Preradović 2016.

impresum Preradović 2016. List učenika Osnovne škole Petra Preradovića, Pitomača Godina: XXXVII. Broj: 45 Izdavač OŠ Petra Preradovića, Pitomača Trg kralja Tomislava 9 33405 Pitomača 033 801 023 os-pitomaca-tajništvo@vt.t-com.hr Za izdavača Igor Maresić, prof. ravnatelj Odgovorne urednice Sanja Koletić, prof. hrvatskog jezika i književnosti, Zvjezdana Štefanić, dipl. učitelj razredne nastave, hrvatskog jezika i povijesti Glavna urednica Elizabeta Kapitan, 8.a Redakcija školskog lista Mateja Bastalić, Stela Blatarić, Monika Gašpar (6.d), Helena Popović (6.e), Adrijana Vukšić (7.e), Mihaela Bastalić (8.e), Emina Gebih, Veronika Kakša, Iva Rengel, Kristina Vlašiček (8.d), Neva Begović, Nina Virovac, Nika Pankasz, Ema Tratnjak, Ilona Čop (4.a), Lea Ivanović, Luna Maria Radelić, Lorena Rakijašić (3.b). Suradnici Sanja Jergović – Lesić, psihologinja, Kristina Lukić – Drmenčić, pedagoginja, Ksenija Grudić – Kukavica, knjižničarka Fotografije Foto Begović, redakcija lista, učiteljice razredne nastave

Uvodnik

Iz naših područnih škola Događajnica

Grafičko oblikovanje Jedan Dva d.o.o. www.JedanDva.hr

Gostovanja

Tisak www.Print.com.hr

Eko kutak

29 32

Donacija lektire Durica u našoj školi Čitanjem do zvijezda

34

Neobična lutkarica Glazbena priča

35

Mladi čuvari prirode Akcija sakupljanja papira Plastično je fantastično

Zanimljivosti Kistom i perom Zabavne stranice

2 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

26

Putovanje u središte domovine Slavonija na dlanu U gradu šegrta Hlapića

Intervju Školska knjižnica

24

Sveta zemlja – Izrael Moje nezaboravno putovanje

Dnevnik putovanja

22

Naša hvarska priča

Putopisna reportaža

18

Obnova škole i športske dvorane Dan ružičastih majica M kao mmmlijeko Živimo sa zdravim navikama Zdrav za 5

Maturalac

10 14

Maškare Obilježavanje Dana škole Završna školska priredba osmaša Hrvatski olimpijski dan Dobrodošlica prvašićima Dan sjećanja na žrtvu Vukovara Večer matematike Božićna priredba

Projekti

4

Solidarnost ispunjava srca ljudi Za humaniji i pravedniji svijet Moja dva kruha Zdenac milosrđa-udruga koja pomaže najugroženijima u zajednici i svijetu Problemi suvremenog svijeta I naši najmanji priključili su se humanitarnom djelovanju Nastavljamo biti solidarni

Naklada: 200 kom

3

Tema broja

Naslovnica:

Likovni rad: Jelena Rastić, 8.b

iz Sadržaja

36 38 42

UVODNIK Novinarska grupa

UVODNIK Drage naše čitateljice i čitatelji! Za vas smo pripremili još jedno izdanje našeg školskog lista. To ne bi moglo biti tako da nema nas, vaših vjernih novinara i svih onih koji su bili uz nas i pomagali nam. Nakon mnogo truda, rada i zalaganja, mogu reći u ime Novinarske grupe da smo uspjeli! Naš Pero je tu, zato uživajte u njemu! U ovogodišnjem broju Preradovića moći ćete pročitati, a nadam se iz toga nešto i naučiti, o uspješno provedenim školskim projektima, aktivnostima učenika, zbivanjima u područnim školama, provedenim terenskim nastavama i još štošta zanimljivog. Moći ćete ponešto

pročitati i o aktivnostima u našoj školi za koje možda niste znali da postoje pa im se možete priključiti nagodinu. Uživat ćete u najboljim danima sadašnjih osmaša maturalcu. Saznat ćete ponešto i o našim učiteljima. Jeste li znali da su neki naši učenici putovali po svijetu? Ako niste doznat ćete kako je u Danskoj i Izraelu. Ispred svega toga dolazi i tema našeg broja – solidarnost koja ispunjava ljudska srca. Za temu smo se odlučili jer smo shvatili da živimo u svijetu u kojem, nažalost, vlada siromaštvo i neimaština. Shvatili smo da je brojnim obiteljima, kako u našem okruženju, tako i šire, potrebna pomoć, pa čak i ona mala jer lijepo je znati da postoji netko tko misli na

tebe. Samo mali znak pažnje u čovjeku budi vjeru za boljom sutrašnjicom, nadu u bolju budućnost. Istražili smo načine putem kojih možemo pomoći potrebitima i uključili smo se u brojne humanitarne akcije. Shvatili smo da je solidarnost najljepša čovjekova vrlina. Htjeli smo pokazati da svatko može, uz malo dobre volje, pomoći drugima i dokazati da ima veliko srce. Nadam se da će svatko uspjeti pronaći svoje mjesto u ovogodišnjem broju našeg Pere. Zato počnite čitati i iznenadite se! Zabavite se uz novi broj Preradovića koji vam donosi vaša Novinarska grupa! Napisala: Elizabeta Kapitan, 8.a

Mali novinari

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 3

TEMA BROJA

Plemenitost dijeljenja

Solidarnost ispunjava srca ljudi Solidaran... koji djeluje s razumijevanjem i željom da pomogne drugome, često prema principu svatko se zalaže za svakoga i svi za sve. iz rječnika hrvatskoga jezika, vladimir anić

SOLIDARNOST znači dobrovoljno pomaganje nekomu i davanje sve od sebe kako bi taj netko živio sretno. Solidarnost kao moralan pojam označava obavezu zauzimanja čovjeka za čovjeka. Solidarnost je čvrsta i postojana odlučnost zauzeti se za opće dobro tj. za dobro svih i svakoga jer svi smo mi za sve odgovorni. Pa kako bi bilo dobro nama, a tako i drugim ljudima u našem okruženju, mi se trebamo na neki način brinuti za svakoga i biti solidarni.

Solidarnost se protivi ideji moći i dominacije jedni nad drugima. Ona je oblik međusobne ljubavi i bratstva. Ljudi su solidarni s nekime ako ga podržavaju u njegovim uspjesima i neuspjesima te ih osjećaju kao svoje vlastite. Solidarnost je spona koja ujedinjuje ljude i zemlje tako da blagostanje jednih određuje blagostanje drugih. Solidaran čovjek je onaj koji je zajedničkim interesima i odgovornostima povezan ili ujedinjen s drugima. Solidarnost je veliki izazov za sve pa se tretira kao vrlina.

Fotografije kruha: Pixabay.com

4 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

TEMA BROJA

Obilježavanje Dana kruha

Za humaniji i pravedniji svijet Povodom obilježavanja Dana kruha Osnovna škola Petra Preradovića Pitomača sudjelovala je u humanitarnim akcijama prikupljanja živežnih namirnica i higijenskih potrepšima te dobrovoljnim novčanim prilozima. Pri tome su naši učenici naučili da se ljubav dijeljenjem množi.

Učitelj glazbene kulture Davor Jendrašić s učenicima se priprema za nastup

Da solidarnošću doista možemo ispuniti svoja srca, pokazali smo prigodnom svečanosti u vrijeme obilježavanja Dana kruha na kojoj je nastupio novoosnovani dječji crkveni zbor pod vodstvom časne sestre Emanuele Pečnik, vjeronaučna grupa „Veseli anđeli“ koje je uvježbala Romina Lukačić, novi školski zbor i njihov voditelj Davor Jendrašić te osmaši sa svojim razrednicima Anom Rumek i Ivanom Kosom. Hranu koju su pripremila djeca zajedno sa svojim obiteljima posvetio je pitomački župnik Ivica Puškadija.

Barbara Baronica i Karlo Grlica upotpunili su nastup

8.a uz pratnju učitelja Ivana Kosa pjevao je pjesmu Kad bi svi

Voditeljice Tea Kukavica i Tena Grlica

Glavni je cilj ovogodišnjeg obilježavanja Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje bila humanitarna djelatnost. Na taj smo način pokazali svoju solidarnost i ljudskost. Naime, na inicijativu vjeroučiteljica Romine i Emanuele, odlučili smo sudjelovati u dvije humanitarne akcije: Caritasovoj akciji prikupljanja živežnih namirnica i higijenskih potrepština za najugroženije obitelji te u akciji „Moja dva kruha“ koja je započela 23. listopada 2015. i trajala cijeli mjesec.

Mali pjevači naše škole

Zbor OŠ Petra Preradovića, Pitomača

Učenici i učitelji u iščekivanju programa

Cijela škola bila je pozvana sudjelovati u tom projektu s ciljem odgoja za solidarnost i empatiju prema najpotrebnijima. Napisala: Iva Rengel, 8.d Foto: Foto Begović

Crkveni zbor časne sestre Emanuele Pečnik

Župnik Ivica Puškadija posvećuje hranu i plodove jeseni

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 5

TEMA BROJA

Projekt humanitarnog djelovanja

Moja dva kruha Tijelu nam je potreban kruh – hrana da bismo živjeli, a duhu treba ljubav, dobrota i prijateljstvo da bismo zaista bili ljudi. Na dan blagoslova u našoj je školi svečano najavljeno otvaranje projekta „Moja dva kruha“ čiji je opći cilj odgoj za humanitarno djelovanje i solidarnost. Nositelji projekta bili su vjeroučitelji koji su na vjeronaučnim grupama s djecom izraditi kasice u kojima su se sakupljali dobrovoljni prilozi za siromašne. Prvo polugodište novčani prilozi sakupljali su se za potrebe u našoj zemlji (od 15.10. do 15.11.), a drugo polugodište za potrebe misija u vrijeme korizme. Projektom smo željeli razviti osjećaj solidarnosti i empatije prema ljudima

u potrebi i pomoći im u njihovim nevoljama. Željeli smo prepoznati ljude u materijalnoj i nematerijalnoj (duhovnoj) potrebi kako bismo znali zauzeti ispravan humani stav prema njima, bez osude i optužbi kao krivce za vlastitu nesreću te sakupiti živežne namirnice koje mogu duže stajati, odjeću i higijenske potrepštine za potrebe Caritasa. U provođenju projekta sveukupno je prikupljeno 1 892,65 kn. Prikupljeni novac se poslao udruzi „Zdenac“ koja je osnovni pokretač projekta.

NE ZABORAVI! Tvoj dar je postao vječan na ovom svijetu, a tvoje ime je upisano „krušnim“ slovima u Knjigu Života.

Napisala: Elizabeta Kapitan, 8.a

Zdenac milosrđa - udruga Obavijesti o udruzi Zdenac koja pomaže najugroženijima u zajednici Ciljevi Zdenca i svijetu Udruga Zdenac – Zdenac Milosrđa, neprofitna je organizacija civilnog društva koja svoj rad temelji na kršćanskim vrednotama. Osnovana je 2003. godine u Splitu na inicijativu časne sestre i misionarke Ljilje Lončar, službenice Milosrđa, s ciljem da pomogne najpotrebnijima u Hrvatskoj i zemljama Trećeg svijeta.

Ljilja Lončar kaže: „Povjerovala sam da me Bog poziva u Hrvatsku da osnujem Isusov Zdenac misijskog poslanja među laicima. Zdenac, čija će duhovnost i velikodušno djelovanje mijenjati živote djece, siromaha u domovini i svijetu., postat će međunarodni Pokret Misionara Milosrđa, satkan od svih naroda, boja, vjera i rasa.“

Zašto Zdenac? Zdenac Milosrđa ima svoj korijen u biblijskom tekstu susreta Isusa i Samarijanke na Jakovljevu Zdencu (usp. Iv, 4). Susret s Isusom bitno je preusmjerio životni put Samarijanke. Kroz razgovor na Zdencu osobno se suočila s istinom, zainteresirala se za vječne vrijednosti, život u punini, za živu vodu koja struji u život vječni. Osjeća se prihvaćenom i vrijednom, prihvaća Isusov način razmišljanja i postupanja. Otvara joj se novi horizont života. Ostavlja svoj krčag koji simbolizira njen stari način života, te odlazi pozvati druge da dođu na zdenac gdje će susresti Isusa. To iskustvo bezuvjetne ljubavi, čini je misionarkom Božjeg milosrđa. Po njezinom pozivu čitav se grad uputio ususret Isusu. Ovo je tekst nadahnuća za sve članove Zdenca Milosrđa. Pokrenuti tim iskustvom i svojim vlastitim, dovodimo druge Isusu, da on promijeni njihov život.

• Duhovna izgradnja članova i promicanje kršćanskih vrijednosti u društvu s jakim i jasnim identitetom, prožetim kršćanskim poslanjem po smjernicama nove evangelizacije. • Osposobiti laike da mogu pratiti suvremena svjetska događanja i utjecati na javno mnijenje iz pozicije obespravljenih. • Promicanje solidarnosti i kršćanske odgovornosti u društvu prema najslabijima i zapostavljenima (usp. Mt 25,40). • Karitativna djela milosrđa u korist najugroženijih u zajednici i svijetu. • Organizirati radionice i poticati svakog pojedinog člana da upozna Sveto pismo, Katekizam Katoličke crkve i katolička moralna načela, da po njima živi, te da se u svome društvenom i poslovnom životu zalaže za ostvarenje tih načela. • Podupirati, educirati i organizirati volontere za rad s ugroženim kategorijama stanovništva: briga za starije i nemoćne osobe, osobe s posebnim potrebama, kao i samohrane roditelje i djecu bez roditelja (druženje, psihološka i praktična pomoć, kao i financijska potpora). • Organizirati i održavati javne tribine, savjetovanja, seminare, radionice, tečajeve, susrete… s ciljem povećanja svijesti o potrebi aktivnog djelovanja laika i kršćanske solidarnosti.

