izabrali su vladu koja je nadzirala bankovnu industriju u vrijeme nastanka problema.

Prava ne idu bez obveza

"Naelo prema kojem pravo odluivanja nalaĹže i obveze ne moĹže se primjenjivati jednostrano. Ako porezni obveznici imaju pravo sudjelovanja u procesu odluivanja, moraju biti spremni prihvatiti i odgovornost", napisao je Bini Smaghi. "Sve dok odgovornost supervizora prema poreznim obveznicima bude iskljuivo u nadleĹžnosti pojedinih zemalja, postoji rizik da e porezni obveznici snositi najvei dio obveza. Ne bi se smjeli Ĺžaliti kada im se to stvarno i dogodi", tumai on. Prije dolaska na vlast poetkom godine irska je vlada objavila da Ĺželi restrukturirati dugove posrnulih irskih banaka tako da dr-

Ĺžatelji obveznica - oni koji su financirali irske banke u vrijeme kada su izbili problemi - preuzmu gubitke na ime njihovih zajmova. ECB se oĹĄtro protivio takvoj ideji, strahujui da bi mogla izazvati lananu reakciju u bankovnom sustavu te potaknuti novu krizu nalik onoj koju je izazvala banka Lehman Brothers.

Rizina jamstva

Budui da irske bankovne obveznice uzima kao kolateral za svoje zajmove, takva bi je lanana reakcija mogla dovesti u gubitke sline onima koje je pretrpjela nakon propasti Lehman Brothersa 2008. godine. Bini Smaghi je kazao da bi u teoriji dioniari, menadĹžeri i drĹžatelji obveznica trebali snositi troĹĄkove restrukturiranja banaka, ali da u eurozoni takvi problemi nikad nisu crno-bijeli budui da mogu izazivati sistemske rizike. Irski problemi pokazali su manjkavost iskljuive nadleĹžnosti nacionalne supervizije pa bi se u budunosti ona morala provoditi barem na razini eurozone, a po mogunosti i ĹĄire. "U konanici bi to znailo integraciju neovisne bonitetne supervizije na razini EU ili barem eurozone kako bi se uskladila s teretom odgovornosti koja se dijeli kod eventualnih rizika za sustav u cjelini", kazao je. B.hr/ H

depozitarnog druĹĄtva. Za isplatu dividende izdvojit e se 29.816.710 kuna, a 12.346.309,87 kuna biti rasporeeno u zadrĹžanu dobit. Glavna skupĹĄtina potvrdila je i odluku o izboru lanova Nadzornog odbora koji uz predstavnika radnika ine Marinko Zadro, DraĹžen Robi, Boris Ĺ imunovi te Ivan MiĹĄeti umjesto Marinka Papuge. Prihvaena su i izvjeĹĄa Uprave i Nadzornog odbora, godiĹĄnje financijsko izvjeĹĄe i sve predloĹžene odluke. B.hr

BROJKA

81,22 ŽELJKO ZADRO, predsjednik Uprave Vira

kune iznosila je neto vrijednost imovine zatvorenog nekretninskog fonda Jadran kapitala 31. oĹžujka ove godine, dok je diskont cijene dionice u odnosu na neto vrijednost imovine iznosio 71,98 posto

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

IGH se mora vr DOBRODOĹ LA RASPRODAJA

Graevinar IGH u prethodnom razdoblju bio je prisiljen izii iz niza projekata koje je ambiciozno zapoeo sam ili u njih uĹĄao s velikim apetitom, no globalna financijska kriza sprijeila ga je u razvoju

GORAN VORKAPI, broker i investicijski savjetnik u Centar banci, misli da IGH odustaje od projekata kako bi se vratio u svoje realne okvire, jer je u krizu uĹĄao prekapacitiran SNIMIO HRVOJE KNEZ

IGH-ova prodaja 50 posto udjela u dubrovakom projektu Radeljevi nastavak je trenda koji je ta tvrtka zapoela prije godinu i pol dana. Tijekom proteklih 18 mjeseci odustala je od imovine vrijedne viĹĄe od pola milijarde kuna. Domai analitiari smatraju da su tim prodajama ostvareni gubici, no i da takav trend znai IGHov povratak u realne okvire poslovanja.

"Na svim investicijama koje je IGH prodao ili od kojih je odustao, neizbjeĹžno je da je neĹĄto izgubio, ali nekad je bolje povui se na vrijeme nego ostvariti joĹĄ vee gubitke. Gubici su neizbjeĹžni u projektima i nekretninama koje su kupljene prije viĹĄe godina, a sada prodane", smatra Goran Vorkapi, broker i investicijski savjetnik u Centar banci. Vorkapi misli da IGH odustaje od


PONOVNO U IRAKU

Ingri posao od 5,8 mil. eura

Ingra je objavila da je 12. travnja u Iraku zakljuila novi ugovor koji joj je donio 5,8 milijuna eura vrijedan posao na rehabilitaciji hidroelektrane Hadithe. U Ingri kaĹžu da e raditi u dvije faze, a obuhvatit e rehabilitaciju turbina, generatora i pripadajue opreme na jedinici broj jedan HE Hadithe, ĹĄto e trajati 24 mjeseca.

Nakon ĹĄto obnovi prvu jedinicu irake hidroelektrane, zagrebaki graevinar „planira nastavak radova na rehabilitaciji ostalih pet jedinica HE Hadithe“. Ingra je 80-ih bila nositelj ugovora za gradnju kompletne hidroelektrane Hadithe, a u kompaniji tvrde da im je to „omoguilo sklapanje ovog posla“. Kako stoji u objavi kompanije, Ingra se sve viĹĄe usmjerava na inozemna trĹžiĹĄta, ponajprije ona na kojima ima dugogodiĹĄnje iskustvo. B.hr

ZARADA IZ 2010.

