Otkriveni raj na kraju svijeta
Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
TAHITI BELIZE VETERNICA TAHITI GREENWICH VILLAGE BOSANSKE RIJEKE SALVADOR DA BAHIA HORTOBAGY I TISANSKO JEZERO
cijena 28 kn 7 km 3,7 eur 890 sit
ISSN 1333-7289 broj 113 ožujak 2007. Godina XIV.
www.meridijani.com
broj 113 ožujak 2007.
Belize Veternica Greenwich Village Bosanske rijeke Salvador
Greenwich Village Mirni kutak prijestolnice svijeta
N E W YOR K - M A N H AT TA N
Krvotok New Yorka, »grada koji nikada ne spava«, čine njegove pravocrtne avenije i ulice. One svojom geometrijskom sistematičnošću pospješuju svakodnevni užurbani ritam njegovih stanovnika. Ipak, postoji jedna četvrt koja usporava krvotok Velike jabuke na ritam karakterističniji za europske gradove
G
Tekst i fotografije Kristijan Brkić
užvu pješaka, gradskog prometa i arhitektonskih vertikala u avenijama kojima kraj naslućujete tek u izmaglici Manhattna na području Greenwich Villagea zamjenjuju zavojite uličice u kojima kroz bujno zelenilo proviruje stopedesetogodišnja patina s pročelja zgrada. U Villageu, kako svoj dio velegrada jednostavno nazivaju njegovi stanovnici, kava se ne pije u hodu iz Starbucksove papirnate šalice, nego se capuccino polako ispija u malim uličnim bistroima. Ovdje ćete češće vidjeti ljude s knjigom u ruci nego s primjerkom »Wall Street Journala«. U toj njujorškoj četvrti slikovite restorančiće još nisu zamijenili lanci (ili možda bolje - okovi) brze hrane. Navika kupnje dnevnih potrepština u lokalnim dućanima odvraća invaziju unificiranih K-Martova i sličnih sterilnih maksi-mega-hiper marketa. Može se reći da mentalna, kulturna, ali i arhitektonska različitost čini svojevrsni bedem koji štiti ovo područje između 14. i Houston ulice te rijeke Hudson i Broadwaya. Ono još u dobroj mjeri odolijeva intenzivnoj njujorškoj urbanizaciji. Ako bismo htjeli parafrazirati Sinatrin stih o uvijek budnom gradu, onda bismo boemski, bonvivanski Greenwich Village mogli opisati kao »četvrt koja voli malo dulje odspavati«. Meridijani | ožujak 2007
55
SAT GLAZBENOG U VILLAGEU Učenici njujorške osnovne škole često sate glazbenog provode slušajući izvođače na Washington Squareu
Od Sapokanikana do Villagea Pokrenimo kazaljke vremena unazad do trenutka kada je područje današnjega Greenwich Villagea bilo poznato samo pod imenom Sapokanikan. Tada još nije bilo građevina, ulica, a ni bijelog čovjeka. To je bilo močvarno područje kroz koje je protjecao potok Minetta, a u pozadini su se izdizali pješčani brežuljci koje su kasnije Nizozemci nazvali Zantberg. Područjem Manhattana (Manna-hata = »otok brojnih brežuljka«) kretali su se pripadnici plemena Lenape, nama poznatiji pod imenom Delaware Indijanci. Oni su dijelili Manhattan s drugim plemenima, a vjerojatno ne pamte po dobrom pleme Canarsee koje je obitavalo na današnjem Long Islandu te povremeno dolazilo i na Man 56
Meridijani | ožujak 2007
hattan. Upravo su Canarsee 1626. godine (samo godinu dana nakon dolaska prvih doseljenika na jug otoka) prodali Manhattan guverneru Peteru Minuitu za 60 guldena (24 dolara) vrijedne šarene staklene perle. Ta kupnja opisana je u raznim povijesnim knjigama, no uglavnom površno jer je stvarnost ipak bila malo drukčija. Naime, Minuit je otkupio i obližnji Staten Island, o čemu postoje zapisi iz kojih se vidi da nije nudio staklene perle, nego veću količinu raznovrsnog oruđa.
