VIXA 2018 - izdanje siječanj

V

x

Vi

.com.hr

V

Godina lll broj 16 siječanj 2018.

Planiranjem započnite sezonu

Zimska

idila pod injem

Vi V

x

Vi

ČASOPIS ZA VRT & OKUĆNICU

2

25.01.

4

IZDAVAČ BIOMEDIA usluge j.d.o.o. www.vixa.com.hr SURADNICI Marina Zlatić Petar Stojkić Marica vrtlarica, PRODAJA OGLASNOG PROSTORA info@biomedia.biz NASLOVNICA Fotografija Bakina šalica FOTOGRAFIJE Pixabay Arhiva BIOMEDIA

Sadržaj ovog časopisa ne smije se u cijelosti niti djelomično reproducirati bez dopuštenja izdavača.

Uredništvo ne odgovara za nenamjerne i tiskarske pogreške te zadržava pravo uređivanja sadržaja zaprimljenih od čitatelja. Časopis je nastao kao vodič ljudima koji vole odmor, bijeg iz gradske svakodnevice, boravak u prirodi, te domaći uzgoj hrane.

Sadržaj Zimska idila

07

Posljedice Zimska zaštita Životinja mjeseca

10 14 27

Supstrati Susjedi Gnojiva Namirnica mjeseca

34 38 40 45

Vrtlarska sezona

32

Zimska idila pod niskim temperaturama

O

va zima započela je relativno toplo. Naznake snijega ne postoje. Ali treba biti oprezan, jer koliko god toplo trenutno bilo, zima mora doći. Sa ili bez snijega, zima će barem na kratko zasigurno doći i to s niskim temperaturama. Niske temperature pak nose veće štete nego sam snijeg. Inje, mraz, poledica… Samo su neke od pojava koje izazivaju strah kada se pojave.

S druge strane, njihova pojava pak ostavlja bez daha.

6

siječanj 2018.

Jeste li se ikada zapitali zašto tako lijepo inje i mraz izgledaju?

Kako daju okolišu toliku ljepotu?

Kako uopće nastaju?

I zašto?

okućnica

M

raz je pojava koja se javlja u mirnim, vedrim i hladnim noćima.

Događa se kada hladan zrak kondenzira vodenu paru u kapljice koje se lede u dodiru s površinama. Kada je temperatura površine ispod 0C, vlaga dolazi do točke smrzavanja i pretvara se u kristale leda.

I

nje pak nastaje za hladnih, maglovitih i vjetrovitih dana kada se kapljice vode hvataju po predmetima, te u dodiru s njima lede. Tako se na vjetrovitim stranama gomilaju kristali leda kao bijeli slojevi. Uslijed velikih nagomilanih količina inja, grane se na stablima i grmovima lome pod njegovom težinom.

8

Posljedice niskih temperatura

I

dok se divimo smrznutoj prirodi, niske temperature mogu uzrokovati veće štete na okućnici. Najčešće se te štete odnose na vodovodne instalacije, pa ih je dobro na vrijeme zaštititi. Kada se temperature spuste ispod nule, voda u cijevima se ledi, tada se povećava tlak i cijevi počinju pucati. Šahtove i ventile na okućnici valja zaštititi termoizolacijskim materijalima i tako spriječiti smrzavanje. Na okućnici i u objektima u kojima ne boravite tijekom zime potrebno je zatvoriti ventile iz vodomjera i ispustiti vodu iz svih cijevi.

10

siječanj 2018.

22.1. VINCEKOVO S

vaki pravi vinogradar će se na Vincekovo, 22.siječnja, uputiti u vinograd. Naime, s Vincekovim, odnosno blagdanom sv.

Vinka, započinje vinogradarska godina, i to rezidbom. Na taj dan vinogradari zajedno sa župnikom odlaze u vinograd. Župnik blagoslivlja trsje i uz molitvu svih prisutnih želi plodnu i uspješnu godinu. Trsje se škropi zrelim vinom, te se nakon obreda na njega vješaju kobasice i kulen. Vjerovanje nalaže da se tom radnjom žele prizvati grozdovi veliki kao ko-

12

basica, a teški kao kulen. Običaj je, da se nakon blagoslova, orezane grančice vinove loze stavljaju u vazu s vodom na svijetlo i toplo mjesto. Nakon pojave listića procjenjuje se koliko će rodna ova godina biti.