Konar isplauje 12 kuna po dionici

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre SNIMIO HRVOJE DOMINI

Glavna skupĹĄtina Konar Elektroindustrije (EI) sazvana je za 1. lipnja, a odluivat e o raspodjeli dividende dioniarima u iznosu od 12 kuna po dionici. Uprava i Nadzorni odbor tvrtke poetkom travnja utvrdili su financijske izvjeĹĄtaje druĹĄtva za 2010., prema kojima je neto dobit ostvarena u 2010. godini 61,5 milijuna kuna.

Glavnoj skupĹĄtini koja e biti odrĹžan a prvog lipnja predlaĹže se da se dobit rasporedi tako da u zakonske rezerve ide pet posto ostvarene dobiti, ili 3,07 milijuna kuna, u statutarne 8,7 milijuna kuna, u rezerve za kupnju vlastitih dionica 10 milijuna kuna, a u ostale 8,7 milijuna kuna. Preostala raspoloĹživa dobit u iznosu od 30,8 milijuna kuna namijenjena je za dividendu dioniarima, ĹĄto je dvanaest kuna po dionici. B.hr

vratiti temeljnom biznisu projekata kako bi se vratio u realne okvire jer je u krizu uĹĄao prekapacitiran.

ProĹĄle zlatne godine

"Tijekom zlatnih godina za graevinu, od 2004. do 2007., mnoge su se hrvatske graevinske tvrtke odmaknule od core businessa zbog velikoga investicijskog ciklusa koji je iznijela drŞava. Kriza je pokazala da taj poslovni model, u kojem veinu prihoda generira drŞava, nije odrŞiv i sada se graevinari moraju vraati korijenima", kazao je za Business.hr Žarko Buzuk, portfeljni menadŞer OTP Investa.

PreviĹĄe su se zaletjeli

Prema Buzukovim rijeima, graevinske kompanije koje su se previĹĄe zaletjele, poput IGH, moraju napustiti tu ogranienu poslovnu politiku i slijediti jednostavno naelo. "Na graevinarima je da se vrate osnovnom JURE RADI, predsjednik Uprave Instituta IGH, tvrtke koja je na hrvatskom trĹžiĹĄtu morala napustiti ili smanjiti udjele u nizu zvunih projekata SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslovanju, veoj prisutnosti u regiji i manjoj ovisnosti o drŞavi. Moraju krenuti tim putem, a vrijeme e pokazati tko e biti uspjeťan", zakljuio je Buzuk. U proteklih godinu dana Institut IGH povukao se iz niza projekata. Posljednji je sluaj projekt Radeljevi u Dubrovniku, u kojem je IGH prodao 50 posto udjela za 10 milijuna eura dubrovakoj tvrtki Trames. Prije toga, projekt Kile u Splitu prodan je Željku Kerumu za 40,25 milijuna kuna. Zauzvrat je IGH sa Stipi grupom preuzeo Nadu Dimi u Zagrebu, a 50 posto platili su 31,3 milijuna kuna. IGH se prije povukao i iz projekta Hrvatski san Vicenca Blagaia, a prodaju 15 posto za 10 milijuna eura kompenzirali su sa 50 posto Blagaieva projekta na Šolti. Najvee odustajanje u Zagrebu bila je famozna Zagrepanka, za koju je trebao izdvojiti viťe od 300 miliju-

na kuna. Prodao je i 50 posto centra rnomerec Nivi za 96 milijuna kuna, a zadrĹžao samo 20 posto. Na Ban centru prodao je 10 posto Stipi grupi, koja je preuzela i sav Konstruktorov udjel. Razvoj situacije u IGH vrlo su pomno pratili i burzovni ulagai. Prije tri godiOGLAS

ne, sredinom 2008., jedna dionica toga graevinskog instituta vrijedila je viĹĄe od 12.000 kuna. Danas ista dionica stoji 1800 kuna. Iako se takav pad lako moĹže objasniti klizanjem cijeloga domaeg trĹžiĹĄta kapitala, odustajanja od projekata dodatan su razlog za brigu

ulagaa. Naime, samo nakon prodaje udjela u Radeljeviu, dionica je pala viĹĄe od dva posto. Pritom treba napomenuti da je dionica u protekla dva tjedna kliznula viĹĄe od 200 kuna ili deset posto. Nikola Suec


investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka Ina-industrija nafte d.d. Konar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Petrokemija uro akovi holding Europlantaže d.d. za proizv. i usluge

Petrokemijina dionica nastavila je snažno rasti i u srijedu, kada joj je cijena skoila 7,33 posto, što je bilo dovoljno da dostigne razinu od 161 kunu. To je ujedno najviša Petrokemija cijena u posljednja dva mjeseca. U srijedu je kutinska tvrtka zabilježila veliki promet od 676.605 kuna, pri emu se trgovalo sa 4237 komada dionica u 58 transakcija. Rezultati o 30-postotnom rastu domae prodaje oito još utjeu na ulagae.

Najniža

Najviša

Zadnja

3,600.00

3,615.02

3,610.00

547.50

562.00

561.00

1,590.02

1,593.00

287.55 13.10 156.00

CROBEX: +0,47%

Koliina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

0.28%

483

1,741,046.39

36,100.00

1,625.00

2.00%

2,355

1,317,484.51

1,442.96

430.00

594.99

1,593.00

-0.34%

671

1,068,831.22

2,121.32

1,181.00

1,777.00

289.00

287.60

0.09%

3,126

900,228.74

23,551.14

253.10

328.47

13.70

13.67

4.99%

61,502

829,200.47

102.53

12.45

39.35

162.00

161.00

7.33%

4,237

676,605.59

537.92

105.50

184.73

4,050.00

39.51

40.63

39.58

-3.46%

10,949

438,435.23

128.12

22.36

52.00

745.00

745.00

745.00

0.00%

500

372,500.00

330.97

740.00

745.00

Belje

88.00

89.95

89.15

-0.82%

3,862

342,254.69

732.41

54.00

118.99

Tisak

172.74

174.90

173.35

0.36%

1,726

300,120.89

413.71

135.00

267.90

Adris grupa

266.01

268.00

267.00

-0.10%

1,115

298,018.06

1,811.35

242.21

318.99

Fima validus

11.23

12.17

12.06

4.42%

21,196

253,049.59

32.58

5.00

23.00

316.10

320.00

317.00

0.28%

632

200,998.81

1,718.14

240.00

355.00

Podravka prehrambena industrija d.d. Dom holding Dalekovod Pismorad Jadranski naftovod Luka Rijeka

