Preradović 2017.

Sadržaj Uvodnik …..................................................................................……. 3 Tema broja …...............................................................................…… 4 Za nasilje ne postoji opravdanje; Nasilje-oružje slabih, nenasiljeoružje jakih; Sve što radim, radim srcem; (Ne)nasilje u našoj školi i okolnim školama; Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja; Nasilje među učenicima; Lijepim ponašanje postajemo ljepši; Dobre i loše strane interneta; Internet-ovisnost ili ne; E-bonton - pravila lijepog ponašanja na društvenim mrežama; Ne zatvarajte oči pred nasiljem, molim Vas!

Događajnica…………...............................................................……..14 U veljači s dva lica šeta svaka maškarica; Ah, ta ljubav…; Sretan rođendan, školo!; Učenici svojim nastupima oduševili posjetitelje; Hrabro u školske klupe

Crtice iz područnih škola……................................................………..21 Dobra namjera iznad svega; Vijesti i sličice iz područja

Dnevnik putovanja………...............................................……………..24 U posjet najvećem gradu Hrvatske; U gradu heroja; Morsko putovanje u Crikvenicu; V kao Varaždin; Krk-otok s najviše naseljenih mjesta; Petaši na Papuku

Maturalac……………………..........................................……………..28 Ono što se dogodi na maturalcu, tamo i ostaje, zar ne?

Naši uspjesi………………………...........................……………………30 Osjećaj uspjeha i ponosa; Knjiga - izvrstan prijatelj; Županijska natjecanja; Ostali uspjesi

Gostovanja……...........................................................................……34 Živimo u toplom dijelu života ove naše Zemlje; Čitanje obogaćuje čovjeka i daje mu jednu drugačiju perspektivu; Hrvatska književnica za djecu i dramaturginja – Željka Horvat Vukelja; Gostovanje na Pitomom radiju

Projekti…….......................................................................................38 Oni koji pate od siromaštva trebaju više od toplih riječi podrške; Šarenilo ukrasa i pjesme; Nastupamo za najdraže goste; Popularizacija robotike; Kaj se z dreva napraviti more?; Večer poezije Drage Britvića; Dani hrvatskog jezika; Prolaz planeta Merkur ispod Sunca

Impressum Preradović 2017.

List učenika Osnovne škole Petra Preradovića, Pitomača Godina: XXXVIII. Broj: 46

Izdavač:

OŠ Petra Preradovića, Pitomača Trg kralja Tomislava 9 33405 Pitomača tel/fax: 033/801-023 e-mail: os-pitomaca-tajništvo@vt.t-com.hr

Za izdavača: Igor Maresić, prof. ravnatelj

Odgovorne urednice:

Sanja Koletić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, Zvjezdana Štefanić, dipl. učitelj razredne nastave, hrvatskog jezika i povijesti

Glavna urednica: Helena Popović, 7.e

Redakcija školskog lista:

Mateja Bastalić, Stela Blatarić, Monika Gašpar (7. d), Helena Popović, Marko Kodžaga (7. e), Adriana Vukšić (8. d), Anđela Barčan, Anastazija Cesar, Melani Dujmović (2. r.), Lara Crnčić, Iva Deskar, Petra Dorić, Jana Koren (4. r.)

Suradnici:

Putopisna reportaža……............................................................……44

Sanja Jergović – Lesić, psihologinja, Petra Markušić, pedagoginja, Kristina Lukić – Drmenčić, pedagoginja, Ksenija Grudić – Kukavica, knjižničarka

Moje putovanje u Pariz; Život u Kanadi

Fotografije:

Školska knjižnica…......................................................……………….42 Mozaik aktivnosti u školskoj knjižnici (od rujna do prosinca)

Eko kutak……………......................................................................…48 Učenici prikupili više od pet tona staroga papira; Donacija školskog pribora i projektora; Raspjeva radionica za ptičice; Spasimo naš planet!; Kamene životinjice

Kistom i perom……….................................................................……50

Foto Begović, redakcija lista, učiteljice razredne nastave, internet

Grafičko oblikovanje i tisak:

Antonio Jurkin - Jedan dva d.o.o. www.JedanDva.hr

Sve što srce želi reći

Naklada: 250 kom

Zabavne stranice….........................................................................…54

Sufinancirali:

Naslovnica je kombinacija likovnog rada učenice Monike Gašpar iz 7. razreda i ilustracije na temu nenasilja. 2

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Virovitičko-podravska županija i Općina Pitomača

Drage naše čitateljice i čitatelji! Nakon godine dana rada, istraživanja, komentara, brojnih članaka i intervjua, s ponosom mogu reći kako je osvanuo novi broj našeg školskog lista Preradović. Za ovaj broj Preradovića odlučili smo izabrati temu Nenasiljem protiv

UVODNIK •

nasilja. Zašto baš tu temu? Prvenstveno zato što želimo stati na kraj svakom obliku nasilja, bilo u fizičkom smislu, bilo u verbalnom. U prvom redu zanimalo nas je ima li zabilježenih nasilnih slučajeva u školama te kako se škole bore protiv nasilja i učenika koji nasilje podržavaju. Ovom prilikom posebno se zahvaljujemo svim ravnateljima, pedagozima, psiholozima i ostalim stručnim suradnicima koji su nam u ovom našem

istraživanju pomogli doći do odgovora. U ovom broju možete saznati sve o događajima koji su upotpunili naš školski život u 2016. godini, kako u matičnoj školi, tako i u svim područnim školama. Ugostili smo i poznate osobe Zorana Vakulu i Brunu Kumana i sigurni smo da ćete nešto zanimljivo pronaći u njihovim riječima. Zahvaljujemo učenicima Meri Ravlić i Mari Hegedišu koji su nam pružili mogućnost upoznavanja daleke zemlje

Kanade i čudesnog Pariza. Stranice nezaboravnih dana na maturalnom putovanju posvetili smo našim osmašima kojih ćemo se uvijek rado prisjećati s osmijehom na licu. I za kraj opustite se uz naše zabavne stranice i uronite u literarne izričaje naših učenika! Pozdravlja vas Novinarska skupina! Vaša novinarka: Helena Popović, 7.e

Foto: Sanja Koletić

Foto: Zvjezdana Štefanić

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

3

• TEMA BROJA

da djeca razvijaju krive stavove o nasilju, konfliktne situacije rješavaju nasiljem i postaju tolerantna prema nasilju.

O vršnjačkom nasilju Za nasilje ne postoji opravdanje

Petra Markušić, pedagoginja

Nasilničko ponašanje je rezultat naučenog ponašanja koje se primjenjuje u svakodnevnom životu kao uobičajeno i normalno. Navika je nešto čemu usmjeravamo vlastito ponašanje. Tako i zlostavljači zbog navike manifestiraju nasilničko ponašanje, a jednom kad se nad takvim ponašanjem preuzme kontrola, teško je promijeniti naučeno. Oni se mogu promijeniti, a promjena se postiže kad osvijestimo posljedice našeg ponašanja, kad preuzmemo odgovornost za vlastite postupke, kad iskažemo motivaciju za promjenom i – na posljetku kad počinjemo eliminirati neprimjerene obrasce ponašanja u svakodnevnom životu. Zbog toga je važno posvetiti pažnju takvim ponašanjima, preventivno djelovati na razini škole, a u slučaju težih oblika nasilja ostvariti suradnju i s drugim institucijama kako bi nasilje bilo sankcionirano, a djeca zaštićena.

Vršnjačko nasilje je u današnje vrijeme vrlo česta pojava, kako u školi tako i izvan nje. Karakteristike zlostavljene djece Pojava nasilničkih ponašanja usko je vezana s preslikavanjem ponašanja koja vidimo. Neki ih vide u obiteljskim okruženjima pa uče po modelu, neka ponašanja proizlaze iz društvenih odnosa, a u današnje vrijeme veliku ulogu u manifestiranju ponašanja imaju i mediji koji predstavljaju jedan od utjecajnijih izvora učenja kod djece. Sadržaji koji se prenose medijima su u velikoj mjeri nasilničke prirode, što dovodi do toga 4

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Zlostavljana djeca često se izoliraju unutar razrednog odjela, imaju nisko samopouzdanje, iskazuju povučenost ili agresiju, neki imaju impulzivne reakcije, dok su drugi tihi i neprimjetni. Zbog toga je izrazito važno kroz pedagoške radionice poticati stvaranje pozitivne slike o sebi, prihvaćanje različitosti, izražavanje vlastitog mišljenja i prihvaćanje mišljenja drugih te osvijestiti

da nasilnička zahtijevaju reakciju svakog od nas.

Posljedice nasilja Nasilje svojom pojavom može producirati emocionalne teškoće, introvertiranost, anksioznost, teškoće u komunikaciji i ponašanju. Zbog činjenice da nasilnici vole dominirati i iskorištavati druge, djeca žrtve odlaze u školu ispunjena strahom i nemirom, a kako bi izbjegla maltretiranja vršnjaka, skloni su govoriti da su bolesni i ostaju kod kuće. Također, djeca žrtve iskazuju teškoće u učenju, frustraciju i teškoće u prilagodbi na nove situacije.

Nasilje u školama U školama se manifestiraju različiti oblici nasilja. Najčešće uključuju ruganje, odbacivanje, zadirkivanje, verbalno neprimjerenu komunikaciju, ogovaranje, ismijavanje. Fizička sukobljavanja povremeno se pojavljuju. Naš imperativ je preventivno djelovati kako bi se nasilje spriječilo. U slučajevima kada do nasilja dođe, učenici se obraćaju razrednicima ili direktno stručnoj službi škole - pedagogu ili psihologu. Učenicima se nastoji pomoći kroz individualni savjetodavni rad, grupne radionice, suradnju s roditeljima i drugim institucijama čije je djelovanje usmjereno na prevenciju nasilja. Najčešće se radi o verbalnom nasilju, a učenicima se pomaže kroz savjetodavni rad – saslušaju se učenici koji su žrtve zlostavljanja i oni koji potenciraju nasilje. Razgovorom se nastoji potaknuti učenike na iskazivanje primjerenih obrazaca ponašanja,

posljedice koje mogu nastati nasiljem te posljedice koje oni kao nasilnici mogu snositi. Učenicima žrtvama se pruža podrška i usmjeravanje, uz otvorenu mogućnost traženja pomoći u školi. Kroz provođenje radionica u razredu u sklopu preventivnih programa, nastoji se odabranim temama osvijestiti učenike na razvijanje stavova o nasilju kao nepoželjnom i neopravdanom činu. Vrlo je bitno da s učenicima postoji razvijen odnos povjerenja od strane razrednika i stručne službe škole. Na taj način se dijete neće ustručavati doći i razgovarati o tome da je zlostavljano. Kako smo i po prirodi svi različiti, svaki učenik se na drugačiji način nosi s nasiljem. Za nekoga je to problem, a za nekoga uobičajeno ponašanje. Ipak, potičemo djecu da shvate da za nasilje ne postoji opravdanje i da ono nikad nije u redu. Bez obzira na oblik nasilja, djeca dolaze i imaju potrebu samoinicijativno progovoriti o nasilnim postupcima zbog kojih su i sami žrtve. Neki slučajevi nasilja su vidljivi direktno na hodniku pa se razgovara o njima i nastoji ih se riješiti. Vrlo je važno da učenici shvate da se imaju kome obratiti, da će im se pružiti pomoć, a za one koji iniciraju nasilje da će odgovarati za svoje neprimjereno ponašanje. Na taj način pridonosi se stvaranju prosocijalnih odnosa među vršnjacima i osiguravanju osjećaja sigurnosti. Svijest o tome da nasilje nije naš izbor, temeljna je misao koja se nastoji prenijeti učenicima. Napisala: Petra Markušić, magistra pedagogije

TEMA BROJA •

Priča o Danu ružičastih majica Nasilje-oružje slabih, nenasilje-oružje jakih Učenici Osnovne škole Petra Preradovića iz Pitomače obilježili su 24. veljače 2016. godine Dan ružičastih majica koji simbolizira mirni protest protiv vršnjačkoga nasilja, a u svijetu se obilježava od 2007. godine. Zadnja srijeda u veljači posvećena je Danu ružičastih majica, danu borbe protiv vršnjačkoga nasilja. Cijela priča započela je na inicijativu jednog dječaka koji je obukao ružičastu majicu u školu čime je htio iskazati podršku svojoj oboljeloj majci od raka. Jedan dio učenika ga je počeo ismijavati, fizički i psihički zlostavljati. Sljedeći dan ružičaste majice su obukli svi njegovi prijatelji uz znak podrške njemu. Kao podršku ovoj akciji učenici i učitelji pripremili su poseban program u školi, a nošenjem ružičastih majica zauzeli su i jasan stav: „I mi smo protiv svih

U iščekivanju programa

Područne škole u borbi protiv nasilja Sve što radim, radim srcem Dan ružičastih majica, zajedno sa svojim učiteljicama, obilježili su i mališani iz svih područnih škola.

oblika nasilja!“ Najvažnije je da se protiv nasilja ne borimo nasiljem, već na miran i vizualno uočljiv način pokazujemo kako ga ne podržavamo. Prigodnim panoima pokazali smo da smo protiv svakog oblika nasilja. Pjesmom, plesom i scenskim nastupom vrijedni su učenici pokušali probuditi svijest kod svojih vršnjaka da zajedno učine sve da se nasilje u školi zaustavi. Dramska skupina u kojoj su sudjelovali učenici 5. razreda: Maja Grahovac, Dorian Lovreković i Lucija Lukačić priredili su igrokaz s tematikom vršnjačkog nasilja. Nastupio je školski

Maja, Dorian i Lucija izvode dramski igrokaz

Radionicama su krenuli od pozitivnih poruka kao npr. Nasilje prestaje ovdje, Stop nasilju, Mi ne podržavamo nasilje, Nasilje nije rješenje, Probleme rješavamo dogovorom, Ne podržavamo svađu, Svađi nije mjesto u školi, Ne rugamo se jedni drugima i sl. Pisali su pisane uratke ili sastavke na zadanu temu. Otiscima dlanova pokušali su dočarati zajedništvo, ljubav, poštovanje, mir i sreću te da su dobri prijatelji jedni drugima i uvijek spremni spriječiti i prijaviti svako nasilje. Projekt se nastavlja i dalje, svaki radni dan je novi dan kojim jedni drugima dokazujemo da nam je stalo i da je naša škola - škola koja NE PODRŽAVA NASILJE!

zbor, dramska skupina i pitomačka plesna skupina Kulturno-umjetničkog centra Virovitica. Zbor 2.a razreda, pod vodstvom učiteljice Slavice Bartolić, oduševio je sve pjesmom Ne rugaj se. Tu tradiciju svakako treba nastaviti. Ono što ne želiš da drugi čini tebi, ne čini ni ti njemu. Zato obuci ružičastu majicu i stani na kraj s onima koji vrše nasilje nad drugima! ŽIVI ŽIVOT BEZ NASILJA!!! Napisala: Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

Svi sudionici svečane priredbe

Napisala: Jana Koren, 4.r. PŠ Stari Gradac, Foto: Foto Begović

Krug protiv nasilja u Grabrovnici

I Velika Črešnjevica je ružičasta

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

5

• TEMA BROJA

Istraživački rad: Stop nasilju! (Ne)nasilje u našoj školi i okolnim školama Saznali smo kako se pojedine škole bore s vršnjačkim nasiljem. Svoja vrata otvorile su nam Srednja škola Stjepana Sulimanca u Pitomači,

Intervju s Igorom Maresićem, ravnateljem Osnovne škole Petra Preradovića Pitomača Cilj nam je spriječiti nasilje u samom početku

Igor Maresić, ravnatelj - snimila Stela Blatarić

Vlada li u našoj školi (ne)nasilje te kakva je stvarna slika stanja po pitanju vršnjačkog nasilja, omogućio nam je svojim odgovorima ravnatelj naše škole. 6

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Gimnazija Petra Preradovića u Virovitici i Industrijsko-obrtnička škola u Virovitici. Svijet bez nasilja je idealna slika svijeta. Nažalost, ta slika ne postoji. Oblika nasilja je puno, bezbroj je mjesta gdje se nasilje može izvršiti. No, nas novinare, ponajprije je zanimalo nasilje koje se događa u školama. U tu svrhu odlučili smo posjetiti nekoliko škola i porazgovarati sa stručnom službom da bismo mogli dobiti uvid u stvarno stanje škola u pogledu vršnjačkog nasilja. Pored toga saznali smo kojim sve metodama se možemo boriti u suzbijanju nasilja te kako škole reagiraju ako se nasilništvo dogodi. Napisala: Helena Popović, 7.e

Ima li nasilja u našoj školi? Na žalost, nasilja ima i u našoj školi, ali vjerujem u manjoj mjeri nego u ostalim školama. Poznato je iz različitih analiza da je vršnjačko nasilje izraženije u gradskim sredinama.

Koje su vrste nasilja u našoj školi? Najčešći oblik nasilja u našoj školi je fizičko nasilje koje se očituje u obliku udaranja, guranja, čupanja, zatvaranja i zaključavanja, otimanja i uništavanja stvari. Prisutno je i verbalno nasilje što podrazumijeva vrijeđanje (kada netko nekome kaže da je glup, ružan, naziva ga ružnim imenima), ismijavanje (kada se netko nekome ruga zbog visine, težine, podrijetla, ocjena) i omalovažavanje (kada netko nekome kaže da ne vrijedi, da ga nitko ne voli). Socijalno nasilje događa se isključivanjem osobe iz grupnih aktivnosti, ogovaranjem, širenjem laži o nekoj osobi ili nagovaranjem drugih da se s tom osobom ne druže. Sve više je prisutno i nasilje putem mobilnih telefona i interneta na način da netko, bez dozvole, snima telefonom druge i to šalje dalje, ili ih uznemirava pozivima, SMS i e-mail porukama.

Poduzimate li blage ili oštre kazne protiv učenika koji sudjeluju u nasilju? Kada otkrijemo da se radi o nekom obliku nasilja, na temelju saznanja učitelja, roditelja ili učenika, prvo ispitamo sve važne činjenice vezane uz oblik nasilja, mjesto gdje se to događa

i identitet učenika koji sudjeluju u nasilju. Zatim poduzimamo mjere za zaštitu učenika, a ako je potrebno uključujemo i ostale institucije poput Centra za socijalnu skrb i policiju. Najčešće sve riješimo uz pomoć naše stručne službe u kojoj su, osim mene, pedagoginja Kristina Lukić - Drmenčić i psihologinja Sanja Jergović - Lesić. Nakon što utvrdimo sve činjenice vezane uz nasilje postupamo prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. S obzirom na težinu nasilja postoje lakše i teže pedagoške mjere. Nama je cilj prije svega spriječiti nasilje u samom početku u čemu vrlo uspješno sudjeluju svi učitelji naše škole. To je jedan od razloga što su u našoj školi oblici nasilja izraženi u manjoj mjeri nego u nekim drugim školama.

Što mislite zašto dolazi do nasilja među mladima? Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. Međutim, postoje osobine obitelji i djeteta koje utječu na razvoj nasilnog ponašanja, kao i osobine škola koje mogu poticati ili sprječavati pojavu nasilja. Po mišljenju većine stručnjaka jedan od najvažnijih uzroka nasilnog ponašanja kod djece je odgoj i odrastanje djece u ranijoj dobi i privrženost roditelja. Dijete iz ranog odnosa s roditeljima stvara određena pravila i očekivanja,

TEMA BROJA •

koja će dalje prenositi i na druge odnose u budućnosti. Sve to uvelike utječe na njegove osjećaje vlastite vrijednosti, vjerovanja i očekivanja o sebi, tumačenje ponašanja drugih, njegovu sposobnost za razvoj primjerenih međuljudskih odnosa, kao i osjećaj sigurnosti u okolini u kojoj odrasta. Roditelji su katkad sposobni djeci pružiti ljubav i razumijevanje, ali nemaju snage jasno im postavljati granice, tako da za svako ponašanje djeteta pokazuju bezgranično razumijevanje, te mogu biti skloni umanjiti važnost dječjih agresivnih igara. Takvi roditelji ne uspiju pokazati djeci da i oni trebaju razumjeti druge: braću, sestre, prijatelje, kućne ljubimce i njih same. Najčešći uzrok nasilja je nedostatak nadzora i nadgledanja, zatim nedostatak bliskosti, osjećaja prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i obrnuto. Odgajajući djecu na takav način, poručuju im da su samo oni važni, a ne i to da su jednako važni i drugi. U takvim situacijama ne potiče se razvoj empatije kod djece, oni rastu u uvjerenju da je svijet stvoren za njih, da njihove potrebe moraju biti zadovoljene, bez obzira na to kako se pritom osjećali drugi iz njihove okoline. Na takav način djeca rastu s osjećajem da je iskorištavanje drugih (počevši od roditelja) ispravno, jer služi zadovoljenju njihovih potreba. Kasnije imaju teškoća u poštivanju pravila ponašanja u školi, a u adolescentnom razdoblju javljaju se teškoće u poštivanju autoriteta i zakona. Važno je istaknuti i utjecaj škole na razvoj nasilja. Kao najčešći uzrok je nedostatak nadzora i nadgledanja, zatim nedostatak bliskosti, osjećaja prihvaćenosti svih učenika te međusobnog poštovanja između nastavnika i učenika i obrnuto kao i nereagiranje nastavnika i stručnih

suradnika na agresivna ponašanja učenika i loš nadzor u određenim dijelovima škole (igralište, hodnici...). Ove faktore nastojimo spriječiti u našoj školi i i uvjeren sam da uspijevamo kroz razne edukacije, radionice i stručne skupove učitelja naše škole. Osim toga, svi smo svjesni kako na nasilno ponašanje veliki utjecaj imaju mediji, internet, socijalni status roditelja i društvena klima. Na žalost, nasilja će uvijek biti zbog tih faktora, a na nama je da ih otkrijemo na vrijeme, sprječavamo i svedemo na minimum.

