Bejo Svijet

Bejo svijet lipanj 2017., broj 10

IstraĹživanje prirode nikada ne prestaje Proizvodnja ozimog luka iz sjemena Suradnja Beja i Kuhne-a Suradnja Beja i Rijk Zwaan-a TPS hibrid krumpira Otpornost Bejovih sorata salate na Bremiu ...i joĹĄ mnogo toga....

SADRŽAJ: Istraživanje prirode nikada ne prestaje (Priča o Beju)..................................................................................... 4 Proizvodnja ozimog luka iz sjemena................................................................................................................ 8 Simpozij luka u Novom Sadu, Srbija............................................................................................................... 10 Intervju s distributerom-Kyriakos Lambrou (Lambrou Agro)........................................................................ 11 Bejo s poslovnim partnerima u posjetu Maroku............................................................................................ 12 Bejo Zaden i Rijk Zvaan najavljuju licencirani sporazum za svojstva u povrtnim kulturama........................ 13 Suradnja Beja i njemačke prerađivačke tvrtke Kuhne u proizvodnji kornišona u BIH.................................. 13 Hit kultura - Lisnati kelj.................................................................................................................................. 14 Otpornost na Bremiu...................................................................................................................................... 16 Pozicioniranje Beja u plodovitom povrću....................................................................................................... 19 Stres u proizvodnji rajčice.............................................................................................................................. 20 Bejo prestavlja svoj prvi varijetet krumpira iz sjemena (TPS)....................................................................... 22 Azija-nova svjetska ekonomija....................................................................................................................... 24 Na sajmu Biofach 2017 Bejo je prezentirao svoju ulogu u lancu organske hrane 'Organski-od samog početka'...................................................................................................................... 25 Bejo je predstavio nove ideje te 'svježi pogled na salate ' na sajmu 'Fruit Logistica 2017'........................... 26 Bejo Zaden Hrvatska seli u novi ured............................................................................................................. 26

Bejo Zaden d.o.o.

Soblinečka 14a | 10360 Sesvete | Hrvatska T +385 1 6150 155 | F +385 1 6150 157 | E info@bejo.hr | W www.bejo.hr

Bejo Svijet

3

Istraživanje prirode nikada ne prestaje “Zajedno s našim kupcima i partnerima aktivno istražujemo tržišne prilike te inovativne istraživačke metode. Ostajemo blisko povezani s prirodom kako bismo razvili najbolje sjeme povrća i omogućili proizvođačima diljem svijeta berbu zdravih, okusom bogatih varijeteta u kojima će potrošači uživati, kako danas, tako i za pedeset godina.”

Bejo, oplemenjivač sjemena povrća za profesionalne proizvođače

Dugoročno zajedno

Inovacijama podižemo ljestvicu

Bejo je vodeća tvrtka u oplemenjivanju, proizvodnji i prodaji sjemena povrća. Pogoni u više od trideset zemalja čine nas međunarodnom obiteljskom tvrtkom. Naših 1700 zaposlenika predano radi na razvijanju najboljih varijeteta povrća za sadašnjost i za budućnost.

Ne ciljamo na brze pobjede, već gradimo dugoročne odnose s našim kupcima. Naši prodajni predstavnici usko surađuju s proizvođačima, izmjenjuju mišljenja i slušaju njihove probleme.

Pozorno slušamo i zato možemo dati bolju podršku i savjete za stvarne i trajne rezultate na području uzgoja.

Značajno ulažemo u istraživanja. Još od 1960-ih godina, kada smo bili vodeći u primjeni suvremenih tehnika oplemenjivanja, aktivno istražujemo nove tehnologije.

Tijekom godina proširivali smo svoje poslovanje u jednom prirodnom i stalnom razvojnom procesu kojeg odlikuje interakcija između proizvođača, prodajnih predstavnika, partnera u opskrbnom lancu te naših vlastitih zaposlenika. Svi naši partneri imaju slobodu kako bi mogli iskoristiti najbolje od naših proizvoda unutar lokalnog tržišta.

Svaki dan učimo iz iskustva. Želimo znati što se događa na terenu i na tržištu.

To praktično znanje upotrebljavamo za razvoj novih varijeteta i proizvodnju sjemena s boljim karakteristikama za proizvođače i cijeli lanac proizvodnje hrane.

4

Što više doznajemo o biljkama, sve do DNK razine, to možemo brže i preciznije nego ikada do sada razvijati nove varijetete s još boljim uzgojnim karakteristikama iznimno pogodnima za održivi uzgoj. Rezultat su kulture koje zadovoljavaju kako potrebe farmera, tako i ukus potrošača.

Istražujemo od 1899. godine.

Još od naših početaka u Nizozemskoj, istraživali smo mogućnosti te se proširili diljem svijeta. Naš je glavni ured i dalje u Nizozemskoj, no lokalna tržišta opskrbljujemo putem naših specijaliziranih međunarodnih tvrtki i mreže predanih prodajnih predstavnika i distributera.

Berba danas i za pedeset godina

Kvaliteta: najbolje sjeme i najbolji varijeteti

Kako svjetska populacija raste, tako se povećava i potreba za dobrom i zdravom hranom. Tu mi pridonosimo našom stručnosti i daljnjim razvojem metoda oplemenjivanja, a uz to ostajemo blisko povezani s prirodom.

Samopouzdano gledamo u budućnost. Mi smo obiteljska tvrtka koje nastavlja raditi ono što smo oduvijek radili: proizvoditi najbolje sjeme i stvarati najbolje varijetete za zdravo, ukusno povrće uzgojeno na održivi način.

Smatramo da je potrebno zaštititi sve manji broj prirodnih resursa kako bi proizvođači mogli brati na zdravom, plodnom tlu kako danas, tako i za pedeset godina. Zato smo uvijek u potrazi za novim, održivijim metodama uzgoja te ulažemo u širok raspon organskog sjemena povrća.

Surađujući s proizvođačima i našim partnerima u lancu proizvodnje hrane omogućujemo prostor i inicijativu za rast: to je naša strast.

Diljem svijeta  Bejo prodajne tvrtke u 30 zemalja  Mreža od preko 100 prodavača i distributera  Stanice za oplemenjivanje u 9 zemalja  Površine za proizvodnju sjemena u 19 zemalja Naš razvoj  Potpuni asortiman: 50 kultura, 1200 varijeteta  Organski program: 40 kultura, 150 varijeteta  1700 zaposlenika diljem svijeta Partnerstva  Broer  De Groot en Slot  Genetwister

To je Bejo kvaliteta.

Bejo Svijet 5

Asortiman U našem asortimanu nudimo širok raspon varijeteta raznih kultura za uzgoj na otvorenom, uključujući sve veću ponudu iz našeg organskog programa. Svake godine nove introdukcije postaju dostupne za različita klimatska područja diljem svijeta.

Vodimo brigu o okolišu Uzgoj pčela za obavljanje njihove ključne uloge Pčele su glavni oprašivači divljih cvjetova i kultiviranih usjeva.

Kao takve, iznimno su bitne za proizvodnju prehrambenih kultura i proizvodnju sjemena. Bejo održava tisuće kolonija pčela u pčelinjacima diljem svijeta. Uzgajamo ih ne samo za oprašivanje naših kultura, već i općenito za pomoć u održavanju populacije pčela. Na našim poljima i u blizini naših plastenika uzgajamo cvijeće bogato nektarom koje pomaže održati pčele zdravima te podržava bioraznolikost.

KUPUSNJAČE

Organski - od samog početka Pokretanje razvoja našeg organskog asortimana prije više od 20 godina bio je logičan izbor. Ulaskom u područje industrije organske hrane zadovoljavamo potrebe naših kupaca, istovremeno primjenjujući naučene lekcije iz organskog uzgoja kako bismo učinili naš konvencionalni proces održivijim. Tijekom godina značajno smo uložili u svoje proizvodne procese, infrastrukturu i organski asortiman. I dalje ćemo nastaviti ulagati jer se to podudara s ključnim vrijednostima našeg obiteljskog poslovanja: dugoročna perspektiva, inovacija i briga o ljudima i okolišu.

KORJENA ŠICE

LUKOVI

Uzgoj otpornijih varijeteta Svake godine predstavljamo desetke novih varijeteta povrća koji imaju otpornost na bolesti koji mogu izdržati zahtjevne vremenske uvjete ili koji mogu dobro roditi na slabo plodnom tlu.

Ti novi varijeteti rezultat su mnogobrojnih križanja, intenzivnih i inovativnih istraživanja te kontinuirane selekcije. Oni vode put prema održivoj poljoprivredi te pomažu zadovoljiti sve veće

PLODOVITO POVRĆE

LISNATO POVRĆE

zahtjeve za hranom.

6

Inspiracija za proizvođače hrane

Briga o ljudima Bejo podržava male proizvođače Bejo vjeruje u ulaganje vremena i resursa u područja i države koje su u ranim stadijima poljoprivrednog razvoja. Snažno vjerujemo da je malim poljoprivrednicima bitno omogućiti pristup praktičnom znanju u poljoprivredi, tehnologiji i visokokvalitetnom sjemenu.

Tijekom zadnjih desetljeća širili smo se i rasli na međunarodnoj razini, te smo obratili posebnu pozornost na ovaj aspekt našeg poslovanja. Naši projekti uključuju: O plemenjivanje i razvoj varijeteta povrća koji su posebno pogodni za lokalne klimatske uvjete te dostupnost sjemena tih varijeteta malim poljoprivrednicima. P održavanje lokalnih projekata u svrhu poboljšanja poduzetničkih prilika za poljoprivrednike, uključujući podučavanje poljoprivrednoj proizvodnji, poboljšanje lokalne distribucije sjemena i proizvoda, te poticanje suradnje između sudionika u lancu proizvodnje hrane.

Tradicionalne vrste povrća sve se više cijene kao zdrava i „trendi” hrana. Naši varijeteti ističu se po okusu i boji te su idealni za istraživanje novih primjena u proizvodnji, preradi i konzumaciji. Bejo stoga predstavlja nekoliko inovativnih prehrambenih koncepata i brendova poput Coolwrap-a i TastiLee® rajčice koji služe kao inspiracija u lancu proizvodnje hrane.

Blizak odnos s uzgajivačima svježeg voća i povrća te intenzivan kontakt s prerađivačkom industrijom, prodavačima i lancima supermarketa omogućuju nam da želje svih sudionika u lancu proizvodnje hrane pretvorimo u jedinstvene varijetete s dodanom vrijednošću. Zahvaljujući povratnim informacijama naše globalne mreže Bejo tvrtki i odanih distributera, kontinuirano smo u toku s najnovijim trendovima i razvojem tržišta.

