Ekocid u Lici by 24sata

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

2,30 €, SLO 2,30 €

BROJ 7564, GODINA XXI

WWW.24SATA.HR

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

DOSJE: KAKO SU TROVALI HRVATSKU Dok su građani Gospića upozoravali na opasni otpad, a novinari 24sata otkrivali šokantni kriminal, političari na svim razinama pravili su se blesavi. Dosta je bilo!

JA LIKU ZAUSTAVITE STRAVIČNI EKOCID

24SATA

Poseban Prilog

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

➤ o eKoCiDU U liCi obJaVili sMo sToTine TeKsToVa i DeseT

ZloDJelo o KoJeMU se ne sMiJe ŠUTJeTi Za istraživanje, izvještavanje i razotkrivanje zlodjela protiv ljudi i prirode u Lici, ali i šire, naša je novinarka Laura Šiprak dobila i nagradu HND-a za pisano novinarstvo MARKO LUKUNIĆ/PIXSELL

tkako su prve informacije o ilegalnom odlaganju golemih količina otpada u Lici dospjele u javnost, u 24sata smo objavili na stotine stranica teksta i desetak naslovnica u našem tiskanom izdanju o tom nezapamćenom ekocidu. Prvi smo rekonstruirali mreže (in) direktno povezanih tvrtki koje su na 20 lokacija u Hrvatskoj uvezle i ostavile otpad. Nakon što smo napravili analizu 99 ekskluzivnih fotografija i videa zakapanja otpada u Gospiću, proširena je istraga u kojoj je već ranije pao bračni par Šincek. Prvi smo povezali Šinceke s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem. On nam se pravdao da su to laži, a tri dana nakon toga je uhićen zbog primanja mita. Istraga protiv njega i kuma se nastavlja, a mi smo pratili trag novca i otkrili osam nekretnina obitelji uhićenog Mikulićeva kuma. Ni jedna ne glasi na njega. Za istraživanje tog zlodjela protiv ljudi i prirode naša je novinarka Laura Šiprak dobila i nagradu Hrvatskog novinarskog društva za pisano novinarstvo: “Ono što su drugi vidjeli tek kao snimke, novinarka 24sata Laura Šiprak pretvorila je u dokaze. Koristeći istraživačke alate koji su standard u velikim svjetskim redakcijama, ali rijetkost u domaćem novinarstvu, pokazala je što znači biti ‘one woman band’ u punom smislu te riječi. Njezina forenzička preciznost dovela je do proširenja istrage o ilegalno zakopanom plastičnom i medicinskom otpadu u Gospiću te pomicanja granica službene verzije cijeloga slučaja.

➤ Nagrađena novinarka 24sata Laura Šiprak To je bio trenutak kad je novinarstvo, onakvo kakvo pamtimo, zablistalo u svojem punom sjaju. Laura Šiprak nije stala samo na otkrivanju razmjera ekološke devastacije u srcu Like, iako bi već i to bilo dovoljno za ozbiljnu novinarsku nagradu. Ona je nastavila dalje, u svojem serijalu objavljenom u 24sata ušla je u područje odnosa

moći. Prije drugih povezala je aktere priče - bračni par Šincek - s državnim institucijama. U prvom redu s HDZ-ovcem Andrijom Mikulićem. Učinila je to s argumentima i dokazima pa su na kraju njezini tekstovi i imali tako dalekosežne posljedice. Uključujući i konačni pad glavnog državnog inspektora. Time je pokazala da novinarstvo i danas, unatoč svim izazovima, može služiti javnom interesu. Njezini tekstovi ne opisuju stvarnost, nego je mijenjaju, i to nabolje”, stoji u obrazloženju žirija te nagrade. O devastaciji prirode, kriminalu i ugrožavanju života ljudi u Licu pisali su u 24sata i Bojana Mrvoš, Helena Tkalčević, Ivan Pandžić, Boris Rašeta, Tomislav Klauški, Alen Galović te drugi. “Svi junaci nikom ponikoše i u crnu zemlju propadoše. Počevši od Vlade, koja bi prva trebala u Gospić, ali neće, jer se u njihovu mandatu i s njihovim ljudima - koji su držali oči širom zatvorene - sve i odigralo”, pisao je Boris Rašeta o vladajućima koji su pred najvećim ekološkim skandalom u novije doba gurnuli glavu u pijesak. Ovdje donosimo dio tekstova o uništavanju i zagađivanju Like, nastalih od veljače 2025. do sredine kolovoza 2026., u nešto više od godine dana, u razdoblju u kojem su državni, ali i gospićki vlastodršci sve uporno umanjivali ili ignorirali, a tek su rijetki oporbeni političari, aktivisti i novinari bili jedini koji su glasno i otvoreno upozoravali da su razmjere ovoga zagađenja nemjerljivo veće od onoga što nam govore.

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

Poseban Prilog

24SATA

TKe nasloVniCa Te raZoTKrili noVe aKTere Tog ZloČina SUBOTA, 15. VELJAČE 2025.

1,80 €, BIH 3,30 KM, SLO 1,90 €

BROJ 7042, GODINA XX

WWW.24SATA.HR

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

NEDJELJA, 16. VELJAČE 2025.

1,80 €, BIH 3,30 KM, SLO 1,90 €

BROJ 7043, GODINA XX

WWW.24SATA.HR

➤ STR. 8

Trump tvrdio da će s Rusima razgovarati u Münchenu. Rusi: Mi tamo ne idemo EUROPOL

BRAČNI PAR ŠINCEK I SUPRUGA ZLATARA DODIĆA ZGRNULI SU MILIJUNE NA SMEĆU

BROJ 7049, GODINA XX

WWW.24SATA.HR

UTORAK, 18. VELJAČE 2025.

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

� STR. 12

BROJ 7045, GODINA XX

➤ STR. 24

TU MALO KOJA KUĆA NEMA OBOLJELOG ILI PREMINULOG OD KARCINOMA, KAŽU U POZNANOVEČKOJ UDRUZI JANA...

PREMA LEGENDI, OTAC SE RAZOČARAO U ZETA PA JE KĆERI UMJESTO PALAČE SAGRADIO MINI KUĆU

1,80 €, BIH 3,30 KM, SLO 1,90 €

DIJETE UMRLO OD GRIPE. LIJEČNICI: CIJEPITE SE!

Milka (90): Svi su me tražili, a ja gledala mog Milanovića

WWW.24SATA.HR

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

Najstarija partizanka (101) stiže Zokiju na prisegu ➤ STR. 8

Splićanka Vjera Andrijić bila je na Sutjesci i Neretvi ZVONIMIR BARISIN/PIXSELL

➤ STR. 4

1,80 €, BIH 3,30 KM, SLO 1,90 €

IGOR ŠOBAN/PIXSELL

REUTERS, PROFIMEDIA

Šok: Trump je zvao Ruse na razgovor, oni gađali Černobil

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

HRVATSKE NOVINE BROJ 1 SREĆKO NIKETIĆ/PIXSELL

SOPTA SE IZVUKAO: NE ISTRAŽUJU GA ZA SMRTI NA TRAJEKTU

Najmanja kuća bivše Jugoslavije široka tek 128 cm

Alen uči Splićanke plesati u štiklama

Kopar: U gradu samo rijetki znaju za nju ➤ STR. 22

Koreograf Alen Sesartić radio je s Lady Gagom. Sad vodi poseban tečaj ➤ STR. 36

TROVALI SU LIKU ➤ ZAKOPALI 35.000 TONA SMEĆA

➤ AFERA: ILEGALNI OTPAD

ZAKAPALI SU SU SMEĆE KOJE TRUJE JETRU

USKOK: Na prostoru gdje su zakapali smeće više ne raste ni drveće. Ugroženo je zdravlje ljudi... ➤ STR. 22

2,30 €, SLO 2,30 €

BROJ 7559, GODINA XXI

WWW.24SATA.HR

EKOBOMBE NASS TRUJU! NA

KOLOVOZA 2026.

2,30 €, SLO 2,30

€

BROJ 7562, GODINA XXI

OTROVALI SU ZEMLLJU I NEĆE ZEM PLATITI ŠTE ŠTETU ➤ STR. 14

Bračni par Šincek živio je luksuzno od opasnog otpada. Zbog rupa u zakonu neće dati ni centa za sanaciju

WWW.24SATA.HR

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

JERGOVIĆ: Kolovoz je vrijeme kad ljudima koji misle na zimu dolazi ugljen

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

➤ STR. 26

Hej, koliko će Zlatko Dalić zarađivati kao izbornik Emirata? POWERED BY ORANŽ

� STR. 4-9

Talijani su u Pazinu ostavili 4000 tona smeća, u Poznanovcu je bačeno 4500 tona: I mladi nam umiru od raka!

Toksikolozi zgroženi: Nitko ne zna koliko je i kakvog otrova otišlo u podzemne vode ➤ STR. 4

PON EDJELJAK, 10.

PETAK, 7. KOLOVOZA 2026.

➤ LIČANI NA NOGAMA: TKO JE OVO DOPUSTIO?

� NAJOPASNIJI DEPONIJI

Isprobaj besplatno sve zna pogon umjetne intelig juću tražilicu na encije na portalu www.24sata.hr

Hej, koji domaći glum vilu od milijun eura u ac je kupio Istri?

Isprobaj besplatno sveznajuću tražilicu na pogon umjetne inteligencije na portalu www.24sata.hr

ZAGADI AGADILLI SU LIKU S VJECNIM OTROVOM ➤ USKOK OBJAVIO ŠOKANTAN NALAZ O EKOCIDU

➤ Više od 37.000 otrovnog smeća god tona inama truje zrak i zemlju

➤ STR. 4-9

UGROŽENE PODZEMNE VODE Vještaci potvrdili otkrića 24sata: Bacili su 37.000 tona otpada. U tlu ima bakra sto puta više nego što je dozvoljeno, olova 10 puta više, antimona 300 puta više

UTORAK, 21. TRAVNJA 2026.

2,20 €, SLO 2,20 €

BROJ 7456, GODINA XXI

WWW.24SATA.HR

HRVATSKE NOVINE BROJ 1 DUSKO JARAMAZ/PIXSELL

Dali su 600.000 kuna, a brod i dalje trune kod nas Afera u ronilačkom savezu: U obnovi broda sudjelovao i Josip Đakić

Najbolja sportska rubrika! Tri nagrade novinarima 24sata ➤ STR. 58

MATIJA HABLJAK/PIXSELL

➤ STR. 6

➤ VARAŽDIN: ŠOKANTNI ISKAZI VOZAČA

ZAKOPAVALI SMO OTPAD S MRTVAČKIM GLAVAMA ➤ STR. 26

U grabi su dva šlepera mulja iz Slovenije, to neće nitko naći, rekao je vozač Josipa Šinceka

SUBOTA, 14. VELJAČE 2026.

2 €, SLO 2 €

BROJ 7392, GODINA XXI

WWW.24SATA.HR

PRIVATNI ALBUM

➤ ŠTO SE ČEKA( A(LO

HRVATSKE NOVINE BROJ 1

‘Htjeli su mi oteti 14.000 m2 zemlje i šume!’ ➤ STR. 44

Žena iz Istre zamalo bila žrtva bande R. DiCaprija

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤ GOSPIĆ: STIGLA ANALIZA SMEĆA

DOVOZILI SU I OPAKI OTPAD IZ BOLNICA?! ➤ VIŠE NA STR. 4-7

Nađene ekstremno visoke razine olova i kadmija u otpadu, a nalaza tla još nema. Fond za zaštitu okoliša pokreće sanacije u Poznanovcu, Pazinu, Samoboru i Gospiću

USTANI BANE, LIKA TE ZOVE! )?

TKO JE TU LUD? Otpa d • A što radi Vlada? iz Gospića prekrio bi cijeli Jelačićev trg Ministrica Vučković je poslala 62 e-mai do visine sedam metara la ➤ VIŠE NA ST R. 4-8

24SATA

Poseban Prilog

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

➤ naKon obJaVa 24saTa Morala se ZnaČaJno ProŠiri

KronologiJa aF oTPaDoM U liCi I prije no što je glavni inspektor Mikulić uhićen, sugovornici 24sata su svjedočili da se sastajao sa Šincekom, a rekonstruirali smo i njihove privatne kontakte 2020. – 2022. Početak poslova koji će kasnije završiti pod istragom. Prvotna istraga obuhvaćala je razdoblje od 2022., ali je Uskok u ožujku 2026. proširio sumnje unatrag do 2020. godine. U središtu slučaja su Josip i Monika Šincek te njihove tvrtke, a istražitelji sumnjaju da je otpad koji je trebao biti propisno obrađen završavao na više lokacija, među ostalim i u Gospiću. 10. LISTOPADA 2022. Prva sporna dozvola u Gospiću. Tvrtka povezana sa Šincekima dobiva dozvolu za gospodarenje otpadom. Prema kasnijim izvještajima 24sata, dozvolu je izdao Jerko Kostelac, savjetnik za zaštitu okoliša u Ličko-senjskoj županiji. Državni inspektorat kasnije ju je ukinuo. U rujnu 2024. izdana je još jedna dozvola, koju je Inspektorat također ukinuo. Kostelac će u lipnju 2025. biti uhićen zbog sumnji vezanih uz izdavanje tih dozvola. 2022. – 2024. Gomilanje otpada kraj silosa PPK Velebit. Prema sumnjama istražitelja, u Gospiću i na drugim lokacijama završavaju goleme količine plastičnog, mješovitog i medicinskog otpada. Dio otpada navodno je mljeven, zakopavan, razasut po zemlji ili miješan s građevinskim materijalom. U početnoj fazi slučaja govori se o oko 35.000 tona otpada na lokacijama obuhvaćenima istragom, pri čemu Gospić postaje simbol cijele afere. 13. VELJAČE 2025. Velika akcija i uhićenja. Uhićeni su Josip i Monika Šincek, Franciska Dodić i više drugih osoba. Uskok ih sumnjiči za organizirano nezakonito postupanje s otpadom. Istraga obuhvaća Gospić, Varaždin i Benkovac, a poslije će se proširiti i na druge lokacije.

PROLJEĆE 2025. Novinari 24sata odlaze u Gospić i razgovaraju s lokalnim stanovništvom. Već u ožujku 2025. godine svjedoci za 24sata govore da su Josipa Šinceka i tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića vidjeli zajedno najmanje dva puta u jednoj gospićkoj pivnici.

cekovoj tvrtki izdavao dozvole za gospodarenje otpadom. Na teren nije ni izašao, već je sve obavio na temelju papira koje je krivotvorila Monika Šincek. Time slučaj prestaje biti samo priča o privatnim poduzetnicima,. otvara se pitanje odgovornosti ljudi unutar sustava koji je izdavao dozvole i nadzirao postupanje s otpadom.

TRAVANJ 2025. Trag prema medicinskom otpadu. Tijekom razgovora s građanima 24sata dobivaju informaciju da je jedan vozač navodno govorio kako otpad vozi iz bolnice u Zaboku. Redakcija nastavlja istraživati podrijetlo otpada. Kasnije će taj trag povezati s otpadom koji je završavao u Gospiću i Senju.

DRUGA POLOVICA 2025. Afera dolazi do vrha Državnog inspektorata. U međuvremenu Josip Šincek u svojoj obrani počinje teretiti tadašnjega glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića. Tvrdi da je Mikulić od njega tražio 500.000 eura mita kako inspekcija ne bi ukidala dozvole za gospodarenje otpadom. 24sata već imaju vlastiti, neovisni trag: svjedoke koji tvrde da su Mikulića i Šinceka vidjeli zajedno u Gospiću. Redakcija doznaje da se njihovi kontakti nisu svodili samo na pivnicu - prema izvorima 24sata, sastajali su se i privatno, u Mikulićevoj kući i u domu Šincekovih u Varaždinu.

TRAVANJ/SVIBANJ 2025. 24sata dobivaju 90 snimki i fotografija. Ovo je vjerojatno jedno od najvažnijih novinarskih otkrića u cijeloj aferi. Nakon posjeta Gospiću redakcija dobiva 90 fotografija i videosnimki. Prema analizi 24sata, na njima se vidi odlaganje plastičnog i medicinskog otpada na području silosa PPK Velebit, ali i na lokalnom gradskom odlagalištu. Posebno je važno što je dio materijala bio datiran izvan razdoblja koje je prvotna istraga obuhvaćala. Prema saznanjima 24sata, upravo su te snimke dovele do proširenja istrage. LIPANJ 2025. Uhićen Jerko Kostelac. Istraga dolazi do službenika Ličko-senjske županije koji je Šin-

STUDENI 2025. 24sata suočavaju Mikulića sa svojim saznanjima. Nekoliko dana prije njegova uhićenja novinari ga pitaju o sastancima sa Šincekom. Mikulić odbacuje implikacije i ističe svoju ulogu u istrazi protiv Šincekovih. U pozadini, međutim, Uskok već provodi mjere protiv njega. 27. STUDENOGA 2025. Uhićen Andrija Mikulić. Istraga koja je krenula od otpada dobiva novu, mnogo veću korupcijsku dimenziju. Prema izvještavanju 24sata, Šincekov iskaz bio je jedan od alarma istražiteljima, a daljnjim tajnim mjerama Uskok dolazi do drugih slučajeva navodnog pogodovanja i mita. Istražitelji su, prema informacijama 24sata, pratili komunikaciju i snimili predaju kuverte s novcem u drugom kraku istrage.

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

Poseban Prilog

24SATA

iTi isTraga o neZaPaMĆenoM eKoCiDU U liCi, a i Šire

Fere s

28. STUDENOGA 2025. 24sata rekonstruiraju vezu Mikulić– Šincek. Objavljuju da je upravo afera s gospićkim otpadom bila ishodište istrage koja je zahvatila glavnog državnog inspektora. Redakcija rekonstruira privatne kontakte Šinceka i Mikulića te ulogu Paška Dodića u njihovu upoznavanju. Stanovnici Gospića upozoravaju na paradoks: kaznena istraga napreduje i ljudi se uhićuju, ali otpad ostaje na lokaciji, a građani još nemaju potpune informacije o analizama tla, otpada i mogućim rizicima. 3. VELJAČE 2026. 24sata otkrivaju da nedostaju vozila i strojevi. Redakcija objavljuje da nema šest kamiona, labudice, utovarivača, miješalice betona i više luksuznih automobila povezanih s osumnjičenima, iako su na dijelu imovine bile upisane mjere radi naknade štete. Trgovački sud u Rijeci raspisao je potragu za vozilima. 19. VELJAČE 2026. Godinu dana nakon otkrića sanacija još nije riješena. Građanska inicijativa upozorava da nema jasnog roka sanacije ni cjelovitih rezultata analiza. Fond za zaštitu okoliša raspisuje natječaje, ali situacija ostaje neriješena.

25. OŽUJKA 2026. Istraga se širi na Senj i unatrag do 2020. Uskok proširuje predmet: broj osumnjičenih raste na 13 osoba i pet tvrtki, a pojavljuje se još oko 2640 tona otpada na odlagalištu Sveti Juraj kraj Senja. Time se i geografski i vremenski opseg afere znatno povećava. 7. TRAVNJA 2026. Novo otkriće 24sata: trag vodi i prema Otočcu. Nakon ranijih članaka redakciji se javljaju građani Otočca. Tvrde da su kamione povezane s operacijom viđali kako

➤ Bračni par Šincek uhićen je u veljači 2025. godine rano ujutro ili noću dolaze na komunalno odlagalište Podum. 24sata također dolaze do informacije da su vozači, nakon što se prostor u Gospiću napunio, upućivani prema Otočcu. 8. TRAVNJA 2026. 24sata otkrivaju trag podrijetla medicinskog otpada. Redakcija povezuje otpad s tokovima koji vode prema bolnicama u Zaboku i Zadru. Bolnice pritom navode da nisu imale izravne ugovore sa Šincekima. Zabok naknadno pojašnjava da je medicinski otpad predavao drugoj ovlaštenoj tvrtki koja je poslovala sa Šincekovima. SVIBANJ 2026. Raste politički pritisak zbog sanacije. Nakon što je prva to učinila saborska zastupnica Dalija Orešković u travnju 2025., suočivši premijera i ministre s otkrićem 24sata o snimkama kamiona koji iskipivaju otpad, saborski zastupnik Zvonimir Troskot godinu poslije postavlja pitanje zašto institucije, ako znaju da je riječ o opasnom otpadu, i dalje surađuju s pojedinim akterima iz sustava gospodarenja otpadom te upozorava na odgađanje sanacije. 26. – 27. LIPNJA 2026. “Hodaj za Liku”. Nakon otprilike godinu

i pol nezadovoljstva građani organiziraju veliki prosvjed u Gospiću. 24sata izvještavaju da sanacija oko 35.000 tona otpada još nije počela te da stanovnici traže potpune podatke o analizama vode i tla. Oko tisuću ljudi sudjeluje u prosvjednoj šetnji.

Kad se odvoje službene akcije Uskoka od novinarskih otkrića, doprinos 24sata i istraživačkih tekstova, kojih je golemim dijelom autorica upravo naša nagrađivana novinarka Laura Šiprak, može se posebno istaknuti sljedeće - novinarskim radom je prikupljeno i analizirano 90 snimki i fotografija ilegalnog odlaganja, za koje se navodi da su pridonijele proširenju istrage; pronašla je svjedoke koji su Šinceka i Mikulića povezali osobnim sastancima u Gospiću prije nego što je Mikulić uhićen; nastavilo se rekonstruirati njihove privatne kontakte; otvoren je trag podrijetla medicinskog otpada; nakon javljanja građana otvoreno je i pitanje Otočca kao dodatne lokacije; otkriveno je da su nakon uhićenja nestali kamioni, strojevi i vozila povezani s osumnjičenima. Ne smije se zaboraviti da su građani Gospića prijavljivali, snimali i prikupljali informacije o bacanju i zakapanju otpada, ali nitko od nadležnih službi nije reagirao na njihove prijave i dokaze.

24SATA

Poseban Prilog

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

➤ U oŽUJKU 2021. iZ gosPiĆa sU JaVili Da sU ŠinCeK

odina je 2021. Drugi ožujka, najgori val epidemije korone je prošao. U Zagrebu je održana komemoracija za Milana Bandića, koji je iznenada preminuo nekoliko dana ranije. Banovina je ranjena u potresu, Plenković putuje po Slavoniji, a u Gospiću tadašnji gradonačelnik Karlo Starčević, znan kao pivar koji se ponosi svojim Velebitskim pivom i čistom, blagotvornom ličkom vodom koju koristi za njegovu proizvodnju, sa svojom zamjenicom Kristinom Pršom obilazi novootvoreni pogon u nekadašnjim silosima PPK Velebit. U medijskim izvještajima o tom susretu stoji da su poduzetnici koji su ga primili u svom pogonu, a zovu se Josip i Monika Šincek, “izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s gradonačelnikom i stručnim službama Grada Gospića koji su im cijelo vrijeme bili na raspolaganju”. “Nekadašnji industrijski kompleks bivšeg PPK Velebit u Gospiću, koji karakteriziraju impozantni silosi i skladišni prostori, desetljećima je propadao, dok su potencijalni ulagači odustajali od pokretanja proizvodnje. Danas, slika se mijenja na bolje i proizvodni pogon počele su koristiti dvije tvrtke različitih djelatnosti, koje su otvorile nova radna mjesta u proizvodnji s ciljem daljnjeg širenja. Riječ je o tvrtkama Plastruktor i Komarna, koje su uložile novac i vrijeme da se stanje u zapuštenom kompleksu dovede u red”, piše u novinskim izvještajima pa se još dodaje: “Na silosu je izmijenjena sva stolarija, očišćeni prostori, uređen okoliš te su skladišni prostori stavljeni u funkciju. Vlasnici tvrtke Plastruktor, Varaždinci Josip i Monika Šincek, u poduzetničkim vodama nalaze se već dvadesetak godina. Tvrtka trenutačno zapošljava 12 radnika, a završetkom investicijskog ciklusa taj broj bi se trebao povećati na 30 zaposlenih. Glavni segment poslovanja odnosi se na proizvodnju burobrana i bukobrana te mobilnih kuća od recikliranih materijala, za što su supružnici Šincek na najstarijem europskom sajmu inovacija u Nurnbergu osvojili zlatno odličje u kategoriji, posebnu nagradu organizatora sajma te Grand Prix europske asocijacije inovatora. Prva mobilna kuća je nedavno isporučena iz Gospića u Petrinju, kao donacija za obitelj koja je ostala bez smještaja zbog potresa. Osim ove investicije, u drugom dijelu kompleksa, uz Bilajsku ulicu, poduzetnik iz Splita, vlasnik tvrtke Komarna, Sandro Babić, ulaže u prehrambenu industriju, pogon za proizvodnju tortilja, koji bi trebao zaživjeti u sljedećem razdoblju. Svi radovi se odvijaju prema očekivanoj dinamici, a prema riječima vlasnika uskoro će se na policama trgovina naći i prve tortilje proizvedene u Gospiću”. “Gradonačelnik Gospića Karlo Starčević i zamjenica Kristina Prša sa suradnicima su obišli pogon, a poduzetnici su izrazili zado-

U ŠinCeKoVe baJKe niTi DJeCa ne bi VJeroVala

Grad Gospić se pohvalio da su Šinceki “izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s gradonačelnikom i službama” Piše: alen galoViĆ

voljstvo dosadašnjom suradnjom s gradonačelnikom i stručnim službama Grada Gospića koji su im cijelo vrijeme bile na raspolaganju. Pokretanjem ova dva projekta nekadašnji kompleks PPK Velebita bit će nakon 30 godina opet u funkciji, a ako se ostvare svi planovi, Gospićani bi mogli uskoro dobiti i novi ugostiteljsko-turistički sadržaj na vrhu silosa koji će sigurno biti atrakcija. Primjer je ovo vrlo dobre prakse privlačenja investitora, a u Gradu Gospiću, ističe gradonačelnik Starčević, tek će se otvoriti nova radna mjesta u proizvodnji kad se oba pogona u potpunosti stave u funkciju i bit će to smjer na kojemu će Grad Gospić u sljedećem razdoblju inzistirati jer, kako ističe Starčević, otvaranje radnih mjesta u proizvodnji jedini je održivi način demografske obnove”, zaključuje se u izvještaju. Premda je ovaj PR-ovski tekst htio ostaviti dojam da se u gospićke silose useljava kompanija koja će posve izmijeniti lice tog zapuštenog prostora i da će se u njemu odvijati ozbiljna proizvodnja, već je sam pogled na fotografije objavljene uz priču trebao pobuditi sumnju. Šincek na jednoj fotografiji u ruci drži usitnjene komade otpada, a iza njega su trula drvena vrata koja vode u podrum prekriven istim takvim smećem. Starčević i Šincek na drugoj fotografiji poziraju pred stotinama bijelih plastičnih kanti, imaju crne poklopce i još su prekrivene folijom. Zidovi su prekriveni vlagom, sa stropa opada žbuka. Na drugoj

fotografiji Šincek tadašnjem gradonačelniku Gospića pokazuje dvije plastične obloge koje nalikuju na umjetne zidne dekoracije, imitaciju kamena. Nigdje oko njih nema nikakvih strojeva ni pogona koji bi trebao proizvoditi bukobrane ili mobilne kućice. Ljudi koji su lažno tvrdili da će u gospićkim silosima proizvoditi bukobrane i mobilne kućice, Josip i Monika Šincek, uhićeni su u veljači 2025. godine u velikoj akciji policije i Uskoka zbog sumnje na ilegalno uvoženje, mljevenje i zakopavanje oko 35 tisuća tona opasnog medicinskog i plastičnog otpada na lokacijama diljem Hrvatske poput Gospića, Varaždina i Benkovca. Starčević se pravdao kasnije da je dozvolu za reciklažu neopasnog otpada 10. listopada 2022. Šincekima izdala Ličko-senjska županija, a ne Grad Gospić, kojemu je tad bio na čelu. Tvrdio je i da nije on Šinceka doveo u Gospić, nego ga je prvi put upoznao kad mu se Šincek 2021. najavio i došao u ured gradonačelnika predstaviti projekt. Kaže da su predstavljeni proizvodnja iz reciklirane plastike i 15–20 radnih mjesta te je tvrdio “da prilikom kasnijeg obilaska nije vidio ilegalno odloženi otpad”. Što je u kantama koje se vide na fotografijama uz Šinceka i Starčevića i kakvo je to mljeveno smeće koje u rukama premeće Šincek, iz fotografija se ne može zaključiti. Ali su i najveći naivci s obzirom na stanje predstavljenih pogona trebali u ožujku 2021. posumnjati u najave bračnog para Šincek o njihovoj proizvodnji.

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

Poseban Prilog

24SATA

Ki liJePo PreUreDili silos i Da Će TU raDiTi KUĆiCe POSLOVNI DNEVNIK

➤ Fotografije iz ožujka 2021. pričaju jednu, a objava iz Grada Gospića neku sasvim drugu i posve neuvjerljivu priču o uređenim pogonima

POSLOVNI DNEVNIK

24SATA

News

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

News Piše: TOMIsLAV KLAUŠKI

Dok traju politički obračuni, ekološka bomba u Lici otkucava Kako se moglo i očekivati, Gospić je, osim ekološkog, postao i političko bojno polje. Kontaminacija otrovnim otpadom nametnula se kao prvorazredno političko pitanje: od odgovornosti institucija, preko političke korupcije do pitanja tko će na tome najviše profitirati. Ili u slučaju HDZ-a, najmanje izgubiti. Most je već počeo svojatati tu temu, lijeva oporba izbjegava suradnju s Mostom, za koji smatraju da je rezervni partner HDZ-a, Domovinski pokret želi rješavati problem kroz mehanizme vlasti, Andrej Plenković želi podijeliti odgovornost s koalicijskim partnerima... Dok sanacija stoji. Dok se Gospić guši. Dok se Lika truje. A Hrvatska dugoročno zagađuje. Ekološka bomba otkucava dok se političke stranke nadmeću koja će pokupiti najviše bodova. Oporba, naravno, ne može sanirati Gospić i ta ovlast i mehanizmi djelovanja jedino su u rukama HDZ-ove vlade, koja je i kumovala ovoj ekološkoj kataklizmi. Andrej Plenković i HDZ nastojat će se predstaviti kao spasitelji koji će kroz procedure i mehanizme krenuti u čišćenje terena, premda premijer tvrdi da “ne zna” kako je do svega toga došlo, a ministrica zaštite okoliša Marija Vučković otkriva da je dobila 62 odbijenice s europskih adresa u vezi sanacije. A HDZ bi nas u Gospiću trebao spasiti od svoga nasljeđa. Oporba se, pak, probudila i shvatila da je Gospić prvorazredno političko pitanje na kojemu se može udarati po HDZ-u i mobilizirati vlastito biračko tijelo. Neki uobičajeno histeriziraju, neki već poslovično kaskaju, složno se poziva na rušenje Vlade i zazivaju novi izbori, a javnost se zabavlja političkim okršajima. Dok sanacija i dalje čeka. Dok ekološka bomba otkucava. I to ne samo ona gospićka, već se aktualiziraju i druga odlagališta na kojima vreba smrt. HDZ-ova vlada najmanje dvije godine kasnila je s početkom obnove nakon potresa. Gospić nema toliko vremena.

³ ZOKIJeVA BUDILICA • Pitate me kako provodim predsjedničke dane? Putujem kao Odisej, od otoka do otoka. • Katkad se sjetim onoga kiklopa, Polifema, Plenkovića, pa mi dođe muka. Kao da sam nenormabel popio. • A onda se sjetim moje Penelope i tanko rezanih komada crnoga kruha doma, pa odmah otkrijem ljepote predsjedničke kuhinje. Masnoće, kolači, užici!

‘NALAZI sU POKAZALI DA Je VODA U ReDU’ Plenković je rekao kako je prvi refleks Vlade bio da izvješće koje je Uskok naručio apsolutno treba objaviti. Uvjeren je u ispravnost vode za piće u Lici.

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

OTROV U LICI? NIJe TO TeMA Plenković sazvao hitan sastanak koalicije zbog otpada pa prozvao oporbu i medije da šire histeriju! Gospićani: ‘Zaprepašteni smo’ Pišu: sNJeŽANA KRNeTIĆ, TeA KVARANTAN sOLDATIĆ, LAURA ŠIPRAK

Premijer Andrej Plenković jučer je, nakon sastanka užega kabineta Vlade i vladajuće većine, sazvao konferenciju za novinare o slučaju ekocida, odnosno nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Umjesto da njegovo obraćanje bude isključivo posvećeno nalazima vještačenja, rizicima za okoliš i dinamici sanacije, Plenković je slučaj podijelio na tri razine, kaznenopravnu, sanacijsku i političku.

Upravo je ova posljednja izazvala najviše reakcija. Premijer je kazao kako potpuno razumije oporbu jer je, prema njegovoj interpretaciji, posljednjih tjedana vidjela promjenu trendova u anketama i sad pokušava na slučaju Gospića ponovno osvojiti političke bodove. - Druga razina problema je ona koja se tiče sanacije, sanacijski proces, i treća razina, političko-politikantska,

koju predvodi oporba, koja nastoji izvući poene i dezinformacijama proširiti paniku među stanovnicima Gospića i županije - rekao je Plenković. Nije se, međutim, zadržao samo na oporbi. Govoreći o širem političkom kontekstu, premijer je zaključio: - Jasno je čemu histerija i tolika energija oporbe usred ljeta ne bi li se stvorila fabricirana izvanredna situacija. ³

IGOR SOBAN /PIXSELL

³ eKOCID U GOsPIĆU

24SATA

News

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

➤ PReMIJeR PLeNKOVIĆ TVRDI DA OPORBA DIŽe HIsTeRI eRI

‘Ne PODCJeNJUJeMO PROBLeM’ Premijer je pritom istaknuo da Vlada, kako tvrdi, problem ne podcjenjuje. - Vlada ovoj temi pristupa odgovorno, nimalo podcjenjujući problem. Svi će biti maksimalno angažirani da se ovo riješi - rekao je. Objasnio je i da se sanacija ne može provesti mimo procedura. Prema njegovim riječima, Fond može krenuti s pozivima za sanaciju nakon što dobije sve potrebne informacije, a prvi poziv nije rezultirao zainteresiranim ponuditeljima. Sad se poziv ponavlja. Prema podacima koje je iznio, riječ je o približno 32.000 tona otpada zakopanog na lokaciji i još oko 5000 tona otpada na površini. Plenković je pritom poručio da će država od odgovornih za nezakonito postupanje pokušati naplatiti troškove sanacije. Novim izmjenama uveli bi osobito teška kaznena djela protiv okoliša, tako da će u Kaznenom zakonu postojati ekocid. - Oni koji su počinili ova kaznena djela, dakle koji su doveli do onečišćenja tla zbog de facto formalnog prijavljivanja neopasnog otpada, a u biti nekog miješanog otpada koji sadržava elemente opasnog otpada, ne samo da će odgovarati u kaznenom postupku nego će se država kasnije, sukladno Zakonu o kaznenom postupku, okrenuti prema njima i tražiti financijsku nadoknadu sredstava za provođenje sanacije - rekao je. Plenković je velik dio obraćanja posvetio i gospodarskim pokazateljima. Upravo je taj dio njegova nastupa dodatno zaoštrio reakcije građanske inicijative Gospić je naš dom. - Zaprepašteni smo današnjim obraćanjem predsjednika Vlade - poručili su te istaknuli da je pet dana nakon objave nalaza sudskih vještaka Geotehničkog fakulteta o Gospiću premijer, prema njihovoj ocjeni, govorio prvenstveno o javnoj percepciji problema a ne o onome što vještačenje opisuje. Inicijativa posebno ističe nalaze prema kojima je razina opasnosti za ljude i okoliš na lokaciji ocijenjena kao visoka. Navode i da su promjene u tlu povezane s mikroplastikom i teškim metalima ocijenjene kao djelomično nepovratne. Posebno upozoravaju na PFAS spojeve pronađene u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta. Prema njihovu tumačenju nalaza, koncentracija je dvostruko viša od vrijednosti

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤ Središnji dio premijerova obraćanja odnosio se na pitanje pitke vode. Plenković je rekao da su na sastanku bili predstavnici Fonda za zaštitu okoliša te ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, koji je, prema premijerovim riječima, potvrdio da nema ugroze za pitku vodu u Lici. - Sva mjerenja upućuju da nema nikakve ugroze za pitku vodu u Lici. Dobra je i kvalitetna za uporabu i piće - rekao je Plenković, koji je dodao da bi i sam pio vodu u Lici. Dodao je kako su od HZJZ-a zatražili da svaka tri-četiri dana izvještava javnost o kvaliteti vode kako bi građani imali kontinuiran uvid u stanje.

PONOVILI POZIV ZA sANACIJU OTPADA Plenković kaže da sanacija ide prema proceduri. Na prvi poziv za sanaciju nije se nitko javio, sad je Fond za zaštitu okoliša ponovio poziv, koji traje do 25. kolovoza.

propisane za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji, a uzvodno od lokacije ih nema. Navode i posebno dramatičan podatak iz vještačenja: jedan uzorak otpada sadržavao je antimon u količini 700 puta većoj od maksimalno dopuštene vrijednosti. No za inicijativu je ključan drugi zaključak vještaka, a to je procjena da je vjerojatnost daljnje štete za podzemne vode visoka ako otpad ostane na lokaciji bez sanacije. Zbog toga odbacuju premijerovo pozivanje na ispravnost vode iz slavina kao dovoljan odgovor na nalaz vještačenja. Još oštriji bio je gospićki gradonačelnik Darko Milinović, koji je pozvao Vladu i DORH da razmotre mogućnost da se slučaj proglasi terorističkim činom te da se procesuiraju svi odgovorni. Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme Možemo!, situaciju je povezala s odgovornošću vladajuće većine.

skot izjavio je kako je jedini prihvatljiv politički ishod, prema njihovu stavu, pad Vlade. - Ljudi su vam dali glasove, vi ste ih otrovali jer ste kumovali s privatnim kompanijama koje su na ime nesreće ljudi zaradili novac i vrlo vjerojatno uložili u nekretnine na šibenskom području. Tko treba dobiti još rak, tko treba stradati, koga u Lici još trebamo ispratiti? Koji je trenutak buđenja iz zimskog sna? Šincek se po Alkama zafrkava, Mikulić je malo u Međugorju pa malo na Krku sa svojom ženicom ima skupocjene večere, dok ljudi stradavaju. Što trebamo još napraviti - kazao je saborski zastupnik Mosta.

OGLAsIO se I JOsIP ŠINCeK Podsjetimo, bivši glavni državni inspektor smijenjen je, a potom i uhićen zbog sumnji na koupciju. Bio je blizak s bračnim parom Šincek, a navodno ih je potom počeo tražiti mito. Zbog čitavog slučaja u Gospiću jučer se ‘TO U GOsPIĆU, TO Je ZLOČIN’ oglasio i sami Josip Šincek. Istaknuo je kako - Ti sat-dva odredit će političku sudbinu DP-a, će o njegovoj krivnji odlučivati nadležna tijela HSLS-a, osvojenih žetona i drugih jer danas pa ispalio: “Zanemaruju se mogući drugi izvori će pokazati jesu li uopće politički akter ili su onečišćenja u Lici”. ponizni klimači HDZ-a - rekla je Benčić, koja je - Pojedine sumnje, izdvojeni dijelovi dokumenproblem u Gospiću nazvala zločinom. tacije i određeni nalazi predstavljaju se kao Istodobno je otvorila pitanje političke odgovor- konačno dokazane činjenice. Istodobno se nosti. Ponovno je, naime, aktualiziran slučaj iz zanemaruju rezultati ispitivanja, dokumentaci2014., kad je inspekcija Ministarstva zaštite ja koju posjedujemo, stvarno stanje na terenu okoliša prijavila MUP-u slučaj prekograničnog i drugi mogući izvori onečišćenja koji na prometa otpada povezanog s tvrtkom Tipos području Like postoje godinama - napisao je. Resurs. Prema tadašnjim informacijama mini- Traži da se stručne analize provode cjelovito, starstva, riječ je bila o približno 100 tona otpa- obuhvaćajući sva komunalna i druga odlagalida poslanog iz Hrvatske u BiH, dok je tamošnja šta u Lici. inspekcija utvrdila da se među pošiljkom nalazi - Ne bježim ni od istrage ni od odgovornosti. i medicinski otpad iako je dokumentacija Tražim samo da se utvrde sve činjenice, da otpad prikazivala kao neopasan. Most je otišao se čuju obje strane i da za sve vrijede jednaka najdalje u političkom zahtjevu. Zvonimir Tropravila - dodao je između ostaloga. 

SRIJEDA, 12. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

IJU IJU, A GOsPIĆ TRAŽI ŠTO HITNIJU sANACIJU I ODGOVORe

NITKO NIJe HTIO DOĆI NA sAsTANAK MOsTA Mostovci su rekli kako će, usprkos tome što na njihov sastanak nije nitko došao, oni ići na sjednicu saborskog Odbora u Gospić najavljenu za petak.

‘NIJe OPORBA OKReNULA LeĐA MOsTU, NeGO LICI...’

Niti jedan od klubova u Saboru nije se odazvao na sastanak Mosta o otpadu u Gospiću Piše: sNJeŽANA KRNeTIĆ

Niti jedan od saborskih klubova nije se odazvao na sastanak Mosta u Saboru na kojemu se trebalo razgovarati o inicijativi za izvanrednom sjednicom Sabora i izglasavanjem nepovjerenja Vladi zbog ilegalnog odlagališta opasnog otpada u Gospiću. Na sastanak su bili pozvani svi, pa i vladajući. No zato Most dolazi u Gospić, gdje je za petak zakazana izvanredna sjednica saborskog odbora za zaštitu okoliša, koju je sazvala Dušica Radojčić (Možemo!) - Željeli smo poslati poruku da ovo nije stranačko pitanje ni pitanje jedne stranke, ovo je društveni problem, ovo je prijetnja zdravlju, ugroza okoliša i naše vode, ali neki ljudi očito ne znaju cijeniti ljudsko zdravlje ni prirodne ljepote - poručio je

Nikola Grmoja (Most). Žao mu je što predstavnici oporbe nisu prepoznali važnost trenutka, dok su znali da se od vladajućih vjerojatno nitko neće odazvati. Iz pojedinih oporbenih stranaka pitaju zašto je Most pozvao vladajuće. - Pa to su zastupnici o kojima ovisi ova Vlada. Željeli smo ih pogledati u oči i pitati: 'Pa zar vi ovo podržavate' - rekao je Grmoja, koji smatra da je oporba svojim nedolaskom okrenula leđa Lici, ne Mostu. Zvonimir Troskot ne vidi svjesnost kod aktera na političkoj sceni da nam je petina zemlje zaražena. Marin Miletić zgrožen je lakoćom s kojom se vladajući odnose prema nacionalnoj katastrofi u srcu Hrvatske. - Nemoguće je da nitko nije

primijetio 1500 šlepera otrovnog otpada. Andrej Plenković kao premijer tvrdi da ništa nije znao. Ako ima zrnca časti i morala, on bi trebao podnijeti ostavku jer ovo je zastrašujuće. Ako ima đon obraz, kakav smo iskusili da ima, onda bi ljudi unutar HDZ-a trebali tog čovjeka maknuti od sebe. U slučaju da do toga ne dođe, narod treba shvatiti da sva vlast pripada njima i narod to treba pokazati masovno na ulicama - rekao je Miletić. Za SDP sve kreće od petka. Naime, tad je Možemo! sazvao Odbor za zaštitu okoliša i prirode u Gospiću. U svojem odgovoru Mostu, Klub SDP-a zahvalio je na pozivu i poručio kako su otvoreni za razgovore o svim nadstranačkim pitanjima koja pridonose dobrobiti građana.

- Smatramo da razgovore možemo započeti već u petak, 14. kolovoza, u Gospiću na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode. Ovim putem pozivamo i Vas da nam se pridružite na sjednici, gdje možemo otvoriti sva relevantna pitanja i razgovarati o mogućim rješenjima - stoji u SDP-ovu odgovoru na Mostov poziv. Sandra Benčić (Možemo!) objasnila je razloge zašto se na poziv Mosta nisu odazvali. - Riječ je o stranki koja je dva puta dovela HDZ na vlast, u periodu kad se stvarao ovaj sustav koji nas je doveo do slučaja Gospić, Benkovac i Poznanovec, i koja se samo prije dva tjedna nije odredila hoće li ponovno s HDZ-om. Takva stranka za nas nije opozicija - rekla je Benčić. 