59.01

60.00

59.11

-2.30%

2,145

127,739.18

441.39

27.87

63.89

247.01

251.00

251.00

-0.39%

479

119,552.65

575.75

217.00

390.00

420.00

420.00

420.00

2.42%

270

113,400.00

9.78

325.56

450.03

3,080.00

3,100.00

3,080.00

0.00%

34

104,760.04

2,287.97

2,332.01

3,520.00

212.00

213.00

212.00

-0.80%

485

102,863.98

1,267.86

161.54

267.02

1,250.00

1,250.02

1,250.00

0.00%

68

85,000.22

236.82

871.01

1,649.98

AD Plastik

126.00

126.40

126.00

0.00%

483

60,939.04

529.15

80.21

146.00

Uljanik plovidba

600.00

600.00

600.00

0.00%

92

55,200.00

348.00

533.13

675.00

Tehnika

Konzum

201.04

203.00

201.04

-0.48%

229

46,197.07

4,564.18

145.00

225.50

Viro tvornica šeera d.d.

420.00

425.00

424.00

1.65%

97

41,027.50

587.95

290.00

507.77

Jadroplov d.d.

144.96

147.90

145.00

-0.01%

245

35,555.14

237.32

124.01

190.30

Atlantic grupa

773.00

773.00

773.00

0.13%

43

33,239.00

2,577.41

657.10

829.99

Atlantska plovidba d.d. Institut IGH OT-optima telekom d.d. Croatia osiguranje d.d.

705.00

712.00

711.99

0.49%

45

31,868.40

993.60

690.05

1,044.18

1,830.01

1,900.00

1,900.00

4.27%

15

27,795.20

301.30

1,106.00

2,900.00

35.00

37.00

37.00

0.00%

656

24,227.72

104.34

25.00

43.30

6,000.00

6,000.00

6,000.00

0.00%

4

24,000.00

1,845.59

4,502.00

6,299.00

+

Hidroelektra niskogradnja

134.99

136.00

135.30

-1.96%

158

21,382.80

84.41

120.00

239.00

Auto Hrvatska

360.01

360.01

360.01

0.00%

54

19,440.54

180.01

302.00

514.50

Vupik

69.24

73.98

73.68

-0.41%

275

19,121.19

110.92

41.77

137.00

Hoteli Makarska

61.05

61.05

61.05

0.08%

304

18,559.20

68.34

61.00

92.00

125.00

125.00

125.00

4.17%

118

14,750.00

220.63

52.00

165.00

Dubrovnik - Babin kuk Viadukt

Liburnia Riviera Hoteli

245.01

250.52

250.00

-0.21%

56

13,838.97

114.20

190.00

349.94

1,941.00

2,000.00

1,941.00

0.57%

7

13,821.00

587.43

1,902.01

2,890.00

Finvest Corp

156.00

162.00

162.00

0.12%

83

13,333.00

100.08

85.00

188.01

Plava laguna

1,895.00

1,895.00

1,895.00

10.82%

7

13,265.00

1,035.27

1,345.00

1,895.00

Valamar grupa

51.52

51.63

51.52

-2.79%

252

12,990.96

324.35

28.00

62.00

Istraturist Umag d.d.

274.73

278.74

274.73

-1.35%

35

9,655.65

1,284.36

250.10

395.00

Kraš, prehrambena industrija

468.92

469.00

469.00

0.86%

20

9,379.76

644.23

339.99

497.02

69.07

69.10

69.07

0.04%

135

9,326.94

92.50

53.00

86.88

1,350.00

1,350.00

1,350.00

0.00%

6

8,100.00

636.36

1,115.16

1,606.06

Karlovaka banka HUP - Zagreb Lucidus dioniko

17.21

18.38

17.21

-6.42%

449

7,898.62

43.56

14.03

21.99

150.02

150.02

150.02

0.01%

52

7,801.04

408.05

130.58

245.00

3,600.00

3,600.00

3,600.00

0.00%

2

7,200.00

408.93

612.00

4,990.00

637.00

637.00

637.00

0.00%

11

7,007.00

124.48

637.00

637.00

75.00

75.00

75.00

-1.32%

93

6,975.00

32.06

57.00

120.00

Jadranska banka

2,100.11

2,100.11

2,100.11

-0.75%

3

6,300.33

251.22

2,000.00

3,100.00

Ledo

SN holding Kaštelanski staklenici

uro akovi zabilježio je u srijedu jedan od najveih padova cijene na Zagrebakoj burzi. Cijena se padom od 3,46 posto spustila ispod 40 kuna. Zadnji je put ispod te razine uro akovi bio sredinom ožujka. Ukupan promet dionicom slavonskobrodske kompanije u srijedu je iznosio 438.435 kuna. Pritom je vlasnika promijenilo 10.949 dionica u 57 transakcija.