Podrška Beja djeci u Gvatemali Bejo vjeruje u edukaciju poljoprivrednika kao i budućih proizvođača. Putem zaklade „Fundación Centro Educativo Agrícola, Melanie Beemsterboer”, Bejo nudi poduku o tehnikama u poljoprivrednoj proizvodnji djeci u Gvatemali. Zaklada im pomaže na način da im pruža instrumente ne samo kako bi postali bolji uzgajivači već i kako bi živjeli boljim životom i napravili pozitivne promjene u svojim zajednicama. „Bejo djeluje na temelju snažnog osjećaja odgovornosti prema svojim zaposlenicima, svojim partnerima u lancu proizvodnje hrane te prema okolišu”

Bejo Svijet

7

Proizvodnja ozimog luka iz sjemena Površine pod ozimim lukom iz godine u godinu u Hrvatskoj i regiji jugoistočne Europe rastu. Taj porast prije svega se odnosi na luk žute ljuske, dok se, nasuprot tome, proizvodnja prezimljavajučeg luka crvene i bijele ljuske smanjuje. Razlog povečanju proizvodnje ozimog žutog luka treba tražiti prije svega u boljoj ponudi sortimenta koji u uvjetima nepredvidljive klime kontinentalnog, pa i priobalnog dijela regije osigurava zadovoljavajući prinos i kvalitetu.

Proizvodnja ozimog luka započinje direktnom sjetvom sjemena ili proizvodnjom presadnica.

Optimalni rokovi sjetve u Republici Hrvatskoj kreću se od početka do sredine rujna kada u priobalnim krajevima još vladaju visoke temperature, koje uz manjak oborina predstavljaju veliku prepreku za direktnu sjetvu, te se u tim krajevima proizvodnja ozimog luka odvija proizvodnjom i sadnjom presadnica u listopadu. Takav način proizvodnje prezimljavajućeg luka iz presadnica, uslijed pomanjkanja mehanizacije, ograničen je na manje provršine (maksimalno 1 Ha, a najčešće na 1-4.000 m2) i rijeđe sklopove (broj biljaka/m2), što značajno povećava troškove proizvodnje, te na taj način proizvodnja postaje nekonkurentna cijenom finalnog proizvoda. Iako se ovim načinom postiže vrlo rana berba (u Albaniji moguća već krajem travnja/početkom svibnja) uz garantirano visoku cijenu proizvoda, ipak se uslijed niskih prinosa i visokih troškova ovakav način proizvodnje pomalo napušta. Pored priobalnog dijela Hrvatske ovakav način proizvodnje prisutan je i u drugim mediteranskim državama regije kao što su Albanija i Grčka, te u južnim državama jugoistočne Europe kao što su Makedonija i Bugarska.

Daleko značajniji oblik proizvodnje prezimljavajučeg luka je onaj direktnom sjetvom sjemena. Takav način proizvodnje dominantan je u kontinentalnom dijelu regije (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Mađarska), a sve je više prisutan i u južnijim državama (Grčka, Bugarska, Makedonija). Kao i u ostalim povrtnim kulturama s direktnom sjetvom, uspjeh i rezultat konačne proizvodnje uvelike ovisi o kvaliteti sjetve. Sjetva ozimog luka obavlja se pneumatskim sijačicama i ne razlikuje se od sjetve proljetnog luka izuzev u malo povečanoj normi sjetve (do 10%) na jedinicu površine zbog otežanih uvjeta nicanja sjemena i eventualnog propadanja mladih biljaka tijekom zimskih mjeseci.

Preporučena norma sjetve ozimih lukova kreče se od 0,9 – 1,1 mio sjemenki/ha. Kao što je već u uvodu napomenuto, sjetva ozimog luka odvija se u za to nepovoljnom dijelu godine kada vladaju visoke temperature koje znatno brže isušuju tlo i otežavaju klijanje i nicanje sjemena. Pored obaveznog sistema navodnjavanja izuzetno je važno obratiti veliku pažnju na pripremu tla kako ne bi došlo do stvaranja pokorice.

Preduboka sjetva, oštećenja od lukove muhe i primjene herbicida

8

Dakle, od presudne je važnosti izbjegavati pretjeranu pripremu tla u smislu dubine obrade i usitnjenosti. Za sjetvu ozimog luka tlo bi se trebalo pripremiti pliće (15-20 cm) kako se ne bi poremetio i onemogućio dovod kapilarne vode iz dubljih slojeva u sjetveni sloj tla. Ujedno priprema umjereno mrvičaste strukture smanjuje opasnost od stvaranja pokorice, a tome pridonosi i učestalo navodnjavanje malim dozama vode.

Sjetvu ozimog luka potrebno je obaviti nešto dublje od sjetve proljetnog luka i to prvenstveno kako bi se sjemenu omogućilo što bolji prihvat vlage iz dubljih slojeva. Sjetva ozimog luka preporuča se na dubinu od 2-3 cm, do maksimalno na 4 cm.

Jednako tako česta pojava u ljetno-jesenskoj sjetvi ozimog luka je i propadanje mladih biljaka uslijed napada gljivica Verticiliuma i Fusariuma kojima odgovaraju uvjati povišenih temperatura uz prisutnost vlage dobivene svakodnevnim navodnjavanjem. Od velike je važnosti stoga koristiti profesionalno certificirano sjeme.

Tvrtka Bejo garantira za zdravstveno stanje svoga sjemena i to je, pored kvalitete sorata i hibrida, ono po čemu je Bejo prepoznat, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijelome svijetu.

Do dolaska zime i niskih temperatura potrebno je uzgojiti 3-4 lista luka u kojoj luk prezimljuje. Jednako tako neophodno je potrebno razviti što bolji korjenov sistem kojim bi se mlada biljka ukorijenila i vezala za tlo, a kako bi tijekom niskih temperatura, u uvjetima golomrazice (bez izolacije snježnog pokrivača) ostala u kontaktu s tlom. Naime, u uvjetima niskih temperature vlaga u površinskom dijelu tla smrzava. Dolaskom viših temperatura zaleđena vlaga se topi, povečava volumen, a što dovodi do nadimanja površine tla s ukorijenjenim mladim biljkama ozimog luka, a sve to uzrokuje manji ili veći gubitak kontakta korijena s tlom, korijenje ostaje u zraku i dolazi do propadanja mladih biljaka luka i prorjeđenja sklopa. U izuzetno hladnim zimama, bez snježnog pokrivača, zabilježene su redukcije sklopa i do 50%.

Takav usjev djelomično kompenzira rijeđi sklop na način da proizvede krupnije lukove, ali konačan rezultat uvijek je slabiji od usjeva s optimalnim sklopom.

Dolaskom proljeća i viših temperatura rapidno se povećava i opasnost od oboljenja lukova. Prije svega ovdje mislimo na

Ozimi luk, Lipovac, sredinom travnja

Plamenjaču i druga gljivična oboljenja listova. Razlog tomu je što su, manje-više sve sorte prezimljavajućih lukova dobivene selekcijom japanskih lukova, koji pak posjeduju najveću otpornost na procvjetavanje. Voštana prevlaka na lukovima japanskog tipa toliko je slaba da i prisutnost i najmanje zaraze, u povoljnim uvjetima za širenje bolesti, dovodi vrlo brzo do prave epidemije.

Treba međutim napomenuti da nedostatak voštane prevlake na listovima prezimljavajućih sorata i hibrida lukova samo je jedan od uzroka oboljenja lukova u ranim proljetnim mjesecima. Daleko veći i značajniji uzrok oboljevanja lukova u proljeće je zakašnjela primjena fungicida. Naime proizvođači ozimog luka nerijetko, uslijed nedostatka znanja, prekasno izlaze u kontrolu i preventivnu zaštitu ozimih lukova, a što dovodi do ranih zaraza, brzog širenja bolesti i nerijetko do velikih šteta pred vađenje lukova. Štete se najčešće očituju u ranom i velikom gubitku lisne mase, a što rezultira smanjenim prinosom malih i zaraženih lukovica luka. Takvi lukovi, ukoliko još nisu počeli trunuti u polju, ubrzo to počinju činiti nakon vađenja pa se period moguće prodaje i konzumacije smanjuje na 10 do maksimalno 15 dana. Zbog svega navedenog, preporučamo napraviti prostornu izolaciju od najmanje 2-3 km između nasada ozimog luka i sjetve ozimog luka, kako ne bi došlo do proširenja vrlo rane zaraze sa zimskog na proljetni luk.

Element F1 je prisutan na tržištu unazad 5-6 godina i nakon početnih 1-2 godine testiranja ubrzo je postao vodeći kultivar za proizvodnju prezimljavajućeg luka širom regije i svijeta. Ovaj hibrid dobiven je križanjem dviju japanskih linija od kojih mu jedna omogućava izuzetnu ranoću (2-4 dana raniji od Sibira), a druga izvanrednu otpornost na procvjetavanje. Efekat hibridizacije dodatno mu pospješuje vrlo visoki prinos (+5-10%) kao i ujednačenost lukova. Sve navedeno, uz vrlo dobru ljusku svijetlo smeđe boje, rezultiralo je da je ovaj hibrid trenutno najzastupljeniji u proizvodnji ozimog luka. Zabilježeni prinosi od 50-70 t/ha gotovo su pravilo, te su, uz stabilnost u proizvodnji razlog zašto profesionalni proizvođači toliko cijene ovaj hibrid.

Pored spomenutog hibrida Element F1, Bejo u svojoj ponudi nudi i hibrid Bridger F1. Bridger F1 odlična je nadopuna Elementu F1 u pogledu kvalitete ljuske, koja je snažnija i tamnije brončane boje.

Bridger je nešto kasniji od Elementa (3-6 dana), ali još veće otpornosti na procvjetavanje i mogućnosti duljeg čuvanja nakon vađenja. mr. sc. Denis Novak, dipl.ing.agr.

Slijedeća česta pojava kod osjetljivih sorata lukova, kao i u nepovoljnim godinama, je da pred vađenje dolazi do procvjetavanja lukova, a time i do smanjenja njihove tržišne vrijednosti. Do procvjetavanja dolazi zbog već spomenute genetike, gdje sjemenske kuće kako bi dobile što ranije sorte selekcioniraju sorte vrlo kratke vegetacije, a što ima za posljedicu veliku osjetljivost na procvjetavanje. Procvjetavanje lukova potiću nepovoljni vremenski uvjeti tijekom razvoja luka. Naime, izuzetno niske temperature, niže od -10°C (bez snježnog izolatora) u trajanju duljeg perioda (10-15 dana), jednako kao i učestale izmjene kračih perioda s nižim (do -5°C) i višim temperaturama (10°C), navode luk na procvjetavanje i produkciju sjemena.

Sibir

Tvrtka Bejo zaden u svojoj ponudi ima, zahvaljujući desetljećima strpljive selekcije, više sorata i hibrida prezimljavajućih lukova koje su prepoznate širom svijeta, pa tako i u regiji, kao najsigurniji i najbolji izbor profesionalnih prozvođača.

Ovom prilikom izdvojio bih dva prozvoda tvrtke Bejo koji su već standard u proizvodnji prezimljavajućih lukova na svim meridijanima i paralelama svijeta. To su sorta Sibir i hibrid Element F1.

