2_07 divrejtora teruma 5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 19

Zagreb, šabat 17. veljače 2018. - 2. adara 5778.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Teruma Jeruzalem 16:46

18:04

Zagreb

17:05

18:07

Rijeka

17:12

18:14

Split

17:07

18:09

Dubrovnik 17:02

18:04

Vinkovci 16:55

17:57

Sarajevo 16:59

18:01

Doboj

16:59

18:01

B. Luka

17:02

18:04

Beograd 16:49

17:53

Novi Sad 16:51

17:55

Subotica 16:50

17:55

Zrenjanin 16:48

17:53

Niš

16:45

17:48

Beč

16:59

18:02

Frankfurt 17:26

18:29

Edison, NJ 17:15

18:17

divrejtora@gmail.com

Paraša Teruma

(Šemot 25,1 - 27,19)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 20.2.2018.

Alot Hašahar

5:22

Najranije Talit

5:56

Nec Hahama

6:51

Najkasnije Š’ma

9:30

Zman Tefila

10:24

Hacot

12:10

Minha Ketana

15:17

Plag Haminha

16:23

Šekia

17:30

Cet Ha-kohavim

18:12



Broj 19

Izraelski narod je pozvan da donira 15 vrsta materijala: zlato, srebro i bakar; plavu, grimiznu i crveno obojenu vunu; lan, kozju dlaku, ţivotinjsku koţu, drvo, maslinovo ulje, začine i dragulje – od čega, "će mi oni napraviti Svetište i ja ću prebivati među njima", rekao je B-g Mošeu.

Na vrhu Sinajskog brda Moše je dobio detaljna uputstva kako načiniti prebivalište za G-spoda; prebivalište koje će se moći brzo rasklopiti, prevoziti i opet sastaviti dok narod putuje pustinjom.

U unutarnjoj odaji, iza umjetnički istkane zavjese, bio je kovčeg u koji su smještene ploče s Deset zapovijedi; na poklopcu kovčega stajala su dva krilata

kerubina od čista zlata. U vanjskoj je odaji stajala menora sa sedam krakova i stol na koji se stavljala hala.

Tri zida svetišta bila su sastavljena od 48 uspravnih dasaka, od kojih je svaka bila prekrivena zlatom, a drţao ju je par srebrnih spojnica na dnu. Krov su činila tri sloja: a) tapiserija od višebojne vune i lana; b) pokrov načinjen od kozje dlake; c) pokrov od koţe ovna. S prednje strane svetišta bio je izvezeni paravan kojeg je drţalo pet stupova.

Oko svetišta i bakrom obloţenog ţrtvenika koji mu je stajao nasuprot, obješeni lan činio je ogradu koju je drţalo 60 drvenih drţača sa srebrnim kvačicama i ukrasima, a sve to pojačano dijelovima od bakra. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״מ״ ״ ״ו״ר״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ ״ו״ר״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 16 p’sukim – 25,1-16 B-g kaţe Mošeu da kaţe narodu neka doniraju stvari u količinama koje “svaka osoba smatra prikladnim”. Donacije trebaju biti zlato, srebro, bakar, obojena vune (plava, grimizna, crvena), fini lan; tkanina od kozje dlake, crveno obojena ovčja koţa, koţa tahaša; bagremovo drvo; ulje za svjetlo; mirodije za ulje pomazanja i prinošenje tamjana; drago kamenje za eifod i hošen.

“I načinit će Mi Svetinju, i Ja ću boraviti među njima”. Ovaj dobro poznati pasuk temelj je micve da se izgradi Miškan u svakoj generaciji, a u kasnija vremena Beit HaMikdaš.

Svaki puta kada se Miškan rastavljao, prenosio, te ponovo sastavljao, micva je bila ispunjena. Ispunio ju je Šlomo HaMeleh i njegov naraštaj, i Ezra HaSofer i njegova generacija.

Ona će biti ispunjena IJ”H kada treći Beit HaMikdaš bude sagrađen, IJ”H u naše vrijeme.

Neki komentari tumače riječ b’toham kao u svakoj osobi B’nei Jisraela, ne samo u sredini naroda, personalizirajući na taj način odnos između B-ga i svake osobe.

S gledišta micve Rambam daje 14 pravila za nabrajanje 613 micvot.

Pravilo br. 12 glasi da nije “prikladno” kao zasebne micvot brojati one zapovijedi koje čine dio sveobuhvatnije micve. Stoga, Rambam ne ubraja u 613 micvot da se načine Aron, Menora, Šulhan, ţrtvenici, itd. budući da su one obuhvaćene izgradnjom Svetišta. Drugim riječima, svi detalji izgradnje Mikdaša obuhvaćeni su jednom jedinom micvom asei. Ostali učenjaci koji nabrajaju micve ne slaţu se s time.

Npr. Ramban broji izgradnju Arona kao zasebnu micvu (ali ne i ostalo sveto posuđe).

B-g će pokazati različite oblike koje će rad poprimiti, kao modele koje ljudi trebaju slijediti u M’lehet HaMiškan, svetom zadatku izgradnje Mikdaša.

Prva konkretna zapovijed je ona da se načini Aron (sveti kovčeg). On treba biti načinjen od drveta, te biti obloţen zlatom iznutra i izvana. Četiri zlatna koluta treba pričvrstiti na njegove stranice kako bi se u njih umetnule motke za nošenje (koje su i same načinjene od zlatom optočeStrana 2

nog drveta). Motke za nošenje jednom kada se umetnu u kolute, više se nikada ne smiju izvaditi.

S gledišta micve Primijetite da iako su sve pozitivne zapovijedi vezane uz pojedinosti svakog od predmeta, sastavni dio “nad-micve“ izgradnje Mikdaša (i svega u njemu), ova zabrana broji se zasebno. Drugim riječima, zapovijed da se načini Aron, da ga se obloţi zlatom, da se pričvrste obruči, da se načine motke, da se stavi ukrasna ogradica oko gornje površine Arona, da se načini poklopac, itd., sve je to dio micve da se načini Svetište. Zabrana uklanjanja motki za nošenje micva je za sebe.

“Svjedočanstvo” (Luhot – ploče) će se staviti u Aron.

Levi – druga alija – 24 p’sukim – 25,17-40 Masivni poklopac od čistoga zlata (koji se naziva Kaporet) treba načiniti za Aron. Iz poklopca trebaju izlaziti dva Keruba licem okrenuta jedan prema drugome, krila raširenih nad poklopcem. Komunikacija s B-gom će dolaziti “između dva K’ruvima”.

Razmislite o sljedećem… Čini se malo čudnim, zar ne, da nam je bilo zapovijeđeno da načinimo K’ruvim imajući u vidu strogu zabranu izrade rezbarenih likova. Čak i više, uzmemo li u obzir kronologiju događaja u mjesecima nakon Izlaska – konkretno, da je zapovijed da se izgradi Mikdaš uslijedila nakon fijaska sa zlatnim teletom. “Odgovor” je da je B-g Gazda. On kaţe, bez rezbarenih likova – i mi ih ne činimo. A zlatno tele je krajnja uvreda B-gu.

On nam zapovijeda da načinimo K’ruvim, i mi ih načinimo. Ima mnogo primjera ove ideje. Paljenje vatre je zabranjeno na šabat. U Mikdašu paljenje vatre je obavezno.

Piku’ah nefeš situacije zahtijevaju to.

Ovo nije proturječnost. Ovo je priznavanje B-ţje vlasti nad svijetom i naše opredijeljenosti da slijedimo Njegove zapovijedi.

Poseban stolić od zlatom obloţenog drveta bi će načinjen; okvir i ukrasnu ogradu treba načiniti od zlata. Četiri zlatna obruča treba pričvrstiti na noge stolića, u koje će se stavljati motke za prenošenje.

Police i potpornji za police kompletiraju Šulhan.

Lehem Panim (prikazni kruhovi) na Šulhanu će biti postavljeni u svako doba.

S gledišta micve Ovo se ne smatra tek detaljem izrade Šulhana, već zasebnom micvom. Ta micva obuhvaća pečenje 12 naročitih kruhova (halahički, oni su bili maces) u petak, da za šabat zamijene kruhove od prošlog tjedna. Tradicija biljeţi ■ svakotjedno čudo, da su kohanim koji su bili u sluţbi našli tjedan dana stare Lehem HaPanim svjeţima, tako da su ih mogli podijeliti i jesti. Ova micva dokazuje da na hranu ne smijemo gledati samo kao na fizičku neophodnost, kao što to sav svijet gleda, već ona pred nas stavlja izazov da nadodamo duhovnu dimenziju čak i najsvakodnevnijoj od svih ljudskih aktivnosti. Lehem HaPanim su model; naši zakoni o kašrutu, brahot, i drugi pomaţu nam postići duhovne razine ovog koncepta. U zmira za šabat Ki ešm’ra šabat, mi pjevamo da je B-g kohanim dao micvu iz Tore da na šabat stave Lehem HaPanim na Šulhan. Stoga nam je zabranjeno na šabat postiti (osim na Jom kipur). Drugim riječima, B-g nije uključio hranu u Hramsku sluţbu samo da bi nahranio kohanim.

B-g nam, recimo to tako, pokazuje kakav duhovni potencijal hrana posjeduje. Prenesite ovu pouku, kaţe On, iz Mikdaša u svoje domove.

Hrana se ne pojavljuje slučajno uz šabat, ona čini značajan dio našeg poštivanja šabata. (u neki Humašima Šliši počinje na ovom mjestu) Menoru treba načiniti od čistoga zlata, kao jedan kontinuirani komad, središnji krak sa šest postraničnih krakova (sa svake strane po 3), ukrasne kugle, cvjetovi, i čašice koji ukrašavaju krajeve svakog kraka, s dodatnima na središnjem kraku. Pribor za Menoru također je bio načinjen od zlata. Uz to, bila je tu i platforma od 3 stepenice kojom se koristio kohen kada je odrţavao i Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

palio Menoru.

Zapravo, kohen bi mogao dosegnuti uljne svjetiljke čak i bez te platforme, no penjanje na platformu omogućavalo je Kohen Gadolu da ruke ne podiţe iznad razine svog čela, zbog cica kojega je nosio. (Smatralo se manjkom poštovanja da Kohen Gadol svoje ruke podigne iznad cica.) Stepenice su također omogućavale lakše odrţavanje Menore.

Svi dijelovi Tore bili su dio jedne cjeline, niti jedan nije bio “samo” pričvršćen. Torat Moše to primjenjuje na narod Izraela te, kroz igru riječi, kaţe da čak i Ţidovi koji su se otuđili od Tore i micvot jesu dio cjeline. Šliši – treća alija – 14 p’sukim – 26,1-14 Miškan (ovaj pojam se koristi kako za čitavo zdanje tako i za prvi sloj tkanine pokrova koji ga pokriva) je bio zdanje koje nije imalo krova, te su ga pokrivala tri sloja pokrova.

Prvi se nazivao Miškan i bio je načinjen od 10 obloga tkanog materijala načinjenog od 3 različite boje obojene vune, te bijelog lana. Pet obloga bilo je povezano tako da tvore jedan segment; jednako je bilo povezano pet drugih obloga. Dva ovako oblikovana segmenta bila su povezana zlatnim kopčama provedenim kroz petlje od modre vune. Kopče su bile pričvršćene na rub jednog segmenta, a petlje utkane na rub drugog segmenta. Tkanje Miškana uključivalo je likove poznate kao K’ruvim.

