Divrej Tora Divrej Tora Paraša Ha’azinu

divrejtora@gmail.com

U Paršat Ha'Azinu nalazi se i stih: "Kad izgovorim B-žje ime, neka to bude uz veličanje." Komentatori objašnjavaju da to znači da kada izgovaramo B-žje ime, moramo se koncentrirati na veliki značaj toga tko B-g jest - da On obuhvaća svu prošlost, sadašnjost i budućnost.

Ovo načelo učimo od velikog svećenika u Svetom Hramu u Jeruzalemu, koji je na čelu nosio zlatnu pločicu - na kojoj je bilo ispisano B-žje Ime. Dok je nosio ovu pločicu, od prvosvećenika se tražilo da se neprestanokoncentrirana

B-žje Ime koje je na njoj bilo napisano. Dakle, ako se od nekoga traži da se koncentrira na B-žje napisano ime, koliko se onda više traži da se koncentriramo kada izgovaramo B-žje ime.

Imam prijatelja koji je jednom brojao koliko puta tokom dana izgovori B-žje ime. Između molitve u sinagogi, blagoslova nad hranom i učenja Tore – izgovorio je

B-žje ime 900 puta u danu!

Tijekom života, to je oko 25 milijuna prilika da se B-gu oda odgovarajuća čast i poštovanje!

Svemogući čini toliko toga za nas, svakog trenutka, svakog dana. Trebali bismo mu odati puno poštovanje i čast, jer kao što je rečeno u ovoj parši: "Kad izgovorim B-žje ime, neka to bude uz veličanje."

(D’varim 32,1 - 52)

Velik dio paraše Ha'azinu ("Osluhnite") sastoji se od 70 redaka "pjesme" koju Moše predaje narodu izraelskom posljednjeg dana svog zemaljskog života.

Zazvavši nebo i zemlju kao svjedoke, Moše bodri narod: "Sjećaj se davnih dana; promisli o godinama brojnih naraštaja; upitaj oca i on će ti o njima pripovijedati, starine tvoje i oni će ti reći" kako ih je "B-g pronašao u pustinji," učinio ih narodom, odabrao ih i učinio svojim i ostavio im u nasljedstvo prekrasnu zemlju. Pjesma upozorava i na zamke koje dolaze s obiljem –"Ješurun se udebljao i uzjogunio; ti si se udebljao, očvrsnuo i zaoblio; napustio je B-ga koji ga je načinio i prezreo Stijenu spasenja svoga" - i na strašne nesreće do kojih će doći, a što Moše opisuje riječima: "B-g skriva svoje lice." Ipak, na kraju on obećaje da će B-g osvetiti krv svojih slugu i pomiriti se sa svojim narodom i zemljom.

Paraša završava B-žjom uputom Mošeu da se popne na planinu Nevo s čijeg će vrha, prije nego što tamo umre, ugledati Obećanu zemlju. "Vidjet ćeš pred sobom zemlju, ali nećeš tamo otići, u zemlju koju sam dao djeci Izraelovoj."

Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija

Kohen – prva alija - 6 p'sukim (32,1-6)

Moše Rabeinu svoju oproštajnu "pjesmu" narodu započinje pozivajući Nebesa i Zemlju da budu svjedoci onoga što će govoriti. Traži od naroda (na vrlo poetičan način) da dobro posluša njegove riječi. Moše nam govori da je B-g posve fer i pravedan - odgovornost za "ono što je uprskano" leži na nama.

S gledišta micvi

"Kada ja (jednina) prizovem B-žje ime, vi (množina, minimalno 2) slavite B-ga za Njegovu veličinu." Iz ovog pasuka saznajemo da kada tri čovjeka jedu zajedno, jedan poziva drugu dvojicu da "blagoslove B-ga" – birkat hazimun (tj. benšanje m'zuman).

Iz ovog pasuka također učimo da kažemo Baruh Hu u'varuh Š'mo kada čujemo B-žje ime u braha (osim ako ne postoji halahički razlog protiv "upadica").

Gemara kaže da iz toga učimo micvu da kažemo braha prije učenja Tore. (Neki ovu micvu izvode iz micve Birkat HaMazona.)