Sibir je sorta ozimog luka koja unatoč svojoj izuzetnoj kratkoći vegetacije (10 - 15 dana ranija od standardne sorte Radar), posjeduje vrlo visoku otpornost na procvjetavanje, a zadovoljava i svojim prinosom. Standardna kvaliteta ljuske za luk tog tipa, uz njegovu izuzetnu ranoću i solidan prinos omogućava proizvođačima postizanje vrlo visoke tržišne cijene i odličnu zaradu.

Element

Plamenjača i procvjetavanje

Bridger

Bejo Svijet

9

Simpozij luka u Novom Sadu, Srbija 25. siječnja 2017. godine održano je predavanje u organizaciji tvrtke Bejo Zaden d.o.o. iz Hrvatske u suradnji sa lokalnim partnerom, tvrtkom Arum Deč d.o.o. iz Beograda. Cilj predavanja bio je upoznavanje sa najnovijim trendovima u proizvodnji luka, a okupio se veliki broj proizvođača ove povrtlarske kulture, njih više od 90.

Pored najvećih povrtlara iz same Srbije događaju su prisustvovali i predstavnici iz zemalja Jugoistočne Europe: Grčke, Cipra, Bugarske, Ukrajine, Hrvatske, Makedonije te Bosne i Hercegovine. Srbija proizvodi luk na oko 5.000 ha, ali samo dio toga čine ozbiljni profesionalni proizvođači koji sa vrhunskim hibridima tvrtke Bejo Zaden postižu prinose i preko 100 tona po hektaru. Cilj predavanja je bio predstavljanje najnovijih saznanja u proizvodnji i skladištenju luka jer se u Srbiji tradicionalno u takvim saznanjima i njihovoj primjeni kasni za ostatkom svijeta. Regije u Vojvodini gdje se tradicionalno proizvodi najviše luka su Gospođinci, zatim područje oko Despotova, kao i šire područje oko Stapara i Bačkog Brestovca. Predstavnici naših najvećih proizvođača poput Delta Agrar-a, Agrooffice-a, Pin Agrar-a, Agros AD, Zobnatica AD, Luki komerca, zatim zadruga kao što je OZZ Agronom iz Despotova i OZZ Gospođinci iz Gospođinaca kao i proizvođači poput Gorana Salonskog, Laze Đukića, Gorana Vulića, Pere Đuričkova, kao i mnogi drugi koji su ispunili salu kompleksa Ribarsko Ostrvo, imali su priliku da čuju i nauče mnoga nova saznanja vezana za proizvodnju luka.

Predavači koji su prenijeli svoja znanja publici bili su: Jasper Pennings (Crop manager, Bejo Zaden BV) koji je prisutnima prenio iskustva o proizvodnji luka u SAD-u.

Denis Novak (Direktor, Bejo Zaden d.o.o.) prisutnima je približio ispravne načine za vrlo bitan faktor u proizvodnji luka, a to je kako proizvesti i održati kvalitetnu ljusku luka.

Mattia Fontana (Oplemenjivač luka, Bejo Italia s.r.l.) upoznao je prisutne s asortimanom luka Bejo Zaden-a za tržište Jugoistočne Europe i ciljevima oplemenjivanja luka u bliskoj budućnosti, kako bi se pored prinosa i kvalitetne ljuske unaprijedilo čuvanje i povećala otpornost luka prema uzročnicima bolesti i štetnicima.

Toni Vitaljić (Prodajni predstavnik, Bejo Zaden d.o.o.) je govorio o optimalnoj gnojidbi luka koja je jedan od glavnih čimbenika u postizanju visokih prinosa i dobre kvalitete. Pravilna gnojidba je za većinu proizvođača nepoznanica pa je ovo predavanje bila jedna od najpažljivije praćenih prezentacija.

Anneke Kroes (Članica fitopatološkog laboratorija Bejo Zaden BV za ispitivanje bolesti luka) prisutnima je prenijela iskustva stečena u radu vezanom za bolesti luka koje se javljaju tokom skladištenja i kako ih spriječiti.

Dario Ivić (Zavod za zaštitu bilja, HCPHS) upoznao je prisutne sa uzročnikom bolesti Stemphylium vesicarium, vrlo opasnim novim patogenom na prostorima Jugoistočne Europe.

Arjan van Hassel (Stručnjak za izradu skladišta) prisutnima je objasnio osnove za uspješno skladištenje luka.

Dva predavanja koja su proizvođačima bila posebno zanimljiva su predavanja o novom uzročniku bolesti na poljima luka u Jugoistočnoj Europi, Stemphylium vesicarium, koji se iz Sjeverne Amerike proširio na Europu i koji može nanijeti značajne štete uništavanjem lisne mase, a samim time i značajnim smanjenjem prinosa. Činjenica koja je vrlo bitna za proizvođače je poznavanje životnog ciklusa patogena da bi se odredili pravovremeni tretmani fungicidima koji su neophodni u područjima uzgoja luka u jugoističnoj Europi pa su shodno tome predavači upoznali posjetioce sa fungicidima i vremenom njihove primjene. Patogen nije bio poznat velikoj većini prisutnih, a njegova detekcija je otežana zbog sličnih simptoma sa drugim bolestima i nedostatkom visoko efikasnih kurativnih fungicida.

Drugo veoma zanimljivo predavanje bilo je o optimalnoj gnojidbi luka gdje je prisutnima prenijeto kako i kada primjeniti gnojiva u skladu sa potrebama luka. Napomenuto je koliko je bitno da se zbog slabog i plitkog korjenovog sistema gnojiva unose u više navrata, naročito kada je u pitanju dušik čija se nitratna forma vrlo lako ispire izvan zone korjenovog sustava gdje je biljkama nedostupna. Također, vrlo bitna stavka je da se ljuska luka neće formirati na pravi način ako se dušična gnojiva dodaju u kasnim fazama proizvodnog ciklusa pa je proizvođačima skrenuta pažnja i na tu činjenicu.

Svi prisutni složili su se da ovakvi događaji na kojima se razmjenjuje znanje imaju veliki značaj za proizvođače, te istaknuli potrebu da Bejo Zaden kao lider u proizvodnji sjemena luka svakako nastavi davati punu podršku proizvođačima koji koriste Bejo hibride.

Arum Deč d.o.o.

Slika 15.

10

Intervju s kolegom KYRIAKOS LAMBROU, Cipar Lambrou Agro je tvrtka sa 30-godišnjm tradicijom u poslovanju.

Bave se trgovinom i distribucijom poljoprivrednog repromaterijala preko lanca od 32 poljoprivredne apoteke raspoređenih u cijeloj državi. Bejovi su zastupnici dulje od 10 godina.

Obzirom da je nama iz pozicije Hrvatske Cipar daleka i relativno nepoznata država, kažite nam ponešto o Vašoj zemlji.

Cipar je veliki, uz Kretu zapravo daleko najveći mediteranski otok.

Na našu žalost, podijeljen od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća na grčki i turski dio. Grčki dio čini preko dvije trećine površine otoka, oko 10 000 km². U tom nas dijelu ima oko 800 000. Dio smo Europske unije, sredstvo plaćanja je euro. Stanovništvo se pretežno bavi turizmom, ribarstvom i poljoprivredom.

Kad je o poljoprivredi riječ, prva asocijacija je kod nas rani krumpir i šipak?

Ciparska se poljoprivreda generalno može podijeliti na dvije osnovne grane. Voćarstvo, s naglaskom na maslinu, agrume, bajam i – šipak. Vinogradarstvo je u usponu, pretežu lokalne bijele sorte. I povrtlarstvo, s naglaskom na rani krumpir. Šipak i krumpir doista jesu glavni izvozni artikli. Često spominjete vodu kao ograničavajući čimbenik proizvodnje, pogotovo povrtlarske.

Na Cipru kiša zna izostati i više od godinu dana, to za nas nije vijest. Vijest je kad padne ikakva kiša. U voćarstvu i vinogradarstvu suša je još kako-tako premostiva, dok cijela povrtlarska proizvodnja elementarno ovisi o daru s neba. Nemamo većih rijeka, desalinizacija morske vode je još uvijek preskupa tehnologija, tako da se ljudi snalaze kako tko uspije – uglavnom iz bušotina koje često presuše, a još češće takva voda sadrži visok postotak soli.

Koje su – osim krumpira – najzastupljenije povrtne vrste?

U zatvorenom se najviše proizvodi rajčica, paprika, patlidžan, krastavac. Na otvorenom mrkva, žuti luk, celer bjelaš, koraba, kupus, salate.

Topla klima omogućuje i neke specifične, tako reći eksluzivne rokove berbe?

Najbolji primjer je upravo rani krumpir, ali ima i drugih. Recimo mrkvu, ciklu, korabu je moguće vaditi tijekom cijele godine; prvi luk se vadi već u travnju. Da ne govorimo o cjelogodišnjem ciklusu salata, pa i glavatog kupusa te cvjetače.

Po tome se može zaključiti da ste idealna zemlja za izvoz, obzirom na komparativne prednosti koje vam nudi klima?

Na našu žalost, daleko smo još od značajnijeg izvoza (osim ranog krumpira). Čak ni manjak vode ne predstavlja osnovni problem, obzirom da u tim specifičnim terminima berbi vode ne manjka u dramatičnoj mjeri. Dva su ključna problema u kontekstu izvoza. Prvi je usitnjenost parcela. Prosječna veličina farme je 1-3 ha, rijetko više od toga, a maksimalno 5 ha. K tome je i tih – recimo 5 ha raspodijeljeno na više manjih, često dislociranih manjih parcela. Sve to limitira uvođenje visoke tehnologije, u prvom redu mehanizacije. Dodatno, naše je tržište još uvijek naslonjeno na plasman putem zelenih tržnica. Malo je velikih otkupljivača čije bi količine, neophodna uniformnost proizvoda i sigurnost kontinuirane opskrbe uvoznika, pokrenuli kotač izvoza.

Drugi, možda i važniji problem je naša zemljopisna pozicija. Mi smo otočna država. Svaki transport prema drugim državama drastično povisuje krajnju cijenu bilo kojeg proizvoda, jer smo osuđeni na relativno skupe opcije avionskog/brodskog prijevoza. Ono što može umanjiti proizvodnu cijenu i time dijelom ublažiti visoke troškove transporta su razne porezne olakšice i poticaji od strane države. Cipar je nedavno prošao strašnu financijsku krizu, praktički urušavanje cijelog financijskog sustava. Srećom, stanje je danas neusporedivo bolje, događaju se pozitivni pomaci osnovom kojih imamo osnovu planirati i ozbiljan iskorak prema izvozu naših proizvoda.

Red je nešto reći i o tvrtki čiji ste vlasnik.

Tvrtka Lambrou Company je u isključivom obiteljskom vlasništvu.

Moj je otac, sad već u mirovini, pokrenuo posao prije više od trideset godina. Diljem cijelog otoka imamo preko 30 prodajnih centara putem kojih distribuiramo praktički sav repro-materijal za različite grane poljoprivredne proizvodnje. Koncepcija posla nije samo puka trgovina – naglasak dajemo na stručnosti, u svjetlu čega imamo dvadesetak iskusnih terenskih agronoma.