Može se pretpostaviti da je isto učinio i pri kupnji Manhattana. Iako nebitno - tada bi vrijednost za koju je dobio otok porasla na oko 600 dolara. Važnije je da su Canarsee bili »u prolazu« Manhattanom, a i njihov pojam vlasništva teško da se poklapao s europskim. Tako je za njih to bila dobra »trampa« - dozvola za kretanje tuđim teritorijem za veliku količinu alata. Minuitov nasljednik, Wouter Van Twiller, uvidjevši vrijednost područja Sapokanikan provjerenom metodom »rum i rat« protje-
Osim Central Parka, Greenwich Village je najmirnija zona na poluotoku Manhattanu, četvrt koja čuva šarm starinskog New Yorka
=bkccX
&'h\ GhfYYh %(h\ GhfYYh
<ighcbGhfYYh
;fYYbk]W\ J]``U[Y
Hifh`Y 6Um AiffUm <]``
IddYf 9Ugh G]XY
FccgYjY
`h =g`UbX
7YbhfU` DUf_
Bc<c
'(h\ GhfYYh
Hf]VYWU
7\]bU! hckb 7]j]W 7YbhYf
6ckYfm
(&h\ GhfYYh
A]Xhckb
A]Xhckb
)-h\ GhfYYh
A]Xhckb Gcih\
+&h\ GhfYYh
H\YUhYf 8]ghf]Wh
-*h\ GhfYYh
;UfaYbh 8]ghf]Wh
IddYf KYgh G]XY
%%%h\ GhfYYh
rao je Lenape i ondje podigao farmu duhana. Nazvao ju je Bossen :cfh ;Ycf[Y Bouwerie - farma u šumi. KUg\]b[hcb Godine 1664. vlast je prešla u <Y][\hg ruke Engleza te je naselje na juž<Ua]`hcb <Y][\hg nom vrhu Manhattana promijenilo ime iz Nieuw Amsterdam u New York. Engle<Uf`Ya zi su nekolicini nastambi s obiteljima radniAcfb]b[g]XY 9Ugh <Uf`Ya ka na farmi dali ime <Y][\hg 9` 6Uff]c Green Wich (saksonAUb\UhhUb ski wick, latinski viJU``Ym cus = selo) - Zeleno IddYf selo, pa je tako u KYgh Mcf_j]``Y današnjem nazivu G]XY Greenwich VillaIddYf 9Ugh G]XY ge (u doslovnom @]bWc`b GeiUfY @Ybcl <]`` prijevodu: Zeleno KYgh G]XY selo selo) jedno Gihhcb »selo« tautološki 7`]bhcb 6YY_aUb višak. Za drugo <Y``²g »selo« moglo bi HiXcf ?]hW\Yb se također reći ?]dg AYX]WU` 7]hm da je s vremenom 6Um postalo višak jer je 7\Y`gYU ;fUaYfWm GhimjYgUbh DUf_ Greenwich Village AYUh 9Ugh 567 DUW_]b[ KYgh ;fYYbk]W\ danas dio velegrada 8]gh" J]``U[Y J]``U[Y J]``U[Y 7]hm i nimalo ne nalikuje @]hh`Y na selo. Gc<c =hU`m @ckYf MANHATTAN Položaj Greenwich Villagea i drugih gradskih četvrti
9Ugh G]XY
Hkc 6f]X[Yg
K\]hY KU`` <U`` GhfYYh Gcih\Yfb H]d
TU PRESTAJE GUŽVA Zgrade s desne strane početak su središnjeg dijela Villagea, gdje nema ovako gustog prometa, inače uobičajenog za New York
Priča o jednom trgu
Kreativci s potrebom da svoje umjetničke izričaje podijele s drugima, njihova publika, lokalni šahovski velemajstori, zaljubljeni parovi, djeca, vjeverice i ptice u Villageu imaju omiljeno mjesto - park Washington Square. Ovaj park, velik otprilike poput zagrebačkog Botaničkog vrta,
