2-08 - Divrej Tora - Tecave 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 20

Zagreb, šabat 6. ožujka 2020. - 11. adara 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Tecave Jeruzalem 17:06

18:18

Zagreb

17:32

18:33

Rijeka

17:38

18:40

Split

17:31

18:33

Dubrovnik 17:25

18:27

Vinkovci 17:21

18:22

Sarajevo 17:23

18:25

Doboj

17:24

18:26

B. Luka

17:27

18:29

Beograd 17:14

18:17

Novi Sad 17:16

18:20

Subotica 17:16

18:20

Zrenjanin 17:14

18:17

Niš

17:09

18:11

Beč

17:28

18:30

Frankfurt 17:58

19:00

Edison, NJ 17:36

18:48

divrejtora@gmail.com

Paraša Tecave

(Šemot 27,20 - 30,10)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 10.3.2020.

Alot Hašahar

4:50

Najranije Talit

5:24

Nec Hahama

6:18

Najkasnije Š’ma

9:12

Zman Tefila

10:10

Hacot

12:07

Minha Ketana

15:30

Plag Haminha

16:43

Šekia

17:55

Cet Ha-kohavim

18:37



Broj 20

B-g govori Mošeu da preuzme od djece Izraelove čista maslinova ulja za održavanje "vječnog plamena" na menori kojeg će Aharon paliti svakog dana "od večeri do jutra." Slijedi opis odjeće koju će kohanim (svećenici) odijevati za vrijeme službe u svetištu. Svi svećenici imaju na sebi: 1) ketonet – dugačku lanenu tuniku; 2) mihnasajim – kratke lanene hlače; 3) micnefet ili migba'at – laneni turban; 4) avnet – dugački remen omotan oko struka. Osim navedenog, Kohen gadol (Veliki svećenik) na sebi nosi: . 5) efod – pregaču načinjenu od plave, gri-

mizne i crvene vune, lana i zlatnih niti; 6) hošen – naprsnik s dvanaest dragulja na kojima su upisana imena dvanaest izraelskih plemena; . 7) me'il – plašt od plave vune sa zlatnim zvoncima i po rubovima ukrašen šipcima; . 8) cic – zlatnu pločicu koju vezuje na čelo i na kojoj piše "Svêt B-gu". Tecave sadrži i detaljna B-žja uputstva u vezi sa sedmodnevnom inicijacijom Aharona i njegovih sinova – Nadava, Avihua, Eleazara i Itamara – u svećeničku službu, kao i upute za izradu zlatnog žrtvenika na kojem će se paliti ketoret (mirisna žrtva). ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim –

B-gu, nadvisit ćemo druge narode

27,20-28,12

(ili one koji se pretvaraju da su na-

Mošeu (čije ime primjetno izostaje iz ove sedre) je B-g naložio da narodu

rodi) koji gledaju kako bi nam naškodili.

zapovijedi da uzme čistog maslino-

Mošeu je potom rečeno da Aharona

vog ulja za paljenje svjetiljki na Me-

i njegove sinove dovede "naprijed i

nori. Menora, koja se nalazi u glav-

u središte" da služe B-gu kao koha-

nom dijelu Miškana, s ove strane

nim. Posebno ruho ima se načiniti u

Paroheta, održavat će se i paliti sva-

slavu i čast Kohen gadola.

kodnevno. Svjetla će gorjeti od večeri do jutra, i to je vječni zakon za sve generacije. Narod Izraela uspoređen je s maslinom – baš kao što maslina pokazuje svu svoju veličajnost (svoje ulje) tek nakon što je zdrobljena i tiještena, tako i Izrael pokazuje svoje posebne kvalitete kada ga stisnu kušnje i nevolje Židovske povijesti. Izrael je

a ne za slavu i čast. A možda je cic

B-gu u čast i da Kohen gadola zadrži poniznim, pa ni on nije na popisu

[Neki kažu da se slava i čast odnose

odjeće koja služi za čast Kohen

na B-ga i Narod, ne (samo) na Kohen

gadola.]

gadola.]

Majstori su trebali upotrijebiti zlato,

Nadareni majstori trebaju ga izradi-

■ obojenu vunu i lan (za izradu te

ti. Ruho se sastoji od: hošena (naprs-

odjeće).

nika), efoda (ukrasne pregače ili oplećka), me’ila (haljetka ili plašta), kutoneta (lanene tunike), micnefeta (turbana), i avneta (pojasa ili lente).

Odjeća je pomagala da se Kohen gadola narodu predstavi s uzvišenim i primjerenim dostojanstvom. To će pomoći narodu da razumije i odnosi

uspoređen i s uljem masline – jed-

[Zapazite: cic (čeona pločica) i mih-

se prema Kohen Gadolu kao sred-

nako kao što se ulje ne miješa s dru-

nasajim (kratke hlačice koje su se

stvu B-žanske Prisutnosti među

gim tekućinama, već pluta povrh

nosile ispod kutoneta) nalaze se na

njima.

njih, tako se i narod Izraela ne mije-

popisu odjeće, ali se ne spominju na

ša (ne bi se trebao) s drugim narodi-

ovom mjestu u Tori. To se da objas-

ma svijeta. I ako ostanemo vjerni

niti. Hlačice služe u svrhu čednosti,

S druge strane možemo reći da su predmet slave bili osobno B-g i narod. Kada je Kohen gadol nosio svoju posebnu odjeću, i narod ga ugledao u svom njegovom sjaju, time se umnažala čast B-žja. Ta posebna odjeća također podiže našu svijest o svetosti Beit HaMikdaša, što nas potiče na pokajanje. "Odjeća čini čovjeka." U kontekstu Beit HaMikdaša, kohen općenito, a posebice Kohen gadol, sam biva ispunjen strahopoštovanjem i ozbiljnije uzima svoje odgovornosti. Uz to, svaki pojedini komad odjeće podsjeća Kohena (gadola), a i nas, na različite aspekte Židovskog zakona i života. Na taj način Kohenove misli i namjere postaju sve čišće.

Strana 2

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Čak i bez Beit HaMikdaša, pouke

imena". U V’zot habraha, kada Moše

brojnih micvot vezanih uz Mikdaš na

blagosilje plemena, Tora za Binja-

nas vrše utjecaj. Posebno lijepo se

mina kaže "on će boraviti između

trebamo odijevati na šabat i jom tov.

ramena", "u’vein k’tefav šahen".

Naša odjeća i preko tjedna treba odražavati dostojanstvo življenja po Tori. Čednost i urednost, te pozitivna poruka koju tako šaljemo drugima, dio su našeg svakodnevnog ophođenja. Efod treba biti istkan od prediva izrađenog od zlatnih vlakana, tri boje obojene vune (plave, ljubičaste, grimizne – boje i njihove nijanse predmet su višestoljetne debate), te lana, kompleksnim načinom izrade. Efod ima dvije naramenice. Pojas efoda izrađen je na isti način kao i sam efod, i njegov je sastavni dio (ne zasebni dio koji je na njega pričvršćen).

28,13-30 Za efod treba načiniti zlatne kopče i lance. Hošen je napravljen istovjet-

izrade kao i efod. Pravokutnog je oblika (oblika dvostrukog kvadrata) koji kada se preklopi (a to je način na koji ga se nosi) čini kvadrat veliame) po stranici kvadrata. Zlatne kopče utkane su u hošen kako bi držale dvanaest dragulja u četiri reda, po tri kamena u svakom. Načinjene su trake i učvršćenja kako bi hošen dobro pričvrstili za efod. Njih se ne smije odvajati jednog od drukojem se nalaze B-žanska Imena)

će izričito moraju biti "iz jednog

umetnut je u preklop hošena, te je

komada", a ne sastavljeni. Ne od-

hošenu davao čudesne moći.

meta na koje se ovo pravilo ima primijeniti.

zabranjeno zaklati životinju na šabat, naložio je da se na šabat prinose dnevne korbanot i Musaf. On je Šef.

B-g vladar nad svime.

upletena su sa zlatnom niti kako bi

Postoje različita mišljenja o imeni-

gih mišljenja) i zlatom, vunom obo-

gadolu kao stalni podsjetnik.

jenom u šani (crveno, grimizno) i

Godina 13 3 Broj 20 Strana

ruho. Onaj koji je zapovijedio da je

vo, mišljenja variraju o nijansi boje)

gulji s imenima služili su Kohen

imena…" umjesto "šest njihovih

vjedio je Kohen gadolu da nosi to

situacijama naglašava ideju da je

bičasto, plavo-ljubičasto, ima i dru-

izražava – "Od šest od njihovih

zabranio da se nosi šaatnez zapo-

kalema vune obojene u t’heilet (pla-

ugravirana imena plemena. Ti dra-

ideju podupire način na koji Tora to

tome nema protuslovlja. Onaj koji je

te zapovijediti istu stvar u posebnim

i s vunom obojenom u argaman (lju-

nome, te Jamin na drugome. Ovu

bila je micva da nosi tu odjeću. U

proizvodilo se na sljedeći način: Šest

vljena su na ramena, i na njih su bila

kamena na ramenima, Bin na jed-

da bude zabranjena, za Kohen gadola

Zabraniti nešto u općenitom smislu,

proizveli konac. Isto je bilo učinjeno

minovo ime bilo ugravirano na oba

druga) bila šaatnez. Pa ipak, umjesto

Pojašnjenje Predivo za efod i hošen

Dva dragulja oniksa (šoham) posta-

Talmud Jerušalmi kaže da je Binja-

haljetak

čine 1 zereta (pedlja, što je polovica

jelovi Miškana, te neki komadi odje-

ment istaknut u Tori kod onih pred-

efod

nim kompleksnim stilom i načinom

goga. Urim V’Tumim (pergament na

niti na svu odjeću, no ovaj je mo-

hošen (naprsnik)

Levi – druga alija – 18 p’sukim –

Zanimljivo je spomenuti da neki di-

nosi se to na sve dijelove Miškana,

tunika

zlatom, šeš (bijelim lanom) i zlatom. Svaki je konac bio načinjen od 7 niti – 6+1 zlatna. Potom su četiri konca bila upletena zajedno da oblikuju predivo od kojeg su bili istkani efod i hošen. Primijetite da je ta odjeća (a i neka

ma

plemena

(zapravo,

sinova

Jaakovljevih, a ne plemena, budući

da se pojavljuju Levi i Josef, umjesto Efrajima i Menašea) koja su bila urezana u hošen. Raši slaže imena po redoslijedu rođenja, tako su Reuven, Šimon, Levi, i Jehuda na istim kamenovima, kao i Josef i Binjamin. Raši stavlja Dana, Naftalija, Gada, i Ašera ispred Jisahara i Zevuluna. Rambam se drži istog rasporeda Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

kao Hizkuni, no on stavlja imena

duge rukave koji su dosizali gotovo

Avrahama, Jichaka, i Jaakova na

do poda, tako da je kohen uvijek

Reuvenov kamen, a riječi Šivtei Kah

primjećivao svoju odjeću za vrijeme

na Binjaminov kamen.

vršenja Avoda. To je "garantiralo" da će kohen imati primjerenu kavana

Primijetite da se uz imena plemena nalaze dodatna slova koja tvore imena Avrahama, Jichaka, Jaakova, i Šivtei Ješurun (drugo ime za Bnei Jisrael). Ta dodatna slova su prido-

dana na svaki kamen tako da će na

tijekom svoje svete službe. i pamuka. Postoji rasprava o tome da li je samo pojas Kohen Gadola bio ša’atnez ili su takvi bili i pojasevi kohanim.

Aharonovi sinovi (i svi aktivni kohanim), imali su četiri odjevna predmeta – tuniku, turban, pojas i hlače.

Redovno kohenovo ruho također je

kraju svaki od njih na sebi imati šest

Avnet je bio dug 32 amot, što je ot-

bilo u čast i slavu. Aharon i njegovi

ugraviranih slova (prema Hizku-

prilike 16 metara pojasa. Trebalo je

sinovi bili su odjenuti u svoju odje-

niju).

puno vremena da ge se opaše i on je

ću i pomazani da služe kao kohanim.

činio veliku izbočinu koju je Kohen

Lanene hlače kohanim, od struka do

uvijek osjećao kada bi ruke spustio

koljena, bile su tu zbog čednosti.

sa strane. Isto tako, Kohenov je tur-

Rambam kaže da su se na struku

ban bio namotan od 16 amot lanene

nalazile omče za pojas od užeta.

vrpce i vjerojatno je "teško sjedio"

Raši kaže da je mihnasajim bio nalik

na kohenovoj glavi. Izvori kažu da je

boksačkim hlačicama po tome što

kohen vidio svoj turban kadgod bi

nije prianjao uz tijelo.

