5-03 - Divrej Tora - Ekev 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 43

Zagreb, šabat 8. kolovoza 2020. - 18. ava 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Ekev

B’’H

Šabat Ekev Jeruzalem 18:55

20:08

Zagreb

19:58

20:57

Rijeka

20:03

21:02

Split

19:50

20:49

Dubrovnik 19:42

20:41

Vinkovci 19:45

20:44

Sarajevo 19:43

20:42

Doboj

19:47

20:46

B. Luka

19:50

20:49

Beograd 19:38

20:44

Novi Sad 19:41

20:48

Subotica 19:44

20:52

Zrenjanin 19:39

20:46

Niš

19:28

20:33

Beč

20:03

21:02

Frankfurt 20:39

21:38

Edison, NJ 19:46

20:54

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 11.8.2020. Alot Hašahar

4:07

Najranije Talit

4:50

Nec Hahama

5:52

Najkasnije Š’ma

9:26

Zman Tefila

10:38

Hacot

13:01

Minha Ketana

17:11

Plag Haminha

18:41

Šekia

20:10

Cet Ha-kohavim

20:52



Broj 43

(Dvarim 7,12-11,25) Moše nastavlja sa završnim obraćanjem djeci Izraelovoj i obećaje im da će, budu li izvršavali zapovijedi (micvot) Tore, razvijati se i napredovati u zemlji koju će osvojiti i nastaniti u skladu s obećanjem koje je B-g dao njihovim praocima. Moše predbacuje neuspjehe prvom naraštaju naroda, podsjeća ih na klanjanje Zlatnom teletu, Korahovu pobunu, grijeh špijuna, na to kako su kod Tavere, Mase i Kivrot Hata'ave izazvali B-žju ljutnju: "Bunili ste se protiv B-ga, "kazao im je, "od kad vas znam." Govori i o tome kako im B-g prašta grijehe i o drugim Pločama koje je B-g urezao i dao im jer su se pokajali. Četrdeset godina provedenih u pustinji, kazuje Moše narodu, kad vas je B-g hranio manom s nebesa, trebale su

vas naučiti da "čovjek ne živi samo od kruha, nego živi od B-žje riječi." Moše opisuje zemlju u koju će ući kao zemlju "u kojoj teče med i mlijeko," zemlju blagoslovljenu sa "sedam vrsta" (pšenica, ječam, grožđe, šipak, maslina i datula), mjesto koje je žarište B-žje providnosti u Njegovu svijetu. Nalaže im da unište idole bivših gospodara te zemlje i da se dobro čuvaju da se ne uzohole i počnu vjerovati da su "snagom i moći svojih ruku stekli to izobilje." Ključni dio ove paraše je drugi odlomak Š'ma u kojem se ponavljaju temeljne micvot nabrojane u prvom odlomku Š'ma, a koje opisuju nagrade za izvršavanje B-žjih zapovijedi i štetu (glad i progonstvo) koju će donijeti njihovo neizvršavanje. Služi i kao izvor za molitvene propise. Uključuje i osvrt na uskrsnuće mrtvih u Mesijino doba. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 25 p’sukim (7,12-8,8)

izroniti iz utrobe u kojoj se nalazi da se suoči sa stvarnošću prirodnog svijeta. I stoga dolazi upozorenje u

Ovo je najduže čitanje za Minha

vezi životinja.

na šabat, te u ponedjeljak i četvrtak. B’reišit i Ki Tisa imaju duže prve

Nitko se neće moći oduprijeti Iz-

alijot, no u ponedjeljak, četvrtak ili

raelu. Idoli naroda bit će uništeni, i

na Minha na šabat ne čitamo čitav odjeljak. Mas’ei bi, u skladu s običa-

jem da se ne prekida usred "putovanja" bio mnogo duži, no mnogi šulovi ne drže se tog minhaga. U kontekstu početnih stihova sedre, riječ ekev znači "u svjetlu…". (dolazi nakon B-žjih riječi). Baal HaTurim iznosi minijaturnu lekciju iz musara na osnovu odabira riječi ekev, koja znači "peta". Peta predstavlja poniznost, time što uvijek slijedi prste i ostatak stopala (i tije-

On će nas voljeti, blagosloviti nas,

i pobrinuti se da prosperiramo. Mi ćemo biti najviše blagosloveni od svih naroda.

idolopoklonstva. Ne pitajte se kako

ćeno za idolopoklonstvo.

će biti moguće pobijediti mnoge narode u Zemlji i ne imati straha od njih. Čuda kojima su bili svjedoci u Egiptu (i u Midbaru) ponovit će se s drugim narodima.

stane bahata. Moramo razumjeti da

divlje životinje.

di, onda…" .(To ne znači da mi nikada ne bismo trebali preuzeti inicijativu – no to je druga tema.) Još jedan osvrt Baal HaTurima: Ekev numerički iznosi 172 – broj

riječi u Aseret HaDibrot (u verziji iz p. Jitro); odatle veza između imena ove sedre i micvot koje su spomenute u prvom pasuku. Moše Rabenu još jednom naglašava "jednostavnu" nagodbu koju nam nudi HaŠem: Ako se držimo micvot onda će On održati obećanje koje je dao našim precima (aludira se na "male" micvot koje bi čovjek zgazio petom.) Strana 2

imati išta s idolopoklonstvom, bilo stjecati korist od onoga što je posve-

gano tako da Zemlju ne preplave

ste ponizni i slijedite B-žje zapovije-

im se nije klanjalo. Niti smijemo

dno od mnogih upozorenja protiv

nost, ona nije izložena riziku da po-

riječi ove sedre možda kažu: "Ako

korist od idolskih uresa, čak i ako

izravno ili neizravno. Ne smijemo

Osvajanje Erec Jisraela ići će pola-

slijedimo B-žje riječi. Tako početne

tih ukrasa. Zabranjeno je izvlačiti

Nakon ovoga, Moše izdaje još je-

la), Budući da ona ne začinje aktiv-

je poniznost važan ključ u tome da

mi nećemo poželjeti njihovih boga-

Komentatori postavljaju pitanje nije li B-g, Koji je razdvojio more i učinio nebrojena čuda, mogao osujetiti problem sa životinjama bez da odulji period osvajanja. Oni tumače da je razdoblje od Jeciat Micrajim do ulaska u Zemlju bilo nadnaravno, prepuno čuda – hrana s neba, čudesna vrela vode, odjeća koju nismo

prerasli, obuća koju nismo istrošili, te zaštita Oblaka slave. Sve je to demonstriralo poseban B-žji odnos s Njegovim narodom, pomoglo da se u njima razvije posebna vjera u B-ga, no to nije trebao biti njihov način života. Kao što fetus biva zaštićen i prima sve što mu je potrebno za vrijeme trudnoće, a potom izađe u manje savršen, ali "prirodan" svijet, tako će i Izrael uskoro

■

Sve što nam B-g zapovijeda u Tori u svrhu je života… u Erec Jisraelu. Ovo je često ponavljana tema Mošeovih riječi novom naraštaju koji uskoro treba prijeći Jordan. Ona

naglašava uzajamnu ovisnost i nedjeljivu prirodu tri temeljna događaja koji definiraju Židovski narod Izlazak, Matan Tora i ulazak u Zemlju. Moše nas potom traži da se sjećamo doživljaja godina lutanja, čuda kao i poteškoća. Bio je to testni period koji je postavio pozornicu za zbiljski život u Erec Jisraelu. Zemlja bude prekrasno opisana, i nabrojeno je sedam kultura/vrsta. To daje istaknuto mjesto proizvodima od žitarica (kruhu, pecivu, itd.) u sferi brahot te daje prioritet vinu i pet naročitih plodova voća. Tora nam zapovijeda da "benšamo" nakon obroka, Hazal su proširili ovo pravilo širokom lepezom brahot koje treba kazivati prije i nakon jela, kojima izražavamo naše štovanje i zahvalnost B-gu za darežDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

ljivost Njegovog svijeta.

Alija po Alija

Isto tako

van Izraela, no u tim okolnostima

neprestano drži svoje obećanje dano

učenjaci su pred nas stavili obavezu

nedostaje nešto od vitalne važnosti.

našim precima. Znajte da će odvra-

da kazujemo brahot prije (mnogih)

Moše Rabenu često ponavlja ovu

ćanje od B-ga prema idolopoklon-

micvot, kao i blagoslove hvale, mol-

poruku tijekom tih posljednjih tje-

stvu rezultirati uništenjem, kao što

bi i priznanja – sve s namjenom da

dana njegova života.

je bilo s drugim narodima. Bez ob-

nas učine i održe neprestano svjesnima B-ga i Njegove uloge u Stvaranju i neprestanog održavanja svijeta.

Dok se Židovski narod nalazio u pustinji, Moše Rabenu ih je podučavao da zahvaljuju B-gu za hranu

zira na moć naroda s kojima ćemo se sada suočiti, imajte pouzdanje da će nas B-g odvesti do pobjede.

koju imaju – za manu. To je pred-

Zapazite da u početnoj molitvi za

Na temelju riječi zapovijedi da ka-

stavljeno prvom braha Birkat HaMa-

Roš hodeš dva puta molimo za ži-

žemo Birkat HaMazon, mi ne samo

zona. Kada je Jehošua doveo narod

vot s jir’at Šamajim. Jedno od objaš-

da zahvaljujemo B-gu za hranu, što

u Erec Jisrael, on je potakao drugu

njenja je da nakon što smo zatražili

bi se očekivalo, već i za Zemlju. To

braha koja daje do znanja da ima još

da budemo prožeti primjerenim

se navodi u tekstovima Birkat Ha-

mnogo toga za što treba zahvaliti

nebeskim strahom, mi molimo za

Mazona i "Al HaMihja" (odn. "braha

B-gu – za Zemlju, Toru, Savez sa

bogatstvo i čast. Kada ta molitva

me’ein šaloš"). S obzirom da je Bir-

HaŠemom. Ovo pridodaje duhovnu

bude uslišana, mi moramo zatražiti

kat HaMazon micva koja je na snazi

dimenziju inače sasvim fizičkom

drugačiji, snažniji jir’at Šamajim.

na svakom mjestu (ne samo u Izrae-

činu jedenja.

lu), komentari razmatraju značaj spominjanja Zemlje. Ramban kaže da kada čovjek po-

gleda unatrag na tlaku u Egiptu, i sjeti se surove pustinje, a sada uživa u blagodati Zemlje Izraelove, to je poseban razlog za zahvalnost B-gu. Čak i u vrijeme egzila ne smije se zanemariti značaj Zemlje (i Tore) za život Židovskog naroda. Da parafraziramo hasidsku interpretaciju retka koji nam zapovijeda da "benšamo": Čovjek može jesti bilo gdje i fizički se nasititi, no da bi bio i duhovno sit – to se događa samo u pri-

rodnom okružju Židova i njegove Tore – u Erec Jisraelu. Možda baš zato Sefer HaChinuch govori o brahot za učenje Tore u istom kontekstu kao i Birkat HaMazon. "I jest ćeš i nasititi se…" – to govori i o fizičkoj i duhovnoj hrani.

Primijetite da su riječi koje Moše

Levi – druga alija – 13 p’sukim

upotrebljava da opiše narode s koji-

(8,11-9,3)

ma ćemo se suočiti u Erec Jisraelu,

Do sada, narod je s vremena na

vrijeme iskazivao nedostatak vjere u B-ga u teškim vremenima (u gladi, žeđi, strahu). U ovom trenutku Moše daje jedno potpuno drugačije upozorenje. Kada će narod ući u Zemlju, s uspjehom poraziti narode koji se u njoj nalaze, i počnu uživati

vrlo slične riječima koje su koristili

meraglim kada su digli paniku među narodom svojim zlim izvještajem o Zemlji. Moše ih ne zavarava u vezi poteškoća koje ih očekuju. On umjesto toga usađuje narodu pouzdanje koje će proizaći iz vjere u B-ga i Njegova obećanja da će ratovati za njih.

u ratnom plijenu i obilju Zemlje, po-

Tko zna čega ima deset?! Pasuk

stoji potencijalna opasnost da se za-

koji opisuje Zemlju Izrael kao ze-

nemari B-žja uloga u sreći koju uži-

mlju sedam vrsta ima deset riječi.

vaju. Moše upozorava: vodite raču-

Braha za kruh, prvo što se spominje

na da pamtite Onoga koji nas je iz-

u pasuku, ima 10 riječi. Kada kažemo

veo iz Egipta i prehranio nas u pu-

Hamoci, naših 10 prstiju trebaju biti

stinji. Nemojte govoriti: vidi što sam

na kruhu. Kruh stiže na stol putem

postigao svojom vlastitom silom.

držanja 10 micvot – Nemoj orati s

Uvijek pamtite da je B-g onaj koji

bikom i magarcem u istom jarmu, ne sadi pomiješane razne vrste sjemenja, ostavi pabirke siromašnima, tako i zaboravljene snopove žita, i

Dublji smisao Rambanovih riječi je

uglove polja, ne vezuj usta životinji

da samo u Erec Jisraelu čovjek može

dok vrši žito, daj kohenu njegovu

biti uistinu ispunjen vršenjem mi-

t’ruma, maaser Leviju, odvoji drugu

cvot. Može se držati (brojne) micvot

desetinu, daj halu kohenu.