Redovan promet: 10.053.628,05 Kn Promjene Cijene

Mlinar mlinsko-pekarska industrija HTP Korula

5,997.90

5,997.90

5,997.90

2.16%

1

5,997.90

1,320.56

4,720.12

6,900.00

Jadran tvornica arapa

100.00

100.00

100.00

0.00%

55

5,500.00

14.16

80.01

100.00

Riviera Pore

215.99

215.99

215.99

5.35%

25

5,399.75

789.12

140.00

259.65

Zagrebaka banka

259.00

259.00

259.00

1.57%

20

5,180.00

16,588.53

200.00

289.98

Privredna banka Zagreb

580.00

581.00

581.00

0.17%

7

4,065.00

11,082.44

461.06

708.00

49.00

49.85

49.85

0.00%

80

3,945.50

364.45

25.00

78.00

108.53

108.53

108.53

0.01%

36

3,907.08

99.74

98.00

132.37

1,242.22

1,260.00

1,260.00

0.72%

3

3,744.45

280.49

1,160.03

2,093.00

130.02

130.10

130.02

0.00%

22

2,861.24

26.74

76.10

163.85

45.00

45.00

45.00

8.43%

11

495.00

37.93

25.00

46.90

akovština

7.12

8.85

7.12

-20.00%

20

159.70

7.50

5.11

19.90

Pounje trikotaža

0.82

0.82

0.82

-2.38%

105

86.10

2.19

0.60

0.98

Sunani Hvar Slatinska banka Luka Ploe Žitnjak Hrvatski duhani

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,26 75,50 167,70 420,00 244,00 0,70 12,81 0,71 11,70 9,12 9,33 58,51 40,00 4,45 3,54

59,85 77,00 171,00 420,00 246,90 0,70 13,10 0,73 12,08 9,41 9,40 59,00 40,90 4,51 3,54

59,50 77,00 171,00 420,00 245,00 0,70 13,00 0,73 11,98 9,20 9,40 59,00 40,90 4,50 3,54

Prosjena Promjena Koliina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR HDOG PETG PBGS LKPG NF1N GRVG KBMR INDGL SAVA KDHR INDDY ATPG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR HELIOS PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR INFOND GLOBAL SAVA KD GROUP INFOND DYNAMIC AKTIVA NALOZBE

NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 R I TE GACKO AD GACKO TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA TRZNICA AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

1,00 36,99 83,06 0,50 1,65 1,47 14,00 5,06 7,12

1,00 37,01 84,70 0,50 1,70 1,47 14,00 5,23 7,12

1,00 37,01 84,05 0,50 1,69 1,47 14,00 5,23 7,12

1,00 0,37 0,76 0,50 1,66 1,47 14,00 5,21 7,12

42,52 81,00 94,00 97,00 40,15 18,50 37,32 35,00 34,50 5,80 74,99 74,00

43,00 81,00 94,00 97,00 40,15 22,00 37,32 35,00 34,50 5,97 76,00 75,00

42,52 81,00 94,00 97,00 40,15 22,00 37,32 35,00 34,50 5,97 74,99 75,00

43,00 81,00 94,00 97,00 40,15 20,46 37,32 35,00 34,50 5,89 75,71 74,14

NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Jubmes a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt Entel a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K

515,00 8.500,00 998,00 502,00 1.400,00 16.000,00 4.000,00 2.500,00 74,55 2.300,00 98,73 78,80 83,78 88,60 93,56

526,00 8.950,00 1.000,00 506,00 1.400,00 16.002,00 4.001,00 2.500,00 74,90 2.300,00 98,80 79,24 83,78 88,60 93,71

524,00 8.789,00 1.000,00 505,00 1.400,00 16.000,00 4.000,00 2.500,00 74,82 2.300,00 98,73 79,06 83,78 88,60 93,71

523,69 8.789,03 1.000,00 504,66 1.400,00 16.000,76 4.000,11 2.500,00 74,84 2.300,00 98,78 79,15 83,78 88,60 93,62

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE ILINDEN STRUGA REPLEK SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 STOPANSKA BANKA BITOLA

294.606,78 80.163,25 73.573,80 42.000,00 38.396,95 29.441,94 22.744,31 19.377,09 19.158,59 15.073,26 5.768,11 3.702,30 3.545,80 2.806,40 1.869,12

84,50 540,00 87,50 3.700,00 4.371,00 1.550,00 41.299,00 3.600,00 200,00 93,50 2.800,00

85,20 545,00 88,00 3.700,00 4.380,00 1.550,00 41.300,00 3.600,00 201,00 93,50 2.800,00

84,80 542,81 87,93 3.700,00 4.373,60 1.550,00 41.299,71 3.600,00 200,48 93,50 2.800,00

52,16 542,81 54,09 3.700,00 4.373,60 1.550,00 41.299,71 3.600,00 200,48 57,52 2.800,00

4,17 % 100600 0,03 % 116269 1,16 % 51462 0,00 % 33628 2,42 % 9330 0,00 % 8933 0,00 % 548 2,75 % 1152 0,28 % 501

100.600,00 43.020,79 38.915,06 16.799,24 15.450,41 13.131,51 7.672,00 5.998,50 3.567,12

-1,12 % 302722 13.015.739,44 -1,22 % 80000 6.480.000,00 0,86 % 35764 3.361.816,00 0,00 % 10080 977.760,00 -0,86 % 2374 95.316,10 18,92 % 4070 83.254,20 -1,79 % 2087 77.886,84 1,30 % 2087 73.045,00 -1,43 % 2096 72.312,00 3,83 % 3666 21.578,50 -1,33 % 190 14.384,60 1,21 % 132 9.786,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TEL RMDEN08 KMB ALK ILST REPL TPLF STB RMDEN04 SBT

4952 1053 433 100 157 41946 1749 27016 1637 1632 614 63 88 624 528

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN SJPT AERO AIKBPB JMBN AIKB EPEN A2016 MTLC A2011 A2015 A2014 A2013 A2012

0,00 % -0,14 % 0,59 % 0,00 % -0,37 % -1,13 % 0,00 % 0,00 % -0,17 % -2,23 % -1,05 % 0,85 % 0,00 % -0,22 % -1,94 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKF FBIHKD FBIHKC FBIHK1B SRPVRK1 FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E BIGFRK3 IKBZRK2 FDSSR

Promet

valuta: EUR - euro 59,49 76,13 169,91 420,00 244,56 0,70 13,00 0,72 11,70 9,24 9,39 58,76 40,28 4,50 3,54