Zato, bez obzira imate li beskonačne vinograde ili tek pokoji trs, 22. siječnja krenite u orezivanje i vidite kakva vas godina očekuje.

Ne zaboravite prisutne počastiti sa čašicom prošlogodišnjeg vina i najavite im fašničko vrijeme koje dolazi.

Voćnjak početkom godine 14

voćnjak

U

laskom u kasnu zimu počinju radovi u voćnjaku. Na redu je orezivanje voćaka i grmova.

Za kvalitetno orezivanje potrebne su dobre škare, ali i ručna pila. Dok škare koristimo za one manje, sitnije grančice, pilu u voćnjaku koristimo za grane deblje od pet i više centimetara. Za drva koja su svježa koristi se pila s krupnim dok je za suha drva pogodnija pila s finijim zupcima. U praktične pile spadaju sigurno one kojima se da list rotirati što nam omogućava piljenje grane tik uz deblo.

Vrtne, ručne pile karakteristične su po tome što imaju zupce u dva reda, manjih su dimenzija, a lake su za uporabu jer ih držimo jednom rukom.

Ide¬alne su za korištenje u manjim, skučenim prostorima, naročito kod rezanja grana bliže tlu.

Kad govorimo o alatu koji se koristi u voćnjaku u zimskom uređenju svakako treba spomenuti i nož.

Kada se kod rezidbe ukaže potreba za odstran¬jivanjem grana debljih od pet centimetara rez je potrebno zagladiti oštrim nožem te nakon toga sve rezne rane namazati voćarskim voskom. On će spriječiti isušivanje i infekciju rezne rane. Postoje mišljenja da nema potrebe za premazom cijele rane već samo njenih rubnih dijelova. Takvim načinom štiti se od isušivanja kambij, tkivo odgovorno za obnovu i rast drveta. Bez obzira da li ste se odlučili premazati cijelu ranu ili samo rubove, premazivanje treba obaviti odmah nakon rezidbe.

16

Bijeljenje voćaka

Bijeljenje voćaka važnije je napraviti u jesensko – zimskom periodu, nego u proljetnom, jer je upravo sada veća razlika u dnevno noćnim temperaturnim razlikama.

D

ebla voćaka zapravo premazujemo kako bismo spriječili naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Naime, zagrijavanjem debla dolazi do širenja dubljih dijelova tkiva, koje ne prati širenje kore te ona puca. Ovu pojavu nazivamo mrazopuc.

Na mjestima gdje se kora raspukla naseljavaju se uzročnici truljenja i takve rane teško zacjeljuju.

Kako bismo spriječili pojavu mrazopuca, debla i račvište grana treba premazati smjesom svijetle boje što odbija sunčeve zrake, koju ćete napraviti po sljedećoj recepturi:

5 kg gašenog vapna

0,5 kg močivog sumpora

0,5 kg kuhinjske soli

voda

18

voćnjak

S

astojke je potrebno dobro izmiješati i dodati toliko vode da se dobije smjesa koja se da nanositi četkom ili većim kistom.

Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Sol daje ljepljivost smjesi.

Preporučujemo korištenje gašenog vapna (prodaje se u plastičnim kantama) jer se smjesa mnogo bolje drži na kori nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna (vapno u vrećama).

Debla voćaka premažite od zemlje pa sve do iznad račvišta grana. Mjesto gdje grane izlaze iz debla osobito je osjetljivo na mrazopuc.

Marelice su posebno osjetljive na pucanje kore pa ukoliko ih ne obijelite značajno smanjujete šanse da opstanu dulji niz godina. Ukoliko na deblima zamijetite pojavu pucanja kore, takve rane je dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati gustom otopinom modre galice.

Naknadno premazivanje voćarskim voskom pomoći će zacjeljivanju.

Zimsko prskanje voćnjaka

Zanemarimo li voćnjak samo u jednoj sezoni, posljedice napada štetnika i bolesti mogu biti toliko intenzivne da te godine urod sasvim izostane. To se najbolje očituje na breskvama, marelicama i nektarinama, jer na žalost, bez zimskog prskanja fungicidima na osnovi bakra danas je nemoguće imati kvalitetan urod.