Izvor informacija: www.zdenac.org 6 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

TEMA BROJA

Istraživanja učenika

Problemi suvremenog svijeta Svoja razmišljanja i saznanja o materijalnoj i duhovnoj neimaštini učenici su izrazili na prigodnim panoima koji su krasili školu. Teme su bile raznovrsne. Borba za prestiž Mi, učenici petih razreda, bavili smo se temom koja se odnosi na svakodnevne probleme u društvu. Istražili smo što znači riječ prestiž. Prestiž se tumači kao široko prihvaćeni društveni stav o nečijoj vrijednosti, značaju i moći. Riječ predstavlja ugled, autoritet, važnost, opisuje osobu koja ima utjecaj i višu vrijednost od ostalih. Učenici su svakodnevno okruženi podcjenjivanjem, ruganjem i osuđivanjem što dovodi do odbacivanja osobe. Shvatili smo da to ne čini ugled. Ugledan si ako postigneš nešto veliko, ako pomažeš ljudima, a ne ako se praviš važan nekim djelima koja su nevažna ili ih nisi ni postigao. Svi smo kako se oduprijeti Naši petaši pokazali su nam jednaki, ne određuje ih ruganju i osuđivanju drug nas boja kose ili kože.

Duhovno siromaštvo Temom duhovnog siromaštva bavili su se šesti razredi. Ova tema mi se jako svidjela, a bila je zanimljiva i svim mojim prijateljima. Na internetu smo tražili tekstove i slike vezane uz našu temu. Nije bilo lako. Shvatili smo da duhovno siromaštvo predstavlja život bez prijatelja i ljubavi. Duhovno siromašan

Svi mi imamo osjećaje, misli, ideje…svi imamo jednaka prava. Zato se moramo međusobno poštovati i uvažavati da bismo bili sretni. Moramo si međusobno pomagati, makar samo u učenju ili posuđivanju određenih stvari. Osoba kojoj pomognemo postat će sretnija, a sam čin pomaganja učinit će i nas sretnijima. Zapamtite da svaka osoba treba pomoć i zato pomoć moramo pružati. Napisale: Maja Grahovac i Barbara Baronica, 5.b Foto: Stela Blatarić, 6.d

čovjek je čovjek koji nema glavne ljudske osobine, a to su ljubav, dobrota, poštenje, prijateljstvo i pomaganje. Shvatili smo da bogat čovjek nije onaj koji posjeduje materijalne vrijednosti, već onaj koji obiluje duhovnim bogatstvom, životom ispunjenim zajedništvom. Duhovno siromaštvo se javlja i kod ljudi koji se ne cijene dovoljno pa počinju vjerovati da ih nitko ne prihvaća.

Zato moramo promijeniti svoje osjećaje i imati više samopouzdanja, vjerovati u sebe i prihvatiti svoje dobre i loše strane. Svatko treba prijatelje da bi bio sretan. Napisala: Ema Lovreković, 6.c Foto: Stela Blatarić, 6.d

Svoj stav o duhovnom siromaštvu iskazali su šesti razredi

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 7

TEMA BROJA

Priča o izbjeglicama Tema svih sedmih razreda odnosila se na ljude koji žive u ratom zahvaćenim krajevima. Naša tema je bila vrlo aktualna budući da je Hrvatska svjedok tzv. izbjegličke krize. Naš rad započeli smo stripom koji je prikazivao put izbjeglica. Uz ovu temu povezali smo pjesmu Dobriše

Prezaduženost i posljedice na obitelj Živimo u svijetu kada sve veće želje i potrebe ljudi nadrastaju njihove mogućnosti. Krediti i život u kreditima je bila tema osmih razreda. Otvaranjem kredita dolazi do prezaduživanja, nemogućnosti otplate kredita, a to sve se

Cesarića Vagonaši koju smo usporedili s izbjegličkim životom i putevima u vagonima. Na taj način smo i drugoj djeci htjeli ukazati na težak život ljudi. Potraga za boljim, prvenstveno mirnijim životom, je ono što ljude tjera na ovakav težak poduhvat. Cilj je bio postignut. Shvatili smo da trebamo biti zahvalni za ono što imamo i sretni što su naši životni uvjeti lakši i bolji od

izbjegličkih. Shvatili smo važnost i značaj svih caritasovih akcija, jer je ovakvim ljudima doista potrebna pomoć.

odražava na obitelj kao zajednicu. U ovom radu smo bili pravi mali istraživači. Osim što smo napravili pano koji je govorio o kreditima i zaduženjima, posebno smo se posvetili izradi knjige pod naslovom: „Istinite priče ljudi kojima su krediti zagorčali život”. Knjiga je puna priča iz života ljudi koji su imali ili imaju probleme s kreditima. Donosi stvarna svjedočanstva

osoba kojima su krediti doista zagorčali život i narušili privatni, odnosno obitelj. Knjiga govori o raznim prevarama u kojima pošteni ispaštaju.

Prezaduženost i posljedice na obitelj bila je tema osmaša

8 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Napisala: Ivana Kirin, 7.a Foto: Stela Blatarić, 6.d

Napisala: Elizabeta Kapitan, 8.a Foto: Stela Blatarić, 6.d

Prolazak izbjeglica kroz Virovitičko-podravsku županiju (snimio: Matija Rođak / ICV)

Sedmaši su se osvrnuli na izbjegličku krizu

TEMA BROJA

Istraživački rad nižih razreda

I naši najmanji priključili su se humanitarnom djelovanju

Niži razredi doprinijeli su ljepšem izgledu škole

Svijest o potrebi pomaganja proširila se i u nižim razredima naše škole. Učenici su se bavili kako siromaštvom u našoj zemlji, tako i u svijetu s posebnim osvrtom na siromaštvo djece. Naglasak su stavili i na

humanost, brižnost, naučili su suosjećati s drugima. Shvatili su da sreća drugih može biti u njihovim rukama. Osjetili su čaroliju darivanja i važnost dijeljenja. Život će ih za dobrotu sigurno nagraditi.

konkretnu pomoć, odnosno humanitarno djelovanje. Izradili su mnoštvo plakata i panoa, a najljepši su bili izloženi u holu škole. Baveći se ovim temama učenici naše škole naučili su što znači nesebičnost,

Humanitarne akcije koje su obilježila našu školu

Nastavljamo biti solidarni!

Naša je škola u Godini milosrđa ostvarila čak četiri humanitarne akcije, a peta se priprema u periodu korizme.

U Godini milosrđa, koju je proglasio papa Franjo, svi smo pozvani pokazivati drugima svoje milosrdno lice. Naša se škola odazvala tom pozivu i pokazala volju i spremnost u pomaganju.

1. Sakupljanje živežnih namirnica i higijenskih potrepština za župni Caritas (u periodu Dana kruha).

To su akcije:

U mjesecu prosincu provedena je humanitarna akcija, akcija Hrvatskog Caritasa „Za tisuću radosti“, u kojoj je prikupljeno 1.507,70 kn. Uspješno je 18. 12. 2015. završena humanitarna akcija “Tisuću pahulja dobrote”, koju je organizirala naša škola u suradnji s općinom Pitomača i udrugom Drugi dom Pitomača. Prikupljene su prehrambene i higijenske potrepštine te zimska odjeća i obuća. Stvari su se razvrstale i odnijele do potrebitih obitelji iz našeg okruženja. Srca su nam bila prepuna jer smo na taj način nekome pomogli i uljepšali božićne blagdane.

2. Sakupljanje dobrovoljnih priloga za najsiromašnije u Hrvatskoj preko udruge „Zdenac“ (studeni).

Napisala: Mateja Bastalić, 6.d Foto: Stela Blatarić, 6.d

5. Dobrovoljni prilozi za misije preko udruge „Zdenac“ (U pripremi: veljača, ožujak).

3. Akcija prikupljanja živežnih namirnica, higijenskih potrepština i odjeće: „Tisuću pahulja dobrote“ (prosinac). 4. Caritasova akcija prikupljanja dobrovoljnih priloga za najsiromašnije: „Za tisuću radosti“ (prosinac).

Prikupljeni proizvodi

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 9

IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA

Učenici područnih škola

Maštoviti i kreativni malci U svakom broju našeg školskog lista posebne su stranice namijenjene za niže razrede deset područnih škola koje se redovito uključuju u izradu omiljenih novina. Prilozi o radionicama, priredbama, sajmovima i razigranim učiteljicama svjedoče o malim, ali složnim razredima. Krenimo na putovanje kroz niz pričica koje donosimo izravno iz školskog pera...

PŠ DINJEVAC Dani zahvalnosti i solidarnosti U Područnoj školi Dinjevac obilježeni su Dani kruha. Nakon prigodnoga igrokaza, recitacija i pjesama uslijedio je blagoslov hrane. Učenici su sudjelovali i u humanitarnoj akciji prikupljanja živežnih namirnica i tako pokazali svoju solidarnost.

Zahvalni i solidarni

Nikolinje u Dinjevcu i Otrovancu Učenici iz Dinjevca i Otrovanca pripremili su priredbe povodom blagdana svetoga Nikole. Svojim recitacijama, igrokazima i pjesmama razveselili su male i velike mještane, a na kraju je došao i pravi sveti Nikola koji je svima podijelio darove.

Nikolinje

Posjet školskoj knjižnici Učenici iz Dinjevca posjetili su školsku knjižnicu. Upoznali su se s radom knjižnice, posudili knjige, naučili koristiti enciklopediju i rječnik.

Knjižnica

Područna škola Grabrovnica ove školske godine ima 14 učenika. Malo ih je, ali su stalno aktivni. Uključeni su u Folklornu grupu pa su za Dan škole nastupili na Literarnim susretima u Grabrovnici. Posadili su cvijeće i uredili okoliš za Dan planeta Zemlje. Izlet u Zagreb bila im je ujedno i terenska nastava. Natjecali su se u Sedlarici u sklopu općine Pitomača pod organizacijom izviđača, a radni naziv bio je Igrajmo se zdravo. Nova školska godina počela je dočekom prvašića, nastavila se Danima kruha te pripremom božićne priredbe.

CA

I N V O R B A R G Š P 10 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Slasno i prigodno

IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA

PŠ KLADARE

Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje Na zajedničkoj radionici povodom obilježavanja Dana kruha učenici PŠ Kladare ugostili su, a ujedno i zaposlili mamu Anu Herent. Ona je umijesila i ispekla fine lepinje koje su bile nagrada za učenički trud nakon izrade listova od slanog tijesta.

Složne ruke

Zaslužena nagrada

Mali kreativci

Adventski vjenčići

Učenici prvoga, drugoga i četvrtoga razreda kaširali su jabuke i bundeve, dobro se zabavili i pritom na malo drugačiji način ukrasili svoje učionice jesenskim plodovima.

Na satu likovne kulture učenici 1. i 4. razreda PŠ Otrovanec uz pomoć svoje učiteljice izradili su adventske vjenčiće te ih ponijeli svojim kućama.

Kaširane bundeve

PŠ otrovanec

Ukrasi za svaki stol

PŠ TURNAŠICA Božićno-novogodišnja priredba Učenici iz Turnašice održali su božićnu priredbu na koju je ravno sa sjevernog pola došao i Djed Božićnjak. Djeca i mještani su ga radosno i s nestrpljenjem dočekali ispred škole. Djed Božićnjak dobroj je djeci podijelio prigodne darove. Napisale: Nina Virovac i Nika Pankasz, 4.a Foto: Foto Begović i Neva Begović

Poseban gost dolazi

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 11

IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA

PŠ stari gradac Mali školski park Ove su jeseni učenici iz Staroga Gradca započeli s projektom “Mali školski park” u sklopu kojega su posadili lukovice proljetnice i prvo ukrasno bilje. Nastavak slijedi već sljedećeg proljeća i to sadnjom stabala listopadnih i vazdazelenih primjeraka kako bi učenici uživali u zelenilu, ali i održavali izvanučioničku nastavu u školskom dvorištu.

Mali školski park

Svjetski dan štednje Dan štednje prigodno su obilježili učenici 2. razreda PŠ Stari Gradac izradivši zanimljive „kasice prasice“. Na satu razrednika s učiteljicom Jelenom raspravljali su na koje sve načine možemo uštedjeti novac i koje su posljedice neodgovornog trošenja novca. Zaključili su da je korisno štedjeti novac, ali da novcem ne možemo sve kupiti.

Mali štediše

Solidarnost na djelu

Solidarni i zadovoljni

Učimo o prometu Učenici prvog razreda PŠ Stari Gradac bili su oduševljeni kada im je u posjet

Snalazimo se u prometu

12 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Humanitarna nota povezala je učenike iz Staroga Gradca te su nastavili s dugogodišnjom tradicijom pomaganja obitelji Vuković. Učenici su predali sakupljeni dio namirnica učenici 6. e razreda Maji Vuković. Potreba za pomoć proizašla je iz slike obitelji gdje samohrani, bolestan i nezaposlen otac skrbi o dvoje djece u skromnim uvjetima. Maji želimo uspješno školovanje i sretne dane s puno osmijeha i nadanja u ljepšu budućnost.

stigao prometni policajac. Pravila, znakovi, semafori i pješački prijelaz bili su glavna tema predavanja koje su djeca poslušala s velikom pažnjom. Posebno su se razveselili

prslucima i kapama. Nadamo se da će i ostali sudionici u prometu paziti na sve malene koji tek uče o ozbiljnim pravilima, a sada ih je lako uočiti.