Godina 13 3 Broj 43 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija hama za nas ima težinu razbijanja Luhot. Kada umre Talmid haham, mi svi postajemo poput ožalošćene rodbine – isto kao kod nacionalnog žalovanja zbog Luhot. Neispravnu Sefer Toru, koja se ne da popraviti treba sahraniti uz Talmid hahama. (Baal HaTurim) Hamiši – peta alija – 20 p’sukim

Ne jednom, Tora nas podsjeća da

uništiti narod i kako je on (Moše)

smo mi naročiti zbog toga što jesmo

posredovao za narod i vratio se na

naročiti. Ako okrenemo leđa poseb-

goru na dodatnih 40 dana i 40 noći.

nosti koja dolazi od držanja Tore i

Čak je i Aharon bio predmet B-žjeg

micvot, od toga da idemo B-žjim pu-

gnjeva. Raši tumači da je B-g bio

tem, onda gubimo pravo da se po-

gnjevan na Aharona jer je "pristao"

zovemo na ostale posebnosti, poput

uz narod i išao s njime do kraja.

toga da smo B-žji izabrani narod.

Ovo implicira da je Aharon ostao

Ako se odvratimo od B-ga, bit ćemo

bez svojih sinova kao posljedica

izgubljeni – poput ostalih naroda

B-žjeg gnjeva prema njemu. Moše-

koji iščezavaju pred tobom i nadalje

ova molitva za brata samo je djelo-

će iščezavati kada uđete u Erec Jis-

mično uslišana – Aharonova druga

rael.

dva sina su ostala na životu. Izme-

Š’liši – treća alija – 26 p’sukim (9,429) Moše potom "sagledava stvari u pravom svjetlu". Ne smijemo misliti da zaslužujemo sve ono što nam B-g daje, nego se moramo sjećati mnogih trenutaka kada smo razgnjevili B-ga u pustinji, pa čak i na Sinaju!

đu ostalog, Moše spominje druga mjesta na kojima je narod razgnjevio B-ga. Moše kaže narodu da je on razbio Luhot kada je ugledao Zlatno tele. R’vi’i – četvrta alija - 11 p’sukim (10,1-11) Moše nastavlja pripovijedati o

[Neki od onih što broje micve sma-

drugom paru Luhot i Kovčegu koji

traju da je ovaj Zahor dio Torinih

je načinjen da se u njemu nalaze. On

613; Rambam i Hinuh ne. Neki ljudi

zatim priča o putovanjima s naro-

imaju običaj da kazuju 6 od 10 spo-

dom, smrti Aharonovoj, te kako ga

mena (postoje različiti popisi) sva-

je naslijedio njegov sin, Elazar. Mo-

kodnevno nakon Šaharita.]

še također priča o posebnoj ulozi

Moše sada za narod ponovo navodi poražavajući događaj sa Zlatnim teletom. Kako li je to trebao biti slavan događaj, kada je Moše sišao s prvim Luhot. Moše pripovijeda kako je B-g želio Strana 4

koju je dobilo pleme Levi kao rezultat (neprimjerenog) ponašanja naroda. Međusobno suprotstavljanje razbijanja Luhot i Aharonove smrti uči nas nekoliko stvari: Smrt Talmid ha-

(10,12-11,9) "A sada, narode Izraela, što B-g želi od tebe? Samo da Ga se bojiš, da ideš Njegovim putevima, da Ga ljubiš, i služiš Mu čitavim svojim srcem i dušom. Da vršiš sve što ■ On zapovijeda – za naše dobro." Moše govori narodu da mada je B-g Gospodar svega, on ima poseban odnos s našim precima i njihovim potomcima (nama). Ne smijemo bit tvrdoglavi, moramo biti dobri, jer B-g je

uistinu velik i njega se ne može podmititi. Naloženo nam je da posebno ljubimo preobraćenika – mi znamo kako je to biti stranac među drugima. Poštujte B-ga, služite Mu, prionite uz Njega (držeći se učenjaka Tore), i zaklinjite se u Njegovo Ime kada naiđe potreba da se zakune. S perspektive micvot Rambam broji zapovijed da se

svakodnevno moli kao biblijsku zapovijed, zasnovanu na "i Njemu ćeš služiti" te "i služiti Mu svim srcem svojim", definirajući službu srca kao molitvu. Rambam dijeli biblijske i rabinske aspekte molitve – gotovo svaka riječ B-gu tijekom dana činila bi ispunjenje zakona Tore, dok su točno određeni tekstovi, učestalost i vrijeme zahtjevi učenjaka. Ramban smatra da je molitva raDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

binska micva i da je "služiti Mu" op-

zujemo 100 brahot na dan bila je po-

i zatražimo kišu (u odgovarajuće

ći, sveobuhvatni podsjetnik "da vr-

taknuta početnim riječima pasuka u

godišnje doba) u Amida.

šimo micvot kako treba". Ramban

Hamiši – …Što (mem-he) B-g traži

prihvaća ideju da su p’sukim Tore

do vas… Neki tu vide igru riječi

nadahnule učenjake da postave oba-

kod ma i čitaju ga s alefom u sredini

vezu molitve.

– mei’a (100). Baal HaTurim ukazuje

Na prvi pogled, čini se kako je problem to što u Tori nema konkretne zapovijedi "Molit ćeš" (ili riječi u

tom smislu). Korištenje indirektnog načina – služite Mu, služite Mu svim svojim srcem, a to je služba srca, molitva – vodi do drugačijeg gledanja na to što je konkretno ovdje zapovijeđeno. Ako razmislite o tome, služite mu svim srcem svojim je najbolji način da nam se zapovijedi molitva, zato što nam jasno kaže visinu ranga u koji je smještena kavana za vrijeme molitve. Naravno, sve micvot treba vršiti s primjere-

nom nakanom, mislima i osjećajima. No, ukoliko netko zakaže u području kavana, većina micvot ipak su prihvaćene i na takav način. Kod

na at-baš g’matriju riječi ma. Memu u at-baš pridružen je jud (10). Heu odgovara cadi (90). Zajedno, 100. Nadalje, BHT citira Gemaru koja ukazuje da u pasuku ima 100 slova. [Ako prebrojite, nabrojat ćete 99, kao što sam ja dobio. +/- 1 čini se da nikada ne smeta Baal HaTuri-

Obećanje o "travi na tvom polju za tvoje govedo i jest ćeš i nasiti ćeš se" ishodište je pravila da čovjek nahrani svoje životinje prije nego li nahrani sebe. To se prvenstveno odnosi na domaće životinje, no čak i nahraniti ribicu u akvariju ili dati jelo

mački koja dolazi na tvoja vrata prije nego li sjedneš na doručak, ispunjenje je ove zamisli (i pouka drugima).

mu). Tada BHT dodaje da riječ

T’filin, učenje Tore, i mezuza pono-

mimha također ima zbroj 100. Pro-

vo su spomenute vezano uz micvot i

blem je u tome, da pasuk o kojem

dug život u Zemlji. Ovaj drugi od-

govorimo nema riječi mimha, već

lomak Šma jedan je od dva odlomka

riječ mei’imah (čiji je zbroj 170). U

u mezuzi i jedan od četiri odsječaka

pomoć dolazi Miha 6,8. To je ana-

u t’filinu.

logni pasuk koji pita što B-g traži (doreš) od nas. Možda je BHT govo-

rio o tom pasuku u vezi drugih 100. Bilo kako bilo, postoji tradicija da se kaže 100 brahot na dan.

B-g obećava blagotvornu kišu i obilan prinos, no također “zapovijeda” v’asafta d’ganeha… Rambam iz toga (a i sa drugih mjesta) uči da čovjek mora raditi, obrađivati (sa-

molitve, kavana je glavna stvar, a ne

Šiši – šesta alija – 12 p’sukim

diti, orati, itd.) čak i ako to znači

tek komponenta micve. To je kon-

(11,10-21)

oduzimati vrijeme od učenja Tore.

kretno tako zato što nam Tora nije zapovijedila da se molimo, već da služimo B-gu svim svojim srcem.

Zemlja u koju će narod sada ući, zemlja je koja "polaže račune B-gu" na očite (i manje očite) načine. B-g

On je naš B-g i On je oblikovao si-

postavlja zahtjeve pred nju i one

lan narod od obitelji sa 70 duša. Lju-

koji će je uskoro nastanjivati (nas).

bite Ga i vršite Njegove micvot (vrši-

Sedra završava ponavljanjem "po-

te njegove micvot iz ljubavi prema

godbe" kojem je započela sedra.

Njemu). Učite pouke Židovske po-

(Ovaj odlomak je drugi dio Šma.)

vijesti – čuda i velebnih djela Izlaska, prelaska mora, i kazne Datana i Avirama (ovdje izdvojeni zbog njihove drske, neoprostive uvrede za Erec Jisrael, nasuprot Korahu kojemu je Moše mogao oprostiti). Još jednom, Moše ističe da je svrha micvot i primjereno okruženje za Toru Erec Jisrael. Rabinska "preporuka" da kaGodina 13 5 Broj 43 Strana

Rambam smatra onoga tko uči Toru i izdržava se od cedaka da (blago rečeno) čini pogrešnu stvar. Š’vi’i – sedma alija – 3 p’sukim (11,22-25) Još jednom se ponavlja "nagodba"

s kojom sedra započinje, sada ovdje na kraju – Ako ćemo držati sve mic-

Ako držimo micvot imat ćemo obi-

vot, potaknuti ljubavlju prema B-gu,

lje kiše i obilan urod; ako ne,

ako ćemo ići njegovim putem (vr-

onda....

šeći djela milosrđa) i prionemo uz

"I služit ćeš mu svim srcem svojim" (u smislu molitve) nakon čega slijedi B-žje obećanje o obilnoj kiši – odavdje učimo da uključimo spominjanje B-ga kao onoga koji daje kišu

Njega… onda ćemo pobijediti narode moćnije od nas samih. Sedra završava s obećanjem o uspješnom osvajanju Zemlje – ako se držimo svog dijela nagodbe. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 428. Ukrasni predmeti: Zabrana ostvarivanja koristi od ukrasa s idola ... nemoj se polakomiti na srebro i zlato što je na njima i ne uzimaj ga za sebe ... (Ponovljeni zakon 7,25) 429. Fuj: Zabrana ostvarivanja koristi od idola Ne unosi takvu gadost u svoju kuću ... (Ponovljeni zakon 7,26) 430. Odnos zahvalnosti: Obaveza da se blagoslovi B-ga nakon jela Jest ćeš, i nasitit ćeš se i blagosloviti B-ga ... (Ponovljeni zakon 8,10) 431. I on je također tvoj bližnji!: Obaveza da se voli preobraćenike Voljet ćete obraćenika jer ste bili stranci u zemlji egipatskoj. (Ponovljeni zakon 10,19) 432. Nije On tako strašan.: Obaveza da se bojimo B-ga Vječnog, B-ga svojega, ćeš se bojati ... (Ponovljeni zakon 10,20) Riječ jira se obično prevodi kao "strah", no to donosi sve moguće neželjene nijanse značenja. Na primjer, u micvi 212, rečeno nam je da se "bojimo" svojih roditelja. Budući da naši roditelji (vjerojatno) nisu koljači iz horor filmova, jira na tom mjestu prevodimo kao "poštovanje, poslušnost". Ista stvar je i ovdje. B-g nije tu da bi nas "sredio", stoga strah ne označava stravu. Umjesto toga, on označava strahopoštovanje ili štovanje.

Najbolje je vršiti micvos iz ljubavi prema B-gu. Svijest o tome da nas On voli i da nam je micvos dao da bi nam donijele dobro, trebao bi nas motivirati da vršimo Njegovu volju. Kršiti Njegovu volju trebalo bi nam biti nezamislivo zbog naše duboke ljubavi prema Njemu. Ipak, poznavajući ljudsku prirodu, zdravi "strah" može biti učinkovito sredstvo odvraćanja. Imati strahopoštovanja prema B-gu nam može pomoći da ne zalutamo s pravog puta.

Ova se micva odnosi na muškarce i žene u svim vremenima i na svim mjestima. O njoj se raspravlja u Talmudu u traktatu Sanhedrin (56a). Ova je micva kodificiran u Mišne Tora u drugom poglavlju Hilhos Jesodei HaTora. Ona je 4. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 4. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati kako su navedene u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima. 433. Dajte da čujem "Amen?": Obaveza molitve ... Njemu ćeš služiti ... (Ponovljeni zakon 10,20) 434. Trebamo se družiti: Obaveza da se držimo ljudi koji poznaju B-ga ... Njega ćeš se držati ... (Ponovljeni zakon 10,20) 435. Riječ zakletve: Obaveza da se presegne u B-žje Ime kad je potrebno prisegnuti ... i u Njegovo Ime ćeš se zakleti. (Ponovljeni zakon 10,20) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

53. Negativna je zapovijed nemati udjela u sklapanju posla između zajmodavca i zajmoprimca uz kamatu kao što Pismo kaže, niti ćeš mu nametati kamate (Š'mot 22,24) – što znači da im čovjek ne bi trebao biti jamac ili svjedok; a i zajmodavac je uključen u ovu zabranu, i pored naloga da ne posuđuje uz kamatu kome od Židova[§54]. Svaki posrednik između njih [koji ih poveže ili im pomogne organizirati posudbu] krši nalog, niti ćeš stavljati zapreku pred slijepca (Va-jikra 19,14; dolje, §76). Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. Strana 6

54. Negativna je zapovijed ništa ne posuđivati kome od Židova uz kamatu, bio to novac ili neka hrana ili što god drugo jer Pismo kaže, Nećeš mu davati novac pod interes, niti ćeš mu lihvarski davati hranu. (Va-jikra 25,37). Pojmovi nešeh ("kamata") i marbit ("lihva") jedno su te isto; no Pismo ih dijeli u dva pojma kako bi [onoga koji posuđuje] učinila da krši dvije zabrane. Zajmodavac također krši zabranu [§53], niti ćeš mu nametati kamate (Š'mot 22, 24), kao i nalog, Ne uzimaj od njega ni interesa ni profita (Va-jikra 25,36). Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Život u pustinji Devarim 8 govori o godinama u pustinji kao o godinama patnje i muke, ali paralelno s time i kao o godinama

ispunjenim

providnošću.