Zato je prskanje voćaka postalo sastavni dio bogate sezone.

20

voćnjak

Z

imsko prskanje smatra se osnovnim prskanjem, a obavlja se protiv štetnika i uzročnika bolesti, najčešće protiv štitastih ušiju i kovrčavosti lista. Provede li se temeljito i u pravo vrijeme, pojava štetnika i bolesti daleko je manja. Iako se ovo prskanje provodi većinom na koštunićavom voću, ne postoji voćna vrsta kojoj neće koristiti.

Međutim, da bi zimsko prskanje bilo djelotvorno, mora se obaviti pripravkom na osnovi bakra i u pravo vrijeme. Treba napomenuti da takvi pripravci djeluju samo preventivno, što znači da sprječavaju pojavu bolesti, odnosno ne mogu izliječiti već zaraženu biljku. Ako se bolest ili štetnik prije planiranog prskanja već pojavio, zimsko prskanje neće biti djelotvorno, pa treba potražiti drugačiju vrstu zaštite.

Koliko puta tretirati voćke tijekom zime ovim pripravcima ovisi o količini padalina, napadu bolesti i štetnika prošle sezone, ali i količini uporabe fungicida.

U pravilu se provode dva zimska prskanja, i to jedno sredinom siječnja, a drugo u trenutku bubrenja pupova.

Drugo zimsko prskanje poželjno je obaviti u trenutku bubrenja pupova, jer tada fungicidni pripravci lakše prodiru u samu biljku.

P

ripravci gube svoju djelotvornost ako se provode u ranijim fazama, naročito u razdoblju kišnog vremena. Želimo li uspješnu sezonu, zimsko prskanje voćaka mora biti kvalitetno obavljeno, što znači da se voćke doslovno moraju okupati.

Osim grana i pupova, natapa se i deblo, jer se i tamo nalaze bolesti i štetnici. Zato ne štedite na pripravku i osigurajte si zdravu i uspješnu sezonu na vrijeme.

22

Zaštita voćnjaka od divljači

Zimi je hrane za divljač sve manje, pa oni sele u voćnjake u potrazi za nečim jestivim. To jestivo su najčešće mlade voćke, koje i same jedva preživljavaju zimu.

Ako je kora na voćkama djelomično oglodana, voćka će preživjeti, ali će joj trebati neko vrijeme za oporavak te će zbog toga i sporije napredovati u razvoju. Ukoliko divljač pak ogloda koru na cijeloj voćki, prekida dovod hranjiva do korijena, čime se voćka počinje automatski sušiti i propadati.

Oštećene izboje preporučljivo je premazati voćarskim voskom.

Da biste uspješno zaštitili svoje voćke, valja postaviti zaštitne mrežice do visine ok oko 1,5 m. Treba pripaziti da je mrežica postavljena sasvim od tla, jer najčešće zečevi glođu koru u donjem dijelu voćke, dok srne zbog svoje građe glođu izboje čak i preko spomenute visine.

Osim mrežice, poželjno je postavljanje repelenata, koji svojim mirisom i okusom odbijaju divljač, te na taj način štite vaše nasade.

24

26

Životinja mjeseca

SRNA Ova plaha životinja, relativno kratkog životnoj vijeka (10-15 god), najrasprostranjenija je divljač u našim krajevima. Živi na rubnim dijelovima mješovitih šuma, tik pored livada. Biljojed je kojoj su glavna hrana šumski izdanci i plodovi, lišće i trave, a poslastica žitarice i zeljaste biljke.

T

ijekom hladnih mjeseci, osobito u vrijeme snijega, ljudi najčešće griješe pa ostavljaju dodatnu hranu u hranilicama.

Ali ova je divljač evoluirala, odnosno prilagodila se vremenskim prilikama, tako da dodatna hrana u to vrijeme može za njih biti čak i pogubna. Naime, tijekom ljeta i jeseni srne se „tove“ kako bi lakše prezimile. Tako je tijekom zimskih mjeseci ova divljač navikla jesti vrlo malo.