24SATA

News

PETAK, 14. VELJAČE 2025.

News Piše: ALeN GALOVIĆ

More o kojem je nekoć pjevao Pupačić više se ne smije Prije 30 godina moj bi otac oko Jabuke ulovio oko dvjesto kila škampa. Znate li s koliko sam ja sretan? S pet. Tako se prije par godina jedan znani ribar s Murtera požalio novinarima, a sada je njegov kolega s istog otoka ispričao da mu se ulov kozica doslovno prepolovio. Procjenjuje se da će vrlo brzo sva količina ribe u moru biti lakša od sve plastike koja pliva oceanima. Jadran je silno ranjiv, a svejedno se odveć tiho u Hrvatskoj govori o nekoć čarobnim uvalama koje su danas prekrivene smećem, o prekobrojnim uzgajalištima ribe koja sustavno i svakodnevno zagađuju more, dno je oko njih prekriveno ostacima lešina i pokvarenom hranom punom pesticida, antibiotika, hormona ili drugih otrova. Iz tih uzgajališta sada bježe i vrste koje se u našem moru ne bi trebale nalaziti, o njihovu se utjecaju na osjetljive ekosustave vrlo malo zna, ali se sasvim sigurno može reći da je poguban. Kad čovjek pomisli da je ribarska inspekcija, ona koja bi, na primjer, trebala spriječiti pretvaranje kristalnog i čistog Velebitskog kanala u golemo ribogojilište kalifornijskih pastrva ili lososa, u sastavu Ministarstva poljoprivrede, a da je na čelu tog ministarstva bio postavljen limitirani ljubitelj dugih cijevi, čovjeka obuzme beznađe i očaj. Da je taj bivši ministar živio na obali mora, vjerojatno bi ga funkcije koštale snimke na kojima pokušava ribu loviti čiketom, dinamitom to jest eksplozivom. Uništenju mora previše doprinose i oni koji od njega najviše uzimaju, pa sada na nekoć čistim plažama golem dio plastičnog otpada čine ribarski alati, kašete, čak i markice kojima uzgajilišta označavaju svoju ribu. Prečesto se zaboravlja da je more beskrajno samo u stihovima pjesnika. U najljepšoj hrvatskoj pjesmi o moru, onoj koju je napisao Josip Pupačić, pjesnik gleda more, more ga grli, more ga sluša i more se smije dok on moru kaže dobro jutro. More o kojem je Pupačić pjevao sve manje će se smijati. Vjerojatno već sada bolno plače.

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Plenki, budi razuman. Prihvati ruku pomirenja. Inače ćeš imati ruku koja njiše kolijevku. • Nemoj me tjerati da pet godina ratujem. Sanjam nirvanu, puno skijanja, plivanja, boravaka u Taču i drugih državničkih aktivnosti kojima sam sklon. • Osim toga, ponestalo mi je riječi, uveda, potvora, poniženja... Budi čovjek, pomirimo se, ne da mi se cijeli mandat raditi.

➤ Josip i Monika Šincek predstavljali su se kao vrsni inovatori

PETAK, 14. VELJAČE 2025.

News

24SATA

ZAKAPALI OPAsNU PLAsTIKU U ZeMLJU Uhićeno 10 ljudi, među njima i supruga poznatog i imućnog zlatara • Bračni par Šincek iz Varaždina je mozak operacije • Otkrivamo sporne lokacije u Hrvatskoj Piše: IVAN PANDŽIĆ, LAURA ŠIPRAK

Oni su se godinama predstavljali kao inovatori koji od otpadne plastike stvaraju nove materijale umjesto da se ona odlaže ili spaljuje. Živjeli su u Varaždinu na visokoj nozi, a onda im je jučer ujutro policija pokucala na vrata i uhitila ih u novoj velikoj akciji Uskoka u kojoj je sudjelovao i europski Europol. I to zbog nesavjesnog zbrinjavanja otpada, štoviše, neslužbeno se može čuti da su dio zakapali u zemlju plastiku i medicinski otpad. Sasvim suprotno od onoga za što su imali dozvole. Riječ je o varaždinskim poduzetnicima i supružnicima Moniki i Josipu Šinceku, nesluž-

beno nam je potvrđeno. Policija je objavila da su, osim njih, uhitili još osam osoba, ali do zaključenja ovoga broja nije bilo službenog priopćenja za što ih se točno tereti. Neslužbeno smo saznali da je među uhićenima i Franciska Dodić. Ona je supruga poznatog i moćnog zagrebačkog zlatara Paška Dodića, vlasnika lanca zlatarnica Dodić. Franciska s Monikom Šincek ima i zajedničku tvrtku Izoxeco. I za tu tvrtku se u promidžbenim člancima navodilo da su pioniri prerade plastike i stvaranja novih materijala koji se koriste u građevinarstvu, brodogradnji i zaštiti od buke na autocestama.

Svi su uhićeni nakon što se i tajnim mjerama praćenja prikupilo dovoljno dokaza. - Osnovano se sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja uhićene osobe počinile kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva - naveo je šturo Uskok u priopćenju. Jučer oko 8 sati u obiteljsku kuću Dodićevih u Dubravi, gdje imaju i zlatarnicu, dva bankomata i kafić, došli su pripadnici policije sa šalovima preko usta. Otišli su oko 11 sati. Kako kažu susjedi, nedugo zatim došli su ostali članovi obitelji koji ne žive u istom zdanju kao bračni par Dodić i njihova djeca. ³

PRIVATNI ALBUM

³ NOVI VAL UHIĆeNJA

24SATA

News

PETAK, 14. VELJAČE 2025.

ODUZeLI IM DOZVOLe Neslužbeno doznajemo da se uhićene tereti za nezakonito zbrinjavanje otpada, pa čak i zakopavanje na tri lokacije: u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Pronašli smo sve tri lokacije i svaka ima svoju priču, a u središtu je tvrtka Tipos Resurs, koju su bračni par Šincek osnovali još prije 12 godina. O Tipos Resursu se pisalo i 2014.,

kad je vraćena pošiljka njihova medicinskog otpada iz Dervente jer tvrtka nije imala dozvolu za odlaganje takve vrste otpada. Radilo se o 40 tona medicinskog otpada iz zagrebačkih bolnica koje su pokušali izvesti i jeftino zbrinuti u susjednoj zemlji. Nakon što je vraćen otpad, za cijeli slučaj se tad zainteresirao i DORH, pisali su mediji, ali nije bilo epiloga. Tvrtka je upravo otišla u stečaj. S njom je preko Monike Šincek povezana i tvrtka Izoxeco u kojoj je suvlasnica Franciska Dodić. Tipos Resurs je glavna tvrtka i kad se gleda poslovanje, svake od zadnjih pet godina su prijavljivali pristojnu dobit koja je iznosila i 200.000 eura bruto. Ipak, za Tipos Resurs je u prosincu Fina zatražila skraćeni stečajni postupak jer je imala nepodmirene dugove od 1,16 milijuna eura dulje od 120 dana, dok je Šincek predlagala predstečajnu nagodbu u kojoj bi oni kojima je tvrtka ostala dužna otpisali dio dugova. Trgovački sud u Varaždinu je odbio oba prijedloga s obzirom na imovinu tvrtke i pokrenuo stečajni postupak prije dva tjedna. Vjerovnici moraju prijaviti svoje tražbine do kraja travnja. Tvrtka ima automobile, kamione i veliki pogon u Gospiću. Upravo taj pogon u Gospiću je jedan od tri sporna i on je jedini u vlasništvu tvrtke. Riječ je o bivšim silosima

VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL

➤ Sjedište firme Tipos Resurs koja je obuhvaćena novom istragom Uskoka

MARKO LUKUNIC/PIXSELL

➤ Oko 13 sati mladi muškarac je unio u kuću registratore i papire, no nije poznato jesu li povezani s istragom. Djelatnici u zlatarnici i kafiću kažu kako ne znaju što se događa i ne žele ni pitati. Paško Dodić je inače i kum bjegunca Zdravka Mamića, a ima veliku i široku mrežu poznanstava u poslovnom i političkom svijetu. Bio je i dobar prijatelj s glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem, a čini se da je inspektorat odigrao jednu od ključnih uloga u ovom slučaju i dao prve dokaze istražiteljima. Na to ćemo se vratiti malo kasnije. Kako se neslužbeno doznaje, uhićeni bračni par Šincek se ne tereti samo za djela protiv okoliša, nego i za pranje novca, utaju poreza te krivotvorenje službene dokumentacije. Pod istragom su i njihovi dobavljači iz inozemstva od kojih su uvozili plastiku i otpad, pa je zato u akciju uključen i Europol.

➤ Paško Dodić sa suprugom Franciskom na Bilajskoj cesti. Šinceki su pogon za zbrinjavanje plastike. Tvrtka je vlasnik oko 11.500 četvornih metra zemljišta sa zgradama. Kako saznajemo iz Gospića, tvrtka Tipos Resurs je dobila dozvolu za gospodarenje plastikom u Gospiću 2022. godine, ali je prošle godine ona poništena po zahtjevu Državnog inspektorata. Zatim su od Ličko-senjske županije zatražili dozvolu za mobilno recikliranje, što im je i odobreno, ali je opet reagirao Državni inspektorat i zatražio poništenje dozvole. Iz Državnog inspektorata nisu se oglasili o o novim uhićenjima i svojim saznanjima, ali to je uobičajeno kad je Uskok preuzeo predmet. Očito su utvrdili velike propuste kad su tražili oduzima-

nje već izdane dozvole za gospodarenje plastikom u Gospiću. Na zemljištu u Gospiću vidljive su i zabilježbe ovrha koje je pokrenula tvrtka Mundus Nova Projekt. I to nas dovodi do druge sporne lokacije u Varaždinu, gdje je i sjedište tvrtke Tipos Resurs. To zemljište nije u njihovu vlasništvu, nego su bili zakupci. Godinama su tu obrađivali plastični otpad, a 2024. godine im je istekla dozvola. Morali su se iseliti. Na lokaciji se vide hrpe neobrađenog plastičnog otpada koji će očito tamo i ostati jer je tvrtka otišla u stečaj, a Šincekovi su sad uhićeni. Morat će ga maknuti ili vlasnik zemljišta ili država o svom trošku. DUGOVI, sPOROVI I KAMeN Vlasnik tog zemljišta na kojem je nekad bila tvornica namještaja Mundus je danas tvrtka Mundus Nova projekt. Njen vlasnik je formalno Luka Borić iz Zagreba, ali su lokalne Varaždinske vijesti pisale da u stvarnosti zemljištem raspolaže Partner banka i njezin vlasnik Božo Čulo. Novi vlasnici zemljišta su raskinuli ugovor sa Šincekovima, a tužili su ih zbog dugova i što nisu maknuli otpad sa zemlje. - Nažalost, na nekretninama u našem vlasništvu bivši zakupnik Tipos Resurs ostavio je velike količine otpada koje je, sukladno dozvolama za gospodarenje otpadom, a koje je izdala Varaž-

PETAK, 14. VELJAČE 2025.

24SATA

INVesTITOR PODMITIO ŠeFICU INsPeKCIJe s PVC sTOLARIJOM

Uhićen je i poznati varaždinski poduzetnik, vlasnik tvrtki Marlex U valu uhićenja u Varaždinu uhićena je šefica građevinske inspekcije iz Varaždina u kraku istrage nepovezane sa SDP-ovom zastupnicom Barbarom Antolić Vupora. Neslužbeno doznajemo da je voditeljica službe građevinske inspekcije Državnog inspektorata, Iris Rožmarić, uhićena jer je u zamjenu za golemi popust za PVC stolariju progledala velikom varaždinskom građevinskom investitoru. Saznajemo da je s njom uhićen i ugledni varaždinski poduzetnik Marijan Rakuš, jedan od najvećih proizvođača PVC stolarije Marlex. Paralelno ima i tvrtku Marlex invest koja gradi stanove, ali i druge objekte. Uskok je bez navođenja imena objavio da je inspektorica dogovorila s investitorom da će ga upozoriti na postupanje Državnog inspektorata. Krajem studenoga 2023. godine Rožmarić je obavijestila Rakuša da se nalazi u prodajnom salonu, a on je naložio svojoj radnici da umanji cijenu naručenih proizvoda za čak 70 posto. Za taj iznos joj je smanjena cijena robe od 2800 eura, odnosno PVC stolariju je platila tek 840 eura. Znači, Uskok tereti šeficu građevinske inspekcije da je prodala svoj ugled za tek 1960 eura mita u PVC stolariji. Kad je došao zahtjev za inspekcijski nadzor jedne od Marlexovih zgrada koja je bila u izgradnji, ona je odmah upozorila investitora koji nije imao građevinsku dozvolu za cijeli opseg radova koji je izvodio. Dogovorili su i da će taj dan smanjiti opseg radova. - Zatim je, protivno Zakonu o Državnom inspektoratu, sastavila dopis u kojem je neistinito navela da je obavila nadzor po svim etažama zgrade i da nema elemenata za pokretanje građevinskog inspekcijskog nadzora, čime je trgovačkom društvu u vlasništvu drugookrivljenika omogućila daljnji nastavak građevinskih radova

HUIUSA EGERE CAEQUE

dinska županija, trebao odavno obraditi i otpremiti. Osim otpada koji je trebao obrađivati i koji je ostavljen na našoj nekretnini, bivši zakupnik je ilegalno odložio u okoliš velike količine otpada nepoznatog podrijetla. Na temelju rješenja nadležnog tijela, bivšem zakupniku su izdane mjere zabrane poslovanja, ukidanja dozvola te mu je naloženo uklanjanje otpada - odgovorili su lani iz Mundusa Varaždinskim vijestima. Tu je i treća sporna lokacija, u Benkovcu. Pronašli smo zemljište od gotovo 45.000 četvornih metara koje je u vlasništvu Paška Dodića, čija supruga ima tvrtku s Monikom Šincek. Prije dvije godine mediji su pisali da je tvrtka Izoxeco Franciske Dodić i Šincek tražila dozvolu za skladište građevinskog kamena na lokaciji sjeverno od Benkovca. Po fotografijama se može vidjeti da se na lokaciji proizvodi kamen, a čak je navedeno i ime lokalnog kamenoklesarskog obrta. Kako nema potvrde tko je sve uhićen u ovoj akciji, nećemo navoditi ime vlasnika tog obrta. Ali u svakom slučaju, priča o nagrađenim inovatorima i novim tehnologijama za obradu plastike ovim se uhićenjima pretvorila u priču o tzv. otpadnoj mafiji koja uvozi ili otkupljuje otpad, a onda umjesto da ga zbrine po svim propisima, odlaže ga u prirodu i na tome ostvaruje zaradu.

News

➤ Zastupnica SDP-a Antolić Vupora uhićena u valu uhićenja bez odgovarajuće građevinske dozvole - navodi Uskok. Taj slučaj jednini nije povezan s gradskom upravom Varaždina. SDP-ov gradonačelnik Neven Bosilj je na konferenciji za novinare tijekom uhićenja rekao da je Varaždin uzoran grad, ali po onome što je objavio Uskok, izgleda da su se u gradskoj upravi i tvrtki prilično preko veze sređivali papiri, dozvole, zapošljavanja i namještali poslovi. U centru istrage je ured za graditeljstvo, čiji je pročelnik Vlado Podbrežnički također uhićen u akciji i predložen je istražni zatvor. Osim što je Podbrežnički sredio SDP-ovoj zastupnici građevinsku i uporabnu dozvolu preko veze

znajući da ne odgovara uvjetima, tu je još nedjela. Uskok je objavio da je upravo Podbrežnički preko veze zaposlio sina svoje djelatnice koja je također uhićena. Dao mu je pitanja i tako je prošao test za prijem na posao. Još jedan djelatnik tog ureda osumnjičen je za dva kaznena djela. Prvo je u zamjenu za mito sredio dozvolu za apartman koji nije imao uporabnu dozvolu, a zatim i jednom investitoru priključak. Za ovo drugo je dobio nagradu od 17.600 eura. Kako smo već pisali, uhićeni su i čelnici varaždinske Čistoće za koje se sumnja da su namjestili natječaje za nabavu komunalnih vozila. (ip)

24SATA

Panorama

SUBOTA, 15. VELJAČE 2025.

➤Panorama DETaLJI PoLICIJSKE aKCIJE ➤ VraG JE U DETaLJU

➤ Europol je objavio fotografije otpada kojeg su navukli u Gospiću

Piše: IVan PanDŽIĆ

Varaždin je tek jedan primjer u kakvoj zemlji korupcije živimo Nije moguće po zakonu, ali barem u teoriji možemo zamisliti kako bi izgledalo da policija i Uskok barem na šest mjeseci imaju pravo tajno pratiti urede za graditeljstvo po hrvatskim gradovima i općinama te svaki put barem po jednu upravu u ministarstvu. Prošli tjedan je objavljeno da je Hrvatska pala za još šest mjesta na listi zemalja s najmanjom percepcijom korupcije. Ta vijest da smo među najlošijima u EU ponavlja se svake godine, a objavljena je u jeku uhićenja u Varaždinu. A ona su samo potvrdila zašto je indeks takav. Varaždin inače slovi kao grad kulture, ali i uhićenja prije nekoliko godina i ova sad su ipak pokazala da ni takvi gradovi nisu imuni na korupciju. Dapače. SDP koji vodi grad će sigurno pretrpjeti političku štetu, ali to je manje važno. Istraga u više odvojenih krakova pokazala je da su veze i mito uobičajeni za najmanje dozvole. A to pokazuje raširenost sistemske, kapilarne korupcije. Kad istražitelji dođu u jedan grad, oni se fokusiraju na određena djela koja su procesuirana, ali za pretpostaviti da je funkcionirao na isti način i prije njihova dolaska. Dakle, u mrežu je uhvaćen samo manji dio. To je uvijek tako. A ovdje je istraga otkrila da SDP-ova zastupnica može dobiti dozvolu iako i sam pročelnik koju je izdaje kaže da je njezin slučaj “s*anje” i vjerojatno nitko tko nema ovakvu vezu ne bi dobio dozvolu. Članska iskaznica je jača od struke. Ako treba i zaposliti “malog” od kolegice, opet je tu šef koji će mu dati pitanja, a ostali neka uče i čitaju rješenje da nisu prošli jer je baš slučajno onaj s vezom najbolje riješio test. Može se imati i dozvola za apartman iako ne ispunjavaš uvjete, dobiti priključak za vodu. Samo malo podmaži. A veliki investitor diže zgradu izvan građevinske dozvole, pa mu inspektorica progleda kroz prste zbog popusta na PVC stolariju. Varaždin je trenutačno tek ogledni primjer u kakvoj korumpiranoj zemlji živimo...

ZaKoPaL oTPaDa,

U centru afere bračni par. otpa Pišu: LaUra ŠIPraK, IVan PanDŽIĆ

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA EXPRESS

Model zarade tako da se uveze ili naplati zbrinjavanje otpada, a onda se on odloži u prirodu i tvrtka ugasi su još prije nekoliko godina izmislili Rumunji. I prilično se proširio po Europi, a sličnih slučajeva smo imali i u Hrvatskoj. No sad je prvi

put zbog toga uhićeno deset osoba koje će biti kažnjeno gonjene. Uskok i Europol su objavili kako su poslovali bračni par Josip i Monika Šincek iz Varaždina, te ostali uhićeni i s njima povezane tvrtke u zločinačko udruženje. Europol je

dodatno objavio da su u zemlju zakopali 35.000 tona plastičnog i medicinskog otpada. A sve na lokacijama u Varaždinu, Benkovcu i Gospiću. Ukupno su kroz naplatu i uvoz uključeni zaradili četiri milijuna eura, a još oko pola milijuna eura

SUBOTA, 15. VELJAČE 2025.

Panorama

24SATA

E ProTIV oTPaDnE KrImInaLnE SKUPInE EUROPOL

LI 35.000 Tona DIGLI 4 mIL. €!

ad su uvozili i mljeli čak i kad su izgubili dozvole na utaji poreza i carina falsificiranim papirima. Tijekom tri godine tu su zaradu ostvarili na 1750 pošiljki. U ovoj hobotnici je i Franciska Dodić, supruga poznatog hrvatskog zlatara Paška Dodića. Bračni par Šincek se godinama predstavljao kao inovatorski par koji od odbačene plastike

proizvodi montažne kuće, bukobrane, kripte, osvajaju nagrade, daruju kuće nakon potresa... S druge strane, ako je Uskok u pravu, zakapali su plastični, mješoviti i medicinski otpad u tlo, devastirali okoliš, opustošili šumu, ugrozili životinje i ljude, prali novac, krivotvorili ➤ U središtu afere je bračni par Šincek te Franciska Dodić, supruga zlatara Paška isprave te utajili porez.

24SATA

Panorama

SUBOTA, 15. VELJAČE 2025.

➤Panorama ZBoG oDLaGanJa oTPaD

Saznajemo da je sve krenulo ➤ od Porezne uprave, koja je prva podnijela kaznenu prijavu Uskoku. I to zbog sumnje na utaju poreza. Pod mjere je, neslužbeno doznajemo, stavljen bračni par Šincek, pa je u njih upala i Franciska Dodić. Ona s Monikom Šincek ima tvrtku Izoxeco. Prema priopćenju koje je objavio Uskok, upletene su četiri tvrtke, od kojih je uz Izoxeco i Tipos resurs. Ova druga je bila središnja tvrtka Šincekovih koja je prije dva tjedna otišla u stečaj. A na tuđoj zemlji, u Varaždinu, gdje je bilo sjedište tvrtke Tipos Resurs, ostavili su oko četiri tisuće tona plastičnog otpada. Odlagali su i u prirodi, izvan pogona u Varaždinu. Trebat će barem milijun do milijun i pol eura da se taj otpad zbrine i nije jasno tko će to platiti. BEZ DoZVoLa U svom pogonu u Gospiću također su zakapali otpad, objavio je Uskok, a dio je išao i na kamenolom u Benkovcu, za koji uopće nije postojala dozvola za zbrinjavanje otpada. - Znajući za ograničenja količine plastičnog i drugog otpada koji smije skladištiti, kao i načina skladištenja i uporabe otpada koji se preuzima, te znajući da na lokaciji u Varaždinu i Gospiću na

EUROPOL

➤ Otpad su odlagali i u svom pogonu u Varaždinu

kojima zbrinjava otpad više nema kapaciteta za skladištenje otpada te da za lokaciju u Benkovcu nema dozvolu za gospodarenje otpadom, organizirao je uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Slovenije i Italije te dovoženje medicinskog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Hrvatske. Potom je organizirao da se taj otpad istovaruje i odlaže u okoliš zakopavanjem u tlo te zgrtanjem zemljom i šljunkom na prirodnim površinama u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu - opisao je Uskok, dok je policija objavila da su u ovoj akciji pretresli 21 nekretninu i 12 vozila. Nadalje, mljeveni plastični otpad i medicinski otpad su bacali na otvorenim površinama pored Gospića, a čak su raskrčili i šumu kako bi bacili opasni otpad. Time su ugrozili okoliš, ali i zdravlje stanovnika. Državni inspektorat je ukinuo već ranije dozvole, ali to ih nije omelo da nastave raditi. - Europolovi agenti specijalizirani za okoliš bili su jučer prisutni. Organizirali su specijalan operativni 'task force' za daljnju istragu ovakvog kriminaliteta - poručili su iz policije. Uslijed odlaganja otpada u okoliš nastale su brojne posljedice, kao što su izmijenjena konfiguracija tla nastalim nasipima odloženog

otpada. Nadalje su uslijed zakopanog otpada onemogućeni prirodna namjena prostora, odnosno rast drveća, uzgoj poljoprivrednih kultura i kultivacija općenito. Također je dio šume na lokaciji u Gospiću opustošen. Zakopani plastični otpad i otpad s opasnim tvarima teško je razgradiv te prilikom razgradnje ispušta toksične čestice koje štete zdravlju ljudi i životinja, a ako takav otpad dulje stoji, može doći do daljnjeg onečišćenja okoliša, objavio je Uskok.

No to nije dovoljno. Monika je, po Josipovu nalogu, podnosila i porezne prijave za drugu osobu, također osumnjičenog, s lažno prikazanim podacima kako bi smanjila porez na dobit. Nelegalno zarađeni novac su onda izvlačili iz tvrtki kroz pozajmice. Dodatni važan detalj saznajemo i iz Varaždina. Iako je tvrtka morala dati financijska jamstva pri dobivanju dozvole, upravo kako bi postojao novac za zbrinjavanje otpada ako propadne, ta jamstva nisu adekvatna i valjana, pa je UTaJa PorEZa pitanje kako su uopće dobili prU Gospiću su Šinceki su bili votnu dozvolu koja im je naknadpoduzetni, pa se tako Josipa no ukinuta. Zato sad na zemljitereti da je glava operacije, a štu stoji brdo otpada. Vlasnik Monika njegova desna ruka. Kako zemljišta je tvrtka Mundus Nova su istražitelji češljali dokumenProjekt, a tvrtka Šincekovih je bila taciju zbog moguće utaje poreza u zakupu. Iz tvrtke Mundus su u jednoj tvrtki, otkrili su šumu nam odgovorili da su oni ugovor falsificirane papirologije kojom o zakupu naslijedili, nisu znali za su Šinceki htjeli uvjeriti državu nezakonite radnje, ali nakon što da četiri tvrtke zaista međusobsu ugovor raskinuli, Šincekovi no posluju i da nije sve paravan. nisu zbrinuli otpad pa su sve priTako je Josip upregnuo Moniku, javili Državnom inspektoratu. Dodićku i još jednu zaposlenicu - U međuvremenu je bivši zakujedne od sumnjičenih tvrtki te pnik napustio lokaciju, a da nije jednog direktora da ispostavljaju uklonio plastični otpad s nekretračune na kojima se prikazuju nine u vlasništvu naše stranke kao odgovorne osobe dobavljači, unatoč rješenjima nadležnih tijela a ideja je bila prikazati da su svi (Državnog inspektorata), zbog prihodi jedne od tvrtki stečeni na čega je naša stranka pokrenula zakoniti način. Sve četiri tvrtke su pravne postupke protiv bivšeg međusobno izdavale fakture za zakupnika - stoji u odgovoru poslove koji nikad nisu obavljeni. odvjetnika koji smo dobili. 

SUBOTA, 15. VELJAČE 2025.

Panorama

24SATA

Da naSTaLE KaTaSTroFaLnE PoSLJEDICE ³ nUŽnE IZmJEnE ZaKona

Uskok se mora prestati baviti ‘kokošarima’ I Ivan Turudić gura izmjene kako bi se tužitelji mogli fokusirati na velike slučajeve Piše: IVan PanDŽIĆ

ovlasti, ključna dodatna stvar bi trebali biti uvjeti za ravnatelja te institucije koji su izuzetno rigorozno postavljeni pa se smanjuje broj potencijalno prijavljenih. Iako često na suprotnim stranama, odvjetnik i bivši tužitelj Anto Nobilo kaže da je nužna izmjena zakona kako bi se Uskok rasteretio. Kaže da je potrebno dodati i samo jednu rečenicu. - Samo treba dodati da po procjeni Uskok može ustupiti premet drugom nadležnom odvjetništvu. Sad su oni formalno pravno nadležni i ako je riječ o mitu od 10 eura. Primjeri koje spominjete poput lovačkih dozvola nisu niti osobito složena niti osobito društveno opasna djela i to mogu procesuirati niža državna odvjetništva. Ako se bavite bagatelnim stvarima, onda nemate fokus za sofisticirana kaznena djela za koja treba dugotrajno, mukotrpno i studiozno raditi. Ne može nitko raditi 20 bagatelnih i jedno kapitalno djelo. A ta bagatelna služe samo da se popravi statistika riješenih predmeta - kaže Nobilo. 

SIME ZELIC/PIXSELL

Hoće li se napokon ove godine izmijeniti zakon o Uskoku, pa da se mogu fokusirati na zaista velike i složene slučajeve, a ne baviti se sitnim kokošarenjem? Kako neslužbeno doznajemo, glavni državni odvjetnik Ivan Turudić gura takve izmjene zakona iako sam prijedlog još nije napravljen. Ako vladajući HDZ prihvati takve izmjene, one bi trebale stupiti do kraja godine na snagu. I u posljednjim primjerima vidimo da se Uskok (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta) bavio izdavanjem lovačkih dozvola, mitom od nekoliko desetaka eura za prolaz na tehničkom pregledu, uzgajivačima duhana u ruralnim županijama, a ranije i policajcima u krivolovu ili zbog primanja mita. Svim takvim slučajevima treba stati na kraj i procesuirati ih, ali mora li se baš njima baviti udarna igla borbe protiv korupcije? Strogo gledajući zakon, ako postoji više osoba koje su se udružile radi nekog kaznenog djela, tu je nadležan Uskok. Pa bile to lovačke dozvole ili tehnički pregledi. Policija i niža državna odvjetništva bez problema mogu procesuirati takve jednostavne slučajeve umjesto da se zagušuje Uskok. - Nije neosnovan prigovor da se Uskok bavi sa stotinjak eura mita, a ne kapitalnim stvarima. Zagovornik sam ideje da se Uskok bavi s 10, 20, 30 ili 50 najtežih oblika kaznenog djela korupcije i organiziranog kriminaliteta rekao je prije tri mjeseca glavni državni odvjetnik Ivan Turudić u Saboru. I kako saznajemo, i dalje pokušava progurati te izmjene. Međutim, barem zasad, u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa za ovu godinu nema izmjena Zakona o Uskoku. Plan je usvojen prošli mjesec. A osim ovih

24SATA

News

NEDJELJA, 16. VELJAČE 2025.

News Piše: BOJANA MRVOŠ

Kriminal koji dovodi u pitanje zdravlje ljudi najgori je krimen Zamislimo na tren sto kilograma smeća. Pa tonu, velika je to hrpa. Zamislimo trideset i pet takvih hrpetina. Zamislimo, na kraju, družinu koja je to smeće bacala u okoliš, jer ona je najveći fenomen u ovoj priči. Kolika to omnipotencija u nekoga mora biti da trpa opasan otpad pod zemlju, prekriva ga šljunkom, baca u šumu, krči šumu ne bi li ga više stalo? Gdje je strah - za druge ljude, za okoliš, za sebe? Ima nas koji se preznojimo kad u trgovini zaboravimo utipkati onu vrećicu za voće i povrće pa zovemo trgovkinju da nam ispravi taj krimen. Ima nas koji premremo od srama ako nam pas, prljav na povratku iz šetnje, zaprlja susjedova vrata pa ih odmah čistimo. I sad, kako netko može nelegalno potrpati 35.000 tona, pa i opasnog otpada, a onda nastaviti mirno živjeti ne razmišljajući o posljedicama po druge i sebe? Možemo konstatirati da se ovakve družine ne boje države niti imaju morala, jer država ne radi svoj posao, a moral je u konzumerističkom svijetu odavno precijenjen. No činjenica je da država neki posao ipak radi, dokazuju to privođenja. Računaju li onda da će se brzo izvući? I to je moguće, nismo jednom takav scenarij gledali u domaćem pravosuđu. Jesu li zločinačke družine ikad naučile bazično - razliku između dobra i zla? Kod mnogih je viđenje dobra i zla deformirano, a kad se tome pridodaju slabosti sustava koji kriminal često ne vidi, ne kažnjava ga kako treba, hrani mito i korupciju - straha i srama nema. Jedno je kriminal kojim se želi zgrnuti novac, a drugo kriminal kojim se, na putu do novca, u opasnost dovodi i zdravlje drugih ljudi, kao što je sad slučaj. To nije samo prevara, nego prevara koja može imati dalekosežne i dugoročne posljedice. Što ako su u tom medicinskom otpadu, na primjer, opasni citostatici, teški lijekovi za karcinom koji ubijaju i zdrave stanice? Ili sitne čestice plastičnog otpada? Od posljedica tog kriminala nas nitko i ništa ne može zaštititi.

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Pitate se gdje sam, što radim? Pa, sjedim na obali rijeke i čekam da valovi izbace mog neprijatelja. • Moj neprijatelj trenutno ima malo i svojih problema. Kako mu je Dabro kalašom ’izbušio’ koaliciju! • Mislim da te diplome s benzinske u Travniku, i ove ulične, ipak ne treba podcjenjivati. Ovo je dnevna doza mudrosti, dosta za danas, odoh cevčiti.

➤ U akciji Uskoka uhićena je i Franciska Dodić, supruga zagrebačkog zlatara

NEDJELJA, 16. VELJAČE 2025.

News

24SATA

OTPAD NIsU OBRADILI, A LOVA IŠLA U DŽePOVe Josip i Monika Šincek idu u istražni zatvor. Ostali se brane sa slobode. Zakopali su čak 35.000 tona opasnog otpada. Troje ‘palo’ i u Zagorju Piše: LAURA ŠIPRAK

Josip i Monika Šincek idu u istražni zatvor, a Franciska Dodić, Mileta Stevanović, Antonija Bauk i još dva muškarca branit će se sa slobode. Uskok će se žaliti na takvu odluku jer vjeruju da svih sedam treba iza rešetaka na 30 dana ili dok se ne ispitaju svi svjedoci. Neslužbeno doznajemo da ima više od 50 svjedoka, a u slučaju bračnog para Šincek određen je istražni zatvor zbog mogućeg utjecaja na troje svjedoka.

Tu su i troje koji su s njima uhićeni u četvrtak, ali Uskok ne vjeruje da imaju osnovu za njih tražiti istražni zatvor. Dovedeni su na Županijski sud u Zagreb u dvije policijske marice, s lisicama na rukama. Franciska Dodić je preko ruku prebacila kaput da se ne vide lisice, a Monika Šincek i Antonija Bauk su u rukama nosile papire koje su iskoristile za skrivanje lica. Josip Šincek doveden je u drugoj marici, a sa sobom je imao i sivi kofer.

- Kad sve završi, javite se, imam puno toga reći - dobacio je novinarima. S njim u marici je bio mlađi muškarac koji je na glavu stavio kapuljaču, Mileta Stevanović koji se nije skrivao te treći muškarac u radnoj odjeći, s kapuljačom na glavi. Podsjetimo, oni su uhićeni u četvrtak u akciji Uskoka i policije, uz podršku Europola, s obzirom na to da se dio dokaza skupljao u Italiji i Sloveniji. Na teret im se stavlja da su se

pod vodstvom Josipa Šinceka udružili u zločinačko udruženje. Iako je Šincek znao da nemaju važeće dozvole za deponiranje ikakvog otpada, navodno su uvezli 35.000 tona plastičnog i mješovitog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke te preuzeli medicinski otpad iz Hrvatske. Taj otpad su, prema Uskoku, policiji i Europolu, mljeli te zakapali i razasuli na tri lokacije u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. ³

NEVA ZGANEC/PIXSELL

³ eKOLOŠKA AFeRA

24SATA

News

NEDJELJA, 16. VELJAČE 2025.

➤ Otpad su zakopavali u pogonu u Gospiću

je tragedija i teško je riječima opisati razmjere štete - rekao je župan Ernest Petry. Na zemljištu u Varaždinu, koji nije njihov nego su bili u zakupu, porušili su nešto hangara. Europol je bračni par Šincek detektirao kao "visoko vrijedne mete", a Uskok Šinceka kao mozak operacije. Navodno ih je organizirao tako da su falsificirali dokumentaciju kako bi nesmetano nastavili uvoziti otpad, pa su tako opasni otpad i plastiku navodili kao reciklažni materijal. Šincekova tvrtka, sad u stečaju, inače se bavila preradom otpada u građevinski materijal, i inače su uvozili otpad kao sirovinu, pa dugo nikome nije bilo sumnjivo što rade. Čak 35.000 tona je, prema policiji, uvezeno u 1750 pošiljki od po 20 tona. Inspekcija zaštite okoliša je proučavala dokumentaciju pa su otkrili da su unosili netočne podatke o obradi i putovanju otpada. Monika Šincek i Franciska Dodić su vlasnice tvrtke Izoxeco koja je sudjelovala u "operaciji" s Tipos Resurs d.o.o. u vlasništvu Šincekovih i još dvije tvrtke. Svatko od njih,

kako se sumnja, dogovarao je i koordinirao radnike koji su prevozili i zatrpavali otpad zemljom i šljunkom. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Dodićka je tako navodno "zaradila" 120.000 eura. Šincekovi, prema Uskoku, oko 466 tisuća eura, a ostatak oko pola milijuna eura. Europol pak tvrdi da su samo na otpadu "digli" četiri milijuna eura. No uz naknade koje su nezakonito uzimali za zbrinjavanje otpada od dobavljača, navodno su varali i na porezu, carinama, poreznim prijavama te porezu na dobit, za što je Porezna uprava podnijela Uskoku kaznenu prijavu protiv osumnjičenih. Tvrtke su si međusobno ispostavljale lažne račune kako bi umanjili PDV. Kroz to su utajili oko 95.000 eura poreza. Novac stečen nezakonitim putem morali su nekako oprati pa su kroz lažne fakture, ulaganja i pozajmice oprali oko 350.000 eura. Uz ovu akciju, policija, Uskok i Europol proveli su još jednu, u Poznanovcu, u Krapinsko-zagorskoj županiji. U tom slučaju uhićene su tri osobe koje su, prema Europolu, uvezle 4500 tona

opasnog otpada u sklopu sad ugašene tvrtke Plasto produkt. - 28-godišnji hrvatski državljanin, 49-godišnji hrvatski državljanin i 39-godišnja hrvatska državljanka kao fizičke osobe te poduzeće su od 2021. do 2024. godine, na način da su bez prethodno ishođenog pisanog odobrenja za obavljanje prekograničnog prometa otpadom u više od 200 nezakonitih pošiljki iz tvrtke iz Republike Slovenije, na lokaciju u Poznanovcu uvezli više od 4500 tona opasnog otpada - javlja PU krapinsko-zagorska. Mještani su prije svega tjedan dana održali mirni prosvjed zbog gomilanja otpada u prostorima nekadašnje tvornice obuće. Već pet godina upozoravaju da se otpad gomila i pali, da ne mogu disati i da imaju zdravstvenih problema. Tvrtka je već prije kažnjavana, pa su tako jednom dobili kaznu od 39.000 eura. Na inicijativu Republike Hrvatske, Europol je oformio posebnu radnu skupinu za istraživanje nezakonitog odlaganja otpada i kaznenih djela koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. 

NEVA ZGANEC/PIXSELL

➤ Dio su pomiješali s betonom i izlili u betonske ploče. Kad je u pitanju Benkovac, riječ je o zemljištu kamenoloma za koji nikad nije postojala dozvola za odlaganje otpada. Zemljište veličine 45.000 kvadrata je u vlasništvu zlatara Paška Dodića, Franciskina supruga, no njega se u ovom slučaju ne spominje. Dozvole za Gospić i Varaždin su bile izdane, za neopasni otpad, ali ih je oba puta ukinuo Državni inspektorat. U Gospiću je bila tvornica PPK Velebit, na 50.000 kvadrata, sa silosima. Kako više nije bilo kapaciteta za odlaganje, raskrčili su dio šume. Riječ je o teško razgradivoj plastici i medicinskom otpadu, pa je šteta za okoliš nemjerljiva, tu više ne raste ni drveće niti se mogu uzgajati voće i povrće. - Prema mojim saznanjima, tvrtka koja je nepropisno odlagala otpad nije imala dozvole za zbrinjavanje opasnog otpada. Poduzet ćemo sve potrebne radnje i pružiti podršku svim institucijama, od PU ličko-senjske do Uskoka, kako bi odgovorni snosili posljedice za ovaj ekocid. Ovo što se ovdje dogodilo prava

1) Josipa Šinceka terete da je mozak operacije. Ide u pritvor 2) Osumnjičeni Mileta Stevanović branit će se sa slobode 3) Antonija Bauk je najmlađa osumnjičena, na brojnim fotografijama se druži sa Šincekovima 4) Monika Šincek također će u istražni zatvor

NEDJELJA, 16. VELJAČE 2025.

News

24SATA

’MeDICINsKI OTPAD MOŽe BITI POGUBAN’ Ne zna se javno što je u medicinskom otpadu koji je zločinačka družina bacala u okoliš. Potencijalne opasnosti su brojne Piše: BOJANA MRVOŠ

Nepropisno odlaganje opasnog otpada može biti itekako pogubno po zdravlje ljudi, kaže za 24sata prof. dr. sc. Franjo Plavšić, naš poznati toksikolog, nakon što je Uskok otkrio zločinačko udruženje koje je zakopavalo otpad. Prvooptuženi u njemu je gotovo tri godine u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu organizirao uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Slovenije i Italije te dovoženje medicinskog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Hrvatske. Organizirao je zakopavanje tog otpada u tlo te zasipavanje zemljom i šljunkom na prirodnim površinama u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Za dio mljevenog plastičnog otpada u rastresitom stanju, koji dijelom sadrži štetne i opasne tvari, organizirao je da se u količinama većima od dopuštenih odloži na otvorenom prostoru u Gospiću. Plastični i medicinski otpad su se u rastresitom stanju odbacivali na otvoreni prostor pored Gospića. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković pitali smo kolika je opasnost po ljude i okoliš. Kratko odgovaraju kako je “potencijalna šteta u okolišu predmet istražnog postupka koji je u tijeku, a ministarstvo će u suradnji s nadležnim tijelima poduzeti sve radnje u svrhu sanacije, pri čemu će troškove snositi onečišćivač”. - Prvo što sam pomislio kad sam za taj slučaj čuo, bilo je pitanje: zar opet?! Svi mi patimo zbog nečije gramzivosti - govori toksikolog Plavšić, koji se u 42-godišnjoj karijeri svega nagledao. O kakvom je medicinskom otpadu u ovom slučaju riječ, Uskok nije naveo. On može biti bezazlen, ali i jako opasan:

infektivni, kemijski, citotoksičan i citostatski, to mogu biti i oštri predmeti, amalgam iz stomatologije i slično. - Infektivni otpad često sadrži kemikalije koje mogu otići u podzemne vode. Opasni su otpad i bolnički lijekovi, primjerice citostatici, koji su vrlo agresivni i mogu napraviti veliku štetu, djelovati na jetru, ona je najugroženija ako je osoba takvom otpadu izložena. Opasna je i mljevena plastika s mikro ili čak nano česticama, koje lako prodiru u organizam - navodi prof. Plavšić. Štetne čestice u zraku raznosi vjetar, mogu dospjeti u pluća i izazvati razne bolesti. - Ako je nešto već otišlo u podzemne vode, što ne znamo, to je nepovratno. Sve ovisi o tome je li i što otišlo dalje, u tlo, odnosno u podzemne vode ili u zrak, što je otišlo i u kojim količinama, to tek treba ispitati - kaže toksikolog. Na pitanje mogu li se pak u podzemnim vodama štetne tvari ipak razvodniti, može li se umanjiti njihova štetnost, odgovara kako sve ovisi o tome o kakvoj je tvari riječ i u kojim je koncentracijama, koliko kiše pada, jer ona štetne tvari s tla odvodi u podzemlje. - Sve je to opasno i zahtijeva poseban oprez. Zemlja sve pamti, još dugo poslije ovakvih otkrića. Ljudi nisu svjesni koliko se okoliš zagađuje. Ovo je otkriveno, a što sve nije? - napominje Plavšić. Kako je priopćio Uskok, zakopan plastični otpad i otpad s opasnim tvarima teško je razgradiv i prilikom razgradnje ispušta toksične čestice koje štete zdravlju ljudi i životinja. Ako takav otpad dulje stoji, može doći do daljnjeg onečišćenja okoliša. Skladištenjem mljevenog plastičnog i mješovi-

tog otpada u rastresitom stanju u količinama većima od dopuštenih dovodi do ugrožavanja zdravlja ljudi i šireg okoliša radi fragmenata plastike koje se raznose vjetrom i oborinama. Postoji i opasnost od požara plastike. - Prouzročena je znatna ekološka šteta Republici Hrvatskoj, kao i materijalna šteta u vidu sanacije onečišćenja u zasad neutvrđenom iznosu - poručili su iz Uskoka. Prof. dr. sc. Ivica Kisić s Odsjeka za agroekologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu napominje kako je sad bitno konstatirati o kakvom je i kolikom zagađenju riječ te njegova sanacija. - Treba vidjeti je li i što otišlo u podzemne vode, kakvo je tlo, uzorkovati ga, vidjeti je li procurilo - kaže stručnjak. Hoće li neka štetna tvar i kad doći do podzemnih voda, napominje, ovisi o mnogočemu

- propusnosti tla, udaljenosti do podzemnih voda i slično. Najbitnije je da se područje očisti, izvadi i sanira po svim pravilima. - Nadam se da ništa nije procurilo - kaže profesor. U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko sedam i pol tona medicinskog otpada, pri čemu velika većina na konačnu obradu ide u inozemstvo, na spaljivanje u Austriju. Kako nam kažu stručnjaci za otpad, njega nitko u Hrvatsku ne može uvoziti ako nema dozvolu za njegovu oporabu ili neko drugo korištenje. Također, ni jedna ustanova ne može predati medicinski otpad nekome tko nema dozvolu za njegovo zbrinjavanje, inače je i sama u prekršaju. Uskok napominje da je ova zločinačka družina sastavljala lažnu dokumentaciju o nabavi, prijevozu i obradi otpada.