BANJALUKA BURZA NOVB-R-E RSRS-O-C RSDS-O-C RITE-R-A TLKM-R-A TRZN-R-A EINP-R-A JHKP-R-A ZPTP-R-A

+

Oznaka

»etvrtak 14/4/2011

0,38 % 3,27 % 0,20 % 0,20 % -3,25 % -1,84 % -0,25 % 0,00 % -0,09 % -0,17 % -0,07 % -0,23 % 0,00 % 0,00 % 0,16 %

35605 18.645.957,00 1088 9.562.465,00 8441 8.440.992,00 9614 4.851.821,00 3387 4.741.800,00 276 4.416.210,00 493 1.972.054,00 662 1.655.000,00 21302 1.594.303,80 600 1.380.000,00 13377 1.321.373,04 15207 1.203.612,28 13000 1.089.140,00 11561 1.024.304,60 10510 983.994,70

valuta: MKD - makedonski denar 0,32 % 208027 10.851.035,64 -1,04 % 2479 1.345.626,00 -0,08 % 16487 891.795,87 -1,13 % 161 595.700,00 -0,24 % 85 371.756,00 0,00 % 205 317.750,00 -0,00 % 7 289.098,00 0,00 % 71 255.600,00 0,24 % 1031 206.700,00 0,86 % 3120 179.451,56 -0,01 % 50 140.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Nova banka banka luka +4,17% Mercator +0,59% NIS +0,38% Stopanska banka Bitola +0,24% Aerodrom Nikola Tesla +0,20%

+

Powered by

business.hr

AIK banka (povlaštena) -3,25% Jubmes -1,84% Petrol -0,37% Alkaloid -0,24% Telekom Slovenije -0,14%

Sarajevska pivara

AIK banka

Dok se ulagai na Sarajevskoj burzi i dalje najviše bave preprodajom obveznica ratnih potraživanja i stare devizne štednje, povremeno se zalomi pokoja zanimljivija transakcija, poput onih odraenih dionicama Sarajevske pivare u srijedu. Meu dionicama Pivarom se najviše trgovalo sa skromnih 83.000 konvertibilnih maraka, a iznenadila je skokom cijene. Ulagai su tako Sarajevsku pivaru podignuli za 18,92 posto, na 22 KM, iako nije bilo vijesti o poslovanju koje bi to opravdale.

Redovna dionica AIK banke u srijedu je na Beogradskoj burzi doživjela novu korekciju od 0,25 posto uz promet od 1,9 milijuna dinara. Osim redovne dionice, povlaštena dionica niške banke pala je 3,25 posto uz promet od 4,74 milijuna dinara. Banka još uvijek nije objavila godišnje rezultate poslovanja za 2010., a posljednji dokument o rezultatima poslovanja bio je onaj za 2009. U posljednjih mjesec dana dionica AIK banke korigirana je 3,49 posto.

+18,9 -0,25

REGIONALNI INDEKSI -0,17% BIRS -0,90% 808,27 1.194,50 Belex15 -0,54% FIRS -2,66% 760,80 2.429,59 Belexline +0,29% MBI10 -0,46% 1.419,97 2.519,50 SASX10 MONEX20 -0,01% 12,961.25 -0,33% 1.080,36 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,30% srijeda 13. travnja 2011. 1.077,94 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,44% +0,79% 2.888,73 BUX +0,94% 23.932,01 -19,76% ATX +0,49% +0,68% 2.871,19 Stanje indeksa na zatvaranju u +0,42% srijeda 13. travnja 2011.

FTSE100 6.018,63

DAX 7.178,12

CAC40

4.007,54

MICEX 1,807.50

AMERI»KI INDEKSI -0,95% S&P500 -0,89% 12.263,58 1.312,69 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,11% utorak 12. travnja 2011. 2.740,61 DJIA


investor 22

Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

+ 7,5555

10,73

KD Energija

10,9913

10,32

PBZ I-Stock

71,3550

8,31

HPB WAV DJE

95,8153

7,71

Platinum Global Opportunity 14,0429

6,19

FIMA Equity

75,4606

ST Global Equity

44,5181

-13,82

C-Zenit

50,9438

-13,06

Ilirika Azijski tigar

52,8613

-10,15

NFD Aureus New Europe 119,3441

-9,79

-15,51

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Raiffeisen Prestige

109,3300

6,95

Allianz Portfolio

116,8092

6,81

PBZ Global fond

109,9236

3,89

Erste Balanced

125,5500

2,74

OTP uravnoteženi

116,9941

2,43

ST Balanced

168,3483

-11,41

ICF Balanced

118,2872

-8,34

77,5989

-7,17

5,6476

-6,78

65,6257

-6,51

C-Premium ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn     $ kn kn  kn kn kn      kn kn

51,5856 14,6216 90,7637 87,7100 119,3441 106,8358 43,7349 75,4606 88,3795 75,5500 50,9438 75,9965 65,3100 10,9256 92,7300 94,7450 14,0429 44,5181 47,9981 73,1319 447,4425 104,3300 5479,1700 130,2200 166,0439 8,3742 81,9849 95,8153 92,9716 61,9521

0,20 0,15 0,14 0,05 -0,06 -0,09 -0,15 -0,26 -0,37 -0,37 -0,40 -0,46 -0,52 -0,58 -0,72 -0,76 -0,80 -0,81 -0,89 -0,93 -0,94 -1,00 -1,00 -1,02 -1,05 -1,08 -1,11 -1,12 -1,27 -1,29

5,22 1,21 5,29 -1,53 -2,73 -1,77 -1,70 -5,36 0,68 -3,33 -1,44 -3,45 0,72 -4,54 -1,05 2,19 -4,17 -4,25 -5,57 -1,84 -12,58 -3,31 -3,07 -7,04 -7,26 -6,07 -6,21 -3,77 -8,82 -5,67

