Page 1

STAGNACIJA 6-7

Prihod hotelijera unatoč rekordima porastao samo 2% Najbolje rezultate ostvarili su hoteli u Istri i Dalmaciji, no hotelijer Anelko Leko sumnja u pozitivne rezultate

PODUZEIMA VEI DUG 8

Građani bogatiji za 4 mlrd. kuna

PONEDJELJAK 4/10/2010

Na strane burze Hrvati plasiraju BROJ 734 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

60% kapitala ZBOGOM ZSE-u 4-5 Loše stanje hrvatskoga gospodarstva, niska volatilnost i slabi prometi na Zagrebakoj burzi tjeraju Hrvate da novac troše na dionice velikih svjetskih i uspješnih kompanija u regiji, pokazuje anketa koju je proveo Business.hr


info&stav

INDIKATOR

2-3 Deficit smanjen 68 posto

Hrvatska nema vijee za etinost izvještavanja

Deficit tekueg rauna platne bilance u drugom je kvartalu iznosio 277,3 milijuna eura, što je smanjenje 68,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju podaci HNB-a. Na smanjenje manjka platne bilance najviše su utjecala kretanja na raunu robe, tj. rast izvoza i pad uvoza

Od svih europskih zemalja samo Hrvatska, Francuska i Slovenija nemaju vijee za medije koje bi se brinulo o etinosti izvještavanja, reeno je na okruglom stolu u Zadru. Ako novinara netko natjera da nešto neetino napravi, novinari su odgovorni, a nalogodavci ostaju sakriveni

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenici glavnog urednika: Petra Buli Igor Prstec Urednik internetskog izdanja: Darko Baniek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Josip Bohutinski, Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi, Nina Domazet, Romana Dugandžija, Maja Grbi, Irena Habjanec, Gorden Knezovi, Igor Medi, Ivana Paveli, Ante Pavi, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi, Nikolina Rivosechi, Nikola Suec, Branka Suvajac, Iva Ušumli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj, Ivana Zima Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Damir Dominkovi, Blanka Duji, Mario Kramer, Nena Novakovi, Igor Slokovi, Darko Mari Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktor: Zlatko auševi Direktor prodaje i marketinga: Mario Krtali Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas Voditelj prodaje: Zoran Cviji tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete proitati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BUDUNOST JAVNIH MEDIJA

Popovac: Naših 200 milijuna od re nee spasiti komercijalne medije Država je u posljednjih pet godina u svoje medije (HRT, Hina, Vjesnik) uložila 6,3 milijarde kuna. Takve subvencije uzrokuju neravnopravnu tržišnu utakmicu i dovode u pitanje opstojnost komercijalnih medija. Porueno je to s tribine "Budunost komercijalnih medija - ima li je uope?" koja je u petak održana u organizaciji Koordinacije komercijalnih nakladnika.

JOSIP POPOVAC, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a SNIMIO SAŠA ETKOVI

Subvencije i tržište

"Situacija u kojoj država subvencionira svoje medije ne omoguuje poštenu tržišnu utakmicu, a rješenje vidimo u restrukturiranju HRT-a kao javnoga nakladnika", rekao je Marjan Jurleka, bivši predsjednik Uprave Veernjeg lista, a sada predsjednik Koordinacije komercijalnih medija. Izdvojivši HRT kao glavnog remetitelja tržišta oglašavanja, Jurleka je podsjetio kako javna televizija od pretplate ubire 1,3 milijarde kuna godišnje te još 200-tinjak milijuna uprihodi od reklama. U prezentaciji su lanovi Koordinacije meu ostalim naveli podatak da je u 2009. godini procijenjena vrijednost oglašivakoga tržišta u Hrvatskoj bila nešto vea od milijardu kuna, a državne potpore u toj su

godini za javne nakladnike i Hinu iznosile 1,4 milijarde kuna. Povod održavanju okruglog stola bio je novi Zakon o HRT-u, koji e i dalje omoguiti dualno financiranje HRT-a - pretplatom

i marketingom.

Cijene oglašavanja

Komercijalni mediji - Nova TV, RTL, EPH, Styria i ostali - stoga traže postupno ukidanje oglašavanja na HRT-u u sljedee eti-

ri godine. Na kritike komercijalnih medija reagirao je v.d. glavnog ravnatelja HRT-a Josip Popovac. "Tih dvjestotinjak milijuna kuna koji se odnose na marketinške prihode


››

BISER DANA

BROJKA

Duboko suosjeam s njima jer znam ĹĄto znai nemati novac da se plate reĹžije, da se djeci kupi hrana

PREMIJERKA JADRANKA KOSOR o ĹĄtrajku radnica Kamenskog

23,6 posto, na 40.977 osoba, u prvih je ĹĄest mjeseci 2010., zbog krize i poveanja nezaposlenosti, pao broj osoba uhienih zbog nelegalnog pokuĹĄaja ulaska na teritorij EU, izvijestila je Europska agencija za nadzor vanjskih granica (Frontex)

UVODNIK

d reklama ZgroĹženi pokajnik: Dao mito, a nisam dobio posao je HRT-a nee spasiti komercijalne medije. Mi kao javni servis imamo 30 posto skuplje reklame od ostalih medija pa nema govora o tome da provodimo damping cijena oglasnog prostora", rekao je Popovac. Branei visinu pristojbe od 80 kuna, rekao je da e HRT uskoro imati etiri digitalna kanala te da, uzevĹĄi u obzir strukturu troĹĄkova u pretplati, ispada da e gledatelji za svaki od tih kanala mjeseno plaati samo sedam kuna.

Restrukturiranje HRT-a

Predsjednik odbora direktora EPH Stipe OreĹĄkovi primijetio je da je samo u Vjesnik u posljednjih 10 godina uloĹžena milijarda kuna. "Pitam vas gdje je tu vrijednost za novac?" upitao je OreĹĄkovi. U petak su se pojavili prvi detalji dugo oekivanog restrukturiranja HRT-a. Javna bi televizija tako do 2014. godine trebala otpustiti 389 ljudi od oko 3500 zaposlenih, i to iz logistike i administracije. Time bi HRT uĹĄtedio 54 milijuna kuna, a na otpremnine bi jednokratno potroĹĄio 23 milijuna kuna. U sklopu restrukturiranja HRT planira 196 milijuna kuna investicija, od ega 145 milijuna kuna za modernizaciju. Igor Medi

Petra Buli petra.bulic@business.hr



ekao je strpljivo Ramiz PandĹži, ija je tvrtka dobavljala ĹĄljunak za Slavonicu, da se osveti Dragi Tadiu, predsjedniku Uprave Osijek Koteksa, najmonije slavonske graevinske tvrtke. PandĹži se, naime, osjea prevarenim jer je dao 5 milijuna kuna mita a da kasnije nije dobio obeanu dodatnu isplatu koja bi se financirala aneksom ugovora izmeu HAC-a i Osijek Koteksa kao glavnog izvoaa radova. Nije PandĹži, dakle, ustao protiv poslovnih uzusa koji su ravni najcrnjem korupcionizmu neke necivilizirane zemlje nego protiv toga ĹĄto nije dobio obeanu kompenzaciju. Da je dobio ono ĹĄto je platio mitom, sve bi bilo u redu. PandĹži je, inae, bio osumnjien da je isti iznos od pet milijuna kuna pokuĹĄao iznuditi od djelatnika tvrtke Prvi faktor, i to na nain da on sklopi ugovor na ĹĄtetu tvrtke kojim bi PandĹžiu pripalo 5 milijuna kuna, ali je sud 2006. donio oslobaajuu presudu. Tada je PandĹži novinarima govorio da zna tko "stoji iza svega", ali da zasad o tome ne Ĺželi govoriti.

››

Dosad se imenom i prezimenom javio samo jedan platitelj mita vezanog uz cestogradnju, ali i on samo zato ťto nije dobio ono ťto mu je obeano i zato ťto je priveden graevinar koji je mito navodno primio PandŞi je na koncu doekao da se Tadieva mona pozicija poljulja: im je Tadi u petak priveden na razgovor pod sumnjom da je financijer Branimira Glavaťa, javio se nacionalnoj televiziji sa svojom priom. MEUTIM, PANDŽI vjerojatno nije jedini koji je takvo mito plaao, na ťto upuuje jednostavna injenica da je za gotovo svaki metar autoceste u Hrvatskoj s izvoaima potpisan aneks ugovoru, teŞak do 25 posto vrijednosti originalnog ugovora. O takvim aneksima Busi-

ness.hr piĹĄe godinama. Jedan od njih je i onaj o dionici Split - Ploe: u travnju 2008. prvi smo otkrili kako je cijena dionice aneksom ugovora poveana za 443 milijuna kuna, te su ugovorena dva nova vijadukta za 270 milijuna kuna. Upravo je zbog tih aneksa podignut optuĹžni prijedlog protiv dvojice bivĹĄih predsjednika uprava HAC-a Marija Crnjaka i Jurice Prskala. No, moĹžda zbog pojaane borbe protiv korupcije neki oekivani aneksi ipak nisu proĹĄli: Viadukt tako ove godine nije mogao isplatiti dividendu

zbog toga jer im HAC ne Ĺželi isplatiti dodatnih oko 200 milijuna kuna, zbog ega je Viadukt tuĹžio HAC. SAM DRAGO TADI zasad ima podrĹĄku svog veinskog vlasnika, austrijskog AlpineBaua. Tadi je Austrijancima svakako vrijedan jer je pod njegovim vodstvom Osijek Koteks bio meu vaĹžnijim cestograditeljima. Tvrtka je, kako smo ranije pisali, bila meu lanicama jednog od dvaju tajnih konzorcija graevinara koji su ugovorima definirali kako e meu sobom podijeliti poslove u cestogradnji.


tema 4-5

ZBOGOM ZSE-u Loše stanje hrvatskoga gospodarstva, ni burzi tjeraju Hrvate da novac troše na dionice velikih svjets

Hrvatski investitori troše na stranim dio Ulagači unaprijed znaju koje dionice žele kupiti pa investicijski savjetnici imaju malo posla, a u brokerskim kućama očekuju da će interes za ulaganje u inozemstvo samo rasti

Sve veća nelikvidnost na Zagrebačkoj burzi ponukala je male ulagače na ulaganje na stranim, likvidnijim burzama. Prema anketi koju je Business.hr proveo među najvećim domaćim brokerskim kućama, oko 40 posto prometa svih društva koja pružaju brokerske usluge odlazi na trgovanje u zemlji, a ulagači 60 posto novca potroše vani. Najzanimljivije i najtraženije tržište je ono američko, pogotovo Nasdaq, kažu brokeri. Osim kupnje i prodaje dionica na New York Stock Exchangeu, ulagači traže svoj put i do Frankfurta, Pariza, Londona, pa i Ljubljane i Beograda.

Brokeri žure van

Budući da Zagrebačka burza više nije atraktivna kao prije dvije godine, ulagači su bili primorani potražiti alternativu. U desetak brokerskih kuća s kojima je razgovarao Business.hr redom potvrđuje da ulagači unaprijed znaju koje dionice žele kupiti pa investicijski savjetnici imaju malo posla. U Erste vrijednosnim

papirima smatraju da će interes domaćih fizičkih osoba za ulaganje na strana tržišta samo rasti. Društva koja nude trgovanje samo na ZSE-u prepoznala su potencijal stranih burzi pa pokušavaju što prije ponuditi izlaz. Stipe Laća iz Finesa Capitala kaže kako ta tvrtka nudi samo trgovanje za svoj račun na stranim burzama pa prihode od naknada za trgovanje ostvaruju samo na domaćem tržištu.

Privlačna susjeda

"Imali smo dosta inicijativa ulagača za strana tržišta i radimo na tome da im što prije osiguramo mogućnost trgovanja na tim tržištima", objasnio je Laća te dodao kako je najveći interes za američko tržište, ali i za regiju, posebice Srbiju. Goran Vorkapić, voditelj odjela trgovanja u Centar banci, kaže kako se 65 posto prometa ostvari na stranim tržištima. Od toga 65 posto potrošenog novca odlazi u New York, oko 15 posto u Frankfurt (DAX indeks) te sedam posto u Pariz na sastavnice CAC 40 indeksa.

››

Osim kupnje i prodaje dionica na New York Stock Exchangeu, ulagači traže svoj put i do Frankfurta, Pariza, Londona, pa i Ljubljane i Beograda Abacus Brokeri su se, s obzirom na sve manje volumene trgovanja na Zagrebačkoj burzi, znatnim dijelom specijalizirali za trgovanje financijskim in-

strumentima na inozemnim tržištima kapitala. "Najzastupljenija i najtrgovanija tržišta su naravno ujedno najveći svjetski financijski centri

-New York Stock Exchange, Nasdaq, AMEX, London, njemačka Xetra, Euronext u Parizu, Lisabonu i Amsterdamu. Ulagači trguju na vlastitu inicijativu,


va, niska volatilnost i slabi prometi na Zagrebačkoj svjetskih i uspješnih kompanija u regiji

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

ori 60 posto novca dioničkim tržištima ATRAKTIVNA AMERIKA

Potrošnja u kolovozu porasla više od očekivanja Osobna potrošnja u Sjedinjenim Američkim Državama u kolovozu je porasla više od očekivanja podržavši tako očekivanja Federalnih Rezervi da će se najveće svjetsko gospodarstvo nastaviti oporavljati umjerenim tempom. Upravo takve vijesti signaliziraju Hrvatima kamo trebaju gledati i ulagati novacPotrošnja je drugi mjesec zaredom porasla 0,4 posto, što je 0,3 posto više nego što su očekivali makroekonomisti koje je anketirao Bloomberg. Trend rasta potrošnje najviše odgovara maloprodajnim lancima kojima predstoji sezona blagdana. "Potrošnja se konačno stabilizirala. Ne divlja, ali barem više ne pada", rekao je za Bloomberg Sal Guatieri, stariji ekonomist u BMO Capital Marketsu.

osim kada s nama sklope ugovor o vođenju portfelja", kazao je Milovan Strniščak, predsjednik Uprave Abacusa.

Volimo i Nijemce

Inozemni promet čini 60 posto prometa dionica u Hypo banci. Oko 65 posto klijenata Hypa ulaže u zapadnoj Europi i Sjedinjenim Američkim Državama, ali kažu kako postoji i velik interes za slovensko

tržište (više od 30 posto strane potražnje) te ostale zemlje istočne Europe. "Ulagači na stranim tržištima već znaju što žele kupiti", kažu u Hypu. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, još jedne tvrtke koja se praktički specijalizirala za trgovinu u inozemstvu, kaže kako promet na domaćem i stranom tržištu varira iz mjeseca u mjesec, ali po-

sljednjih mjeseci u Momentumu oko 90 posto prometa ostvare na stranim tržištima. "Najzastupljenije je američko i njemačko tržište. Klijenti koju su već trgovali na stranim tržištima sami odabiru pojedino tržište i dionice, a oni manje iskusni najprije kontaktiraju investicijske savjetnike", rekao je Klemen. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Milovan Strniščak, predsjednik Uprave Abacus Brokera, kaže da su najzastupljenija i najtrgovanija tržišta ujedno najveći svjetski financijski centri - NYSE, Nasdaq, AMEX i Euronext snimio hrvoje dominić


tema 6-7

STAGNACIJA Iako Hrvatska privuče dva posto svih europskih tu nego turisti koji posjete EU - hrvatski turistički prihod iznosi samo

Prihod hotelijera unat rekordnom broju turis porastao samo 2 post Najbolje rezultate ove su godine ostvarili hoteli u Istri, Dalmaciji i Dubrovniku - njihov je prihod porastao 4 ili više posto, pokazuje anketa provedena među trećinom hrvatskih hotela. No, Kvarner bilježi pad 4,5 posto, a hoteli na kontinentu pali su oko 9 posto Iako sezona bilježi rast dolazaka i noćenja gostiju, domaći hotelski sektor stagnira, kako u novim investicijama tako i u rastu prihoda, upozoravaju hotelijeri. Udruga poslodavaca hotelijerstva u Hrvatskoj (UPUHH) provela je u 184 hotela – što čini 32 posto svih hotela u Hrvatskoj - tijekom kolovoza anketu koja pokazuje da su u odnosu na isto lanjsko razdoblje prihodi hotela porasli dva posto, što je ispod razine inflacije. Pritom su prihodi od smještaja i pansiona rasli tri posto, a izvanpansionski prihodi pali su dva posto. Najbolje su rezultate ostvarili anketirani hoteli u Istri, Dalmaciji i Dubrovniku (rast prihoda 4 posto i više), dok Kvarner bilježi pad 4,5 posto, a hoteli na kontinen-

tu pali su oko 9 posto. Vlasnik HUP-Zagreba Anđelko Leko smatra da je stanje u ukupnom hotelskom sektoru puno lošije od onoga predstavljenog u anketi. Na 13. kongresu hotelijera, održanom u petak u Zagrebu, kazao je da su porezi i parafiskalna opterećenja previsoki i da se Vladine mjere ne provode u potpunosti.