Ponad Miškana stajao je platneni pokrov sastavljen od 11 dijelova (segmenti od šest i pet platnenih obloga povezanih bakrenim kopčama) načinjenih od kozje dlake.

Miškan je imao estetsku namjenu; ovaj pokrov, poznat kao ohel, imao je funkcionalnu svrhu, pruţajući zaštitu od prirodnih elemenata.

Ohel i Miškan prekrivali su stranice Miškana i nadsvođivali ga.

Najgornji pokrov (neki kaţu da je bio samo odozgo, ne i sa strana; drugi kaţu da se spuštao niz zidove Miškana) bio je napravljen od crveno obojane ovčje koţe, te od koţe tahaša. (Što je tahaš, prilično je sporno; neki kaţu da je to bila ţivotinja koja je postojala samo u to doba, konkretno sa svrhom da se od nje načini mihse, najgornji pokrov Miškana.)

Za vašu informaciju… Miškan je, kao što je opisano u Tori, funkcionirao 40 godina u pustinji (zapravo Godina 11 3 Broj 19 Strana

Alija po alija

39 godina), te prvih 14 godina u Erec Jisraelu (u Gilgalu), u godinama osvajanja i naseljavanja. Nakon toga, u Šilou je bilo podignuto kameno zdanje – istih dimenzija – kao zamjena za zlatom presvučene drvene zidne segmente. Tri pokrova su bila ista, kao i unutrašnja oprema Miškana. Miškan je stajao u Šilou 369 godina. Nakon što je umro Eli Hakohen, Miškan je bio podignut u Novu (13 godina) a potom (nakon Šmuelove smrti) u Giv’onu (44 godine). To je ukupno 480 godina, od j’ci’at micrajim pa do Prvog Beit HaMikdaša.

zlatna postolja.

R’vi’i – četvrta alija – 16 p’sukim – 26,15-30

Tora kaţe da je taj ţrtvenik bio visok 3 amot. R. Jehuda kaţe: shvati to onako kako je pisano. R. Josi kaţe kao što je visina unutarnjeg ţrtvenika dvaputa veća od njegove širine i duljine, tako je i ovaj. On mjeri 5 amot sa svake strane pravokutnika, stoga je visok 10 amot. Međutim Tora kaţe tri? To je zbog njenog soveva.

Zidove Miškana činile su pozlaćene drvene ploče. Svaka ploča imala je dva klina kojima je bila utaknuta u srebrno podnoţje. Ploče su bile povezane kroz proreze na vrhu ploča četvrtastim zlatnim prstenovima; spojne šipke išle su kroz prstenove namještene sa strane, iznad i ispod njihovih središnjih linija; a središnji vijak kroz središte ploče, iznutra.

Trebalo je biti po 20 ploča za sjeverne i juţne zidove, te osam za zapadni. S istočne strane Miškan je bio otvoren, prekriven posebnim zastorom.

Hamiši – peta alija – 7 p’sukim – 26,31-37 Istkani zastor (poput prvog pokrova Miškana) trebao je biti ovješen na četiri pozlaćena drvena stupa kako bi odjeljivao Svetinju nad svetinjama od predvorja Svetinje. Taj se zastor nazivao parohet, i po njemu je ime dobio zastor koji stavljamo na Aron hakodeš u sinagogama. Njihove funkcije su različite, mada su im imena ista.

Ma’asei hošeiv, tumači Raši, je vrlo vješt način tkanja (da li bi to mogla biti neka vrsta vezenja?) čiji je rezultat bio različit dizajn na svakoj od dviju strana materijala.

Aron treba staviti u Svetinju nad svetinjama. Šulhan na sjevernom zidu i njemu nasuprot postavljena Menora na juţnom zidu smješteni su izvan paroheta u predvorju Miškana. (Običaj je staviti hanukiju na juţni zid sinagoge, da nas podsjeća na Menoru iz Mikdaša.)

Zastor jednak parohetu trebao je biti ovješen cijelom širinom Miškana. Taj masah trebao je biti ovješen na pet drvenih stupova obloţenih zlatom, sa zlatnim kukama, i utaknutih u

Šiši – šesta alija – 8 p’sukim – 27,1-8 Mizbei’ah (ţrtvenik) treba načiniti od drveta obloţenog bakrom. Pravokutnog je oblika s uzdignutim uglovima. Sve posude i sav pribor za ovaj ţrtvenik trebaju biti izrađeni od bakra, kao i kolutovi za motke za nošenje. Ovaj je ţrtvenik bio izvan Miškana, u dvorištu Mikdaša i bio je korišten za prinošenje većine ţrtava.

(Za razliku od unutrašnjeg, zlatnog, ţrtvenika za tamjan – koji nije niti spomenut u ovoj sedri).

Aron, Šulhan, Menora su 1,2,3 u Paršat T’ruma. Onda ide zdanje Miškana, i vanjski ţrtvenik. Unutarnji ţrtvenik se ne pojavljuje do T’cave – nakon odjeće za kohanim.

Umivaonica za pranje i njegovo postolje ne pojavljuju se do početka Ki Tisa. Kada se stvarna zgrada opisuje u Vajakhel i P’kudei, redoslijed je drugačiji. Š’vi’i – sedma alija – 11 p’sukim – 27,9-19 Lanene zastore treba napraviti, kao što je bio slučaj s drvenim stupovima, ukrašenima (ne u potpunosti prekriti) srebrom. Dvorišni zastori trebaju visjeti sa srebrnih kuka na tim stupovima. Svaki stup drţala su bakrena podnoţja. Zastor na ulazu trebao je biti istkan u stilu Miškana, Parohet, i Masah, trebaju biti obješeni s istočne strane dvorišta. Bakreni šiljci pomogali su učvrstiti zastore koji su okruţivali Miškan.

Toliko smo dugo bez Beit HaMikdaša da su mnogi od nas prema fizičkom Mikdašu razvili stav “kome to treba?”. Bez da analiziram analogiju toga, evo što mislim. Čak i ako je netko molio iz srca dugo vremena, i dobro poznaje molitve, još uvijek ima mnogo koristi od toga da si nabavi lijep sidur kojim će se sluţiti.

On mu daje usredotočenost, obogaćuje njegovu sluţbu B-gu, privlačnog je izgleda i duhovno nadahnjuje. ■ Strana 3

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 95. Jibone HaMikdaš: Obaveza izgradnje Hrama Načinit će Mi svetište da mogu prebivati među njima. (Izl 25,8) 96. Poglavar prstenova: Zabrana uklanjanja motki s kovčega

Beis Garmu, koja je revnosno čuvala svoje tajne kako se jednaki kruh ne bi mogao napraviti u idolopokloničke svrhe. Beis Garmu također nikada nisu drţali brašno prikladno za lehem hapanim u svojim domovima, kako nitko ne bi mogao posumnjati da ih rade za vlastitu upotrebu. (Vidi Joma 38a. Talmud u Šekalim 14a

Motke imaju ostati u prstenovima Kovčega; ne uklanjajte ih

objašnjava tajnu Beisa Garme. Očigledno, lehem hapanim bili su pečeni u posebnim kalupima kako bi štruce

... (Izl 25,15) 97. Svaki tjedan svježe pečeno: Obaveza da se napravi prikazni kruh

zadobile svoj karakterističan oblik. Pripadnici Beis Garme uspijevali su vaditi lehem hapanim iz tih kalupa bez da se kruh zalijepio za kalupe i potrgao.)

Postavit ćeš prikazni kruh na stol, preda mnom, u svako doba. (Izl 25,30)

Osnova ove micve je da je kruh fizički ključ ljudske egzistencije (iako, kako što nas podsjeća Ponovljeni zakon

Jedan od elemenata prebivališta bio je Šulhan (stol), na

8,3, čovjek ne ţivi samo o kruhu, potrebna mu je i B-ţja

kojem je postavljen "prikazni kruh". (Neki prijevodi ga

riječ). B-g je uključio kruh kao dio Hramske sluţbe Nje-

nazivaju "prineseni kruh ili kruhovi obličja".)

mu, kao uzvrat za blagoslov koji On stavlja na čovjekovu

Na hebrejskom se prikazni kruh nazvao "lehem hapanim" ("kruh licâ") zbog oblika otvorene kutije s brojnim plohama. Pojedinosti ove micve nalazimo u paršas Emor (Levitski zakonik, 24. poglavlje): bilo je 12 kruhova, izrađenih od finog brašna. Bili su postavljeni na Šulhanu u dva kupa od po šest kruhova. Postavljali su se

hranu. Sefer Hahinuh objašnjava da će sve ono što čovjek koristi za sluţenje B-gu biti blagoslovljeno. On navodi Talmud u Roš Hašana 16a, gdje se objašnjava da se omer donosi na Pesah kao znak blagoslova, ljevanice od vode izlijevaju se na Sukos kao znak blagoslova kiše, itd.

Obaveza da se postavi lehem hapanim na Šulhan obave-

na šabes, a kruhove od prethodnog tjedna se uklanjalo,

zuje samo muške kohene (svećenike) u vrijeme kada po-

te su ih pojeli koheni. (O ostalim pojedinostima koje se

stoji sluţba u Hramu. O njoj se raspravlja u Talmudu u

tamo nalaze dublje se raspravlja u talmudskom traktatu

Menahos 94a-100b. Kodificirana je u Mišne Tora u petom

Menahos.)

poglavlju Hilhos Tamidin i ona je 27. od 248 pozitivnih

Lehem hapanim je izrađivala obitelj kohanima po imenu

micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

su ono što nastaje iz plijesni, a ne

100. Negativna je zapovijed ne jesti nikakve remes (gmizavce) jer Pismo kaţe, niti ćeš se onečistiti bilo kojim puzavcem, što romes, puže, po

zemlji.

(Va-jikra

11,44).

od muškog ili ţenskog stvora.

Tkogod pojede količinu veličine masline od njih treba biti bičevan.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Stvorenja koja se nazivaju remes

Strana 4

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 17 – Pripreme za Šabat

U čast šabata, treba ispeći kruh i pripremiti dodatnu hranu (koja uključuje meso, vino i posebne poslastice, 250,2) i posebno posuđe (vidi 250,1) prije šabata. U četvrtak treba oprati odjeću (242,1), okupati se ili oprati, te podrezati nokte (i kosu ako je potrebno) u petak popodne i odjenuti bolju odjeću (260,1; 262,2-3). Treba urediti dom, postaviti stol i namjestiti krevete prije šabata; stol treba ostati postavljen tijekom šabata (262,1). Čak i ako ima mnogo slugu, treba ustati rano u petak i osobno napraviti neke od priprema za šabat (250,1). Kad se pribliţi suton treba pitati članova svog domaćinstva da li su izvršili pripreme; vidi 260,2. Čovjek treba planirati provesti šabat na mjestu gdje ga se očekuje ili gdje moţe stići na vrijeme da se pripremi (249,1). Čovjek ne smije jesti neuobičajeno veliki obrok u petak (osim na vjerskoj proslavi), ili čak redoviti dnevni obrok u posljednjoj četvrtini dana (249,2); neki ljudi čak poste svaki petak (249,3). Onaj koji dobrovoljno posti u petak, treba reći da će jesti odmah nakon večernje sluţbe; ali ako posti zbog ruţnog sna ili javnog posta, treba postiti do poslije mraka (249,4).

