2_08 divrejtora tecave 5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 20

Zagreb, šabat 24. veljače 2018. - 9. adara 5778.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Tecave Jeruzalem 16:52

18:09

Zagreb

17:16

18:18

Rijeka

17:22

18:24

Split

17:16

18:18

Dubrovnik 17:11

18:13

Vinkovci 17:05

18:07

Sarajevo 17:08

18:10

Doboj

17:08

18:10

B. Luka

17:12

18:14

Beograd 16:59

18:02

Novi Sad 17:01

18:04

Subotica 17:00

18:05

Zrenjanin 16:58

18:02

Niš

16:55

17:57

Beč

17:11

18:13

Frankfurt 17:38

18:41

Edison, NJ 17:24

18:25

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 27.2.2018.

Alot Hašahar

5:11

Najranije Talit

5:45

Nec Hahama

6:39

Najkasnije Š’ma

9:24

Zman Tefila

10:19

Hacot

12:09

Minha Ketana

15:22

Plag Haminha

16:31

Šekia

17:40

Cet Ha-kohavim

18:22



Broj 20 divrejtora@gmail.com

Paraša Tecave

(Šemot 27,20 - 30,10)

B-g govori Mošeu da preuzme od djece Izraelove čista maslinova ulja za odrţavanje "vječnog plamena" na menori kojeg će Aharon paliti svakog dana "od večeri do jutra."

Slijedi opis odjeće koju će kohanim (svećenici) odijevati za vrijeme sluţbe u svetištu. Svi svećenici imaju na sebi: 1) ketonet – dugačku lanenu tuniku; 2) mihnasajim – kratke lanene hlače; 3) micnefet ili migba'at – laneni turban; 4) avnet – dugački remen omotan oko struka.

Osim navedenog, Koen gadol (Veliki svećenik) na sebi nosi: .

5) efod – pregaču načinjenu od plave, gri-

mizne i crvene vune, lana i zlatnih niti; 6) hošen – naprsnik s dvanaest dragulja na kojima su upisana imena dvanaest izraelskih plemena; .

7) me'il – plašt od plave vune sa zlatnim zvoncima i po rubovima ukrašen šipcima; .

8) cic – zlatnu pločicu koju vezuje na čelo i na kojoj piše "Svêt B-gu".

Tecave sadrţi i detaljna B-ţja uputstva u vezi sa sedmodnevnom inicijacijom Aharona i njegovih sinova – Nadava, Avihua i Itamara – u svećeničku sluţbu, kao i upute za izradu zlatnog ţrtvenika na kojem će se paliti ketoret (mirisna ţrtva). ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 14 p’sukim – 27,20-28,12 Mošeu (čije ime primjetno izostaje iz ove sedre) je B-g naloţio da narodu zapovijedi da uzme čistog maslinovog ulja za paljenje svjetiljki na Menori. Menora, koja se nalazi u glavnom dijelu Miškana, s ove strane Paroheta, odrţavat će se i paliti svakodnevno. Svjetla će sjati od večeri do jutra, i to je vječni zakon za sve generacije.

Narod Izraela uspoređen je s maslinom – baš kao što maslina pokazuje svu svoju veličajnost (svoje ulje) tek nakon što je zdrobljena i tiještena, tako i Izrael pokazuje svoje posebne kvalitete kada ga stisnu kušnje i nevolje Ţidovske povijesti. Izrael je uspoređen i s uljem masline – jednako kao što se ulje ne miješa s drugim tekućinama, već pluta povrh njih, tako se i narod Izraela ne miješa (ne bi se trebao) s drugim narodima svijeta. I ako ostanemo vjerni B-gu, nadvisit ćemo druge narode (ili one koji se pretvaraju da su narodi) koji gledaju kako bi nam naškodili.

Mošeu je potom rečeno da Aharona i njegove sinove dovede―naprijed i u središte‖ da sluţe B-gu kao kohanim. Posebno ruho ima se načiniti u slavu i čast Kohen gadola.

[Neki kaţu da se slava i čast odnose na B-ga i Narod, ne (samo) na Kohen gadola.]

Nadareni majstori trebaju ga izraditi. Ruho se sastoji od: hošena (naprsnika), eifoda (ukrasne pregače ili oplećka), me’ila (haljetka ili plašta), kutoneta (lanene tunike), micnefeta (turbana), i avneita (pojasa ili lente).

[Zapazite: cic (čeona pločica) i mihnasajim (kratke hlačice koje su se nosile ispod kutoneta) nalaze se na popisu odjeće, ali se ne spominju na ovom mjestu u Tori. To se da objasniti. Hlačice sluţe u svrhu čednosti, a ne za slavu i čast. A moţda je cic B-gu u čast i da Kohen gadola zadrţi poniznim, pa ni on nije na popisu odjeće koja sluţi za čast Kohen gadola.]

Majstori su trebali upotrijebiti zlato, obojenu vunu i lan (za izradu te odjeće).

Odjeća je pomagala predstaviti Kohen gadola narodu s uzvišenim i primjerenim dostojanstvom. To će pomoći narodu da razumije i odnosi Strana 2

se prema Kohen Gadolu kao sredstvu B-ţanske Prisutnosti među njima.

S druge strane moţemo reći da su predmet slave bili osobno B-g i narod. Kada je Kohen gadol nosio svoju posebnu odjeću, i narod ga ugledao u svom njegovom sjaju, time se umnaţala čast B-ţja. Ta posebna odjeća također podiţe našu svijest o svetosti Beit HaMikdaša, što nas potiče na pokajanje. ―Odjeća čini čovjeka.‖ U kontekstu Beit HaMikdaša, kohen općenito, a posebice Kohen gadol, sam biva ispunjen strahopoštovanjem i ozbiljnije uzimati svoje odgovornosti. Uz to, svaki pojedini komad odjeće podsjeća Kohena (gadola), a i nas, na različite aspekte Ţidovskog zakona i ţivota. Na taj način Kohenove misli i namjere postaju sve čišće. Čak i bez Beit HaMikdaša, pouke brojnih micvot vezanih uz Mikdaš na nas vrše utjecaj. Posebno lijepo se trebamo odijevati na šabat i jom tov.

Naša odjeća i preko tjedna treba odraţavati dostojanstvo ţivljenja po Tori. Čednost i urednost, te pozitivna poruka koju tako šaljemo drugima, dio su našeg svakodnevnog ophođenja.

Eifod treba biti istkan od prediva izrađenog od zlatnih vlakana, tri boje obojene vune (plave, ljubičaste, grimizne – boje i njihove nijanse predmet su višestoljetne debate), te lana, kompleksnim načinom izrade.

Eifod ima dvije naramenice. Pojas eifoda načinjen je istim načinom kao i sam eifod, i njegov je sastavni dio (ne zasebni dio koji je pričvršćen na njega).

Zanimljivo je spomenuti da neki dijelovi Miškana, te neki komadi odjeće izričito moraju biti ―iz jednog komada‖, a ne sastavljeni. Ne odnosi se to na sve dijelove Miškana, niti na svu odjeću, no ovaj je moment istaknut u Tori kod onih predmeta na koje se ovo pravilo ima primijeniti.

Dva dragulja oniksa (šoham) postavljena su na ramena, i na njih su bila ugravirana imena plemena. Ti dragulji s imenima sluţili su Kohen gadolu kao stalni podsjetnik.

Talmud Jerušalmi kaţe da je Binjaminovo ime bilo ugravirano na oba kamena na ramenima, Bin na jednome, te Jamin na drugome. Ovu

ideju podupire način na koji Tora to izraţava – ―Od šest od njihovih imena…‖ umjesto ―šest njihovih imena‖. U V’zot habraha, kada Moše blagosilje plemena, Tora za Binjamina kaţe ―on će boraviti između ramena, ―u’vein k’teifav šahen‖.

Levi – druga alija – 18 p’sukim – 28,13-30 Za eifod treba načiniti zlatne kopče i ■ lance. Hošen je napravljen istovjetnim kompleksnim stilom i načinom izrade kao i eifod. Pravokutnog je oblika (oblika dvostrukog kvadrata) koji kada se preklopi (a to je način na koji ga se nosi) čini kvadrat veličine 1 zereta (pedlja, što je polovica ame) po stranici kvadrata. Zlatne kopče utkane su u hošen kako bi drţale dvanaest dragulja u četiri reda, po tri kamena u svakom. Načinjene su trake i učvršćenja kako bi čvrsto privezali hošen za eifod. Njih se ne smije odvajati jednog od drugoga. Urim V’Tumim (pergament na kojem se nalaze B-ţanska Imena) umetnut je u preklop hošena, te je hošenu davao čudesne moći.

Pojašnjenje Predivo za eifod i hošen proizvodilo se na sljedeći način: Šest kalema vune obojene u t’heilet (plavo, mišljenja variraju o nijansi boje) upletena su sa zlatnom niti kako bi proizveli konac. Isto je bilo učinjeno i s vunom obojenom u argaman (ljubičasto, plavo-ljubičasto, ima i drugih mišljenja) i zlatom, vunom obojenom u šani (crveno, grimizno) i zlatom, šeiš (bijelim lanom) i zlatom. Svaki je konac bio načinjen od 7 niti – 6+1 zlatna. Potom su četiri konca bila upletena zajedno da oblikuju predivo od kojeg su bili istkani eifod i hošen.

Primijetite da je ta odjeća (a i neka druga) bila šaatnez. Pa ipak, umjesto da bude zabranjena, za Kohen gadola bila je micva da nosi tu odjeću. U tome nema protuslovlja. Onaj koji je zabranio da se nosi šaatnez zapovjedio je Kohen gadolu da nosi to ruho. Onaj koji je zapovijedio da je zabranjeno zaklati ţivotinju na šaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

bat, naloţio je da se na šabat prinose dnevne korbanot i Musaf. On je Šef.

Zabraniti nešto u općenitom smislu, te zapovijediti istu stvar u posebnim situacijama naglašava ideju da je B-g vladar nad svime.

Postoje različita mišljenja o imenima plemena (zapravo, sinova Jaakovljevih, a ne plemena, budući da se pojavljuju Levi i Josef, umjesto Efrajima i Menašea) koja su bila urezana u hošen.

Raši slaţe imena po redoslijedu rođenja, tako su Reuven, Šimon, Levi, i Jehuda na istim kamenovima, kao i Josef i Binjamin. Raši stavlja Dana, Naftalija, Gada, i Ašera ispred Jisahara i Zevuluna.

Rambam se drţi istog rasporeda kao Hizkuni, no on stavlja imena Avrahama, Jichaka, i Jaakova na Reuvenov kamen, a riječi Šivtei Kah na Binjaminov kamen.

Primijetite da se uz imena plemena nalaze dodatna slova koja tvore imena Avrahama, Jichaka, Jaakova, i Šivtei Ješurun (drugo ime za Bnei Jisrael). Ta dodatna slova su pridodana na svaki kamen tako da će na kraju svaki od njih na sebi imati šest ugraviranih slova (prema Hizkuniju).