Obraćaju li Vam se žrtve nasilja za pomoć? U većini slučajeva nam se javljaju žrtve nasilja i traže pomoć. No ima i onih koji se iz nekih razloga ne javljaju, nego ih sami otkrivamo na temelju njihovog ponašanja ili reakcije drugih učenika i nastavnika, a ponekad i roditelja.

Govore li djeca svojim roditeljima da su maltretirana ili se srame toga? Smatram da su učenici nižih razreda iskreniji roditeljima i u većini slučajeva se njima povjeravaju dok su učenici viših razreda skloniji tome da se povjeravaju nama, a roditeljima često ispričaju nešto blažu verziju događanja u školi. Ponekad zbog toga dolazi i do nesporazuma s roditeljima kada se na kraju otkrije prava istina.

Ima li sve više nasilja u svijetu? Svakodnevno smo svjedoci kako nasilje među djecom sve više raste u svijetu ponekad i s ekstremnim događajima poput korištenja vatrenog oružja i eksplozivnih naprava što na nas prosvjetne djelatnike djeluje zabrinjavajuće. Zbog toga smo svi uključeni u prevenciju nasilja i rano otkrivanje žrtava. Također, smatram da u našoj školi imamo jedan odličan rad svih učitelja i stručnih suradnika koji neće dozvoliti da nasilno ponašanje dovede do ekstremnih događaja u budućnosti.

Hvala Vam na razgovoru! Nadamo se da ćemo potaknuti neke od naših čitatelja da izbjegavaju sukobe ili da ih rješavaju na miran način. Intervju vodile: Helena Popović, 7.e i Adriana Vukšić, 8.d

O prevenciji nasilja u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači

Nastojimo biti škola bez nasilja „U školi nemamo evidentirane „nasilne“ učenike. U Josip Ivoš, ravnatelj svojemu radu nastojimo biti škola bez nasilja i nemamo toleranciju prema bilo kojem obliku nasilja, jer želimo da se učenici u našoj školi osjećaju sigurno i ugodno. U posljednje četiri godine evidentirali smo nekoliko manjih incidenata na koje smo brzo i odlučno reagirali kako bismo zaustavili daljnje širenje.“, govori ravnatelj Josip Ivoš. Saznali smo da su dva najčešća faktora koja doprinose pojavljivanju nasilništva među djecom i mladima: obiteljski i školski. Kada govorimo o obiteljskim faktorima onda su to najčešće nedostatak emocionalne povezanosti između roditelja i djeteta, slab nadzor nad djetetom i agresivno ponašanje unutar obitelji. Školski faktori su najčešće nedostatak preventivnih programa, nedostatak nadzora i nadgledanja i nereagiranje nastavnika prema nasilništvu, odnosno prešutno odobravanje. Učenici koji bi počinili bilo koji oblik nasilja bili bi sankcionirani sukladno Pravilniku o pedagoškim mjerama. Najvažnije je preventivno djelovati. Ravnatelj Josip Ivoš kaže: „Preventivno djelovanje podrazumijeva kvalitetan rad i radionice s učenicima kroz sate razrednika, rad s pedagoginjom i psihologinjom škole, rad s roditeljima, te dobru suradnju s drugim institucijama. Osim toga, na nasilje se mora reagirati – odlučno i odmah. Svima koji čine nasilje mora se jasno dati do znanja da to nije prihvatljivo ponašanje.“ Napisale: Mateja Bastalić, 7.d i Stela Blatarić, 7.d Foto: Foto Begović UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

7

• TEMA BROJA

Intervju s Jasminkom Viljevac, prof. matematike i fizike i ravnateljicom Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici

virtualno zlostavljanje (Cyberbullying) koje prijeti mladima koji koriste online aplikacije, facebook i sl. Najveći je problem što korisnici mreža nemaju osjećaj otvorenosti mreža i neslućenih mogućnosti širenja neistina i ružnih komentara. Velik je problem anonimnost tj. lažiranje identiteta korisnika, a rupe u zakonu često služe za ilegalne radnje u virtualnom prostoru.

Sudjeluju li Vaši učenici u nekim radionicama koje podižu svijest o nenasilju?

Jasminka Viljevac, snimio: Kristijan Toplak

Trebamo učenicima dati vremena da odrastaju polako učeći kroz igru O aktivnostima i radionicama koje bi se trebale pokrenuti u svakoj školi s ciljem smanjenja nasilja među učenicima, govori nam ravnateljica Jasminka Viljevac. Ima li nasilnih učenika u Vašoj školi? Ako promatramo samo jedan oblik nasilja, fizičko nasilje, možemo reći da nismo imali prijavljenih slučajeva. Vrlo je teško govoriti o tome ima li i psihičkog nasilja jer, kada bi nastavnici reagirali na neke neprimjerene izjave ili razgovore na koje slučajno naiđu ili se dogode u učionici, učenici tvrde da se oni jedni prema drugima tako inače ponašaju. Najčešće je, čini nam se, 8

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Sustavno radimo s učenicima na razvijanju socijalnih vještina kroz razne radionice („Komunikacija“ u prvim razredima; „Kako organizirati dan“ u drugim razredima, „Živim život bez nasilja“ u suradnji s MUP-om i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, „Stereotipi i predrasude“ u trećim razredima, „Program prevencije nasilja u mladenačkim vezama“ u četvrtom razredu). Da bismo upozorili na probleme nasilja, obilježavamo važne datume npr. Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog, Dan ružičastih majica – dan borbe protiv nasilja u školama. Kako bi učenici izgradili stav da je nenasilje važna životna odluka, nudimo im različite programe i radionice kao npr. Donošenje odluka u različitim životnim situacijama u četvrtim razredima, Rodna ravnopravnost i prevencija rodno uvjetovanog nasilja, potičemo uključenost učenika u volonterske programe npr. program „Tutorski centar“, program „Moj prijatelj“. Preventivni program dio je Godišnjeg plana i programa rada škole, protkan je u programima satova razrednika, predmetne nastave i izvannastavnih aktivnosti, sadržan u Školskom redu, školskim pravilnicima, Etičkom kodeksu zaposlenika i Etičkom kodeksu učenika. Vjerujem da ovakav rad za posljedicu ima činjenicu da u našoj školi ne postoji fizičko nasilje, a nasilje na mrežama za sada uspješno rješavamo.

Zašto su današnja djeca nasilna? Smatramo da djeca nisu nasilna. Nasilni su svi oko njih (sjetimo se definicije nasilja). Roditelji žele da djeca budu…a

nemaju vremena baviti se njima, nastavnici žele da djeca budu…, a priznali su da su programi natrpani i da ih „prosječan učenik“ gotovo i ne može savladavati, a društvo i vrijednosni sustav koji je u potpunosti izokrenut također vrši pritisak na mlade ljude u formiranju. Nasilje je, prema definiciji, karakteristično za većinu živih bića i gdje god jedno biće želi dominirati drugim to se postiže nasiljem. Naravno, niz je problema u društvu koji se rješavaju nasiljem i to ne samo u privatnom, već i u javnom prostoru (novine, televizija, internet…). Za asertivno rješavanje problema učenike možemo pripremiti i poučiti ih kako da takav način rješavanja problema primjene u praksi.

Možete li nam otprilike reći koliko je nasilja bilo u Vašoj školi? Bio je jedan slučaj nasilja na facebooku. Riješen je. Iz toga slučaja mnogi su naučili da facebook nije mjesto na kojem se može napisati bilo što i poslije misliti da se nije dogodilo jer čak i kada se objave sklone može se do njih doći i postupiti u interesu zaštite digniteta druge osobe. To znanje često nedostaje i odraslima. I ovakvi slučajevi dokazuju da je sve u edukaciji i strpljivosti.

Imate li nekakav savjet za uspješno rješavanje nasilja u školi? Da, trebamo učenicima dati vremena da odrastaju polako učeći kroz igru, ne ljutiti se kada ponavljaju ono što čine odrasli. Mi u školama trebamo ponuditi što više sadržaja – sportskih, izbornih i fakultativnih nastava, različitih priredbi, kazališnih predstava, izvanučionične nastave - sve u cilju korisnog provođenja slobodnog vremena. Djecu trebamo odgajati tako da uložimo puno strpljivosti u učenje svake teške lekcije i ne prelazimo na drugu dok jednu ne savladaju. Mislim na životne lekcije.

Hvala Vam što ste izdvojili vrijeme za ovaj razgovor! Intervju vodile: Mateja Bastalić i Stela Blatarić, 7.d

TEMA BROJA •

Posjet Industrijsko-obrtiničkoj školi Virovitica Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja Pedagoginja Industrijsko-obrtničke škole u Virovitici, Maja Volenik, prof. upoznala nas je s Programom mjera za povećanje sigurnosti u školi. Program mjera za povećanje sigurnosti u školi “Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja” za Industrijsko-obrtničku školu Virovitica načinjen je sukladno propisanom programu Ministarstva i sastavni je dio Godišnjeg plana i programa škole. „Osnovni je cilj Programa mjera za povećanje sigurnosti u školi osmisliti mjere i pratiti realizaciju istih uz koordinaciju svih nositelja programa (učenika, nastavnika, roditelja, razrednika, stručno-razvojne službe, društvene zajednice i raznih institucija) u različitim oblicima rada s učenicima (i njihovim roditeljima). Smisao je

Istraživanje putem ankete: Ne šalimo se šakama! Nasilje među učenicima Pokušali smo saznati što naši učenici podrazumijevaju pod riječju nasilje te kako ga pokušavaju spriječiti.

djelovati u smjeru prevencije nasilja i povećanja sigurnosti učenika, njihovih roditelja i djelatnika u odgojnoobrazovnoj ustanovi. Cjelokupan rad s učenicima usmjeren je na podupiranje otpornosti učenika na negativne utjecaje, promicanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih i moralnih kompetencija, podupiranje samoodređenja, samoučinkovitosti i pozitivnog identiteta stvaranjem pozitivne školske klime te korištenjem kvalitetnih nastavnih metoda. Posebno se brine da izbor sadržaja i način rada bude takav da može zaokupiti pozornost učenika. Učenike se uči da razmišljaju

Što je nasilje? Koliko često viđaš nasilje u našoj školi? Sudjeluješ li u nasilju ili ga sprječavaš? Misliš li da je potrebno reći odraslima za nasilje? Kako nasilju stati na kraj? Što ćeš učiniti ako netko tebi nepoznatoj osobi učini nešto loše? Što ćeš učiniti ako netko tvojoj bliskoj osobi učini nešto loše? Smatraš li sebe nasilnikom? Sve su ovo pitanja kojima smo mi, novinari, ispitali 100 učenika sedmih i osmih razreda i došli do sljedećih saznanja: Svi učenici su rekli da je nasilje udarac ili neželjeno „zezanje“ i ružna riječ ili uvrjeda. 98% učenika je reklo da nasilje viđaju na prostoru cijele škole, dok je samo 2% reklo da ga viđa na hodnicima i WC-ima. Većina je učenika reklo da ne sudjeluje u nasilju, dok su drugi rekli da sve ovisi o kome se radi. Također su rekli da sprječavanje nasilja nije njihov problem, dok su ostali

Maja Volenik, pedagoginja

na način koji će moći primijeniti i izvan škole, u životu.“, govori pedagoginja Maja Volenik. U samoj prevenciji pomažu im i kamere, video nadzor na hodnicima škole putem kojih se dobivaju povratne informacije o učinkovitosti njihovih napora, a i korisno su “zrcalo” za pojedince koji zaborave da u školi nisu sami i jedini te da o njima netko brine jer su im na kraju krajeva kao odgojnoobrazovnoj instituciji i povjereni na brigu i skrb. Napisala i fotografirala: Adriana Vukšić, 8.d

rekli da to ovisi o kojoj se osobi radi. Učenici misle da je odraslima potrebno reći za nasilje. Svi učenici su za to da se nasilje najbolje sprječava pedagoškim mjerama. 72% učenika je reklo da će reći odrasloj osobi ako im netko učini nešto loše, dok je ostalih 28% reklo da ih nije briga za to. Većina učenika će popričati s nasilnikom ako netko njihovoj bliskoj osobi učini nešto loše, dok ima i onih koji će to reći odrasloj osobi. Nitko, naravno, ne smatra sebe nasilnikom. Napisala: Stela Blatarić, 7.d

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

9

• TEMA BROJA

Bonton za svakoga ili o pravilima ponašanja Lijepim ponašanjem postajemo ljepši Bonton (dobar način) je kodeks ponašanja kojeg bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva. Bontoni nas uče kako se treba ponašati, izražavati, razgovarati i dr. Bonton najstrože osuđuje vrijeđanje, psovanje i

fizičko obračunavanje. Međutim, pravila ponašanja nisu u svim dijelovima svijeta ista, stoga nisu ni svi bontoni isti. Novinarska skupina bacila se na posao u izrađivanje plakata bontona za cijelu školu. To su bili specijalizirani bontoni čiji je sadržaj usmjeren na pojedinu situaciju: bonton u školskoj kuhinji, bonton u knjižnici škole, bonton ispred škole, bonton na hodnicima škole i

bonton u razgovoru s učiteljima. Na ovaj način željeli smo učenike naše škole podsjetiti na pravila lijepog ponašanja kao i na Pravilnik o kućnom redu škole. Upozorili smo učenike na neprihvatljivo ponašanje posebno u komunikaciji s učiteljima škole. Osobe koje ne poznaju bonton ili ga se ne pridržavaju, nisu prihvaćene u svim društvima te se smatraju nepristojnima i loše odgojenima. Vjerujemo da su putem naših plakata usvojili i neke nove navike pristojnosti.

Bonton u komunikaciji s učiteljima

Bonton na ulazu u školu

• Učenici s poštovanjem pozdravljaju učitelje na ulici,

• Ne dolazim prerano pred školu.

ispred škole i u školi.

• Dok čekam ulazak u školu, ne trčim po školskome trav-

• Na ulazu u školu učenici daju prednost prolaza učite-

njaku i cvjetnjaku, ne vičem, ne guram se, ne pljujem, ne

ljima.

bacam smeće svuda oko sebe.

• Kad učenik razgovara s učiteljem, gleda ga u oči i

• Prema mlađim učenicima odnosim se zaštitnički i bla-

izvadi ruke iz džepova.

gonaklono.

• Preporučljivo je da učenik pred učiteljem zauzme

• Učitelje i ostale djelatnike škole pristojno pozdravim ne

dostojanstven i odmjeren, a ne ukočen ili pretjerano

praveći se da ih ne vidim i ne čekajući da oni prvi pozdrave

opušten stav.

mene.

• Od učenika se očekuje da ne prekida učitelja dok go-

• Pred školom razgovaram o vedrim temama, ne prepi-

vori te da podignutom rukom nenametljivo učitelju dade

rem se i ne izgovaram ružne riječi.

do znanja kako želi nešto reći.

• Strpljivo čekam učiteljev poziv i ne guram se na ulazu u

• Poželjno je da se učenik, ako nije pozvan kao sugovor-

školu jer nije neophodno ući prije svih ostalih.

nik, udalji od učitelja koji s nekim razgovara.

• Dođe li učitelj pred vrata, pustim ga da prođe prije

• Uljudno je ponuditi učitelju svoju pomoć kad je ona

mene, jer starije osobe imaju prednost.

potrebna.

• Čim uđem u školu, obujem papuče. Dogodi li se da

• Ružno je izmišljati i širiti uvredljive priče o učitelju

zaboravim papuče, priznam to dežurnome učitelju i ne

njemu iza leđa.

izmišljam da su mi tenisice, u kojima dolazim od kuće,

• Učitelju, za vrijeme njegove odsutnosti, valja kazati

papuče za školu.

samo ono što mu se može izgovoriti i u lice.

• Odjeću i obuću uredno odložim u garderobi gdje tuđe

• Nesuglasice s učiteljem rješavaju se na miran i pristo-

stvari ne bacam na pod i ne raskapam po stvarima koje

jan način.

nisu moje. • Žvakaću, koja mi je osvježila dah, izvadim iz usta i omotanu papirićem bacim u koš. • Ne kasnim namjerno na prvi sat i ne izmišljam isprike.

Napisala: Helena Popović, 7.e Izvor: lako.com.hr/skolski-bonton/ 10

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

TEMA BROJA •

Što učenici misle o bontonu? Da bismo došli do rezultata našega rada, zaustavili smo nekoliko učenika iz različitih razreda te ih pitali pridržavaju li se bontona. Monika Peša, 8.c Vrlo često se pridržavam bontonskih pravila, no ponekad mi se zna dogoditi da u nekim situacijama ne primjenjujem bonton. Mislim da bi svaki učenik ove škole trebao primjenjivati bonton i lijepo se ponašati.

Hrvoje Kralj, 5.e Uvijek primjenjujem pravila bontona, njima se služim i ne bih mijenjao niti jedno pravilo jer upravo se takvih pravila trebamo pridržavati.

Anđela Radelić, 6.a Moram priznati da ponekad primjenjujem ova pravila bontona, no vrlo rijetko. Zapravo se njima baš i ne služim. Voljela bih uvrstiti još jedno pravilo, a to je da učenice ove škole smiju doći našminkane na nastavu.

Ema Lovreković, 7.c Primjenjujem pravila bontona i pristojno se ponašam. Ne bih mijenjala niti jedno pravilo, smatram da su ona sasvim u redu.

Sara Siladić, 8.e Svakodnevno se služim pravilima bontona. Možda bih neko pravilo i promijenila, ali u principu se slažem sa svakim pravilom uljudnog ponašanja.

Lea Špiranec, 7.b Pravila bontona znam napamet i sviđaju mi se. Primjenjujem ih svaki dan i smatram ih vrlo korisnima.

Kevin Sesvečan, 5.e Vrlo često se ne služim pravilima bontona i ne koristim ih. Volio bih promijeniti pravila, uvesti neka svoja nova pravila.

Ema Ivanović, 6.b Volim se služiti pravilima bontona. Smatram da su pravila tu kako bi naši odnosi bili bolji. Ne bih ništa mijenjala. Tu su da ih se držimo. Napisale: Helena Popović, 7.e i Stela Blatarić, 7.d Foto: Stela Blatarić, 7.d

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

11

• TEMA BROJA

Cyberbullying – nasilje putem interneta Dobre i loše strane interneta Pomaže li nam internet ili nam odmaže? Ovim pitanjem smo se pozabavile u istraživanju dobrih i loših strana koje nam pruža internet. Zaključile smo da je glavna strana interneta, i to ona pozitivna, u dostupnosti različitih informacija. Internet može biti poticaj i motivacija u učenju, putem njega možemo pronaći različite materijale potrebne za nastavni proces. Dobra strana interneta vidljiva je i u mogućnosti razgovora s prijateljima koje ne vidimo često. S druge strane internet je najmoćnije oružje za nasilje, vrijeđanje preko messengera, postavljanje tuđih fotografija u grupe koje su namijenjene za ismijavanje te pravljenje lažnih

profila sa svrhom zadirkivanja drugih. U razgovoru sa psihologinjom Srednje škole Stjepana Sulimanca u Pitomači, Sylwiom Nasilowskom - Blažok, saznali smo da se putem moderne tehnologije poput mobilnih telefona i računala može odviti poseban oblik zlostavljanja koji zovemo elektroničkim zlostavljanjem.

osobom licem u lice, a samo nekoliko „klikova“ je dovoljno da na mreži osvanu nečije „sramotne“ fotografije. Rijetko razmišljamo o posljedicama takvih radnji.“ Napisale: Mateja Bastalić, 7.d i Adriana Vukšić, 8.d

„Sama tehnologija nije loša ili zlonamjerna, neadekvatan je način na koji ju koristimo. Na Facebooku, Instagramu, Snapchatu i sl. često imamo osjećaj da nas nitko ne kontrolira, osjećamo se slobodno, puno je lakše stisnuti opciju „blokiraj“ nego raskinuti prijateljstvo uživo, isto tako lakše je nekome poslati uvredljivu poruku, nego razgovarati s tom

Ilustracija

Anketiranje učenika nižih razreda Internet – ovisnost ili ne? Proveli smo istraživanje među učenicima nižih razreda i saznali smo koliko često koriste internet i što misle o njemu. 12

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Od ukupno 60 ispitanih učenika trećeg i četvrtog razreda saznali smo da 97% učenika kod kuće ima internet koji koriste svaki dan, a najviše za igrice i odlazak na Facebook. Svi ispitanici smatraju da je internet vrlo koristan. Čak 80% ispitanika misli da su stvari na internetu istinite, dok samo 20% ispitanika smatra da se ljudi putem interneta predstavljaju lažno. Na pitanje: Smatrate li vrijeđanje na internetu nasiljem? 91% ispitanika smatra da je svako vrijeđanje pa tako i ono putem interneta, nasilje. Ostalih 7% smatra da je to samo internet i da ono nikako ne može biti nasilje. Većina ispitanika smatra da internet može biti ovisnost. 75% ispitanika smatra da internet može zamijeniti prijatelje i da

bi djeca prema želji roditelja trebala biti upoznata s internetom. Zahvaljujemo svim učenicima koji su rado sudjelovali u anketi. I ne zaboravite: Ono što pišeš na internetu nije nevidljivo zato što ne vidiš osobu kojoj pišeš. I zato ne vrijeđaj općenito, a pogotovo ne putem interneta. Napisala: Helena Popović, 7.e I ne zaboravite: Ono što pišeš na internetu nije nevidljivo zato što ne vidiš osobu kojoj pišeš. I zato ne vrijeđaj općenito, a pogotovo ne putem interneta.