24SATA

News

UTORAK, 18. VELJAČE 2025.

➤ Otpad su odlagali i zakopavali u Gospiću i Varaždinu

➤ DRŽAVA APsURDA

TKO Će TO sVe PLATITI?

24sata otkrivaju: Šincekovi su morali osigurati novac za sanaciju kad su dobili dozvolu. Ali od toga nema niti eura

Pišu: IVAN PANDŽIĆ, PeTRA MUsTAĆ

Zatrpali su otrovnim otpadom šume i polja oko Gospića, Varaždina i Benkovca, uhićeni su zbog toga kriminala, a zbrinjavanje tog smeća oni neće platiti! Prva uhićenja otpadne mafije pokazala su koliko je ipak hrvatski sustav gospodarenja otpadom nedorečen, kako se može uvoziti i odlagati otpad u prirodu, a sad otkrivamo i da će zbog nevjerojatnih rupa u sustavu sanacija pasti na teret građana. Varaždinski bračni par Josip i Monika Šincek očito su poznavali sve te rupe u sustavu budući da su godinama mogli uvoziti i preuzimati otpad te ga zakopati i nepropisno odložiti. Oni su sve to naplatili, živjeli su na visokoj nozi, a tako bi i nastavili. Šincekovi su među deset uhićenih ljudi, a pod istragom je i Franciska Dodić, supruga poznatog zlatara Paška Dodića, koja je, prema Uskoku, sudjelovala u zagađenju i malverzacijama. Istraga Uskoka i policije sad treba pokazati je li još netko sudjelovao u tome, zašto postrojenja Šincekovih u Varaždinu i

UTORAK, 18. VELJAČE 2025.

gla nastati tijekom obavljanja djelatnosti. Odgovorili su nam da je petogodišnja dozvola izdana 2019. godine (mandat bivšeg župana Radimira Čačića). Uz nju je bila polica osiguranja od samo 39.816 eura, ali i ona je tek za štetu koja bi mogla nastati od požara i slično tijekom rada, ali ne i za sanaciju. - Dozvola je izdana po prethodnom zakonu. Osiguranje je obnavljano svake godine budući da se polica sklapala na godinu dana. Posljednja važeća polica vrijedila je do kolovoza 2024. godine - odgovorili su nam iz Varaždinske županije te potvrdili da je propala mogućnost naplate i tog sitnog iznosa u odnosu na trošak sanacije. Stričaka smo pitali tko bi, prema njegovu mišljenju, trebao platiti sanaciju, ali nam nije odgovorio. Kad se zakon promijenio, prije više od tri godine, zašto županija koja je izdala dozvolu nije tražila adekvatno osiguranje, ostaje pitanje za istražitelje. Zemljište u Varaždinu inače nije u vlasništvu Šincekovih nego su ondje bili zakupci. Vlasnici zemljišta, tvrtka Mundus Nova projekt, već su nam odgovorili rekavši da su oni

24SATA

PRIVATNI ALBUM

Gospiću nisu kontrolirana i zašto su im progledali kroz prste što se tiče jamstava koja su morali izdati. 24sata ekskluzivno otkrivaju da za pogone u Varaždinu i Gospiću uopće nema valjanih jamstava iz kojih bi se mogla naplatiti sanacija! Na pogonu u Varaždinu iza tvrtke Tipos Resurs, u vlasništvu bračnog para Šincek, ostalo je oko 4000 tona mahom plastičnog otpada. Tamo su otpad odlagali i izvan za to predviđenih površina i u prirodu, pokazala je istraga. Procjene stručnjaka s kojima smo razgovarali sugeriraju da je za odvoz i sanaciju tog otpada potrebno od milijun do milijun i pol eura s obzirom na cijenu od barem 300 eura po toni. Upravo kako bi se izbjegle situacije da tvrtka pokupi novac za otpad, a onda ga ostavi državi, zato je u zakonu propisano da mora postojati financijsko jamstvo ili osiguranje iz kojeg bi se naplatila sanacija. Bez tog se ne može dobiti dozvola. Ali prema odgovoru Varaždinske županije, koju danas vodi HDZ-ovac Anđelko Stričak, za to nije osiguran niti euro. I prvotno osiguranje bilo je samo od štete koja bi mo-

News

➤ Josip i Monika Šincek završili su u istražnom zatvoru sve prijavili inspekciji, a vidljivo je da su pokrenuli i ovrhu tvrtke za sanaciju. Ali tvrtka je sad u stečaju, a od njene imovine teško će se naplatiti skupa sanacija. Inače, dozvolu za gospodarenje otpadom u Varaždinu su izgubili prije godinu dana, a stečaj je pokrenut tek prije tri tjedna, ali očito se nitko nije bavio ovim

problemom. Veoma slično je i u Gospiću, gdje je Tipos Resurs, tvrtka Šincekovih, kupila pogone bivšeg silosa i tamo odlagala otpad protivno pravilima. Čak su i iskrčili šumu, opasni otpad su zakapali, a i sad u pogonu stoje tone otpada. - Učinit ću sve da ovo istjeramo ➤ do kraja.

24SATA

News

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

News Piše: ALeN GALOVIĆ

Hrvatska je država puna mafijaškog smeća. Stvarnog i simboličnog Talijanski istražitelji još su 2019. uhitili desetak viđenijih mafijaša iz ‘Ndranghete, jedne od najmoćnijih svjetskih kriminalnih organizacija, iz Kalabrije, koji su zarađivali milijune na švercu otrovnog smeća. Dok su ih talijanski istražitelji prisluškivali, shvatili su da tone tog smeća izvoze i u Hrvatsku. Za mafijaše je radila čak i ekološka stručnjakinja, koja im je sređivala lokacije za zbrinjavanje otpada u Europi. Odavno nije tajna da mafijaško smeće završava u Hrvatskoj. Objavljeno je to i na državnom kanalu RAI Due: Mafija godišnje ilegalno izveze oko 26.000 tona opasnog otpada, a Hrvatska je jedno od najčešćih odredišta, ne samo za smeće krimosa s krajnjeg juga “čizme” nego i onih iz napuljske Camorre, koja uz pomoć smeća zapravo i vlada svojom regijom. Talijanska ekomafija godišnje na smeću zarađuje desetke milijardi eura. Hrvatska postaje prljava, zagađena zemlja, puna otrova. Nije to samo smeće koje teretnjacima dovozi talijanska mafija. Mnogo je i pravog, autentičnog hrvatskog smeća. Talijanska ekomafija je 2019. razbijena kad su na sjeveru Italije, kraj Milana, izbili veliki požari na ilegalnim deponijima smeća. U Hrvatskoj smeće gori u pogonima i na deponijima od Osijeka do Zaprešića, ali našu ekomafiju hrvatska policija rijetko dira. Pokrenuli su se tek kad su dronovi Europola snimili kriminalno odlaganje smeća u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu. Hrvatsku zemlju zagađuje tko god i kako god želi. Klaonički otpad ispuštaju u potoke i rijeke širom države, zaštitare tuku kad primitivce žele spriječiti u bacanju smeća, neki gradovi imaju fino uređena reciklažna dvorišta, a mnogi će radije svoju zahodsku školjku i razbijene keramičke pločice iskipati usred šume. Divlji deponiji niču svakog dana u gradovima i oko njih. Ministrica zaštite okoliša već dugo najavljuje da će napraviti njihov popis. Ministrice, nemojte ništa popisivati. Počnite napokon kažnjavati i čistiti.

OTROV NAs

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Moj prvi službeni posjet u novome mandatu bit će mojoj dragoj susjedi Nataši. Slovenci, stižem vam... Dok još ima snijega. Nisam stigao skijati, bile su pripreme za inauguraciju. • Pirc Musar, prihajam pote! Pripravite prežganko in kranjsko klobaso. • Nakon toga, na proljeće bih mogao lagano BiH, Mađarska, lijepa priroda. A na ljeto, zna se, odmorko!

➤ Članovi udruge Jana, koji pet godina upozoravaju na ekobombu u Poznanovcu

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

24SATA

U HRVATsKOJ POsTOJI 50 LOKACIJA s TONAMA NAJOTROVNIJeG sMeĆA

VNI OTPAD s sVe UBIJA U Poznanovcu nema kuće u kojoj nema oboljelih. Mještani nam u suzama govore koga su sve izgubili. Jedan krak kriminala s otpadom zavukao se i k njima Piše: BOJANA MRVOŠ

Niti sat vremena od Zagreba, u općini Bedekovčina, malo je mjesto Poznanovec, nema ni tisuću stanovnika. Trgovina, crkva, škola, sve je tu, baš kako treba da mjesto okruženo zagorskim bregima bude pitoreskno. No definiciju mu kvari golema količina otpada oko bivše tvornice obuće i kože Inkop. Ovamo se zavukao jedan krak kriminala s otpadom, razotkriven u akciji policije, Uskoka i Europola u kojoj je nedavno privedeno 13 ljudi. Sumnja se da su organizirali nezakonit uvoz opasnog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke u Hrvatsku. Iz smjera Zagreba ulazimo u Poznanovec, upalili smo navigaciju da nas odvede do bivšeg pogona Inkopa. Logično je da se otpad nelegalno bacao, zakopavao ili palio izvan mjesta, razmišljamo, no navigacija nas zaustavlja u centru. U nevjerici vozimo dalje, no na kraju smo se, u čudu, vratili. Da, hrpe smeća su tu, usred Poznanovca. Dočekuje nas sedam žena i dva muškarca, svi umirovljenici, članovi lokalne udruge Jana, iz koje dulje od pet godina upozoravaju na ovu ekološku bombu. Prosvjeduju, pišu dopise, mole da ih čuju - ali uzalud. Sve dok se u priču, vjerojatno tamo negdje izvan Hrvatske, odakle su otpad dovozili u Hrvatsku, nije upleo i Europol. ➤

5 IGOR SOBAN/PIXSELL

➤sPOTLIGHT

News

24SATA

News

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

sU I PRIJeTILI, PA sU se POVUKLI. MI sMO NAsTAVILe, KAŽU IZ UDRUGe ➤sPOTLIGHT MLAĐIMA ➤ Kako je izvijestila Policijska uprava krapinsko-zagorska, u suradnji s Upravom kriminalističke policije i Europolom, dovršili su kriminalističko istraživanje nad troje hrvatskih državljana te nad poduzećem zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom. Priopćeno je kako je utvrđena sumnja da su hrvatski državljani od 28 i 49 godina, hrvatska državljanka od 39 godina te poduzeće od 2021. do 2024. bez prethodno ishođenog pisanog odobrenja za obavljanje prekograničnog prometa otpadom u više od 200 nezakonitih pošiljki iz tvrtke u Sloveniji na lokaciju u Poznanovcu uvezli više od 4500 tona opasnog otpada. U istom su razdoblju u Poznanovcu gospodarili navedenim opasnim otpadom bez odgovarajuće dozvole za gospodarenje otpadom. - Najgore od svega, Poznanovec je mjesto bolesnih ljudi. Tu malo koja kuća nema oboljelog ili preminulog od karcinoma, svih vrsta karcinoma: od dojke i jajnika, preko debelog crijeva, jetre, prostate, mozga, leukemije, svega... Umiru nam mladi ljudi, koji su živjeli zdravo, nešto ovdje nije dobro... govore nam žene iz udruge. Nikad nije provedeno neko zdrav-

stveno istraživanje o tome, a trebalo bi, dodaju, jer su desetljećima živjeli u tvorničkom okruženju, ovo je smeće kap koja je prelila čašu...

je puno bolesnih - nadovezuje se Jasna Ocvirek, umirovljena medicinska sestra te jedna od inicijatorica i organizatorica tri dosadašnja prosvjeda u Poznanovcu, na ZAKAPALI OTPAD kojima je bilo i po 200 mještana. Mještani su prije koju godinu viPrimjećuju, kaže, porast zloćudnih djeli da ovamo dolazi i kamion na bolesti, posebno u mlađih ljudi. kojem je pisalo "infektivni otpad", - Ne tvrdimo da je u pitanju samo pričaju nam žene. Jedna je taj utjecaj ovog opasnog otpada, ali kamion pratila. ovo svakako treba riješiti - kaže - Kamion joj je blendao, davao Ocvirek. Ljudi se boje što je ispod žmigavac da ga pretekne, nije ovih hrpa. htjela, bila je uporna i hrabra, - Svjedoci su vidjeli kad su noću, pratila ga je sve dovde - kažu žene. odjeveni u skafandere od glave do - Meni su u dvije godine, 2020. pete, kopali bagerima. Tek kad se i 2022., od tumora na mozgu makne smeće, treba vidjeti što su umrle dvije snahe, jedna od 37 a zakapali - veli gospođa Darinka. druga od 40 godina, troje je djece Dva kilometra iznad toga je izvor ostalo iza njih. Tu su odrastale, tu pitke vode, pokazuju nam žene. živjele - govori sa suzama u očima Taj potok ide ispod bivše tvornimještanka Darinka Gorup. ce, kroz otvoreni bazen, do rijeke Nabraja dalje: umrla je i susjeda Krapine. Krapina se ulijeva u Savu, stara također 37 godina, troje u Zagreb... je djece ostalo iza nje, karcinom - Nisu nam vjerovali, kao da su dojke. Još je nekoliko tako mladih se stare babe iz dosade digle na žena koje se liječe od iste zloćud- noge. Mlađima su i prijetili, pa ne bolesti. su se povukli. Mi smo nastavile, - S pravom sumnjamo, te bolesti starije smo, ne bojimo se - kaže nisu slučajne, a mi nemamo novca Ocvirek. da angažiramo odvjetnike i struč- I Gorup dodaje kako straha nema. njake za zdravlje - kaže Gorup. - Nikoga se ne bojim, već sam - Od 15 kuća u mojem naselju u puno izgubila. Nismo se, obitelj, samo tri nitko nije umro od karci- bili oporavili ni od smrti prve snanoma ili se ne liječi od njega. Jako he, kad je već i druga umrla - kroz

➤ Tone otpada smještene su i izvan hale

suze kaže žena. Nakon što se desetljećima, ističu ove hrabre gospođe, ovdje "kurilo" gumu, točka na "i" bilo je ovo smeće. Marijan Sajko, koji živi blizu bivše tvornice sa smećem, kaže da je prvi još prije šest godina pokrenuo bunu. Supruga mu je preminula od karcinoma jetre prije nekoliko godina. On ima problema s grlom, od smrada se, kaže, nekad nije moglo disati. - Pokrenuo sam inicijativu kad su počeli tu paliti, pisao inspekciji u Zagreb, koja mi je odgovorila da nemaju ništa s tim, neka pišem našoj, županijskoj inspekciji. Jednom sam dobio odgovor, i to da je sve u dozvoljenim gabaritima govori Sajko. Vlasnik ovog zemljišta bivše tvornice Inkop je jedna tvrtka, oni koji su odložili otpad su ugašeni, a druga je tvrtka u predstečajnom postupku. Vlasnici imaju druge tvrtke. U bivšoj tvornici i na obližnjem zemljištu su tvrtke Plasto-produkt i Recycle Plastic odložile više od 5500 tona otpada, mahom plastike. Tek sad idu kaznene prijave i država treba sve zbrinuti. Načelnik Bedekovčine, Darko Ban, govori nam kako su inspekcije

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

News

24SATA

IGOR SOBAN/PIXSELL

to riješiti. U Sisku je podignuta optužnica protiv tvrtke I.G.K. reciklaža i Hago jer su mimo dozvola na lokaciji pored industrijske zone skladištili otpad, a sad će trebati zbrinuti više od 8000 tona koje su tamo ostavljene. Tvrtka Rale, u vlasništvu Nijemca i Talijana, ostavila je gotovo 3000 tona plastike u skladištima Metalprodukta pored Čakovca. Talijanska tvrtka za autodijelove bacila je više od 60 tona otpadne plastike pored graničnog prijelaza Karasovići, tvrtka Falanga Istra ostavila je više od 200 tona tekstilnog ➤ Dva kilometra iznad odloženog otpada je izvor pitke vode; Načelnik otpada, u pogonima bivše drvne Bedekovčine Darko Ban tvrdi da su institucije dugo ignorirale pozive industrije Sekulić u Novoj Gradiški ostalo je više od 300 tona dugo ignorirale njihove pozive došli su vatrogasci, otišli su tamo za koje postoji rješenje Državnog također tekstilnog otpada koji su da se nešto učini. Upozoravaju i, kad su razvalili vrata, unutra su inspektorata ima, prema proostavili tvrtka iz Srbije i domaći od 2019. Tek je lani u srpnju, vidjeli kako dečki lopatama u peć cjeni, više od 50. Zadnjih nekoKorbox... Sve te tvrtke masno su kako su prenijeli lokalni mediji, ubacuju otpad. To je bilo u svim liko mjeseci, upravo sa svrhom naplatile gradovima, općinama ili na općinski zahtjev za inspekcijmedijima, došlo je do inspekcije, a njihove sanacije, Ministarstvo i poduzetnicima preuzimanje tog skim nadzorom Plasto-produkta ona je odgovorila kako je to prob- Fond za zaštitu okoliša i energet- otpada, a zatim su ga ostavile da iz Zagreba Državni inspektorat na proizvodnja. Zar po noći, na sku učinkovitost pripremaju javni zagađuje okoliš. Prema zakonu, dostavio odgovor, u kojem stoji pećima koje imaju samo kineski poziv za iskaz interesa na koji za takvo što predviđene su kazne da je utvrđeno kako se na lokaciji natpis? - zgrožen je Ban. će se moći javiti jedinice lokalne od šest mjeseci, dvije godine i pet u Poznanovcu, Zagorske brigade - Ne radimo ovo samo za Poznasamouprave na čijem je području godina zatvora. Ali iako su neki 1, nalazi nepropisno uskladištenovec, radimo za sve, za cijelu takva lokacija. Točan broj lokacija postupci pokrenuti, nije poznato na otpadna plastika trgovačkog Hrvatsku, jer tko zna gdje još čega znat će se nakon prijave jedinica da je itko od vlasnika zbog toga društva Plasto-produkt, slijedom ima - govore žene iz udruge. lokalne samouprave na javni poziv završio u zatvoru i da se od njegočega je pokrenut upravni postuI dobro govore. Poznanovec nije čija je objava planirana za prvi ve osobne imovine naplatila sva pak i naređeno uklanjanje otpada jedina ekobomba. Ministarstvo kvartal ove godine - odgovara šteta te zbrinjavanje otpada koji te prekršajni postupak protiv zaštite okoliša i zelene tranzicije, ministarstvo. su ostavili... odgovornih osoba. na čelu s Marijom Vučković, pitali O kojih je 50 lokacija riječ, ne od- Također, kako smo doznali, uz ove govaraju. U Zagrebu na prostoru primjere pokrenuto je još više od smo koliko je u Hrvatskoj još loTIsUĆe TONA OTPADA 60 postupaka zbog utvrđenih kacija koje smatraju potencijalno bivšeg Diokija tvrtka E-kolektor - Prvi smo dopis poslali 2019. ostavila je tisuće tona plastike i nepravilnosti i kršenja zakona s opasnim odlagalištima. Na jednu prijavu da se pali otpad traje prepucavanje o tome tko će gospodarenjem otpadom.  - Lokacija onečišćenih otpadom

24SATA

News

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

GRAD PAZIN

➤sPOTLIGHT

eKOLOŠKA BOMBA PRIJeTI PAZINU. INsTITUCIJe ŠUTe, A ODGOVORNIH NeMA

TALIJANI OsTAVILI OPAsAN OTPAD U TVORNICI, NITKO NIŠTA Ne sANIRA Na prostoru bivše tvornice Istraplastike odloženo je 4000 tona, većinom plastičnog otpada. Tvrtka koja ga je trebala zbrinuti je propala Piše: DIJANA MARIĆ

Ekološka bomba godinama prijeti Pazinu, a rješenja problema nema ni na vidiku. Institucije šute, a odgovornih za problem nema. Gradonačelnica Pazina, Suzana Jašić, kazala je da je riječ o vrlo ozbiljnom problemu s nelegalno odloženim otpadom u prostoru bivše tvornice Istrapla-

stike u Pazinu. - Ovo pitanje nije samo ekološko nego i sigurnosno, zdravstveno te, na kraju krajeva, i pitanje vladavine prava. Apsolutno je neprihvatljivo da gotovo četiri godine nadležne institucije šute ili prebacuju odgovornost jedna na drugu, a nelegalno nagomilani

otpad ostaje - ogorčeno je kazala gradonačelnica. Podsjetimo, u 2019. godini nova tvrtka Natural Recycling Company d.o.o. dobila je dozvolu za obradu otpada od Istarske županije te je tijekom 2019. i 2020. godine uvezla otpad, uglavnom plastični. U prostoru bivše tvorni-

ce Istraplastike, koji su tada imali u najmu, danas je nelegalno odloženo čak oko 4000 tona otpada iz Italije. Ta tvrtka, koja je dobila dozvolu za gospodarenje otpadom, nikad nije imala ni kapacitete ni opremu za njegovu obradu, a niti namjeru, nego je jednostavno ostavila otpad u napuštenim halama i potom otišla u stečaj. Unatoč zabrani rada i svim pravnim postupcima koji su slijedili, otpad i dalje stoji na toj lokaciji, bez ikakvog nadzora i odgovarajućih protupožarnih mjera, o čemu svjedoče i svi inspekcijski nalazi. - Grad Pazin od pojave problema, pa čak i od vremena u kojem se otpad još dovozio, neprekidno traži rješenje i poziva nadležne institucije, ali do danas, nažalost, bez konkretnih pomaka. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upućivalo nas je na Državni inspektorat, a Državni inspektorat se, zbog pravnih i financijskih razloga, nije želio očitovati bez dogovora s ministarstvom. K tome, Gradu Pazinu ne priznaje se status stranke u postupku. Takav birokratski krug ugrožava sigurnost naših sugrađana i okoliša izjavila je Jašić.

SUBOTA, 22. VELJAČE 2025.

News

24SATA

’Da dođe inspekcija, koja bi to kazna bila! Je*ali bi ježa’ Šincekovi su uključili Monikina oca i djevojku Monikina brata u ilegalno bacanje 35.000 tona otpada Piše: LAURA ŠIPRAK

➤ Unatoč zabrani rada, otpad i dalje stoji na toj lokaciji

U slučaj se bio uključio Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora te pučka pravobraniteljica, u čijem se Izvješću za 2022. navodi da je situacija u Pazinu opasna i neprihvatljiva. Vlada RH, uzimajući u obzir spomenuto izvješće, također je (27. srpnja 2023.) jasno iznijela stav i dala mišljenje da je zbrinjavanje ovog otpada u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno direktivama EU. - Tražimo hitno postupanje! Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mora rezervirati sredstva za uklanjanje ovog otpada, a Ministarstvo mora pokrenuti postupak sanacije. Ne smijemo zanemariti da je ilegalno odlaganje otpada i njegov prekogranični promet oblik organiziranoga kriminala protiv okoliša, kao što je, uostalom, ovih dana naveo i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Europske institucije, uključujući Europol, sve više istražuju kriminalne aktivnosti povezane s otpadom, koje se ovih dana spominju i u medijima. Tražimo da se istraži i povezanost slučaja u Pazinu s takvim mrežama - jasno poručuju iz Pazina. - Ne smijemo čekati katastrofu.

Upozorenje je požar koji se 23. travnja 2024. godine dogodio u jednoj od hala bivše tvornice Istraplastike, a koji je samo zahvaljujući dobroj reakciji djelatnika koji su radili na uređenju prostora i JVP-a Pazin pravodobno ugašen, čime su spriječene mnogo veće posljedice i zapaljenje nepropisno odloženog otpada koji se nalazi u susjednim halama - objasnila je Jašić. Opomena o mogućim posljedicama nečinjenja je i slučaj požara otpada u Osijeku, u tvrtki Drava International. - Treba naglasiti i kako postoje dvije odgovornosti. Prva, sanacija otpada od strane državnih institucija, gdje je važno istaknuti kako se ne radi o političkom pitanju, već o pitanju sigurnosti i zdravlja građana i građanki koji žive neposredno do Istraplastike, kao i o sprečavanju ekološkog incidenta koji bi ostavio posljedice na okoliš. Druga ključna odgovornost je na onima koji su taj otpad nepropisno dovezli, a o čemu se trenutno pred Općinskim državnim odvjetništvom u Pazinu vodi proces. Odgovorne institucije ne smiju i dalje zatvarati oči pred ovim problemom - zaključili su iz Grada.

Josip i Monika Šincek su u istražnom zatvoru, a njihovi suokrivljeni počinju razgovarati s istražiteljima. Šincekovi su, prema Uskoku, nelegalno odlaganje otpada pretvorili u obiteljsku operaciju. Mileta Stevanović, Monikin otac, navodno je bio zadužen za nabavu šljunka i zemlje koju su koristili za zatrpavanje samljevenog otpada. Djevojka Monikina brata, Antonija Bauk, zaposlena je u tvrtki Tipos Resurs. Uhitili su je jer sumnjaju da je sudjelovala u falsificiranju dokumentacije, zbog čega nitko nije posumnjao da je riječ o nelegalnom uvozu i deponiranju otpada. Francisku Dodić, prema njezinu iskazu, upoznali su tako što je Josip Šincek kontaktirao Paška Dodića preko društvenih mreža vezano za projekt na Plitvicama, gdje Dodići imaju trgovački centar. Franciska je istražiteljima rekla da su im Šincekovi prezentirali certifikate koje imaju i ponudili kućice građene od materijala dobivenog reciklažom plastike, za koji su dobili i nagrade u inozemstvu. Šincek je patent za materijal prenio na Paška Dodića, a oni su 50 posto tvrtke Pado usluge prodali Moniki Šincek i preimenovali je u Izoxeco. No Šincek još nije platila tih 50 posto. Franciska Dodić rekla je da su oni zapravo pali u klopku jer su vjerovali Šincekovima i sve poslove prepustili njima. Šincekovi su imali i uhodan legalan posao reciklaže plastičnog otpada. Prema podacima ministarstva, samo 2022. godine Tipos Resurs legalno je iz Italije uvezao 653.000 tona plastike i gume, 59.500 tona otpadne plastike te 24.300 tona plastike i gume iz Slovenije. Tu sirovinu koristili su za već spomenuti građevin-

➤ Bračni par Šincek u istražnom je zatvoru ski materijal koji su patentirali. Uz takve brojke, nikome dugo nije bilo sumnjivo što kamioni s varaždinskim tablicama i dokumentima, za koje će se poslije pokazati da su falsificirani, voze otpad. Tipos Resurs dobio je dvije dozvole za odlaganje otpada u Gospiću i obje je ukinuo Državni inspektorat 2023. Tad je Šincek navodno radnicima rekao da više ne istovaruju otpad. - Zagrni sve maksimalno, što više šodera i zemlje, maksimalno. Ne smije se vidjeti niti gram ičega dolje - rekao je radniku. Kad su doznali da opet dolazi inspekcija u travnju 2024. godine, jedan od radnika prijatelju je u telefonskom razgovoru detaljno opisao kako jedan bagerom utovara mljeveni otpad, on vozi i rasipa mljevenu plastiku u krugu firme, a treći ravna, pa na to sve bacaju zemlju i šljunak. - Da dođe inspekcija, koja bi to kazna bila! Je*ali bi ježa - govori prijatelju. Uz Šincekove, Francisku Dodić, Stevanovića i Bauka, uhitili su vozača, koji je “otvorio dušu” istražiteljima. 

24SATA

Panorama

ČETVRTAK, 27. VELJAČE 2025.

➤Panorama GoSPIĆanI UJEDInJEnI U ➤ U TrI ĆoŠKa... Piše: TomISLaV KLaUŠKI

Ni jedna članica EU nemu shizofrenu vanjsku politiku kao Hrvatska Zoran Milanović se žali da ga Vlada ne konzultira oko vanjske politike i rješavanja ukrajinske krize. Andrej Plenković se žali da s Pantovčaka nije dobio odgovor na pitanje oko podrške rezoluciji UN-a o Ukrajini. Onda je Milanović istupio s otvoreno proruskim stavovima oko odgovornosti za rat, postizanju mira i politici EU, a Plenković ostao pri tezi da se u Ukrajini treba postići trajni i pravedni mir, uz poštovanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Eto, to je hrvatska vanjska politika. Teško bi bilo pronaći europsku državu koja ima tako shizofrenu vanjskopolitičku poziciju. Državu čiji su kreatori vanjske politike dijametralno udaljeni u stavovima, pristupu savezništvima i tumačenju okolnosti. Državu za koju se gotovo ne zna kakvu vanjsku politiku uopće zastupa. Kao što je to teško odrediti i za vodeće političke stranke, naročito one na liberalnoj ljevici, koje prkose HDZ-u do te mjere da se svrstavaju iza proruskih i antieuropskih stavova šefa države. Zbog toga Hrvatska ne može biti pouzdani partner u međunarodnim odnosima. Jer ono što dogovori Plenković u Bruxellesu, osporit će ili srušiti Milanović sa svojim jatacima u Saboru. A ono što govori Milanović, direktno se kosi sa stavovima asocijacija kojima pripada Hrvatska, a to su EU i NATO. Milanović nastupa sa suverenističkih pozicija odbijajući ono što on naziva diktatima iz Bruxellesa, a to otvara pitanje zastupa li izlazak Hrvatske iz EU. Istodobno, taj suverenistički pristup ne primjenjuje u slučaju Ukrajine, za čije se granice, suverenitet i međunarodno pravo nimalo ne zalaže. Hrvatska je, dakle, dvoglavo mitološko stvorenje, kad je riječ o kreiranju vanjske politike. Ali i kad je riječ o svrstavanju na stranu demokracije protiv diktature i na stranu žrtve protiv agresora. A takvi stavovi duboko dijele i zbunjuju hrvatske građane. 

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA EXPRESS

raT mE n aLI oVo

➤ Gospićanima je prekipjelo i idu u borbu protiv otpada

ČETVRTAK, 27. VELJAČE 2025.

Panorama

24SATA

U oBranI GraDa oD oPaSnoG oTPaDa

Josip Milinković je sa silosa branio Gospić ‘91. kao mladić, a sad je ispod silosa sve puno smeća Piše: BoJana mrVoŠ

Odande sam, pogledajte gore na vrh silosa, protuavionskim mitraljezom u ratu branio Gospić, jednom nas je tenk pogodio, neprijatelj je bio jako blizu. Sad je još i bliže, u ovom smeću dolje. Branit ću grad i opet..., govori nam Josip Milinković, 60-godišnji umirovljeni časnik Hrvatske vojske, poznati gospićki maratonac, ekološki aktivist i muzičar. I ponovno branitelj svoga grada, ovaj put u borbi protiv tisuća i tisuća tona opasnog otpada koji, skriven iza ograde i razasut po šumi, stoji unutar kompleksa nekadašnjeg Poljoprivredno-prehrambenog kombinata Velebit u Gospiću. Tu je veliki dio od ukupno 35 tisuća tona otpada, zbog kojeg je 13. veljače u Europolovoj i Uskokovoj akciji privedeno 13 osoba. Nekad je, kaže nam Milinković, u ovom kombinatu radilo više od tisuću lokalnih ljudi, proizvodila se hrana, a zadnjih se godina tu drži opasan otpad. Još nije poznato čega sve u ovim balama i razasutog po

šumi ima, no gospićki gradonačelnik Darko Milinović ljude uvjerava da je voda koju piju sigurna i čista. Zamolili smo Grad stručna izvješća o tome, čekamo odgovore. Kako nam je jučer poslijepodne rečeno u Milinovićevu uredu, gradonačelnik je u velikoj gužvi, danas pak na putu, pa ostaje nepoznato kad će odgovor stići. Zašto umjesto njega ne mogu odgovoriti stručne službe, nije poznato. Oko 500 građana, zabrinutih za svoje i zdravlje svoje djece i unučadi, okupilo se ispred PPK Velebit u subotu na prosvjedu u organizaciji inicijative "Spasimo Gospić", koju predvodi 25-godišnji Mihael Podnar, student povijesti. Ima točno onoliko godina koliko je Josip Milinković imao u ratu, kad je s ovoga mjesta branio Gospić. Međusobno upoznajemo Milinkovića i Podnara, dosad se nisu znali. - Tvoj je otac Milan, nije li? Bio sam mu zapovjednik u ratu - govori Josip Mihaelu dok si pružaju ruku, zatvarajući i taj mali, ali itekako simboličan krug. ➤

ROBERT ANIC/PIXSELL

nIJE oTJErao, SmEĆE HoĆE

24SATA

Panorama

ČETVRTAK, 27. VELJAČE 2025.

➤Panorama VoDa JE PITKa, KaŽE mILI ➤ Došao je i bračni par Nikola i Radmila Milinović, i oni su dio inicijative koja će se, najavljuju, boriti protiv ovakvog zagađenja grada i okolice. aKo oDU LJUDI, To JE KraJ - U Gospiću sam rođen, proveo sam ovdje prvih deset godina života, a onda smo se odselili u Kanadu. Vratio sam se prije 15 godina - priča nam Nikola. Govori i kako ga je na ekološki angažman ovdje ponukao ekocid na Niagari 70-ih godina, kad je savezna država New York tamo odlagala opasan otpad, zbog kojega su ljudi obolijevali od raka, djeca se rađala s deformitetima, da bi na kraju bile iseljene tri tisuće obitelji. Nikad se više stanovništvo u taj gradić nije vratilo. - Ako se ovdje bude moralo iseliti i tisuću ljudi, pored tisuća i tisuća koji su već otišli, bit će to za nas i demografska, a ne samo ekološka katastrofa - zabrinut je Milinović. U Lici je nekad živjelo 200.000 stanovnika, danas ih je jedva 40.000, kaže Milinković. Samo je unatrag desetak godina iz Gospića otišlo nekoliko tisuća ljudi. Po svojoj površini, Gospić je, tako mu tepaju, "najveći grad u Europi", no kad su ljudi u pitanju, oni koji doista čine neki grad, to je daleko od najvećeg. Obilazimo bivši kombinat, u koji se 2021. smjestila tvrtka privedenih Varaždinaca Josipa i Monike Šincek. U priopćenju koje su tad prenijeli mediji, "glavni segment poslovanja odnosi se na proizvodnju burobrana i bukobrana te mobilnih kuća od recikliranih materijala, za što su supružnici Šincek osvojili zlatno odličje za inovatorstvo". Proizvodnje tu više nema, nema nikoga tko ovaj otpad čuva ili ga analizira. Pored nas je jednom prošla policija u autu, skrenuli su dalje. Po tlu primjećujemo smrvljenu šarenu plastiku, sa strane je velika jama ispunjena vodom i blatom, uokolo se vide sasušena stabla. Suha stabla se naziru i iza kombinata, tamo gdje se otpad bacao. - Tu trava više ne raste - kaže gospođa Radmila, i u pravu je. Svi su prozori na staroj tvornici zabarikadirani, za oko nam sa

strane zapinje i kućica, naljepnica na njoj kaže da je došla iz Poznanovca kraj Bedekovčine, gdje su također otkrivene četiri i pol tisuće tona opasnog otpada. Tamo su "mali" ljudi, građani, još prije šest godina počeli upozoravati na otpad usred Poznanovca, pisali nebrojeno puta inspekcijama, ali ništa se nije događalo sve donedavno. Ovdje, na samo 200 metara od kombinata punog smeća, teče rijeka Lika, tu su i rasadnici, preko puta obiteljske kuće. - Želimo da se sve ovo što prije sanira - poručuje Podnar i za subotu najavljuje novi, još jedan prosvjed građana. - Ne želimo da nam se ovo događa u ovako lijepoj ličkoj prirodi - govori Nikola Milinović. Kako stoji u priopćenju Uskoka, osnovano se sumnja da je od početka 2022. do 30. rujna 2024. u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu organiziran uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Slovenije i Italije te dovoženje medicinskog i drugog mješovitog otpada od dobavljača iz Hrvatske. To se zakopavalo u tlo te zgrtalo zemljom i šljunkom, a dio mljevenog plastičnog otpada u rastresitom stanju, koji dijelom sadrži štetne i opasne tvari, odlagao se na otvorenom u Gospiću. Plastični i medicinski otpad u rastresitom stanju odbačen je na otvoreno kraj Gospića. U STraHU Za DJECU Prekoputa starog kombinata u kojem je ovaj otpad živi nastavnica informatike Željka Šikić (49). U toj je kući rođena i odrasla, danas je tu sa suprugom i dvoje djece te s majkom. Jedno dijete ima autizam, Željka je u velikom strahu za sve njih. - Ni rat me nije odavde mogao otjerati, roditelji su me tad gotovo silom smjestili u Rijeku, u kojoj sam izdržala godinu dana i vratila se kući. U ratu sam izgubila i starijeg brata, poginuo je, ali me ni jedna tragedija odavde nije otjerala. Ova bi mogla jer se bojim za zdravlje svoje djece, jako bojim. Vodu iz slavine i dalje ne pijemo, koliko god nam govorili da je zdravstveno ispravna, bojimo se kaže gospođa Željka.

Sjeća se kamiona koji su ovamo dolazili nešto istovariti ili utovariti, sve bi se događalo rano ujutro, ali iza paravana, vagona poredanih na pruzi. - Čak smo suprug i ja gledali često tu kućicu od recikliranog materijala, jedna jedina je stajala vani, zanimalo nas je da kupimo jednu takvu. Ali kad su taj primjerak donirali u Petrinju nakon potresa, novih vani više nije bilo kaže gospođa Željka, nekadašnja razrednica Mihaela Podnara. Mali je to krug velikih ljudi koji žele nešto poduzeti. Željka je ušla u novu, ad hoc

osnovanu inicijativu "Gospić je naš dom", koju potpisuje 16 Gospićana različitih struka geodeti, kemičari, povjesničari, medicinari.... KaKVa JE VoDa? - Poslali smo apel nadležnima i prikupili dosad tisuću potpisa građana. Tražimo konkretne podatke: koja vrsta i kolike su količine nepropisno odložene na području Gospića, na kojima sve lokacijama, kakva je trenutačna kakvoća zraka, vode i tla, a zahtijevamo i da što prije krene izrada elaborata sanacije otpada - napo-

ČETVRTAK, 27. VELJAČE 2025.

Panorama

24SATA

InoVIĆ, no nIJE PoKaZao nIKaKaV DoKaZ ROBERT ANIC/PIXSELL

2 1) U Gospiću je veliki dio od ukupno 35.000 tona nelegalnog i opasnog otpada, ne zna se još čega u njemu sve ima 2) Očekuje se sanacija, hoće li biti dovoljno sredstava za nju i kad? 3) Daria Došen, Ivan Brlić i Željka Šikić iz građanske inicijative za Gospić

3 minje Daria Došen iz inicijative, geodetkinja. - Ovo je prvi put od rata da su se Gospićani probudili, svima se prelila čaša - dodaje. Istupaju ljudi koji rade izvan politike, iz svih su sfera, različitih struka, zabrinuti za budućnost. Pokazujući nam kartu, povjesničar Ivan Brlić iz inicijative se s nama čudi kako je stari pogon unutar kojeg je opasni otpad završio u Naturi 2000, ekološkoj mreži Hrvatske. Baš se jasno vidi kako "iskače" duboko u nju, omeđen zidovima kombinata. Kako stoji u zahtjevu inicijative,

ako podaci o otpadu još nisu poznati, traže da se angažiraju ovlašteni laboratoriji za forenziku okoliša i žurno provedu analize kako bi se utvrdilo razmjere štete i postojećeg rizika za zdravlje Gospićana. Medicinski otpad, navode, može uključivati i zarazni otad, farmaceutski, citotoksični i ostali. - Imamo pravo znati kojim je opasnim otpadom i u kojoj mjeri izloženo i ugroženo naše zdravlje - zaključuju Gospićani. Njihov je gradonačelnik Darko Milinović, liječnik po struci, u utorak na konferenciji za novinare rekao da Gospićani piju zdravu

vodu, vodu bez radioaktivnih ili kancerogenih tvari. Nalaz kojim bi to i posvjedočio crno na bijelo nije pokazao, pa smo zato Grad pitali za njega i očekujemo odgovor. Prije četiri dana Milinović je izjavio kako "nema mjesta za amaterizam", na opasku kako su neki građani amaterskim uređajima za radioaktivnost obilazili otpad i ustanovili "crvene točke". - Dao sam nalog da se istraži radioaktivnost vode, teški metali također, da se ispita ne samo uobičajena kakvoća vode, već i radioaktivnost, teški metali i kancerogenost. Građani će vrlo

brzo znati žive li u okolnostima koje im ograničavaju život - rekao je Milinović prije nekoliko dana. Jučer je sve te nalaze, kako je konstatirao, već imao, očekujemo da nam ih i pokaže. “Pati bez suze, živi bez psovke i budi mirno nesretan”, početak je pjesme “Igračka vjetrova” Tina Ujevića koju je Gospićanin Josip Milinković sam uglazbio. Samo, ovdje ne žele i neće biti mirno nesretni, nego će ustrajati na svojim akcijama kako bi ostvarili ljudsko pravo na siguran i čisti okoliš, kažu nam. 

24SATA

News

NEDJELJA, 6. TRAVNJA 2025.

News ➤ VRAG Je U DeTALJU Piše: IVAN PANDŽIĆ

Za ekološke bombe ćemo potrošiti milijune, one se ne smiju ponoviti

➤ ³ MAFIJA UBIJA sMeĆe

TO Je eK

Preuzmi, naplati, pokupi novce, a otpad ostavi na rješavanje državi. Taj poslovni model nećete naći niti u jednom priručniku, ali je u Hrvatskoj itekako razvijen. Stanovnici Poznanovca i Gospića još uvijek čekaju da im se otrov makne od vrata. Ali njihova priča nije jedina. Na još 89 otkrivenih lokacija je napravljeno isto. Deseci tisuća tona otpada. Među njima i opasni. Dio ilegalno zatrpan u zemlju, dio usitnjen, dio samo iskrcan da smrdi i truje okoliš. Trebat će barem 30 milijuna eura za sanaciju 91 “crne točke”. Dobro je što je Vlada odlučila izdvojiti novce da makne te ekološke bombe ispred kuća, premda će tako građani tri puta platiti otpad. Prvi puta kada su ga kupili, drugi puta kroz račune za odvoz, a treći puta sada, kroz poreze i namete koje će država potrošiti za sanaciju. Dobar dio je uvezen i potpuno je nejasno zašto država to dozvoljava malim, tek osnovanim tvrtkama koje sigurno nemaju pogone za proizvodnju, preradu i recikliranje. A te tvrtke zagađivači su redom pogašene. Novac nije ispario, završio je u džepovima njihovih vlasnika. Mnogi od njih imaju arhipelag tvrtki i pitanje je da li dok ovo čitate na nekoj drugoj lokaciji, s nekom drugom tvrtkom upravo iskrcavaju tone plastike i drugog otpada u prirodu. Ako se protiv njih i pokrenu kazneni postupci, oni su dugi i komplicirani. Sustav gospodarenja otpadom je sada postavljen tako da nema jedinstvene kontrole, a sve nadležne institucije koje sudjeluju u izdavanju i kontroli imaju samo dio ovlasti. Savršena pravna podloga za muljatore. Ne može se čovjek ne zapitati je li sustav namjerno tako posložen kako bi neki zgrnuli milijune. Ali valjda smo naučili lekciju. Zakon će biti izmijenjen do kraja godine i resorna ministrica obećava rigoroznije uvjete za dobivanje dozvola, ali što je još važnije, učinkovit sustav kontrole. Problem je da su takva obećanja davana i prije sadašnjeg zakona, ali i onih prije njega. A rupe su ostale. Kao i otpad u prirodi.