Tako su zastupljena sva slova alefbeta, kako bi Kohen gadol mogao primati božanska priopćenja putem Urima V’Tumima, te slova na kamenovima hošena koja su svjetlila, a potom ih je Kohen gadol tumačio. Šliši – treća alija – 14 p’sukim –

28,31-43

■

podigao oči. Kutonet je također imao

Me’il je bio načinjen od t’heilet vune (jedna

nijansa

modre).

Njegov

okovratnik je bio posebno ojačan kako bi onemogućio da se podere, što je bilo zabranjeno. Ova se zabrana odnosi na svu Kohenovu odjeću, no zapovijeđena je u sklopu me’ila. Rub me’ila bio je ukrašena zlatnim zvoncima i višebojnim mogranjima od vune i lana. Cic je trebalo načiniti od čistoga zlata s riječima kodeš laŠem, Svet B-gu, iskovanima tako da slova budu ispupčena na cicu. Cic je bio pričvršćen na glavu Kohen gadola trakama od t’heilet vune. Kutonet – tunika i micnefet (ili migba’at) – turban – bili su napravljeni od čistog lana. Avnet, pojas, bio je ispleten od vune

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim –

tika riječi u pasuku – b’toham. U

29,1-18

ovom pasuku ovo se iznosi (gotovo) na kraju uputa o izgradnji Miškana i

U ovom je dijelu opisana svečanost

svega što je u njemu, i vezano uz

posvećenja za Aharona i njegove

njega.

sinove. Među žrtvenim prinosima bili su bik (prva ikada prinesena

Rabi Yaakov Auerbach z”l ističe da

žrtva u Mikdašu simbol je oca Zlat-

je g’matrija tog čitavog pasuka 2449, što je broj godine po Stvaranju u

nog teleta i služio je kao pomirenje

kojoj je Miškan po prvi puta bio

za taj grijeh) i dva ovna, različite

posvećen.

brašna i ulja. Budući kohanim uronili

Šiši – šesta alija – 9 p’sukim – 29,38-46

su u mikve, te bili odjenuti u svoje

Svakodnevne procedure na žrtve-

Š’vi’i – sedma alija – 10 p’sukim – 30,1-10

naročite haljine. Bili su pomazani

niku uključuju žrtvovanje dvaju ja-

Kadioni žrtvenik treba načiniti od

posebnim uljem.

ganjaca kao žrtve paljenice, jednog

bagremova drveta, širine 1 ama,

ujutro, a drugoga kasno poslijepo-

duljine 1 ama i visine 2 amot. Treba

dne. Te dnevne žrtve pratila je

ga obložiti zlatom i okititi ga ukra-

"minha" od brašna i ulja, te vino za

snim vijencem od zlata. Dva zlatna

ljevanicu.

obruča pričvršćena su na suprotne

Kao odgovor na naše posvećenje

rubove za motke za nošenje, koje su

vrste maces keksa napravljenih od

Hamiši – peta alija – 19 p’sukim – 29,19-37 Predstavljene su složene pojedinosti sedmodnevne svečanosti Miškana. Od kohanim se traži da jedu meso žrtve za grijeh i žrtve za krivicu

(hatat i ašam). Ova zapovijed na snazi je ne samo u vrijeme svečanosti posvećenja, veće je to micva za redovnu hramsku službu. Mnogi postupci u vezi prinosa u prvom tjednu bili su "jednokratni postupci". Drugi su postupci postali standardna metoda rada u Mikdašu.

kohanim, HaŠem će osobno posvetiti Miškan, žrtvenik, i kohanim. "I Ja ću

boraviti među narodom Izraela i biti njihov B-g" (29,45). Ovaj pasuk prati pasuk kojim je započeo čitav odlomak o Mikdašu. U tom nas prvom pasuku, na ideju o B-gu koji, nazovimo to tako, živi među nama, a ne tek u Svetinji koju smo načinili za Njega, upućuje grama-

i same napravljene od drveta presvučenog zlatom. Ovaj žrtvenik bio

je smješten ispred paroheta te je bio korišten prvenstveno za svakodnevno prinošenje tamjana (te za dio službe za Jom kipur), ujutro kada se vršilo čišćenje Menore. Tamjan se prinosio i predvečer. Zlatni se žrtvenik nije smio koristiti niti u jednu drugu svrhu. Postoji rasprava o tome da li je zlatni mizbe’ah unutra imao šupljinu ili je bio ispunjen. Svi se slažu da je bakreni mizbe’ah iznutra bio šu-

palj. Svaki puta kada bi se narod utaborio njega bi se punilo zemljom. Sa zlatnim žrtvenikom nije bilo tako. Neki kažu da je on bio pun blok bagremova drveta obložen zlatom. To mu je davalo stabilnost i čvrstoću koju inače ne bi imao. Drugi ustraju na tome da opis gornje površine mizbei’aha kao gaga, krova, podrazumijeva da je iznutra imao šupljinu. ■ Godina 13 5 Broj 20 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 98. Neka bude svjetlost: Obveza svakodnevnog paljenja Menore Aron i njegovi potomci će je pripremiti od večeri do jutra ... (Izl 27,21) "Što?" Čujem vas kako kažete: "Zar se menora ne pali samo na Hanuku?" Ne, naša Hanuka "menora" (odnosno "hanukija") pali se u spomen na čudo vezano uz Menoru, metar i pol visoki svijećnjak koji je stajao u Šatoru i kasnije u Hramu. Menori su pristupali koheni putem nekoliko stepenica koje su stajale ispred nje. (Kohen gadolu nije bio dopušteno da podigne ruke iznad cica, metalne pločice koju je nosio na čelu, i na kojoj se nalazilo B-žje ime. Zbog toga je morao stajati iznad Menore kako bi je pripremio.) Razlog za ovu micvu je da se slava Hrama uveća svjetlošću, čime se izaziva veće poštovanje ljudi koji tamo dolaze. Poput prinošenja žrtava, paljenje Menore bilo je svakodnevna aktivnost koja bi inače bila zabranjena na šabes. Dio službe Menore činilo je čišćenje čašica u koje se stavljalo ulje, te uklanjanje pepela. Na Menori je bilo sedam krakova; šest vanjskih žižaka bilo je okrenuto središtu. Šest vanjskih žižaka mogli su se paliti jedan s drugoga; ako bi se središnji plamen ugasio, ponovo ga se palilo vatrom sa žrtvenika. Rambam održavanje Menore smatra dijelom micve, iako neki drugi autoriteti smatraju održavanje i paljenje Menore dvjema odvojenim micvama (možda na temelju Br. 8,2). Obveza paljenja i održavanja Menore odnosi se na mu-

ške kohanim u vrijeme postojanja službe u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos, prvenstveno na stranicama 88a-89a, a kodificirana je u Mišne Tora u trećem poglavlju Hilhos Tamidin. Ona je 25. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. 99. Pravila odijevanja: Obveza za kohanim da nose posebnu odjeću Načinit ćeš odjeću za svog brata Arona, za slavu i sjaj (Izl 28,2) 100. Drž’ se čvrsto: Zabrana da se naprsna ploča ukloni iz efoda Pričvrstite naprsnu ploču ... da se ne odvoji od efoda. (Izl 28,28) 101. Rrrrip!: Zabrana trganja odjeće Kohen gadola Otvor oko vrata mora biti ojačan ... ne smije se potrgati (Izlazak 28,32) 102. Kad ćemo jesti?: Obveza za kohanim da jedu žrtvu za grijehe i prinose zbog krivnje Oni koji vrše pomirenje kroz njih jest će ih (Izl 29,33) 103. Ahhhhhhh ... .: Obaveza da se svakodnevno pali tamjan Na (zlatnom žrtveniku) Aharon će prinositi tamjan miomirisa svako jutro.. (Izl 30,7)

104. Isključivo tamjan: Zabrana spaljivanja bilo čega drugog na zlatnom žrtveniku Ne smijete prinositi na njemu ... (Izl 30,9) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 12. Pozitivna je zapovijed pričvrstiti mezuzu na ulazu svog doma kao što Pismo kaže: I zapisat ćeš ih na dovratke svoje kuće i na kapije svoje (D'varim 6,9). U mezuzi [zavijenom komadu pergamenta, najčešće umetnutom u kutijicu] su zapisana dva odjeljka Svetog Pisma: Čuj (D'varim 6,4-9), I bit će ako budete slušali (D'varim 11,13-21). Osoba ima dužnost voditi računa o mezuzi, tako da se svaki puta kada uđe ili izađe susretne s jedinstvom B-ga blagoslovenog [zapisano u mezuzi], pa se sjeti svoje ljubavi prema Njemu, te se time trgne iz svog sna i od svojih pogrešaka u dosadnim, praznim stvarima svakodnevice; i shvatit će da ništa ne postoji zauvijek osim spoznaje o B-žanskoj stijeni, temelju svijeta [B-ga]. Pa će se smjesta vratiti svoj težnji za dobrim i hodit će jasnim stazama pristojnosti. Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, kako za muškarce tako i za žene. Strana 6

Negativne zapovijedi 33. Negativna je zapovijed ne oteti niti jednu živu osobu između Židova kao što kaže Pismo, Nećeš ukrasti (Š'mot 20,13); a učenjaci,

blagosloveno sjećanje na njih, učili su (Talmud Bavli, Sanhedrin 86a) da je to opomena onome koji bi oteo živo biće u Židova. Ako ga proda [u ropstvo] on isto tako krši negativnu zapovijed, jer je to pokriveno nalogom, oni neće biti prodavani kao robovi (Va-jikra 25,42). Otmičara se ne kažnjava smrću sve dok ne otme Izraelca, odvede ga na svoj posjed i iskoristi ga, i proda ga drugima. Ako tog čovjeka proda ocu ili bratu onoga koji je otet, proći će bez kazne. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Odabir Levita Paraša Tecave započinje s uputom da se Aharon i njegovi sinovi posvete, što upućuje da su oni izabrani da služe kao svećenici prije grijeha sa zlatnim teletom. Međutim, Devarim 10,8 sugerira da su svećenici i Leviti bili izabrani tek nakon tog grijeha.

• Kako pomiriti te stihove? Jesu li Leviti i svećenici bili odabrani u isto ili u svatko u svoje vrijeme? Zašto je uopće pleme Levi bilo izabrano?

• Raši sugerira da su oni zaslužili taj položaj svojom odanošću Hašemu kada je ostatak naroda sagriješio sa zlatnim teletom. Ipak, je li logično da Aharon, kojeg je Moše ukorio zbog uloge koju je imao pri izradi zlatnog teleta, odmah nakon toga primi posebno promaknuće? Kako je Raši mogao odgovoriti na ovaj prigovor? • Nasuprot Rašiju, R"Y Bekhor Shor zaključuje da je izbor bio praktične prirode. Iako su prvobitno za službu bili određeni svi prvorođenci, Hašem je zaključio da je bolje da služba prinošenja žrtava bude nasljedna i ograničena na jednu obiteljsku lozu. Koje su prednosti i nedostaci svakog modela (da službu vrši jedno pleme, odnosno po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

neće umrijeti". Iako je jasno da ovaj redak upozorava na potencijalni smrtni ishod, tko bi to mogao umrijeti i zašto ostaje nejasno.

• Raši tvrdi da upozorenje nije vezano uz zvončiće, nego da se odnosi na potrebu da Veliki svećenik nosi svu potrebnu odjeću za službu u Šatoru sastanka, da ne bi umro. Ralbag, umjesto toga, sugerira da stih upozorava na to da se Hašemu mora služiti čistih misli. Zvončići su služili da podsjete svećenika da ispravno usmjeri svoje misli na štovanje Hašema. • Zbog čega je bilo tako važno da Veliki svećenik nosi uniformu? Kojoj svrsi općenito služe uniforme? Postoji li razlika između vizualnih i slušnih pomagala; koje bi od njih bolje poslužilo kao točka fokusa koja će podsjetiti čovjeka da se mora usredotočiti? Kako nošenje cicita ili pokrivala za glavu može poslužiti sličnoj svrsi kao odjeća Velikog svećenika?

