5-03 - Divrej Tora - Ekev 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 43

Zagreb, šabat 31. srpnja 2021. - 22. ava 5781.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 43 divrejtora@gmail.com

Paraša Ekev

B’’H Šabat Ekev Jeruzalem 19:02

20:17

Zagreb

20:09

21:19

Rijeka

20:14

21:23

Split

20:00

21:07

Dubrovnik 19:52

20:58

Vinkovci 19:56

21:05

Sarajevo 19:54

21:01

Doboj

19:54

21:01

B. Luka

20:01

21:10

Beograd 19:48

20:56

Novi Sad 19:52

21:01

Subotica 19:56

21:05

Zrenjanin 19:50

20:59

Niš

19:39

20:45

Beč

20:15

21:28

Frankfurt 20:52

22:09

Edison, NJ 19:55

21:03

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan: utorak 3.8.2021.

Alot Hašahar

3:52

Najranije Talit

4:38

Nec Hahama

5:42

Najkasnije Š’ma

9:22

Zman Tefila

10:35

Hacot

13:02

Minha Ketana

17:19

Plag Haminha

18:50

Šekia

20:22

Cet Ha-kohavim

21:04

(Dvarim 7,12-11,25) Moše nastavlja sa završnim obraćanjem djeci Izraelovoj i obećaje im da će, budu li izvršavali zapovijedi (micvot) Tore, razvijati se i napredovati u zemlji koju će osvojiti i nastaniti u skladu s obećanjem koje je B-g dao njihovim praocima.

Moše predbacuje neuspjehe prvom naraštaju naroda, podsjeća ih na klanjanje Zlatnom teletu, Korahovu pobunu, grijeh špijuna, na to kako su kod Tavere, Mase i Kivrot Hata'ave izazvali B-žju ljutnju: "Bunili ste se protiv B-ga, "kazao im je, "od kad vas znam."

Govori i o tome kako im B-g prašta grijehe i o drugim Pločama koje je B-g urezao i dao im jer su se pokajali. Četrdeset godina provedenih u pustinji, kazuje Moše narodu, kad vas je B-g hranio manom s nebesa, trebale su

vas naučiti da "čovjek ne živi samo od kruha, nego živi od B-žje riječi."

Moše opisuje zemlju u koju će ući kao zemlju "u kojoj teče med i mlijeko," zemlju blagoslovljenu sa "sedam vrsta" (pšenica, ječam, grožđe, šipak, maslina i datulja), mjesto koje je žarište B-žje providnosti u Njegovu svijetu. Nalaže im da unište idole bivših gospodara te zemlje i da se dobro čuvaju da se ne uzohole i počnu vjerovati da su "snagom i moći svojih ruku stekli to izobilje."

Ključni dio ove paraše je drugi odlomak Š'ma u kojem se ponavljaju temeljne micvot nabrojane u prvom odlomku Š'ma, a koje opisuju nagrade za izvršavanje B-žjih zapovijedi i štetu (glad i progonstvo) koju će donijeti njihovo neizvršavanje. Služi i kao izvor za molitvene propise. Uključuje i osvrt na uskrsnuće mrtvih u Mesijino doba. ■ Prevela Dolores Bettini

OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 25 p’sukim (7,12-8,8)

izroniti iz utrobe u kojoj se nalazi da se suoči sa stvarnošću prirodnog svijeta. I stoga dolazi upozorenje u

Ovo je najduže čitanje za Minha

vezi životinja.

na šabat, te u ponedjeljak i četvrtak.

B’reišit i Ki Tisa imaju duže prve

Nitko se neće moći oduprijeti Iz-

alijot, no u ponedjeljak, četvrtak ili

raelu. Idoli naroda bit će uništeni, i

na Minha na šabat ne čitamo čitav odjeljak. Mas’ei bi, u skladu s običa-

jem da se ne prekida usred "putovanja" bio mnogo duži, no mnogi šulovi ne drže se tog minhaga.

U kontekstu početnih stihova sedre, riječ ekev znači "u svjetlu…". (dolazi nakon B-žjih riječi). Baal HaTurim iznosi minijaturnu lekciju iz musara na osnovu odabira riječi ekev, koja znači "peta". Peta predstavlja poniznost, time što uvijek slijedi prste i ostatak stopala (i tije-

On će nas voljeti, blagosloviti nas,

i pobrinuti se da prosperiramo. Mi ćemo biti najviše blagosloveni od svih naroda.

idolopoklonstva. Ne pitajte se kako

ćeno za idolopoklonstvo.

će biti moguće pobijediti mnoge narode u Zemlji i ne imati straha od njih. Čuda kojima su bili svjedoci u Egiptu (i u Midbaru) ponovit će se s drugim narodima.

stane bahata. Moramo razumjeti da

divlje životinje.

di, onda…" .(To ne znači da mi nikada ne bismo trebali preuzeti inicijativu – no to je druga tema.)

Još jedan osvrt Baal HaTurima: Ekev numerički iznosi 172 – broj

riječi u Aseret HaDibrot (u verziji iz p. Jitro); odatle veza između imena ove sedre i micvot koje su spomenute u prvom pasuku.

Moše Rabenu još jednom naglašava "jednostavnu" nagodbu koju nam nudi HaŠem: Ako se držimo micvot onda će On održati obećanje koje je dao našim precima (aludira se na "male" micvot koje bi čovjek zgazio petom.)

Strana 2

imati išta s idolopoklonstvom, bilo stjecati korist od onoga što je posve-

gano tako da Zemlju ne preplave

ste ponizni i slijedite B-žje zapovije-

im se nije klanjalo. Niti smijemo

dno od mnogih upozorenja protiv

nost, ona nije izložena riziku da po-

riječi ove sedre možda kažu: "Ako

korist od idolskih uresa, čak i ako

izravno ili neizravno. Ne smijemo

Osvajanje Erec Jisraela ići će pola-

slijedimo B-žje riječi. Tako početne

tih ukrasa. Zabranjeno je izvlačiti

Nakon ovoga, Moše izdaje još je-

la), Budući da ona ne začinje aktiv-

je poniznost važan ključ u tome da

mi nećemo poželjeti njihovih boga-

Komentatori postavljaju pitanje nije li B-g, Koji je razdvojio more i učinio nebrojena čuda, mogao osujetiti problem sa životinjama bez da odulji period osvajanja. Oni tumače da je razdoblje od Jeciat Micrajim do ulaska u Zemlju bilo nadnaravno, prepuno čuda – hrana s neba, čudesna vrela vode, odjeća koju nismo

prerasli, obuća koju nismo istrošili, te zaštita Oblaka slave. Sve je to demonstriralo poseban B-žji odnos s Njegovim narodom, pomoglo da se u njima razvije posebna vjera u B-ga, no to nije trebao biti njihov način života. Kao što fetus biva zaštićen i prima sve što mu je potrebno za vrijeme trudnoće, a potom izađe u manje savršen, ali "prirodan" svijet, tako će i Izrael uskoro

■

Sve što nam B-g zapovijeda u Tori u svrhu je života… u Erec Jisraelu.

Ovo je često ponavljana tema Mošeovih riječi novom naraštaju koji uskoro treba prijeći Jordan. Ona

naglašava uzajamnu ovisnost i nedjeljivu prirodu tri temeljna događaja koji definiraju Židovski narod Izlazak, Matan Tora i ulazak u Zemlju.

Moše nas potom traži da se sjećamo doživljaja godina lutanja, čuda kao i poteškoća. Bio je to testni period koji je postavio pozornicu za zbiljski život u Erec Jisraelu.

Zemlja bude prekrasno opisana, i nabrojeno je sedam kultura/vrsta.

To daje istaknuto mjesto proizvodima od žitarica (kruhu, pecivu, itd.) u sferi brahot te daje prioritet vinu i pet naročitih plodova voća.

Tora nam zapovijeda da "benšamo" nakon obroka, Hazal su proširili ovo pravilo širokom lepezom brahot koje treba kazivati prije i nakon jela, kojima izražavamo naše štovanje i zahvalnost B-gu za darežDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

ljivost Njegovog svijeta.

Alija po alija

Isto tako

van Izraela, no u tim okolnostima

neprestano drži svoje obećanje dano

učenjaci su pred nas stavili obavezu

nedostaje nešto od vitalne važnosti.

našim precima. Znajte da će odvra-

da kazujemo brahot prije (mnogih)

Moše Rabenu često ponavlja ovu

ćanje od B-ga prema idolopoklon-

micvot, kao i blagoslove hvale, mol-

poruku tijekom tih posljednjih tje-

stvu rezultirati uništenjem, kao što

bi i priznanja – sve s namjenom da

dana njegova života.

je bilo s drugim narodima. Bez ob-

nas učine i održe neprestano svjesnima B-ga i Njegove uloge u Stvaranju i neprestanog održavanja svijeta.

Dok se Židovski narod nalazio u pustinji, Moše Rabenu ih je podučavao da zahvaljuju B-gu za hranu

zira na moć naroda s kojima ćemo se sada suočiti, imajte pouzdanje da će nas B-g odvesti do pobjede.

koju imaju – za manu. To je pred-

Zapazite da u početnoj molitvi za

Na temelju riječi zapovijedi da ka-

stavljeno prvom braha Birkat HaMa-

Roš hodeš dva puta molimo za ži-

žemo Birkat HaMazon, mi ne samo

zona. Kada je Jehošua doveo narod

vot s jir’at Šamajim. Jedno od objaš-

da zahvaljujemo B-gu za hranu, što

u Erec Jisrael, on je potakao drugu

njenja je da nakon što smo zatražili

bi se očekivalo, već i za Zemlju. To

braha koja daje do znanja da ima još

da budemo prožeti primjerenim

se navodi u tekstovima Birkat Ha-

mnogo toga za što treba zahvaliti

nebeskim strahom, mi molimo za

Mazona i "Al HaMihja" (odn. "braha

B-gu – za Zemlju, Toru, Savez sa

bogatstvo i čast. Kada ta molitva

me’ein šaloš"). S obzirom da je Bir-

HaŠemom. Ovo pridodaje duhovnu

bude uslišana, mi moramo zatražiti

kat HaMazon micva koja je na snazi

dimenziju inače sasvim fizičkom

drugačiji, snažniji jir’at Šamajim.

na svakom mjestu (ne samo u Izrae-

činu jedenja.

lu), komentari razmatraju značaj spominjanja Zemlje.

Ramban kaže da kada čovjek po-

gleda unatrag na tlaku u Egiptu, i sjeti se surove pustinje, a sada uživa u blagodati Zemlje Izraelove, to je poseban razlog za zahvalnost B-gu. Čak i u vrijeme egzila ne smije se zanemariti značaj Zemlje (i Tore) za život Židovskog naroda. Da parafraziramo hasidsku interpretaciju retka koji nam zapovijeda da "benšamo": Čovjek može jesti bilo gdje i fizički se nasititi, no da bi bio i duhovno sit – to se događa samo u pri-

rodnom okružju Židova i njegove Tore – u Erec Jisraelu. Možda baš zato Sefer HaChinuch govori o brahot za učenje Tore u istom kontekstu kao i Birkat HaMazon. "I jest ćeš i nasititi se…" – to govori i o fizičkoj i duhovnoj hrani.