Predavanje je održao policajac Dario Gazibara

IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA

Veseo ugođaj radionice

Mali božićni sajam Božićni sajam u PŠ Stari Gradac okupio je

Široka paleta unikata

brojne goste koji su uživali u razgledavanju ukrasa, čestitki, svjećnjaka i aranžmana. Unikatni radovi nastali su na radionici, a

sudjelovali su i mali i veliki. Nadamo se da će sajmovi postati dobra i dragocjena tradicija.

PŠ velika črešnjevica Međunarodni dan štednje – 31. listopada

Štedimo i učimo

Izložba ukrasa za bor i božićna priredba Učenici Velike Črešnjevice od 1. - 4. razreda izradili su prigodne ukrase za bor od glinamola, slanog tijesta, stiropora i češera.

Učenici 2. i 3. razreda iz Velike Črešnjevice su međupredmetnim povezivanjem ove teme građanskog odgoja i obrazovanja, kroz satove likovne kulture, matematike te hrvatskog jezika razgovarali o vrstama štednje. Učenici su bili vrlo dobro upoznati s novčanim oblikom - štednjom te su rado iznosili vlastite primjere. Razgovorom smo osvijestiti i štednju prirodnih resursa koji su vazani uz zaštitu prirode. Količina potrošnje tih resursa utječe na kućni buđet. Motivirani razgovorima i idejama učenici su izradili kartice s prigodnim simbolima i porukama za štednju sapuna, vode i struje koje su postavili na vidljiva mjesta u školi.

Sve ukrase su prigodno ukrasili različitim tehnikama poput salvetne, ljepljenjem svjetlucavih glitera, temparama i vezanjem raznobojnih mašni. Izložbu radova uz dobrovoljne priloge s velikim zanimanjem su razgledali roditelji i dječica. Nakon izložbe održana je božićna priredba na kojoj

se pojavio Djed Mraz i njegov pomoćnik te su djeci podijelili darove. Napisale: Neva Begović i Ilona Čop, 4.a Foto: Foto Begović i Neva Begović

Sajam ukrasa

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 13

DOGAĐAJNICA

Događaji koji su obilježili naše školske dane…

Maškare

VELJAČA

Tradicionalna povorka maškara organizirana je i ove školske godine. Svaki je razred sa svojim razrednikom i suradnicima odabrao temu i maskirao se u likove iz bajki, stvarne osobe, zanimanja iz snova, neobična bića... Veselo i u revijalnom tonu krenula je zanimljiva skupina pokazati svoje drugo lice, a najveća je nagrada bila privući koji znatiželjan pogled ili biti uhvaćen objektivom naših novinara.

Maskirani učitelji

Obilježavanje Dana škole

OŽUJAK

Dan škole u OŠ Petra Preradovića Pitomača obilježen je brojnim aktivnostima: znanstvenim radionicama, matematičkom natjecanju klokan, sportskim utakmicama te, već tradicionalnim, literarnim susretima u Grabrovnici. Više od tristo učenika razredne i predmetne nastave iz matične i svih područnih škola sudjelovalo je u radionicama iz kemije, fizike i biologije, s ciljem popularizacije znanosti. Radionice su vodili stručnjaci iz Prirodoslovnomatematičkog fakulteta iz Zagreba: dr. sc. Draginja Mrvoš-Sermek, izv. prof., Vedran Vulić, mr. sc., Marijana Bastić, učitelj savjetnik, mr. sc. Daniela Novoselić, prof. te Vesna Mešić, učitelj mentor fizike. Učenici su saznali kako obojiti plamen, kako načiniti „lava lampu“, kako nastaju

„zelena zmija“ i „crna mamba“, otkrili su kako voda djeluje na tijelo uronjeno u vodu. Zatim kako biljke upijaju vodu, jesmo li sposobni kontrolirati svoje pokrete, kako naš mozak tumači poruke, koja je kosa čvršća: ravna ili kovrčava. Na radionici iz fizike učenici su mogli vidjeti valove od vatre te nestrpljive i strpljive balone, igru svjetlosti i još puno, puno toga. Radionice su ostvarene u suradnji s nakladničkom kućom Alfa te pod stručnim i znanstvenim vodstvom Alfinih autora i suradnika. Prigodni pano predstavlja znanstvene radionice

Uvodna riječ ravnatelja

14 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Zaslužni učitelji i suradnici

Prof. Draginja Mrvoš-Sermek i njezin asistent uspješno su zainteresirali učenike

DOGAĐAJNICA

Akcija spašavanja učenika

Demonstracije učenika Crvenog križa – pomaganje u nevolji

Interesantan prikaz pokusa iz kemije - zelena zmija

Nakon radionica održano je matematičko natjecanje Klokan na kojem je sudjelovalo devedesetak učenika. Istoga dana odigrane su i tri nogometne utakmice. Gledatelji su uživali u utakmici između učenika petih i šestih razreda. Uslijedila je izuzetno napeta

Nogometna ekipa učenika petih i šestih razreda

Spremni nogometaši

Mijenjanje boja u epruvetama

Pokus iz fizike

Učiteljice spremne za igru

Uzbudljivi jedanaesterci

Učenicima su bili zanimljivi pokusi s balonima

utakmica, puna preokreta, smijeha, ali i maestralnih poteza između učenica sedmih i osmih razreda i učiteljica. Učenice su ipak slavile pobjedu, ali tek nakon niza jedanaesteraca! S druge strane, učitelji nisu imali šanse protiv vrhunske igre sedmaša i osmaša.

Učenice nogometašice

Učitelji nogometaši

U petak, 27. ožujka 2015. pitomačka osnovna škola obilježila je obljetnicu rođenja Petra Preradovića 47. susretom literarnih družina pod nazivom “Preradovićev rođendan”. U spomen na Preradovića pripremljen je prigodni kulturno-umjetnički program. Nastupili su učenici Glazbene škole dr. Marijana Jergovića iz Pitomače te mali folkloraši iz Grabrovnice koji su predstavili narodne plesove svoga kraja. Literarnim izrazom program su obogatili učenici osnovnih škola iz Molvi, Đurđevca, Gradine, Gornjeg Bazja, Kalinovca, Kloštra Podravskoga, Zagreba i Pitomače. Zanimljivim scenskim nastupom gledatelje je oduševila Dramska grupa 4. b razreda. U sklopu manifestacije održan je književni susret s književnicom Silvijom Šesto. Napisale: Mateja Bastalić, 6.d i Mihaela Bastalić, 8.e Foto: Foto Begović Ispred Preradovićeve kuće

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 15

DOGAĐAJNICA

Događaji koji su obilježili naše školske dane…

Završna školska priredba osmaša

Priredbu smo svečano otvorili recitalom Preradovićevih stihova

Osnovna škola priprema je za budućnost, ali ona je i vrijeme proživljavanja najljepših dana života. U tih osam godina stvore se nova prijateljstva, ljubavi i dogode se zanimljiva putovanja. Svečano s priredbom, plesom, darovima, oproštajima i obećanjima, rastali smo se s još jednom

Dramska skupina bivšeg 4.a

Nastup osmaša

Tin Vukšan na gitari

generacijom osmaša koja je ispunila svoju rubriku u plemenitom, odgovornom i zahtjevnom pozivu učitelja. Bio je to dan veselja i druženja, ali i rastanka prijatelja. Naša školska dvorana na nekoliko sati postala je prostor plesa, pjesme, slobode i nesputanosti.

Uručene su nagrade najboljim sportašima

Dramska skupina u izvedbi Hakune Matate

LIPANJ

Voditeljice Ana Škudar i Ena Ravlić

Ispratili smo naše osmaše i bili smo ponosni na sva njihova postignuća, na kreativnost koju posjeduju, na želju za uspjehom i novim znanjima.

Ravnatelj Igor Maresić u svom govoru osvrnuo se na školsku godinu

Zajednička fotografija osmaša

Hrvatski olimpijski dan

U organizaciji Športske zajednice općine Pitomača obilježili smo Hrvatski olimpijski dan. Uz srednjoškolce i dječicu iz vrtića, na športskim su susretima sudjelovali i učenici naše škole. Svoju spretnost pokazali su na zanimljivoj štafeti i pritom se izvrsno zabavili! Hrvatski olimpijski dan svake godine obilježavamo 10. rujna, a naziv “Olimpijski” potječe iz Olimpije iz stare Grčke gdje su se svake četiri godine održavale igre. U obilježavanju su prisustvovali srednjoškolci i njihovi profesori, te učenici i učitelji škole. Dječaci srednje škole su igrali nogomet, a djevojčice rukomet. Učenici osnovne škole su trčali štafetu. 16 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

U Hrvatskoj se obilježava Hrvatski olimpijski dan kao spomen na 10. rujna 1991. kada je u Zagrebu održana osnivačka sjednica hrvatske športske organizacije Hrvatskog olimpijskog odbora. Proslava olimpizma i športa općenito ima cilj - poticanja djece i mladeži na bavljenje športom te promicanje vrijednosti olimpizma.

Djeca iz vrtića, osnovnoškolci i srednjoškolci u obilježavanju Hrvatskog olimpijskog dana

DOGAĐAJNICA

Dobrodošlica prvašićima Ovogodišnji prvašići hrabro su zakoračili u školske klupe u ponedjeljak, 7. rujna, a prigodnu dobrodošlicu pripremili su im učenici sadašnjih petih razreda. Prvašiće su bodrili ponosni roditelji. Učiteljice su uvele svoje male učenike u

Ravnatelj Igor Maresić poželio je dobrodošlicu svim prisutnima

učionice, poželjevši im prethodno puno uspjeha i sretne koračaje na putu stjecanja dragocjenoga znanja. Želimo im puno radosnih avantura u školi, puno znanja i dobrih prijatelja!

Učiteljica Božica Rakijašić pozdravlja svoje nove učenike Dramska skupina izvela je igrokaz Mišoljubiva priča

Prvašići i njihovi roditelji zainteresirano su pratili program

Razigrani vlakić pun prvašića

Uigrani glumci

Večer matematike. To je zajedničko druženje učenika i roditelja kojemu je cilj popularizacija matematike. Sudjelovalo je 100-tinjak učenika svih razreda te njihovi roditelji. Bilo je veselo, zabavno i poučno!

PROSINAC

Učiteljica Branka Botković sa svojim prvašićima

Božićna priredba U srijedu, 23. prosinca 2015. u našoj je školi održan prigodni božićni program. Božićnu priredbu, koju su učenici vrijedno pripremali sa svojim učiteljima Rominom Lukačić, Ivom Brusač, Božicom Rakijašić, Davorom Jendrašićem i sestrom Emanuelom, s oduševljenjem je pratio veliki broj malih i velikih gledatelja. Uz pjesmu, glumu i recitaciju zajedno su se veselili, a svaki je nastup ispraćen burnim pljeskom.

PROSINAC

STUDENI

Učenici naše škole odali su počast svim stradalima

Prvašići s učiteljicom Željkom Kos

Učiteljica matematike Iva Moslavac s učenicima

Raspjevani učenici

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 17

Napisale: Mateja Bastalić, 6.d i Mihaela Bastalić, 8.e Foto: Foto Begović

Dan sjećanja Večer na žrtvu matematike U našoj je školi, kao i u mnogim školama Vukovara u Hrvatskoj, 3. 12. 2015. održana Povodom obljetnice sjećanja na žrtvu Vukovara učenici Osnovne škole Petra Preradovića te njihovi učitelji na simboličan su se način prisjetili tragedije grada heroja za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Zapalili su svijeće na glavnom pitomačkom trgu i tako odali počast svima stradalima te podržali akciju “I u mojoj Pitomači Vukovar svijetli”.

RUJAN

PROJEKTI

Susret s ravnateljem škole Igorom Maresićem

Obnova škole i športske dvorane Male novinarke gostovale su kod ravnatelja naše škole Igora Maresića kako bi saznale sve o novim projektima i planovima. Noviteta ima mnogo - učenici će imati veći i kvalitetniji izbor za svoje obrazovanje, učiteljima će se otvoriti brojne mogućnosti, a školska će zgrada zasjati u novom ruhu. Više o tome saznajte u riječima ravnatelja. Molimo Vas za nekoliko uvodnih riječi vezanih za našu školu. Naša škola ima ukupno 836 učenika što je smanjenje u odnosu na prošle godine. No međutim, u jednom malom mjestu, Stari Gradac, broj učenika se povećao. To nas je razveselilo jer smo primijetili da ćemo, u vrijeme kada se u svim školama Hrvatske bilježi brojčano smanjenje učenika, mi bilježiti porast.

Znamo da škola planira ostvariti nekoliko projekata. No, koji projekt Vam se čini najvažnijim? Škola mora smanjiti emisiju ugljikovog dioksida što je jedna od najbitnijih tema u zadnje vrijeme. Smanjenje se može postići manjom potrošnjom energenata za grijanje te manjom potrošnjom struje i vode. Sukladno tome, naša škola se prijavila u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Započeli smo taj projekt s ciljem povećanja energetske učinkovitosti. Učinkovitost znači smanjenje potrošnje energije, uz uvjet da ostane ista kvaliteta grijanja, svjetla i svega ostalog. Zato će naša škola dobiti tzv. ovojnicu zidova ili fasadu.