Tako su zastupljena sva slova alefbeta, kako bi Kohen gadol mogao primati boţanska priopćenja putem Urima V’Tumima, te slova na kamenima hošena koja su svjetlila, a potom ih je Kohen gadol tumačio. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 28,31-43 Me’il je bio načinjen od t’heilet vune (jedna nijansa modre). Njegov vrat je bio posebno ojačan kako bi onemogućio da se podere, što je bilo zabranjeno. Ova se zabrana odnosi na svu Kohenovu odjeću, no zapovijeđena je u sklopu me’ila. Rub me’ila bio je ukrašena zlatnim zvoncima i višebojnim mogranjima od vune i lana.

Cic je trebalo načiniti od čistoga zlata s riječima kodeš laŠem, Svet B-gu, iskovanima tako da slova budu ispupčena na cicu. Cic je bio pričvršćen na glavu Kohen gadola trakama od t’heilet vune.

Kutonet – tunika i micnefet (ili migba’at) – turban – bili su napravljeni od čistog lana.

Avneit, pojas, bio je ispleten od vune i pamuka. Postoji rasprava o tome Godina 11 3 Broj 20 Strana

Alija po alija

da li je samo pojas Kohen Gadola bio ša’atnez ili su takvi bili i pojasevi kohanim.

Avneit je bio dug 32 amot, što je otprilike 16 metara pojasa. Trebalo je puno vremena da ge se opaše i on je činio veliku izbočinu koju je Kohen uvijek osjećao kada bi ruke spustio sa strane. Isto tako, Kohenov turban bio je namotan od 16 amot lanene vrpce i vjerojatno je ―teško sjedio‖ na kohenovoj glavi. Izvori kaţu da je kohen vidio svoj turban kadgod bi podigao oči. Kutonet je također imao duge rukave koji su dosizali gotovo do poda, tako da je kohen uvijek opaţao svoju odjeću tijekom Avoda.

To je ―garantiralo‖ da će kohen imati primjerenu kavana za vrijeme svoje svete sluţbe.

Aharonovi sinovi (i svi aktivni kohanim), imali su četiri odjevna predmeta – tuniku, turban, pojas i hlače.

Redovno kohenovo ruho također je bilo u čast i slavu. Aharon i njegovi sinovi bili su odjenuti u svoju odjeću i pomazani da sluţe kao kohanim.

Lanene hlače kohanim, od struka do koljena, bile su tu zbog čednosti.

Rambam kaţe da su se na struku nalazile omče za pojas od uţeta.

Raši kaţe da je Mihnasajim bio nalik boksačkim hlačicama po tome što nije prianjao uz tijelo.

R’vi’i – četvrta alija – 18 p’sukim – 29,1-18 U ovom je dijelu opisana svečanost posvećenja za Aharona i njegove sinove. Među ţrtvenim prinosima bili su bik (prva ikada prinesena ţrtva u Mikdašu simbol je oca Zlatnog teleta i sluţio je kao pomirenje za taj grijeh) i dva ovna, različite vrste maces keksa napravljenih od brašna i ulja. Budući kohanim uronili su u mikve, te bili odjenuti u svoje naročite haljine. Bili su pomazani posebnim uljem.

Hamiši – peta alija – 19 p’sukim – 29,19-37 Predstavljene su sloţene pojedinosti sedmodnevne svečanosti Miškana.

Od kohanim se traţi da jedu meso ţrtve za grijeh i ţrtve za krivicu (hatat i ašam). Ova zapovijed na snazi je ne samo u vrijeme svečanosti posvećenja, veće je to micva za redovnu hramsku sluţbu. Mnogi postupci u vezi prinosa u prvom tjednu bili su ―jednokratni postupci‖. Drugi su postupci postali standardna metoda rada u Mikdašu. Šiši – šesta alija – 9 p’sukim – 29,38

-46 Svakodnevne procedure na ţrtveniku uključuju ţrtvovanje dvaju jaganjaca kao ţrtve paljenice, jednog ujutro, a drugoga kasno poslijepodne. Te dnevne ţrtve pratila je ―minha‖ od brašna i ulja, te vino za ljevanicu.

Kao odgovor na naše posvećenje kohanim, HaŠem će osobno posvetiti Miškan, ţrtvenik, i kohanim. ―I Ja ću boraviti među narodom Izraela i biti njihov B-g‖ (29,45).

Ovaj pasuk prati pasuk kojim je započeo čitav odlomak o Mikdašu. U tom nas prvom pasuku, na ideju o B-gu koji, nazovimo to tako, ţivi među nama, a ne tek u Svetinji koju smo načinili za Njega, upućuje gramatika riječi u pasuku – b’toham. U ovom pasuku ovo se iznosi (gotovo) na kraju uputa o izgradnji Miškana i svega što je u njemu, i vezano uz njega.

Rabi Yaakov Auerbach z‖l ističe da je g’matrija tog čitavog pasuka 2449, što je broj godine po Stvaranju u kojoj je Miškan po prvi puta bio posvećen. Š’vi’i – sedma alija – 10 p’sukim – 30,1-10 Kadioni ţrtvenik treba načiniti od bagremova drveta, širine 1 ama, duljine 1 ama i visine 2 amot. Treba ga obloţiti zlatom i okititi ga ukrasnom vijencem od zlata. Dva zlatna obruča pričvršćena su na suprotne rubove za motke za nošenje, koje su i same napravljene od drveta presvučenog zlatom. Ovaj ţrtvenik bio je smješten ispred Paroheta te je bio korišten prvenstveno za svakodnevno prinošenje tamjana (te za dio sluţbe za Jom kipur), ujutro kada se vršilo čišćenje Menore. Tamjan se prinosio i predvečer. Zlatni se ţrtvenik nije smio koristiti niti u jednu drugu svrhu.

Postoji rasprava o tome da li je Zlatni Mizbei’ah imao šupljinu ili je bio ispunjen. Svi se slaţu da je bakreni Mizbei’ah bio šupalj. Svaki puta kada bi se narod utaborio njega bi se punilo zemljom. Sa Zlatnim ţrtvenikom nije tako bilo.

Neki kaţu da je on bio pun blok bagremova drveta prekrivenog zlatom. To mu je davalo stabilnost i čvrstoću koju inače ne bi imao.

Drugi ustraju na tome da opis gornje površine Mizbei’aha kao gaga, krova, podrazumijeva da je imao šupljinu. ■ Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 98. Neka bude svjetlost: Obveza svakodnevnog paljenja Menore Aron i njegovi potomci će je pripremiti od večeri do jutra ...

(Izl 27,21) "Što?" Čujem vas kako kaţete: "Zar se menora ne pali samo na Hanuku?" Ne, naša Hanuka "menora" (odnosno "hanukija") pali se u spomen na čudo vezano uz Menoru, metar i pol visoki svijećnjak koji je stajao u Šatoru i kasnije u Hramu. Menori su pristupali koheni putem nekoliko stepenica koje su stajale ispred nje. (Kohen gadolu nije bio dopušteno da podigne ruke iznad cica, metalne pločice koju je nosio na čelu, i na kojoj se nalazilo B-ţje ime. Zbog toga je morao stajati iznad Menore kako bi je pripremio.)

Razlog za ovu micvu je da se slava Hrama uveća svjetlošću, čime se izaziva veće poštovanje ljudi koji tamo dolaze. Poput prinošenja ţrtava, paljenje Menore bilo je svakodnevna aktivnost koja bi inače bila zabranjena na šabes.

Dio sluţbe Menore činilo je čišćenje čašica u koje se stavljalo ulje, te uklanjanje pepela. Na Menori je bilo sedam krakova; šest vanjskih ţiţaka bilo je okrenuto središtu. Šest vanjskih ţiţaka mogli su se paliti jedan s drugoga; ako bi se središnji plamen ugasio, ponovo ga se palilo vatrom sa ţrtvenika. Rambam odrţavanje Menore smatra dijelom micve, iako neki drugi autoriteti smatraju odrţavanje i paljenje Menora dvjema odvojenim micvama (moţda na temelju Br. 8,2).

Obveza paljenja i odrţavanja Menore odnosi se na mu-

ške kohanim u vrijeme postojanja sluţbe u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u Menahos, prvenstveno na stranicama 88a-89a, a kodificirana je u Mišne Tora u trećem poglavlju Hilhosa Tamidina. Ona je 25. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu.

99. Pravila odijevanja: Obveza za kohanim da nose posebnu odjeću Načinit ćeš odjeću za svog brata Arona, za slavu i sjaj (Izl 28,2) 100. Drţ’ se čvrsto: Zabrana da se naprsna ploča ukloni iz efoda Pričvrstite naprsnu ploču ... da se ne odvoji od efoda. (Izl 28,28) 101. Rrrrip!: Zabrana trganja odjeće Kohen gadola Otvor oko vrata mora biti ojačan ... ne smije se potrgati (Izlazak 28,32) 102. Kad ćemo jesti?: Obveza za kohanim da jedu ţrtvu za grijehe i prinose zbog krivnje Oni koji vrše pomirenje kroz njih jest će ih (Izl 29,33) 103. Ahhhhhhh ... .: Obaveza da se svakodnevno pali tamjan Na (zlatnom žrtveniku) Aharon će prinositi tamjan miomirisa svako jutro.. (Izl 30,7) 104. Isključivo tamjan: Zabrana spaljivanja bilo čega drugog na zlatnom ţrtveniku Ne smijete prinositi na njemu ... (Izl 30,9) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 101. 102. 103. Negativna je zapovijed ne jesti nikakvog kruha od usjeva prije [nego se donese u Svetište] prinošenja omera. Isto je tako negativna zapovijed da se ne jede nikakav kali (što znači zrnje od pet vrsta usjeva koje se peklo na vatri) od novog uroda prije prinošenja omera. I također je negativna zapovijed da se ne jede nikakav karmel (što znači da je zdrobljeno rukom, a ne pečeno na vatri) od novog uroda prije prinošenja omera

jer Pismo kaţe, I nećeš jesti ni kruha, ni kali (pržena zrnja), niti karmel (svježa zrnja) do dana današnjega. (Va-jikra 23,14). Sve se to odnosi isključivo na [zrnje] pet vrsta ţitarica, a to su, pšenica, ječam, pir, zob i raţ; to je zabranjeno. Ako netko jede kruh, prţeno zrnje, i karmel – količinu veličine masline od svakoga – on krši tri zabrane. Dok je Svetište postojalo, to je bilo zabranjeno od šesnaestog nisana do nakon prinošenja omera. U vrijeme kad Svetišta nema, zabranjeno je čitav Strana 4

dan šesnaestog nisana, po zakonu Tore. A u dijaspori, gdje se uvijek drţe dva dana blagdana, zabranjeno je po zakonu učenjaka [isto tako i] čitavog sedamnaestog dana. Dokle god posađene ţitarice puštaju korijenje prije omera, čak i ako sazriju nakon omera, omer ih čini dozvoljenima.