Kamenovi Hošena Dvanaest kamenova hošena imenovano je u Šemot 28,17-20. Međutim, s obzirom da stihovi ne daju druge informacije, intenzivno se raspravlja o identitetu gotovo svakog od kamenova. Pokušavajući odrediti o kojim se točno draguljima radi, učenjaci traže opise u drugim stihovima u kojima se spominje kamenje, istražuju srodne jezike radi jezičnih tragova o identitetu kamenja te se okreću identifikacijama koje su učinili aramejski i grčki prijevod Tore. Međutim, različiti se prijevodi ne slažu u potpunosti, a identitet mnogih aramejskih i grčkih imena je osporavan. Bemidbar Raba daje dodatne tragove, jer navodi boju mnogih kamenova, no budući da je ovo relativno kasni izvor, manje je pouzdan. Konačno, arheološka i geološka istraživanja glede dostupnosti i upotrebe dragulja u Egiptu i na Sinaju tijekom razdoblja egzodusa pomažu suziti mogućnosti. S obzirom na brojne nepoznanice, ne čudi što je za svaki kamen postavljeno više mogućih identifikacija. ■ Prevela Tamar Buchwald

Zvončiči upozorenja i odore Šemot 28,33-34 zapovijeda da se zvončići postave na rese svećenikovih odora, te objašnjava: "njihov će se zvuk čuti kada on ulazi u Svetište pred Hašema i kad izađe, i Godina 13 7 Broj 20 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Zlatna kruna i odjeća Velikog svećenika Možda najzanimljiviji dio odjeće

svećenikove težnje da svoje uzviše-

koji povezuje židovski narod s B-g-

Kohen Gadola (Velikog svećenika)

ne ciljeve ostvari, implementirajući

om, i obratno. Talmud opisuje sve-

bio je cic. To je bila zlatna pločica

ih u život, karakter i djela.

ćenike kao šeluhej dedan – naše pred-

koja se vezivala na čelo, a na sebi je nosila riječi "Svet za B-ga". Koje je bilo značenje te svećeničke krune?

Drugi aspekt slušanja, naša svijest o fizičkom svijetu, predstavljen je drugim uhom. Ta nam povezanost

stavnike, jer oni prinose žrtve Izraela B-gu. Oni su također i šeluhej deRahamana – B-žji poslanici, koji donose B-žje blagoslove i Toru

Rav Kook objašnjava da je cic, na-

omogućava da fizičkom svijetu na-

pravljen od čistoga zlata, odražavao

dodamo novi unutarnji sadržaj dok

uzvišenost

bogatstva.

istovremeno provodimo praktično

Smještaj cica, koji povezuje oba

Njen smještaj na čelu – mjestu koje

znanje koje ne bi moglo biti postig-

uha, ukazivao je na to da Kohen Ga-

predstavlja našu unutarnju volju

nuto u duhovnoj oblasti. Ovdje je

dol ne smije odvajati duhovnu od

(racon) za dobrim i svetim – simboli-

duhovno

u

fizičke strane. Kao onaj koji pove-

zira kohenove težnje ka najvišem do-

materijalni svijet, njegova djela i

zuje čovječanstvo sa B-gom, on je

bru koje je pohranjeno u njegovoj

emocije.

morao biti na duhovnoj frekvenciji, ■

duhovnog

duši.

obogaćeno

uvidom

Cic je obuhvaćao obje vrste sluša-

Izraelu.

no još uvijek u doticaju s materijalnim svijetom.

Talmud nas uči da je cic bio smješ-

nja – prijemčivost za uzvišene ideje

ten na kohenovom čelu "od jednog

odozgo te praktično razumijevanje

Odjeća

uha do drugog" (Šabat 63b). Koje je

fizičkog svijeta odozdo. On je bio

obraćenici

značenje ušiju vezano uz cic?

kanal koji je povezivao dva svijeta

Dvije vrste slušanja Uho je organ koji koristimo da bismo slušali i čuli. Jedan od aspekata slušanja, predstavljen jednim uhom, je usmjerenost prema gore – osjetljivost na unutarnji glas uzvišenih misli. Cic se protezao od uha do uha preko čela, indicirajući da je

ujedinjujući ih u jedan svijet sa svim

svojim različitim dijelovima.

svećenika

i

Talmud (Šabat 31a) nam kazuje

priču o tri nežidova koji su željeli konvertirati. Pri svakom su poku-

Na taj način je Kohen Gadol postao

šaju, bili trenutno odbijeni od strane

cjelovit, svjestan toga da ono fizičko

učenjaka Šamaja, poznatog po svo-

može obogatiti duhovni svijet. On je

joj strogosti, no kasnije su prihva-

mogao služiti kao ujedinjujuća sila

ćeni i konvertirali su uz pomoć

za ljude koji dijele njegove težnje za

skromnog Hilela.

potpunim jedinstvom.

njegova funkcija da te uzvišene mi-

Ta sposobnost povezivanja fizič-

sli provede u kohenovu unutarnju

kog i duhovnog svijeta odgovara

volju. Ukratko, on je simbolizirao

srži misije svećenika. Oni su kanal

Strana 8

Velikog

Obraćenik koji je želio biti Veliki svećenik U jednom slučaju, dok je nežidov

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Zlatna kruna i odjeća Velikog svećenika

prolazio pored sinagoge začuo je

služiti u Hramu! Naravno da onda

cilj – postati Židovom – ukazivala je

čitanje Tore:

obraćenik koji je tek stigao u židov-

na to da duboko u njemu postoji

stvo ne može vršiti tu svetu službu.

iskrena čežnja za istinom. On nije

Prepoznajući svoju pogrešku, on se

tražio samo čast onih koji su bogati i

vratio Hilelu, rekavši, "Neka bi bla-

moćni, već poštovanje iskazano

goslovi sišli na tebe, ponizni Hilelu,

onima koji služe B-gu na najvišoj

što si me doveo u okrilje B-žje pri-

razini. Sjeme iskrene ljubavi prema

sutnosti."

B-gu postojalo je u njemu, no bilo je

"Ovo je odjeća koju trebaš napraviti: draguljima obložen oplećakpregaču…" (Šemot 28,4). Zainteresirao se. "Za koga je potrebna takva odjeća?", upitao je. "To je posebna odjeća za Velikog sve-ćenika." Nežidov je bio ushićen.

"Zbog ovoga bi vrijedilo postati Židov. Ja ću konvertirati i postat ću

Šamajevo

odbijanje

i

Hilelova

perspektiva Fascinantna priča, no potrebno ju je malo proučiti. Zašto je Šamaj

sljedeći Veliki svećenik!" Taj je nežidova učinio pogrešku pristupajući Šamaju. "Želim konvertirati," rekao je Šamaju, "ali samo pod uvjetom da me postaviš za Velikog svećenika." Šamaj je odmah

otjerao potencijalnog obraćenika? Što je Hilel vidio u tom poganinu, a što ga je uvjerilo da mu dopusti konverziju? Šamaj je osjećao da čovjeku nedo-

ga

staje iskrena motivacija za konver-

graditeljskom palicom za mjerenje

ziju. On je čuo o krasnoj odjeći Ve-

visine.

likog svećenika, no, koliko god

odbio

čovjeka,

odgurujući

Tada je on otišao Hilelu s istim zahtjevom. Začudo, Hilel je pristao. Međutim, dao mu je savjet. "Kad bi htio postati kralj, ti bi morao naučiti

obavijeno lažnim ambicijama. Hilel je bio uvjeren da će taj čovjek, kako bude napredovao u učenju Tore, otkriti ljepotu i čast b-žanske službe koju je toliko želio i to u držanju zakona Tore, čak i bez da postane Veliki svećenik. Potrebne su obje osobine Jednom su se trojica obraćenika koji su prvotno bili odbijeni od Šamaja, a kasnije bili prihvaćeni od Hilela, sastali. Svi su se složili:

odjeća bila lijepa, ona predstavlja

"Šamajeva strogost umalo je uči-

samo vanjsku čast. Njegove su

nila da izgubimo naš (duhovni)

težnje bile površne, poput odjeće

svijet; ali Hilelova poniznost dovela

koja se nosi na površini.

nas je u okrilje B-žje prisutnosti."

sve zakone i običaje kraljevskog

Nadalje, to što je slučajno čuo ne-

Rav Kook primijetio je da obra-

dvora. Budući da želiš postati Veliki

što što ga je zainteresiralo, nije u

ćenici nisu govorili o Šamaju i Hi-

svećenik, idi i nauči sve zakone koji

tom poganinu probudilo realistične

lelu, već o "Šamajevoj strogosti" i

se odnose na njega."

ciljeve. Kako bi konverzija na ju-

"Hilelovoj poniznosti". To su dvije

daizam, sa svim zahtjevima Tore,

različite karakterne osobine i svaka

mogla biti utemeljena na tako ludoj,

od njih potrebna je u određenim

nemogućoj želji – da postaneš Veliki

situacijama. Kako bismo sačuvali

svećenik? Temelji takve konverzije

duhovna postignuća, moramo po-

bili bi previše nestabilni. Šamaj je

sjedovati osobinu čvrstoće i strogo-

odgurnuo čovjeka i odbio ga, uka-

sti. S druge strane, kako bismo du-

zujući time na to da on svoje ciljeve

hovno rasli ili približili one koji su

mora temeljiti na čvrstim temelji-

daleko,

ma.

tolerancija.

Tako je novi obraćenik počeo učiti Toru. Jednog dana naišao je na stih, "Svaki čovjek koji nije svećenik, a sudjeluje u svetoj službi, mora um-

rijeti" (Bamidbar 3,10). "Na koga se ovo odnosi?" upitao je. Čak i na kralja Davida, rečeno mu je. Čak ni Davidu, kralju Izraela, nije bilo dozvoljeno služiti u Hramu budući da nije bio potomak svećenika Arona. Obraćenika je to zapanjilo. Čak ni oni koji su rođeni kao Židovi, i koje se naziva B-žjom djecom, ne mogu

Godina 13 9 Broj 20 Strana

Hilel je, međutim, na situaciju gledao drugačije. U njegovim očima, činjenica da je taj čovjek prolazio kraj sinagoge baš u trenutku

treba nam Trojica

poniznost

i

obraćenika

prepoznala su da ih je Hilelova kvaliteta poniznosti pomogla dovesti "u okrilje B-žje prisutnosti." ■ Prevela Anja Grabar

kada se čitao taj stih, te da ga je taj događaj potaknuo na tako uzvišen Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Čini li odjeća Židova? I uloga Urima V’tumima u našem životu Ako je istina da odjeća čini čovje-

Tora napominje da je nužno prvo

dovede do golemog opraštanja gri-

ka, onda je dvostruko istinitije da

pokriti donje dijelove tijela. U pro-

jeha zajednice Izraela. On može ob-

odjeća čini kohena (svećenika), a na-

cesu odijevanja, posljednji komad

noviti čistotu i svetost Hrama i nje-

pose kohen gadola – Velikog svećeni-

odjeće koji kohen gadol stavlja na

govu javnu službu, te službu prino-

ka Izraela. Opis odjeće koje kohanim

sebe je cic – zlatna pločica na kojoj

šenja žrtava. Javno iskazujući oda-

i kohen gadol trebaju nositi za vrije-

se nalazi ugravirano B-žje ime, i

nost i privrženost Izraela službi

me službe u Hramu je konkretan,

koju je kohen gadol vezivao na svoje

G-spodnjoj, cic jasno postavlja prio-

detaljan i inspirativan. Svaki odjev-

čelo. Ono što iz toga učimo jedno-

ritete kako u javnom tako i privat-

ni predmet ima posebnu zadaću,

stavno je i očito, i svakako nije og-

nom području Židovskog života.

pored njegove očigledne zadaće

raničeno samo na kohen gadola ili

Ako ga se nosi na pravi način, i od

odijevanja kohena. Opisana odjeća

Hramsku službu. Pouka je da čo-

strane prave osobe – istinski kohen

trebala je biti ishodište slave i časti,

vjek ne proklamira svoju vlastitu

gadol, koji je Aharonov nasljednik

ne samo za one koji su je nosili, već i

pobožnost, da ne maše B-žjim ime-

ne samo genetski već i moralno i ■

Hrama i službe B-gu Izraelovom.

nom, da se tako izrazim, besramno

duhovno – cic postaje izraz Židov-

Zbog te svrhe veliki su komentatori

na svom čelu, sve dok nije siguran

ske odanosti službi B-gu i čovjeku, i

Tore tražili simbolična, čak i mistič-

da su niži dijelovi njegovog tijela –

težnje za svetošću u ljudskom živo-

na značenja i pouke koje je predsta-

njegovo svakodnevno, svjetovno,

tu. I ponovo, cic kojega nosi osoba

vljala odjeća svećenika. Jer, očito,

ljudsko ponašanje, pokriveni pravil-

koja je neprimjereno odjevena ne

ako shvatimo poruke odijela sveće-

nim moralnim vrijednostima i če-

pomaže

nika to ćemo bolje razumjeti i shva-

dnošću koju nalaže Tora. Mnogo ih

povijest dokazuje ispravnost ovog

titi i čitavu ideju službe B-gu onako

hita staviti cic na svoje čelo, no tek

zaključka.

kako je definira Tora.

malo ih razumije da kako bi imali

Tora ne opisuje samo odjeću svećenika i kohen gadola, već donosi također i kratak pregled odijevanja prilikom postavljanja kohen gadola na njegovu uzvišenu javnu dužnost.