Športska dvorana

To nam je itekako potrebno jer naša dvorana za lošeg vremena prokišnjava. Ovim novim projektom smo uspjeli dobiti novi krov kojim ćemo u potpunosti obnoviti i dvoranu. Ona će tada biti energetski učinkovita. To je projekt od 2 milijuna i 300 tisuća kuna. Sada su na redu pripremni radovi, a negdje na proljeće krenut ćemo u izvršavanje tih 18 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

radova. Time će naša škola dobiti novi ljepši izgled.

Činimo li još nešto kako bismo uštedjeli u školi? Sukladno s tim, dobili smo i mogućnost postavljanja solarnih ploča. One će se postaviti na najstarijem bloku zgrade koji je sagrađen 1968. godine. Takvom proizvodnjom električne energije putem sunčeve svjetlosti smanjit ćemo potrošnju energenata i bit ćemo energetski učinkoviti.

Mislite li bolje modernizirati školu? U planu je jedan moderan video zid u holu škole. Služio bi nam za razne obavijesti i za prikazivanje prezentacija učeničkih projekata tijekom redovne nastave u školi. Ono što vam još najavljujem jesu e-Dnevnici. Vaše ocjene će biti povezane računalom što znači da će u bilo kojem trenutku vaši roditelji moći pogledati kakve ocjene imate. U drugom polugodištu će biti edukacija i sve pripremne radnje pa će od sljedeće školske godine krenuti modernizacija.

Hoće li se graditi nova škola ili dio škole?

Najstariji dio zgrade

Postoje li i manji projekti? Naravno da postoje. Pripremili smo projekt Dan otvorenih vrata za Dan škole. Ove godine su u planu znanstvene i društvene radionice. Postoji ideja Ljetne škole u Križnici. To znači da bi dva – tri dana imali jedno malo kampiranje putem kojeg bismo puno naučili o prirodi, okolišu, ribolovu, sportskim igrama... Nadam sa da ćete za tako nešto biti zainteresirani. Jedan od manjih projekata je Meteorološka stanica u školi. Postojala bi kućica u kojoj bi bili smješteni mjerni instrumenti koji mjere tlak i temperaturu zraka. Na temelju mjerenja bismo mogli vidjeti što se tijekom godine događa u našem kraju i predvidjeti što će biti kasnije. To će se sve moći povezati i s nastavnim predmetima.

Cilj nam je sagraditi još jedan blok škole tako da imamo 12 učionica i rad u jednoj smjeni. Nastava bi mogla započeti u 8:15, a poslijepodne bi bilo slobodno. Učenici bi mogli biti uključeni na više izvannastavnih aktivnosti, a učitelji bi mogli kreativnije osmisliti to vrijeme. Planiramo i obnoviti igrališta škole i napraviti atletsku stazu. Izgradili bi se novi tereni i okolo staza za trčanje.

Ima li škola za sve ovo novaca? Projekti se financiraju iz fondova Europske unije, samo ne u 100%-tnom obliku, nego jedan dio mora sufinancirati naš osnivač, a to je Virovitičko – podravska županija. Oni prihvaćaju sve naše ideje i podržavaju nas jednako kao i Općina Pitomača.

I Vaše završne riječi... Nadam se da će svi ovi projekti kao i ljepši prostor škole motivirati učenike u postizanju boljeg rezultata što će se odraziti na cjelokupni uspjeh naše škole. Intervju vodile: Lea Ivanović, 3.b i Nika Pankasz, 4.a Foto: Lorena Rakijašić, 3.b

PROJEKTI

Zajedničkim snagama do noviteta

Dan ružičastih majica

PO PRVI SMO PUT U NAŠOJ ŠKOLI OBILJEŽILI DAN RUŽIČASTIH MAJICA. SVI SMO ODIJENULI RUŽIČASTE MAJICE I TIME REKLI JEDNO VELIKO NE NASILJU. Učenici OŠ Petra Preradovića Pitomača, zajedno s Područnim školama te svim učiteljima i zaposlenicima škole, obilježili su 25. veljače 2015. Dan ružičastih majica koji simbolizira mirni protest protiv vršnjačkog nasilja. Nošenjem ružičastih majica zauzimamo jasan stav:

provođenjem Građanskog, ali i Zdravstvenog odgoja (modul Prevencija nasilničkog ponašanja) kroz redovnu nastavu te satove razrednog odjela.

MI SMO PROTIV SVIH OBLIKA NASILJA! ONO NAJVAŽNIJE JE DA SE Učenici PŠ Sedlarica i njihova učiteljica Dunja Ravlić PROTIV NASILJA NE BORIMO NASILJEM, VEĆ NA MIRAN, A OPET VIZUALNO Tih se dana u našoj školi govorilo o vršnjačkom UOČLJIV NAČIN POKAZUJEMO intenzivno nasilju i simbolici ružičastih majica KAKO GA NE PODRŽAVAMO! te važnosti empatije i nenasilnog Dan ružičastih majica poseban je po tome što je inicijativa i ideja potaknuta od učenika. Naime, 2007. godine u jednoj školi u Kanadi, jedan je dječak došao u školu u ružičastoj majici u znak podrške svojoj majci, oboljeloj od raka dojke. Zbog toga što je nosio ružičastu majicu, doživio je vrijeđanje i maltretiranje od strane svojih vršnjaka. Međutim, njegova dva prijatelja, došla su na ideju da, bez puno riječi, daju nasilnicima do znanja kako osuđuju takvo ponašanje na način da su obukli ružičaste majice, a svakim je danom sve više učenika nosilo ružičaste majice kako bi pružili podršku učeniku kojeg su maltretirali.

Učenici PŠ Otrovanec i njihova učiteljica Jelena Bedeković

Naša se škola uključila u ovu inicijativu kako bi kod djece, ali i odraslih, podigli svijest o važnosti rada na prevenciji svih oblika nasilja među učenicima s naglaskom na psihičko nasilje. Cijela ova aktivnost povezana je sa Školskim preventivnim programom, odnosno sa

rješavanja sukoba. Jedan je veliki pano nasred glavnog školskog hodnika brojio dane do te srijede, a škola je svakim danom bila sve ružičastija i prepuna poruka koje pozivaju na toleranciju.

Također, naglasili smo kako nije važno samo nositi ružičaste majice, već zauzeti STAV (mišljenje i ponašanje) PROTIV NASILJA. Učenici Područnih škola podržali su ovu inicijativu na razini svog mjesta i u svojoj školi, dok su učenici matične škole, u svakoj smjeni, formirali jedno veliko srce kako bi svima poručili kako ne podržavaju nasilje, zajedno sa svojim učiteljima, zaposlenicima škole te našim gostima koji su nas podržali svojim dolaskom: Marijana Fel, tajnica Udruge Centar za obitelj Pitomača, zamjenik načelnika Općine Pitomača Ivan Erhatić te djelatnici Policijske postaje Pitomača. Kako bi se sve planirano i ostvarilo, pridonijeli su svi učenici i djelatnici škole svojim osobnim angažmanom, ali i onim najvažnijim - svojim stavom podrške ovoj inicijativi. Napisala: Katarina Pecek Britvić , psihologinja Foto: Foto Begović

Ivan Erhatić, Marijana Fel, te djelatnici Policijske postaje Pitomača, zajedno sa psihologinjom i ravnateljem Učenici PŠ Otrovanec i njihova učiteljica Snježana Barišić

Učenice i učenici sedmih i osmih razreda (Ena Ravlić, Elizabeta Kapitan, Antonio Balić, Luka Lovreković, Petra Veličan i Tin Vukšan) uključili su se zajedno sa svojom školskom psihologinjom u „Ružičastu kampanju“ podizanja svijesti kako bi informirali i motivirali i one učenike koji su možda bili malo skeptični oko nošenja ružičaste boje. Obišli smo gotovo sve razrede na školi i nitko nas nije odbio. Zaključili smo kako

BOJA MOŽE BITI PITANJE MODE I OSOBNOG IZBORA, ALI NASILJE NIJE I NIKAD NE MOŽE BITI „U MODI“.

Zajednička fotografija

PŠ Otrovanec i njihova učiteljica Ana Šimić Kaša

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 19

PROJEKTI

Mliječni obrok u školama

M kao mmmlijeko... NAŠA JE ŠKOLA OD JESENI 2015. POKRENULA HVALEVRIJEDAN PROJEKT UVOĐENJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA U PREHRANU UČENIKA. IDEJA JE DA JEDNOM TJEDNO SVAKOME BUDE PONUĐEN MLIJEČNI OBROK KAO OSIGURANJE ZA RAZVOJ ZDRAVIH PREHRAMBENIH NAVIKA. Stvaranje zdravih prehrambenih navika u djetinjstvu i adolescentskoj dobi vrlo je važno zbog otpornosti nekim bolestima u kasnijoj životnoj dobi.

psihički. Istraživanja pokazuju da se velikim dijelom dnevne potrebe kalcija mogu osigurati konzumacijom mlijeka i mliječnih proizvoda.

Upravo je mlijeko visoko vrijedna namirnica jer je izvor bjelančevina, masti, ugljikohidrata (laktoze), vitamina B1, B2, B12, te mineralnih tvari Ca, K, P, Mg, zbog čega je važno u prehrani djece i mladih koji rastu i intenzivno se razvijaju tjelesno i

Zbog svega navedenog, potreba za izborom namirnica koje kvalitetno utječu na zdravlje važan je faktor kojim se učenici u školama usmjeravaju na doživotne izvore zdravlja. Učenici su do sada s velikim oduševljenjem prihvatili i podržali ovaj projekt.

Važnost zajedničkih obroka

pretrpanim rasporedima i uvesti ravnotežu između obaveza te vremena za kvalitetno druženje s obitelji.

Ubrzane jutarnje pripreme za dan, vožnja djece u vrtić ili školu, pretrpan poslovni raspored, jurnjava s posla kući, a prije toga u vrtić ili školu po djecu, priprema obroka i jelo s nogu ili ispred televizora, brzinsko pospremanje stana, glačanje tek nekoliko nužnih stvari za sutra ... - većina nas prepoznaje se u ovakvoj dnevnoj dinamici, u kojoj nam najviše nedostaje vrijeme za kvalitetno druženje i razgovor s najmilijima, a potom i za odmor i opuštanje. Iako smo svjesni koliko se ovakav način života negativno odražava na nas i našu obitelj, a posebno na naše najmlađe, malo nas može stati na kraj

No postoji nešto što zbog neprekidne jurnjave nerijetko zaboravljamo ili svjesno preskačemo, nešto što na trenutak može i treba zaustaviti vrijeme, nešto što nama i našoj djeci vraća osmijeh na lica, a galamu i nemir zamjenjuje veselim žamorom i nadglasavanjem za stolom - to su zajednički obroci! Zajednički su obroci nevjerojatno važni, mnogo važniji nego što većina nas uopće misli. Psiholozi, nutricionisti pa i sociolozi slažu se kako vrijeme provedeno za stolom s obitelji i/ili prijateljima pozitivno utječe na niz aspekata života djece; od stvaranja pozitivne obiteljske i društvene dinamike, pravilnog emotivnog razvoja djece i postizanja boljeg uspjeha u školi, jačanja osjećaja

Stari Gradac a, Jana, Petra, 3.r. PS Ivona, Natalia, Iva, Lar

20 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

samopouzdanja, pripadnosti i voljenosti do stjecanja zdravih prehrambenih navika koje su važne za pravilnu i uravnoteženu prehranu i zdravlje. Napisala: Nina Virovac, 4.a Izvor informacija: www.volim-mlijeko.hr Foto: Ema Tratnjak, 4.a

PROJEKTI

Voćni projekt

Živimo sa zdravim navikama

Jabuke iz voćnjaka

Dan koji su učenici posebno zavoljeli jest onaj kada je na jelovniku voće. Isprva su ovaj dio užine uzimali kao rezervu, no pokazalo se da učenici posebno pozitivno i s velikim veseljem prihvaćaju ovu zdravu naviku, konzumiraju je redovito te je uvode u svoje svakodnevne obavezne namirnice.

Voćna igra

Živjeti zdravo

Široka paleta voća koja se danas nudi samo je poticaj za kvalitetno i razumno usmjeravanje djece i mladih, a zdrave navike daju i rezultate koji poboljšavaju koncentraciju, rad u školi i kod kuće te stvaraju inteligentnu razinu današnjeg društva. Zato su i današnja djeca spremno

Voće svaki dan

Logo projekta Zdrav za pet

Učiteljica Ana Rumek drži predavanje o učinku staklenika i ozonskom omotaču

Mini projekt 8.a razreda “Životna razdoblja”

Zdrav za 5 U sklopu projekta “Zdrav za 5” u našoj se školi provode radionice usmjerene na prevenciju ovisnosti te na podizanje razine svijesti kod djece i mladih o važnosti zaštite okoliša, biljnog i životinjskog

Zainteresirani osmaši

prihvatila ovaj projekt i pohvalila ga širokim i zdravim osmjehom... Napisala: Ilona Čop, 4.a Foto: Ema Tratnjak, 4.a

Trešnje iz vrta

Pažljivo slušamo ...

svijeta. U suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, predavanja održava učiteljica prirode i biologije Ana Rumek. Napisala: Emina Gebih, 8.d Foto: Foto Begović

Djelatnica PU virovitičko-podravske drži predavanje o ovisnostima

Važna prezentacija policajca

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 21

MATURALAC

Nezaboravno putovanje

Naša hvarska priča Odrastanje, sloboda, ljubav… posebno dolazi do izražaja na učeničkim maturalnim putovanjima koja su obavijena velikim uzbuđenjem i očekivanjima. Jedno takvo putovanje opisale su naše učenice Iva i Elizabeta. Učitelj Ivan Kos na gitari Ah, taj maturalac! Najuzbudljivijih pet dana u životu svakog osmaša. Bilo je puno ludorija, spački, novih ljubavi i spektakularnih izjava. Ipak, pokazali smo koliko smo složni i odgovorni. Možda je razrednicima to bilo najstrašnije doba u karijeri, ali mi smo se super zabavljali gdje god bili.