HPB Dynamic KD Victoria HPB Dioniki A1 NFD Aureus New Europe VB CROBEX10 OTP indeksni FIMA Equity PBZ Equity fond Raiffeisen HR dionice C-Zenit Capital Two Raiffeisen C. Europe AC G Dynamic EM Erste Adriatic Equity OTP meridian 20 Platinum Global Opportunity ST Global Equity VB High Equity HPB Titan MP-Mena HR ZB aktiv Poba Ico Equity ZB trend Ilirika JIE HI-growth Platinum Blue Chip HPB WAV DJE NFD Aureus Global Developed Prospectus JIE

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

5,47 7,57 11,37 9,73 -6,36 18,99 15,92 -2,59 11,74 9,72 9,41 10,65 7,49 1,23 9,93 11,58 9,33 -3,46 -1,48 7,88 -1,64 6,13 -2,07 2,58 2,48 2,55 2,93 7,10 4,99 8,19

0,76 -7,52 -2,04 1,60 -9,79 3,51 3,33 -15,51 0,53 0,72 -13,06 1,56 -5,09 -2,54 -2,83 1,50 6,19 -13,82 -5,07 -0,07 0,42 3,35 -8,39 -1,53 -4,64 -3,69 -3,27 7,71 -8,37 -7,11

-13,34 3,24 -1,74 -4,42 7,53 5,53 -22,16 -4,02 -2,18 -10,27 -19,30 -6,64 -6,87 4,29 -1,36 -1,81 -8,39 -7,44 -18,77 -8,06 3,68 0,89 -14,96 3,17 8,16 -1,92 -5,89 -1,18 -1,35 -10,78

5,77 4,44 8,48 4,78 -2,52 3,95 4,10 -0,55 4,04 2,14 1,72 -0,12 4,45 -3,04 3,33 5,66 -0,89 -4,28 -3,49 0,38 -8,47 0,34 -1,38 -4,10 -3,19 -3,11 -3,39 -1,33 -4,74 -0,33

20,855 70,250 21,805 10,604 9,890 8,202 137,942 18,191 371,118 16,427 6,020 8,006 208,517 14,708 228,555 20,625 8,890 12,958 13,142 9,813 6,196 513,518 6,013 181,008 92,524 66,921 8,192 15,150 56,515 26,674

4,62 11,93 5,52 2,90 2,44 1,23 3,29 6,87 5,60 2,59 3,15 3,98 5,98 2,11 5,50 2,96 3,56 10,47 3,53 3,72 3,10 4,80 3,71 8,46 6,46 9,13 3,27 3,61 5,37 4,20

12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

NFD Aureus E. M. B.

Valuta

DIONIKI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI HPB Global OTP uravnoteženi ICF Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced C-Premium Erste Balanced ST Balanced PBZ Global fond AC G Balanced EM Agram Trust HI-balanced KD Balanced ST Aggressive NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global Ilirika JIE Balanced

kn kn kn kn   kn  kn kn  kn  kn kn kn  

103,7201 116,9941 118,2872 116,8092 109,3300 155,5600 5,6476 125,5500 168,3483 109,9236 11,0025 69,3884 10,0513 8,2990 65,6257 77,5989 146,8300 152,1588

0,02 -0,06 -0,09 -0,11 -0,25 -0,26 -0,32 -0,36 -0,37 -0,42 -0,55 -0,57 -0,60 -0,73 -0,76 -0,77 -0,82 -1,09

4,49 4,95 2,08 0,22 -0,06 -2,05 -1,13 -0,09 -4,09 2,52 -3,64 -2,88 -4,09 -3,47 -3,46 -12,34 -3,38 -3,15

6,89 7,81 6,39 6,04 1,55 2,19 5,45 9,09 -1,52 11,04 1,49 2,50 2,78 2,64 3,72 -4,37 3,34 4,72

-3,59 2,43 -8,34 6,81 6,95 -0,63 -6,78 2,74 -11,41 3,89 -2,04 -4,01 0,00 -1,56 -6,51 -7,17 0,99 1,06

0,66 2,99 2,20 8,43 8,50 5,26 -12,74 0,16 6,51 5,56 4,64 -1,54 0,06 -3,50 -7,30 -5,21 4,01 8,38

6,02 8,73 4,59 1,41 0,89 0,23 0,98 2,77 -1,40 5,24 -2,17 -0,78 -1,98 -0,88 0,60 -8,56 -0,51 0,29

93,796 39,949 16,640 7,944 221,392 312,974 12,905 105,774 11,217 309,980 14,801 15,875 71,423 7,074 2,727 14,014 730,624 43,311

5,52 5,33 8,95 1,92 1,10 8,62 4,19 10,23 8,26 9,58 2,11 2,76 9,13 5,24 5,56 4,74 9,78 5,22

12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011

    kn   

128,2569 133,7300 11,6251 131,4403 165,6130 177,8500 160,6600 129,5904

0,15 0,08 0,03 0,01 -0,01 -0,06 -0,09 -0,31

2,45 2,69 2,16 1,23 2,20 1,56 0,73 0,84

3,08 2,43 2,57 1,68 3,55 2,17 0,29 1,65

4,96 5,88 4,76 3,62 7,95 5,64 2,70 3,56

4,61 4,57 1,66 4,54 8,12 6,70 4,97 4,99

2,99 2,62 2,24 1,45 2,27 1,95 0,97 2,14

20,227 302,632 7,838 145,004 61,881 527,131 198,173 17,717

5,52 7,86 9,13 8,09 6,46 8,88 9,78 5,33

12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011

kn kn kn  kn kn kn kn kn kn kn  kn  kn  $ kn

146,3600 133,2975 164,0470 126,7324 139,6100 139,9404 136,4000 133,2559 123,6171 118,1702 11,4367 10,7681 109,2938 106,6200 100,5264 140,7220 125,1041 102,4877