Primijetite da su riječi koje Moše

Levi – druga alija – 13 p’sukim

upotrebljava da opiše narode s koji-

(8,11-9,3)

ma ćemo se suočiti u Erec Jisraelu,

Do sada, narod je s vremena na

vrijeme iskazivao nedostatak vjere u B-ga u teškim vremenima (u gladi, žeđi, strahu). U ovom trenutku Moše daje jedno potpuno drugačije upozorenje. Kada će narod ući u Zemlju, s uspjehom poraziti narode koji se u njoj nalaze, i počnu uživati

vrlo slične riječima koje su koristili

meraglim kada su digli paniku među narodom svojim zlim izvještajem o Zemlji. Moše ih ne zavarava u vezi poteškoća koje ih očekuju. On umjesto toga usađuje narodu pouzdanje koje će proizaći iz vjere u B-ga i Njegova obećanja da će ratovati za njih.

u ratnom plijenu i obilju Zemlje, po-

Tko zna čega ima deset?! Pasuk

stoji potencijalna opasnost da se za-

koji opisuje Zemlju Izrael kao ze-

nemari B-žja uloga u sreći koju uži-

mlju sedam vrsta ima deset riječi.

vaju. Moše upozorava: vodite raču-

Braha za kruh, prvo što se spominje

na da pamtite Onoga koji nas je iz-

u pasuku, ima 10 riječi. Kada kažemo

veo iz Egipta i prehranio nas u pu-

Hamoci, naših 10 prstiju trebaju biti

stinji. Nemojte govoriti: vidi što sam

na kruhu. Kruh stiže na stol putem

postigao svojom vlastitom silom.

držanja 10 micvot – Nemoj orati s

Uvijek pamtite da je B-g onaj koji

bikom i magarcem u istom jarmu, ne sadi pomiješane razne vrste sjemenja, ostavi pabirke siromašnima, tako i zaboravljene snopove žita, i

Dublji smisao Rambanovih riječi je

uglove polja, ne vezuj usta životinji

da samo u Erec Jisraelu čovjek može

dok vrši žito, daj kohenu njegovu

biti uistinu ispunjen vršenjem mi-

t’ruma, maaser Leviju, odvoji drugu

cvot. Može se držati (brojne) micvot

desetinu, daj halu kohenu.

Godina 14 3 Broj 43 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija hama za nas ima težinu razbijanja Luhot. Kada umre Talmid haham, mi svi postajemo poput ožalošćene rodbine – isto kao kod nacionalnog žalovanja zbog Luhot. Neispravnu Sefer Toru, koja se ne da popraviti treba sahraniti uz Talmid hahama.

(Baal HaTurim) Hamiši – peta alija – 20 p’sukim

Ne jednom, Tora nas podsjeća da

uništiti narod i kako je on (Moše)

smo mi naročiti zbog toga što jesmo

posredovao za narod i vratio se na

naročiti. Ako okrenemo leđa poseb-

goru na dodatnih 40 dana i 40 noći.

nosti koja dolazi od držanja Tore i

Čak je i Aharon bio predmet B-žjeg

micvot, od toga da idemo B-žjim pu-

gnjeva. Raši tumači da je B-g bio

tem, onda gubimo pravo da se po-

gnjevan na Aharona jer je "pristao"

zovemo na ostale posebnosti, poput

uz narod i išao s njime do kraja.

toga da smo B-žji izabrani narod.

Ovo implicira da je Aharon ostao

Ako se odvratimo od B-ga, bit ćemo

bez svojih sinova kao posljedica

izgubljeni – poput ostalih naroda

B-žjeg gnjeva prema njemu. Moše-

koji iščezavaju pred tobom i nadalje

ova molitva za brata samo je djelo-

će iščezavati kada uđete u Erec Jis-

mično uslišana – Aharonova druga

rael.

dva sina su ostala na životu. Izme-

Š’liši – treća alija – 26 p’sukim (9,429) Moše potom "sagledava stvari u pravom svjetlu". Ne smijemo misliti da zaslužujemo sve ono što nam B-g daje, nego se moramo sjećati mnogih trenutaka kada smo razgnjevili B-ga u pustinji, pa čak i na Sinaju!

đu ostalog, Moše spominje druga mjesta na kojima je narod razgnjevio B-ga.

Moše kaže narodu da je on razbio Luhot kada je ugledao Zlatno tele.

R’vi’i – četvrta alija - 11 p’sukim (10,1-11) Moše nastavlja pripovijedati o

[Neki od onih što broje micve sma-

drugom paru Luhot i Kovčegu koji

traju da je ovaj Zahor dio Torinih

je načinjen da se u njemu nalaze. On

613; Rambam i Hinuh ne. Neki ljudi

zatim priča o putovanjima s naro-

imaju običaj da kazuju 6 od 10 spo-

dom, smrti Aharonovoj, te kako ga

mena (postoje različiti popisi) sva-

je naslijedio njegov sin, Elazar. Mo-

kodnevno nakon Šaharita.]

še također priča o posebnoj ulozi

Moše sada za narod ponovo navodi poražavajući događaj sa Zlatnim teletom. Kako li je to trebao biti slavan događaj, kada je Moše sišao s prvim Luhot.

Moše pripovijeda kako je B-g želio Strana 4

koju je dobilo pleme Levi kao rezultat (neprimjerenog) ponašanja naroda.

Međusobno suprotstavljanje razbijanja Luhot i Aharonove smrti uči nas nekoliko stvari: Smrt Talmid ha-

(10,12-11,9) "A sada, narode Izraela, što B-g želi od tebe? Samo da Ga se bojiš, da ideš Njegovim putevima, da Ga ljubiš, i služiš Mu čitavim svojim srcem i dušom. Da vršiš sve što ■ On zapovijeda – za naše dobro." Moše govori narodu da mada je B-g Gospodar svega, on ima poseban odnos s našim precima i njihovim potomcima (nama). Ne smijemo bit tvrdoglavi, moramo biti dobri, jer B-g je

uistinu velik i njega se ne može podmititi. Naloženo nam je da posebno ljubimo preobraćenika – mi znamo kako je to biti stranac među drugima.

Poštujte B-ga, služite Mu, prionite uz Njega (držeći se učenjaka Tore), i zaklinjite se u Njegovo Ime kada naiđe potreba da se zakune.

S perspektive micvot Rambam broji zapovijed da se

svakodnevno moli kao biblijsku zapovijed, zasnovanu na "i Njemu ćeš služiti" te "i služiti Mu svim srcem svojim", definirajući službu srca kao molitvu. Rambam dijeli biblijske i rabinske aspekte molitve – gotovo svaka riječ B-gu tijekom dana činila bi ispunjenje zakona Tore, dok su točno određeni tekstovi, učestalost i vrijeme zahtjevi učenjaka.

Ramban smatra da je molitva raDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

binska micva i da je "služiti Mu" op-

zujemo 100 brahot na dan bila je po-

i zatražimo kišu (u odgovarajuće

ći, sveobuhvatni podsjetnik "da vr-

taknuta početnim riječima pasuka u

godišnje doba) u Amida.

šimo micvot kako treba". Ramban

Hamiši – …Što (mem-he) B-g traži

prihvaća ideju da su p’sukim Tore

do vas… Neki tu vide igru riječi

nadahnule učenjake da postave oba-

kod ma i čitaju ga s alefom u sredini

vezu molitve.

– mei’a (100). Baal HaTurim ukazuje

Na prvi pogled, čini se kako je problem to što u Tori nema konkretne zapovijedi "Molit ćeš" (ili riječi u

tom smislu). Korištenje indirektnog načina – služite Mu, služite Mu svim svojim srcem, a to je služba srca, molitva – vodi do drugačijeg gledanja na to što je konkretno ovdje zapovijeđeno. Ako razmislite o tome, služite mu svim srcem svojim je najbolji način da nam se zapovijedi molitva, zato što nam jasno kaže visinu ranga u koji je smještena kavana za vrijeme molitve. Naravno, sve micvot treba vršiti s primjere-

nom nakanom, mislima i osjećajima.

No, ukoliko netko zakaže u području kavana, većina micvot ipak su prihvaćene i na takav način. Kod

na at-baš g’matriju riječi ma. Memu u at-baš pridružen je jud (10).

Heu odgovara cadi (90). Zajedno, 100. Nadalje, BHT citira Gemaru koja ukazuje da u pasuku ima 100 slova. [Ako prebrojite, nabrojat ćete 99, kao što sam ja dobio. +/- 1 čini se da nikada ne smeta Baal HaTuri-

Obećanje o "travi na tvom polju za tvoje govedo i jest ćeš i nasiti ćeš se" ishodište je pravila da čovjek nahrani svoje životinje prije nego li nahrani sebe. To se prvenstveno odnosi na domaće životinje, no čak i nahraniti ribicu u akvariju ili dati jelo

mački koja dolazi na tvoja vrata prije nego li sjedneš na doručak, ispunjenje je ove zamisli (i pouka drugima).

mu). Tada BHT dodaje da riječ

T’filin, učenje Tore, i mezuza pono-

mimha također ima zbroj 100. Pro-

vo su spomenute vezano uz micvot i

blem je u tome, da pasuk o kojem

dug život u Zemlji. Ovaj drugi od-

govorimo nema riječi mimha, već

lomak Šma jedan je od dva odlomka

riječ mei’imah (čiji je zbroj 170). U

u mezuzi i jedan od četiri odsječaka

pomoć dolazi Miha 6,8. To je ana-

u t’filinu.

logni pasuk koji pita što B-g traži (doreš) od nas. Možda je BHT govo-

rio o tom pasuku u vezi drugih 100.

Bilo kako bilo, postoji tradicija da se kaže 100 brahot na dan.

B-g obećava blagotvornu kišu i obilan prinos, no također “zapovijeda” v’asafta d’ganeha… Rambam iz toga (a i sa drugih mjesta) uči da čovjek mora raditi, obrađivati (sa-

molitve, kavana je glavna stvar, a ne

Šiši – šesta alija – 12 p’sukim

diti, orati, itd.) čak i ako to znači

tek komponenta micve. To je kon-

(11,10-21)

oduzimati vrijeme od učenja Tore.

kretno tako zato što nam Tora nije zapovijedila da se molimo, već da služimo B-gu svim svojim srcem.

Zemlja u koju će narod sada ući, zemlja je koja "polaže račune B-gu" na očite (i manje očite) načine. B-g

On je naš B-g i On je oblikovao si-

postavlja zahtjeve pred nju i one

lan narod od obitelji sa 70 duša. Lju-

koji će je uskoro nastanjivati (nas).

bite Ga i vršite Njegove micvot (vrši-

Sedra završava ponavljanjem "po-

te njegove micvot iz ljubavi prema

godbe" kojem je započela sedra.

Njemu). Učite pouke Židovske po-

(Ovaj odlomak je drugi dio Šma.)

vijesti – čuda i velebnih djela Izlaska, prelaska mora, i kazne Datana i Avirama (ovdje izdvojeni zbog njihove drske, neoprostive uvrede za Erec Jisrael, nasuprot Korahu kojemu je Moše mogao oprostiti). Još jednom, Moše ističe da je svrha micvot i primjereno okruženje za Toru Erec Jisrael. Rabinska "preporuka" da kaGodina 14 5 Broj 43 Strana

Rambam smatra onoga tko uči Toru i izdržava se od cedaka da (blago rečeno) čini pogrešnu stvar. Š’vi’i – sedma alija – 3 p’sukim (11,22-25) Još jednom se ponavlja "nagodba"

s kojom sedra započinje, sada ovdje na kraju – Ako ćemo držati sve mic-

Ako držimo micvot imat ćemo obi-

vot, potaknuti ljubavlju prema B-gu,

lje kiše i obilan urod; ako ne,

ako ćemo ići njegovim putem (vr-

onda....