Strana 10

pravo da to učine svi drugi dijelovi odjeće njihovih života trebaju biti pokriveni na pravi način i u valjanom moralnom poretku. Talmud nas uči da cic ima silu da

puno.

Čitava Židovska

Na kraju, ideja o odgovarajućoj odjeći, odjeći koja daje slavu i čast onima koji je nose i društvu koje gleda tu odjeću, od središnje je važnosti za Židovski život i vrednote. Ona odjeća koja je provokativna,

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Čini li odjeća Židova? Uloga Urima V’tumima u životu

koja je vulgarna i uvredljiva za

njima mogle donositi uz B-žansku

pogonio čudo urima v’tumima. Bez

druge, koja je fizički nepristojna i

pomoć i intervenciju. Putem odgo-

njega hošen je bio tek beživotna zbir-

cilj joj je da izazove antisocijalnu

vora slovima koja su svjetlila na

ka dragog kamenja. Ovo značenje je

reakciju, odbačena je od Židovske

kamenovima, sposobnost da se slo-

dio Židovske tradicije.

tradicije. Na Židovskoj ulici nisu

va poredaju ispravnim redom i lo-

potrebne uniforme (mada moram

gično u nužne riječi i poruku ovisilo

priznati da Židovi očigledno vole

je o Izraelskim prorocima koji su

nositi uniforme kako bi identificirali

točno "čitali" urim v’tumim.

sebe i svoju vezanost uz određenu grupaciju), već za naše društvo treba biti pravilo nositi jednostavnu, čistu i dopadljivu odjeću. U tom smislu, možda se svi možemo složiti da odjeća doista čini Židova.

pod neće graditi grada uzalud se

skog naroda u ostvarenju nacional-

muče koji ga grade.”

nih i duhovnih ciljeva Izraela. Jedino tim uzajamnim djelovanjem Nebesa i ljudskih bića mogla je poruka konstruktivno značenje. Nebesa ni-

odijevao bio je draguljima optočen

kada u potpunosti sama ne odre-

naprsnik – hošen – kojega je nosio na

đuju našu budućnost. Mi također

prsima. Taj je naprsnik sadržavao

moramo raditi i truditi se, tumačiti i

dvanaest dragih kamenova različi-

anlizirati, učiti i djelovati kako bi se

tih boja i na svakom od kamenova

naša budućnost ostvarila s uspje-

bilo je ugravirano ime jednog od Iz-

hom. U džepiću hošena bio je umetnut

Uz te dragulje nalazila su se dva

komadić pergamenta na kojem je

velika duguljasta dijamanta koji su

bilo zapisano neizgovorivo ime

bili umetnuti u naramenice pregače

G-spodnje. To je bio motor koji je

nicama su bila ugravirana imena praotaca Izraela i spomen na sva

plemena Izraela. Time su se na tim kamenovima na naprsniku i na naramenicama mogla naći sva dvadeset i dva slova hebrejskog alfabeta.

višu svrhu duha i službe. Kralj Solo-

veza, recimo to tako, B-ga i Židov-

meta koje je Veliki svećenik Izraela

nik. Na tim draguljima na narame-

đeni način nadahnuta i stvorena za

mon mudro je rekao da “ako G-s-

urima v’tumima imati bilo kakvo

– efoda – koju je nosio Veliki sveće-

smisla samo onda kada su na odre-

Bila je to simbolična i simbiotska

Jedan od glavnih odjevnih pred-

raelovih plemena.

Ljepota i skupe vrijednosti imaju

U doba Drugoga Hrama, hošen se nalazio na prsima Velikog svećenika. No urim v’tumim više nisu bili u funkcionalnom stanju. Ljudski element službe i posvećenja već je nedostajao. Nije više bilo proroka među Izraelom i hošen je stoga bio tek ukras, dio uniforme Velikog sveće-

nika, no ne više B-žanski vodič u budućnost i izvorište uputa narodu Izraela. Zbog toga su velikani i rabinske vođe iz razdoblja Drugog Hrama u Zemlji Izraelovoj rano prepoznali da je taj Hram u konačnici osuđen da bude uništen. Neophodnog međusobnog djelovanja Nebesa i zemlje, B-ga i Njegovih stvorenja, više nije bilo. U takvim okolnostima, bez obzira koliko lijepa bila struktura ili koliko privlačni dragulji bili, dašak vječnosti na kojoj se zasnivaju svi Židovski životi nedostajao je. Naša

To je omogućavalo tim kameno-

je zadaća da na neki način obnovi-

vima i na njima ugraviranim slovi-

mo upravo taj isti urim v’tumim u

ma da služe kao urim v’tumim –

svom osobnom i našem nacional-

sredstvo za proricanje kojim su se

nom životu.

odluke o važnim nacionalnim pita-

Godina 13 11Broj 20 Strana

Šabat šalom i sretan vam Purim ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Učini to ispravno otprve! Pri kraju parše Tecave, Tora opisu-

bar 28,1-4) Tora koristi iste upute

Međutim, ima jedna iznimka kod

je koncept Hanukat haBajita – posve-

koje koristi i u ovotjednoj parši, no

tog pravila – kada je prvi puta pri-

ćenja Miškana i raznog posuđa i na-

uz jednu malu razliku. U našoj parši,

nošena svakodnevna žrtva. Prvi

mještaja koji se koristi u Miškanu. U

gdje se govori o prvom prinošenju

korban tamid, kojim se posvećivao

osnovi, princip vezan uz keilim (po-

svakodnevne žrtve, piše "et hakeves

žrtvenik, morao je biti prinesen u

suđe) u Miškanu jest princip u ko-

HAehad" (jednu – određenu - ovcu).

paru. Da su propustili prinijeti ju-

jem upotreba posvećuje stvar –

U parši Pinhas, stih izostavlja odre-

tarnju žrtvu, ne bi mogli prinijeti

avodatam m'hanhasam.

đeni član ha (u hebrejskom poznat

popodnevnu. Zato u našoj parši,

kao "he hajedija" – prefiks kojim se

koja govori o žrtvi posvećenja, stih

želi naglasiti riječ koja dolazi iza

koristi određeni član ha prije riječi

njega). U čemu je razlika?

ovca.

Tora objašnjava ceremoniju posvećenja mizbeaha (žrtvenika) (Šemot 29,38-39) – "A ovo moraš učiniti za žrtvenik: žrtvuj dva janjeta stara

Brisker Rav, zt''l, je rekao da Tora

Shemen HaTov (Rabi Dov Wein-

godinu dana svakog dana." Svakog

time upućuje na nešto. Kroz povi-

berger) objašnjava etičku lekciju ■

dana postojanja Beit haMikdaša –

jest Beit haMikdaša, jutarnja i večer-

koju možemo naučiti iz ovog zako-

uključujući šabat i Jom kipur – pri-

nja žrtva korban tamida bile su pot-

na, a to je da kada god čovjek poči-

nošena je po jedna ovca ujutro i

puno neovisne. Ako, iz nekog raz-

nje činiti nešto, to mora biti učinjeno

popodne.

loga, jedna od njih ne bi bila prine-

ispravno. Počeci su izuzetno važni.

sena, druga je svejedno prinesena.

Kako bismo postavili temelje nečega

To je slično kao sa tefilinom koji di-

što će trajati godinama, to mora biti

jelimo na tefilin šel jad (tefilin za ru-

učinjeno ispravno, a ne polovično.

ku) i tefilin šel roš (tefilin za glavu).

Stoga, čak iako tijekom generacija

Ako iz nekog razloga čovjek ne

dvije žrtve nisu bile ovisne jedna o

može nositi oba tefilina, još uvijek

drugoj (einam m'akvim ze et ze), kada

ima obvezu staviti jedan od njih.

je započinjalo prinošenje korban ta-

Korban tamid (svakodnevna žrtva

koja se dva puta dnevno prinosila u Beit haMikdašu), a koju spominjemo svakoga dana u našim molitvama, spominje se još na jednom mjestu u Tori – u parši Pinhas. Tamo (Bamid-

mida, početak je morao biti ispravan. Postoji hebrejska izreka koja kaže: "svaki je početak težak" (kol hathalot kašot). Onaj početni trud mora biti učinjen u izvrsnosti, jer to postavlja

temelj za dalje. Gaonu iz Vilne pripisuje se mišljenje da, ako je zajednica toliko pedantna u građenju sinagoge da na njenoj gradnji rade samo pojedinci koji su bogobojazni, tada je to garancija da će molitve u toj sinagogi biti iznošene sa potpunom koncentracijom i posvećenjem (kavana). Ako svako djelo, od samog Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) postavljanja

Rabbi Yissocher Frand:

konstrukcije,

Učini to ispravno otprve!

bude

učinjeno 100% ispravno, to će biti posve drugačija sinagoga. Sjećam se kada se gradila dvorana za učenje Tore u Ner Israelu. Roš ješiva – Rav Ruderman, zt''l – rekao je da ne smijemo izgovarati isprazne riječi u tom Bet HaMedrašu – barem prvog tjedna izgradnje. Razlog tome je isti. Onako kako se ponašamo prvi tjedan u Bet HaMedrašu postavlja temelje za generacije i generacije studenata koji će proći

Gemara zapravo kaže da je, tehni-

je početak i židovski narod je zbog

čki gledano, zbog tog Ahanovog

toga trebao biti uništen. Jedina stvar

Počeci su presudni. Kako netko

grijeha, židovski narod trebao biti

koja ih je spasila bio je "početak

započinje odnos s djetetom, kako

uništen! Jedini razlog zbog kojeg

prije početka". Kada je Avraham

netko započinje učenje s djetetom,

narod nije bio uništen je taj što je

Avinu došao u Erec Jisrael stotinama

kako netko započinje brak, što god

Avraham Avinu, prilikom svog

godina ranije, on je započeo dobro –

da se započinje mora biti dobro i

prvog dolaska u Erec Jisrael, sagra-

molio je između Bet Ela i Haja.

mora biti ispravno… jer počeci

dio žrtvenik između Bet Ela i Haja

postavljaju temelje.

te je tamo molio. Ta Abrahamova

kroz ta vrata.

Ima jedna nevjerojatna Gemara u traktatu Sanhedrin (44b):

molitva bila je protuteža kasnijem Ahanovom grijehu.

Mnogi naši počeci događaju se usput. Ne sjećamo se prvog puta kada smo čitali alef-bet, ne sjećamo se prvog stiha koji smo učili iz Hu-

Kada su Židovi po prvi puta došli

Što je bilo toliko strašno u onome

maša, ne sjećamo se prvog odjeljka

u Erec Jisrael, osvojili su grad Jeri-

što je Ahan učinio? U redu, nije tre-

Gemare koji smo učili, ne sjećamo

hon. Jehošua je postavio herem (za-

bao dirati ništa od stvari iz Jerihona,

se naših prvih iskustava u braku.

branu) da se ništa iz tog grada ne

no je li to uistinu toliko strašan gri-

smije upotrijebiti. Plijen je trebao

jeh da bi zbog njega čitav narod tre-

ostati svet za B-ga. Postojao je jedan

bao biti uništen, da nije bilo Abra-

čovjek po imenu Ahan koji je ukrao

hamove molitve?

Za neke od nas, naši prvi počeci su prošli i više ništa ne možemo učiniti u vezi s njima. Međutim, još uvijek postoje neki počeci koji su

nešto iz grada za osobnu upotrebu.

Odgovor je kako je u pitanju bila

nam preostali u životu. Ako možda

Kao rezultat toga, kada su Židovi

prva bitka. To je bio njihov prvi

i nisu naši, onda su to počeci naše

pošli u osvajanje drugog grada, gra-

ulazak u Erec Jisrael. Prva bitka

djece ili naših unuka. Nemojmo

da Haja, njihovi su vojnici pali u

mora biti izborena ispravno. Jeho-

zaboraviti važnost početaka i činje-

bitci. B-g je bio ljut na židovski na-

šua je želio da njihov prvi ulazak u

nicu da ispravnim počecima mo-

rod. Morali su pronaći onog tko je

zemlju bude savršen – grad je tre-

žemo postaviti temelje nadolazećim

za to odgovoran i kazniti ga. Stih

bao biti osvojen, a sve što je u njemu

generacijama. ■

kaže da se, nakon što je Ahan kame-

trebalo je biti sveto.

novan, "B-žji gnjev utišao" (Jehošua 7,26). Godina 13 13Broj 20 Strana

Prevela Anja Grabar

Jedan je čovjek to uništio. Uništio Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svjetlo koje stoji za sebe Odlomak od ovog tjedna gotovo je u potpunosti posvećen odjeći Ve-

gov posao nije završen sve dok onaj

edukacije jer je to toliko lakše za

kojega uči ne stekne samostalnost.

postići.

likog Svećenika u Svetištu. Lijepo, no minimalistički – u Armanijevu

Kada netko nekoga obrazuje,

stilu – bila je glavna značajka ove

njegov posao nije završen

zapovijedi. Odjeća redovnih sveće-

sve dok onaj kojega uči

nika bila je još jednostavnija: tunika,

ne stekne samostalnost.

hlače, kapa i pojas. Ništa drugo. Kohen ispod hlača nosi toliko odjeće koliko i Škot ispod kilta! Paraša također kratko spominje i paljenje Menore i gradnju žrtvenika za tamjan – što je usko vezano uz Svećeničku službu.