A Bejo u toj priči?

Kad među proizvođačima spomenete riječ Bejo, to u doslovnom smislu znači pouzdanost. Kvalitetu. Kontinuitet. Na primjer koraba, celer bjelaš, cikla. Ili kupusi. Cvjetača. Moja tvrtka predstavlja Bejo dugi niz godina. Ako postoji sjemenska kuća za čije se ime ne vežu reklamacije od strane – inače zahtjevnih, često i nezahvalnih farmera – onda je to ovaj primjer. Stoga smo s razlogom optimistični i po pitanju perspektive povrtnih kultura u kojima je Bejo relativno „mlad“ – salatama, krastavcu, rajčici, tikvici, grahu mahunaru...

Bejo Svijet

11

Bejo sa poslovnim partnerima u posjetu Maroku Bejo Maghreb, sa sjedištem u Casablanci u Maroku, mlada je tvrtka osnovana 2015. godine, a primarna joj je djelatnost distribucija sjemena žitarica i graha mahunara. U veljači ove godine, Bejo Hrvatska poveo je svoje partnere u posjet proizvođačima mahuna u Maroku.

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u regiji poznatoj pod imenom Maghreb. Populacija broji više od 30 milijuna stanovnika. Poljoprivredna proizvodnja prostire se na 37 tisuća hektara unutarnje proizvodnje (visoke mreže i plastični tuneli) dok je ona vanjska locirana u regiji Agragir i obuhvaća 34 tisuće hektara površine. Glavne kulture za unutarnju tunelsku proizvodnju su rajčica, paprika, krastavac salatar, lubenica, bundeva i francuski grah mahunar.

Francuski grah mahunar zastupljen je sa dva tipa i ukupnom, isključivo unutarnjom, proizvodnjom na 3.000 ha:

Od rajčice najviše su zastupljeni varijeteti tvrtke Gautier (FR) i to Priscila F1 (otporan na TMV) te Calvi F1. Cjelokupna proizvodnja rajčice je iz cijepljenih presadnica. U Maroku se koriste razni tipovi paprika poput crvene kapije, crvene, žute (narančaste) i zelene babure te mađarskog tipa bijele paprike.

Kod krastavaca, 95% proizvodnje zauzima takozvani 'American slicer' tip krastavca. U proizvodnji lubenica zastupljeni su varijeteti sa plodovima koji teže preko 15 kilograma. Kod tikvica, proizvodnja se bazira na plodu tamnozelene i žute boje.

Proizvodnja luka odvija se na površini od 12 tisuća hektara, sa presadnjom u listopadu postiže se berba u travnju/svibnju. Bejov varijetet mrkve Nevis zauzima 95% tržišta mrkve, a mrkva se ukupno uzgaja na 5 tisuća hektara.

proizvodnju (u Maroku) te Oriente i Florencia koje se koriste za ljetnu proizvodnju u Portugalu.

12

Estefanija tip uzgaja se u sklopu 10.000 biljaka/ha.

Karakteristike ovog tipa su kvalitetne široke zelene mahune, sa prinosom oko 20-30 t/ha, duge skladišne sposobnosti, vrlo uniformne, sa malim zrnima unutar mahune i malim postotkom odbačenih cvjetova. Bejo također ima varijetete u ovom tipu: Estefanija za jesensko-zimsku proizvodnju ili zimsko-proljetnu

Salamanca tip (olovćica) karakterizira kratak period od 30 dana od sjetve do prve berbe. Berba traje 90 dana, a postiže prinos do 20 t/ha (15 t/ha za svježu potrošnju + 5 t/ha za industriju). Uzgaja se direktnom sjetvom u preporučenom sklopu od 10.000 biljaka po hektaru. Mahune koje se ubrajaju u prvu klasu imaju duljinu 10 cm i promjer 8 mm. U ovom tipu mahuna Bejo ima dva nova varijeteta AS 52-001 (malo kasniji i svjetlo žute boje mahuna) i AS 52-003 (raniji i tamnije zelenih mahuna).

Vjerujemo da se Bejovi varijeteti graha mahunara mogu uspješno uzgajati i u Hrvatskoj te smo zato ove godine postavili pokuse na nekoliko lokacija diljem zemlje.

Suradnja Beja i njemačke prerađivačke tvrtke Kühne u proizvodnji kornišona u BiH Dobro poznata tvrtka i lider u proizvodnji hrane u Njemačkoj, Kühne, otvorila je 2015. godine tvrtku-kćer sa sjedištem u Bosanskoj Dubici, čime je otvorena mogućnost zarade za mnoga poljoprivredna gospodarstava u BiH. Već treću godinu za redom Kühne vrši otkup krastavaca kornišona od poljoprivrednih proizvođača, a cilj im je angažirati što veći broj malih proizvođača. Kompletan reprometarijal osigurava Kühne, kao i logističku podršku u vidu stručne pomoći.

Trenutno surađuju sa više od 270 proizvođača diljem Bosne i Hercegovine na ukupnoj površini od 27 hektara, a upravo manja gospodarstva temelj su kvalitetnog krajnjeg proizvoda koji se može osigurati jedino na manjim proizvodnim površinama. Kada govorimo o kvaliteti kornišona koji su namijenjeni za preradu, odnosno kiseljenje, onda u najvećoj mjeri govorimo o dužini samog ploda, ali i o boji, prisutnosti bradavica i hrskavosti nakon procesa kiseljenja. U tvornici u Bosanskoj Dubici, Kühne posjeduje suvremenu sortirnicu koja svrstava plodove u 6 klasa: 2-5cm, 3-6cm, 4-7cm, 5-8cm, 6-9cm i 9-12cm, te se nakon sortiranja kornišoni, kao poluproizvod izvoze u tvornice Kühne-a diljem Njemačke. Prije završnog klasiranja, kornišoni se klasiraju u manjim sortirnicama koje se nalaze na nekoliko lokacija, sa ciljem detaljnog praćenja otkupa po proizvođaču, ali i sa ciljem bržeg i kvalitetnijeg transporta.

proizvođačima da postignu maksimalne prinose, Bejo je u suradnji sa Kühne-om krenuo sa pokusima novih partenokarpnih hibrida čiji će se rast i razvoj pratiti na 2 lokacije u okolici Bosanske Dubice. Novi Bejo hibridi kornišona jesu: Amarok, Aristan i Bejo 3088. U interesu Beja i Kühne-a jest povećanje proizvodnje u narednim godinama, a samim time doći će i do zapošljavanja velikog broja vrijednih bosansko-hercegovačkih proizvođača što mene kao autora ovog članka i prodajnog predstavnika za BIH, čini iznimno sretnim.

Vlado Marković, ms. ing. agr.

Prosječni prinosi na 1.000 m2 iznose od 5 do 6 tona kornišona, s tim da je najveći udio upravo I. klase (2-6cm) sa preko 50%.

Pojedini proizvođači ostvaruju prinos i do 10 t uz preko 85% I. klase. Za ostvarivanje takvih prinosa, na prvom mjestu naglašavamo učestalu berbu koja se mora obavljati minimalno jednom dnevno, a uz redovnu i kvalitetnu prihranu pojedini proizvođači berbu vrše i 2 puta dnevno ne dozvoljavajući kornišonu da preraste.

Za kvalitetu i prinos, osim agrotehničkih mjera, važan je i izbor hibrida sjemena kornišona. Kako bi omogućili

Bejo i Rijk Zvaan najavljuju licencirani sporazum za svojstva u povrtnim kulturama Bejo i Rijk Zwaan potpisali su ugovor o razmjeni ne-ekskluzivnih licenci za patentirana svojstva u povrtnim kulturama. Ova razmjena će omogućiti dvjema oplemenjivačkim kompanijama za proizvodnju povrća jačanje svojih inovativnih kapaciteta i brže uvođenje novih, poboljšanih sorti na tržište.

Prema sporazumu, obje strane daju jedna drugoj pravo na korištenje biljnog materijala povrtnih kultura koji spada pod djelokrug nekoliko njihovih patenata, u svrhu oplemenjivanja i u komercijalne svrhe. Ovim se dogovorom povećava mogućnost obiju kompanija za razvoj novih i poboljšanih sorti povrća korištenjem međusobnih inovacija. Između stranaka za ovakve patente, sporazumom je utvrđeno potpuno izuzeće za oplemenjivača, a koje je određeno svjetskim pravnim sustavom za oplemenjivačka prava. Obje tvrtke su složne u mišljenju da patenti za svojstva u povrtnim kulturama ne smiju ograničiti inovacije, i da ovo izuzeće oplemenjivača treba primijeniti što je moguće više u odnosu između obje tvrtke.

Međunarodna platforma za licenciranje Ranije, u rujnu 2016., Rijk Zwaan je objavio da je postignut opsežan sporazum o unakrsnom licenciranju sa Syngentom. Rijk Zwaan, Syngenta i Bejo, članovi su utemeljitelja Međunarodne platforme za licenciranje u povrtnim kulturama (ILP International Licensing Platform Vegetable). ILP čini inovacije vezane za povrtne kulture široko dostupne oplemenjivačima

putem otvorenog pristupa koji svojim članovima omogućuje pristup patentima za svojstva u povrtnim kulturama pod poštenim i razumnim uvjetima. ILP trenutno ima 13 članova, a otvoren je za nove sjemenske kompanije kao i za znanstvene institucije.

John-Pieter Schipper, direktor tvrtke Bejo, rekao je: „S ovim sporazumom u kombinaciji s ILP-om, Rijk Zwaan i Bejo uspostavili su potpuno izuzeće oplemenjivača između obje kompanije. Mi čvrsto vjerujemo da će otvoren pristup genetici pridonijeti dugoročnom očuvanju biološke raznolikosti i sigurnosti hrane. U isto vrijeme ovaj ugovor jača inovativnu sposobnost obiju tvrtki, što će u konačnici biti od koristi za tržište.”

Ben Tax direktor tvrtke Rijk Zwaan, komentirao je: „Ovaj sporazum nam omogućava da koristimo biljne sorte obiju kompanija za oplemenjivačke svrhe, čak i u slučajevima kada biljni materijal spada pod opseg patenta, te da izađemo na tržište sa novostvorenim sortama. Ovo je jasan sporazum od obostrane koristi, a također od dobrobiti za uzgajivače i potrošače. Otvorene inovacije u oplemenjivanju od iznimne su važnosti za opskrbu hranom na globalnom nivou.”

Bejo Svijet

13

Hit kultura - LISNATI KELJ Brat blizanac poznatije nam raštike. Radi se – zapravo – o praktički istim kupusnjačama u smislu genetske bliskosti, morfoloških i bioloških svojstava, načina uzgoja, nutritivne vrijednosti. Razlike se očituju ponajviše u samom izgledu listova. Razne „domaće“ populacije raštike variraju od glatkih do više ili manje nakovrčanih listova, uz raspon nijansi boja od zelene do sivo-plavkaste.