Godina 11 5 Broj 19 Strana

Ne smije se raditi redoviti rad niti

čita se blagoslov "... Koji nam je za-

intenzivno učiti u petak popodne

povjedio da palimo svijeće za šabat".

(vidi 251,1-2); ali je dopušteno raditi

Uobičajeno je ne koristiti blagodati

što je potrebno za pripremu za ša-

od svjetlosti prije nego li kaţemo

bat, poput pranja odjeće, pripreme

blagoslov (263,5), već se blagodat

posuđa i šišanja kose (251,2). U ţi-

mora steći nakon toga (vidi 263,9).

dovskim je zajednicama uobičajeno

Svijeće čija se svjetlost koristi na

signalizirati ili najaviti dolazak ša-

šabat moraju biti u stanju postojano

bata pola sata ili sat unaprijed, kako

gorjeti (vidi 264,1-10) i treba ih

bi ljudi mogli prestati raditi i dovr-

tretirati s poštovanjem (vidi 275,12).

■

šiti svoje pripreme (256,1).

Šabat počinje kada se smrači. TijeMora se upaliti svijeća da rasvijetli

kom 13 minuta nakon zalaska sunca

kuću; ako u kućanstvu ima ţena,

još nije sigurno je li se već smračilo,

ona to čini za sve (vidi 263,2-3,6-8).

pa se ono što je rabinski zabranjeno

Uobičajeno je upaliti nekoliko svi-

na šabat tada moţe činiti ako je po-

jeća (vidi 263,1), osobito na stolu

trebno za šabat ili u vjerske svrhe

(vidi 263,10). Moţe ih se upaliti ra-

(vidi 261,1-2; 307,22 , 342,1). Neki

nije ako se šabat prihvati ranije

kaţu da bi se šabat trebalo početi

(263,4, vidi dolje); o tome što učiniti

drţati nešto prije nego li se smrači;

kada niste sigurno u koje je vrijeme,

ali ga ne bi trebalo započeti više od

vidi 261,3. Kad se upale svijeće, pro-

1

1/4

sata prije zalaska sunca (261,2 i

267,2, vidi pogl. 18). Osoba prima šabat započinjući večernju molitvu; a ţena koja pali svijeće prima šabat tim činom ukoliko si ne odredi drugačije (261,4; 263,10-11). Što učiniti ako je zajednica prihvatila šabat ranije, pogledajte 263,12-13.15-16; o tome što učiniti ako je šabat zabunom primljen prijevremeno, vidi 263,14. Osoba koja je primila šabat ranije, ili koja ga još drţi u subotu navečer nakon što padne mrak, moţe zatraţiti druge koji ga ne ■drţe da učine nešto za nju i smije imati koristi od njihova rada (263,17). O tome što učiniti ako niste sigurni koji je dan šabat vidi 344,1-2. ■ Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?







Prema Rambanu Miškan je sluţio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-ţanske objave koja je započela na gori Sinaj. Znači li to da fizička građevina moţe obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on sluţi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu.

Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Moţete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?

Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bliţnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je posluţio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

Promjena plana Da li je štovanje B-ga prinošenjem ţrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?



Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem odu-

Strana 6



vijek ţelio sluţbu prinošenja ţrtava, On ju nije ţelio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim ţrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka.

Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu sluţbu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje ţrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja ţrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće moţe riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?

 

O stolovima, kruhu i savezu Mi često traţimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika moţe stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i ţrtvenika za paljenje kada?



‫ט ממ״המצוו‬ Razlozi koji se nalaze u pozadini većine zapovijedi nisu otvoreno izneseni u Tori. Iako mnogi društveni zakoni mogu biti razumljivi sami po sebi, veliki broj zakona između čovjeka i B-ga, poput recimo potrebe za Šatorom sastanka i instrumenata u njemu, postavljaju pitanje "zašto".



Je li bolje razmatrati razloge za micvot, ili ih jednostavno treba prihvatiti bez propiti-

vanja? Koje su prednosti i nedostaci svakog od tih pristupa?

U kojoj mjeri obrazloţenje mora razjašnjavati sve pojedinosti zapovijedi?

Je li problem reći da zapovijed ima praktičnu ili uporabnu svrhu, ili ukazivati da je ona ustup ljudskim slabostima? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal i imati svoju suštinsku vrijednost, ili se oni mogu jednostavno baviti ljudskim potrebama i ljudskom prirodom?

Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (ţrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drţe zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom ţivotu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?



U vrijeme Tanaha obroci su često ■ bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako moţete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Kuda usmjeriti svoju dobrotvorno davanje Ovaj odjeljak Tore isprva moţe

No, jednom kada kreneš putem

izgledati kao IKEA-in priručnik za

dobrotvornog davanja, kako ćeš

slaganje Šatora sastanka. Međutim,

odlučiti gdje davati?

kabalisti nam kaţu da je Šator sas-

Rabi Weinberg kaţe da se zapitaš:

tanka slika duhovnog Svemira u

kada bih imao toliko novaca da više

fizičkom obliku. Kao takav, svaki

nikada ne trebam raditi i kada bih

njegov element i aspekt, ima zna-

svoje vrijeme htio posvetiti tome da

čenje mnogo dublje od svojih jed-

donesem promjenu u svijet, što bih

nostavnih detalja.

Odjeljak

opisuje

činio? Ako bi otišao u Afriku da se konstrukciju

tamo boriš protiv bolesti, onda je to

Kovčega Saveza, originalne menore

mjesto gdje trebaš dati svoj novac.

i samog Šatora sastanka, koji je za-

Ako bi otišao pomagati siročadi u

pravo pokretni Hram u pustinji. Za

Rusiju, daj svoj novac tamo. Ako bi

neupućene, moţe biti prilično dosa-

radio za Tikun (što bi, naravno, ■ tre-

dno. Ako dugo niste bili u sinagogi,

bao!), daj novac za Tikun. Ako bi se

ne bih preporučio da odete ovaj tje-

borio protiv ISIS-a, daj novac Peš-

dan. Znam da to nije ono što bi rabi trebao govoriti, ali samo pokušavam biti iskren.

funkcionira – većina ljudi troši mnogo vremena na rad kako bi mogli

Ovotjedni odjeljak započinje B-ţ-

neku vrijednu svrhu, pa bi im bilo

jom zapovijedi da se daju doprinosi

bolje da su jednostavno svoje vrije-

za Šator sastanka. Pa ovo je san –

me uloţili direktno u te svrhe.

sam B-g ti kaţe gdje da daš dobrotvorni prilog!

Međutim,

s

obzirom da mi nemamo taj luksuz, kako da o tome odlučimo sami?

Postoji

toliko

Dobrotvorni prilog

dati relativno male svote novaca za

mnogo

vrijednih

stvari u koje se moţe uloţiti, da odluka izgleda gotovo nemoguća.

Naravno, postoji sljedeći argu-

je zamjena za ideal, a to je da se sam potrudiš oko nečega

ment. Plaćen posao sam po sebi moţe biti značajan tako da ljudi

mergama ili Trumpu. Štogod da

plaćaju za ono što im je vrijedno, pa

osjećaš da bi činio sa svojim vreme-

bi onda biti plaćen za ono što radiš,

nom, kad bi ga imao, to je ono što

zapravo značilo da doprinosiš ţivo-

trebaš učiniti sa svojim novcem.

tima drugih ljudi. I u tome ima is-

Moj učitelj, rabi Weinberg, neka je

tine. Ograničenje tog argumenta je u

blagoslovljeno sjećanje na njega, je-

tome što ljudi ne znaju uvijek što je

dnom mi je dao savjet koji pomaţe

dobro za njih, niti ispravno postav-

u tome.

ljaju prioritete. Zato dobrotvorni

On je rekao da dobrotvorni prilozi

prilog, kada se daje na pravi način,

nisu ideal; zapravo, čovjek ne bi

moţe biti mnogo smisleniji od

trebao donirati svoj novac u vrije-

trgovine.

dne svrhe, već bi u njih trebao ulo-

Da se vratim na svoju misao, do-

ţiti svoj ţivot. On bi trebao utrošiti

brotvorni prilog je zamjena za ideal,

svoj ţivot za to da u svijet donese

a to je da sam radiš za nešto. Umje-

promjenu, a ne zarađivati novac

sto da ti radiš, plaćaš nekome dru-

kojim će drugima plaćati da donose

gome da to čini za tebe.

Drugim riječima, on na dobrotvorno davanje gleda kao na unajmljivanje drugih da naprave ono što bi ti sam napravio. Jednom kada stvari počnemo gledati na taj način, postaje nam mnogo jednostavnije postaviti prioritete i znati gdje dati svoj novac. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

promjenu u svijet. Potonje često ne Godina 11 7 Broj 19 Strana

Strana 7

Rabbi David Stav:

Teorija i praksa Prošlog tjedna ušli smo duboko u

To pitanje postaje još vaţnije kada

teletom. To tumačenje kaţe da se taj

etička pravila koja su dana ţidov-

se sjetimo posljednjih stihova koji

incident, koji je opisan tek dvije

skom narodu na gori Sinaj, a koja

opisuju događaj na Sinaju. Tamo je

parše

čine temelj za praktični sudski okvir

Mošeu rečeno: "... gdjegod odredim da

dogodio

prije

koji će garantirati postojanje moral-

se spominje Moje ime, doći ću i blago-

Teruma.

Prema

nog i pravednog civilnog društva.

sloviti vas" (20,20). Da tako kaţemo,

detalji

čovjek bi prema tome mogao posta-

reakcija na pad koji je pred-stavljen

viti ţrtvenik bilo gdje i bilo kada, a

grijehom zlatnog teleta.

U ovotjednoj parši, parši Teruma, bez prethodne najave ili pripreme, selimo se u potpuno drugačiji svijet.

To je svijet Šatora sastanka i njegove

B-g obećaje da će On doći i prebivati tamo.

kasnije

parše

u

Tori,

zapravo

vremena tom

Teruma

parše

mišljenju, su

B-ţja

Taj je grijeh bacio svjetlo na potrebu da postoji točno određeno mjesto

opreme, poput menore, stola, Kov-

Međutim, odjednom nam Tora

za štovanje. Inače bi se idolopoklon-

čega Saveza i oltara. To je bio prije-

kaţe da sagradimo Šator sastanka

stvo koje se tokom stotina godina

nosni Hram koji će pratiti ţidovski

koji ima propisanu strukturu i koji

uvuklo među ţidovski narod, vra-

narod kroz pustinju. Kasnije, Šator

će biti opremljen sa detaljno osmiš-

sastanka bit će postavljen u Šilou

ljenim i izrađenim posuđem uz ţr-

tilo na površinu u raznim oblicima ■

gdje će biti u funkciji nekoliko sto-

tvenik koji ima precizne mjere. Što

ljeća.

se dogodilo sa kamenim i zemlja-

Tora kaţe, "... neka Mi sagrade Prebivalište i Ja ću prebivati među njima" .

(Izlazak 25,8). Kako smo došli do te zapovijedi? Odakle je ona došla?