Popunjenost 36%

"Imamo stagnaciju neovisno o krizi", poručio je predsjednik UPUHH-a Kristian Šustar upozorivši i na nisku godišnju zauzetost turističkih kapaciteta, samo 36 posto. Prema rezultatima ankete, iskorištenost kapaciteta hotela porasla je jedan po-

sto. Pritom Istra bilježi mali pomak, hoteli u Dalmaciji i Dubrovniku bilježe rast popunjenosti od 6 do 7 posto, a Kvarner pad tri posto. Prosječne cijene porasle su dva posto, u Istri su narasle tri, a na kontinentu su pale šest posto. Iako je ministar turizma Damir Bajs poručio da je posljednje četiri godine u gradnju novih hotelskih kapaciteta uloženo 25 milijardi kuna, hotelijeri poručuju da su investicije zamrle i da treba razmišljati kako potaknuti nova ulaganja. Hotelijeri su ponovili stare boljke svoga sektora prema kojima hoteli čine samo 12 do 13 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, a u nama konkurentskim, mediteranskim zemljama na

Anđelko Leko, predsjednik Uprave HUP-Zagreb, smatra da je stanje u ukupnom hotelskom sektoru puno lošije od onog predstavljenog u anketi koja ukazuje na rast prihoda od dva posto

Damir Bajs, ministar turizma, ustvrdio je da je posljednje četiri godine u gradnju novih hotelskih kapaciteta uloženo 25 milijardi kuna

hotele se odnosi 30 do 50 posto ukupnih kapaciteta. Prema podacima Horwath Consultinga, hoteli i slični objekti imaju 18-postotni udjel u smještaju, a donose 48 posto ukupnih turističkih prihoda. Hrvatska u odnosu na konkurente zaostaje i u prihodima. Iako Hrvatska privuče dva posto od turista koji posjete Europu, oni Hrvatskoj u prosjeku donesu manju zaradu nego turisti koji posjete EU, kazao je

Jože Perić, profesor s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Naime, prema Perićevim podacima, hrvatski turistički prihod iznosi samo 0,4 posto europskoga. "Naš cilj trebao bi biti približiti financijski rezultat od 0,4 posto fizičkim pokazateljima od dva posto", kaže Perić, koji je naveo i da udjel turizma u hrvatskom BDP-u iznosi 15 do 20 posto, dok u EU turizam doprinosi BDPu oko 9,5 posto.

››

Turizam je niskoprofitabilan i investicijski nemoćan, svi prolaze bolje od onih koji rade u turizmu Joža Perić, profesor s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji  Snimio hrvoje dominić

Smanjite PDV

"Naš se turizam umorio i usporio, više nije pokretač razvoja. Turizam je niskoprofitabilan i investicijski nemoćan, svi prolaze bolje od onih koji rade u turizmu", kazao je Perić. Uzroke niske profitabilnosti hotela vidi u nepovoljnom tečaju kune i visokom PDV-u koji smanjuju konkurentnost domaćem tu-


skih turista, oni Hrvatskoj u prosjeku donesu manju zaradu samo 0,4 posto europskoga

natoč rista osto

STAGNACIJA I BEZ KRIZE Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistre i predsjednik UPUHH-a, kazao je kako je u hotelijerstvu stagnacija neovisno o krizi, dok je premijerka Jadranka Kosor hotelijerima rekla kako imaju potporu Vlade te da ima još prostora za bolje rezultate Snimio saša Ćetković

rizmu. Ujedno poručuje da u takvim uvjetima najbolje prolaze telekomi, banke i veliki trgovački lanci koji isisavaju domaću potrošnju. "Normalno bi bilo da država postavi normalne i poticajne makroekonomske uvjete u kojima bi se izdvojila dobra od loših poduzeća. Ali stvari su naopako postavljene pa se politika mora petljati u gospodarstvo odlučujući što će i koga podupirati", kazao je Perić. Vladi je predložio da u 2011. godini izjednači PDV u turizmu s drugim mediteranskim zemljama i da prepolovi PDV za inpute hrvatskog podrijetla koji ulaze u turizam, što bi ujedno bio stimulans domaćoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Iako je premijerka Jadranka Kosor na kongresu poručila da će razmotriti prijedloge hotelskog sektora za dodatnim smanjenjem parafiskalnih nameta i neporeznih davanja, na novinarsko je pitanje odgovorila da se zasad ne razmišlja o smanjenju PDV-a u turizmu ili na hranu i piće. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010


dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

UTJECAJ NA SUD

petak da je u Osijeku uhieno pet osoba i da je utvreno da se formirala grupacija koja je pokušala utjecati na presudu, odnosno lanove Vrhovnog suda. Saborski zastupnik HDSSB-a Ivan Drmi sino je nakon obavijesnog razgovora u osjeko-baranjskoj Policijskoj upravi rekao da je dao dodatne informacije glede kaznene prijave koju je ljetos podnio. Na razgovoru u policiji juer je bila i Sanja Marketi, zamjenica glavnog urednika Glasa Slavonije, koja je takoer otišla kui. H

Tadi priveden pa odmah pušten Osijek. Direktor Osijek Koteksa Drago Tadi, koji je u petak priveden nakon pretresa njegova stana u vezi s kriminalistikim istraživanjem pokušaja utjecaja na presudu Branimiru Glavašu, u subotu je pio kavu u centru Osijeka, izjavivši novinarima kako misli da protiv njega nije podignuta kaznena prijava. Ravnatelj policije Oliver Grbi rekao je u

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

ŠTRAJK U KAMENSKOM

Josipovi radnicama obeao pomo

Zagreb. Radnice tekstilne tvornice Kamensko, koje od srijede štrajkaju tražei isplatu pet zaostalih plaa, u subotu je posjetio predsjednik Ivo Josipovi, a svoj je dolazak najavila i premijerka Jadranka Kosor. Josipovi je obeao iskoristiti svoju politiku poziciju i alarmirati nadležne državne insti-

tucije. Trgovaki sud u Zagrebu pokrenuo je predsteajni postupak za Kamensko na zahtjev britanskoga vjerovnika koji potražuje sto tisua kuna, a roište o pokretanju steaja bit e 12. listopada. Time su u drugi plan pala potraživanja radnica koja dosežu 7,5 milijuna kuna. One su još 10. kolovoza tražile otvaranje steaja. Radnice u ponedjeljak nastavljaju sa štrajkom i prosvjednim šetnjama, a Centar za socijalnu skrb poeo im je isplaivati tisuu kuna jednokratne pomoi. M. G.

Građani na kraju 2009. bogatiji za 4 mlrd. kuna FINANCIJSKA IMOVINA RH UKUPNO

Nefinancijska poduzea

Financijska poduzea

Opa država

Stanovništvo i neprof. inst. koje služe stanovništvu

2009.

2008./2009.

2009.

2008./2009.

2009.

2008./2009.

2009.

2008./2009.

2009.

2008./2009.

Imovina

1.483,88

2,10%

339,04

0,36%

604,70

5,56%

237,37

-1,42%

302,77

0,30%

Obveze

1.800,00

2,88%

816,34

2,81%

623,31

5,31%

224,07

-0,06%

136,29

-2,26%

Neto imovina

-316,13

U mlrd. kuna

-477,30

19,85

mlrd. kuna poveane su neto financijske obveze države, poduzea i stanovništva u RH u 2009.

21,07

-18,61

mlrd. kuna poveane su neto financijske obveze nefinancijskih poduzea u 2009..

0,45

mlrd. kuna smanjila su neto financijske obveze financijska poduzea u 2009.

13,30

166,49

3,28

mlrd. kuna smanjila je neto financijsku imovinu opa država u 2009.

Izvor: HNB

4,06

mlrd. kuna poveali su neto financijsku imovinu stanovništvo i neprofitne organizacije koje služe stanovništvu u 2009.

PODUZEA POVEALA ZADUŽENOST Neto financijska imovina graana na kraju 2009. godine porasla je 2,5 posto, na 166 milijardi kuna, a hrvatske tvrtke bile su u neto minusu od 477,3 milijarde kuna Hrvatski graani i neprofitne institucije bili su prema stanju svojih financijskih rauna na kraju 2009. godine dva i pol posto bogatiji nego godinu prije, pokazuju u petak objavljeni podaci Hrvatske narodne banke o financijskim raunima hrvatskih graana, tvrtki te središnje i lokalne države i banaka. Neto financijska imovina stanovništva i neprofitnih organizacija iznosila je na kraju 2009. godine 166,48 milijuna kuna. Vrijednost dionica koje su držali graa-

ni porasla je na 70 milijardi kuna ili 2,14 posto na kraju 2009. u odnosu na 2008. godinu.

Sve više zaduženi

No, kada se zbroji ukupna imovina Republike Hrvatske, odnosno svih njezinih sektora obuhvaenih statistikom, od graana, središnje i lokalne države preko tvrtki do banaka i osiguravatelja, mirovinskih i socijalnih fondova, Hrvatska je u neto minusu od 316,12 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2008.

godine, neto minus vei je 6,70 posto. Ukupna financijska imovina hrvatskih tvrtki, iskljuivši banke i financijske i kvazifinancijske institucije, iznosila je na kraju 2009. godine 339,03 milijarde kuna, a njihove su obveze premašivale 816,3 milijarde kuna, pa je tako neto financijska imovina hrvatskih tvrtki bila u minusu 477,3 milijarde kuna, 4,62 posto veem nego na kraju 2008. godine. Financijska imovina banaka, ukljuujui središnju banku, ostale banke, finan-

cijske posrednike, društva za osiguranje i mirovinske fondove, iznosila je na kraju 2009. godine 604,7 milijardi kuna, 5,6 posto više nego na kraju 2008. godine. Za 5,3 posto porasle su obveze tih institucija, ali je rast imovine bio znaajniji od rasta obveza, pa je neto minus pao 2,37 posto, na 18,61 milijardu kuna.

Banke u plusu

Središnja je pak banka na kraju 2009. godine bilježila negativnu neto financijsku

imovinu u visini 3,05 milijardi kuna, zbog skoka financijskih obveza od 16,8 posto, na 79,07 milijardi kuna, a ukupna je imovina iznosila 76,01 milijardu i porasla je 13,4 posto u odnosu na kraj 2008. godine. Neto financijska imovina banaka na kraju 2009. godine iznosila je 2,33 milijarde kuna, nakon rasta financijskih obveza na 394,13 milijardi kuna i rasta financijske imovine 3,1 posto, na 396,46 milijardi kuna. Josip Jagi


dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

BIVĹ I MINISTAR

'Nije bilo niĹĄta sporno s Fimi-medijom'

Zagreb. HDZ-ov zastupnik Berislav Ronevi izjavio je u petak da je za njegova mandata ministra unutarnjih poslova MUP nastavio suraivati s Fimi-medijom, da je u tom poslovnom odnosu realizirano oko etiri od ugovorenih sedam milijuna kuna te da u tom poslu ni on ni sluĹžbe koje su ga ugovarale nisu

vidjeli niĹĄta sporno. "Da je neĹĄto bilo sporno, vjerojatno ljudi koji su u postupku donoĹĄenja odluke ne bi to potpisali ili bi skrenuli pozornost na to", rekao je Ronevi novinarima u Saboru, koje je zanimalo je li i kako MUP za njegova mandata suraivao s Fimi-medijom. Ronevi je negirao da je MUP dobivao bilo kakve naloge da mora poslovati s Fimi-medijom, istaknuvĹĄi da je, kada je doĹĄao na elo tog ministarstva, ono ve imalo od ranije (iz 2006.) potpisan

okvirni ugovor s tom agencijom te da se na temelju njega i nastavilo suraivati. Negirao je da je Ministarstvo obrane, kojemu je takoer bio na elu, poslovalo s Fimimedijom. Na zagrebakom Županijskom sudu danas e se nakon gotovo tromjesene stanke nastaviti suenje Roneviu kao bivťem ministru obrane i njegovu pomoniku Ivi Baiu optuŞenima da su nabavom vojnih kamiona proraun oťtetili za 10 milijuna kuna. H

BERISLAV RONÂťEVI: Suradnja MUP-a s Fimimedijom naslijeena SNIMIO HRVOJE DOMINI

Bunić: Kosovo će nam biti regionalni centar NOVA TVORNICA Zajedno s kosovskim partnerom Zagorje Tehnobeton uloŞio je 5,2 mil. eura u tvornicu na Kosovu, a s tog trŞiťta oekuje lakťe pozicioniranje u Albaniji i Makedoniji Komentirajui otvaranje nove tvornice Zagorje Tehnobetona u Mitrovici na Kosovu, u koju su zajedno s tvrtkom Burimi uloŞili 5,2 milijuna kuna, generalni direktor tvrtke Miroslav Buni istie kako su na tom trŞiťtu prisutni viťe od dvije godine.

TeĹĄko udruĹživanje

"Kosovo nam postaje regionalni centar i za Albaniju i Makedoniju, jer tu e se, kao i u Srbiji, dogaati isti procesi koji su se dogaali i kod nas, poput stranih ulaganja i onih u infrastrukturne projekte", istie generalni direktor Zagorje Tehnobetona. Rije je o prvom hrvatskom ulaganju u proizvodne pogone na Kosovu. "esto se govori da su se hrvatski graditelji dokazali doma, pa sada trebaju ii u inozemstvo gdje ima viĹĄe posla. Lako je to rei, ali dosta teĹĄko ostvariti, pogotovo

samostalno kada su u pitanju veliki projekti. Stoga se govori i da bi se hrvatski graditelji trebali organizirati u konzorcij i zajedniki nastupiti. No, premda to apsolutno podrĹžavam, ne znam koja bi to snaga i organizacija trebala biti da nas poveĹže da bez fige u dĹžepu idemo zajedno u neki veliki projekt u inozemstvu", upozorava Buni.

Pouka iz Izraela

"Vremena su takva da se ne mogu ekati dogovori. Kod nas je jedno vrijeme bio graevinski bum, osobito drĹžavnih projekata u niskogradnji, a onda je doĹĄlo do naglog smanjenja, pa i zastoja. No joĹĄ prije procijenili smo da e doi do pada investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj, neovisno o krizi, koja je samo ubrzala taj proces u velikoj mjeri. Stoga smo se joĹĄ prije nekoliko godina poeli pripremati za strana trĹžiĹĄta, ali u onoj mjeri u kojoj moĹžemo

REZANJE VRPCE Riza Haziri iz opine Mitrovica, veleposlanik Zlatko Kramari, suvlasnik kosovske tvornice Mustafa Fazliu i direktor Zagorje Tehnobetona Miroslav Buni ARHIVA BUSINESS.HR

PRESELJENJE

"Iz Dugog Rata otiĹĄli smo jer nam je sindikat presjekao struju"

Postrojenje tvornice koje je sada na Kosovu bilo je u Dugom Ratu, gdje je Zagorje Tehnobeton godinama proizvodio betonske stupove i druge proizvode za elektroprivredu, a za tu proizvodnju nije mogao koristiti elektrinu energiju od HEP-a! "Struju nam je iskljuio joĹĄ uvijek nepoznati poinitelj. Stoga je naĹĄa proizvodnja dugo vremena iĹĄla uz pomo agregata za proizvodnju

samo organizirati, odnosno u mjeri u kojoj moĹžemo sami preuzeti rizike za izlazak na ta trĹžiĹĄta. Odluili smo se za realizaciju projekata u kojima smatramo da smo ovladali tehnologijom, koji su takvih veliina da u sluaju

elektrine energije. Na to su nas prisilile okolnosti i Nezavisni sindikat koji je odluio da na prostoru bivĹĄih Ferolegura treba osujetiti svaku proizvodnju, pa tako i naĹĄu. Meutim borili smo se koliko smo mogli. Vrlo sam ponosan na to, kao i na Dugoraane koji su radili u Zagorje Tehnobetonu do preseljenja postrojenja na Kosovo", kazao je direktor Tehnobetona Miroslav Buni.

da neĹĄto krene po zlu to nee poljuljati tvrtku. A ako krene dobro, idemo s veim projektom. Naime, poueni smo iskustvom u Izraelu i bilo bi apsurdno da ozbiljna tvrtka ponovi istu greĹĄku. Dakle, otpada megalomanski pristup

tipa 'posao stoljea'", veli Buni, posebno napominjui kako im je jako zanimljiva i Srbija, kao druga cjelina, gdje je u realizaciji ve jedan projekt, i to u Mladenovcu kraj Beograda. Ivica Kruhoberec


ZA 15 GODINA ZATVORA

Uskok Barišia tereti za 40 milijuna kuna Zagreb. Bivšeg šefa carine i rizniara HDZ-a Mladena Barišia Uskok sumnjii da je iz državnih tvrtki i ministarstava u korist tvrtke Fimi-media svoje prijateljice Nevenke Jurak "izvukao" ak etrdesetak milijuna kuna, zbog ega mu, doe li do suenja, prijeti kazna i do 15 godina zatvora.

Uskok sumnja da je fiktivnim i unaprijed dogovorenim javnim natjeajima Fimi-media zaradila etrdesetak milijuna kuna, potvrdio je sudac istrage Krešimir Devi, ne želei otkriti toan iznos koji tužitelji navode u opsežnom istražnom nalogu. Nakon što se afera Fimi-media poela raspletati uhienjem Nevenke Jurak i njene suradnice Anite Lonar Papeš sredinom kolovoza Uskok je izvijestio da je njihova nezakonita zarada iznosila oko 16,5 milijuna kuna. H

POLJOPR. KOMORA

'Tradicionalni proizvodi izvan standarda i u EU'

MLADEN BARIŠI, bivši šef carine i rizniar HDZ-a FOTO KONJEVI/CROPIX

Zagreb. Hrvatska poljoprivredna komora traži da se preispita odluka o zabrani prodaje tradicionalnih mlijenih proizvoda na otvorenim štandovima tržnica, koja se primjenjuje od 4. listopada. Sanitarna inspekcija propisala je da se sir i vrhnje moraju držati u hladnjacima, koje e morati nabaviti tržnice, a prodavaice e pla-

ati troškove struje i najma. U HPK smatraju da je rije o primjeni dijela propisa koji nisu usklaeni sa zakonodavstvom EU. "Uništavamo svoje posebnosti i štetimo obiteljskim gospodarstvima uz malu uslugu krupnom kapitalu", kažu. Napominju da e sir i vrhnje nametanjem novih standarda izgubiti karakteristiku tradicionalnog proizvoda. Istiu da odluka EU komisije br. 509/2006 tradicionalne proizvode izdvaja iz standarda o hrani ako nije dokazana opasnost po zdravlje. M. G.

