MOSKVA DINARA PIVO U ČEŠKOJ UTVRDE U PULI GANA PRIRODOSLOVNI MUZEJ U NEW YORKU PUHOVI
ISSN 1333-7289
Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
broj 112 veljača 2007.
cijena 28 kn 7 km 3,7 eur 890 sit
broj 112 veljača 2007. Godina XIV.
www.meridijani.com
Veliko srce Rusije
DAR knjižica Otkri
jte sve o čok oladi
MOSKVA Dinara Pivo u Češkoj Utvrde u Puli Gana Muzej u New Yorku
A m er ic a n M u s eu m of Nat u r a l H i s tory / A MERIČ K I P RIRODOSLOV NI MUZ E J
K. BRKIĆ
Riznica prirodoslovnog blaga
Tekst Kristijan Brkić Fotografije Kristijan Brkić i www.amnh.org
ULAZ IZ CENTRAL PARKA Prirodoslovni muzej nalazi se na rubu Central Parka, a zanimljivo je da, osim kroz ovaj glavni ulaz, u muzej možete ući i kroz podzemni ulaz, izravno sa stanice njujorškog metroa
78
Meridijani | veljača 2007
Na južnom i središnjem dijelu parcele, baš gdje bi prvi dio naše zgrade trebao biti podignut, bilo je brdašce čiji je greben dosezao visinu stropa današnje Dvorane ptica. Dok sam sjedio na tom proplanku, pogled na okolinu je bio dosadan, a jedino društvo bila mi je nekolicina koza
vako je osnivač Prirodoslovnog muzeja Albert Smith Bickmore, bez pretjeranog oduševljenja, opisao lokaciju budućeg muzeja u New Yorku. Gradske su vlasti dvije godine ranije, 1869. godine, Bickmoreu dale prostor za uređenje muzeja u jednoj zgradi u Central Parku, no ubrzo se pokazalo da ona nije ni približno dovoljno velika za muzejske potrebe. Za novu je lokaciju zato odabran prostor uz zapadnu stranu Central Parka, gdje se prvotno planirao njujorški zoološki vrt. Iako Bickmore tim mje stom nije baš bio oduševljen, dobro je znao koliko je važna gradnja nove, velike muzejske zgrade pa je prihvatio odluku gradskih vlasti i podupro gradnju. Šest godina poslije muzej je već bio otvoren za javnost.
Svijet krajem 19. stoljeća Dalekovidnost Bickmoreove vizije o osnivanju muzeja posvećenog priro doslovlju najbolje otkrivaju povijesne prilike i događaji koji su obilježili vrijeme u kojem je muzej osnovan. Iste 1869. godine prokopan je Sueski kanal, Mendeljejev je objavio prvu verziju periodičkog sustava, uveden je u upotrebu pojam ekologija te je pokrenut časopis »Nature«. Samo desetljeće prije svjetlo dana ugledala je Darwinova knjiga »O podrijetlu vrsta«. Velika prostranstva našeg planeta u to doba još nisu bila istražena, a nije se znalo ni za postojanje brojnih zabačenih naroda. Upravo je zato vrijeme koje je slijedilo bilo vrlo plodno za prirodoslovce i istraživače. Ipak, još će se trideset godina čekati do otkrića strukture atoma i razu mijevanja zakonitosti genetskog nasljeđivanja, a tek za četrdeset godina Einstein će predstaviti teoriju relativnosti. Za poznavanje cjelovitog ljud skog genoma trebalo je pričekati još 132 godine, no znanstvena i eduka tivna snaga prirodoslovnog muzeja vjerojatno je u većoj ili manjoj mjeri pomogla da se svi ovi, tada još nezamislivi događaji ostvare.
Na popisu poželjnih načina kako provesti jedan dan mnogim čitateljima »Meridijana« vjerojatno bi na visokom mjestu bio posjet najpoznatijem svjetskom prirodoslovnom muzeju. No, prije nego što uživo posjetite American Museum of Natural History u srcu New Yorka, provest ćemo vas ukratko muzejskim hodnicima i dvoranama kako bismo vas upoznali s poviješću, atrakcijama i znanstvenom važnošću najslavnijeg prirodoslovnog muzeja današnjice
Meridijani | veljača 2007
79
U njujorškom prirodoslovnom muzeju svakom je detalju posvećena posebna pozornost. Tamo se čak analizira koliko određeni izložak privlači posjetitelje te koliko su dugo njime zaokupljeni. Takvi se podaci uspoređuju s drukčijim pristupima postava u drugim muzejima te se na taj način osmišlja najbolji način predstavljanja određene teme. Za pažnjom koja se posvećuje kvaliteti postava ne zaostaje ni ona usmjerena na pražnjenje posjetiteljskih novčanika. Budući da za obilazak treba izdvojiti barem pola dana, unutar muzeja postoji nekoliko restorana. Ondje ima i nekoliko tematskih dućana gdje ćete naći niz zanimljivih suvenira, edukativnih igara za djecu i literature o određenim tematikama. Oni računaju da ćete, napuštajući izložbeni dio s dinosaurima, pod neposrednim dojmom viđenog vjerojatno kupiti i neki »dinosaurski« suvenir. I doista, teško možete vidjeti posjetitelja koji iz muzeja odlazi bez vrećice s barem jednim suvenirom. Uz cijenu obilaska koja za odrasle iznosi između 80 i 180 kuna (ovisi o odabiru dodatnih atrakcija - planetarij, IMAX i sl.), vjerojatno je da će muzej iz vas izmamiti još toliko. Za utjehu, sav prikupljeni novac odlazi u daljnje poboljšavanje edukativne i istraživačke funkcije ove velebne institucije koja s pravom nosi titulu najboljeg prirodoslovnog muzeja u svijetu.