Zašto nije bilo ničega što bi upućivalo na potrebu za izgradnjom Prebivališta kada je narod primio Toru na Sinaju?

nim ţrtvenikom sa završetka parše Jitro? Je li se B-g predomislio, nakon što je prethodno dopustio slobodu štovanja posvuda, a sada štovanje ograničava na jedno točno određeno mjesto?

Strana 8

dogodilo).

To je razumno tumačenje, ali čak i ako slijedimo to gledište, a ne neko drugo, ostaje nam pitanje zašto Tora to nije tako iznijela. Zašto nije jednostavno ispričala priču o zlatnom teletu, i nakon toga nam zapovjedila da izgradimo Šator sastanka?

Naši nam mudraci kaţu da sagledamo stvari malo šire, te da uzmemo u

(a to je ono što se kasnije uistinu i

obzir grijeh

sa zlatnim

Štoviše, ništa u tekstu Tore ne upućuje na to da se zapovijed o

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

Teorija i praksa

izgradnji Šatora sastanka dogodila

vjekovim odnosom prema B-gu?

retrospektivno, a ne u originalnom

Logika bi nas vodila da i tu primije-

slijedu događaja. Postoji li neki

nimo iste principe kao u međuljud-

drugi element koji bi nam mogao

skim odnosima. Zato su tu zabrane

pomoći u razmišljanju o ovim sti-

vezane uz štovanje boţanstava, ţr-

hovima?

tvovanje naše djece Molehu i druge grozote. Ali isto bismo učinili i da

Ne pravite idole — koji odišu

smo dali instrukcije o tome što treba biti učinjeno - poput gore spomenutog društvenog sistema.

kulturom nemorala — i stavite razum ponad svega ostaloga

Izgleda da je to istina u teoriji, ali u praksi ne funkcionira. Ideal za B-ga je da dođe tamo gdje smo mi i blagoslovi nas. Idealno bi bilo da čovjek moţe osjećati B-ţju prisut-

Nijedan etički sistem ne moţe

nost gdjegod to odabere. Ustvari,

opstati jednostavno na apstraktnim

neki ljudi se vole osamiti u zajedni-

principima. Takav sistem treba ja-

štvu s B-gom negdje duboko u šumi

sno definirati zakone i pravila o to-

ili gledajući u zalazak sunca na

me kako će svako kršenje očekiva-

moru, i čine to s dobrim razlogom.

nih etičkih normi biti kaţnjeno. On mora izraziti sudbinu kradljivaca, ubojica i drugih. Čak i ako uistinu to ţeli, etički sistem neće morati ići u iste detalje kako bi odredio nagrade za one koji se zakona budu pridrţavali.

Međutim, ta praksa ne moţe preţivjeti na duge staze. Neograničena sloboda štovanja odvest će one koji su na rubu do nepojmljivih uţasa.

Tora ţeli da razumijemo da Šator sastanka nije bio sagrađen kao odgovor na grijeh sa zlatnim teletom,

Nijedna od njegovih odredbi ne

već zato da regulira da naše štova-

nagrađuje čovjeka koji posjeti boles-

nje Hašema proizađe iz ţelje da

nika ili daje dobrotvorne priloge.

usmjerimo svoje moralne kompase i

Prirodno, mi bismo od onih koji

izbjegnemo činjenje kritičnih pogre-

cijene moral očekivali više nego da

šaka.

se samo suzdrţavaju od djela koja su kaţnjiva. Oni bi također trebali ţeljeti činiti dobro, i ne bi im trebale posebne upute za to. Razumni pojedinci također bi razumjeli da je ponekad najbolje ne opterećivati bolesne nepotrebnim posjetama, ili davati

nepotrebno

i

kontrapro-

duktivno onima koji su u potrebi.

Sve je to kristalno jasno kada je riječ o odnosima između čovjeka i njegovog bliţnjeg. No, što je sa čoGodina 11 9 Broj 19 Strana

Inače bi ljudi jednoga dana mogli početi tvrditi, u ime B-ga, da su ubojstvo, krađa, preljub i drugi grijesi zapravo imperativ. Tora ţeli spriječiti ostvarenje takvog scenarija na način da nam daje vrlo jasno objašnjenje, od samog početka, o tome kako treba štovati B-ga, te da je svako odstupanje od tih uputa pogre-

■

šno. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Doprinos široj židovskoj zajednici U ovotjednoj parši, parši Teruma, čitamo o zapovijedi da se sagradi Šator sastanka, mjesto gdje će prebivati B-ţja prisutnost.

nju.

Nakon što su ušli u Obećanu ze-

Zohar na paršu Naso 4, kaţe da je

mlju, u Gilgalu je sagrađeno stalnije

svaka sinagoga na svijetu poznata

prebivalište koje je tamo stajalo 14

kao mikdaš, svetište.

Tora u Izlasku 25,8, kaţe: „…neka

godina. Kasnije je u Šilou bilo po-

Mi sagrade svetište tako da mogu pre-

dignuto zdanje koje je dijelom bilo

bivati među njima.“

od kamena, a sluţilo je kao svetište

Stih ne kaţe, „Napravite mi svetište kako bih mogao prebivati u njemu.“ Nakon svega, B-gu ne treba svetište jer Njegova prisutnost ispunja čitav svijet. Kao što je objasnio

đu njima.“

tijekom 369 godina. Posljednjih 57 godina prije no što je izgrađen Solomonov Hram na brdu Sion u Jeruzalemu, Kovčeg Saveza bio je preseljen u Nob, a zatim u Gibeon.

Talmud u Megila 29a citira stih iz Ezekiela 11,16, u kojem B-g kaţe da će On, B-g, biti mikdaš me'at, malo svetište, u zemljama u kojima će Izraelci prebivati. Rabi Isaac objašnjava da su ta 'mala svetišta' zapravo kuće molitve i kuće učenja.

autor Sefer Ha'Hinuha, svetište nije

Zapovijed da se sagradi Hram u

bilo namijenjeno da bude B-ţje pre-

Jeruzalemu proizlazi iz zapovijedi

bivalište, već da bude mjesto na ko-

da se podigne Šator sastanka u pu-

jem će ljudi moći primiti duhovnu

stinji (Izlazak 25,8). Međutim, ne

koji moli u sinagogi

inspiraciju korisnu za ispravno što-

postoji direktna zapovijed da se

vanje B-ga. Drevni Šator sastanka

sagrade sinagoge ili lokalne bogo-

jednak onome

sluţio je kao mjesto na kojem su Iz-

molje. Ipak, zbog velike sličnosti

raelci usmjeravali svoju duhovnost.

između privremenog svetišta, stal-

Šator sastanka, na hebrejskom zvan Miškan, prebivalište, bio je privremeno prijenosno svetište koje su Izraelci sagradili od drva, koţe i vrijednih metala, a koje se moglo rastaviti i sastaviti tijekom njihovog 40-godišnjeg putovanja kroz pusti-

Talmud kaže

■

da je onaj

koji donosi minha žrtvu

nog svetišta u Jeruzalemu i lokalnih sinagoga i bogomolja, rabini izvlače

Zbog istaknute paralele između

i zahtjev da se sagrade lokalne bo-

Hrama i sinagoga, mnoga pravila

gomolje. Tekst koji uzimaju kao potvrdu tog zahtjeva upravo je stih iz parše Teruma, „Neka Mi sagrade svetište tako da mogu prebivati me-

koja se odnose na ponašanje u velikom jeruzalemskom Hramu, primjenjuju se i na lokalne sinagoge i kuće učenja kako bi se osigurala njihova svetost. Jeruzalemski Talmud u Berahot 5,1 citira rabi Pinhasa u ime rabi Hošaje, koji kaţe da je onaj koji moli u sinagogi jednak onome koji donosi minha ţrtvu.

Upravo zbog uzvišene svetosti sinagoge, ţidovska tradicija smatra velikom zaslugom pomoć u izgradnji ili potpori izgradnje sinagoga.

Rabeinu Bachya, u svojoj knjizi Kad Ha'Kemah ide toliko daleko da kaţe da čak i onaj koji sagradi samo mali dio sinagoge, čak samo jedan njezin zid, ili zabije samo jedan čavao za dobrobit sinagoge, stječe velike za-

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Doprinos široj židovskoj zajednici

nici; Misaskim, koja proviđa posesluge.

Osim očiglednih sličnosti između izgradnje lokalne sinagoge i izgradnje velikog Hrama u Jeruzalemu, još jedan faktor igra ulogu u micvi o izgradnji sinagoge. Taj faktor je u rabinskoj literaturi poznat kao 'zikuj ha'rabim' – doprinos mnoštvu.

Taj princip igra vaţnu ulogu u ţidovskom ţivotu. Toliko je velika nagrada za društvene aktiviste da se diljem ţidovskog svijeta u zajednicama svakog šabata u molitvama govori, 'blagoslovljeni su oni koji sluţe zajednici u dobroj vjeri, neka im Vječni podari njihove pravične nagrade.'

Mnoge micvot spadaju u kategoriju zikuj ha'rabim (doprinosa mnoštvu). Ne samo izgradnja sinagoga, kuća učenja i škola, već i izgradnja mikvi (obrednih kupališta), omogućavanje košer prehrane za sve, te uspostavljanje ţidovskih knjiţnica.

Mnoge volonterske dobrotvorne udruge danas pruţaju iznimno vrijedne usluge ţidovskoj zajednici.

Primjerice: Hatzola, koja proviđa privatnu medicinsku pomoć zajedGodina 11 11 Broj 19 Strana

bne usluge za oţalošćene; Haverim, koja pomaţe onima koji imaju hitne slučajeve kod kuće ili ostanu zaključani u svom autu; Zaka, koja sakuplja dijelove tijela onih ubijenih u terorističkim napadima te omogućava ţrtvama prikladan pogreb.

Značajan porast Gemahsa (privatnih dobrotvornih fondova) u posljednje vrijeme, ukazuje na to koliko je vaţna micva doprinosa mnoštvu.

Postoje Gemahsi koji proviđaju kolica za bebe, haljine za mladenke, pelene za novorođenčad, štake i kolica za slabije pokretne, umjetno cvijeće za proslave bar micve i vjenčanja.

Mah'ah'saj l'Meleh kaţe u parši Behukotaj da je kralj Solomon izgradio Hram od stabala cedra i čempresa koja s vremenom trunu, tako da bi svaka generacija dobila priliku ponovo izgraditi Hram.

Neka bismo i mi imali priliku da ponovno sagradimo Hram uskoro, za naših dana.

Neka biste bili blagoslovljeni! ■

■

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Bahatost

Parša Teruma slijedi iza paraša Mišpatim i Jitro. U parši Jitro doţivjeli smo trenutak objave na gori Sinaj i davanje Tore Ţidovskom narodu. U parši Mišpatim Tora počinje unositi pojedinosti Ţidovskog zakona i ţivota, posebice u vezi s ljudskim ponašanjem i ponašanjem u društvu, te mjerila za onakvo ponašanje kakvo Tora ţeli da podupiremo.

U ovotjednoj parši Teruma Tora postavlja još jedan izazov ljudskom ponašanju – bogatstvo, novac, davanje i sposobnost da se čovjek odrekne onoga što smatra da je njegovo.

Tora od nas traţi da budemo spremni donirati drugima, davati za visoke ciljeve, za opće blagostanje te da budemo u stanju s drugima dijeliti svoja materijalna dobra.