REPROGRAM KREDITA I OPROST ZATEZNIH KAMATA

Čobanković otpisuje do 60% duga seljacima Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da e svi korisnici kredita koje je odobrilo Ministarstvo moi sklopiti nagodbu ili reprogramirati kredit po povoljnijim uvjetima koji ukljuuju otpis svih zateznih kamata te 40 do 60 posto popusta na preostali dug. Odluku o reprogramu OGLAS

kredita za poljoprivrednike donijela je Vlada 9. rujna, a ona se odnosi na preostali dospjeli, a nenaplaeni kreditni dug koji danas iznosi oko 350 milijuna kuna. U ukupnim potraživanjima prema korisnicima kredita znatan udjel ine zatezne kamate koje e tom odlukom

biti u cijelosti otpisane. Korisnici koji dug otplate jednokratno imat e pravo i na 60 posto popusta na preostali dug. Druga opcija je da dužnik prihvati reprogram kredita maksimalno do deset godina uz mogunost jedne godine poeka. I u tom se sluaju otpisuju

zatezne kamate i odobrava se popust od 40 posto na preostali dug. Iz Ministarstva podsjeaju da je njihov ukupni kreditni plasman namijenjen razvitku i obnovi poljoprivrede od 1991. do 2006. godine iznosio 850 milijuna kuna, tj. 16.540 kreditnih partija. Kreditni

dužnik nagodbu ili reprogram kredita može realizirati podnošenjem zahtjeva poslovnoj banci koja obavlja mandatne poslove u ime Ministarstva. Zahtjev mogu podnijeti i dužnici kojima je kredit otkazan ili je podignuta tužba zbog neredovite otplate. M. G.


dogaaji 12-13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

SEOSKI TURIZAM

Novi objekti gospodarstva 'Srce prirode'

Ribnik. Seosko gospodarstvo Srce prirode obitelji Srakovi u petak je u Gorici Lipnikoj sveano otvorilo nove turistike objekte kojima su poveani smjeĹĄtajni kapaciteti tog gospodarstva te je ono obogaeno novim sadrĹžajima. U to je seosko imanje unatrag tri godine uloĹženo oko

750 tisua eura, od ega je oko 300 tisua eura kreditno zaduĹženje, kazao je Ivan Srakovi. Turistiko seosko gospodarstvo Srce prirode u novim je objektima dobilo 24 nova leĹžaja pa sada ima ukupno 40 leĹžajeva, a dobilo je i viĹĄe popratnih sadrĹžaja, kako vezano uz gastronomiju, tako i sportskih sadrĹžaja. Sveanosti otvorenja na gospodarstvu "Srce prirode" prisustvovali su i potpredsjednik Sabora Josip FriĹĄi i potpredsjednik Vlade i mini-

star ruralnog razvoja, ĹĄumarstva i vodnog gospodarstva BoĹžidar Pankreti. Prije tri godine u Hrvatskoj je bilo registrirano samo nekoliko desetaka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a danas ih je viĹĄe od 300, kazao je FriĹĄi. Obitelj Srakovi uz gospodarstvo Srce prirode ima i hotel Korana u Karlovcu, a lanovi te obitelji istiu kako surauju s proizvoaima dobrih domaih proizvoda, primjerice sira, vina, voa i povra s tog podruja. H

IVAN SRAKOVÂťI, vlasnik hotela Korana i seoskoga gospodarstva Srce prirode SNIMIO HRVOJE KNEZ

Tondach: Sređeno trŞiťt spustilo bi cijenu plina Cijene prirodnog plina za industriju (eura/GJ) Potroťnja izmeu 10.000 i 100.000 GJ godiťnje H2/09, H1/10, Švedska 12,6113 12,2588 Slovenija 9,6100 10,5315 Luksemburg 10,0300 10,2600 Njemaka 9,6100 10,1000 Hrvatska 7,4349 9,4505 Slovaka 8,9090 9,1060 Nizozemska 10,3890 8,9580 Litva 7,5535 8,9116 eťka 7,5594 8,5587 Poljska 8,3585 8,4008 Finska 8,0000 8,4000 Estonija 6,3861 8,0011 Belgija 8,5000 7,9300 Irska 7,3100 7,8300 Španjolska 7,5283 7,7023 Portugal 7,2239 7,6200 Letonija 7,6863 7,1726 Bugarska 5,9566 6,6622 Rumunjska 5,9288 6,1916 Velika Britanija 5,8206 5,9426

JOĹ MALO SKUPLJE Iako e listopad donijeti najblaĹže poskupljenje plina ove godine, njegova cijena, po kojoj je Hrvatska peta u Europi, ozbiljno ugroĹžava poslovanje poduzetnika. U Tondachu kaĹžu kako su na 'rubu opstanka' te kako bi plin - ija se cijena gotovo udvostruila od kraja 2009. - morao pojeftiniti 20 do 30 posto Ovoga se mjeseca u Ini ne oekuju znatnije promjene cijene plina za opskrbljivae i poduzetniĹĄtvo na distribucijskom sustavu, a nesluĹžbeno se doznaje da bi ta cijena mogla porasti od jedan do najviĹĄe etiri posto, ovisno o ugovoru distributera s Prirodnim plinom. Ĺ toviĹĄe, nesluĹžbeno doznajemo da je u Plinari Pula plin za poduzetniĹĄtvo ak pojeftinio za 4 lipe po prostornom metru ili 1,5 posto.

Intervencija Vlade

To bi u ovoj godini bilo najmanje poskupljenje Inine dobavne cijene plina za poduzetniĹĄtvo na distribucijskom sustavu i izravno na transportnom sustavu. Plin je u sijenju i poetkom travnja poskupio oko 20 posto, a poetkom srpnja uslijedilo je tree poveanje, i to 15 posto, te je cijena poveana s oko 1,3 na 2,3 kune. Ipak, gospodarstvo se nee utjeĹĄiti blagim rastom cijene plina jer

ve mjesecima upozoravaju na svoju neizdrĹživu situaciju i pozivaju Vladu da posegne za zakonskom mogunoĹĄu da do idueg kolovoza intervenira u cijene plina za velike kupce. Mladen Koprek, direktor Tondacha, ije tvornice u Bedekovini i akovu pri punom kapacitetu troĹĄe 15 milijuna prostornih metara plina godiĹĄnje, kaĹže za Business.hr da tvrtka uslijed pada u graevinskom sektoru i velikog rasta cijene plina ve sada nije konkurentna na trĹžiĹĄtu i od poetka godine biljeĹži gubitke. "Treba nam 20 do 30 posto niĹža cijena plina, a ini se da to ne moĹžemo dobiti jer trĹžiĹĄte nije sreeno. Na rubu smo opstanka. Od nas se stalno zahtijeva da u poslovanju baratamo s konkretnim parametrima, no mi ne moĹžemo planirati svoje troĹĄkove. Lani nas je zaskoila naknada za eksploataciju mineralnih

sirovina, a ove su godine cijene plina rasle svakih nekoliko mjeseci", kaĹže Koprek, koji u petak takoer nije dobio informaciju o promjeni cijene plina, kao ni, primjerice, distributer plina Brodoplin. Koprek pak prognozira da Inina tvrtka Prirodni plin nee dobiti konkurenciju prije kraja idue godine. Prema cijeni plina za manje i srednje industrijske poduzetnike, koji troĹĄe izmeu 300.000 i tri milijuna prostornih metara plina godiĹĄnje, Hrvatska je po visini cijene plina u prvoj polovini ove godine dospjela na visoko peto mjesto meu 20 europskih zemalja.

PolugodiĹĄnji skok

Pokazali su to posljednji podaci Eurostata objavljeni sredinom rujna, koji demantiraju brojne tvrdnje prodavatelja plina Ine da je plin u Hrvatskoj daleko podcijenjena roba


'TIME OUT ZAGREB'

Zagrebaka turistika iPhone aplikacija

Zagreb. Turistika zajednica Grada Zagreba predstavila je u petak novu aplikaciju za mobilni ureaj iPhone koja pod nazivom "Time Out Zagreb" prikazuje zagrebake atrakcije, kulturno i povijesno naslijee s osnovnim znamenitostima, gastronomiju... Aplikacija je svim korisnici-

iĹĄte a MLADEN KOPREK, direktor Tondacha FOTO MIDZOR/CROPIX

u odnosu na susjedne zemlje. Plin za industriju u Hrvatskoj stajao je u prvoj polovini godine 2,3 kune po prostornom metru. Podaci pokazuju da je u prvoj polovini godine plin za tu najbrojniju grupu industrijskih korisnika poskupio ak 27%, ĹĄto je gotovo rekordno poskupljenje u odnosu na promatrane zemlje u kojima je cijena plina uglavnom iĹĄla gore, ali ne tako mnogo kao u Hrvatskoj. Istodobno je u nekim zemljama plin ak pojeftinio. Skuplji plin prema dostupnim Eurostatovim podacima plaaju Ĺ vedska, Slovenija, Luksemburg i Njemaka. Industrijski plin jeftiniji je u Slovakoj, Nizozemskoj, Litvi, eĹĄkoj, Poljskoj, Finskoj, Estoniji, Belgiji, Iskoj, Ĺ panjolskoj, Portugalu, Letoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Velikoj Britaniji. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

ma dostupna 'off-line', bez troĹĄkova roaminga, a moĹže se preuzeti bilo kada i bilo gdje. Uz detalje turistike i druge ponude Zagreba koji ga ine drukijim od ostalih europskih gradova, u sklopu aplikacije korisnicima se nudi i interaktivna mapa Zagreba, gdje svatko moĹže kreirati svoj itinerer, pregledavati fotografije i druge mogunosti. Iz zagrebake Turistike zajednice istiu i da je ta aplikacija potpuno besplatna za preuzimanje i koriĹĄtenje. H

ULOŽILI 6,5 MIL. KN

Agro-Promes otvorio objekt za tov svinja

PETAR ÂťOBANKOVI ministar poljoprivrede SNIMIO SAĹ A ETKOVI

VaraĹždin. Ministar poljoprivrede Petar obankovi u petak je u Kelemenu otvorio novi objekt za tov svinja tvrtke Agro-Promes iz Svetog Ivana Zeline, kapaciteta 1480 tovljenika u turnusu. Novi je objekt sastavni dio kompleksa Farma Kelemen tvrtke Agro-Promes. Kapacitet tri objekta je 5500 tovlje-

nika u turnusu, a vrijednost investicije u objekt otvoren u petak je ĹĄest i pol milijuna kuna. Stjepan Trcak, vlasnik tvrtke koja danas s kooperantima ima 23.000 tovljenika u turnusu, naglasio je da su krizu iskoristili kao vrijeme za ulaganje u razvoj i za pronalazak novih trĹžiĹĄta te da spremno doekuju ulazak u Europsku uniju. "Nije najbolje vrijeme za svinjogojstvo, ali jest za stvaranje pretpostavki za njegov razvoj", rekao je na otvorenju ministar obankovi. H

ZASAD NEMA OTKAZA

Ina zakljuÄ?ila prodaju Crobenza Lukoilu Lukoil je zakljuio preuzimanje Crobenza, ime je broj benzinskih postaja poveao sa 22 na 36 te tako postao peti po veliini lanac u zemlji. Do kraja godine nove postaje poslovat e pod imenom Crobenz/Lukoil, a dogodine planiraju provesti rebranding Ina je u petak 1. listopada obavijestila Zagrebaku burzu da je zavrĹĄena transakcija prodaje stopostotnog vlasniĹĄtva u Crobenzu hrvatskoj podruĹžnici ruske kompanije Lukoil. Prodaju te tvrtke vodio je povjerenik Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja jer je poniĹĄtena prvobitna odluka kojom je Mol namjeravao prodati Crobenz slovakom Slavia Capital Fondu. Ina je s Lukoilom 21. srpnja sklopila kupoprodajni ugovor, a suglasnost za kupoprodaju krajem srpnja dala je i Agencija, koja je dala i potrebno dopuĹĄtenje za koncentraciju Lukoila i Crobenza.

za poveanje efikasnosti tvrtke dok se ne postigne optimalna razina poslovanja", kaĹže Nikolai Ivikov, glavni direktor Lukoila Croatia, za Business.hr. Na pitanje hoe li biti kakvih promjena u broju zaposlenih kojih u Crobenzu ima 185, Ivikov odgovara da se trenutano ne planira smanjenje broja zaposlenika na benzinskim postajama i dodaje da e Crobenz nastaviti s redovnim poslovanjem. Lukoil Croatia trenutano raspolaĹže s 22 vlastite benzinske crpke, a akvizicijom Crobenza maloprodaja e narasti za joĹĄ 14 crpki koliko ih je u vlasniĹĄtvu Crobenza. Tom je transakcijom izrastao

novi, jaki maloprodajni lanac, peti po veliini u Hrvatskoj koji bi mogao znatno zaoĹĄtriti konkurenciju na domaem trĹžiĹĄtu, pogotovo ako se zna kako je rije o podruĹžnici velike ruske multinacionalne kompanije koja se nee zadovoljiti petim mjestom na trĹžiĹĄtu.

Cijena 20 mil. kn

Cijena koju je Lukoil platio za Crobenz nije poznata, no nagaa se da su Rusi za sada ve bivĹĄu Ininu tvrtku ponudili viĹĄe od dvadeset milijuna kuna. Prodaja Crobenza, koja je zapoela joĹĄ proĹĄle godine, bila je prilino uzbudljiva. Osim Lukoila, za Crobenz

su u drugom krugu bili zainteresirani i slovenski Petrol te slovaki fond Slavia Capital. I dok su Slovenci ponudili samo dva milijuna kuna, slovaka ponuda je bila puno izdaĹĄnija, ali je ocijenjeno da ta tvrtka nije uspjela kvalitetno dokazati da ima dovoljno znanja i iskustva da unaprijedi poslovanje Crobenza. Nakon ĹĄto su shvatili kako je njihova ponuda od dva milijuna kuna premala, iz slovenskog Petrola pokuĹĄali su ponovo ui u igru za Crobenz s novom ponudom. Meutim, ponuda od pet milijuna eura odbijena je iz proceduralnih razloga. Nina Domazet

nina.domazet@business.hr

NAJVEI LANCI BENZINSKIH POSTAJA Rang Broj postaja Tvrtka

1. 2. 3. 4. 5.

424 Ina 78 Petrol 61 OMV 43 Tifon 36 Lukoil Croatia/Crobenz

OĹĄtrija konkurencija

"Tijekom 2010. godine kompanija e poslovati pod brendom Crobenz/Lukoil. Krajem ove i poetkom idue godine postupno e se provoditi implementacija standarda kompanije Lukoil u tvrtku Crobenz. U sljedeoj godini provest e se rebranding i paralelno e se poduzeti mjere

NIKOLAI IVÂťIKOV, glavni direktor Lukoila Croatia, kaĹže kako sljedee godine planiraju 'mjere za poveanje efikasnosti tvrtke' SNIMIO HRVOJE DOMINI


dogaaji 14-15 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

INOVACIJE

Iako su priznali da im je u razvoja proizvoda koristila financijska pomo Poslovnoinovacijskog centra Hrvatske (BICRO), smatraju ju je nedostatnom, posebice u fazaZagreb. Nedostatna sredstva ma proboja tvrtki na inotržišta. kojima se potiu novi proizvodi "U Hrvatskoj se razvoj novih kao i nedovoljno prepoznavaproizvoda financira iz obrtnih nje ulaganja u inovacije na drsredstva i kredita, a toga nema žavnoj razini glavni su problemi nigdje na svijetu", kazao je koji mue inovativne tvrtke, re- Zvonko Viduka, direktor tvrtkli su predstavnici poduzetni- ke Altpro. kih tvrtki na okruglom stolu "Fi- Lakše je dobiti referencu u nanciranje razvoja inovacija" inozemstvu nego u Hrvatskoj, održanom u petak u sklopu saj- upozorio je. ma inovacija ARCA. Direktor tvrtke Banko Aljoša

Finsku za uzor u ulaganje u razvoj proizvoda

Boškovi naglasio je važnost suradnje znanstvenih institucija i sveuilišta s poduzetnicima, a Ivo Friganovi, direktor programa Razum iz BICRO-a, kazao je da ulaganje u razvoj novih proizvoda i inovacija jami siguran povrat sredstva kroz kumulativne poreze koje e uspješni proizvodi vratiti državi. "U razvijenim gospodarstvima poput Finske na jedna uloženi euro u nove proizvode može se oekivati povrat 20 eura u obliku poreza", rekao je Friganovi. H

IVO FRIGANOVI, direktor programa Razum iz BICRO-a SNIMIO HRVOJE DOMINI

Pregovori u Sloveniji pr prijevoznici ne očekuju ŠTRAJK NA GRANICI Iako slovenski prijevoznici zahtijevaju odštetu zbog izgubljenog posla uslijed štrajka slovenskih carinika, šanse za to gotovo su nikakve, kaže Marijan Banelli iz Udruženja hrvatskih cestovnih prijevoznika Pahorova vlada i slovenski sindikati državnih i javnih službi, koji su stupili u štrajk zbog dvogodišnjeg zamrzavanja plaa i drugih dokidanja njihovih prava koja su dio paketa mjera fiskalne konsoli-

dacije Slovenije, unato najavama prošloga se etvrtka nisu uspjeli dogovoriti ni nakon deset sati, pa je štrajk nastavljen i tijekom vikenda. Pregovori e se nastaviti danas, u ponedjeljak. Budui da u štrajku sudjeluju i slovenski carinici, za njegov su prekid zainteresirani i hrvatski autoprijevoznici

MARIJAN BANELLI, predsjednik Udruženja hrvatskih cestovnih prijevoznika SNIMIO SAŠA ETKOVI

PROTUPRIJETNJA Slovenski prijevoznici zaprijetili su da e blokirati Luku Koper ako carinici i granini policajci uskoro ne prekinu bijeli štrajk FOTO GORŠI/CROPIX

jer zbog dugih ekanja na granici i temeljitih carinskih kontrola na svim slovenskim cestama gube oko etvrtinu prihoda.