TEMA BROJA •

E-bonton – pravila lijepog ponašanja na društvenim mrežama

Velika se slova koriste ako je riječ o upozorenju ili važnoj obavijesti. Proučite postavke Facebooka i postavite privatnost vašeg profila na željenu granicu. Za neželjeno širenje vaših informacija uglavnom ste sami krivi.

Pripazi što šalješ u svijet. Ne samo što stvaraš sliku o sebi već utječeš i na druge.

Dijeli s prijateljima tebi važne događaje, smiješne slike i radosne statuse. Za dvadeset godina htjet ćeš se okrenuti i sa smiješkom gledati svoje mlađe dane.

Facebook je ogledalo korisnika. Naše ponašanje utječe na ukupnu kvalitetu društvene mreže. Iskoristite blagodati Facebooka i nemojte se neprimjereno ponašati.

Bolje nikakav komentar nego komentar koji je nikakav.

Ako tvoj zahtjev za prijateljstvom nije prihvaćen, prihvati to!

Uvijek treba biti pristojan, predstaviti se svakome, brinuti se da osobne podatke ne vidi bilo tko. Upotrebljavajte smajliće tako da osobe koje čitaju vaš status mogu vidjeti kakvog ste raspoloženja i borite se protiv elektroničkog nasilja.

Njegujte svoja prijateljstva. Ljudi nisu sličice u albumu koje skupljate. Na velikoj livadi pčela nikad neće moći obići sve cvjetove. Osobe koje u svojim statusima, slikama i videima pokazuju bilo kakvu mržnju na osnovu nacionalnosti, vjere, boje kože ili seksualne opredjeljenosti − PRIJAVI! To je najmanje što možemo učiniti u borbi za jednakost...

Poštujte privatnost − kako vlastitu, tako i ostalih korisnika!

Ne zatvarajte oči pred nasiljem, molim Vas! Nasilje prema vršnjacima, a i općenito u svijetu sve više postoji. Mnogi samo stoje mirno i gledaju kako se ispred nje/njega izvršava nasilje. Do nasilja dolazi zbog uživanja određenog ugleda među vršnjacima, glumatanja cool face ili izbacivanja vlastite tuge i bijesa na drugoga.

Vi svi koji samo gledate kako se izvršava nasilje, pokrenite se i pomozite da se to nasilje zaustavi, ako ne u svijetu barem u vašoj okolici. Budite svi prijatelji, pomozite si i čuvajte jedni drugima leđa. Najbolji rezultati se mogu postići ako se u školi njeguje atmosfera uvažavanja, razumijevanja i tolerancije. Samo u školi u kojoj vlada dobra atmosfera, u kojoj se problemi rješavaju nenasilnim metodama, može se postići nenasilje Kada bi svaki čovjek usrećio jednog čovjeka, cijeli svijet bi bio sretan! Isto je i s tugom. Sjetite se toga kad idući put povrijedite nekoga. I riječi bole. Pobijedimo nasilje, NENASILJEM! Napisala i fotografirala: Helena Popović, 7.e

Sedmaši zastupaju nenasilje

Izvor: citati.hr/e-bonton

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

13

• DOGAĐA JNICA

02

U veljači s dva lica šeta svaka maškarica... Na maškare Osnova škola Petra Preradovića Pitomača je bila prepuna maskiranih dječjih lica i veselih kostima. U pratnji svojih učiteljica i učitelja učenici su točno u podne prošetali središtem Pitomače kako bi mještani vidjeli koliko su maštoviti. U veseloj su se atmosferi na trenutak pretvorili u nešto drugo od đačke svakodnevice. Tako su se tu našli likovi iz crtića i bajki, navijači, rokeri, liječnici, balerine, pčelice...

Veseli navijači

Hrabri kauboji

Netko se vratio u najranije doba života

Dašak Venecije

I učiteljice su bile maštovite

Vojska u pripravnosti

Ove godine je bilo zanimljivije, nego prošle jer su maske bile ljepše, jezivije i smiješnije. Nakon povorke održao se sastanak za najbolje maske nižih i viših razreda. Uz kratku raspravu odlučeno je sljedeće:

Niži razredi: »» »» »»

1. mjesto - 1.a s učiteljicom Božicom Rakijašić te psihologinjom (sovice) 2. mjesto - 1.c s učiteljicom Mirjanom Kovač (Spužva Bob) 3. mjesto - 4.a s učiteljicom Željkom Hanzić (balerine i baletani)

Prvo mjesto - Sovice

Drugo mjesto - Spužva Bob

Treće mjesto - balerine i baletani

Vesela povorka

Učiteljica ili veseli klaun ?

Pčelice zzz

14

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

DOGAĐA JNICA •

Viši razredi: »» »» »»

1. mjesto - 8.a s razrednicom Anom Rumek (egipatski robovi i Kleopatra) 2. mjesto - 8.b s razrednicom Anom Held (Mickey Mouse i Miney Mause) 3. mjesto - 7.c s razrednicom Bernardom Žibreg (pacijenti i doktori)

Prvo mjesto - egipatski robovi i Kleopatra

Svi su se potrudili i čestitamo svima! Nadamo se da ćemo i na godinu nastaviti tradiciju i za fašenke uveseljavati Pitomačane i Pitomačanke sa zanimljivim, maštovitim i veselim maskama. Pozdrav do sljedeće godine! Napisala: Monika Gašpar, 7.d Foto: Foto Begović

Drugo mjesto - Mickey Mouse i Miney Mouse

Treće mjesto - pacijenti i doktori

02

S nestrpljenjem očekujemo otvaranje pisama

Ah, ta ljubav… Svake godine na datum 14. veljače slavimo Valentinovo. To je dan kada izražavamo ljubav voljenoj osobi. Dan Svetog Valentina je danas uvelike poznat po cijelom svijetu kao Dan zaljubljenih. Vjerojatno ne možete zamisliti situaciju da na taj dan voljenoj osobi ne kupite barem neki skroman poklončić. I mi smo u našoj školi obilježili Valentinovo, 10. veljače 2016. godine. Pomno ukrašenim

kutijama prepunih srca i ljubavnih poruka, obogatili smo stolove koji su bili postavljeni u holu škole. Nismo samo mi učenici imali svoje kutije, nego i naši učitelji i tete iz kuhinje. Kako se bližio dan otvaranja kutija, sve smo više ubacivali pisama i popunjavali ih. 15. veljače smo otvorili svoje kutije i uživali u čitanju dobivenih pisama.

Ljubav je kad i sam pogled Na voljenu osobu Izmami osmjeh. Ivo Andrić Napisala: Adriana Vukšić, 8.d Foto: Stela Blatarić, 7.d UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

15

• DOGAĐA JNICA

Sretan rođendan, školo! Osnovna škola Petra Preradovića iz Pitomače obilježila je Dan škole brojnim aktivnostima. U Grabrovnici, u rodnoj kući Petra Preradovića, 17. ožujka 2016. održani su 48. susreti literarnih družina pod nazivom „Preradovićev rođendan“. Literarnim izrazom program su, povodom Preradovićevog rođendana, obogatili učenici osnovnih škola iz Kalinovca, Gornjeg Bazja, Gradine, Molvi, Suhopolja, Kloštra Podravskog,

03

Zagreba i Pitomače. U spomen na tog velikog hrvatskog pjesnika i domoljuba pripremljen je bogati kulturno umjetnički program. Nastupio je zbor OŠ Petra Preradovića, dramska

skupina petih razreda i mali folkloraši iz Grabrovnice koji su predstavili narodne plesove svoga kraja.

Publika je uživala

Izvedba dramske skupine

Literarci čitaju svoje radove

Igra kolo - igra kolo

Svi sudionici ispred pjesnikove rodne kuće

U organizaciji OŠ Petra Preradovića iz Pitomače i Gimnazije Petra Preradovića iz Virovitice održane su i radionice o životu i stvaralaštvu Petra Preradovića. Učenici su prezentirali Preradovićev životopis, interpretirali njegove najpoznatije pjesme te sudjelovali u radu u grupama prema zadanim smjernicama. Rezultate svojih radionica prikazali su na prigodnoj izložbi.

radionicama iz fizike, povijesti, kemije, matematike, informatike, prirode, biologije, engleskoga i hrvatskoga jezika te razredne nastave. Uz pomoć svojih učitelja, vrijedni učenici održali su niz predavanja, prezentacija, pokusa i radionica, a pridružio im se i tim s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba.

Nikolina Šimota, Jelena Bedeković, Slavica Koren i Jasminka Šestanj, a “Kazalište sjena” pripremile su Božica Rakijašić i Jelena Begović. Za radionicu “Životinje svjetla, životinje mraka” zaslužne su Vesna Jelušić, Dunja Ravlić i Zvjezdana Štefanić, dok su radionicu “Svjetiljke za dječju dušu” organizirale Ksenija Vukšan, Željka Kos i Ksenija Grudić - Kukavica. Učenici su sudjelovali na svakoj od spomenutih radionica i pritom stekli nova znanja, prijateljstva te se izvrsno zabavili.

Mali folkloraši i njihova učiteljica

U petak, 18. ožujka, u prijepodnevnim je satima više od 300 učenika sudjelovalo na znanstvenim

Marljive ruke učenika i učiteljica

16

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Održano je pet znanstvenih radionica za učenike nižih razreda. Radionicu “Rainbow” pripremile su učiteljice Jelena Jelušić, Dijana Kos i Josipa Reit, radionicu “Izvori svjetlosti” učiteljice

Kemijski pokusi

Učenici pažljivo slušaju upute

DOGAĐA JNICA •

U sklopu svečanog dijela programa publika je mogla čuti stihove Petra Preradovića, a nastupio je i školski zbor te dramska skupina 1. a razreda.

Proslavi se pridružio i velik broj umirovljenih učitelja. Prisutne je pozdravio ravnatelj Igor Maresić koji je pohvalio organizaciju Dana škole te

učenicima poželio uspješan ostatak nastavne godine.

Voditelji pozdravljaju okupljene

Posjetili su nas naši umirovljeni učitelji

Svečani govor našeg ravnatelja

I učitelji su uživali u programu

Rodu o jeziku - izvedba Ene Ravlić

Dramska skupina 2.a razreda

Krajem dana održani su sportski susreti između učenika i učitelja. Na nogometnoj utakmici između

učiteljica i učenica, prepunoj preokreta, smijeha, ali i maestralnih poteza, učenice su slavile pobjedu.

Ni učitelji nisu imali šanse protiv vrhunske igre osmaša.

Napisala: Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

Osmaši nestrpljivo čekaju dvoboj

Nogometaši

Učiteljice nogometašice

Maestralni potezi

Učenice nogometašice

Ravnatelj s nogometašima

U žaru borbe

Prijateljski pozdrav

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

17

• DOGAĐA JNICA

Učenici svojim nastupima oduševili posjetitelje U prepunoj školskoj dvorani 12. lipnja 2016. godine održana je završna školska priredba učenika Osnovne škole Petra Preradovića iz Pitomače.

Svojim maštovitim i kreativnim nastupima naši učenici oduševili su mnogobrojnu publiku te pokazali zavidne sposobnosti pjevanja, plesanja i glume. Kao i prijašnjih godina, program su obogatili učenici osmih razreda koji su svojim učiteljima otpjevali Bećarac i na taj im način zahvalili na trudu i upornosti.

06

Ravnatelj škole Igor Maresić zahvalio je svim učenicima i njihovim mentorima koji su doprinijeli izvrsnim rezultatima na županijskim i državnim natjecanjima te proglasio najbolje učenike generacije 2015./2016. Napisale: Stela Blatarić, 7.d i Mateja Bastalić, 7.d Foto: Foto Begović

Na svečanosti je predstavljena školska himna čiji su autori učitelji, a otpjevao ju je školski zbor. U programu je nastupio i školski orkestar, dramska i ritmička grupa, Dorian Lovreković i Tena Grlica.

Osmaši sretno!

Razrednici prozivaju učenike

Dašak Afrike i Waka Waka

Školski zbor otvorio je priredbu pjesmom Naša škola

Osmaši izvode svoju točku

Ravnatelj se osvrnuo na cijelu školsku godinu

Voditelji Jelena i Luka

Bečarac u izvedbi osmaša

Dramska skupina 2.a razreda pokazala je kako se slavi rođendani

18

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Tena Grlica - Kad naučim plesati

Bosonogi general ili Dorian Lovreković

DOGAĐA JNICA •

BLIC pitanja za najbolje učenike škole Napisala: Helena Popvić, 7.e, Foto: Stela Blatarić, 7.d

Lorena Blaga – naj učenica škole Naj knjiga: Mali ratni dnevnik Naj film: Gospodar prstenova Naj pjevač ili pjevačica: svi Naj pjesma: ne mogu izdvojiti Naj predmet: geografija i tjelesna kultura Naj učitelj: Ana Rumek Naj prijatelj: Ivana Lotina Naj životinja: mačka Naj piće: sprite Naj jelo: pizza Naj boja: crvena Hobi: rukomet Misao za kraj: Učenici radite i učite jer trud se na kraju isplati, a vi učitelji ostanite takvi kakvi jeste jer takvi ste NAJBOLJI!

Jelena Rastić – naj učenica 8.b Naj knjiga: Galeb Jonathan Livingston, Richard Bach Naj film: Brzi i žestoki Naj pjevač ili pjevačica: Ivan Zak Naj pjesma: Moje zlato Naj predmet: hrvatski jezik Naj učitelj: Ana Held i Bernada Slaviček Naj prijatelj: ima ih puno Naj životinja: leopard Naj piće: voda Naj jelo: lazanje Naj boja: siva Hobi: vježbanje Misao za kraj: Tko hoće nađe način, tko neće nađe izliku.

Ena Ravlić – naj učenica 8.c Naj knjiga: Bilješke jedne

gimnazijalke Naj film: The duff Naj pjevač ili pjevačica: Nicki Minaj Naj pjesma: Be the one - dua lipa Naj predmet: fizika Naj učitelj: Bernada Slaviček Naj prijatelj: Ana, Niko, Beta, Analis, Luka, Domagoj, Jelena Naj životinja: delfin Naj piće: sok od bazge Naj jelo: lazanje Naj boja: ljubičasta Hobi: crtanje

Naj životinja: pas Naj piće: voda Naj jelo: pizza Naj boja: plava Hobi: vožnja na biciklu

Misao za kraj: Ostvarite snove, bez obzira na probleme.

Naj knjiga: Dnevnik Pauline P. Naj film: Igre gladi Naj pjevač ili pjevačica: Pitbull Naj pjesma: International love Naj predmet: hrvatski jezik Naj učitelj: Biljana Bukovšak Naj prijatelj: Beta, Ena, Analis i Jelena Naj životinja: mačka Naj piće: sprite Naj jelo: pizza Naj boja: ljubičasta Hobi: nogomet

Iva Rengel – naj učenica 8.d Naj knjiga: Sovino brdo od Enid Blyton Naj film: Uhvati me ako možeš Naj pjevač ili pjevačica: Shawn Mendes Naj pjesma: Stitches (Šavovi) Naj predmet: kemija i matematika Naj učitelj: svi Naj prijatelj: Sara, Stela, Elizabeta, Emina, Veronika... Naj životinja: vuk Naj piće: cedevita Naj jelo: sladoled od šumskog voća Naj boja: šarena Hobi: crtanje Misao za kraj: „Teško je ustati iz kreveta, ali samo tako možeš prisiliti sebe da napraviš nešto lijepo.“

Mario Tkalčec – naj učenik 8.e Naj knjiga: Kod kuće je najgore Naj film: Brzi i žestoki 7 Naj pjevač ili pjevačica: Marko Perković Thompson Naj pjesma: See you again Naj predmet: tjelesna kultura Naj učitelj: Božidar Puškaš Naj prijatelj: Mihael Gašpar

Misao za kraj: „Ako želiš biti prvi, prolij malo krvi!“

Ana Škudar, naj učenica 8.c

Misao za kraj: Kada god poželiš odustati, sjeti se razloga zbog kojeg si izdržao tako dugo.

Analis Grahovac, naj učenica 8.a Naj knjiga: Sutra je novi dan Naj film: Put u središte zemlje Naj pjevač ili pjevačica: slušam sve, nijedan posebno Naj pjesma: Dunav Naj predmet: biologija Naj učitelj: Ana Rumek Naj prijatelj: Ivona, Marija, Patricija Naj životinja: pas Naj piće: sprite Naj jelo: lazanje Naj boja: zelena Hobi: rukomet Misao za kraj: Ako želite nešto postići, za to se morate izboriti i potruditi se! UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

19

• DOGAĐA JNICA

Hrabro u školske klupe

09 Nova nastavna godina u Osnovnoj školi Petra Preradovića u Pitomači započela je već tradicionalnom priredbom dobrodošlice prvašićima. Školsko zvono označilo je početak nove

Voditelji Šimun i Neva

avanture. Za doček prvašića pripremljen je prigodan program tijekom kojega su stariji učenici pokazali malim đacima kako škola nije samo učenje, nego i igra i veselje. Uspješno školovanje učenicima prvih razreda zaželjeli su ravnatelj škole Igor Maresić i načelnik općine Pitomača Željko Grgačić.

svoje znanje na učenike. Učiteljice su uvele svoje male učenike u učionice, poželjevši im prethodno puno uspjeha i sretne koračaje na putu stjecanja dragocjenoga znanja. Zanimljivo je to što je ove godine u školske klupe pitomačke Osnovne škole sjelo 125 prvašića, čak 12 posto više nego lani!

Ohrabrili su mališane, a učiteljima povjerili dragocjenu zadaću da uz mnogo ljubavi i strpljenja prenose

Napisala: Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

Sigurnost prvašića je najvažnija

Učiteljica Jasminka čita učenike 1.c razreda

Prvašići su uzbuđeno gledali program

Učiteljica Vesna i 1.b razred

Prigodni darovi od HAK-a

Prvašićima su se svidjeli baloni

Zbor naše škole

Uzbuđeni smo

Dobrodošlicu je zaželio i ravnatelj

Učenice u izvođenju pograma

Najmlađe učenike škole pozdravio je načelnik Općine Pitomača

20

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

CRTICE •

Intervju s Borisom Divkovićem, starogradačkim župnikom Dobra namjera iznad svega

Moja želja da postanem svećenik iskristalizirala se i postala jasna nakon osmog razreda osnovne škole.

Što Vas je najviše privuklo crkvi i Bogu? Najviše me crkvi privukao onaj koji je u njoj i najvažniji, a to je Isus Krist i njegova jednostavnost, njegovo propovijedanje i njegova dobrota.

Kako su Vaši roditelji prihvatili svećenički poziv? Bio bih sretan da su moji roditelji od početka prihvatili moj svećenički poziv. Tata se malo protivio, ali s vremenom i njegovo je protivljenje nestalo.

Volite li svoj posao?

U Stari je Gradac stigao mlad i vedar župnik Boris. Učenici su ga odmah zavoljeli i u njemu vidjeli dobar uzor za svoje vladanje.

Svoj posao, tj. svoje svećeničko zvanje, volim najviše na svijetu jer me to čini jako sretnom osobom.

Koji Vam je najdraži svetac? Moj najdraži svetac je sv. Anton Padovanski. On je ujedno i moj svetac zaštitnik, jer na taj dan slavim svoj

Kada ste odlučili postati svećenik? Od malena sam isprva maštao kako ću postati kuhar. No, to se promijenilo.

Sviđali mi se ili ne sviđali, trudim se živjeti zajedno s njima. Ljudi nam se, inače, mogu sviđati ili ne sviđati. Važno je da prema svima pristupite dobronamjerno.

Kakvo mišljenje imate o našoj župi? O svojoj i o vašoj župi mislim da je ona za sada dobra. Kako će biti u budućnosti, to ćemo još vidjeti.

Što mislite o nama učenicima iz Staroga Gradca?

Budite dobri, a biti dobar znači prihvatiti samoga sebe onakvog kakav jesi i druge ljude koji se nalaze oko nas.

Predstavite nam se.

Rodom sam iz grada Tuzle, koji se nalazi u Bosni i Hercegovini. Godine 1999. moji su se roditelji preselili u Hrvatsku i sada su nastanjeni u Novoj Bukovici u kojoj sam završio svoje školovanje, a sada sam župnik ovdje.

Kako Vam se sviđaju mještani Starog Gradca?

Koja je Vaša poruka nama djeci?

Jednako tako i tebi dobar dan!

Odakle dolazite?

Župa u Starom Gradcu, foto: PovratakPitomače

Mislim da ste dobri, ali da možete postati još, još bolji uz pomoć vaših najboljih učiteljica na svijetu.

Dobar dan!

Ja sam Boris Divković, vjeroučitelj u OŠ u Starome Gradcu. Predajem vjeronauk od prvog do četvrtog razreda, a ujedno sam i župnik župe Staroga Gradca.

Moja najdraža knjiga je, sasvim to mogu jasno tvrditi, Biblija. U njoj nalazim nadahnuće ne samo za svoj život, nego i za svoje propovijedanje i za sve ono što mi je u životu potrebno.

Je li Vam škola za svećenike bila teška? Pomalo jest. Nisam baš bio nekakav odličan đak tako da sam u srednjoj školi čak imao i popravni ispit.

Boris Divković, župnik

Koja Vam je najdraža knjiga?

Intervju učenika i župnika

imendan. Naišao sam na puno njegovih kvaliteta. Jednostavno, ono što me je kod njega oduševljavalo bilo je da je vrstan propovjednik.

Kako počinje Vaše jutro? Moje jutro redovito započinje molitvom. S njom ujedno i završavam svoj dan.