U Split smo stigli oko 14 sati i krenuli u razgledavanje znamenitosti, a nakon toga dobili smo i nešto slobodnog vremena. Trajektom smo stigli na Hvar i uputili se u hotel. Kad smo se udobno smjestili, počelo je raspakiravanje. Kratko kupanje i noćne aktivnosti. Tako je završio već prvi dan.

aktivnosti su završile posjetom razrednica/ ka.

Dan treći Nakon doručka, prijepodne smo kvalitetno iskoristili na plaži. Poslije ručka smo se uputili za Hvar. Hvar je imao tako prekrasan pogled da je palo puuuuno selfija i novih profilnih slika. Razrednici to više nisu mogli trpjeti pa su nas ostavili da radimo ono što najbolje znamo, dok oni kupuju suvenire za najbliže.

Na trajektu prema Hvaru

Na početku putovanja posjetili smo Split

Dan prvi Koje uzbuđenje! Sigurne smo da nitko nije mogao spavati. Vjerojatno nitko ni nije, jer smo krenuli u četiri sata ujutro. Osam sati vožnje s najboljim frendovima – MA LUDNICA!

Dan drugi Ujutro smo doručkovali i odmah poslije toga postavili neka pravila kojih su se svi „pridržavali“. Slobodno dopodne smo iskoristili za kupanje, ronjenje, skakanje s mola i ostale zabavne aktivnosti u vodi. Ponekad smo uspjeli razrednike/ce i učitelja Helda nenadano baciti s mola. Poslijepodnevno vrijeme proveli smo kupajući se. Predvečerje smo iskoristili za razgled Starigrada i Vrbovskog. Prekrasne znamenitosti su nas toliko očarale da su

U hvarskim uličicama

Navečer smo zaslužili izlazak u grad. Teta koja peče palačinke imala je puno posla. I onda u devet (jedanaest) u krevet, iako se galama čula duboko u noć.

Dan četvrti

Grgur Ninski

Selfiji, novosti o curama i dečkima naše škole, pa čak i legendarne izjave! Bilo je tu svega. U Karlovcu smo dobili vodiče kojima smo svi bili zadovoljni. 22 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Nacionalni park Krka

nas razrednici morali ostaviti u gradu i dati nam slobodnog vremena. Kad smo se vraćali u Jelsu, diskutirali smo o zgodnim strancima koje smo susreli. Noćne

Zajedničko druženje na plaži

MATURALAC

u hotel već su padali dogovori za izlazak u grad. Teta koja peče palačinke već je znala sva naša imena. Dobro smo se zabavili, posjetili neke kafiće i suvenirnice, a potom smo se uputili prema hotelu. Tamo se nastavio after party do određenog vremena. Svi na okupu u Vrbovskom

Nakon jutarnjeg kupanja i doručka, zgrabili smo svoje lunch-pakete i krenuli brodicom na najljepšu hrvatsku plažu - Bol na Braču. Kupali smo se cijelo dopodne i dobar dio popodneva. Bilo je i picigina. Dok smo se odmarali „Zlatna Četvorka“ i ostali pjevali su vođeni melodijama gitare učiteljice Ane Rumek, a poslije su se i učitelji Ivan Kos i Danijel Bijuk, također, okušali. Pri povratku

Vrbovsko

Dan peti

od Mc Donalds-a. Nastavili smo put prema kući većinom spavajući, samo su naspavane Iva i Beta budile sve kad smo stigli do Đurđevca. Dočekali su nas naši najmiliji, a mi smo bili tužni jer je sve završilo, ali ipak nismo mogli zatvoriti usta od doživljaja. P.S. Svi oni koji kažu da su se na maturalcu najviše zbližili i da im je to najbolji dio osnovne škole, ne lažu. ;) Vaše novinarke: Iva Rengel, 8.d i Elizabeta Kapitan, 8.a Foto: redakcija lista

Što je lijepo kratko traje, pa tako i naš maturalac. Posljednje jutarnje kupanje… Samo je proletjelo. Danas svatko tko je bio s nama kaže isto: “Ova sjećanja ne bih mijenjao ni za što!“ Teška smo srca pakirali kofere, ali i uživali u posljednjim trenucima maturalca. Krenuli smo kućama i Rođendani Filipa i Doriana usput stali u NP Krka. Uživali smo u prekrasnim pogledima, no nismo se stigli okušati u kupanju. Jednoj našoj grupi dogodio se kvar na autobusu pa su oni strpljivo čekali HAK. Kada smo stigli do Karlovca, nismo se mogli suzdržati

Otok Hvar snimljen iz zraka (foto: HTZ)

Ovako je izgledalo kada smo se vraćali doma

grada Razgledavanje znamenitosti

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 23

PUTOPISNA REPORTAŽA Tel Aviv

U posjet dalekim zemljama

Sveta zemlja - Izrael Učenici Maro Hegediš i Tena Grlica donose nam svoje doživljaje putovanja iz Izraela, Danske, Austrije, Italije... koje su upotpunili sa svojim obiteljima. Kakve su nam dojmove donijeli, pročitajte! Ovog ljeta imao sam priliku posjetiti Izrael. Oduševilo me što ću upoznati još jednu državu, nove gradove, novu kulturu. Izrael se nalazi u jugozapadnoj Aziji, sjedište vlade je u Tel Avivu, a glavni grad je Jeruzalem. To je jedina židovska država na svijetu. Službeni jezik je hebrejski i arapski. Sletjeli smo u Tel Aviv, a ja sam jedva čekao uskočiti u more. Već iz aviona sam se divio prekrasnim plažama, a Sredozemno more je toplije i slanije od našeg mora. Nažalost, prvi dan sam morao upoznati zdravstveni sustav Izraela. Kad sam plivao u moru, na mene je naletio neoprezni daskaš te mi ozlijedio glavu. Dječja bolnica u Tel Avivu je vrlo moderno uređena, svi su bili ljubazni, ali vrlo spori. Za uspomenu ostao mi je doživotni ožiljak. U Jeruzalemu sam proveo deset dana te obišao gotovo sve gradske znamenitosti. Grad me iznenadio ljepotom i modernim kvartovima. Bili smo smješteni u kući u modernom dijelu grada, punom restorana, kafića, trgovina. U Izraelu se plaća novim šekelom ( 1 šekel = 1,50 kuna), a u trgovinama me oduševilo raznolikost voća i povrća koje sam prvi put vidio. Na gradskoj tržnici se širio miris mnoštvo začina koji svojim šarenim bojama privlače turiste. Bilo mi je lijepo vidjeti raznolikost ponude na tržnici, ali nisam se ugodno osjećao, jer je bilo jako puno ljudi koji su se naguravali kod štandova.

Pogled na Stari grad

24 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Probao sam jesti njihovu domaću hranu, ali jedino što mi se svidjelo je kruh. Izraelska hrana je dosta začinjena, puna meni nepoznatih začina, mirisa i okusa. Bio sam i u izraelskom McDonald’s-u gdje su svi hamburgeri bez sira. Stari grad u Jeruzalemu upisan je na UNESCO- ov popis svjetske kulturne baštine. To je stari, zidinama utvrđen dio Jeruzalema. U njemu se nalazi nekoliko vjerski važnih znamenitosti kao što su: Brdo hrama i Zid plača (židovi), Bazilika Svetoga groba (kršćani), Kupola na stijeni i džamija al-Aksa (muslimani). Najviše me fascinirao Zid plača koji je podijeljen na muški i ženski dio. Prije dolaska pred zid morao sam na glavu staviti židovsku kapicu – jarmulku. Židovi su barem jednom u životu trebali posjetiti hram, kako im je nalagala njihova vjera. I danas dolaze moliti na Zapadni zid, a Europljani su pogriješili i mislili da Židovi tamo dolaze plakati i to je dovelo do današnjeg uobičajenog naziva za taj zid. Zid je popularan i među turistima koji onamo dolaze zbog vjerovanja da će se svaka želja ispuniti čovjeku ako je ispiše na papirić i taj papirić umetne u Zid. Stari grad će mi ostati u sjećanju kao prekrasan doživljaj, tamo je mirno i spokojno. Put do Mrtvog mora prolazi

kroz pustinju gdje žive beduini. Beduini su nomadski narod koji živi u šatorima, a vladar se zove šeik. Mrtvo more je slano jezero i to je najniža točka na Zemlji. Za razliku od Sredozemnog mora gdje je slanost 3%, u Mrtvom moru je velikih 33%. Iz Mrtvog mora voda ne ističe, što znači da sva voda koja uđe u njega, u njemu i ostaje. Bilo mi je teško plivati u njemu, a plutati vrlo lako. Cijelo dno je prekriveno solju. Poznato je blato Mrtvog mora koje je ljekovito, a prodaje se na mnogo mjesta. Sviđa mi se što je u Izraelu uvijek toplo i može se kupati u moru gotovo u bilo koje doba godine. Jeruzalem ima posebno važno mjesto za tri religije: židovstvo, kršćanstvo i islam što je kroz povijest izazivalo brojne sukobe. Na ulicama ima mnogo naoružanih vojnika koji paze na sigurnost ljudi, a samo židovi smiju nositi oružje. Najviše naoružanih sam vidio vozeći se u tramvaju što mi nije bilo ugodno. Ulice su u svako doba pune automobila, autobusa, a prometna pravila se baš i ne poštuju. Za razliku od Hrvatske tamo je prometni kaos. Jeruzalem je grad koji će mi ostati u sjećanju po ljudima raznih kultura, hrani, neobičnih mirisa i divnih starih građevina koje privlače svojom ljepotom. Napisao: Maro Hegediš, 6.a

PUTOPISNA REPORTAŽA

U posjet dalekim zemljama

Moje nezaboravno putovanje

Bližio se kraj školske godine, a ja sam s nestrpljenjem čekala putovanje u Dansku. Tamo me pozvala teta. Prije polaska žurno sam pakirala kofer, tražila sam na internetu zanimljivosti o Danskoj. Pomalo me pratila nervoza jer sam prvi put u životu putovala avionom i to još sama! Na aerodromu me jedan čovjek uveo u avion koji je ubrzo poletio. Osjećaj je bio predivan! Kad je avion sletio, dočekala me rodbina. I onda ono uobičajeno: poljupci, zagrljaji, pokoja suza. Dani u Kopenhagenu protjecali su brzo. Bili su puni doživljaja i akcije: satovi klavira, odlazak na kupanje i lunapark, razgled Kopenhagena. Danska je kraljevina pa me teta vodila pred kraljevsku rezidenciju gledati smjenu straže. Mjesec dana je brzo

prošlo, došao je dan povratka, opet odlazak na aerodrom, pozdravi, suzica u oku, povratak u Hrvatsku. Mama i seka čekale su me na Plesu, a mama se i rasplakala od sreće. Povratak kući značio je ponovno vidjeti dragu rodbinu i baku. Kod kuće nisam bila dugo jer, eto me ubrzo, opet na putovanju: u Austriju, skijaški grad Innsbruck. Putovanje do Innsbrucka trajalo je 9 sati autom. Koja razlika! Avionom u Dansku za 2 sata, a sada 9 sati! Austrija ima divne pejzaže koji su uređeni i puni cvijeća.

Napisala: Tena Grlica, 7.c

Najljepše mi je bilo kad smo išli u Italiju u Gardaland: prekrasan i ogroman lunapark, zadovoljio je svu moju dječju maštu. U Austriji sam bila također mjesec dana, a povratak kući bio je vlakom. Najbolje mjesto na plaži

Danska je poznata po bajkovitom uređenom okruženju u kojem su skulpture građene od kamena i pijeska

toka Jyllanda Odmor na predivnoj plaži poluo

Vratila sam se tri dana prije nastave koje sam provela u pripremama za školu. Svoj život sam obogatila divinim doživljajima, vidjela i naučila puno toga. Imat ću lijepe uspomene koje će mi grijati srce do nekog novog putovanja.

Zabavni park u Kopenhagenu

Još više zabave ...

Fontana u Kopenhagenu

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 25

DNEVNIK PUTOVANJA

Putovanje u središte domovine Nezaobilazan izbor terenske nastave svake je godine najveći grad, metropola, središte školstva, industrije, trgovine, gospodarstva, politike te turizma – grad Zagreb. Učenici Područne škole Grabrovnica, Dinjevac i Stari Gradac lijepo su se proveli te puno naučili o gradu koji je proglašen za najljepši advent Europe. Dolaskom u glavni grad Republike Hrvatske, vozili smo se uspinjačom na Gornji grad. Posjetili smo Markov trg, Kamenita vrata, katedralu i Trg bana Josipa Jelačića. Nakon razgledavanja gledali smo prekrasnu predstavu Heidi u kazalištu Žar ptica. Predstava je stvarno oduševila sve gledatelje. Nakon ručka u restoranu Maksimir, posjetili smo Zoološki vrt, gdje smo uz razgledavanje imali i radionice o gmazovima.