Blokada luke

Predsjednik Udruženja hrvatskih cestovnih prijevoznika Marijan Banelli nije sretan što štrajk nije prekinut, no kako "nemamo baš velikog izbora, moramo šutjeti i trpjeti". Hrvatski e autoprijevoznici pretrpjeti velike štete, kaže Banelli, no

najvei e gubitnici biti njihovi slovenski kolege koji su poeli glasno postavljati pitanje odštete, ali su kao protumjeru najavili da e blokirati Luku Koper ako carinici ne odustanu od usporenog i temeljitog obavljanja svojega posla kojemu su pribjegli primjenjujui metodu bijeloga štrajka. O prijetnji slovenskih kolega da e blokirati Luku Koper, Banelli kaže da je potez oajnika, a smatra i da ne mogu raunati ni na

odštetu, kao ni hrvatski autoprijevoznici jer ona je eventualno mogua ako je štrajk nezakonit. Osim što bi na sudovima teško bilo dokazati eventualnu nezakonitost štrajka, upitno je i od koga bi se odšteta mogla naplatiti. Podsjea i da je nemogue utjerati odštetu i kad pojedini europski autoprijevoznici prosvjedujui blokiraju ceste i izazovu kaos u prometu. Zato zakljuuje da i hrvatskim autoprijevoznicima


STATISTIKA

U kolovozu 6,5% manje zaposlenih u industriji

Zagreb. Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriji u kolovozu je bio isti kao u srpnju, a u odnosu na kolovoz prošle godine smanjen je 6,5 posto, dok je proizvodnost rada u industriji u prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje lani porasla 6,4 posto, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Broj zaposlenih u kolovozu na godišnjoj je razini najviše smanjen u preraivakoj industriji 6,9 posto. U rudarstvu i vaenju bilo je 6,1 posto manje zaposlenih, a u opskrbi elektrinom energijom 2,3 posto manje. Meu djelatnostima preraivake industrije broj zaposlenih pao je više od 20 posto u tri djelatnosti - u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka (24,6%), u proizvodnji tekstila (21,7%) te u proizvodnji metala (20,1%). H

propali, ju odštete

preostaje jedino nada da e se slovenska vlada i sindikati državnih i javnih službenika dogovoriti, jer jedina im je alternativa umjesto preko Slovenije krenuti preko Maarske.

Kritike 'privatnika'

No, taj je put dulji i skuplji, a maarski carinici još su uvijek skloni utjerivati osobni "hara" od deset do pedeset eura za "redovni" prolaz preko maarske granice. Tko ne plati, i na maarskoj

e se granici naekati, kaže Banelli. I Banelli se slaže da dodatnu "zanimljivost" štrajku slovenskih državnih i javnih službenika daje rasplamsavanje zasad verbalnog sukoba izmeu zaposlenih u privatnom i javnom sektoru, koji i u Sloveniji godinama tinja, a sada se zaoštrava. Jer, osim slovenskih autoprijevoznika koji zbog štrajka trpe izravne štete, nezadovoljstvo štrajkom dijela državnih i javnih službenika sve glasnije iskazuju i drugi zaposlenici u privatnom sektoru kojima su zbog krize smanjivane plae i dijeljeni otkazi, pa sve teže razumiju zaposlene u javnom sektoru koji štrajkom i njima nanose štetu zato što ne pristaju na dvogodišnje zamrzavanje plaa iako ih redovito primaju i imaju osigurana radna mjesta. U Hrvatskoj je, smatra Banelli, ta vrsta sukoba zaposlenih u privatnom i javnom sektoru još u povojima, ali pitanje je vremena kad e se i kod nas poeti dogaati, jer s obzirom na razvoj gospodarske situacije nitko ne može predviati razvoj dogaaja, a onda ni u kojem e se pravcu i kojim intenzitetom i društveni konflikti poeti dogaati. Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS


dogaaji

SINDIKAT 3. MAJA

'A-tec zaduĹžen poput naĹĄe brodogradnje'

16 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

3. MAJ Ne dobiju li jamstva Vlade, sindikat najavljuje prosvjed ARHIVA BUSINESS.HR

Rijeka. Predsjednica Radnikog vijea brodogradiliĹĄta 3. maj Nada Jelini-Starevi upozorila je na presici u petak na financijske dubioze austrijskog konzorcija A-tec, potencijalnog kupca rijekog brodogradiliĹĄta. Rezultati analize provedene u 3. maju o financijskom stanju A-teca upuuju na to da se vlasnik Mirko Ko-

vats previĹĄe zaduĹžio, rekla je Jelini-Starevi. Dionice Ateca izdane su 2006. - poetna cijena bila je 26 eura, idue godine popela se na 50 eura da bi u etvrtak iznosila samo 6,7 eura. Od 2006. do danas tvrtka ne isplauje dividendu, ve novac prebacuje u zadrĹžanu dobit. A-tec je 2008. uzeo sindicirani kredit od 14 banaka na 700 milijuna eura, a u kolovozu 2010. reprogramirao ga je na 795 milijuna eura. U studenome tvrtki na naplatu dolaze obveznice u iznosu od 92 milijuna eura, a Kovats namje-

rava od austrijske drĹžave traĹžiti jamstva ne bi li podmirio troĹĄak. "A-tec je zaduĹžen koliko i itava hrvatska brodogradnja pa ga ne Ĺželimo u 3. maju", istaknula je. Povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera Vedran Sabljak ocijenio je udnim ĹĄto konzorcij A-tec pokuĹĄava privatizirati rijeko brodogradiliĹĄte putem tvrtke keri Crown Investments koja ima temeljni kapital od samo 25.000 eura. Najavio je i prosvjed sindikata ako Vlada ne omogui nastavak proizvodnje izdavanjem jamstava. H

Adecco ťiri poslovanje prije dolaska konkurencije Tibet Egˇriogˇlu, direktor Adecca za regiju, kaŞe kako njihova konkurencija joť nije otkrila Hrvatsku, ali oekuje da e uskoro i oni stii ovamo SNIMIO SAŠA ETKOVI

Adecco je mnogo uloĹžio u svoj rad u Hrvatskoj, a planira i znatna dodatna ulaganja do kraja godine, najavljuje direktor te tvrtke za regiju Tibet Eg˘riog˘lu. Ulaganja e se prije svega odnositi na pojaavanje prodajnog tima, ali i tima u sektoru traĹženja i selekcije jer se u tvrtki koja se bavi privremenim zapoĹĄljavanjem najvee investicije i odnose na kapital u ljudstvu.

Usklaeno s EU

TRĹ˝IĹ TE U RAZVOJU Adecco, ĹĄvicarski posrednik za zapoĹĄljavanje, planira proĹĄiriti tim u Hrvatskoj jer vidi velik prostor za rast. 'Samo je 20 tvrtki na trĹžiĹĄtu, od ega samo tri velika igraa', ˘ ˘ kaĹže direktor Adecca za regiju Tibet Egrioglu

"Vjerujemo da je hrvatsko trĹžiĹĄte tek na poetku razvoja, a prednosti su mu dobra usklaenost sa zakonodavstvom Europske unije i nezasienost drugim igraima iz industrije", kaĹže Eg˘ riog˘ lu. Naime, na hrvatskom je trĹžiĹĄtu trenutano registrirano 20-ak tvrtki koje se bave privremenim zapoĹĄljavanjem, a meu njima je samo troje velikih igraa. "NaĹĄa konkurencija joĹĄ nije otkrila Hrvatsku", naglaĹĄava Eg˘riog˘ lu, "ali vjerujemo da e uskoro i oni stii ovamo, a tada emo mi biti

u prednosti. "Adecco je prema tim najavama strateĹĄki opredijeljen za hrvatsko trĹžiĹĄte. "Istonoeuropska trĹžiĹĄta imaju velik potencijal, mnogo vei od trĹžiĹĄta zapadnih zemalja na kojima je koncept privremenog zapoĹĄljavanja odavno poznat", kaĹže Eg˘riog˘lu. Primjerice, hrvatsko trĹžiĹĄte poznaje samo 20-ak tvrtki poput Adecca, a britansko oko 10.000.

Rast prihoda

Komentirajui izvrsne rezultate prvog tromjeseja na globalnoj razini, Eg˘riog˘lu kaĹže da se potraĹžnja polako oporavlja. Tvrtka je, naime, u prvom tromjeseju imala 57 milijuna eura dobiti i 7postotni rast prihoda, na ak 3,96 milijardi eura. "TrĹžiĹĄte se polako budi. NajviĹĄe, naravno, vue trĹžiĹĄte zapadnih zemalja koje je i najrazvijenije, ali Adecco posluje diljem svijeta i smatramo da postoji velik potencijal u trenutano slabije razvijenim zemljama", kaĹže Eg˘riog˘lu. Tako e se, osim u Hrvatsku i druge zemlje istone Europe - Adecco je u regiji prisutan joĹĄ u Maarskoj i Srbiji - viĹĄe ulagati u indijsko trĹžiĹĄte. "Te je drĹžave Adecco oznaio kao drĹžave najveeg potencijala", kaĹže Eg˘riog˘ lu. Iva UĹĄumli Greti


moja lisnica

Trgovanje devizama - Forex za sve ili ništa, ETF-ovi i za poetnike Zlato e rasti do 450 $ po unci, srebro do 24$

Ponedjeljak 4/10/2010 23/8/2010 Ponedjeljak

STUDENTSKI KREDITI

Troškovi studentskog života i školarine na kredit s kamatom od 5,11 do 11,1%


DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > financiranje studija > trgovanje devizama > krediti

18-19

7,29 5,31 kuna iznosio je srednji teaj eura na teajnoj listi HNBa u petak, ĹĄto je 0,2 posto manje nego poetkom tjedna

kunu iznosio je srednji teaj dolara na teajnoj listi HNB-a u petak, a proĹĄli je tjedan dolar prema kuni ojaao pola posto

1921,53 boda vrijedio je dioniki indeks Crobex u petak ili 0,85 posto viĹĄe nego u ponedjeljak

0,24

posto proĹĄlog je tjedna oslabio obvezniki indeks Zagrebake burze Crobis

152,12

boda vrijedio je Mirex u petak, ĹĄto je 0,2 posto ili 0,31 bod manje nego u etvrtak

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

Hrvatske banke ĹĄire ponudu kredita za ĹĄkolovanje i troĹĄkove studentskog Ĺživota STUDENTSKI KREDITI Praksa uzimanja studentskih zajmova polako uzima maha i u Hrvatskoj pa banke ove godine biljeĹže neĹĄto veu potraĹžnju za tim relativno novim bankarskim proizvodom Poetak nove akademske godine studentima i njihovim obiteljima donosi i velike novane izdatke. ak i ako ne moraju plaati ĹĄkolarinu, troĹĄkovi studentskog Ĺživota veliki su teret. Iako kod nas nije raĹĄirena kao

u SAD-u i Europskoj uniji, praksa uzimanja studentskih zajmova polako uzima maha pa banke ove godine biljeĹže neĹĄto veu potraĹžnju za relativno novim bankarskim proizvodom - studentskim kreditima.

PRIVATNI KREDITI

Uvjet viĹĄe od 650 bodova Kamatne stope su varijabilne i vezane uz LIBOR ili PRIME indeks te ovise o tzv. kreditnim bodovima studenta. Ako student ima manje od 650 bodova, njegove ĹĄanse za dobivanje kredita jednake su nuli. Kamate se kreu od jednomjesenog LIBOR-a plus tri posto do jednomjesenog LIBOR-a plus 14 posto te od PRIME plus 0,95 do 9,49 % i ovise o kreditoru.

Gotovo sve banke u Hrvatskoj nude neku vrstu studentskog kredita koji se obino dijele na kredite za ĹĄkolarine i kredite za troĹĄkove Ĺživota, a kamatne su stope (efektivne) neĹĄto povoljnije od onih za ostale kredite i iznose izmeu 5,11 posto, koliko nudi VaraĹždinska banka, i 11,10 posto Karlovake banke (za kredite od 7000 eura podignute na rok od pet godina). Maksimalan iznos kredita je 40.000 eura i moĹže se isplaivati u mjesenim tranĹĄama ili jednokratno, a prosjean rok otplate iznosi sedam godina. Neke banke nude i dodatnu godinu dana

poeka kako bi studenti mogli sami otplatiti svoj kredit kada se zaposle.

Otplata nakon studija

Osnovna odlika koja studentske kredite razlikuje od ostalih jest to ĹĄto su iskljuivo namjenski pa imamo studentske kredite za ĹĄkolarine i studentske kredite za troĹĄkove studiranja. U Splitskoj se banci krediti za ĹĄkolarine mogu uveati za dodatnih 20 posto za kupnju potrebne literature, a krediti za troĹĄkove studiranja jedinstveni su po tome ĹĄto se ne isplauju jednokratno, ve u mjesenim ratama. Rate se studentu isplauju

za trajanja studija, taj se period naziva koriĹĄtenje kredita i plaa se samo kamata na isplaen dio novca, a kredit se poinje otplaivati nakon zavrĹĄetka studija. Nakon perioda koriĹĄtenja moĹže se ugovoriti poek ime se studentu ostavlja vremena da nakon studija pronae svoj prvi posao i sam otplauje svoj kredit. Studentske kredite za ĹĄkolarine mogu dobiti redovni i izvanredni studenti, a kredit za troĹĄkove studiranja mogu dobiti iskljuivo


U 2011. GODINI

Zlato i 450 $ po unci, srebro 24$ Prosjena cijena zlata mogla bi u 2011. dosegnuti 1450 dolara za finu uncu, zakljuili su sudionici godiĹĄnje konferencije Londonske udruge trĹžiĹĄta plemenitih metala. Cijene plemenitih metala nadmaĹĄile su prognoze pa je ove godine zlato, umjesto predvianih 1282, prodavano po 1311 dolara. Cijena srebra mogla bi sa 21,87 porasti na 24 dolara za uncu. N. S.

5,11

posto najniĹža je kamata za studentske kredite u ponudi banaka, a najviĹĄa je 11,1 posto

redovni studenti. Ako sam student nije kreditno sposoban, nuĹžan je pristanak roditelja u smislu suduĹžniĹĄtva.

PovlaĹĄteni krediti

Prvu polovicu ove godine okarakterizirala je poveana potraĹžnja za studentskim kreditima pa je tako Splitska banka zabiljeĹžila 25-postotni rast realiziranih kredita u odnosu na lani. U Erste banci u prvom polugodiĹĄtu ove godine takoer biljeĹže porast potra-

Ĺžnje i ukupno su odobrena 103 kredita u vrijednosti 3,7 milijuna kuna. VaraĹždinska je banka u suradnji s lokalnom samoupravom proĹĄle godine realizirala 58 povlaĹĄtenih studentskih kredita ukupno vrijednih 2,5 milijuna kuna, a zahtjevi za ovu godinu tek se oekuju. Kroz taj projekt Vaba je dosad odobrila 816 studentskih kredita. U Raiffeisenu ove godine ne biljeĹže promjene u kreditiranju studenata. Biljana Stari

EUROPSKA PRAKSA

Britanski diplomci prosjeno duĹžni 25.000 funti, finski 6000 dolara Prosjeni studentski dug u Velikoj Britaniji ove se godine, kako prenosi BBC, popeo na 25.000 funti, odnosno neĹĄto viĹĄe od 5000 funti po godini studiranja, i oko 80 posto britanskih studenata fakultet zavrĹĄava u dugovima. Prosjena vrijednost duga diplomiranih studenata u Nizozemskoj porasla je od 2004. godine 25 posto, sa 10.000 eura na 12.500

eura u 2008. godini. Smatra se da e se takav trend nastaviti te da e se prosjeni studentski dug u idue tri godine popeti na 15.000 eura. ak 83 posto ĹĄvedskih studenata fakultet zavrĹĄava s prosjenim dugom oko 20.000 dolara. Situacija u Finskoj neĹĄto je bolja - 39 posto studenata nakon zavrĹĄenog studija prosjeno mora otplatiti neĹĄto viĹĄe od 6000 dolara.