Drugi odavdje uče (uzimajući u obzir i kontekst) da bismo se trebali moliti B-gu kada dođe do nestašica kiše.

I, da imamo brahot za različite vrste namirnica, a ne samo jednu sveobuhvatnu braha

Ovaj svestrani pasuk koristi se za početak Musafa, Minhe i Ne'ila Amide.

G’matrija

Baal HaTurim primjećuje da je brojčana vrijednost hašamajim va'adabera (neka Nebesa počuju i ja ću govoriti) 5 + 300 + 40 + 10 + 40 = 395 i 6 + 1 + 4 + 2 + 200 + 5 = 218. 395 + 218 = 613, kao da Moše kaže "Poslušajte 613 micvot".

Levi - druga alija - 6 p'sukim (32,712)

Moše nas još jednom traži da se prisjetimo "rane povijesti" ove jedinstvene nacije Izraela i izuzetnih predaka koji su za nas uspostavili našu blisku vezu s B-gom.

U stvarnom židovskom životu ne postoji generacijski jaz - starija generacija uči novu, nova generacija ostvaruje korist postavljanjem pitanja starijima i učeći od njih.

B-g je strukturirao svijet usporedno s razvijanjem naroda Izraela i pružio nam posebnu zaštitu i vodstvo - "kao što orao štiti svoje mlade ..."

Raši spominje različite naročite načine na koje se orlovi odnose prema svojim mladima, da bi ih zaštitili, postupaju s njima nježno i pažljivo, te isto tako kako pripremaju svoje ptiće za život odrasle ptice. Usporedba kojom se Tora koristi stoga je vrlo prikladna.

Š'liši - treća alija - 6 p'sukim (32,1318)

Unatoč zaštiti i uzdržavanju koje nam je B-g pružio u pustinji, mi smo se pobunili. To se dogodilo i nastavlja se događati. Mošeove riječi mogu se smatrati opisom dor hamidbara, isto kao i poetsko proročanstvo da će narod postati previše samodopadan u Erec Jisraelu te napustiti B-ga kad se nađe u stanju izobilja i sigurnosti.

Čak i iz ovog poetskog – i u suštini ne-halahičkog konteksta, učimo stvari koje su halahičke prirode. Budući da Tora upotrebljava izraz: hraniti se medom iz stijene, učimo da med u halahi ima status tekućine. Zbog svojih jedinstvenih fizičkih svojstava, med bi se mogao smatrati čvrstom hranom, a ne pićem.

R'vi'i - četvrta alija - 10 p'sukim (32,19-28)

Veći dio sadržaja Haazinu čine pjesnički oblikovane ideje koje su prethodno prikazane u knjizi D'varim.

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Moše nam govori da je B-žja reakcija na našu nevjernost hester panim - skrivanje "B-žjeg lica", da to tako nazovemo.

On nam također govori da je nekoliko puta B-g poželio uništiti Izraelski narod, ali to nije učinio kako ne bi dao narodima svijeta razloga da posumnjaju u moć "B-ga Izraelova".

B-g je rekao salahti k'd'vareha Neki "daršen" tumače da ovaj izraz znači da će B-g oprostiti prema našim riječima. Kako zatražimo.

Gemara nam, kroz igru riječi, kaže da je koncept hester panima personificiran u Esteri, koja je živjela u izgnanstvu, i u vrijeme kada je B-g odlučio da se ne otkrije na otvoreni način, te uglavnom djeluje kroz prirodu.

Jedna misao: Sada nam se po drugi put predstavlja snažna poruka o hester panim Dor hamidbar poznaje B-ga kroz otvorena čuda koja je učinio dok su bili u Egiptu. Oni nikada nisu iskusili skrivenu, nečujnu stranu B-ga, nazovimo to tako. Postojanje hester panim sada mora biti dijelom njihova obrazovanja, tako da buduće generacije budu u stanju nositi se s manje očitim i otvorenim B-gom. U protivnom, potpuno će ih shrvati kada otvorena čuda iščeznu.