Dodatna hrana u tim mjesecima u obliku sijena i žitarica šokira njihovu probavu, te se one tada nepotrebno prejedaju. Za vrijeme

28

snježnih dana nisu im dostupni žirevi, kora drveća ili lišće pomoću kojih dobivaju potrebne bakterije za razgradnju spomenute dodatne hrane, te ih takvo prejedanje može dovesti do ugibanja.

Zato nemojte hraniti divljač tijekom zimskih mjeseci, ostavite to lovočuvarima. Ako ipak želite srnama pomoći, održavajte im zaklone od snijega, hladnoće i vjetra i najvažnije, ne uznemiravajte ih kako dragocjenu energiju ne bi trošile na bježanje nego već na preživljavanje.

30

vrt

P

očetak godine pravo je vrijeme za izradu godišnjeg vrtlarskog plana. Zašto uopće popisivati sve poslove i planirati nešto što ovisi o vremenskim prilikama? Nije cilj napraviti precizan kalendar radova u vrtu i oko njega, već otprilike odrediti količinu potrebnog materijala i vremena za te radove, što će uvelike olakšati sezonu.

Nakon odabira što želite saditi od bilja¬ka, valja odrediti njihovu količinu. Sastavite popis te obratite pažnju koliko vremena možete posvetiti vrtu. To je iz razloga što su neke biljke vrlo zahtjevne za održavanje, pa ako nemate vremena svaki dan zalijevati ih, okapati i prihranjivati, možda je bolje ne saditi ih.

Krivim odabirom sjetvenog supstrata, te predubokom sjetvom u startu zagarantiran je neuspjeh. Dodamo li k tome još preranu i pregustu sjetvu, rezultat uzgoja neće biti pohvalan.

32

Nova

vrtlarska sezona je pred vratima

S

upstrat je gotova mješavina zemlje, komposta i raznih dodataka, ovisno za što je namijenjen. Za uzgoj presadnica, osim kvalitet¬nog sjemena, najvažnije je nabaviti i kvalitetan supstrat za sjetvu. Na¬jčešće dostupni supstrati u obliku zem¬lje za cvijeće nisu poželjni.

Brzo gube vlagu, nemaju nikakvu hranjivu vrijed¬nost te postoji šansa da u sebi sadrže štetne organizme.

Imajte na umu da će kvalitetan supstrat namijenjen uzgoju povrća osigurati dobar početak sezone, tako da ne treba štedjeti. On će u početku presadnicama osigura¬ti dovoljno vlage, kasnije tijekom ras¬ta i dovoljno hranjiva, a to su dvije na¬jvažnije stvari za zdrav uzgoj.

Sjetvene posude Izgled i materi¬jal samih posuda nevažan je, važno je samo da se u njima tijekom uzgoja ne zadržava voda. Posude možete kupi¬ti u specijaliziranim trgovinama ili koristiti, odnosno reciklirati nešto od materijala kod kuće.

34

Što je zapravo supstrat?

Najb kombina olja za sjetvu cija supstrata kazala se presadnica posjetvenog mješavinom fino g s zemlje i z upstrata, kokosov eoli e supstrata ta u omjeru: 20l zemlje – – 10l kokosove 1 kg zeo granulacij lita fine e.

obiveno ma d e m e j S ti nim uvje bolesti a r i l o r t n i u ko e prenos iljka. n , a j i l k dobro a se željena b rai dobiv pripremiti sjeme ača, cvjet i bilo Dobro b rani kupus, kelj, pričica, ( pa nih sorti te sjeme ljutih eseca ) j korabica potkraj ovog m nja jer već prva ovogodiš počinje presadnica. sjetva

Odabir sjemena

Kod odabira sjemena vrlo je važno obratiti pažnju gdje sjeme nabavljamo.

Najčešće ono od susjede ili na nekom sajmu nije bilo primjereno skladišteno, ili možda prenosi kakvu bolest od ranije sezone, ili se pak oplodilo s nekom od biljaka u sezoni ranije i ne daje onu biljku koju zapravo želimo (takve su najčešće paprike, tikve, tikvice i krastavci, ali i rajčice).