Hašem

čudesnom je

ha sa zlatnim teletom (vidi Devarim

cija, mentalni proces ili čin.

10,8). Međutim, Šemot 28 počinje s

Dok Rambam ljubav prema

nalogom da se posveti Aharona i

Hašemu vidi kao emocional-

njegove sinove, sugerirajući da su

nu čežnju, koja se može us-

oni bili odabrani prije grijeha.

porediti s ljubavlju između

narod

• Kako pomiriti te dvije grupe

opskrbio odjećom, vodom iz stijena

stihova. Jesu li Leviti i sveće-

te manom s neba.

nici bili odabrani u isto ili ra-

• Jesu li takva čuda bila pravilo

zličito vrijeme?

supružnika, Shadal tvrdi da je zapovijed pragmatična te da na metaforički način kaže da čovjek mora biti odan B-gu i držati njegove zapovi-

ili iznimka? Je li narod imao

• Je li logično da Aharon, kojeg

jedi. Ramban nudi treću mo-

kakvu drugu hranu osim ma-

je Moše kaznio zbog njegove

gućnost, da je ta micva, micva

ne tijekom putovanja? Jesu li

uloge u izradi zlatnog teleta,

o mučeništvu.

oni stvarno imali samo jedan

odmah nakon toga primi po-

komplet odjeće i obuće?

sebno promaknuće? Zašto je

• Nekoliko komentatora sugerira da Izraelci nisu vodili, potpuno natprirodan život, već tipičan nomadski stil života u pustinji, samo upotpunjen povremenim čudima. Koje dokaze možete dati da podržite takvo gledište? Odabir Levita

on bio izabran? Zašto je pleme u cijelosti bilo odabrano? Voljeti Hašema

stupa smatrate najuvjerljivijim? Koji stihovi u tekstu "Šema" mogu podržati svako navedeno

razumijevanje?

Kako treba definirati pojam "ljuba-

Kako bi svaki od komentato-

vi"? Što podrazumijeva zapovijed

ra svoj način interpretacije

da volimo Hašema? Jesu li emocije

mogao primjeniti

uopće podložne čovjekovoj volji?

propise koji se odnose na

Kako se nekome može zapovijediti

ljubav prema drugima, kao

da osjeća na određeni način?

što je to zapovijed da volimo

Naša paraša sugerira da su sveće-

• Komentari se ne slažu u tome

nici i Leviti bili izabrani nakon grije-

da li je ta zadana ljubav emo-

Godina 13 7 Broj 43 Strana

• Koji od gore navedenih pri-

na druge

svoga bližnjega i stranca? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 7

Rav Kook:

Dvije ljubavi za Erec Jisrael Blagoslov učenjaka Tore

goslovu?'

Talmud (Berahot 50a) nam daje

Rabi Hamenuna je odgovorio, 'Da-

test pomoću kojeg možemo utvrditi

tulje se spominju druge nakon riječi

je li neki pojedinac uistinu učenjak

'zemlja', a šipak se spominje tek pe-

Tore: slušaj kako izgovara berahot

ti.'

(blagoslove). Jasno, kada su blagoslovi izgovoreni iskreno, oni odražavaju ispravan pogled na život i

pomažu usaditi dobre karakterne osobine poput zahvalnosti prema

Rabi Hisda je uzviknuo, 'Kad bismo barem imali noge od željeza

kako bismo te uvijek slijedili i učili od tebe!" (Berahot 41b)

pozicija datulja u stihu odražava veću blizinu zemlji Izrael; stoga, to voće zaslužuje da u blagoslovu dođe prvo. Briga koju je rabi Hamenuna pokazao izgovarajući ovaj blagoslov demonstrira važnost koju je on pridavao ljubavi prema Erec Jisraelu. Ova velika ljubav izvire iz prepoznavanja jedinstvenih kvaliteta te

B-gu. Ono što je manje očigledno

Ova dva učenjaka mislila su na

zemlje – kvaliteta koje židovskom

jest da su čak i detaljni zakoni o

sljedeći stih koji slavi zemlju Izrael

narodu i cijelom čovječanstvu omo-

blagoslovima odraz temeljnih kon-

za 7 vrsta žitarica i voća:

gućavaju postizanje duhovnih cilje-

cepata Tore. Iz tog razloga, učenjaci

"To je zemlja pšenice, ječma, vi-

■ va. Onaj tko je bliže zemlji Izraela i

Tore su precizni u svojim blagoslo-

nove loze, smokava i narova; zemlja

tko iskazuje veću povezanost sa tom

vima.

maslina i datulja." (Devarim 8,8)

zemljom, on ima prednost u blago-

Voljeti zemlju Izrael

Rabi Hisda osjećao je da blagoslov

slovu. Takav je pojedinac bliži savršenstvu koje se postiže kroz ovu

Sljedeća priča daje nam jedan pri-

treba odražavati redoslijed kojim su

mjer takvog ispravnog pristupa bla-

plodovi spomenuti u stihu. Tako bi

goslovima. Također sadrži i važnu

narovi trebali doći prije datulja.

lekciju o ljubavi prema zemlji Izrael.

Rabi Hamenuna objasnio je da iako

Ipak, možemo se pitati: zašto se

je redoslijed unutar stiha uistinu

riječ 'zemlja' spominje dva puta u

važan, postoji još jedan važan fak-

ovom stihu? Zašto stih dijeli plodo-

tor: koliko je blizu plod riječi 'ze-

ve zemlje Izrael u dvije kategorije?

"Rabi Hisda i rabi Hamenuna sjeli su za stol za kojim su bile poslužene datulje i narovi. Rabi Hamenuna izgovorio je blagoslov nad datuljama.

mlja' u stihu? Narovi su peti plod koji se spominje nakon prvog pojavljivanja riječi 'zemlja' u stihu; me-

Rabi Hisda mu je rekao, 'Ne misliš

đutim, datulje su drugi plod koji se

li da bi voće koje se prije spominje u

spominje nakon drugog pojavljiva-

stihu trebalo imati prednost u bla-

nja riječi 'zemlja'. Drugim riječima,

Strana 8

posebnu zemlju.

Dvije vrste ljubavi

Postoji dvije vrste ljubavi prema zemlji Izrael. Neki cijene Erec Jisrael zbog njezinih posebnih duhovnih kvaliteta. Oni čeznu "uživati u njenom kamenju i voljeti njen prah"

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Dvije ljubavi za Erec Jisrael

.(Psalam 102,14) kako bi ispunili micvu da budu povezani sa Zemljom. Oni prepoznaju da blagoslov Erec Jisraela proviđa duhovno uzdizanje židovskog naroda i čitavog svijeta. Zatim postoje oni koji cijene zemlju zbog njenih materijalnih dobara. Oni prepoznaju njenu vrijednost

kao domovine židovskog naroda i rade na naseljavanju i izgradnji zemlje. Ovakva predanost zemlji Izrael, čak i ako ne uključuje njene duhovne kvalitete, svakako je dobra i pozitivna karakteristika. Stih spominje zemlju dva puta,

smo povezani sa zajednicom, sve

102b) da je Omri zaslužio da bude

materijalne stvari postaju duhovne;

kralj zato što je uspostavio grad u

uzvišeni ciljevi se automatski rea-

zemlji Izrael, čak iako su njegove

svaki puta nabrajujući nakon toga

liziraju

namjere bile očigledno pragmatične

listu plodova. To se podudara sa

naroda sa Njegovom Zemljom.

naravi.

Nar i datulje

Noge od željeza

dvije vrste ljubavi prema zemlji Izrael. Prva lista plodova predsta-

kroz

povezanost

B-žjeg

vlja one koji zemlju Izrael vole zbog

Zašto datulja ima prednost pred

Sada razumijemo žarki odgovor

njenih uzvišenih duhovnih osobina.

narom? Iako nar pripada prvoj gru-

rabi Hisde, "Kada bismo barem

Ta se skupina sastoji od pet vrsta

pi, on je posljednji u toj skupini. Nar

imali noge od željeza da te uvijek

voća i žitarica koje predstavljaju pet

predstavlja one koji su svjesni du-

slijedimo i učimo od tebe!" Rav

knjiga Mošeovih. Ova ljubav prema

hovnih kvaliteta Erec Jisraela, pa

Hisda je razumio duboku poruku

Erec Jisraelu izlazi iz svijeta Tore, iz

ipak u praksi ostaju daleko od

učenja Rabi Hamenune. Čovjeku su

svijesti o duhovnim ciljevima židov-

Zemlje. Takvi pojedinci nažalost u

potrebne "noge od željeza" – hra-

skog naroda i cijelog svijeta.

praksi premalo izražavaju svoju

brost i snaga poput željeza – kako bi

ljubav prema zemlji Izrael.

bio sposoban primiti tu značajnu

Druga skupina sadrži masline

poruku i cijeniti važnost materijalne

koje simboliziraju znanje, i datulje,

Datulja je, pak, pri početku druge

koje simboliziraju materijalno zado-

skupine. Ona predstavlja ljude koji

voljstvo. Te dvije vrste plodova

prepoznaju

dobrobiti

Isto tako, na nacionalnoj razini,

predstavljaju one koji zemlju Izrael

zemlje Izrael. Međutim, kroz svoj

trebaju nam "noge od željeza," mo-

cijene kao mjesto na kojem Židovi

trud, oni su mnogo bliži Zemlji jer

ćna sredstva za izgradnju fizičkih

mogu biti uspješni u materijalnim

poduzimaju praktične korake u

aspekata naroda. Tada ćemo imati

područjima života – akademskim,

naseljavanju

zemlje.

duhovnu snagu da stvorimo hrabri

kulturnim, ili ekonomskim.

Takvi ljudi, učio je rabi Hamenuna,

nacionalni duh. "I učit ćemo od te-

trebaju podršku i moraju biti prvi

be" – slijedit ćemo tvoju stazu Tore i

blagoslovljeni.

Rabi Hamenuna naučio nas je važnu lekciju: koliko je velika i važna ljubav prema zemlji Izraelu, čak i kada je ta ljubav ograničena na njene materijalne dobrobiti. Kada Godina 13 9 Broj 43 Strana

materijalne

i

izgradnji

snage Izraela.

Zemlji,

zaslužiti da naselimo Zemlju kroz

kada je promovirano u praksi, kroz

■ ljubav i cjelovitost te unutarnju

konkretan trud, predivna je stvar.

snagu. ■

Predanje

Tako u Talmudu piše (Sanhedrin

Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Prioriteti: Nema malih stvari Raši se u komentaru na prvu riječ

Rabini su nas u Avot podučili da

mah pruži svoju ruku predamnom

ovotjedne parše koristi tumačenjem

budemo jednako obazrivi s "lakim"

tražeći da mu dam nešto novca. Što

riječi ekev koja u kontekstu samog

zapovijedima kao što smo, potpuno

da učinim? Da ignoriram siromaha i

retka znači "pošto" ili "zato." Ona

opravdano, pažljivi sa onim strožim

pokušam na neki način ponovno

obično označava uzročno-posljedi-

i težim zapovijedima. Rabini nagla-

povratiti svoju posvećenost u moli-

čnu vezu - zato što ćete slušati B-žje

šavaju da čovjek ne zna koje su

tvi ili da odustanem od molitve i

zapovijedi blagoslov i fizičke nagra-

stvarne posljedice poštovanja tih

dam prosjaku novčić? Koju vred-

de spustit će se na vas. Raši, među-

"lakih"

notu da pogazim svojom petom?

tim, zasnivajući to na midrašu, širi

nagrade i kazne Nebeskog suda.

značenje riječi ekev i koristi jedno

Tako nas Tora zapravo uči da paz-

drugo značenje riječi koje znači

imo na svoje korake i postupke ka-

"stopalo" ili "peta."

ko naša peta ne bi nehotice nagazila

On komentira da postoje zapovijedi i vrijednosti u životu po Židov-

zapovijedi

u

programu

neku svetu zapovijed i/ili vrijednost.

Mi se s takvim dilemama suočavamo svakog dana. Ako na neki način možemo tako izbalansirati naše prioritete da niti jednoga od njih ne gurnemo dolje pod ■svoje pete, mogu se postići velike stvari.

skoj Tori koje Židovi na neki način

Za nas je teško mjeriti različite

Pa čak i ako nismo u stanju stvoriti

uzimaju olako. Oni ih smrve u prah

vrijednosti i težinu i isplativost bilo

takav balans, prepoznavanje su-

svakodnevnog života gazeći ih svo-

koje od zapovijedi Tore. U slučaje-

protstavljenih vrijednosti i postupa-

jim stopalima i/ili petama. Upravo

vima kada vrijednosti proturječe i

ka – samo shvaćanje da čovjek ni-

su te, da tako kažem, zanemarene

kada su upute kontradiktorne, ha-

kada ne smije donositi sud o B-žjim

zapovijedi i vrijednosti istinski ključ

lahički proces rješava pitanje kakvi

zapovijedima kao o lakima ili teški-

za duhovni uspjeh i dobar život.

trebaju biti naše ponašanje i postup-

ma, važnima i manje važnima - sa-

Raši nam naglašava da izbor riječi

ci. Ipak, na intelektualnom i duho-

mo je po sebi velik korak prema

ekev za početak retka parše nije tek

vnom planu mi se uvijek suočava-

istinskoj duhovnosti i razumijeva-

literarno pitanje korištenja rječnika.

mo s odlukama u vezi naših prio-

nju judaizma.