Što radite u slobodno vrijeme? U slobodno vrijeme najčešće radim ono što moram obaviti oko svoje vlastite kuće. Uživam u fizičkim poslovima i to me zaista čini sretnim.

I za kraj, što biste poručili mladima o nenasilju? Nasilje nije nikada rješenje za uklanjanje problema, stoga treba nenasiljem protiv nasilja usmjeravati ove i buduće naraštaje za ljepši i sigurniji svijet.

Hvala Vam na ugodnom razgovoru. Intervju vodile: Iva Deskar, Petra Dorić, Lara Crnčić i Jana Koren, 4.r. PŠ Stari Gradac Foto: Zvjezdana Štefanić, učiteljica

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

21

• CRTICE

Vijesti i sličice iz područja Naši maštoviti i kreativni učenici iz deset područnih škola svake se godine rado uključuju u radionice, priredbe, obilježavanje blagdana i raznih događanja. Na ovim stranicama pročitajte što su sve radili, gdje su sve bili i čime su se bavili te kako su oni najmlađi zakoračili po prvi put u školu. Posjet sjedištu županije Virovitica je glavni grad Virovitičko – podravske županije. Učenici trećih razreda svake godine uče o županiji tako da odlaze autobusima organizirano posjetiti grad. Dana 8. ožujka 2016. posjetili smo sjedište županije, mjesto gdje se odlučuje, sastaje i donose nove ideje za bolji grad i županiju. Upoznali smo crkvu svetog Roka i dvorac Pejačević te centar predivnog grada.

I mi smo važni

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica

Narodna nošnja u nastavi

Dan obitelji i Majčin dan

Igrajmo se zdravo

Na Dane kruha i zahvalnosti 2016. maleni su učenici iz Grabrovnice stigli odjeveni u tradicionalnu narodnu nošnju. Na rasporedu je bila prigodna priredba održana u crkvi. U ugodnom ugođaju uživali su svi mještani, roditelji i prijatelji malenih folkloraša. Naime, Grabrovnica i njihova učiteljica Marija Kovačević Švarbić njeguju stare običaje i plesove te su sudjelovali i na događaju Ususret starim vremenima u Pitomači. Sve pohvale na organizaciji!

Pjesmom, plesom i veselim recitacijama mališani iz Starog Gradca i Grabrovnice obilježili su Dan obitelji i Majčin dan. Učiteljice Elica, Jelena i Zvjezdana pripremile su svečan program u Društvenom domu za sve mame, bake, tate, djedove... Raspjevani i dobro raspoloženi učenici od srca su poklonili svojim najdražima pjesmu, čestitku i topao zagrljaj. Zajedničko druženje nastavljeno je u prostorima škole uz slasne kolače dragih uzvanika.

Igre povodom Dana općine Pitomača tradicionalno su održane u Sedlarici 9. lipnja 2016. Organizator je O.I. Bilogorci Sedlarica, a pokrovitelj Općina Pitomača. Sudionici su bili učenici i učiteljice iz Starogradačkog Marofa, Starog Gradca i Velike Črešnjevice te roditelji i navijači. Stare i zaboravljene igre na jedan su dan ponovno oživjele. Pobjednici su bili učenici iz Starogradačkog Marofa te njihova učiteljica Martina.

Nošnja i kolačići

Grabrovnica za majke i bake

Pobjednici PŠ Marof

Ususret prošlim vremenima

Ivančice za najdraže mame

Vjerni navijači

Pred zgradom Virovitičko-podravske županije

22

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

CRTICE •

Doček prvašića

Napisale: Anđela Barčan, 2 .r. i Jana Koren, 4.r. PŠ Stari Gradac Foto: Jelena Ternjej Živoder, Elica Novaković i Marija Kovačević Švarbić, učiteljice

Prigodan program za dobrodošlicu prvašićima u Velikoj Črešnjevici pripremili su učenici 2., 3. i 4. razreda sa svojim učiteljicama. Ples, pjesma i veseli klaunovi izmamili su osmijeh na njihova lica. Leo, Gabrijela i dvije Eme nove su nade PŠ Stari Gradac. Naša mala školica ima četiri nova prvašića i predivnu učiteljicu Elicu. Osmero učenika četvrtog razreda pomoći će malcima da se snađu, jer će dijeliti zajedničku učionicu, pjevati i slikati skupa te biti u dvorazrednoj kombinaciji. Dragi naši prvašići, puno uspjeha u školi žele vam vaše učiteljice!

Stručni tim

I u Velikoj Črešnjevici doček

Radionica za slabovidnu djecu U područnoj školi u Grabrovnici održano je 4. listopada 2016. godine predavanje „Metodika rada slabovidnih učenika u redovitoj nastavi“ i radionica „Simulacija slabovidnih“. Voditeljica predavanja i radionice bila je prof. defektolog Aleksandra Sever koja radi s djecom s poteškoćama vida u redovitom sustavu u Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“ u Zagrebu, a sudionici učitelji i stručni suradnici naše škole. Suradnja je ostvarena zbog učenika 1. razreda PŠ Grabrovnica, Davida Prepelca, koji je njihov korisnik od predškolske dobi. Zahvaljujemo prof. Aleksandri Sever te se veselimo daljnoj suradnji!

Dani jabuka U sklopu projekta o jabukama učenici trećeg razreda PŠ Stari Gradac obilježili su Dan jabuka. Pomoću učiteljice Jelene saznali su mnogo zanimljivih informacija o „kraljici“ voća. Stečeno znanje iskoristili su za izradu prigodnog plakata. Na likovnoj kulturi izradili su jabuke od glinamola, a na glazbenoj kulturi naučili pjesmu o Danu jabuka. Najviše ih je iznenadio okus čipsa od jabuke kojeg većina nikada do sada nije probala. Njihov trud bio je nagrađen toplim čajem od jabuke u učionici.

Jabuka kao dar

Kako nastaje kruh?

Vrijedni smo

Učenici iz Dinjevca su povodom Dana kruha odradili izvanučioničku nastavu kod obitelji naših učenika. Tamo su uz pomoć gospođe Bastalić naučili što je sve potrebno da bi nastao kruh. Na kraju su svoje kruščiće, koje su marljivo mijesili, ispekli u krušnoj peći. Sljedećeg su dana priredili malu svečanost za svoje obitelji. Nakon prigodnog programa, župnik fra Ivan Široki blagoslovio je kolače i ostale pekarske proizvode koje su donijele mame te pozvao sve nazočne da zajedno blaguju.

Slasni kolačići Učenici 1., 2. i 3. razreda iz Otrovanca obilježili su Dane kruha. Zasukali su rukave i sami zamijesili tijesto te oblikovali kolačiće. Kasnije su se počastili, a nešto i ponijeli kućama kako bi iznenadili svoje najdraže. Izradili su i prikladan plakat koristeći zrnje kukuruza, pšenice, riže, prosa i maka.

Slatko i slasno

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

23

• DNEVNIK PUTOVANJA

Tijekom svake školske godine organiziraju se terenske nastave, kao oblik izvanučioničke nastave, koje se provode diljem Republike Hrvatske, a naglasak se stavlja na praktičnu primjenu teorijskih znanja stečenih na nastavi. Tom prilikom posjećuju se znamenitosti određenog područja i stječu se znanja o hrvatskoj kulturnoj baštini. A U posjet najvećem gradu Hrvatske

ANJ

OV PUT

Učenici sedmih razreda uputili su se na terensku nastavu u naš glavni grad Zagreb koji se smjestio u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save.

U Tehničkom muzeju - Monika i Stela

U ranojutarnjim satima, u petak 28. listopada 2016. godine, krenuli smo autobusima prema Zagrebu. Uz jedno stajalište u Zagreb smo stigli oko 10 sati. Bili smo podijeljeni u dvije skupine. Skupina u kojoj sam bila ja prvo je otišla u obilazak grada koji smo započeli na Trgu bana Josipa Jelačića. Povijesno gledajući, grad Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte. Vidjeli smo izvor Manduševac koji ima veliko povijesno značenje. Postoji legenda prema kojoj je na tom zdencu lijepa djevojka Manda srela viteza koji ju je zamolio vode. Rekao joj je: „Mando, dušo, zagrabi vode.“ Prema toj izreci su i Zagreb i Manduševac dobili ime (Manduševac

Posjetili smo Hrvatski sabor i upoznali neke saborske zastupnike

od Mando, dušo, a Zagreb od zagrabi). Posjetili smo Zagrebačku katedralu, tržnicu Dolac, Markov trg i vidjeli smo kako su ulice i kuće prije izgledale. Nakon obilaska posjetili smo hrvatski Sabor. Dočekali su nas saborski zastupnici iz naše županije. Vidjeli smo kako izgleda sjednica Sabora i dvoranu Ante Starčevića u kojoj se nalaze portreti svih predsjednika Sabora. Uslijedio je ručak u pivnici Mali medo, a zatim posjet Muzeju suvremene umjetnosti. Muzej sadrži nekoliko zbirki te radove mnogih hrvatskih i svjetskih modernih umjetnika. Prilikom izlaska iz muzeja svi smo se s oduševljenjem spustiti niz tobogan. Treba pohvaliti i hrabre učitelje koji su se, također, spustili. Zatim smo posjetili Tehnički muzej koji prikazuje povijesni razvoj tehničkih rješenja kojima je čovjek

nastojao svladati prostor i vrijeme. Ušli smo kroz model rudnika. Bilo je dosta nisko, ali su sve glave ostale cijele. U muzeju smo još vidjeli i automobile, avione, lokomotive pa čak i podmornicu i još smo prisustvovali predavanju o Nikoli Tesli. Cjelodnevni posjet Zagrebu završio je kino predstavom. Gledali smo film Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu. Jako mi se svidio i preporučam ga svima. Nakon filma smo se uputili u City Centar One gdje smo imali sat vremena za shopping. Kući smo krenuli oko 20 sati, a u Pitomaču smo stigli oko 22 sata. Bila sam jako umorna. Sigurna sam da smo se svi jako dobro zabavili i da svi jedva čekamo maturalac. Napisala: Ema Lovreković, 7.c Foto: Stela Blatarić, 7.d

foto: LoveIt Croatia

24

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

U gradu heroja Učenici osmih razreda bili su na terenskoj nastavi u Vukovaru. Cilj je terenske nastave učenje o vrijednostima Domovinskog rata i važnosti Bitke za Vukovar u obrani Republike Hrvatske. U ranim jutarnjim satima, 17. listopada 2016. godine, uputili smo se na istočnu stranu naše domovine, prema Vukovaru. Bili smo vrlo uzbuđeni jer ćemo posjetiti mjesto u kojem su naši ljudi dali život za domovinu. Bili smo sretni jer ćemo se moći pokloniti i zahvaliti svima onima zbog kojih sada živimo u ovoj Lijepoj našoj. Kad smo stigli u Vukovar, prvo smo krenuli pogledati križ koji se nalazi na ušću rijeke Dunava. Poslije toga smo razgledavali dvorac Eltz, barokni dvorac smješten na obali Dunava. U dvorcu je smješten Gradski muzej Vukovar gdje

Ispred Spomen doma hrvatskih branitelja

DNEVNIK PUTOVANJA •

smo puno naučili o povijesti grada. Nakon razgledavanja krenuli smo u Muzej vučedolske kulture. Tamo smo vidjeli Vučedolsku golubicu i kako su živjeli Vučedolci. Poslije muzeja smo otišli na ručak. Smjestili smo se u hostel Dubrovnik. Sljedeće jutro morali smo ustati jako rano jer smo već u 8 sati trebali pospremiti sobe, spakirati se i izaći van. Nakon doručka, krenuli smo u bolnicu. Tamo se najbolje moglo vidjeti kako je sve izgledalo u ono ružno i bolno vrijeme. Vidjeli smo veliku rupu na stropu, mjesto gdje je pala bomba krmača. Vidjeli smo sve sobe gdje su ležali bolesnici. U jednoj su bili smješteni najteže ranjeni i iz te sobe su rijetki izašli živi. Na kraju tih soba je jedna prostorija sva u ogledalu. Na sredini gori svijeća i čuje se glas radijskog voditelja Siniše Glavaševića koji izgovara imena svih pacijenata i bolničara koji su ubijeni na Ovčari. Jako je potresno sve to saznati i osjetiti djelić patnje i boli tih nevinih i jadnih ljudi koje su nemilosrdni neprijatelji odvodili iz kuća, ubijali i zakopavali ih u masovne grobnice. Poslije bolnice krenuli smo na Memorijalno groblje. To je najveća masovna grobnica

Odali smo počast Blagi Zadri

u Europi nakon II. svjetskog rata koja se nalazi na istočnom prilazu Vukovaru. Pronađeno je 938 tijela i na tom mjestu je postavljeno 938 bijelih križeva. Pomolili smo se za sve žrtve Domovinskog rata te smo krenuli na Ovčaru, mjesto na kojem se dogodio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici JNA i srpskih postrojbi. Kad smo stigli, prvo smo slušali priču o Domovinskom ratu u hangaru, a poslije smo otišli na mjesto zločina. Na kraju je uslijedilo razgledavanje vojarne. To nam je svima bio najbolji dio jer smo vidjeli tenkove te kako izgledaju iznutra, vidjeli smo borbene zrakoplove, kako izgledaju puške, logori. Poslije razgledavanja, otišli smo na Trpinjsku cestu gdje smo posjetili Spomen dom hrvatskih branitelja. Nakon Trpinjske ceste opet smo otišli u vojarnu te smo tamo imali kviz. Našu školu su predstavljale Petra i Magdalena i osvojile su 3. mjesto. S mnogo radosti u srcu krenuli smo u naš kraj, tu gdje teče rijeka Drava, tu gdje nema bolnih uspomena, tu gdje neprijatelj nije uspio doći. Napisao: Silvio Balić, 8.d Foto: Adriana Vukšić, 8.d

Na Memorijalnom groblju

Vukovar, snimio: Matija Rođak (icv.hr)

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

25

• DNEVNIK PUTOVANJA

Morsko putovanje u Crikvenicu U sklopu terenske nastave učenici iz Dinjevca, Grabrovnice i Starog Gradca posjetili su 20. svibnja

2016. godine Kvarner. Naučili su sve o krajevima kroz koje su prolazili te ponovili o primorskom zavičaju. Najveći doživljaj bio je susret s morem. Putem do Crikvenice zaustavili smo se u špilji Vrelo u Fužinama. Nakon toga uslijedio je kraći razgled Crikvenice i posjet Aquariumu gdje smo uživo vidjeli različite morske ribe. Nakon ručka i

kratkog odmora, vozili smo se brodićem do Šila na otoku Krku. Na povratku s Krka promatrali smo morsko dno jer je brodić imao ostakljen pod. Prije polaska kući mogli smo uživati u suncu i moru na plaži u Crikvenici. Sretno smo se vratili kući uz veselu atmosferu u autobusu. Napisale: Iva Deskar i Petra Dorić, 4.r., PŠ Stari Gradac Foto: Marija Kovačević–Švarbić, učiteljica

U špilji Vrelo

Veselo mi plovimo

Učenici iz Turnašice, Sedlarice, Starogradačkog Marofa i trećeg razreda Starog Gradca 25. svibnja 2016. godine posjetili su Varaždin te se izvrsno zabavili.

Polazak je bio ispred područne škole Turnašica u 06:00 sati, Sedlarica u 06:15 sati, Starogradački Marof u 06:35 sati i Stari Gradac u 06:45 sati. Vozili smo se s usputnim odmorima prema potrebi do Varaždina. Dolazak u Varaždin bio je očaravajući. Kratko smo razgledali grad s licenciranim stručnim pratiteljem na izletu. Nakon razgleda posjetili smo tvornicu Vindija. Slijedi odlazak u Lumini centar na kino predstavu u Cinestar. Poslije predstave

imali smo ručak u restoranu Aquacity u Varaždinu. Nakon ručka otišli smo do Muzeja anđela na radionicu „Potraži svog anđela“ gdje smo na zanimljiv način tragali za sakrivenim anđelima, a za pronalazak svog anđela se dobila nagrada. Povratak prema kući u popodnevnim satima bio je zabavan i razigran.

Pred zidinama

Muzej anđela

Udobno se smjestite

Svi na okupu

V kao Varaždin

26

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Napisala: Lana Brdar, 3.r., PŠ Stari Gradac Foto: Jelena Ternjej Živoder, učiteljica

DNEVNIK PUTOVANJA •

Krk – otok s najviše naseljenih mjesta Otok Krk pripada kvarnerskoj skupini otoka smještenoj u sjevernom Jadranu. Dana 25. svibnja 2016. godine učenici šestih razreda krenuli su prema moru, u posjet otoku Krku i njegovim vrijednostima. Naše putovanje započeli smo u pet sati ujutro kad je vrijeme u Pitomači bilo

Prvi susret s morem

Petaši na Papuku Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline. Odlikuje se velikim šumskim bogatstvom.

Slap Skakavac na Jankovcu

oblačno, no na svu sreću u deset sati nas je obasjao sunčani i topli otok Krk. Krenuli smo u obilazak grada Krka gdje smo se upoznali s poviješću grada, a onda smo se uputili u špilju Biserujku. Špilja se odlikuje bogatstvom špiljskih ukrasa. Saznali smo da u špilji ima mnogo životinja i endema. Nakon špilje uputili smo se u Bašku gdje smo razgledali akvarij koji nam je pružio doživljaj morskog svijeta i podmorja hrvatskog Jadrana. U dvadesetak akvarija prikazano je bogatstvo i raznovrsnost jadranskih riba. Za kraj smo ostavili najbolje: kopija Bašćanske ploče u malenoj crkvici sv. Lucije. Iako je to samo kopija, ipak smo nešto zanimljivo naučili o njoj. Naučili smo da ona ima 13 redova i preko 400

slova. Započinje alfom, a završava omegom kao početak i svršetak. Ploča je nađena u podu crkvice kao nadgrobni spomenik, ali je postavljena na lijevoj strani i služi kao pregrada, a vjeruje se da je na desnoj strani bio nastavak Bašćanske ploče. Pisana je uglatom i oblom glagoljicom. Bašćanska ploča je zapravo dokument, potvrda u kojoj opat Držiha govori kako je kralj Dmitar Zvonimir darovao zemljište svećeničkome redu, benediktincima, a opat Dobrovit svjedoči da je sa svoje devetero braće izgradio na tome zemljištu crkvicu sv. Lucije. Danas se Bašćanska ploča nalazi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Napisala: Sofija Martinčević, 7.e

Foto: Stela Blatarić, 7.d

Zajednička fotografija

Morski svijet u Baškoj

Tog krasnog dana, 20. svibnja 2016., probudila sam se u pet sati i s nestrpljenjem čekala da krenem s razredom na izlet na Papuk. Autobus je polazio u sedam sati, a ja sam već u šest bila spremna za polazak. Ispred škole sam stigla oko 6:45, a većina mojih prijatelja je već bila tamo. Smjestili smo se u autobus i za nekoliko minuta smo krenuli. U autobusu je bilo zabavno, a nakon nekih dva sata vožnje konačno smo stigli u park prirode Papuk. Tamo je bilo prekrasno. Dočekala nas je divna priroda. Krenuli smo u obilazak guste šume u kojoj rastu bukva – šumska kraljica, hrast, javor, klen,

jasen… Papuk je bogat planinskim izvorima i potocima koji predstavljaju stanište specifičnim ribljim vrstama, vodozemcima, te brojnim gmazovima. Vidjeli smo prekrasan slap Skakavac. Kada smo završili obilazak Papuka, uputili smo se u Višnjicu gdje nas je dočekala fina večera. Vidjeli smo prekrasne konje i divljač i bili smo okruženi prirodom.

Jedan selfie

Na kraju dana bila sam malo umorna od tolikog hodanja, ali ovaj izlet će mi zauvijek ostati u sjećanju. Napisala i fotografirala: Iris Kovačić, 6.a

Restoran na izletištu Jankovac

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

27

• MATURALAC

Jedna od najvažnijih mladenačkih uspomena Ono što se dogodi na maturalcu, tamo i ostaje, zar ne? Nezaboravne dane našeg maturalca započeli smo u Smiljanu gdje smo posjetili Memorijalni centar “Nikola Tesla” te čuli zanimljivosti o životu i radu tog velikog izumitelja. U poslijepodnevnim satima sretno smo stigli na svoje odredište - Sveti Filip i Jakov. Napokon je došao i taj dan. Dan koji će nam zauvijek ostati u sjećanju.

26. lipnja 2016. u 6:30 krenuli smo autobusima iz Pitomače na naše nezaboravno putovanje - maturalac. Putovali smo dugo, negdje oko šest sati uz stajanja na odmaralištima. U autobusu je bila vesela atmosfera, zabavljalo se i pjevalo. Svi smo s nestrpljenjem čekali naše glavno odredište Sv. Filip i Jakov.

Ujutro smo krenuli posjetiti otok Pašman. Do otoka Pašmana smo se vozili brodom.

Na trajektu prema Pašmanu

Bili smo u Smiljanu u rodnoj kući Nikole Tesle

Kad smo stigli, svatko je uhvatio svoju torbu i jurio na recepciju. Bili smo smješteni u bungalovima. Nakon što smo se raspakirali i odmorili, otišli smo se kupati i sunčati na plažu. Vratili smo se na večeru, otuširali i uredili se za noćni izlazak. U disku je bilo natjecanje u plesanju. Vratili smo se u svoje sobe na spavanje kako bismo bili odmorni za drugo jutro.