> financiranje studija > trgovanje devizama > krediti

20-21 business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

PBZ

MEĐUNARODNO TRŽIŠTE

Akcijska ponuda kredita za kupnju novog automobila

Euro prema dolaru ojačao 0,7 %

Od 1. studenoga u Privrednoj banci Zagreb počet će akcijska ponuda automobilskih kredita uz povoljnu kamatnu stopu u prvoj godini otplate i druge brojne pogodnosti prilikom kupnje vozila. Kredit se može zatražiti do maksimalno 25.000 eura uz rok otplate do sedam godina te izbor načina otplate kredita. PBZ automobilski krediti

NOVA AKCIJA

Hypo daje 5% na depozite veće od 25.000 eura Posebna pogodnost za klijente koji otvore štednju u iznosu većem od 25.000 eura jest dobivanje MasterCard Gold kartice za koju u prvoj godini ne plaćaju pristupnine i članarine

Hypo Alpe-Adria Bank je u sklopu svojih jesenskih akcija snizio kamatne stope i naknade na stambene kredite te uveo novu štednu akciju - "Mudro uokvirena štednja 5 posto". To je štedna akcija kojom je Hypo banka klijentima osigurala fiksnu kamatnu stopu od 5 posto za depozite veće od 25.000 eura i 4,5 posto za niže iznose s rokom oročenja duljim od šest mjeseci. Akcija traje od 29. rujna do 31. prosinca ove godine. Posebna pogodnost za klijente koji otvore štednju u iznosu većem od 25.000 eura jest dobivanje MasterCard Gold kartice za koju u prvoj godini ne plaćaju pristupnine i članarine.

Stambeni krediti

Banka je uvela i posebne akcijske uvjete za nove stambene kredite s valutnom klauzulom u eurima uz kamatnu stopu već od 6 posto za klijente banke i 50 posto niže naknade za obradu kredita od redovnih. Za kredite namijenjene

za adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju ili završetak gradnje nekretnine, u iznosu od 5000 do 75.000 eura u kunskoj protuvijednosti, Hypo nudi kamatnu stopu od 6,90 do 8,10 posto. Akcija novih uvjeta stambenih kredita trajat će od 1. listopada do 31. prosinca 2010. godine, a kamatne stope bit će fiksne godinu dana nakon čega će se primijeniti tada važeće kamatne stope za pojedinu kategoriju kredita.

Rast štednje

"U sklopu akcija Hypo AlpeAdria banka ponudila je vrlo povoljne uvjete, jedne od najpovoljnijih na tržištu, te odgovorila na potrebe svojih klijenata. Zahvaljujući izuzetno dobrim rezultatima u obliku visokog rasta štednje građanstva - 12,3 posto u prvih osam mjeseci ove godine, odlučili smo nastaviti dobru tradiciju poticanja štednje i kreditiranja te smo još jednom ponudili konkurentne uvjete. Snižavanjem kamatnih stopa za stambene kredite željeli smo svojim klijetima omogućiti lakše stjecanje imovine", izjavio je Oliver Klesinger, direktor Sektora poslovanja s građanstvom Hypo banke. Nikola Sučec

mogu se realizirati u bilo kojoj poslovnici uz brojne pogodnosti, poput akcijske kamatne stope koja je fiksna za prvu godinu otplate kredita ugovorenih od 1. studenoga 2010., snižene redovne kamatne stope, mogućnost odobrenja kredita bez jamaca i izbor načina otplate kredita u anuitetima, uz poseban plan otplate ili uz poseban obrok. N. S.

Euro je u petak skočio na međunarodnim tržištima valuta na najvišu razinu u šest mjeseci prema dolaru poduprt izvješćima da azijske središnje banke prodaju dolare i kupuju eure kako bi uravnotežile devizne rezerve. Euro je prema dolaru ojačao 0,7 posto, na 1,3725 dolara. Prethodno je nakratko dosegnuo i 1,3763 dolara, najvišu razinu od sredine ožujka. Prema jenu je dotaknuo najvišu razinu u

dva mjeseca od 114,50 jena. Dolar je prema jenu skliznuo 0,3 posto te se njime trgovalo po 83,21 jen. Tržišni akteri ističu da su azijske središnje banke jutros kupovale dolare i prodavale lokalne valute, a potom navodno prodavale dolare i kupovale eure kako bi uravnotežile devizne rezerve. Najnoviji pesimistični podaci iz eurozone, tvrde analitičari, nisu iznenadili tržišta pa je njihova reakcija bila prigušena. H

Forex za igrače na ništa, ETF-ovi i za TRGOVANJE DEVIZAMA Prvi valutni ETFovi pojavili su se na tržištu prije četiri godine, a danas ih ima više od 40 i pokrivaju gotovo sve najvažnije svjetske valute. U ponudi ih ima svaka brokerska kuća koja nudi inozemno trgovanje Kada govorimo o trgovanju devizama, uglavnom se misli na Forex (Forex Exchange Market) odnosno na najveće svjetsko financijsko tržište gdje se uglavnom trguje valutama, a karakterizira ga trgovanje od 0 do 24 sata, sedam dana u tjednu te mogućnost korištenja poluga koje sežu i do odnosa 1:200. U takvim situacijama investitor ulaže samo pola posto od željenog iznosa investicije. U praksi to znači da se investitoru daje kredit, a on pokriva samo rizik financijske operacije odnosno pretpostavljeni postotak varijabilnosti valute koju kupuje ili prodaje. S takvom polugom pomak od jedan posto može donijeti dvostruku zaradu na uloženo ili potpuni gubitak, ovisno o smjeru pomaka cijene valute. Osim na Forexu, špekuliranje kretanjem valuta moguće je i na tržištima kapitala putem ulaganja u ETF-ove (Exchange Traded Funds).

ETF je fond kojim se trguje na uređenim tržištima (burzama), a kao podlogu može imati određenu košaricu dionica (poput indeksa), robe ili valuta. ETF-ovima se trguje na burzi kao i dionicama, a za održavanje njihove likvidnosti zaduženi su izdavatelji koji su ujedno market makeri. Kupci ne plaćaju ni ulazne ni izlazne provizije, a takvi fondovi imaju znatno niže provizije za upravljanje od aktivno upravljanih investicijskih fondova.

Zaštita od inflacije

Prvi takvi valutni ETF-ovi pojavili su se na tržištu prije četiri godine, a danas ih ima više od 40 i pokrivaju gotovo sve najvažnije svjetske valute poput američkog dolara, eura, funte, australskog dolara, novozelandskog dolara, švicarskog franka, kanadskog dolara, jena, meksičkog peza, brazilskog reala, švedske krune, juana, indijskog rupija,

ruske rublje i južnoafričkog randa. Valutni ETF-ovi obično drže sredstva u jednoj valuti ili u košarici različitih valuta. Osim za špekuliranje, tu vrstu ulaganja investitori mogu koristiti za zaštitu od valutnog rizika ili inflacije. Cilj je valutnih ETF-ova replicirati kretanja u valuti na deviznim tržištima, bilo direktno držeći valutu, držanjem kratkoročnih dužničkih instrumenata denominiranih u ciljanoj valuti, ili futuresa na određeni valutni indeks pa je samim time moguće ulaganje u pojedini valutni par (poput EUR/ USD) ili košaricu valuta. Jedan od najpopularnijih je UUP, koji replicira kretanje američkog dolara prema euru, jenu, funti, kanadskom dolaru, švedskoj kruni i švicarskom franku. U slučaju očekivanja pada dolara može se profitirati putem inverznog ETF-a, koji se zapravo kladi na pad dolara i kreće se


OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

na sve ili za poetnike

suprotno od kretanja amerikog dolara.

Dobro regulirano tržište

Prilikom odabira valutnih ETF-ova investitor treba obratiti pozornost na naknadu za upravljanje, koja varira od fonda do fonda, te na instrumente koje fond ima kako bi replicirao kretanje odreene valute. Naime, ETF-ovi koji koriste futurese zbog obnavljanja novim ugovorima mogu odstupati od valute koju prate. Prednost je to što je trgovanje ETF-ovima, koje je mogue iskljuivo na ureenim tržištima kapitala, puno bolje regulirano nego Forexom. Takoer, sam poetak

trgovanja tim instrumentima jednostavniji je i pristupaniji obinom investitoru. Svaka brokerska kua koja nudi inozemno trgovanje u ponudi ima i ETF-ove. Goran Vorkapi

Ovaj izvještaj/investicijsko istraživanje pripremila je Centar banka d.d. Mišljenja i informacije iskljuivo su informativni i ne predstavlja investicijsko savjetovanje, kao ni ponudu ili poziv za kupnju ili prodaju bilo kojeg vrijednosnog papira ili nekog drugog financijskog instrumenta. Bilo kakva vrsta ulaganja na koju se ovdje upuuje može sadržavati odreeni rizik te dobit ili vrijednosti proizašle temeljem istih tih ulaganja mogu varirati u cijeni i veliini. Rezultati u prošlosti nisu mjerilo buduih rezultata. Izvori podataka su CME Group i Deutsche Boerse.

Moja lisnica

Mediji i marketing Business plus


Tjedni pregled 22-23

Jadran Kapital

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

11,11%

ST Global Equity ST Balanced MP-Bric HR ST Aggressive Ilirika BRIC

IGH

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

-3,99%

+

> financiranje studija > trgovanje devizama > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,11 4,08 3,31 3,20 1,64

HPB Dioniki C-Zenit Erste Total East Platinum Blue Chip Raiffeisen Balanced

Tjedni pregled

-1,33 -1,03 -0,69 -0,56 -0,50 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA ZABA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Zeleni kredit

6,09%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

OTP

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

ERSTE PBZ Volksbank RBA Banka kovanica Hypo Alpe-Adria-Bank Banco Popolare

Stambeni EKO krediti - model II

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PBZ stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,77%

506

151.922

6,50%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit uz paket tekueg rauna "Vaša sretna zvijezda"

6,97%

516

154.745

6,70%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivae u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane - Model II

8,04%

584

70.099

7,14%

Promjenjiva

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka ERSTE RBA ZABA Volksbank Podravska banka

Turistiki kredit za graane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistiki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane - model I

8,30%

597

71.692

7,65%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

Kredit za razvoj turistike djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistiki kredit za graane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistiki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izrauni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr


OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE Banka Kovanica

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000  po 100 , 36 mj.

VRSTA ZARAENA

VRIJEDNOST

BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATA PO DOSPIJEU

Profitni devizni depozit

6,35% Promjenjiva

2.029

12.029

Banka Kovanica

HPB

Oroena devizna ĹĄtednja

5,25% Promjenjiva

1.659

11.659

HPB

OTP

Ljetna ĹĄtednja - akcija

4,78% Promjenjiva

1.504

11.504

Banco Popolare

Devizna ĹĄtednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

OTP

Bonus ĹĄtednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

Volksbank

Oroeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Partner Banka

Partner Banka Karlovaka banka Veneto banka

VRSTA

VRIJEDNOST

DOBIT

KAMATE PO DOSPIJEU Doplatni devizni depozit

6,25%

Promjenjiva

5.138

538

Djeja ĹĄtednja

5,70%

Promjenjiva

5.089

489

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Planirana ĹĄtednja

5,20%

Promjenjiva

5.044

444

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.983

383

Medo Ĺ tedo djeja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

PBZ

Oroena devizna ĹĄtednja

4,45% Promjenjiva

1.395

11.395

ERSTE

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,30% Promjenjiva

1.346

11.346

RBA

Standardna ĹĄtednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Karlovaka Banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Oroena ĹĄtednja

4,10% Promjenjiva

1.281

11.281

Podravska banka

Djeja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres za mlade do 40. godina - PROMOTIVNA PONUDA

9,86%

103

6.197

8,79%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70%

Promjenjiva

PBZ ERSTE

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

11,03%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

RBA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA Volksbank ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank RBA Banco Popolare PBZ

Za kupnju novog automobila Model II

8,41%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Akcija Autowill

8,55%

225

18.925

6,85%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,72%

232

19.482

7,75%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKUI RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESENA NAKNADA

PREKORAENJE

KAMATA NA MINUS

tekui raun za studente Tekui raun za umirovljenike Tekui raun Tekui raun Tekui raun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%


dogaaji 24-25 > svijet > lokalno

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

regija/svijet

Rumunjska zbog krize i s nemira odgađa uvođenje STEGNUO IH MMF Stroge mjere štednje koje od rumunjskih vlasti traži MMF izazivaju žestok otpor građana - nakon što su napali predsjednika Traiana Basescua, jajima su gađali ministarstvo rada. Smanjenje standarda i nemiri dodatno ugrožavaju gospodarstvo najnerazvijenije nove članice EU

G

ospodarska i financijska kriza snažno je udarila Rumunjsku, najnerazvijeniju novu članicu Europske unije, u kojoj su najviše stradale banke, a nešto su bolje prošle tvrtke koje proizvode za međunarodna tržišta pa nisu toliko ovisne o slaboj potražnji na domaćem tržištu. No, najnovije vijesti iz Rumunjske, zemlje koja ima velik potencijal, ako ništa ono zbog čak 22 milijuna stanovnika, govore da još nije na putu izlaska iz krize. Nakon što je lani od Među-

narodnog monetarnog fonda dobila 20 milijardi eura kredita, rumunjski predsjednik Traian Basescu ovih dana namjerava uzeti još jedan kredit od 6 milijardi eura.

Sve manje inoulagača

A MMF je kredit vezao uz vrlo stroge odredbe štednje protiv kojih se često održavaju građanski prosvjedi. Primjerice, Rumunjska po zahtjevu MMF-a mora smanjiti plaće zaposlenika i povećati poreze, što dodatno slabi ionako skromnu kupovnu moć Rumunja, a zemlja time postaje sve ma-

››

Zemlja je izašla iz gospodarske krize, ali sada predstoji socijalna kriza TRAIAN BASESCU, rumunjski predsjednik  arhiva business.hr 


LOŠ KOLOVOZ

PROTIV MJERA ŠTEDNJE

Neočekivan pad prometa u njemačkoj maloprodaji

Najveći portugalski sindikat najavio štrajk

Promet u njemačkoj maloprodaji u kolovozu je neočekivano smanjen 0,2 posto u odnosu na mjesec prije, unatoč poboljšanom povjerenju potrošača i nastavljenom padu nezaposlenosti, pokazali su podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa. Pad je iznenadio analitičare koji su većinom očekivali rast prometa 0,3 posto.

Najveći sindikat u Portugalu pozvao je u petak na generalni štrajk 24. studenoga protiv mjera štednje koje planira provesti socijalistička vlada i koje će najteže pogoditi javne službenike. Bit će to prvi štrajk te vrste od 2007., koji tada nije naišao na masovan odaziv. "Suočeni smo s nepravednim žrtvovanjima gdje vlada dovodi u pitanje našu

Riječ je o drugom uzastopnom padu prometa na mjesečnoj razini, koji se nadovezao na pad za revidiranih 0,4 posto u prethodnom mjesecu. Na godišnjoj je razini promet porastao 2,2 posto. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci promet u maloprodaji uvećan je 0,9 posto u usporedbi s istim razdobljem godine prije. H

i socijalnih nje eura

50

budućnost", rekao je sindikalni čelnik Manuel Carvalho da Silva. Sindikalne akcije u Portugalu bile se prilično blage od izbijanja globalne gospodarske krize, no analitičari procjenjuju da bi najnovije mjere štednje mogle izazvati žešći odgovor budući da najteže pogađaju javne službenike, sindikalno najbolje organiziranu skupinu radnika. H

milijuna američkih dolara vrijednu falsificiranu robu zaplijenio je Interpol u operaciji protiv ilegalne proizvodnje falsificirane robe u 13 zemalja Latinske Amerike, u sklopu koje je uhitio 600 osoba

MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA RAD (ILO) BEZ POSLA Od izbijanja krize izgubljeno je od 30 do 35 milijuna radnih mjesta, procjenjuju u ILO-u 

snimio hrvoje dominiĆ

FRANCUSKI NAČIN NIJE PRIHVATLJIV

I Romi su gospodarski problem Uza sve gospodarske probleme, Rumunjska ima problem s lošom integracijom Roma, odnosno njihovim izostankom s tržišta rada, a sve to šteti ugledu ze-

mlje, upozoravaju poduzetnici. Posezanje za radikalnim mjerama, kao što to čini Francuska skupnim izgonom Roma, pokazuje da se problem tako ne može riješiti.

nje atraktivna ulagačima, žale se rumunjski poduzetnici. Politička nestabilnost - i time stalne promjene zakona - dodatno odvraćaju investitore od ulaganja u Rumunjsku, ističu poduzetnici. S druge strane, prosvjednici traže ne samo povećanje plaća, već i jamstvo za radna mjesta. Demonstranti su oštro napali predsjednika Basescua, a ministarstvo rada čak gađali jajima. No, rumunjska vlada smanjuje ne samo prihode u javnom sektoru, nego najavljuje i otpuštanje državnih službenika.

ni proračunski deficit za tekuću 2010. iznosit će 6,8 posto. Financijski stručnjaci se slažu da će Rumunjska morati odgoditi planove i pripreme za ulazak u eurozonu te uložiti maksimalne napore u sanaciju proračuna.

Socijalna kriza

Predsjednik Basescu je istaknuo da je "zemlja izašla iz gospodarske krize", ali da sada slijedi "socijalna kriza". Gospodarstvo se lani smanjilo 7,1 posto, a držav-

Alen Legović, Bruxelles

Tek 2015. kraj recesije na tržištu rada Zbog promjena državne politike u kojima su planovi poticaja istisnuti programima štednje stope zaposlenosti neće se vratiti na razine iz razdoblja prije krize prije 2015., upozorava ILO, koji je dosad taj oporavak najavljivao za 2013.