Z

a ranu sjetvu povrća, onu krajem siječnja, potrebno je odabrati samo rane sorte. Tada sve dok biljčice ne niknu, temperatura u prostoriji mora biti oko 20C. Nakon nicanja, temperaturu je potrebno spustiti na 15C. niska temperatura održava se oko dva tjedna kada se istodobno smanjuje i vlaga supstrata, kako bi se biljke privikle na vanjske uvjete. Nakon pojave prvih pravih listova, valja biljke rasaditi, te tada temperaturu u prostoriji povisiti na oko 20C. Na taj način se dobivanju čvrste presadnice visine oko 20cm.

Prihrana posijanog sjemena u prvoj fazi rasta nije važna, jer sjeme samo u sebi sadržava dovoljno hranjivih sastojaka za početni rast. Međutim, nakon pojavljivanja prvih pravih listova, javlja se potreba za pravilnom njegom koja se odnosi na zaštitu kao i na prihranu.

Zaštitu i prihranu najbolje je obavljati prskanjem čime se izbjegava pretjera¬no vlaženje supstrata, a time i truljen¬je samog korijena kao i krhke stabljike.

Imajte u vidu da prije početka sjetve u tu svrhu nabavite prskalicu za vodu.

Izrada plodoreda

N

eke biljke koje godinama sadimo na istom mjestu mogu iscrpiti zemlju. U takvoj zemlji utočište pronalaze različite štetočine, ali i štetna gljivična i druga oboljenja. Na takvom tlu obično najbolje uspijeva samo korov. Međutim, ako napravimo dobar plan izmjene usjeva, biljke će imati optimalne uvjete za rast, time biti otpornije na bolesti i štetnike. U tom slučaju neće izostati niti dobri prinosi.

Od davnina je poznato da se zemlja nakon nekoliko godina mora „odmoriti“. Iz te prakse proizašlo je i pravilo plodoreda.

36

Ovdje se planskom sadnjom i dodavanjem gnojiva biljkama osiguravaju optimalni uvjeti rasta.

Poštujući pravilo plodoreda možemo sa sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnojivo i u kojim količinama koristiti. Tako se zreli stajski gnoj u zemlji razgrađuje naredne 3 godine, a primjenjuje se prije uzgoja povrća koje ima velike potrebe za hranjivima kao što su kupusnjače, tikvenjače, rajčica, krumpir, kukuruz i blitva.

Međutim, gnojenje stajskim gnojem na tlu može uzrokovati velike štete u obliku truleži kod mahunarki i lukovičastog povrća.

Usjeve možete grupirati prema njihovim porodicama, odnosno možete ih grupirati u tri glavne skupine: Ovu grupu čine kupusnjače i plodovito povrće koje za rast treba zemlju jako obogaćenu hranjivim sastojcima, tlo se gnoji stajskim gnojem: krumpir, tikve, kupusnjače, krastavac, poriluk, celer, rajčica, paprika, patlidžan, feferon...

Ovu grupu spadaju korjenasto, lisnato i lukovičasto povrće koje za rast treba zemlju srednje obogaćenu hranjivim sastojcima, tlo se gnoji kompostom : mrkva, peršin korij enaš, luk, rotkve, češnjak, radič, salate, endivija, blitva, špinat, cikla, mrkva...

Ovu grupu čine mahunarke odnosno biljke koje za rast trebaju zemlju sa malo hranjivih sastojaka - grah, grašak, mahune, bob, a uz njih možete uzgajati i cvijeće, začinsko bilje...

Neke vrste povrća kao što su špinat, salata, matovilac, endivija i radič mogu se uzgajati nekoliko godina na istom mjestu, pa ih možete uzgajati kao međuusjev, predusjev ili naknadni usjev i tako iskoristiti prostor u vrtu.

K

od planiranja plodoreda, vrt je potrebno podijeliti na četiri podjednaka polja koja ćete označiti abecednim ili numeričkim redom, te prva tri dijela, na kojem se nalaze jednogodišnje biljke, svake godine zarotirati.

Tako ćete ono polje, na kojem je bila 3. grupa povrća, na jesen pognojiti stajskim gnojem.

U proljeće slijedeće godine na to polje doći će povrće iz grupe 1.