šeći djela milosrđa) i prionemo uz

"I služit ćeš mu svim srcem svojim" (u smislu molitve) nakon čega slijedi B-žje obećanje o obilnoj kiši – odavdje učimo da uključimo spominjanje B-ga kao onoga koji daje kišu

Njega… onda ćemo pobijediti narode moćnije od nas samih. Sedra završava s obećanjem o uspješnom osvajanju Zemlje – ako se držimo svog dijela nagodbe. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 428. Ukrasni predmeti: Zabrana ostvarivanja koristi od ukrasa s idola ... nemoj se polakomiti na srebro i zlato što je na njima i ne uzimaj ga za sebe ... (Ponovljeni zakon 7,25) 429. Fuj: Zabrana ostvarivanja koristi od idola Ne unosi takvu gadost u svoju kuću ... (Ponovljeni zakon 7,26) 430. Odnos zahvalnosti: Obaveza da se blagoslovi B-ga nakon jela Jest ćeš, i nasitit ćeš se i blagosloviti B-ga ... (Ponovljeni zakon 8,10) 431. I on je također tvoj bližnji!: Obaveza da se voli preobraćenike Voljet ćete obraćenika jer ste bili stranci u zemlji egipatskoj.

(Ponovljeni zakon 10,19) 432. Nije On tako strašan.: Obaveza da se bojimo B-ga Vječnog, B-ga svojega, ćeš se bojati ... (Ponovljeni zakon 10,20) Riječ jira se obično prevodi kao "strah", no to donosi sve moguće neželjene nijanse značenja. Na primjer, u micvi 212, rečeno nam je da se "bojimo" svojih roditelja.

Budući da naši roditelji (vjerojatno) nisu koljači iz horor filmova, jira na tom mjestu prevodimo kao "poštovanje, poslušnost". Ista stvar je i ovdje. B-g nije tu da bi nas "sredio", stoga strah ne označava stravu. Umjesto toga, on označava strahopoštovanje ili štovanje.

Najbolje je vršiti micvos iz ljubavi prema B-gu. Svijest o tome da nas On voli i da nam je micvos dao da bi nam donijele dobro, trebao bi nas motivirati da vršimo Njegovu volju. Kršiti Njegovu volju trebalo bi nam biti nezamislivo zbog naše duboke ljubavi prema Njemu. Ipak, poznavajući ljudsku prirodu, zdravi "strah" može biti učinkovito sredstvo odvraćanja. Imati strahopoštovanja prema B-gu nam može pomoći da ne zalutamo s pravog puta.

Ova se micva odnosi na muškarce i žene u svim vremenima i na svim mjestima. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Sanhedrin (56a). Ova je micva kodificiran u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilhos Jesodei HaTora.

Ona je 4. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 4. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati kako su navedene u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima.

433. Dajte da čujem "Amen?": Obaveza molitve ... Njemu ćeš služiti ... (Ponovljeni zakon 10,20) 434. Trebamo se družiti: Obaveza da se držimo ljudi koji poznaju B-ga ... Njega ćeš se držati ... (Ponovljeni zakon 10,20) 435. Riječ zakletve: Obaveza da se presegne u B-žje Ime kad je potrebno prisegnuti ... i u Njegovo Ime ćeš se zakleti. (Ponovljeni zakon 10,20) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 124. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman s udanom ženom kao što Pismo kaže, Nećeš počiniti preljub (Š'mot 20,13); a kaže i I nećeš voditi ljubav sa ženom svog bližnjega (Va-jikra 18,20). Oni oboje imaju biti podvrgnuti smrti davljenjem. Ukoliko je ona kćer kohena, ona će podvrgnuta smrti spaljivanjem, a on davljenjem. Ako je ona isprošena djevica, no još uvijek u Strana 6

očevom domu, oboje se imaju usmrtiti kamenovanjem. Sve ovo, međutim, vrijedi kada postoje svjedoci i [prethodno] upozorenje. Ako je to bilo s namjerom, no bez upozorenja, kažnjava se karetom [B-gom-danim prestankom života]; a ako je bilo nehotično, obavezan je hatat.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 38 - Polublagdani Određene vrste poslova rabinski

običajeni ili neprofesionalan način

no je samo u posebnim okolnostima

(vidi 537,13.15.; 540,1.3.5-6. , 541,1-5;

(vidi 531,2-8; 532,1; 534,1-2), no dru-

544,1-2; 545,1.5-7.); i ne bi trebalo bi-

gi su kozmetički postupci općenito

ti namjerno predviđeno za polu-

dopušteni (vidi 546,5). U vezi pre-

polublagdane

blagdane (vidi 537,16; 538,1.6.; 539,

mještanja stvari iz jedne domene u

Pesaha i Sukota (530,1). Općenito,

9; 540, 4). Zabranjeni rad ne bi tre-

drugu, pogledajte 535,1-3 i 538,3; u

rad ili poslovanje (vidi 539,1-2.7.13-

balo dati ne-Židovu da ga izvrši na

vezi suđenja vidi 545,10. Zaruke su

14; 545, 11) je dopušteno ukoliko je

blagdane ili polublagdane; vidi 537,

dopuštene, ali sklapanje braka (o-

potrebno za blagdan (vidi 533,1-4;

14 i 543,1-3.

sim sklapanja novog braka) je za-

su

zabranjene

na

534,3; 537,4.8. 541,3-5, 544,2, 545,13), ili je neophodno za sigurnost ili praktične potrebe javnosti (vidi 540, m1; 544, 1-2), ili kad bi zbog toga što se odgodilo do poslije blagdana, rezultiralo gubitkom (vidi 533,3.5.; 535,1; 537,1.13.15-16; 538,1-6; 539,1-

5.8-9. 13.; 540,4.7-8.; 542,1; 545,2,46.8-9.).

Općenito, dopušteni rad se ne smije učiniti javno (vidi 533,5; 534, 1.3.; 538,2; 539,1.11-12.; 547,10); ne bi ga se trebalo činiti za druge za redovnu plaću, osim ako radniku treba taj novac (vidi 542,1-2; 545,3-6); (vidi 537,1-3.5-8.12. 540,2) ili na neu-

Primjeri vrsta rada na koje se ova pravila mogu odnositi uključuju gnojenje tla ili uzgoj biljaka (537,914); zalijevanje bilja (537,1-8); žetvu, mljevenje i lov (533,1-5; 537,15-16);

branjeno (vidi 546,1-2); ali proslave ■ vezane uz brakove koji su sklopljeni prije blagdana ili proslave drugih radosnih prigoda, dopušteni su (546,3-4).

pranje odjeće (534,1-3; 541,3); tkanje

Post i posmrtna slova su zabranje-

i šivanje (541,1-2.4-5.); pisanje (545,1

ni , kao i mnoge aktivnosti poveza-

-9) i poslovanje (539,1-14); izradu i

ne s ukopima zabranjene su ili og-

popravak kuhinjskog pribora i po-

raničene; vidi 547,1-2. Posmrtna

suđa (540,1-8).

slova se ne smije održati unutar 30

Dopušteno je liječenje bolesnika i briga o životinjama (osim rasploda i postavljanja ptica na jaja 536,3-4), (532,2; 536,1-2). Šišanje kose ili rezanje noktiju i pranje odjeće dopušte-

dana od blagdana za osobu koja je umrla prije toga, osim na godišnjicu smrti; vidi 547,3-5. Uobičajeno je razderati odjeću jedino kod smrti roditelja; vidi 547,6-7. Pokop i pripreme za to općenito su dopušteni (vidi 547,10-12; 548,5); u vezi jela koji se jede nakon pokopa vidi 547,

8-9. Žalovanje ne počinje sve do nakon praznika (vidi 548,2-3), ali ožalošćene treba tješiti (vidi 548,6), a 30 dana žalovanja počinju na dan ukopa (548,1,4). Ako je tugovanje započelo prije blagdana, blagdan ga ■ okončava; vidi 548: 7-16. U vezi osobe koja čuje o smrti na šabat ili blagdan vidi 548,17-20. ■

Godina 14 7 Broj 43 Strana

Strana 7

Pitanja za samostalno učenje:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Život u pustinji Devarim 8 govori o godinama u pustinji kao o godinama patnje i muke, ali paralelno s time i kao o godinama

ispunjenim

providnošću.

Hašem

čudesnom je

ha sa zlatnim teletom (vidi Devarim

cija, mentalni proces ili čin.

10,8). Međutim, Šemot 28 počinje s

Dok Rambam ljubav prema

nalogom da se posveti Aharona i

Hašemu vidi kao emocional-

njegove sinove, sugerirajući da su

nu čežnju, koja se može us-

oni bili odabrani prije grijeha.

porediti s ljubavlju između

narod

• Kako pomiriti te dvije grupe

opskrbio odjećom, vodom iz stijena

stihova. Jesu li Leviti i sveće-

te manom s neba.

nici bili odabrani u isto ili ra-

• Jesu li takva čuda bila pravilo

zličito vrijeme?

supružnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična te da na metaforički način kaže da čovjek mora biti odan B-gu i držati njegove zapovi-

ili iznimka? Je li narod imao

• Je li logično da Aharon, kojeg

jedi. Ramban nudi treću mo-

kakvu drugu hranu osim ma-

je Moše kaznio zbog njegove

gućnost, da je ta micva, micva

ne tijekom putovanja? Jesu li

uloge u izradi zlatnog teleta,

o mučeništvu.

oni stvarno imali samo jedan

odmah nakon toga primi po-

komplet odjeće i obuće?

sebno promaknuće? Zašto je

• Nekoliko komentatora sugerira da Izraelci nisu vodili, potpuno natprirodan život, već tipičan nomadski stil života u pustinji, samo upotpunjen povremenim čudima.

Koje dokaze možete dati da podržite takvo gledište?

Odabir Levita

on bio izabran? Zašto je pleme u cijelosti bilo odabrano?

Voljeti Hašema

• Koji od gore navedenih pristupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podržati svako navedeno

razumijevanje?

Kako treba definirati pojam "ljuba-

Kako bi svaki od komentato-

vi"? Što podrazumijeva zapovijed

ra svoj način interpretacije

da volimo Hašema? Jesu li emocije

mogao primjeniti

uopće podložne čovjekovoj volji?

propise koji se odnose na

Kako se nekome može zapovijediti

ljubav prema drugima, kao

da osjeća na određeni način?

što je to zapovijed da volimo

Naša paraša sugerira da su sveće-

• Komentari se ne slažu u tome

nici i Leviti bili izabrani nakon grije-

da li je ta zadana ljubav emo-

na druge

svoga bližnjega i stranca? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Otac pun ljubavi Jedna dobro poznata Židovska

Judaizam nam kaže da je B-gu

fraza pojavljuje se u ovotjednoj pa-

stalo ne samo do fizičkog, već ta-

raši: "Kao što otac kažnjava svog

kođer i do duhovnog blagostanja

sina, tako B-g kažnjava nas." (Pz.

Njegove djece. A kada dođe do

8,5). Ideja o B-gu kao našem "Ocu

sukoba između duhovnih i fizičkih

na Nebesima" ideja je koju smo mu

prioriteta, duhovni će uvijek imati

Židovi prenijeli svijetu.

prednost – jer su dragocjeniji i trajniji.

