Ekopoljoprivreda u Hrvatskoj

Page 1

ZLATO • TELA©∆ICA • NEHAJ • AMSTERDAM • EKOPOLJOPRIVREDA • GPS SUSTAV • SARAJEVSKI TORNJEVI • OKTOBERFEST

BROJ

90

»asopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

TelaπÊica Nehaj Amsterdam Ekopoljoprivreda GPS sustav

Fotografija: Fotospring

22:52

ISSN 1333-7289

18/11/2004

broj 90 • prosinac 2004. • godina 11 • cijena 25 kn; 6,5 km; 3,5 eur; 790 sit

broj 90 • prosinac 2004. • godina XI • cijena 25 kn; 6,5 km; 3,5 eur; 790 sit

MER90 omot vanjska

DAR Ek oigra

Energij a i oko liπ

ZLATO

Plemeniti metal koji je krojio brojne sudbine

www.meridijani.com

MER90 76_79 EKOpoljo

19/11/2004

0:15

Page 76

UVJET OSVIJE©TENOG NA»INA ISHRANE

Ekopoljoprivreda u Hrvatskoj Profitabilna poljoprivreda bez negativnog utjecaja na okoliπ zvuËi savrπeno, no zaπto onda imamo malo ekoloπkih gospodarstava? Lihtenπtajn, primjerice, sa 17 posto ima najveÊi udjel ekopoljoprivrede u obradivim povrπinama, a u Hrvatskoj on iznosi 0,3 posto

Tekst i fotografije Kristijan BrkiÊ

≈Hrvatska ima Ëisti zrak, vodu i tlo - temeljne preduvjete za razvitak proizvodnje ekoloπki zdrave hrane. BuduÊi da vrlo teπko moæemo konkurirati cijenom u proizvodnji konvencionalnih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom træiπtu, ova perspektiva postaje joπ privlaËnija.√ Ovakva miπljenja su Ëesta, no potrebno je promotriti koliko je takav optimizam realan. Pokuπat Êemo sagledati i postaviti ekoloπku poljoprivredu na mjesto koje joj pripada u ukupnoj poljoprivredi Hrvatske.

Ekopoljoprivreda u zaËecima Osnovno naËelo odræiva razvoja je poticanje razvoja koji zadovoljava sadaπnje potrebe, a pritom ne ugroæava moguÊnost buduÊih naraπtaja za ostvarenje svojih temeljnih potreba. Ekoloπka poljoprivreda u potpunosti odgovara tome jer, stvarajuÊi prihode, istodobno i opleme-

MER90 76_79 EKOpoljo

19/11/2004

0:15

Page 77

Æeljko MavroviÊ, bivπa ≈πaka sa Srednjaka√, na svom imanju objaπnjava vaænost proizvodnje komposta

njuje zemlju koja se obrauje. Profitabilna poljoprivreda bez negativnog utjecaja na okoliπ zvuËi savrπeno, no zaπto onda imamo malo ekoloπkih gospodarstava? Za nastanak kvalitetnog ekoloπkoga gospodarstva, a jedino kvalitetno moæe pronaÊi svoje mjesto na træiπtu, potrebne su velike promjene tradicionalnog poljoprivrednoga gazdinstva. »ak i ako buduÊi ekopoljoprivrednik uspije dobiti povoljan kredit za svoj projekt (πto je sigurno jedna od veÊih prepreka - no nije tema ovog Ëlanka), potrebno je uloæiti velik trud u njegov preobraæaj u struËnjaka na raznim podruËjima. Priprema zemljiπta, osnivanje nadzornih i certifikacijskih stanica, suradnja s drugim poljoprivrednicima i znanstvenicima na poboljπanju proizvodnje te stalno praÊenje zahtjeva træiπta neki su od vjeπtina i znanja kojima treba ovladati. U jednoj osobi potrebno je osposobiti agronoma, proizvoaËa i ekonomista. Upravo zbog velikih zahtjeva