Tamo smo malo razgledali, šetali i kupali se. Pašman je poznat po prekrasnim pješčanim plažama i borovim šumama. Pašmanska mjesta su mala i tiha i zbog toga kao stvorena za odmor i opuštanje. Ponovno smo se vratili u Sv. Filip i Jakov. Kad se spustila noć, otišli smo posjetiti Zadar i Biograd. Tamo smo uživali u zalasku sunca i zvuku Morskih orgulja. Tako je došao i treći dan. Otišli smo posjetiti NP Krka u Šibeniku. Ovaj nacionalni park je poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Ondje smo uživali u ljepoti prirode i

Kao pravi turisti imamo selfie štap

Zaprepašteni Erik

S učiteljem Mariom nikad nije dosadno

28

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

MATURALAC •

žuboru vode. Vratili smo se na ručak i opet na kupanje. U večernjim satima imali smo sportske igre, a bilo je održano i natjecanje u odbojci. Umorni smo otišli na spavanje. Došao je i četvrti dan. Otišli smo na plažu, tamo smo se sunčali i osvježili u moru. Vratili smo se na ručak, a poslije ručka imali smo slobodno vrijeme za druženje s prijateljima. Tako nam je dan brzo prošao i došla je večer. Svi smo se uredili jer smo išli u disko na ples i zabavu. Vratili smo se u svoje sobe na spavanje. Došao je i peti dan, dan kada se vraćamo kući. Probudili smo se i otišli na doručak. Nakon doručka smo se spakirali i ukrcali u autobus. Zadnje trenutke, koje smo zajedno proveli u autobusu, željeli smo što bolje iskoristiti. Na ovom maturalnom putovanju su se rodila nova poznanstva, nove ljubavi. Putem je bilo svega: smijeha, pjesme i veselja. Potpuno iscrpljeni, s brdo fotografija, priča, novih dojmova i doživljaja i slatkih uspomena vratili smo se čitavi našim roditeljima. Ovaj maturalac, uistinu, nije mogao biti bolji! Napisala: Adriana Vukšić, 8.d

Ostavili smo svoj trag na plaži

Morski cjenik

U šetnji gradom

Like za odličan maturalac Tulum u sobama

Družimo se

Spremni smo za plažu

Neke je put umorio

Pozdrav od učenika

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

29

• NAŠI USPJESI

Državna natjecanja Osjećaj uspjeha i ponosa

Filip Smrček i mentorica Snježana Starčević - Lovreković

Filip Smrček bio je među najboljim kemičarima u državi. Od 18. do 21. travnja 2016. godine u Đurđevcu je održano jubilarno 25. državno natjecanje iz kemije učenika osnovnih i srednjih škola. Sveukupnom događanju nazočilo je 200-tinjak učenika i njihovih mentora te članova Državnog povjerenstva. U ne slaboj konkurenciji, naš predstavnik Filip Smrček, osvojio je 8. mjesto u skupini

Knjiga – izvrstan prijatelj

učenika sedmih razreda. Filipu i njegovoj mentorici Snježani StarčevićLovreković od srca čestitamo na uspjehu.

Ispričaj nam koji si uspjeh ostvario na natjecanju iz kemije?

imali dva sata. Prvi pokus je bio o sumporu, a započeo je u devet sati ujutro. Palili smo šibicu i radili dalje pokuse na pepelu. Drugi pokus je bio u tri sata popodne. Na njemu smo radili s crnim bombonima. Njih smo otapali u destiliranoj vodi i tražili od čega se ti bomboni sastoje. Na svakom pokusu smo morali imati zaštitnu opremu.

Na natjecanju iz kemije ostvario sam osmo mjesto, neku zlatnu sredinu.

Jesu li ti bila teška pitanja? Što nisi znao?

Jesi li se dugo pripremao za natjecanje?

Pitanja nisu bila jako teška, ali su bila na nivou. Nije bilo toliko toga što nisam znao, nego su više trema i nepažnja učinile svoje.

O svojem uspjehu i iskustvima s natjecanja govori nam Filip Smrček.

Da, mjesec dana imao sam dodatnu nastavu svaki tjedan po 5-6 sati, i još sam doma učio teoriju.

Od svih predmeta, je li ti kemija najdraža ili imaš koji drugi predmet? Svi predmeti su mi podjednako dragi, ali matematiku, kemiju i fiziku ipak malo više volim.

Što ste uopće radili na tome natjecanju? Kakve ste sve pokuse izvodili, odnosno što je bio sam tijek natjecanja? Natjecanje se sastojalo od dva dijela, odnosno dva pokusa na kojima su se temeljili zadaci. Za svaki pokus smo

kako uopće izgleda takvo natjecanje. Ispričaj nam nešto o tome.

Za natjecanje je potrebno pročitati tri zadane knjige. Karla Barčan, Na temelju tih knjiga piše Petra Posenjak, se ispit, prvo na školskoj Karla Mađar U Čakovcu je 6. travnja razini, a kasnije na županijskoj 2016. godine održano i državnoj. Ispit na školskoj razini državno natjecanje u znanju i nije odviše težak jer su, uglavnom, svi kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“ čije odgovori već ponuđeni, samo treba su voditeljice bile Iva Brusač i Ksenija odabrati onaj pravi i zaokružiti ga. Grudić-Kukavica. Naše predstavnice Je li ti se svidjelo na natjecanju? Karla Barčan, Petra Posenjak i Karla Mađar ostvarile su zapažene rezultate Svidjelo mi se na natjecanju jer su te se vratile prepune dojmova i knjige bile zanimljive i ostvarile smo pozitivnih iskustava. Jedna od njih, dobar uspjeh. Karla Barčan, podijelila je svoje Koje knjige si morala pročitati? dojmove s nama. Milivoj Matošec: Suvišan u svemiru, Sve nas, koji nikada nismo bili Šime Storić: Poljubit ću je uskoro,

na takvom natjecanju, zanima 30

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Hoćeš li se i dalje baviti kemijom? Što se tiče kemije i dalje idem na dodatne satove. U daljnjem školovanju rado bih se i dalje bavio kemijom, a poslije tko zna.

Imaš li kakav savjet za one koji nisu tako uspješni? Samo nastavite biti uporni, učite i slušajte na satu. Tako će vam biti najlakše. Intervju vodila: Adriana Vukšić, 8.d

možda i Miro Gavran: Svašta u mojoj glavi.

Jesu li pitanja bila teška? Pitanja nisu bila jako teška, ali je bilo jako puno detalja.

Voliš li čitati knjige? Imaš li svoju omiljenu? Volim čitati knjige. One me opuštaju, a mogu biti i izvrstan prijatelj. Još uvijek nemam svoju najdražu knjigu. Jednostavno se ne mogu odlučiti.

Bi li ponovno pristupila takvom natjecanju? Pristupila bih opet takvom natjecanju jer mi se jako svidjelo i odlično sam se zabavila. Intervju vodila: Helena Popović, 7.e Foto: Ksenija Grudić-Kukavica

Županijska natjecanja Održana su natjecanja iz gotovo svih školskih predmeta. Izdvojile smo ona na kojima su učenici naše škole bili uspješniji.

Hrvatski jezik U Osnovnoj školi Antuna Gustava Matoša u Gabrijela i Ana s mentoricama Čačincima 4. ožujka 2016. godine održano je županijsko natjecanje iz hrvatskoga jezika. Gabrijela Grlica, učenica sedmoga razreda, osvojila je prvo mjesto, dok je osmašica Ana Škudar osvojila deveto mjesto. Čestitke našim učenicama te mentoricama Ivi Brusač i Biljani Bukovšak.

Matematika U Osnovnoj školi Eugena Kumičića u Slatini održano je županijsko natjecanje Ema Lovreković prima nagradu iz matematike. Sudjelovalo je 49 učenika od 4. do 8. razreda, a natjecali su se u 5 kategorija. Učenici naše škole postigli su sljedeće rezultate: »» Ema Lovreković - 2. mjesto u kategoriji šestih razreda »» Filip Smrček - 3. mjesto u kategoriji sedmih razreda »» Iva Rengel - 3. mjesto u kategoriji osmih razreda

Bilogija Učenica Analis Grahovac je na županijskome Analis Grahovac s mentoricom natjecanju iz biologije 18. ožujka 2016. godine osvojila prvo mjesto. Čestitamo učenici i mentorici Ani Rumek na izvrsnom rezultatu.

NAŠI USPJESI •

Fizika

»»

Helena Veličan (bacanje vortexa) - 4. mjesto

Županijsko natjecanje iz fizike održano je 25. veljače 2016. godine u Učitelj Held i Jelena Mikleušu. Jelena Rastić iz 8. b osvojila je izvrsno peto mjesto.

Na natjecanju su osvojile prvo mjesto i u ukupnom poretku te su se uspjele plasirati na regionalno natjecanje na kojem su zajedničkim snagama postigle 3. mjesto.

Astronomija

U srijedu 10. veljače 2016. godine odigrana je županijska Uspješne rukometašice završnica u rukometu u kategoriji djevojčica za sedme i osme razrede. Prvenstvo je održano u dvorani Osnovne škole Mikleuš.

U našoj je školi 31. ožujka 2016. godine održano županijsko natjecanje iz astronomije.

Ilustracija

Rezultati su bili sljedeći:

7. razred

Napisala: Petra Posenjak, 8.a

Rukomet

8. razred

Naša ekipa ostala je poražena od škole domaćina, a treće mjesto nam je donijela pobjeda s Osnovnom školom Ivane Brlić-Mažuranić. Prvo mjesto su zauzele djevojčice iz Osnovne škole Mladost.

1. mjesto - Mihael Lovreković

Napisala: Ivana Kirin, 8.a

»»

1. mjesto - Karlo Varga 2. mjesto - Leon Brkić 3. mjesto - Patrik Rešetar 4. mjesto - Ivan Demšić

Mentor: Mario Held Napisala: Stela Blatarić, 7.d

Atletika Naše altletičarke zablistale su na županijskom natjecanju i vratile se kući sa zlatnim medaljama.

Zlatne atletičarke

Na županijskome natjecanju 13. travnja. 2016. godine atletičarke sedmih i osmih razreda naše škole, zajedno sa svojim učiteljem Ivanom Kosom, postigle su izvrsne pojedinačne rezultate: »» Lorena Blaga (skok u dalj) - 1. mjesto »» Karla Begović (skok u vis) - 1. mjesto »» Petra Posenjak (100 m) - 1. mjesto »» Petra Posenjak, Ana Škudar, Karla Begović, Lorena Blaga (štafeta) – 1.mjesto »» Ivana Kirin (600 m) - 2. mjesto Analis Grahovac (bacanje kugle) - 2. mjesto »» Ena Ravlić (300 m) - 3. mjesto

Odbojka Prvenstvo osnovnih škola u odbojci za djevojčice od sedmog do osmog Srebro za odbojkašice razreda održano je 17. veljače 2016. godine u školskoj dvorani OŠ Eugena Kumičića u Slatini. Naša škola je ostala poražena od kluba Junior iz Slatine (2:0), ali klub Slatina pobijedili smo setom razlike. Uvjerljivu pobjedu donijeli smo s Gradinom i prednošću od dva seta (2:0). To nas je dovelo do vrlo uspješnog drugog mjesta na županijskome natjecanju. Napisala: Ivana Kirin, 8.a

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

31

• NAŠI USPJESI

Kros

Ostala natjecanja Prvo mjesto u kategoriji zborova na Kukuričeku

Učenici s medaljama

5. travnja 2016. godine je u OŠ Eugena Kumičića Slatina održano županijsko natjecanje u krosu. Nastupilo je ukupno 11 osnovnih škola s područja Virovitičko-podravske županije koje su se natjecale u četiri kategorije. Učenici petih i šestih razreda naše škole osvojili su drugo mjesto, dok su učenice petih i šestih te učenici sedmih i osmih razreda osvojili treće mjesto. U pojedinačnoj kategoriji sedmih i osmih razreda Karlo Jakupec osvojio je srebro.

test” autora Ž. Bančić, I. Giba Jambrišak i T. Tišljara. U velikoj konkurenciji dvoje naših izvođača osvojilo je zaslužene nagrade. Zbor Osnovne škole Petra Preradovića s pjesmom pod nazivom “Naša škola” osvojio je prvo mjesto u kategoriji zborova, a Tena Grlica s pjesmom “Kad naučim plesati” treće mjesto u kategoriji solista od 10 do 15 godina.

U Đurđevcu je 18. lipnja održan 14. Dječji festival „Kukuriček“ – 2016. Napisala: Adriana Vukšić, 8.d Između 22 izvođača iz Foto: Foto Begović cijele Hrvatske, čak Školski list Preradović i četiri točke izveli su Noa Rešetar predloženi za učenici naše škole. državnu smotru Lidrano Najveći uspjeh ostvario je Dječji zbor OŠ Petra Preradovića osvojivši prvu nagradu u kategoriji zborova. Urednice školskog lista Preradović

Učenice na postolju

Napisala: Helena Popović, 7.e

Dječji zbor s pjesmom naša škola

Stolnotenisačice

Zbor Osnovne škole Petra Preradovića nastupio je s pjesmom pod nazivom “Naša škola”, solistice su bile Jelena Dijaković, Lucija Lukačić i Maja Rakitničan. Stihove potpisuje učiteljica Marijana Rešetar, a učitelj Davor Jendrašić glazbu i aranžman.

Nina, Paula i Ilona

Dana 29. studenog 2016. godine učenice Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači: Paula Špoljarić, Nina Virovac i Ilona Čop su sa svojim trenerom Ivanom Miočom i učiteljem Ivanom Kosom na stolnoteniskom županijskom natjecanju u Voćinu osvojile 1.mjesto. Naše cure su se borile, usput zabavile, a potom osvojile odličan rezultat. Cure su s osmjehom na licima pehar predale školi. Napisala: Ilona Čop, 5.a Foto: Foto Begović 32

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Tena Grlica predstavila se s pjesmom “Kad naučim plesati”, autora Romine Lukačić i Davora Jendrašića, koju je izvela i na završnoj priredbi svoje škole. Magdalena Živko nastupila je s pjesmom “Kišna pjesma”, autora T. Tišljara i I. Giba Jambrišak, dok je Lana Pintar nastupila s pjesmom “Pišem

Tena Grlica

Osnovna škola Vladimira Nazora u Virovitici bila je domaćin Županijske smotre LiDraNo 2016. Među mnogim iznimnim ostvarenjima, povjerenstva su na državnu razinu natjecanja predložila školski list “Preradović” te literarni rad Noe Rešetara “Slike moje Podravine”. Na županijskoj smotri našu su školu predstavili sljedeći učenici: Ana Škudar (literarni rad “Sanjarenje”, mentorica: Biljana Bukovšak) Noa Rešetar (literarni rad “Slike moje Podravine”, mentorica: Ana Held) Tena Grlica (novinarski rad “Moja nezaboravna putovanja, mentorica: Bernarda Žibreg) Petra Posenjak (kazivanje poezije, “Pozdravlenje”, mentorica: Iva Brusač) Elizabeta Kapitan (školski list “Preradović”, mentorica: Sanja Koletić) Napisala: Tena Grlica, 8.c

Elizabeta, Ana, Noa, Petra i Tena

Na matematičkom ekipnom Nauka o robotima natjecanju

Luka, Paula, Borna i Pavo

Slatinska Udruga matematičara Suma ove je godine po deveti put organizirala ekipno natjecanje iz matematike. Sudionici su učenici osnovnih škola. Natjecanje se provodi u tri kategorije: 4. razredi, 5. i 6. razredi te 7. i 8. razredi. Tim čine četiri učenika. Ove smo godine sudjelovali s jednom ekipom 5. i 6. razreda čija je voditeljica bila Milena Virovac. Predstavnici škole bili su: Paula Dardić, 5.e; Borna Sesvečan, 5.a; Luka Šamu, 5.e i Pavo Špiranec, 6.c. Prva tri mjesta osvajaju medalje. Ove godine nam to nije uspjelo, nadamo se medalji iduće godine. Dosadašnji najbolji uspjeh naših učenika bio je 2013. kada smo s dvije ekipe osvojili dvije srebrne medalje. Napisala i fotografirala: Milena Virovac, prof. matematike

Matematičko natjecanje Klokan Patrik Novogradec, Jakov Čajkulić, Nika Pankasz, Luka Šamu, Filip Smrček, Iva Rengel ...naši su mali genijalci koji su na međunarodnom natjecanju “Matematički klokan” ušli među 10% najbolje plasiranih učenika u Hrvatskoj. Učenici su bili prigodno nagrađeni od strane udruge “Klokan bez granica”. Posebna pohvala Jakovu koji je ispit riješio bez greške. Napisala: Mateja Bastalić, 7.d

Robotičari OŠ Petra Preradovića Pitomača su 20. lipnja 2016. godine u 2. kolu Croatian Makers lige, regija Bjelovar, osvojili izvrsno 1. mjesto ekipno te se nakon prvog i drugog kola nalaze na 2. mjestu ekipno.

Robotičari

Ja sam Dorijan Pankasz iz 6.b razred. Bio sam prvi odabran za natjecanje iz robotike. Jedva sam čekao natjecanje, ali bio sam nervozan. Kod kuće smo trebali napraviti program, a u školi smo ga trebali prebaciti na robote. Na natjecanju u Bjelovaru gledali smo kako starija grupa slaže robote. Onda su probali robote na stazi. Na kraju smo išli mi. Svi smo dobili sve bodove, osim Dominika koji je imao grešku u programu. Robot se zove Mbot, plavi je s matičnom pločom i senzorima. Imamo različite naredbe za robota Mbot koje vučeš u prazni dio, a potom spojiš robota i učitaš. No prvo moraš povući naredbe Mbot program, wait until, button pressed. Poslije toga vučeš bilo kakve naredbe.

NAŠI USPJESI •

Najuspješniji na terenskoj nastavi u Zagrebu

Zasluženi odmor

Učenici sedmih i osmih razreda, koji su se istaknuli u učenju, znanju i aktivnosti, bili su 16. travnja. 2016. godine na terenskoj nastavi u Zagrebu. Posjetili su Prirodoslovnomatematički fakultet, na kojemu su održani dani otvorenih vrata te zagrebačku Zvjezdarnicu. Zajedno sa svojim voditeljicama Milenom Virovac i Snježanom Starčević-Lovreković, na samome su se kraju putovanja opustili u kinu. Napisala: Helena Popović, 7.e

Zvjezdarnica

Robotiku sam odabrao zbog zanimljivog imena. Već na prvom satu sastavljali smo robote i jako mi se svidjelo. Svima poručujem da se upišu na robotiku jer je, doista, zabavno. Napisao: Dorijan Pankasz, 6.b

Y

X

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

33

• GOSTOVANJA

Intervju sa Zoranom Vakulom, hrvatskim meteorologom Živimo u toplom dijelu života ove naše Zemlje Dana 18. ožujka 2016. godine imali smo čast ugostiti poznatog meteorologa hrvatske radiotelevizije Zorana Vakulu koji je nekada i sam bio učenik naše škole. Vratile smo ga u sjećanja na školske dane, ali smo i saznale kako se postaje meteorolog te još mnogo toga. Na zanimljiv i pristupačan način dotaknuo se i teme globalnoga zatopljenja. Znamo da ste bili učenik ove naše škole i drago nam je što ste ponovo zakoračili u nju. Je li se 34

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

škola puno promijenila u odnosu na vrijeme kada ste Vi bili njen učenik? Nisam vidio cijelu školu. Ovaj dio što sam vidio izvana mi djeluje identičan, osim što se radi na fasadi. Stara škola, gdje sam išao u peti razred, mi se promijenila izvana. A u ovom razredu gdje se sad nalazimo sam išao u prvi razred. Dakle, ovo nije bila učionica za hrvatski jezik, nego se tu odvijala razredna nastava.

Koja Vam je školska uspomena posebno ostala u sjećanju?

Zoran Vakula u društvu novinarki Monike i Adriane

Dosta njih. Pamtim citiranje na priredbama, vođenje konferansi vezano uz recitatorsko-novinarsku grupu u ono vrijeme. Sjećam se kada smo pripremali Preradović. U ono vrijeme nije bilo računala pa smo slike koje su trebale ući u Preradović morali izbosti sa šilom da bi taj materijal mogao ići na uređaj gdje se tiskao. Sjećam se likovne kulture i učitelja Puškaša i našeg povremenog nerazumijevanja u pogledu stilova za likovno izražavanje. No, nikada nisam znao nešto pretjerano crtati. Sjećam se engleskog jezika i esperanta. Ne znam uči li se danas taj jezik. To je jezik koji je danas poprilično zamro. Profesorica Jergović nas je učila esperanto i mi esperantisti smo pobjeđivali dvije ili tri godine zaredom na kvizu u Đurđevcu. Sjećam se da sam se u petom razredu natjecao iz matematike. U sedmom ili osmom razredu bio sam prvi

na općini iz biologije i to iz rada Alkoholizam i mladi. U tom radu sam na primjeru dva živa goluba dokazao kako alkohol negativno djeluje na organizam. Sjećam se kino kluba Slavica gdje smo radili scenarije za filmove, montirali filmove. Posebno me veseli što sam sve te slobodne aktivnosti kojima sam se bavio i aktivnosti unutar nastave, uspio uvrstiti i u svoj posao, u novinarstvo. U osnovnoj školi sam se znao javljati za radio Đurđevac, u srednjoj školi za radio Viroviticu kao povremeni dopisnik iz Pitomače. Sve to sam objedinio u poslu meteorologa na hrvatskoj radioteleviziji. Uvijek naglašavam da ono što se radi u djetinjstvu nam može pomoći u našoj izgradnji i nastavku našega života.

Koji Vam je predmet bio najdraži, a koji najgori?