Šopanje Judaizmom, koje je bilo obrazovna metoda, barem u vrijeme dok sam ja išao u heder, stvorilo je generaciju nezainteresiranih i razo-

čaranih mladih Židova. To ne bi trebalo predstavljati iznenađenje.

Najveći izazov u Židovskoj edu-

Recite ljudima da se moraju pona-

kaciji je razviti ljude koji misle ne-

šati Židovski zato što im ti, Tora,

ovisno – ljude koji su sposobni kori-

B-g ili netko treći tako nalaže, pa će,

stiti svoj vlastiti um da donesu od-

čim stignu u veliki, otvoreni svijet,

luke na objektivan i promišljen na-

naći razloge da se ne drže Židovstva. Naučite ih da misle za sebe i

Kao i prošlog tjedna, i ovog su na

razumiju zbog čega da budu Židovi

redu dosta zamršeni detalji, nije to

i taj veliki otvoreni svijet će izgubiti

za one malodušne. Ovo nije idealan

na vrijednosti u usporedbi s juda-

tjedan da počnete dolaziti na šiure,

izmom.

ako vas nije bilo neko vrijeme. Mo-

Neovisni mislioci ne samo da su

žda da pričekate sljedeći tjedan?!

čvršći u svojim osobnim uvjerenji-

Aharon je dobio zapovijed da,

ma, oni također vole slušati gledi-

kada pali Menoru (svjećnjak) u

šta drugih ljudi. I oni će preuzeti na

Svetištu, "podigne plamen" svake

sebe odgovornost i biti vođe.

od sedam svjetiljki. Raši, komenti-

Danas je, možda više nego ikada

rajući taj zagonetni izraz, tumači da

prije, ovo izazov obrazovanju s ko-

on znači da svećenik treba svjetiljku

jim se suočavamo. Lako je stvoriti

kojom pali zadržati uz menoru sve

sljedbenike. Izazov je stvoriti vođe.

dok plamen "ne stoji sam za sebe".

Plamen koji će stajati sam za sebe

On mora stvoriti potpuno neovisan

može zapaliti mnogo drugih. Pla-

plamen, nimalo titrav, prije nego li

men koji treperi naprezat će se da

odmakne svjetiljku kojom pali.

sam ostane upaljen.

Menora je dio Svetišta koji pred-

Šabat šalom! ■

stavlja mudrost. Jedna očita, no vrlo

čin. Relativno je lako stvoriti zom-

značajna, pouka može se izvući iz te

bije – ljude koji će vas lijepo slijediti

analogije. Kada netko pali "plamen"

jer ste ih tako programirali. To je is-

mudrosti, tj. obrazuje nekoga, nje-

kušenje koje se pojavljuje prilikom

Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Stvaranje svijet u kojem nema Amaleka (Šabat Zahor) "Izbrisat ćeš spomen na Amaleka pod Nebom; ne zaboravi!" (Paraša Zahor Ponovljeni zakon 25,17-19) Svake godine na Šabat Zahor, šabat koji prethodi blagdanu Purimu, iz Knjige Ponovljenog zakona čitamo o potrebi da se sjećamo zlokobnog napada naroda Amaleka na najranjivije između Židova. Međutim, zanimljivo je da u Tori na još jednom mjestu postoji zapis o toj bitci, i da u njemu nalazimo dodatne elemente o tom događaju. Taj se zapis nalazi u Knjizi Izlaska, koju čitamo na Purim ujutro prije Megile: "A onda je došao Amalek i borio se s Izraelom u Refidimu ... I B-g reče Mojsiju:' ... izbrisat ću ("emhe") spomen na Amaleka pod nebom!'". Važno je napomenuti da se ovaj odlomak pojavljuje u svom povijesnom kontekstu, nakon Izlaska i prije davanja Tore.

U Ponovljenom Zakonu nije tako, tu se spominjanje Amaleka pojavljuje bez upozorenja i izvan povijesnog konteksta. "Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kada ste izlazili iz Egipta; kako vas je dočekao na putu, i udario na vaše koji su bili na kraju kolone: sve koji su bili nemoćni straga, kada ste bili malaksali i izmoždeni; i nije se bojao B-ga. Stoga ćete, kada vam G-spod B-g vaš dade mir od svih vaših okolnih neprijatelja, u zemlji koju vam G-spod, B-g vaš daje u baštinu, da je posjedujete, izbrisati ("timhe") spomen na Amaleka pod Nebom; ne zaboravite!". Iz ovih odlomaka proizlazi niz pitanja. Prvo, prikaz u Ponovljenom zakonu pruža puno više pojedinosti o tom napadu, uvelike obogaćujući naše razumijevanje zapisa iz doba Izlaska. Zašto razdijeliti iznošenje pojedinosti u dva dijela? Drugo, budući da je zapovijed izbrisati sjećanje na Amaleka, što naznačuju njezina dva različita glagoGodina 13 15Broj 20 Strana

la? U Izlasku, B-g obavještava Mojsija, "Ja ću izbrisati ("emhe") sjećanje na Amaleka", dok Mojsije u Ponovljenom zakonu govori narodu: "Vi ćete izbrisati ("timhe") sjećanje na Amaleka". Tko zapravo treba izvršiti taj posao? Konačno, odakle potreba da se posveti poseban Šabat sjećanju na Amalekov pokušaj genocida, kad ćemo svega nekoliko dana kasnije slaviti Purim, koji bilježi uništenje Amalekovog zloglasnog potomka Hamana? Da bismo odgovorili na ta pitanja, okrećemo se Maimonidesovim Zakonima o kraljevima, gdje on kodificira zapovijed u vezi uništavanja sedam starosjedilačkih naroda u zemlji Kanaan. On zaključuje kako ova uredba više nije izvediva, jer se "izgubilo sjećanje na njih i njihov identitet" zbog politike masovnog raseljavanja stanovništva koju je naredio Asirski kralj Sanherib, što je "pomiješalo narode" koje je on pokorio. Međutim, u narednom paragrafu, kada Maimonides kodificira nalog za uništenje Amaleka, on propušta spomenuti da je njegov identitet izgubljen. Na temelju ove ključne razlike, moj cijenjeni mentor, Rabbi Joseph Soloveitchik, z”l, citirao je svog djeda Rava Chaima iz Briska, koji je pravio razliku između fizičke nacije Amaleka i ideologije Amaleka. Nacija Amaleka je nekada živjela u blizini Kanaana (i postala je neraspoznatljiva zbog Sanheribovog raseljavanja stanovništva), dok je cilj ideologije Amaleka bio uništiti Izrael i našu jedinstvenu poruku suosjećajne pravednosti i moralne pravde svijetu. Uistinu, ideologija Amaleka postoji u svakoj generaciji, s mnogo različitih identiteta, od Sparte-Rima, preko Osmanskog carstva, do nacističke Njemačke, ISIS-a pa sve do današnjeg Irana. Svi su oni vjerovali da

moćnom pobjedniku pripada plijen; svi oni drže da sila određuje pravdu! Imajući to u vidu, naša se dva odlomka mogu bolje razumjeti. Stihovi u Izlasku opisuju naciju Amaleka koja napada Židovski narod imajući za cilj ništa manje od potpunog genocida. Čak i kad smo uzeli oružje u ruke u samoobrani, Svemogući obećava da će On dovršiti posao za nas ("izbrisat ću Amaleka"). Ali Amalek nije samo jedan određen narod u jednom određenom trenutku Židovske povijesti. To je ideologija, Amalek-izam, nazovimo je tako: poricanje zadaće Izraelaca obećane prvom Hebreju Abrahamu, da ćemo naposljetku mi podučavati sve narode na Zemlji o B-žjem planu svijeta mira i univerzalne ljubavi. Iz ove perspektive, odlomak iz Ponovljenog zakona koji čitamo na šabat prije Purima bavi se širom problematikom amalekizma, a ne samo drevnim narodom Amaleka. Stoga nije čudo da se ova zapovijed za uništavanje Amaleka ne nalazi unutar povijesnog konteksta Izlaska iz Egipta. Umjesto toga, ona se nalazi u kontekstu zapovijedi, onoga po čemu se mi razlikujemo i putem čega ćemo u konačnici postati svjetlo svim narodima, kada će svi prihvatiti barem moralne zapovijedi naše svete Tore, kada će svi narodi prekovati svoje mačeve u plugove i umjesto rata će postojati ljubav. Stoga nam je upravo na šabat – koji je predokus idiličnog Svijeta-koji -će-doći - prije blagdana u kojem smo pobijedili izvornog Amaleka, zapovjeđeno da "izbrišemo" ne samo Amaleka, već i amalek-izam, kroz konačno pridobijanje svih naroda da, u najmanju ruku, prihvate Židovsku etiku! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 15

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Upali svoj vlastiti plamen Prije nekoliko godina upoznao

mima B-g voli i čeka, on je bio u sta-

ovih sedam područja. Količina ne-

sam jednog čovjeka koji mi je ispri-

nju otvoriti svoje srce i početi graditi

volja gotovo nam jamči da većina

čao najnevjerojatniju, zadivljujuću

svoju vlastitu osobnu vezu s Njim.

od nas neće uvijek biti dorasla sva-

priču. Čini se da, iako je on bio rođen u hasidskoj obitelji, njegova su braća i sestre jedno za drugim, napuštala obiteljsko okrilje. Iz očaja, njegovi su ga roditelji poslali u Jeruzalem da boravi kod njihovog Jerušalmi Breslov rođaka. Nadali su se da će ga jako religiozna okolina zaštiti od vanjskih negativnih utjecaja. Nažalost, plan nije uspio. Avi se ipak uspio susresti s pogrešnom skupinom prijatelja i ubrzo je krenuo putem svoje braće i sestara. Jednog šabata, kada je bio siguran da ga nitko ne gleda, pritisnuo je prekidač za svjetlo. Odjednom je čuo kako se iza njega netko kreće. To je bio njegov Jerušalmi rođak. Iznenađen i preplašen, očekivao je uobičajeni verbalni prijekor koji je dobivao od svojih zabrinutih roditelja. No, umjesto toga rođak mu je rekao nekoliko jednostavnih riječi ohrabrenja koje će promijeniti njegov stav i na kraju tijek njegovog života: "Avi, samo znaj da te B-g i dalje voli." Avi je počeo shvaćati da je duboko

Hebrejska riječ za dušu, nefeš, također znači htjeti, imati potrebu i željeti. Svaka čista židovska duša

kom izazovu, da ćemo ponekad (ili često) biti pobijeđeni. Dakle, što nam je činiti?

žudi za duhovnosti i strastveno

Kralj Salomon uči: "Pravednik će

plamti željom za bliskosti s B-gom.

pasti sedam puta, i ustati!" (Izreke

To je razlog zašto, u Židovstvu, mi

24,16). Čak se i cadik, na njegovoj

uvijek povezujemo svijeću s dušom;

uzvišenoj razini donekle pokoleba,

na primjer, palimo svijeću na jarcajt.

pa kako ne bismo onda mi. Sve je to

Poput plamena i neumrljana židov-

dio življenja čestitim životom. Naša

ska duša se stalno podiže prema

nam paraša zapovijeda da "zapali■

pobožnosti. Međutim, život je vičan

mo ner tamid (vječno svjetlo)" (Izla-

tome da nas gura naokolo i odvaja

zak 27,20). Ner tamid prebiva u sva-

od naše iskre.

kome od nas: to je naša čista duša.