Jednom mi je netko spomenuo da je B-g naš Otac na Nebesima, a ne

B-g nije djed. On ne ode od nas

djed na Nebesima. Djedovi i bake

frustriran kada se nedolično pona-

dolaze donoseći darove, i vesele se

šamo. On stoji uz nas i nastoji nas

kada trebaju paziti na svoje unuke

usmjeriti prema boljem načinu ži-

dok je sve dobro. No, čim se dijete

vota. Njegovo vodstvo može pone-

umori ili se počne neprimjereno po-

kad od nas zahtjevati da podnese-

našati, oni ga vrate natrag roditelji-

mo nevolje, ali On to uvijek čini iz

ma da to oni riješe. Djedovi i bake

ljubavi. Roditelji ponekad učine da

vole svoje unuke, ali ne preuzimaju

njihova djeca prožive bolna iskustva

na sebe isti stupanj odgovornosti

kao što to čine roditelji.

ljubavi traži da se toliko posvetimo

drugoj osobi da je njezin bol i naš

A to nije mala razlika.

bol, i da su njezini problemi, naši

Preuzimanje odgovornosti za ne-

problemi.

čiji uspjeh i sreću predstavlja najve-

Roditelji to najčešće osjećaju prema

će razine ljubavi. Brak je, teoretski,

svojoj djeci. Supružnici ponekad ga-

primjer toga: mi na sebe uzimamo

je takav osjećaj jedno prema drugo-

odgovornost za sreću druge osobe.

me. Za one koji nisu vjenčani vrlo je

Ako moja žena nije sretna, to je je-

teško imati takav osjećaj. Ali B-g?

dnako toliko moj problem koliko i

B-g takve osjećaje nedvojbeno, be-

njezin. Kao što je veliki rabin je-

zuvjetno i bez iznimke gaji prema

dnom rekao kada je sa svojom že-

svakom od nas ponaosob, prema

nom posjetio liječnika: "Boli nas sto-

Njegovoj djeci.

palo moje supruge." Najveća razina

Dnevna doza praktične mudrosti

– ja sam prošli tjedan morao svojoj

kćeri izvaditi klimavi zub, a ona je

B-g nije djed.

On ne ode■od nas frustriran kada se nedolično ponašamo

smatrala da sam ja Tomas de Torquemada osobno – no iz moje perspektive to je učinjeno s ljubavlju.

I B-g uvijek čini ono što čini iz

‘Tkogod se zaokupi isključivo izučavanjem Tore, taj je kao da

ljubavi. Možda to nije uvijek lako

nema B-ga. (Avoda Zara 17b)

primijetiti, no naš Otac na Nebesi-

Ovo govori o onome koji uči bez da se fokusira na primjenu. Mudrost je

ma upravlja našim životima onom

za njega teorija, a ne uputa za život, mudrost je za njega ideja, ali

razinom ljubavi i brižnosti koja da-

njegovim životom upravaljaju druge sile. Takvoj osobi B-g nije njezin

leko nadmašuje i najveću roditelj-

vodič, ona samo slijedi svoje vlastite želje i prohtjeve.

Godina 14 9 Broj 43 Strana

sku ljubav. ■

Strana 9

Rabbi David Stav:

Mjesto na kojem nam "ništa neće nedostajati" U parši Ekev, Moše nastavlja niz svojih posljednjih uputa izraelskom narodu. Želio bih se usredotočiti na obećavajuće i ohrabrujuće riječi koje opisuju vrline zemlje Izrael, koja je "…zemlja potoka i vrela, dubinskih voda što izviru u dolinama i bregovima; zemlja pšenice i ječma, loze,

smokava i šipaka, zemlja meda i

pustinjom.

Moše se prisjeća patnje naroda tijekom putovanja pustinjom. Njegov opis je iznenađujuće neprijatan: "Ponižavao te i glađu morio, a onda te hranio manom - za koju nisi znao ni ti ni tvoji oci…" (Ponovljeni zakon 8,3).

Možemo objasniti patnju kao efekt jedenja hrane na koju nisu bili naviknuti, kao što je rečeno u prethodnom spomenutom stihu, "… za koju niste znali ni vi, ni vaši očevi…". To može biti dobro objašnjenje za ono kako su se osjećali prvog tjedna u pustinji, kada su se trebali

naviknuti na novu prehranu, ali to

maslina; zemlja u kojoj nećeš siro-

Mogli bismo misliti da je židovski

se sigurno ne može primijeniti na

tinjski jesti kruha i gdje ti ništa neće

narod, jednom kada mu je mana

drugu generaciju, na generaciju koja

nedostajati; zemlja gdje kamenje

dana u pustinji, mogao osigurati

je rođena ili odrasla u pustinji i koja

ima željeza i gdje ćeš iz njezinih

je jela manu četrdeset godina.

brdina vaditi bakar." (Ponovljeni

■

Kao alternativno objašnjenje, neki

zakon 8,7-9).

Davanje je ono ■ što daje sadržaj i smisao našim životima

Da budem iskren, svaki puta kada dođem do tih veličanstvenih riječi, osjećam se malo nelagodno. Naša

kažu da su glad i patnju osjećali prije no što su jeli manu, a nakon što su ju primili, te su se pojave raspršile. I to je također problematično,

zemlja je uistinu prekrasna, no mo-

budući da odlazi daleko od jedno-

žemo li uistinu reći da ništa ne ne-

stavnog značenja teksta.

dostaje? Siguran sam da bismo, za početak, bili vrlo sretni sa svojom

dnevne porcije životnih namirnica

vlastitom verzijom slapova Niagare,

te da nikada nije bio uplašen glađu.

ili alpskog zraka usred ljetnih vru-

Ipak, Moše inzistira na opisivanju

ćina.

njihovog stanja kao stanja gladova-

Kad je riječ o prirodnim resursima, iako smo imali dovoljno sreće

nja i patnje. Naravno, pitamo se zašto.

Možda je sama činjenica da im je mana bila potrebna svaki dan kako bi preživjeli, bila patnja sama po sebi. Čovjek može imati mnogo hrane, ali i dalje osjećati glad. Danas, mi kažemo da je "sve u našoj glavi", osobito kada je riječ o mani. Svatko

da nedavno otkrijemo ogromne

od nas priznaje svoju želju, ili čak

količine prirodnog plina unutar

opsesiju, da kupuje stvari, odjeću i

naših granica, bakar i željezo nisu

hranu u količinama koje su mnogo

baš naši top proizvodi. Zašto onda

veće od naših stvarnih potreba.

Tora ide u toliku širinu stvarajući iluziju da nam ništa neće biti potrebno u Svetoj zemlji?

Mnogi su iskusili česte razgovore između djeteta i njegovih roditelja koje završavaju sa "možeš dobiti još

Sve obilje obećano židovskom na-

kada pojedeš ono što je na tvom

rodu postat će stvarnost tek nakon

tanjuru." To je jasan indikator pri-

što oni uđu u Svetu zemlju i to na-

rodne ljudske želje (ili, u ovom

glašava kontrast između situacije u

slučaju, prirodne dječje želje) da

kojoj je narod bio tijekom ovog Mo-

osjeća kako mu je dostupna bezgra-

ševog govora i onda kada je lutao

nična opskrbljenost onime što želi.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Mjesto na kojem nam "ništa neće nedostajati"

Slično tome, vidimo odrasle koji

u Hašema, bit će jako teško živjeti u

Ubiremo plodove ekonomski sna-

pune svoje tanjure u hotelima, is-

takvom okruženju. Osjećaj ugro-

žnog društva, koje bi lako moglo

probavajući "od svega po malo" u

ženosti je psihološki i društveni

zaboraviti na poteškoće prethodnih

gotovo svakom buffet baru, kao da

fenomen, više nego što je odraz

generacija. Nama jednostavno nije

su upravo prepješačili Saharu i kao

stvarnosti, i upravo to je patnja koja

dovoljno što nismo žrtve nacista ili

da će taj put nastaviti čim završi

se dogodila u pustinji.

drugih ugnjetavača. Želimo da nam

njihov boravak u hotelu. Oni su potpuno svjesni toga da ne mogu svu tu hranu pojesti odjednom.

Blagoslov koji Moše izgovara nad nama dok ulazimo u Svetu zemlju

životi budu ispunjeni dubljim sadržajem, koji će nas vezati uz B-ga.

doći će do mjesta na kojem nam

Zbog toga je toliko važno podsje-

Pod pretpostavkom da oni nemaju

"ništa neće nedostajati". To ne znači

titi "generaciju obilja" na vrijeme ka-

namjeru naštetiti vlasniku hotela, ili

nužno da ćemo moći imati ili kupiti

da je naša jedina opskrba dolazila u

jednostavno trošiti hranu uzalud,

sve što želimo u zemlji Izrael. Srž

obliku mane. Baš kao što deseci ti-

možemo zaključiti da do takvog po-

tog blagoslova je u tome da nećemo

suća zaposlenika mogu izgubiti

našanja vodi duboko ukorijenjena

osjećati da nam išta nedostaje. Tije-

posao nakon kraha dionica tvrtke,

karakterna osobina. To je izraz naše

kom 1950-ih, izraelsko društvo ži-

život obilja može prestati u trenu-

želje da osjećamo da imamo sve što

vjelo je u periodima štednje, pa ipak

tku. Dubokom povezanošću s našim

nam je potrebno, ovdje i sada. Ta

se osjećalo zadovoljno i blagoslov-

sustavom vrijednosti, možemo obli-

želja je potpuno ljudska, no ne izra-

ljeno bez obzira na sve izazove i

kovati svoj svijet, bilo da proživlja-

žava nužno vjeru ili zrelost.

stvarnost života tog vremena. Jed-

vamo procvat ili krah. To je suština

nako tako, mi možemo živjeti i u

naše parše: prisjetiti se onoga što je

utopiji, a ipak osjećati da nam neke

najvažnije i najispravnije, čak i kad

stvari nedostaju.

živimo životom obilja u "zemlji ko-

Kada je naš narod bio u pustinji,

oni su hranu dobivali na porcije.

Mana se raspala istog dana kada bi

jom teče mlijeko i med".

se i pojavila tako da ju nisu mogli

Čini se da se ova parša odnosi na

spremati za nadolazeće dane, a ako

našu generaciju. Generacija koja je

Solomon, najmudriji čovjek od

je itko prekršio Hašemove upute o

utemeljila Izrael slična je "generaciji

svih, jednom je rekao, "Onaj tko voli

spremanju hrane, ona bi se u trenu-

pustinje" koja je strahovito patila u

novac, nikad ga neće imati dovolj-

tku pokvarila i počela zaudarati. Za

Egiptu. Velika većina posjedovala je

no" (Propovjednik 5,9). Ta tvrdnja je

mnoge, sama misao da se hrana za

snažnu židovsku svijest i dubok cio-

istinita na svakom području naših

sutra ne može pohraniti u frižideru

nistički identitet, a najveća im je ra-

materijalnih života. Istinska sreća je

ili smočnici, i da se umjesto toga

dost bila što su mogli živjeti u ovoj

u tome da budemo zahvalni za ono

moraju

Hašemovu

zemlji u relativnoj sigurnosti, čak i

što imamo i da shvatimo da ne tre-

dobru volju da ih uzdrži, bila je

kada im je životni standard bio ni-

bamo mjeriti našu sreću time koliko

uzrok patnje i osjećaja ugroženosti.

zak. Njihova duhovna hrana bili su

smo materijalnih stvari uspjeli saku-

cionizam i ljubav prema zemlji Izra-

piti, ili onime što osjećamo da nam

el, koji su za njih bili predstavljeni

nedostaje, već radije onime što smo

stihom iz naše parše: "... čovjek ne

dali drugima. Davanje je ono što da-

živi samo od kruha, već od onoga

je sadržaj i smisao našim životima i

što izlazi iz B-žjih usta."

dajući sve više i više, doći ćemo do

pouzdati

u

Oni kojima nedostaje vjere u sebe i

Međutim, sljedeće generacije u Izraelu, uključujući i našu, suočavaju se s opasnošću koja je svojstvena životu relativne udobnosti i obilja.