Naprotiv, izborom te riječi Tora nas

riteta ponašanja i postupaka.

uči važnu pouku o životu: da nema malih stvari, niti postupaka koji ne izazivaju posljedice.

Strana 10

Za vrijeme američke revolucije

Ja se trudim postići koncentraciju i

postojala je čuvena kolonijalna za-

posvetiti se molitvi kad neki siro-

stava na kojoj je stajalo: "Ne gazite

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Prioriteti: Nema malih stvari da je ova poruka posebno istinita u vezi "malih" stvari u životu koje čovjek s lakoćom zdrobi svojom akev - petom. No upravo su male stvari te koje istinski karakteriziraju našu osobnost i naše odnose s drugima i s našim Stvoriteljem. Primjetio sam da u našem današnjem društvu postoji trend da kada se iznose posmrtni govori oni se koncentriraju na male stvari u životu – na priče, anegdote, sjećanja i osobne odnose – umjesto na javna ili poslovna postignuća pokojnika

me!" U biti, to je poruka Tore u vezi poštivanja zapovijedi i našeg odnosa prema Tori i tradiciji. Male stvari Ekev - sama riječ, a i parša općenito

- ističe uzročno posljedičnu jednadžbu koja vlada čitavom ljudskom i Židovskom povijesti. Blagoslovi i oni tužniji događaji uvjetovani su ljudskim ponašanjem, stavovima i djelima koja su im prethodila. Život nas vremenom uči da se ništa ne

bez ma postao beznačajan.

obzira

koliko

dojmljiva

ta

postignuća bila.

Tora naglašava da je Moše pribli-

Upravo su male stvari u životu

žio narod Nebesima, ali Nebesa nije

ono što u nama stvara simpatije i

degradirao spuštajući ih na nivo

antipatije, osjećaje privrženosti i

ljudi. Tragedija mnogih američkih

ljubavi, i emocije neugode i frus-

Židova i mnogih sekularnih Židova

tracije. Tako je naša Tora mali mili-

općenito nije u tome da je judaizam

jun pojedinosti i mnogih malih

bio previše težak i naporan – već da

stvari.

je bio previše lagan i praktičan, pa

prostranstva otkriva nam se, da

time nije imao smisla u njihovim

tako kažemo, u atomu i najsitnijim

životima i svakodnevnom bivanju.

stvorenjima. Jer kada razmotrimo

B-g

čitavog

svemirskog

stvari i proanaliziramo ih, uistinu

dobiva besplatno. Rabini su to

Moše u ovotjednoj parši (kao što to

sažeto ustvrdili u Avot: Koliki je trud

općenito čini u knjizi Dvarim), ističe

i uložena žrtva, tolika će biti nagrada.

teška vremena koja je narod podnio

Sve ono što činimo i govorimo sa

u svojih 40 godina putovanja pusti-

sobom nosi i posljedice po našu

njom Sinaj. I Moše im ne obećava da

osobnu i nacionalnu budućnost.

kada uđu i osvoje zemlju Izrael da

Upravo taj osjećaj gotovo kozmi-

će ih tamo dočekati ružičnjak na

čkog utjecaja što ga vrši svaka osoba

Bliskom istoku. On ih upozorava na

u svom svakodnevnom životu je

posljedice napuštanja B-ga i Tore.

ono što leži u srcu Tore i judaizma.

B-g Židovske i svjetske povijesti je

Mi gradimo svijet u našim vlastitim

strog i ne tolerira lakši put koji vodi

životima naizgled svjetovnim po-

do duhovne slabosti i na kraju do

našanjem.

Uistinu, u životu nema prečaca.

Svi pokušaji da se vječne Židovske prakse i vrijednosti prilagode kako bi bile prikladne trenutnim hirovima i društvenim normama završili su potpunim neuspjehom. Staza Židovske povijesti popločana je ostacima ljudi i pokreta koji su nastojali reformirati i poboljšati judaizam, no jedino što su postigli bilo je da je on njihovim sljedbeniciGodina 13 11Broj 43 Strana

fizičkog uništenja.

nema malih stvari u životu.

Šabat šalom ■

Raši u ovotjednoj parši komentira Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Kruh s neba; nijemi svjedok "Onaj koji vas je hranio manom u

B-žje ruke u zemlji egipatskoj gdje

se židovski narod pridržavati za-

pustinji… kako bi vas iskušao." (Deva-

smo sjedili kraj lonaca s mesom i

kona o mani?

rim 8,16)

gdje smo jeli kruha koliko smo htje-

Svi znamo da je život kušnja. Borimo se kako bismo zaradili za život, podigli djecu, izgradili svoje

li; a vi ste nas sada doveli u ovu pustinju da cijelu zajednicu pomorite glađu."

Ta se kušnja spominje također i u parši Eikev, "Onaj koji vas je hranio manom u pustinji… kako bi vas iskušao." Sforno objašnjava da je ku-

zajednice. Ništa ne dolazi lako, a

"Evo učinit ću da vam s nebesa

šnja bila u tome hoće li Židovi i da-

naša je kušnja u tome da se sa teš-

pada kruh," odgovorio je Hašem

lje slijediti Toru sada kad više nisu

koćama i frustracijama izborimo na

(16,4). "Neka narod izađe i neka

morali brinuti o svom preživljava-

najbolji mogući način.

svatko skupi koliko mu treba za

nju.

No, što kada bi nam svi uvjeti za život bili servirani na srebrnom pladnju? Kako bi to bilo divno! Više ne

jedan dan, kako bih ih iskušao i vidio hoće li slijediti Moju Toru ili neće."

Da, postoji velika kušnja u "kruhu koji pada s neba." Obilje bez truda je

bismo trebali brinuti o tome kako

Komentatori Tore čude se ovoj

vrlo opasna stvar. Dolazi sa■mnoštvom slobodnog vremena i slobode

djeci platiti školarinu ili kako platiti

vrsti kušnje. Što bi moglo biti bolje

djelovanja. Što radimo s tim vreme-

novo krovište. Što kada bi nam od-

od toga da svakog dana imaš sve

nom i sa tom slobodom? Koristimo

govori na sve naše potrebe padali

svoje potrebe ispunjene? To je ku-

li ih kako bismo kušali ono što nam

kao mana s neba? Bismo li to sma-

šnja? Pa to je blagoslov!

je zabranjeno? To je velika kušnja

trali kušnjom? Teško. Smatrali bis-

mo to blagoslovom. Međutim, izgleda da Tora kaže drugačije.

Raši objašnjava da je Hašem misli-

mane.

o na zakone koji su bili vezani uz

Svi smo svjesni kušnje koju pred

manu. Čovjek nije mogao pohraniti

čovjeka stavlja siromaštvo. Svjesni

Tek što je židovski narod izašao iz

manu za sljedeći dan. Morali su sa-

smo kušnji i nevolja siromaha. Me-

Egipta, počeli su se žaliti (Šemot

kupiti dvostruku porciju petkom. I

đutim, kaže Sforno, obilje također

16,3), "Da smo barem pomrli od

tako dalje. To je bila kušnja. Hoće li

dolazi sa velikim kušnjama. Ono stavlja veliku odgovornost na čovjeka. To je kušnja mane, i to je kušnja za mnoge Židove u ovim vremenima obilja. Chovos Halevavos piše u Ša'ar Habitahon da je jedan od razloga zbog kojih ljudi, za razliku od ptica i drugih životinja, moraju ulagati velik trud u to da zarade za život, taj da moraju kontrolirati svoj zli nagon (jecer hara). Kada bismo imali previše vremena u našim rukama, ne bismo bili sposobni oduprijeti se iskušenjima koja naš zli nagon stavlja pred nas. Kao što to već jest, mi smo većinu vremena ili prezauzeti,

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Kruh s neba; nijemi svjedok

ili preumorni. Pa ipak, i tada nam se

ne i stoljećima. Ona je vidjela no-

su korporativne dionice za stoljeća

teško oduprijeti iskušenjima.

vorođenčad koju donose u šul da bi

unaprijed. A gdje su sve one danas?

ih obrezali, a vidjela je i te iste ljude

Na odlagalištu starog željeza zajed-

ostarjele kako ih dovode u šul da bi

no s njihovim zahrđalim tračnica-

za njih održali posmrtni govor i

ma.

Magid iz Mezritcha jednom je rekao da ljudi koji se suočavaju sa nevoljama, bolestima ili smrtnim opasnostima, svi postaju religiozni. Svi dolaze u šul. Mole redovito. Izgovaraju psalme sa suzama koje im klize niz lice. Velikodušno daju

milostinju. No, kada stvari idu do-

pokopali ih. Ona je vidjela pokoljenja kako dolaze i odlaze. Vidjela je kako se kraljevstva uspinju i padaju. Vidjela je rađanje ideologija i njihov

nestanak.

Ljudska su bića uvijek u potrazi za besmrtnošću. Ovaj pronalazak, ova ideja, ovo zdanje, ova knjiga ovo će dohvatiti tu nedostižnu besmrtnost,

ona će odoljeti testu vremena, ona

bro i predobro, misle li ljudi na

Samo u prošlom stoljeću naša hipo-

će trajati vjekovima, ona će me

Svemogućeg? U tome je kušnja

tetska mezuza vidjela bi humanizam,

učiniti

mane.

kapitalizam, socijalizam, egzistenci-

funkcionira.

I zapisat ćeš ih na dovratnicima svojih domova i na kapijama svojim. (Devarim 11.20.)

jalizam, i kako svaku od tih ideja prihvaćaju za životne filozofije, a potom gube vjeru u njih. Vidjela bi uspon Sovjetskog saveza i komuniz-

Mezuza stoji na vratima poput

ma njegov sramotan slom. Stvaranje

stražara, pored nje prolazimo svaki

Trećeg Reicha tisućgodišnjeg Rei-

puta kada ulazimo i izlazimo iz pro-

cha, njegovo provođenje holokausta

storije. Na što trebamo pomisliti

nad Židovskim narodom te njegov

kad gledamo u mezuzu? O čemu

konačni poraz i uništenje. Vidjela bi

trebamo razmišljati kada ugledamo

rađanje Izraela i njegovo sazrijeva-

slovo šin na njenom kućištu i kad

nje.

nas ono podsjeti na sveti svitak koji se u njoj nalazi?

Kada je u devetnaestom stoljeću uvedena željeznica ljudi su smatrali

Ramban nam na kraju svog izno-

da je ta nova tehnologija toliko sa-

šenja zakona o mezuzi kaže da ra-

vršena da se nikada neće promijeni-

zmišljamo o svetoj prirodi Svemo-

ti. Željezničke kompanije prodavale

gućega. To će nas nadahnuti da se trgnemo iz svog sna i shvatimo da na ovome svijetu ništa nije stalno

izuzev Svemogućega, Njegove Tore. Zašto nas mezuza podsjeća na ove ideje?

besmrtnim.

No

to

ne

Tora nam kaže (Bamidbar 32,42). "I Novah otide i osvoji Kenas i njegova predgrađa i nazva ga (lah) Novah po sebi."

Po

pravilima

hebrejske

gramatike riječ lah treba završiti s mapik

he,

oznakom

naglaska,

međutim on ne završava tako. On

završava sa slabim he. Midraš nam kaže da nam slabo he daje do znanja da grad nije potrajao. On je na kraju bio uništen. Zašto Tora smatra važnim da nam obznani tu informaciju? Razlog je to da nas poduči uzaludnosti besmrtnosti. Novah je želio sebe učiniti besmrtnim stvarajući nešto trajno – ni više ni manje nego jedan čitav grad! - i okrunio ga je svojim vlas-

titim imenom. No nije uspio. Grad je bio uništen, a njegovo bi ime bilo zaboravljeno da nije spomenuto u Tori.

Možda zbog toga što je mezuza ni-

Sve se neprestano mijenja. Ništa

jemi svjedok pada, te tijeka povijesti

nije stalno. Jedino Svemogući i Nje-

i zbivanja ljudskog roda. Pomislite

gova Tora su stalni. Mezuza to može

na mezuzu neke stare sinagoge ili

posvjedočiti. ■

nekog drugog časnog zdanja. Ona tamo stoji obješena desetljećima ako

Godina 13 13Broj 43 Strana

Prijevod: Anja Grabar/V. Ivanuša

Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Sagledaj stvarnost U ovoj paraši Moše daje nevjerojatnu izjavu: "A sada, Izraele, što drugo B-g traži od tebe osim da ga se bojiš..." (Devarim 10,12) Moše nam je upravo dao zapovijed, pa još jednu, pa još jednu, u

B-žje ime. I na kraju svega toga što kaže? "Dakle, sve što B-g zapravo želi je da ga se bojite!" A što je sa ostalih 612 micvot koje je B-g rekao da ih želi? I zašto B-g uopće želi da ga se bojimo; "fura" li se na moć, poput čarobnjaka iz Oza? Osjeća li se B-g bolje ako ga se bojimo? Odgovor nalazimo u etimologiji

riječi "strah" u hebrejskom jeziku. Ona ima isti korijen kao i riječ "vidjeti". "Strah" i "gledanje" su u potpunosti povezani. Blaženo neznanje, kao što kažu. Ono što ne "vidiš", toga se i ne "bojiš".