Srdačna dobrodošlica

Ne znam. Bio sam podjednako dobar u svemu i zanimalo me gotovo sve. U osnovnoj školi me možda malo više zanimala matematika i fizika, iako sam bio jak i u društvenim predmetima. Kada sam se odlučivao za fakultet, želio sam biti novinar, ali mi je profesorica Polašek, koja mi je u srednjoj školi predavala fiziku, rekla da novinar mogu biti uvijek s bilo kojim fakultetom. Savjetovala mi je da završim fiziku i to ne profesorsku, nego inžinjersku jer kao inženjer fizike može se biti i profesor. Meni je bio cilj što prije završiti fakultet, zaposliti se i biti svoj čovjek,

a ne biti roditeljima na teretu. Možda je i to pomoglo da sam završio prvi u generaciji fiziku. Imao sam sreće.

Kako ste se odlučili za posao meteorologa? Kada sam upisivao PMF inženjersku fiziku, nisam znao da ću biti meteorolog. Bio mi je cilj biti inženjer fizike da mogu raditi na puno mjesta, i u industriji i u prosvjeti. Na drugoj godini faksa sam se odlučio za geofiziku s meteorologijom jer mi je ona djelovala stvarnije, to je nešto što je oko mene.

Ako se netko od nas odluči za isti posao, koji put školovanja mora proći da bi to ostvario? Dakle, treba završiti bilo koju osnovnu školu. Za srednju školu bi bilo preporučljivo da ima više sati matematike i fizike jer mislim da je tako lakše upisati Prirodoslovnomatematički fakultet u Zagrebu.

Vremensku prognozu prenosite putem televizije. Kakav je osjećaj raditi na televiziji?

Radoznali učenici

Počeo sam na radiju. Imao sam sreću što sam prepoznat da bih to mogao raditi jer mnogi ljudi nisu te sreće da im se pruži takva prilika. Ja sam tu sreću imao. Nadam se da sam opravdao povjerenja ljudi koji su mi ostvarili tu mogućnost. Ponajprije je tu legenda hrvatske meteorologije Milan Sijerković koji me je uveo i u radijski i u televizijski svijet.

GOSTOVANJA •

Kako je raditi? Ja se osjećam dobro. U početku je bilo treme, ali sad treme nema i to već dugo. Pokušavam normalnim, uobičajenim jezikom, ljudima koji nisu ni fizičari ni matematičari, upozoriti na nepovoljne ili povoljne vremenske uvjete koje su u prognozama sljedećih dana.

Te riječi ne vode, te riječi opisuju to što nam se događa. Dakle, pogledamo li podatke iz prošlosti iz svakodnevnih mjerenja na mnogo lokacija u Hrvatskoj i svijetu, neprijeporno živimo u toplom dijelu života ove naše Zemlje.

Je li Vam se ikada dogodilo da ste pogriješili u najavi prognoze? Da. Ljudski je griješiti. Tko Zoran Vakula o prognozi vremena radi, taj i griješi. Pogotovo u vremenskoj prognozi. Naš planet je prolazio Gotovo je nemoguće zaobići kroz ledena doba i topla pogrešku u prognozi. razdoblja. Sada smo u Za tekući dan se može jednom toplom razdoblju. pogriješiti, a pogotovo za više Pitanje je može li biti još dana u tjednu. Meteorolozi toplije ili smo prema nekim su tu poprilično oprezni, znanstvenicima u silaznom pokušavaju ne zaletavati putanji i idemo prema se puno dana unaprijed, ledenom dobu. Ali to ledeno ne ulijevati ni prevelike doba neće doći sutra ili strahove, a ni prevelik prekosutra kao u filmu, nego optimizam kod razvoja se kod života Zemlje mjeri vremenskih događanja. u stotinama tisuća milijuna

Danas, kada slušamo vremensku prognozu, često čujemo riječi izrazito topla zima ili nadprosječno toplo ljeto. Vode li te riječi do tzv. globalnog zatopljenja?

godina. Ja sam prilično siguran da će doći i ledeno doba ove Zemlje, ali u tom dobu ja neću sigurno živjeti. Ono što nam je sada važno sljedećih desetljeća je da smanjimo onečišćenje koje je stalno na djelu. Mi ljudi

imamo dobre, pozitivne stvari, ali i negativne. Jedna od negativnih je što zbog svojih kratkoročnih profita i ciljeva onečišćujemo svijet oko sebe. Ne pazimo što činimo drugima, a i što činimo prirodi. Priroda teži ravnoteži. Znači, koliko god mi djelujemo na nju, ona se pokušava vratiti u neko svoje ravnotežno stanje. Pri tome nam odgovara kojekakvim vremenskim ekstremima i mogli bismo pomisliti da smo u zadnjih 150 godina, koliko postoje podaci, preživjeli već sve što je moguće: i ekstremno sušno i ekstremno kišno razdoblje. Ali iz sezone u sezonu uvijek dobijemo nekakvi novi rekord. Znači, da se priroda bori u postizanju ravnoteže, djelomično zbog nas ljudi koji negativno djelujemo na nju, prirodu oko sebe.

Biste li voljeli promijeniti svoj posao ili ste u potpunosti zadovoljni svojim postignutim uspjehom? Ja sam zadovoljan s time što sam postigao i jedino što želim je časno i dostojanstveno doživjeti mirovinu. Mislim da me

se previše spominje u današnjim medijima, mislim da bi to trebalo biti primjerenije jer ja sam samo jedan od mnogih meteorologa u ovome svijetu koji se trude pošteno raditi svoj posao, dati najbolje što mogu od sebe, a mnogi od njih se na žalost ne spominju. Pokušavam biti više u sjeni, iza kamera, a davati šansu mladima jer na njima svijet ostaje. Moje ambicije su ispunjene.

Imate li kakvu poruku za nas?

Za kraj druženja ...

Učite, radite, trudite se, ne činite drugima ono što ne želite da drugi čine vama. Budite dobri prema sebi, drugima i prema prirodi koja nas okružuje.

Hvala Vam, puno smo toga naučili iz ovog razgovora! Intervju vodile: Monika Gašpar, 7.d i Adriana Vukšić, 8.d Foto: Foto Begović i HRT

Fotografija: hrt.hr

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

35

• GOSTOVANJA

Intervju s Brunom Kumanom, hrvatskim književnikom i ilustratorom Čitanje obogaćuje čovjeka i daje mu jednu drugačiju perspektivu U sklopu manifestacije Preradovićev rođendan, koji tradicionalno obilježavamo svake godine u Grabrovnici, održan je književni susret s dječjim piscem i ilustratorom Bruno Kuman, književnik Brunom Kumanom čije priče i ilustracije možemo pronaći i u našim čitankama i udžbenicima. Pokrovitelji susreta bili su Općina Pitomača i izdavačka kuća Školska knjiga koja je za sve sudionike pripremila poklone. Bruno Kuman ljubazno je pristao odgovoriti nam na nekoliko pitanja vezanih uz posao kojim se bavi.

O čemu najviše volite pisati?

Zahvaljuemo na dolasku

Volim pisati o stvarima o kojima sam razmišljao i o stvarima koje sam doživio i koje me okružuju.

Postoje djela i za odrasle, a najbitnija je Zbirka poezija za odrasle.

Pa, možda, jedan scenarij za film Potraga koji je bio na Oscar Qvolifajn festivalima u Chicagu i New Yorku. On je izabran u kompilaciju najboljih filmova festivala.

Od kuda dobivate inspiraciju za stvaranje umjetničkih djela? Iz proživljenog i razmišljenog.

Možete li nabrojati neke svoje omiljene hrvatske ili svjetske pisce? To se mijenja kroz život s odrastanjem i razmišljanjem. Teško mi je govoriti o tome jer nekada vam se sviđa nešto što možda i nije neka inspiracija što 36

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Bruno Kuman čita svoje pjesme

Meni je jako draga Muha Zunza i Bo-tuov bubanj za koji smo čak dobili i nagradu. Onda bih izdvojio Potragu koja je izabrana na velikom svjetskom festivalu među desetak najboljih filmova.

Bavite li se novinarstvom? Bavio sam se. Bio sam nekad davno urednik Kulture u Studenskom listu pa sam bio glavni urednik studenskog lista. Nakon toga sam bio u Večernjem listu.

Uglavnom stvarate za djecu. Postoji li neko djelo koje ste napisali za odrasle?

Koje biste svoje djelo izdvojili kao posebno i zašto?

Koje biste izdvojili kao najuspješnije ili posebne?

Dobili smo neka Kumanova djela na dar

Jesu li Vam oni bili uzor u stvaranju književnih djela? Sve stvari koje upijaš, učiš, čitaš, doživljavaš… na neki način te dotaknu i zbog toga mogu reći da su mi svi oni bili uzor u stvaranju književnih djela. Čitanje doista obogaćuje čovjeka i daje mu jednu drugačiju perspektivu.

Čuli smo da volite i ilustrirati. Čemu biste više dali prednost: likovnoj umjetnosti ili književnom stvaranju? Nema tu nekih prednosti, mogu govoriti o samo dobrim i lošim stranama.

Vaša strast je i pisanje scenarija za kratkometražne animirane filmove.

Čuli smo da je Vaš rad nagrađivan brojnim nagradama. O čemu se točno radi? Ne radi se baš o toliko brojnim nagradama, čak bih se usudio reći da sam se nadao i većem broju nagrada.

Hvala Vam što ste izdvojili vrijeme za ovaj razgovor. Želimo Vam uspješan daljnji rad i brojne nagrade i priznanja za Vaše atk stvaranje. Intervju vodile: Stela Blatarić, 7.d i Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

m p sc dc 1 kd ab1 g4 gc1 2 m 4 e ea c e 3

Ne znam. Teško je precizirati trenutak. Hajdemo reći oduvijek, od razine pismenosti, od početka.

se posebno odnosi na laka štiva. Volio sam Huxleya i njegov Divlji, novi svijet. Od hrvatskih književnika izdvojio bih Kiklopa Ranka Marinkovića. Ovo djelo sam volio više od Povratka Filipa Latinovicza, Miroslava Krleže. Iz ruske književnosti volio sam Bulgakova i njegovog Majstora i Margaritu i Gogoljeve Ukrajinske pripovijetke. U vrijeme rata volio sam čitati Jean - Paul Sartrea. U neko doba odrastanja volio sam čitati Hessea. Što se tiče domaćih pjesnika izdvojio bih Borisa Marunu, a od suvremenijih Tatjanu Gromaču. Volio sam sva lektirna djela koja su me pratila u školstvu. Iz dječje književnosti izdvojio bih Zvonimira Baloga. Volio sam čitati Ivana Kušana i Zvonimira Milčeca.

4

Kada ste se počeli baviti pisanjem?

d

2

2

d

1

2

m

d

GOSTOVANJA •

Povodom Dana hrvatskih knjižnica Hrvatska književnica za djecu i dramaturginjaŽeljka Horvat Vukelja Pod sloganom “Knjižnica za bolje sutra. Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno!” u našoj je školi 11. studenog 2016. godine, u Mjesecu hrvatske knjige, obilježen Dan hrvatskih knjižnica. Knjižnice, kao mjesta na kojima svatko može pronaći izvore za stjecanje novih znanja te kao prostor za susrete s prijateljima, učenicima i književnicima, promiču razne aktivnosti kao vrijednosti. Tim povodom u školskoj

Smiješak za školski list

smo knjižnici ugostili književnicu Željku Horvat Vukelja koja je održala dva susreta s učenicima prvih razreda. U veselom raspoloženju književnica je učenicima pričala priče, pokazala kako svirati usnu harmoniku i saksofon te

I mi glumimo ...

kako vjetar fijuče. Učenici su pjevali, glumili i pomagali pričati priče koristeći pripremljene rekvizite. Napisala i fotografirala: Ksenija Grudić – Kukavica, knjižničarka

Slušamo i pamtimo

Gostovanje na Pitomom radiju Pitomi radio Pitomača i urednice emisije “Teen time” Barbara i Lana ugostili su naše male novinarke 4. studenog 2016. godine. Snimili su emisiju i intervju o radu, aktivnostima i zanimljivostima grupe Mali novinari. Jana, Lara, Anastazija, Anđela i Melani spremno su odgovarale na pitanja, a podrška im je bila učiteljica Zvjezdana, voditeljica grupe i urednica razredne nastave lista Preradović. Napisala: Jana Koren, 2.r. PŠ Stari Gradac Foto: Zvjezdana Štefanić, učiteljica Pred radio postajom

S voditeljicama

Naš uzor Ines

Zajednička ...

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

37

• PROJEKTI

Proslava Dana kruha uz pomoć najsiromašnijima Oni koji pate od siromaštva trebaju više od toplih riječi podrške U sklopu obilježavanja Dana kruha i Svjetskog dana borbe protiv siromaštva naša se škola uključila u globalni pokret pod nazivom Marijini obroci koji brine o najugroženijoj djeci svijeta. Potrebno je samo 120 kuna godišnje da bi se školovalo jedno dijete i dobilo topli obrok. Naša škola obilježila je svečanim programom Dane kruha 17. listopada 2016. godine. U predvorju škole predstavljen je film o Marijinim obrocima. Riječ je o dobrotvornoj organizaciji koja pomaže siromašnoj djeci diljem svijeta. Projekt je dobio ime po Mariji, Isusovoj majci, koja je svoje dijete odgojila u siromaštvu. Marijini obroci okupljaju i poštuju ljude svih vjera i ateiste te im žele pomoći. Ideja je Marijinih obroka vrlo jednostavna – dati jedan obrok dnevno najsiromašnijoj djeci svijeta na mjestu obrazovanja, u školi. Ovu ideju moguće je ostvariti s prosječno 120 kuna što omogućava prehranu jednog gladnog

djeteta tijekom cijele školske godine. Topli obrok za njih znači da mogu ne samo preživjeti, već i učiti, napredovati i zajedno sa svojim obiteljima imati nadu u bolju budućnost. „Ono što je nama važno je gladno dijete. Kada su pred našim očima danas gladna djeca, mi ćemo ih nahraniti, a istodobno ćemo poraditi na rješenju da ih dugoročno nahranimo, stvarajući globalni pokret ljudi koji vjeruju u ovu viziju.“

Trenutno Marijini obroci hrane gotovo milijun djece diljem Afrike, Azije, Južne Amerike i Kariba. Svaki razred se uključio u prikupljanje novčanih priloga kako bismo pomogli onima kojima nedostaju najosnovnije stvari za život. Nakon prigodnog programa, posvećena je hrana koju su učenici zajedno sa svojim učiteljima blagovali u svojim razredima. Uz molitvu i blagoslov zahvalili smo Bogu na svim plodovima, radostima, uspjesima i darovima kojima smo tijekom godine bili podareni.

Magnus MacFarlane-Barrow, osnivač i generalni direktor Marijinih obroka .

Pišemo prigodne poruke na papirnatim tanjurima

Rezultati našeg rada na panou

Napisala: Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

Posvećena hrana i plodovi

Izvođenje prigodnog programa

38

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

PROJEKTI •

Red pjesme, recitacija i maštovitih kreacija iznenadio je nestrpljive goste koji su širokih ruku prihvatili ideju da se odazovu i razgledaju kreativne sitnice koje su marljive ručice vrijedno i uporno izrađivale.

Božićna bajka Šarenilo ukrasa i pjesme Povodom najljepšeg dječjeg blagdana u našoj je školi 21. prosinca 2016. godine održana izložba božićnih i novogodišnjih ukrasa. Maštovite ukrase izradili su učitelji, učenici i njihovi roditelji na radionicama koje su bile održavane u prosincu. Glavna organizatorica hvalevrijednog projekta bila je naša psihologinja Sanja Jergović – Lesić. Nasmijana organizatorica Sanja Jergović - Lesić

U sklopu 1. Božićne bajke učenici su pripremili prigodan program kojim su razveselili svoje bližnje.

božićna pšenica, razigrani bijeli snjegovići, čestitke od raznih materijala, umjetničke slike, blagi anđeli, otisci u gipsu, dekorativne čaše, krpeni patuljci, zvjezdice od stiropora na svečanim borićima, platneni adventski kalendar, ukrasi od češera...

Stigli su pokloni

Šareni i veseli prodavači

U društvu Djeda Božićnjaka i Mrazice

Odazvala se većina razrednih odjela s njihovim voditeljima koji su im bili velika podrška u novom pothvatu. Na veselim i šarenim štandovima redala su se ponajprije ozarena lica malih i velikih umjetnika koji su ponosno stajali iza svojih proizvoda. Pažnju su nam zaokupili brojni aranžmani, neobični borići, zvjezdice od tjestenine, preukusni kolači, prigodni svijećnjaci, kuglice od špage, nježno – zelena

Pozdravni govor ravnatelja

Posjetitelji su odabrane ukrase zadovoljno nosili svojim kućama, a nama ostavili sladak okus uspjeha i želju da ova bajka uđe u tradiciju. Jana Koren, 4.r. PŠ Stari Gradac Foto: Foto Begović

Vesela i znatiželjna publika

Raspjevana ekipa

Prigodna priredba za goste

Pravi božićni ugođaj

Dio božićnog asortimana

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

39

• PROJEKTI

polugodišta zapjevali smo u Starom Gradcu. Učenici drugog razreda i učiteljica Zvjezdana održali su Mali božićni koncert.

Kad se male ruke slože Nastupamo za najdraže goste Aktivno i radosno nastupamo

Slatki pokloni

U ovogodišnju blagdansku priču uveli su nas mališani iz 1. a razreda koji su pripremili priredbu za svoje najdraže s učiteljicom Željkom. Zabilježene su priredbe u Otrovancu i Grabrovnici. U petak, 18. prosinca 2016. godine su učenici iz Otrovanca održali božićnu

Popularizacija robotike Naša škola uključila se u projekt popularizacije automatike i robotike pomoću robota doniranih od Instituta za razvoj i inovativnost mladih. Radi se o nacionalnom projektu “Croatian Makers”, pokrenut s ciljem

priredbu i sajam pod voditeljskom palicom učiteljica Snježane i Helene. Pjesmom, glumom i recitacijama zabavili su svoje mještane, a posjetio ih je i Djed Božićnjak koji je donio prigodne darove. Isti dan dragi je djedica uspio stići i u Grabrovnicu gdje je u Muzeju Petra Preradovića poslušno odsjedio i odslušao priredbu njemu i malom Isusu u čast. Najveselije je bilo primiti zaslužene, slatke darove i zabilježiti osmijeh na licima malene dječice. Učiteljice Marija i Draženka zadovoljno su vodile sajam i priredbu. Predzadnjeg dana prvog

popularizacije automatike i robotike među školskom djecom. Tako smo i mi dobili čak pet robota za koje će učenici tijekom izvannastavnih aktivnosti raditi odgovarajuće programske kodove za izvršavanje naredbi. U projektu “Croatian Makers” sudjeluje 230 škola i drugih ustanova iz cijele Hrvatske kojima je Institut za razvoj i inovativnost mladih podijelio ukupno 1200 robota. Veliko zanimanje učenika Mali robotičari

40

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Iznenadili smo sve mame, tate, bake, djedove, sestre i braću jer nisu znali za iznenađenje pošto su bili pozvani na roditeljski sastanak. Ovom smo im prigodom zaželjeli pjesmom sve najbolje i najljepše u Novoj.

Bijeli Božić

Anđela Barčan, 2.r. PŠ Stari Gradac Foto: Zvjezdana Štefanić, učiteljica

i njihovih nastavnika iz cijele Hrvatske pokazuje činjenica da je organizator na početku projekta planirao podijeliti 200 robota u 30 škola, što se višestruko povećalo nakon pokazanog interesa. Napisala i Helena

fotografirala: Popović, 7.e

PROJEKTI •

Izrada tradicijskih glazbala i suvenira glazbala i suvenira. Njegovu "Kaj se z dreva tradicijskih sklonost prema drvetu, materijalu pogodnom za obradu, primijetio je napraviti još njegov otac koji se cijeli svoj život bavio drvetom. Od njega je znao izrađivati čuda, a kao mali dečkić, more?" Uoči proslave Dana škole, u školskoj knjižnici Osnovne škole Petra Preradovića u Pitomači, otvorena je izložba „Kaj se z dreva napraviti more?“ koja je prikazivala ručno izrađena unikatna glazbala, suvenire, nakit i igračake za djecu. Davor Jendrašić, glazbeni pedagog i umjetnik, redovni član Hrvatskog društva skladatelja te osnivač etno sastava Jendrin škrilak, svoju ljubav prema glazbi upotpunio je izradom

Večer poezije Drage Britvića Na Večeri poezije Drage Britvića 9. veljače 2016. godine u Grabrovnici nastupila je naša Tena Grlica te zbor učenika petih razreda. Otpjevali su, pod vodstvom učitelja glazbene kulture Davora Jendrašića, Britvićeve pjesme Kad se male ruke slože i Slepi miši te oduševili mnogobrojnu publiku.

U izvedbi Britvićevih pjesama

Jendrašić je vrijeme često provodio u očevoj radionici i zasigurno je već tada usađena ljubav prema drvetu. Kasnije je samostalno počeo upotrebljavati i ostale prirodne materijale koje koristi pri izradi tradicijskih glazbala, nakita, suvenira i igračaka za djecu, a to su: špaga, životinjska koža i rogovi, papci te metal, trska i bambus. Ako poštujete tradiciju, cijenite ručni rad, volite prirodne materijale ili uživate u etno glazbi, svakako ste mogli uživati u ovoj izložbi.

Drveni miš

Etno suveniri

Rezbarenje u drvu Nakit

Dani hrvatskog jezika Od 11. do 17. ožujka u cijeloj se Lijepoj Našoj obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Napisale: Helena Popović, 7.e i Adriana Vukšić, 8.d Foto: Foto Begović

Prolaz planeta Merkur ispod Sunca Astronomska grupa OŠ Petra Preradovića i Astronomsko društvo Pitomača organizirali su 9.svibnja 2016. godine promatranje prolaska planeta Merkura ispred Sunca.