Godina 14 11Broj 43 Strana

mjesta na kojem će blagoslov "ništa ■

vam neće nedostajati" uroditi plodom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Put

U parši Eikev, Mojsije nastavlja svoj ukor izraelskom narodu, u pripremama za njihov ulazak u Obećanu zemlju.

Mojsije govori o njima kao o tvrdoglavom narodu, podsjećajući ih na njihove česte prekršaje. Osobito

se prisjeća grijeha sa zlatnim teletom, koji opisuje vrlo osobnim i emotivnim tonom, za razliku od originalne priče zapisane u Izlasku 32, koja je mnogo uzdržanija i nepristrana. On podsjeća ljude (Ponovljeni zakon 9,5-6) da su bili grešni, zli i buntovni i da "B-žja naklonost ne počiva nad njima radi njihovih zasluga, već unatoč njihovim moralnim pogreškama."

■

ište od tebe G-spod, B-g tvoj? Samo to, da se bojiš G-spoda, B-ga svoje-

Hofetz Haim primjećuje da, iako

ga, da hodiš po svim putovima Nje-

se izraz lalehet bi'drahav, ići B-žjim

govim, i da Ga ljubiš."

putevima, ponavlja tri puta, svaki puta namijenjen je drugačijoj svrsi.

Mojsije se prisjeća (Ponovljeni za-

On smatra da postoje tri stupnja ili

kon 9,25-29, 10,10), da nije bilo njega, ne bi bilo načina da se zaustavi B-žji gnjev i osveta. Mojsije je bio taj koji je služio kao posrednik između B-ga i naroda i koji ih je, uvijek ponovo i ponovo, spašavao od sigurnog uništenja.

U ovom kontekstu ukora i poziva,

neprijatelje ispred vas."

Put duhovnog rasta ide od ■ strahopoštovanja do ljubavi i, naposljetku, do ujedinjenja duše sa svetošću B-žje prisutnosti

razine služenja B-gu. U prvom slučaju kaže, 'poštovati G-spoda, svog B-ga.' Druga razina, koja je viša od prve, kaže, 'voljeti G-spoda, svog B-ga.' Treća i najviša razina je 'prionuti uz B-ga'.

Hofetz Haim smatra da svaki

Mojsije uči narod kako da raste da

Židov mora težiti tome da ide sve

bude bliži B-gu.

više i više, s jedne razine na drugu.

Čovjek mora težiti da dosegne ra-

Hofetz Haim ističe da tri puta u parši Eikev susrećemo izraz lalehet bi'drahav, ići B-žjim putevima.

U Ponovljenom zakonu 8,6, Mojsije kaže narodu, "Držite zapovijedi G-spoda, B-ga svojega! Hodite putovima Njegovim i bojte Ga se." Još jednom, u Ponovljenom zakonu 10,12, on kaže, "Dakle, Izraele, što Strana 12

Hofetz Haim ističe treći stih u kojem B-g obećava nagraditi narod za njihovu vjernost, Ponovljeni zakon 11,22, "Jer ako budete držali sav zakon ovaj, što vam ga dajem, i vršili ga, i ako budete ljubili G-spoda, B-ga svojega, hodili svim putovima Njegovim i Njega se držali, tada će otjerati G-spod sve vaše

zinu strahopoštovanja (jira). Kada je ta razina dosegnuta, mora se nastaviti penjati do razine ljubavi prema B-gu (ahava). I napokon, kada je dosegnuo razinu da ljubi B-ga, čovjek ne smije ostati pasivan, već se mora nastaviti penjati kako bi dosegnuo uzvišenu razinu prianjanja uz B-ga (ledaveka bo).

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Korijen hebrejske riječi d'vekut je devek, ljepilo, što znači prionuti ili ujediniti. D'vekut predstavlja duhovno jedinstvo između ljudskog bića i Svemogućeg B-ga. To je moguće postići, ne samo slijedeći B-žje zakone iz strahopoštovanja i imitirajući B-žje puteve zbog ljubavi, već zaista

Put

Briga za one slabe i ranjive

onako kao što je On [B-g] dobar,

Među važnim micvot koje nalazimo u ovotjednoj paraši, Tora traži da Židov bude sličan B-gu, brinući se za siročad i udovice, voleći prozelite i dajući im kruha za jelo i odjeću za odjeću.

pokušavajući se stopiti sa Svemogu-

U Ponovljenom zakonu 10,19, Tora

ćim, postati duhovno ujedinjen sa

izjavljuje,

B-gom kroz djela dobrote, milosti i

(prozelita/obraćenika) jer ste bili

suosjećanja.

Mojsije je svjestan da je pred izraelskim narodom dugo putovanje, ne samo do Obećane zemlje, već putovanje koje će ih voditi kroz milenije židovske povijesti. Upravo to pou-

Voljet

ćete

stranca

stranci u zemlji egipatskoj. Punih 36 puta, više od bilo koje druge micve, Tora potiče narod Izraela da se brine i voli – "gera", stranca.

Kao što veliki socijalni filozofi često izjavljuju: o društvu se prosuđuje

čno i duhovno 'putovanje' Mojsije

prema načinu na koji se odnosi

ovdje predstavlja narodu. To je pu-

prema

tovanje duhovnog rasta, od straho-

najugroženijima. Judaizam (Talmud

poštovanja do ljubavi i, naposljetku,

Sota

do ujedinjenja duše sa svetošću B-žje prisutnosti.

svojim

14a)

najslabijima

zahtijeva

da

i

Židovi

nastoje oponašati B-ga. Ova praksa, koja je u filozofiji poznata kao

tako i mi moramo biti ljubazni i dobri; kao što je On ispunjen samilošću, tako i mi moramo biti ispunjeni samilošću; kao što je On jako strpljiv, tako i mi moramo biti strpljivi.

Prema tradiciji, naša Tora sadrži 613 micvot – 365 negativnih micvot i 248 pozitivnih micvot. Mnoge, ako ne i većina, od ovih micvot su revolucionarne. Ipak, možda niti jedna nije značajnija od micve da se voli stranca. U vrijeme kada je cijeli svijet bio dogmatski ksenofobičan, stranci su predstavljali prijetnju a pridošlice se odbacivalo, judaizam je proglasio da će ljubav prema strancu

biti

obilježje

njegovih

pravnih i društvenih sustava.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

"Imitatio Dei", traži da upravo

■

Godina 14 13Broj 43 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Svaki čin je važan Riječ po kojoj ovotjedno čitanje Tore dobiva svoje ime je Ekev. U ovoj kratkoj hebrejskoj riječi od tri slova nalaze se mnoge suptilne nijanse. Naš učitelj Raši koristi midraško tumačenje koje povezuje riječ s hebrejskom imenicom koja se odnosi na petu osobe. On ukazuje na to

da u Tori i životu postoje važna razmatranja koja ljudi nekako gaze petom ne shvaćajući važnost i po-

tumačenje Rašija uklapa se u opće

Svi smo imali planove za svoju ne-

tumačenje riječi Ekev.

posrednu i dugoročnu budućnost.

Poučeni smo da u životu ne postoji ništa što bi se moglo smatrati potpuno

nedostojnim

promišljanja.

Svaka situacija, koliko god je smatrali malom ili beznačajnom, je va-

žno pitanje i u sebi sadrži posljedice kojih nismo svjesni, no one su prisutne.

či kao uzročno pitanje. Ono ukazuje na to da zato što osoba čini ili ne čini određene postupke i ponašanja, iz te naizgled nevažne odluke proizlaze ogromne posljedice. Svi smo svjesni da Tora događaje iz osobnog

Svaka situacija, koliko god ■ je smatrali malom ili beznačajnom, je važno pitanje i u sebi sadrži posljedice kojih nismo svjesni

pozornicu za sve kasnije događaje, čak i događaje koji će se dogoditi stoljećima ili tisućljećima kasnije. To daje važnost svakom činu ili propustu koje ljudsko biće izvrši. Dakle,

Strana 14

onim što nas je zadesilo, duboko u sebi svjesni smo da postoji uzrok koji je aktivirao ovu situaciju. Ne

govorim o neposrednom izravnom uzroku - bijegu virusa iz kineskog

malo odgovora, i još manje objašnjenja.

■

Umjesto toga, postoji duboko ukorijenjen uzrok unutar ljudskog društva s početka 21. stoljeća koji je izazvao ovu reakciju na ponašanje,

dnevni red i misaone procese moderne civilizacije. Ako uzrok traži-

kom i posljedicom. Ništa se ne dosko je ponašanje ono što postavlja

ipak, dok stojimo u šoku i zbunjeni

To je samo površni uzrok koji daje

i nacionalnog života smatra uzrogađa u vakuumu ili slučajno, a ljud-

ronavirus i njegove posljedice. Pa

laboratorija Wuhan.

sljedice takvog postupanja.

Većina komentatora tu riječ tuma-

Sve je te planove uništio strašni ko-

mo u našim stavovima i ponašanju, Životni tijek uvijek je tajanstven,

to zahtijeva kontemplaciju i racio-

iznenađujući, neočekivan i u osnovi

nalno razmišljanje umjesto unapri-

neobjašnjiv. Nitko u našem dana-

jed stvorenih utopijskih ideja. Za-

šnjem svijetu prije samo godinu i

htijeva osjećaj poniznosti i povratak

pol dana ne bi očekivao da će svijet

osnovnim vrijednostima ljudskog

danas izgledati onako kako izgleda.

života kakve nam predstavlja Tora i

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Svaki čin je važan

poučava nas Moše, naš poštovani učitelj Ljudskoj civilizaciji treba malo manje ponosa, manje arogancije, više minimalnih očekivanja od života i spoznaja da, iako čovjek može imati mnogo sjajnih ideja, G-spodnja volja će, da tako kažemo, na kraju na ovaj ili onaj način prevladati.

Nagrada i kazna U ovotjednoj parši nalazimo da

želi naučiti? Ta pitanja i teme po-

često u životu ispada da sreća ipak

Tora naizgled ukazuje na to da po-

kretali su učenjaci i komentatori

nije bila tako dobra. A ista stvar vri-

stoji jednostavna formula za židov-

dugi niz stoljeća. Kao što se može

jedi i obrnuto. Mnogo puta smo

ski život i uspjeh dok živite u zemlji

lako zamisliti, postoji nekoliko ra-

obeshrabreni događajima koji su

Izrael. Ako slijedimo B-žje zapovije-

zličitih pristupa ovom pitanju. Svi

nam se dogodili, da bismo kasnije,

di i poštujemo zakone Tore, židov-

su vrijedni spomena, ali u ovom

vremenom, uvidjeli da bismo trebali

ski će narod biti obasut fizičkim bla-

kratkom tekstu ograničit ću se na

biti zahvalni na tom iskustvu. Nebo

goslovima zdravlja, dugovječnosti i

jednu od središnjih ideja istaknutih

koristi drugačiju mjeru dobrote i na-

blagostanja. A ako se židovski na-

u vezi s ovim problemom.

grade od one koju mi koristimo u

rod, iz bilo kojih razloga, odluči od-

ovom svijetu.

stupiti od službe B-gu, tada će ga zadesiti fizičke nesreće.