Zbog programa kresanja proračunske potrošnje u mnogim zemljama stope zaposlenosti neće se vratiti na razine iz razdoblja prije krize prije 2015., upozorila je agencija Ujedinjenih naroda za rad. Oporavak zaposlenosti u industrijski razvijenim gospoposto iznosio je pad BDP-a darstvima uvelike će zaostaRumunjske u 2009. godini jati za onime gospodarstava u nastajanju i zemalja u razvoju, gdje bi se već u ovoj godini trebao vratiti na razine koje je bilježio prije krize, ističe se u izvješću Međunarodne organiposto BDP-a planiran je pro- zacije za rad (ILO) o svjetskim računski manjak ove godine tržištima rada. "U naprednim

brojke

7,2 6,8

gospodarstvima zaposlenost će se vratiti na razine iz razdoblja prije krize tek 2015., a ne 2013., kako je prognozirano u našem prošlogodišnjem izvješću o stanju na globalnom tržištu rada", ističe ILO.

Dugo nezaposleni

Autor izvješća Raymond Torres izmijenjenu prognozu pripisuje "promjenama državne politike u kojima su planovi poticaja istisnuti programima štednje". To će vremensko razdoblje biti potrebno kako bi se zaposlenost vratila na razine prije krize, odnosno kako bi razvijena gospodarstva otvorila 14 milijuna, a ona u nastajanju i razvoju ukupno osam milijuna radnih mjesta. Ukupno je u razdoblju od izbijanja krize izgubljeno 30 do 35 milijuna radnih mjesta, procjenjuju u ILO-u. Upozoravaju na zabrinjavajući porast dugoročne nezaposlenosti. Tako je u

35 zemalja čiji podaci upućuju na rast takve nezaposlenosti 40 posto nezaposlenih u potrazi za zaposlenjem dulje od godine dana. Lani je, prema podacima ILO-a, globalno tržište rada napustilo više od četiri milijuna nezaposlenih.

Usporena i Njemačka

Čak i u zemljama poput Njemačke, gdje je oporavak doveo do rekordnog pada nezaposlenosti sa 7,6 posto u kolovozu na 7,2 posto u rujnu, ostaje "čvrsta jezgra" dugoročno nezaposlenih - 45 posto u prvom tromjesečju. ILO je već upozorio na oštar rast nezaposlenosti među mladima, nakon rasta za 7,8 milijuna od 2007. Potvrdio je prethodnu prognozu blagog pada globalne stope nezaposlenosti u 2010. na 6,5 posto, u usporedbi sa 6,6 posto u prošloj godini. H


investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

MIROVINCI

Mirex izgubio 0,2 posto

Vrijednost Mirexa, prosjene vagane vrijednosti etiriju obveznih mirovinskih fondova, u etvrtak je pala 0,2 posto, na 152,1241 bod. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda pala 0,48 posto, na 155,1078 bodova, AZ fonda 0,23 posto, na 152,8995 bodova, Raiffeisen fonda 0,11 posto, na 153,7059 bodova, te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,09 posto, na 145,0863 boda. B.hr

BROJKA

51,6 kuna iznosila je neto vrijednost imovine po dionici ZIF Breza na dan 30.rujna 2010.

TREZORCI

Šuker traŞi 250 mil. kn i 35 mil. ¤

Nova aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija odrĹžat e se u utorak 5. listopada, a planirano izdanje u kunama iznosi po 30 milijuna s rokom dospijea 91 dan i 182 dana te 200 milijuna kuna s rokom dospijea godinu dana. Planirani iznos izdanja u eurima iznosi 35 milijuna s datumom dospijea 6. listopada 2011. godine. B. S.

IVAN Ĺ UKER, ministar financija SNIMIO HRVOJE DOMINI

Strauss-Kahn: Ircima ne trebaju ni MMF ni EU NISU SVI U ISTOM KOĹ U Glavni direktor Meunarodnog monetarnog fonda smatra da Irska nije u situaciji slinoj onoj u Grkoj, nego je fiskalno disciplinirana i ne eka s reformama

››

Irska je vlada ve provela niz solidnih fiskalnih i mjera u bankovnom sektoru DOMINIQUE STRAUSS-KAHN, direktor MMF-a ARHIVA BUSINESS.HR

elnik Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn kazao je u jednom u petak objavljenom intervjuu kako vjeruje da Irska nee biti prisiljena zatraĹžiti pomo od europskog stabilizacijskog fonda koji stoji na raspolaganju zemljama pritisnutima financijskom krizom. Na pitanje njemakog poslovnog dnevnika Handelsblatt hoe li vlada u Dublinu morati zatraĹžiti pomo Europe, Strauss-Kahn kazao je

kako MMF takvo ĹĄto ne oekuje, ali da je spreman priskoiti bude li potrebno. "Situacija u Irskoj jako se razlikuje od one u Grkoj. Irska je vlada ve provela niz solidnih fiskalnih i mjera u bankovnom sektoru", naglasio je.Vlada u Dublinu objavila je u etvrtak da e njezine porezne obveznike spaĹĄavanje posrnulog Anglo Irish Banka stajati gotovo 35 milijardi eura, ĹĄto bi njezin proraunski manjak moglo pogurnuti na rekordnih 32 posto bruto

ULAGAÂťI RAZOÂťARANI

Apotheker na Ä?elu Hewlett-Packarda Ameriki tehnoloĹĄki div Hewlett-Packard u etvrtak je imenovao dosadaĹĄnjeg elnika njemakog SAP-a Lea Apothekera za izvrĹĄnog direktora i predsjednika Upravnog odbora. On je na toj duĹžnosti zamijenio Marka Hurda, a ulagai su imenovanje kazni-

li ruĹĄenjem cijene dionice gotovo pet posto. Apotheker je poetkom godine podnio ostavku na mjesto elnika njemakog diva poslovnog softvera SAP-a zbog nezadovoljstva zaposlenika njegovim mjerama rezanja 3000 radnih mjesta. Analitiari smatraju kako njegovo imenovanje signalizira HP-ovu Ĺželju da pro-

ĹĄiri ponudu namijenjenu velikim tvrtkama, ĹĄto je podruje na kojem je Hurd uspjeĹĄno izazivao suparnike poput IBM-a i Oraclea. HP je bivĹĄeg predsjednika Oraclea Raya Lanea imenovao za neizvrĹĄnog direktora. Apotheker e primati osnovnu plau od 1,2 milijuna dolara, a uz to bi mo-

gao dobiti bonus izmeu 2,4 i ĹĄest milijuna dolara. Bonus za prelazak iznosi etiri milijuna dolara, a za preseljenje u Sjedinjene DrĹžave dobit e joĹĄ 4,6 milijuna dolara. Uza sve to, HP e Apothekeru dati viĹĄe tisua povlaĹĄtenih dionica tvrtke. Njegov prethodnik Hurd primio je od HP-a ukupno 24 milijuna dolara. B.hr

domaeg proizvoda. U svibnju, na vrhuncu grke duĹžnike krize, zemlje eurozone uspostavile su Europski fond za stabilizaciju (EFSF) za pomo zemljama koje se suoe s fiskalnim poteĹĄkoama i ne mogu financirati proraun na trĹžiĹĄtu obveznica. EFSF je ovlaĹĄten prikupiti 440 milijardi eura izdavanjem obveznica poduprtih jamstvima zemalja eurozone sa solidnim kreditnim rejtinzima. B.hr


TE»AJ

Kuna prošloga tjedna pala 0,2%

Kuna je na teajnoj listi Hrvatske narodne banke od petka u odnosu na teajnu listu od prije tjedan dana oslabila prema euru 0,20 posto. Srednji teaj eura na teajnoj listi HNB-a u petak je iznosio 7,299186 kuna. U odnosu na druge važnije valute kuna je na tjednoj razini ojaala, i to prema amerikom dolaru 2,36 posto,

prema švicarskom franku 1,87 posto te prema britanskoj funti 1,43 posto. Srednji teaj dolara iznosio je 5,311589 kuna, franka 5,426904 kune, a funte 8,416958 kuna. U odnosu na teajnu listu HNB-a utvrenu u etvrtak kuna je prema euru oslabjela 0,08 posto. Istodobno je kuna ojaala prema amerikom dolaru 0,56 posto, prema britanskoj funti 0,80 posto, a prema švicarskom franku jedan posto. H

40 MILIJUNA KUNA

Ericssonu novi poslovi u ZND-u

GORDANA KOVA»EVI, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle SNIMIO SAŠA ETKOVI

Ericsson Nikola Tesla ugovorio je nove izvozne poslove vrijedne 40 milijuna kuna, priopila je ta tvrtka. Glavnina ugovora ostvarena je na tržištu Zajednica Neovisnih Država, a rije je o modernizaciji i proširenju mobilnih i fiksnih mreža te IP orijentiranim rješenjima za poslovne korisnike. Ugovori su sklopljeni s mobilnim i fiksnim operaterima te

poslovnim korisnicima, dugogodišnjim kupcima i poslovnim partnerima Ericssona Nikole Tesle, navodi se u priopenju. "Ericsson Nikola Tesla najnovijim ugovorima potvruje svoj izvozniki potencijal. I u ovim jako zahtjevnim vremenima s dodatnom motivacijom i fokusiranošu radimo na svim našim tržištima jer to je najbolji put prema uspjehu", kazala je Gordana Kovaevi, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle. B.hr

Ulagai ve nagradili Atlanticove akvizicije EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave i najvei vlasnik Atlantic grupe, kojem analitiari vjeruju da ima smislenu strategiju razvoja tvrtke ARHIVA BUSINESS.HR

BEZ UZBUENJA OKO DIONICE Analitiari su pozdravili preuzimanje Kalnikih voda od posrnulog Badela po povoljnoj cijeni od 82 milijuna kuna jer Atlantic tako ulazi na tržište voda za urede, ali i rješava problem punjenja vode za Cedevitu GO! "Kratkorono gledano, sigurno emo vidjeti povean interes investitora za dionicu Atlantic grupe. No ne treba oekivati znatniji pomak cijene kao izravnu posljedicu preuzimanja Kalnikih voda", komentirao je za Business.hr investicijski savjetnik Centar banke Matko Boškovi najnoviju Atlanticovu akviziciju. Tvrtka Emila Tedeschija u etvrtak je, naime, izvijestila o potpisivanju ugovora s Badelom 1862 o preuzimanju Kalnikih voda Bio Natura

vrijednog 82 milijuna kuna. Prema rijeima Atlanticova predsjednika, rije je o strateški važnom koraku kojim je Atlantic stvorio pretpostavke za stabilnu proizvodnju i širenje poslovanja bezalkoholnim napicima, a galonskim pakiranjem izvorske vode ta e kompanija ui u novi distribucijski kanal.

Ugraeni u rast cijene

"Sama akvizicija dobar je potez jer Atlantic s punionicom i izvorom vode do-

datno osnažuje Cedevitu GO!, brend u koji je puno uloženo", smatra Boškovi te dodaje da Atlantic ima jasnu strategiju razvoja i dosadašnjim potezima stvara vrste temelje daljnjeg poslovanja. Cijenu od 82 milijuna kuna smatra opravdanom jer je to posao koji e se direktno integrirati i pojaati postojei proizvodni miks. "Tržišta kapitala uvijek gledaju unaprijed pa su posljednje korporativne vijesti veza-

ne uz Atlantic grupu, koje se odnose na preuzimanje distribucija proizvoda kompanije Rauch i kupnju Kalnikih voda, ve ugraene u rast cijene dionice", kažu iz Odjela analiza Fima vrijednosnica.

Bez korekcije

Prinos dionice Atlantic grupe u prošlom je mjesecu iznosio 11,8 posto ime se svrstala u vodee dobitnike meu sastavnicama Crobexa, koji je zabilježio mjeseni rast 3,7 posto.

Dugorono održiv poslovni model i stvaranje dodatne vrijednosti dioniarima generiraju interes ulagaa za pojedinim izdanjem i o tome e ovisiti budue kretanje cijene odnosno prometa dionicom Atlantic grupe, smatraju u Fimi te istiu da preuzimanjem Kalnikih voda Atlantic grupa otvara novi kanal distribucije na domaem tržištu, a to su uredi. Naime, Kalnike vode Bio Natura lider su na tržištu distribucije galonskih pakiranja izvorske vode u Hrvatskoj s tržišnim udjelom veim od 40 posto. "Na inozemnim tržištima nakon svakog preuzimanja slijedi pad cijene dionica kompanije inicijatora, ali s preuzimanjem Droge Kolinske vidjeli smo da to kod nas baš i nije sluaj", zakljuio je Boškovi priu o utjecaju najnovije Atlanticove akvizicije na kretanje dionice te kompanije. Biljana Stari

BROJKA

11,8

posto porasla je cijena dionice Atlantica u rujnu


investor 28-29

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon znatnog pada u etvrtak, uz milijunski promet, dionica Jadran Kapitala u petak je uvjerljivo osvojila titulu dobitnice dana. Jadran Kapital poskupio je 10,44 posto, na 20 kuna. Vlasnika je ovaj put promijenilo 49.000 dionica uz ukupni promet od 980.000 kuna.

OGLAS

Brokerska kuÊa - lan Zagrebake burze HITA-VRIJEDNOSNICE d.d. posreduje pri kupnji/prodaji dionica putem telefona, i internet trgovanja na www.hita.hr Zagreb: 01 4807 750 • Pula: 052 214 200 Split: 021 542 800 • Zadar: 023 313 700 Dubrovnik: 020 357 500 Osijek: 031 204 600 • Rijeka: 051 332 200 VaraŞdin: 042 302 700

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantic grupa Adris grupa Jadran kapital d.d. zatvoreni inv. fond Ericsson Nikola Tesla, Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Petrokemija Ina-industrija nafte d.d. Viadukt Konar - elektroindustrija Institut graevinarstva hrvatske Dukat MontmontaŞa Uljanik plovidba Liburnia riviera hoteli Tankerska plovidba Zvijezda Tehnika Konzum Ingra Badel 1862 DIOKI d.d Viro tvornica ťeera d.d. Ledo Magma d.d. Krať, prehrambena industrija Jamnica Fima validus HUP - Zagreb Riviera pore Franck prehrambena industrija, Tisak Privredna banka Zagreb Podravka prehrambena industrija, d.d. Jadroplov d.d. OT-optima telekom d.d. Dom holding Zagrebaka banka AD plastik SN holding Transadria Istraturist Umag d. d. Slobodna Dalmacija akoveki mlinovi PIK-Vinkovci Jadroagent Loťinjska plovidba Belje Beliťe Žitnjak Plava laguna Konar Karlovaka banka Elektroprojekt, projek., konz. i inŞ. d.d. Elektrometal uro akovi holding Croatia osiguranje d.d. Hidroelektra niskogradnja Valamar grupa HTP Korula Konar akovťtina BC institut Imperial hoteljerstvo Mlinar mlinsko-pekarska industrija IPK Kandit Lucidus dioniko Veterina d.d. Jadranka Auto Hrvatska Zlatni rat Zveevo, prehrambena industrija HG Spot Mediteranska

+

Jedan od najveih dnevnih gubitnika u petak bila je dionica zagrebakoga graevinara MontmontaĹže. Tom je dionicom napravljen promet od 127.000 kuna, a vlasnika je promijenilo deset dionica te graevinske tvrtke. Dionica je pala 2,22 posto, na 12.700 kuna.