S obzirom na to da se Dani hrvatskoga jezika održavaju radi podizanja jezične kulture te boljeg poznavanja hrvatskog jezika i njegove povijesti, u našoj su školi obilježeni izradom prigodnog panoa.

Ova pojava mogla se iz naših krajeva vidjeti prije deset godina, a sljedeći ćemo je puta moći vidjeti tek 2019. godine. Voditelji ovog zanimljivog projekta bili su Branko Novosel i Mario Held.

Izrada prigodnog panoa

Učenici promatraju Merkur

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

41

• ŠKOLSKA KNJIŽNICA

Mozaik aktivnosti u školskoj knjižnici (od rujna do prosinca) Knjižnica je mjesto druženja, čitanja, učenja, radionica i raznoraznih aktivnosti tijekom školske godine.

Mjesec hrvatske knjige

Dinjevac, PŠ Turnašica i PŠ Otrovanec. Učenici su upoznali knjižnični prostor, naučili posudbu i knjižne oznake te pravila lijepog ponašanja u knjižnici.

Mladi knjižničari: Meri Ravlić, Filip Kapitan, Katja Pintarić i Lucija Gluhak

Početkom rujna knjižnicu su posjetili svi učenici petih razreda i njihove učiteljice hrvatskog jezika. Učenici putnici postali su punopravni članovi školske knjižnice. Osnovana je skupina Mladih knjižničara (Lucija, Filip, Katja, Maro i Meri) i krenulo se s radom. Učenici su naučili pravila slaganja knjiga, što je

Čitamo 100 na sat

signatura i kako ih pravilno ulagati u police. Dogovoren je raspored dolazaka i aktivnosti tijekom školske godine. Učenici i učiteljice razredne nastave posjetili su školsku knjižnici, ponovili pravila posudbe i ponašanja u knjižnici te se podsjetili kako sami pronaći knjige. Učenici su razgledavali knjižnicu, pregledavali knjige, odigrali malu predstavu posuđivanja knjiga, a poneki su i zapjevali. Kroz igru i veselje učenike smo motivirali za čitanje i što češće posjete knjižnici.

Pano povodom Mjeseca hrvatske knjige

U Mjesecu hrvatske knjige dodatno se promovira knjiga i čitanje, a traje od 15. listopada do 15. studenoga. Ovogodišnja tema Mjeseca hrvatske knjige bila je „Čitam sto na sat“. Prigodnim plakatom i kvizom u organizaciji Knjižnica grada Zagreba započeli smo obilježavanje Mjeseca knjige. Učenici iz skupine Mladi knjižničari pročitali su tri zadane knjige i na računalu u knjižnici rješavali su zadani kviz. Za sudjelovanje i rezultate nagrađeni su zahvalnicama i knjigama.

Izrada straničnika s učenicima područnih škola

Naučili su što je straničnik i čemu služi. Na radionici su izrađivali straničnike kojima će obilježiti stranicu na kojoj su stali s čitanjem. Učenici prvih razreda matične škole postali su članovi školske knjižnice. Svaki je učenik dobio člansku iskaznicu i sam zadužio knjigu.

Mašta može svašta

U posjet knjižnici

Tradicionalno, u Mjesecu knjige, Veseli i domišljati učenici na radionici

I najmlađi u knjižnici

Učenici i učiteljica 1.a razreda Željka Hanzić, radili su projekt „Kamen priča“ u suradnji s knjižničarkom. Učenici su sakupili kamenje na koje su crtali i lijepili motive.

knjižnicu posjećuje većina područnih škola. Ove godine knjižnicu su posjetili učenici i učiteljice PŠ Starogradački Marof , PŠ Velika Črešnjevica, PŠ

I kamenje može ispričati priču

42

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

ŠKOLSKA KNJIŽNICA •

U knjižnici su pomoću kamenčića na kojima su bile sličice i crteži, slagali i izmišljali, a potom po grupama prepričavali priče. Zgodna ideja kako djeca mogu upotrijebiti maštu, izmisliti vlastitu priču i kako se lako mogu zainteresirati za čitanje.

Stvarajmo časopis

čekaj me…koji je autorica napisala sa šesnaest godina u skloništu za vrijeme Domovinskog rata. Izrazito nas se dojmilo predstavljanje ovog romana i priče autorice o Domovinskom ratu iz svog rodnog Karlovca. Svaki učenik je na dar dobio knjigu i veliku želja za čitanjem ovog osobitog romana. Slike-pučka knjižnica

Otpis knjiga Revizijom je u knjižnici otpisano 997 knjiga. Dio knjiga odlučili smo donirati učenicima. Knjižničarska skupina opet se dala u akciju i uspjela učenicima što podijeliti što donirati stare knjige.

Predavanje urednice Modre laste Dijane Kaladžija

„Uvod u nastanak časopisa“ bio je naziv edukativnog sata koji je održala urednica izdavačke kuće Dijana Kaladžija. Učenicima petih razreda gošća je održala zanimljivo interaktivno predavanja o svim fazama nastajanja časopisa za djecu. Prikazala je učenicima kako nastaju ilustracije, članci, naslovna stranica, podnaslovi, što rade urednici, lektori, grafički urednici, dizajneri.

Čitajmo, čitajmo!

Prošle godine smo prvi put sudjelovali u projektu „Čitanjem do zvijezda“. Ovo natjecanje u znaju i kreativnosti namijenjeno je učenicima od petog do osmog razreda, a organizira ga udruga pod nazivom Hrvatska mreža školskih knjižničara.

U Pučkoj knjižnici

Cilj projekta je promocija knjige i čitanja, poučavanje djece i mladih tehnikama informacijske pismenosti, razvoj kreativnosti, poticanje djece i mladih na smisleno provođenje slobodnog vremena te skrenuti pozornost javnosti na važnost knjige i čitanja u svakodnevnom životu. Natjecanje se satoji od dva dijela: kviza znanja i prezentacija plakata na zadanu temu. U kvizu znanja učenici odgovaraju na pitanja iz zadanih knjiga. Ekipu čini troje natjecatelja. Prošle godine ekipa naše škole bila je na državnom natjecanju u Čakovcu. Ove godine idemo punom parom naprijed! Za projekt se prijavilo deset učenica koje su vrijedno pročitale zadane knjige. Učenice su se samostalno pripremale za školsku razinu natjecanja budući su pitanja vezana isključivo za sadržaj zadanih romana. Na županijsko natjecanje idu učenice Petra Posenjak, Meri Ravlić i Petra Begović. Čestitamo im na ostvarenom uspjehu i bodrimo ih dalje za što bolji plasman na županijskom natjecanju koje će se održati početkom veljače 2017. Sustavnim informiranjem kroz javne medije upoznajemo širu javnost s našim projektom, pa smo gostovali na lokalnoj radiopostaji i izvjestili slušatelje o projektu. Hop, na hop i evo nas pred sam kraj prvog polugodišta. Napravili smo prigodne ukrase, okitili bor i pripremili se za Božićni sajam koji će se ove godine po prvi put održati u našoj školi. Pozdrav od knjižničarke Ksenije!

Bojana Meandžija u pučkoj knjižnici

Razlog posjeta učenika sedmih razreda, učiteljice Biljane Bukovšak i knjižničarke Pučkoj knjižnici i čitaonici, bilo je gostovanje spisateljice Bojane Meandžija i predstavljanje njezinog autobiografskog romana Trči! Ne

Projekt se provodi na regionalnoj razini od 2009. godine. Za sudjelovanje ove godine se prijavilo 142 škole iz 16 županija. Od ove godine projekt poprima međudržavni karakter jer se priključilo nekoliko škola iz Republike Srbije.

Napisala i fotografirala: Ksenija GrudićKukavica, knjižničarka

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

43

• PUTOPISNA REPORTAŽA

Putovanja u druge zemlje, o kojima često učimo na satovima geografije, potiče u nama želju za upoznavanje magičnosti drugih država, gradova, predjela naše Zemlje. Ovo je jedan dio naših putovanja, no nadamo se da će ih u budućnosti biti još više, da ćemo proputovati svijetom. Grad svjetla…

Moje putovanje u Pariz

Bilo je to kada sam imala tek 5 godina. Iako sam bila prilično mala, taj mi je posjet ostao u dubokom sjećanju.

Pariška čarolija Osim samog Disneylanda, posjetili smo i Pariz, koji se nalazio u blizini. Najviše me se dojmio Eiffelov toranj. Iako je bilo potrebno dugotrajno čekanje u redu kako bi se uopće ušlo u njega, uspela sam se samo na prvi kat zbog mojeg i majčinog straha od visina.

štand s ogromnim francuskim vaflima. Još se i danas nasmijem kad se sjetim svog lica umrljanog čokoladom. Mostom preko Seine došetali smo do ogromnog Slavoluka pobjede, a zatim najpoznatijom pariškom ulicom – Elizejskim poljanama.

Na ulazu u Disneyland

Samo zabava

Bajkoviti svijet

Lude vožnje

Još kao mala djevojčica obožavala sam carstvo bajki, prinčeva i princeza. Velika mi je želja bila barem malo zaviriti u taj čaroban svijet. Stoga nas je tata odveo na putovanje u Pariz, točnije Disneyland.

Odsjeli smo u hotelu pokraj ulaza u zabavni park Disneyland, pa je razumljivo da smo u njemu proveli najviše vremena. Uživali smo u ludim i zabavnim vožnjama kao što su kuće strave, vlak smrti, labirint Mali svijet i još mnogo toga. Na ulicama parka susretali smo sve likove iz bajki, a uživali smo i u tematskim paradama na kojima su se predstavili najpozanatiji junaci Disneyevih filmova. Za vrijeme posljednje noćne šetnje tata je odlučio da idemo na vožnju balonom na vrući zrak. No moja mama, koja se užasno boji visina, stalno je bila uplašena, a

Očaravajući Eiffelov toranj

Svidjelo mi se šetati parkom oko tornja prepunom ljudi koji su prodavali različite suvenire, a najslađe sjećanje mi je vezano uz

44

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

PUTOPISNA REPORTAŽA •

tata je namjerno ljuljao balon samo da ju iziritira. To je sestru i mene jako zabavljalo.

Sjećanja ostaju Putovanje u Pariz ponovilo se i par godina kasnije, za vrijeme proljetnih praznika. Ponovo smo posjetili Disneyland, jer nas je toliko oduševio da smo se željeli vratiti.

Slavoluk pobjede Mickey Mouse glavni simbol Disneylanda

Pariz bih voljela posjetiti ponovo kako bi se prisjetila svih njegovih ljepota i znamenitosti. A, naravno, ne bih zaboravila svratiti i u Disneyland.

Napisala: Meri Ravlić, 7.a

U balonu na vrući zrak

U vožnji brodom kroz Mali svijet

Disneyland

Predivan pogled

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

45

• PUTOPISNA REPORTAŽA

Život u Kanadi Kanado, dolazim! Kanada je država koja se nalazi u Sjevernoj Americi. Po veličini je druga u svijetu. Posjetio sam mnoge države i gradove, no Kanada mi je najdraža. Bio sam tamo dva puta po dva tjedna, jednom za Božić, a drugi put za Uskrs. Boravio sam u gradu koji je bio domaćin Olimpijskih igara 1988. godine Calgary, u provinciji Alberta. Kanada ima 10 provincija i 11 prekrasnih nacionalnih parkova koji oduševljavaju. Glavni grad Kanade je Ottawa, a službeni jezici su engleski i francuski. Put avionom trajao je deset sati. Sletjeli smo u Vancouver nakon presjedanja u Frankfurtu. Autom smo se prevezli iz Vancouvera u Calgary, a vožnja je trajala 40 minuta. Calgary je predivan! Kuće su poredane jedna do druge kao u filmu. Po gradu cijele godine veselo skakuću zečevi i vjeverice. Za Uskrs sam na cesti vidio velikog zeca (veći nego što sam inače viđao), a za Božić smo moj polubrat i ja u snijeg stavljali mrkve nadajući se da će zečevi doći, ali... nisu došli. Također sam u blizini Calgarya posjetio jedno od najvećih nalazišta kostiju, fosila, zubiju i drugih ostataka dinosaura i ostalih prapovijesnih životinja. Zanimljiva mi je bila priča koju sam tamo čuo o dvojici teenagera koji su išli na pecanje i našli cijelo tijelo t-rexa.

46

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Samo zabava

Klizalište i grad od leda

U Kanadi sam skijao, a putem do skijališta smo vidjeli muflona, vuka u daljini, mnogo divljih planinskih koza usred gradića, konje, mnoštvo živih i mrtvih jelena koji su puno veći od ovih naših. Planina na kojoj smo skijali zove se Panorama Mountain, a visoka je preko 2000 m. U sjećanju mi je ostao i ručak u restoranu „5 guys“ koji je sličan „Mcdonalds“-u, ali, po meni, puno bolji. U tom restoranu mi je bilo zanimljivo što kad čekaš svoje jelo možeš grickati kikiriki koji se nalazi u vrećama. U blizini naše kuće je jedan iznimno dugačak brijeg koji nam je bio savršen za sanjkanje.

koji je u sebi imao senzor pokreta i kada bih prošao pokraj njega režao bi i pokretao ruke. Trgovački centar je vrlo moderan i ima mnogo trgovina koje nema u Hrvatskoj kao na primjer: trgovina igračkama „Toysforus“ i još neke trgovine s odjećom i sportskom opremom. Trgovine u Kanadi su dosta različite, nego u Hrvatskoj. Bili smo u jednoj ogromnoj trgovini „Costco“ gdje se neka hrana može isprobavati na malim štandovima u malim količinama. Također smo bili u lovačkoj trgovini gdje se prodaju puške i lovačka oprema, a cijela trgovina je puna prepariranih šumskih životinja: vukovi, medvjedi, losovi, patke, risovi, mufloni, planinske koze, jeleni... Posjetio sam i vrlo zanimljiv muzej povijesti u Calgary-u. U muzeju ima starih igračaka: stari vlak, preparirani bizon, staro oružje, stari biljar, a bila su i crvena, tradicionalna odijela policajaca i šeširi koji se mogu isprobati za fotografiju.

Raznolikost trgovačkih centara U trgovačkom centru u Calgaryu je sve bilo uređeno na temu dinosaura. Bilo je dinosaura izrađenih od živice, a meni je najzanimljiviji bio dinosaur

U povijesnom muzeju Calgarya

Vatreno navijanje Budući da je Kanada država poznata po hokeju koji je tamo jako popularan, priželjkivao sam uživo pogledati hokejašku utakmicu. Tako smo jednog iznimno snježnog dana otišli na hokejašku utakmicu između „Calgary Flames“ i “Philadelphia Flyers“.

PUTOPISNA REPORTAŽA •

U zoološkom vrtu postoji dio s mehaničkim dinosaurima i taj dio je vrlo zanimljiv. Meni najbolji dio bio je afrički gdje u zatvorenom prostoru, velikom kao

posjetiti i ljeti jer kažu da je onda još živopisnija, ljepša. Kanada je na mene ostavila dubok dojam, urezala mi se u srce i nikada ju neću zaboraviti. Napisao: Maro Hegediš, 7.a

Bazen za pingvine

Na utakmici

„Calgary Flames“ je vrlo popularan klub, no odigrali su lošu utakmicu i izgubili 4:1. Na poluvremenu su s leda bacali kape, ali su bacali samo u prve redove i nijednu nisam ulovio jer sam bio u višim redovima. Super mi je bilo poslije utakmice jer su u hokejaškoj dvorani s leda ispucavali vatromet. U Kanadi sam klizao na zaleđenom jezeru na kojem je od leda bio izgrađen ledeni dvorac. Bio je prekrasan!

Mehanički dinosauri u ZOO Calgary

nogometno igralište, ima jezerce gdje su vodenkonji. Imaju žirafe i druge čudesne životinje. Ispred predivnog botaničkog vrta s leptirima napala nas je jedna izrazito opasna životinjakanadska guska.

Mapa ZOO Calgarya

Kanada mi se jako svidjela, ugođaj u njoj je naprosto divan – priroda, životinje, planine, ljudi... Volio bih ju Pogled iz aviona

Šećer na kraju Najbolje sam sačuvao za kraj - ZOO. Zoološki vrt u Calgaryu je kao iz snova! Podijeljen je na dijelove: afrički, kanadski, euroazijski i antarktički. Medo u ZOO Calgary

Kanadska četvrt

Gladni Hipo

Skijalište Panorama Mountain UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

47

• EKO KUTAK

Čuvajmo prirodu koja nas okružuje… Učenici prikupili više od pet tona staroga papira

Donacija školskog pribora i projektora

Razdvajanje papira

U akciji su sudjelovali svi razredi naše škole uključujući i područne škole. Razrednici su motivirali svoje učenike na sudjelovanje u akciji, a učenici su aktivirali i svoje roditelje. Već drugu godinu zaredom najuspješniji je 2.a razred i njihova razrednica Slavica Bartolić. Svi u akciji sakupljanja papira

Već nekoliko godina zaredom naša škola organizira akciju sakupljanja papira pa je povodom Dana planeta Zemlje organizirano još jedno sakupljanje staroga papira i baterija. Ako ovoj akciji pridodamo rezultate akcije koja je provedena na početku školske godine, prikupljeno je čak više od pet tona papira.

Pokretači ove hvalevrijedne akcije su učenici izvannastavne grupe Mladi čuvari prirode te njihove učiteljice Slavica Bartolić i Jasminka Bradaš.

Odvoz papira 48

Djelatnici Flore iz Virovitice uručili su 26. svibnja 2016. pohvalnice i zahvalnice učenicima i razredima koji su sudjelovali u akciji sakupljanja staroga papira.

Pisana evidencija papira

Prikupljanjem sekundarnog otpada naša škola pridružila se akciji Zelena čistka i time pomogla u osvještavanju učenika i roditelja o potrebi razvrstavanja i skladištenja otpada na pravilan način. Škola surađuje s tvrtkom Flora VTC koja najuspješnije razrede prikladno nagradi.

Vaganje papira

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Flora Vtc daruje učenike

Uručena priznanja učenicima za sudjelovanje

Flora je, uz fotokopirni papir i školski pribor, školskoj knjižnicu donirala i vrijedan projektor koji će biti od koristi svim učiteljima i učenicima. Zahvaljujemo donatorima i nadamo se daljnjoj uspješnoj suradnji. Napisala: Helena Popović, 7.e Foto: Foto Begović

Raspjevana radionica za ptičice

Spasimo naš planet! Dan planeta Zemlje usmjeren je prema zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i želi skrenuti pozornost na opasnosti koje prijete životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja. Namjera je da ljude širom svijeta podsjeti u kakvom je stanju priroda planete na kojoj žive te da se ukaže na probleme zagađenja.

Svi pomažemo pticama

Kraj siječnja odlično je vrijeme za pomoći gladnim životinjama. Učenici PŠ Grabrovnica i PŠ Turnašica misle na gladne ptičice te su tom prigodom uz pomoć svojih roditelja izradili hranilice za ptice koje su postavili na breze

Vrijedne ručice na radionici

Foto: Katarina Moslavac, učiteljica

Kamene životinjice

Mladi čuvari prirode iz 3. a razreda, povodom Dana zaštite životinja, obojili su 7. listopada 2016. godine kamene oblutke. Tako su nastale zanimljive životinjice koje su postavili oko našeg EKO drveta. Mali prirodnjaci napravili su i pano s prekrasnim životinjama. Napisala: Anđela Barčan, 2.r. PŠ Stari Gradac Foto: Melani Dujmović, 2.r. PŠ Stari Gradac

Sadimo, sadimo ... pomažemo prirodi

Učenici su s ogromnim veseljem krenuli u akciju. Mjesto događaja bio je park Muzeja Petra Preradovića. U planu je bilo zasaditi drvo koje će nas osvijestiti da je važno brinuti se o svakoj biljci. Učenici i Dan planeta Zemlje

Rezultat našeg rada

Najvažnije od svega bilo je potaknuti ekološku svijest i uživati! Drveće pomaže umanjiti štetno djelovanje klimatskih promjena i zato smo odlučili prirodi pomoći sadnjom drveća. Sigurni smo da smo ovim projektom smo uspjeli poboljšati kvalitetu našega života.

Foto: Marija Kovačević-Švarbić

Dan planeta Zemlje obilježili smo brojnim aktivnostima. Posebno veselo i kreativno bilo je prilikom provođenja projekta Moje drvo koje su na zanimljiv način osmisli učenici PŠ Grabrovnica.

Napisala: Melani Dujmović, 2.r. PŠ Stari Gradac

Ponosni na naš rad

Napisala: Petra Dorić, 4.r. PŠ Stari Gradac

I Dino ima svoje drvo

ispred škole. Hranilice su napravili od običnih plastičnih boca i napunili ih hranom. Prihranjivanjem učenici pomažu pticama da prebrode zimsko razdoblje u kojem im je teško pronaći hranu. Ptice se nikada ne smrzavaju od hladnoće, nego od nedostatka hrane. Sve pohvale vrijednim učenicima!

EKO KUTAK •

Izrađujemo kamene životinjice

Izložba kamenih životinja

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

49

• KISTOM I PEROM

Literarni i likovni kutak školskog lista Sve što srce želi reći…

Moja želja

Često se puta znam pogledati u ogledalo i zamisliti se. Ne razmišljamo o svom vanjskom izgledu već razmišljam o sebi, o svojoj osobnosti, kakva sam ja zapravo i sviđam li se takva ljudima? Za sebe mislim da sam komunikativna osoba koja se voli družiti s ostalima. Uvijek sam spremna pomoći jer znam da se dobro dobrim vraća i da će moji prijatelji tako pomoći meni ako zatražim pomoć.