Ova zabrana za novi urod ţitarica na snazi je posvuda, u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu.

Ima nekih ranih autoriteta koji smatraju da je zakon o novom urodu ţitarica u zemljama van Izraela jedino zakonska odredba učenjaka, i sluţi kao mjera zaštite; i oni su ga proglasili samo za područja koja graniče sa Zemljom Izraelovom. Stoga većina [Ţidovskog] svijeta ne obraća paţnju na njega. Iako nije u našoj moći da proturječimo onima koji su tolerantniji, svejedno će svaka savjesnija religiozna osoba za sebe strogo drţati sve što joj je moguće; jer prema mnogim velikim ranim autoritetima ovo je u svakom pogledu zabrana iz Tore. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi. posjedu (ili financijskim pravima,

se posuditi ili iznajmiti ne-Ţidovu,

vidi 244,6), za kojeg se zna da ga je

osim ako nije navedeno da će biti

iznajmio od Ţidova, čak i ako Ţido-

vraćena do subote (246,3) ili ako ne-

v ima koristi od toga (243,1-2). On

Ţidov nije u potpunosti odgovoran

Ţidov ne smije traţiti od ne-Ţido-

moţe raditi na imovini Ţidova kao

za nju (vidi 246,4-5). Druge se stvari,

va da za njega radi subotom; vidi

izvođač na mjestu gdje nema Ţido-

međutim, mogu dati ne-Ţidovu čak

247,4-5 i 252,2. Međutim, Ţidovu je

va ili ako nije poznato da imovina

i subotom, ako nije sasvim izvjesno

dopušteno da zaposli ne-Ţidova da

pripada Ţidovu (244,1-2.4). Ako ne-

da će ih on odnijeti (vidi 252,1;

za njega vrši neki posao sve dok ne

Ţidov čini zabranjeni posao bez do-

306,10; 307,4; 325,1,3) ili ako je

specificira da će se vršiti subotom

puštenja Ţidova, Ţidov ne bi smio

nuţno da mu ih se da (vidi 325,2).

(245,5; 247,1; 252,2; 307,2- 4) i neće

imati koristi od rezultata (vidi 244,3;

izvući koristi od tog posla kada ga

245,6; 304,1; 305,21-23).

Dio I: Orah hajim Poglavlje 18 – Posao koji obavlja ne-Ţidov na Šabat

tada vrši (vidi 244,5; 247,1.6), pod uvjetom da se posao ne vrši u prostorima koji pripadaju Ţidovu i nije im poznato da se to čini za njega (252,2 -3), te pod uvjetom da je plaćanje unaprijed dogovoreno ili da je posao bio dan ne-Ţidovu prije petka (vidi 247,2-3; 252,2).

Ne-Ţidovu se moţe reći da subotom izvrši stvari koji su samo rabinski zabranjene Ţidovima, pod uvjetom da je u pitanju bolest ili velika potreba ili vjerske svrhe; vidi 306,11 i 307,5,.19. Ţidov ne smije čak ni dati mig da bi ne-Ţidov trebao obaviti posao za Ţidova na šabat, osim u hitnim slučajevima (334,26), ali je dopušteno nagovijestiti da bi takav posao trebalo učiniti nakon šabata (307,22). Obraćenom robu Ţidova zabranjeno je raditi subotom čak i za sebe; ako nije učinio obraćenje, moţe obavljati posao za sebe, pod uvjetom da je jasno da ga ne radi za svog vlasnika (vidi 304,1-3; 307,21).

■

Ako su Ţidov i ne-Ţidov partneri u poduzeću koje radi subotom, Ţi-

Opremu koja se koristi za rad ne

dov bi trebao ugovoriti da zarada

bi se trebalo posuditi ne-Ţidovu na

koja se ostvari subotom u potpuno-

(ili neposredno prije) šabat i ne bi je

sti pripada ne-Ţidovu; ali čak i ako

trebalo iznajmiti ne-Ţidovu čak ni u

to nije učinjeno, Ţidovu je dozvo-

petak (246,1-2). Ako se takva opre-

ljeno da uzme svoj udio ukupnog

ma iznajmljuje ne-Ţidovu, dio na-

dohotka, sve dok zarada koja se

jamnine koji se odnosi na šabat ne

ostvari subotom nije konkretno na-

bi trebalo specificirati (246,1). Ţivo-

vedena (245,1-4, 246,5).

tinja koja se koristi za rad ne smije

Ţidov moţe subotom preuzeti robu od ne-Ţidova, koristiti je i naknadno je platiti, ali ne smije pregovarati o njezinoj cijeni na šabat (252,4; 307,22). Ako ne-Ţidov za njega učini neki posao, on ne smije imati koristi od njega sve dok nije prošlo dovoljno vremena od subote (vidi 276,1-5; 307,20; 325,4,6.10-14) ali moţe upotrijebiti robu koja mu je donesena čak i ako je ne-Ţidov radio na njoj na šabat (vidi 252,4). O stvarima koje je ne-Ţidov donio s spodručja izvan šabatnih granica ■

vidi 325,8.15; kada ste u nedoumici vidi 325,5-7.9.16; u vezi posla koji je učinjen za bolesnu osobu vidi 306,9 i 318,2. ■

Ne-Ţidov moţe raditi subotom na Godina 11 5 Broj 20 Strana

Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Odabir Levita

vezano uz zvončiće, nego da se odnosi

Paraša Tecave započinje s uputom

na potrebu da Veliki

da se Aharon i njegovi sinovi posve-

svećenik nosi svu

te, što upućuje da su oni izabrani da

potrebnu odjeću za

sluţe kao svećenici prije grijeha sa

sluţbu u Šatoru sas-

zlatnim teletom. Međutim, Devarim

tanka, da ne bi um-

10,8 sugerira da su svećenici i Leviti

ro. Ralbag, umjesto

bili izabrani tek nakon tog grijeha.

 Kako pomiriti te stihove?

Jesu li Leviti i svećenici bili odabrani u isto ili u svatko u svoje vrijeme? Zašto je uopće pleme Levi bilo izabrano?  Raši sugerira da su oni zasluţili taj poloţaj svojom odanošću Hašemu kada je ostatak naroda sagriješio sa zlatnim teletom. Ipak, je li logično da Aharon, kojeg je Moše ukorio zbog uloge koju je imao pri izradi zlatnog teleta, odmah nakon toga primi posebno promaknuće? Kako je Raši mogao odgovoriti na ovaj prigovor?  Nasuprot Rašiju, R"Y Bekhor Shor zaključuje da je izbor bio praktične prirode. Iako su prvobitno za sluţbu bili određeni svi prvorođenci, Ha-

toga,

sugerira

da

stih upozorava na to da se Hašemu mora šem je zaključio da je bolje da

sluţiti čistih misli. Zvončići

sluţba prinošenja ţrtava bu-

su sluţili da podsjete svećeni-

de nasljedna i ograničena na

ka da ispravno usmjeri svoje

jednu obiteljsku lozu. Koje su

misli na štovanje Hašema.

prednosti i nedostaci svakog modela (da sluţbu vrši jedno pleme, odnosno po jedan pojedinac iz svake obitelji)?

Zvončiči upozorenja i odore Šemot 28,33-34 zapovijeda da se zvončići postave na rese svećenikovih odora, te objašnjava: "njihov će se zvuk čuti kada on ulazi u Svetište pred Hašema i kad izađe, i neće umrijeti". Iako je jasno da ovaj redak upozorava na potencijalni smrtni ishod, tko bi to mogao umrijeti i za-

 Zbog čega je bilo tako vaţno da Veliki svećenik nosi uniformu? Kojoj svrsi općenito sluţe uniforme? Postoji li razlika između vizualnih i slušnih pomagala; koje bi od njih bolje posluţilo kao točka fokusa koja će podsjetiti čovjeka da se mora usredotočiti? Kako nošenje cicita ili pokrivala za glavu moţe posluţiti sličnoj svrsi kao odjeća Velikog svećenika? ■

što ostaje nejasno.

Prevela Tamar Buchwald

 Raši tvrdi da upozorenje nije ■

Kruh sa soli jest ćete...

Mudrost Rabi Nahmana, preveo R. Aryeh Kaplan, zt''l Jedini način da budete spokojni na ovom svijetu jest da budete spremni ţivjeti na apsolutnom minimumu. Čvrsto odlučiti slijediti izreku Mišne, "Kruh sa soli jest ćete... ţivjet ćete ţivotom oskudice". Prihvatite na sebe ţivot neimaštine i nedaća kako biste se bavili Torom - "u Tori ćete se umarati". Tek tada ćete imati ţivot, čak i na ovom svijetu.

"Ako to učinite, 'Bit ćete sretni' ... na ovom svijetu."

Više nećete patiti od zemaljskih, svjetovnih nevolja. Već ste ih preuzeli na sebe zbog Tore. Cijeli vaš ţivot - sve dobro koje imate – je stvarno, istinsko dobro. Dakle, vaš je ţivot istinski ţivot. Sretni ste - čak i u ovom svijetu. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svi imamo priliku doprinositi Ovotjedni odjeljak bavi se odje-

pravite Mi Svetište,― rekao je B-g

ćom svećenika koji su radili u Šato-

prošlog tjedna, „tako da mogu pre-

ru sastanka, a kasnije u Hramu. Baš

bivati među vama―. To predstavlja

kao i prošlog tjedna, mnogo je de-

ideju spuštanja B-ţjih karakteristika

talja koji nisu namijenjeni malodu-

u svijet. Vrijednosti, moral, dobrota,

šnima, pa ako duţe vremena niste

ljubav, radost, mudrost – lista se

bili u sinagogi, ovo nije baš idealan

nastavlja… naša je uloga da uveća-

tjedan da dođete. Sljedeći će tjedan

vamo, razvijamo i dijelimo te karak-

biti mnogo zanimljivije.

teristike sa svima drugima. Šator sastanka bio je mjesto na kojem je

Kolega Rabi Epstein iz Southgate

prebivala B-ţja prisutnost – i usred

sinagoge ukazao mi je na to da je

turbulentnih odvraćanja za koja je

B-g stvorio svemir u samo 31 stihu

zasluţan naš ego, čovjek se mogao

Tore; međutim, kada je riječ o Ša-

prisjetiti koja je srţ ljudskog bića.

■

toru sastanka o kojem upravo čita-

Srţ je u davanju, u dijeljenju, u lju-

mo, Tora koristi preko 400 stihova kako bi opisala njegov izgled i postavljanje. Vrijeme, prostor i materija stvoreni su i oblikovani u našem

bavi. I, moţda najznačajnije od sveu Njegovom grandioznom planu.

ga – srţ je jednostavno u tom 'biti'.

Kolika li je to sreća za nas??