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Ako ne znaš što je bilo, svakako nemoj pitati hadezenjare, lažu dok zinu. Ako ne znaš što je bilo, pročitaj službenu verziju i znaj da je bilo obrnuto. • Ako ne znaš što je bilo, znaš što će biti. Ništa dobro, bojim se. Odoh u Tač tješiti se nad budućnošću. To najbolje znam. Vodim šank bojnu već desetljećima. Čvrstom rukom. Uglavnom.

➤ Ovdje su zakopavali opasni otpad, kažu stanovnice Poznanovca

NEDJELJA, 6. TRAVNJA 2025.

News

24SATA

KOTeRORIZAM Užas u Poznanovcu: “Dvije su mi snahe umrle od tumora, jedna u 37. a druga u 40. godini! Umrla je i susjeda od 37 godina” Gospićani: “Lokalni moćnici lažu da nisu ništa znali!” Pišu: LAURA ŠIPRAK, eMIRAT AsIPI

Prohladno travanjsko jutro u Gospiću. Grad se tek budi, kafić na glavnom trgu se puni gostima, trgovkinja iz kioska žuri u susjedni dućan po doručak. Ptice imaju svoj jutarnji koncert, lišće pupa, trava je prošarana tratinčicama. Na prvu ovo je zeleni raj na Zemlji. Naš cilj je Bilajska ulica, gdje se nalazi nekadašnji silos i tvornica PPK Velebit. Kako zapuhne vjetar, sitni komadići plastike se odbijaju od automobila. Razasuti su po zemlji, po pruzi, okolnoj šumi, livadama. Ima ih i u dvorištima prvih susjeda koji više ne žive pokraj hangara i silosa koji s nekoć bili napunjenih stočnom hranom ili žitom. Ti hangari su sad puni opasnog otpada. - Upozoravao sam ja, upozoravao, pa su mi govorili da sam lud! Upozoravao sam još prije pet godina, kad su došli. I sad se tu taj neki ide boriti kao, a zapravo želi u politiku. Kad sam vikao, onda sam bio lud, nenormalan, čudan. A sad bi svi htjeli nešto od toga - kaže nam Ivan Šarić, koji živi stotinjak metara dalje. Stoji u svom dvorištu među kokošima, ovce i janjci su u toru, maleni crni pas nam se mota oko nogu. Rukave kariranog pulovera je zasukao, ispod njega izbija plava košulja. Ne želi se slikat, kaže da nema ni mobitel. - Prvo je tu došao taj Josip. Izašao je tu iz auta, vidio me da čuvam ovce. Žena je njegova ostala u autu. I onda mi je počeo pričati kako će on tu od plastike, smeća, proizvoditi ogradu za ovce. Pazi, da će on za mene proizvoditi pastirske žice! Zašto mi je to rekao? Jer je mislio da to meni treba. Htio je da mi se svidi. Što će meni ograda za ovce kad sve

imam, i moje ovce ne idu dalje bez mene. Jednoj ženi je pričao da će na vrhu silosa gore biti restoran. On je pametan čovjek, a ljudi su bedasti. Ljudi su nasjeli, vjeruju u svakakve budalaštine- kaže Šarić. Naslonio se na metalnu ogradu i opisuje nam kako je upoznao i doživio Josipa Šinceka. Čovjeka kojeg je Europol, skupa sa suprugom Monikom, označio mozgom operacije ilegalnog deponiranja plastičnog i medicinskog otpada u ovaj, kako smo već napisali, raj na Zemlji. Sjeća se i kamiona. Na desetine, stotine kamiona. - Kad dođe kamion, prolazi pored mene i mojih ovaca. Otvoren je, veliki kamion, vidi se smeće to. I onda uđe kroz vrata do silosa i za njim ulazi bager. Pa tu je non stop radio bager. Mislim ljudi, zamislite: tu nešto se kao proizvodi. A što bager proizvodi? Ništa, on ili zatrpava ili otkopava - uzvikne Šarić i dodao: Tu je prošlo more kamiona i sjetio sam se i davno, puno prije Šinceka, su dolazili isto neki iz Varaždina sa otpadom. Kako ga nitko nije slušao, osim par susjeda, razmišljao je i o radikalnim potezima. - Masu puta mi je došlo leći na cestu. Ja mobitela nemam, jedini tu. Leći ću na cestu, zgaziti me neće. Pa da vidimo. Tu je bilo poljskih registracija, austrijskih, talijanskih, naših iz Pule, Varaždina, Krapine. Ja radim od jutra do mraka, dižem se u šest, idem spavati u jedan. I svašta vidim - kaže. Opisuje i kako je dio otpada išao vlakom. - Tu je ispadalo iz vagona pa su stavljali mrežu - govori. Čuo je na radiju da je riječ o 35 tisuća tona

otpada. Ne vjeruje da će se to brzo sanirati jer je ‘politika spora’. Ako se njega pita, Plenkovića ne bi smijenio, jer misli da bi se onda većina ljudi iz kriminalnog lanca izvukla. - On je predsjednik Vlade. Ima ispod sebe ministricu, župana, gradonačelnika, dogradonačelnicu, tu istu dogradonačelnicu koja je susjedi rekla da je luda i paranoična kad ju je upozoravala na ovaj otpad. Njih bih ja smijenio! Kako nisu znali? I onda će ljudi reći da sam ja lud, a na kraju ispadam pametniji od njih sa školama koji su nasjeli na priče Josipa Šinceka - zaključuje. Puštamo ga da se vrati svom poslu. Par kuća dalje, starija gospođa stoji u vrtu. Mješanac Jackie preskače ogradu i lavežom nas upozorava da je to njegov teritorij, ali brzo nas pušta na miru. Ponovno zapuše vjetar i komadići plastike padnu i na nas. Gospođa sa štapom dolazi do ograde i pozdravlja nas. Želi pričati, ali se ne želi slikati. I ona nam priča o kamionima. - Po noći su dolazili ovdje kamioni, stroj za zatrpavanje je radio do 11 sati navečer, i blagdanom i nedjeljom - govori. Vidjela je i stroj s valjkom za ravnanje zemlje ili asfalta. To nas je zaintrigiralo jer, iako je spomenut u razgovorima koje su istražitelji prisluškivali, takvog stroja nije bilo u okolici silosa, a niti na snimkama drona koje su nam građani pokazali. - S jedne i s druge strane pruge su bile velike, duboke rupe, niste sami mogli izaći iz njih. Kad bi mi koze došle tamo brstiti, ja sam ih gore čekala koliko je bilo strmo. I onda su ih oni natrpali, taj valjak i prolazio i ³ ravnao.

LUKA STANZL/PIXSELL

24SATA

News

NEDJELJA, 6. TRAVNJA 2025.

➤ NAReDNIH 20 GODINA ĆeMO OTKRIVATI ŠTO sU sV

Bojimo se tog otpada. Taman smo izgradili kuću. Kao da sam stotine tisuća eura bacio u vjetar

ogorčen je Dabor Bušljeta koji je nedavno završio kuću 25 metara od otpada u Gospiću

ŠIRI se sMRAD PO CIJeLOM MJesTU 1) U Gospiću kraj silosa i dalje stoji hrpa plastičnog otpada. Mještani su ogorčeni zbog smrada. 2) Bager unutar silosa kojim su zakapali otpad. Sad ga je policija omotala svojim trakama. 3) U Poznanovcu je odloženo više od 5500 tona opasnog otpada, mahom plastike. Stanovnike muči kašalj, peckanje grla i problemi s disanjem LUKA STANZL/PIXSELL

nego nekoga iznad, to su velike količine, nisu to mogli sami. Ovo je ekoterorizam, nema što drugo biti. Pa naše je Ustavno pravo da imamo gdje živjeti, da imamo zdravo okruženje - govori. Gospić leži na podzemnim vodama, tu prolaze rijeke Lika i Novčica, dolje je Gacka, tlo je porozno. - Mi ćemo godinama saznavati koje su to posljedice. Razumijete, mi smo jako rijetko naseljen kraj. Tko zna jesu li još gdje bacali, a istovar traje kratko, tri minute. Narednih 20 godina ćemo mi otkrivati što su sve napravili, tko još i koje su posljedice. Pa našli su nedavno plastiku kraj Otočca! Naše vode idu do Paga. Zamislite koja je to šteta - govori. Prošetali smo se javnim površinama oko silosa i skladišta. Policijske trake na vratima i omotane oko bagera koji spada pod dokazni materijal su jedino što odaje da se ovdje događalo nešto sumnjivo. Velika bijela vrata skrivaju desetke bala otpada. I to je samo ono što se vidi golim okom. Plastika je razasuta po tlu, a kad se skrene desno od glavnog ulaza, i dalje po javnoj površini, vide se betonski blokovi s komadićima plastike. Tu je i put kojeg su, kako nam govori Milinković, napravili sami počinitelji, da im je lakše iz prostora PPK Velebit nositi taj otpad okolo, po šumi i livadi, i sve do gradskog odlagališta otpada. Tu je i velika rupa puna vode koju su nam spominjali mještani, desetak borova koji se suše, pa opet smrvljena plastika pomiješana sa zemljom. Kako hodamo, gledamo preko pruge da vidimo gdje su kuće naših sugovornika. Gdje god je sa strane PPK Velebit mljeveni otpad, odmah preko pruge je kuća. Kao da je cijela ulica jedno veliko odlagalište plastičnog i opasnog otpada. Na povratku smo kraj silosa uočili jednu narančastu kućicu. Na njoj je tabla sa znakom ‘Zmaj d.o.o., Poznanovec’. Tvrtke koja je otišla u stečaj. I zanimljivo, dok mi istražujemo u Gospiću, naši kolege su 234 kilometra dalje, upravo u Poznanovcu, gdje je troje uhićeno isti dan kad i bračni par Šincek, Franciska Dodić, Mileta Stevanović, Antonija Bauk, Ivan Pećina Medo i vozač koji je postao svjedok - pokajnik. - Prije nekoliko dana ovdje je bila ministrica zaštite okoliša i dala nam je čvrsta uvjerenja da će se krenuti sa sanacijom ovog ilegalnog otpada. Sve bi trebalo krenuti najesen, a mi ćemo sve pratiti. Sigurne smo da će se nešto napraviti, a ako neće onda nastavljamo još oštrije s prosvjedima. Ovo se mora riješiti, mi živimo u smradu i među opasnim česticama. To nije normalno - govori reporterima 24sata Jasna Ocvirek, predsjednica Udruge Jana u

LUKA STANZL/PIXSELL

➤ Vidite, sad tu više nisu rupe, sad se zemlja digla - pokazuje nam rukom. Priča nam i o svojim susjedima, bračnom paru (podaci poznati redakciji), koji je radio za Šinceke. - Ovako, on je keramičar, pa mi je prvo bilo čudno što on tu radi. Onda je krenuo pričati okolo o tim kamionima, otpadu, neke papire je i iznio iznutra. Pa je Šincek to čuo i zaposlio mu i ženu. Od tada više nije pričao. Novci sve kupe, samo mi nije jasno kako te mogu kupiti tako da sam sebe truješ - govori. Nazvali smo tog čovjeka i pitali ga isto što i sve susjede: boje li se za zdravlje i jesu li poznavali Šinceke. - Bojimo se, kako ne. Strah nas je što nam je u vodi i hrani. Viđali smo, kao i svi, kamione tu. Onda smo čuli da će ići nekakve prijave inspektoratu, i eto tako, šteta što se sve tako glupo završilo - rekao je. Pitali smo ga je li policija razgovarala s njim. - Ne, nije. Znate, mi smo u poslu cijeli dan, moram ići - kratko je rekao. Boji se i Davor Bušljeta, koji je nedavno izgradio kuću na svojoj djedovini, 25 metara od silosa, i otpada. - Bojimo se, kako ne. Mi smo treća generacija da smo ovdje, pored nas živi moja majka. Taman smo izgradili kuću. Kao da sam stotine tisuća eura bacio u vjetar. Uselili smo se nedavno, gradimo tamo život, to je naša zemlja, naš dom i netko nas je odlučio sve potrovati - govori nam razočarani Bušljeta. Svoje dvoje male djece ne pušta da se igraju u dvorištu. - Ni slučajno. Nitko zapravo ne zna točan sastav toga što je tamo, niti su nam rekli - govori. Kao da nije dovoljan udarac što je netko odlučio da je njegova djedovina mjesto za odlaganje opasnog otpada, sad ima dodatni trošak - filteri za vodu. - Prijatelj se bavi time pa ćemo ih ugraditi na pipe - objašnjava. Iako nadlženi uvjeravaju građane Gospića da je sve u redu, ne vjeruju institucijama više. - Pazite tu tragikomediju, ti objekti tamo su napravljeni kao skladište za hranu ljudi i stoke, a sad je unutra nešto za što ne znamo da li nas ubija. Unutra je to bilo sređeno, s ventilacijom. I onda su ovi došli i natrpali sve smećem. Šincek je jako prijemčljiv, šarmantan u razgovoru, zna uvjeriti ljude. Godinama je to radio, svima je pričao da će raditi upravo ono što im treba. A mi smo kao narod jako naivni. I čak mislim da moje susjede nije strah njih,

NEDJELJA, 6. TRAVNJA 2025.

News

24SATA

Ve NAPRAVILI I KOJe sU POsLJeDICe, KAŽU GOsPIĆANI

1 LUKA STANZL/PIXSELL

MJeseCIMA Će ČeKATI POČeTAK sANCIJe Ministrica Vučković obećava uložiiti 30 mil. eura za micanje deponija s čak 91 lokacije Nažalost, stanovnici i Poznanovca i Gospića će morati mjesecima čekati da počne sanacija ilegalnih deponija. U najoptimističnijim planovima, ministrica zaštite okoliša Marija Vučković (HDZ) je najavila početak sanacije za jesen. Osim ove dvije lokacije, gradovi i općine su prijavili čak još 89 sličnih deponija koje ne mogu sami ukloniti. Ministrica je rekla da će za sanaciju osigurati oko 30 milijuna eura u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša. Vučković je pojasnila da za svaku lokaciju treba provesti geotehničke radove, pripremiti planove sanacije i onda raspisati javnu nabavu za tvrtke koje će odvesti plastiku, tekstil i ostali ilegalno bačeni opasni i neopasni otpad. Saznajemo da je i velika novost aktivacija zakonskih mogućnosti da se država upiše kao vlasnik na objekte i zemljišta na kojima radi sanaciju. Često se radi o različitim vlasnicima od vlasništva tvrtki koje su ostavile otpad. A što se tiče zagađivača, tvrtke su redovno pogašene. Ali njihovi vlasnici imaju nove tvrtke. Još lani su protiv njih podnesene kaznene prijave za teško kazneno djelo protiv okoliša. U Poznanovcu su otpad ostavili tvrtke Plasto produkt i Recycle Plastik, dok se u Gospiću radi o tvrtki Tipos resurs čiji vlasnici su uhićeni u velikoj međunarodnoj akciji policije. Bila su to prva uhićenja “otpadne mafije”. Ako se država želi obračunati sa zagađivačima, ta uhićenja ne bi trebala biti i zadnja. 

PATRIK MACEK/PIXSELL

LUKA STANZL/PIXSELL

Poznanovcu iz koje preko pet godina upozoravaju na ekološku bombu koja se nalazi u centru mjesta s tisuću stanovnika i nešto više od pola sata vožnje od Zagreba. Naime, u prostoru bivšeg pogona “Inkopa” nalazi se najmanje 4,5 tona ilegalnog otpada! Kako je izvijestila policija, sumnja se da su hrvatski državljani od 28 i 49 godina, hrvatska državljanka od 39 godina te poduzeće, od 2021. do 2024. bez prethodno ishođenog pisanog odobrenja za obavljanje prekograničnog prometa otpadom u preko 200 nezakonitih pošiljki iz tvrtke u Sloveniji na lokaciju u Poznanovcu uvezli tu količinu otpada. Meštani koji su nas odveli do samog pogona kažu: To je ekološka bomba, a najveća opasnost je ono što se ne vidi! - Tu su zakopavali opasni infektivni otpad. Ispod ovih velikih bala smeća i plastike nalazi se najveća opasnost. Kad su temperature više, ovdje se ne može disati! Smrad je nesnosan, to je užasno - govori nam dalje Jasna i pokazuje na potok koji prolazi ispod pogona. - Ta voda je zagađena, a ona se sva ulijeva u rijeku Krapinu koja se pak ulijeva u rijeku Savu odakle se snabdijeva dio Zagreba. Poznanovec je postalo mjesto bolesnih ljudi. Tu malo koja kuća nema oboljelog, ili preminulog od karcinoma - govori nam dalje Jasna dok obilazimo hrpu smeća. - Kašalj, peckanje grla, problemi s disanjem... To je postala naša uobičajena rutina. Kad dođe netko sa strane i bude ovdje nekoliko sati odmah osjeti blago peckanje grla. Sad se nešto pokrenulo. Nadam se da će se to brzo riješiti. Svjesne smo da će sanacija trajati dugo, ali nema nam druge, mora se to napraviti - dodala je Jasna. U razgovor se uključila i druga mještanka Poznanovca Darinka Gorup. Njoj su u dvije godine od tumora na mozgu umrle dvije snahe - jedna od 37, druga od 40 godina. - Nismo se bili oporavili ni od smrti prve snahe, kad je već i druga umrla. Troje je djece ostalo iza njih. umrla je i susjeda stara 37 godina, također od karcinoma - s knedlom u grlu nam govori Darinka. Vlasnik ovog zemljišta bivše tvornice “Inkop” je jedna tvrtka, oni koji su odložili otpad su ugašeni, dok je druga tvrtka u predstečajnom postupku. Vlasnici pak imaju druge tvrtke. U bivšoj tvornici i obližnjem zemljištu su tvrtke Plasto produkt i Recycle Plastic odložile preko 5500 tona otpada, mahom plastike. Načelnik Bedekovčne Darko Ban rekao je kako su inspekcije dugo ignorirale njihove apele da se nešto učini. - Imali smo informacije da se noću u tom postrojenju tali otpad jer je izlazio miris i mještani okolnih naselja su nas upozoravali. Mi smo to slikali i prijavljivali inspekcijama - rekao je Ban. 

24SATA

News

PETAK, 18. TRAVNJA 2025.

Piše: BORIs RAŠeTA

Kod nas je jedino kriminal organiziran, a sve je drugo spontano U Gospiću i okolici tijekom duljeg razdoblja razvila se cijela ilegalna industrija zbrinjavanja otpada - i to europskih razmjera. Kamo sreće da nam Vlada tako privlači legalne investitore, u čistim granama gospodarstva, ali kao što znamo, kod nas je jedino kriminal organiziran, a sve je drugo spontano, ako već ne i anarhično. U okolici bivšeg silosa PPK Velebit, prema Europolu, Uskoku i hrvatskoj policiji, mljeli su i nepropisno odlagali opasni i plastični otpad. Ondje je odloženo čak 35.000 tona takvog otpada. Za to su uhićeni Josip i Monika Šincek, Franciska Dodić, Antonija Bauk - djevojka brata Monike Šincek, te Monikin otac Mileta Stevanović i još dva muškarca. No otpad su položili u zemlju i poravnali. Napravili su silnu štetu. Plastika sadrži toksične kemikalije koje se polako oslobađaju u tlo, kontaminirajući podzemne vode i tlo desetljećima. Mikroplastika može doprijeti do izvora pitke vode, što je opasno za zdravlje i ekosustave. Toksični otpad može uništiti mikroorganizme u tlu. Ako se otpad polako razgrađuje, toksične tvari mogu zagaditi lokalne izvore vode, što može dovesti do dugotrajnih zdravstvenih problema. Ako se plastika raspada, može ući u lanac prehrane. Posljedice su i ekonomske. Kontaminirano područje gubi vrijednost, a sanacija može koštati milijune eura. Kako sanirati štetu? Prije svega, treba reći da šutnja nije zlato. Šteta je što ovaj štetni proces nije prijavljen ranije jer bi i šteta bila manja. Sad treba iskopati i pravilno reciklirati otpad kako bi se spriječila daljnja kontaminacija. Kad se - ali to može trajati desetljećima - kazne krivci, treba im naplatiti štetu. Zarada na ovom biznisu bila je višemilijunska u eurima. Kako je to promaknulo, ako je promaknulo, lokalnim vlastima? A stanovnicima treba reći - čim vidite ovakvo nešto, reagirajte! Jer kad se tlo zagadi, trebaju proći desetljeća da se oporavi, a o šteti za zdravlje ljudi da i ne govorimo.

SNIMIO ČITATELJ

News

OPAsNI O I NA GRA

³ ZOKIJeVA BUDILICA • Tko je izmislio frazu ‘umrijet ću od dosade’? Koja glupost. Ja uživam u ovim dosadnim vremenima. • Dosadu katkad razbijem spustom, germknedlama i kuhanim vinom. Bože, čuvaj dosadu. • Kad mi dosada dosadi, sklonište potražim u monotoniji iz koje pobjegnem u bonacu, a onda je već 14 sati i radni dan je gotov.

1) Kamion tvrtke Tehnix iskrcava vreće mljevenog opasnog i plastičnog otpada na gradsko odlagalište u Gospiću 2) Bager rasipa komadiće otpada, zemlje i šljunka kraj pruge pored PPK Velebit, gdje je sad Tipos Resurs 3) Josip Šincek na ulazu na Županijski sud u Zagrebu. Njega i suprugu Europol je označio kao glave operacije

PETAK, 18. TRAVNJA 2025.

News

24SATA

³ eKsKLUZIVNO DONOsIMO

OTPAD BACALI ADsKI DePONIJ 24sata donose dosad neviđene fotografije i videozapise zakopavanja plastičnog i opasnog otpada u Gospiću. Riječ je o 35.000 tona otpada Piše: LAURA ŠIPRAK

Bageri koji rasipaju opasni i plastični otpad pomiješan sa zemljom, raskrčena šuma, vreće otpada koje stoje u vodi, vegetacija koja umire te brda mljevene plastike i šljunka. Sve se to vidi na nekoliko desetaka videosnimki i fotografija koje su novinari 24sata dobili od nepoznatog pošiljatelja dva dana nakon što smo objavili reportažu iz Gospića s prvim susjedima 35.000 tona opasnog i plastičnog otpada. Videozapise i fotografije provjerili smo i alatima za video i fotografsku forenziku kojima se inače služe novinari diljem svijeta. Nisu mijenjani niti montirani nego smo ih dobili onakve kakvi su snimljeni.

Bivši silos PPK Velebit, danas adresa tvrtke Tipos Resust i Plastruktor, zatvoren je policijskim vrpcama jer su ondje, prema Europolu, Uskoku i hrvatskoj policiji, mljeli i nepropisno odlagali opasni i plastični otpad. Za to su već uhićeni Josip i Monika Šincek, Franciska Dodić, Antonija Bauk (djevojka Monikina brata), Mileta Stevanović (Monikin otac) te još dva muškarca. Na prvoj snimci iz drona vide se prostor PPK Velebit, narančasti kamion s miješalicom koji smo zatekli i 25. veljače ove godine kad je naša novinarska ekipa prvi put tamo otišla. Prostor PPK Velebit ima 50.000 kvadrata, prema

svjedočanstvima, otpad je u vrećama natrpan u silos i skladišta, zakopavali su ga u zemlju oko zgrada. No to im nije bilo dovoljno, sve su pretrpali, pa su raskrčili dio šume pored i onamo bacali otpad. Druga snimka iz drona, u trajanju od 28 sekundi, pokazuje ponovno silos, vidi se isti kamion s miješalicom, još nekoliko kamiona, okolni prostor na kojem je nekoć bila šuma, a sad je raskrčeno i puno mljevenog otpada. Vidljivi su tragovi traktora i kamiona. Zanimljivi su i oni tragovi koji vode na stazu, koja, kako smo se uvjerili kad smo bili ondje, vodi do gradskog odlagališta. Na snimci je i prikolica

s plavom ceradom na kojoj piše "Strojopromet". Ta ista prikolica bila je na prostoru PPK Velebit i 4. travnja, kad smo drugi put tamo bili. Na trećoj snimci iz drona, najduljoj, vide se i već spomenuta miješalica i prikolica s plavom ceradom, ali je i bolji pregled okoline silosa. Na snimci se vide razmjeri devastacije te koliko je plastični i opasni otpad, izmiješan sa zemljom, temeljito zakopan. S istočne strane silosa, gdje su vrata zatvorena bijelim aluminijem, naizgled je samo ravna zemlja. No početkom travnja ondje je bila raskopana rupa, puna vode, a okolna stabla počela ³ su se sušiti.

24SATA

News

PETAK, 18. TRAVNJA 2025.

➤ ŠINCeKOVI sU, PReMA UsKOKU, “DIGNULI” OKO ➤ Građani su prijavljivali policiji, a ona je Šinceke, Dodićku i cijelu operaciju dugo pratila i povezivala. Pošiljatelj ovih snimki dugo je pratio što se događa u PPK Velebit, odnosno tvrtkama Tipos Resurs i Plastruktor, jer se po vegetaciji vidi da su snimke nastajale u različitim dobima godine. Snimke pokazuju i kako bageri rasipaju otpad pomiješan sa zemljom, koju je, prema sumnjama istražitelja, nabavljao upravo Mileta Stevanović. Na snimkama se vidi kako bager rasipa mješavinu pored pruge, ali i na mjestu šume koju su djelomično raskrčili. Bager koji izgleda isto kao onaj sa snimke stajao je početkom travnja pred silosom omotan policijskom vrpcom. Tu su i fotografije kamiona ispred silosa, koje potvrđuju što su nam početkom travnja ispričali susjedi koji žive preko puta silosa. - Kada dođe kamion, prolazi pored mene i mojih ovaca. Otvoren je veliki kamion, vidi se smeće to. I onda uđe kroz vrata do silosa i za njim ulazi bager. Pa tu je non stop radio bager. Mislim, ljudi, zamislite: tu se nešto, kao, proizvodi. A što bager proizvodi? Ništa, on ili zatrpava ili otkopava - uzvikne Šarić i dodaje: - Tu je prošlo more kamiona

➤ Vreće otpada unutar prostora silosa

i davno, puno prije Šinceka, dolazili su isto neki iz Varaždina s otpadom - rekao nam je Ivan, koji živi nedaleko od nekadašnjeg PPK Velebit. Dobili smo i noćne fotografije kamiona koji su, prema tvrdnjama mještana, i u kasne noćne sate dovozili plastični i opasni otpad. - Po noći su dolazili ovamo kamioni, stroj za zatrpavanje radio je do 11 sati navečer, i blagdanom i nedjeljom - rekla je za 24ata početkom travnja jedna od susjeda. Dobili smo i fotografije vreća s otpadom koje unutar silosa stoje u vodi. Građani su dugo sve prijavljivali i policiji, kad je policija sve već bila istraživala, no zbog tajnosti postupka to nisu smjeli reći. Možda najviše začuđuje snimka na kojoj se vidi tamnozeleni kamion koji vreće poput onih u "postrojenju" Šincekovih iskrcava na gradsko odlagalište otpada Rakitovac. Na kamionu piše "Tehnix", a to je tvrtka pokojnog Đure Horvata. On nije nepoznat organima progona, EPPO ga je teretio u aferi Sortirnica, kad se sumnjalo da je bio upleten u namještanje natječaja da posao gradnje sortirnice otpada u Mihačevoj Dragi kraj Rijeke pripadne njegovoj tvrtki, i to po

uvećanim cijenama. Nakon što je preminuo, tvrtka Tehnix odlučila se na priznanje krivnje, pa su novčano kažnjeni s 400.000 eura, a u proračun su već vratili 319.341 euro. Na fotografijama su i crveni te bijelo-žuti kamion koji ostavljaju otpad u vrećama iz silosa na gradskom odlagalištu te se vraćaju u prostor oko silosa kojim upravljaju Šincekovi. Upravo je to dokaz da su Šincekovi, Dodićka i ekipa, uz zakapanje otpada u prirodu, pretrpavanje silosa do vrha, odlagali otpad i na gradsko odlagalište. To su, kako smo napisali prije, mogli jer ih je jedan komunalni djelatnik navodno puštao za 100 eura po kamionu. Jedna snimka napravljena dronom prikazuje i odlagalište Rakitovac, na kojem se vidi nešto poput valjka za ravnanje ili stroja koji služi za ravnanje tog otpada. Zanimljivo, na snimkama silosa iz zraka vidi se sličan stroj ukrcan na zeleni kamion. Pitali smo Komunalac Gospić jesu li ikad imali valjak, imaju li ga, ako imaju, je li ukraden, je li ikad nestao bar nakratko te iznajmljuju li ga. - Navodimo da Komunalac Gospić d.o.o. nema niti je imao u svom vlasništvu stroj valjak kažu u odgovoru.

Početkom travnja na prostoru oko silosa nismo zatekli valjak, a većinu smo vozila sa snimki koje su nam dostavljene zatekli. Bračni par Šincek je u istražnom zatvoru od 15. veljače, a ostatak su pustili da se brani sa slobode. Neslužbeno doznajemo da ima više od 50 svjedoka, a njih dvoje su iza rešetaka zbog opasnosti od utjecaja na troje svjedoka. Šincek je navodno organizirao svoju ženu, Dodićku i Bauk tako što su falsificirali dokumentaciju pa su opasni otpad i plastiku navodili kao reciklažni materijal. Stevanović je bio zadužen za nabavljanje šljunka i zemlje s kojima su se komadići otpada miješali. Iako je Šincek znao da nemaju važeće dozvole za deponiranje ikakvog otpada, navodno su uvezli 35.000 tona plastičnog i mješovitog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke te preuzeli medicinski otpad iz Hrvatske. Taj otpad su, prema Uskoku, policiji i Europolu, mljeli te zakapali i razasuli na tri lokacije - u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Dio su pomiješali s betonom i izlili u betonske ploče. Šincekovi su, prema Uskoku, “dignuli” oko 466.000 eura, a ostali oko pola milijuna eura. Europol tvrdi da su samo na otpadu uzeli 4 miliju-

PETAK, 18. TRAVNJA 2025.

News

24SATA

466.000 eURA, A OsTALI OKO POLA MILIJUNA eURA OD MLADIH INOVATORA DO ZATVORA Josip i Monika Šincek patentirali su model prerade plastike u građevinski materijal. Osvajali su nagrade, godinama su glasili kao inovatori u području zelene tranzicije. Na društvenim mrežama su se hvalili putovanjima, izletima, restoranima... No to očito nije bilo dovoljno. Još su iza rešetaka iako je prošlo više od dva mjeseca od uhićenja i određivanja istražnog zatvora od 30 dana.

na eura. Navodno su varali i na porezu, carinama, poreznim prijavama, porezu na dobit, za što je Porezna uprava podnijela Uskoku kaznenu prijavu. Tvrtke su si međusobno ispostavljale lažne račune kako bi umanjili PDV. Kroz to su utajili oko 95.000 eura poreza. Novac stečen nezakoni-

tim putem morali su oprati, pa su kroz lažne fakture, ulaganja i pozajmice oprali oko 350.000 eura. Dodićka je tako navodno “zaradila” 120.000 eura. Druga dva osumnjičena bavila su se logistikom prijevoza, razvoženja otpada i zakapanja. 

SCREENSHOT

➤ ANDRIJA MIKULIĆ NeKADA Je VODIO ZAGRe 24SATA

News

SUBOTA, 14. LIPNJA 2025.

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤ ANDRIJA MIKULIĆ NeKADA Je VODIO ZAGReB

➤ UsKOK U GOsPIĆU

IZDAVAO IM DOZVOLe, A NIsU IMALI UVJeTe?

Nova uhićenja u aferi ilegalnog zakapanja tona opasnog otpada u Lici Piše: LAURA ŠIPRAK

Novi problemi za bračni par Šincek. U petak ujutro uhićen je Jerko Kostelac, zaposlenik Ličko-senjske županije, za kojeg istražitelji vjeruju da je bio njihova veza za izdavanje dozvola za gospodarenje otpada na prostoru PPK Velebit. Kostelca, višeg savjetnika za zaštitu okoliša i prirode, ispitali su u zagrebačkom Uskoku oko 17 sati. Prije njega, u prostorije Uskoka doveli su Josipa i Moniku Šincek, glavne aktere cijele ove afere sa zakapanjem 35.000 tona plastičnog i medicinskog otpada u Gospiću, pored silosa nekadašnjeg PPK Velebit. Kostelac u Županiji radi od 2004. Dio poslova koje je obavljao su izdavanje županij-

skih dozvola za gospodarenje otpadom. Konkretno, ona koju je Šincekima potpisao 2022. je za gospodarenje neopasnim otpadom na području PPK Velebit i trebala je vrijediti sve do 10. listopada 2032. godine. U dozvoli, izdanoj za plastiku, gume i gorivo dobiveno iz otpada, piše da je sam Kostelac 4. listopada 2022. godine izvršio očevid, u nazočnosti Monike Šincek, te da je utvrdio obilaskom PPK Velebit kako elaborati koje su Šinceki dali odgovaraju stvarnom stanju. Dvije godine nakon toga to se pokazalo neistinitim. Kostelca terete za zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje isprave u dva slučaja. Za Šinceke

to znači svakome još po dva kaznena djela poticanja. To im stvara dodatne probleme, ali to nije ništa u usporedbi s onim za što ih terete od početka, a to je kazneno djelo na štetu okoliša. U slučaju da je šteta takva da se ne može sve vratiti u prvobitno stanje, to je do deset godina zatvora. Još nije poznato zašto je Kostelac pristao odraditi "posao" za Šinceke jer ga Uskok ne tereti za primanje mita niti njih za davanje. Optužbe za krivotvorenje isprave odnose se, kako neslužbeno doznajemo, na to da je Kostelac napisao kako je izvršio očevid na prostoru PPK Velebit te vidio da je sve u skladu sa zakonom i elaboratima koje su Šinceki

predali. Kako istražitelji sumnjaju, nije ni izašao na očevid. Kostelčeve poznanike iznenadilo je njegovo uhićenje jer, kako kažu, nije se isticao imovinom, vozi stari automobil. Potvrđeno nam je da je član HDZ-a te da će GO HDZ-a Otočac pokrenuti proceduru za stegovnim postupkom, što znači da će mu članstvo biti suspendirano do pravomoćnosti presude. Što se tiče Šinceka, vratili su ih u Remetinec, gdje se nalaze od uhićenja, već četiri mjeseca, unatoč žalbama odvjetnika. Optužnica još nije podignuta, kako doznajemo, jer je dio izvida o tome kako su nekoliko godina “neopaženo” zakapali otpad još u tijeku. 

eBAČKI HDZ, A BIO Je BLIZAK MILIJANU BRKIĆU PETAK, 28. STUDENOGA 2025.

News

24SATA

ZAKOPAVALI OPAsNI ZAKOPAVALI OPAsNI OTPAD I ‘PROPJeVALI’ OTPAD I ‘PROPJeVALI’

BAČKI HDZ, A BIO Je BLIZAK MILIJANU BRKIĆU

Josip i Monika Šincek od veljače su u istražnom zatvoru zbog afere sa smećem. Mikulić ih tražio mito? Piše: LAURA ŠIPRAK

Josip i Monika Šincek od veljače su u istražnom zatvoru zbog afere sa smećem. Mikulić ih tražio mito?

➤ Otpad su mljeli i ➤ Otpad su mljeli i zakopavali u zemlju

zakopavali u zemlju

Mikulića i Josipa Šinceka upoznao upravo zlatar Paško Dodić, suprug Franciske Dodić. Kad je Mikulića i Josipa Šinceka upou pitanju Benkovac, riječ Dodić, je o znao upravo zlatar Paško zemljištu kamenoloma za suprug Franciske Dodić. Kadkoji je nijeBenkovac, postojalariječ dozvola unikad pitanju je o za odlaganjekamenoloma otpada. zemljištu za koji Zemljište veličinedozvola 45.000za nikad nije postojala kvadrata uotpada. vlasništvu je zlatara odlaganje Zemljište veličine 45.000 Paška Dodića, Franciskina kvadrata u vlasništvu zlatara supruga, no njega se je u ovom Paška Dodića, Franciskina slučaju ne spominje. Dozvole za supruga, njega se ovom Gospić i no Varaždin bileu su izdane slučaju ne spominje. Dozvole za za neopasni otpad, ali ih je oba Gospić i Varaždin bile su izdane puta ukinuo Državni inspektorat. ➤ Josipa i Moniku Šincek tereti Europol, Uskok i hrvatska policija za neopasni otpad, ali ih je oba U Gospiću je bila tvornica PPK puta ukinuo Državni inspektorat. ➤ Josipa i Moniku Šincek tereti Europol, Uskok i hrvatska policija još trojica. Prema informacijama da su se pod vodstvom Josipa kvadrata, UVelebit, Gospićunaje50.000 bila tvornica PPK 24sata, za svih pet izdani su Šinceka udružili u zločinačko sa silosima. Kako više nije još trojica. Prema informacijama da su se pod vodstvom Josipa Velebit, na 50.000 kvadrata, nalozi za udruženje. Iakoujezločinačko Šincek znao bilo kapaciteta odlaganje, 24sata, zauhićenje. svih pet izdani su Šinceka udružili sa silosima. Kakozaviše nije Bračni par Josip i Monika da nemaju važeće dozvole za raskrčili su dio šume. Riječ je nalozi za uhićenje. udruženje. Iako je Šincek znao bilo kapaciteta za odlaganje, Šincekpar još od veljače su u deponiranje ikakvog otpada, o teško su razgradivoj Bračni Josip i Monika da nemaju važeće dozvole za raskrčili dio šume.plastici Riječ je istražnom zatvoru navodno suikakvog uvezli 35.000 medicinskom otpadu pa je Šincek još od veljačejer susu, u prema deponiranje otpada,tona oi teško razgradivoj plastici istražnom su, prema navodno su uvezli 35.000 tona i šteta medicinskom pa je Tu Europolu,zatvoru Uskoku jer i hrvatskoj plastičnog i mješovitog otpada za okolišotpadu nemjerljiva. Europolu, Uskoku i hrvatskoj plastičnog i mješovitog otpada šteta za okoliš policiji, mljeli i nepropisno iz Italije, Slovenije i Njemačke više ne raste ninemjerljiva. drveće nitiTu se policiji, mljeli i nepropisno Slovenije i Njemačke ne uzgajati raste ni drveće niti se odlagali opasni i plastični otpad. izteItalije, preuzeli medicinski otpad iz više mogu voće i povrće. odlagali opasni i plastični otpad. teHrvatske. preuzeli medicinski iz mogu uzgajatiuvoće i povrće. Preciznije, 35.000 tona takvog Taj otpad su,otpad prema Na zemljištu Varaždinu, Preciznije, 35.000 tona takvog Hrvatske. Taj otpad su, prema Na zemljištu u Varaždinu, otpada. Za to su, uz njih, uhićeni Uskoku, policiji i Europolu, koje nije njihovo, nego su bili otpada. Za toFranciska su, uz njih, uhićeni Uskoku, i Europolu, nije njihovo, su bili pa pušteni Dodić, mljeli tepoliciji zakapali i razasuli na tri koje u zakupu, porušilinego su nešto pa pušteni Franciska Dodić, mljeli te zakapali i razasuli na tri u zakupu, porušili su nešto Antonija Bauk - djevojka brata lokacije u Varaždinu, Gospiću hangara. Europol je bračni par Antonija Bauk - djevojka brata lokacije u Varaždinu, Gospiću hangara. Europol je bračni par Monike Šincek te Monikin otac i Benkovcu. Dio su pomiješali Šincekdetektirao detektiraokao kao“visoko “visoko Monike Šincek te Monikin otac i Benkovcu. Dio su pomiješali Šincek Mileta Stevanović, kao i još dva s betonom i izlili u betonske vrijedne mete”, a Uskok Šinceka Mileta Stevanović, kao i još dva s betonom i izlili u betonske vrijedne mete”, a Uskok Šinceka muškarca.Na Nateret teretim imsesestavlja stavlja ploče. ploče.Zanimljivo Zanimljivojejeda dajejeAndriju Andriju kao kaomozak mozakoperacije. operacije.  muškarca. NEVA ZGANEC/PIXSELL NEVA ZGANEC/PIXSELL

Kako 24sata ekskluzivno doznaju, uhićeni Josip Šincek, osumnjičen da je ilegalno uveKako 24sata ekskluzivno zao i deponirao 35 tisuća tona doznaju, uhićeni Josip Šincek, opasnog medicinskog i plastičosumnjičen da je ilegalno uvenogi deponirao otpada u silos PPK Velebit zao 35 tisuća tona u Gospiću, na sudu jeiteretio opasnog medicinskog plastičupravo smijenjenoga nog otpada u silos PPKglavnog Velebit inspektora Andriju u državnog Gospiću, na sudu je teretio upravo smijenjenoga glavnog Mikulića! Prema informacijama državnog inspektora Andriju 24sata, Šincek i Mikulić su se Mikulića! Premadva informacijama sastali barem puta u jednoj 24sata, Šincek i Mikulić se pivnici u Gospiću, a samsuŠincek, sastali barem dva puta u jednoj kako neslužbeno doznajemo, tepivnici u Gospiću, sam Šincek, reti Mikulića da jea od njega trakako neslužbeno doznajemo, težio pola milijuna eura mita kako reti Mikulića da je od njega trabi pola ga inspekcija pustila nakako miru žio milijuna eura mita da i dalje nezakonito zbrinjava bi ga inspekcija pustila na miru taj novac navoddaotpad. i daljeŠincek nezakonito zbrinjava no nije imao, a oba puta nakon otpad. Šincek taj novac navods Mikulićem se Šinnosastanka nije imao, a oba putabinakon cekovoj stvrtki ukinulabidozvola sastanka Mikulićem se Šincekovoj tvrtki ukinula dozvola za raspolaganje otpadom. Kako zaneslužbeno raspolaganje otpadom.upravo Kako doznajemo, neslužbeno doznajemo, zbog tog iskaza Josipa upravo Šinceka, zbog tog iskaza Josipa Šinceka, Uskok je proširio istragu i na Uskok je proširio na Mikulića. Kako jeistragu on bioipod Mikulića. je on bio pod mjerama,Kako u iste su upali i njegov mjerama, u iste su upali i njegov kum Dragan Krasić, donedavni kum Dragan Krasić, donedavni načelnikSektora Sektorazazarudarstvo rudarstvo načelnik Uprave za industriju i rudarstvo Uprave za industriju i rudarstvo Ministarstvagospodarstva, gospodarstva,tete Ministarstva

Piše: LAURA ŠIPRAK

24SATA

News

SUBOTA, 29. STUDENOGA 2025.