Razgledavanje hrvatske metropole

26 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Svi učenici koji su htjeli, mogli su dirati pravu zmiju. Na povratku iz Zoološkog vrta zapljusnuo nas je pravi, ljetni pljusak te smo mokri do kože ušli u autobus. Ovo nam je bio najzanimljiviji dio izleta koji i danas prepričavamo. Napisala i fotografirala: Marija Kovačević Švarbić, učiteljica

Posjetili smo zagrebački Zoološki vrt

Trg bana Josipa Jelačića

Umjetnički paviljon u Zagrebu (foto: Antonio Jurkin)

Šetnja zagrebačkim ulicama

Advent u Zagrebu

DNEVNIK PUTOVANJA Osječka katedrala (foto: Antonio Jurkin)

Spomenik Ocu domovine - dr. Anti Starčeviću

Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu

Slavonija na dlanu...

Učenici Područnih škola Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica uputili su se na terensku nastavu u Osijek i Kopački rit. Kraj školske godine idealno je vrijeme za idealan izlet u idealnom smjeru po idealnom vremenu i u još idealnijem društvu... Sve navedeno zbilo se 25. svibnja 2015. Na našoj strani je bilo sve, osim vremena. Tragom brojnih dječjih romana zaputili smo se prema najvećem gradu Slavonije, gradu na rijeci čije obale ima i naša Pitomača, gradu Osijeku... Počelo je kišovito, nastavilo se u tom sivom tonu cijeli dan, ali naša su srca bila ispunjena jer smo napokon krenuli

na dugo očekivanu terensku nastavu.

kormorana, i poneku od 150 vrsta ptica.

Učenici trećih i četvrtih razreda mogli su ponoviti gradivo vidjevši nizinski dio Republike Hrvatske, upoznati gradove uz rijeku Dravu: Viroviticu, Orahovicu, Našice, Valpovo, Osijek ... Posebno je zanimljiv dio prometa bilo prijevozno sredstvo – autobus na kat jer su se neki po prvi put vozili u ovom prijevoznom sredstvu.

Grad Osijek ima brojne znamenitosti koje su blistale i na tmurnoj kiši, od Starog grada, Tvrđe, centra, katedrale ...

U Kopačkom ritu su svi s oduševljenjem prihvatili i vožnju brodom, a s okolnog drveća mogli su utvrditi, osim poznatog

Napisali: učenici PŠ Mala Črešnjevica Foto: Zvjezdana Štefanić, učiteljica

Park prirode Kopački rit zadivio nas je svojom veličinom i raznolikošću. Umorni, promrzli, ali puni dojmova vratili smo se u svoju lijepu i jednako ravnu Podravinu.

Kopački rit snimljen iz zraka (foto: HTZ)

m ritu Vožnja brodom po Kopačko

Kišni dan u Osijeku

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 27

Centar Slavonskog Broda

Naučili su nas kako popraviti cipele

DNEVNIK PUTOVANJA

U gradu šegrta Hlapića Učenici Područne škole Kladare zajedno s učenicima čevtrtih razreda OŠ Petra Preradovića Pitomača i svojim učiteljicama bili su na terenskoj nastavi u Slavonskom Brodu 12. lipnja 2015. pred sam završetak školske godine. Bio je to vrući dan ispunjen dugom vožnjom, šetnjama gradom i mnogim zanimljivostima. Duga vožnja učinila se kraćom uz igrani film Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Upoznavanje kulturno povijesnih znamenitosti započeli smo razgledavanjem tvrđave. Na samom ulasku dočekao nas je gradski pisar koji nam je izdao propusnicu za obilazak. Ulazak u tvrđavu Brod bio je zanimljiv jer je bio popraćen kostimiranim likovima i aktivnostima. Posebno zanimljiv i oštar doček priredio je vojni zapovjednik koji nas je naučio kako postati špijunom. Majstor Mrkonja i šegrt Hlapić naučili su nas kako se popravljaju cipele. U kovačnici smo vidjeli kako se kuje željezo, a oni najhrabriji zavirili su i u tamnicu. Najljepši pogled bio je na bastionima koji okružuju tvrđu. Obilaskom središnjeg gradskog trga vidjeli smo kuću u kojoj je nekad živjela Ivana Brlić-Mažuranić.

Nakon šetnje uz rijeku Savu, došli smo do Franjevačkog samostana gdje smo se upoznali s likom i djelom Dragutina Tadijanovića. Bogato razgledavanje zavrijedilo je bogat ručak u restoranu. Nakon okrijepe i kratkog odmora krenuli smo put Ruščice i posjetili Zoološki vrt Milec koji je ujedno i Azil za zbrinjavanje Zakonom zaštićenih životinja. Razgledavanje životinja bilo je šećer na kraju ovog dana. Mnoge su nas oduševile. Puno smo toga naučili. Putem smo upoznali nizinski kraj, pratili nazive mjesta i tako ponovili pravopisna pravila, računali smo kilometražu i predviđali potrebno vrijeme. Toplo preporučamo ovakvu nastavu i vama. Napisali: učenici PŠ Kladare i učiteljica Mirela Gašparić Foto: Mirela Gašparić, učiteljica

Upoznali smo se s Majstorom Mrkon jom i šegrtom Hlapićem

Zoološki vrt Milec

Važna propusnica za obilazak

28 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Kod pisara

INTERVJU

Intervju sa psihologinjom Sanjom Jergović-Lesić

Volim rad s ljudima, a posebno me motiviraju djeca Naša je škola dobila novu psihologinju. Kako se odlučila za posao psihologa, s kojim problemima se susreće i na koji način pomaže učenicima govori profesorica psihologije Sanja Jergović-Lesić. Koja se škola mora završiti da bismo postali psiholog? Ja sam psihologiju završila na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju, kao jednopredmetni studij. U današnje vrijeme, za to zvanje nakon završene četverogodišnje srednje škole te položene državne mature, studij psihologije možete upisati na nekom od sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Zadru ili Osijeku.

Jeste li u svom djetinjstvu imali iskustva s psihologom? U vrijeme mog djetinjstva to zanimanje je bilo vrlo rijetko, naročito na ovom našem području. Prvo iskustvo bilo mi je u 8. razredu kada sam bila dio jednog istraživanja darovite djece povezano s profesionalnom orijentacijom. A iskustvo koje je bilo presudno u izboru mog zanimanja je predmet psihologija u srednjoj školi i profesorica koja mi je predavala.

Kako ste se odlučili za posao psihologa, te s kakvim Vam se problemima učenici najčešće obraćaju?

Dakle, i osoba kojoj je potrebna pomoć mora biti spremna surađivati, htjeti i vjerovati u svoje sposobnosti i postizanje krajnjeg uspjeha.

Volim rad s ljudima, a posebno me motiviraju djeca, kako njihovi „veliki“ problemi, tako i pomoć njihovim roditeljima u rješavanju raznoraznih situacija s kojima se svakodnevno susreću, a kojih je u današnje vrijeme, nažalost, sve više.

Koja je Vaša poruka našim čitateljima za kraj?

Svakodnevno mi se javljaju djeca s problemima vezanim uz učenje, ponašanje, s emocionalnim poteškoćama, rješavanje sukoba s vršnjacima, pa i s obiteljskom problematikom.

Uspijevate li pomoći baš svakom učeniku? Razumljivo je da je nemoguće pomoći baš svakom učeniku. Da bi se ostvarila dobra suradnja i postigao pozitivan pomak u ostvarivanju krajnjeg cilja, potrebna je dvosmjerna interakcija.

Poznati engleski književnik Aldus Huxley napisao je mudru izreku: „Samo je jedan kutak svemira koji se sigurno možete promijeniti, a to ste vi sami.“ Kako izvor naše sreće izvire u našima subjektivnim osobinama: plemenitom karakteru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu, razmislite, na čemu bi osobno bilo dobro poraditi. Ne sanjajte svoj život, živite svoje snove. Intervju vodila: Mihaela Bastalić, 8.e

foto: Antonio Jurkin

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 29

INTERVJU

Intervju s gospođom Đurđicom Učiteljica glazbene kulture Rengel, učiteljicom u mirovini i bivšom Đurđica Rengel dugi je niz godina sindikalnom povjerenicom škole uveseljavala naše školske dane. Zamolili smo je da podijeli svoje školsko iskustvo s nama i da nam otkrije kako provodi svoje slobodno vrijeme.

Pjesma i ples su moje pratnje od kad znam za sebe S koliko godina ste počeli raditi u OŠ Petra Preradovića Pitomača? U Osnovnoj školi Petra Preradovića Pitomača počela sam raditi s 30 godina starosti. To mi je bilo treće radno mjesto. Radni vijek započela sam 1972. godine u OŠ Nova Rača. Tamo sam radila četiri godine. Zatim sam osam godina radila u Osnovnoj glazbenoj školi u Virovitici i nakon toga sam se vratila u svoju školu.

Što Vas je privuklo učiteljskom zvanju? Zašto baš glazbena kultura? Kao i mnoge djevojčice i ja sam maštala da ću biti učiteljica. Još od trećeg razreda osnovne škole svirala sam tambure i harmoniku. Pjesma i ples su moje pratnje od kad znam za sebe. U prvom razredu srednje glazbene škole prošla sam na audiciji za plesače u ansamblu “Lado” i plesala dvije godine. Ali je prevladala ljubav prema učiteljskom zvanju. Kad sam bila sedmi razred osnovne škole, došla je raditi mlada, temperamentna, nadobudna učiteljica glazbene kulture. Ona je otkrila moje sposobnosti, od mene tražila više i bolje. Ja sam upijala njezine savjete i željela postati kao ona.

Nedostaje li Vam škola i rad u njoj? Ne bih bila iskrena kad bih odgovorila da mi ne nedostaje škola i rad u njoj. Ipak sam provela radeći u školi 43 godine. To nije malo.

Koje bi trenutke iz Vaše učiteljske prakse izdvojili kao posebne?

30 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

U tako dugačkoj učiteljskoj praksi bilo je puno posebnih trenutaka. Izdvojila bih jedan sitan, a to je kad sam svojeg mlađeg sina, učenika drugog razreda osnovne škole nagovorila da bude solist malog zbora.

Koji su Vaši najgori trenuci? Sad kada razmišljam unatrag puno je bilo lijepih trenutaka. Ružni nisu vrijedni spomena i ja sam ih sve već zaboravila.

Opišite nam svoje slobodno vrijeme?

Koja je razlika u radu s učenicima prije i sada?

Ah... slobodno vrijeme, dosada, nema toga. Volim čitati, čitati...

Rad s učenicima je uvijek isti. Učitelj uvijek mora biti učenicima izvor znanja, autoritet, uzor i prijatelj. Prije nisu bile djeci dostupne baš sve informacije kao sada. Normalno je da su im baš one koje nisu primjerene njihovom uzrastu i ne mogu ih razumjeti najzanimljivije. Takve informacije odvlače koncentraciju i pozornost i ne čine im dobro. Učitelji su ti koji upozoravaju na to, pa se, eto, sada i s tim moraju boriti.

Imam dvorište, mali vrt, volim cvijeće, kućne ljubimce. Sve je to moje slobodno vrijeme.

Koja Vam je generacija učenika posebno ostala u sjećanju i zašto? Teško mi je izdvojiti generaciju koja mi je posebno ostala u sjećanju, bilo iz razreda ili izvannastavnih aktivnosti. Učitelji najbolje upoznaju djecu na ekskurzijama i izvannastavnim aktivnostima. Godinama sam vodila mali zbor u kojem su pjevači bili učenici od 1. do 4. razreda. Bili smo maliveliki zbor. Bilo nas je oko 80. Tu moram spomenuti da je među njima bila mala talentirana djevojčica Ana Majstor, svima poznata glazbena pedagoginja koja i danas pjeva. Imali smo velik, raznolik repertoar. Mnogo samostalnih koncerata, putovanja i velik uspjeh. Snimili smo i video kasetu pod nazivom: „Nek’ živi ljubav.“

Možete li nešto poručiti novim generacijama učitelja i učenika? Moje poruke sadašnji učitelji moje škole, a i drugi, vrlo dobro znaju. Znaju zato jer smo puno surađivali, uvažavali se, družili i živjeli za istu stvar. Želim bolji uspjeh naših učenika i bolje uvjete rada. Novim generacijama učitelja neka bude poruka ovaj moj mali intervju. Učenicima bih poručila: Poštujte svoje učitelje jer oni su vam, bez obzira na sve, žive hodajuće enciklopedije znanja i koristite ih jer su vam uvijek dostupni. I na kraju, ponosna sam na svoj protekli radni vijek. Ponosna sam na sve generacije kojima sam bila učiteljica glazbene kulture, umjetnosti koja oplemenjuje čovjeka. Ponosna sam i na Anu, Sandru, Beatricu, Kristinu, Antoniju, Dijanu, Zvonimira i druge koji su moju i svoju ljubav prema glazbi pretvorili u uspješne karijere. Intervju vodila: Iva Rengel, 8.d

INTERVJU

Intervju s gospođom Ljiljankom Grbačić, umirovljenom učiteljicom geografije i povijesti

Vrijeme provedeno u našoj školi ostavilo je dubok trag u mojem životu Učiteljicu Ljiljanku Grbačić pamtit ćemo po smirenosti i izrazitoj dobroti. Ljubazno je pristala odgovoriti nam na nekoliko pitanja vezanih uz posao kojim se bavila. Koliko dugo ste radili u OŠ Petra Preradovića Pitomača?