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

0,87 0,50 0,69 0,56 0,58 0,84 0,64 0,66 0,86 0,74 0,84 0,66 0,61 0,91 N/A 0,49 0,31 -0,12

1,74 1,04 1,31 1,09 1,39 1,49 1,43 1,36 1,46 1,59 1,47 1,43 1,32 1,48 N/A 0,96 0,61 0,48

3,46 2,34 2,33 2,96 3,25 2,63 3,02 3,00 2,74 3,23 3,18 3,10 2,90 3,46 N/A 2,05 1,61 1,97

4,80 6,22 4,72 4,31 4,34 4,55 4,36 5,34 4,08 4,98 5,42 4,06 4,74 4,21 N/A 3,24 3,80 1,45

0,96 0,57 0,78 0,63 0,67 0,93 0,72 0,75 0,95 0,85 0,92 0,76 0,68 0,98 0,53 0,54 0,38 -0,06

1081,337 1127,311 2228,048 496,065 883,292 104,359 34,644 309,135 167,117 206,457 125,131 28,610 189,522 509,885 5,002 137,921 41,673 7,437

8,13 12,04 10,72 8,72 7,86 7,55 7,28 5,52 5,30 3,44 2,54 1,86 1,92 1,55 0,21 10,72 6,00 1,70

12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011 12.04.2011

+

OBVEZNIKI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

165,6130

7,95

Erste Bond

133,7300

5,88

Raiffeisen Bonds

177,8500

5,64

HPB Obvezniki

128,2569

4,96

HI-conservative

11,6251

4,76

ZB bond

160,6600

2,70

OTP euro obvezniki

129,5904

3,56

PBZ Bond fond

131,4403

3,62

HI-conservative

11,6251

4,76

HPB Obvezniki

128,2569

4,96

HPB Obvezniki Erste Bond HI-conservative PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds ZB bond OTP euro obvezniki

NOVANI FONDOVI Raiffeisen Cash PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novani OTP novani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond Platinum Cash

+


OGLAS

Končar i Petrokemija pogurali Crobex PROMET PORAŽAVAJUĆI Redovan promet dionicama bio je manji nego u utorak te je iznosio samo 10 milijuna kuna uz tri milijunaša - Končar, Ericsson i Inu Uz još slabiji promet nego u utorak, Crobexi su u srijedu uspjeli zabilježiti blagi rast. Redovan promet dionicama iznosio je samo 10,05 milijuna kuna, pri čemu su milijunske promete pohvatali Ina, Končar i Ericsson Nikola Tesla. Na rast Crobexa najviše je utjecao skok Končara i Petrokemije. Crobex je porastao pola posto, na 221,97 bodova, dok je Crobex 10 pora-

stao samo 0,22 posto, na 1222,96 bodova. "Tehnička slika tržišta pokazuje da Crobex trenutačno stagnira oko 2205 bodova, gdje se nalazi 23,18-postotni retracement njegova uzlaznog cjenovnog kanala u razdoblju od 29. studenoga prošle do 11. veljače ove godine. Na toj razini Crobexa i kupci i prodavatelji čekaju daljnji razvoj događaja. Uspije li Crobex premašiti 2205 bo-

dova, prevladat će 'bullish' sentiment, u suprotnom je izgledan 'bearish' sentiment", istaknuo je za Hinu Stjepan Laća, glavni analitičar u društvu za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest.

ĐĐ pao 3,46 posto

U većem fokusu investitora dionica Petrokemije našla nakon najave iz Petrokemije da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit uz 30-postotni rast prodaje na domaćem tržištu. Petrokemijina dionica nastavila je snažno rasti i u srijedu, kada joj je cijena skočila 7,33 posto, što je bilo dovoljno da dostigne razinu od 161 kunu. Končar je skočio dva posto, na 561 kunu. Đuro Đaković je u srijedu zabilježio jedan od naj-

većih padova cijene na Zagrebačkoj burzi. Cijena se padom od 3,46 posto spustila ispod 40 kuna, a zadnji je put ispod te razine Đuro Đaković bio sredinom ožujka. Ukupan promet dionicom slavonskobrodske kompanije u srijedu je iznosio 438.435 kuna. Pritom je vlasnika promijenilo 10.949 dionica u 57 transakcija.

Pogled preko bare

Na europskim burzama cijene dionica u srijedu su rasle nakon gubitaka u utorak. "Budući da nema novih loših vijesti, tržište reagira pozitivno. Na Wall Streetu smjernice investitorima su pokazatelji o prometu u maloprodaji u SAD-u za veljaču, o visini zaliha i poduzetnika te Fedova bež knjiga. Ipak, u naj-

REGIJA

Ulagači se okrenuli dionicama banaka Nakon četverotjedne korekcije europskih burzi, u srijedu su dionice na zapadnoeuropskim tržištima zabilježile oporavak, pa je tako europski Stoxx 600 porastao cijelih jedan posto, na 279,02 bodova.

No, odjeci s europskih tržišta na burzama bivše Jugoslavije nisu se čuli, pa su u plusu završili samo beogradski Belex 15 i SASX 30 - prvi je porastao 0,54, a drugi 0,30 posto. Naravno, prometi nisu dali brokerima puno razloga za zadovoljstvo, pa je tako

najlikvidnija u Ljubljani, Krka, skupila samo 294.000 eura. U Beogradu se dionicama Naftne industrije Srbije trgovalo u vrijednosti 18,64 milijuna dinara, uz rast cijene skromnih 0,38 posto, na 524 dinara. Dionice bankarskog sektora u Beogradu

spriječile su da indeks ostvari i veći pozitivni pomak jer su minus zabilježile i Jubmes i AIK banka. U Banjoj Luci, gdje je indeks BIRS izgubio 0,90 posto, dionica Nove banke uspjela je prikupiti više od 100.000 KM prometa. B.hr