ŠINCeKOVA TVRTKA BAVILA se PReRADO

MIKULIĆ IM Je RADIO PeKU I TRAŽIO MITO

Mikulićevo uhićenje proizašlo je iz afere s otpadom bračnog para Šincek. Bili su bliski, a onda je glavni državni inspektor počeo tražiti novac Piše: LAURA ŠIPRAK

Josip Šincek je “propjevao” i prokazao Andriju Mikulića, sad već bivšega glavnog državnog inspektora. Šincek je osumnjičen da je ilegalno uvezao i deponirao 35 tisuća tona opasnog medicinskog i plastičnog otpada u silos PPK Velebit u Gospiću, a u istražnom zatvoru je od veljače ove godine. 24sata su u travnju dobila prvu informaciju da su njih dvojica barem dva puta bili na piću u gospićkoj lokalnoj pivnici. Ubrzo smo neslužbeno saznali da je Šincek većinom šutio nakon uhićenja, ali je na jednom ročištu na sudu rekao da ga je Mikulić tražio pola milijuna eura mita kako bi ga Državni inspektorat pustio na miru da i dalje zakapa plastični i medicinski otpad na području silosa PPK Velebit u Gospiću. Ali njih dvojica se nisu tek tad upoznali. Naime, Andrija Mikulić je godinama dobar sa zlatarom Paškom Dodićem, čija je supruga Franciska uhićena sa Šincekima. I nju se tereti za gos-

➤ Josip i Monika Šincek nepropisno su zbrinjavali opasni otpad podarski kriminal i onečišćenje okoliša. Dodić je tako upoznao Šinceka i Mikulića, a dvojac se nalazio i u Gospiću, u Mikulićevoj kući u Dubravi, u Malinskoj i kod Šinceka u Varaždinu. Štoviše, izvor blizak obojici kaže da je Mikulić za Šinceke često radio peku. Našli su se i na jednoj fešti s Dodićem. Tek kad se Šincek zamjerio donedavnim poslovnim partnerima iz Varaždina, Mikulićevim prijateljima, Mikulić je počeo tražiti mito. Šincek nije imao taj novac pa je nakon oba

sastanka u Gospiću njegova tvrtka Tipos resurs ostala bez dozvola za gospodarenje otpadom. Da stvar bude još komičnija, Šincek je prije uhićenja upozoravao institucije da Državni inspektorat ne radi po zakonu. Dan nakon Mikulićeva uhićenja, Šincek je zatražio iznošenje obrane pred Uskokom, odnosno sastanak s istražiteljima kako bi im rekao sve što zna o Mikuliću, o tvrtkama kojima je navodno pogodovao oko Gospića, o tome kako radi državni inspektorat, ali

i bivšim poslovnim partnerima koji su navodno uživali zaštitu Andrije Mikulića. Za Andriju Mikulića se godinama priča da “reketari”, barem tako kaže nekolicina poduzetnika koji su s njim išli u lov ne bi li si osigurali milost Državnog inspektorata. Uz Josipa i Moniku Šincek, u veljači su uhićeni Franciska Dodić, Antonija Bauk - djevojka brata Monike Šincek, Monikin otac Mileta Stevanović i još dva muškarca. Na teret im se stavlja da su se pod vodstvom Josipa Šinceka udružili u zločinačko udruženje i, iako je Šincek znao da nemaju važeće dozvole za deponiranje ikakvog otpada, uvezli 35.000 tona plastičnog i mješovitog otpada iz Italije, Slovenije i Njemačke te preuzeli medicinski otpad iz Hrvatske. Taj otpad su, prema Uskoku, policiji i Europolu, mljeli te zakapali i razasuli na tri lokacije u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Dio su pomiješali s betonom i izlili u betonske ploče. Šincekova

SUBOTA, 29. STUDENOGA 2025.

News

24SATA

OM OTPADA U GRAĐeVINsKI MATeRIJAL EUROPOL

Uhićeni Mikulić u kolekciji imao i prestižne puške... Policija je iz kuće bivšeg glavnog državnog inspektora iznijela puno oružja Piše: HeLeNA TKALČeVIĆ, LUKA sAFUNDŽIĆ

ADVeNT s UsKOKOM

PIXSELL

tvrtka, sad u stečaju, bavila se preradom otpada u građevinski materijal. Inače su uvozili otpad kao sirovinu, pa dugo nikome nije bilo sumnjivo. Tih 35.000 tona je, prema policiji, uvezeno u 1750 pošiljki od po 20 tona. Inspekcija zaštite okoliša proučavala je dokumentaciju pa su otkrili da su unosili netočne podatke o obradi i putovanju otpada. Monika Šincek i Franciska Dodić su vlasnice tvrtke Izoxeco, koja je sudjelovala u “operaciji” s Tipos Resurs d.o.o. u vlasništvu Šincekovih i još dvije tvrtke. Svatko od njih, kako se sumnja, dogovarao je i koordinirao radnike koji su prevozili i zatrpavali otpad zemljom i šljunkom. Prema pisanju Jutarnjeg lista, Dodićka je tako navodno “zaradila” 120.000 eura. Šincekovi, prema Uskoku, oko 466 tisuća eura, a ostatak oko pola milijuna eura. Europol, pak, tvrdi da su samo na otpadu “digli” četiri milijuna eura. 

Bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića prati glas strastvenog lovca. Ljubav prema lovu i oružju nikad nije skrivao, no nije se time pretjerano hvalio. U imovinskoj kartici tako je naveo dva pištolja, lovački revolver te sedam lovačkih puški, užlijebljenu cijev i izvlakač Blaser. - Lovac sam od 1997. godine, dio oružja koje imam naslijedio sam od roditelja, točnije pokojnog oca, a drugi dio sam kupio. Pucam samo u lovištu, i to jako malo. Nažalost, nemam puno vremena za to - rekao nam je Mikulić u ožujku ove godine. Uz tip oružja naveo je i procijenjenu vrijednost svakog od njih u trenutku podnošenja imovinske kartice. Tako je najnižu vrijednost, tek 66,36 eura, naveo za pištolj Bernardelli 7.65 mm Browning iz 2007. godine. Najviše, na 6886,99 eura procijenio je lovačku pušku s užlijebljenim cijevima Blaser R-8 300 Winchester Magnum iz 2020. godine. Uz nju ima i užlijebljenu cijev Blaser R-8 30-06 vrijednosti 2100 eura te izvlakač Blaser R-8 vrijedan 600 eura. Ima još jednu lovačku pušku Blaser K-95 30R iz 2016. godine, koju je procijenio na 1000 eura. - Većina deklarirane vrijednosti navedenog oružja ne odgovara stvarnoj tržišnoj vrijednosti, riječ

je o manjim iznosima. Generalno gledajući, za većinu oružja navedena cijena je znatno manja od stvarne cijene - rekao nam je Dubravko Gvozdanović, stručnjak za balistiku, hladno i vatreno oružje referirajući se na podatke objavljene u medijima o Mikulićevu oružju. Na pitanje može li općenito dati ocjenu kolekcije, kaže da ono što tu vrijedi izdvojiti su Blaserove puške, koje se smatraju prestižem u lovačkim krugovima. - Vjerojatno ima i neku rezervnu cijev ili nekakav umetak za pušku. Navedene su gole puške, nitko tu nije uračunao dodatnu opremu poput optičkih ciljnika. Optički ciljnici nerijetko znaju biti čak dva do tri puta skuplji od samog oružja - kaže stručnjak. Nastavlja da bi za detaljniju analizu trebalo vidjeti, primjerice, kakav je kundak na oružju, jer on može biti jeftini sintetski, a može biti i drveni, drveni rezbareni ili po narudžbi. S obzirom na Mikulićevu funkciju, s obzirom na imidž koji gradi i pokušava pokazati u javnosti, sumnja da bi on u lov dolazio kao neki “običan” lovac, već to vjerojatno čini s komadom oružja s kojim mora ostaviti dojam. Iz podataka u imovinskoj kartici, naglašava, ne može se vidjeti u kakvom je stanju oružje niti koju dodatnu opremu posjeduje. 

24SATA

News

SUBOTA, 20. PROSINCA 2025.

REPORTER.HR

➤sPOTLIGHT

HRVATsKA Je POsTALA ODLAGALIŠTe ILeGALNOG OTPADA IZ eUROPsKIH ZeMALJA

BACILI 55 TONA AZBesTA KRAJ RIJeKe MURe

➤ Azbest skrivali u otpadu koji su uvezli iz Slovenije

SUBOTA, 20. PROSINCA 2025.

24SATA

Zbog bacanja opasnog otpada u Međimurju uhićen je muškarac. Uklanjanje tone otpada čekaju Gospić, Gračac, Poznanovec, Bedekovčina i Benkovac. Stanovnici su nemoćni Piše: LAURA ŠIPRAK REPORTER.HR

➤ Na nasipu blizu rijeke Mure, opasni otpad je spaljivan. Ekološka bomba ugorzila stanovnike.

REPORTER.HR

Oko 55 tona azbesta. Toliko je policija pronašla u romskom naselju Lončarevo, u Općini Podturen u Međimurju. Uhitili su 30-godišnjaka, kako doznajemo, vlasnika tvrtke koja se inače bavi odlaganjem otpada, ali ne azbesta. Prema neslužbenim informacijama 24sata, azbest su skrivali u otpadu koji i inače uvoze iz Slovenije. Policija ga je prijavila za ugrožavanje okoliša otpadom, a istraga se nastavlja. Sumnjiče ga da je samo ove godine tu odložio deset tona azbestnih ploča. Nekoliko stotina metara dalje našli su i odlagalište miješanog komunalnog i građevinskog otpada. Na nasipu u blizini otpad se i spaljivao. Ekološka bomba koja ozbiljno ugrožava zdravlje ljudi i prirodu bila je tema i na sastancima Općine, a upozoravali su i saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, zamjenika međimurskog župana Elvisa Kralja i zastupnicu Suzanu Krčmar. Kako piše portal reporter.hr, u dopisu se navodi kako je početkom 2025. godine, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sanirana jedna lokacija uz cestu u Lončarevu. No ubrzo nakon toga nastala su nova odlagališta otpada, uključujući i ono s opasnim azbestom. Azbest je zabranjen za korištenje u gradnji desetljećima, a udisanje je opasno te može uzrokovati azbestozu, smrtonosnu bolest i rak pluća. U blizini je i rijeka Mura, a ulazak azbesta u vodu može otrovati okoliš i ljude koji tu vodu koriste. Na opasni otpad upozoravao je i načelnik općine Perica Hajdarović. Općina je već sanirala jedno takvo mjesto uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no vrlo brzo se pojavio azbest na novom odlagalištu. Upozoravala je na to i saborska zastupnica Boška Ban. Ovo sigurno neće biti jedino uhićenje u ovom slučaju. Kako je moguće da su preko granice uvezli oko 55 tona azbesta? Da, Hrvatska je u Schengenu, ali za prijevoz otpada treba

News

posebna papirologija. Istraga bi trebala utvrditi i je li nadzor provodila inspekcija te jesu li kamioni ikad pregledavani na granici. Da su uvozili otpad s lažnom papirologijom sumnjiče se i Josip i Monika Šincek, Franciska Dodić te ostali uhićeni zbog 35 tisuća tona plastičnog i opasnog otpada u Gospiću. Taj otpad tamo i dalje stoji, a vrtovi stanara pokraj silosa PPK Velebit puni su komadića plastike. Okolna vegetacija se osušila, čemu smo i svjedočili kad smo bili u obilasku. Šincek je još u istražnom zatvoru, a u tom slučaju je već uhićen i zaposlenik županije koji se bavio izdavanjem dozvola za gospodarenje otpadom. Inspekcija je te dozvole ukidala,

asdno Šincek tvrdi da ga je bivši glavni državni inspektor tražio pola milijuna eura mita. Andrija Mikulić je prije uhićenja za 24sata rekao da to nije istina, no da je upoznao Šinceka, i to preko Paška Dodića. Tad je naglasio da je veliku ulogu u istraži imao i Državni inspektorat, a pred kraj nadzora uputa je bila da se kamione namjerno pušta kako bi skupili što više dokaza. Klimatski portal je u lipnju ove godine objavio detalje toksikološkog nalaza tla u Gospiću. U nalazu stoji da je prostor zagađen teškim metalima koji mogu biti opasni za zdravlje i učiniti tlo nepogodnim za poljoprivredu. Zaključuje se da je nužna hitna sanacija. Gospić je na krškom tlu, u blizini su ri-

jeke Lika, Novčica i Bogdanica, pa su stanovnici opravdano zabrinuti da će se zagađenje širiti kroz vodu do njihova voća, povrća, stoke i, na kraju, vode u kućama. Hitna sanacija se čeka, novac je za to već pripremljen, a država bi se na kraju trebala naplatiti od počinitelja, no tek kad budu pravomoćno osuđeni. A optužnica još nije ni podignuta. Lika je postala deponij i kraj Gračaca. U prostoru ugašene tvrtke Proizvodnja Maun nalazi se oko 3500 tona plastičnog otpada i starih automobilskih guma. Opasni otpad guši i Poznanovec. Na dvije lokacije je 13.200 tona otpada. Mještani su u nekoliko navrata prosvjedovali pred tvrtkom Inkop, gdje se nalazi otpad. Sanacija nepropisno odloženog otpada u Poznanovcu postala je i dio državnih dokumenata. U Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. - 2028. unesene su izmjene koje su omogućile da se saniraju i lokacije na privatnom zemljištu. Nakon javnog poziva za prijavu ilegalnih odlagališta, Fond je pokrenuo prvu fazu postupka nabave.

24SATA

News

SUBOTA, 31. SIJEČNJA 2026.

➤sPOTLIGHT

JOSIP MIKACIC/PIXSELL

➤ U Gospiću još uvijek stoji 35.000 tona otpada. Nije saniran, a ne nazire se ni kada će biti

GRAĐANI GOsPIĆA GODINU DANA sU BeZ sANACIJe OPAsNOG OTPADA KOJI IH TRUJe

SUBOTA, 31. SIJEČNJA 2026.

News

24SATA

‘s OTPADOM sU NAM ZABILI ČAVAO U LIJes’ Žive pokraj 35.000 tona opasnog smeća. Vodu iz slavine ne piju, vrtovi su im puni plastike, obolijevaju... Ovo je život Gospićana Piše: LAURA ŠIPRAK

Svako jutro kad idem na posao, oko sedam, vidim taj silos, to smeće, i pitam se jesmo li svi potrovani, govori nam Željka Šikić, profesorica u gospićkoj školi. Majka je dva sina, od kojih je jedan na spektru autizma. Živi stotinjak metara od silosa PPK Velebit, gdje su tvrtka Tipos Resurs te bračni par Šincek, direktor tvrtke Plastruktor Ivica Vajdić i još nekoliko okrivljenih bacali takozvanu vječnu plastiku i usitnjeni medicinski otpad. Uhićeni su u veljači 2025. godine. Do danas nema optužnice, a još važnije za ljude poput Željke, nema službene analize što je iz otpada ušlo u vodu, tlo, biljke i životinje. - Taman sam uređivala kuću kako bismo bo-

lje živjeli u njoj, a s nama živi i moja majka. Cijeli život radiš, trudiš se, nešto gradiš. I onda ti preko puta tvog doma, gdje trebaš biti siguran, nakrcaju ovaj otpad. Zabili su mi zadnji čavao u lijes, slomili su nas - govori Željka. Njezin susjed je Davor Bušljeta. Poznaju se cijeli život, skupa su ostali u Gospiću tijekom rata do posljednjeg trenutka, skupa su pobjegli u Rijeku i vratili se. Davor ima suprugu, djecu i majku o kojoj brine. - Gradio sam kuću, taman smo stavili fasadu kad su uhićeni. Oni su uhićeni, a mi smo se uselili u dan razlike. Što ću? Gdje da idem? Uložio sam stotine tisuća eura, sve su mi ➤ ukrali ovim. NEVA ZGANEC/PIXSELL

NEVA ZGANEC/PIXSELL

➤ Josip Šincek i supruga proveli su deset mjeseci u istražnom zatvoru. Franciska Dodić puštena je isti dan kad je i uhićena...

24SATA

News

SUBOTA, 31. SIJEČNJA 2026.

sU NAĐeNI VJeČNA PLAsTIKA ➤sPOTLIGHT UTeTLU VeĆe KOLIČINe OLOVA I ARseNA ➤ Željka Šikić i Davor Bušljeta žive odmah do silosa. Odseliti se, kažu, ne mogu. Nemaju novaca. A znaju da ih taj otpad truje

➤ Sve što mogu savjetovati djeci je da uče što više jezika i kad dođe dan da odu iz ove zemlje - govori Davor. Čak i da nađu mjesto gdje će otići, za to nema novca. - Ne mogu ovo prodati jer je preko puta smeće. Radim u školi. Otkud mi novac - pita se Željka. Ovdje su htjeli živjeti i raditi. - Planirali smo ekološki turizam, uzgoj povrća, OPG... Znate kako ljudi na moru iznajmljuju kuće prvi red do mora? Tako mi možemo ovdje, turizam - prvi red do otpada - govori Željka.

- Nikakav uzgoj, samo iz trgovine, samo jeftini uvoz - govori ironično Davor. Znaju da su se neke analize radile, a jednu od njih je privatno u ožujku 2025. godine radila i Mirjana Vrkljan Radošević, predsjednica gradskog vijeća Grada Gospića. - Uzela sam uzorak zemlje kraj silosa, kao i uzorak vode u Gospiću, Udbini i na još dva mjesta, tamo gdje voda iz Gospića odlazi. To su i Sveti Juraj, Pag te Rab. Svi oni piju našu vodu. Uzorke sam slala u Njemačku - govori i pokazuje nam nalaze. U ožujku voda je još bila u redu. No ni Vrkljan sTRAH OD TROVANJA Radošević, kao liječnica, nije baš sigurna u to. Nitko, pa ni Grad, nije ih obavijestio. - Pijem nekad iz pipe, većinom kupujem flaši- Možemo samo nagađati i pratiti broj oboljelih ranu vodu. Sve se to može promijeniti u dan, od karcinoma. Porastao je i to vidimo, ali ne dva, a mi ne znamo detaljno što je to točno možemo dobiti statističke podatke iz Hrvatgovori Mirjana. skog zavoda za javno zdravstvo niti iz MiniLaboratorij je u uzorku tla pronašao i "vječne starstva zdravstva - govori Bušljeta. kemikalije", odnosno PFAS. One lako ulaze u U Željkinu vrtu zatekli smo komadiće plastike tlo i vodu, pa zatim biljke, životinje i ljude. Novi izvještaj Europske komisije govori da ćemo koje je vjetar dopuhao preko ceste. do 2050. godine potrošiti oko 440 milijardi - Da barem netko dođe i kaže: 'Gledajte, našli eura na sanaciju posljedica ovih kemikalija smo ovo i ovo, preselite se' ili 'To smo našli, i liječenje oboljenja kod ljudi. Naglašavaju i nije opasno'. Ali ništa. Prošlo je godinu dana. Iskreno vjerujem da će ovo dugoročno utjecati koliko je važno što prije mijenjati zakone, ali i djelovati brže. Na primjeru Gospića to znači da na nas - govori Željka. je godinu dana previše da se deponij ne sanira. Ne znaju ni kad ni tko će to sanirati. Vodu kuPitanje je koliko će na kraju stanovnici čekati. puju u trgovini, odustali su od svoje hrane.

Uz to, Klimatski portal je na ljeto objavio analizu tla koja otkriva dva puta više arsena i tri puta više olova nego što je dozvoljeno. - Neće se to sanirati. Nema političke volje i spora je birokracija. Gledajte, imate tu 35 tisuća tona toga. Ja tvrdim da ima barem 20 posto više. Koliko znam, a znam jer sam gledao i pitao, kad više nije stalo u silos i skladišta, bacali su na gradsko odlagalište Rakitovac. I onda se Rakitovac zapalio ovo ljeto, pekle su nas oči. Službe kažu da nema opasnosti za ljude jer su pronašli glinu ispod tog smeća. Glinu, ej! Sve okolo je porozno, propusno tlo, krš, ali evo baš tu je glina, u srcu Like. Misle da smo glupi govori Davor. ‘sVe sU POBACALI U RUPe I ZATRPALI’ Rakitovac je trebao biti privremeno rješenje koje je na snazi još od 90-ih godina. Tome svjedoče i papiri lokalne vlasti koje smo dobili na uvid. - Do tada se sve vozilo u Perušić. No Perušić je bogata općina i naravno da neće smeće kod sebe. I onda se vozi tu. Znate li zašto baš tu? Jer je to sve bila srpska zemlja. Gdje ćete nakon rata sa smećem? Na srpsku zemlju. To je bila logika - objašnjava. Sporna mu je i sanacija Rakitovca. - Kažu da na metar smeća ide pola metra

SUBOTA, 31. SIJEČNJA 2026.

News

24SATA

15 JOSIP MIKACIC/PIXSELL

➤ Mihael Podnar (na slici lijevo) skupio je dokumentaciju o otpasnom otpadu i komadićima plastike koje vjetar nosi kilometrima oko silosa

zemlje. Ali ako koristiš okolnu zemlju, onda bismo trebali vidjeti i neke rupe, je li tako? Ali rupa nema jer su ovi unutra ubacili toliko medicinskog otpada i zatrpali ih. Vidite li vi koliko je to brdo? Kao da smo Zagreb - govori Davor. Pitamo ga kako zna, a onda otkriva svoje istraživanje. - Od početka mi je bilo čudno jer imate veliku zgradu, zapuštena skladišta i šumu koja je došla do vrata PPK Velebit. I odjednom hrpa ljudi, hrpa kamiona, krči se, sve se zatvara, ništa se ne vidi. To je odmah čudno jer je pitanje što skrivaš? Kamioni ulaze, a proizvod ne izlazi i tako unedogled. Onda sam pričao s njima, proveli su me kroz silos, pokazali kako rade, još na početku, dok nije bilo ovoliko smeća. I zaista su mi tad maknuli sumnje, izgledalo je legitimno, imaju patent. E sad, ja radim s plastikom 20 godina. Pitao sam Šinceka kako rade te kuće. Kad mi je objasnio čime povezuju blokove kućica shvatio sam da nema tu ničega. Spajaju ih tako da će prvi manji potres slomiti sve - govori. Kao i drugim stanovnicima, Šincek je i njemu govorio kako će sve biti super. - Stalno su mi nešto nudili. Kad sam radio kuću, Ivica Vajdić, koji im je bio operativac, pričao mi je kako u skladištima oko silosa ima i građevinskog materijala, pa su mi nudili

materijal za fasadu. To su kupovali na dražbama tvrtki u stečaju. Nikad to nisam htio uzeti, a stalno su mi nudili - objašnjava Davor. I to mu je bilo sumnjivo, jer zašto bi netko besplatno davao materijal osim da pridobije ljude? Oko kompleksa je hodao i zaštitar. - Nismo smjeli sami prići, ali ako si ih pitao, proveli bi te, ispričali pričicu, sve bi fino upakirali - govori Davor. Vidjeli su i kako kamioni iz silosa odlaze na gradsko smetlište, ironično, cestom koja je napravljena novcem iz EU fondova. Vidjeli su kako se iz velikih kamiona plastika i medicinski otpad prebacuju u manje te kamione koji dolaze usred noći. Prijavljivali su policiji godinama. I ne samo stanari te ulice. No nikome ništa. 'UVJeRAVALI sU NAs DA Je sVe OKeJ' Raspitivali su se i u Gradu Gospiću. - Pitala sam osobno bivšu dogradonačelnicu i rekla mi je da vjerujem u teorije zavjere, da je to inspekcija sve provjerila, da je to sve u redu - govori Željka. Riječ je o garnituri gradonačelnika Karla Starčevića, kojega je na pretprošlim izborima zamijenio Darko Milinović. Upravo je Starčević sklopio sa Šincekima ugovor. Smeta im i inercija sugrađana. - Nas je ovdje malo i nema kritične mase.

Dogodila se ta Inicijativa 'Gospić je naš dom'. Sve su upakirali te poslali institucijama i ništa. I to traje i traje. A tko zna što ulazi u tlo i vodu. Čekaju se papiri koji su očito važniji od našeg zdravlja i života. I to tako, gotova priča, idemo dalje. A mi tu domaći, koji tu živimo, možemo samo čekati i nadati se da to neće planuti. Preko ljeta će tamo temperature rasti do 80 stupnjeva Celzijevih. Ona skladišta okolo, to je puno plastike. To su bila skladišta za žito i brašno s podzemnim etažama. Sve je puno! Zidovi su napravljeni tako da su tu dva zida između kojih je prazni prostor. To su tako gradili kako se ljeti brašno ne bi upalilo, da postoji ventilacija. To je sad puno plastike. Kad se zapali, gorjet će mjesecima - govori Davor. Željka je djecu vodila u Zagreb na vađenje krvi. - Tražila sam da nam vade i markere za karcinom. Mislim, o čemu ja razmišljam u godinama kad mogu još dati doprinos zajednici. U trajnom sam strahu što će mi biti s djecom To je ono što je najgore i onda jednostavno puknete jer mi smo ti koji smo pokušavali i s prosvjedima. I onda vam dođe 20 ljudi. Kako vama koji živite u ovom gradu i imate djecu nije stalo do njihove budućnosti? Ja sam odustala. Istupala sam i nitko mi nikad nije prijetio. Nema razloga za strah. Reći ću što mislim, pa što bude - govori Željka. 

24SATA

News

SRIJEDA, 4. VELJAČE 2026. WEB

GRGO JELAVIC/PIXSELL

sVI sU DOŠLI NA FesTU sVeTOGA VLAHe

Dubrovnik je jučer bio u znaku svog Parca. Brojni građani i posjetitelji okupili su se na misi, procesiji i na Stradunu kako bi proslavili Festu svetog Vlaha. Ulice su bile ispunjene šarenilom narodnih nošnji, raznolikim barjacima i svečanom atmosferom koja se osjećala na svakom koraku. “Tradicija se nastavlja, prenosi s koljena na koljeno. Nastojimo je prenijeti mlađim generacijama”, rekli su Dubrovčani. (ds)

Trump traži milijardu dolara odštete od sveučilišta Harvard Američki predsjednik Donald Trump rekao je jučer da njegova administracija traži milijardu dolara odštete od Sveučilišta Harvard. - Sad tražimo milijardu dolara odštete i ne želimo imati ništa više sa Sveučilištem Harvard u budućnosti - rekao je u objavi na mreži Truth Social ne navodeći kakvu je konkretnu štetu sveučilište prouzročilo. Trumpova administracija u prosincu se žalila na sudsku presudu u kojoj je utvrđeno da je nezakonito ukinula više od dvije milijarde dolara potpora dodijeljenih Harvardu i da više ne može prekinuti financiranje istraživanja za to prestižno sveučilište. (ri)

NEVA ZGANEC/PIXSELL

GDJe Nema šest kamiona, labudice, utovarivača, miješalice betona, dva skupa Mercedesa, od kojih je jedan vlasništvo Monike Šincek i BMW-a X5. Nestali su i Trgovački sud u Rijeci je za njima raspisao potragu. Sva ta vozila su bila u vlasništvu tvrtke Plastruktor i njezina direktora Ivice Vajdića, osim Monikina Mercedesa S klase. Vajdić je uhićen kad i bračni par Šincek te Franciska Dodić, 13. veljače 2025. godine, zbog sumnje da su u PPK Velebit i okolo navezli 35 tisuća tona opasnog medicinskog i plastičnog otpada. Ova vozila bi po logici stvari trebala biti dokaz, osim ako su istražitelji izuzeli s njih sve materijalne dokaze te ih fotografirali. A kako je Plastruktor u stečaju, stečajni upravitelj ih traži jer su dio imovine od kojih se trebaju namiriti vjerovnici. Najveće potraživanje ima Republika Hrvatska preko Ministarstva financija, i to oko 100 tisuća eura. Tu su još i Republika Hrvatska samostalno, Fina i nekoliko privatnih tvrtki. Jedno teretno vozilo i BMW X5 na sebi imaju mjeru ograničenog raspolaganja od svibnja 2025. godine, koju je zatražilo Županijsko državno odvjetništvo. Imovina je to vrijedna oko 240 tisuća eura. Gdje

➤ Vozila su nestala dok je Šincek bio iza rešetaka

SRIJEDA, 4. VELJAČE 2026.

News

24SATA

HAN XU/XINHUA

UGINULO VIŠe OD 60.000 AFRIČKIH PINGVINA Zbog nedostatka hrane afrički pingvini svoje mlade počeli su hraniti kamenjem, objavila je Južnoafrička fondacija za zaštitu priobalnih ptica, prenosi CNN. Prema podacima fondacije, više od 60.000 pingvina uginulo je zbog neuhranjenosti između 2004. i 2011. godine na otocima Robben i Dassen, koji su dva najvažnija područja za razmnožavanje pingvina u Južnoj Africi. Afrički pingvini se hrane sitnom ribom, poput sardina i inćuna, ali su klimatske promjene i komercijalni ribolov značajno smanjili njihov broj, a to primorava pingvine da plivaju mnogo dalje od obale kako bi pronašli hranu. (ds)

➤ MULJAŽA U GOsPIĆU

e sU KAMIONI? Dok su Šinceki bili u zatvoru, nestali su kamioni i miješalice kojima su dovozili i zakapali otpad. Nema ni dva Mercedesa i BMW-a na koje se odvjetništvo upisalo Piše: LAURA ŠIPRAK

lokalitetu jer su bili u Remetincu. Prema našim saznanjima, vozila je otuđio i prodao drugi direktor rekao je Petar Car. Jedini drugi direktor je Vajdić. Da je priča Ivice Vajdića šuplja svjedoče i fotografije i videozapisi iz Gospića. Naime, dio vozila je bio kraj PPK Velebit tijekom prosvjeda građana. A ti prosvjedi su od 22. veljače do srpnja prošle godine održani čak šest puta ispred PPK Velebit, gdje su table i Tipos Resursa bračnog para Šincek i Plastruktora Ivice Vajdića. Šinceki su tad bili iza rešetaka. Vajdić nije. On je pušten isti dan kad je i uhićen, 13. veljače 2025. Zvali smo ga na broj telefona povezan s Plastruktorom i poslali mu mail na adresu iz sudskih spisa, ali nismo dobili odgovor. Jedna od miješalica betona naknadno je pronađena u kamenolomu Asseria u Lišanima. Ta tvrtka je u stečaju, a jedan od vlasnika, prema sudskom registru, bio je Paško Dodić, čija je supruga Franciska uhićena

ROBERT ANIC/PIXSELL

su ta vozila? Stečajni upravitelj pitao je to Ivicu Vajdića koji je bio direktor Plastruktora, a on kaže da ne zna. - Ovom Izjavom izjavljujem da mi nije poznato gdje se nalaze vozila i transportna sredstva, vlasništvo Plastruktor d.o.o. u stečaju, navedena u Zahtjevu stečajnog upravitelja Slavka Cerjana. Jedina osoba koja je raspolagala imovinom, pa tako i vozilima i transportnim sredstvima, bio je Josip Šincek - napisao je u očitovanju za sud. Prema izvješću stečajnog upravitelja i istrazi Uskoka, stvarni vlasnici i upravitelji Plastruktora su bračni par Šincek, i ta tvrtka je prestala s radom na dan kad su uhićeni. Šincekov odvjetnik Petar Car za 24sata kaže da to nije istina. - Znamo da su vozila nestala, a bračni par Šincek s tim nema veze jer jednostavno nisu mogli imati veze, od veljače do prosinca su bili u istražnom zatvoru. Fizički nisu mogli biti na

➤ Sporni kamioni kojih sada nema na vidiku u ovom slučaju. Ona i Monika Šincek su bile partnerice u tvrtki Izoxeco. Stečajni upravitelj piše da je i u prostoru PPK Velebit u listopadu 2025. godine s Vajdićem izvršio očevid, ali nije bilo vozila, uredski namještaj je devastiran i djelomično pokraden. I sam je odradio potragu početkom listopada 2025. koja ga je odvela do tvrtke u Sesvetama. - Potraga je izvršena kod subjekta koji je preuzeo nekoliko vozila od dužnika (postoje Računi o prodaji i potvrde o uplati), a

za koje bivši direktor tvrdi da bi mogao znati informacije o navedenim vozilima zato što se bavi kupoprodajom kamiona i priključnih vozila. Na navedenoj adresi nisu pronađena tražena vozila, a vlasnik negira bilo kakvu umiješanost u promet istih piše stečajni upravitelj. Građani iz Gospića decidirano tvrde da su vidjeli Ivicu Vajdića kako ih odvozi, a da je dio teretnih vozila prodan poduzetnicima u okolici. Je li to istina, utvrdit će policija. 

24SATA

Panorama

SUBOTA, 7. VELJAČE 2026.

➤Panorama GoSPIĆanI ZaBrInUTI Š ➤ VraG JE U DETaLJU

➤ Tisuće tona otpada bačeno je u Gospiću

Piše: IVan PanDŽIĆ

Država ne smije dopuštati otimanje imovine građana! Sve s potpisima, pečatima, ovjerama, a opet sve kriminalno i lažno. Tako se može sažeti i posljednji slučaj banditskog uzimanja nekretnina građanima, a sasvim je jasno da je država malo što naučila iz prethodnih sličnih slučajeva. Otimanje nekretnina lažnim dokumentima noćna je mora svakoga i svi žele vjerovati kako je nemoguće da se dogodi u uređenoj državi. Ali prije tri godine ipak je uhićena dobro organizirana i uhodana skupina u Zagrebu koja je uspjela lažnim ugovorima i ovjerama postati vlasnik desetaka nekretnina tad vrijednih oko 2,5 milijuna eura. Sad se to ponovilo, samo što se nova banda upisala na nekretnine vrijedne pet milijuna eura, od čega smo detaljno analizirali najvredniju - vilu na Tuškancu. Zabrinjavajuće je to što, prema dosadašnjim informacijama, banda nije razotkrivena jer je netko nešto posumnjao na sudu, odnosno njegovu zemljišnoknjižnom odjelu, koji ih je upisivao kao vlasnike. Niti zato što je policija i porezna nešto posumnjala kad je izdan OIB nepostojećoj osobi s lažnim dokumentima. Pali su jer im je to bio “sporedni” posao, a glavni je bio šverc drogom. Istražitelji Uskoka, prateći te ilegalne radnje, došli su i do drugog biznisa, onog s nekretninama. Ekipa je, dakle, potpuno izmislila identitet osobe, lažirala njemačke dokumente za nju i onda s tim lažnim identitetom potpisivala nepostojeće ugovore za stvarne nekretnine. Vlasnici vile postali su na temelju čudnog ugovora u kojem je evidentni lažni potpis vlasnice, koji je sklopljen u Njemačkoj i odakle su u Hrvatsku poslali ovjerenu kopiju. Nitko nije provjeravao ni je li stvaran potpis javnog bilježnika u Njemačkoj nego su domaći javni bilježnici sve poslali na sud, koji je to i prihvatio. U Dubrovniku ista stvar, a bilo je i još takvih slučajeva. Jedino je sud u Puli odbio upis. Jasan je to znak da Vlada i sudovi moraju nešto promijeniti i spriječiti takve prijevare, a ne samo oprati se od odgovornosti.

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA EXPRESS

mILIJUn a Sana ➤ Itia cus dollige nihillu ptatem esst voluptatur

SUBOTA, 7. VELJAČE 2026.

Panorama

24SATA

ŠTo ĆE PoKaZaTI anaLIZa VoDE I TLa Tvrtka Tipos Resurs, bračnog para Šincek, odlazi u stečaj. Riječ je o bračnom paru Josipu i Moniki Šincek iz Varaždina, koji su deset mjeseci proveli u istražnom zatvoru zbog sumnje da su s Miletom Stevanovićem, Antonijom Bauk, Franciskom Dodić, Ivicom Vajdićem te još nekoliko poznatih i nepoznatih ljudi zakopali i deponirali 35.000 tona opasnog medicinskog i plastičnog otpada u prostoru silosa PPK Velebit. Vegetacija oko silosa umire, dio građana Gospića pije kupovnu vodu, a u tlu su u neovisnim analizama pronađene prevelike količine arsena, olova i vječnih kemikalija PFAS, koje, prema izvještaju Europske komisije, uzrokuju oboljenja ljudi. Inicijativa “Gospić je naš dom” dosad je od Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva zaštite okoliša dobila samo obećanja da će sanacija biti uskoro te da će im reći što su analize tla i vode pronašle. Zadnje obećanje dali su im u studenom 2025. godine, na javnoj tribini. No rezultate analize nisu dobili. Građani nemaju pojma preko puta čega zapravo žive i što im ulazi u hranu. Ironično, istodobno je Republika Hrvatska morala prihvatiti novi pravilnik o trgovini, pa trgovci u dućanima moraju izvjesiti još više informacija o podrijetlu proizvoda nego što su to morali prije. Kao da Gospić živi u paralelnom svemiru a ne u Republici Hrvatskoj 2026. godine. ➤

nSKa ŠTETa, aCIJE nEma

SCREENSHOT

Piše: LaUra ŠIPraK

24SATA

Panorama

SUBOTA, 7. VELJAČE 2026.

➤Panorama SanaCIJa Do KraJa 202 ROBERT ANIC/PIXSELL

- Zašto inzistiramo na rezultatima analize otpada koje još nismo dobili? Sastav nelegalno odloženog opasnog otpada nije samo tehnički podatak, on je ‘osobna iskaznica’ opasnosti koja određuje sve što slijedi. Poznavanje točnog sastava bitno je za zdravlje i sanaciju. Ukratko, nas zanima koji je utjecaj ostavio otpad na zdravlje i ekosustav, ali i kako će provesti sanaciju. Sanacija bez analize je kao operacija bez dijagnoze. Poznavanje sastava diktira metodu i način zbrinjavanja te, naravno, koliko će to sve koštati. Iako analize najčešće dugo traju zbog samog postupka, godinu dana predug je period. Prema Aarhuškoj konvenciji, čija je Hrvatska potpisnica, javnost ima zajamčeno pravo na pristup informacijama o okolišu. Institucije nemaju zakonsko pravo trajno uskraćivati te podatke ako postoji ugroza za zdravlje - govori Nikica Jelić iz spomenute inicijative. GraĐanI BEZ oDGoVora I tu dolazimo do dokumenata stečaja tvrtke Tipos Resurs. U jednom od izvještaja stečajna upraviteljica piše da je u kontaktu s nadležnim tijelima o uklanjanju otpada. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije obavijestilo je vezano za sanaciju lokacije u Gospiću onečišćene otpadom koja je u vlasništvu dužnika i na kojoj je poznat onečišćivač i protiv kojeg je pokrenut inspekcijski postupak te je naređeno uklanjanje otpada, ali otpad nije uklonjen, a odloženi otpad predstavlja ugrozu za zdravlje ljudi, okoliš i sigurnost te se njegovo uklanjanje smatra zaštitom javnog interesa - napisala je u kolovozu prošle godine. Tad je država upisala založno pravo na nekretninu vrijednu 1,900.000 eura kako bi mogli nesmetano ukloniti 35.000 tona otpada i nekako naplatiti te troškove tvrtki Šincekovih. Koliko će koštati sanacija samo Gospića i Benkovca iz ovog slučaja, nije poznato, a država je za te dvije lokacije, Samobor, Poznanovec, Lovinac i Pazin namijenila 30 milijuna eura. No iz njenog drugog izvještaja vidi se kad će sanacija

➤ Kamioni i vozila s kojima su prevozili opasni otpad su misteriozno nestali tog otpada. - Rok provedbe za izradu dokumentacije i sanacijske radove za lokaciju onečišćenu otpadom ‘Gospić’ je do kraja 2028. Iz Državnog inspektorata neslužbeno navode da je sanacija nekretnine u Gospiću prioritet. Nekretnina dužnika u Gospiću na kojoj su nepropisno odložene znatne količine otpada nalazi se na krškom terenu, koji je porozan i propustan - piše. Tu istu informaciju traže građani, a tražili smo je i mi od Fonda za zaštitu okoliša. Nismo dobili ovako izravan odgovor, a godina 2028. spominje se u kontekstu Plana gospodarenja otpadom od 2023. do 2028. godine. - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priprema javnu nabavu za sanaciju ilegalno odloženog otpada na lokaciji PPK Velebit u Gospiću. Tender ćemo objaviti u veljači ove godine, a sama sanacija lokaliteta provodit će se u fazama. Radi pripreme istog u tijeku je i provedba

dodatnih laboratorijskih analiza sastava otpada, a čiji rezultati će biti dio dokumentacije za nadmetanje - rekli su iz fonda za 24sata. Kad je riječ o analizi tla, iz inicijative kažu da su im obećali dostaviti rezultate još prošle godine, nisu spominjali dodatne analize koje su u tijeku. - U studenom smo organizirali javnu tribinu, na kojoj su bili svi predstavnici Fonda i odbora za zaštitu okoliša, struke, javne vlasti. Došlo je oko 200 ljudi, svi su se uključili i pokazali koliko im je stalo da se ovaj problem riješi. Iz fonda su nam opet dali konkretna obećanja da će nakon te tribine u studenom, nakon dva tjedna, izvijestiti javnost o analizama otpada, o načinu na koji će ga zbrinuti, o planu sanacije. Do dan danas ništa od toga nije napravljeno, s tim da se pouzdano zna što je unutra, sami su rekli, u pozivu za zainteresirane subjekte prije javne nabave, da posjeduju laboratorijske nalaze, odnosno analize otpada. Međutim, zašto

su i do dan danas skriveni od javnosti, ne znamo - govori Daria Došen iz inicijative “Gospić je naš dom”. Iz izvješća stečajne upraviteljice ne vidi se što točno fond i ministarstvo znaju, ali se vidi da znaju kako je opasno. - Na nekretnini se nalaze znatne količine opasnog otpada u rastresenom stanju - piše još 2025. stečajna upraviteljica. mILIJUnSKE TraŽBInE Iz njenih izvješća vidi se i tko su sve vjerovnici, odnosno tko ima novčana potraživanja od tvrtke. U prvom redu to je Republika Hrvatska, s oko 9500 eura ovrhe zbog neisplate plaća i doprinosa radnicima, onda 256.100 eura za porez, pa Zagrebačka banka za kredit od oko 930.000 eura. Onda ide desetak tvrtki, među kojima je i Izoxeco, s oko 180.000 eura. Ovo je zanimljivo jer je Izoxeco obuhvaćen ovom istragom kao tvrtka u vlasništvu Monike Šincek i Franciske Dodić. Tu je i uvjetna tražbina od oko

SUBOTA, 7. VELJAČE 2026.

Panorama

24SATA

28., DrŽaVa TraŽI 27 mILIJUna EUra monIKa ŠInCEK

Označen je kao mozak zločinačke organizacije. Prije toga je kao poduzetnik osvajao nagrade za patent gradnje kuća od plastike koja se više ne može reciklirati. Optužio je bivšega glavnog inspektora Andriju Mikulića da je od njega tražio višemilijunsko mito.

Prema istrazi, bila je odgovorna za izradu lažne papirologije za transport i knjiženje otpada. Njihova tvrtka dobivala je natječaje za zbrinjavanje otpada u Italiji i Sloveniji, ali su morali lažirati papire kako bi u Hrvatsku uvezli opasni otpad kao neopasni.

FranCISKa DoDIĆ

mILETa STEVanoVIĆ

anTonIJa BaUK

IVICa VaJDIĆ

Ona i Monika Šincek bile su vlasnice tvrtke Izoxeco. Prema istrazi, dio otpada bačen je na kamenolom njenog supruga Paška u Benkovcu, a tamo je pronađena i miješalica korištena u Gospiću. Tvrdi da je nevina i da su je Šincekovi prevarili.

Otac Monike Šincek, prema istrazi - njegov posao bio je nabavka zemlje i šljunka za miješanje te skrivanje plastičnog i opasnog otpada, kao i dio organizacije. Pušten je isti dan kad je uhićen.

Antonija Bauk je djevojka Monikina brata Matije. Prema istrazi, ona je Moniki pomagala frizirati dokumentaciju. Kako su za 24sata rekli stanovnici Gospića, nju su počeli viđati nakon što je računovotkinja iz Gospića dala otkaz.

Vajdić je direktor Plastruktora, tvrtke koja je djelovala na području silosa. On je u istrazi označen kao glavni operativac Šincekovih. Iako je gotovo sva mehanizacija nestala kad je on bio izvan istražnog zatvora, optužuje Šinceka.

anDrIJa mIKULIĆ

IVICa PEĆIna

maTIJa STEVanoVIĆ

JErE KoSTELaC

24sata su nakon uhićenja Josipa Šinceka dobila informaciju da se nalazio s njim u Gospiću te da je tražio od njega mito, ali nismo mogli dokazati. Prije nego što je uhićen, suočili smo ga s tim optužbama i dodatnim dokazima. Sve je negirao.

Komunalni djelatnik iz Gospića, poznat po nadimku Medo. Stavljaju mu na teret da je za sto eura po kamionu puštao Šincekove vozače da bacaju opasni medicinski i plastični otpad na gradsko odlagalište Rakitovac.

Nije obuhvaćen ovom istragom niti je uhićen. Brat je Monike Šincek, a iz dokumentacije o stečaju tvrtke Plastruktor, čiji je direktor Ivica Vajdić, vidljivo je da je bio korisnik poslovne kartice te tvrtke.

Nekadašnji zaposlenik Ličko-senjske županije, uhićen u lipnju 2025. pod sumnjom da je lažirao očevid i potpisao dvije dozvole za gospodarenje otpadom u Gospiću za Šincekove. Jedna dozvola trebala je vrijediti do 2032.

28 milijuna eura koju je prijavio Državni inspektorat. - S obzirom na to da je otvoren stečajni postupak nad dužnikom kojemu je naloženo uklanjanje opasnog otpada, uklanjanje neće izvršiti stečajni dužnik - piše u sudskom rješenju.