što smatramo svojim drugima koji su imali manje sreće od nas ili za nacionalne ili vjerske ciljeve koji su svima nama na korist.

Sve je to bilo sadrţano u zahtjevu za donacijama koje će pomoći da se izgradi sveti Miškan/Šator sastan-ka.

G-spod nam je sam mogao osigurati sjajan, novi, već izgrađeni Miškan/Šator sastanka. Umjesto toga On je onda, i u svakom kasni-jem pokoljenju Ţidovskog ţivota, pred nas stavio izazov da sami i od svojih sredstava izgradimo Miš-kan/Šator sastanka. A za to je potreban odgovarajući način gleda-nja na svoj vlastiti imetak i ono što s njime činimo.

Rabini Talmuda izjavili su da je to jedan od najvećih ispita identiteta u

Moj me dragi talmudski rebe još prije više od šezdeset godina naučio kako da čitam dnevne novine – kako da odvojim zlatno grumenje ţi-

ţivotu. Škrtarenje, zavidno oko i nespremnost da se da onima koji su u potrebi, smatraju se kršenjem načela Tore i morala. Tora nas je na Sinaju poučila da ne krademo, da ne uzimamo od drugih ono što im pripada bez da oni to izričito odobre.

Sada Tora podiţe ljestvicu i traţi od nas da budemo spremni dati ono

vota i morala od ogromne količine otpada koji puni stranice svih naših novina. Prošli tjedan je u novinama bio jedan članak o igraču bejzbola koji se odrekao zajamčene plaće od dvanaest milijuna dolara na godinu i povukao se iz tog sporta jer je sasvim iskreno smatrao da više ne moţe igrati dovoljno dobro te, u

Strana 12

suštini, nije ţelio biti plaćen a da zapravo ne radi ništa.

Ovo, prirodno, ne ide baš niz dlaku velikoj većini sportaša čija su pohlepa i škrtost dobro poznati. I zato je to postala vijest – priča kako je čovjek ugrizao psa. No meni je to pokazalo da pouka parše Teruma još uvijek ţivi u ljudskom srcu.

Biti spreman odvojiti se od novca koji nije pošteno zarađen vrednota je Tore. A podijeliti i davati od svog bogatstva drugima i za izgradnju društva, obrazovanje u Tori■ i za nacionalni dom Ţidova, također je najviša vrijednost Tore.

Mi svoj Miškan/Šator sastanka moramo graditi neprekidno u svakoj generaciji. Stav Tore prema dijeljenju našega bogatstva ključ je za takvu vrstu izgradnje Miškana/Šatora sastanka.

Linija između arogancije i nuţnog samopouzdanja dosta je tanka. Pa ipak, sveposvud u Tori i Talmudu nalazimo da je arogancija neugodna karakterna osobina, do te mjere da je čovjeku dopušteno da ode u drugu krajnost najdublje poniznosti kako bi izbjegao da upadne u zam-

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Berel Wein:

ku bahatog ponašanja.

Osoba, čak i ona koja teţi za poniznošću ipak mora imati samopouzdanja i osobnog dostojanstva. Mada je to istina za sva ljudska bića, ovo je naročito istinito u vezi Ţidova, svakog ponaosob. Asimilacija i otuđenje od judaizma i Ţidovskog naroda i njegove sudbine često puta nastane uslijed ovog nedostatka samopouzdanja i samopoštovanja.

U prevladavajuće neţidovskom svijetu, po populaciji i kulturnom sistemu, jedino samopouzdana osoba moţe uistinu ostati Ţidovski lojalna. Jedan od problema koji muče naš obrazovni sustav je da, do određene mjere, on uništava samopouzdanje i vjeru u vlatitu vrijednost učenika zbog njegove natjecateljske naravi, ispita s ocjenama i selektivnih nagrada.

Iz Tore se stječe dojam da je obrazovanje jedan na jedan – otac sa djetetom – bio optimalan način obrazovanja. Međutim, praktična priroda našeg ţivljenja čini ovaj način jedan na jedan rijetkim i riskantnim. Ipak bi, nekako, čak i u velikim razredima s naglašenim i vidljivim natjecateljskim duhom, trebalo poduzeti korake da se ne uništi osjećaj vlastite vrijednosti svakog pojedinačnog učenika.

Uvijek sam smatrao da je postizanje toga bilo i jest značajka majstora učitelja daleko više od objektivne ocjene na testu nekog od njegovih učenika. Mnogi od onih koji su, kako se to kaţe, podbacili u školi, postali su veliki ljudi jer čovjek još uvijek ima mogućnost da vjeruje u svoje ja, te postupa u ţivotu s tim uvjerenjem.

Godina 11 13 Broj 19 Strana

Bahatost Talmud nas uči da G-spod, da tako kaţemo, ne moţe ostati s bahatom osobom. Ukoliko osoba ne nauči kako kontrolirati vlastiti ego i kako se nositi sa samim sobom i drugima pravedno i realno, ona isključuje B-ga iz, da opet tako kaţemo, iz svojega ţivota, bez obzira koliko površno paţljiv i poboţan se čovjek činio.

Odnos prema B-gu gradi se na spoznaji o svojim vlastitim ljudskim kvalitetama, promašajima, slabostima i uspjesima. Realistična procjena samoga sebe uvijek će prouzročiti osjećaj poniznosti i pokornosti B-ţanskom.

Osoba koja uvijek zna bolje i više od svih drugih, koja traţi da se drugi uvijek povinuju njenoj volji, smatra se zlom osobom u očima Tore. Takva je osoba tolko puna sebe i svoje oholosti da u njenom srcu i duši nema nimalo mjesta da u njih uđe i tamo se nastani bogobojaznost. Ako je put u pakao popločan dobrim namjerama, on je isto tako posipan ostacima ljudske oholosti i neopravdane taštine. Upitajte samo Hamana!

Stav “ja znam bolje” prema svim problemima, osobnim, u društvu ili narodu, nesumnjivo će dovesti do pogreške, pa čak i do razočarenja i tragedije. Sposobnost da se čuje druge, da se uzme u obzir tuđe mišljenje i tuđa osjetljivost i da se preispita ideje i rješenja koje smo prethodno imali čini prvi korak na nebeske ljestve poniznosti i svetosti.

Bahatost ne pruţa nikakav izlaz za tjeskobu ljudske duše.

Tora nas upozorava da oholost vodi zaboravu, a posebno gorkom zaboravu našeg Stvoritelja. Mi

kaţemo u molitvi na Roš hašanu: “Blago čovjeku koji Te nije zaboravio i sinu čovječjem koji je kroz Tebe osnaţio svoje ja.” Bahatost je bolest koja iskrivljava, a moţe čak i uništiti pamćenje. Ona stvara neodoljiv ponos prema svojim vlastitim postignućima, bio on zasluţen ili ne, i izopačava svoje vlastito viđenje svog istinskog mjesta i svrhe u B-ţanskoj shemi stvari.

Zanimljivo je primijetiti koliko su nemilosrdni bili talmudski rabini prema arogantnima. Druge se slabosti karaktera mnogo lakše mogu tolerirati, no oholost ostaje kardinalna pogreška. Rabini to naglašavaju citirajući Avot: “Budi vrlo, vrlo ponizan.” Očito “poniznost” ili čak jedan “vrlo” nije dovoljno. Osoba mora biti "vrlo, vrlo skromna!”

Majmonides koji se ograđuje od ekstremizma i zagovara zlatnu sredinu umjerenosti u svim ţivotnim pitanjima i karakteristikama, svejedno ohrabruje takav ekstremizam kada je u pitanju osobina poniznosti. Tu nema nikakve mogućnosti za umjerenost, jer jednom kada se bahatost ušulja u ponašanje i um čovjeka počinjena šteta postaje gotovo nepopravljiva.

Prema Majmonidesu čini se također da je arogancija saveznik, ako ne i uzrok gnjeva, sljedeće neoprostive karakterne osobine u njegovim pisanim djelima. Gnjeh proizlazi iz toga što nije sve po mom čitavo vrijeme. Bez arogancije čovjek bi se lako bio u stanju pozabaviti s time što ne ide sve onako kako bih ja htio čitavo vrijeme. Poniznost dovodi čovjeka do ravnomjernog raspoloţenja. Šabat šalom ■ Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Ono što je besplatno ne traje dugo: Kako došlo tako prošlo!

Paraša Teruma razmatra razne

budući Beis HaMikdaš od Aravna Je-

tafizičkom svijetu koji se lijepe za

novčane i materijalne doprinose Ţi-

busejca): ''Ne. Ja ću kupiti (polje) od

svete i čiste stvari. Zohar kaţe da

dova za izgradnju Miškana i njego-

tebe za punu cijenu i neću prinositi

kada osoba izvršava micvu bez da

vih potrepština.

žrtve paljenice Vječnome, mom B-gu,

''plati za nju'', ta micva nad sobom

koje ništa ne koštaju.'' (Samuel II

ima ''klipu''. Izvršavanje micve tada

24,24).

je neprikladno ili, u najmanju ruku,

Hajei Adam ima odjeljak (Pravilo 68) pod nazivom ''Uvjeti oko kojih

nepotpuno. ''Klipa'' umanjuje sjaj

čovjek mora biti oprezan prilikom

Hajei Adam iz ovog stiha izvodi

povezivanja sa svakom micvom''.

sljedeće pravilo: Ako čovjek ima

Hajei Adam nabraja cijeli skup op-

mogućnost izvršiti micvu ''bespla-

Kao analogiju koja moţe pomoći u

ćenitih zakona i parametara koji se

tno'' ili platiti za nju, on bi uvijek

razumijevanju komentara Zohara o

odnose na čovjekovo ispunjavanje

trebao izabrati potonju opciju. U

''ljuskama'' (klipama) koje postoje

micve.

praksi, to znači da bi čovjek kojem

nad micvos ako ih čovjek izvršava

je ponuđeno da bez naplate dobije

bez vlastitog novčanog troška, ■ za-

lulav i esrog prije Sukosa ili šmura ma-

mislite onaj mali komadić plastike

ca prije Pesaha – prema Hajei Ada-

koji uobičajeno prekriva ekran kada

mu – trebao odbiti ponudu i radije

kupite mobilni telefon. Taj komadić

platiti za svoj lulav i esrog ili za svoju

plastike moţe izobličiti sliku na ek-

šmura maca!

ranu. On je uklonjiv te je predviđe-

Primjerice, tamo je ubrojen koncept ''zerizin makdimin l'micvos'' marljivo ispunjavanja micve u prvoj prilici koja se ukaţe).

U Paragrafu 16 Pravila 68, Hajei Adam piše da čovjek ne bi trebao ispunjavati micvu ''besplatno'', već bi radije trebao platiti za ispunjenje micve njenu punu ''vrijednost'' (shar šalem), kao što je pisano (kada je David HaMeleh kupovao zemljište za

Hajei Adam citira Zohar koji je vrlo strog u pogledu koncepta ''besplatnog'' izvršavanja micvos. Zohar mnogo govori o ''klipos'' (ljuske), nečistim

elementima

u

me -

koji micva potencijalno posjeduje.

no da se odstrani prije upotrebe telefona jer u suprotnom slika ne bi bila jasna.