Riječ "strah" bolje bi bilo prevesti kao "svijest o posljedicama", "razumijevanje stvarnosti neke situacije". Što B-g doista želi? On želi da se suočimo sa stvarnošću, a ne da se uklanjamo od onoga za što znamo da je istina. Stalno nam se u životu događa da znamo što bismo trebali učiniti, znamo što je ispravno – ali nismo spremni suočiti se s tom realnošću jer je previše nelagodna. Radije izabiremo komfor laganja samom sebi nego borbu sa stvarno-

zamamna. Ne želite se suočiti s činjenicom

praviti se kako je sretan. Ne zbog

da je vaša veza došla do kraja. Zna-

svijeta, zbog samoga sebe. Nitko ne

te da jest, nimalo ne sumnjate u to.

želi priznati da je toliko izgubljen

Ali potrebna vam je. Pa se uvjerite

da ne zna kako biti sretan.

da nije gotova. Ili se ne želite suočiti s činjenicom da ste učinili pogrešku

i da je treba ispraviti. Bolno je i ponižavajuće vjerovati da nismo savršeni. Mnogo radije bismo stvorili iluziju savršenstva. Pa onda krivimo druge: roditelje, supružnika, svijet, B-ga – svakoga samo da se ne bismo suočili s realnošću da smo u krivu!

šću. Stvarnost je gotovo uvijek ne-

A što je s onime koji se ne želi su-

prijatna. Obmana je uvijek tako

očiti sa stvarnošću svog vlastitog

Strana 14

nezadovoljstva? On će glumiti i

Pa što onda B-g od nas želi? Samo da budemo iskreni. Iskreni pre-

ma sebi samima. Mi uvijek znamo što je ispravno. No rijetko smo voljni to priznati (sebi samima). Zato nam Moše daje savjet: Pogledajte. Budite svjesni. Sve ostalo proizaći će iz toga. Uklanjajte se od stvarnosti pa ćete propustiti vlak. To može stvoriti krasnu iluziju... ali kada se mjehurić rasprsne, neće ostati ničega. ■ Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Živjeti život "Ne živi čovjek samo od kruha, već ljudsko biće živi od onoga što dolazi iz usta G-spodnjih." (Ponovljeni zakon 8,3) Kako Biblija gleda na "život", onaj vremenski raspon koje svaki pojedinac očajnički želi sačuvati i produljiti, ali koji se rijetko kada pravilno koristi? Tužna je istina da nitko nije sasvim siguran kako da najbolje iskoristiti ono vrijeme koje mu/joj je dano ili kojoj svrsi da ga posvetiti. Kako je najbolje "utrošiti" svoj život pitanje je nad pitanjima, a onaj koji živi bez da postavi to pitanje i na njega da odgovor riskira da s ovog svijeta ode bez da je uopće živio. Očigledno je Svemogući došao do zaključka da tek oslobođeni Izraelci još nisu bili spremni ući u Obećanu zemlju; trebao im je četrdesetgodišnji period obrazovanja i "obučavanja" – cijeli jedan naraštaj - u pustinjskoj ničijoj zemlji. Trebali su iskusiti svojevrsno "kušanje vrućinom i hladnoćom", s lekcijama koje će trebati naučiti iz čudne mješavine b-žanske dobrote i ljudske neizvjesnosti: Sjećat ćete se cjelokupnog putovanja kojim vas je G-spod, B-g vaš, vodio tih četrdeset godina u pustinji da vas podvrgne nevoljama, da vas testira da zna što vam je u srcu; hoćete li se pridržavati Njegovih zapovijedi ili ne? On će pustiti na vas nevolje i On će vas učiniti gladnima; On će vas opskrbiti manom da jedete, koju ni vi niti vaši preci niste ranije iskusili, kako bi vas naučio da ljudsko biće ne živi samo od kruha, već ljudsko biće živi od onoga što dolazi iz usta G-spodnjih. (Pnz 8,1–3) Ovo veliko iskustvo mane u pustinji bilo je svojevrsna "pauza" od kazne iz Edenskog vrta "jesti ćeš kruh svoj u znoju čela svoga." S jedne strane, B-g je bio dobročinitelj Davatelj hrane, hrane koju su Izraelci samo trebali sakupiti, ne proizvoditi je, pri čemu je svaki pojedinac svakodnevno primio točno ono što mu je bilo potrebno; s druge strane, Izraelci nisu imali nelagodu i uzbuđenje koje donosi takmičenje, domišljatost, očaj i uznemirenost zbog neuspjeha i vrtoglavo zadovoljstvo zbog uspjeha, koji prate mukotrpnu i stresnu posvećenost tržišnom ili poljoprivrednom gospodarstvu. Koji je bio značaj mane? Koju je lekciju ona prenosila? Najstarija (i vjerujem, autentična) verzija aramejskog prijevoda biblijskog teksta koju su rabini prihvatili, Targum Onkelos, prevodi posljednje riječi stiha kojeg smo upravo Godina 13 15Broj 43 Strana

citirali: "Ne egzistira čovjek samo od kruha, već ljudsko biće živi od onoga što dolazi iz usta G-spodnjih." Targum pravi razliku između kruha neophodnog za ljudsku egzistenciju i B-žje riječi neophodne za ljudski život. "Egzistencija" predstavlja fizičku egzistenciju; "život" je suština, riječ B-žja, život duha, intelekta, senzibilnosti, ljubavi. Za jasnije objašnjenje namjere koju ima Targum, istražimo drugu mišnu u sedmom poglavlju traktata Šabat, gdje nam mišna donosi popis od trideset devet zabranjenih fizičkih aktivnosti na šabat (melahot). Midraš općenito smatra da je izvor za te zabranjene aktivnosti popis upravo onih građevinskih postupaka koji su bili uključeni u izgradnju B-žjeg svetog Šatora, Miškana (Izl 31,13). Svaki stvaralački čin koji je bio uključen u izgradnji Šatora bio je zabranjen na Šabat. Međutim, jedna od zabranjenih aktivnosti u ovoj mišni je "pečenje", a pri izgradnji Miškana biljna bojila morala su se "prokuhati" kako bi obojila tkanine za uljepšavanje Svetišta. Pa zašto onda mišna navodi "pečenje", a ne "kuhanje"? Talmud objašnjava ovo odstupanje time što kaže da je mišna željela istaknuti postupke u proizvodnji kruha; i doista kad gledamo na zabranjene postupke iz ove perspektive, cjelokupna mišna poprima posve drugačiji fokus. Prvo, zabranjuje izradu kruha, zatim proizvodnju odjeće, potom proizvodnju kože i na kraju izgradnju. U stvari, mišna podučava da se potraga za hranom, odjećom i skloništem - tako ključnim za fizičko postojanje i prehrambenu egzistenciju – treba izbjeći na dan šabata. Dani u tjednu su za fizičku egzistenciju; šabat je za duhovni i intelektualni život! A egzistencija i život dva su najvažnija elementa u našem ljudskom boravku na ovom svijetu. Istina je da životinjama, ništa manje nego ljudima, isto tako treba hrana, odjeća (za zaštitu od vremenskih prilika) i sklonište. Ono što ljudsko biće čini jedinstvenim kao čovjeka je ono što nadilazi fizičko postojanje: duhovna iskra B-ga unutar njega/nje, duša, srce i um ljudskog bića, koji ga osposobljavaju da misli, da daje, da komunicira s drugima, da voli, da popravlja i da stvara. Većina ljudskih bića svoj život provodi radeći za svoju fizičku egzistenciju, skupljajući artikle i najvažniji artikl (novac), te skupljajući predmete i stvari. U pustinji su bili oslobođeni ove težnje, s izuzetkom malo vremena koje je bilo po-

trebno da se sakupi mana - i nitko nije mogao uzeti više nego što mu/ joj je bilo potrebno. Oni su mogli provoditi većinu svog vremena primajući - i razmišljajući o – B-žjim riječima, B-žjoj želji da dijelimo s onima koji imaju manje sreće od nas, B-žjim darom obitelji i prijateljstva, zajednici i ljubavi. Šabat zabranjuje fizički rad, ali ističe zajedništvo u obitelji, proučavanje Tore, zajedničku molitvu, vrijeme izdvojeno za B-ga, meditaciju i šetnje prirodom; šabat je dan za život, a ne za puko postojanje! Pustinjsko iskustvo bila je neka vrsta vječnog šabata, osjećaj savršenijeg svijeta, kad učimo da budemo bez materijalnih dodataka, ali ćemo, nadajmo se, početi shvaćati da je stvarna svrha ljudskog života živjeti po B-žjim riječima. I u tom savršenijem svijetu, mi ćemo, nadajmo se, naučiti da su stvari koje su neophodno potrebne za naše postojanje – baš kao i samo naše postojanje – u osnovi B-žji dar i da je krajnja svrha našeg postojanja povezati sebe sa životom, s B-gom, s Njegovom voljom i Njegovom vječnošću. Na šabat posvećujemo vino, blagoslovimo halu (kruh), koristimo stol s hranom kao sredstvo za pjesme hvale B-gu i za riječi Tore, i povezujemo egzistenciju sa suštinom, postojanje s B-gom. Stoga nije ni čudo što je hebrejska riječ "ĥajim" (život) uvijek u množini, jer ne može biti smislenog ljudskog života lišenog odnosa punih ljubavi s drugima. Dva slova "jud". (ili dva jida, Židova) u središtu riječi su skraćeni oblik izražavanja B-žjeg imena, dok vanjska hebrejska slova "ĥet" i "mem" tvore hebrejsku riječ "ĥom" (toplina) ; ljubav, osjećajnost i briga ključne su za smislene ljudske aktivnosti na zemlji. Nikad nisam susreo osobu na njenoj smrtnoj postelji koja žali zbog što nije provela više sati u uredu - ali većina njih na smrtnoj postelji žali zbog sati koje nisu proveli s obitelji i bliskim prijateljima. Ljude se ne pamti po građevinama koju su podigli; njih se uvijek sjećamo po životima koje su dotakli i po ljudskim prilikama u kojima su pomogli. Rabin Yitzhak iz Berditcheva jednom je vidio osobu kako trči amotamo, kao da "lovi svoj rep." "Kamo i zašto trčiš?" upitao je. "Trčim da zaradim za život", stigao je odgovor. "Samo budi siguran da u tom procesu ne izgubiš svoj život", napomenuo je mudri rabin. Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Chaim Kramer, Breslov Research Institute:

Pouke iz sedre 7,12 Ako ćete poslušati

B-g nas blagosilja u skladu s našim viđenjem Njega. Eikev doslovno znači "peta". Moše je govorio: "Ako budete poslušali B-ga i Njegovu Toru tako da osjetite pobožnost, strah pred B-gom i oda-

nost B-gu skroz, čitavim tijelom, sve do svojih stopala, onda će vam B-g pružiti više dobrote, blagonaklonosti." "Stopalo" se također odnosi na bogatstvo, bazu na kojoj osoba stoji. ■

Stoga je Moše također ukazao i da: "Ako se vaše viđenje pobožnosti proširi i na način na koji koristite svoje bogatstvo, onda će vas B-g obasipati s još više dobrote, blagonaklonosti i blagoslova".

Zašto je Moše započeo svoje napo-

proizlazi od njegove supruge

mene riječju "Slušaj"? Naši mudraci

Jekum (imovina, vlasništvo) se od-

uspoređuju ovo s kraljem koji je

nosi na novac čovjeka koji stoji za

svojoj kraljici dao dva dragocjena

njega pred njegovim nogama (Pesa-

blagosloviti B-ga

kamena od kojih je ona jednoga iz-

him 119a). I bogatstvo, zapravo,

Ispunjeno srce je također razlog da

gubila. Rekao joj je: "Slušaj! Izgubila

proizlazi iz nefeša (duše), ženskog

blagoslovimo B-ga.

si jednog, čuvaj drugog." Isto tako

dijela, aspekta stopala - što se podu-

su i Židovi dobili dvije krune na

dara sa suprugom muškarca.

8,10

Jest ćete, i nasititi se, pa

Čak i ako je obrok bio vrlo oskudan, čovjek treba blagosloviti B-ga zbog ispunjenog srca. Tada će blagoslov biti odaslan u hranu dok je još u probavnom sustavu da i tamo, također, donese zadovoljstvo. Slomljeno srce aludira na glad i siromaštvo, dok zadovoljno srce, koje dolazi kroz cadika, donosi dobrotu, darežljivost i blagoslov.

Sinaju: "Činit ćemo" i "Slušat ćemo". Moše je rekao Židovima: "Izgubili ste jednu - 'činiti ćemo' - jer ste napravili zlatno tele. Čuvajte drugu –

Naši

mudraci

stoga

savjetuju:

"Poštujte svoju ženu tako da biste mogli postati bogati".

'slušat ćemo'.

Zato je važno putovati kod cadikim

11,16

Da ne biste... zalutali i

i slušati njihova učenja. Iako smo

služili drugim bogovima

izgubili krunu "činiti ćemo", mi se

Zastranjenje od B-ga nalik je što-

moramo nastojati boriti da izvršimo

vanju idola

"slušat ćemo".