Kabala podučava da postoji sedam temeljnih karakternih osobina:

dobrota iz ljubavi, disciplina, sklad, nadmoć, krasota, osnova i kraljevstvo. Kao ljudska bića mi posjeduje-

Bez obzira što nam život priredio, mi možemo zapaliti ner tamid tako što ćemo se sjetiti što je naša suština, sjetiti se da nas B-g voli i žarko gorjeti za bliskosti s Njim.

mo mogućnost da uzdignemo i usa-

Suština svakog odnosa je žarka

vršimo te osobine ili da postanemo

želja da međusobno dijelimo. Naš

njihov plijen. Zato smo često testira-

glavni izazov je da se pobrinemo da

ni u svakom od ovih sedam podru-

čak i ako zakažemo u jednom ili

čja. Sukladno našem uspjehu, posto-

svih sedam područja, sačuvamo

ji sedam razina Neba ili sedam ra-

svoju želju za pobožnošću. Držati se

zina Pakla. Zbog toga je život toliko

čvrsto, čak i kada se čini da stvari ne

iscrpljujuć i nepredvidiv. Naša ži-

idu kako bismo mi htjeli, dokazuje

votna iskustva su naše mogućnosti

našu predanost B-gu! Kroz našu

da rastemo i jačamo u svakom od

postojanu odlučnost da pokušava-

u sebi doista žudio za smislenim

mo iznova još jednom i još jednom,

odnosom s B-gom. Jednostavno ga

mi ćemo konačno moći dohvatiti ner

je iskustvo njegovog odgoja uvjerilo

tamid i zapaliti svih sedam razbuk-

da B-g na neki način samo čeka da

talih plamenova na menori čak i u

on napravi neku grešku pa da ga u-

najmračnijoj noći. Amen!

dari nekom kaznom. Sada kada mu je duboko religiozan čovjek pokazao da ga unatoč njegovim proble-

Strana 16

agutn Šabos! Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Prijevara

Lavan reče Jakovu: "Kako si to mogao učiniti? Prevario si me, odvodeći moje kćeri, kao da su ratni zarobljenici." (Berešit 31,26) Naši Mudraci iz ovog stiha izvode zaključak da se obmana smatra vrstom krađe. Iako su ljudi skloni misliti da je varanje drugoga tek manji prekršaj, pogotovo u usporedbi sa tako eklatantnim činom kao što je krađa, istina je upravo suprotna. Od sedam vrsta lopova, najgori od njih je onaj koji vara druge. (U Jakovljevom slučaju, budući da ga je Lavan prevario više puta, njegovi su postupci bili opravdani.) Budući da se slučajevi prijevare često događaju u komercijalnom poslovanju, prodavač uvijek treba biti na oprezu zbog mogućih halahičkih problema. Neki od uobičajenih problemi su skrivanje nedostataka kod robe, podizanje cijene proizvoda iznad redovne, kako bi je se snizilo kad dođe na rasprodaju, i prodaja voća slabije kvalitete zajedno s voćem bolje kvalitete. Svako ovakvo postupanje usmjereno je na to da kupca dovede u zabludu tako da pomisli da je dobio

Godina 13 17Broj 20 Strana

povoljniju cijenu nego što stvarno jest, i zato je zabranjeno. Ipak, nije zabranjeno sve što se može činiti kao obmana. Tako, na mjestu gdje je miješanje vina s vodom prihvaćen običaj, dopušteno je tako raditi. Također je dozvoljeno pregovore započeti s cijenom koja je veća od stvarne vrijednosti predmeta koji se prodaje, čime se kupcu dozvoljava da raspravlja i smanji cijenu. Čak i netko tko nije uključen u trgovinu može naići na slučajeve prijevare. Na primjer, zabranjeno je unositi praznu bocu od ulja u dom žalobnika za mrtvim, kako bi se kod žalobnika ostavilo dojam da smo mu donijeli ulje. Budući da halaha zabranjuje ožalošćenom da se maže uljem, jasno je da on ulje neće prihvatiti. Stoga posjetitelj stvara lažni dojam da mu namjerava iskazati čast. Također je zabranjeno ponašati se prijateljski prema onome koga se mrzi. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TECAVE

Parašat Tecave nastavlja se na parašat Teruma, koja je početak novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra - vrijeme je za obnovu. U ovoj paraši učimo kako da postanemo čarobni svećenici, kako da se povežemo s Mojsijevom silom, te na koji je način Purim povezan s time? Naš je posao ovog tjedna da učimo kako da budemo svoj vlastiti

Danas smo svi postali svećenici ti-

Zohar objašnjava značenje riječi

me što su rituali Hrama postali oso-

■ ..." "Ve'ata" ("A ti ćeš zapovijediti

bni, kako bi se postiglo stanje "Neka

‫)עא ד‬, koja se spominje kroz cijelu

Prošlotjedna paraša Teruma se

mi sagrade Svetište da mogu bora-

parašu. Hebrejsko slovo vav (Ve'ata -

bavila gradnjom Miškana (prijeno-

viti u njima". To se događa kada

‫ )ע‬je vav koje se pojavljuje u Tetra-

snog hrama kojeg su Moše i Izraelci

svaki pojedinac među nama pri-

gramu ,‫ מדע"ד‬i koje simbolizira du-

izgradili u pustinji) i o njoj smo rekli

hvati odgovornost i priliku da stvo-

hovno bogatstvo koje nam dotiče iz

kako Zohar objašnjava da se riječ

ri Hram u svemu što radi: kada po-

gornjih svjetova. Riječ "ata" (ti - ‫)א ד‬

"Teruma"

sveti svoj život, kuću, brak, posao,

znači od A )‫ )א‬do Ž ) ) i podra-

itd.

zumijeva, znači sve, a slovo he )‫)ד‬

Veliki

svećenik

i da

naredimo

Svjetlu da uđe u sve što radimo.

na

hebrejskom

treba

podijeliti, te čitati kao Tarom H, što

predstavlja naš svijet. Dakle, riječ

znači 'uzdižući he ‫ 'ד‬ukazujući na

Parašat (priča o) Tecave počinje ri-

našu sposobnost da uzdignemo na-

ječima "A ti ćeš zapovijediti djeci Izra-

šu stvarnost (simboliziranu slovom

elovoj ...", što znači da je potrebno da

‫ )ד‬na više razine kroz radnje dariva-

preuzmemo komandu nad svojim

nja i dijeljenja. Uzdizanje se također

životom. Moramo shvatiti da je sva-

može postići tako da imamo svijest

tko od nas Veliki svećenik i da na

Prošli smo tjedan saznali da mo-

o svetosti. Paraša Tecave nastavlja se

nama leži odgovornost da učinimo

ramo uzdići he )‫ )ד‬a sada smo saz-

baviti istom temom, međutim, um-

promjene u svojim životima, jer je

nali da je potrebno povezati se s vav

jesto da se bavi građevinom ona se

naša suština da budemo Stvoritelj i

(‫)ע‬. To je zapravo namjera našeg srca

bavi osobom - Velikim svećenikom.

da budemo u stanju nalagati i zapo-

koja bi trebala biti dijelom svega što

Površno gledajući paraša Tecave,

vijedati svojoj stvarnosti da postu-

poduzimamo. Dakle, kad god nešto

koja se bavi svećenikom (kohenom)

pa u skladu s našom voljom. Stoga

činimo sa svetosti, čistoćom i lju-

nema s nama nikakve veze. Među-

moramo zapamtit, znati i razumjeti

bavi, rezultat će biti značajan i mo-

tim, nakon uništenja drugog Hrama

da je to naša uloga – biti svećenik.

ćan. Moramo preuzeti odgovornost

(70. n.e.), pojam kohen (svećenik) je

To znači, da se u našim kućama, na

za svaku pomisao ili čin kako bismo

izgubio svoj izvorni smisao, pa je

poslu i u svemu čega se dotaknemo,

doživjeli pravi osjećaj uspjeha. ■

samo prezime potomaka hramskih

moramo ponašati i postupati poput

svećenika.

Velikog svećenika u Hramu.

Strana 18

Ve'ata opisuje povezivanje na svo duhovno bogatstvo putem slova vav (‫ )ע‬koje je kanal da ga preusmjerava u he )‫ )ד‬našu stvarnost.

Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Koji je pravi put? Ovu je priču jednom ispričao svojim učenicima reb Haim iz Zansa. Neki se čovjek izgubio jednog dana u gustoj šumi. Lutao je tako već nekoliko dana, ali nikako nije mogao izaći iz te šume. Kad je već počeo gubiti nadu, iznenada ugleda drugog čovjeka kako mu dolazi u susret. Nije potrebno

naglasiti kako njegovom veselju nije bilo kraja. Ovaj čovjek sigurno zna izlaz iz šume, pomislio je. Kad su se sastali, prvi čovjek upita: “Lutam ovom šumom već nekoliko dana i nikako ne mogu izaći. Reci mi, brate, koji je pravi put?” Odgovori mu drugi čovjek: “Nažalost, brate, ne znam niti ja; i ja, isto tako, lutam već nekoliko dana i nikako da dođem do kraja šume“. Vidjevši razočaranje prvog, drugi čovjek brzo doda:

J edinstvo često brkamo s istovjetnošću. Možemo pomisliti

“Nešto ti ipak sa sigurnošću mogu reći: nemoj ići

da bismo, ukoliko bi svi mislili isto i ponašali se na isti način,

putem kojim sam ja išao, jer tako ćeš sigurno

živjeli u savršenoj harmoniji. Ali jedinstvo je proces, dok je

pogriješiti. A sada dođi da zajedno potražimo novi

istovjetnost samo trenutačno stanje stvari. Kada bismo iste

put!” ■

glazbene tonove opetovano ponavljali, to bi zvučalo monotono i čak iritiralo, dok različiti tonovi, kada je svaki odsviran na jedinstven način, proizvode prekrasnu skladbu. Možemo reći da je jedinstvo doslovno jednostavno, kao što su "jedan, dva i tri." Jedan podrazumijeva individualnu jedinicu, neovisnu, ali samu. Dva je dualnost, dvije različite

Z a onoga koji ne pokušava zauzeti neko mjesto,

jedinice. A tri uvodi treću dimenziju, koja može kombinirati

ima mjesta na svakom mjestu.

ili sadržavati dvije osnovne, stvarajući veće jedinstvo. To

R. Baruh iz Stušika ■

znači da jedinstvo može zbližiti dva prividno odvojena elementa i, u isto vrijeme dok uvažava jedinstvene kvalitete u svakome od njih, stvoriti cjelinu koja je mnogo veća od jednostavnog zbroja tih kvaliteta. Jedinstvo je harmonija unutar raznolikosti. R. Menachem Mendel Schneerson ■ Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 20 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Učinkovito roditeljstvo

tovi očajnički pokušaji da privuče pažnju na sebe.

Potvrđivanje: vitalna potreba

Zaista postoje okolnosti koje mo-

Novorođenčad dolazi na svijet sa

gu onemogućiti roditelje u tome da

mnoštvom potreba: za hranom, vo-

djetetu pruže odgovarajuću pažnju,

dom, ugodom, toplinom. Kao što je

poput, na primjer, teške bolesti ili

demonstrirao dr. Rene Spitz 1946.

duge odsutnosti, i neke od njih su

godine, kod novorođenčadi koja

van naše kontrole. Međutim, posto-

nije primila minimalnu dozu ma-

je druge situacije koje se mogu iz-

ženja u prvim mjesecima života

bjeći. Ponekad su roditelji toliko za-

razvio se ozbiljan oblik depresije

okupljeni svojim vlastitim potreba-

koji se manifestira i fizičkim i psihološkim

simptomima.

Tako

ma da možda ne snabdijevaju dijete

je

maženje biološka potreba. Kako dijete sazrijeva, on/ona razvija drugu vitalnu potrebu: potrebu da se potvrdi, bude prepoznato i cijenjeno. Djeca tu potrebu mogu razviti u različitoj mjeri, ali važno je shvatiti da se djeca žele osjećati važno, ba-

rem pred svojim roditeljima, i promatranje djece nesumnjivo pokazuje da je ono što oni čine ispunjeno namjerom da privuku pažnju na sebe. Aforizam "Djecu treba vidjeti, a ne čuti" ponekad je doveo do toga da su djeca bila lišena prepoznavanja. Taj nedostatak može dovesti do poremećaja u ponašanju kasnije u životu. Svi mi znamo slučaj razrednog klauna koji je uspijevao da svaki dan bude izbačen iz razreda, i iz

odgovarajućom pažnjom. Može posposoban, iako prosječan mladić, ali

stojati bračni nesklad u kojem ■ su

koji se osjećao uvelike inferiornim

jedan ili oba roditelja toliko zao-

stojeći u sjeni svog oca.

kupljeni samima sobom da se emo-

Ja sam radio za zatvor, na psihijatrijskim procjenama ljudi koji su bili

Svaka osoba ima emocionalne po-

tvorenika koje sam trebao ispitati

trebe. Donošenje djeteta na svijet je

prepoznao sam ime sina ovog boga-

fascinantna odgovornost. Roditelji

tog čovjeka, koji je bio uhićen prili-

moraju razumjeti da jednom kad

kom pokušaja pljačke banke.

dijete donesu na svijet, oni gube

Kad su ga doveli u ured, pružio mi

pravo na to da ustraju u ispunjenju

je ruku i s osmijehom rekao, „Hej, rabi! Jesi li vidio moju sliku danas u

svojih vlastitih potreba. Djeca se rađaju u kaotičan i stresom ispunjen

novinama?“ Uistinu, njegova slika

svijet. Roditelji koji donose djecu na

bila je na naslovnici novina.

svijet imaju dužnost osigurati dje-

Njegova potreba za priznanjem bila je toliko akutna da ga je dovela do tog kriminalnog ponašanja.