Munkatcher Rebe, u svom komentaru na Maseches Brochos (Magid Ta'Aluma), iznosi sljedeću misao: Postoji običaj raširen u mnogim Ţidovskim zajednicama da kada netko dobije aliju na šabos ili jom tov, on prima ''Mi ŠeBerah'' blagoslov od osobe koja poziva pojedince koji su dobili aliju. Tradicionalno, osoba koja prima ''Mi ŠeBerah'' donira nešto sinagogi ili drugoj dobrotvornoj udruzi u zamjenu za primanje alije.

Tko se toga dosjetio?

Munkatcher Rebe piše da je to upravo Hajei Adamova ideja. Čovjek je upravo izvršio micvu tako što je bio pozvan do Tore i primio aliju.

Ne ţelimo da on izvršava micvu

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Besplatno ne traje dugo: Kako došlo tako prošlo!

''besplatno''. On prima ''Mi ŠeBerah'' tako da bi imao mogućnost platiti za svoju aliju i micvu koju je upravo izvršio te tako skinuti ''klipu'' s nje.

Koja logika stoji iza tog koncepta?

Logika moţe biti saţeta u četiri riječi: ''Kako došlo tako prošlo.'' Ovaj banalan komentar zapravo je vrlo duboka izjava: Ono što čovjek lako izvrši, ne prodire duboko. To se ne cijeni u potpunosti i ne postaje dio čovjeka. S druge strane, ako čovjek mora platiti za micvu ili se dovesti u nevolju kako bi ispunio micvu, on će imati potpuno drugačiji odnos prema njoj.

nahem Mendel traţio mjesto u kojem će osnovati granu hasidskog pokreta (prije nego je postao ''Kotzker Rebe'') išao je od mjesta do mjesta traţeći prikladno sastajalište. Kada god bi stigao u grad u kojem bi

grane hasidizma.

Kotzker objašnjava da je i Avraham Avinu, kada je htio pronaći ţenu za svog sina Izaka, rekao sluzi Eliezeru ''Idi u moj rodni kraj. Nemoj mom sinu uzeti za ţenu neku

Mnogi Ţidovi osobno peku svoje

bio dočekan s puno entuzijazma lo-

macot prije Pesaha. Ljudi putuju iz

kalnih stanovnika koji su mu govo-

Baltimorea do New Yorka u maca

rili kako bi im bila čast u njihovom

pekare kako bi osobno sudjelovali u

gradu imati njega i njegov hasidski

Kotzker objašnjava to Avrahamo-

pečenju mace koje će jesti na Sederu

pokret, on je odbio tu lokaciju uz

vo stajalište: Kada sam govorio o

kao ispunjenje biblijske micve jede-

zaključak ''ovo nije mjesto za nas''.

monoteizmu

nja mace na prvu večer Pesaha. Oni

Napokon, kad je stigao u Kotzk, sta-

rodnog kraja, bacili su me u vatrenu

to čine kako micva za njih ne bi bila

novnici grada su mu rekli, ''Odlazi

jamu! Ti su ljudi posvećeni svom

''besplatna''. Ne samo da oni ţele

odavde. Ne ţelimo te ovdje. Ne ţeli-

sistemu vjerovanja. Oni su strast-

platiti 16 dolara za pola kilograma

mo tvoje haside. Ne ţelimo ništa od

veni ljudi. Lokalni stanovnici, rekao

mace, već ţele da u micvu bude uk-

toga.'' On se okrenuo svojim hasidim

je Avraham, jesu moji sljedbenici,

ljučen i njihov rad i znoj tijekom

i rekao, ''Kotzk je mjesto za nas!''

ali njihova je privrţenost utemeljena

.

Zašto? Ne zato što je htio biti pro-

na besplatnim obrocima koje im

Ništa što ima vrijednost u ovom

tivan svima, već zbog toga što je

Sara i ja nudimo u svom šatoru. Što

svijetu ne dolazi lako. Ako čovjek

htio da ga slijede ljudi koji imaju

je ostalo od ''duša koje su stekli u

ţeli nešto steći što će postati dijelom

duboka uvjerenja o svojim vjerova-

Haranu''? Za njih, religija je bila ''ka-

njega i imati na njega utjecaj, on se

njima. Nije htio kolebljive ljude koji

ko došlo tako prošlo''! To nije bila

za to mora ţrtvovati – bilo novčano

su se došli zabaviti. Kada je vidio

vrsta osobe koju je Avraham ţelio

ili kroz teţak rad i trud – tako da to

ljude koji su bili toliko posvećeni

za svoju buduću snahu. On je bio

ne padne u kategoriju ''Kako došlo

svojim uvjerenjima da su ga htjeli

zainteresiran za strastvene i posve-

tako

.

izbaciti iz grada, prepoznao je u sta-

ćene pojedince! ■

Rabi Jisroel Reissman jednom je

novnicima Kotzka strastvene ljude.

ispričao događaj u koji je bio uklju-

To je bila vrsta ljudi s kakvom je

čen Kotzker Rebe. Kada je Rav Me-

htio oformiti srţ sljedbenika svoje

procesa

pečenja.

prošlo.''

Godina 11 15 Broj 19 Strana

od kćeri Kanaanaca među kojima boravim.''

stanovnicima

svog

Prevela Anja Grabar

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Davanje, uzimanje i oporavak Jisro "Govori sino-

U pravilu, šutnja je zlato i općeni-

svijetu je uobičajeno da roditelji

vima Izraelovim i

to ne poţalimo kad ostanemo šutje-

umiru prije svoje djece. Međutim,

neka uzmu za Me-

ti. Ali za svako pravilo postoje iz-

ove su riječi tako prazne tugujućim

ne ..." Ovaj stih go-

nimke, pa je ponekad i ne reći ono

roditeljima koji su izgubili dijete.

vori o donacijama za

što je ispravno, pogrešna stvar.

Budući da ne znamo što da kaţemo,

izgradnju

moţemo jednostavno izbjeći tugu-

Svetišta.

Ali, ne bi li onda trebalo pisati "dajte za Mene?"

Često ostanemo šutjeti jer ne znamo što reći. Posebno u slučajevi-

juću obitelj i time samo dodati još i samoću njihovoj patnji.

ma kada drugi pretrpe neki veliki Davanje je vaţna micva, ali čovjek također mora znati i kako uzimati.

osobni gubitak, što moţemo reći?

Neka nas B-g sačuva od takvih

Svaka zamisliva opaska izgleda

iskustava. Ali ako, ne daj B-ţe, ču-

tako neprimjerena.

jemo za tragediju, ne bismo trebali

Ţena koja je završila svoju prvu

ostati šutjeti. Ako osjećamo tuđu ■

godinu rehabilitacije povjerila se

Ne samo da smo skloni ostati šu-

bol, ne bismo se trebali ustručavati

svojoj prijateljici i rekla joj da joj se u

tjeti, već nas i neugodnost šutnje

to i reći. "Suosjećam s vama" su

vrijeme velike hladnoće pokvarila

moţe navesti da izbjegavamo takve

jednostavne riječi, i kad ih se kaţe

peć, te da je tri dana spavala u neza-

nelagodne situacije. Pretpostavimo

iskreno, one mogu pruţiti potporu

grijanom stanu. Prijateljica joj je

da čujemo da je poznanik izgubio

potresenim dušama.

rekla: "Mogla si biti kod mene", no

dijete u prometnoj nesreći ili uslijed

ţena joj je odgovorila: "Ja se ne vo-

teške bolesti. Što mu moţemo reći?

Riječi ne mogu povratiti bilo čiji

lim nikome nametati."

Jedna je stvar uputiti sućut tele-

gubitak, ali ima istine u izreci da

fonom nekome tko je izgubio rodi-

"Ţalost koja se podijeli prepolov-

telja i reći: "Primi moju sućut". Na

ljena je". ■

Nazvao sam ţenu i rekao joj da sam razočaran jer sam se nadao da ću je pozvati da pomaţe pridošlicama u programu rahabilitacije.

Rekla mi je: "Molim vas, doktore, moţete me pozvati bilo kada."

Rekao sam, "Oprosti, ali ne mogu.

Ako nisi u stanju prihvatiti pomoć, nemaš je pravo davati. " Prosvjećeno je davati, ali čovjek mora biti u stanju uzimati kada je to potrebno.

Prava riječ u pravo vrijeme Čovjek se raduje riječima usta svojih i prava riječ u pravo vrijeme, kako li je dobra (Izreke 15,23).

Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Hodanje po užetu

J ednom dok su hasidi reba Israela iz Riţina sjedili u dobrom raspoloţenju, pridruţi im se on s lulom u ruci. Kad su vidjeli da je njihov rebe jednako tako dobrog raspoloţenja, postaviše mu oni pitanje: "Reci nam, rebe, koji je najbolji način sluţenja Stvoritelju?"

Rebe nije bio spreman na tako ozbiljno pitanje, pa prvo odgovori kako ne zna. Onda se na trenutak duboko zamislio, pa reče kako će im odgovoriti pomoću jedne priče:

Z amislite velik, snaţan stroj.

Ako ga ne upotrebljavate dugo vremena, počet će hrđati i kvariti se.

U suprotnom, opet morate biti paţljivi, jer ako ga upotrebljavate preko određene mjere, stroj će se brzo istrošiti.

Isto je i s ljudima: ako je čovjek lijen, to će ga svakako umrtviti.

Ali, čak i onda kada je vrijedan, on mora biti svjestan svojih

"Bila jednom dva prijatelja i obojica su bila optuţena zbog zločina. Kralj je jednako volio obojicu, pa im je pokušao nekako ublaţiti kaznu. Nije ih mogao jednostavno pomilovati, jer čak niti kraljeva riječ nije jača od zakona, pa on smisli način kako da im pomogne.

Naredi da se razvuče uţe iznad duboke provalije, a osuđenici trebaju po njemu prijeći na drugu stranu, jedan iza drugoga. Onaj koji to uspije, ostati će ţiv.

Tako je i bilo. Nakon kratke pripreme, prvi osuđenik krene i uspješno pređe. Drugi je stajao na mjestu kao ukopan, pa dozva prvog: "Reci mi, prijatelju, kako si to učinio?"

"Ne znam niti sam. Jedino što ti mogu kazati je ovo: cijelo vrijeme sam pazio da čim osjetim kako se počinjem naginjati na jednu stranu, odmah brzo prebacim teţinu na suprotnu stranu." ■

mogućnosti i raditi u skladu s njima. ■ R. Menachem Mendel Schneerson Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 17 Broj 19 Strana

Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Darežljivost

U ovotjednom čitanju Tore Moše Rabeinu (naš učitelj Moše) je pozvao Izraelce da doniraju za izgradnju Miškana (Tabernakla – Šatora sastanka) u pustinji (Izlazak 25,1-8).

Oni su se odazvali darivajući obilno. Svaki je čovjek dao koliko je htio od onoga što je imao. Gotovo preko noći Izraelci su donirali više nego dovoljno potrebnih sirovina za gradnju (isto, 36,5-7). Budući da su davali velikodušno, hajde da porazgovaramo o dvjema oprečnim vrstama "dareţljivosti".