To znači da će država platiti tvrtki koja dobije na natječaju kad ga raspišu, pa se naplatiti od Šincekove tvrtke. Iako je prošlo godinu dana od uhićenja glavnih aktera te pola godine od uhićenja zaposlenik Županije koji je osumnjičen da im je protuzako-

nito izdavao dozvole, još nema optužnice. I za to postoji odgovor u izvješćima o stečaju. Naime, 24sata su u travnju objavila seriju snimki i videozapisa koji pokazuju da su otpad deponirali i na gradsko odlagalište, ali i nakon vremena za koje ih Uskok

tereti. Prema izvješću stečajne upraviteljice, Državni inspektorat u prosincu prošle godine obavio je inspekcijski nadzor vezan za taj dodatno pronađeni otpad, koji prije nije bio dio ni inspekcijskih postupaka ni kaznene prijave protiv Šinceka.

NEVA ZGANEC, SANJIN STRUKIC/PIXSELL, PRIVATNI ALBUM

JoSIP ŠInCEK

24SATA

News

SUBOTA, 14. VELJAČE 2026.

News

³ Otpad se i dalje nalazi unutar silosa

Piše: sNJeŽANA KRNeTIĆ

Život pun neizvjesnosti: Gospićani još čekaju na istinu Analiza otpada u Gospiću, u kojemu su nađene velike količine olova, samo je dodatno pojačala strahove tamošnjeg stanovništva. Ni godinu dana nakon što je otkriveno ilegalno odlagalište otpada, analize tla još nisu javno dostupne, iako je ranije obećano da će biti. Ljudi s pravom strahuju za svoje i zdravlje bližnjih. Strah nitko ne može i ne smije ignorirati. Najgore je što, iako rezultati postoje, stanovnici o njima gotovo ništa ne znaju. Sanacija bi se trebala provesti tek 2028., a do tada ljudi moraju dobiti jasne i konkretne informacije, kao i brze mjere zaštite, a ne polovične priče. Institucije moraju raditi svoj posao i reći što je opasno, koliko je opasno i kako namjeravaju riješiti problem. Bez toga, Gospićani su prepušteni riziku koji ne vide, ali ga svakodnevno osjećaju. Ljudi s pravom traže odgovore. Žele znati mogu li njihova djeca bezbrižno brati jagode iz vrta, jesti jabuke s drveta, sigurno piti vodu iz slavine. Transparentnost nije luksuz, to je temelj povjerenja. Gospić zaslužuje da mu se kaže istina, potpuno, jasno i odmah. Riječ je o ljudima koji na tom prostoru žive, rade, hrane se i odgajaju djecu. Nitko ne očekuje da se problem riješi preko noći, ali stanovnici očekuju da im se ne skriva ništa i da obećanja prate stvarne akcije. Ovo nije samo lokalni problem. To su stvarni životi. Ljudi jedino što žele jest živjeti normalno, ne moraju svaki dan živjeti u neznanju i strahu. Svaka nova informacija koja se odgađa povećava stres, nesigurnost i ljutnju. Nadležni moraju konačno stati iza svojih obećanja, djelovati i omogućiti da stanovnici znaju što jedu i piju te kako će se osigurati da njihova djeca odrastaju u sigurnom okruženju. Gospić ne smije biti prepušten čekanju. Institucije imaju obvezu štititi život i zdravlje svakoga građanina, bez odgađanja i polovičnih odgovora. 

³ ZOKIJeVA BUDILICA • Išao sam u Gruziju jer nitko iz EU neće. To mi je super ideja. Ja sam genijalac. Ima još puno tih zemalja gdje nitko iz EU ne želi ići. Sve će biti moje! • Sve ću ih obići. Bit će me po cijelom svijetu. Do kraja mandata samo putujem. • Dobit ćete razglednicu iz afričke zemlje Safari, zbogom žohari!

Otpad u pun olov

SUBOTA, 14. VELJAČE 2026.

24SATA

ŠOKANTNA ANALIZA OTPADA POKAZUJe OPAsNe TVARI. KReĆe se sA sANACIJOM. Piše: LAURA ŠIPRAK

Fond za zaštitu okoliša je na obljetnicu otkrića 35.000 tona plastičnog i opasnog medicinskog otpada u Gospiću objavio javnu nabavu za prvu fazu sanacije. Riječ je o uklanjanju 3500 tona rasutog mljevenog otpada oko silosa PPK Velebit, odnosno deset posto. Nakon što se to sanira, ući će se u skladišta, silos i iskapanje zakopanog otpada. U natječajnoj dokumentaciji su i službene analize tla, otpada i vode koje je radio Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Na svakom nalazu piše da se analizira otpad koji sadrži opasne tvari. Tako su u otpadu u travnju 2024. godine pronašli tri puta više olova i dva puta više kadmija nego što bi to bilo dozvoljeno za neopasni otpad. Najnoviji nalaz otpada iz drugog uzorka od 2. veljače 2026. govori o dva puta više olova i tri puta više kadmija nego što bi to bilo dozvoljeno da je zaista riječ o neopasnom otpadu, kako su Šinceki tvrdili. No kako još nema nalaza tla, ne zna se ni koliko je i jesu li ovi teški metali ušlo u tlo. No sigurno se zna da je zbog ovih vrijednosti olova i kadmija riječ o ozbiljno onečišćenoj lokaciji, što od početka govore i Ministarstvo zaštite okoliša te Fond za zaštitu okoliša. Da su tolike količine u tlu, zbog ovakvih vrijednosti to tlo ne bi bilo prihvatljivo za poljoprivredu. Olovo i kadmij kao teški metali ulaze u tlo, pa tim putem i u biljke, životinje i ljude. Olovo se zadržava u tlu desetljećima, može izazvati anemiju i oštećenje bubrega, utjecati na tlak i živčani sustav. Posebno lako ulazi u korjenasto

povrće. Još je veći problem kadmij, kao jedan od najtoksičnijih materijala, jer lako prelazi u žitarice i lisnato povrće, nakuplja se u bubrezima i slabi kosti te je klasificiran kao potencijalno kancerogen ako se njemu čovjek dulje izlaže. No teško je samo na temelju ovoga procijeniti je li u godinu dana došlo do širenja i izvan granica PPK Velebit. U svakom slučaju, predstavlja zdravstveni rizik ako je riječ o stambenoj zoni, ne može se zbrinuti kao građevinski otpad i potrebna je sanacija. A ovaj otpad nalazi se u naseljenoj ulici, gdje ljudi uzgajaju svoje voće i povrće ili ovce. Kad je u pitanju voda, tu je i analiza za antimon, koji je nešto veći od dopuštenog. Analize vode za piće iz Gospića pokazuju da je sigurna za piće, a iz analiza se ne može iščitati znači li to da je ušao u podzemne vode, koje idu dalje na jug ili ne. - Važno je pitanje u kojoj su formi to olovo i kadmij, jesu li prodrli u tlo i podzemne ➤ vode. Jesu li topivi.

➤ Josip Šincek na dan kad je uhićen, u veljači 2025.

u Gospiću je ova i kadmija

5 HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤sPOTLIGHT

News

24SATA

News

SUBOTA, 14. VELJAČE 2026.

➤ ZA MALO VIŠe OD DVA MILIJUNA eURA sANIRAT Ć HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤ Sanacija u Gospiću će biti u nekoliko faza

➤ Bez analize tla i vode to ne znamo. Još je važnije ima li mikro i nano plastike. Ta plastika nije topiva, ali ulazi u vodu, tlo, biljke, životinje i ljude. Ona je opasna i truje nas. Ta plastika je dovoljno mala da ulazi u naše organe i tkivo, olako se shvaća. Te nalaze treba napraviti ako se želi saznati koliki je utjecaj na ljude. Grozim se toga što dozvoljavamo da se radi našoj zemlji. I

to su zakopali u krško tlo! Lika i Gorski kotar su važni za pitku vodu ove države. Hvalimo se prirodom, a uništavamo i nju i sebe govori toksikolog Franjo Plavšić. Kako je toliko olova u navodno neopasnom otpadu, kako su ga Šinceki predstavljali? Teorija je više. Jedna je ona da je došlo iz medicinskog otpada. Naime, olovo se ne daje pacijentima jer

je toksično, ali se koristi u zaštitnim štitnicima u radiologiji i u nekim kemijskim reagensima poput boja za histološke uzorke, odnosno uzorke tkiva poput onih koji se uzimaju biopsijom. Te boje pomažu pri analizama u laboratoriju. Kad je u pitanju plastika, olovo je po EU direktivama zabranjeno koristiti, čak i u bojama. No ima ga u starim PVC cijevima i ka-

blovima. Kad je u pitanju kadmij, i on se koristi u medicini, ali ne direktno na pacijentima. Koristi se radi kalibracije, kao istraživački radioizotop ili za senzore u dijagnostici. I tad nije opasan, dapače, vrlo je koristan i pomaže bržoj dijagnostici nekih zloćudnih bolesti. No ulazak u prirodu je sasvim druga priča. U plastici se koristi za jarke i stabilne boje u PVC-u i

drugoj plastici, a nekad je i stabilizator ako plastika treba biti otporna na UV zračenje i toplinu. Koristi se i za kabelske izolacije te plastiku za automobile. Strogo je zabranjen za upotrebu u proizvodima za djecu i kućanstvo. Po strogim regulativama kojih se moraju držati sve bolnice, otpad koji uključuje olovo i kadmij tretira se kao opasni otpad. Pitanje je i iz kojih

mjera sanacije lokacija onečišćenih otpadom s ciljem zaštite okoliša i sprečavanja negativnog utjecaja na zdravlje odloženog otpada na lokacijama u Poznanov- ljudi. cu (Općina Bedekovči- Na području Poznanovca planira se sanacija na) i Gospiću. Tijekom ožujka Fond će dviju lokacija na kojima objaviti i dokumentaci- se ukupno nalazi 13.200 tona nepropije za izvođenje radova na lokacijama u Pazinu sno odloženog otpada. Riječ je o plastičnom i Samoboru. Sve ove otpadu i ambalaži, aktivnosti Ministargumama te miješanom stva zaštite okoliša i zelene tranzicije te otpadu od mehaničke Fonda dio su provedbe obrade koji sadrži i

opasne tvari. Procijenjena vrijednost javne nabave za uklanjanje i zbrinjavanje ove količine otpada iznosi 7.392.000,00 eura bez PDV-a. Sanacija na lokaciji u Gospiću odvijat će se u više faza zbog složenosti stanja na terenu, različitih vrsta otpada te istražnih radnji koje se provode u okviru kaznenog postupka. Prva faza obuhvaća uklanjanje 3.500 tona miješanog

otpada od mehaničke obrade koji se nalazi uz silos - mljevenih kablova i plastike koji sadrže opasne tvari. Procijenjena vrijednost ove faze iznosi 2.100.000,00 eura bez PDV-a. Uklanjanje otpada na navedenim lokacijama obuhvaćat će sve radnje potrebne za njegovo sigurno zbrinjavanje, uključujući utovar, vaganje, transport u zatvorenim vozilima te predaju ovlaštenim

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA sANIRAT Će OPAsNI OTPAD Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je u Elektroničkom oglasniku javne nabave, u okviru prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, dokumentacije o nabavi za odabir izvršitelja usluge uklanjanja i zbrinjavanja i/ ili oporabe nepropisno

SUBOTA, 14. VELJAČE 2026.

News

24SATA

Će se DeseT POsTO PLAsTIČNOG I OPAsNOG OTPADA Tko god da dobije posao, ima šest mjeseci da sanira deset posto otpada i još dva mjeseca za predaju zapisnika. Za to će dobiti dva milijuna i 100 tisuća eura tek kad se sve obavi. Nakon toga se može pristupiti sanaciji ostalih 25.000 tona. Ono što su iz Fonda naveli kao izrazito važnu stavku je da se tvrtke moraju držati Zakona o gospodarenju otpadom. - Lokacija nakon uklanjanja predmetnog otpada mora ostati čista i uredna. Čišćenje lokacije za rasuti otpad odnosi se na površinsko čišćenje lokacije od vidljivih ostataka otpada. Naručitelj napominje da odabrani ponuditelj nije dužan provesti postupak sanacije lokacije nakon uklanjanja otpada u slučaju onečišćenja tla, odnosno nije dužan uzeti uzorke tla za analizu. Gospodarski subjekt/i koji će obavljati uslugu uklanjanja i prijevoza otpada, njegovo zbrinjavanje i/ili oporabu dužni su postupati s preuzetim otpadom u skladu s odredbama Zakona o gospodarenju otpadom te raspolagati sa svim potrebnim dozvolama u odnosu na postupke koje nudi i drugim potrebnim aktima (npr. upis u očevidnik prijevoznika otpada) - piše u natječaju.

obrađivačima otpada. Objavom dokumentacije u fazi prethodnog savjetovanja Fond otvara mogućnost gospodarskim subjektima da daju komentare i prijedloge vezane uz tehničke, financijske i proceduralne aspekte nabave. Nakon savjetovanja slijedi objava otvorenog postupka javne nabave za odabir izvođača radova. U sklopu pripreme

dokumentacije Fond je proveo i analizu tržišta, a napravljene su i dodatne laboratorijske analize koje su sastavni dio objavljene dokumentacije. Sustavnom pripremom dokumentacije i provedbom svih propisanih postupaka osiguravaju se preduvjeti za sanaciju navedenih lokacija, u skladu s važećim zakonskim, tehničkim i stručnim standardima.

’INsPeKTOR NAs Je OTJeRAO s VRATA...’

Poznanovec, gdje su građani godinama upozoravali na 13.200 tona opasnog otpada, konačno ide u sanaciju. Piše: LAURA ŠIPRAK

Plastika u Poznanovcu i dalje stoji u prostoru bivše tvornice cipela INKOP. Osumnjičeni su uhićeni na isti dan kad i okrivljeni za navažanje 35 tisuća tona plastičnog i opasnog otpada u Gospiću, iako dosad nije izašla nikakva međusobna povezanost. No na godišnjicu, baš kao i za Gospić, iz Fonda za zaštitu okoliša dolazi vijest o javnoj nabavi za sanaciju. - Na području Poznanovca planira se sanacija dviju lokacija na kojima se ukupno nalazi 13.200 tona nepropisno odloženog otpada. Riječ je o plastičnom otpadu i ambalaži, gumama te miješanom otpadu od mehaničke obrade koji sadrži i opasne tvari. Procijenjena vrijednost javne nabave za uklanjanje i zbrinjavanje ove količine otpada iznosi 7,392.000 eura bez PDV-a - kažu u priopćenju iz Fonda. Jasna Ocvirek, predsjednica Udruge žena Jana, za 24sata kaže da su pored smrada živjeli godinama. - Sedam, osam godina su palili tu plastiku, mi smo to sve udisali. Žalili smo se, ali bezuspješno. Smrdjelo je, pekla su nas grla kad bismo disali. Ako ste stavili rublje da se suši vani, sve bi se usmrdjelo. Ja sam ga stavljala na tavan misleći da će crijep zaštititi, ali nije. Više ne sušim rublje prirodno. Ne znamo ni jesu li nam voćke zdrave, godinama propadaju - govori Jasna. One su organizirale prosvjede, a na kraju je sve kulminiralo policijskom akcijom i istragom Uskoka i Europola. Zasad je utvrđeno da je samo iz Slovenije u Poznanovec ilegalno dovezeno više od 4500 tona otpada, raspoređenog u više od 200 pošiljki. - Kad smo išle u Zabok u Državni inspektorat, jer nas je zanimalo kad će se to sve maknuti, gospodin nam je otvorio vrata i potjerao nas uz riječi da smo mi

LUKA STANZL/PIXSELL

bolnica je otpad dovezen u Gospić jer nijedna bolnica nije direktno radila s Tipos Resursom, a nema javnih dokaza ni je li ta tvrtka surađivala s drugim tvrtkama koje zbrinjavaju otpad iz bolnica. Iz inicijative Gospić je naš dom kažu da traže javno podatke analize tla i vode. - Informacije o okolišu i podaci koji se tiču zdravlja građana po zakonu moraju biti javni. U ovom slučaju to nisu. To više nije pitanje administrativne dinamike, nego pitanje poštovanja zakona - govore. Zabrinjava ih da pojedini laboratorijski nalazi datiraju još iz travnja 2024. godine i da se u njima navode opasni elementi u zabrinjavajućim koncentracijama. - Ako su takvi nalazi postojali već dvije godine, postavlja se pitanje zašto nisu bili javno objavljeni i zašto građani o tome nisu pravodobno informirani - kažu. Da je nešto analizirano 2024. je zanimljivo i zbog činjenice da su Šinceki, Franciska Dodić, Mileta Stevanović, Ivica Vajdić i Antonija Bauk uhićeni nakon toga, u veljači 2025. godine. Samim time, istražitelji su znali o čemu je riječ pa Šincekova obrana da za sve imaju dozvole i da ništa nije opasno od starta ne drži vodu.

➤ Iz Udruge žena Jana godinama su upozoravale na opasni otpad njemu policiju navukle na vrat. Policija je stvarno s nama surađivala, na njih nemamo prigovora - govori Jasna. Analiza otpada govori da je pronađeno previše otopljenog ugljika i krutina, bakra i antimona. Na fotografijama s uzimanja uzorka vidi se da je na nekim vrećama na slovenskom jeziku napisano “otpad iz depolimerizacije”, odnosno nusprodukt nakon prvog procesa recikliranja plastike. Tvrtka koja je upravljala svime, Recycle Plastic, odlazi u stečaj. Među vjerovnicima su četvero bivših zaposlenika koji traže svoje plaće, HAMAG BICRO, banke i Državni inspektorat, koji traži gotovo 11 milijuna eura kao zalog da će se sanacija državi refundirati. Općina Bedekovčina traži oko 14.000 eura. U stečaj je otišla i druga osumnjičena tvrtka Plasto produkt, no imovina te tvrtke je neznatna.

24SATA

News

SRIJEDA, 25. OŽUJKA 2026.

GKD SENJ

➤ UsKOK PROŠIRIO IsTRAGU

OPAsNI OTPA Istražitelji sumnjaju da je bračni par Šincek s ekipom bacio 2640 tona otpada na odlagalište u senju koje se nalazi u Parku Prirode Velebit

SRIJEDA, 25. OŽUJKA 2026.

News

24SATA

AD I U seNJU Piše: LAURA ŠIPRAK

OPAsNI OTPAD Uskok je objavio da je tu riječ o 2640 tona otpada kakav je u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu! Mjesto odlaganja: otvorena površina komunalnog odlagališta neopasnog otpada u Senju. Riječ je o gradskom Odlagalištu "Sveti Juraj", koje je veliko 3000 četvornih metara, a nalazi se u Parku prirode Velebit. Njime inače upravlja Gradsko komunalno društvo Senj, a odlaže se komunalni otpad iz kućanstava te komunalni otpad iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i uslužne djelatnosti, otpad s javnih površina i glomazni otpad s područja Grada Senja. Godišnje se na njega odloži oko 3000 tona otpada. Ispada da su Šinceki i ekipa odložili gotovo toliko opasnog otpada, ako je Uskok u pravu. Trojica novoosumnjičenih su mlađi muškarci, operativci, koji su prema sumnji, prema uputama Josipa Šinceka, odvozili u Senj otpad kakav je u Gospiću,

NEVA ZGANEC/PIXSELL

Prošlo je više od godine dana nakon što su uhićeni Josip Šincek, Monika Šincek, Franciska Dodić i još četvero zbog deponiranja 35 tisuća tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada u Gospiću, Benkovcu i Varaždinu. I već tad se moglo pretpostavljati da optužnica neće biti brzo podignuta zbog komplicirane istrage koja se s vremenom samo širi. Tako je proširena i u ponedjeljak, da bi sad broj osumnjičenih se popeo na 13 osoba i pet tvrtki. I to, kako neslužbeno doznajemo, nije konačna brojka. Proširilo se i na još jednu lokaciju: Senj. A proširilo se i razdoblje, pa ih se sad tereti za prljavu rabotu još od 2020. godine, umjesto 2022., kako je bilo do sada!

➤ Josip i Monika Šincek prvi su osumnjičeni za bacanje otpada a sve s lažnim papirima koje bi im sredila Monika Šincek. Da u Senj dolaze Šincekovi kamioni nije bilo sumnjivo, jer je 11. veljače 2020. godine njegova tvrtka Tipos Resurs potpisala ugovor s GKD Senj za drobljenje glomaznog otpada. Odnosno, sav glomazni otpad koji se skupi, djelatnici Šincekove tvrtke su trebali rastaviti i izdvojiti plastiku koju je Tipos Resurs onda u Gospiću mljeo i koristio kao materijal za građevinske blokove koje su proizvodili i patentirali. Ostatak otpada bi se odlagao na dio za glomazni otpad. Ni to nije sve! Tipos Resurs se obvezao da će od tog "inovativnog materijala" napraviti pregrade koje bi spriječile da vjetar raznosi smeće s odlagališta. Međutim, prema saznanjima 24sata, pregrade nikad nisu napravljene. Pitali smo GKD Senj znaju li za istragu. - GKD Senj d.o.o. u ovom trenutku nema službenih saznanja o eventualnom proširenju istrage Uskok vezane uz nezakonito odlaganje otpada na području Odlagališta 'Sveti Juraj'. Naglašavamo kako će GKD Senj

d.o.o. u potpunosti surađivati s nadležnim institucijama te biti na raspolaganju za sve eventualne istražne radnje. Vezano uz dio Vašeg upita: "Je li priveden itko zaposlen kod Vas?", također nemamo takvih saznanja - odgovorila nam je direktorica Snježa Tomljanović. sKRIVALI UGOVOR? U planu nabave GKD Senj za 2020. godinu navedeno je da će za 80 tisuća kuna nabaviti "inertni materijal" za pokrivanje otpada na Odlagalištu "Sveti Juraj". Prema ugovoru s Tipos Resursom, GKD Senj je upravo od njih trebao preuzeti 4000 tona takvog materijala. Riječ je o drobljenoj cigli, kamenu, betonu, zemlji, šljunku, materijalu koji se ne mijenja zbog prirodnih utjecaja, ne reagira s okolišem, ne ispušta štetne tvari. No izgleda da Uskok sumnja da su umjesto tog materijala Šinceki dovozili plastični i medicinski otpad u kojem, prema analizama materijala iz Gospića, ima previše olova. Sve to na prostoru Parka prirode. Sumanuto je da je na takvom prostoru ikakvo

odlagalište otpada. Prema pisanju Nacionala, ugovor je raskinut nakon 14 mjeseci, a nije javno dostupan. I sami smo ga pokušali potražiti, ali na stranicama GKD Senj registar ugovora više ne postoji. Samo poveznica koja vodi na nepostojeću internetsku stranicu. U vrijeme potpisivanja spornog ugovora gradonačelnik Senja bio je Sanjin Rukavina, HDZ-ovac koji je u rujnu te godine otišao na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu pravosuđa. Zamijenio ga je Jurica Tomljanović, kojega je pitanje o ugovoru s Tipos Resursom dočekalo kao vrući krumpir. - Na sjednici Gradskog vijeća 21. veljače 2025. postavio sam pitanje o tvrtki Tipos Resurs koja je na nekoliko lokacija u Hrvatskoj odlagala opasni otpad i o njezinoj povezanosti s GKDom Senj. Citiram dio odgovora bivšeg gradonačelnika: 'Ja sam pitao direktoricu GKD-a Senj imamo li ugovor s ovom tvrtkom Tipos Resurs koju ste vi spomenuli. U ove četiri godine nemamo, otkad je ona direktorica i ja gradonačelnik', ali danas znamo da je ugovora bilo i da je direktorica ipak potpisala te kasnije raskinula ugovor. Uz to, 13. ožujka 2025., na sjednici MO-a Svetog Jurja, rečeno je da je ugovor trajao mjesec, dva, a 29. ožujka 2025. u prilogu na HRT-u direktorica je spomenula da je ugovor trajao šest mjeseci. Nakon toga sam napokon dobio i ugovor između Tipos Resursa i GKD-a Senj. Ugovor je potpisan 11. veljače 2020., a zadnja aktivnost, kojom se smatra da je ugovor raskinut, bila je 30. travnja 2021. Znači, trajao je više od 14 mjeseci - rekao je za Nacional Hrvoje Bezjak.

24SATA

Panorama

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2026.

➤Panorama UHIĆEn I BraT monIKE Š ➤ U TrI ĆoŠKa...

➤ Odlagalište otpada kraj Svetog Jurja u sklopu Parka prirode Velebit gdje bacan opasni otpad

Piše: TomISLaV KLaUŠKI

Hrvatska je opet igračka u rukama Milanovića i Plenkovića Nema predsjednika Vrhovnog suda. Nema novih sudaca Ustavnog suda. Nema novih veleposlanika. Nema sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Nema problema. Hrvatska pod vladavinom Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića postojano plovi dalje, kao da nema političke blokade i privatnog inata. Taj film gledali smo proteklih pet godina i sad smo osuđeni na reprizu. Gledamo i reprizu Milanovićeva obračuna s ministrom obrane, nakon Marija Banožića ovoga puta na tapetu je Ivan Anušić. Imenovanja su zamrznuta, sudovi blokirani, institucije obezglavljene, država je zapela u politikantskom prkošenju premijera i predsjednika, uz sekundiranje oporbe i vladajuće koalicije, a u osvit drugog svjetskog rata u zadnje četiri godine - nakon ukrajinskog dobili smo iranski - dvojica državnika i bivših diplomata (!) ne mogu se dogovoriti čak ni da u skladu s Ustavom sjednu zajedno za stol. Milanović kaže da za to nema vremena, pa onda i da taj sastanak nema smisla. Pitanje je zašto onda uopće više obavlja dužnost predsjednika ako nije u stanju argumentirati svoj stav na sjednicama koje upravo tome služe? A Plenković odbija imenovati (još jednog) predsjednika Vrhovnog suda, onoga tko je po Ustavu izjednačen s predsjednikom Vlade, dok mu oporba ne odobri izglasavanje njegova dva člana Ustavnog suda, jer misli da pobjeda na izborima automatski nosi sa sobom i osvajanje Ustavnog suda. Država je po tko zna koji put postala igračka u rukama premijera i predsjednika koji, po starom receptu, iz tog natezanja i šaketanja crpe potporu birača i sljedbenika. Milanović dobiva pljesak jer udara po HDZ-ovu predsjedniku, Plenković mobilizira svoje trupe ratujući s inatljivim predsjednikom koji bi opet htio biti vođa oporbe i premijerski kandidat za dvije godine. Hrvatska je postala magare koje je naviklo na batine.

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA EXPRESS

oBITELJ EKoCID Pandorina kutija oko otpada Piše: LaUra ŠIPraK

Matija Stevanović, brat Monike Šincek i šogor Josipa Šinceka, priveden je u ponedjeljak, ispitan u riječkom Uskoku i pušten da se brani sa slobode, doznaje 24sata. Time istraga o deponiranju sad već najmanje 37 i pol tisuća tona opasnog plastičnog i medicinskog

otpada u Gospiću, Benkovcu, Varaždinu i Senju zaista postaje istraga "obiteljskog biznisa". Naime, kad su uhićeni Šinceki, uhićena je i Matijina djevojka Antonija Bauk, ali i otac Mileta Stevanović. Kako neslužbeno doznajemo, policija ga je dočekala na poslu

u Varaždinu i potom privela. Ispitan je u Rijeci pa pušten jer nije bilo elemenata da se za njega traži istražni zatvor. Uskok ga sumnjiči uz još dvojicu da su imali prste u odlaganju otpada na senjskom komunalnom deponiju "Sveti Juraj", u Parku prirode Velebit, od

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2026.

Panorama

24SATA

ŠInCEK U ProŠIrEnoJ ISTraZI USKoKa GORAN KOVACIC/PIXSELL

JSKI PoSao: D U SEnJU para Šincek tek je otvorena, pipci vode i u Senj 2020. do 2022. godine. Nazvali smo odvjetnika bračnog para Šincek, Petra Cara. Nije nam mogao reći puno zbog tajnosti istrage. - Nismo još zaprimili rješenje o proširenju istrage, ali ćemo svakako zatražiti dopunsko iznošenje obrane. Prvookrivljeni, moj klijent, nije imao kontakata sa Se-

njom te je to sve obavljao Ivica Vajdić bez njegova znanja - rekao je Car. Vajdić je uhićen u "prvom valu" u veljači. O njemu smo ekstenzivno pisali kad smo otkrili da su nestali kamioni i vozila s kojima se deponirao i zakapao otpad u Gospiću. Naime, nema šest kamiona, labudice, utovarivača, miješalice betona, dva

skupa Mercedesa, od kojih je jedan bio vlasništvo Monike Šincek, a drugi Ivice Vajdića, i BMW-a X5. Nestali su i Trgovački sud u Rijeci je za njima raspisao potragu. O Ivici Vajdiću pričaju i stanovnici Senja. - Tu je blizu u Senju imao unajmljen stan. Sjeo bi na kavu kraj benzinske postaje i doče-

kivao kamione s punim prikolicama. Potom bi tu prikolicu zakačio na svoj kamion i odvezao je na odlagalište 'Sveti Juraj'. To je ovdje poznata stvar. Onda bi vratio vozaču praznu prikolicu i čekao drugi kamion. I tako nekoliko puta dnevno - govori nam jedan od stanovnika Senja. To se slaže s tvrdnjom

odvjetnika Cara da Šinceki govore kako je taj dio posla obavljao Vajdić bez njihova znanja. Međutim, ugovor sklopljen između Tipos resursa i Gradskog komunalnog društva Senj potpisala je Monika Šincek! Tu su i pozivi i poruke koje imaju istražitelji, koje navodno demantiraju tu njihovu obranu pa će ➤

24SATA

Panorama

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2026.

➤Panorama USKoK VJErUJE Da SU Ba PRIVATNI ALBUM

➤ Matija Stevanović, brat Monike Šincek i Franciska Dodić su osumnjičeni

➤ USKOK proširio istragu na bračni par Šincek. Sumnjaju da su bacili 2600 tona otpada ➤ se sve raščistiti u sudskom postupku kad optužnica bude podignuta. No to neće biti tako skoro, kako neslužbeno doznaju 24sata. Broj osumnjičenih u ovoj istrazi je skočio na 18: 13 osoba i pet tvrtki. Kako 24sata doznaju od izvora upućenih u situaciju, to nije i neće biti kraj. Još je u tijeku i istraga oko upletenosti bivšega glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kojega je sam Josip Šincek teško teretio na Uskoku, kad je rekao da je Mikulić od njega tražio mito u nekoliko navrata. 24sata su ranije doznala da su se sastali barem jednom u gospićkom pubu, da je Mikulić Šincekima radio i peku, a i sam Mikulić je tri dana prije uhićenja rekao novinaru 24sata da poznaje Šinceka te da ih je upoznao zlatar Paško Dodić. Suprug Franciske Dodić, koja je također osumnjičena u slučaju s otpadom, ali se od uhićenja brani sa slobode. Ona, kako doznajemo, nije obuhvaćena proširenjem istrage na Senj. Vratimo se na taj krak istrage. Uspjeli smo doći do ugovora između Tipos

resursa, tvrtke Josipa Šinceka, i GKD Senj sklopljenog 11. veljače 2020. godine. Prema tom ugovoru, tvrtka Tipos resurs morala je dostaviti na odlagalište u Senju trgač otpada, odvajati sirovine koje njima trebaju za svoj inovativni građevinski materijal od plastike i betona, a ostalo ostavljati na odlagalištu "Sveti Juraj". KrIVoTVorEnI DoKUmEnTI Morali su i od tog materijala sagraditi pregrade. Gradsko komunalno društvo Senj se obvezalo od njih preuzeti četiri tisuće tona inertnog materijala koji se posipa po komunalnom otpadu, sabija, i onda se na to stavlja daljnji komunalni otpad. U slučaju tog odlagališta, tog komunalnog otpada je oko tri tisuće tona godišnje. Međutim, kako 24sata neslužbeno doznaje, Uskok vjeruje da su umjesto zemlje, mljevenog betona i cigle, dostavljali mljevenu plastiku, metal i drugi otpad koji sadrži štetne i opasne tvari. Da bi im to prošlo, Monika Šincek je navodno krivotvorila dokumenta-

ciju kako bi u papirima taj otpad bio zaveden kao već spomenuta zemlja i mljeveni beton. Da stvar bude gora, na papirologiji je važna stavka i potpis osobe koja zaprima otpad. Navodno su i tu falsificirali potpis jednog od zaposlenika GKD-a Senj. Bitna stavka ugovora je i da zbog ove razmjene nema novčanog dugovanja, odnosno da ni Tipos resurs ni senjski komunalac ništa ne plaćaju. Sve što su dovezli, obje tvrtke su u roku 30 dana morale unositi u e-ONTO sustav, sustav za praćenje otpada u Hrvatskoj. I to su uspješno i radili jer su papiri bili krivotvoreni pa ništa nije bilo sumnjivo. U ugovoru stoji da i bilo koja strana može bez razloga raskinuti ugovor koji je potpisan na neodređeno. Ugovor je potpisan u vrijeme gradonačelničkog mandata Sanjina Rukavine, HDZ-ovca koji je u rujnu 2020. godine prešao u Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kao državni tajnik. Na naše pozive se nije javljao, pa smo mu poslali SMS s pitanjem je li pogodovao Šincekovoj tvrtki

ovim ugovorom, no odgovor do zaključenja teksta nismo dobili. Rukavinu je zamijenio Jurica Tomljanović. Upravo je njega nezavisni vijećnik Hrvoje Bezjak pitao oko tog ugovora. - Zanimalo me što se s tim događa, da nije taj otpad završio kod nas i, evo, bio sam u pravu. Uskok spominje 2640 tona tog otpada, što su vjerojatno dobili iz papira koje su analizirali. Mi vjerujemo da je toga tu puno više jer smo svi gledali te kamione koji dolaze i odlaze. Neki pričaju o desetak tisuća tona i o tome da su kamione tresli i u škrape, ne samo na odlagalište - govori Bezjak. Na kraju je dobio odgovor od direktorice GKD-a Senj, Snježe Tomljanović, koja je i potpisala sporni ugovor. U njemu piše da je raskinut jednostrano 30. travnja 2021. godine jer se nitko iz Tipos resursa nije javljao povratno na upite GKD Senj, ni usmeno ni pismeno, a nisu ni ispunjavali svoj dio odgovora. Da stvar bude još bolja, Tomljanović je tužila Bezjaka za klevetu. - Imamo drugo ročište 1. travnja.

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2026.

Panorama

24SATA

aCaLI oTPaD KoJI SaDrŽI oPaSnE TVarI

➤ Kamion Šincekove tvrtke snimljen je kod Senja u blizini odlagališta otpada

Sporna su joj tri pojma koja sam rekao: ekocid, zločinačko udruženje i deseci stotina kamiona koji su dovozili otpad. Tuži me da sam odlaganje opasnog otpada nazvao ekocid, a bez sumnje da je počinjen. Tuži me i za moje riječi 'zločinačko udruživanje', a taj naziv koristi i Uskok, i tuži me što sam rekao da se radi o stotinama kamiona koji su dolazili na senjsko odlagalište što je potvrđeno količinama od najmanje 2640 tona - govori Bezjak. Poslali smo upit gospođi Tomljanović je li to istina i tko joj plaća odvjetnika kako bi tužila Bezjaka. Do zaključka ovoga teksta nismo dobili odgovor. ProBaLI SVE ZaTaŠKaTI? Bezjak se dugo borio da ugovor i dobije. Naime, nije javno dostupan, nema ga u registru ugovora na stranicama komunalca, u specifikacijama u planovima rada, nigdje. - Dana 21. veljače 2025. godine na sjednici Gradskog vijeća tadašnjeg gradonačelnika Juricu Tomljanovića pitao sam je li GKD

Senj imao ugovor s tvrtkom Tipos resurs. Gradonačelnikov odgovor je citiram: 'S tvrtkom Tipos resurs u protekle četiri godine, otkako sam ja gradonačelnik i otkad GKD vodi direktorica Snježa Tomljanović, nije bilo nikakvog ugovora'. To je bio prvi znak da se nešto skriva, jer je direktorica Tomljanović na funkciji od prosinca 2019., a fotografije koje sam imao su iz srpnja i rujna 2020. godine. Na sjednici Mjesnog odbora u ožujku 2025. nezavisni vijećnici su je opet pitali o tom ugovoru. Ona je odgovorila da je bio neki ugovor od mjesec, dva i da je raskinut, te da će se sa mnom obračunati kad završi istraga. Dana 29. ožujka je emitiran prilog na 'Dnevniku' HRT-a i direktorica spominje da su imali ugovor koji je trajao šest mjeseci. Od tada pokušavam dobiti kopiju ugovora kao gradski vijećnik i kao fizička osoba preko prava na pristup informacija, ali bezuspješno. Na kraju sam ih nakon tri mjeseca natezanja tužio povjereniku za informiranje i dobio sam ugovor i odgovore

od Snježe Tomljanović iz kojega se vidi da je ugovor trajao 14 mjeseci - objašnjava Bezjak. KamIonI U SEnJU Osim na Matiju Stevanovića, kako 24sata neslužbeno doznaju, istraga je proširena i na Franju Ferenčinu iz Novog Marofa te Ivana Mihaljuša iz Čakovca. Ferenčinu, kako neslužbeno doznajemo, sumnjiče za odvažanje otpada iz silosa PPK Velebit na gospićko gradsko odlagalište Rakitovac, te odvoz otpada u Senj. Prema neslužbenim informacijama koje su 24sata prikupila u Gospiću, lokalno stanovništvo je prepoznalo Ferenčinu kao jednog od djelatnika Šincekovih. A prepoznali su i Matiju Stevanovića kao osobu koja je dolazila u silos PPK Velebit, a neki su ga vidjeli i za volanom kamiona s otpadom. Prema neslužbenim informacijama 24sata, on je bio upleten i u koordinaciju radnika. Da je Matija bio upleten slaže se i s podatkom iz izvješća stečajnog upravitelja tvrtke Plastruktor. Iako je na papiru direktor bio

Ivica Vajdić, istražitelji vjeruju da su stvarni upravitelji tvrtke bili Šinceki. Matija Stevanović je na popisu osoba koje koriste kartice te tvrtke po računu u Kent banci. Mihaljuša, pak, prema neslužbenim informacijama, sumnjiče da je “djelovao” samo u Gospiću. Doznali smo i da su u Varaždinu deponirali i tekući otpad, odnosno da je navodno u jami iskopanoj u krugu bivše tvornice “Florijan Bobić” istreseno 30-ak tona boje, lakova i mulja. I to se slaže s izjavama svjedoka koji su za 24sata ranije rekli da su vidjeli šlepere koji ispuštaju tekućinu u jamu. Taj otpad je teško razgradiv, ispušta toksine u tlo i pitanje je hoće li se ikad to zemljište moći koristiti za bilo što drugo. Ostaje još pitanje: otkud medicinski otpad. Naime, po tenderima koje su dobili u Italiji i Sloveniji, nije vidljivo da je otpad iz tih zemalja. Ono što zasad postoji su svjedočanstva stanovnika Gospića da je medicinski otpad dovožen iz hrvatskih bolnica, no to tek treba istražiti.

24SATA

Panorama

SRIJEDA, 8. TRAVNJA 2026.

➤Panorama DoZnaJEmo oTKUD SU Š ➤ aKo ProĐE, ProĐE Piše: BorIS raŠETa

Pobjednik je onaj tko kontrolira prolazak kroz Hormuški tjesnac Donald Trump htio je promijeniti režim u Teheranu, ali je promijenio režim u Hormuškom tjesnacu. Prije je prolaz bio slobodan, sad je blokiran za sve kojima Iran ne dopušta transport nafte. Htio je zamijeniti i Ali Hamneija, pa ga je zamijenio Modžtabom Hamneijem. Želio je instalirati prozapadne liberale, a osnažio vjerske fanatike (usput, njegov je ministar rata Hegseth napisao knjigu o “križarskom ratu” protiv muslimana i Kineza, koji zadnjih 40 godina nisu vodili niti jedan rat). Htio je sam nositi lovorove vijence pobjede, no kad je zaglavio, zakukao je da su ga saveznici napustili i izdali. Htio je uzeti iransku naftu; umjesto toga, Iranci su razvalili desetke energetskih postrojenja u regiji. Stavio je izvan snage odličan Obamin sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa pa ostavio Teheranu širom otvorena vrata do atomske bombe. Htio je osnažiti američki autoritet u regiji, a sad se pokazalo da su američke baze na Bliskom istoku prije meta nego štit. Iranci mu uništavaju avione, Željezna kupola i Davidova praćka sve češće propuštaju rakete. Inače – ratovi koji se upravo vode groblja su vojnih mitova: pokopan je mit o ruskoj nadmoći, ruskom tenku i čizmi, mit o tenkovima Merkava i Leopard, mit o neprobojnoj Željeznoj kupoli... Preživio je, ojačan, jedino mit o svemoćnome Mossadu. Trump logički ne može proglasiti pobjedu jer je kriterij pobjede vidljiv s Mjeseca, iz misije Artemis 2: pobjednik je onaj tko kontrolira Hormuz. No njemu logika nikad nije smetala. Kad je general Oliver P. Smith u Korejskom ratu bio opkoljen, kazao je: “Povlačenje? Dovraga, mi samo napadamo u drugom smjeru!” Proglasi pobjedu, Donalde, i navali, u suprotnom smjeru!

U PRODAJI NA SVIM KIOSCIMA EXPRESS

BoLnIČKI o I ZaBoKa B

Imamo poruke između aktera koje

SRIJEDA, 8. TRAVNJA 2026.

Panorama

24SATA

ŠInCEKoVI PrEUZImaLI mEDICInSKI oTPaD Zapričao sam ga pa mi je rekao da od bolnice u Zaboku mora voziti otpad do ovdje, ovu rečenicu nam je u travnju 2025. godine izgovorio jedan od brojnih građana Gospića s kojim smo razgovarali, a odnosi se na istragu ilegalnog odlaganja i zakapanja 35.000 tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada. Konkretno, na dio istrage otkud je medicinski otpad. Od tada istražujemo otkud je medicinski otpad završio u Gospiću i je li samo iz Opće bolnice Zabok, kako je to rekao jedan od najamnih vozača. Napokon smo došli do konkretnih bolnica: Opća bolnica Zabok i Opća bolnica Zadar. Kako doznajemo, vozači nisu otpad iz Zaboka vozili samo u Gospić, nego i na komunalno odlagalište Sveti Juraj u Senju! Usred NP-a Velebit! Tu je i tvrtka Gajeta iz Zagreba, koja godinama obavlja poslove zbrinjavanja otpada iz bolnica u Hrvatskoj. ➤

oTPaD IZ ZaDra BaCaLI SU U LIKU

e su otkrile opasni otpad. Preuzimali ga i od jedne tvrtke

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

Piše: LaUra ŠIPraK

24SATA

Panorama

SRIJEDA, 8. TRAVNJA 2026.