Čim se čovjek udalji od B-ga, to je kao da već služi idolima. ■

9,1 Slušaj, Izraele! Danas prelazite Jordan Moramo slušati cadikim

Strana 16

11,6

Sve što posjeduju pred

njihovim nogama Čovjekov izvor prihoda za život

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Temelji, II. dio "Jisrael je putovao, uzimajući sve svoje

što bi se smatralo krađom, a to je za-

šive, pa je osoblje bilo dosta skep-

posjede i stigao u Be'er-Ševu ..." (Bere-

branjeno u svim situacijama. Odgo-

tično oko toga da li da mu pristupe

šit 46,1)

varajući na pitanje o toj temi Rav

radi navedenog iznosa. Pitali su Rav

Moshe Feinstein zt”l je izjavio: "Ne-

Aharona Kotlera mogu li reći da je

ma apsolutno nikakvog prostora

čovjek zapravo donirao novac ješivi,

za popustljivost u pogledu ovog

time što je pomogao sakupiti iznos

pitanja."

koji su braća odredila. Rav Aharon

Prethodni esej govorio je da je Jakovljeva želja da temelji Hrama budu u potpunosti oslobođeni svakog traga nepoštenja, dovela do toga da on osobno posadi stabla

Budući da je po svaku cijenu htio

koja će se koristiti za njegovu izgra-

izbjeći nepoštenje, Rav Aharon Ko-

dnju. Njegova je poruka danas jed-

tler zt”l bio je vrlo pažljiv kada je

nako važna kao što je bila i tada.

izvještavao o broju studenata koji su

Sve bi institucije trebalo voditi s poštenjem, ali institucije učenja Tore su poput Hrama i stoga bi trebale biti izgrađene na još besprijekornije poštenijim temeljima. Zbog toga je zabranjeno slati vlastima izvještaje kako je u školu upisano više studenata nego što ih uistinu polazi datu ustanovu. Time bi se stekla dodatna sredstva koje ne pripadaju ustanovi,

Godina 13 17Broj 43 Strana

učili u njegovoj ješivi, sve dok nije bio siguran da je broj točan. Jednom su dvojica braće pristupila osoblju za prikupljanje sredstava Rav Aharona Kotlera i ponudila veoma veliku donaciju ješivi, pod uvjetom da i jedna određena osoba donira izvjesnu svotu novca za ješivu. Osoba koju su braća navela nikada nije bila

jako velikodušni potpomagatelj je-

je odgovorio da bi to bila obmana,

pa je to stoga bilo apsolutno zabranjeno. Dodao je da njegova ješiva, čiji je kamen temeljac bila apsolutna istina Tore, nikada neće, ni pod kakvim uvjetim, biti izgrađena novcem prikupljenim putem obmane. "U ješivama koje koriste nepošteno prikupljeni novac", rekao je Rav Aharon, "koliko god učenici bili marljivi u svom učenju, oni neće upamtiti ono što uče." ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Ekev govori o svjesnosti i spoznaji kao alatima za povezivanje s istinskim ostvarenjem Parašat Ekev počinje riječima "I dogodi se, jer paziš na ove uredbe, i držiš ih se, i vršiš ih, da će G-spod B-g tvoj održati savez i milost za koje se zakleo ocima vašim". Zohar objašnjava riječi: "I dogodi se, jer paziš ..." na sljedeći način: "Micva (zapovijed) je blagosloviti G-spoda za sve što jedemo, pijemo, uživamo i radimo u ovom svijetu;...ne blagosloviti se

pojavi

se

se ne radi u svrhu zahvaljivanja

smatra krađom od G-spoda".

razjašnjava time što je "vršiš" dje-

B-gu, već je to zapravo način da ■ pri-

lovanje,

označava

vučemo svjetlost i obilje iz gornjih

svjesnu informiranost: pridaje se

svjetova, a ako ne izreknemo blago-

dodatna važnost namjeri i svjesnosti

slov onda je to kao da smo ukrali.

nad

Lopov može ukrasti materijalna do-

Tora nas ovdje podsjeća na novi fenomen koji se dogodio na brdu Sinaj, jer zabrana krađe je postojala već od ranije. Na brdu Sinaj se pojavila nova svijest, otkrivajući da

dvostrukog

tek

dok

glagola

"držiš"

mehaničkim

vršenjem

micvot (zapovijedi).

u svemu što želimo mi smo zapravo

Kabalisti gledaju na ljudsko biće

željni dviju stvari: prva je sama ta

kao na očaravajuće biće, koje je, za

stvar u materijalnom obliku. Druga

razliku od ostalih stvorenja na ze-

je ono što mi uistinu želimo i traži-

mlji, obdareno sposobnošću da isto-

mo, ali to nismo u stanju identifi-

vremeno živi u dva svijeta – duhov-

cirati s naših pet osjetila; to je B-ž-

nom - gornjem, i materijalnom - do-

ansko Svjetlo i sjaj koji se nalazi u

njem - i shvaća suštinu oba. Svaki

stvarima oko nas (hrani, odjeći,

postupak uključuje i držanje i vrše-

predmetima, itd), a čija se duhovna

nje, svijest i djelovanje, čiji je cilj da

energija ne smije ukrasti.

izvršimo svoju ulogu u svijetu i

Riječ "ekev" (zbog, uslijed) nas uči

da svemir funkcionira na principu uzroka i posljedica, te da "čovjek ne živi samo o kruhu, već o svemu onom što izlazi iz usta G-spodnjih" (Ponovljeni zakon 8,3), odnosno, na-

ostaje prazna ljuštura materijalnog predmeta, lišena duha ili b-žanske svjetlosti. I tako, bez blagoslova i duhovne svjesnosti, svaki postupak bez iskrene namjere je kao tijelo bez duše, materija bez duha. To se jednako odnosi na zapovijedi u Tori kao i na uobičajene svakodnevne zadatke. Osnovna mudrost paraše Ekev je da

radimo, da dušom i Svjetlošću iz

su svijest i prisutnost važni u svemu

viših svjetova povežemo i prožme-

što činimo. Misli i osjećaj zahvalno-

mo ono što radimo u nižim svjeto-

sti i poštovanja, radosti i ljubavi

vima, i na taj način unesemo obilje i

pretvorit će svaki običan materijal-

blagoslov u svaki vid našega života.

ni predmet u blagoslovljenu ''posu-

Biblija nam kaže da izgovorimo

više od kruha, nešto iznad materija-

blagoslov nad svime u čemu uživa-

lističke razine. Potreban nam je smi-

mo kao što je pisano: "I jest ćeš i nasi-

sao i unutarnja snaga.

tit ćeš se i blagoslovit ćeš G-SPODA,

Strana 18

denog predmeta ili novca; lopovu

udahnemo životnu silu u sve što

šem postojanju je potrebno nešto

"I držiš ih se, i vršiš ih ..." – pitanje o

bra, ali ne i duhovnu suštinu ukra-

B-ga svoga, zbog dobre zemlje koju ti je On dao." (Ponovljeni zakon 8,10). Ovo

du''. To se odnosi na ono što nas okružuju, u našim domovima, na poslu i u našim životima, i to je ono što će nam donijeti izvoran i ispunjen život. ■ .

. Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti L ijek protiv nezadovoljstva

K

ada razgovaramo o poslu, rekreaciji ili vremenu, naš je rječnik nevjerojatno bogat. Zašto, onda, kada razgovaramo o osobnim problemima, često ne nalazimo odgovarajuće riječi? Ne bi li trebalo biti lakše izraziti naše najdublje osjećaje nego površne, vanjske stvari? A ipak, što su dublji osjećaji posrijedi, to nam je teže pronaći odgovarajuće riječi. Uzrok ovoga paradoksa je ograničenost jezika koji ne može obuhvatiti intenzitet dubokog, intimnog izraza. Da bismo prenijeli takvu intimnost, moramo koristiti druge jezike – jezik poezije, glazbe, umjetnosti, pa čak i jezik tišine. Mi možemo promatrati predivnu sliku i osjećati kako ona djeluje na nas, ali naše verbalno izražavanje može ostati nedostatno kako bismo izrazili taj dojam. Slično tome, nismo dovoljno opremljeni za definiranje stvarnosti. Kako onda znamo da ona postoji? Isto tako kao što znamo da postoji naša intimna strana bez obzira na to što je ne možemo dodirnuti ili definirati. Možda nismo u stanju definirati ljubav, ali kada se nađete u ljubavnom zagrljaju, postoji li ikakva sumnja da osjećaj nije isto toliko stvaran koliko i sam zagrljaj?

Rebu Davidu Talneru dođe jednom siromašan hasid i požali se na uvjete u kojima živi: "Rebe, moli za mene; imam ženu i desetoro djece, a svi živimo u jednoj sobici. To već postaje neizdrživo!" "A imate li i koju kozu?" mirno upita rebe. "Imamo jednu," odgovori hasid s čuđenjem. "Onda," mirno nastavi rebe, "uvedi i nju u kuću da spava s vama preko noći." I hasid učini tako. No vrati se nakon nekoliko dana, žaleći se da je sada situacija još gora: nema više mjesta gdje bi se mogao ispružiti i na miru odmoriti. Rebe ga sada, praveći se kao da ga nije čuo, upita: "Sine moj, imate li vi i koju kokoš?" "Imamo, kako ne." "Onda lijepo pusti i njih da noće s vama u kući." Hasid se čudom čudio, ali – koji bi se hasid usudio ne poslušati mudrog i obožavanog rebea? Prošlo je nekoliko dana i hasid se ponovo vrati, ali sada već vidno uzbuđen: "Rebe, stanje je potpuno izmaklo kontroli; ne možemo ovako nastaviti, sada je jednostavno neizdrživo!" "Ako je do toga došlo, vrati se kući, izbaci kozu i kokoši na dvorište i to će sigurno pomoći," umiri ga rebe. ■

O naj koji ima dušu roba, taj je rob i onda kad

nema gospodara. Slobodan je onaj čovjek koji ne robuje drugima niti samom sebi. ~ R. Simha Bunam iz Pšishe ■

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 43 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Novi problem: briga za starije (nastavak)

koncept vremena: sadašnjost, prošlost i budućnost. U podsvjesnom, vrijeme ne postoji. Stvari koje su se dogodile prije mnogo godina i koje je svjesni um zaboravio, mogu ne samo nastaviti postojati u podsvjesnom umu, već su kao da su se dogodile danas.

Jedna majka je rekla, "Uvijek sam bila u sredini, pokušavajući djecu držati podalje od bake i baku podalje od djece." Međutim, valja primijetiti da unuci često mogu biti od velike pomoći u brizi za djeda ili baku. To, naravno, ovisi o njihovom odnosu. Neki unuci mogu čistiti i kuhati za baku ili djeda, a Bubbie ili Zeidie mogu pričuvati djecu kad majka treba biti odsutna. Pretpostavimo da se obitelj hrani vegetarijanski, a vaš otac prezire povrće i preferira mesna jela svakog dana. Jeste li spremni kuhati odvojeno za njega? Pretpostavimo da je on neodvojiv od svog kućnog ljubimca, ali netko od članova obitelji ne može podnijeti životinje ili je alergičan na mačju dlaku. Kakve su financijske konstrukcije? Možete li podnijeti dodatne troškove? Hoće li vaš roditelj doprinositi kućanstvu? Hoće li vaša braća biti voljna dijeliti trošak? Ako će vaš roditelj useliti k vama, trebali biste imati nekakvu pripremu. Zapamtite, Tora zapovijeda kibud av v'em vrlo strogo i vi se morate adekvatno pripremiti kako to ne biste prekršili. Posljednji puta kad ste živjeli zajedno bilo je vjerojatno kad su roditelji pazili na vas. Sada je to zaokret od 180 stupnjeva. Ovisnost vašeg roditelja o vama može uzrokovati probleme, ali mnogo njih može biti eliminirano ispravnim pogledom na to. Općenito, ljudi se ne vole osjećati ovisnima o drugima. Neki to smatraju ponižavajućim jer to upućuje na njihovu bespomoćnost. To je pogodno da bude osobito ozbiljno jer u tom slučaju su roditelji zapravo do neke mjere bespomoćni. Neki mogu osjećati da ih ovisnost o drugima čini dužnicima, a oni se ne Strana 20

vole osjećati dužni nikome. Kao rezultat toga, oni odbijaju svoju ovisnost i mogu projicirati svoje ogorčenje na dijete koje im pokušava pomoći. Roditelj može pokušati zadržati svoju neovisnost i autonomiju. On može odbijati da netko čini stvari za njega čak i ako ih on sam ne može učiniti. Može biti vrlo frustrirajuće ako pokušavate pomoći svom roditelju, i umjesto da bude zahvalan, on je mrzovoljan i pronalazi mane svemu što činite za njega. Zapamtite, unatoč tome koliko se isprovocirani osjećate, nije vam dozvoljeno vikati na njega, govoriti podrugljivo ili ga omalovažavati. Ironično, ranije faze Alzheimerove bolesti mogu biti teže za stariju osobu nego naprednije faze. U ranoj fazi, on može biti svjestan svojih mentalnih nedostataka i može biti uznemiren svojim gubitkom pamćenja i konfuzijom. U toj fazi on može biti ogorčen svojom bespomoćnošću i ovisnošću. Kad bolest uznapreduje, on može zapravo postati zadovoljniji, jer više nije svjestan svojih gubitaka. Ranije smo primijetili da imamo i svjesni i podsvjesni um. Čovjek može kontrolirati svoje svjesne misli, ali podsvjesne su izvan kontrole. Svjesni um vlada se logikom; podsvjesni ne. U svjesnom umu, postoji