Vaše obično, prosječno ljudsko biće smatra da mu nešto nedostaje, ili da mu nešto treba. (Ako ne misli tako, postoji cijela industrija koja je posvećena tome da ga navede da misli kako mu je potrebno upravo ono što oni ţele da kupi.) Ponekad taj osjećaj dolazi od nečega za čime tijelo čezne da vidi, čuje, pomiriše, kuša ili dodirne. Čovjek si moţe zamišljati da će mu posjedovanje nečeg ili postizanje određenog statusa učiniti vrijednim.

Ti osjećaji nedostatka čine svakoga od nas vrlo podloţnim jednoj od najuspješnijih smicalica jecera hara (sklonosti prema zlu). Jecer hara je poput šaljivđije koji trči kroz gomilu pokazujući svoju čvrsto zatvorenu šaku. Nitko ne zna što u njoj drţi.

On obmanjuje ljude pitajući ih: "Što to drţim? Što to drţim?" Svatko od nas zamišlja da taj šaljivđija drţi ono što mi ţelimo. Pa potrčimo za njim, sigurni da je u njegovoj ruci ono što ţelimo. Kad šaljivđija na koncz otvori šaku ona je potpuno prazna. Izraz "gorko razočaranje" pada nam na pamet.

Još jedan oblik ovakve prevare je suvremena verzija karnevalske varalice. Kako bi ljude na karnevalu Strana 18

naveli da prokockaju svoj novac, jedan bi varalica paradirao naokolo sa svojim toboţnjim dobitcima. Ljudi bi mislili da se u igrama moţe lako osvojiti dobitak, a na kraju bi potrošili svoj novac - i vrijeme - u uzaludnom pokušaju da ponove uspjeh laţnog dobitnika. Danas, šačica bogatih i poznatih paradira u (društvenim) medijima, tako da milijuni uzaludno troše svoje ţivote pokušavajući se obogatiti i/ili postati "sljedeća velika zvijezda".

"Neka nas Nebesa sačuvaju od ovakvog pogrešnog razmišljanja! "(Šabat 84b).

Jecer hara vara cijeli svijet. Na ovaj ili onaj način, u nekom trenutku, svatko potrči za njim. Svatko od nas je toliko obmanut njegovim zamislima i ţeljama da bude prevaren i pomisli da jecer hara u ruci drţi upravo ono što on ţeli. Ali kad jecer hara otvori svoju šaku, ona je prazna. On ne udovoljava ničijim ţeljama.

Pogledajmo sada onu drugu dareţljivost koju smo prethodno spomenuli. Shvaćali to ili ne, oči svih ţivih bića (ne samo ljudi, već ptica i ţivotinja) upravljene su B-gu s nadom da će im on pruţiti ono što im nedostaje. Iz raznoraznih razloga naša nespremnost da na odgovarajući način primimo i upotrijebimo ono što ćemo dobiti je jedan od njih

- čak i ono što nam je potrebno moţe, prema našoj procjeni, stići kasno. Pa ipak, "Ti otvaraš ruku Svoju i zadovoljavaš racon (volju, ţelju) svih ţivih bića" (Psalmi 145, 16). Kralj David nam govori da kad B-g otvori Svoju ruku, mi ne ostajemo razočarani.

Osjećaj da nam nešto manjka čini svakoga od nas vrlo podložnim jednoj od najuspješnijih smicalica jecera hara Gotovo da mogu čuti kako netko pita: "Stvarno? Pa gdje je moj Lexus i prepun bankovni račun? "Odgovor je: Je li to uistinu ono što ţelite? Da trebate izabrati između Lexusa i toga da moţete ujutro sami izići iz kreveta, što biste izabrali? Da trebate izabrati između "imati više i uţivati manje u tome " i "imati manje, ali uţivati u tome više", što biste odabrali? Budući da je šaljivđija toliko dobar u svom poslu, mi pobrkamo ono što ţelimo - što bi bilo lijepo imati - s onim što stvarno ţelimo, naime, onime što nam je potrebno - materijalno, psihološko i duhovno zadovoljstvo.

Dakle, prije nego li krenemo u potragu za srećom, sjetimo se preispitati što je to što uistinu ţelimo i Tko je Onaj koji to stvarno moţe dati.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TERUMA

Parašat Teruma početak je novog razdoblja izgradnje i stvaranja sebe samih iznutra prema van - vrijeme za obnovu.

Zadaća za ovaj tjedan je učenje zakona uspjeha u svakodnevnom ţivotu: poslu, obitelji i vlastitom napredovanju.

Ovotjedna paraša Teruma počinje riječima: "Kaţi Izraelcima da uzmu žrtvu za mene... I neka mi načine Svetište da mogu boraviti među njima". Zohar je u paraši Teruma postavio te-

ti, obilje; tada osjećamo cjelovitost.

blagoslova. Dakle, riječ Teruma■ se ne

melje jednog od najvaţnijih načela

2. Kad je he - ‫ה‬, Malhut, u stanju

opisuje kao postupak davanja već

nečijeg uspjeha. Ovo načelo će od-

progonstva, nepovezano i prognano

kao posljedica koju davatelj doţiv-

rediti da li se na kraju naših dana

iz svog prirodnog mjesta u Drvetu

ljava kada on / ona dijeli.

moţemo osvrnuti unazad i osjećati

ţivota, kao posljedica pogrešne svi-

se da smo proţivjeli ispunjen ţivot,

jesti: sebičnosti, ljutnje, krivnje, lju-

a ne besciljan i bolan ţivot.

bomore, ponosa, očaja, itd; to je

Tajna leţi u riječi Teruma, koja

isključenje iz snage ţivota.

Svaki postupak koja uključuje altruizam, ljubav, brigu, suosjećanje i senzibilnost, dovodi nas bliţe gornjim svjetovima, i to je tajna ţivota.

znači "donacija". Međutim, na he-

Svijet u kojem ţivimo podijeljen je

Kada se uspijemo brinuti za svog

brejskom je gramatički korijen te

u dvije stvarnosti: jedna je povezana

bliţnjeg umjesto da se brinemo sa-

riječi (‫מ‬.‫ר‬.‫ ה‬HRM), što znači "podi-

sa snagom ţivota, a druga je isklju-

mo za sebe, onda će ‫ ה‬biti uzdignut.

ći". Zohar objašnjava da se riječ Te-

čena iz nje. Stvarnost Gola (egzila -

Kad će sve što radimo imati svijest

ruma moţe čitati i kao: Tarom He

‫ )גולה‬u odnosu na stvarnost Geula

Terume: ljubav i dijeljenje - tada će

(uzdizanje slova ‫ ה‬he). Prema kabali,

(izbavljenje - ‫)גאולה‬, proizlazi iz raz-

doći do protoka između gornjih i

slovo (‫ ה‬zadnje ‫ ה‬u B-ţjem imenu -

like među njima, a to je prisutnost

donjih svjetova.

‫ )מהו"ה‬predstavlja sefiru Mahut, koja

slova ‫ א‬iz riječi or (svjetlo - ‫ )אור‬u ri-

simbolizira našu fizičku stvarnost,

ječi Geula. U trenutku kad pustimo

naše ţelje, ţudnje i potrebe.

Svjetlo u naš ţivot mi ćemo doţivje-

Ari objašnjava da je fizička stvarnost koju doţivljavamo, stvarnost

ti uspjeh u preobraţavanju Gola (egzila) u Geula (izbavljenje).

Kad uspijemo asimilirati frekvenciju keduše (svetosti) u ono što radimo: dom koji gradimo, svoju obitelji, posao itd., tada je to smisao "Neka mi sagrade Svetište da mogu bo-

koja odraţava ograničenja naših

Povezivanje sa Svjetlošću vrši se

raviti među njima" - "među njima", a

osjetila, rezultat poloţaja slova he - ‫ה‬

svjesnim postupanjem, što znači po-

ne "u njemu". Onda smo mi, stvoren-

u Drvetu Ţivota:

dizanjem svog ţivota iz niske frek-

ja i obilje stvaranja, potpuno jedno,

1. Kad se he nalazi na svom iz-

vencije (Gola) na visoku frekvenciju

u savršenom jedinstvu, i to je tajna

vornom mjestu - na kraju B-ţjeg

(Geula); iz frekvencije isključenja,

istinskog uspjeha. ■

imena ,‫ מהו"ה‬i povezano s drugim

mraka, oskudice, boli i patnje na

slovima - sve funkcionira savršeno

frekvenciju povezivanja sa Svjetlosti

u našem ţivotu, postoji tok svjetlos-

Stvoritelja: ljubavi, radosti, obilja i

Godina 11 19 Broj 19 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MJESEČNI ZOHAR: MJESEC ADAR - RIBE Mjesec Adar je mjesec rada na

slovom ‫( ה‬he). He - četvrto i zadnje

našoj duhovnoj senzibilnosti. Fokus

slovo u Tetragramu simbolizira naš

bi ovog mjeseca trebao biti na pri-

svijet, ''posudu“ koja prima i aku-

mjeni duhovnosti u našim svako-

mulira duhovno bogatstvo iz gor-

dnevnim postupcima, radnjama i

njih svjetova.

kroz to učiti puni smisao ''Nadmoći

Horoskopski znaci zimskih mje-

uma nad materijom''.

seci, kao i u bilo kojem drugom go-

Adar je dvanaesti i posljednji mje-

dišnjem dobu, stvaraju poravnanje

sec u Zodijaku, što mu daje posebnu

triju energetskih sila – koje se u ka-

kvalitetu, jer je sakupljač svih zna-

bali zovu desna (Jarac), lijeva (Vo-

kova zodijaka i njihove moći, pozi-

denjak) i središnja (Ribe) kolona

tivne i negativne.

(odnosno redom: plus, minus i neutralna).

Ribe i Josef

■

Element zemlje, koji simbolizira

Mudrost kabale podučava da dva-

naše materijalne ţelje, nedostatak i

naest biblijskih plemena Izraela

glad, kontrolira zimu i utječe na nje-

predstavljaju tajne dvanaest znako-

zine znakove. Što se tiče Riba, to se

va zodijaka. Priča o njihovom rođenju, njihovim imenima i povijest

poznate i po tome što imaju sreće.

pokazuje u njihovoj sklonosti ka

svakog plemena opisuje značajke

Također se u riječi ribe na hebrej-

osjećaju praznine i nedostatka, i

samih znakova zodijaka. Pleme koje

skom (dagim ‫ )דגמם‬pojavljuju hebrej-

viđenja sebe kao ţrtve. Ipak, drugi

se pripisuje adaru je Josef (Josef,

ska slova ‫( גד‬gimel, dalet = sreća) i

aspekt ove kvalitete je upravo su-

lingvistički od me'asef – pobirač,

ona simboliziraju blagoslov koji se

protan i oni bi mogli razviti poziti-

sakupljača, na hebrejskom). Među-

nalazi upravo na mjestima koje oko

vnu energiju koja ih navodi da se

tim, dobro je poznato da Josef ple-

ne moţe vidjeti. Još jedan aspekt

bore za svoja uvjerenja.

mena nema i umjesto njega postoje

veze između riba i adara je da se

Kao što je spomenuto, Riba je

njegova dva sina, Efrajim i Menaše,

kostur ribe naziva idra (‫ )אמדרה‬što na

također povezana s centralnom ko-

koji simboliziraju adar A i adar B

aramejskom znači sastanak (na he-

lonom, koja je pod utjecajem ele-

(hebrejska prijestupna godina ima

brejskom asefa

‫ אסמפה‬što također

menta zraka. Zato su Ribe konstan-

dva mjeseca adara, sedam puta u

znači pobiranje, prikupljanje, ling-

tno u potrazi za ravnoteţom. Na-

ciklusu od 19 godina ). To se tako-

vistički od sakupljača, kao što je

dalje, većina ljudi zna Ribe kao vo-

đer odraţava i u blagoslovu praoca

gore spomenuto).

deni znak koji pokazuje veliku os-

Jakova Efrajimu i Menašeu: "... i neka narastu u mnoštvo usred zemlje" .(na hebrejskom postoji parafraza izraza "naraste u mnoštvo" u vezi s reprodukcijom ribe = Ribe, koja je horoskopski

znak

mjeseca).