Doslovno čitanje tog dijela Tore sigurno bi čitatelja ili učenika dovelo do ovog zaključka. Pa ipak, ovo razumijevanje, tj. poštivanje zapovijedi kao odlučujućeg čimbenika u

Svi se molimo za dug život. Me-

Nebo koristi drugačiju■mjeru dobrote i nagrade od one koju mi koristimo u ovom svijetu

đutim, saznali smo da je naš otac Abraham, koji je očito trebao živjeti 180 godina, preminuo pet godina prerano. Talmud je u tome vidio blagoslov, kako ne bi doživio kad njegov unuk Ezav započne svoje

postizanju blagoslova i uspjeha u

grešno divljanje ubojstvima i silo-

životu na ovom svijetu, proturječi

vanjem. Standardi nagrade i kazne

znamenitoj tvrdnji rabina Talmuda,

Obećanja koja je Tore istakla za

koji se pokazuju nebeskom presu-

koja kaže da nagrada za držanje

poštivanje zapovijedi nisu do te

dom izvan su ljudskog poimanja i

zapovijedi zapravo na ovom svijetu

mjere zamišljena kao nagrada, koli-

razumijevanja. A nebeske su nagra-

ne postoji.

ko im je namjera da budu prirodna

de vječne, dok je sve dobro ili kori-

posljedica dobrog ponašanja i trajne

sno na ovom svijetu uvijek privre-

vjere. Istinska nagrada i trajni bla-

meno. Stoga je doista moguće reći

goslovi rijetko su događaju u ljud-

da nagrada i kazna zaista nisu pri-

skom postojanju. Mnogo puta se

sutne na ovom svijetu.

Ako je tako, što bismo onda trebali zaključiti iz očito doslovne lekcije koju nas ovotjedni dio Tore naizgled uči? Ako se nagrada i kazna ne trebaju temeljiti na izvršavanju zapovijedi, što nas onda Tora zapravo Godina 14 15Broj 43 Strana

osoba raduje kad joj se, kako ona to smatra, posreći. Nažalost, jednako

Šabat šalom ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Nadnaravna zemlja "Zemlja nad kojom VJEČNI, B-g tvoj,

kada se vrati, svom prijatelju ne iz-

prosudbu. Ne može se očekivati da

bdî; na kojoj oči VJEČNOG, B-ga tvo-

nese samo tražene podatke, već i

izvjestitelj iznese samo činjenice o

ga, uvijek počivaju, od početka do svr-

nadoda: "Ova boja nije za tebe, a i

stvari koja je toliko subjektivna a da

šetka godine." (11,12)

preskupo je!"

ne pridoda svoje mišljenje.

Ne samo da su oni bili kažnjeni

Izaslanik je prekoračio svoja ovla-

Shelah sugerira da je Mošea zani-

zbog svog izvještaja, već i mi na-

štenja. On je trebao iznijeti gole po-

malo da čuje mišljenje meraglima, ali

stavljamo trpjeti zbog toga do dana-

datke, a umjesto toga on je iznio

ne ono zasnovano na vojnoj procje-

šnjeg dana. Tiša beav kojeg držimo

svoje mišljenje, za koje ga nitko nije

ni, već i na haškafi (filozofiji) Tore.

spada u posljedice za Židove koji su

pitao. Kupac je onaj koji treba odlu-

Moše je znao da će oni naići na opa-

vjerovali tom izvještaju i plakali či-

čiti da li mu boja pristaje i da li si

sane gradove koje nastanjuju moćni

tave noći u pustinji.

može priuštiti odijelo.

gorostasi. Ali pravilan odgovor na

No što su to točno meraglim pogre-

Baal HaAkeidah sugerira da se

šno učinili? Oni su iskreno vjerovali

grijeh meraglima sastojao u tome što

da nije moguće osvojiti zemlju. Pa

su na činjenice nadodali svoja mi-

što su trebali reći?

šljenja i zapažanja. Oni su trebali

Baal HaAkeidah daje odgovor pomoću usporedbe.

Netko pošalje svog prijatelja kod

krojača da provjeri odijelo koje se prodaje. Njegov je zadatak da ispita materijal, provjeri kako je sašiveno, mjere i cijenu.

Kurir učini sve kako mu je rečeno, provjeri sve či-jenice i brojke. No

samo opisati situaciju, i prepustiti Mošeu da je protumači narodu. Oni nisu smjeli izjaviti da Židovi ne mogu osvojiti tu zemlju.

Shelah odbacuje gledište Akeidaha. Napokon, kaže on, Moše je njih zatražio da iznesu podatke o snazi ljudi koji žive u Kanaanu u tom trenutku, što zahtijeva subjektivnu

ta otkrića trebao je biti: "Da, oni su snažni, i da, njihovi su gradovi za■ štićeni, i na prirodan način mi ne-

mamo šanse. No Vječni nam je rekao da trebamo ići u tu zemlju, stoga ćemo ih sigurno pobijediti."

Njihov je zadatak bio da iznesu činjenice, zajedno s motivacijskim

govorom na temelju čvrte vjere u Vječnog. Oni su trebali podsjetiti narod da upravo tako kao što ih je Vječni čudesno izbavio kod Jam sufa, Njegova će Prisutnost poništiti sve vojne prednosti stanovnika Kanaana. Pogreška meraglima je bila što su iznijeli nepristranu, sekularnu analizu vojne situacije, bez da su u obzir uzeli haškafu Tore.

Rav Moshe Shapiro pita kako je

Shelah mogao ponuditi takav pristup koji izgleda da se protivi načelu da se čovjek ne treba dovoditi u iskušenje. Nije svatko u stanju prihvatiti izvještaj da situacija izgleda tako sumorno samo zato što uz nju slijedi motivacijski govor. Ako su trebali reći: "Mi ne možemo pobijediti b'derech hateva (prirodnim sredstvima), ali ne brinite — Vječni će

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Nadnaravna zemlja

nam pomoći," mnogi bi propitivali

Ljudi su mislili da nije pri zdravoj

koliko je mudro upustiti se u bitku s

pameti. Kakve bi imalo svrhe kupiti

tako slabim izgledima. Zašto staviti

zemlju sada, kada će ubrzo pasti u

ljude u takav nisajon?

ruke Nijemaca, koji će nedvojbeno

Rav Moshe Shapiro od-govara da

krenuti dalje istrebljivati sve Židove

mada u svim drugim aspektima ži-

u Erec Jisraelu kao što su to učinili u

vota trebamo izbjegavati nisjonos

Europi? Ako su Britanci koji su

koliko god je moguće, što se tiče

upravljali zemljom pod mandatom

stjecanja Erec Jisraela, postojala je

potreba da se detaljno objasni preduvjet: U Erec Jisraelu se ne može živjeti u prirodnim uvjetima. Bez Prisutnosti Vječnog, Erec Jisrael nije za stanovanje.

Ta je pouka jasno izrečena u paraši Ekev, u kojoj Moše daje do znanja Klal Jisraelu da je Erec Jisrael: "Zemlja nad kojom VJE-ČNI, B-g tvoj, bdî; na kojoj oči VJEČNOG, B-ga tvoga, uvijek počivaju, od početka do

svršetka godine." (11,12) Opstanak u Erec Jisraelu je natprirodne naravi.

Moše je znao da ako Židovi ne uđu u Zemlju s takvim stavom, oni neće tamo dugo ostati. Umjesto da pokuša gurnuti pod tepih ovu naročitu osobitost, Moše je poslao meraglim da sami otkriju koliko će neprirodna morati biti borba za osvajanje Zemlje. Nažalost, oni nisu svoj za-

datak izvršili na pravi način, nego su iznijeli analizu umjesto samo gole podatke koje su trebali iznijeti.

Stoljećima se ova poruka stalno iznova iznosila Židovskom narodu.

Tko kupuje nekretninu kada vrijednost pada, i za svega nekoliko godina neće više biti Židova u Zemlji?

Ovisi o kojoj se zemlji radi. Ta bi logika vrijedila za sve druge zemlje na svijetu. Kada cijene stanova padaju u "prirodnom" svijetu, nema nikakvog smisla kupovati nekretninu sve dok tržište ne dosegne najnižu točku.

No Erec Jisrael je drugačiji. Budući da je Vječni nama obećao Zemlju,

Ujedinjenih nacija već spalili sve

povjerljive dokumente, tko bi pri zdravoj pameti kupovao zemlju?

Ponoveški Rav je rastumačio da nisu sva proročanstva zapisana u Naviu. Samo ona koja imaju poruku za buduća vremena su bila zapisana. U ovom slučaju, rekao je, proročanstvo u kojem je Vječni rekao Jirmijahuu da kupi zemlju kada će se uskoro dogoditi uništenje zemlje ostaje istinom za sva pokolje-

nja.

mi ćemo je na kraju i dobiti natrag.

Kao što svi znamo, dokazalo se

Čak i u najmračnijim trenucima,

da je Ponoveški Rav bio u pravu. U

vrijedi ulagati u Erec Jisrael.

potpuno šokantnoj vojnoj operaciji,

To je pouka koju smo mnogo puta vidjeli u posljednjih 100 godina. Kakav god stav imali prema sekularnom cionizmu, sama činjenica da zemlju danas naseljavaju Židovi, nakon tisućljeća progonstva, pravo

je čudo.

britanski feldmaršal Bernard porazio je Rommela kod El Alameina, grada na sjevernoj obali Egipta, nekoliko stotina kilometara udaljenom od Erec Jisraela.

Tako se nije događalo u Americi

ili u Francuskoj ili u Brazilu.

Da iznesem samo jedan primjer,

Niti jedna druga zemlja nije imala

kada je "pustinjska lisica," Erwin

obećanje da je: "Zemlja nad kojom

Rommel jm"š već duboko zagazio u Afriku i sa svojim Afričkim korpusom stalno napredovao prema Erec

Kada su Nevuhadnezar i njegova

Jisraelu, Rabbi Yosef Shlomo Kaha-

vojska uništili Erec Jisrael, Vječni je

neman, Ponoveški Rav, posudio je

naložio Jirmijahuu HaNaviu (32,9-

nešto novca da kupi zemljište u

10) da kupi zemlju i sakrije ispravu

Bnei Braku.

VJEČNI, B-g tvoj, bdî; na kojoj oči VJEČNOG,

B-ga

tvoga,

uvijek

počivaju.".(11,12) No Erec Jisrael je uvijek bio, i zauvijek će biti, nadnaravna zemlja. ■

na sigurno mjesto.

Godina 14 17Broj 43 Strana

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Kojim putem ideš?

"Ovo je nagrada jer si slušao ove uredbe" .

(Ponovljeni

zakon

7,12)

tva odložila je B-žji gnjev i pružila

šuine kletve da će onaj tko sagradi

im priliku za tešuvu.

Jerihon izgubiti svoju vlastitu djecu.

Kako je Mojsije uspio prodrijeti kroz tvrdoglavost Izraelaca? Tar-

Hebrejska riječ za

gum Yonasan kaže da je šok kada

"jer" u ovom retku je

su vidjeli Ploče s Deset zapovijedi

ekev, što također znači "korak". Rabi

nosi odgovornost. Svaki korak koji čovjek poduzima ide u smjeru ispunjavanja vlastite zadaće, pa je stoga micva, ili ide u smjeru ugađanja sebi, pa je to zanemarivanje dužnosti.

Život je misija, zadatak ■koji sa sobom nosi odgovornost.

Svaki korak treba ići u smjeru ispunjavanja svoje zadaće.

Neutralnost ne postoji.

razbijene i slova kako su poletjela u hovu tvrdoglavost.

"B-g mi je rekao:" Vidio sam ovaj narod, i gle! To je tvrdovrat narod' "(9,13) Sforno kaže da su tvrdoglavost i pravda često nespojivi. Tvrdoglava osoba odluku

već

je

i

neće

kada su bila podignuta vrata Jeri-

djeca umiru! Hiel je poznavao Jošuino prokletstvo, ali je negirao da ono ima utjecaja na njega.