Emocije koje postoje u podsvjesnom umu, čijeg postojanja možemo biti potpuno nesvjesni, mogu utjecati na naše ponašanje. Mi možemo misliti da znamo zašto nešto radimo, ali činjenica može biti da istinska motivacija izvire iz podsvjesnih osjećaja, a razlozi koje dajemo sebi su racionalizacije, razlozi koji zvuče logično i kojima opravdavamo■ svoje ponašanje. Ideje koje postoje u podsvijesti mogu pokušati doći u našu svijest, ali ako ih ne prihvatimo, one će biti gurnute nazad u podsvijest. Kada bismo se mogli pomiriti sa činjenicom da možemo gajiti neke grozne i čak strašne misli i osjećaje u podsvijesti, možda se ne bismo borili protiv toga da one isplivaju u svjesno razmišljanje. Radije, mogli bismo reći, "Shvaćam da imam taj osjećaj. Ja nisam odgovoran za to što je on ovdje i ja ne moram dozvoliti da on utječe na moje ponašanje." Pogledajmo kako to može utjecati na odnos dijete-roditelj. Fokusirat ćemo se na negativan scenarij, budući da pozitivan odnos roditeljdijete neće uzrokovati ovakvu vrstu interakcije. S obzirom da je roditelj strog, možda previše strog u odgoju djeteta, i možda čak uvredljiv, dijete može razviti neprijateljske osjećaje prema roditelju u ranoj dobi. Kada je djetetu pedeset godina, ti su osjećaji već odavno zaboravljeni – u svjesnom umu. Oni još uvijek mogu biti prisutni u podsvjesnom umu. Kada se dogodi obrat i roditelj postane ovisan o djetetu, mladalački osjećaji ljutnje prema roditelju, koji su prebivali u podsvjesnom umu desetljećima, sada mogu pokušati isplivati. Da, ti osjećaji mogu zapraDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

vo motivirati dijete da "uzvrati" roditelju, koji je sada manje ili više u njegovoj milosti ili nemilosti. Iako ne djelujete iz tih osjećaja, njihovo postojanje može učiniti da se osjećate krivima. Kakvo sam ja to dijete da imam takve osjećaje prema svom ocu / majci? Važno je razumjeti da iako smo mi uvijek odgovorni za svoje ponašanje, mi možda nismo sposobni kontrolirati naše osjećaje. Neki negativni osjećaji prema roditelju mogu biti minimalizirani ispravnom terapijom. Može nam pomoći razumijevanje faktora koji su oblikovali osobnost roditelja. Roditelj koji je bio odgojen u obitelji gdje nije bilo iskazivanja ljubavi, može biti nesposoban izraziti ljubav svom djetetu. Netko tko je odgajan vrlo strogo možda neće znati nijedan drugi način na koji bi disciplinirao svoje dijete. Preživjeli iz Holokausta ili njihova djeca mogu reagirati iz nekih osjećaja koji su rezultat njihovih mučnih iskustava. Kibud av v'em je vrlo velika micva. Ako netko ima negativne osjećaje prema roditelju, od pomoći je da se ujutro prilikom ustajanja kaže, "Ja predajem sebe ispunjanju B-žje zapovijedi, kabed aviha v'es imeha, Poštuj svog oca i majku." To može dati pozitivan ton tom danu. Mi razumijemo da bismo trebali činiti stvari za svoje starije roditelje. Međutim, roditelj koji živi sa djetetom može se osjećati kao da je na teret. Taj neugodni osjećaj može se umanjiti ako dozvolite roditelju da radi stvari u kući u skladu sa svojim mogućnostima. Roditelj se može osjećati bolje ako mu dozvolite da kuha, pomogne sa suđem, kućanskim poslovima, ili u vrtu. Briga o svom djetetu je odgovornost koju voljno prihvaćamo. Brigu za starijeg roditelja trebali bismo prihvatiti jednako voljno; zapovijed Tore je prilično jasna po tom pitanju! **** Godina 13 21Broj 43 Strana

Učinkovit život

Suosjećanje, pažljivost

razumijevanje,

Suosjećanje i razumijevanje nisu dovoljni Kao što smo primijetili, primarne midos u jidiškajtu određene su time što je kralj David odbio konverziju Gibeonaca zbog njihove zloće. "Tkogod ne posjeduje te tri osobine koje ga identificiraju (tj. suosjećanje, skromnost i ljubav) nije vrijedan priključiti se ovom (židovskom) narodu" (Jevamos 79a). Taj koncept je dalje naglasio Rabbi Chaim Vital, prvi učenik Arizala, koji je rekao da čovjek treba midos uvježbati čak s većim oprezom nego što ga ima prema pozitivnim i negativnim micvos (Shaar HaKedushah 2). Koliko god pohvalno bilo suosjećanje i razumijevanje, oni moraju biti podložni pažljivosti. Kralj Salomon je rekao, "Oči mudrog čovjeka su u njegovoj glavi" (Propovjednik 2,14), na što je Zohar dao očigledan komentar, "Nisu li svačije oči u njegovoj glavi, a ne samo oči mudroga?" Komentari objašnjavaju da se srce općenito smatra sjedištem emocija, a glava sjedištem intelekta. Ono što Salomon govori jest da mudar čovjek postupa prema svom intelektu, dok je bezuman vođen svojim sirovim emocijama. To se također naglašava i drugdje, "Cadikim kontroliraju svoje emocije, dok su rešaim (zli) prepušteni na milost i nemilost svojih emocija" (Berešit Raba 34,11). Neobuzdane emocije mogu biti obmanjujuće. Talmud kaže da se Salomonova izjava "Ne budi pretjerano pravedan" (Propovjednik 7,16) odnosi na kralja Šaula koji je, zbog svog suosjećanja prema Agagu, kralju Amalečana, poštedio navedenome život. Agagov potomak bio je Haman, koji je prijetio da uništi židovski narod. Mojsije je rekao Izraelcima, "Što Hašem, vaš B-g, traži od vas? Samo , da hodite svim Njegovim putevima i da Ga ljubite…" (Ponovljeni zakon 10,12). Nekoliko komentara kaže da se jiras Šamajim odnosi na poštovanje prema B-gu, a ne na strah od ka-

zne. Iako je potonje također potrebno, to je nezrela emocija. Željeni jira je poštovanje koje dolazi iz razmišljanja o beskonačnosti B-ga i Njegovom apsolutnom suverenitetu. Jira je tako više intelektualni nego emocionalni koncept, i potreban je kao način obuzdavanja ahava (ljubavi) jer ahava je emocija koja, ako nije obuzdana i vođena sa jira, može odvesti u neprikladne želje i težnje. Rabi Akiva kaže da je sveobuhvatno pravilo Tore "Ljubi bližnjeg svog kao samog sebe" (Levitski zakonik 19,18) (vidi Jeruzalemski Talmud Nedarim 9,4). Hilel je taj stih tumačio dajući mu sljedeće značenje, "Ne čini drugom čovjeku ono što ne želiš da drugi čine tebi" (Šabos 31a). To je najbolja definicija suosjećanja i razumijevanja. Cadiku je pristupio čovjek koji je rekao da mu je potrebno sto rubalja kako bi mogao udati svoju kćer. Cadik je uštedio stotinu rubalja za dobrotvorno davanje i spremno je sav taj iznos dao tom čovjeku.

Cadikova supruga je upitala, "Zašto si dao sav taj novac tom čovjeku? Postoje i drugi ljudi koji su u potrebi. Mogao si mu dati pedeset rubalja i ostatak podijeliti drugim potrebitim ljudima." Cadik je odgovorio, "Mislio sam na to, ali tada sam shvatio da još nisam dao nikakav novac potrebitima. Zašto to nisam učinio ranije? Zaključio sam da je to bio utjecaj jecer hara, koji me sprječavao da dadem milostinju. Želio sam se suprotstaviti jeceru hara i brzo dati sav taj novac odjednom." Mi smo samo ljudi i podložni smo utjecajima naših emocija. Kako onda ikada možemo sigurni da je naše prosuđivanje ispravno? Mudri kralj Salomon je rekao, "Spasenje leži u mnoštvu savjetnika" (Izreke 11,14). Važnost traženja savjeta možemo izvući iz talmudske izjave da se B-g, prije nego je stvorio čovjeka, savjetovao sa anđelima, kako bi nas poučio da uvijek valja tražiti savjet čak i od onih koji su na nižem položaju (Raši na Postanak 1,26). ■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život znak je židovskog načina vodstva i veličine.

Ne nalaziti užitak u donošenju presuda Nose ba'ol im havero Jednoga dana, kad je Mojsije odrastao, izašao je svom narodu i promatrao njihove terete, i ugledao je Egipćanina kako tuče Hebreja, jednog od njegovog naroda. Pogledavši amo i tamo i ne vidjevši nikoga, on ubi Egipćanina i sakrije ga u pijesak. — Postanak 2,11 — 12

SADA DOLAZIMO na primarnu musarsku praksu, onu koja definira posebnost ovog židovskog duhovnog puta. Toliko je toga što se naziva duhovnošću usredotočeno na vaš vlastiti put, njegovanje naše vlastite svijesti, da budemo jači ili viši ili bolji, na ovaj ili onaj način. "Nošenjem tereta s drugima", mi se okrećemo kako bi se bavili drugom dušom s ciljem ispunjenja najvećeg dijela naše ljudske svrhe. Što vam treba? Kako vam mogu pomoći da podnesete svoj teret? Nitko tko ne čuje i ne reagira na taj krik ne zaslužuje steći Toru. U Tori Josip postavlja jednostavno, ljudsko pitanje za koje se ispostavlja da je polazna točka čitavog izbavljenja iz Egipta. Kad je bio u zatvoru i jednog dana ugledao lica zatvorenika s kojima je bio zajedno zatočen, peharnika i pekara, upitao ih je: "Zašto danas izgledate tako tužno?" Ovo je pitanje pokrenulo lanac događaja koji su rezultirali Josipovim oslobođenjem iz zatvora, upoznavanjem s faraonom i na kraju njegovim postavljanjem za glavnog ministra koji spašava EgiStrana 22

pat (i židovski narod) od gladi. Sve je započelo brigom za osjećaje drugih. Primjereni učitelj ove osobine je Mojsije. Njega je zazvao glas iz gorućeg grma i pozvao da povede židovski narod iz izgnanstva u objavu. Što znamo o Mojsijevom životu koji mu je priskrbio ovu ulogu? Tora nam iznosi samo nekoliko događaja. Odgojen kao princ u faraonovoj palači, on je "izašao" kako bi vidio patnje svog naroda. Tada je došlo do incidenta kada je udario egipatskog nadzornika koji je tukao Židova. Kad je pokušao prekinuti tučnjavu između dva Židova, otkrio je da i drugi znaju za ubojstvo koje je počinio te je bio prisiljen pobjeći iz Egipta. Na kraju, u svom progonstvu u Midjanu, pomogao je pastiricama koje su maltretirali dok su pokušavale napojiti stado. Možemo zaključiti jedino da je B-g pozvao Mojsija da bude vođa i prihvati tu sudbinu jer je on bio tip osobe koja brine za druge ljude i koja svim svojim bićem čini sve što je u njenoj moći kako bi im pomogla da nose svoje terete. Ova osobina

Kad je B-g rekao Mojsiju da oslobodi narod iz Egipta, Mojsije ga je upitao: "Što ću im reći, tko me poslao?" B-g je odgovorio: "Ehje Ašer Ehje" - "Ja ću biti Onaj koji ću biti." Talmud objašnjava da ovo ime znači "ja sam s njima u njihovoj sadašnjoj patnji i bit ću s njima kada budu patili pod vlašću drugih naroda." Evo modela kojeg trebamo slijediti u međuljudskim odnosima. Bol i patnje uzrokuju da se■ ljudi osjećaju izolirani i sami. "Nošenje tereta" poziva nas da se probijemo u tvrđavu druge osobe s ciljem da joj olakšamo bol time što ćemo se pridružiti njenoj patnji. Kad je posjetio prijatelja kome je supruga umrla, Rabi Chaim Shmulevitz sjeo je i gorko plakao zbog gubitka svog prijatelja. Nakon dvadeset minuta je ustao, izgovorio tradicionalne riječi utjehe i otišao ponudivši dar svog pridruživanja tuzi svog prijatelja. Rav Wolbe piše da je to ključ da ne postanemo naviknuti i da ne otupimo u našim duhovnim životima. Kako godine prolaze i suočavamo se s izazovima u obitelji, na poslu i na svojoj poziciji u zajednici, naša nekad otvorena srca mogu postati otvrdla i zatvorena. On kaže da je vitalnost našeg duhovnog života proporcionalna tome koliko uistinu suosjećamo i poistovjećujemo se s onima oko nas. Naš vlastiti duhovni rast zahtijeva da pomognemo nositi terete onih u našoj obitelji, naših suradnika, zajednice i čitavog čovječanstva. Pažljivo pogledajte na formulaciju Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

ovog učenja. Ono kaže: "Nositi teret sa," a ne "za". Ne stječemo Toru i ne razvijamo se duhovno time što omogućavamo ponašanje ili stvaranje ovisnosti kod druge osobe. Svatko od nas mora nositi svoj "jaram", ali kako je samo dobro i koliko zadovoljavajuće, i kako humano imati nekoga tko će podmetnuti svoje rame da pomogne u nošenju tereta. Povijest spominje mnoge ljude koji nisu sebe stavljali na prvo mjesto i koji su davali i žrtvovali se kako bi olakšali teret koji je nosila druga osoba. Mnogo je takvih priča proisteklo iz holokausta. Sav život rabina Arije Levina (1885.-1965.), cadika Jeruzalema, vrtio se oko ove prakse nošenja tereta s drugime. Čitava svrha njegova života bila je služiti drugima, i on je godine svog života posvetio tome da bude kapelan židovskim zarobljenicima britanske administracije Palestine u okviru mandata Lige nacija. Na njegov osamdeseti rođendan, oni kojima je pomagao u zatvoru i njihove obitelji našli su se na ponovnom okupljanju. Kad je Rav Aryeh ustao da se obrati mnoštvu, rekao je: "Važnost ove okupljanja je to što je ponovo spojio prijatelje. Nadalje, ovaj se sjajan sastanak održava s druge strane zatvorskih rešetki... A posebno me raduje što vidim obitelji zatvorenika, naročito malu djecu,