Na ovaj će način u naredne 3 godine cijeli povrtnjak biti pognojen stajskim gnojem.

Ako je vaš povrtnjak mali i ne planirate ga gnojiti stajskim gnojivom te pridržavati se plodoreda, varate se. Za svaki povrtnjak, bez obzira na njegovu veličinu, plodored je važan.

Dobri i loĹĄi susjedi 38

J

oš jedna stavka na koju treba obratiti pozornost jesu dobri i loši susjedi. Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke svoje jedinke. Dobri susjedi pak pozitivno utječu na rast, štite od bolesti i štetočina.

Tako krastavci vole blizinu bosiljka, kamilica je odličan susjed kupusnjačama, grahoricama, salati, blitvi i špinatu, češnjak jača otpornost biljaka na plijesan te ostale gljivične bolesti, bosiljak pojačava okus rajčice, a salata je odličan susjed i idealna kultura za popunjavanje praznih dijelova gredice svim biljkama osim peršinu, grahu i cikli. Treba napomenuti da su tikvenjače podosta nevjerne biljke, što znači da se različite sorte vole križati, pa je dobro saditi ih na različitim dijelovima vrta ili samo jednu sortu po sezoni.

Tablicu dobrih i loših susjeda pronađite ovdje

Ne zaboravite u plan vrta ubaciti začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su najjednostavniji bosiljak, peršin, celer, vlasac i kamilica.

Osim što su dobri susjedi većini biljaka, potiču rast, odbijaju štetnike i bolesti, dekorativne su biljke koje dobro uspijevaju i u ukrasnim teglama, a prikladne su za pripremu čajeva ili kao začini u raznim jelima.

I

ako se radi o opširnoj vrtlarskoj temi, svaki vrtlar treba znati što valja koristiti da bi se pospješio rast lisne mase, korijena i plodova.

O prihrani biljaka može se pričati danima, ali sezona je pred vratima i za nešto tako opširno nema se vremena. Kako se sve složene radnje u vrtlarstvu mogu maksimal¬no pojednostaviti, tako i ovu možemo učiniti zanimljivom želimo li kvalitetan i bujan rast bilja u vrtu ili teglama.

Dušik, fosfor i kalij Biljka¬ma treba mješavina hranjivih tvari za pravilan i kvalitetan rast. Naročito su potrebni dušik, fosfor i kalij. Dušik pospješuje rast lisne mase, fosfor rast korijena, a kalij rast plo¬dova. Ne zaboravimo da su potrebne i ostale hranjive tvari, količinski ovisno o vrsti bilja za koju se koriste.

Zašto dehidrirano, a ne svježe gnojivo? Svježe gnojivo pre¬jako je za upotrebu netom prije same sadnje, što će rezultirati uništenjem, odnosno spaljivanjem samih biljaka. Preporuka je pomiješati šaku peleta organskog gnojiva s kompostom i tu mješavinu dodati u gredicu prije sadnje bilja.

Kada je riječ o gotovim organskim gnojivima u vrtlarstvu, dva su osnovna oblika: granulirana ili tekućina.

Na tržištu su dostupni na desetake različitih marki kompletnih mješavina granuliranih gnojiva. Većina tih proizvoda kombinira različite biljne, životinjske i mineralne sastojke u različitim omjerima. Ono što ih čini "potpunim" jest to da sadrže potrebnu kombinaciju sastojaka. Svi ti proizvodi imaju različite formulacije, stoga svakako izaberite odgovarajuće prema biljkama koje uzgajate.

Najbolji rezultati dobivaju se dodavanjem granuliranog gnojiva biljkama dva ili tri puta kroz vegetacijsku sezonu.

40

Upotreba gnojiva

Tekuća organska gnojiva Tekuća gnojiva apsorbiraju se u biljke putem korijena i lišća. Općenito, hranjive tvari namijenjene biljkama u tekućem obliku biljci su brže dostupe. Kao i sva gnojiva, tako i tekuća nude biljkama potrebne hranjive tvari za povećanje prinosa i poboljšanje rasta.