Redovan promet: 11.625.576,97 kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

272.00 802.07 271.05 20.00 1,319.99 805.00 267.99 152.00 1,665.00 215.00 477.21 1,558.37 400.12 12,700.00 557.01 2,450.00 1,330.00 3,605.00 1,039.00 189.00 21.98 75.61 85.00 310.00 5,590.00 50.00 472.85 38,503.00 11.40 1,430.00 175.99 730.00 180.10 490.00 289.03 139.03 31.18 37.00 238.56 94.03 182.08 2,400.00 330.00 25.13 3,399.99 199.00 550.01 134.01 64.50 450.00 107.25 1,400.00 2,000.00 70.00 949.00 174.50 29.00 5,050.17 152.80 36.22 81.01 2,150.00 8.00 185.00 175.00 637.00 198.00 16.75 61.00 369.95 368.08 38.02 106.00 27.50 100.00

274.00 816.00 277.31 20.00 1,340.00 814.46 273.70 158.88 1,689.77 222.00 485.00 1,589.97 400.12 12,700.00 570.50 2,500.00 1,350.00 3,605.00 1,040.00 189.00 22.28 80.00 98.87 310.00 5,600.01 50.55 485.00 38,503.00 11.97 1,440.00 176.69 730.00 181.15 490.00 291.99 141.00 31.90 37.00 239.01 95.00 185.05 2,450.01 330.00 25.13 3,400.00 199.00 550.01 138.00 65.35 472.00 107.50 1,400.00 2,000.00 73.39 949.00 174.50 29.00 5,050.17 152.80 38.59 81.01 2,150.00 8.00 185.00 175.00 637.00 198.00 16.75 61.00 369.95 368.08 38.02 110.90 27.50 100.00

274.00 810.00 275.00 20.00 1,340.00 811.00 273.48 158.26 1,672.00 215.00 480.17 1,560.12 400.12 12,700.00 565.00 2,450.00 1,350.00 3,605.00 1,040.00 189.00 22.26 76.00 98.87 310.00 5,590.00 50.00 473.26 38,503.00 11.52 1,430.00 176.69 730.00 180.10 490.00 291.99 141.00 31.19 37.00 238.56 94.13 182.08 2,400.00 330.00 25.13 3,400.00 199.00 550.01 134.01 65.00 472.00 107.50 1,400.00 2,000.00 70.00 949.00 174.50 29.00 5,050.17 152.80 36.22 81.01 2,150.00 8.00 185.00 175.00 637.00 198.00 16.75 61.00 369.95 368.08 38.02 110.90 27.50 100.00

0.37% 1.06% -0.36% 10.44% 1.63% -0.12% 2.08% 2.80% -0.48% -1.40% 0.03% 0.26% 6.70% -2.22% 1.33% -0.20% 0.75% 0.00% -1.88% 0.00% 1.18% -2.56% 17.70% 1.31% -0.36% -1.96% -0.19% 0.01% -1.62% -4.62% -0.12% 0.00% -0.58% 1.86% 0.00% 1.07% -2.23% 1.37% -0.56% -3.85% -6.63% -0.13% 3.13% 3.42% 0.00% -0.77% -1.78% -8.83% -1.52% 4.42% -10.42% 0.72% -0.25% -0.71% 0.96% -0.29% 0.17% 1.00% 1.87% -2.11% 0.00% 0.00% 7.38% -18.87% 0.00% 0.00% 0.00% -1.64% -4.69% -1.08% -4.62% -9.41% 7.14% 0.00% -69.23%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: 0,31%

Koliina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

9,856 1,768 4,318 49,000 707 613 1,538 2,679 228 1,730 501 114 429 10 203 40 63 23 73 385 3,168 809 660 184 9 963 90 1 3,338 25 169 39 145 50 83 171 756 600 87 210 104 7 50 543 4 57 20 70 143 20 73 5 3 85 6 30 180 1 30 120 54 2 500 20 20 5 15 168 37 5 3 8 2 5 1

2,691,953.13 1,431,075.25 1,185,451.56 980,000.00 942,577.29 494,350.40 415,287.13 414,569.21 382,213.17 373,494.52 240,902.17 178,281.09 171,651.48 127,000.00 114,533.45 99,338.00 84,790.00 82,915.00 75,901.00 72,765.00 69,759.84 63,442.11 58,708.14 57,040.00 50,390.01 48,236.30 42,932.05 38,503.00 38,487.78 35,762.05 29,762.33 28,470.00 26,210.00 24,500.00 24,064.53 23,845.19 23,677.56 22,200.00 20,782.10 19,764.99 19,031.36 16,850.02 16,500.00 13,645.59 13,599.99 11,343.00 11,000.20 9,419.60 9,243.70 9,220.00 7,845.00 7,000.00 6,000.00 5,983.90 5,694.00 5,235.00 5,220.00 5,050.17 4,584.00 4,449.06 4,374.54 4,300.00 4,000.00 3,700.00 3,500.00 3,185.00 2,970.00 2,814.00 2,257.00 1,849.75 1,104.24 304.16 216.90 137.50 100.00

22,437.46 2,000.70 1,865.63 15.83 1,784.41 1,131.77 627.31 528.77 16,720.00 98.21 1,235.05 247.40 1,200.36 101.96 327.70 741.47 845.62 361.43 197.04 4,290.84 166.95 57.16 399.64 429.87 1,230.75 243.71 650.08 851.92 31.12 674.07 645.54 311.83 429.82 9,346.64 1,582.59 230.77 87.96 276.29 15,279.38 395.31 495.26 69.01 1,542.75 131.21 357.00 63.13 60.97 88.77 534.01 549.56 22.11 764.85 61.43 93.74 85.22 14.63 93.87 44.19 95.33 228.03 34.54 208.75 8.43 30.80 111.27 124.48 141.59 42.40 112.54 123.00 243.58 21.00 34.14 9.08 15.61

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 253.10 624.15 242.21 16.00 1,231.00 723.23 264.99 105.50 1,550.00 204.00 421.00 1,556.00 240.00 9,301.00 533.13 1,413.01 1,200.01 2,851.00 949.03 140.20 19.70 58.00 70.07 290.00 5,220.00 48.11 250.05 31,101.00 10.55 1,125.00 100.00 700.05 174.15 461.06 240.00 124.01 21.28 28.70 200.00 62.55 55.95 2,101.03 277.00 20.01 2,107.10 199.00 503.37 121.00 59.00 309.10 76.10 1,206.77 1,805.00 53.00 548.91 174.50 22.36 4,500.00 140.01 25.06 72.10 1,900.00 5.51 185.00 150.00 637.00 191.00 14.09 52.05 369.95 360.25 30.05 87.56 20.08 100.00

332.84 816.00 318.99 20.00 1,777.00 1,165.00 441.00 192.99 1,940.00 473.90 517.00 4,259.95 400.12 15,000.00 736.00 2,890.00 1,850.00 5,898.00 2,419.96 207.51 60.78 144.00 159.28 493.00 7,679.00 74.99 495.00 44,494.00 29.01 1,860.00 200.00 944.00 369.00 685.00 400.00 208.49 44.99 51.79 298.40 109.30 245.00 3,492.99 410.00 64.98 3,799.21 310.50 620.00 173.00 108.00 580.00 164.00 1,700.00 2,198.00 96.00 990.00 315.07 54.93 6,000.00 349.22 45.00 185.00 2,450.00 44.10 300.00 214.95 640.00 340.00 36.00 88.99 444.00 578.99 59.66 139.00 109.19 325.00


REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Nanjiža

Najviša

Zadnja

Prosjena Promjena Koliina

63,00 249,10 0,75 300,00 12,81 88,75 3,70 88,50 4,50 146,30 185,00 15,85 6,52 106,20 43,50

63,90 252,00 0,78 301,00 13,00 90,00 3,75 88,50 4,51 148,00 185,00 16,19 6,56 106,26 43,90

63,25 249,10 0,75 300,00 12,81 89,80 3,70 88,50 4,51 148,00 185,00 16,00 6,56 106,26 43,80

63,32 250,10 0,76 300,23 12,94 89,22 3,70 88,50 4,51 146,76 185,00 16,04 6,54 37,78 43,70

30,62 32,61 3,16 0,82 6,01 3,85 0,83 0,60 1,33 32,60 0,50

31,00 32,71 3,25 0,82 6,01 3,90 0,83 0,60 1,33 32,60 0,50

30,99 32,61 3,16 0,82 6,01 3,90 0,83 0,60 1,33 32,60 0,50

0,31 0,33 3,16 0,82 6,01 3,90 0,83 0,60 1,33 0,33 0,50

96,00 91,01 95,81 85,80 91,00 70,00 78,69

96,00 91,75 96,00 85,80 91,00 72,99 78,69

96,00 91,50 95,81 85,80 91,00 72,99 78,69

96,00 91,39 95,89 85,80 91,00 70,04 78,69

-0,52 % -0,54 % -0,20 % 0,93 % 1,10 % 4,27 % 0,00 %

7.463,00 462,00 2.780,00 91,65 94,65 6.000,00 400,00 950,00 1.805,00 200,00 1.140,00 280,00 83,01 5.105,00 97,84 85,84 88,72 3.975,00

8.117,00 469,00 2.840,00 91,69 94,68 6.500,00 400,00 960,00 1.850,00 200,00 1.140,00 280,00 83,05 5.105,00 97,84 85,84 88,72 3.975,00

7.468,00 465,00 2.784,00 91,66 94,67 6.288,00 400,00 954,00 1.850,00 200,00 1.140,00 280,00 83,03 5.105,00 97,84 85,84 88,72 3.975,00

7.467,79 464,27 2.783,89 91,66 94,67 6.014,85 400,00 953,63 1.824,65 200,00 1.140,00 280,00 83,02 5.105,00 97,84 85,84 88,72 3.975,00

-7,94 % 0,87 % 0,04 % 0,01 % 0,02 % 4,80 % -10,51 % -1,55 % 2,44 % 0,00 % 2,70 % -6,35 % 0,02 % 0,10 % 0,03 % -0,01 % 0,03 % 0,00 %

3.299,00 464,00 398,00 22.200,00 362,00 2.500,00 2.970,00 150,00 84,00 3.300,00 89,50

3.400,00 492,00 406,00 22.500,00 362,00 2.599,00 2.971,00 155,00 84,00 3.400,00 89,50

3.373,32 472,76 400,04 22.427,44 362,00 2.544,84 2.970,04 154,17 84,00 3.351,79 89,50

3.373,32 472,76 400,04 22.427,44 362,00 2.544,84 2.970,04 154,17 51,81 3.351,79 55,20

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG NF1N HDOG GRVG TLSG IEKG ZTOG INDDY MELR SAVA LKPG ZVIR SOS2E KDHR

KRKA PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI SKLAD HELIOS GORENJE TELEKOM SLOVENIJE INTEREUROPA ZITO INFOND DYNAMIC MERCATOR SAVA LUKA KOPER ZVON ENA ID SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA 2.IZDAJA KD GROUP

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA PROGRES AD BIJELJINA PAMO-PROMET AD MODRICA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TP MATEX AD BANJA LUKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA K

Alfa plam a.d. Vranje NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Galad a.d. Kikinda Energoprojekt holding a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd NAMA KUMANOVO Carnex a.d. Vrbas Energoprojekt Visokogradnja a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2011K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Jugohemija a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKPETROL SKOPJE ADING SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 TOPLIFIKACIJA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04

536.062,31 105.044,50 41.394,84 39.630,00 27.831,00 26.232,70 20.730,35 19.647,00 18.440,74 17.464,60 17.390,00 14.914,22 13.156,46 12.844,04 10.926,10

Jedinstvo Sevojno Žito Bosnalijek Stopanska banka Bitola BH Telecom

+4,8% +2,73% +2% +1,79% +1,48%

Alfa plam -7,94% Energo projekt holding -1,55% Garant Futog -1,07% Petrol -0,77% Krka -0,38%

Fabrika duhana Sarajevo

Mercator

Dionica sarajevske Fabrike duhana skoila je posljednjeg dana u tjednu više od etiri posto, na 72,99 konvertibilnih maraka. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 136.369 KM, što je bilo dovoljno za titulu najlikvidnije na Sarajevskoj burzi. Najniža cijena kojom se tijekom dana trgovalo tom dionicom iznosila je 70 KM, a najviša postignuta bila je ujedno zadnja zabilježena. Sarajevski indeks SASX 10 rastao je u petak 0,26 posto, na 896,66 bodova.

Pad cijene gotovo dva posto zabilježila je u petak dionica trgovakog lanca Mercatora. Vlasnika je promijenilo 119 dionica, a ukupan promet iznosio je 17.469 eura. Cijena se tijekom dana kretala od 146,3 do 148 eura, a najviša je cijena ujedno bila posljednja zabilježena. U minusu je bila i dionica Gorenja, ije je vrijednost pala 1,46 posto. Oba su slovenska indeksa SBITOP i LJSEX u petak bila u minusu, i to 0,84 i 0,61 posto.

+4,27 -1,99

0,94 % 155306 -1,18 % 107732 -2,77 % 4496 -2,84 % 15000 9,87 % 1838 0,00 % 1226 28,28 % 4277 0,00 % 4078 -3,62 % 1417 0,00 % 5000 0,00 % 2788

47.901,45 35.171,50 14.213,75 12.300,00 11.046,38 4.780,10 3.549,91 2.446,80 1.884,61 1.630,00 1.394,00

41549 24413 14819 6658 4220 1947 1056

3.988.704,00 2.231.167,70 1.420.937,37 571.256,40 384.020,00 136.369,92 83.096,64

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA ALK GRNT TEL MPT ADIN SBT KMB STIL RMDEN07 TPLF RMDEN04

8466 420 54460 132 2150 294 5600 222 4090 119 94 930 2012 340 250

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA ALFA NIIS AIKB A2013 A2012 JESV GALD ENHL IMLK NAMA CRNX EPVI A2016 FITO A2011 A2015 A2014 JGHM

-0,38 % -0,77 % -2,33 % -1,64 % -1,46 % 0,12 % 0,00 % 2,73 % 0,00 % -1,99 % -0,27 % 0,00 % 0,61 % -0,13 % 0,23 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHKH FBIHKJ FBIHKI FDSSR FBIHKK

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALUKA BURZA RSRS-O-D RSRS-O-C PLRP-R-A NOVB-R-E KRIP-R-A ZPTP-R-A PROG-R-A PMPR-R-A TLKM-R-A RSRS-O-B MATE-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 4/10/2010

+

Powered by

business.hr

41897 312.877.934,00 62093 28.827.956,00 4388 12.215.720,00 79418 7.279.418,50 31659 2.997.059,65 330 1.984.900,00 3108 1.243.200,00 794 757.179,00 284 518.200,00 2471 494.200,00 276 314.640,00 1052 294.560,00 3344 277.611,31 50 255.250,00 2388 233.641,92 2357 202.324,88 2160 191.635,20 40 159.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 1,06 % -1,07 % 0,65 % 0,69 % -4,74 % 1,79 % -1,00 % 1,94 % 0,12 % 1,57 % 1,24 %

321 1441 1520 27 1100 155 125 2306 6826 84 3485

1.082.835,00 681.250,00 608.060,00 605.541,00 398.200,00 394.450,00 371.255,00 355.510,00 353.652,93 281.550,00 192.378,93

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je iskljuivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju tonim, u suprotnom izvor podataka ili distributer nee se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica raunaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REGIONALNI INDEKSI SBITOP -0,84% BIRS -0,69% 823,96 852,29 LJSEX -0,61% FIRS +2,02% 3.280,86 1.454,17 Belex15 -0,33% MBI10 +0,29% 618,72 2.090,14 Belexline -0,15% MOSTE +0,59% 1.224,67 487,27 SASX10 +0,26% NEX20 +0,53% 896,66 13.944,40 EUROPSKI INDEKSI -0,13% WIG20 +1,15% 2.615,22 BUX -0,40% 23.239,93 +1,85% -2,24% ATX +0,36% 2.562,48 indeksa na zatvaranju u +1,06% Stanje petak 1. listopada 2010.

FTSE100 5.613,07

DAX 6.264,12

CAC40

3.681,34

MICEX 1,455.63

AMERI»KI INDEKSI -0,21% S&P500 +0,05% 10.835,28 1.141,79 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,21% petak 1. listopada 2010. 2.363,65 DJIA


investor 30 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

P

rošlog je tjedna redovan dioniki promet na Zagrebakoj burzi iznosio 110,515 milijuna kuna, što je rast 81,91% u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex porastao je 0,85 posto i posljednja mu je vrijednost bila 1921,53 bodova. Crobex 10 tjedan je završio na 1013,41 bodova i porastao 1,09 posto. Rezultati fondova prošlog su se tjedna kretali od minus 1,33 posto do 4,11 posto plusa, a 65 od 92 fonda ostvarilo je rast vrijednosti. Najuspješniji dioniki fond prošlog je tjedna bio ST Global Equity kojem je vrijednost porasla 4,11 posto, a slijedi ga MP Bric HR s rastom 3,31 posto. Najvei je gubitnik meu dionikim fondovima HPB Dioniki kojemu je vrijednost smanjena 1,33%, a iza njega je C-Zenit s padom 1,03 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je bio ST Balanced, koji je ostvario rast vrijednosti 4,08 posto, a slijedi ga ST Aggresive s rastom 3,20 posto. Najvei pad u toj grupi zabilježili su Raiffeisen Balanced (-0,50%) i C-Premium (-0,38%). Od obveznikih fondova na vrhu pozitivne ljestvice su Erste Bond (+0,12%) i ZB bond (+0,04%), a najvei je pad zabilježio HI-conservative kojem je vrijednost manja 0,20 posto. Iza njega je HPB obvezniki s padom 0,15 posto. Novani su fondovi u plusu, a vrh ljestvice zauzimaju Raiffeisen Cash i Erste EuroMoney kojima je vrijednost porasla 0,08 posto. Promatramo li rezultate od poetka godine, najuspješniji je dioniki fond MP-Mena HR kojem je vrijednost u 2010. uveana 15,91%o. Od mješovitih je fondova vodei Raiffeisen Prestige s prinosom 7,33%. Od obveznikih odnosno novanih fondova najuspješniji su Erste Bond (+9,01%) i Erste EuroMoney (+3,42%).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda DIONIKI

ST Global Equity NFD Nova Europa KD Nova Europa Prospectus JIE Ilirika JIE Ilirika BRIC OTP meridian 20 AC G Dynamic EM Ilirika Azijski tigar PBZ I-Stock HPB Dynamic HI-growth VB High Equity A1 KD Prvi izbor Poba Ico Equity HPB WAV DJE AC Rusija Raiffeisen HR dionice Platinum Blue Chip Raiffeisen Emerging M. Raiffeisen C. Europe KD Victoria FIMA Equity MP-Bric HR OTP indeksni VB CROBEX10 ZB aktiv HPB Dioniki Erste Total East

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn      kn kn  kn kn kn kn   kn    kn kn kn kn kn kn kn 

46,6154 122,6064 6,3059 56,4663 159,2830 114,3254 84,1705 10,8107 60,5544 62,5200 49,6896 8,1618 48,4861 80,8400 12,0821 5630,7600 88,2186 41,6304 69,4100 79,5225 55,7300 60,8000 13,5340 77,9528 343,9501 38,2480 91,1124 98,2500 82,1145 30,2300

0,64 0,42 0,34 0,29 0,28 0,21 0,09 -0,06 -0,07 -0,13 -0,14 -0,17 -0,17 -0,17 -0,18 -0,20 -0,20 -0,21 -0,23 -0,24 -0,29 -0,33 -0,35 -0,35 -0,42 -0,44 -0,46 -0,51 -0,52 -0,53

1,30 8,35 5,19 -0,97 1,62 6,81 5,77 -0,55 2,79 6,38 -0,08 1,45 5,01 3,05 4,70 4,41 2,04 4,03 2,56 -6,88 0,91 0,83 -8,25 -1,53 6,25 3,33 2,24 2,50 -5,31 -2,20