Lisnati je kelj, međutim, uvijek i bez iznimke izrazito nakovrčanih, pa i nazubljenih listova, pretežno svježe do tamno zelene boje listova. Kod novijih se selekcija pojavljuju i različite nijanse tamno crvene boje.

Raštika

PORIJEKLO I POVIJESNI RAZVOJ Potječe iz područja istočnog Mediterana, odakle je Rimljani šire po cijeloj Europi, a kasnije nalazi put i do Amerike. Nekad (dijelom i danas), lisnati se kelj uzgajao kao ukrasna biljka ili kao stočna hrana. Tek se manjim dijelom koristio za ljudsku ishranu.

HRANIDBENA I ZDRAVSTVENA VRIJEDNOST Samo za reći: sve su kupusnjače izrazito hranjivo i za zdravlje poželjno povrće. Lisnati kelj je (uz kelj pupčar) na samom vrhu unutar te skupine.

UZGOJ Relativno jednostavan, obzirom na male zahtjeve za hranivima, zaštitom od štetočinja, a najviše zbog odlične prilagodbe različitim uvjetima tla i klime. Lisnati kelj, kao i raštika, uspijeva i u ekstremnijim uvjetima.

Uzgaja se iz presadnica, a sadi na razmake 60-70 x 50-60 cm.

Vrijeme sadnje je vrlo rastezljivo, a generalno počinje u proljeće – ožujak/travanj za ljetne i jesenske berbe, odnosno srpanj/kolovoz za zimske i rano proljetne berbe.

Kao i svaka kupusnjača, lisnati kelj voli organsku tvar – dodajte je prije sadnje ili pri sadnji, svaki dostupan izvor organske tvari je dobar, pod uvjetom da je prošao fazu zrenja (odstajao).

Od biogenih elemenata, kako praktički spada u lisnato povrće, najviše traži dušika. Evo i okvirnih potreba za osnovnim elementima: N (dušik): 175 kg/ha P (fosfor): 75 kg/ha K (kalij): 150 kg/ha Od ostalih elemenata (mikroelemenata) najvažmiji je bor.

Obzirom da je taj element redovito teško pristupačan biljci putem tla, preporučamo ga dodavati putem lista – folijarno, dva do tri puta tijekom vegetacije.

14

Lisnati kelj (Winterbor)

Od štetočinja, lisnati kelj je dosta podložan napadu štitastog moljca – bijele mušice i pepeljaste lisne uši, ali najčešće bez ekonomski značajne štete.

Voda ne predstavlja ograničavajući faktor. Ipak, za postizanje većeg prinosa, sve su uobičajene agrotehničke mjere potrebne.

BERBA I PRINOSI Bere se ručno u više navrata, premda postoji i mogućnost jednokratne mehanizirane berbe – o tome u daljnjem tekstu.

Pučki rečeno, lisnati se kelj, kao i raštika „podabire“. Listovi se pakiraju u svežnjeve i takvi dolaze na tržište u svježem stanju.

Uz dobre agrotehničke mjere, neto prinos listova varira od 20-30 t/ha.

STANJE TRŽIŠTA I PERSPEKTIVA KULTURE Svjedoci smo snažnog medijskog poticaja kulturi jedenja općenito. Objektivno, svašta se tu može čuti i vidjeti. Ipak, u osnovi je ta kampanja pozitivna, jer ukazuje i naglašava važnost zdravstveno i nutritivno ispravne prehrane. Lisnati kelj i raštika doživljavaju, doslovno rečeno -renesansu. Od stare, gotovo zaboravljene povrtne kulture, danas postaju „brand“ i „trend“. U tom je kontekstu već bilo riječi u jednom od prethodnih izdanja ovog časopisa (eksplozija potražnje i potrošnje lisnatog kelja u SAD).

Kod nas se još uvijek ova kultura uzgaja pretežno za vlastite potrebe, dakle amaterski.

Postoje tendencije, čak i u ekološkoj proizvodnji, značajnog komercijalnog uzgoja. Perspektivu potiče i sve veća potreba europskog tržišta za svježom robom tijekom zimskih mjeseci.

Pored toga, lisnati kelj je zahvalan i za preradu, u smrznutom stanju ili sušen. U SAD je popularan i kao „chips“.

Mi u Beju mislimo da je samo pitanje vremena kad će komercijalna proizvodnja „buknuti“. U svjetlu toga, Bejo je prikladno pripremljen željom, znanjem i sortimentom.

SORTIMENT Starbor F1: lisna rozeta na vrlo kratkoj stabljici, isključivo za jednokratnu mehaniziranu berbu i pakiranje za potrebe industrije smrzavanja ili sušenja. Vegetacija 90 dana.

Darkibor F1: svježe zelene boje, nakovrčanih listova, za ručnu berbu tijekom ljeta i rane jeseni. Podnosi različite tipove tla i klime. Vegetacija 100 dana.

Winterbor F1; Reflex F1: tamno zelene boje, izrazito nakovrčanih i nazubljenih listova, za ručnu berbu tijekom kasne jeseni, zime i u rano proljeće. Vegetacija 115 dana.

Redbor F1: lisnati kelj tamno crvenih/grimiznih nakovrčanih listova. Atraktivan i za dekoraciju jela. Za jesenske i zimske berbe.

Vegetacija 125 dana.

Darkibor

Dražen Radunić, dipl. ing. agr.

Reflex

Redbor

d.o.o.

METKOVIĆ

Kneza Branimira bb, 20350 METKOVIĆ Tel/Fax: 020/68 66 37 • Tel. 68 66 39 e-mail: poljotehna@du.t-com.hr sve za poljoprivredu: • sredstva za zaštitu bilja •umjetna gnojiva, • organska gnojiva, • supstrati - zemlja - treset, sjemena • alati • poljoprivredni strojevi • folije • sustavi za natapanje i sve ostale potrepštine za poljoprivredu

Bejo Svijet

15

S ponosom objavljujemo da je Bejo Zaden prva sjemenska tvrtka koja posjeduje sorte salata otporne na novu rasu plamenjače (Bremia lactucae) BL:33EU U ponedjeljak 1. svibnja, Međunarodni odbor za evaluaciju Bremie za EU (IBEB-EU) službeno je imenovao novu rasu uzročnika bolesti salate, Bremia 33, poznatiju kao plamenjača salate.

Ponosni smo što Vas možemo obavijestiti da je Bejo Zaden prva sjemenska tvrtka koja posjeduje veliki broj sorata otpornih na rasu Bremia 33. Većina naših sorata salata koje imaju otpornost na BL16-32, također je otporna i na ovu rasu.

Bejo sorte otporne na BL:33EU: AS 16-133: proljeće/ljeto AS 16-150: ljeto Agribel: ljeto Sementel: proljeće/ljeto/jesen AS 16-126: proljeće/ljeto/jesen

Batavia:

    

Puterica:

 Bejo 34-078: zima  Sotalis: proljeće/jesen  AS 36-134 proljeće/jesen (rastresita glavica)

Iceberg:

 AS 26-124: proljeće/jesen  AS 26-076: ljeto  Bejo 22-090: ljeto

Lollo:

 Biondonna: cjelogodišnja proizvodnja

Hrastov list:

 Pleasance: cjelogodišnja proizvodnja  Oakus: cjelogodišnja proizvodnja

Neotporna salata sa simptomom zaraze patogenom Bremia lactucae

16

Iceberg salata AS 26-076- otporna na sve dosad poznate rase Bremia lactucae

Batavia AS 16-133-salata vrhunske otpornosti na sve dosad poznate rase Bremia lactucae

Predstavili smo Vam samo jedan dio asortimana Bejo Zaden-a otpornog na rasu Bremia BL 33, a interensantan je i vezan za naše klimatsko područje.

Plamenjača salate (Bremia lactucae) Plamenjača salate, u Dalmaciji popularnog imena „Cukar“, izuzetno je bitan uzročnik bolesti salate. Bremiu salate karakterizira širok spektar temperatura, od 4°C do 30°C, u kojima je infekcija moguća. Ipak, optimalna infekcija odvija se pri rasponu temperature 10-12°C.

Kada se uzročnik bolesti javlja u našim krajevima?

Bremia je najprisutnija u našim krajevima u kasnu jesen, u plasteničkoj proizvodnji između 15.10. i 15.11., a u proizvodnji salate na otvorenome između 15.04 i 05.05 (naravno ovisi o godini i lokalitetu). Uzročniku bolesti odgovara visoka vlažnost koja je prisutna u gore navedenim periodima. U kasno-jesenskom roku plastenici se ne provjetravaju redovito zbog niskih vanjskih temperatura.

Isto je slučaj sa proizvodnjom salate na otvorenome gdje se salata zna 'upariti' pod agrilom.  Obratite pozornost na tripsa koji je aktivan nešto prije navedenoga perioda u zatvorenom prostoru! Svojim ubodom otvara rane i omogućava direktan prodor/infekciju raznih uzročnika bolesti!  Obratite pozornost na obavljanje pravodobnih agrotehničkih mjera kako bi smanjili mogućnost pojave Bremie!

Simptomi uzročnika bolesti: Uzročnik bolesti javlja se najčešće među srednjim i/ili donjim lišćem. Na mjestima infekcije i kasnije fruktifikacije tkivo poprima svijetlo zelenakstu boju. Kako uzročnik bolesti napreduje u svom razvoju, tkivo na tim mjestima poprima žutu do oker boju, a na donjim listovima vidljiva je bijela prevlaka- takozvani „Cukar“.

Rješenje vaših problema je... ...izabrati Bejo visoko otporne sorte na Bremiu BL16-33!  Iako smo selekcijom za Vas proizveli sorte salata visoko otporne na Bremiu i dalje apeliramo na upotrebu fungicida zbog visoke mogućnosti pojave novih fizioloških rasa.

Toni Vitaljić, dipl. ing. agr., Bejo Zaden

Bejo Svijet

17

AS 16-133

 Otpornost na sve dosad poznate rase Bremia lactucae!

AS 16-133  Sorta najnovije genetike za cjelogodišnju proizvodnju  Kompaktna salata iznimne kvalitete i lijepih zelenih listova  Ima V-oblik rasta dna salate  Izuzetno brzo doseže 250 g, a može narasti i više od 700 gr  Podnosi sklop od 12 do 14 biljaka po m². Lagana za branje, uz vrlo malo otpada

 Period uzgoja: cjelogodišnji  Način uzgoja: otvoreni prostor; zatvoreni prostor  Težina (gr): 500-700 (i više)  IR: LMV:1  HR: Bl:16-33 / Nr:0

18

Pozicioniranje Beja u plodovitom povrću Na što prvo pomislite kada čujete riječ Bejo? Naravno, na sjeme povrća. Kada bi Vas upitali da nabrojite Bejo povrtne kulture, kao iz topa bi nabrojali sve kupusnjače (bijeli kupus, crveni kupus, kelj, cvjetača, brokula, ...), korjenasto povrće (mrkva, cikla, celer korijenaš, peršin korijenaš, ...) i naravno lukove (luk, poriluk, ...). Iako bi velika većina upitanih odgovorila upravo ovim redoslijedom i tu stala u nabrajanju, mali dio sigurno bi smjestio i plodovito povrće (ali tek nakon nabrajanja radiča, špinata, blitve...).