Postoji mnogo različitih vrsta tekućih gnojiva dostupnih na polici vašeg lokalnog vrta centra, ili možete čak i napraviti svoj vlastiti. Ovo su neka od najpopularnijih vrsta prirodnih tekućih gnojiva: Gnojivo od koprive

1 kg svježih, nasjeckanih kopriva potopiti u 10 lit vode i ostaviti dok se gnojivo ne prestane pjeniti (oko 2-3 tjedna). Za to vrijeme treba ga svakodnevno pomiješati drvenim štapom. Poslije nekoliko dana gnojivo od koprive dobiva jako neugodan i prodoran miris i zato ga treba raditi izvan kuće, a posudu djelomično poklopiti ili staviti neku mrežicu da bi zaštitili gnojivo od upadanja insekata. Kada se pjena prestane stvarati, gnojivo treba procijediti i razrijediti desetostrukom količinom vode, a zatim time zalijevati biljke.

Gnojivo od listova gaveza

Gnojivo od gaveza radi se na isti način kao što je opisano za tekuće gnojivo od koprive.

Poslije nekoliko dana, kada se prestane pjeniti, tekućina ima smeđu boju i jak miris stajskog gnojiva. Upotrebljava se razrijeđeno vodom: na 1 litru gnojiva treba staviti 10 litara vode i izmješati.

U vrtu se najčešće rabi stajsko gnojivo.

Ali koje je stajsko gnojivo dobro za vaš vrt?

Stajskim gnojivom se nikada ne gnoji ljekovito bilje, grahorice, luk, mrkvu, brokulu i cvjetaču. Gredice sa rajčicom, paprikom, krastavcima, tikvicama, salatom, špinatom ili kupusim će pak obožavati stajski gnoj.

Bobičasto voće dobro je u manjim količinama pognojiti stajskim gnojem.

Koje gnojivo koristiti?

GOVEĐE – dobro ga podnosi većina biljaka, a ima i sposobnost kompostiranja KONJSKO – mora biti dobro odležano zbog svoje jačine, idealno za teška tla koja rahli i dobro gnoji SVINJSKI – nekvalitetno i nije preporučljivo za gnojenje vrta OVČJE – koristi se u malim količina i to pretežno za gnojidbu rajčica i krastavaca KOKOŠJE – najkvalitetnije gnojivo koje je bogato dušikom i fosforom, a može se kompostirati sa zemljom u jednakim omjerima

Nakon presađivanja biljaka:

Za brži oporavak nakon presađivanja ili vremenskih neprilika, može se koristiti tzv. kokošja juha od gnojiva peradi. 10 dkg gnojiva peradi pomiješa se sa 1 l vode i žlicom drvenog pepela. Smjesa se ostavlja na suncu mjesec dana. Nakon toga se razblažuje u omjeru 1:10.

42

Vrijeme sjetve

Vrijeme sjetve nije isto u svim krajevima.

Iz tog razloga bolje je ravnati se prema pokazateljima u prirodi KADA POČETI SA SJETVOM?

kada se pojave visibabe: u zatvorenom prostoru siju se rajčica, paprika, celer, na otvorenom siju se rotkvice, korabica, špinat i salata kada se pojavi podbjel: pod foliju se sije kupus, kelj, salata, cikla, repa, u zatvorenom prostoru sije se patlidžan, brokula, komorač, korabica, paprika, rajčica i celer, na otvorenom se siju mrkva, luk, špinat, salata i bob kada procvate forzicija: u zatvorenom se siju krastavci, tikvice, bundeve i začini, pod foliju se sije cvjetača, brokula, korabica, komorač, na otvorenom se sije špinat, salata, blitva, mrkva, peršin, cikla, grašak kad procvate jabuka siju se: mahunarke, cikla, špinat, mrkva i repa

BRINE VAS KRAJNJI ROK SJETVE?

Kao pokazni primjer uzet ćemo rajčicu.