6mj. % 12 mj. (%)

-9,39 -4,77 -4,18 -12,96 -6,79 9,34 -7,74 -1,29 6,62 -2,37 -2,57 -4,67 -2,60 -5,03 -2,22 -4,67 0,90 -9,02 -6,41 -6,28 -6,38 -9,67 -14,42 -10,14 -1,09 -8,29 -9,93 0,17 -9,94 -7,89

-25,27 -5,12 2,32 -15,52 -9,54 N/A -7,47 4,85 17,56 9,72 -13,27 -0,62 -7,67 -11,13 6,95 -4,35 11,68 12,31 -8,32 8,64 5,99 -14,11 -18,02 -23,60 9,64 -10,80 N/A 1,17 -11,12 -19,43

PGP (%) Ove god. (%)

-7,39 11,30 -14,42 -14,44 8,16 N/A -6,86 5,08 -13,87 -13,62 -15,71 -2,33 -21,44 -8,59 2,51 -16,52 -3,99 -21,81 -16,28 -8,02 -18,98 -8,72 2,69 -3,86 -5,74 -29,34 N/A -0,41 -3,87 -32,89

-13,21 1,09 -0,04 -10,80 -2,98 14,33 -2,81 5,00 12,65 2,98 -9,53 -2,26 -3,11 -3,69 4,90 -2,52 7,30 2,36 0,12 0,33 -1,54 -6,43 -11,15 -13,83 1,19 -2,42 -8,89 1,07 -9,30 -11,17

Imovina

13,556 8,916 18,430 25,013 97,710 15,755 17,411 13,246 7,074 201,373 22,029 66,242 13,458 20,911 5,228 6,121 13,681 9,663 13,661 6,287 24,811 223,830 58,308 23,710 11,956 131,564 7,393 505,378 39,490 44,327

Starost

Datum

9,94 1,91 2,96 3,67 5,93 0,74 2,42 1,58 3,36 3,21 4,09 8,60 3,00 2,37 7,64 3,18 3,08 3,56 2,05 2,74 2,78 5,45 11,40 6,33 2,56 2,76 0,70 4,27 4,99 3,00

30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI ST Balanced Agram Trust ST Aggressive Aureus Balanced OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced KD Balanced Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM HPB Global PBZ Global fond C-Premium HI-balanced ICF Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced Erste Balanced ZB global

kn kn kn kn kn  kn   kn kn kn  kn kn   

171,5655 68,3879 63,4914 82,2201 109,0715 143,5121 8,0488 107,3300 10,8593 98,9449 99,6000 5,3638 9,7951 116,1255 109,9896 152,6100 115,9200 142,2200

0,73 0,71 0,30 0,23 0,22 0,12 -0,02 -0,04 -0,06 -0,07 -0,14 -0,15 -0,17 -0,22 -0,25 -0,31 -0,51 -0,60

0,98 1,69 0,70 7,51 2,52 2,51 -0,21 2,44 -0,40 -2,45 2,32 -2,11 1,12 0,84 3,29 2,62 1,42 0,76

-8,64 -3,62 -8,79 1,37 -4,20 -3,18 -4,03 5,85 -1,04 -6,89 -4,64 -10,50 -1,80 -10,99 1,08 -1,36 -3,66 0,15

-22,33 -8,80 -20,02 -3,84 -5,69 -3,05 -1,89 N/A 5,10 -7,80 -5,17 -11,17 2,67 -26,15 6,53 4,01 -3,84 5,44

7,24 -2,55 -8,64 -4,55 1,83 8,02 -4,51 N/A 5,37 -0,21 4,75 -15,65 -0,24 2,12 7,10 5,36 -0,65 3,88

-10,85 -1,76 -10,65 2,21 -4,44 0,34 -2,48 7,33 5,36 -7,11 -0,85 -9,09 0,07 -9,51 4,83 3,90 0,38 3,73

10,234 11,700 2,600 16,201 39,897 44,118 7,012 151,997 13,593 98,385 288,214 12,467 65,671 12,246 7,151 326,205 106,832 731,243

7,73 2,22 5,03 4,21 4,80 4,69 4,71 0,56 1,58 4,99 9,05 3,66 8,60 8,42 1,39 8,09 9,70 9,25

30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010

  kn      

139,5636 129,3400 159,5700 174,0000 130,5300 125,4341 159,7000 126,3256 11,3260

0,09 -0,03 -0,03 -0,05 -0,05 -0,07 -0,09 -0,13 -0,16

1,63 2,81 3,32 2,81 3,60 3,62 -0,32 1,31 1,33

2,61 2,52 4,24 3,62 4,02 2,68 2,30 1,11 2,34

6,07 7,93 10,64 11,71 11,34 5,70 8,26 7,54 6,29

3,94 4,65 8,20 6,86 4,56 4,64 5,19 4,99 1,46

4,25 7,47 7,47 8,15 9,01 5,04 5,13 3,26 5,43

27,335 91,067 11,755 316,820 129,813 48,136 213,567 10,394 6,207

8,63 7,56 5,93 8,35 7,33 4,99 9,25 4,80 8,60

30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010

kn kn  kn kn kn kn kn kn kn  kn  kn $ kn kn 

131,8200 161,7897 125,2500 140,4352 143,6900 137,5400 134,3057 131,3074 116,1923 11,2599 10,6052 107,7523 139,3002 137,7617 124,3100 121,7532 101,9015 104,9700

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,61 0,56 1,01 0,93 0,91 0,92 0,85 0,84 0,83 0,86 0,87 0,79 0,49 0,70 0,40 0,61 0,83 0,94

1,33 0,98 1,90 1,71 1,71 1,85 1,56 1,62 1,63 1,71 1,66 1,58 1,11 1,13 1,08 1,28 1,15 2,04

4,01 3,43 4,55 10,90 4,84 4,19 4,17 5,03 3,91 4,22 4,01 4,46 3,11 2,60 2,96 3,26 1,53 4,84

6,41 4,83 4,45 4,34 4,89 4,44 4,47 5,61 5,30 6,08 4,53 5,52 3,31 4,67 4,06 4,21 1,62 4,86

2,31 1,71 3,23 2,93 2,98 2,80 2,78 3,13 2,49 2,84 2,74 2,71 2,03 1,84 2,33 2,16 0,67 3,42

1019,987 2241,908 404,023 50,498 987,347 786,158 40,203 161,244 158,348 73,681 38,286 164,332 117,805 106,072 39,336 116,974 5,290 681,184

11,51 10,19 8,19 7,99 7,60 7,33 6,75 4,99 2,91 2,01 1,33 1,39 10,19 7,02 5,47 4,77 1,17 1,02

30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010 30.09.2010

OBVEZNIKI FONDOVI ICF Fixed Income PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds Erste Bond HPB Obvezniki ZB bond OTP euro obvezniki HI-conservative

NOVANI FONDOVI PBZ Novani fond ZB plus PBZ Euro Novani ICF Money Market Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB europlus HI-cash PBZ Dollar fond OTP novani fond Platinum Cash Erste Euro-Money


investor 31 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 4/10/2010

POVJESNA OBJAVA

Ikea zaradila 2,5 mlrd. eura Švedska Ikea u petak je prvi put u povijesti predstavila svoje godišnje rezultate poslovanja objavivši kako joj je dobit u prošloj fiskalnoj godini porasla 11 posto. U fiskalnoj 2009., koja je trajala od rujna do kolovoza ove godine, neto dobit dosegnula je dvije i pol milijarde eura, a u 2008. iznosila je 2,3 milijarde eura. Ukupni prihodi od prodaje iznosili su

21,85 milijardi eura, a u 2008, godini bili su 350 milijuna eura niži. Razlog objave rezultata kompanije je sve vei interes za poslovanje tvrtke izvan i unutar same Ikee, naveli su tijekom predstavljanja kompanije. Glavni izvršni direktor Ikee Mikael Ohlsson izjavio je kako tvrtka u sljedeih nekoliko godina planira otvoriti trgovine u Hrvatskoj i Srbiji, a nada se kako bi sljedea mogla biti Južna Koreja, dugorono i Indija. Ikea zapošljava 127.000 ljudi u 26 zemalja i 280 trgovina. J. J.

Blue chipovi podignuli Crobex 0,85 posto TJEDAN OBILJEŽILI DALEKOVOD I INA Telegrina prodaja udjela u Dalekovodu i preporuka Erste banke za dionicu Ine dale su pozitivan ton trgovini na ZSE-u

Unato pozitivnim signalima sa svjetskih burza, na Zagrebakoj burzi indeksi su u petak samo blago oscilirali jer zbog slabe aktivnosti investitora tržište nema snage za znatnije pomake. Crobex je u petak porastao 0,31 posto, na 1921,53 bodova, a Crobex 10 skoio je 0,22 posto, na 1013,41 bod. Redovan je promet ponovo bio iznimno slab - na dionice je potrošeno samo 11,6 milijuna kuna. Na tjednoj je razini Crobex skoio 0,85 posto, a Crobex 10 ojaao jedan posto. Ukupno je na dionice potrošeno 110 milijuna kuna, a više od pola tog iznosa otpalo je na trgovinu Dalekovodom i HT-om.

Dobro prošao i HT ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, ija je dionica prošli tjedan skoila dva posto zahvaljui pozitivnoj preporuci Erste Groupa SNIMIO SAŠA ETKOVI

Najlikvidniju prošlotjednu poziciju zauzeo je graevinar Dalekovod, na koji je potrošeno 37,7 milijuna kuna. Prisjetimo se, drugi

najvei dioniar Dalekovoda, tvrtka Telegra, prodala je svoj cjelokupni udjel u Dalekovodu. Više od 23 milijuna kuna potrošeno je i na dionice HT-a, koji je na tjednoj razini porastao 1,11 posto, na 274 kuna. Na cijenu najveeg domaeg telekoma utjecala je vijest o pokretanju nove mobilne mreže, kao i HT-ova prijava na natjeaj za privatizaciju kosovskog telekom operatera PTK. Dobar je tjedan konano imala i dionica Ine, na koju je potrošeno 2,5 milijuna kuna, pri emu joj je cijena porasla 2,5 posto, na 1672 kuna, a približila se i razini od 1689,77 kuna. "Unato pozitivnim signalima sa svjetskih burza, domae se tržište ne može opredijeliti u kojem smjeru krenuti. Aktivnost ulagaa preslaba je za znatnije pomake na tržištu, što nam pokazuje i objava iznenau-

REGIJA

Optimisti vladaju BiH burzama Prošli je tjedan u znaku minusa prošao za sve indekse u regiji osim onih u BiH.

Tako je vrijednost sarajevskog indeksa SASX 10 na tjednoj bazi rasla 0,65 posto, na 896,66 bodova, dok

je indeks banjaluke burze bio u plusu 0,88 posto. U petak se na Sarajevskoj burzi najviše trgovalo dionicom Fabrike duhana, koja je zabilježila promet od 136.369 konvertibilnih maraka. Zadnji dan u tjednu bio je dobar

i za dioniare BH Telecoma, ija je vrijednost rasla 1,48 posto, na 19,25 KM. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 36.588 KM, što je bilo dovoljno za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih u Sarajevu.

Jedina s milijunskim prometom u Skoplju bila je dionica farmaceutske kompanije Alkaloid, ija je cijena u petak rasla 1,06 posto, na 3373,32 denara. MBI 10 je prošli tjedan pao 3,3 posto.

jueg skoka prometa u maloprodaji u kolovozu koja je prošla bez ikakve reakcije tržišta", kazao je Hinu Dalibor Balga, analitiar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria banke.

JAKT skoio 10,44%

Nakon znatnoga pada u etvrtak, uz milijunski promet, dionica Jadran Kapitala u petak je uvjerljivo osvojila titulu dobitnice dana. Jadran Kapital poskupio je 10,44 posto, na 20 kuna. Vlasnika je ovaj put promijenilo 49.000 dionica uz ukupni promet od 980.000 kuna. Jedan od najveih dnevnih gubitnika u petak bila je dionica zagrebakog graevinara Montmontaže. Tom je dionicom napravljen promet od 127.000 kuna, a vlasnika je promijenilo deset dionica. Dionica je pala 2,22 posto, na 12.700 kuna. Nikola Suec

BROJKE

2,17 1,46

posto pao je prošli tjedan SBITOP

posto pao je Belex 15


Reizdanja filmova u 3D formatu kreu u borbu za gledatelje Film Titanic, koji je reĹžirao James Cameron i koji je do proĹĄlogodiĹĄnjeg, takoer Cameronova Avatara, bio film s najveom zaradom u povijesti, bit e prebaen u trodimenzionalni format. DOBITNICI DANA (ZSE) Dioki +17,72% akovĹĄtina +7,38% Dukat +6,7% Zveevo +5,67% BeliĹĄe +4,25% 28 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) Mediteranska plovidba -69,23% BC Institut -18,87% Žitnjak -10,42% Zlatni Rat -9,41% SN holding -6,63%

11 Nema promjene

36 Pada

Hollywood Reporter piĹĄe da filmske kompanije Paramount Pictures, 20th Century Fox i Lightstorm Entertainment 3D verziju Titanica u kina namjeravaju pustiti u travnju 2012. godine, kada e se obiljeĹžiti i INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,141,13 152,12

Prom. 0,03% 0,20%

Sirova nafta 79,97 Prirodni plin 3,83 Zlato 1.308,31 Srebro 21,75 Goveda 96,97

2,71% 0,66% 0,11% 0,73% 0,44%

BILA JE TO LIJEPA ERA...

Odzvonilo razgolićenim hostesama u automobilskom biznisu Ovogodiťnji Auto Show u Parizu pokazao je da se eri reklamiranja automobila pomou golih Şenskih tijela najvjerojatnije bliŞi kraj. Sve manje proizvoaa automobila naime koristi razgoliene djevojke da bi prodali svoj proizvod. Zaťto? Zbog sve veeg broja Şena koje kupuju limene ljubimce. Agencija Reuters izvijestila je kako se na Auto Showu u Parizu gotovo nije moglo vidjeti oskudno i neukusno odjevenu djevojku. Dok neki proizvoai mao-sportskih automobila i dalje uz pomo djevojaka u bikinijima pokuťavaju prodati svoje automobile, veina ih se odluuje za opciju u kojoj hostese izgledaju kao poslovne Şene. Lamborghini se joť uvijek oslanja na onu da seks prodaje sve pa je na svom pariťkom ťtandu uz sportske automobile imao tri ljepotice u pripijenim haljinama srebrne boje, dok je Nissan za promociju svog elektrinog automobila odabrao hostese odjevene u ťire veernje haljine. DuŞina? Do koljena. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Chirac eka suenje za korupciju... BivĹĄi francuski predsjednik Jacques Chirac postao je prvi elnik te zemlje kojem e se suditi za korupciju, i to zbog sumnje da je kao gradonaelnik Pariza zapoĹĄljavao ljude koji su radili za njegovu stranku. Heidi Klum viĹĄe nije Victorijin aneo... Njemaka manekenka Heidi Klum, koja je samo proĹĄle godine zaradila ĹĄest milijuna dolara, nakon 13 godina raskinula je suradnju s amerikim proizvoaem donjeg rublja Victoria's Secret.

TEPISI ŽRTVA IRANSKE NUKLEARNE AMBICIJE

Embargo na uvoz perzijanera u SAD ruĹĄi cijenu tepisima drugdje u svijetu Zabrana uvoza perzijskih tepiha iz Irana u SAD, koju uvodi amerika vlada zbog iranskog nuklearnog programa, naruĹĄit e ravnoteĹžu na trĹžiĹĄtu tepiha na Bliskom istoku jer e zbog vee ponude dosadaĹĄnje cijene biti na udaru, piĹĄe The National. Iranski izvoz perzijskih tepiha donosio je Iranu pola milijarde dolara godiĹĄnje. Osim perzijanera, SAD je i najvei uvoznik iranskih pistacija. Prema prvim procjenama trgovaca te-

sto godina od havarije tog slavnog broda. Prebacivanje Titanica u 3D stajat e izmeu 10 i 15 milijuna dolara. U proljee 2012. u kinima bi se trebala nai i 3D varijanta prvog dijela slavne sage Georgea Lucasa Ratovi zvijezda Epizoda I: Fantomska prijetnja, pa e to biti zanimljiva borba dvaju hitova za gledatelje. B.hr

pisima, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima cijena bi se mogla prepoloviti jer e trĹžiĹĄte preplaviti tepisi koje je apsorbiralo za ameriko trĹžiĹĄte. Oekuje se i porast kvalitete tepiha jer su dosad najkvalitetnije tepihe kupovali Amerikanci. S druge e strane Amerikanci do kvalitetnih perzijanera moi doi samo na crnom trĹžiĹĄtu perzijskih tepiha, za koje je samo pitanje dana kada e procvjetati. D. B.

Hoe li se dolar uspjeti odlijepiti od najniĹže razine prema euru u ĹĄest mjeseci, pratite na...

Ostavio Obamu jer Ĺželi biti gradonaelnik... Predstojnik ureda amerikog predsjednika Baracka Obame i glavni operativac Bijele kue Rahm Emanuel podnio je ostavku nakon 20 mjeseci provedenih na toj funkciji, i to zato ĹĄto se kani kandidirati za gradonaelnika Chicaga.

www.business.hr

Business.hr broj 734  

Prihod hotelijera unatoč rekordima porastao samo 2% PONEDJELJAK 4/10/2010 PODUZEjIMA VEjI DUG 8 STAGNACIJA 6-7 Najbolje rezultate ostvarili...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you