Zbirka od 32 milijuna primjeraka Početna zbirka Američkog prirodoslovnog muzeja u New Yorku bila je poprilično neugledna. Činilo ju je nekoliko tisuća različitih školjki, buba i prepariranih ptica, 26 uzoraka algi, preparirani dodo i jazavac, mumifi cirani krokodil i jedan mamutov zub. Kako bi obogatili zbirku, djelatnici muzeja su se u sljedećim desetljećima uputili u gotovo sve kutke svijeta, istražujući poznate te otkrivajući nepoznate kulture, biljne i životinjske vrste, fosile i štošta drugo. Ekspedicije na Sjeverni pol, u Sibir, Mongoli ju, prašume Konga, Indiju ili na pacifičku obalu sjevera Amerike i Azije obogatile su muzej brojnom znanstvenom građom, a svjetsku znanost mnogim novim saznanjima. Od samog početka djelatnici muzeja prkosili su uvriježenom arhe tipu muzealaca kao osoba koje cijele dane provode kategorizirajući i organizirajući muzejske izloške. U prvih pola stoljeća postojanja muzeja organiziranjem ekspedicija u udaljene dijelove svijeta oni su značajno pri donijeli smanjenju anekumene, a svojim su znanstvenim radom utrli pu teve i smjernice razvoja za istraživače koji su ih naslijedili. Danas muzej, osim 400 kustosa, zapošljava i 200 znanstvenika koji nastavljaju svijetlu tradiciju jednog od važnijih svjetskih znastvenih i istraživačkih centara. 80
Meridijani | veljača 2007
K. BRKIĆ
Znanost i marketing u simbiozi
DVORANA OCEANA Trideset metara dug plavetni kit nadgleda posjetitelje dok razgledaju bogatstvo života u njegovim oceanima
Svjetovi Najimpresivnije kod ovog muzeja je što sve dosad spomenuto nije potreb no znati da bi vam se posjet urezao u pamćenje te postao izvor zanimljivih priča i prisjećanja u sljedećim godinama. Dovoljno je da negdje u sebi imate barem malu sjemenku znatiželje, a zavodljivi svjetovi muzejskih dvorana pružit će vam sve potrebno da vaše zanimanje buja ulaskom iz svake dvorane u nove svjetove. Živom svijetu posvećen je, dakako, najveći dio muzejskog postava. Krenete li u obilazak, prošetat ćete se poviješću nastanka i razvoja života od prvih tragova okamenjenih u stijenama pa do pojave prvog čovjeka. Sve posjetitelje vjerojatno najviše fasciniraju dinosauri. Ulazite li u muzej iz Central Parka, u predvorju će vas odmah opčiniti nadmoćan, na zadnje noge izdignut 15-metarski skeleton Barosaurusa, jednog od najrjeđih dinosaura. Ovo je najviši skeleton dinosaura na svijetu i ujedno jedini cjeloviti primjerak ove vrste. Ostatak vrhunske postave fosila nalazi Meridijani | veljača 2007
81
ISPOD POVRŠINE Diarame ne prikazuju samo kopnenu faunu, nego vam pružaju mogućnost da zavirite i u podmorje
T-REX & PRIJATELJI Dvorane posvećene dinosaurima plijene najviše pozornosti. Iako nisu živi, ovi dinosauri djeluju vrlo opasno
CRNOREPI JELEN Tipična diarama sa savršeno prepariranim primjerkom i realističnim prikazom njegova okružja djeluje neobično stvarno
PREDNOST PROLAZA Ovakvo krdo slonova u afričkim savanama uvijek ima prednost prolaza
VIJEK TRAJANJA Nastanak i nestanak pojedinih vrsta kroz Zemljinu povijest prikazan je na vrlo plastičan i razumljiv način, a poznato je da se iz zornih i slikovitih prikaza najbolje uči
U vrijeme kada je muzej osnovan prirodoslovlje je bilo tek u začecima pa je rast muzeja bio tijesno povezan s istraživanjima i otkrićima. Mnoga istraživanja potaknuli su i pokrenuli sami djelatnici muzeja
84
Meridijani | veljača 2007