U tome da dozvolimo sebi da bude-

grandioznom svemiru u 31 stihu.

A podjela je sljedeća. On čini teške

Zdanje manje od većine naših do-

stvari. Stvara laviće i zebre koje će

mova zahtijeva preko 400 stihova?!

oni jesti; čini da zvijezde eksplodi-

Rabi Epstein dao je izvanredan odgovor, no ja bih volio podijeliti svoje mišljenje. A smatram da je stvar očigledna.

raju i da se vraćaju u crne rupe; daje

mo boţanska duša koja prebiva u svakome od nas.

Srž je u davanju, u dijeljenju,

kisik koji udišemo i vodu koju pije-

u ljubavi.

mo… To su samo mali detalji onoga

Srž je u tome da

što On organizira. Pa, koji je naš po-

dozvolimo sebi da budemo

sao? Naš je posao da svijet učinimo

B-g je stvorio ljudska bića da budu

dobrim i boţanskim mjestom; da ga

božanska duša koja

Njegovi partneri u ovom svijetu.

usavršavamo. Svakome od nas dana

prebiva u svakome od nas.

Lavovi, ribe, drveće, vulkani, plane-

je prilika da igra svoju ulogu… Kralj

ti, zvijezde i galaksije više su statisti.

Hezekija je prije 2500 godina uništio

I dok B-g moţe stvoriti svemir u

Oni obavljaju svoju zadaću i nesta-

brončani idol koji su Ţidovi štovali

31 stihu, nama ljudima je potrebno

ju. Ali oni ne daju aktivan i trajan

stoljećima. Rabini pitaju kako to da

mnogo duţe da ga usavršimo. To je

doprinos. Oni nemaju sposobnost

nitko od prijašnjih pravednih kralje-

kompleksniji zadatak. I dana su

da poboljšaju svijet. Oni su samo

va to nije učinio. Oni kaţu da B-g

nam tisućljeća da bismo imali ulogu

rekviziti na sceni koja je priprem-

nijednom pojedincu ili generaciji ne

u tome. Došli smo dosta daleko, no,

ljena za zvijezde programa – a to

dozvoljava da riješi sve svjetske

hvala B-gu, imamo još dug put pred

smo ti i ja.

probleme – tako da bi svi dobili

sobom. To znači da svi imamo pri-

priliku da doprinesu. Tako i mi!

liku dati doprinos. Ja, primjerice,

B-g je stvorio ovaj svijet sa nedostacima i to je učinio s razlogom da

Šator sastanka, prijenosni Hram u

nam daruje priliku da sudjelujemo

pustinji, predstavljao je ljudska bića koja doprinose našem svijetu. „Na-

Godina 11 7 Broj 20 Strana

veoma uţivam u činjenju toga! Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Strana 7

Rabbi David Stav:

Izvana i iznutra Parša Tecave druga je u nizu parši Tore koje se bave Miškanom, svetim Prebivalištem. Dok se prethodna parša bavila preteţno strukturom samog Šatora sastanka, ovotjedna se fokusira najviše na odjeću koju su svećenici trebali nositi prilikom sluţbe u Miškanu.

Glavni dio tog opisa odnosi se na osam dijelova odjeće koju je nosio Kohen gadol (Veliki svećenik) kada je obavljao svoju sluţbu. On je nosio posebnu svijetlo-plavu odjeću sa zvoncima koja su zvonila kada je hodao. Zlatni naprsnik sa dvanaest dragih kamena na kojima su upisana imena dvanaest Izraelovih plemena, prekrivao je njegovo srce.

Njegovo čelo bilo je ukrašeno zlatnom pločicom, zvanom cic.

Svećenicima je bilo zabranjeno vršiti sluţbu ako nisu nosili svoju svećeničku odjeću, a oni koji nisu bili poslušni tome, bili su ozbiljno kaţnjeni. Kako moţemo objasniti tako razmetljiv izgled? Ne bi li bilo bolje traţiti od svećenika – osobito od Kohen gadola – da se pojavljuje u jednostavnijoj odjeći, baš kao što je to činio na Jom kipur, kada je ulazio u Svetinju nad Svetinjama? Tora objašnjava svrhu svećeničkog odijela: „Napravit ćeš svetu odjeću svome bratu Aronu, za ljepotu i slavu.― . (Šemot 28,2) Drugim riječima, njihova odjeća trebala im je dati dostojanstvenu pojavu. Ramban u svom komentaru na taj stih dodaje još jedan detalj tom trendu da se promovira ljepota i slava: „On (svećenik) treba izgledati divno i dostojanstveno u svojoj odjeći… jer to je kraljevska odjeća kakvu su nosili kraljevi u vrijeme Tore… i čak i danas, turban se povezuje sa najvećim kraljevima i poslanicima…―.

Međutim, upravo to je naše pitanje: zašto se svećenici trebaju odijeStrana 8

vati poput kraljeva? Nakon svega, oni nisu kraljevi; oni vrše sluţbu.

Zašto bi trebali nositi odjeću kraljeva?

je taj što sam počeo nositi odjeću koju sam nosio svaki dan. Na taj način počeo sam se osjećati kao zdrav čovjek.

Neki od naših mudraca tvrdili su da zbog odjeće, čovjek lakše moţe osjetiti svoj uzvišeni status i biti svjestan vaţnosti misije koja mu je povjerena. Očigledno, zlatni prsten u njuški svinje neće ju učiniti čovjekom, ali ako netko ţeli osvijestiti značaj svojih djela, jedan od načina koji bi mogli biti korisni jest njegova odjeća. Zato savjetnici za karijeru savjetuju kandidatima za posao da se odjenu u odjeću koja priliči poziciji za koju se prijavljuju. Vanjski izgled i prvi dojam koji osoba stvori moţe odrediti ishod sastanka.

Međutim, pretjeran naglasak na vanjsku pojavu ima i svoje opasnosti. Kada smo previše zaokupljeni načinom odijevanja, moţemo zaboraviti na našu dušu. Moţe li biti da ponekad ţelimo učiniti nešto samo kako bismo impresionirali druge, ili sami sebe, čak i ako to nije ono što zaista jesmo? Mi moţemo impresionirati sve oko sebe, ali čineći tako, moţemo zaboraviti tko smo uistinu mi.

Odjeća moţe ostaviti dojam i na onoga tko ju nosi. Sjećam se jedne prigode iz svog djetinjstva kad sam bio bolestan i ostao kod kuće. Htio sam sa sebe skinuti školsku odjeću i odjenuti 'odjeću koju nose bolesni ljudi' (drugim riječima – pidţamu).

Prvi znak toga da sam ozdravio bio

Naša parša uči nas vaţnosti■ i dobrobiti odjeće „za slavu i ljepotu― i istovremenom obraćanju paţnje na našu dušu, što nas čuva da ostanemo pravilno usmjereni u ţivotu.

Ako upotrijebimo 'slavu i ljepotu' za dobrobit naših duša, bit ćemo sposobni i jedno i drugo iskoristiti ispravno i zasluţiti da šehina (boţanska prisutnost) prebiva među nama.

Jedan od posebnih dijelova odjeće svećenika bio je urim ve'tumim, rešetka sa dragim kamenjem koja je prekrivala naprsnik. Dvanaest posebno vrijednih kamena od kojih je svaki bio druge boje i u koje su bila uklesana imena Izraelovih plemena, bilo je postavljeno u zlatnu rešetku. Kada su se Izraelci suočavali sa sudbonosnim pitanjima, Veliki svećenik bi postavio pitanje i, prema našoj glavnoj rabinskoj tradiciji, različita slova bi se osvjetljavala kako bi dala odgovor. Kombinacije slova činile bi odgovore na pitanja koja su oni postavljali.

Izgleda kao fantastičan način dobivanja odgoDivrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi David Stav:

vora na vaţna pitanja.

Mi se često zabavljamo intrigantnom mogućnošću da odgovore na sudbonosna pitanja u ţivotu jednostavno samo pošaljemo Hašemu.

Zašto ići u duboke analize raznih aspekata problema kada moţeš dobiti jednostavan, iskren i istinit odgovor odmah u tom trenutku?

Veliki svećenik bi postavio pitanje a različita slova bi se osvjetljavala kako bi dala odgovor

Međutim, ta predobra-da-bi-bilaistinita metoda nije uvijek rješavala naše probleme. Knjiga sudaca (Šoftim) opisuje što se dogodilo kada je većina izraelskih plemena započela rat protiv Benjaminovog plemena, nakon smrti mlade djevojke koja je umrla u rukama članova Benjaminovog plemena.

Plemena su traţila odgovor od urim v'tumima, od kojeg je stigao odgovor da trebaju poći u rat sa Benjamincima. Ipak, narod je u tom ratu neprestano trpio poraze. Tako čak i boţanski odgovor na ljudska pitanja ne garantira nuţno uspjeh.

Mi također čitamo događaj u kojem kralj Šaul, kojem je naređeno da ubije Amaleka, ne posluša zapovijed i poštedi ţivotinje Amaleka, baš kao i njihovog kralja Agaga.

Kada prorok Samuel traţi od Šaula da mu objasni svoje ponašanje, on dolazi sa brojnim isprikama.

Kada čitamo tu priču, pitamo se zašto Šaul nije pitao urim ve'tumim kako se boriti sa Amalekom. Ispostavlja se da čak i kada smo imali urim ve'tumim na raspolaganju, ako je vođa bio potpuno uvjeren u put koji je odabrao, ili iz nekog razloga nije htio pitati urim ve'tumim, on to Godina 11 9 Broj 20 Strana

Izvana i iznutra nije učinio i nitko ga na to nije mogao natjerati.

To je ono što se dogodilo kralju Šaulu. A ako je Hašem ţelio kazniti narod zbog toga što su se krivo odnosili prema Benjaminovom plemenu, On ih je pozvao da idu u rat, iako je znao da će pretrpjeti brojne poraze.

Toliko o postavljanju pitanja – a što je sa dešifriranjem odgovora?

Da, prava slova bi se osvijetlila, no kojim redom bismo ih čitali? Uzmimo za primjer hebrejska slova – šin, kaf, reš i he, koja bi se mogla osvijetliti. Ovisno o njihovom redoslijedu, mogli bismo pročitati šikora – pijan, ili k'šera – košer, ispravan za upotrebu. Lekcija koju učimo iz toga jest da bi redoslijed slova određivala osoba koja bi ih tumačila. Ljudsko biće.

Nema prečica, čak ni sa urim ve'tumimom. Ako je tako, s pravom se pitamo kojoj je svrsi on sluţio, ako su ljudi mogli tumačiti odgovore.