Manje poznata Bejo kultura u segmentu plodovitog povrća, jest paprika, koja zasad broji 10-ak hibrida. U 2016. godini Bejo je razvio preko 20-ak novih potencijalnih hibrida u svim tipovima paprike. Iako su hibridi Bejo paprika manje poznati, pored drugih sjemenskih tvrtki, unazad 3 godine Bejo je posvetio najveću pažnju upravo oplemenjivanju i reprodukciji hibrida raznih tipova paprike kao što su: žuta, zelena i crvena babura, roga, Charleston, Jalapeno, itd.

Vlado Marković, ms. ing. agr.

Već više od 3 desetljeća Bejo radi na selekciji plodovitog povrća, a rajčica je prva plodovita kultura koja je „razbila led“ u daljnjoj selekciji plodovitog povrća, već početkom 90-ih.

Dovoljno govori činjenica da je svima nama dobro poznati hibrid rajčice Sultan i dalje prisutan na svjetskom tržištu iako se počeo prodavati, sada već daleke, 1994 godine. Iako je, u međuvremenu, Bejo uveo na svjetsko tržište i ostalo plodovito povrće (F1 kornišone – 1995. g.; F1 paprike – 2000. g.; F1 krastavce – 2003. g., ...), rajčica je i dalje jedna od najprodavanijih kultura u segmentu plodovitog povrća, sa preko 300 milijuna prodanih sjemenki diljem svijeta. Kako se zahtjevi kvalitete i kvanitete konačnog proizvođa sve više povećavaju, tako i Bejo u svojoj selekciji daje poseban naglasak na otpornosti na bolesti, prinos ali i ukus krajnjeg proizvoda. Upravo proizvođači koji ponajviše cijene ukus ploda, prepoznali su Bejo kao jednu od rijetkih sjemenskih tvrtki kojoj je i dalje u interesu da se ne zanemari taj čimbenik, pomno izabirući željena svojstva pojedinih križanja, te dobivanja što čišćih linija, u konačnici hibrida. Danas, Bejo u cjelokupnom asortimanu rajčica posjeduje preko 40 hibrida, a 2/3 prodaje Bejo sjemena rajčice čine hibridi koji se pakiraju u gramima, dok 1/3 čine hibridi rajčica koji se pakiraju na broj zrna. Kako bi i dalje težili selekcioniranju što boljih hibrida rajčice, Bejo je unazad 3 godine krenuo sa „punim gasom“ u selekciji indeterminantnih rajčica, pa tako već drugu godinu zaredom vršimo pokuse u Hrvatskoj sa preko 130 novih križanja.

Malo je poznato da je kornišon najprodavanija plodovita kultura u Beji, sa preko 380 miliona prodanih sjemenki diljem svijeta. Upravo se velika pažnja daje u selekciji kornišona pa je tako u zadnje 2 godine Bejo selekcionirao čak 3 nova partenokrapna bradavičasta kornišona koja su navedena u prethodnom članku u rubrici „Zanimljivosti“ pod naslovom „Suradnja Beja i Kühne u Bosni i Hercegovini“.

Bejo Svijet

19

Stres u proizvodnji rajčice Svjetska populacija raste, a stopa rasta pokazuje alarmantno stanje. Trenutno stanovništvo broji više od 7,4 milijardi stanovnika na Zemlji i očekuje se daljni rast. Stres kao ekološki čimbenik koji djeluje nepovoljno na biljke može se javiti unutar nekoliko minuta (mraz), nekoliko dana, tjedana (suša) ili čak mjeseci (nedostaci ili toksičnost određenih hranjiva) te predstavlja abiotski stres za biljku. Na biljku mogu utjecati i biotski stresovi poput uzročnika virusa, fitoplazmi, bolesti i štetnika, koji uvelike ograničavaju poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta uzrokujući velike gubitke u prinosima. Biljke nemaju mehanizme izbjegavanja stresa poput toplokrvnih sisavaca stoga su razvile zamršene biokemijske, molekularne i genetske mehanizme kako bi izbjegle stres.

Uvijanja listova (Leaf roll)

Edem (Oedema)

Pojavljuje se na mladim biljkama uzgojenima u zatvorenom prostoru i na otvorenom polju za vrijeme vlažnih razdoblja dajući biljkama karakterističan izgled. Izravan učinak simptoma na razvoj i plodonošenje biljaka često je nizak. Uvijanje listova pojavljuje se uglavnom pod klimatskim ili agroekološkim uvjetima koji utječu na interakciju ravnoteže list-korijen kao što su opskrba vodom, razdoblje duže suše, privremeno mokro tlo nakon jakih kiša ili niska opskrbljenost kisikom, skidanje zaperaka, prekomjerni unos dušičnih gnojiva i ozljede korijena tijekom agrotehničkih zahvata.

Razlike u osjetljivosti između sorti postoje, ali niti jedna od njih nije potpuno otporna na abiotske stresove. Simptomi uvijanja listova rajčice učestali su kod visokorodnih sorti

Ovaj fiziološki poremećaj rajčice uglavnom se pojavljuje kod kultura uzgajanih u zaštićenim prostorima u razdobljima visoke vlažnosti (u kasnu zimu, rano proljeće ili jesen) ili kao rezultat nagle promjene klime, posebno u noći (visoke vlažnosti zraka, niske temperature). Također, slabo osvjetljenje, slaba cirkulacija zraka i velika gustoća biljaka vjerojatno će pogodovati nastanku edema. Pod tim uvjetima pojavljuju se klorotična mjesta uz vene donjih listova.

Ove pjege nastaju kad je ravnoteža vode između apsorpcije korijena i isparavanja iz listova poremećena, tj. biljka apsorbira više vode nego što može transpirirati. Male grupe stanica koje se nalaze na donjoj strani lista postaju zasićenije vodom, što ponekad dovodi do destrukcije lisnog tkiva. Tijekom posebno vlažnih uvjeta te u prisustvu brojnih oteklina dolazi do deformacije i uvijanja brojnih listova. Iako ponekad može djelovati vrlo dramatično, ova neparazitska bolest naječšće je bezopasna za rajčice.

Uvijanje listova Edem

Mačje lice (Catface) Mačje lice uključuje malformacije i ožiljke ploda, osobito na kraju razdoblja cvatnje, često uzrokujući smeđe ožiljke koji obuhvaćaju bazu ploda. Mačije lice samih plodova može imati šupljine koje se protežu duboko u meso. Uzroci mačjeg lica nisu sa sigurnošću poznati, ali se može zaključiti da bilo koji poremećaj na cvjetovima ili cvjetnim pupovima može dovesti do abnormalnosti oblika ploda.

Niske temperature i zanošenje hormonalnih pesticida (drift) mogu biti jedan od glavnih uzročnika mačjeg lica. Kultivari s krupnijim plodovima više su osjetljivi na mačje lice od kultivara sa sitnijim plodovima. Osim toga, neke sorte posebno su sklone mačjem licu i treba ih izbjegavati ako je mačje lice bio problem u prošlosti.

Mačje lice

20

Ožiljci (Zippering) Ožiljci su uzrok lokaliziranog raspada na nekom plodu. Tkivo je izgubilo elastičnost i nije u stanju proširiti se kako plod raste što rezultira ovim simptomima - vidljive su sjemenke i placentni dio tkiva. Uzrok ovom poremećaju je loša oplodnja cvijeta povezana s previsokim temperaturama. Tijekom formiranja novog ploda dolazi do pojave finih plodnih ožiljaka. Vrste se razlikuju po osjetljivosti na ovo fiziološko stanje. Jednom kada je šteta prisutna, često je prekasno za intervenciju. Taj je problem izuzetno ovisan o uzgoju kultivara.

Ožiljci

Zelena kragna (Green shoulder)

Vršna trulež plodova (Blossom end-rot)

Ovaj poremećaj se pojavljuje u vidu tamnije boje petikularnog kraja nedozrelih plodova, čije područje ostaje zeleno ili se postupno mijenja u žutu bojuali nikad ne pocrveni. Perikarp zahvaćenih područja je tvrde konzistencije i ponekad bijele boje. Čini se da nekoliko čimbenika utječe na pojavu ove fiziološke bolesti kao što su visoke temperature u vrijeme dozrijevanja plodova, prekomjerna redukcija ili gubitak listova, izlaganje plodova sunčevom zračenju, neuravnotežena upotreba gnojiva, osobito niske razine kalija ili prekomjerna upotreba dušika.

Kod vršne truleži plodova dolazi do pojave vlažnih lezija na kraju plodova, na ili blizu ožiljka pistila. Lezije se najprije raspršuju, postupno šire i počinju da smeđe.

Konačno, stvara se velika smećkasta crna lezija, konkavna i definirana. Ovaj simptom je dobio nadimak 'crno dno' od strane proizvođača. Uglavnom se javlja kada su plodovi dosegli jednu trećinu ili jednu polovicu njihove maksimalne veličine. Ovo stanje povezano je s nedostatkom kalcija u distalnom dijelu ploda zbog nedostatka apsorpcije tog elementa korijenom ili njegovim neadekvatnim prijenosom putem ksilema. Nedostatak kalcija također može biti uzrokovan antagonizmom od strane drugih elemenata visokim salinitetom induciranim nedovoljnim navodnjavanjem ili visokom električnom vodljivosti hranjive otopine. Pored ovih čimbenika, vršna trulež plodova posebno je vidljiva tijekom i nakon razdoblja vrućeg i suhog vremena.

Vršna trulež plodova

Zelena kragna

Vršna trulež plodova

S obzirom na dugotrajnu tradiciju i višedesetljetno iskustvo, brojni simptomi stresa poznati su nam i objašnjivi.

Bejo Zaden radi na selekciji novih hibrida koji će bit visoko tolerantni na glavne fiziološke poremećaje.

Dinko Polić mag.ing.agr

Bejo Svijet

21

Bejo predstavlja svoj prvi varijetet krumpira iz sjemena (TPS) Bejo je stekao oplemenjivačka prava na svoj prvi varijetet krumpira iz sjemena (TPS). Ovaj novi hibrid krumpira, Oliver F1, može se uzgajati izravno iz botaničkog sjemena, iz kojeg se nakon presadnje dobije konzumni krumpir u jednoj sezoni. Oliver F1 je kultivar konzumnog krumpira blago brašnaste strukture, ovalnog oblika, lijepe glatke pokožice te vrlo dobrog okusa.

Voditelj istraživanja Bert Schrijver objašnjava: ˝Više od 15 godina oplemenjivači i istraživači iz Beja radili su na razvoju prvog varijeteta tetraploidnog hibrida krumpira koji se može uzgajati iz botaničkog sjemena. Ovaj varijetet, Oliver F1 testiran je posljednjih godina na poljima u Nizozemskoj u suradnji sa Naiktuinbouw-om (Nizozemska hortikulturna inspekcijska služba) i brojnim proizvođačima krumpira. Proces proizvodnje sjemena bio je uspješan te je sjeme već dostupno˝.