Jeste li ikada naišli na neke poteškoće u svojem radu?

U Osnovnoj školi Petra Preradovića Pitomača sam od 31. ožujka 1994. Prije toga bila sam zaposlena u OŠ Kloštar Podravski gdje sam odradila prvih dvadeset godina svog radnog staža.

Naš je rad izuzetno zahtjevan i složen i normalno je da je bilo poteškoća. Najviše me opterećivalo neučenje i loše ponašanje nekih učenika, velika, nerealna očekivanja i pritisak roditelja, ali i sve veći zahtjevi i povećavanje poslova od strane našeg Ministarstva.

Koji ste obrazovni put prošli? Nakon završene gimnazije u Virovitici, upisala sam studij povijesti i geografije na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu. Još kao dijete maštala sam o učiteljskom pozivu. Najčešća igra mojih prijateljica i mene bila je igra škole. Povijest i geografija? Uglavnom zbog geografije. Ako geografiju doživite kao veliko putovanje svijetom, onda ona postaje interesantan i zanimljiv predmet.

Kako Vam se sviđalo raditi u našoj školi? U našoj školi naučila sam kako rad može biti zadovoljstvo, a ne samo briga i obveza. Posebno su me veselili uspjesi mojih učenika koji ne bi bili ostvareni bez dobre suradnje, uzajamne pomoći i uvažavanja. Vrijeme provedeno u našoj školi ostavilo je dubok trag u mojem životu. Stvorena su lijepa i vrijedna prijateljstva koja traju i nakon mog odlaska iz škole.

Nedostaju li Vam učenici i ostali učitelji koji rade u školi?

Možete li nam opisati kako je izgledao Vaš radni dan? Moj radni dan započinjao bi dosta rano, pripremanjem i odlaskom na posao. Nakon dolaska iz škole, čekalo me kuhanje ručka, kućanski poslovi, pripremanje za nastavu za idući radni dan. Rad u vrtu, dvorištu, oko cvijeća, bilo je moje opuštanje, promjena aktivnosti ili, kako ja kažem, moja radna terapija. Tu se ubraja i kavica s prijateljicama, tv, čitanje…

Je li Vam bilo ljepše kada ste radili ili sada? I jedna i druga opcija imaju svojih prednosti i nedostataka. Sada imam više slobodnog vremena, ne moram žuriti, psihički sam smirenija, opuštenija.

Kao što ste Vi naučili puno toga djecu, možete li nam reći jesu li djeca ponešto naučila i Vas? Zahvaljujem učenicima što su me naučili strpljivosti, samokontroli, uvažavanju tuđeg mišljenja, prihvaćanju različitosti. Naučila sam da treba prihvatiti i vrednovati sve ono što je učenik u mogućnosti ostvariti, da ocjena nije uvijek pokazatelj pravih vrijednosti čovjeka. Nadam se da sam nešto svog znanja uspjela prenijeti na svoje učenike, da sam bar kod nekih pobudila interes za predmete koje sam predavala. Počašćena sam i zahvaljujem što ste me pozvali da budem gost u vašem, ali i mojem listu. Intervju vodila: Elizabeta Kapitan, 8.a

S druge strane ponekad se osjećam usamljeno, nedostaje mi moje društvo iz škole, ona živost i energija koja se stvara u školi, među mladima.

Nedostaju mi moje kolegice i kolege s posla, naši razgovori pod odmorom, u zbornici, naša zajednička druženja, nezaboravni izleti. Naravno da mi nedostaju i učenici koji su bili dio mog života više od 40 godina i zbog kojih sam se i ja osjećala mlađom i energičnijom, življom. UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 31

ŠKOLSKA KNJIŽNICA

Ponovno smo pokazali da možemo biti solidarni

Donacija lektire Odlučili smo darovati lektirna djela, jer su ona potrebna za školovanje i život svakog učenika. U donaciju su se uključili svi razredi, pojedinci, učitelji i ljudi dobre volje koji su zajedničkim snagama postali prijatelji i pomogli potrebitima.

Knjiga je dobar prijatelj

U vrijeme obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige (od 15.10. do 15.11.) za pomoć nam se obratila Osnovna škola Bršadin iz Vukovarsko-srijemske županije. Njihovoj knjižnici hitno su trebale knjige za lektiru. Dobili smo pismo jedne mame koja piše:

„Škola je mala i ima 80-tak učenika, ali oni su naša budućnost! U školskoj knjižnici imaju nešto malo lektire koje su dobili donacijom i koja je u vrlo lošem stanju. Te knjige se raspadaju, nedostaju listovi i ružno izgledaju. Takve knjige neće privući djecu na čitanje, a knjige za lektiru iz

hrvatskog jezika uglavnom nemaju, jer škola nema sredstava.“ Naša škola ima 50 razrednih odjela pa smo i učenike i učitelje zamolili za pomoć u donaciji knjiga. Knjige smo sakupljali do 30.10.2015. Učinili smo dobro djelo i zato se osjećamo bolje, jer dobro se dobrim vraća!

Pružili smo dobru zabavu našim najmanjima

Durica u našoj školi! Omiljeni lik iz dječjeg časopisa obišao je učenike nižih razreda. U potrazi za svojim omiljenim, ljubljenim Bibijem, Durica je 4.2.2015. posjetila našu školu. Prvo je obišla učenike 4. b, 3. b, 2. a i 4. a razreda u njihovim učionicama. Učenici su bili ugodno iznenađeni i jako radoznali. Durica ne bi bila Durica, da im nije pripremila pregršt začkoljastih matematičkih, jezičnih i svakojakih pitanja vezanih

uz školsko gradivo. Najuspješniji učenici bili su S učenicima 4.b razreda nagrađeni, a Durica se iznenadila znanju i tih dvaju razreda da provjere u knjižnici. točnim odgovorima Među knjigama i policama učenici su Duricu naših učenika. obasuli pitanjima: koliko ima godina, koliko Budući da nije ima haljina u ormaru i zašto uvijek nosi pronašla Bibija u istu, gdje stanuje, zašto Bibi…? učionicama na katu, odlučila je provjeriti Napisala: u 3. a i 2. b razred u Ksenija Grudić-Kukavica, knjižničarka Durica u školskoj knjižnici prizemlju. Kad ga nije bilo Foto: Stela Blatarić, 6.d ni tu, predložila je učenicima

32 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

ŠKOLSKA KNJIŽNICA

Školsko natjecanje

Čitanjem do zvijezda

U nastojanju da se potakne čitanje pokrenuto je natjecanje u znanju i kreativnosti „Čitanjem do zvijezda“ koje u trećoj godini svog postojanja, od školskog i županijskog, prerasta u regionalno i državno natjecanje.

Otkako su se pojavili mediji poput radija, televizije, videa, pa interneta, mobitela i svih ostalih čuda moderne tehnologije, sve se više govori o smrti knjige i čitanja. Već odavno je jasno da u Hrvatskoj ima sve manje ljudi koji kupuju i čitaju knjige. U zemlji u kojoj nema dobre strategije promicanja knjige i čitanja, čitanje iz zadovoljstva postalo je nepoželjna društvena navika. Čitanje kao poželjnu aktivnost treba usvajati od najranije dobi, a školske knjižnice idealno su mjesto za rad s učenicima kroz programe poticanja čitanja. Nakon stjecanja osnovnih čitalačkih kompetencija, u višim razredima osnovne škole, učenici razvijaju i produbljuju odnos prema pročitanom. Cilj natjecanja je potaknuti timski rad, ali i individualni napor, raditi na unaprjeđenju životnih vještina i sposobnosti djece i mladih, poticati razvoj kreativnosti djece i mladih, poticati djecu i mlade na organizirano i smisleno provođenje slobodnog vremena, poticati stvaralaštvo djece i mladih, skrenuti pozornost javnosti na važnost usvajanja vještine čitanja. Cilj je i razvijanje kritičkog mišljenja mladih, samostalnost i sloboda u donošenju životnih odluka, razumijevanje pozitivnih i poželjnih društvenih vrijednosti. Knjiga možda više nema status kao nekada, međutim u svim razvijenim zemljama ona i dalje uživa najveći ugled u kulturi

i njezina se vrijednost zahvaljujući naporima, angažmanu i trudu još uvijek čuva, jer se čitanjem gradi samosvjesna, slobodna, sigurna, otvorena, tolerantna i komunikativna mlada osoba.

mjesto) i time se plasirale na županijsku razinu natjecanja koje će se održati u veljači 2016.

Učenice naše škole po prvi su put sudjelovale u projektu „Čitanjem do zvijezda“. Školsko natjecanje održalo se u tjednu od 14. 12. do 18. 12. 2015. U kvizu je sudjelovalo sedam učenica. Jedna učenica petog razreda (Karla Mađar) i šest učenica sedmih razreda (Petra Posenjak, Karla Barčan, Nikolina Orenda, Antonela Vajda, Sara Siladić, Stefani Kovač). Učenice su se za kviz pripremale samostalno. Vođenje projekta Karla Barčan, Petra Posenjak, Karla Mađar i sve informacije oko projekta dobile su od knjižničarke. Za sudjelovanje u kvizu trebalo je pročitati tri književna Napisala: Ksenija Grudićdjela (Milivoj Matošec: Suvišan u svemiru, Kukavica, knjižničarka Miro Gavran: Svašta u mojoj Foto: Stela glavi, Šime Storić: Poljubit Blatarić, 6.d ću je uskoro, možda). Najviše uspjeha u kvizu ostvarile su Izvor: www. učenice: Petra Posenjak (prvo kniznicari.hr mjesto), Karla Mađar (drugo mjesto) i Karla Barčan (treće

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 33

GOSTOVANJA

Upoznajemo lutkarski igrokaz

Neobična lutkarica Učenici nižih razreda OŠ Petra Preradovića Pitomača upoznali su cjelokupan opus igrokaza osebujne književnice Jadranke Čunčić - Bandov. Lutkarska kolaž predstava Šale, trice, zvrndalice Jadranke Čunčić - Bandov održala se 17.4.2015. u kinodvorani Pitomača za sve niže razrede. Vesela, nasmijana i prodornog glasa, književnica Jadranka Čunčić – Bandov, podigla je na noge cijelu dvoranu. Redanjem igrokaza o životinjama zainteresirala je svakog učenika te na taj način podsjetila na svježe ili davno naučene retke njenih djela. Lutke koje je sama izradila pričale su svoje priče. „Tikve sadim, od njih lutke radim...“, poznati su citat njezinih umjetničkih i kreativnih lutaka od tkanine, drveta, kartona, vune ... Igrokazi su joj objavljeni u raznim zbornicima, priručnicima, čitankama i časopisima za djecu te u Antologiji hrvatskoga dječjeg igrokaza. Do sada je objavila zbirke: Razgovori u travi, Od jarca do komarca, Igre sa zmajevima, Sale, trice, zvrndalice,

Posebni gosti...

Glazbena priča

Puž na raskrižju te slikovnicu Ljuju i strip-album Boduljko i Žbunika. Igre sa zmajevima uvrštene su u lektiru za četvrti razred osnovne škole. Autorica je teksta lutkarske serije Tikvici. Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Brojnu publiku oduševila je svojom originalnošću i spontanošću te osvojila naša srca i zaineresirala nas na ponovno čitanje. Napisala: Emina Gebih, 8.d Foto: Helena Popović, 6.e

Vjeverica i medo su nam predstavili glazbeno – scensku priču istoimenog naziva. Zasvirali su svoje instrumente pod dirigentskom palicom prof. Mladena Požgaja koji je ujedno bio i pripovjedač. Ivana Penić – Defar (vjeverica) 30. studenog 2015. virtuozno je zasvirala violinu, a Enriko Četinić (medo) nas je upoznao s violončelom u predivnoj predstavi koju su pratili mali gledatelji razredne nastave matične i područnih škola. Mjesto događaja bila je sportska dvorana, a djeca su mogla naučiti sve o žičanim instrumentima, čuti nježnu violinu i violončelo dubljih tonova. Saznali su ponešto i o fenomenu zvuka i načinu

Šaljivi glazbenici

Učenici nižih razreda

34 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

dobivanja tona pod budnim okom i uhom profesora. Na kraju su zasvirali poznatu pjesmu Kad si sretan u originalnoj verziji s unikatnim glasićima mališana. Dugotrajan pljesak na kraju označio je veliku uspješnost odgledanog i poslušanog. Napisala: Adrijana Vukšić, 7.d Foto: Helena Popović, 6.e

EKO KUTAK

Svijest o potrebi zaštite okoliša

Mladi čuvari prirode Mlade čuvare prirode čine učenici 2. a razreda. Naša grupa se sastoji od petnaestero učenika. Sastajemo se svake srijede. S učiteljicom Slavicom uređujemo cvijeće u razredu, a ponekad i u kamenjaru ispred škole. Kada je lijepo vrijeme, idemo do školskog jezerca gdje hranimo ribice ili istražujemo prirodu. Naučili smo kako se razvrstava otpad.

Izvannastavne aktivnosti mogu biti i zabavne i poučne. Mladi čuvari prirode spretno i s puno energije stječu znanja i praktičnim ga radom primjenjuju. Tako hranimo ptice stanarice. Najviše smo ponosni na Akciju sakupljanja starog papira. U akciji su sudjelovali i ostali učenici naše škole. Naši roditelji su bili najvrjedniji i dovezli su najviše papira. Zbog toga ćemo opet sakupljati papir i tako čuvati prirodu i drveće. Napisala: Jana Zvonar, 2.a Foto: Slavica Bartolić, učiteljica

Iz starih novina napravili smo novi papir. Zimi su nam roditelji napravili kućice za ptice, a mi smo sami izradili hranilice od zrnja.