Djeca na svijet dolaze bez identi-

osmijehom na usnama. On je posti-

teta. Narukvica na njihovoj ruci tu je

gao svoj cilj: da bude primijećen.

zbog bolničkog osoblja, ali novorođenčetu ona ne znači ništa.

rata u SAD stigao samo s košuljom

Dobro roditeljstvo zahtijeva osjet-

na sebi. On je bio vrlo snalažljiv,

ljivost na potrebe djeteta. Propustiti

uštedio neki novac, uložio u nekret-

pružiti djetetu osjećaj važnosti može

nine, i postao vrlo bogat. On je bio

za posljedicu imati ponašanje koje

čovjekoljubiv i istaknut građanin u

će prisiliti roditelje da mu posvete

zajednici. Imao je sina koji je bio

pažnju. Izljevi bijesa često su djete-

Strana 20

ruju.

uhićeni. Jednog dana, na popisu za-

učionice bi izlazio sa trijumfalnim

Jedan je čovjek nakon 2. svjetskog

cionalne potrebe djeteta zanema-

tetu najbolje mogućnosti da odrasta sretno i uspješno. Oba roditelja moraju shvatiti da je dobrobit djeteta primarna, i da će oni možda morati staviti po strani svoje vlastite potrebe radi djetetovih potreba. Svakako, djeci je potrebno discipliniranje, ali disciplina mora biti usmjerena na zdravo ponašanje djeteta, a ne na ugodu roditelja. Zato izreka "Djecu se treba vidjeti, a ne čuti" može rezultirati neprikladnim roditeljstvom. Svako dijete govori, "Pogledaj! Tu sam." PoneDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

kad to govori vrlo nježno. Roditelji

to je za njih zastrašujuće. Prvih ne-

konstantno postajemo svjesniji ge-

bi trebali čuti djetetov zahtjev za

koliko godina života, djeca sebe

netskih utjecaja na naše emocije i

pažnjom.

smatraju beskrajno malom, i njihovi

ponašanje.

Prepoznavanje

osjećaji bespomoćnosti i nemoći su utemeljeni u stvarnosti. Te ideje su

Jedna od mojih omiljenih priča je

duboko ukorijenjene u podsvje-

ona o bračnom paru koji je svoje

snom umu, pa čak i kad dijete

šestogodišnje dijete poveo u re-

naraste, ti osjećaji mogu ostati.

storan. Nakon što se obitelj smjestila, konobarica je saslušala narudžbe roditelja te se zatim okrenula djetetu. "A što ćeš ti, mladiću?" upitala ga je. On je odgovorio, "Ja želim dva hot doga sa puno senfa i coca-colu." Majka se nasmiješila konobarici i rekla joj, "Možete mu donijeti odrezak, pire krumpir i kuhano povrće." Nešto kasnije, konobarica se vratila sa narudžbama i pred dijete je stavila dva hot doga prepuna senfa i

coca-colu. Majka je bila šokirana, no dječak se nasmijao od uha do uha. "Vidi, mama!", rekao je. "Ona misli da sam ja stvaran!" Da, neka se djeca mogu osjećati kao da nisu stvarna. Ako roditelji pokušavaju u potpunosti kontrolirati sve što dijete radi, on/ona možda neće uspjeti steći svijest o sebi. Nekoliko desetljeća unazad, grupa poduzetnih psihologa napravila je kuću za odrasle koja je bila proporcionalna onome što je normalna kuća za djecu. Stropovi su bili visoki 7,5 m, sjedala stolica visoka 1,5 m,

Bavio sam se problemom niskog

samopoštovanja, koji izgleda zahvaća velik broj ljudi. Velika je vjerojatnost da takvi osjećaji mogu biti ostaci osjećaja fizičke beznačajnosti i nemoći koje su ljudi iskusili u djetinjstvu, a koji može ostati, barem u podsvjesnom umu, do kasno u starost.

Ne bih bio iznenađen time da je ta potreba za priznanjem ostala i bila motivirajući faktor za to da napišem više od 65 knjiga. U mojim knjigama o samopoštovanju, ja sam uvijek isticao da sa-

mopoštovanje nije ga'ava (uobraženost, taština), te da je to vitalan faktor za emocionalno zdravlje. Naše sefarim hvale anivus (poniznost), ali moramo biti oprezni da anivus ne pretvorimo u osjećaje inferiornosti i bezvrijednosti koji mogu paralizirati osobu. Ne bismo smjeli kočiti

Djeca se pokušavaju nositi sa svo-

svoju djecu mišlju da će zahtijevanje

jom "malenošću" na različite nači-

prepoznavanja i priznanja dovesti

ne. Jedan od čestih manevara jest da

do ga'ava.

stanu na stolicu i kažu, "Pogledaj

kako sam velik!" Djeca se vole osjećati važnima i mogu smišljati priče kako bi impresionirala druge. Ona mogu izmišljati priče o mjestima koja su posjetila.

Svaka emocija ima pozitivnu funkciju. Rambam kaže da problem nastaje kada je bilo koja emocija dovedena do ekstrema. Budući da djeca vole – ne, to nije točno – djeca se trebaju osjećati posebnima, važno je da roditelji po-

Ja sam imao predivno djetinjstvo i

svete svoje vrijeme i pomognu sva-

roditelje koji su me voljeli, pa ipak

kom djetetu da se osjeća posebnim.

sam imao ogromnu potrebu da bu-

Uz sve pritiske parnase (posla) koji

dem priznat od drugih. Možda je to

navaljuje na nas te razne društvene

bilo zato što je moj otac bio prepoz-

dužnosti, roditelji moraju pronaći

nat od zajednice kao važna i visoko

vremena da uspostave odnos sa

poštovana osoba, pa sam i ja to želio

svojom djecom i da se svako dijete

za sebe. Da, sa sedam godina! Danas,

osjeća posebnim.

stolovi visoki 2,5 m, a kvake na

Postoji običaj da sa svakim sljede-

vratima van dohvata. Oni su stavili

ćim djetetom, majka dodaje jednu

savršeno normalne ljude da žive u

svijeću svijećama koje pali u petak

toj kući i nakon dva dana, ti su ljudi

uvečer. Djeca trebaju znati i osjećati

počeli pokazivati neurotične sim-

da njihovo postojanje čini dom

ptome.

svjetlijim. ■

To je svijet u koji se djeca rađaju, i Godina 13 21Broj 20 Strana

Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ograničavanje razgovora

način da mu olakša njegov teret bio

Mijut siha

rom o svjetovnim stvarima. Učiniti

je ugodnim neobaveznim razgovoto je bilo velik čin dobrote prema

U mnoštvu riječi ne manjka grijeha, ali

tom čovjeku.

onaj koji suzdržava svoje usne mudar je. . . --Izreke 10,19

Tako vidimo da iz toga i tisuća drugih načina, razgovor igra važnu

ulogu kao spona koja povezuje naše

GOVOR JE velik (a neki bi rekli i

ljudske živote. Mada je to istina, is-

definirajući) ljudski dar. Ali njega

tina je također i da pretjerano trivi-

treba pažljivo koristiti. B-g je stvorio

jalno brbljanje može biti posvema-

svijet izgovorenom riječju, no ista je

šnji gubitak vremena i moći uma.

sila prouzročila toliko štete (ako ne i više) koliko i mačevi i bombe. Mijut siha doslovce znači "ograničavanje razgovora." To ne znači zakleti se zavjetom šutnje, jer mi bismo trebali sudjelovati u vrijednim duhovnim razgovorima, kao što nas

upućuje sama Tora: "Morate govoriti riječi Tore." I to ne može značiti da se od nas traži da smanjimo naše ogovaranje i klevetanje, jer je ta ne-

zbivanjima, sportskim rezultatima ili najnovijim trendovima. Zapravo, neki ljudi vide vrijednost u toj vrsti ćaskanja, jer ono omogućava stran-

Ono čak može biti zloupotreba ■

dragocjenog dara govora, nešto poput korištenja Rolls-Roycea za dostavu pizze.

cima da stupe u kontakt i prijateljski

U prvom redu, čekaju nas mnogi

se odnose. Ono čini da se ljudi osje-

darovi do kojih možemo doći u

ćaju da pripadaju društvu u kojem

prostoru tišine, samo kad bismo

se nalaze. Ono ponekad čak prenosi

katkad prekinuli s naklapanjem i

bitne informacije ili pobudi dobre

prekinuli buku. Rabi Akiva kaže:

ideje.

"Šutnja je zaštita mudrosti." To znate sa sigurnošću u vezi drugih ljudi.

gativna upotreba govora jasno osu-

Rabbi Yisrael Salanter jednom je

đena u Židovskom zakonu; stoga

stajao na tržnici neobavezno razgo-

nije vjerojatno da nam je rečeno da

varajući s nekim čovjekom. Rabbi

"ograničimo" tu vrstu govora, kao

Yisrael je pričao šale i izmjenjivao

da je malo u redu, sve dok ne bude

dovitljive komentare s drugim čo-

Maharal objašnjava da je govor

previše.

vjekom koji se smijao njegovim ša-

fizički čin koji zahtijeva pokretanje

lama i dobro se zabavljao. Prolazni-

mišića i kosti, pa tako, kada govo-

ci su bili zaprepašteni. Kako je Ra-

rimo, ono fizičko preuzima vodeću

bbi Yisrael, koji je neprestano učio

ulogu. Ali kada šutimo, duhovno

Toru i čije srce uvijek bilo upravlje-

prevladava. Šutnja tako i izgrađuje i

no važnim pitanjima, mogao trošiti

otkriva naš unutarnji svijet, i besko-

vrijeme kibicirajući (pričajući) na tr-

načna duhovna blaga koja se nalaze

žnici?

u nama.

Ono što tekst od nas traži je da reduciramo onu vrstu izabranog raz-

govora koja nam je zapravo dozvoljena. Od nas se traži da svedemo prazne razgovore na najmanju moguću mjeru. U našem je najboljem duhovnom interesu da svoju pozornost, svoju energiju i svoj jezik ne posvetimo ispraznom naklapanju. Većina nas zapravo uživa u vođenju neozbiljnih razgovora. Mi ćavrljamo o vremenu ili svakodnevnim

Strana 22

Jedan od njih je upitao Rabbi Yi-

Jeste li u stanju vidjeti bilo koji način na koji se to mišljenje može primijeniti i na vas?

"Neke

šutnje

podrazumijevaju

sraela u vezi takvog ponašanja. Ra-

prestanak govora" piše Rabbi Avra-

bbi Yisrael je objasnio da je znao da

ham Yitzchok Kook. "Druge šutnje

je život čovjeka s kojim je razgova-

podrazumijevaju prestanak razmi-

rao ispunjen tugom i da mu je dušu

šljanja. Ta šutnja dolazi zajedno s

obuzela mračna depresija. Jedini

najskrovitijim, najljepšim i najuzviDivrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

šenijim mislima." To su misli za koje

nedostaje u duhovnosti. Posta-

nost

moj učitelj musara, Rabbi Perr, kaže

vit ćeš si nove ciljeve. Do toga

razgovora. Pozvani smo da ograni-

da dolaze s Nebesa, i one dolaze

jedino može doći ako provedeš

čimo svoje brbljanje, jer malo je sa-

samo

utihlom

umu.

Šimon

svakodnevnog

neformalnog

be

vrijeme odvojen nasamo (hitbo-

svim dovoljno. Čak i vrijedne raz-

Gamliel sažeo je važnost onoga što

dedut) pola sata. Na taj način

govore treba ograničiti. Rambam

možemo dobiti od manje pričanja:

možeš početi izgrađivati svoj

kaže da se govor treba svesti na

"Sve svoje dane odrastao sam među

unutarnji, duhovni svijet.

najmanju mjeru čak i u područjima

mudracima i nisam našao ništa boljega za čovjeka od šutnje."