Uzgoj krumpira iz botaničkog hibridnog sjemena pruža mnoge prednosti za proizvođače i distributere u odnosu na uzgoj iz vegetativno razmnoženog gomolja. Sjeme krumpira (TPS) je zdravstveno ispravno te osigurava zdrav početak uzgoja. Njegova kompaktnost olakšava transport i skladištenje te je dostupno za sadnju kroz cijelu godinu. ˝Prednosti TPS sjemena su posebno važne za male poljoprivrednike u Africi, Aziji i Srednjoj Americi˝, kaže Rien van Bruchem, voditelj programa TPS-a. ˝U ovim regijama u razvoju, dug period koji je potreban za transport sjemenskog krumpira može imati poražavajući učinak na kvalitetu naklijalih gomolja, za razliku od kvalitete sjemena krumpira (TPS) koja ostaje visoka i tijekom transporta˝.

U narednim godinama Bejo će se fokusirati na odabrana tržištima na tim područjima, u suradnji s lokalnim partnerima i proizvođačima za daljnji razvoj znanja kroz komercijalna testiranja i savjetovanja o uzgoju. Dodatno, ovaj novi varijetet biti će testiran u nekoliko zemalja EU kako bi mogli procijeniti njegovu vrijednost.

Oliver F1 je prvi obećavajući varijetet koji je rezultat Bejovog TPS oplemenjivačkog programa. Trenutno se radi na razvoju i drugih varijeteta.

22

TPS- uzgoj krumpira iz sjemena Uzgoj krumpira iz sjemena nije novitet, već je bila uobičajena praksa sve do 19. stoljeća. Međutim, u proteklih 150 godina, uzgajivači krumpira primjenjivali su metodu klonskog razmnožavanja koje je davalo bolje rezultate u prinosu i ujednačenosti usjeva.

Bejo je prvi u svijetu razvio hibridni varijetet krumpira, te je podnio zahtjev za Europska oplemenjivačka prava za ovaj varijetet još 2014 godine. Novi TPS hibrid neće biti registriran prema postojećem sustavu za vegetativno razmnožene gomolje krumpira, već je Bejo odlučio da će registrirati varijetet pod novim posebno razvijenim sustavom registracije za varijetete dobivene od botaničkog sjemena hibrida.

Bejo je podnio zahtjev za patent za korištenje tetraploida botaničkog hibridnog sjemena kako bi se osiguralo da može nastaviti s ovim projektom bez sprječavanja od strane trećih osoba koje podnose zahtjev za patente na istoj kulturi. Dobivanje patenta još je u tijeku i nije odobren u niti jednoj zemlji. Detaljne informacije mogu se naći u dokumentu broj PCT / EP2016 / 067656 (datum 25. srpnja '16, publikacija u javnoj domeni od 25. siječnja '18).

U ovom je trenutku Bejov hibrid krumpira, Oliver F1, dostupan kao kemijski netretirano (NCT) sjeme i to samo za potrebe pokusa. Svi oblici sjemena, uključujući sjeme sa premazom, naklijalo i pilirano sjeme, u završnoj su fazi testiranja i očekuje se da će biti dostupni u narednoj godini.

Bejo će u narednim godinama testirati Oliver F1 na nekoliko lokacija pod strogim nadzorom. Uzorci sjemena biti će dostupni samo u svrhu testiranja. Bejo provodi selekciju i na diploidnim i tetraploidnim varijetetima krumpira. U ovom trenutku, tetraploidni TPS hibridni varijeteti pokazuju mnogo veću produktivnost od diploidnih varijeteta. U budućnosti, prinosi diploidnih varijeteta vjerojatno će dostići razinu hibrida Oliver F1. Kako su svi komercijalni varijeteti krumpira tetraploidi, tako se i Bejo fokusirao na selekciju tetraploida za ovaj varijetet.

TPS hibrid nije GMO varijetet. Svi varijeteti povrća u Bejo-vom asortimanu dobiveni su klasičnim metodama za oplemenjivanje. Bejo nema genetski modificirane varijetete bilo koje vrste, uključujući i TPS, koji je dostupan za komercijalnu uporabu.Također, Bejo ne planira imati GMO varijetete u svom asortimanu u bliskoj budućnosti. Što se tiče prinosa, ovisno o uzgojnim metodama i lokalnim uvjetima, hibrid Oliver F1 daje prinos od 1-2 kg utrživih gomolja po biljci. S uobičajenim sklopom od 35,000-55,000 biljaka po hektaru prinos bi iznosio 50-70 tona po hektaru. Jedna biljka proizvode u prosjeku 12-15 gomolja. S hibridom Oliver F1, Bejo se fokusira na tržište konzumnog krumpira. Ovaj hibrid ima gomolje ovalnog oblika s glatkom žutom pokožicom i krem bojom mesa, blago brašnaste strukture i vrlo dobroga okusa.

Razdoblje od presađivanja do berbe traje 100-120 dana, ovisno o lokalnim uvjetima. Oliver F1 trenutno se testira na otpornost protiv najvažnijih bolesti krumpira.

TPS krumpir može se uzgajati na tri načina, uzgojem presadnica izravno iz TPS sjemena, direktnom sjetvom TPS sjemena ili iz (mini) gomolja koji su proizvedeni od TPS sjemena. Ovisno o tržištu, u ponudi će biti kemijski netretirano (NCT) sjeme ili naklijalo/pilirano TPS sjeme. TPS sjeme ima vrlo dugi rok trajanja, slično sjemenu drugih biljnih vrsta. TPS sjeme može se izvoziti iz Nizozemske, ali uvoz u zemlje koje nisu članice EU-a podliježe lokalnim propisima i zakonima.

Bejo ne očekuje da će TPS sjeme imati značajan utjecaj na tržište gomolja sjemenskog krumpira. Sektor za proizvodnju gomolja sjemenskog krumpira dobro je organiziran i ima učinkovit sustav distribucije. Uzgoj krumpira iz TPS sjemena ima prednosti uglavnom u područjima kojima je otežan pristup i transport gomolja sjemenskog krumpira.

Bejo Svijet

23

Azija - nova svjetska ekonomija Statistika ponekad može biti vrtoglava.

Svakog dana svjetska populacija raste za 80.000 ljudi. 60% od ukupne populacije, 7,4 milijarde stanovnika, živi u Aziji. U prošlosti smo na Aziju gledali kao na kontinent trećeg svijeta, da bi se do danas razvila u motor svjetskog gospodarstva. U ovom, 15. rastućem gospodarstvu na svijetu, najmnogoljudnije zemlje su Kina, Indija, Vijetnam, Indonezija i Filipini. Očekuje se da će populacija u tim zemljama nastaviti svoj brzi rast u idućih 25 godina, s povećanjem udjela srednje klase. To predstavlja ključ za razvitak Beja.

područja. U međuvremenu, Bejo je razvio dobru tržišnu poziciju za ljute paprike, luk, rajčicu i patlidžane. Indijci su poznati po velikoj potrošnji povrća. Prema procjenama organizacija kao što je FAO (Organizacija za poljoprivredu i hranu), najmanje 35% stanovništva su vegetarijanci.

Kada govorimo o Aziji, nemoguće je generalizirati, razlike među zemljama su velike. Ne samo u kulturološkom i poslovnom smislu – te razlike se također odnose i na gospodarski i tehnološki razvoj.

Klimatski uvjeti na kontinentu također su raznoliki, a udaljenost krajnjeg sjevera i juga kontinenta iznosi više od 5.000 kilometara.

Tvrtka u Indiji je izvrstan primjer važnosti oplemenjivanja za lokalne uvjete uzgoja. Za neke kulture, vrlo je važno ispitati ih u relevantnom tržištu u pogledu specifičnih reakcija varijeteta na klimu te lokalnom pritisku bolesti. U međuvremenu, Bejo je razvio globalnu mrežu istraživačkih postaja. U budućnosti, one će se i dalje širiti sa ciljem ostvarenja predviđanja rasta tržišta u cijelom svijetu. Pored istraživanja i same proizvodnje, Bejo je također aktivan u mnogim zemljama u prodaji, što je rezultiralo otvaranjem prodajnih ureda te ekskluzivnim partnerstvima s lokalnim trgovcima. Bejo prodaje sjeme u gotovo svim azijskim zemljama.

Bejo u Aziji

Kina

Usprkos velikim prostranstvima ovog kontinenta, dostupnost obradivih poljoprivrednih površina i vode može biti ograničena. Intenzivno korištenje obradivog zemljišta povećava mogućnosti za razvoj bolesti i štetnika, a vidljive su i klimatske promjene. Svi ti događaji predstavljaju poljoprivrednicima nove izazove, a to je omogućiti opstanak ove ogromne populacije na lokalnoj proizvodnji povrća i 2050. godine. Bejo se već priprema za te nove izazove.

U Kini, tvrtka Šangaj Šamanfeng sjeme Co Ltd, sa svojim asortimanom luka i programom mrkve, ima ključnu ulogu u prodaji. Asortiman Beja se razlikuje od već prisutnih tipova na tržištu. Na primjer, mrkve su uglavnom bile u Kuroda tipu, dok su Nantes i Berlicum novi tip na ovom tržištu. Isto vrijedi i za Bejov bijeli kupus. Posljednjih godina postigli smo sjajne rezultate na tržišnoj poziciji sa varijetetima koji su prije bili sasvim nepoznati na ovom tržištu.

Istovremeno, bilo je jasno da su Beju potrebna specifična istraživanja kako bi ostvario uspjeh.

Bejo je u tom pogledu u naprednom stupnju razvoja. Prvi varijeteti posebno razvijeni za ovo tržište već su u prodaji. U narednim godinama, Šangaj Shimanfeng povećati će svoj asortiman u Kini.

Bejo je stekao uporište u Aziji prije više od trideset godina, tvrtkom Bejo Sheetal Seeds u Jalni, Indija. Ova glavna oplemenjivačka postaja uglavnom se usredotočila na varijetete pogodne za ta

Tržnica u Vijetnamu

24

Japan U Japanu Bejo je osnovao tvrtku Bejo Japan KK prije samo pet godina. Izvorno krenuvši od glavnog otoka, u međuvremenu je srce tvrtke osnovano u Sapporu, na otoku Hokkaido. Ovo je najsjeverniji dio Japana gdje se nalazi veliko obradivo područje i gdje su locirane razne kooperacije, a samim time i Bejo voli raditi u neposrednoj blizini svojih kupaca.

Hokkaido je ključno mjesto proizvodnje za naše glavne kulture. Očekuje se da će naši Bejovi kolege ovdje postići uspjeh sa kulturama kao što su romanesco i šparoge.

Vijetnam Bliže ekvatoru, nailazimo na Bejo Vijetnam Co Ltd. Vijetnam, izdužena zemlja sa raznim klimatskim zonama, klasificira se kao dio Jugoistočne Azije. Neke dijelove ove zemlje možemo opisati kao "mokri tropi". S gotovo 100 milijuna ljudi, Vijetnam je zemlja "vegetarijanaca" i veliki proizvođač poljoprivrednih proizvoda.