Sjeme klija u prosjeku 10 dana, a plod dozrijeva oko 120 dana. Uzmite datuam prvog mraza u vašem kraju (prošle godine u kontinentu to je bilo 21.10.) i od tog datuma oduzmite 130 dana (120 dana za dozrijevanje + 10 dana klijanje). Dobit ćete datum 11.06. kao datum krajnje sjetve rajčice.

a c e s e j m a d u n V

x

Vi

Po

VELIKI SET ZA MIKRO POVRĆE SA DODATNIM JASTUČIĆIMA BESPLATNA DOSTAVA NA KUĆNU ADRESU 44

Namirnica mjeseca

KLICE

U svijetu gdje sve više prevladava umjetna prehrana svakim danom pokušavamo se hraniti što prirodnije i zdravije. U zimskim mjesecima naša je prehrana obilježena teškim namirnicama, većinom mesom i suhomesnatim proizvodima, ali i onim ustajalim, odavno uskladištenim voćem i povrćem. Poznato je da dužim stajanjem voće i povrće gubi na kvaliteti. Kako u to vrijeme sebi i svojoj obitelji osigurati kvalitetan dio obroka? Svježim zelenilom sa prozora – klicama.

46

K

lice su bogate vitaminima i mineralima, a kao svježu i prirodnu hranu, organizam ih vrlo lako probavlja i pretvara u prijekopotrebnu energiju. Klice su savršen dodatak obroku, a hranjive vrijednosti se razlikuju od biljke do biljke. Za razliku od glavice crvenog kupusa, klice istoimene biljke sadrže čak 6 puta više vitamina C, dok klice korijandera sadrže tri puta više beta karotena od odrasle biljke.

Klice rikule, bosiljka, kelja, endivije, rotkvice, potočarke, kupusa, salate, špinata ili graška bit će pristojan dodatak vitamina vašem obroku.

Kako do klica?

Klice je vrlo lako uzgojiti. Trebat će vam posuda, tanki sloj zemlje ili neka podloga koja se lako održava vlažnom, te sjeme koje nije tretirano i prskalica za vodu. Nakon što navlažite podlogu posipajte sjeme mješavinom sjemena i redovito ga prskajte. Redovito znači nekoliko puta dnevno, jer se sjeme ne smije osušiti.

Dok se ne pojave prve klice, posude ne trebate držati na svjetlom mjestu. Nakon pojave, posudu preselite na prozorsku klupčicu.

Za berbu će klice biti spremne kroz 14 dana.

Moraju se ubirati dok su još mali, odnosno kada dosegnu visinu od oko 5 cm. Režu se škarama nešto malo poviše od korijena.

M

ogu se pojaviti i neki problemi prilikom uzgoja. Najčešće je to plijesan i sjeme koje ne klija. Plijesan se izbjegava smanjenjem vlage, odnosno trenutnim prestankom zalijevanja posude sa klicama, te povećavanjem cirkulacije zraka oko same posude. Većina sjemena koje se uzgaja za klice počinje klijati u roku od 2 do 5 dana. Ako primijetite da je vrijeme klijanja mnogo dulje, a sigurni ste da je sjeme svježe, posudu češće prskajte, odnosno osigurajte više vlage.

48

x

Vi V

Ukoliko klice dosegnu veličinu za branje, ali počinju žutjeti, radi se o tome da nisu dobili dovoljno svjetlosti prilikom rasta. Pokušajte ih spasiti tako što ćete posudu nekoliko dana držati na svjetlom mjestu.

Cvijet mjeseca 50

K

ukurijek je cvijeće zimskog dana, koje raste u svijetlim šumama, a cvijeta od siječnja do travnja.

Razne su boje od crne, preko grimizne i zelene pa sve do roze i na kraju bijele. Želite li kukurijek uzgojiti u vrtu, treba odabrati polusjenoviti položaj, najbolje prema sjeveru i vlažno humusno tlo. Prije sadnje tlo valja duboko prekopati i obogatiti većom količinom komposta. Vrijeme sadnje valja prilagoditi prilikama, tako tlo ne smije biti zamrznuto, odnosno sadimo ga u vremenu od ožujka do travnja.

Kukurijek prihranjujemo gnojivom za plodovito povrće i to nakon cvatnje, odnosno tijekom travnja i svibnja, a nakon toga ova se biljka više ne prihranjuje. Tijekom ljeta dodaje se kompost a biljka se zbog zadržavanja vlage prekriva većim količinama pokošene trave i lišća.

Početkom zime, sav pokrov očistimo sa biljke i uživamo u njegovoj cvatnji.

Vi

V

Novi broj u veljaÄ?i 52