KOMPOST Osnova ekoloπke poljoprivrede je kompost. Da bi prirodnim putem nastao pokoji prostorni centimetar humusa, potrebne su stotine pa i tisuÊe godina. RazliËiti organski materijali poput piljevine, kore od drveta, trave, stajskoga gnojiva, slame te po potrebi stijene bogate kalcijem sloæi se u kompostnu hrpu. Tijekom godinu dana na prirodan naËin dobijemo humus ili kompost koji pospjeπuje rast biljaka, a nema nikakva negativnog utjecaja na tlo. Danas u Hrvatskoj postoji joπ samo kompostana Zrinjevac u Zagrebu. Postoje realne moguÊnosti za osnivanje viπe kompostana koje bi imale dvojaku funkciju: zbrinjavanje organskog otpada i proizvodnja komposta. To bi ujedno mogla biti i polaziπna toËka za razvoj ekoloπke poljoprivrede u blizini tih kompostana.

koji se postavljaju pred buduÊim ekopoljoprivrednicima, takav oblik proizvodnje je i u razvijenim zemljama rijedak. Lihtenπtajn je dræava s najveÊim udjelom ekoloπke poljoprivrede u ukupnim obradivim povrπinama sa 17 posto. U Hrvatskoj on iznosi samo 3,5 promila. To su podaci BIOPA-e (Udruge za organsko-bioloπku proizvodnju), jedne od ustanova u Hrvatskoj koja ima odobrenje Ministarstva poljoprivrede i πumarstva za izdavanje certifikata koji jamËe kvalitetu ekoloπki

proizvedenih sirovina, odnosno proizvoda. U upisniku ekoproizvoaËa Ministarstva poljoprivrede dosad su upisana 173 obiteljska gospodarstva, a znak ekoloπkog proizvoda imaju Ëak 43 proizvoaËa. Profil tipiËnog hrvatskog ekogospodarstvenika je ovakav: najËeπÊe proizvodi povrtne kulture, iako se poveÊava udio trajnih nasada (vinogradi i voÊnjaci), ali joπ je rijeË o iznimno malim povrπinama. VeÊi dio svojih proizvoda prerauje te prodaje krajnji proizvod. Uglavnom prosinac

Meridijani

77

MER90 76_79 EKOpoljo

19/11/2004

0:16

Page 78

DRÆAVNA NAGRADA ZA ZA©TITU OKOLI©A U povodu Dana zaπtite okoliπa Eko-imanju MavroviÊ ove je godine dodijeljena dræavna nagrada za zaπtitu okoliπa u kategoriji odgoja i obrazovanja uz obrazloæenje: ≈... Projekt ekopoljoprivrede na Eko-imanju MavroviÊ smanjuje na minimum inpute osnovnih zagaivaËa u poljoprivredi (mineralna gnojiva i pesticidi) te na taj naËin smanjuje optereÊenje okoliπa, prirodne resurse Poæeπke kotline te osigurava odræivi razvoj podruËja.√

prodaje na lokalnom træiπtu, najËeπÊe samostalno - na vlastitom imanju, lokalnoj trænici ili preko svoje udruge, kao i na razliËitim prodajnim izloæbama i sajmovima. NajËeπÊe uspijeva prodati sve svoje ekoproizvode bez obzira na koji naËin plasira proizvod. Cilj je u sljedeÊih pet godina proπiriti ekoloπka gospodarstva na oko 5 posto ukupnih obradivih povrπina. Ministarstvo potiËe razvoj takve poljoprivrede kroz poticaje koji su prosjeËno od 30 do 35 posto veÊi od poticaja za konvencionalni uzgoj, a potiËe se sve πto i u konvencionalnom uzgoju, osim duhana. Uvedene su i potpore udrugama ekopoljoprivrednika jer europska iskustva govore da su upravo one nositelj razvoja povezivanjem postojeÊih i pruæanjem potrebnih informacija Ëlanovima i novim kandidatima. Koliko je bitno promicanje i poticanje ekoloπke poljoprivrede, toliko je bitno shvaÊanje da je ona iznimka. Njome se ne mogu rijeπiti problemi poljoprivrede koji su posljedica desetljeÊa socijalistiËkog sustava iz kojeg se mora preorijentirati na træiπno gospodarstvo.

MavroviÊev ekoprojekt Kako bismo najbolje shvatili sloæenost ekoloπke poljoprivrede posjetili smo Eko-centar MavroviÊ u Brestovcu kraj Poæege. Od voditelja obliænjeg PP Papuk Ivice SamardæiÊa saznali smo da je Poæeπka kotlina najdulje kontinuirano naseljeni te geoloπki najraznovrsniji prostor Hrvatske. Dakle, i druπtveni i priro78

Meridijani

prosinac

Stari mlin podsjeÊa na davne dane kada su postojali jedino - ekoloπki proizvodi

MER90 76_79 EKOpoljo

19/11/2004

0:16

Danas se ovdje proizvodi integralno braπno od razliËitih æitarica - jeËma, raæi, kukuruza, zobi, pπenice, soje...