Moţda je velika svrha Tore da nas pouči da Hašem prebiva među nama, među narodom, ali i među pojedincima. On prebiva među nama kroz naše umove, naše duše, naš moral i druga sredstva koja nas pokreću. Urim ve'tumim pokazivao je ljudima da boţanska prisutnost prebiva među narodom. Mi samo trebamo ţeljeti znati Hašemovu volju i, kada to ţelimo, ona nam moţe biti otkrivena. Međutim, Urim ve'tumim nije nam mogao osigurati da ćemo uvijek donijeti ispravne odluke. Uvijek ćemo morati birati između dobra i zla i ponijeti odgovornost za svoje izbore. Nema drugog puta – uvijek ćemo morati dugo i teško razmišljati o tome što biramo. Nikad nećemo imati luksuz da netko ili nešto, poput urim ve'tumima, donosi izbor umjesto nas. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Transformacije Gotovo polovica ovotjedne parše, ukupno 43 stiha parše Tecave, posvećena je detaljnom opisu odjeće koju su nosili svećenici. Jedino su svećenici nosili posebnu odjeću, nijedno drugo od dvanaest plemena (Josipovo pleme podijeljeno je na Efrajimovo i Manašeovo) nije počašćeno posebnom odjećom.

Na prvi pogled, Levijevo pleme bilo je samo jedno od plemena koja su proizašla od dvanaest Jakovljevih sinova. Međutim, kada su Leviti odbili štovati zlatno tele i ustali da obrane B-ţju čast svojih ţivotima te pokaţu svoju vjernost B-gu i Mojsiju, oni su postali posebno pleme.

Oni su zamijenili prvorođenu mušku djecu koja su bila prvotno zamišljena da budu odabrani sluge B-ţji.

Kao predstavnicima izraelskog naroda u svetim odajama Šatora sastanka i Hrama, Levitima su dani određeni darovi i desetine, te su im pripala 42 grada sa okolnim poljima na kojima su mogli raditi i osigurati si preţivljavanje.

Međutim, jedna posebna obitelj iz Levijevog plemena, potomci Mojsijevog brata Arona, postali su svećenici – kohanim. Oni su obnašali svete

duţnosti u Šatoru sastanka, a Leviti su im pomagali.

Prvotno je bilo oko 22 tisuće Levita, a samo četvero svećenika – Aron, Elazar, Itamar i Aronov unuk, Pinhas.

Talmud (Sanhedrin 83b) kaţe da kada su svećenici nosili svoju svetu odjeću, njihova kehuna (svećeništvo), bila je nad njima. Kada nisu nosili tu odjeću, oni su bili poput svih ostalih članova plemena. Obični svećenici nosili su 4 odjevna predmeta, dok je Veliki svećenik nosio osam. Odjeća je, zaista, činila čovjeka. Bez odjeće svećenici nisu mogli vršiti svoje duţnosti.

Tako je svećenička odjeća predstavljala duţnost. Odjeća je odraţavala spremnost kohanima da sluţe ljudima i proglašavala je: „Ja nosim svoju uniformu, spreman sam za sluţbu!― Kroz tu odjeću, jedno izraelsko pleme transformirano je u svetu 'sektu', u potpunosti posvećenu sluţbi Svemogućem i izraelskom narodu.

Priča o Purimu je također dnevnik o transformacijama. Izraelski narod koji je bio na rubu uništenja od Ha-

manove ruke, odjednom je transformiran u heroje koje su poštovali svi stanovnici Perzije i Medije. Omrznuti narod Izrael, odjednom je postao najviše poštovan od svih.

Putem odjeće, jedno izraelsko pleme transformirano je u svetu 'sektu', u potpunosti posvećenu službi Svemogućem i izraelskom narodu

■

Rabi Nosson Telushkin u svom tekstu Ha'Tora V'haOlam, ističe dva stiha iz knjige o Esteri. U Ester 3,15, Megila kaţe, „kada je izdan proglas u glavnom gradu Šušanu, kralj i Haman sjeli su da piju, a u cijelom gradu Šušanu nastala je pomutnja.― Drugi stih koji citira rabi Telushkin je iz Ester 8,15 i opisuje Mordehajevo uzdizanje. Nakon što je Hamanov plan za uništenjem Ţidova propao, knjiga o Ester kaţe da je Mordehaj bio uzdignut na najvišu poziciju u zemlji te je izašao u javnost pred kralja noseći carsku odjeću, i cijeli grad Šušan bio je pun radosti i veselja.

Midraš Raba, Ester 3,15, citira te stihove i kaţe da se oni mogu objasniti stihom iz Izreka 29,2: „Kad se pravednici mnoţe, narod se raduje, a kada zli vladaju, narod uzdiše.― Rabi Telushkin ističe da su u Šušanu, kada su na vlasti bili zli Haman i kralj Ahašveroš, te su sjeli da piju nakon izdanog proglasa o tome da valja ubiti sve Ţidove, cijeli grad, i zapravo cijelo carstvo, svih 127 pokrajina Perzije i Medije, uzdisali u boli. Međutim, kada je zlo bilo

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

pobijeđeno i Mordehaj je bio uzdignut, pojavljujući se javno u carskoj odjeći, cijeli se grad i cijelo carstvo radovalo.

Svećenička odjeća ne posvećuje svećenike. Odjeća jednostavno sluţi kao podsjetnik na vaţnu i svetu ulogu koju svećenici trebaju obavljati.

Svećenička odjeća treba pomoći svećenicima da se uzdignu i transformiraju iz onih koji su samo jedno od plemena, u vođe koji inspiriraju mnoštvo.

Slično tome, moć zla koje se uzdiţe toliko je velika da ima moć transformirati carstvo – 127 pokrajina sa milijunima stanovnika, u teške antisemite koji ţele uništiti nevin narod.

Kada svećenici, koji su odjeveni da bi sluţili kao vođe, prihvate svoju svetu ulogu, oni mogu inspirirati narod za dobro, za pravdu i za dobrotu. Kao rezultat toga, narod će se radovati, biti zadovoljan i ispunjen.

Rabi Telushkin ističe da kada su se pravednost i dobrota uzdigle u Šušanu, ne samo cijeli grad, već cijela nacija, ne samo Ţidovi, već i neŢidovi, bili su sretni i radovali se.

Nadajmo se da, baš kao što je odjeća transformirala Aronove potomGodina 11 11 Broj 20 Strana

Transformacije

ke u svećenike, i baš kao što su pravednost i dobrota transformirale cijeli narod potencijalnih ubojica u simpatizere, da će tako naš narod, naša zemlja i naša nacija također svjedočiti transformacijama u kojima će zlo propasti, dobrota se uzdići, a B-ţji blagoslovi obasuti sve ljude i sve narode.

Neka biste bili blagoslovljeni.

Nadolazeći šabat poznat je kao Šabat Zahor. To je drugi od četiri posebna šabata koji okruţuju vrijeme Purima. Na ovaj šabat, čita se tematski odjeljak Tore iz Ponovljenog zakona 25,17-19 koji govori o sjećanju na Amaleka. Većina autoriteta smatra pozitivnom zapovijedi i za muškarce i za ţene, da čuju ovo čitanje Tore.

Ne zaboravite: Esterin post ove godine drţi se u srijedu, 28.2.2018. od zore do zalaska sunca. Purim započinje u srijedu navečer i traje u četvrtak, 1.3.2018.

Blagdan Purim obiljeţava proslavu velikog spasenja Ţidova u per— zijskom carstvu od ruke zlog Hamana 520-519 godine prije naše ere. ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Čini li odjeća Židova? I uloga Urima V’tumima u našem životu Ako je istina da odjeća čini čovje-

Tora napominje da je nuţno prvo

dovede do golemog opraštanja gri-

ka, onda je dvostruko istinitije da

pokriti donje dijelove tijela. U pro-

jeha zajednice Izraela. On moţe ob-

odjeća čini kohena (svećenika), a na-

cesu odijevanja, posljednji komad

noviti čistotu i svetost Hrama i nje-

pose kohen gadola – Velikog svećeni-

odjeće koji Kohen gadol stavlja na

govu javnu sluţbu, te sluţbu prino-

ka Izraela. Opis odjeće koje kohanim

sebe je cic – zlatna pločica na kojoj

šenja ţrtava. Javno iskazujući oda-

i Kohen gadol trebaju nositi za vrije-

se nalazi ugravirano B-ţje ime, i

nost i privrţenost Izraela sluţbi

me sluţbe u Hramu je konkretan,

koju je Kohen gadol vezivao na svoje

G-spodnjoj, cic jasno postavlja prio-

detaljan i inspirativan. Svaki odjev-

čelo. Ono što iz toga učimo jedno-

ritete kako u javnom tako i priva-

ni predmet pored svoje očigledne

stavno je i očito, i svakako nije og-

tnom području Ţidovskog ţivota.

zadaće odijevanja kohena ima pose-

raničeno samo na Kohen gadola ili

Ako ga se nosi na pravi način, i od

bnu zadaću. Opisana odjeća trebala

Hramsku sluţbu. Pouka je da čo-

strane prave osobe – istinski Kohen

je biti ishodište slave i časti, ne samo

vjek ne proklamira svoju vlastitu

gadol, koji je Aharonov nasljednik

za one koji su je nosili, već i Hrama i

poboţnost, da ne maše B-ţjim ime-

ne samo genetski već i moralno i ■

sluţbe B-gu Izraelovom. Zbog te

nom, da se tako izrazim, besramno

duhovno

svrhe veliki komentatori Tore traţili

na svom čelu, sve dok nije siguran

Ţidovske odanosti sluţbi B-gu i

su simbolična, čak i mistična zna-

da su niţi dijelovi njegovog tijela –

čovjeku, i teţnje za svetošću u

čenja i pouke koje je predstavljala

njegovo svakodnevno, svjetovno,

ljudskom ţivotu. I pono-vo, cic

odjeća svećenika. Jer, očito, ako

ljudsko ponašanje, pokriveni pravil-

kojega nosi osoba koja je ne-

shvatimo poruke odijela svećenika

nim moralnim vrijednostima i če-

primjereno odjevena ne pomaţe pu-

tada ćemo bolje razumjeti i shvatiti i

dnošću koje nalaţe Tora. Mnogo ih

no. Čitava Ţidovska povijest doka-

čitavu ideju sluţbe B-gu onako kako

hita staviti cic na svoje čelo, no tek

zuje ispravnost ovog zaključka.

je definira Tora.

ih malo razumije da, kako bi imali

Tora ne opisuje samo odjeću svećenika i Kohen gadola, već donosi također i kratak pregled odijevanja prilikom postavljanja Kohen gadola na njegovu uzvišenu javnu duţnost.

Strana 12

pravo da to učine, svi ostali dijelovi odjeće njihovih ţivota trebaju biti odjeveni na ispravan način i valjanim moralnim poretkom.

Talmud nas uči da cic ima silu da

–

cic

postaje

izraz

Na kraju, ideja o odgovarajućoj odjeći, odjeći koja daje slavu i čast onima koji je nose i društvu koje gleda tu odjeću, od središnje je vaţnosti za Ţidovski ţivot i vrednote.