➤Panorama DETaLJno JaVLJaLI ŠInCEK NEVA ZGANEC/PIXSELL

NEVA ZGANEC/PIXSELL

➤ Josip i Monika Šincek uhićeni su u Uskokovoj akciji u veljači 2025. ➤ Na tu tvrtku su nas usmjerili i izvori iz Gospića, kao i izvor iz jedne od bolnica. - Dobili smo ovaj dopis od tvrtke s kojom surađujemo. Iskreno nam nije jasno kako se sad pojavila kontaminacija otpada ako ga razvrstavamo kao i uvijek. Znači li to da sve što smo dosad predali nije ni stiglo do sortirnice u Austriji - pita se naš izvor, koji nam je na uvid i dao dopis tvrtke Gajeta. Dopis je iz svibnja 2025. godine, tri mjeseca nakon što su Šinceki i ekipa uhićeni. U njemu tvrtka Gajeta upozorava bolnice da su u spalionici otpada u Austriji detektirani radioaktivnost te povećane vrijednosti klora i žive u otpadu. Tvrtki smo poslali prije nekoliko tjedana pitanje jesu li ikad radili s tvrtkama bračnog para Šincek. U početku nisu htjeli istupati u medije, no onda smo dobili direktoricu na telefon. - Ljudi imaju pogrešnu percepciju toga što je medicinski otpad, površno se o tome piše i priča. Zato uopće ne želimo istupati. Istražni organi sve znaju i onaj tko treba znati zna rekla nam je prvo. Nakon kraćeg razgovora, objasnila je i da nije riječ o zaraznom otpadu. - To što su Šinceki preuzimali nije opasni otpad, nije to vrsta otpada koja se predstavlja u javnosti. Mi smo s njima imali ugovor, ali tražili smo raskid još ranije. Sve suradnje koje sklapamo, sklapamo na temelju važeće dokumentacije. Oni su imali važeću dozvolu za gospodarenje otpadom i na temelju toga smo surađivali. Mi zaista ne možemo nadgledati naše partnere dalje od važeće papirologije. Ako nešto s njihovom papirologijom nije štimalo, to treba pitati onoga tko im je izdao dozvolu. U trenutku kad mi predamo otpad partnerima, tad više za njega nismo ni odgo-

vorni ni nadležni. Nismo mogli znati da s njim rade išta drugo osim onoga što je propisano zakonom - objasnila je direktorica. Drugim riječima, kažu da infektivni i zarazni otpad nisu nikad davali Šincekima te nemaju veze s ilegalnim bacanjem i zakapanjem. U Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom stoji da neopasni medicinski otpad, koji nastaje obradom zaraznog, mora imati prateće listove i negativan test na rast mikroorganizama. To je nešto što su trebali imati Šinceki, odnosno Tipos resurs i čuvati pet godina. Neslužbeno smo doznali da i Uskok ima ove podatke, a u istrazi od početka ovu vrstu otpada klasificiraju kao medicinski otpad. Vjeruju da je Monika Šincek, prema uputama supruga, izrađivala lažnu dokumentaciju kako bi sve bilo čisto, odnosno kako bi zavarali inspekciju da je riječ o manjim količinama plastike koje oni koriste za novi građevinski materijal. Odnosno, kako je Šincek napisao na društvenim mrežama, plastičnom šljunku. Kako smo neslužbeno doznali, Šincek u obrani tvrdi da ga nisu zakapali u tlo kako bi ga sakrili, nego je to bio eksperiment da vide koliko je taj njihov novi materijal, odnosno beton u kojem je plastika umjesto šljunka, izdržljiv i može li se koristiti i za temelje i za građevinu. Da je otpad stizao iz Zaboka i od Gajete potvrđuju i bilješke koje je navodno vodio Monikin brat Matija Stevanović. U njima je pisalo koliko vreća obrađenog medicinskog otpada su preuzeli od Gajete, a koliko od Opće bolnice Zabok. Iz te bolnice su nam još u svibnju prošle godine napisali da sve rade sami. - Opća bolnica Zabok i bolnica hrvatskih veterana sama zbrinjava medicinski otpad te je tako činila i 2022., 2023. i 2024. godi-

ne - piše u odgovoru koji potpisuje Neven Miškulin, voditelj odjela za opće i kadrovske poslove. Na službenom popisu ugovora bolnice iz 2024. godine nema ni spomena o otpadu, Gajeti i Tipos resursu. Nema ga ni u elektroničkom oglasniku. Jednostavno nema ugovora za odvoz, zbrinjavanje i oporabu otpada. Tu je samo jedan ugovor za odvoz plastične ambalaže i komunalnog smeća koji obavlja tvrtka koja nema veze sa slučajem. Postavlja se pitanje otkud onda Šincekima obrađeni medicinski otpad iz OB-a Zabok. Alarmantan je i jedan od nadzora inspekcije. Naime, dok su inspektori bili u Gospiću na lokaciji silosa PPK Velebit, kako smo doznali, Matija Stevanović je šogoru Josipu Šinceku slao sve što se događa. Tako mu je navodno javio i da državni inspektori spominju neobrađeni otpad, infektivni otpad, uzimaju uzorke, a Šincek mu odgovara da nemaju dozvolu za takav otpad. Vozači koji su radili za Šinceka su i stanovnicima i istražiteljima rekli da je dio otpada i iz Opće bolnice Zadar. No nijedne tvrtke povezane sa Šincekom nema ni u njihovu registru ugovora. Poslali smo upit i Općoj bolnici Zadar, no do zaključenja ovoga teksta nismo dobili odgovor. Kao u nekakvoj horor verziji TV prodaje, to nije sve. Šinceke i ekipu se tereti da su medicinski otpad u komadićima bacali i po komunalnom odlagalištu Rakitovac u Gospiću, koji je krajem rujna prošle godine planuo. - Nije se moglo disati, pekli su me grlo i oči. Svi smo se zatvorili u kuće - rekli su nam tad ljudi koji žive preko puta silosa PPK Velebit i Rakitovca. Nasreću, mjerenja su pokazala da zrak nije bio opasan. 

SRIJEDA, 8. TRAVNJA 2026.

KU ŠTo raDE InSPEKTorI

oDmaH KraJ KUĆa I oVaCa

Panorama

24SATA

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

Na gradsko komunalno odlagalište “Podum” dovezen je opasni otpad. Odlagalište se nalazi pored obiteljskih kuća, a i ovce pasu u blizini.

oPaSnI mEDICInSKI oTPaD BaCaLI SU I U oToČCU?

Vozači kažu da im je Šincek naredio da otpad voze u Otočac jer u Gospiću više nema mjesta Piše: LaUra ŠIPraK

Nikad kraja. Tako se već može opisati istraga deponiranja na desetke tisuća tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada u kojoj su glavni osumnjičeni Josip i Monika Šincek. Sve je kristalnija i operativna uloga njihova zaposlenika Ivana Vajdića. 24sata doznaju da su otpad, nakon što više nije bilo mjesta u Gospiću, a hrpe otpada su se vidjele i s ceste, počeli voziti za Otočac. Točnije, na gradsko komunalno odlagalište "Podum". Sve je krenulo nakon naših prvih tekstova o prljavim rabotama Šinceka u Gospiću. Tad su nam se javili građani Otočca s informacijom da su kamione viđali kako rano ujutro ili noću dolaze na "Podum" i tamo izbacuju vreće kakve su u Gospiću. - Prepoznali smo kamione koje ste objavili. Dolazili su i kod nas - rekli su nam. Uspjeli smo rekonstruirati da je jedan od vozača zaposlen kod Šincekovih vozio kamione s otpadom u Otočac. Štoviše, bliskim ljudima je rekao da je Josip Šincek potpisao ugovor s Otočcem u ožujku 2024. godine. Kako neslužbeno doznajemo, Uskok ima informaciju da je Šincek to rekao zaposlenim vozačima i objasnio time "da se deponij

u Gospiću zatvara i nema kamo odvoziti otpad". Jedan od vozača komentira prijatelju i da je deponij u Gospiću "velik kao piramida", uspoređuje ga s onim što su napravili u Senju i govori da ga je "Šincek jako podigao". Kako doznajemo, barem jednom je spavao u kamionu u Gospiću i čekao da mu jave vozi li za Otočac ili Senj. Međutim, nema javno dostupnih dokaza da je ikakav ugovor ikad postojao. Imena tvrtki povezanih sa Šincekom nisu u registru ugovora Grada, a komunalno društvo Gacka d.o.o. ima objavljen registar ugovora s 29. ožujkom 2024. godine. Ni na tom popisu neka tvrtki povezanih sa Šincekom ili s nekim od drugih osumnjičenih. Poslali smo upit i Gradu i tvrtki Gacka, no do zaključenja ovoga članka nismo dobili odgovor. Odlaganje otpada u Otočcu je vruća tema već godinama jer se tamo zbrinjavao otpad i iz Makarske, Orebića i Samobora. Lokalne inicijative i oporba upozoravaju već dugo da ono što im iz Grada i Gacke daju na papiru ne odgovara stvarnom stanju, odnosno da je na odlagalištu puno više otpada nego što je to zavedeno u

papirima. Tragom toga, vijećnica Lidija Pernar tražila je od gradonačelnika Gorana Bukovca i direktora gradske komunalne tvrtke Gacka Slavena Prpića da odgovore na njezina pitanja o količinama otpada. Prvo su odbijali, a Prpić nam je rekla da je dobila na kraju izvješće. U tom izvješću sve je u redu. - Vidi se da je tu puno više otpada nego na papiru. Što god da su nam rekli, završili bi s 'važno je da na papiru sve štima'. No važnije je da papiri odgovaraju stvarnom stanju rekla je Prpić. Tu je i nalaz inspekcije, za koji tjednik Nacional piše da dokazuje postojanje otpada koji sadrži opasne tvari. Gradska vijećnica Bosiljka Stojanović još je u listopadu 2025. godine za Večernji list opisala deponij. - Prije su postojala dva manja brda otpada, tzv. kasete između kojih su vozili kamioni, a sad je taj široki prolaz, u kojem je navodno napravljena treća kaseta, gotovo već zatrpan otpadom te je sve naraslo deset metara u visinu - opisala je Stojanović. Nakon izbijanja afere Gospić najavili su da će prestati zbrinjavati tuđi otpad. 

24SATA

News

UTORAK, 21. TRAVNJA 2026.

ZAKAPALI I OPAsNI MULJ: ‘NA BAČVI sU MRTVAČKe GLAVe...’

Razgovor vozača otkrio kako je bračni par Šincek ‘sklonio’ tone toksičnog otpada Piše: LAURA ŠIPRAK VJERAN ZGANEC ROGULJA/PIXSELL, FACEBOOK

Reći ću ti gdje je još jedno smeće zakopano u Bobiću tamo, točno znam lokaciju jer sam ga ja zakopao, to je opasni otpad, a to nitko ne zna. Prema spoznajama 24sata, ovo je samo jedna od rečenica koje su istražitelji čuli dok su tajno nadzirali navodnu kriminalnu organizaciju Josipa Šinceka. Terete ih za ilegalno bacanje i zakapanje opasnog plastičnog i medicinskog otpada u Gospiću, Varaždinu, Benkovcu i Senju, a kako doznajemo, istraga se proširila i na druge lokalitete. Citiranu rečenicu izgovorio je Franjo Ferenčina Ivici Kolariću, a oba su vozila za Šinceka. ”Tamo na onoj strani gdje se nalazi onaj iz Trnovca koji proizvodi šampone, tamo ispod jednog drveta, iskopali smo grabu tri puta tri metra, dva metra dubine i unutra su dva šlepera muljeva iz Slovenije, moram ti pokazati jer neće Bog i Isus naći”, nastavlja Ferenčina svom prijatelju, s kojim je sad osumnjičen. Prema rješenju o istrazi, riječ je o 30 tona mulja od lakova i boja iz Italije i Slovenije, čije je zakapanje u tlo organizirao Josip Šincek, a kad su ugovarali zbrinjavanje tog otpada, dobili su za to i naknadu. Monika Šincek navodno je “popeglala” papire da sve izgleda u redu. Prema onome što su istražitelji otkrili, riječ je o lokaciji u Varaždinu, nekadašnjoj tvornici namještaja “Florijan Bobić”, danas zemljištu u vlasništvu

➤ Šincekovi su opasni mulj zakopali u bivšoj tvornici u Varaždinu tvrtke Mundus projekt. A uhićeni Ferenčina prijatelju je mnogo toga navodno i ispričao, pa i kako je sve bilo puno tekućeg otpada i lakova. “Mrtvačke glave su bile nacrtane na onom što smo unutra izlijevali, bilo je puno tekućeg otpada i lakovi tamo od ovih. Nije ovo ispod hale, neću više govoriti”. Kako doznajemo, istražiteljima je rekao da su s njim bili i Josip Šincek, koji mu je govorio što da radi, te još jedan okrivljeni, Ivan Mihaljuš Šemso. Ferenčina se pravdao te, tvrdeći da mu je žao, izjavio je kako je sve radio prema Šincekovu nalogu, za što

je primao između 4500 i 5000 kuna. Ova lokacija u Varaždinu nije vidljiva s ceste bez ulaska u prostor tvornice, no na satelitskim snimkama vidi se kako se okoliš izmijenio i više ništa ne raste. Kontaktirali smo i tvrtku Mundus projekt, no oni zbog istrage nisu bili pretjerano raspoloženi za razgovor. Iz izvora bliskih istrazi doznali smo da su oni Šinceke prijavili i policiji i inspekciji prije nekoliko godina. Uz to, oni će morati sami sanirati sve što su Šinceki zakopali na njihovu zemlju, pa su već pokrenuli ovrhe

nad njihovom tvrtkom Tipos resurs, no ta je tvrtka u stečaju, pa novac neće vidjeti nikad. Inače tvrtke moraju imati financijsko jamstvo kad traže dozvolu za gospodarenje otpadom kako bi se eventualna sanacija imala iz čega naplatiti. Ali toga nema. Prvotno osiguranje bilo je samo od štete koja bi mogla nastati tijekom obavljanja djelatnosti, i to na oko 40.000 eura za nezgode. - Po meni Uskok treba istražiti i to kako su uspjeli uopće dobiti dozvolu bez prave dokumentacije i te smiješne police - govori izvor upućen u situaciju. 

24SATA

News

SUBOTA, 20. LIPNJA 2026.

News Piše: ALeN GALOVIĆ

Lika je, poput djevojke u legendi iz Smiljana, u vražjem zagrljaju

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Moram nazvati onu požešku županicu i Plenkovićevu uzdanicu. • Predstavim se kao strani investitor koji bi ulagao u Zlatnu dolinu i bušio tamo naftu. Možda i meni uplati jedno 300.000 eura. • Županica je najbrži prst HDZ-a. Čim stigne mail da se ima nešto platiti, ona klikne. Moj pajdo Plenković baš zna izabrati pravi kadar.

sKANDAL! Će POKRIT TVRTKe U OTPADU PRONAŠLe VIŠe KLORA Tvrtke koje su se javile na natječaj za sanaciju platile su uzorkovanje otpada. Pretpostavka je da se u ovom otpadu nalazi obrađeni medicinski otpad, otpad od mljevenja kablova i drugog PVC materijala koji sadrži povećane količine klora. SCREENSHOT

Lika je puna predaja o mitskim bićima koja štite izvore pitke vode, priče o vilama izvorkinjama i danas žive u drevnim ličkim legendama kao podsjetnik da će svakoga tko onečisti rijeke, jezera i vrila stići gadna sudba. Generacijama su se takve priče, pune jasnih poruka o potrebi da se očuvaju šume, livade i vode, prenosile s koljena na koljeno, ali danas ih rijetki znaju, a malo je i djela koja ih čuvaju od zaborava. Manja Kostelac-Gomerčić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti iz srednje škole u Otočcu, prije nekoliko je godina objavila knjigu “Legendarica”, u kojoj je prikupila i zapisala usmenu predaju Gacke, Like, Krbave i Senja. Tu je zapisana i legenda iz Teslina rodnog Smiljana, o djevojci koja je silno željela udati se i otići od grubih roditelja, pa je jednom rekla “da je ‘oće vrag, da b’ ošla za nj”. Kad je otišla na vrilo po vodu, ugledala je lijepa momka. Udala se za njega, ali on ju je odveo duboko u šumu, zatvorio u špilju, bosa je morala hodati po snijegu i patila se. Njene tragove jednom je ugledao lugar iz sela, shvatio da ju je vrag zatočio u špilji pa je čovjek djevojku izbavio iz vražjih ruku. Oni koji su sad Liku prekrili tonama smeća, koji su ondje izgradili tvornice iz kojih bi kancerogeni otrovi išli u rijeke, jezera i izvore, oni koji sve to dopuštaju i oni na vlasti koji to sve mirno gledaju, svi oni obmanjuju narod kao što je vrag obmanuo nesretnu djevojku kad joj se ukazao kao mladić. Jedni su obećavali radna mjesta i prosperitet, drugi lažu da će sve sanirati i očistiti, treći besramno tvrde da ništa nisu znali. Ante Starčević je još krajem 19. stoljeća pisao o deračini koja Hrvatu otkida prevelik dio muke njegove i o prirodi koju “tamani slijepa sebičnosti”. Ličani, ali i oni izvan Like, imaju priliku 27. lipnja doći u Gospić. Samo desetak kilometara od mjesta na kojem je rođen Starčević, pokraj silosa u koje je bacan otpad, krenut će protest zbog uništavanja te prelijepe i božanske prirode, hod za Liku, pobuna zbog vražjeg zagrljaja u koji su Liku uhvatili moćnici, kriminalci i vlastodršci.

➤ sANACIJA U GOsPIĆU

SUBOTA, 20. LIPNJA 2026.

News

24SATA

Analize su pokazale da je u otpadu više klora nego što je NZJZ našao • Cijena prve faze sanacije se udvostručila • Sav otpad ima opasna svojstva Piše: LAURA ŠIPRAK

Fond za zaštitu okoliša nudio je 2,1 milijun eura bez PDV-a za sanaciju 10 posto opasnog plastičnog i medicinskog otpada koji je, prema vjerovanju Uskoka, u Gospiću zakopala i rasula zločinačka organizacija na čelu s Josipom Šincekom. No na natječaj se nije javio nitko, pa će morati raspisati novi. Riječ je o sanaciji deset posto otpada, dakle 3500 tona, koje su rasute oko silosa PPK Velebit ili zakopane u obližnju rupu. Za to vrijeme planiraju privremeno pokriti rasuti otpad da ga vjetar i kiša ne bi dodatno "uvezali" s tlom i podzemnim vodama. Podzemne vode Gospića ulaze u rijeke Novčicu i Liku, prolaze utrobom

Velebita i izlaze u Jadransko more kroz vrulje na potezu od Senja do Karlobaga. Cifra koju nude čini se dovoljna. No zašto je onda natječaj poništen jer se nitko nije javio? Odgovor se krije u komentarima i pitanjima koje su slale zainteresirane tvrtke. Prvo, tvrtke su morale same platiti uzorkovanje otpada i analize ako su htjele znati detaljnije od onoga što je Fond priložio u natječajnoj dokumentaciji. Drugo, tvrtke koje su same i uzele uzorke našle su više klora nego što piše u analizama iz NZJZ-a "Andrija Štampar". To potpuno mijenja način sanacije otpada. - U dvije analize naveden je postotak

ukupnoga klora manji od 1%, a u jednoj nešto više od 1%. Prilikom posjeta mjestu na kojem se nalazi otpad, uzeli smo uzorke istog i dali na analizu kod potencijalnog obrađivača otpada. Rezultati njihovih analiza pokazali su da je sadržaj klora u uzorcima veći od 3%, što bitno mijenja karakteristike otpada i utječe na mogućnost spaljivanja otpada. Povećani sadržaj klora u otpadu velik je problem kod spaljivanja za svaku spalionicu otpada. Pretpostavka je da se u ovom otpadu nalazi obrađeni medicinski otpad, otpad od mljevenja kablova i drugog PVC materijala koji sadrži povećane ➤ količine klora.

➤ 3500 tona otpada rasuto je oko silosa PPK Velebit ili zakopano u obližnju rupu

JOSIP MIKACIC/PIXSELL

! OPAsNI OTPAD TI FOLIJOM...

24SATA

News

SUBOTA, 20. LIPNJA 2026.

JOSIP MIKACIC/PIXSELL

sABOR: ŽIGMAN Je NOVI GUVeRNeR HNB-A

Sabor je jučer imenovao Antu Žigmana novim guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB). Bio je jedini kandidat za ovu funkciju na prijedlog HDZ-a. Žigman je zamjenio Borisa Vujčića, koji je 1. lipnja preuzeo dužnost potpredsjednika Europske središnje banke. Dobio je potporu 78 zastupnika, a 36 glasalo je 'protiv'. (ds)

ULAGAO U DIONICe PA OsTAO BeZ 100.000 €

➤ U Gospiću je opasni otpad zakopala i rasula zločinačka organizacija na čelu s Josipom Šincekom nog opasnog plastičnog i medicinskog otpada oko silosa PPK Velebit, koje je, prema Uskoku, tamo odložila zločinačka organizacija na čelu s Josipom Šincekom. Ta stavka podijeljena je na tri elementa: izrada tehničkog rješenja, koju su spremni platiti 9200 eura, tehnički nadzor, za koji nude 15.000 eura, i sami radovi, za koje daju 760.000 eura. Ovo je, kako su najavili iz Fonda, privremeno rješenje dok se ne pronađe izvođač radova za uklanjanje i oporabu otpada oko silosa. To je samo 10 posto od ukupne količine, jer je silos pun otpada. Kad je riječ o uklanjanju otpada u prvoj fazi, prethodna cijena bila 2,1 milijun, a nova je cijena 4,7 milijuna eura. Međutim, povećali su i količinu otpada. - Nova javna nabava obuhvatit će uklanjanje i zbrinjavanje 4500 tona nezakonito odloženog otpada na otvorenom prostoru te dodatnih 650 tona otpada koji se nalazi između dvaju objekata na lokaciji. U odnosu na prethodni postupak, povećane su procijenjene količine otpada, a za dio otpada kod kojeg

su dodatnim analizama utvrđene okolnosti vezane uz sadržaj klora predviđena je i viša procijenjena vrijednost usluge. Ukupna procijenjena vrijednost postupka iznosit će 4,7 milijuna eura - pišu iz Fonda za zaštitu okoliša. Naime, kad su tvrtke zainteresirane za sanaciju u prvom postupku same obavile analize, utvrđeno je da u otpadu ima više klora nego što je to u nalazima koje je Fond objavio u sklopu natječajne dokumentacije. To komplicira odlaganje i oporabu. Novi natječaj bit će objavljen početkom idućeg tjedna. Tu je i natječaj za nadzor radova, za što je Fond spreman izdvojiti 25.000 eura. U planu nabave je i uklanjanje otpada u vrećama koje se nalaze tik do silosa, što je druga faza uklanjanja otpada. Za to će Fond dati 400.000 eura, a za nadzor tih radova 15.000 eura. Fond traži i nekoga tko će napraviti plan sanacije otpada u Gospiću, za što nude 52.250 eura. No kako bi osigurali da je taj plan dobar, traže i stručno mišljenje, koje će platiti 9000 eura.

Uvjeren da ulaže u dionice, muškarac (65) ostao je bez više od 100.000 eura nakon što je nasjeo na internetsku prijevaru. Slučaj je prijavio pulskoj policiji kada je shvatio da je postao žrtva lažnog investicijskog menadžera koji ga je vješto obmanuo, izvijestila je istarska policija. Policija još jednom upozorava građane da budu iznimno oprezni kako ne bi postali žrtve investicijskih prijevara. (ri)

PLATFORMA X

➤ Pored toga u analizama koje su priložene u dokumentaciji navedeno je da je sadržaj klora određen X-ray metodom, koja možda nije dovoljno precizna za ovakav materijal - pišu u komentaru, uz opasku da treba temeljitije analizirati otpad te produljiti rok za završavanje posla jer nema svaka spalionica kapaciteta za takav otpad. Iz Fonda su im odgovorili kako odobravaju da se rok za dostavu ponuda produlji za 30 dana da bi sve tvrtke koje su zainteresirane mogle napraviti detaljnije analize. Druga tvrtka zamolila je da razdvoje natječaje za opasni i neopasni otpad jer nemaju sve tvrtke dozvole za oboje. - Trenutno objedinjavanje opasnog i neopasnog otpada u jedinstvenu grupu i troškovnik onemogućuje sudjelovanje gospodarskih subjekata koji posjeduju dozvole isključivo za gospodarenje neopasnim otpadom, iako ispunjavaju sve zakonske i stručne uvjete za tu vrstu usluge. Smatramo da bi razdvajanje na dvije grupe, odnosno dva odvojena troškovnika (za opasni i za neopasni otpad) omogućilo širu tržišnu konkurenciju i sudjelovanje većeg broja ovlaštenih poduzeća, uz istodobno poštovanje svih zakonskih propisa vezanih za gospodarenje otpadom - pišu. Iz Fonda su im odgovorili da je sve opasni otpad. - U Dokumentaciji o nabavi navedeno je da se radi o otpadu ključnog broja 19 12 11* - ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade koji sadrži opasne tvari, u okvirnoj količini od 3500 t. Dakle, radi se o jednom ključnom broju otpada, i to o otpadu koji sadrži opasna svojstva, a isti se nalazi u rasutom stanju uz silos - napisali su. I tu prvi put jasno doznajemo da sve što je rasuto oko PPK Velebit, sve što tamo stoji barem dvije godine na vjetru i kiši, ima opasna svojstva. Nasreću, analize vode i tla pokazuju da se opasne tvari za sada nisu razgradile i ušle u ekosustav. U petak oko pet sati Elektronički oglasnik javne nabave poslao je obavijest da je prvi natječaj i službeno poništen. To pokreće idući korak: objavu novog natječaja. Uz to, objavili su novu verziju plana nabave, iz koje se vidi koji su daljnji koraci. U toj novoj verziji uključeno je privremeno prekrivanje zakopa-

PATRIK MACEK/PIXSELL

➤ OPAsNI OTPAD sTOJI DVIJe GODINe

’s MAĐARIMA ŽeLIMO DOBRe ODNOse’

Hrvatska želi rješavati otvorena pitanja s Mađarskom u dobrosusjedskom ozračju, poručio je premijer Andrej Plenković nakon što je razgovarao s mađarskim premijerom Peterom Magyarom. Sreli su se u Bruxellesu.’ Usuglasili smo se i o održavanju bilateralnog susreta’, napisao je premije Plenković na X-u. (ds)

SG FORMA d.o.o. ZV – paviljon 12, Avenija Dubrovnik 15, 10000 Zagreb 091/645 5391 099/271 7346 sgformadoo@gmail.com SKENIRAJ KOD

Napa ELICA ADÈLE ISLAND

Napa ELICA IKONA LIGHT

Cijena na upit

091/645 5391 099/271 7346 SKENIRAJ KOD

Jednostavno, mjesto s top ponudama shopaj24.hr

24SATA

News

NEDJELJA, 28. LIPNJA 2026.

News

➤ Prosvjed pod nazivom ‘Hodaj za Liku’ organizirala je inicijativa ‘Gospić je naš dom’

Piše: DALIBOR MILAs doktor pastoralne teologije i socijalne etike

Crkva koja se boji javnosti uhvaćena je u istini od koje je bježala U današnjem evanđelju Isus izgovara jednu od onih rečenica koje nas najprije zaustave svojom grubošću, a tek potom, ako ih ne preskočimo prebrzo, otvore prostor za ozbiljnije čitanje. Kaže da ga nije dostojan onaj tko više od njega voli oca ili majku, sina ili kćer. Na prvi pogled, kao da Bog traži hladnoću srca. Ali Isus ne napada ljubav nego ono što nam se često podmeće pod ljubav: strah, posjedovanje, šutnju i onu opasnu lojalnost zbog koje ljudi spuštaju pogled pred zlom samo da se ne bi narušio mir kuće, obitelji ili institucije. Zato se ovo evanđelje gotovo bolno točno čita uz vijest iz Čakovca, gdje je 63-godišnji svećenik nepravomoćno osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog četiri kaznena djela podvođenja djece. Sud, prema dostupnim izvještajima, nije prihvatio njegovu obranu, a mjere opreza su mu produljene. I sad ćemo, već prema poznatom hrvatskom običaju, imati nekoliko dana zgražanja, pokoje crkveno priopćenje o zaštiti maloljetnika, malo moralne magle i potom povratak u uredno održavani zaborav. No ovdje nije riječ samo o jednom svećeniku. Riječ je o sustavu u kojem se ugled institucije prečesto brani brže nego dijete. Još je mučnije što su žrtve romska djeca iz Međimurja, djeca koja u našem društvenom imaginariju prečesto žive na rubu, ondje gdje prestaje empatija, a počinju predrasude. Ondje gdje društvo desetljećima odlaže vlastitu ravnodušnost, djeca lako postanu nečija statistika, a teško nečija briga. Ponekad se čini da više pozornosti privuče zgažena mačka na zagrebačkoj Ilici nego romsko dijete iz naselja koje smo odavno smjestili izvan granica vlastite savjesti. Na kraju istog evanđelja Isus ne ostaje na velikim riječima nego govori o čaši hladne vode pruženoj najmanjemu. Možda se baš tu vidi najtočnija mjera kršćanstva, ne u glasnoj obrani ugleda Crkve nego u brzoj zaštiti onih koje nitko ne želi vidjeti. Jer ljubav koja traži šutnju nije ljubav, vjernost koja štiti moćnika nije vjernost, a Crkva koja se više boji javnosti od patnje djeteta nije progonjena. Ona je samo uhvaćena u istini od koje je predugo bježala.

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Gledam ovog Plenkovića. Hoda okolo i otvara sve što stigne. Vrtiće, liftove, parkove, domove... Uskoro će vam doći doma otvoriti vrata od frižidera. • Kad je riječ o otvaranju, mene zanima samo ono što se može otvoriti vadičepom. Jednim potezom do savršenstva. • I onda gledaš svijet kroz orošenu čašu. I sve je uredu. Više ti ni vrućina ne smeta.

➤ ³ LIKA Je NA NOGAMA

‘ZAŠTITITe OPAsNOG

Tisuće ljudi u prosvjednoj šetnji u Gospić

ću. Traže hitnu sanaciju 35.000 tona smeća

News

24SATA

5 ZORAN ORESKOVIC/PIXSELL

e NAs OD G OTPADA’

NEDJELJA, 28. LIPNJA 2026.

Piše: PeTRA MUsTAĆ

Oko tisuću ljudi jučer je prohodalo pet kilometara vrućim ulicama užarenoga Gospića. Organizator prosvjeda “Hodaj za Liku”, Građanska inicijativa “Gospić je naš dom”, tvrdi da više od godinu i pol nakon otkrića nezakonito odloženih 35.000 tona otpada u Gospiću lokacija nije sanirana, a javnosti nisu dostupni cjeloviti nalazi analiza vode i tla. Okupljanje je bilo kraj napuštenog silosa bivšeg PPK Velebit, gdje su, prema sumnjama Uskoka, više od pet godina poduzetnici Josip i Monika Šincek sa suradnicima zakopali 35.000 tona opasnog plastičnog i medicinskog otpada. - Nas je u kući sedmero i naravno da smo zabrinuti jer živimo vrlo blizu. Nemamo poljoprivredu, ali mnogi ljudi oko nas je imaju. Stotinjak smo metara od silosa i teško je to svakodnevno gledati, a da nas se ništa nije pitalo. ³

24SATA

News

NEDJELJA, 28. LIPNJA 2026.

➤GRAĐANI ŽeLe JAsNe ODGOVORe O TOMe KAKV

‘UGROZILI sU NAŠe ZDRAVLJe’ - Dovezli su nam otpad i ugrozili nas, a svoj su problem riješili - čulo se u koloni, koja je prohodala pet kilometara, sve do lokacije buduće tvornice litija. Plan investitora, prema navodima, jest uvoz litijeva karbonata i njegova prerada u litijev hidroksid monohidrat u zatvorenom tehnološkom procesu za proizvodnju baterijskih komponenti, no građani se protive takvoj investiciji u blizini Smiljana, rodnog mjesta Nikole Tesle. - Tesla je izmislio 21. stoljeće, a ovako mu vraćaju. Sreća što nije živ da vidi ovu sramotu - rekli su i dodali kako ne traže nikakva posebna prava. - Samo želimo da se na nas primjenjuju ista pravila kao na sve druge. Ako se Vjesnik mogao proglasiti ugrozom i hitno sanirati, onda isto treba vrijediti za nas. Godinu i pol čekanja je previše - rekla je Daria Došen iz inicijative “Gospić je naš dom”. Unatoč velikoj vrućini i višesatnom prosvjedu na nekoliko lokacija, skup je protekao mirno. - Policija nije zabilježila nijedan incident - potvrdila je Maja Brozičević, glasnogovornica Policijske uprave ličko-senjske. Ličani poručuju da očekuju konkretna rješenja sanacije, iako dio njih sumnja kako će do njih ikada doći, a drugi i dalje vjeruju da se njihov problem može i mora ozbiljno shvatiti, a ne samo povremeno. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije na konferenciji za medije u četvrtak je poručilo kako Vlada preuzima punu financijsku odgovornost za sanaciju ilegalnog odlagališta te da rezultati monitoringa voda i podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo trenutačno ne upućuju na to da je ugrožena javna vodoopskrba na području Gospića i Otočca. 

Ne mogu vjerovati da je toliko otpada dovezeno, a da nitko ništa nije znao. Strah me da toga ima još Prosvjednici žele da njihovi životi budu važniji od birokracije i to su na prosvjedu jasno rekli

TRANsPAReNTIMA PROZVALI VLAsTI 1) Sudionici prosvjeda u rukama nose mnoge kreativne transparente 2) Okupljanje sudionika počelo je kraj Silosa u Bilajskoj ulici 3) Na ruti dugoj oko pet kilometara stajali su nekoliko puta 4) Završni skup bio je kraj buduće tvornice litija ZORAN ORESKOVIC/PIXSELL

OGORČeNI GRAĐANI Dok vlast tvrdi da je sve u granicama normale, građani ističu kako kupuju vodu za piće u bocama. Iz Smiljana, nedaleko od Gospića, na prosvjed je stigao i Likan Tomljenović. - Nitko me ne može uvjeriti da područje nije onečišćeno. Jadan Tesla imao bi što vidjeti da je živ. Umjesto da živimo u 2026., mi smo, čini se, u uvjetima kao iz 17. stoljeća, a najlošije je što se svi prave da je sve u redu. Opasan otpad, kažu, nema utjecaja na okoliš. Možete li to zamisliti - kaže. Transparente s porukama “Lika vam nikad neće oprostiti”, “Ne trujte nam budućnost” i “Aoj, Liko, voli li te i’ko?” nosili su Ličani i njihovi gosti, među kojima je bilo i onih iz Nizozemske, Zagreba, Gline... Cilj im je, poručuju, skrenuti pozornost na, kako kažu, zaboravljeni kraj koji se našao u središtu skandala u koji je uključen i Uskok. - Ne mogu vjerovati da je toliko otpada dovezeno, a da nitko ništa nije znao. Tisuće tona su zakopane, a strah me da toga ima još, samo je pitanje gdje - rekla je Marija, sudionica prosvjeda. No problem, tvrde građani, nije samo postojeći otpad. Najava gradnje tvornice litija u Smiljanskom polju dodatno je uznemirila lokalnu zajednicu. Investitor tvrdi kako ima sve dozvole, no građani traže veće uključivanje javnosti u odluke o prostoru koji, kako ističu, svi baštine. - Tražimo ukidanje građevinske dozvole i izradu studije utjecaja na okoliš

te javnu raspravu u kojoj ćemo imati priliku reći svoje mišljenje, a ne da odluke donosi netko bez nas - rekla je jedna prosvjednica. Ličani ističu da se desetljećima na ulicama nije čulo zajedničko pjevanje “Vile Velebita”, još od uspostave hrvatske državnosti. Jučerašnji prosvjed vide kao trenutak “biti ili ne biti” za kraj koji se ponosi čistim zrakom i izvorima pitke vode, a sad, kako kažu, strahuje za budućnost.

ZORAN ORESKOVIC/PIXSELL

➤ A sad se spominje i tvornica litija. Nisam protiv investicija. Poslao treba biti za sve, ali pitanje je je li sve ovo moralo baš ovako - rekao je Ivica Pavletić iz Gospića. U krugu bivšeg PPK Velebit, navodi se, otpad su mljeli, zakopavali bagerima u tlo, skrivali u napuštenim silosima i zgradama te miješali s betonom kako bi prikrili tragove. Riječ je, tvrde sudionici, o jednoj od više lokacija, no Gospićani su, kažu, prošli najlošije. - Ovdje sam zato što ni danas ne znamo što je sve i kako zagađeno. Kao građani zaslužujemo znati jer je riječ o našem zdravlju, ali već godinu i pol dobivamo samo poruke kako je sve u redu, a rezultati ne ulijevaju povjerenje. Recite nam s čime nas truju rekao je Vladimir Šulentić.

NEDJELJA, 28. LIPNJA 2026.

News

24SATA

Ve POsLJeDICe ILeGALNI OTPAD IMA NA ZDRAVLJe

HRABRI LJUDI RAsKRINKALI sU ZLOČINCe

Uz Uskok, najveći dio posla obavili su mještani Like. Snimali su ilegalne radnje. Te snimke danas su dokaz Piše: LAURA ŠIPRAK

PRIVATNI ALBUM

ZORAN ORESKOVIC/PIXSELL

Nije nas nitko ništa pitao, ni lokalna policija. Ovo je rečenica koju su nam izgovorili prvi susjedi silosa, gdje je, kako vjeruje Uskok, zločinačka organizacija na čelu s Josipom Šincekom godinama zakapala i bacala opasni plastični i medicinski otpad. To nam je bilo čudno jer prvi susjedi moraju vidjeti barem kamione kako dolaze. Bilo je to u travnju 2025. godine, a Šinceki su već mjesecima bili u istražnom zatvoru. Rijetko je da Europol obavlja velike akcije u Hrvatskoj, a ovu su proveli s Uskokom, koji je bio glavni na slučaju, te slovenskom, talijanskom i hrvatskom policijom. Građani kažu i da su prijavljivali policiji preko aplikacije, slali županiji i komunalnom društvu mailove. No bilo ih je strah, kažu, jer je sprega politike i poduzetnika bila prejaka. Kad smo se vratili taj dan u Zagreb, dočekalo nas je 99 snimki i fotografija bacanja i zakapanja smeća, ne samo u silosu nego i na gradskom komunalnom odlagalištu Rakitovac. Pošiljatelj nepoznat. Proveli smo foto i video forenzičku analizu, utvrdili da su autentične i da otkrivaju kako su otpad

tamo bacali i dulje nego što je Uskok prvotno vjerovao. I to je pomoglo da se istraga proširi. Tko god je to sve snimio, napravio je veliku stvar. I to je pouka ovog slučaja: običan čovjek može više nego što misli. Pogotovo ako s druge strane postoje hrabri ljudi u Uskoku koji će to još dublje istražiti i dokazati. Dobili smo na uvid i mailove poslane još 2023. godine Gradu Gospiću i kabinetu tadašnjeg župana Darka Milinovića. Oni tvrde da te mailove nisu dobili. Uskoro smo dobili informaciju da se Josip Šincek sastajao s bivšim glavnim državnim inspektorom Andrijom Mikulićem. Opet od građana. Osam mjeseci pokušavali smo to dokazati. Na kraju je sam Mikulić za 24sata rekao kako ga poznaje i da ih je upoznao Paško Dodić, čija je supruga uhićena sa Šincekima Uskok je Šinceke i ekipu slušao barem godinu dana. U međuvremenu je pao i županijski službenik koji im je odobravao dozvole za gospodarenje otpadom. I sad smo ovdje. Optužnice još nema, ali pravosuđe ima vremena. Ličani nemaju.  HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

24SATA

News

PETAK, 7. KOLOVOZA 2026.

News Piše: BORIs RAŠeTA

’Zovi, samo zovi’ pjevaju domoljubi. Pa evo, Lika zove, ali njih nema Lika, u brojkama i slovima, godine 1971. izgledala je ovako. U toj je regiji živjelo 128.976 stanovnika, koji su uzgajali 130 tisuća ovaca i 45 tisuća goveda. Gospić je imao 26.683 stanovnika. Danas Lika ima 36.494 duše. Ovaca ima do 75 tisuća, a goveda do 15 tisuća. U Gospiću živi 11.464 stanovnika. Gospić i Lika prije su bili najčistija regija u Hrvatskoj. Danas se u Gospiću nalazi 37 tisuća tona - opasnog otpada. Ljudi žive u strahu od trovanja, oni koji žele otići pobjeći - ne mogu prodati imanja. U podzemnim vodama nizvodno od deponija pronađeni opasni su toksični spojevi (“vječne kemikalije”) i izrazito visoke koncentracije teških metala u tlu. Kako na sve to reagira politika? Tzv. domoljubna desnica uopće ne komentira otpad, iako “jako vole” Hrvatsku. Izuzetak je Most, koji je zajahao na ekološkim i životnim temama, pokazujući svima, i desno i lijevo od sebe, kako su životne teme bitnije od ideoloških (prepucavanja). Mostovci su pokrenuli prve analize, podnijeli kaznene prijave, zatražili proširenje istraga... Umjesto da priredi hitnu sjednicu u Gospiću - stručnjaci kažu da je situacija “ekotoksična” i “katastrofalna” - Vlada sramežljivo (preko ministrice, a to znači da su perspektive loše, inače bi zasluge objavio premijer) poručuje da javna vodoopskrba i zrak nisu ugroženi jer se te podzemne vode ne koriste za piće. Bit će sanacije, ali neće biti dovršena u mandatu ove Vlade, kažu. Vječnih kemikalija u tlu ima dvostruko više - bakra sto puta više od limita, olova deset puta od dopustivog, a antimona čak 300 puta. Jedino je ljudi tri puta manje, a uz ovakve političare bit će i gore. “Zovi samo zovi” pjevaju naši vrli domoljubi. Pa evo, Lika zove, samo zove, ali njih nema: svi junaci nikom ponikoše i u crnu zemlju propadoše. Počevši od Vlade, koja bi prva trebala u Gospić, ali neće, jer se u njihovu mandatu i s njihovim ljudima - koji su držali oči širom zatvorene - sve i odigralo.

➤ GRAĐANI GOsPIĆA ODLUČNI

’HITNO ODLAG U Gospiću je odlagan opasni otpad, a onečišćenje nije samo u tlu, nego je kroz kršku podlogu prodrlo i u podzemne vode

➤ ZOKIJeVA BUDILICA • Prije će se Hormuz otvoriti nego što ću ja s onim zlikovcem, s onom uši, riječ progovoriti. • Kijev i Moskva prije će popušiti lulu mira nego ja i spodoba s Markova trga. • Neću, neću se miriti s njim. Ceterum censeo, Kartaga mora propasti. Mogu se pomiriti jedino s tim da će me jedno pivo smiriti. Ili još bolje, dva.

➤ Potencijalno su ugroženi svi koji piju ličku vodu

PETAK, 7. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Piše: HeLeNA TKALČeVIĆ

Nalaz je pokazao da se, nažalost, dogodilo sve ono na što smo upozoravali da se može dogoditi i da je hitno postupanje zapravo bila obveza, a svi su ga ignorirali. Na mjestu lokacije i u krugu 50 metara postoji trajno zagađenje mikroplastikom i teškim metalima, a kroz pukotine je došlo i do prodiranja antimona kao teškog metala i mikroplastike u podzemne vode, nizvodno od predmeta onečišćenja, komentirao je nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić, Bilajska 50 i dopunu nalaza član građanske inicijative Gospić je naš dom. Nakon što je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić gostujući prije nekoliko dana na RTL-u rekao da im je stiglo opsežno vještačenje s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu na više od 350 stranica i da “nalaz nije sjajan” te da je “Lika na tom području zagađena”, Uskok je nalaz i mišljenje te dopunu nalaza objavio na svojim stranicama. Učinili su to nakon opetovanih zahtjeva i pritisaka građana jer je doista riječ o javnom interesu i nalazu od velikog značaja za građane. - Pokazuje se da ono što smo govorili da će, najvjerojatnije što se tiče samih podzemnih voda i potencijalno pitke vode, jednoga dana biti više ugroženi svi nizvodni gradovi i općine poput Otočca, Senja, hrvatskih otoka, Paga i Raba, Hrvatskog primorja, jer oni piju ličku vodu - govori naš sugovornik. Nalaz zapravo upozorava na to da je zasad riječ o lokalnom onečišćenju, ali da su pronađene kroz krško tlo pukotine kroz koje je onečišćenje došlo nizvodno od ove lokacije i upućuje na potrebu stalnog monitoringa. - Mi kao građani Gospića dodatno upućujemo na činjenicu da se zapravo nisu provjeravali izvori budućeg izvorišta za cijeli Gospić, takozvano Divoselo izvorište, pa bez obzira na to što je sad ova analiza pokazala da ne postoji uzvodno onečišćenje podzemnih voda, moramo uvesti i monitoring na tu ➤

ZORAN ORESKOVIC/PIXSELL

O sANIRAJTe GALIŠTe!’

24SATA

News

PETAK, 7. KOLOVOZA 2026.