Srce smješteno u umu jer oduvijek sam volio malu djecu." Zatim je dodao: "Ne znam hoću li imati privilegiju da opet budem ovako s vama. Sve što od vas tražim je ovo: Recite svojoj djeci da je u Jeruzalemu postojao jedan stari Židov koji nas je toliko volio!" Na to je briznuo u plač. Kad je rabin Yerucham Levovitz priređivao spise Altera iz Kelma za objavljivanje, dijelove koji su se odnosili na nošenje tereta s drugim stavio je na početak, jer je smatrao da su oni temelj i polazna točka sve musarske prakse. Priča o Alterovom sinu, Nachumu Zeevu, čitavu ovu praksu prikazuje jednom jednostavnom anegdotom. On je jednom posjetio nekog studentu u bolnici. Taj se student požalio zbog toga što čovjek koji je s njim u sobi, a koji je Židov, jede bolničku hranu. Rav Nachum Zeev savjetovao je učenika: "Ti trebaš osjetiti bol svog bližnjeg kojem je amputiran ud, a manje se brinuti zbog njegove ne-košer prehrane." Ova praksa ima tako fundamentalnu vrijednost zato jer kad je prihvatite, otkriva vam se cijeli vaš vlastiti plan i program duhovnog obrazovanja. U Pirkei Avot 1,4, Hilel pita: "Ako nisam za sebe, tko će biti za mene? Ali kada sam samo za sebe, što sam?"

PRAKSA Slušaj! Čiji plač čuješ? Slušaj! Možeš ga čuti. Razumiješ što želim reći. Hoćeš li pokušati pomoći toj osobi da nosi svoj teret? Hoćeš li pomoći podići jaram koji on ili ona nosi? Rabi Reuven Leuchter student je Rava Wolbea koji zagovara primjenu vizualizacije, onako kako je bio

podučavao Alter iz Kelma. Vizualizacija pomaže u nama animirati tuđu bol (ili radost), mnogo snažnije nego što to može učiniti bilo koji novinski izvještaj. Što si više detalja dočaramo u mašti, to ćemo bliskije doživjeti tuđu bol ili radost. Sjetite se nekoga tko vam je blizak, a koji je danas u nekoj vrsti boli. To može biti fizička ili emocionalna bol. To može biti tuga zbog gubitka ili tjeskoba zbog neizvjesnosti. Bo-

lest, neuspjeh, napuštenost, usamljenost . . . postoje nebrojeni izvori patnje. Jednom kada ste ustanovili koja je to osoba, zatvorite oči i predočite si njen unutarnji doživljaj. Ovisno o tome što je izvor njene patnje, oživite to iskustvo u sebi, u svojoj vlastitoj mašti. Uzmite si vremena i uložite truda da vizualizirate pojedinosti te situacije, jer jačina i stvarnost osjećaja druge osobe često počiva na sitnicama. Učinite svoje unutarnji doživljaj živopisnim i intenzivnim koliko god vam to dozvoljava vaš um, i dok na taj način vježbate svoju maštu, dopustite da bol te druge osobe postane vaša bol. Pomognite toj osobi. Brižan postupak je plod i ispunjenje ove prakse. ■

Godina 13 23Broj 43 Strana

Strana 23

Kim Cuculić:

Teorije zavjere o koroni potiču rast antisemitizma

Novi list, 26.7.2020. Stručnjaci opisuju »savršenu oluju« za antisemitske napade koji kombiniraju sve veći utjecaj krajnje desničarskih skupina i vlada, uspon teorija zavjere o navodnoj globalnoj cionističkoj zavjeri te opći porast nasilja javnog diskursa Pandemija korona virusa izbacila je na površinu mnoge probleme i anomalije društva, proizvela je razne teorije zavjere, a prouzročila je i porast antisemitizma što je posljednjih godina već prisutna tendencija. Prošloga tjedna Središnje vijeće njemačkih Židova zatražilo je oštriju reakciju na porast antisemitizma u sklopu širenja teorija zavjere tijekom krize koju je prouzročio COVID-19. Predsjednik Središnjeg vijeća Židova Josef Schuster izjavio je za Njemačku novinsku agenciju da se ove teorije zavjere ne smiju shvaćati olako. »Mislim da bi istražni organi trebali biti aktivniji na ovom području i preciznije razlučivati od toga što je širenje rasne i etničke mržnje, a što izražavanje mišljenja«, kazao je Schuster. Objasnio je kako aktualna pandemija pruža idealnu podlogu za širenje teorija zavjere, posebice na štetu manjina. »Uvijek kad dođe do nekih značajnih promjena za koje nema jednostavnih objašnjenja, često se traže krivci i to su često manjine poput Židova. Sličnu situaciju imali smo u srednjem vijeku nakon izbijanja kuge, kad su Židovi bili žrtveni jarci koje se optuživalo za trovanje bunara. Nakon toga je uslijedio linč i spaljivanje sinagoga«, povukao je povijesnu paralelu Schuster. Žuta zvijezda Na prosvjedima protiv korona mjera posljednjih tjedana i mjeseci se često koriste simboli koji podsjećaju na progon Ži-

dova u Trećem Reichu. Mnogi sudionici prosvjeda nose žutu Davidovu zvijezdu na kojoj umjesto riječi »Židov« stoji »Necijepljen«. Primijećeni su i transparenti s natpisima »Maska oslobađa«, što je aluzija na natpis iznad ulaza u koncentracijski logor Auschwitz. Schuster je kao najveću prijetnju židovskom životu u Njemačkoj naveo radikalnu desnicu. »Već godinama znamo da oko 20 posto stanovnika gaji antisemitske predrasude.

Dugo vremena se ovi ljudi nisu usudili javno reći što misle. No to se u međuvremenu promijenilo. Antisemitizam je postao otvoren«, smatra Schuster. Prema podacima objavljenima prošle godine, ankete diljem Europske unije ukazuju na porast antisemitizma u mnogim državama, te slabo opće znanje građana o holokaustu. Francuska je prijavila povećanje od 74 posto kaznenih djela protiv Židova, a Njemačka je izjavila da je broj nasilnih antisemitskih napada porastao za više od 60 posto. Brojke potvrđuju rezultate triju recentnijih istraživanja širom Europe koja pokazuju da se židovski narod osjeća kao rizična skupina i doživljava izrazito više agresije, uslijed općeg povećanja rasističkog govora mržnje i nasilja u znatno grubljem političkom okruženju. »Francusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su zabilježeni incidenti antisemitizma porasli s 311 u 2017. godini na 541 u 2018. Njemačka vlada izjavila je da su prijestupi motivirani mržnjom prema Židovima dosegli najvišu razinu u posljednjih desetak godina penjući se na 1.646 slučaja u 2018. Zabilježen je i porast fizičkih napada, s 37 na 62, od čega je 43 napadnutih ljudi zatražilo medicinsku pomoć«, pisao je The Guardian. Uobičajena pojava

U najvećem dosadašnjem istraživanju o antisemitizmu među Židovima, Agencija EU-a za temeljna prava izjavila je da su antisemitski govor mržnje, uznemiravanje i porast straha od toga da se osoba prepozna kao Židov, postali uobičajeni. U izvješću je utvrđeno da 90 posto ispitanika smatra da u njihovoj zemlji raste antisemitizam, a 30 posto ih je uznemiravano. Više od trećine izbjegavalo je odlazak na židovske događaje ili mjesta zbog straha od sigurnosti, dok je isti udio razmatrao emigraciju. Gotovo 80 posto ispitanih nije prijavljivalo manje incidente jer su mislili da se ništa neće promijeniti. Još jedno veliko istraživanje javnog mnijenja za CNN pokazalo je da više od petine od ukupno 7.000 ispitanih u sedam zemalja vjeruje da židovski narod ima previše utjecaja u financijama i politici. Njih 34 posto ispitanih izjavilo je da malo ili nimalo zna o holokaustu. Čak 32 posto ukupnog broja ispitanih i dalje misli da su holokaust iskorištavali Židovi da bi »unaprijedili svoj položaj«. Stručnjaci opisuju »savršenu oluju« za antisemitske napade koji kombiniraju sve veći utjecaj krajnje desničarskih skupina i vlada, uspon teorija zavjere o navodnoj globalnoj cionističkoj zavjeri te opći porast nasilja javnog diskursa. U istraživanju CNN-a, 42 posto ispitanih Mađara reklo je da smatraju da su Židovi previše utjecali na svijet financija i međunarodnih poslova. Dok je u prosjeku jedan od deset Europljana kazao da je osobno imao »nepovoljan stav« prema Židovima, taj se broj povećao na gotovo 15 posto u Poljskoj i 19 posto u Mađarskoj. Nevjerojatna činjenica Kako je za Glas Slavonije pisao Draško Celing, nevjerojatna je činjenica da je odvratna ideja antisemitizma, unatoč stra-

šnom povijesnom iskustvu holokausta te pokušajima zapadnog svijeta da se s tim zlom suoči, uspjela preživjeti. »Što je najgore, ova ideologija mržnje prema Židovima pokazala je svoju dijaboličnu vitalnost i u 21. stoljeću za koje smo naivno pomislili da će biti naprednije i čovječnije od prethodnog. Mnogi analitičari za dramatičan porast i širenje antisemitizma okrivljuju nove komunikacijske mogućnosti koje pružaju internet i društvene mreže. Perverzni mračnjaci koji svoje mentalne i emotivne deficite liječe mržnjom, bez obzira je li riječ o osvjedočenim fašistima, ultranacionalističkim desničarima, antiglobalističkim ljevičarima ili teoretičarima urote, u antisemitizmu su pronašli idealan medij. Kada njima pridodamo bliskoistočne i sjevernoafričke doseljenike opterećene antisemitskim stereotipima, koji su u lijepom broju napučili bogatije države Europske unije, dobivamo eksplozivni koktel. Narastajućem antisemitskom ozračju pridonose i javni izgredi poput objavljivanja karikature u The New York Timesu. Na spornom crtežu izraelski premijer Benjamin Netanyahu prikazan je kao jazavac s Davidovom zvijezdom oko vrata kojeg na uzici vodi američki predsjednik Donald Trump s tradicionalnom židovskom kapicom jarmulkom na glavi. Kad je riječ o poigravanju s mirom na Bliskom istoku uloga dvojice političara sve je samo ne časna, pa ipak korištenje vizualnih stereotipa iz vremena Trećeg Reicha krajnje je neukusno. Spomenuta karikatura Antonija Moreire Antunesa na užas kanadske židovske zajednice osvojila je prvo mjesto na Međunarodnom salonu karikatura u Montrealu! Antisemitski izgredi događaju se tamo gdje ih najmanje očekujemo«, zaključuje Celing.■

Nizozemske žrtve holokausta zahtijevaju obeštećenje za Glas Istre, 29.7.2020.

nice dobile ekvivalent od nekoliko milijuna eura za njihov transport, koji su žrtve većinom morale same platiti.

Nizozemske žrtve holokausta zahtijevaju obeštećenje za transport u nacističke koncentracijske logore, koji su najčešće morale same platiti u to vrijeme, objavili su lokalni mediji u srijedu. U pismu njemačkoj kancelarki Angeli Merkel žrtve pozivaju Njemačku da preuzme odgovornost i financijski ih obešteti za njihove deportacije, prenosi nizozemski program Nieuwsuur.

Page 24 Strana 24

Židovi nikada nisu obeštećeni za tu nepravdu, rekao je Salo Muller iz Amsterdama, koji predstavlja skupinu tih žrtava. Između 1941. i 1944. iz Nizozemske je u njemačke logore deportirano 107.000 židova. Preživjelo je njih oko 5000. U to doba, njemačke su željez-

"Bili su transportirani u stočnim vagonima, mnogi ljudi su se ugušili, bilo je užasno", rekao je Muller. Nizozemska željeznica pristala je prije godinu dana platiti 50 milijuna eura za oko 7000 žr-

Divrej Tora

tava. Nakon nizozemske, sada je red na njemačku željeznicu, rekao je amsterdamski odvjetnik Axel Hagedorn. Međutim bit će teško izravno sudski goniti njemačku željeznicu zbog kompleksne pravne situacije. "To ne oslobađa saveznu državu od njezine moralne dužnosti prema žrtvama", rekao je te dodao da nizozemski židovi ■ od nisu nikada imali koristi njemačkih zakona o naknadi.■

Godina 13

Broj 43