Page 79

Jedan od ekoproizvoda je i zobeni ledeni Ëaj, a poznato je da zob sadræi topiva vlakna koja odstranjuju kolesterol iz krvi

KUTAK ZDRAVE HRANE U vodeÊim hrvatskim trgovaËkim lancima moæete naÊi ≈Kutak zdrave hrane√ policu s provjerenim proizvodima koji zadovoljavaju standarde organske i ekoloπke proizvodnje. Taj bogat izbor svakom omoguÊava da pronae proizvod kojim Êe poËeti zdrav naËin prehrane. Probajte tjesteninu, peciva i kruh od integralnih æitarica, saznajte πto je i kako se pripravlja pir, tofu ili sejtan. Iznenadit Êe vas okus kave od jeËma koji pamte vaπi djedovi i bake kada su, poslije rata kada nije bilo kave, præili i mljeli jeËam. Prednost te kave je πto ne sadræi kofein, a uz jeËmenu kavu preporuËa se smei πeÊer te sojino mlijeko.

dni preduvjeti za poljoprivredu su povoljni. Na obroncima Poæeπke gore Æeljko MavroviÊ je prije Ëetiri godine na oko 300 ha obradivih povrπina krenuo u novi izazov, moæda i veÊi od onih u boksaËkim rukavicama. No, moæemo se prisjetiti da je i tada, tijekom uspjeπne boksaËke karijere, traæio naËine spajanja zdravog naËina prehrane sa zahtjevima sporta. Posjetivπi europska ekoloπka gospodarstva, MavroviÊ je stekao znanja za vlastiti poËetak. Prvo je bilo potrebno odkiseliti zemljiπta koja su desetljeÊima bila obogaÊivana umjetnim gnojivima. U isto vrijeme poËeo je proizvodnju vlastita

komposta. Prvih godina proizvodio je prirodne proizvode - koliko treba da se tlo proËisti dovoljno da proizvodi mogu dobiti markicu ekoloπke kvalitete. Danas se orijentira prije svega na proizvodnju i istraæivanje æitarica te plasman njihovih gotovih proizvoda na træiπte - Irokez kvaliteta. Zabluda je da se u ekoloπkom gospodarstvu sve obrauje motikom i vilama. Kod Æeljka smo mo-

info

gli primijetiti uobiËajenu mehanizaciju, no bitne su sitnice - vlastita proizvodnja humusa ili, primjerice, stroj koji se, umjesto prskanja kemikalijama, rjeπava korova mehaniËki - Ëupanjem. Za promicanje ekoloπke poljoprivrede i zdravog naËina æivota razvio je Eko-projekt MavroviÊ. Projektu je sponzor ZagrebaËka banka koja veÊ πest godina pod motom ≈Nikada priroda ne kaæe jedno, a mudrost drugo√ podræava projekte usmjerene zaπtiti okoliπa. Osnovan je Eko-centar MavroviÊ kao edukacijski, istraæivaËki i turistiËki centar. Cilj centra je podizanje razine ekoloπke svijesti kroz dva smjera edukacijskih aktivnosti. Prvi je usmjeren prema poljoprivrednicima kojima pruæa znanja s vlastitih pokusnih polja, naËine suradnje sa sliËnim gospodarstvima i savjete kako plasirati proizvode na træiπte. Drugi smjer je edukacija πire javnosti u samom centru gdje se moæe odbarati izmeu 20-ak iskustvenih radionica namijenjenih uËenicima, studentima, raznim udrugama i tvrtkama. Centar je povezan u mreæu ekoloπkih institucija s ciljem da se Poæeπka kotlina pretvori u ekoloπku jezgru za razvoj svijesti o potrebi ekoloπkog pristupa poljoprivredi, primjeni svjetskih dostignuÊa i obuke svih zainteresiranih.

Eko-centar MavroviÊ Sloboπtina 45, 34322 Brestovac tel.: 034/313-829, 313-830 e-mail: karolina.krpeljevic@eko-mavrovic.hr

prosinac

Meridijani

79