³ U PODZeMNIM VODAMA NIZVODNO OD ODLAGALIŠTA P ROBERT ANIC/PIXSELL

³ lokaciju budućeg izvorišta u Gospiću, trajno pratiti stanje i zapravo tako spriječiti daljnje onečišćenje. Ali što je najvažnije, glavni zaključak nalaza i mišljenja je da je lokacija ovog onečišćenja zahtijevala hitno postupanje i još ga zahtijeva, a to hitno postupanje je izostalo naglašava. Građane su uvjeravali da nema neke velike opasnosti, da se stvar drži pod kontrolom, da nema inputa koji bi upućivali na to da je sanacija u Gospiću baš toliko hitna koliko upozorava građanska inicijativa i građani Gospića. Smatra da to zahtijeva političku i kaznenu odgovornost onih koji su za to znali da treba hitno postupati, a propustili su to učiniti. - Mi kao građanska inicijativa zahtijevamo već od sutra odmah i sad hitnu sanaciju svega. Dakle, više nema čekanja i više nema nekakvih produljivanja rokova. Odmah i sad mora se pristupiti sanaciji kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje. Koje postoji, postoji ugroza i to se jasno navodi u mišljenju vještaka - odlučni su građani. Žalosnim smatra da su ove analize građani Gospića, kako one od prije desetak dana od Državnog inspektorata koje postoje još od 2024., a tako i ove iz ožujka 2026., građani dobili na uvid dobili tek sad. - Trebale su već davno biti objavljene i građani su trebali dobiti sve smjernice kako se ponašati u ovom slučaju, kako zaštititi svoja zemljišta i kako zaštititi svoje zdravlje - smatraju u inicijativi. Nalaz Geotehničkog fakulteta u Varaždinu pokazuje da se na lokaciji nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, među kojima su ostaci obrade električne i elektroničke opreme i medicinskog otpada, plastika te građevinski i mineralni materijali. To je samo zakopani i razasuti otpad bez “big bag” vreća i otpada u samim zgradama silosa. Dio tog otpada koji se prostire na 14.267 metara četvornih je zakopan, prosječno 2,9 metara duboko. Za reprezentativne uzorke otpada utvrđeno je opasno svojstvo HP14 - ekotoksičnost. U

³ Na lokaciji se nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada

jednom uzorku izmjerena je vrijednost 254,8, a granica je 25. Uzorci tla pokazali su da sadrže visoku koncentraciju teških metala - bakra je izmjereno do 9946 miligrama po kilogramu, približno stotinu puta više od maksimalno dopuštene koncentracije za poljoprivredno tlo, olova do 1051 miligrama što je oko deset puta više, a antimona do 317 miligrama po kilogramu, dok je njegova prirodna vrijednost manja od jednog miligrama. Pronađen je čak i u kupusu na udaljenosti 20-30 metara od otpada. Nepovratno je uništena vegetacija na 17.796 metara četvornih. U zraku nisu utvrđena prekoračenja PM10 i PM2,5, ali postoji

potencijal emisije prašine i mikroplastike s površine otpada, posebno tijekom sušnih i vjetrovitih razdoblja. Vještaci smatraju da su neke promjene trajne ili dugotrajne. Mikroplastika u tlu praktički je trajna, a visoke koncentracije metala predstavljaju dugotrajno opterećenje zbog njihove postojanosti i mogućnosti akumulacije. Utjecaj je najjači na samom odlagalištu i unutar približno 50 metara, ali je mjerljiv do oko 200 metara, dok se podzemnim vodama može proširiti i na stotine metara. Bez sanacije otpad ostaje trajan izvor opasnosti, uz realnu i očekivanu mogućnost daljnjeg širenja onečišćenja.

Dopunsko vještačenje pokazalo je da su u podzemnim vodama, nizvodno od odlagališta, pronađeni PFAS spojevi, poznati i kao “vječne kemikalije”, dok u referentnom piezometru uzvodno od odlagališta nisu otkriveni iznad granice kvantifikacije. Najveća ukupna koncentracija PFAS-a, 200,5 nanograma po litri, izmjerena je u piezometru nizvodno od lokacije, u drugom nizvodnom piezometru izmjereno je 7,1 nanogram po litri, dok je uzvodno koncentracija bila niža od 1,5 nanograma po litri. Bušotina B1 u čijem je uzorku pronađena najveća ukupna koncentracija PFAS-a hidrogeološki je najaktivnija bušotina, odnosno ima najveću hidrauličku povezanost s vodonosnikom i najveću dinamiku izmjene podzemne vode. Suprotno tome, B3, koja se nalazi uzvodno od odlagališta s referentnim vrijednostima, ima najmanju hidrauličku povezanost. Izmjerena koncentracija od 200,5 nanograma po litri dvostruko je viša od parametarske vrijednosti od 100 nanograma po litri, koju europski i hrvatski propisi određuju za ukupne PFAS spojeve u vodi namijenjenoj ljudskoj potrošnji. 

PETAK, 7. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

PRONAĐeNI sU PFAs sPOJeVI, TZV. ‘VJeČNe KeMIKALIJe’

sILOs GOsPIĆ

GOsPIĆ

TAMO JE OKO 37.000 TONA MIJEŠANOG TEHNOGENOG OTPADA, MEĐU KOJIM SU OSTACI OBRADE ELEKTRIČNE I ELEKTRONIČKE OPREME I MEDICINSKOG OTPADA, PLASTIKA, GRAĐEVINSKI MATERIJALI...

MOGUĆE ŠIRENJE TOKSINA U PODZEMNE VODE

MANJI UTJECAJ, ALI DOVOLJNO INTENZIVAN

RIJeKA NOVČICA

KRUG NAJVEĆEG UTJECAJA OTPADA NA OKOLIŠ

PARK-ŠUMA JAsIKOVAC

U TLU JE PRONAĐENO DO PRIBLIŽNO 9946 MG/KG, A MAKSIMALNA DOZVOLJENA KOLIČINA (MDK) JE OKO 100 MG/KG, DAKLE IMA GA GOTOVO 100 PUTA VIŠE

UZORCI TLA SADRŽE DO PRIBLIŽNO 1051 MG/KG, UZ MDK OKO 100 MG/KG, DAKLE OLOVA JE PRIBLIŽNO DESET PUTA VIŠE OD DOZVOLJENE VRIJEDNOSTI

DO PRIBLIŽNO 317 MG/ KG, UZ PRIRODNE VRIJEDNOSTI REDA VELIČINE ISPOD 1 MG/KG, DAKLE 300 PUTA IZNAD PRIRODNE RAZINE, A IMA GA I U KUPUSU NA 20-30 M

KADMIJ JE PREKORAČIO MDK U ČAK 18 UZORAKA TLA, S MAKSIMUMOM OD 11 MG/KG, ALI NJEGOVO ONEČIŠĆENJE NIJE PROSTORNO VEZANO SAMO UZ OVO ODLAGALIŠTE OTPADA

U TLU NA ODLAGALIŠTU PRONAĐENO JE DO 2100 MILIGRAMA CINKA PO KILOGRAMU, DESET I POL PUTA VIŠE OD MAKSIMALNO DOPUŠTENE KONCENTRACIJE OD 200 MG/KG

24SATA

News

SUBOTA, 8. KOLOVOZA 2026.

GOsPIĆU Je 35.000 TONA OPAsNOG ➤sPOTLIGHT UOTPADA KOJI PRIJeTI CIJeLOJ LICI

sANACIJA Će KOŠTATI I DO 125 MIL. €? Tlo na odlagalištu i 50 metara od njega sadrži visoku koncentraciju teških metala, a tzv. vječne kemikalije dospjele su i u podzemne vode

➤ Oko 90 posto otpada zakopano je na lokaciji i nije vidljivo na fotografijama

SUBOTA, 8. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Piše: HeLeNA TKALČeVIĆ

galno odloženog otpada. Time bi se spriječila i kontaminacija podzemnih voda i vodonosnika. To bi stajalo od dva do tri milijuna eura - rekao je Budiša. No dopuna nalaza i mišljenja Geotehničkog fakulteta u Varaždinu pokazala je da je do procjeđivanja već došlo, odnosno da su tzv. vječne kemikalije (PFAS) prodrle u podzemne vode nizvodno od odlagališta. Druga mogućnost je potpuno uklanjanje otpada i njegov prijevoz na odlagalište opasnog otpada u inozemstvu. - Druga opcija je da se taj otpad u potpunosti iskopa i odveze na odlagalište opasnog otpada. Nažalost, takvo odlagalište u Hrvatskoj nemamo. Prošli tjedan smo na desetak adresa takvih odlagališta u Europskoj uniji uputili upit. To bi stajalo od 20 do 25 milijuna eura - rekao je Budiša. Treća opcija podrazumijeva spaljivanje otpada. Osim što je najskuplja i stajala bi između 100 i 112 milijuna eura, ona je i

dugotrajnija, a nalaz je pokazao da se nešto hitno mora poduzeti i da je vremena sve manje. Kao četvrtu mogućnost naveo je stabilizaciju otpada. - Četvrta opcija koju razmatramo je solidifikacija, odnosno stabilizacija. Otpad bi se putem fizikalno-kemijskih metoda iz opasnog pretvorio u neopasni. Kao takav bi se mogao odložiti na odlagalište neopasnog otpada. To bi stajalo od 10 do 15 milijuna eura - istaknuo je Budiša. Za građane Gospića to je neprihvatljivo i neshvatljivo. - Zapravo nas iznenađuje da on uopće spominje nekakve četiri varijante s obzirom na to da smo ove dvije varijante, prekrivanje i solidifikaciju, na sastanku s Vladom 28. srpnja otklonili jer je za njih sad prekasno i apsolutno nemaju nikakvog smisla jer je do procjeđivanja već došlo i nećemo s tim ništa posebno sad spriječiti. To se trebalo napraviti prije godinu i pol. Ne ulazeći u način

IGOR SOBAN/PIXSELL

Ako govorimo o zakopanom otpadu, postoje četiri potencijalna načina sanacije, rekao je Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), komentirajući rezultate vještačenja koji potvrđuju onečišćenje na području ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT-u. Riječ je o istrazi koja se vodi protiv varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka, njegove supruge Monike i ostalih zbog ilegalnog odlaganja otpada na više lokacija. Jedna od te četiri opcije za saniranje oko 37.000 tona opasnog otpada iz Gospića, kako je naveo zamjenik direktora, građane bi stajala čak 100-125 milijuna eura! - Prvi način, ono što je bilo predloženo kao privremeno rješenje, tzv. enkapsulacija, prekrivanje je otpada vodonepropusnim slojem kako bi se spriječilo procjeđivanje oborina kroz tijelo tog nele-

➤ Vjeko Bušić, jedan od članova inicijative Gospić je naš dom kako će se to riješiti, nalaz i mišljenje uputio je da rješenje mora biti hitno i odmah. Dakle, nema više razgovora na ovaj način i, uostalom, to je suprotno sa zaključcima sa sastanka - poručuju iz inicijative Gospić je naš dom. Nedopustivim i poražavajućim smatraju prebacivanje odgovornosti na građane Gospića insinuirajući da “miniraju” postupak javne nabave. ➤

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

24SATA

News

SUBOTA, 8. KOLOVOZA 2026.

➤sPOTLIGHT

JOsIP ŠINCeK U DVIJe I POL GODINe NA OTPADU Je ZARADIO VIŠe OD 400.000 € HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

➤ Otpad u big bag vrećama čini oko jedan posto otpada na toj lokaciji

➤ - Nedopustivo je minimizirati taj problem kao da je ugroženo samo 200 metara Pa tamo žive ljudi! Na kraju krajeva, taj problem je lokaliziran u odnosu na stanje kad su rađeni nalaz i mišljenje. Znači, ako se ne riješi, on će se proširiti 200 metara pa će opet biti ugroženo sljedećih 200 metara itd. Dakle, on nije lokaliziran u smislu da je zaustavljeno širenje tog negativnog utjecaja. Upravo suprotno, nalaz i mišljenje vještaka upućuju na hitnost postupanja da ne bi došlo do daljnje ugroze - odlučni su građani. Bitno je istaknuti da je “brdo” koje se vidi na fotografijama silosa iz Gospića svega deset posto razasutog otpada koji se tamo nalazi. Otpad u big bag vrećama čini još možda oko jedan posto sveukupne količine otpada, a preostalih gotovo 90 posto je ono što se ne vidi, što je zakopano u tlu i što je zapravo najveća ugroza. - Taj se opasni otpad, nažalost, procijedio do podzemnih voda. I to treba pod hitno zaustaviti jer tu nije riječ o lokalnoj razini Gospića. Vidimo da su PFAS nađeni nizvodno. Znači, ugroženi su, potencijalno, u budućnosti svi

slivnici nizvodno. Riječ je o Senju, Otočcu, hrvatskom primorju, Pagu i Rabu, koji se opskrbljuju našom ličkom vodom - ističu Gospićani. Navode i konkretan pokazatelj kako vrijeme radi protiv Ličana. Uzorci za dopunu nalaza i mišljenja rađeni su s kratkim vremenskim odmakom. U osnovnom nalazu i mišljenju nije bilo prekoračene vrijednosti PFAS-a u vodi, da bi već nekoliko mjeseci kasnije, u onom jednom piezometru, imali dvostruku količinu od dopuštene. - Već samo taj podatak govori koliko je vrijeme bitno i da nema mjesta sanaciji od godinu, dvije, pet ili deset - ističu Gospićani. Nalaz i mišljenje vještaka te njegovu dopunu, koje je objavio Uskok na društvenoj mreži, komentirao je i Darko Milinović, gradonačelnik Gospića. U svojoj objavi istaknuo je što je, prema njegovu mišljenju, dobro i loše utvrđeno nalazom. - Stigli su nalazi DORH-a o podzemnim vodama na mjestu gdje se dogodio najveći kriminal s opasnim otpadom. Najprije ono što je dobro: nisu nađeni PFAS spojevi uzvodno, nisu nađeni

štetni utjecaji na ljudsko zdravlje, PFAS je utvrđen nizvodno, ali se ta podzemna voda ne koristi u javnom vodovodu i zdravlje stanovnika nije ugroženo. Nema povećane koncentracije teških metala, žive i slično te nije pronađena radioaktivnost - poručio je Milinović. S druge strane, loše je što “više od godinu dana niti jedan jedini kilogram opasnog otpada nije uklonjen!” - Stanište je uništeno, a to je bilo i očekivano. Utjecaj mogućnosti daljnjeg onečišćenja je povećan ako ne dođe do hitne sanacije što se jasno kaže u nalazu i na što sam upozoravao - napisao je gradonačelnik Gospića. Pozvao je premijera Plenkovića na odluku o direktnom pregovaračkom postupku bez postupka javne nabave, koja je već jednom bezuspješno završila. - Očekujem da svi odgovorni budu procesuirani u ubrzanom sudskom postupku jer to mora biti nacionalni interes i poruka svim kriminalcima koji ugrožavaju zdravlje ljudi - ističe Milinović. Podsjetimo, nalaz Geotehničkog fakulteta u Varaždinu pokazuje da se na lokaciji kraj silosa PPK

Velebit u Gospiću nalazi oko 37.000 tona miješanog tehnogenog otpada, među kojima su ostaci obrade električne i elektroničke opreme i medicinskog otpada, plastika te građevinski i mineralni materijali. Za reprezentativne uzorke otpada utvrđeno je opasno svojstvo HP14 ekotoksičnost. U jednom uzorku izmjerena je vrijednost 254,8, a granica je 25. Uzorci tla pokazali su da sadrže visoku koncentraciju teških metala - bakra je izmjereno do 9946 miligrama po kilogramu, približno stotinu puta više od maksimalno dopuštene koncentracije za poljoprivredno tlo, olova do 1051 miligram što je oko deset puta više, a antimona do 317 miligrama po kilogramu, dok je njegova prirodna vrijednost manja od jednog miligrama. Pronađen je čak i u kupusu na udaljenosti 20-30 metara od otpada. Dopunsko vještačenje pokazalo je da su u podzemnim vodama, nizvodno od odlagališta, pronađeni PFAS spojevi, poznati i kao “vječne kemikalije”, dok u referentnom piezometru uzvodno od odlagališta nisu otkriveni. 

SUBOTA, 8. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Imaš priču, fotografiju ili snimku? Pošalji je u dva klika na 24sata. Za svaku objavljenu priču, fotografiju ili video dobivaš - mjesečnu pretplatu na Oranž sa svim benefitima. Najbolje priče, fotografije ili videa koje odlučimo nagraditi dobivaju do 130 € te - godišnju pretplatu na Oranž sa svim benefitima. Pošaljite na: 099 224 24 24 - Viber i Whatsapp poruke, mail: reporter@24sata.hr ili preko aplikacije na stranici www.24sata.hr, putem www.facebook.com/24sata ili putem Twittera na @24sata_HR. Ako imate pitanja, možete nam se javiti na broj 01/ 24 24 242

24SATA

News

NEDJELJA, 9. KOLOVOZA 2026.

ZORAN MILANOVIĆ

MARIJA VUČKOVIĆ

eRNesT PeTRY

Navikli smo da predsjednik o svemu ima Od ministarstva zaštite okoliša, kojemu je Ličko-senjski župan poziva na utvrđivanje stav koji rado iznosi, no o ilegalno deponira- na čelu ministrica Vučković, već godinu i pol odgovornosti prešućujući da je djelatnik nom otpadu u Gospiću nema ništa od lani čekamo da počne rješavati problem njegove županije Šincekima izdao dozvolu

KAD DOMOLJ Političari, župani, gradonačelnici, ministri i čelnici raznih institucija rado narodu drže lekcije o moralu i domoljublju, no kad se treba suočiti s posljedicama kriminala, koji je zbog nečijeg prljavog profita zagadio jednu regiju i ugrozio zdravlje građana, zaglušujuće je glasna njihova šutnja. Premijeru Andreju Plenkoviću je afera u kojoj je oko 37.000 tona opasnog otpada završilo oko silosa u Gospiću očito "netema". Nije se oglasio ni nakon što je Uskok objavio vještačenje i dopunu nalaza iz kojega je jasno da je tlo na odlagalištu i 50 metara od njega zatrovano teškim metalima, da je trajno i nepovratno uništena vegetacija na 17.796 metara četvornih, a tzv. "vječne kemikalije" PFAS dospjele su i u podzemne vode te su pronađene na dvije

Kad su izbori, puna su im usta ‘brige’ za građane, a kada su Liku zagadili vječnim otrovom - šute! Političari, i vi ste odgovorni! Piše: HeLeNA TKALČeVIĆ, LAURA ŠIPRAK

lokacije nizvodno od odlagališta. Progovorio je o tome tek sinoć, onako usput, na maratonu lađa. Kaže da će otpad biti saniran. - Postoje dvije instrukcije. Jedna je da se moraju procesuirati svi oni koji su odgovorni da je nelegalan otpad završio na području Gospića i drugih dijelova Ličko-senjske županije. Druga je da se pripremi cjeloviti plan sanacije,

koji će koordinirati Fond za zaštitu okoliša, rekao je. - Spominjale su se dvije lokacije i tzv. vječne kemikalije, na jednoj nisu utvrđene nikakve količine od hrvatskih stručnjaka i ovlaštenih tijela, a na drugoj su utvrđene količine koje su 20 puta manje od dopuštenih, koje uopće ne odstupaju od nekih drugih lokacija - govorila je ministrica zaštite

okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković sredinom lipnja ove godine nakon što je, zbog manjka interesa, propao prvi natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) za sanaciju dijela otpada. U to vrijeme Uskoku još nije stigla dopuna nalaza kojim je PFAS naknadno pronađen na dvije lokacije nizvodno od odlagališta. O tome

NEDJELJA, 9. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

KARLO sTARČeVIĆ

DARKO MILINOVIĆ

ANDReJ PLeNKOVIĆ

Tadašnji gradonačelnik Karlo Starčević lopticu prebacuje na županiju iako je upoznao Josipa Šinceka i išao gledati pogon

Sadašnji gradonačelnik Gospića, Darko Mili- Nismo uspjeli pronaći da bi šef Vlade nešto nović, ističe da je tad bio samo obični građa- o ovoj aferi komentirao od uhićenja u veljači nin i liječnik te umanjuje važnost nalaza 2025. Očito je riječ o ‘netemi’

JUBI UTIHNU se još nije oglasila. Predsjednik Zoran Milanović lani u srpnju u Gospiću je umirivao građane riječima kako je uvjeren da će se apel građana za rješavanjem ilegalno deponiranog otpada pozitivno riješiti i da se tako nešto "više nikad ne smije dogoditi". Godinu dana kasnije taj problem i dalje nije riješen, a nismo čuli što novoga za reći o tome ima predsjednik države. Ličko-senjski župan Ernest Petry na društvenoj mreži poziva "nadležne institucije da bez odgode pokrenu postupke sanacije odloženog otpada koji ugrožava okoliš i zdravlje ljudi". No od Petryja, koji je bio župan i u vrijeme kad su se deseci tisuća tona otpada dovozili u Gospić, nismo čuli što je radio i kako o svemu tome ništa nije znao. Osobito s obzirom na informa-

cije 24sata da je na mail adrese kabineta župana, Grada Gospića i dvoje komunalnih djelatnika u listopadu 2023. stigao mail u kojem ih se upozorava da je u krugu silosa zatrpano nekoliko desetaka tisuća tona plastike. Na upit naše novinarke Laure Šiprak u svibnju ove godine, iz kabineta župana odgovorili su kako župan Ernest Petry ni zamjenica župana Ličko-senjske županije, do trenutka saznavanja za ilegalno odlagalište otpada putem medija (13. veljače 2025.), nisu zaprimili mail građana na temu ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću. O ilegalnom odlagalištu otpada u Gospiću od veljače prošle godine išta nije rekao ni tadašnji gradonačelnik Karlo Starčević. - Laž je da smo dobili obavijest o otpadu 2023. godine poštom. Sva pošta koja je stizala išla bi

preko tajnice do mene - odgovorio je Starčević vezano uz isti mail. Rekao je i da je u prosincu 2023. morao odstupiti s mjesta gradonačelnika zbog korone jer se jako razbolio. Ispričao nam je i kako je upoznao varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka koji je, prema sumnjama Uskoka, organizirao prljavu rabotu. - On je došao u moj ured, ali ja sam bio na putu pa je dogovorio s tajnicom drugi termin sastanka. Na sastanku mi je rekao da radi burobrane i bukobrane za HAC i Hrvatske ceste. Drugi put me zvao kad su sve uredili da dođem vidjeti pogon, i to je dokumentirano i u medijima. Nije bilo govora o otpadu. Grad Gospić, ni ja ni novi gradonačelnik Dado Milinović s otpadom nemamo veze. Dozvolu je dala Županija - pojašnjava.

Upire prstom u Državni inspektorat i bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, jer su inspektori, smatra, trebali nadzirati što se radi po dozvolama koje izdaje Županija. Tvrdi i da ga dosad nitko nije kontaktirao. - Vi ste prvi koji ste me nazvali u dvije i pol godine. Ni DORH, ni Uskok, ni policija, nitko nije došao do mene ili me zvao i išta pitao. Nitko! Kakva je to istraga? - pojadao se bivši gradonačelnik. Gradonačelnik Gospića, Darko Milinović u to je vrijeme, kako voli isticati, bio tek građanin. O ilegalnom deponiranju otpada ništa nije znao, no zato, kažu građani Gospića, javno iznosi netočne informacije da “sami vještaci kažu da je nalaz vrlo ograničen” i da se nalaz, izrađen po nalogu Uskoka u sklopu istrage, “ne može upotrijebiti za sudske sporove”. 

24SATA

News

PONEDJELJAK, 10. KOLOVOZA 2026.

News Piše: BORIs RAŠeTA

Politiku zanima samo jedan vid čistoće - peru ruke od Like Prije tri godine naši su mediji o tome opširno izvještavali, jedan je hrvatski državljanin kažnjen s 500 eura, jer je u BiH u automobil ugradio zupčasti remen, a to nije deklarirao na graničnom prijelazu. Drugoga su “oderali” jer nije prijavio da je u Bosni ugradio Sava Eskimo gume. Organizirana skupina kriminalaca je, pak, u Hrvatsku uvezla, a u Gospiću istovarila 37 tisuća tona opasnog otpada - i nitko to nije primijetio. Ako biste taj teret, kako je izračunao dr. Goran Vojković, utovarili na šlepere koji bi vozili s deset metara razmaka, konvoj bi se protezao od Zagreba do Karlovca! To je od 1500 do 1800 punih kamiona. Gumu vide, šlepere otpada, uz to opasnog i nerazgradivog, ne vide? Ilegalni dovoz i zakapanje trajali su pune tri godine... Operacija je zaustavljena tek u veljači 2025., kad je Europol proveo veliku akciju uhićenja 13 osoba. DORH je raspolagao prvim toksikološkim analizama tla i otpada još u travnju i svibnju 2024. godine. No o tome su šutjeli. Zašto? Potpuni šok za javnost uslijedio je ovih dana, kad je Ivan Turudić, zbog golemog pritiska javnosti, skinuo oznaku tajnosti i objavio nalaze. U tlu su nađene ekstremne količine olova, cinka, bakra i antimona, a u podzemnim vodama vječne kemikalije koje uzrokuju rak. Premijer Plenković prebacio je komunikaciju na ministricu Vučković, ova priznaje da brzog rješenja problema nema: čekat će, čini se, neku novu vladu. Ni Milanović se nije potrgao oko Gospića. Ne čuju zlo, ne vide zlo, odnija vrag prišu, ljeto je... Vlada i predsjednik trebali bi hitno, demonstrativno, otići u Gospić i s lokalnim vlastima vidjeti što i kako dalje. Šteta koja nastaje u Lici je epohalna. A krivce ne treba skrivati, nego otkriti cijeli lanac, naplatiti štetu iz njihove imovine, pa osuđene poslati na primjerenu zatvorsku kaznu. No politiku zanima samo jedan tip čistoće - ona pere ruke od Gospića.

³ ZOKIJeVA BUDILICA • U našoj državi sve je u kaosu, samo je kriminal organiziran. • Krimosi su bez problema smjestili 35 tisuća tona otpada, a cijela Vlada priznaje da to ne mogu. • Hoće li opet letjeti neki ministar? Hoće li opet biti uhićen vagon hadezenjara, da se Plenki izvuče? Pa Mikulić je bio njegov izbor.

³ ŠTO se ČeKA(LO), GOsP

LIKA Je O MINIsTRI 37.000 TONA

otpada odloženo je i zakopano u Gospiću

PONEDJELJAK, 10. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Kada bi otpad iz Gospića istresli na Trg bana Jelačića, prekrio bi ga, a visina bi bila 6 metara. Toliko su otrova dovezli u Liku Piše: HeLeNA TKALČeVIĆ

Minimalno 1300 kamiona opasnog otpada dovezeno je u Gospić! To bi bilo kao da je Trg bana Jelačića zasut opasnim otpadom od nekih šest-sedam metara visine, rekao je u svibnju ove godine Vjeko Bušić, član građanske inicijative Gospić je naš dom, za portal Ideje.hr. - To je red veličine otprilike kao da osam velikih nogometnih igrališta napunite otpadom do visine jedan metar ili, recimo, Arenu u Puli do visine od pet metara. Medicinski otpad u takvom stanju u kakvom se nalazi u Gospiću ne bi se smio nalaziti na temperaturi od 8 stupnjeva dulje od 24sata, a u kontakt s njim ne bi smjeli doći ptice i glodavci. Mi danas znamo da to već nekoliko godina stoji zakopano u tlo, koje je krško tlo - ponovili su iz inicijative Gospić je naš dom. Inače, odlagalište u Gospiću na kojemu su, kako se sumnjiči, supružnici Šincek i ostali nelegalno deponirali 37.000 tona opasnog otpada nalazi se u radijusu od oko 20 kilometara zračne udaljenosti s više zaštićenih područja među kojima su jedan nacionalni park, jedan park prirode, jedan značajni krajobraz, dva geomorfološka spomenika prirode i pet spomenika ³

PODO?

OTROVANA, A ICA ŠALJe MAIL 1300

kamiona punih opasnog otpada odvezeno je u Gospić

6 MeTARA

Tolika bi bila visina otpada da se njima prekrije Jelačićev trg

24SATA

News

PONEDJELJAK, 10. KOLOVOZA 2026.

➤ GODINU I POL OD UHIĆeNJA OsUMNJIČeNIKA V ➤ prirode, navode vještaci Geotehničkog fakulteta u Varaždinu u svojem nalazu i mišljenju. Najbliži su Park prirode Planina Velebit i geomorfološki spomenik prirode Pećina Ostrovica, koji su na oko pet metara zračne udaljenosti. Nacionalni park Paklenica je na 13 kilometara od odlagališta, kao i spomenik prirode Pčelinja pećina, a od 11 do 12 kilometara su spomenici prirode Amidžina pećina, Medina i Samogradska pećina kraj Perušića u Lici. Preklapa se s dva područja europske ekološke mreže Natura 2000 - jedno je Lička krška polja prema Direktivi o pticama, a drugo je Ličko polje (Direktiva o staništima). Odlagalište se nalazi unutar prijelaznog rezervata biosfere pod nazivom Velebit, proglašeno u okviru programa “Čovjek i biosfera”. Tampon-zona je na manje od pet, a jezgra na oko 20 kilometara. U krugu od pet kilometara od odlagališta, za koje vještaci upozoravaju da ne treba tumačiti kao dokazanu zonu utjecaja, evidentirano je 107 vrsta životinja, od kojih je najviše ptica. Među njima je 27 strogo zaštićenih vrsta, a dvije su kritično ugrožene. Među 312 evidentiranih biljnih vrsta, 33 su izdvojene kao strogo zaštićene ili ugrožene. Podsjetimo, analize vještaka pokazale su povišene koncentracije teških metala u tlu na odlagalištu i 50 metara od njega, kao i da su tzv. vječne kemikalije (PFAS) prodrle u podzemne vode na dvije lokacije nizvodno. Uzvodno ih nema pa opasnosti, što se tiče pitke vode za građane Gospića, nema, no u budućnosti bi potencijalno mogli biti ugroženi gradovi i općine nizvodno koji piju ličku vodu. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković je vezano uz sanaciju i zbrinjavanje opasnog otpada u Gospiću podsjetila na to da su u tijeku dva postupka javne nabave i da su poslali nove upitnike na niz adresa u Europi. - Isto tako, što se tiče zakopanog otpada, za koji sam rekla da itekako s pravom brine javnost, kao što mene brinu i druge lokacije, tzv. crne točke koje su

na krškim područjima, točno je da, osim lokalnih onečišćenja koja su prisutna i o kojima smo govorili ranije, postoji opasnost od bržeg širenja. To je sve točno. Mi radimo na svim tim točkama rekla je Vučković. Otkrila je i da su 28. srpnja, dakle nakon sastanka s građanima Gospića, poslali na 15 adresa u inozemstvu upite o mogućnostima zaprimanja takvog opasnog otpada jer Hrvatska nema odlagalište opasnog otpada i nema energanu. - U međuvremenu smo pronašli u Europi još niz adresa i jutros su se slali novi upitnici s obzirom na posljednje objavljene nalaze Geotehničkog fakulteta. Mi smo danas poslali dodatno, prema popisu, na 32 spalionice i 30 odlagališta opasnog otpada - rekla je Vučković. - Punu godinu i pol slušali smo o pripremi i izradi plana, a to što se adrese spalionica i odlagališta prikupljaju tek sad dokazuje da plana nikad nije ni bilo - poručili su ministrici iz inicijative Gospić je naš dom. Reagirali su i na njezine riječi da rade sve što je moguće. - Ne radite sve što je moguće, jer je sve ovo što poduzimate posljednjih nekoliko dana bilo moguće poduzeti zadnjih godinu i pol. Zbog toga ne prihvaćamo ni izjave premijera Andreja Plenkovića koji tvrdi da nema mogućnosti za izravne pogodbe i da će sve ići redovnim postupkom javne nabave. Redovan postupak mogao je započeti u ožujku 2025. godine, kad smo vam prvi put pisali (ukupno tri puta smo pisali) te vas upozorili na nužne korake i ozbiljnost situacije - napisali su iz inicijative Gospić je naš dom. Podsjetimo, prvi natječaj za sanaciju 3500 tona razasutog otpada, odnosno manje od deset posto otpada koji se tamo nalazi, propao je zbog manjka interesa gospodarskih subjekata. Trenutačno su u tijeku natječaji za 4500 tona razasutog otpada i još 650 tona u big bag vrećama ukupne vrijednosti 4,7 milijuna eura. 

125,000.000 eURA

sMeĆe sTANe U 284.600 KUBIČNIH KOCAKA. DOVOLJNO DA sVAKI ČLAN HDZ-A DOBIJe JeDNU Ako 37.000 tona rastresitog otpada prikažemo kao kocke dimenzija 1x 1x1 metar, dobili bismo približno 284.600 takvih kocaka. Kad bi se podijelile članovima HDZ-a, uz pretpostavku da ih ima oko 220.000, svaki bi dobio po jedan kubični metar otpada, a ostalo bi još približno 64.600 kocaka.

81.000

3000

37.000 tona rastresitog otpada složenog u vis bilo bi visoko kao oko 81.000 ...ili kao da se zagrebačkih tramvaja... jedan na drugi složi više od 3000 Kipova slobode s postoljem

2600

Stup kocaka od smeća dosegnuo bi visinu od približno 2600 katedrala naslaganih jednu na drugu

Mt. Everest je visok 8848,86 metara. Dakle, kocke pune gospićkog otpada bile bi visoke kao 32 najviša vrha na Zemlji

stajao bi odvoz i spaljivanje otpada u inozemstvu, no zbog visoke razine klora to bi potrajalo

PONEDJELJAK, 10. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Na području silosa odloženo je 37.000 raznog opasnog otpada. Tu su plastika, opasni metali, a količine koje su vještaci pronašli premašuju maksimalno dopuštene. i HZJZ je upozorio - ne idite na odlagalište

1,5

godina prošlo je od uhićenja. Nije uklonjena ni kila otpada...

62 e-MAILA

poslalo je Ministarstvo na adrese spalionica i odlagališta otpada

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

VLADA, UMJesTO POMOĆI, OKOLO ŠALJe MAILOVe

24SATA

News

PONEDJELJAK, 10. KOLOVOZA 2026.

➤OPAsNe KeMIKALIJe VJeČNO Će OsTATI U ZeMLJI

PITANJA NA KOJA JAVNOsT TReBA DOBITI ODGOVORe Godinu i pol potrošilo se od uhićenja osumnjičenika i izbijanja afere s opasnim otpadom, a da se on i dalje nalazi na lokaciji i nije poznato kad ni kako će biti saniran. Ono što je izvjesno je da će tu sanaciju platiti hrvatski građani, samo ostaje vidjeti koliko. Dok ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković priča da su u subotu slali mailove na 62 adrese, kao da su za otpad saznali dan ranije, u petak, građani još čekaju odgovore na neka ključna pitanja o ovoj aferi i njezinim posljedicama. Mi smo izdvojili deset najvažnijih i nadamo se da odgovore nećemo čekati još godinu i pol.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2

Što se radilo godinu i pol od uhićenja osumnjičenika i saznanja za aferu s odlaganjem otpada u Gospiću? Kako je moguće da više od 1300 punih kamiona opasnog otpada stigne u Gospić, a da nitko ništa ne zna? Gdje su bili inspektori zaštite okoliša, zaštite na radu i zaštite od požara, koji su ih trebali kontrolirati? Tko je kontrolirao dozvole za uvoz i kako, i to zato što znamo da je većina otpada stigla iz inozemstva? Gdje su dok se dovozio otpad bili odgovorni iz Grada Gospića i Ličko-senjske županije? Što je s mailom koji je, prema informacijama 24sata, poslan zaposlenicima grada i županije u listopadu 2023.? Kad i kamo će se odvesti sav taj opasni otpad te koliko će to stajati građane Hrvatske? Zbog čega nalaz i dopuna nisu odmah objavljeni nego tek nakon pritiska građana i sastanka s njima? Kako možete tako sigurno tvrditi da je zagađenje samo lokalno, kad se zna da je krš nepredvidiv? Kako mislite spriječiti da se ovakvi slučajevi u budućnosti više nikad ne dogode? Hoćete li pojačati kontrole?

godine otpad su dovozili i nezakonito zakapali u Gospiću

17.796 M²

staništa nepovratno je uništeno, a vječne kemikalije nađene su u vodi

Saznaj i ti. Pridruži se tisućama zadovoljnih pretplatnika koji uživaju u najboljem sadržaju, štede uz brojne beneﬁte i dobivaju više za svoj novac. Skeniraj kod i uvjeri se

Imaš print pretplatu? Print pretplatnicima DARUJEMO godinu dana digitalne pretplate. Skeniraj kod i BESPLATNO aktiviraj 24 Oranž. čitaj sve bez ograničenja darujemo ti više od 50 € kupona Za aktivaciju digitalne pretplate potrebno je unijeti ŠIFRU PRETPLATNIKA koja se nalazi na računu pretplate. Ako vam je potrebna pomoć oko aktivacije, nazovite: 01/ 6300 - 652.

24SATA

News

UTORAK, 11. KOLOVOZA 2026.

HRVOJE KOSTELAC/PIXSELL

³ U Gospiću je ilegalno odloženo 37.000 tona opasnog otpada

³ PROBUDILA se LJeVICA I DesNICA

OPORBA: ZBOG GOsPIĆA TReBA PAsTI VLADA...

UTORAK, 11. KOLOVOZA 2026.

News

24SATA

Građani već mjesecima upozoravaju na stravičan ekocid u Lici. Političari su se tek sad javili. Zašto su dosad šutjeli i što su čekali? Piše: sNJeŽANA KRNeTIĆ

Pet dana nakon što je objavljen nalaz vještačenja iz kojeg je razvidno da je Lika zagađena vječnim otrovom, politička scena se zahuktala. Nalaz i mišljenje objavio je Uskok zbog interesa javnosti vezano za istragu koja se vodi protiv varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka, njegove supruge Monike i ostalih zbog ilegalnog odlaganja otpada u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. O aferi otpada u Gospiću posljednjih godinu i pol 24sata su detaljno izvještavala. - Lika i Hrvatska moraju dobiti odgovore zašto dosad nitko nije kažnjen i zašto su institucije šutke dopuštale kriminalno odlaganje opasnog otpada u Lici, u okolici Gospića. Nezakonito, štoviše kriminalno odlaganje opasnog otpada u Lici, u okolici Gospića, mora se početi hitno sanirati - poručio je predsjednik države Zoran Milanović na Facebooku. Vladu je pozvao da odmah djeluje i zaštiti zdravlje ljudi u Lici i budućnost ličke zemlje. Naveo je kako se Vlada više ni dana ne može pravdati procedurom i javnim natječajima, kao što sad čini, jer je nedvojbeno ugroženo zdravlje ljudi i prijeti trajno zagađenje prostora. - Prošlo je previše vremena otkad je otkriveno kako se javno dobro, lička zemlja, truje opasnim otpadom iz zemalja Europske unije i beskrupulozno koristi za privatne interese i zaradu, a sve se to, čini se, događalo uz pomoć sad rashodovanoga glavnog državnog inspektora - naveo je Milanović. Nakon što je u nedjelju zastupnica Marija Selak Raspudić pozvala predsjednika države da sazove izvanrednu sjednicu Sabora i oporbu na zajednički zahtjev za povjerenje premijeru, čelnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio je da će stranka pokrenuti opoziv Vlade zbog slučaja Gospić. KONTAMINIRANO TLO - Gospić je trenutak u kojem se čaša prelila. Zato pozivam sve političke aktere u Hrvatskoj, bez obzira na političku ideologiju, stranački svjetonazor, da se oko ovoga ne dijelimo. Ovdje nije riječ ni o ljevici ni o desnici. Riječ je o tome hoće li u Hrvatskoj vrijediti isto pravilo za sve: da onaj tko je politički odgovoran za rad sustava mora za taj sustav i odgovarati - poručio je Hajdaš Dončić na Facebooku. Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić (Možemo!) za petak je sazvala sjednicu odbora na temu nezakonitog odlagališta opasnog otpada te utvrđene kontaminacije tla i podzemnih voda.

- Stanovnici Gospića i okolice te cijele Hrvatske moraju dobiti informacije o procjeni rizika za zdravlje, o području potencijalne izloženosti i relevantnim putevima širenja onečišćenja, planiranim aktivnostima zaštite zdravlja te o planiranom tipu i vremenu sanacije - poručila je Radojčić. Na sjednicu su pozvane ministrica zaštite okoliša Marija Vučković i ministrica zdravstva Irena Hrstić. Pozvala je HDZ-ovu većinu da izglasa javno saslušanje spomenutih ministrica, ali i direktora Fonda za zaštitu okoliša Balena, Ličko-senjskog župana Ernesta Petryja i gradonačelnika Gospića Darka Milinovića. ’eKOLOŠKI KRIMINAL’ Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, koji je o ovoj temi s Marinom Miletićem od početka afere progovarao, prozvao je nadležne institucije da su deset mjeseci ignorirale njihova upozorenja o Gospiću. Troskot je poručio kako je ovo za pad Vlade, optuživši je za odgovornost za ekološku katastrofu i ugrožavanje zdravlja građana. Naveo je da Most neće dopustiti da se isti scenarij ponovi u Štikadi i zadarskom zaleđu, "gdje opasni otpad prijeti vodi, zdravlju ljudi i cijelom slivu Zrmanje". Tvrdi da taj slučaj nije odvojen od ekološkog kriminala u Gospiću, nego predstavlja dio istog obrasca postupanja - povezane tvrtke, isti ili sličan otpad i višegodišnje izostajanje reakcije nadležnih institucija. Reakcije stižu i od HDZ-ovih koalicijskih partnera. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava najavio je da će zatražiti hitan sastanak vladajuće koalicije zbog ilegalnog odlagališta opasnog otpada u Gospiću. Traži da Vlada slučaj proglasi ekološkom katastrofom i što prije pokrene sanaciju. - Građani Like, a onda i Hrvatske, očekuju vidjeti bagere, kamione i hitnu sanaciju terena. To zahtijeva izvanredna situacija poput ove, a sve drugo može čekati - rekao je Penava. Poručio je kako svi u lancu trebaju odgovarati. - Treba utvrditi gdje su zakazali nadzori i kontrole te, na kraju, tko za to treba odgovarati - rekao je Penava. I članica vladajuće većine, Marijana Petir, koja obnaša funkciju predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu, pozvala je nadležna tijela da utvrde tko je odgovoran za višegodišnje skladištenje otpada u Lici. - Zabrinuta sam što se otpad toliko godina skladištio u Lici i voljela bih da nadležne in-

stitucije prije svega preispitaju sve koji su u tome sudjelovali i koji to nisu na vrijeme prijavili - rekla je Petir. sANACIJA LOKACIJe Upozorila je na to da se, s obzirom na velike količine otpada, mora pronaći odgovarajuća lokacija za njegovo zbrinjavanje kako ne bi ugrozio drugo područje. - Očekujem žurnu reakciju koja mora biti provedena u skladu sa zakonom, ali isto tako sva nadležna tijela izvida i progona da utvrde tko je odgovoran za takav ekocid i zašto su oni koji su u njemu sudjelovali šutjeli do sada - zaključila je Petir. Ministarstvo zaštite okoliša oglasilo se u ponedjeljak popodne oko nezakonito odloženog otpada i sanacije istog. Navode da su od prvog dana, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i mogućnosti, poduzimali aktivnosti kako bi se omogućila sanacija lokacije te zaštitili građani i okoliš. Navode da nisu sudjelovali u izdavanju dozvola za predmetnu lokaciju, da nisu imali mogućnost kontinuiranog uvida u događanja na lokalnom terenu te nisu tijela koja provode inspekcijske nadzore. - Ministarstvo je, neovisno o postupku sanacije, poduzimalo aktivnosti usmjerene na provjeru mogućih utjecaja na okoliš i zdravlje građana. U tom je kontekstu Ministarstvo zatražilo i stručna mišljenja vezana uz prisutnost PFAS spojeva i sigurnost vode za piće. Ispravnost vode za piće potvrdio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a Ministarstvo će i dalje pratiti sve relevantne podatke i postupati u skladu sa stručnim nalazima nadležnih institucija. Ministarstvo je reagiralo odmah, uvrstilo lokaciju u Plan gospodarenja otpadom, osiguralo pravni temelj za intervenciju Fonda, pripremalo dokumentaciju i analize, provodilo istraživanje tržišta, nakon prestanka ograničenja USKOK-a pokrenulo postupak javne nabave, a nakon neuspjelog prvog postupka ponovno pokrenulo aktivnosti i objavilo nove postupke nabave. Sanacija Gospića zahtijeva stručan, zakonit i odgovoran pristup, ali i jasnu odgovornost onih koji su nezakonitim postupanjem stvorili ovaj problem - istaknuli su u priopćenju iz Ministarstva zaštite i okoliša. Iz Ministarstva naglašavaju da odgovornost za nezakonito odlaganje otpada nije na institucijama koje danas provode sanaciju, nego na onima koji su otpad ondje nezakonito odložili. Njihovu odgovornost, dodaju, trebaju utvrditi nadležna tijela.