Jedina zaštita koju imamo protiv toga da nas zaslijepe naša stajališta je da držimo um otvorenim i slušamo mišljenja drugih. Posebno, naročitu pažnju trebamo posvetiti našima, jer to su oni koje smo skloni

zrak bio ono što se probilo kroz njiTvrdovratost

njegovo posljednje dijete nije umrlo

onim stavovima koji se ne slažu s

Svaki naš korak treba ići prema ispunjenju svoje misije u životu.

su mu nastavila umirati sve dok i

šoka za oca od toga da vidi da mu

čovjek trebao razmotriti svaki korak

Život je misija, zadatak koji sobom

umro je njegov najstariji sin, a djeca

hona" (Raši, I Kr. 16,34). Ima li većeg

Moshe Leib iz Sasova rekao je da bi koji čini.

"Kad je postavio temelje grada,

odbaciti.

No možda čak ni to neće biti dovoljno. Možemo misliti da smo

Ali ponekad ta krutost može biti

otvoreni i da slušamo dok se u

toliko snažna da čak i šok ne može

stvari oglušujemo na druge. Stoga

prodrijeti kroz nju. R. Chaim Shmu-

bismo, dakle, trebali moliti da nam

levitz navodi slučaj Hiela iz Betela

B-g da sposobnost da slušamo mi-

koji je izgradio Jerihon usprkos Jo-

šljenja koja su protivna našima. ■

donijela slušati

uvjerljive argumente koji bi

mogli

opovrgnuti

njeno mišljenje. Zbog toga je, kad su Izraelci sagriješili sa zlatnim teletom, B-g rekao: "Vidio sam ovaj narod, i gle: to je narod krutih vratova.

Stoga sada odstupi od mene. Neka se moj gnjev raspali na njih i uništit ću ih" (Izlazak 32,10). Samo Mojsijeva gorljiva moli-

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti O klada Rabi Jichak Meir znao je već kao mališan iznenaditi učene

haside

svojim

intuitivnim

uvidima

u

kompleksnu teološku problematiku. I zato njegova majka odluči da ga predstavi rebu Israelu, magidu iz Koznica. Dok su tako čekali u redu, jedan od hasida odluči prikratiti vrijeme bezazlenom šalom.

"Ako mi kažeš gdje se nalazi B-g," unese se on u lice mališanu "dat ću ti jedan novčić."

Hasidi se slatko nasmijaše, s nestrpljenjem očekujući nastavak. Dječak ga iznenađeno pogleda, ali se ubrzo snađe: "Ako ti meni kažeš gdje se On ne nalazi, dat ću ja tebi

O soba koja želi živjeti život ispunjen smislom mora se

upitati: što je B-g? I zašto mi je potreban B-g u životu?

Način na koji odgovorite na ta pitanja odredit će, više od svega ostaloga, tko ste i kako živite , jer je pitanje o B-gu u osnovi svekolikog ljudskog ponašanja.

Pa ipak, svaku ljudsku definiciju B-ga ograničit će subjektivnost naše spoznaje i granice našeg znanja. Naposljetku, mi nemamo drugi model do sebe samih. I tako, koristeći sebe kao model, pokušavamo iznjedriti i otkriti B-ga. No, jesmo li uopće u mogućnosti definirati B-ga?

Konačno, pokušavamo li definirati B-ga stvorenog na sliku čovjeka ili čovjeka stvorenog na sliku B-ga?

Kako je B-g stvoritelj, mi smo stvoreni na Njegovu sliku. Kako je B-g realnost, On mora biti definiran na Svoj način, a ne na naš jer On je također stvorio zakone logike i uma. Očito je da nije razborito pretpostaviti da mi, stvorenja možemo definirati svojeg Stvoritelja. Bez obzira na to koliko da je stroj napredan, on nam ne može reći o inženjeru koji ga je kreirao ili o viziji i skrivenim snagama koje su ga potakle da stvara.

dva!"

Sada je smijeh bio još glasniji, a hasidi svečano propustiše dječaka i majku na čelo reda. ■

K oja je razlika između mudraca i budale?

Mudrac se može, ako to zaželi, pretvarati da je budala.

Budala ne može, čak i ako to jako želi, postati pametna. ■ ~ R. Leibuš Harif

U isto vrijeme, ako je B-g potpuno izvan našeg poimanja realnosti, kako mu se uopće možemo približiti?

Prije nego što odgovorimo na to pitanje, moramo ispitati kako pokušavamo razumjeti samu stvarnost. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Godina 14 19Broj 43 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Tražite svoje bogatstvo Rebe Nahman je ispripovijedao priču: Neki je čovjek jednom usnio da se ispod mosta u Beču nalazi ogromno blago. Otputovao je u Beč i stao nedaleko mosta, pokušavajući dokučiti što da učini. Nije se usudio tražiti blago danju, zbog mnogo ljudi koji su se tamo nalazili.

Pored njega je prolazio jedan policajao te ga upitao: "Što to radiš, stojiš ovdje i razmišljaš?" Čovjek je zaključio da bi bilo najbolje ispričati cijelu priču i zamoli za pomoć, nadajući se da će [policajac] blago podijeliti s njim. Ispričao je policajcu cijelu priču.

Policajac je uzvratio: "Židovi se bave samo snovima! I ja sam isto usnio, i također sam vidio blago.

Bilo je u maloj kućici, ispod podruma."

Prepričavajući svoj san, policajac je precizno opisao grad i kuću ovog čovjeka. Čovjek je požurio kući, kopao ispod podruma i našao blago.

Rekao je: "Sada znam da sam čitavo vrijeme posjedovao blago. Ali da bih ga pronašao, morao sam otputovati u Beč "(Rabbi Nachman's Parables, "Blago").

Svatko od nas posjeduje nevjero-

jatno blago čija nas nevjerojatna dragocjenost stalno izjeda. Mi često pogrešno tumačimo ovu podsvjesnu čežnju da konačno otkrijemo svoje blago. Brkamo je sa zarađivanjem puno novca, ili iskazivanjem velike časti, no ona nikada ne nestaje. Ona nas tjera do Beča.

Dok je bio u Beču, čovjek je bio toliko siguran da će otkriti traženo blago da ga se nije usudio izvući usred bijela dana. To ga je navelo da u svoj "tim" uključi policajca. Ali policajac je također bio usnio san, jedan potpuno drugačiji san. U njegovom snu blago ovog čovjeka bilo je zakopano ispod njegove vlastite kuće. Čini se da bi policajac predstavljao cadika. Često cadiku dolazimo u zabludi, misleći da nas kao rezultat neke naše strastvene potrage očekuje nešto uistinu veliko. Međutim, cadik nas poznaje, zna što mi uistinu jesmo. On nas uči da to zapravo naša nešama (duša) traži pravi smisao, i šalje nas kući! Mi se vratimo kući i shvaćamo da nas je naše blago čitavo to vrijeme čekalo. Jesu li naša putovanja bila uzaludna? Jesmo li uzalud potrošili svoje "milje" i svoje vrijeme? Ne, nismo! Mnogo puta je potrebno pretrčati pola svijeta prije

nego li shvatimo da smo previdjeli najočitiji odgovor. Život je putovanje, ali kada pronađemo cadika, konačno možemo biti preusmjereni u pravom smjeru.

Paraša od ovog tjedna navodi: "Staviti ćete ove Moje riječi na svoja srca" (Ponovljeni zakon 11,18).

Hebrejska riječ veSaMtem (staviti ćete) je slična riječi SaM (napitak).

Naši Mudraci tumače da to znači da riječi Tore imaju dvije sposobnosti: da budu eliksir iscjeljenja i života, ili smrtonosni napitak (Joma 72b). Čak i naša sveta Tora, izvor istinske duhovnosti i svetosti, može prouzročiti smrt. Ovo je zaista šokantno!

Mnogi od nas misle Tora je Tora, i bez obzira na sve, ona nam može samo pomoći i neće načiniti nikakvu štetu. Ovo je vrlo pogrešno.

Postoje momenti kada učenja Tore mogu zapravo biti štetna. Poznati primjer toga je kada čovjek uči Toru s namjerom da pronađe njene "dragulje" koji su povezani s nešamom (dušom) neke druge osobe.

Stih nam govori da stavimo te riječi na svoja srca. Svi smo mi jedinstvene individue; svi mi u Tori moramo pronaći svoj put, svoje vlastito jedinstveno tumačenje i osobnu poruku.

"Bojte se G-spoda, svog B-ga, služite Mu i vežite se uz Njega" (Ponovljeni zakon 10,20) Kako se vežemo uz B-ga? Naši mudraci poučavaju da ćemo svojim vezivanjem uz istinske učenjake Tore otkriti B-ga!

(Ketuvot 111b). Tek kada učimo sa istinskim cadikom kao svojim osobnim učiteljem, možemo biti usmjereni da pronađemo svoje individualno blago i vlastito razumijevanje Tore.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Ekev govori o svjesnosti i spoznaji kao alatima za povezivanje s istinskim ostvarenjem Parašat Ekev počinje riječima "I dogodi se, jer paziš na ove uredbe, i držiš ih se, i vršiš ih, da će G-spod B-g tvoj održati savez i milost za koje se zakleo ocima vašim". Zohar objašnja-

va riječi: "I dogodi se, jer paziš ..." na sljedeći način: "Micva (zapovijed) je blagosloviti G-spoda za sve što jedemo, pijemo, uživamo i radimo u ovom svijetu; ...ne blagosloviti se

pojavi

smatra krađom od G-spoda".

razjašnjava time što je "vršiš" dje-

Tora nas ovdje podsjeća na novi fenomen koji se dogodio na brdu Sinaj, jer zabrana krađe je postojala već od ranije. Na brdu Sinaj se pojavila nova svijest, otkrivajući da

dvostrukog

lovanje,

dok

glagola

"držiš"

se

označava

svjesnu informiranost: pridaje se dodatna važnost namjeri i svjesnosti nad

tek

mehaničkim

vršenjem

micvot (zapovijedi).

se ne radi u svrhu zahvaljivanja B-gu, već je to zapravo način da ■ privučemo svjetlost i obilje iz gornjih svjetova, a ako ne izreknemo blagoslov onda je to kao da smo ukrali.

Lopov može ukrasti materijalna dobra, ali ne i duhovnu suštinu ukra-

u svemu što želimo mi smo zapravo

Kabalisti gledaju na ljudsko biće

denog predmeta ili novca; lopovu

željni dviju stvari: prva je sama ta

kao na očaravajuće biće, koje je, za

ostaje prazna ljuštura materijalnog

stvar u materijalnom obliku. Druga

razliku od ostalih stvorenja na ze-

predmeta, lišena duha ili b-žanske

je ono što mi uistinu želimo i traži-

mlji, obdareno sposobnošću da isto-

svjetlosti. I tako, bez blagoslova i

mo, ali to nismo u stanju identifi-

vremeno živi u dva svijeta – duhov-

duhovne svjesnosti, svaki postupak

cirati s naših pet osjetila; to je B-ž-

nom - gornjem, i materijalnom - do-

bez iskrene namjere je kao tijelo bez

ansko Svjetlo i sjaj koji se nalazi u

njem - i shvaća suštinu oba. Svaki

duše, materija bez duha. To se jed-

stvarima oko nas (hrani, odjeći,

postupak uključuje i držanje i vrše-

nako odnosi na zapovijedi u Tori

predmetima, itd), a čija se duhovna

nje, svijest i djelovanje, čiji je cilj da

kao i na uobičajene svakodnevne

energija ne smije ukrasti.

izvršimo svoju ulogu u svijetu i

zadatke.