Hamiši - peta alija - 11 p'sukim (32,29-39)

Naš je izazov razmišljati o tome i razumjeti mnoge pouke koje su sadržane u B-žjim (i Mošeovim) riječima. Zaključak je da čak i ako Izrael skrene s pravog puta, B-g nas neće napustiti i On će ponovo stati na našu stranu pred našim neprijateljima. Kada bismo barem shvatili to i cijenili zadivljujuću B-žju moć.

S gledišta micvi

Pasuk 32,38 odnosi se na idolopokloničke žrtve i njihove ljevanice. Rambam citira ovaj pasuk kao izvorište zabrane jajin neseha, svetog vina. Hinuh objedinjuje ovu zabranu s onom protiv stjecanja koristi od hrane posvećene drugoj religiji.

Ovo je jedina micva koju Rambam ubraja među 613 a Sefer Hahinuh ne. (Kako bi broj 613 ostao nedirnut, mora postojati i jedan obrnuti slučaj. I postoji.)

Rabinska zabrana u vezi stam jeinam (doslovce, njihovog vina, nežidovskog vina) djelomično je inspirirana ovom zabranom o jajin neseh. Postoje i drugi faktori, poput ograničavanja društvenog kontakta između Židova i ne-Židova, koji doprinose rabinskoj zabrani stam jeinama

U svakoj Amida kažemo da nam je B-g dao Jom kipur b'ahava, s ljubavlju. Tšuva je sama po sebi veliki dar od B-ga, no uspostava posebnoga doba u godini, koje kulminira posebnim Danom pomirenja, uistinu je B-žja gesta ljubavi. Našoj ljudskoj prirodi, koju On očito jako dobro poznaje, potreban je fokus. I, između ostalog, Jom kipur upravo to i jest.

Šiši - šesta alija - 4 p'sukim (32,4043)

U ovom završnom dijelu odlomka pjesme Haazinu, Moše nas uvjerava u vječnu B-žju prirodu i Njegovo obećanju da će osvetiti Izrael na drugim narodima.

Sedra je (u svitku Tore) do ove točke pisana na neuobičajen način. Ovo je tradicija koja se prenosi generacijama od pisara do pisara. Jedini drugi dio Tore koji se piše drugačije od ostatka Tore (i drugačije od Haazinu) je Pjesma na moru u B'šalah. Ovdje je dovoljno reći da pjesnička forma ove dvije Pjesme ostavlja prostora za sve vrste draša i tumačenja. Smatra se da prazne površine, razmaci, sadrže skrivene mistične poruke, neku vrstu čitanja između redaka.

Kaže se u ime ARI Z"L da je svaki dan Aseret j'mei t'šuva (ne računajući Roš hašanu i Jom kipur ima točno 7 dana) model i dan popravka za isti taj dan u tjednu tijekom cijele godine. Stoga će Šabat Šuva dati ton svim našim šabatima. To od nas zahtijeva da učinimo Šabat Šuva (koji često pada na ovu parašu) posebnim u svakom pogledu: pravilno uzdržavanje od svih zabrana i mogućih zabrana, kao i ispunjenje s ushitom svih njegovih pozitivnih aspekata. Posebne molitve, valjano učenje, radosne zmirot, obilni obroci ... i još mnogo toga.

Š'vi'i - sedma alija - 9 p'sukim (32,44-52)

Moše, pred Jehošuom, govori narodu da slušaju upozorenje ove Šira i da čuvaju Toru koja će ih, zauzvrat, održati.

Važna točka koja se često ponavlja u knjizi D'varim je ovo: Zemlju Izraela nismo primili bez obaveza vezanih uz nju. Uvijek moramo biti dostojni da zadržimo Erec Jisrael. To je vrijedilo kroz čitavu našu povijest, a ni danas nema ništa manju važnost. Ovu ćemo zemlju zadržati ako je zaslužimo zadržati.

B-g zatim kaže Mošeu da se popne na Har Aravim-Nevo, da vidi Zemlju odandje i umre, kao što je Aharon umro ranije (Tora ponavlja razlog da ni Moše niti Aharon nisu mogli ući u Erec Jisrael), bez da uđe u Zemlju u koju će ući narod Izraela.

Posljednjih pet p'sukim se ponavljaju u Maftiru.