Kad sam čula to, odmah sam joj rekla: „To je posao lak, bit ću dobar đak!“

Koga vidim u ogledalu

Moja najveća mana je tvrdoglavost koja mi se ponekad obije u glavu. Često mijenjam raspoloženja i ponekad sam svadljiva, što također ne volim kod sebe. Marljiva sam i redovito obavljam sve svoje dužnosti. U školi prolazim s odličnim uspjehom pa se nadam da će i ove školske godine biti tako. Kao i svaki čovjek na svijetu, imam vrlina, a i mana, no trudim se biti što bolja osoba. Trudim se voljeti i prihvaćati svijet i ljude oko sebe takvim kakvi jesu i kakvi će biti. Mislim da me takav stav čini dobrim čovjekom. Magdalena Živko, 8.c

Kad sam bila mala, mama mi je pričala: „Lara, ako budeš učila, u životu se ne budeš mučila!“

Učiteljica jednog dana želim biti pa ću se još morati puno truditi. Shvatila sam da učiti ipak nije lako, jer bi učitelj tada bio svatko. Lara Bedeković, 4.c

Na putu do zvijezda Jedne duge zimske noći kad su padale pahulje bijele, sletjele su na moj prozor neke čudne vile i u nebo me odnijele. Vodile me one na krilima svojim među zvijezde sjajne, dok su padale oko nas pahulje, događale su se zgode bajne. Nikad tako nisam sretna bila, a kad sam osjetila majčine ruke znala sam da sam sve to samo snila. Petra Rešetar, 4.c

Nela Begović, 3.a

Teško je biti najstarije dijete u obitelji Od malena sam bila jedino dijete u obitelji, ali ubrzo sam dobila mlađu sestru Vidu. Kada se Vida rodila, sve se promijenilo u mom životu. Dok je bila mala, sve se vrtilo oko nje. Kada je bilo ljeto, tata nas je odveo na more u Sv. Filip i Jakov. Tamo smo išli na plažu, kupali se i mnogo toga. Jedno mi je bilo čudno. Zašto sama moram plivati? Zašto se sama moram igrati? Okrenula sam se na trenutak i vidjela kako su mama i tata s Vidom. Bila sam tužna i dok smo išli spavati. Obično sam ja spavala s mamom i tatom, no kako je bio samo jedan veliki krevet, seka je spavala s njima, a ja sam morala spavati na podu.

Moje lepo mesto Tu gdi su šume dišeće, Tu gdi se šenica zlati, I navek se konjić šeće, Gdi rastu kuruza lati. Dravski veter listje nosi, I puše v mojoj kosi. V dravskoj vodi šaran pliva, Dok Podravina sanek sniva. Lucija Gluhak, 4.c

Jesen

Prolazile su godine sve dok nisam krenula u školu, a seka u vrtić. Bila je još mala i nije znala što radi. Jednog dana sam trebala poći k prijateljici prespavati, a ona je uzela bojice i crtala po mojim bilježnicama. Bila sam jako ljuta. Morala sam ostati kod kuće sve prepisati.

Njeni koraci kapljice su kiše, svojom ljepotom naše suze briše. Listovi plešu, lete po zraku, maleni kesteni posjetili su baku.

Zbog škole bila sam zauzeta i nismo se stigle igrati. Obećala sam kad krene u školu da ću joj uvijek pomoći.

Toplina nestaje, hladnoća se stvara, svojim kistom ona cijeli grad šara. Medvjed se već za zimski san sprema, gole su grane, na njima ni listića nema.

Bez obzira na sve, ona će uvijek biti moja mala seka Vida. Lana Mihaljević, 5.e 50

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Ema Ivanović, 6.b

Riječi jednog daltonista

KISTOM I PEROM •

Crno. Sivo. Bijelo. Ako gledate mojim očima, takav mi je dan. Daltonist sam. Nije teško. Naviknut sam. Svijet nije puno različit od mojih boja. Ljudi su danas hladni i ne brinu za tuđa mišljenja i osjećaje. Zaboravljaju koliko je to važno. Jednom riječju: sivi su. Sivi su i ne znaju za druge boje. Koje druge boje? To su one boje kojima bi bilo dobro obojiti cijeli svijet. Sve svađe, sve tuge, sve boli, možemo obojiti. Kako? Jednostavno. Trebamo krenuti od sebe. Unijeti neke boje u svoj život. Postati tolerantni, više druželjubivi, voljeti sve oko sebe. Trebamo zaboraviti sve sukobe, svako zlo i svu tugu. Trebamo biti sretni. Zatim, boje trebamo proširiti na ostale. Zaustaviti zlo. Širiti radost. Naučiti opraštati. Naučiti pomoći u svakom trenutku. Natalia Tomljanović, 4.r. PŠ Stari Gradac

Pamtiti dobro, a zaboravljati zlo. Pružiti jedni drugima ruku prijateljstva i nikada ne zaboraviti da je razgovor najvažnija karika u rješavanju svih nesuglasica. Učinimo svijet pun boja, išaran lijepim riječima. Učinimo svijet pun ljubavi i sreće! Vjerujmo, svijet može postati ljepši. Samo treba prihvatiti radost-boje. I kada sve boje raširimo, ne smijemo stati. I dalje moramo biti tolerantni i zaustavljati zlo. Gledati svijet širom otvorenih očiju, punih boja, iako ste daltonist kao ja… Idemo, obojiti svijet! Idemo uživati u svijetu, jer život je predragocjen za tugu. Raširimo ruke, otvorimo oči i od srca recimo: „Stop nasilju!“ Barbara Baronica, 6.b

Moja najdraža igračka Ana Posavec, 3.r. PŠ Stari Gradac

Moja najdraža igračka je Rubikova kocka (kocka koja se vrti i slažu se boje). Na svakoj strani kocke ima devet kvadratića koje treba složiti u istu boju. Sa svake strane kocke je drugačija boja: bijela, žuta, crvena, plava, narančasta i zelena. Nju slažem kad mi je dosadno i ponekad u školi pod odmorom. Pokazao sam kako se slaže i prijateljima u razredu. Ona mi je najdraža igračka zato što ju znam cijelu složiti u minutu i 20 sekundi. Volim ju jer sam ju dobio na poklon od kuma. Od plastike je pa se ne može potrgati i ne mogu joj se oštetiti boje. Čuo sam da postoje natjecanja u brzini slaganja kocke. Služi mi za razvijanje mozga i da bolje znam matematiku.

Petra Dorić, 4.r. PŠ Stari Gradac

Patrik Novogradec, 3.a

Noćni posjetitelj Jedne večeri moga psa Bena je nešto upiknulo za njušku. Počeo je jako lajati. Mama je ustala i otišla van pogledati što se događa. Ja sam čvrsto spavala, a kad me probudila u rukama je držala ježa. Jež je od straha bio sklupčan. U tišini smo čekale da se jež prestane bojati i pokaže nam svoje lice. Tada se mama sjetila da imamo grožđe. Stavila sam pred njega grožđe i jež nam je ubrzo pokazao lice. Malo smo ga mazile i onda ga je mama odnijela van. Stavila ga je preko ograde kod susjeda da mu Ben ne može ništa. Ben se smirio, a mi smo otišle spavati. Leon Jelušić, 4.r. PŠ Stari Gradac

Ida Kirin, 3.a UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

51

• KISTOM I PEROM

Dolazak seke Dugo sam čekala da se seka rodi i konačno je stigao taj dan. Sad opet nisam mogla dočekati da dođe kući. Jednog četvrtka tata i ja smo se spremili i otišli u bolnicu po mamu i seku. Bila sam jako sretna. Ušli smo u kuću, a seka je počela plakati. Mama mi je stavila seku u ruke i ona je odmah prestala plakati. Tek tada sam shvatila koliko je mala i nježna. Nisam se odvajala od nje i cijelo vrijeme sam ju gledala. Navečer su nam došli gosti, a ja sam im ponosno pokazala svoju seku Miju. Stvarno sam sretna što imam tako lijepu sekicu. Nina Domović, 3.a

Putovanje u Veliki Grđevac Teta je nazvala na telefon i pitala hoćemo li ići s njom i tetkom i sestričnom Idom u Veliki Grđevac. Tamo bi pogledali vlak u kojem su se vozila djeca iz filma Vlak u snijegu. Brat i ja smo se brzo spremili pa su nas mama i tata odvezli k njima. Ukrcali smo se u njihov auto i krenuli na put. Prošli smo cijelu Bilogoru i mnoga mjesta. Kad smo stigli, odmah smo dotrčali do vlaka. Prvo smo ušli razgledati lokomotivu. U njoj je spremnik za ugljen i peć koja je pokretala vlak. Zatim smo razgledali vagone i isprobali kakva su sjedala. Uglavnom su udobna. Usput smo vidjeli i mlin Družbe Pere Kvržice. Bilo nam je baš lijepo. Jana Zvonar, 3.a

Odlazak u Čatež Jedne subote krenuli smo u Čatež na kupanje. Cijelim putem smo sestra i ja pjevale od veselja. Kad smo stigli, jedva sam čekala da skočim u bazen, ali sam prvo morala dobiti kartu. Kad sam ušla u bazen, jedva sam čekala da se spustim niz narančasti tobogan, plivala sam i ronila. Izašla sam samo na pet minuta da nešto pojedem. Od puno ronjenja postalo mi je muka i sva sam omalaksala. Zbog toga me mama više nije pustila u bazen. Tako je završilo moje kupanje u Čatežu.

Monika Gašpar, 7.d

Obojimo svijet Obojimo svijet mnoštvom boja, to će biti ljubav tvoja i moja. Boli li te ruka, bez brige, to nije muka. Prijatelj je tu da ti pomaže i da se s tobom dobro slaže. Prijatelj te brani od svih, brani te od ljudi zlih. Jer kakav god ti bio u srcu i ispod kože, uz pravog prijatelja sve se može. Pomažu li ti drugi u trenucima svima, otvori svoje srce, pomaži i ti njima. Ema Ivanović, 6.b

Leona Radelić, 3.a

Igračke su oživjele U ovoj priči riječ je o oživjelim igračkama i djevojčici Lauri. Laura je tvrdoglava i dobra djevojčica koja obožava igračke. Jednog ljetnog dana Lauri je bilo dosadno pa je pitala mamu Sandru smije li ići u trgovinu igračkama. Mama joj isprva nije dopustila, ali ju je Laura nagovorila. Kada je išla u trgovinu, imala je osjećaj kao da ju netko prati, ali nije nikoga vidjela. Odjednom na rame joj padne žir, a zatim i plišana vjeverica. Laura se isprva uplašila, ali je vidjela da je vjeverica dobra i čudila se jer je plišana, a uz to je i govorila. Ta vjeverica zvala se je Janica. Tako su Laura i Janica pošle u trgovinu. Laura je bila sretna što ne ide sam u trgovinu. Kad su došle do trgovine, Laura je odmah znala što će kupiti, ali nije imala dovoljno novaca. Kada je došlo vrijeme za zatvaranje trgovine, Laura se sakrila u jednu od stotinu kućica, a s njom i Janica. Bile su u trgovini cijelu noć i zabavljale su se. Uzele su loptu i počele su se dodavati. Odjednom ih okruži gomila igračaka. Laura je bila zbunjena jer je mislila da nema više živih igračaka, ali se prevarila. Janici je to bilo normalno. Tako su se svi zabavili, ali najprije upoznali. Laura odnekuda čuje kako ju netko zove. Odjednom se probudi i vidi mamu. Mama joj je vikala: „Sretan rođendan!“ Laura je u njezinim rukama vidjela plišanu vjevericu istu kao u snu i nazvala ju Janica. Paula Dardić, 5.e 52

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Tea Kukavica, 7.b

Ana Čupen, 5.a

KISTOM I PEROM •

Ana Čupen, 5.a

Napast zvana brat Zovem se Mary. Imam dvanaest godina i živim u Londonu, u Oxford ulici. Mama radi u uredu kao tajnica, a tata je odvjetnik. Život mi se zagorčao kad sam krenula u sedmi razred i kad se rodio on, Toby, moj brat. Ima skoro jednu godinu i pravo je čudovište. Kad ga čuvam, uvijek nađe neku igračku kojom me pogodi i nemam ni pet minuta odmora. To se događa sve češće jer roditelji moraju raditi do navečer. Ocjene su mi znatno pale. Nedavno sam počela trenirati odbojku, a od petog razreda treniram tenis. Škola mi počinje u osam sati, a ustajem u sedam ujutro i ne naspavam se previše zbog Tobya. Baka bi se trebala preseliti kod nas jer samo je

Andrijana Grlica, 8.d

Karla Dudašek, 6.e

Monika Gašpar, 7.d

u njezinom naručju miran i tih. Svaki dan poslije škole imam treninge, tako da dođem kući oko 16 sati. Do tad je Toby s dadiljom koju smo mijenjali šest puta. Toby je tako nemoguće dijete! Počela sam primjećivati da je počeo lomiti stvari i roditelji mene okrivljuju. Sedmi sam razred! Roditelji ne shvaćaju da sam zrelija, a i nikad u prošlosti nisam razbila niti jedan predmet. Bilo je drugih nesreća, ali ovakvih nikada. Uskoro će Toby proslaviti svoj prvi rođendan. Pozvali smo baku dan prije da možemo urediti kuću. Roditelji su uzeli dva dana slobodno. Nevjerojatno je to kako bebe imaju drugačije osjećaje prema drugima. Kod bake je uvijek miran, a kod roditelja baš i ne. Imam osjećaj da su oni krivi što je zločest, i da mu nisu roditelji nego dadilje koje

uporno daju otkaz. Naša draga baka živi na selu i volim doći kod nje u ljeto ili za praznike. Tata mi je govorio da mu je ona pružila divno djetinjstvo pa nije ni čudo što je tako dobra s Tobyem. Danas je bratu rođendan. Kuća je uređena i ušminkana. Roditelji su mu kupili autić na baterije, a ja sam mu kupila pidžamu sa slonićem u trgovini pokraj škole. Rođendan je dobro prošao. Toby nije stalno plakao, a jedanput se čak i nasmiješio kad smo upalili svjećice na torti. Ovo vrijeme svojeg života nazvala sam Toby zato što svu pažnju moramo usmjeriti prema njemu. Volim ga i iskreno se nadam da neće biti takav u budućnosti, ali, za sada, on je moja napast zvana brat. Sofija Martinčević, 7.e

Anđela Radelić, 6.a

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

53

• ZABAVNE STRANICE

križaljke, školski biseri, zagonetke, vicevi ... Zagonetke Nepromjenjiva sam riječ. Povezujem riječi i rečenice. Zovem se V_ _ _ _ K Služim za preobliku rečenice u upitne, jesne, niječne. Ja sam Č_ _ _ _ _ A Mogu stajati na početku, sredini ili na kraju rečenice. Zovem se P _ _ _ _ _ _ T. Izrečen sam imenicom ili osobnom zamjenicom. Odgovaram na pitanje TKO? ili ŠTO? Ja sam S_ _ _ _ _ T

»» »» »» »» »» »» »» »»

1. Ono što imaju svi ljudi. 2. U prirodi je dio stabla, a u matematici ga isto koristimo. 3. Prvi strani jezik u našoj školi. 4. Svi sedmaši jedva čekaju _____________. 5. Svi idemo u svoj.... i svako misli da je njegov najbolji. 6. Suprotno od ne. 7. Kad nam je dosadno, na satu gledamo kroz____________. 8. Na svakom izletu dobijemo svoje_____________. 9.Tamo pronalazimo sve što nas zanima (nije enciklopedija). 10.Osjećaj koji svi volimo, a da nije ljubav.

Rješenja: problemi, korijen, engleski, maturalac, razred, da, prozor,vodiči, Internet, sreća

»»

Sedmero nas je braće, svaki od nas ima svoje ime i značenje. Mi se zovemo P _ _ _ _ I. Padež sam imenovanja. U službi sam subjekta. Ja sam N _ _ _ N _ _ _ V. Dvoje nas je, u rečenici smo dopuna predikatu. Kazujemo pripadnost, mjesto radnje i cilj kretanja. Zovemo se D _ _ _ V I L _ _ A _ _ _ Glagolski sam način kojim se izriče zapovijed, molba ili savjet. U nekim oblicima sam jednostavan oblik, a u nekima složen. Ja sam I _ _ _ _ _ _ _ _. Dvoje nas je, pomoću nas se izriče želja, molba, mogućnost i pogodba. Mi smo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

»» »» »» »» »» »» »» »»

1. U hrvatskom jeziku ima ih sedam. 2. Pitanje za dativ: _________________ i čemu? 3. Padež imenovanja. 4. Uz koji padež idu prijedlozi: nasuprot,unatoč i usprkos? 5. Peti padež. 6. Kako glasi imenica proljeće u akuzativu? 7. Akuzativom se izriče: mjesto,cilj,vrijeme i _________________? 8. Kako se u dativu kaže konj? 9. Instrumentalom bez prijedloga izriče se _________________? Rješenja: padeži, komu, nominativ, dativ, vokativ, proljeće, način, konju, sredstvo

»»

54

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

Tvorim se od aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog. Ja sam _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Pretprošlo sam vrijeme, a to znači da se moja radnja dogodila prije drugih prošlih radnji. Ja sam _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

ZABAVNE STRANICE •

Zagonetke

Školski biseri

Zob i trava

Učiteljica: - Žaba živi u ba…ba… Učenik: - U bačvi!

Sa sedlom ili bez njega, čovjek voli jahat njega. Ako nitko ga ne jaše, zob i trava tad mu paše. ___

Za učenje Od zvona do zvona trajem, za učenje vrijeme tebi dajem. Od prvog sata nešto sam kraći, u svakoj školi mene ćeš naći. _______ ___

Vicevi Pita mama sina: „Kako je bilo na testu?” „Dobro.” „Što ćeš dobiti?” „Neopravdani.”

Učenica: - Može li se „švercati“ iz povijesti? Učenik: - Ne znam, pitat ću učiteljicu pa ću ti javiti.

Učiteljica: - Ja ću pozvati tvoga oca i majku i ti ćeš biti tu također i razgovarat ćemo u četiri oka.

„Sine,kako je bilo na ispitu?“ „Pobožno.“ „Kako to?“ „Fino, profesor pita, ja se križam, ja odgovorim, profesor se križa.“

„Ti ono završio gimnaziju?“ „Da, prosjek 4,9.“ „E, svaka čast! Nego, koliko su ti ovi krastavci?“

Kralj glazbe

Zanimljivosti o Zemlji

Ima tipke crne, bijele hitri prsti ga vesele. Kad note slave pir, tad se čuje ________

1. Zemlja je jedini planet u Sunčevom sustavu koji ima tektonske ploče.

Tko sam?

3. Astronauti su prozvali Zemlju „plavim planetom“ jer je oko 70% površine prekriveno vodom.

Imam korice, listove, tražim olovke, kistove. Da mi daju sličice, razne pjesme i pričice. _________

2. Procjenjuje se da temperatura u Zemljinoj jezgri iznosi između 5.000 i 7.000 °C.

4. Gotovo sva voda na Zemlji je slana, odnosno čak 97%! 5. Na Antarktiku ima toliko leda koliko u Atlanskom oceanu ima vode.

Nepozvani

6. 90% svih vulkanskih aktivnosti se događa u oceanima.

Nisam ptica nepoznata. Volim živjeti usred jata. Grožđe jedem, al’ sve teže, na vinograd meču mreže. ______

7. 99% zlata leži u Zemljinoj jezgri. Kada bismo mogli izvaditi ovo zlato i obložiti njime planetu, dobili bismo sloj zlata visok 1.5 metar.

Sok

9. Svake godine, kontinenti se udalje jedan od drugog za oko 2 cm.

Od grožđa me ljudi prave pa me onda u bačve stave. Mogu me i djeca piti. ____

Ja sam Meni igle puno znače, opasan sam za kupače. Kad me vidiš odmah bježi, ja se zovem morski _ _ _ _ _

8. Najveća temepratura ikada zabilježena iznosila je 57,8 °C – 1922. godine u El Aziziji, Libija. Najhladnije je bilo 1983. godine u Vostok Stationu na Antarktiku: – 89,2 °C. 10. Svaki dan, na Zemlji se rodi oko 200,000 ljudi, a prema nekim procjenama do sad je na planeti živjelo 106 milijardi ljudi. Dva čovjeka umru svake sekunde. 11. Istraživači su izračunali starost Zemlje tako što su utvrdili starost najstarije stijene na planeti, kao i meteorita koji su otkriveni na Zemlji. Nakon opsežnog istraživanja ustanovljeno je: Zemlja je stara oko 4,54 milijarde godina. 12. Najveća koncentracija života na planeti nalazi se oko koraljnih grebena. Oni su direktna konkurencija kišnim šumama, a s obzirom da su koraljni grebeni živi organizam, oni čine i najveće žive strukture na Zemlji. Prema tvrdnjama astronauta, neki su čak vidljivi i iz Svemira. 13. Najdublja točka na dnu oceana iznosi 10.916 metara (Marijanska brazda). Najdublja točka koja nije prekrivena vodom iznosi 2.555 metara (Bentley Subglacial na Antarktiku). 14. Mount Everest je najviša planina iznad razine mora, a visoka je 8.848 metara. 15. Do sada je istraženo samo 5% oceana. 16. Svaki dan u našu atmosferu uđe oko 100 tona malih meteorita koji su uglavnom samo čestice prašine. UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ

55

Rješenja: konj, školski sat, glasovir, bilježnica, vrabac, mošt, ježić

Ilustracija: Monika Gaspar, 7.d