se na četvrtom katu, gdje je predstavljeno 600 najljepših fosila izabranih iz najveće svjetske kolekcije koju čini gotovo milijun primjeraka. Ako dosad niste potrošili sve uzdahe oduševljenja, sljedeći će vam zasigurno izmamiti dvorana bioraznolikosti s mozaikom evolucijske ra znolikosti. Tipična postava prirodoslovnih muzeja su i preparirane životi nje, no Američki je prirodoslovni muzej i taj postav doveo do savršenstva u svojim »diaramama«. To su zapravo izlozi u kojima spoj panoramskih pozadina s izvornom vegetacijom pruža nevjerojatno stvaran prikaz tre nutka iz života pojedine vrste. Velika različitost ljudskih kultura prikazana je u nekoliko tematskih dvorana u kojima možete upoznati značajke određenih regija. Predstav ljene su tipične tradicionalne, domorodačke kulture, onakve kakve su bile prije dolaska bijelog čovjeka. Da bi se dočarala kvaliteta postava, dovoljno je spomenuti da je na njemu 52 godine radila i svjetski poznata antropo loginja Margaret Mead. Planet na kojem živimo predstavljen je svojom građom kao dlan pun nabora (bore) i linija (rasjedi) iz kojih možete pročitati njegovu buduć nost, ali prije svega njegovu prošlost. Nije potrebno biti vrstan geolog da biste razumjeli Zemljinu prošlost jer je sve slikovito prikazano. Vrsni geolozi i kustosi pripremili su i izložili najbolje uzorke pa, uz kratko objašnjenje, možete saznati sve o čemu biste kod kuće vjerojatno morali pročitati desetke stranica. One koji u mineraloškom odjelu očekuju staklene vitrine sa stotinama različith minerala i stijena te njihovim latinskim nazivima iznenadit će saznanje da ovdje vrijedi pravilo »Please, touch!« (Molimo, dodirujte!). To se prije svega odnosi na brojne stijene od meteorita Ahnighito (34 tone, star 4,5 milijardi godina), najstariju stijenu koju ćete ikada imati priliku dodirnuti, pa sve do »mladih« vulkanskih bombi. Nećete moći dodirivati jedino izloške iz kolekcije dragoga kamenja u kojoj središnje mjesto ima Zvijezda Indije od 563 karata, najveći zvjezdasti safir na svijetu, star dvije milijarde godina.
K. BRKIĆ
PRETKOLUMBOVSKE KULTURE Raznolikost umjetničkih izražaja, arhitekture te tradicija Maya, Tolteka, Olmeka, Azteka i drugih manje poznatih kultura predstavljena je u dvorani kultura Meksika i Srednje Amerike
O MUZEJU American Museum of Natural History Central Park West at 79th Street New York Muzej je otvoren svaki dan od 10 do 17.45 sati Ulaznica (uključene sve atrakcije): odrasli: 30 dolara djeca (2-12): 19 dolara umirovljenici/studenti: 23 dolara www.amnh.org en.wikipedia.org/wiki/AMNH
Futuristička staklena zgrada Rose Center for Earth and Space novi je dio muzeja. Otvorena je 2000. godine, a u njoj je predstavljena povijest svemira od velikog praska do danas. Tim dijelom muzeja dominira 26 metara velika sfera Hayden Sphere koja služi kao mjerilo za razumijevanje veličine planeta Sunčeva sustava. U unutrašnjosti sfere smješten je tehno loški najnapredniji planetarij koji će vas realnošću prikaza svemirskih dubina tijekom projekcije odvesti daleko, daleko od Zemlje. Za prilaz od podnožja sfere do planetarija koristit ćete Cosmic Pathway, spiralnu stazu na kojoj ćete svakim korakom upoznati neki dio povijesti svemira.
Stalna mijena Osim stalnog postava, muzej redovito ima otvorene povremene specijali zirane izložbe. Naslovi nekih od tih izložbi su: Darwinovo nasljeđe, Zlato, Zmije i gmazovi te Mitološka bića. Upravo je ispreplitanje znanstvene i edukativne funkcije muzeja pružilo sve osnove da bogati fundus služi kao izvor za daljnja istraživanja koja rezultiraju novim specijaliziranim postavima. Muzej posjeduje i vrhunski opremljenu kinodvoranu u kojoj gledanje prekrasnih dokumentaraca uz pomoć IMAX tehnologije (vrhunska kva liteta slike na platnu veličine 22x16 m) predstavlja poseban doživljaj. Ako ponovno dođete u muzej, uvijek ćete pronaći nešto novo. Možda se ipak najveća kvaliteta ovog muzeja ne ogleda u brojnosti, ra znolikosti i atraktivnosti njegovih izložaka, nego u osmijesima na licima posjetitelja. Ovo je jedno od rijetkih mjesta gdje na njihovim licima, bez obzira na stupanj obrazovanja i dob, možete iščitati onu dječju radozna lost i sjaj u očima koji nas i same osupne pri susretu s novim i zanimljivim čudima svijeta.
HAYDEN SPHERE Sfera promjera 26 metara koja predstavlja veličinu Sunca služi kao mjerilo za uspoređivanje veličine planeta, a ujedno i kao planetarij iz kojeg se začas možete otisnuti na putovanje u svemirska prostranstva