središte je neformalne urbane scene. Zaputite li se ondje u bilo koje doba dana, sigurno ćete zateći u uvijek suhoj fontani ili u kojem drugom kutku parka plesače, glazbenike ili kakve druge izvođače. Do 23 sata morat ćete ipak napustiti park (borba protiv vandalizma i dilera) te ga nakon još jednog šarenog i bučnog dana prepustiti odmoru. Nastavimo naš povijesni put Grin’wichom (kako je prvi put zabilježen u spisima 1712. godine). Seoce krajem 17. stoljeća otkupljuje parcelu za potrebe groblja za siromahe na prostoru današnjeg Washi ngton Squarea. U sljedećih 40-ak godina brojne epidemije žutice u prljavom New Yorku prouzročile su bijeg stanovništva u okolna sela pa se u samo dvadesetak godina populacija Villagea učetverostručila, a groblje je primilo brojne nesretnike koji su podlegli žutici. Mnogo godina poslije prenamjene groblja u trg zabilježeno je da su tijekom jedne vojne parade teški topovi utonuli u pjeskovito tlo. Još su se samo rijetki tada mogli prisjetiti i objasniti tužno značenje brojnih posmrtnih ostataka zamotanih u žute tkanine. Neposredno uz groblje, vjerojatno zbog praktičnosti, održavala su se i vješanja osuđenih na smrt. Svjedok svim ovim događajima najstariji je Njujorčanin, a svoju je karijeru počeo prije 327 godina kao skromna sjemenka brijesta. I danas ga možete naći u sjeverozapadnom dijelu parka. Istinu o tome jesu li na njemu vješali osuđenike (u što povjesničari sumnjaju) zna još samo to divovsko stablo - Hangman’s Elm.
Sukob logika Vlasti New Yorka 1811. godine donijele su plan pravilne mreže avenija i ulica na Manhattanu. Posebnost Greenwich Villagea došla je već tada do izražaja jer njegovu konfuznu mrežu ulica nije bilo moguće prilagoditi geometrijskoj logiMeridijani | ožujak 2007
57
ci gradskih planera. Karakterističan nepravilan tlocrt posljedica je neplanskog rasta Villagea kao zasebnog naselja te potrebe prilagođavanja putanja ulica pružanju potoka i tada još nezaravnjenih pješčanih brežuljaka. Naišavši na začep ljenje u Greenwichu, krvotok pravocrtnih njujorških avenija i ulica morao se prilagoditi. Posljedica tak vog povezivanja gradske i griničke logike su neke zbunjujuće nelogičnosti kao kad se, primjerice, 4. ulica križa sa 10. ulicom, a postoji čak križanje gdje se ulica Waverly Place križa sa - samom sobom! Vjerojatno i ne treba napomenuti da Villageri nisu dopustili dosadne brojčane nazive ulica, nego je većina ulica zadržala stare nazive. Visoki neboderi su se polako sa sjevera ušuljali u Village do Was-
Zamršena mreža ulica u Greenwich Villageu potpuni je kontrast pravocrtnoj strukturi avenija i ulica karakterističnoj za Manhattan hington Squarea. Krajem dvadesetih su i područje južno od parka počeli premjeravati budući investitori, no tada se iznenada dogodio »Crni četvrtak«. Njujorška je burza doživjela krah te je svaka gradnja u sljedećim godinama bila zaustavljena. Tih nekoliko godina bilo je dovoljno da se shvati arhitektonska posebnost Greeenwich Villagea unutar New Yorka i da se zabrani buduća degradacija te jedinstvene četvrti. Tako je Village, zahvaljujući gospodarskom krahu, uspio do danas zadržati šarm starog New Yorka.