Odjeća koja je provokativna, koja je

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Čini li odjeća Židova? Uloga Urima V’tumima u životu

vulgarna i uvredljiva za druge, koja

njima mogle donositi uz B-ţansku

po-gonio čudo urima v’tumima. Bez

je fizički nepristojna i koja za cilj

pomoć i intervenciju. Putem odgo-

nje-ga hošen je bio tek beţivotna

ima da izazove antisocijalnu reak-

vora slovima koja su svjetlila na

zbirka

ciju, odbačena je od Ţidovske tradi-

kamenovima, sposobnost da se slo-

značenje je dio Ţidovske tradicije.

cije. Na ţidovskoj ulici nisu potre-

va poredaju ispravnim redom i lo-

bne uniforme (mada moram prizna-

gično u nuţne riječi i poruku ovisilo

ti da Ţidovi očigledno vole nositi

je o Izraelskim prorocima koji su

uniforme kako bi identificirali sebe i

točno ―čitali― urim v’tumim.

svoju vezanost uz određenu grupaciju), već bi trebalo vaţiti pravilo za naše društvo da se nosi jednostavna, čista i dopadljiva odjeća. U tom smislu, moţda se svi moţemo sloţiti da odjeća doista čini Ţidova.

nih i duhovnih ciljeva Izraela. Jedino tim uzajamnim djelovanjem Nebesa i ljudskih bića mogla je poruka

naprsnik – hošen – kojega je nosio na

đuju našu budućnost. Mi također

prsima. Taj je naprsnik sadrţavao

moramo raditi i truditi se, tumačiti i

dvanaest dragih kamenova različi-

anlizirati, učiti i djelovati kako bi se

tih boja i na svakom od kamenova

naša budućnost ostvarila s uspje-

bilo je ugravirano ime jednog od Iz-

hom.

U dţepiću hošena bio je umetnut

Uz te dragulje nalazila su se dva

komadić pergamenta na kojem je

velika duguljasta dijamanta koji su

bilo zapisano neizgovorivo ime

bili umetnuti u naramenice pregače

G-spodnje. To je bio motor koji je

kamenovima na naprsniku i na naramenicama mogla naći sva dvadeset i dva slova hebrejskog alfabeta.

To je omogućavalo tim kameno-

višu svrhu duha i sluţbe. Kralj Solo-

muče koji ga grade.‖

kada u potpunosti sama ne odre-

plemena Izraela. Time su se na tim

đeni način nadahnute i stvorene za

skog naroda u ostvarenju nacional-

odijevao bio je draguljima optočen

praotaca Izraela i spomen na sva

smisla samo onda kada su na odre-

pod neće graditi grada uzalud se

konstruktivno značenje. Nebesa ni-

nicama bila su ugravirana imena

Ljepota i skupe vrijednosti imaju

veza, recimo to tako, B-ga i Ţidov-

meta koje je Veliki svećenik Izraela

nik. Na tim draguljima na narame-

U doba Drugoga Hrama, hošen se nalazio na prsima Velikog svećenika. No urim v’tumim više nisu bili u aktivnom stanju. Ljudski element sluţbe i posvećenja već je ne-dostajao. Nije više bilo proroka me-đu Izraelom i hošen je stoga bio tek ukras, dio uniforme Velikog svećenika, no ne više B-ţanski vodič u budućnost i izvorište uputa narodu Izraela.

Zbog toga su velikani i rabinske vođe iz razdoblja Drugog Hrama u Zemlji Izraelovoj rano prepoznali da je taj Hram u konačnici osuđen na uništenje. Neophodne interakcije između Nebesa i zemlje, B-ga i Njegovih stvorenja, više nije bilo. U takvim okolnostima, bez obzira koliko lijepa bila struktura ili koliko privlačni bili dragulji, dašak vječnosti na kojoj se zasnivaju svi Ţidovski ţivoti nedostajao je. Naša je zadaća da na neki način obnovimo upravo

vima i na njima ugraviranim slovi-

taj

ma da sluţe kao urim v’tumim –

osobnom

sredstvo za proricanje kojim su se

ţivotu. ■

odluke o vaţnim nacionalnim pita-

Godina 11 13 Broj 20 Strana

Ovo

mon mudro je rekao da ―ako G-s-

urima v’tumima imati bilo kakvo

– efoda – koju je nosio Veliki sveće-

kamenja.

Bila je to simbolična i simbiotska

Jedan od glavnih odjevnih pred-

raelovih plemena.

dragog

isti

urim v’tumim i

našem

u

svom

nacionalnom

Šabat šalom Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Kada vam netko kaže "Ne brini za to" to je pravi trenutak da se počnete brinuti U ovoj paraši nalazimo micvu o

isto pitanje. Medraš, stavljajući riječi

naše mišljenje o Reuvenu? Mislimo

paljenju menore u Miškanu: "Zapovi-

u usta Svemogućeg, kaţe: "Meni ni-

si: "Kakav veliki čovjek! Cadik!

jedit ćeš dakle sinovima Izraelovim

je potrebno svjetlo, ali neka mi osi-

da uzmu za tebe čistog, prešanog

guraju svjetlo kao što sam ga Ja osi-

maslinova ulja za svjetlo, da pale

gurao njima. Kao što je pisano: 'A

svjetiljku

Vječni iđaše među njima danju.'"

neprestance..."

[Šmos

27,20] Gemara [Šabos 22] postavlja očito pitanje: Zbog čega nam Svemogući zapovijeda da imamo menoru u Miškanu/Mikdašu? Da li je Njemu potrebno svjetlo? Naposljetku, tijekom 40 godina lutanja pustinjom, Ţidove je vodila Njegova Svjetlost. Njemu svakako nije potrebna naša svjetlost.

Točno je zapravo da je Svjetlost me-

Medraš tumači da kada je Ţidovskom narodu bila dana ta micva (da upale menoru), oni su zapitali Mošea Rabenu -- 'Zašto haKadoš Baruh Hu treba naše svjetlo?' Moše im je odgovorio da je to zato, izrazimo se tako, da im da priliku da "otplate" Vječnom. "Neka mi osiguraju svjetlo kao što sam Ja svjetlo osigurao njima."

nore simbol činjenice da B-ţja Pri-

Hazal nas uče da steknemo uvid u

sutnost boravi u sredini Ţidovskog

to kako ljudi postupaju. Kada Reu-

naroda. To je ono kako Gemara gle-

ven učini Šimonu uslugu, Šimon će

da na to pitanje.

reći "Puno ti hvala." Reuven će na to

Međutim, Medraš Raba ima drugačiji pristup. Medrašu se nameće

odvratiti "Nemoj na to obraćati paţnju. Nije to ništa. Ne moraš mi čak niti zahvaliti. Ne brini se!" Kakvo je

Rav Yeruchem Levoviz zt"l, mirerski mašgijah, kaţe da Reuven i nije baš toliki cadik. On ima skrivene pobude. Sve dok Šimon smatra da nije u stanju uzvratiti Reuvenu za uslugu koju mu je učinio, kao što izreka kaţe: "Duguješ mi – i to puno!" Ljudi vole kada im drugi "puno" duguju. Duboko u sebi, Reuven ne ţeli da Šimon osjeti da mu ■ je u stanju uzvratiti za tu uslugu, bez obzira što Šimon rekao ili učinio za Reuvena. Činjenica da im Ribono Šel Olam – kojemu zapravo Klal Jisrael uistinu "puno" duguje – omogućava da Mu učine uslugu, kao uzvrat za uslugu koju je On učinio njima pokazuje da Vječni ne ţeli da se osjećamo bespomoćnima u toj vezi. To je ogroman hesed (boţanska dobrota) što nakon što im je 40 godina osiguravao Svjetlo u pustinji, Svemogući im sada pruţa mogućnost da Mu uzvrate za to.

U tome je razlika između Gospodara Svijeta i čovjeka od krvi i mesa.

On nam je učinio uslugu i On nam daje da mu uzvratimo za to. On ne ţeli da se osjećamo duţnima Njemu.

Naša haftara u Šoftim, poglavlje 13, donosi priču o budućim roditeljima Šimšona (Samsona), koji su niz godina bili neplodni. Jednog lijepog

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak sa 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

trenutak da se počnete brinuti dana

došao

je

anđeo

i

Kada vam netko kaže "Ne brini za to" to je pravi

rekao

Manoahovoj ţeni da će zatrudnjeti i dobiti dijete. Anđeo je dao majci uputu da ne pije vina tijekom trudnoće, te joj isto tako na-loţio da dijete ima čitav svoj ţivot biti nazir.

Manoahova supruga ispričala je svom muţu o tom proročanstvu. On je zatraţio da se susretne s anđelom.

Anđeo se ponovo pojavio u prisutnosti njih oboje. Oni su prinijeli ţrtvu i tada je anđeo nestao i nikada se više nije pojavio. Pasuk kaţe da pošto se anđeo više nikada nije pojavio: "Tada je Manoah znao da je to bio anđeo B-ţji." [Šoftim 13,21] Drugim riječima, oni su dobili dijete kao što je anđeo predskazao, no anđela više nikada nisu vidjeli. Tada je Manoah znao da je to uistinu anđeo B-ţji.

Iz toga kako je navedeno u pasuku, zvuči kao da je razlog što je Manoah shvatio da je to uistinu bio anđeo B-ţji bilo upravo to što se on više nikada nije vratio. Rezoniramo da je tako, jer da je to bio običan čovjek,

Manoahu i njego-voj ţeni bio je

Rekao je otprilike ovako: "Najsku-

mogli bismo se okladiti u zadnji no-

doista anđeo... jer se nikada više nije

plje plaćam kada je besplatno."

vac kojeg imamo, da bi se taj čovjek

vratio natrag da prešutno zatraţi

vratio na dan rođenja djeteta, i

zahvalu i izazove osjećaj dugovanja.

rekao: "Nu, kako je moj maleni?"

Brisker Rav zt"l imao je mnogo

plaćate. Kada je besplatno, vi dugu-

Tada bi Manoah i njegova ţena

djece. Sve ih je poţenio i poudavao

jete nekome. To je ono što nas taj

morali reći: "O, zahvaljujemo vam

u istoj jeruzalemskoj dvorani za

pasuk uči. B-g nam je dao priliku da

se svim srcem. Što bismo mogli

vjenčanja, Vagshal. Vlasnik zgrade

Mu uzvratimo paljenjem svjetala za

učiniti da vam se zahvalimo?" A

smatrao je da mu je čast što je Bris-

Njega, kao što je On činio za nas

osoba bi re-kla: "Ma, nije to ništa"

ker Rav izabrao njegovu dvoranu za

tolike mnoge godine, kako se ne

(ali bi zapra-vo ţeljela da joj se oni

vjenčanja pa mu je ponudio dvora-

bismo

osjećaju du-ţnima.) Međutim, onaj

nu bez plaćanja naknade. Brisker

Njemu. ■

koji je donio obavijest o djetetu

Rav je odbio prihvatiti tu ponudu.