Poljoprivredna proizvodnja je dobro razvijena, zemljište se općenito dobro koristi i održava. Bejo za sada prodaje sjeme dvadeset kultura u Vijetnamu i taj broj će se povećavati. U Vijetnamu radi više od 150 kolega, od kojih većina radi u proizvodnji sjemena.

Budućnost Tržište sjemenom povrća u Aziji je u razvoju. Čvrsti rast vidi se u količini prodanog sjemena kao i ukupnih prihoda.

Oko polovice cjelokupnog tržišta bazira se na sjemenu i varijetetima visoke kvalitete.

U zemljama kao što su Koreja i Japan, poljoprivrednici gotovo isključivo koriste hibride i sorte vrhunske kvalitete. U Kini i jugoistočnoj Aziji, ovaj trend se još razvija.

Bejo će morati primijeniti predanost i strpljenje te pomoći poljoprivrednicima da prijeđu na sjeme bolje kvalitete ali i više cijene. Na kraju, ova podrška važna je i za nove izazove s kojima se suočavaju poljoprivrednici u Aziji - manje zemlje i vode, veći pritisak bolesti i ekstremnija klima – a sve veći broj stanovnika. Zato se prinos po kvadratnom metru mora povećati, a Bejo je spreman i u mogućnosti pomoći. Da li samo pjevamo hvale? Pa, poljoprivredni sektor u Aziji još uvijek ima dugačak put. Bejo je uvjeren da će koraci koje sada poduzimaju doprinijeti zdravom načinu proizvodnje povrća, također i za nove generacije u Aziji.

Na sajmu BIOFACH 2017, Bejo je prezentirao svoju ulogu u lancu organske proizvodnje hrane, „ORGANSKI - OD SAMOG POČETKA“ Tvrtka Bejo zaden je i ove godine u veljači prisustvovala na najvećem svjetskom sajmu organske hrane i proizvoda, BIOFACH. Oko 50.000 posjetitelja iz 134 različitih zemalja posjetilo je sajam BIOFACH koji se održao u kombinaciji sa međunarodnim sajmom prirodne kozmetike, VIVANESS. 2526 kompanija iz 88 zemalja prezentiralo je svoje proizvode na sajmu.

U sklopu BIOFACH-a Bejo je također organizirao i uspješan minisimpozij na temu organskog lanca hrane, a na kojem su gostovali govornici g. Gerjan Snippe, direktor tvrtke Bio Brass i gđa. Anne Schröder -Burckhardt, predstavnica tvrtke Westhof-Bio, a koji su dali dobre i praktične savjete o uspješnom uzgoju organskog povrća. Na ovom minisimpoziju naglasila se i važnost upotrebe organskog sjemena koja je nužna kako bi se zaokružio lanac organske proizvodnje.

Organsko tržište raste brže nego ikad Bejo je u sklopu sajma održao prezentaciju o analizi tržišta i trendovima na Europskom tržištu organske hrane, sa posebnim osvrtom na posljedna dostignuća u segmentu svježeg organskog voća i povrća.

Organsko tržište nudi puno mogućnosti, pa je tako i 2016-a obećavala da će postati još jedna godina rekordnog rasta Europskog tržišta organske hrane. Upravo te godine je EU tržište organske hrane doseglo razinu od 26 milijardi €, što sada predstavlja oko 5,7% ukupne poljoprivredne površine u Europi.

Prema najnovijim podacima radne skupine za tržište organske hrane, potrošnja organske hrane i pića u Njemačkoj porasla je u 2015. za 11,1%, odnosno na 8,62 milijarde €. U isto vrijeme tržište organskih proizvoda u Danskoj poraslo je za 17,8% u prvih šest mjeseci 2016. godine, a udio organske hrane čini 9,9% od ukupne prodaje hrane u danskom sektoru maloprodaje. To čini Dansku jednom od najrazvijenijih organskih tržišta na svijetu.

Potaknuti stalnim rastom organskog tržišta, sve više multinacionalnih pridošlica mijenja svoje proizvodne programe kako bi uključili više organskih proizvoda. Ova povećana usredotočenost velikih industrija na organsko tržište u posljednje vrijeme dokazuje da je svjetsko tržište hrane na samom rubu promjene paradigme. Održiva i ekološka poljoprivreda novi su standardi u bliskoj budućnosti i zato je sada najbolje vrijeme za ulazak na organsko tržište hrane.

ORGANSKI - od samog početka Održivi uzgoj s visokim prinosom, izuzetna kvaliteta proizvoda i, u konačnici, zdrava i ukusna hrana; sve počinje od kvalitetnog

sjemena od najboljih sorti. Od samog početka, već više od 100 godina, osnovna djelatnost tvrtke Bejo bila je proizvodnja sjemena povrća. U 1960-ima, tvrtka Bejo je bila jedan od pionira u modernom oplemenjivanju kultura, a u 1990-ima, jedna od prvih sjemenskih kuća koja je poduzela korake kako bi organsku proizvodnju integrirala u sastavni dio svog poslovanja. S jedne strane, organska proizvodnja inspirira i donosi nove ideje za konvencionalnu proizvodnju, a s druge strane, Bejo svoj organski posao temelji na znanju, iskustvu i infrastrukturi koju je izgradio tijekom prošlog stoljeća. Bejo ima pristup širokoj genskoj bazi kao i najnovijim tehnologijama za prirodne metode oplemenjivanja te ih koristi za razvoj sorata s visokim prinosom i poboljšanom sposobnošću prilagodbe, za proizvodnju visoko kvalitetnog sjemena i za druge inovacije.

Proširenje Bejo organskog asortimana u 2017.

Organski asortiman kontinuirano raste. U 2016. Bejo je uveo osam novih organskih sorti na tržište te trenutno u svom asortimanu organskog sjemena nudi preko 150 sorti i hibrida raspoređenih unutar nešto više od 40 kultura. Proširenjem asortimana Bejo je omogućio još veći izbor sorti za različita tržišta, klimatske uvjete i namjene. Na sajmu Biofach 2017, Bejo je predstavio bijeli kupus Passat i sortu celera Conga. Također je na štandu bio predstavljen i žuti luk Hylander, visoko otporan na pepelnicu, te dobro poznate sorte celera, Balena i Rowena koje su ponovno dostupne od ove sezone. Kontinuiranim proširenjem organskog asortimana, Bejo je uvjeren da će sve više organskih proizvođača koristiti organsko sjeme, od samog početka.

Bejo Svijet

25

Bejo je predstavio atraktivne ideje te ‘svježi pogled na salate’ na sajmu 'Fruit Logistica 2017'.

Bejo je ove godine pripremio dobrodošlicu salati kao novitetu u asortimanu. Upravo zato smo Vam tijekom sajma Fruit Logistica sa entuzijazmom predstavili širok i kvalitetan asortiman varijeteta salate. Naravno, na našem štandu nalazili su se zanimljivi i inspirativni koncepti, o kojima smo raspravili sa svim zainteresiranim posjetiteljima.

policama trgovina. Sočan i hrskav zalogaj snažnog okusa čine ovaj luk izvrsnim dodatkom za salate i pečenja.

Inspiracija

Kvalitetno sjeme iceberg, batavie, puterice, lollo, hrastovog lista i ‘baby leaf’ salata sada čine dio ponude Bejo asortimana.

Vrlo smo entuzijastični u predstavljanju postojećih i novih varijeteta koji jamče zdrav urod u polju te izuzetan okus za potrošače. Otpornosti varijeteta vrlo su važne za proizvođače, a Bejov asortiman je izuzetno snažan u tom pogledu. S odličnim uzgojnim osobinama te otpornostima na uzročnike bolesti i štetnike koje ispunjavaju standarde Zapadne Europe, naše su sorte Bejo 22-090 (iceberg), Agribel (batavia) i Sotalis (puterica) pravi izbor za uspješnu prodaju u supermarketima.

Bejo ovaj sajam vidi kao priliku da se susretne sa svojim partnerima, inspirira ih novim konceptima, te načinima prerade i konzumacije. Neke od ideja koje smo predstavili posjetiteljima su Kohlrispy (štapići korabice), Coolwrap (smotuljci od listova kupusa – rolice kupusa) i Cool Carrot Candy (snack od mrkve).

Vege kutkom, u kojem smo Vam predstavili rotkvicu, u potpunosti pratimo aktualne trendove u hrani. U sklopu teme 'Okus-zdravljepraktičnost', Bejo razvija ukusne varijetete kao što su Konan (korabica), Balada (celer), Mokum (mrkva) i Rosseta (rotkvica), koji su odlični kao sirovi proizvodi spremni za konzumaciju.

Koncepti koje je Bejo predstavito na štandu, zainteresiranim su posjetiteljima također bili predstavljeni na posebnom događaju u srijedu. Tom prigodom, pozvani sudionici imali su priliku iskušati razna jela i raspravljati o njima.

Delicioni svježi luk

Organski - od samog početka

Kao svježi luk, Delicioni je vrlo zanimljivo proširenje u rasponu skladišnog i mladog luka u lancu asortimana. Lukovica svježeg luka je posebno sočna i ima izražen okus. Stabljike su vrlo lijepog izgleda te također ukusne. Delicioni je atraktivno predstavljen kao vezica od tri luka različitih boja. Zahvaljujući tom rasponu boja, svježi luk lijepo izgleda kako na tanjuru tako i na

Bejo je lider u ponudi organskih varijeteta te ih promovira kroz koncept 'Organski - od samog početka'. Tom prigodom pripremili smo za zainteresirane sudionike da započnu dan sa organskim doručkom. Tijekom ovog ukusnog početka dana, Bejo je prezentirao novosti u marketingu i predstavio nove varijete u svom asortimanu organskog sjemena.

Salata

Bejo Zaden seli u novi ured Na lokaciji samo 300 metara udaljenoj od sadašnje lokacije (kod pošte u Soblincu), Bejo Zaden d.o.o. gradi novi objekt u svom vlasništvu.

Bejo Zaden d.o.o. prisutan je na hrvatskom tržištu posljednjih 26 godina (od 1991. g). Do 2010. Bejo Hrvatska bio je odgovoran za prodaju na domaćem tržištu, a te godine dobio je novu ulogu kao podrška u prodaji i marketingu za Bosnu i Hercegovinu, 2012. za Sloveniju, Albaniju, Srbiju, Makedoniju i Bugarsku, a 2013. za Cipar i Grčku. Sve ove godine tvrtka je poslovala u unajmljenom prostoru. Usporedno sa rastom odgovornosti, rastao je i obujam posla te potreba za novim zaposlenicima. Kako prijašnji uredi nisu udovoljavali zahtjevima, 2011. donesena je odluka (zajedno sa matičnom kućom u Nizozemskoj) o gradnji novog objekta. Zemljište je kupljeno 2015. godine, a proces gradnje započeo je 2016. godine.

Planirani datum useljenja u nove prostore je sredina srpnja. Potražite nas u novom objektu!!

26