VISINA JE RELATIVNA »Samo« 23 metra visok slavoluk na Washington Squareu brani pristup divovima uptowna u središnji dio Vilagea gdje rijetko koja zgrada prelazi njegovu visinu
58
Meridijani | ožujak 2007
Nekonformizam S vremenom, zbog starosti zgrada i njihova sve lošijeg stanja, vrijednost nekretnina strmoglavo je počela padati. Village je tada postao privlačan mladim neafirmiranim umjetnicima kojima je od komfora bila važnija visina (odnosno »nizina«) stanarine i kreativno okružje srodnih duša. Od tada ova četvrt postaje dom brojnim njujorškim piscima, umjetnicima, intelektualcima i boemima. Dio svog života ovdje su proveli pisci Edgar Allan Poe, Mark Twain ili slikar Jackson Pollock, da nabrojimo samo najpoznatije.
OPUŠTENI VILLAGE Karakteristično mirno križanje ulica neopterećeno prometnim i pješačkim gužvama - ima čak i mjesta za parkiranje!
Village je, zahvaljujući svojim progresivnim stanarima, bio mjesto nastanka novih kulturnih i političkih pokreta. Ovdje su 50-ih godina prošlog stoljeća spisatelji Jack Kerouac i Allen Ginsberg pokrenuli beat pokret. U 60-ima je Greenwich Village bio središte folk glazbe, gdje su prve akorde na svom putu pre ma slavi odsvirali velikani kao što su Bob Dylan, Peter, Paul and Mary, Simon & Garfunkel ili Joan Baez. U 70-ima bio je središte radikalnog dijela pokreta protiv rata u Vijetnamu. Tada je tu došlo i do prvog organiziranog prosvjeda homoseksualaca te je od tada Village (p)ostao omiljena četvrt gay populacije New Yorka.
Village je »odrastao« Uvijek živopisan, otvoren alternativnoj kulturi i alternativnim načinima života, Greenwich Village zadržao je i danas, u 21. stoljeću, još dobar dio te atmosfere. No, u posljednja dva desetljeća cijene nekretnina su ovdje toliko porasle da si početak karijere u Villageu mladi neafirmira-
ni umjetnici više ne mogu priuštiti. Oni nalaze novo središte u East Villageu, četvrti istočno od Greenwicha, gdje nastaje nova kulturna off scena. Sjećanje na staru slavu u Villageu održava onaj dio umjetnika koje financijski uspjeh štiti od potrebe da za milijunske iznose prodaju svoje domove. Svježu krv Villageu donosi studentska zajednica New York Universityja (NYU) s karakterističnim bonvivanovskim slobodoumljem i neopterećenošću njujor škim dnevnim ritmom (aritmijom) »kofein - prozac - iPod - radi - kupuj - 500 kanala - usamljenost - laku noć«. Dok odrasli, ozbiljni i životnim problemima (ne)okrznuti i (ne)prilagođeni starosjedioci kao čuvari tradicije prošlih desetljeća budu uspijevali pronaći zajednički jezik s novim generacijama mladih intelektualaca s NYU-a, za budućnost Villagea ne treba brinuti. Moj skromni doživljaj Villagea temelji se na dvosatnom lutanju njegovim ulicama. Kada za obilazak ci-
jelog New Yorka imate šest dana, ponekad se ne nađe mnogo više vremena za jedno od stotina zanimljivih mjesta. Nakon nekoliko dana jurnjave ulicama New Yorka od jutra do mraka u vas se uvuče napetost i užurbanost njegovih stanovnika. Možda tek nakon što »NY State of Mind« postane dio vas možete doživjeti što Greenwich Village znači Njujorčanima. Tada doista počnete osjećati drukčiju, smireniju atmosferu ove četvrti, gotovo nesvjesno usporite ritam te počnete uočavati detalje i uživati u vizurama koje vam nudi svaka nova uličica. Čitajući na Internetu poruke drugih posjetitelja, ostao mi je u sjećanju komentar jednog od njih. On upozorava da će vam ovdje, zbog nepravilne mreže ulica, dobar plan grada biti neophodan za snalaženje. Meni se čini da je istina ipak suprotna - ovo bi trebala biti jedina četvrt New Yorka u kojoj biste plan trebali spremiti i prepustiti se da vas Village vodi svojom logikom. Meridijani | ožujak 2007
59