Godina 11 15 Broj 20 Strana

Kada vam netko nešto da besplatno, nemojte misliti da mu ništa ne

osjećali

duţnima

prema

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Dajte da biste zadržali Ovaj odlomak Tore nalaţe micvu paljenja menore. Paljenje menore u Svetištu, paljenje svijećica za Hanuku i paljenje šabatnih svijeća vaţne su micvos.

Paljenje svijeće je simbolično. Ako upalite svijeću da bi sebi načinili svjetlo, i drugi mogu imati koristi od tog svjetla. Ono se ne moţe ograničiti. S druge strane, ako zapalite svijeću za druge, i vi, također, moţete imati koristi od svjetla.

To bi trebalo obiljeţavati sve što činimo. Ne bismo trebali činiti stvari koje su toliko restriktivne da drugi ne mogu od njih imati koristi, i trebali bismo shvatiti da kada činimo nešto za druge, to nije pravi altruizam, jer ćemo i sami imati koristi od tog čina.

Dohvaćanje veličine - i ograničenja koje ono ima Vjernici se moraju čuvati opasnosti kultizma.

Mnogi komentari primjećuju da od Mojsijevog rođenja pa nadalje, nema nijednog odjeljka Tore u kojem se ne spominje Mojsijevo ime, izuzev ovotjednog, Tecave.

Baal HaTurim kaţe da je to stoga što je Mojsije, kad je molio za oproštenje grijeha sa Zlatnim teletom, rekao B-gu, ako neće oprostiti Izraelcima, ''izbriši me sada iz knjige koju Si napisao'' (Izlazak 32, 32).

Premda im je B-g oprostio, Mojsijeve su riječi ipak ostale na snazi jer, uči nas Talmud, "prokletstvo pravedne osobe se ispunjava čak i ako je izrečeno na uvjetnoj osnovi" (Berahos 56a).

Drugi su komentari ponudili drugačija objašnjenja.

Impresivno je objašnjenje rabina Zalmana Sorotzkina. Čitanja Tore su tako organizirana da odlomak Strana 16

Tecave gotovo uvijek dolazi u tjednu kada pada 7. adara, dan rođenja i smrti Mojsija. Netko bi mogao pomisliti da bi ovaj dan mogao imati posebno značenje u judaizmu. Da bi umanjili vaţnost datuma rođenja i datuma smrti Mojsija, učenjaci su organizirali čitanja tako da se dio Tore u kojemu se ne spominje njegovo ime čita tog tjedna.

Ovo je dalekoseţan način gledanja i on zahtijeva da uspostavimo delikatnu ravnoteţu. Mojsije je bio najveći od svih proroka, zakonodavac koji nam je prenio riječB-ţju . Mojsije je bio učitelj: na svetom jeziku poznat je kao Moše Rabenu. Ali on je bio samo B-ţji predstavnik, a ne onaj koji daje naloge.

Kod ljudi postoji sklonost da oboţavaju svoje vođe. Rimski carevi postali su bogovi. U mojim knjigama o samopoštovanju ("Let Us Make Man", "Angels Don't Leave Footprints", "Life's Too Short") ukazao sam na niz mehanizama kojima osoba s niskim samopoštovanjem moţe pokušati steći osjećaj vrijednosti. Jedan od njih je oboţavanje junaka, pri čemu osoba postavlja nekoga kao vrhunsku veličinu, a identificirajući se s njime i time što postaje njegov poklonik, sudjeluje u veličini koju je pridala svom totemu.

Krajnji cilj ovog obrambenog mehanizma je uzdići nekoga na razinu boţanstva i identificirati se s njime.

U suštini to je dinamika kultova.

Talmud kaţe da je erev rav, skupina Egipćana koji su se pridruţili Izraelcima prilikom Izlaska, bila odgovorna za Zlatno tele. To potvrđuje tvrdnja da su štovatelji Zlatnog teleta rekli: "Ovo je tvoj B-g, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske" (Izlazak 32,1-4), što ukazuje da se radilo o grupi tuđinaca koji su se obraćali Izraelcima. Iako je erev rav bio svjedokom razdvajanja voda Trstikovog mora i objave na Sinaju, oni nisu uspjeli shvatiti koncept apstraktnog B-ga.

Oni su razvili "kult Mojsija", i kad su mislili da je Mojsije umro,■ rekli su Aronu: "Načini nam bogove koji će ići pred nama."

Naţalost, tijekom njihovog robovanja u Egiptu i izloţenosti egipatskoj kulturi, neki su Izraelci postali podloţni egipatskoj misli, i nisu potisnuli erev rav.

Pod stalnim Mojsijevim skrbništvom i upozorenjima protiv svih oblika idolopoklonstva, oni su razvili čvrstu vjeru u B-ga, a ne vjeru u čovjeka ili totem. Kad je Bilam nastojao baciti zle čini na Izrael, primijetio je da to nije u stanju učiniti i uzviknuo: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta" (Brojevi 23,22).

S čvrstom vjerom u B-ga, Izrael je imun na kletve.

Zapaţanje rabina Sorotzkina omogućuje nam da shvatimo zašto Hagada za Pesah, koja je detaljni prikaz Izlaska, izostavlja središnji lik priče: Mojsija. To je stoga što moramo imati na umu: "B-g je taj koji ih je izveo iz Egipta."

Ljudi imaju svoje slabosti, a jedna od tih slabosti je divljenje velikim vođama. Moramo biti na oprezu da ne podlegnemo toj sklonosti. Moramo odati čast našim velikim vođama, poštivati ih i, prije svega, učiti od njih, ali mi ih ne oboţavamo niti im se molimo. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti N ema većeg blagoslova od sposobnosti rađanja, jer to je mogućnost da zaista kreiramo i da kreiramo od svoje krvi i mesa. Mi uglavnom proţivimo svoje ţivote tako da preoblikujemo stvari. Mi ulaţemo novac zato da bismo stvorili više novca. Mi uzimamo riječi koje već postoje, promijenimo njihov redoslijed i stvorimo novo knjiţevno djelo. Mi uzmemo sirov materijal i preoblikujemo ga u nešto profinjenije, korisnije, vrednije.

Ali rođenje nije samo preoblikovanje jedne forme u drugu. To je u potpunosti mističan čin, fizičko stvaranje nečega iz ničega. Bez obzira koliko napredujemo u tehnološkom smislu, niti najpametniji među nama neće nikada biti u stanju replicirati misterij rođenja. A sama činjenica da će novo dijete jednog dana imati moć da stvori svoju djecu, otvara nam pristup bezgraničnom, vječnom.

Zato je podizanje djece za nas jedinstvena prilika da radimo poput B-ga, poput pravog stvaraoca. I da dodirnemo vječnost.

Sljedeći put kad vidite novorođenče, promotrite malo bolje roditelje. Oni ne mogu ne osjetiti da ih je nešto dotaklo u dubini, osjećaj bezgranične ljubavi, čuđenje što su bili u stanju stvoriti nešto što potiče strahopoštovanje. Novi roditelji u trenutku spoznaju da je ţivot mnogo više od našeg ograničenog svijeta taštine. Iznenada, stvari na koje smo do tada bili toliko ponosni – novac koji smo uštedjeli, posao koji smo stvorili i izgradili – izblijede u usporedbi s ovim jednostavnim, a opet zapanjujućim postignućem.

Zašto onda ne zadrţimo to strahopoštovanje kroz naš ţivot? Zato što smo stalno ometani dnevnom borbom za preţivljavanje. Mi ne znamo stvoriti vrijeme u kojem bismo mogli zamijetiti neprekinutu čudesnost ţivota – od kojih je rođenje samo prvo u nizu. Zato bismo, uvijek kad prijatelj ili rođak dobije bebu, trebali prepoznati rođenje kao priliku da razmišljamo o našim prioritetima i osvijestimo snagu vječnog. U isto vrijeme, trebamo uvjeţbavati našu odgovornost u donošenju ţivota na ovaj svijet i ţivljenja svrhovitih ţivota.

R. Simon Jacobson ■

I stina je svjetiljka pomoću koje ćeš vidjeti put iz tame.

Upali ju!

R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 17 Broj 20 Strana

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Upali svoj vlastiti plamen Kralj Salomon uči: "Pravednik će pasti sedam puta, i ustati!" (Izreke 24,16). Čak se i cadik, na njegovoj uzvišenoj razini donekle pokoleba, pa kako se ne bismo onda mi. Sve je to dio ţivljenja čestitim ţivotom.

Naša nam paraša zapovijeda da "zapalimo ner tamid (vječno svjetlo)"

Prije nekoliko godina upoznao

Hebrejska riječ za dušu, nefeš, ta-

sam jednog čovjeka koji mi je ispri-

kođer znači htjeti, imati potrebu i

čao najnevjerojatniju, zadivljujuću

ţeljeti. Svaka čista ţidovska duša

priču. Čini se da, mada je bio rođen

ţudi za duhovnošću i strastveno

u hasidskoj obitelji, njegova braća i

plamti ţeljom za bliskošću s B-gom.

sestre jedno su za drugim, napustili

To je razlog zašto, u Ţidovstvu, uvi-

obiteljsko okrilje. Iz očaja, njegovi

jek povezujemo svijeću s dušom; na

su ga roditelji poslali u Jeruzalem

primjer, palimo svijeću na jarcajt.

da boravi kod njihovog Jerušalmi

Poput plamena i neumrljanja ţidov-

Breslov rođaka. Nadali su se da će

ska duša se stalno podiţe prema

ga jako religiozna okolina zaštiti od

poboţnosti. Međutim, ţivot je vičan

čak i kada se čini

negativnih

tome da nas gurka unaokolo i odva-

da stvari ne idu

vanjskih

utjecaja.

Naţalost, plan nije uspio. Avi se ipak uspio susresti s pogrešnom skupinom prijatelja i ubrzo je krenuo putem svoje braće i sestara.

ja od naše iskre.

Kabala podučava da postoji sedam temeljnih karakternih osobina: dobrota iz ljubavi, disciplina, sklad,

Jednog šabata, kada je bio siguran

nadmoć, krasota, osnova i kraljev-

da ga nitko ne gleda, stisnuo je pre-

stvo. Kao ljudska bića mi posjeduje-

kidač za svjetlo. Odjednom je čuo

mo mogućnost da uzdignemo i usa-

kako se iza njega netko kreće. bio To

vršimo te osobine ili da postanemo

je

rođak.

njihov plijen. Zato smo često testira-

Iznenađen i preplašen, očekivao je

ni u svakom od ovih sedam podru-

uobičajeni verbalni ukor koji je

čja. Sukladno našem uspjehu, post-

dobivao od svojih zabrinutih ro-

oji sedam razina Neba ili sedam ra-

ditelja. No, umjesto toga rođak mu

zina Pakla. Zbog toga je ţivot toliko

je rekao nekoliko jednostavnih riječi

iscrpljujuć i nepredvidiv. Naša ţi-

ohrabrenja koje će promijeniti nje-

votna iskustva su naše mogućnosti

gov stav i na kraju tijek njegovog

da rastemo i jačamo u svakom od

ţivota: "Avi, samo znaj da te B-g i

ovih sedam područja. Količina ne-

dalje voli."

volja gotovo nam jamči da većina

njeg ov

Jeru šalmi

Avi je počeo shvaćati da je duboko u sebi doista ţudio za smislenim odnosom s B-gom. Jednostavno ga je iskustvo njegovog odgoja uvjerilo da B-g na neki način samo čeka da on napravi neku grešku pa da ga udari nekom kaznom. Sada kada mu je duboko religiozan čovjek pokazao da ga unatoč njegovim problemima B-g voli i čeka, on je bio u stanju otvoriti svoje srce i početi graditi svoju vlastitu osobnu vezu s Njim.