U

mnogim kulturama ribe su simbol zaštite od uroka, a ribe su također Strana 20

Sile koje kontroliraju Adar - Ribe

jetljivost. To bi mogla biti, kao i kod ostalih vodenih znakova Raka i

Mudrost kabale nas uči da svako

Škorpiona, velika ranjivost kada je

od četiri godišnja doba predstavlja

osjetljivost usmjerena prema unutra

jedno od

slova u B-ţjem imenu,

(sebičnost) ili nevjerojatne društve-

Tetragramu -‫מהו"ה‬. Proljeće je pred-

ne, umne, psihičke sposobnosti ka-

stavljeno slovom ‫( מ‬jud) i tako dalje

da je usmjerena prema van (altru-

sve do zime koja je predstavljena

izam).

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni veliku osjetljivost i skromnost da ih

ostalih 21 hebrejskih slova ono je

zaštiti od pada u zamku egoizma i

slovo sve-tosti, a dio slova koji ide

arogancije u koju većina ljudi pada

prema do-lje ukazuje na njegovu

kad dostignu vodeću poziciju.

sposobnost

Zbog svoje osjetljivosti mogu biti velika podrška drugim ljudima u Slova mjeseca Riba

njihovoj patnji i boli, te zbog toga mogu biti velike vođe. Njihova os-

Prema Sefer Jecira (Knjizi stvara-

jetljivost koja je rezultat kombinacije

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

Jupitera i elementa vode, također je

hamu - građevni elementi svemira

uzrok njihovog duhovnog aspekta,

sastoje se od 22 različite frekvencije,

njihovo šesto čulo često je vrlo raz-

duhovne snage, koje su zastupljene

vijeno kao i njihova sposobnost ko-

s 22 hebrejska slova. Svakim mjese-

municiranja s dušama. Njihova os-

com vladaju dva hebrejska slova.

jetljivost moţe biti izraţena tako da

Jedno slovo vlada planetom koje

budu introvertirani i skromni. Jako

dominira znakom. Drugo slovo vla-

je preporučljivo za pripadnike ovog

da astrološkim znakom mjeseca.

znaka da budu oprezni da ne suos-

Planet adara je Jupiter i njime vlada

jećaju previše s problemima drugih

slovo (‫ ג‬gimel). Njegov astrološki

ljudi jer dok smo obuzeti njihovom

znak su Ribe, kojima vlada slovo ‫ק‬

boli nismo u stanju pomoći ljudima.

(kof).

Obilje Jupitera se iskazuje u kva-

Slovo Gimel ‫ג‬

litetama kao što je dobro srce, veli-

Slovo gimel je kreiralo Jupiter koji

kodušnost, volja da se pomogne

kontrolira Ribe i Strijelca - astrolo-

Zohar - Adar - Ribe

ljudima ili ţivotinjama.

da

nahrani svjetove

tame, ne putem identifikacije s njima,

nego

njihovim

kontroliranjem. To je moć slova kof sposobnost da djeluje među kelipa i da ih kontrolira. Ova moć je također izraţena u Ribama, ali to zahtijeva veliku mudrost jer će inače Ribe nisko pasti i razviti ovisnosti kao što su kockanje, alkohol, seks i droga.

Tikun Bitan duhovni rad Riba je prevladavanje pasivnosti i prividnog osjećaja cjelovitosti – samozadovoljstva, uzrokovanog slovom gimel od Jupitera.

Ribe bi se trebala povezati sa svojom

unutrašnjom

potrebom

da

pomognu svom bliţnjem i da to koriste kao sredstvo utjecaja protiv pasivnosti. Ipak, dio njihovog tikuna je znati reći ne na zahtjeve drugih,

ške znakove mjeseca adara i kisleva,

jer po-maganje drugima ne znači

u kojima se slave blagdani Purim i

ispunja-vati

Hanuka, a koji simboliziraju moć

njegovati ih, hraniti ih i osnaţivati

čuda.

duhovnim Svjetlom, jer mi druge ne

tuđe

ţelje,

nego

Slovo gimel (‫ )ג‬također simboli-

moţemo prisiliti da budu sretni. Za

zira obilje, blagostanje svih vrsta, i

njih je također vrlo vaţno da nauče

sreću, a to je i razlog zašto su Ribe

kako da ne urone u emocionalnost

(riba) simbol za zaštitu od uroka.

(što je različito od osjetljivosti)

Prema konvencionalnoj astrologiji, sklonost fatalizmu i velika osjetlji-

prema sebi i drugima. EmocionalSlovo kof ‫ק‬

nost nas usredotočuje na bol i to nas

vost Riba razlog su njihovog nedo-

To je jedino hebrejsko slovo koje

statka ambicije. Stoga je jedan od

ide ispod crte. Ovaj spust simboli-

njihovih glavnih ciljeva transfor-

zira svijet tame i duhovne nečistoće

macije (tikuna)

odabir uloge vod-

(kelipa). Kabalisti objašnjavaju da

stva i odgovornosti (Moše je bio

bismo slovo kof (‫ )ק‬mogli smatrati

Riba). Ribe mogu koristiti svoju

kao

Godina 11 21 Broj 19 Strana

slovo

nečistoće,

ali

poput

odvlači od fokusiranja na rješenje.

Suosjećanje i ljubav nam mogu pomoći da se usredotočimo na cilj i vjerujemo u njega, i to je stvarna tajna istinskog uspjeha. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Iz d

g aće

om

a tisk ODGOVOR NA RUŠENJE AVIONA

Izrael se okomio na Siriju i izveo najveći zračni napad od 1982. tportal 27.2.2017.

IZRAELSKA vojska objavila je da je nanijela veliku štetu sirijskoj protuzračnoj obrani nakon što je izraelski vojni zrakoplov srušen u akciji nad Sirijom, prenose agencije.

Naš odgovor bio je "najveći napad" te vrste protiv Sirije nakon rata s Libanonom 1982., rekao je general izraelskog zrakoplovstva Tomer Bar, prenosi BBC. Lovac F-16 jet pogođen je u akciji do koje je došlo nakon što je iranski dron ušao u izraelski zračni prostor, kažu Izraelci.

Dva su se pilota katapultirala i preživjela pad aviona na sjeveru Izraela.

Izrael kaže da je odgovorio drugim valom zračnih napada na 12 sirijskih i iranskih vojnih ciljeva u Siriji.

Izraelski napadi su Siriji nisu ništa novo, ali gubitak borbenog zrakoplova predstavlja ozbiljnu eskalaciju. Vjeruje se da je to prvi put da je Izrael izgubio neku svoju letjelicu u sirijskom ratu, navodi BBC.

Izrael želi mir, ali će se braniti od Irana Izrelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da Izrael želi mir, ali će se braniti od Irana i dodao da je razgovarao s

ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Ponovio sam mu da imamo obvezu i pravo braniti se od napada sa sirijskog teritorija.

Dogovorili smo da ćemo nastaviti koordinirati naše vojske", izjavio je Netanyahu u televizijskom obraćanju.

Dodao je da je razgovarao i s američkim državnim tajnikom Rexom Tillersonom. "Izrael želi mir, ali uporno će se braniti potiv bilo kakvog napada ili pokušaja Irana da nas napada

optužbe cionista su tako

Libanon osudio izraelske

iz Sirije", rekao je Netanyahu.

Potporu Izraelu potvrdio je

smiješne da nećemo ni odgovoriti na njih", kazao je glasno-

napade na Siriju

SAD rekavši da snažno podupire pravo Izraela da se obrani

govornik ministarstva Bahram Hasemi nazvavši izraelske tvrd-

Libanon je osudio izraelske zračne udare u susjednoj Siriji

od prijetnji.

"Američko ministarstvo obra-

nje o iranskoj upletenosti "lažima".

priopćivši da će poslati Ujedinjenim narodima pritužbu

ne nije sudjelovalo u ovoj voj-

protiv Izraela zbog korištenja

vojni savjetnik i to na zahtjev sirijske vlade, istaknuo je

libanonskog zračnog prostora, izvijestila je novinska agencija

Rankine-Galloway.

"Izrael je naš najbliži saveznik

Hasemi i dodao da sirijska vojska ima legitimno pravo

NNA. "Ova agresivna politika, koju

i snažno podupiremo njegovo

reagirati na stranu agresiju i

Izrael prakticira, ugrožava sta-

pravo na obranu od prijetnji svome teritoriju i narodu", do-

braniti svoju zemlju.

Milicije u Siriji koje podupire

bilnost u regiji", priopćilo je libanonsko ministarstvo vanj-

dao je. "Dijelimo zabrinutost brojnih aktera u regiji zbog de-

Iran i koje se bore na strani snaga sirijskog predsjednika

skih poslova.

stabilizirajućih aktivnosti Irana

Bašara al Asada demantirale su

Rusija izrazila zabrinutost

koje prijete međunarodnom miru i sigurnosti i tražimo jaču

da je meta drona bio Izrael ustvrdivši da su njegov cilj bili

Moskva je ozbiljno zabrinuta zadnjim razvojem događaja u

međunarodnu reakciju na", istaknuo je glasnogovornik.

militanti Islamske države.

"Ono što je izraelski neprija-

Siriji i poziva strane da pokažu suzdržanost i izbjegnu eska-

telj rekao o dronu.... obmanjujuća je laž", navodi jedna od

laciju stanja, objavilo je u subotu rusko ministarstvo

milicija.

vanjskih poslova.

Sirijska državna novinska agencija SANA izvijestila je da

"Pozivamo sve strane da pokažu suzdržanost i izbjegnu

su sustavi protuzračne obrane "pogodili" više od jednog

bilo kakve akcije koje bi mogle voditi u čak i veće komplikacije

izraelskog zrakoplova.

stanja", navodi u priopćenju

Izvori u Damasku rekli su da među sirijskim snagama ima

ministarstvo.

"Neophodno je bezuvjetno

žrtava te da su do tri osobe ubijene na vojnom položaju u

poštivati suverenitet i teritorijalni integritet Sirije i drugih

središnjoj pokrajini Homsu.

zemalja u regiji". ■

Iran demantira upletenost u izraelsko-sirijsko nasilje Iran je demantirao upletenost u izraelsko-sirijsko nasilje rekavši da nema dronove u Siriji niti je umiješan u ranije ruše-nje izraelskog borbenog zrako-plova.

"Ove

Page 22 Strana 22

Iran u Siriji djeluje samo kao

noj operaciji", rekao je glasnogovornik Pentagona Adrian

Divrej Tora

Godina 11 Broj 19