Šutnja i osama su dragocjene, no dragocjen je i govor; izazov koji se

Tore i mudrosti i proširiti svoja razmišljanja.

Razgovor nas povezuje s drugim

pred nas postavlja je da pronađemo

Svrsishodno je promisliti o svojoj

ljudima, i u suvremenom svijetu, ta

točku ravnoteže između to dvoje.

spremnosti da čavrljamo. Zašto to

je veza neprestana. Time što nikada

Rješenje je govoriti sažeto, jasnim i

radite? Želite li nešto dobiti time?

ne prekidamo tijek nadmudrivanja i

odmjerenim riječima, i ništa više.

Donosi li vam brbljanje ikakvu

ćaskanja mi gubimo sposobnost da

Rabinski uvid pa čak i pravna pre-

stvarnu korist? Možete li odrediti

bude nasamo sami sa sobom. Mnogi

suda često proizađu iz jedne riječi ili

ono u čemu vam ćaskanje koristi u

nastavljaju beskonačni tok klepeta-

fraze i tona na koji je je izrečena.

životu, a gdje biste možda mogli

nja iz jednostavnog razloga što ima-

Očito je da svatko treba sebe uvjež-

srezati brbljanje?

ju stvaran osjećaj nelagode kada se

bavati da bude svjestan da njegove

nađu sami i u tišini. Sve ima svoju

riječi mogu povrijediti i razoriti, ili

cijenu.

izgrađivati i vidati. Ali čak ako i

Musarski velikan posljednje gene-

racije Rabbi Shlomo Wolbe piše:

ostavimo po strani taj utjecaj, biti osjetljiv za svaki riječ i nijansu značenja koje doneseš na svijet, odaje

Svoj unutarnji svijet možeš os-

počast Stvoritelju i stvorenome, kao

jetiti jedino kada si nasamo.

i daru govora koji ti je darovan.

Ako ostaneš pola sata nasamo možeš osjetiti stvari koje o sebi nikada nisi znao i uvidjeti što ti

Ne upućuje nas se da u potpunosti prekinemo s neobaveznim razgovorima, jer bismo time izgubili vrijed-

Poanta čitave ove lekcije je naglasiti da je govor dragocjena sposobnost, i na nama je da ga koristimo na discipliniran i suzdržan način.

Tako možemo osigurati da njegov djelokrug primjene bude primijenjen samo na dobro, u vama i u svijetu. PRAKSA Učitelji musara su dugo zagovarali praksu hitbodeduta (osame). Novarodočani su to doveli do ekstrema, počevši od samog Altera i njegove prakse da provodi dugačke periode nasamo u šumskoj kolibi. Rav Wol-

be i ostali imaju mekši pristup jednostavno zagovarajući vrijeme provedeno nasamo sa sobom, u šetnji i slično. Vaša praksa za ovaj period je da si napravite vrijeme tišine na barem deset minuta tokom dana. Stvorite s to vrijeme samo da pratite svoje misli ili za tihu kontemplaciju, u potpunoj tišini. ■

Godina 13 23Broj 20 Strana

Strana 23

U srcu izraelskog centra za obranu od kibernetičkih napada POŠAST CYBER NAPADA:

Večernji list, 27.2.2020. Doznajemo da će Hrvatska biti među prvim zemljama koje će Izrael uključiti u svoju međunarodnu mrežu Cybernet – svojevrsni Facebook za kibernetičke stručnjake Malenim autobusom vozili smo se gotovo 90 minuta od Tel Aviva do grada Beershebe u pustinji Negev. Za izraelske pojmove to je dosta duga vožnja, iako je Beersheba udaljena samo 115 km od Tel Aviva, odnosno 120 km od Jeruzalema. Puno je toga poznato o Izraelu kao bogatoj “startup naciji”, kako se često ističe u svijetu biznisa, no te su priče često vezane uz ekonomski izuzetno jaki i poduzetni Tel Aviv ili obližnju Petah Tikvu, pa sjeverniju Haifu... a čak se i Izraelci nerado otisnu na sastanak u pustinju Negev na jugu zemlje. No to se u posljednje vrijeme ubrzano mijenja. Naime, upravo je ovo pustinjsko područje, koje je još prvi izraelski premijer Ben Gurion nastojao promovirati gradeći kuću u Beershebi, postalo glavni centar Izraela za kibernetičku sigurnost. Ovdje je Nacionalni cyber direktorat države Izrael otvorio cijeli niz specijalnih timova za brzo reagiranje na računalno-sigurnosne incidente – tzv. CERT-ove (Computer Security Incident Response Team). Pravovremeno otkrivanje, sprečavanje te zaštita od računalnih ugroza u Izraelu su prepoznati kao jedna od prioritetnih zadaća sigurnosti pa su posljednjih godina uložili milijarde dolara u razvoj centara koji štite državnu kritičnu infrastrukturu, ali i financijski, energetski sektor, telekome, avijaciju pa sve do svakog pojedinog građanina.

Stručnjaci IBM-a izračunali su da su globalni troškovi od cyber napada veći od 600 milijardi dolara pa ne iznenađuje da i države sve više ulažu u bolju i organiziraniju zaštitu. Plaća i veća od 8000 eura – Cyber napadi sve su opasniji i ugrožavaju cijele zemlje. Lani smo bilježili 11.000 potencijalnih napada u minuti na naše energetske sustave. Sve organizacije moraju razmišljati o cyber prijetnjama i uskladiti ponašanje svojih djelatnika prema tome – upozorio je umirovljeni general pukovnik Yiftah Ron-Tal, predsjednik Izraelske električne korporacije. Nedavno je tijekom velike sigurnosne konferencije Cybertech u Tel Avivu Izrael otvorio vrata svojih nacionalnih CERTova svjetskim medijima, a među njima i Večernjem listu pa sam imao priliku iz prve ruke svjedočiti u kakvim uvjetima djeluje jedna od najpripremljenijih organizacija na svijetu za sigurnost informacijskih sustava. Ovdje u Beershebi iz pustinje ubrzano niču nove zgrade opremljene najsuvremenijim tehnologijama, a osim državnih organizacija, u istom kompleksu djeluju i privatne kompanije fokusirane na kibernetičku sigurnost, a i jedni i drugi crpe talente i iz akademskih krugova jer je odmah u neposrednoj blizini i sveučilište Ben-Gurion.

– Kao što je davno rekao David Ben Gurion, “ako u Izraelu želiš biti realist, trebaš vjerovati u čuda”. Ali mislim da čak ni on nije mogao zamisliti kakvo će čudo Beersheba postati. Ovdje imamo središnjicu kibernetičke sigurnosti, tvrtka CyberArk ovdje gradi svoj novi ekosustav po uzoru na onaj na slavnom američkom MIT-u. Ovdje stvaramo budućnost – pohvalio se prof. Daniel Chamovitz, predsjednik Sveučilišta Ben-Gurion, u svom izlaganju na Cybertechu, konferenciji koju je posjetilo više od 20.000 stručnjaka iz čak 94 zemlje. Njegovi studenti imaju izvrsnu priliku šegrtovati kod velikih kompanija ili u državnom sektoru, a potom se i zaposliti na nekoj unosnoj i zanimljivoj poziciji koja ovdje bude i izvrsno plaćena. Da, i 8000 eura, pa čak i više ako radite u privatnom sektoru kibernetičke sigurnosti. U Izraelu djeluje oko 540 startupa i kompanija specijaliziranih za kibernetičku sigurnost. Lani su dva startupa postali “unicorn” – kompanije koje su postale vrijedne više od milijardu američkih dolara, to su Riskified i Cybereason. Blinkaju i botovi i – projektili

Osim bliske suradnje s privatnim kompanijama, izraelski nacionalno CERT-ovi blisko surađuju i s cijelim nizom zemalja, a među njima je i Hrvatska. A to se moglo vidjeti na svakom koraku u Beershebi unutar njihova cyber centra – ovdje sam posvuda vidio hrvatske zastave, a i hrvatska delegacija na Cybertechu bila je brojna i zapažena. Uostalom, ravnatelj SOA-e Daniel Markić dobio je priliku svojim predavanjem i otvoriti konferenciju. Od iskusnih izraelskih cyber dužnosnika doznajemo da usko sura-

đuju s Hrvatskom te da vrlo cijene rad hrvatske veleposlanice u Izraelu mr. sc. Vesele Mrđen Korać. Također, ekskluzivno doznajemo da će Hrvatska biti među prvim zemljama koje će Izrael uključiti u svoju međunarodnu mrežu Cybernet koja bi trebala proraditi već u travnju ove godine. To je svojevrsni Facebook za kibernetičke stručnjake gdje u stvarnom vremenu mogu prijavljivati i razmjenjivati iskustva. Prednost u zaštiti od hakerskih napada i svih drugih malicioznih oblika računalnih prijetnji definitivno je i praćenje što veće baze sličnih sumnjivih događaja po svijetu. Prolazeći kroz niz zgrada i ureda izraelske državne cyber agencije, uvjerio sam se u blisku suradnju države, privatnih kompanija i akademije. U jednoj bi sobi bio centar za pregled incidenata u financijskom sektoru, u drugoj nadziranje energetskih sustava, a u trećoj bi direktor privatne kompanije studentima i medijima objašnjavao da mu nije interes prodati tvrtku po što većoj cijeni, nego pružiti bolju sigurnost svojim klijentima. Brojke na bezbrojnim ekranima pokazivale bi mapu svijeta i linije stotina pa i tisuća potencijalnih napada s gotovo svih kontinenata. No, jedna brojka posebno mi je privukla pozornost. Upitao sam domaće kibernetičke stručnjake što im znači ta crvena brojka 3 u donjem kutu velikog monitora, a odgovor me nije ostavio ravnodušnim: “Aha, ma to je broj projektila koji su u ovom trenutku usmjereni prema Izraelu...”, mirno je odgovorio Izraelac, ali i potom brzo dodao: “Nemojte se brinuti, naše obrambene snage (IDF) u susjednoj sobi imaju komunikaciju sa sustavom Čeličnog štita, posve smo sigurni.” ■

Istraživanje u 16 zemalja otkriva razmjere antisemitizma: Petina Europljana misli da Židovi potajno vode svjetsku politiku Telegram, 27.2.2020. Petina Europljana vjeruje da tajna židovska organizacija kontrolira svjetsku politiku i ekonomiju, utvrdilo je istraživanje o antisemitizmu, prenosi Haaretz. Isti broj također vjeruje da Židovi iskorištavaju žrtve holokausta za svoje interese, otkriva istraživanje koje je naručila mađarska Action and Protection League i koje je predstavljeno na konferenciji Europskog židovskog saveza u Parizu, prošlog ponedjeljka. Istraživanjem je obuhvaćeno 16 tisuća ljudi, iz 16 europskih zemalja. U svakoj zemlji obu-

Page 24 Strana 24

hvaćen je reprezentativni uzorak od tisuću odraslih osoba. Židovski čelnici su pozvali europske vlade da zauzmu snažniju ulogu u suzbijanju rastućeg antisemitizma na kontinentu. ANTISEMITSKI STEREOTIPI ČEŠĆI NA ISTOKU EUROPE Izvješće stiže samo nekoliko dana nakon terorističkog napada krajnje desnice u Njemačkoj koji je ciljao turski narod ali je ubojica priznao svoje vjerovanje u razne antisemitske zavjere. Istraživanje je također otkrilo da se četvrtina ispitanika slaže s tvrdnjom “zbog izrael-

ske politike razumijem zašto neki ljudi mrze Židove”. Više od trećine slaže se s tvrdnjom da su “tijekom Drugog svjetskog rata ljudi iz naše nacije patili koliko i Židovi.” Istraživanje je zaključilo da su revizionizam holokausta i vjerovanje u klasične antisemitske stereotipe češći na istoku Europe, dok su protužidovski osjećaji i antisemitska vjerovanja češći na zapadu. Rabin Menachem Margolin kazao je da židovske zajednice ne mogu same iskorijeniti antisemitizam. “Bez obzira na to koliko škola posjećujemo, koliko

Divrej Tora

delegacija odvedemo u Auschwitz, to je samo kap u moru. Shvatili smo da je put za borbu protiv antisemitizma prenošenje odgovornosti na europske vlade.” Francuska, Njemačka i Velika Britanija zabilježile su dramatičan rast broja antisemitskih zločina u 2018. godini. Antisemitizam raste i u Poljskoj, Ukrajini, Rusiji i Mađarskoj. Gotovo polovica Židova zabrinuta je zbog vrijeđanja ili uznemiravanja u javnosti jer su Židovi, a više od trećine boji se fizičkog napada..■

Godina 13

Broj 20