Strana 18

od nas neće uvijek biti dorasla svakom izazovu, da ćemo ponekad (ili često) biti pobijeđeni. Dakle, što nam je činiti?

Biti postojan,

kako bismo htjeli, dokazuje našu predanost B-gu (Izlazak 27,20). Ner tamid prebiva u sva-kome od nas: to je naša čista duša. Bez obzira što nam ţivot priredio, mi moţemo zapaliti ner tamid tako što ćemo se sjetiti što je naša suština, sjetiti se da nas B-g voli i ţarko ţudjeti za bliskošću s Njim.

Suština svakog odnosa je ţarka ţelja da međusobno dijelimo. Naš glavni izazov je da se pobrinemo da čak i ako zakaţemo u jednom ili svih sedam područja, sačuvamo svoju ţelju za poboţnošću. Biti postojan, čak i kada se čini da stvari ne idu kako bismo mi htjeli, dokazuje našu predanost B-gu! Kroz našu postojanu odlučnost da pokušavamo iznova još jednom i još jednom, konačno ćemo moći dohvatiti ner tamid i zapaliti svih sedam razbuktalih plamenova na menori čak i u najmračnijoj noći. Amen! . . agutn Šabos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TECAVE

Parašat Tecave nastavlja se na parašat Teruma, koja je početak novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra - vrijeme je za obnovu.

U ovoj paraši učimo kako da postanemo čarobni svećenici, kako da se poveţemo s Mojsijevom silom, te na koji je način Purim povezan s time?

Naš je posao ovog tjedna da učimo kako da budemo svoj vlastiti

Danas smo svi postali svećenici,

Zohar objašnjava značenje riječi

time što su rituali Hrama postali

■ ..." "Ve'ata" ("A ti ćeš zapovijediti

osobni kako bi se postiglo stanje u

‫)עא ד‬, koja se spominje kroz cijelu

Prošlotjedna paraša Teruma se

kojem "Neka mi sagrade Svetište da

parašu. Hebrejsko slovo vav (Ve'ata -

bavila gradnjom Miškana (prijeno-

mogu u njima". To se događa kada

‫ )ע‬je vav koje se pojavljuje u Tetra-

snog hrama kojeg su Moše i Izraelci

svaki pojedinac među nama prihva-

gramu ,‫ מדע"ד‬i koje simbolizira du-

izgradili u pustinji) i o njoj smo rekli

ti odgovornost i priliku da stvori

hovno bogatstvo koje nam dotiče iz

kako Zohar objašnjava da se riječ

Hram u svemu što radi: posveti svoj

gornjih svjetova. Riječ "ata" (ti - ‫)א ד‬

"Teruma"

ţivot, kuću, brak, posao, itd

znači od A )‫ )א‬do Ţ ) ) i podra-

Veliki

svećenik

i da

naredimo

Svjetlu da uđe u sve što radimo.

na

hebrejskom

treba

zumijeva, znači sve, a slovo he ( )‫ד‬

podijeliti, te čitati kao Tarom H, što

Parašat (priča o) Tecave počinje s

znači 'uzdiţući he ‫ 'ד‬ukazujući na

riječima "A ti ćeš zapovijediti djeci

našu sposobnost da uzdignemo na-

Izraelovoj ...", što znači da je potre-

šu stvarnost (simboliziranu slovom

bno da preuzmemo komandu nad

‫ )ד‬na više razine kroz radnje dariva-

našim ţivotom. Moramo shvatiti da

nja i dijeljenja. Uzdizanje se također

je svatko od nas Veliki svećenik i da

moţe postići tako da imamo svijest

na nama leţi odgovornost da učini-

Prošli smo tjedan saznali da mo-

o svetosti. Paraša Tecave nastavlja se

mo promjene u svojim ţivotima, jer

ramo uzdići he )‫ )ד‬a sada smo saz-

baviti istom temom, međutim, um-

je naša suština da budemo Stvoritelj

nali da je potrebno povezati se s vav

jesto da se bavi građevinom ona se

i da budemo u stanju nalagati i za-

(‫)ע‬. To je zapravo namjera našeg srca

bavi osobom - Velikim svećenikom.

povijedati svojoj stvarnosti da po-

koja bi trebala biti dijelom svega što

Površno gledajući paraša Tecave,

stupa u skladu s našom voljom.

poduzimamo. Dakle, kad god nešto

koja se bavi svećenikom (kohenom)

Stoga moramo zapamtit, znati i ra-

činimo sa svetosti, čistoćom i lju-

nema s nama nikakve veze. Među-

zumjeti da je to naša uloga – biti

bavi, rezultat će biti značajan i mo-

tim, nakon uništenja drugog Hrama

svećenik. To znači, da se u našim

ćan. Moramo preuzeti odgovornost

(70. n.e.), pojam kohen (svećenik) je

kućama, na poslu i u svemu čega se

za svaku pomisao ili čin kako bismo

izgubio svoj izvorni smisao, pa je

dotaknemo, moramo ponašati i dje-

doţivjeli pravi osjećaj uspjeha. ■

samo prezime potomaka hramskih

lovati poput Velikog svećenika u

svećenika.

Hramu.

Godina 11 19 Broj 20 Strana

predstavlja naš svijet. Dakle, riječ Ve'ata opisuje povezivanje na svo duhovno bogatstvo putem slova vav (‫ )ע‬koje je kanal da ga preusmjerava u he )‫ )ד‬našu stvarnost.

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Iz d

g aće

om

a tisk SPORNI POLJSKI ZAKON

Poljski premijer opet podigao buru govoreći o "Židovima koji su sudjelovali u holokaustu" Index 17.2.2018.

POLJSKI premijer je u subotu podigao buru govoreći o "židovima koji su činili" holokaust, braneći nedavni sporni zakon koji bi trebao zaštititi Poljsku od optužaba za pomaganje nacistima u genocidu.

Mateusza Morawieckog je izraelski novinar Ronen Bergman upitao bi li bio kažnjen u Poljskoj da ispriča što se dogodilo članovima njegove obitelji koji su bili deportirani pošto su ih susjedi, Poljaci, prijavili Gestapou u Drugom svjetskom ratu.

"Ne biste bili kažnjeni, jer nije

kazneno djelo ako kažete da je bilo Poljaka počinitelja (genocida nad Židovima), kao što je bilo počinitelja Židova, Ukrajinaca i Nijemaca koji su to radili", rekao je na engleskom na Sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu.

"Naravno da ne bi bilo progona ljudi koji kažu da je među počiniteljima bilo i Poljaka, jer ih je bilo. No ne možemo izjednačavati počinitelje i žrtve jer bi to bila uvreda za sve Židove i za sve Poljake koji su toliko propatili u Drugom svjetskom ratu", dodao je poljski predsjednik vlade.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odmah je osudio Morawieckog zato što je rekao da je bilo i Židova

koji sudjelovali u holokaustu.

"Riječi poljskog premijera u Muenchenu su nečuvene.

Ovdje se radi o problemu

nesposobnosti da se shvati povijest i nedostatak osjetljivosti za tragediju našeg naroda", rekao je. ■

SPORNI POLJSKI ZAKON II

Izrael napao poljskog premijera zbog izjave o "židovskim počiniteljima" zločina u holokaustu Index 18.2.2018.

IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu, nakon Irana, uputio je oštru kritiku poljskom premijeru koji je na tradicionalnoj konferenciji o sigurnosti u Muenchenu izazvao buru izjavom da je među počiniteljima zločina tijekom holokausta bilo i Židova, nazvavši njegovu izjavu "nečuvenom", prenosi BBC.

dio novi poljski zakon prema kojem je protuzakonito i stoga kažnjivo optuživati poljski narod ili državu za sudjelovanje u nacističkim zločinima.

Zakon je potpisao predsjednik Andrzej Duda, no još uvijek se na najvišoj sudskoj instanci mora utvrditi je li u skladu s ustavom.........

"Riječi poljskog premijera u Muenchenu su nečuvene. Ovdje se radi o problemu nesposobnosti da se shvati povijest i nedostatku osjetljivosti za tragediju našeg naroda", rekao je Netanyahu.

U novom poljskom zakonu stoji da "tko god javno i protivno činjenicama optuži poljski narod ili poljsku državu da je bila odgovorna ili je bila sudionica u nacističkim zločinima koje je počinio njemački Treći Reich (...) podliježe novčanoj kazni ili kazni zatvora do tri godine".

Paljba riječi dviju strana uslijedila je nakon što je Izrael osu-

Poljska se bori protiv izraza "poljski logori smrti"

Page 20 Strana 20

Poljska se već dugo bori i negoduje zbog upotrebe izraza "poljski logori smrti" koji sugerira da poljska država u nekoj mjeri dijeli odgovornost za logore poput Auschwitza. Logore je, piše BBC, izgradila i njima upravljala nacistička Njemačka nakon invazije Njemačke na Poljsku 1939.

Sporniji dio zakona se odnosi na pitanje zabranjuje li se njime govoriti o individualnoj krivnji, tj. sudjelovanju nekih Poljaka u zločinima nacista, za što, kako tvrde povjesničari, postoje dokazi.

Izrael je ljutit i ogorčen zbog poljskog zakona u kojem vide pokušaj "negiranja holokausta" i "revizije povijesti", a inače vrlo razjedinjena izraelska poli-

Divrej Tora

tička scena se ovog puta ujedinila.

Izraelski parlamentarci sada zagovaraju prijedlog zakona kojim bi se postojeći zakon o nijekanju holokausta proširio te bi uključivao petogodišnju kaznu zatvora za svakoga tko negira ili minimalizira ulogu nacističkih kolaboracionista, uključujući i Poljake, u zločinima počinjenima u holokaustu.

Dopunjeni zakon bi predviđao i svu pravnu pomoć preživjelima u holokaustu koji objelodane svoju priču te su zbog toga sudski gonjeni u stranoj zemlji.

U holokaustu pobijeno šest milijuna Židova. U Poljskoj tri milijuna .............. ■ Godina 11

Broj 20