Riječ "ekev" (zbog, uslijed) nas uči da svemir funkcionira na principu uzroka i posljedica, te da "čovjek ne živi samo o kruhu, već o svemu onom što izlazi iz usta G-spodnjih" (Ponovljeni zakon 8,3), odnosno, na-

udahnemo životnu silu u sve što radimo, da dušom i Svjetlošću iz

viših svjetova povežemo i prožmemo ono što radimo u nižim svjetovima, i na taj način unesemo obilje i blagoslov u svaki vid našega života.

Osnovna mudrost paraše Ekev je da su svijest i prisutnost važni u svemu

što činimo. Misli i osjećaj zahvalnosti i poštovanja, radosti i ljubavi pretvorit će svaki običan materijalni predmet u blagoslovljenu ''posu-

šem postojanju je potrebno nešto

Biblija nam kaže da izgovorimo

du''. To se odnosi na ono što nas ok-

više od kruha, nešto iznad materija-

blagoslov nad svime u čemu uživa-

ružuju, u našim domovima, na po-

lističke razine. Potreban nam je smi-

mo kao što je pisano: "I jest ćeš i nasi-

slu i u našim životima, i to je ono

sao i unutarnja snaga.

tit ćeš se i blagoslovit ćeš G-SPODA,

što će nam donijeti izvoran i ispu-

B-ga svoga, zbog dobre zemlje koju ti je

njen život. ■

On dao." (Ponovljeni zakon 8,10). Ovo

.

"I držiš ih se, i vršiš ih ..." – pitanje o

Godina 14 21Broj 43 Strana

.

Prevela Tamar Buchwald Strana 21

NAJVEĆA TAJNA LOUVREA

Jesu li brojne slike u najslavnijem muzeju na svijetu završile prisilno?

Novi list, 23.7.2021.

I dok su novinarska ljeta obično prolazila u suši vijesti, pa su se često na jadranskim plažama "pojavljivali" morski psi da bar nešto bude napeto, ovo je prepuno informacija s istim predznakom. Korona, delta soj, turistička sezona, razmjena misli između Plenkovića i Milanovića. Nema više ni Trumpa koji bi uveseljavao svijet suludim izjavama, pa ni tajni dokumenti koje objavljuju Britanci da je Putin procijenio da je lud i da ga zato treba podržati više nisu previše napeti.

Donekle je intrigantna vijest da je Xiaomi pretekao Apple u prodaji mobitela, a oni bogati kakvih je u Hrvatskoj, očito, puno, možda je zanimljiva vijest da se za skromnih 180.000 eura prodaje u Forliju vila iz 18. stoljeća koja je pripadala obitelji pape Pija XII i u kojoj je očuvan grb obitelji Pacelli.

Tako je u ovoj nestašici priča koje nemaju veze s koronom posebnu pažnju privukla ona iz slavnog pariškog Louvrea s Emmanuelle Polack u glavnoj ulozi, koja je ušla u trag ukradenih umjetnina vrijednih stotine milijuna eura. Iako je od Drugog svjetskog rata prošlo toliko vremena, i dalje traje potraga za vlasnicima nevjerojatno vrijednih slika i skulptura, pa je Louvre predstavio zbirku od 1.700 ukradenih umjetnina koje su u posjedu muzeja, a vlasnici se ne javljaju.

Procjenjuje se da ostali francuski muzeji posjeduju još nekoliko stotina tih ukradenih djela slavnih umjetnika.

Upadanje u stanove Sve je počelo još davne 1942. godine na aukciji slika u velikoj

dvorani hotela Savoy u Nici, gdje su kupci licitirali za 445 slika umjetnika poput Degasa, Renoira, Rodina i Delacroixa.

Nije bilo navedeno čije su slike, a aukciju je vodio Rene Huyghe, kustos iz Louvrea. Sve se odvijalo pod kapom kolaboracionističkog režima Vichyja, koji je 1940. godine započeo s progonom Židova u Parizu i zapljenom njihove imovine. Bogatim Židovima zabranjen je rad, upadalo se u njihove stanove i sa zida skidale umjetnine. Neki su bili naprosto prisiljeni da ih "prodaju", za sitne novce.

Među progonjenima bio je i Armand Isaac Dorville, pariški odvjetnik, Židov, koji je glavu spasio bijegom na jug zemlje gdje je bila slobodna zona.

Umro je godinu dana kasnije, a njegova sjajna zbirka završila je na aukciji. Mnoge od umjetnina kupio je baš Louvre, a francuske su vlasti nastavila s progonom članova obitelji Dorville, od kojih su mnogi završili u Auschwitzu.

Do dana današnjeg nije jasno je li ta aukcija bila dobrovoljna od strane obitelji ili prisilna, da Louvre za male pare dođe do neprocjenjivo vrijednih umjetnina. I sve bi to bilo zaboravljeno da mnogo godina kasnije povjesničarka umjetnosti Emmanuelle Polack nije počela istraživati što se zapravo dogodilo u Nici. Slijedila je trag novca, što je najlakši put da se dođe do istine, i ustanovila da su francuske vlasti iz tog vremena, kada se kolaboriralo s nacističkim režimom, jednostavno zaplijenile i većinu novca s aukcije, a slike i umjetnine su pripojene slavnom Louvreu. I dok su neke zemlje intenzivno nastojale rasvijetliti mutne poslove oko umjetnina iz vremena fašizma i nacizma, Francuska u tome nije bila baš aktivna. Gospođa Polack bila je

uporna, godinama je istraživala, uz punu podršku sadašnjeg vodstva muzeja, a moto istrage je bio "istina oslobađa".

Tako je Louvre angažirao gospođu Polack da nastavi s istragom, što je i za nju bilo veliko iznenađenje. Veliki muzeji baš nisu osobito sretni kada se kopa po "slavnoj" prošlosti, a mnogi od njih prepuni su delikatnih situacija ili nikada do kraja razjašnjenih događaja kako su se domogli nekih umjetnina. Prije tri mjeseca tako je muzej objavio fotografije svih umjetnina koje su sporne i za koje se ne znaju vlasnici, pristajući da se otkrije velika sramota za cijelu Francusku.

Računa se da je nakon Drugog svjetskog rata vraćeno oko 61.000 ukradenih umjetnina, neke od njih su dobili bivši vlasnici ili članovi njihovih obitelji, za neke se vode sporovi jer vlasništvo nije dokazano. Polack je za vrijeme svog istraživanja usko surađivala s voditeljem odjela slika u Louvreu Sébastianom Allardom, koji se zauzimao da se dođe do pune istine, koliko god bila bolna i za slavni muzej. On je od vremena do vremena organizirao male izložbe na kojima su bila predstavljena ukradena djela, nadajući se da će se vlasnici javiti. Nije naravno bilo lako doći do zaključaka, jer svaka slika ima svoju povijest, postoje tragovi o prodajama, restauraciji, a za neke slike postoji i obilna dokumentacija. U međuvremenu su arhive otvorile i aukcijske kuće koje su prodavale umjetnine koje su bile ukradene, pa se i iz tih podataka mogao složiti mozaik koji bi vodio do vlasnika.

Djed u Buchenwaldu Zanimanje gospođe Polack za ukradena ili zaplijenjena djela nije slučajno, jer je i njena obi-

telj osjetila užas nacizma. Odrasla je u otmjenom dijelu Pariza, a njen djed po majci je završio u logoru Buchenwald.

Djed po ocu bio je ratni zarobljenik, a posjed su mu opljačkali nacisti. Najviše je o svijetu umjetnosti i umjetnina naučila od oca, koji je trgovao nekretninama, ali i skupljao stare predmete i slike. Nisu to bila remek djela, prodavao je umjetnine na buvljacima, a kada je Polack završila studij i magistrirala na temu holokausta predavala je povijest i zemljopis u gimnaziji i radila na restauraciji spomenika. Naučila je već mnogo iz tajanstvenog svijeta umjetnina, pogotovo iz ratnog perioda, kada su neprocjenjivo vrijedne slike i skulpture završavale na raznim mjestima, u privatnim zbirkama ili muzejima. Nakon što je doktorirala iz povijesti umjetnosti, Emmanuelle■Polack krenula je u potragu baš za tim umjetninama, o kojima vlast nakon rata nije vodila računa, a još manje javno spominjala kako su neka djela završila u Louvreu.

Bilo je to vrijeme kada je u Njemačkoj otkriveno 1.500 opljačkanih umjetnina koje je Hildebrand Gurlitt kupovao ili "kupovao" za Hitlera i nacističku vrhušku. Polack je sudjelovala u razotkrivanju te velike afere, a onda se posvetila slikama koje su oduzete Dorvilleu. Na stražnjoj strani jedne od tih slika pronašla je žutu naljepnicu s brojem iz kataloga u Nici, ali drugih podataka nije bilo. Niti tko je vlasnik, niti kako je slika završila na dražbi. Potražila je odgovore i kod preživjelih iz obitelji Dorville, a svi su tvrdili da je ta žena nevjerojatno borbena i ustrajna doći do istine. Zvali su je i Indiana Jones koja neustrašivo razotkriva tajne ukradenih ■ umjetnina......

Otpustili redatelja otvaranja Igara zbog šale o holokaustu 24 sata.hr, 22.7.2021.

Svega 24 sata prije svečanog otvaranja Olimpijskih igara u Tokiju, organizatori su otpustili redatelja ceremonije otvaranja Kentara Kobayashija zbog šale o holokastu koji je izrekao tijekom jednog nastupa 1998. godine.

Kobayashi je već četvrta osoba iz Organizacijskog odbora koja je bila dobila otkaz ili je podnijela ostavku zbog neprimjerenog ponašanja. Šef Olimpijskih igara Tokio 2020 Yoshiro Mori u veljači je

Page 22 Strana 22

podnio ostavku nakon seksističkih komentara, ostavku je podnio i kreativni direktor ceremonije otvaranja i zatvaranja Hiroshi Sasaki zbog uvredljive primjedbe jednoj japanskoj glumici, a prije nekoliko dana japanski skladatelj Keigo Oyamada koji je radio glazbu za svečanosti otvaranja, podnio je ostavku nakon optužbi da je u djetinjstvu maltretirao školske kolege uključujući i one s invaliditetom.

Kobayashi je dobio otkaz nakon što je otkriveno kako je 1998. prilikom nastupa u hu-

morističkoj emisiji kazao "Idemo se igrati holokausta".

"Otkrili smo da je gospodin Kobayashi u svom nastupu iskoristio frazu ismijavajući povijesnu tragediju. Duboko se ispričavamo što smo izazvali takav razvoj događaja dan uoči ceremonije otvaranja i što smo izazvali probleme i zabrinutost mnogim uključenim stranama kao i ljudima u Tokiju i ostatku zemlje", rekla je predsjednica Organizacijskog odbora Seiko Hashimoto.

Kobayashi se ispričao kazavši kako je skeč koji je tada napi-

Divrej Tora

sao imao neprimjeren sadržaj.

Centar Simon Wiesenthal osudio je antisemitske šale, kao i izvještaje o nasilju nad osobama s invaliditetom.

- Bilo koja osoba, bez obzira koliko bila kreativna, nema pravo ismijavati žrtve nacističkog genocida. Svako povezivanje ove osobe Olimpijskim igrama u Tokiju vrijeđalo bi sjećanje na šest milijuna Židova koji su stradali u holokaustu kazao je rabin Abraham Cooper. ■

Godina 14

Broj 43