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Končara, čija je dionica u srijedu uz milijunski promet porasla dva posto  snimio saša četković

većem fokusu su poslovna izvješća kompanija, pogotovo JP Morgana, koji će investitorima dati uvid u situaciju u američki bankovni sektor", zaključuje Laća. Nikola Sučec

brojke

0,17 1,09 posto izgubio je u srijedu ljubljanski SBI TOP indeks

posto porastao je u srijedu SRX na Beogradskoj burzi


Tko e keširati milijun dolara za reklamu u posljednjem Oprah showu? S nestrpljenjem se oekuje tvrtka koja e se oglašavati u posljednjoj epizodi Oprah Winfrey showa, jer samo trideset sekundi za trajanja tog najpoznatijeg talk showa na svijetu košta ak milijun dolara. Oprin show time je u rangu sa

TV serijom Svi vole Raymonda, gdje je po reklami traženo 1,2 milijuna dolara, a nadmašio je i serije Izgubljeni i 24 koje se prikazuju u veernjem terminu kada je gledanost najvea. Iako je posrijedi velika svota, injenica je da je to od samog poetka bio najDOBITNICI DANA (ZSE) Plava laguna +10,82 % Riviera Pore +5,35 % Ingra +4,99 % Validus +4,42 % Institut IGH +4,27 % 20 Raste

EMISIJA se uskoro seli na Oprah Winfrey Network

gledaniji talk show u Americi. Prvi je put na nacionalnoj razini emitiran 1986. godine i od tada je u 24 sezone snimljeno više od pet tisua epizoda, a s obzirom na to da se emisija seli na Oprah Winfrey Network, posljednja e se emitirati 25. svibnja. I. B.

GUBITNICI DANA (ZSE) akovština -20 % Lucidus -6,42 % Pounje trikotaža -2,38 % Dom holding -2,3 % Hidroelektra niskogradnja -1,96 % 19 Pada

29 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

ARHIVA BUSINESS.HR

Vrijed. 1,325.32 160,00

Prom. 0,34% 0,65%

Sirova nafta 106,25 Prirodni plin 4,10 Zlato 1,452,67 Srebro 40,06 Goveda 121,49 Kava 305,07

5,80% 2,04% 0,70% 0,41% 0,40% 0,00%

VEINA ŽELI MUŠKARCA ZA ŠEFA

Mnoga istraživanja pokazala su da e veina zaposlenika radije raditi za muškarca nego ženu. Žene su, pokazali su rezultati, doživljene kao sklonije "zabijanju noža u lea", esto mijenjaju raspoloženje, nemaju dlake na jeziku, tašte su... Prema istraživanju Amerike udruge menadžera, tri etvrtine muškaraca radije bi radilo za muškarce nego za žene. etvrtina ispitanih žena izjasnila se takoer za isto. ak 95 posto ispitanih žena kazalo je kako se osjealo sabotiranima od strane šefice tijekom svojih karijera. Neki socijalni teoretiari sma-

trali su isprva da bi žene bile bolji šefovi od muškaraca jer bi bile bolji voe, pružale bi veu podršku, sposobnije bi bile delegirati zaduženja te bi vodile rauna o karijeri svojih podreenih, pogotovo žena. No, ta idealizirana slika ni po emu ne odgovara stvarnosti, pokazuju istraživanja. Zapravo, situacija je suprotna. Postoji ak i termin koji objašnjava tešku narav šefica: sindrom pele kraljice, koja se smatra alfa ženom i koja e postii svoj cilj po svaku cijenu. Umjesto da unaprjeuje mlae kolege, ona u njima vidi prijetnju i nastoji ih sabotirati. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Žene šefovi boluju od 'sindroma pčele kraljice'

TELEVIZIJA KAPITALIZIRA KRIZU

Reality napokon postaje stvarnost - stiže emisija o nezaposlenima

'KOCKASTI' logo STRU»NJACI e kandidate savjetovati i o pisanju životopisa i o garderobi FOTOLIA

Zaboravite Lagunu Beach, The Real Orange County i The Real Housewives of Orange County/New York City/Beverly Hills/Miami. Amerikanci su napokon odluili napraviti show koji se nee baviti stvarnim životima povlaštenih, nego e pokušati malo bolje pokazati realnu sliku Amerike. Njegove zvijezde bit e - nezaposleni.

U realityju radnog naslova Career Makeover, što bi doslovno znailo promjena imidža karijere, kandidate e spajati s timom strunjaka za zapošljavanje, koji e ih savjetovati o svemu - od pisanja životopisa do garderobe, piše Fortune. No, da bi uope došli u priliku da dobiju savjete, kandidati e morati ispu-

njavati niz uvjeta. Ponajprije moraju biti nezaposleni dulje od godinu dana, potplaeni na poslu, odnosno da im je plaa smanjena ili da su bez povišice morali preuzeti nova zaduženja. Osim toga, moraju imati izmeu 30 i 45 godina, biti fakultetski obrazovani i dolaziti iz tradicionalnih obitelji. Nikolina Rivosechi

Kakvo je stanje na hrvatskom tržištu nekretnina prema mišljenju Juria, Škreba, Škegre, Švaljek, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Mucalo traži ‘bube’ u svom uredu V.d. intendant Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu Duško Mucalo pozvao je kriminalistiku policiju da pregleda njegov ured zbog sumnje da je tajno snimana nedavna sjednica kazališnog vijea na kojoj je predložen za intendanta. Prepisivanje u Europarlamentu Državno odvjetništvo u Heidelbergu razmatra pokretanja istrage protiv lanice predsjedništva njemakog FDP-a i potpredsjednice Europskog parlamenta Silvane Koch-Mehrin zbog sumnje da je plagirala dijelove svoje doktorske disertacije. Putinove bolnice bez vode Više od 30 posto ruskih bolnica nema toplu vodu, a osam posto ih uope nema vodu, priznao je ruski premijer Vladimir Putin žalosno stanje u ruskom zdravstvu.

www.business.hr


Business.hr broj 869