Pitomački osnovnoškolci sakupili 4500 kg staroga papira

Razigrane kućice

Akcija sakupljanja papira Pokretači akcije sakupljanja papira učenici su izvannastavne grupe “Mladi čuvari prirode” iz 2.a razreda. Akcija sakupljanja papira provodila se od 7. do 17. travnja 2015. godine. U njoj su sudjelovali gotovo svi razredi OŠ Petra Preradovića iz Pitomače, uključujući i područne škole. Razrednici su motivirali svoje učenike za sudjelovanje u akciji, a učenici su aktivirali i svoje roditelje. Na taj su način pojedinci doprinijeli uspješnosti ove akcije što je vidljivo po samim rezultatima. Prikupljanjem sekundarnog otpada škola se pridružila akciji Zelena čistka i time pomogla u osvještavanju učenika i roditelja o potrebi razvrstavanja i skladištenja otpada na pravilni način. Škola već nekoliko godina surađuje s tvrtkom Flora VTC pa je tako i ove godine dogovoreno natjecanje u sakupljanju papira. Natjecanje se održavalo tri dana kada su učenici i roditelji u točno dogovorenom terminu mogli donositi papir koji se vagao i evidentirao pojedinačno i po razredima. Predstavnici Flore na Dan planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, posjetili su školu u Pitomači te uručili pohvalnice i vrijedne nagrade za prva tri mjesta u kategoriji pojedinca i razreda. Ostalim uspješnim sakupljačima podijeljeni su utješni paketići. Ukupno je sakupljeno čak 4500 kg staroga papira!

Sakupljanje papira

Napisala: Elizabeta Kapitan, 8.a Foto: Foto Begović

Akcija sakupljanja plastične ambalaže

Plastično je fantastično

U školskoj je knjižnici za učenike petih razreda održano predavanje “Plastično je fantastično”. Organizator ovog hvalevrijednog projekta je Flora Vtc u suradnji s Agencijom za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Provedbom projekta Plastično je fantastično koje se održalo 24.11.2015. želi se, kako učenicima, tako i ostalom građanstvu ugraditi svijest o važnosti zaštite okoliša i održivom razvoju. Učenicima petih razreda pozornost se usmjerila na problem štetnog djelovanja plastičnih vrećica i boca na prirodu, životinje i ljude. Na predavanju se govorilo o stanju okoliša, poticalo se osvješćivanje glede nastajanja sve više otpada te su se učenici upoznali s mogućnošću pravilnog razvrstavanja otpada. Napisala: Iva Rengel, 8.d Foto: Foto Begović

Edukacija o otpadu

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 35

ZANIMLJIVOSTI

Razredne bilješke

S raznih strana... Novitete, crtice i sitnice odlučili smo zabilježiti na stranicama koje će okupiti razne teme s raznih strana. Svaka od njih nije bitnija od prethodne, a nije ni manje važna od sljedeće. Krećemo abecednim redom... Građanski odgoj i mi Svaki je razred imao svoju priču, svoj plan i svoje rezultate. GOO, tj. Građanski odgoj i obrazovanje, u našu je školu ušao na velika zvona, podjednako kao i ZO, tj. Zdravstveni odgoj, a kao posljedica bile su šarenije, maštovitije i bogatije radovima učionice, zainteresirani i nasmiješeni učenici i zamišljeni učitelji... Na kraju, praksa je pokazala da se svako slovo može naučiti na drugačiji način, svaka računska radnja može imati zanimljiviji način dolaska do rješenja, prirodni predmeti se mogu povezati u izvanučioničku nastavu, umjetnički predmeti postaju kreativniji, glazbeni raspjevaniji, a pokreti i zdravstveni pogledi mogu imati teme koje povezuju sve predmete u cjelinu. Zato smo nekako i zavoljeli ove nove odgoje.

GOO i igre predstavljanja

Higijena je važna Zdravstvena zaštita je važna pa su i ove školske godine prvašići bili cijepljeni, a učenici trećih i četvrtih razreda imali su predavanje o važnosti vida. Posebno je istaknuta higijena, svakodnevna briga o čistoći zubiju, kose i noktiju. Praktično je pokazano pravilno pranje zubi, a doktorica i medicinska sestra su dale nekoliko savjeta o kvalitetnom održavanju higijene zubiju te pravilnom korištenju četkice za zube. Čistoča zubiju

Igrajmo se zdravo Izviđači našeg kraja su povodom Dana općine Pitomača, 10.6.2015., organizirali zanimljive igre koje su nekada igrali naši djedovi i bake. Za sudjelovanje u igrama odabrane su područne škole Sedlarica, Grabrovnica, Dinjevac i Mala Črešnjevica. Vozile su se tačke, rušile boce, igrao pikado, bušili baloni, trčalo se oko stupova… I učiteljice su morale sudjelovati, a završetak je donio pobjedu PŠ Grabrovnica. Veliki obrat dogodio se na kraju kada je najveći paket koji je odabrao pobjednik kao nagradu ispao najmanje vrijedan, a ostali su paketi bili slatki i veći. Tako je naučeno da se u malim stvarima nalazi velika vrijednost.

36 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Igre i igrači

ZANIMLJIVOSTI

Stigao je Mali princ

Lego crkva

Iz školske knjižnice

Lego crkva Davor Jendrašić, učitelj glazbene kulture, pronašao je još jedan način kreativnog izražavanja - sagradio je model đurđevačke crkve od LEGO kockica. Za izradu mu je bilo potrebno čak 50 dana i oko 4000 kockica! Model je bio izložen u školskoj knjižnici u studenom 2015. godine. Veselimo se novim kockicama u školi...

Nove mentorice naše škole Na svečanosti u Nacionalnoj Jasminka Šestanj Dafčik, Milena Virovac, i sveučilišnoj Slavica Bartolić knjižnici u Zagrebu 6.2.2015. godine u zvanje mentora promovirane su naše učiteljice Slavica Bartolić, Jasminka Šestanj Dafčik i Milena Virovac! Čestitamo!

Kazalište Merlin prikazalo je predstavu “Kako je Potjeh tražio istinu” za učenike petih i šestih razreda i predstavu “Mali princ” za Glumci Kazališta Merlin učenike sedmih i osmih razreda u pitomačkoj kinodvorani 20. 4. 2015. godine. Oduševljeni učenici ogromnim su pljeskom pokazali koliko je dobro i važno da se i lektirna djela pokažu na drugačiji, novim generacijama zanimljiv način te se tako pokrene novi pogled na zadanu lektiru.

Tim za kvalitetu škole Ove školske godine pokrenut je velik broj noviteta koji bi trebali poboljšati i olakšati rad učenicima Jake snage “Tima za kvalitetu” i učiteljima te postaviti visoke kriterije u kvaliteti. Upravo zato je osnovana zanimljiva grupa. Tim za kvalitetu krenuo je s osmišljavanjem i izradom Školskog razvojnog plana za 2015./2016. Ksenija, Nikolina, Milena, Ana, Željka, Kristina i Sanja suradnice su ovog tima. Okupljaju se oko važnijih odluka za školu te rješava novonastale situacije.

Web stranica škole

Zanimljive riječi pitomačkog govora

Riječi pitomačkog govora Želeći ukazati na vrijednost zavičajnoga govora kao blaga koje ne smije nestati, 8. b razred zabilježio je neke riječi koje ne pripadaju standardnome hrvatskome jeziku, ali još uvijek ponegdje žive u svakodnevnome govoru našega zavičaja.

Među svježim novostima je i web stranica škole koja prati događanja, akcije, projekte, priredbe i novosti. Urednica Ana Held na ovaj je način približila odgojno – obrazovnu ustanovu škole svakom učeniku, roditelju, učitelju, profesoru i stručnom www.preradovic.hr suradniku. Nove, svježe, primjerene stranice zavoljeli su svi na našoj školi, a posebno nas veseli da svaki dan možemo pratiti najnovije i potrebne informacije. Napisale: Emina Gebih, 8.d i Kristina Vlašiček, 8.d Foto: Mihaela Bastalić, 8.e

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 37

KISTOM I PEROM

Maštoviti smo ...

Literarni i likovni kutak školskog lista Oslikajte svoje snove. Zapisujte svoje ciljeve. Prenesite svoje emocije na bjelinu papira. Vaš um ćete držati u pozitivnom stanju, povezivat ćete se sa svojim ciljevima i otvoriti dušu drugima. Moja domovina Godine 1997. stari konjanik prolazio je Kalelargom s dva velika konja i pjevao pjesme. Pjevao je o Zagrebu, šumi, moru, livadama i starim bakama koje peku kolače. Konji su imali dugu crnu dlaku i velike smeđe oči. Stara kola bila su izgrađena od jele, masline, bora i smreke, a na njima se vijorila hrvatska zastava. Sijedi konjanik dozivao je ljude i vozio ih u kolima, pa tako i mog prijatelja i mene.

Svake godine posjećujem taj topli grad Zadar koji mi je sve ljepši. Tamo osjetim svjež miris mora i čisti zrak koji me nosi prema obali. Slušam kako orgulje sviraju prekrasnu melodiju i šećem dugačkim ulicama Zadra. U jednom divnom i tihom masliniku čuje se cvrkut ptica i cvrčaka. Gledam plavo, valovito more i misli mi odlaze u moju ravnu Podravinu. Njezine su šume zelene, a polja ravna i velika. Kroz nju teče nemirna Drava sa svojim blagom i pozdravlja svoju prijateljicu

Bilogoru. Hodajući Kalelargom sjetio sam se Zagorja. Ono je brežuljkasto poput velike gore, poznato po zelenim vinogradima prepunim grožđa. Zagorjem se proširuje veselje i pjesma koja skuplja Zagorce. Na kraju svega shvatio sam koliko mi je Hrvatska bitna. U njoj živim i volim je. Poželio bih svakome da živi u mojoj domovini. Nikolina Presečan, 6.d

Odlazak u šumu Preko vikenda sam bila s djedom u šumi. Promatrala sam stabla na kojima sam vidjela ptice i vjeverice. Čula sam ptice kako pjevaju, djetliće kako kljucaju u drveće. Na tlu sam zapazila gljive u velikoj travi, a na stablima mahovinu. U jednom trenutku sam primijetila da se grančice na obližnjem grmu tresu. Uhvatio me je strah, ali i uzbuđenje od znatiželje. Djed me povukao u stranu. Odjednom je iz grma iskočio zec sive dlake, malih ušiju i bijelog repa te je potrčao pored nas. Počela je padati kiša pa smo krenuli doma uskim i blatnjavim puteljkom. Lara Bedeković, 4.c

Moj rodni kraj Jana Zvonar, 2.a

Kraj u kojem živim je nizinski. Ima puno pašnjaka i šarenih livada. Na kraju naše ulice je velika i duboka rijeka Drava. Kada stojim pokraj nje, čuje se kako glasno žubori. Pokraj nje je pješčana obala, zelene i guste šume. Stanovnici moga kraja na obali rijeke Drave često igraju odbojku, roštiljaju, pecaju i šetaju. Ja ipak najviše volim s prijateljicom ići na livade. Livade su: zelene, velike, pune šarenog i mirisnog cvijeća. Uživam u cvrkutima ptica i šumu vjetra u visokoj travi. Ponekad mislim da je moj zavičaj najljepši na svijetu. Znam da je meni najljepši i da nigdje drugdje ne bih htjela živjeti. Petra Rešetar, 4.c

Paula Dardić, 4.r.

38 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

KISTOM I PEROM

Daleko od očiju, ne i od srca Oduvijek sam maštala o životu u velikim gradovima. Fascinirali su me gradovi poput Londona, Rima… Oduševljeno sam gledala visoke zgrade, gotovo pretrpane ulice, a noću svijetla koja nisu dopuštala da ni tada gradom vlada mir. Gradovi su mi izgledali potpuno savršenima, bez mane. Često sam razmišljala zašto se nisam mogla roditi tamo, nego u Hrvatskoj. Uz sve što sam ovdje imala, činilo mi se da nemam ništa, da sam daleko od svega. Život u velikom gradu bio je moj san i htjela sam ga ostvariti bez obzira na sve. I sad mi se san ostvario, živim daleko od Hrvatske i sveg što sam imala ondje. Doselivši se u London, bila sam presretna, mislila sam da okrećem novu stranicu života, stranicu bolju od prethodne. Ali nije bilo tako. Uskoro je moja sreća počela izbjeljivati, nestajati… Umjesto očekivane sreće, sve češće sam osjećala tugu. Nisam mogla shvatiti zašto. Ostvarila sam svoj najveći san, ali nisam se tako osjećala. Jednog jutra, pogledavši kroz prozor, shvatila sam što sam izgubila. Umjesto one prekrasne ravnice, sada sve što bih vidjela bila je druga zgrada. Nije bilo više onog čistog zraka, pjev ptica zamijenila je buka automobila… Umjesto Drave, gledala sam rijeku koja je više izgledala kao gradsko odlagalište otpada… I ljudi su drugačiji. Gotovo trčećim korakom, svi idu svojim putem, ne obazirući se ni na koga. Mogla bih tako nabrajati u nedogled. Sve što sam smatrala vrlinom, pretvorilo se u manu. Ono što mi je bilo predivno, sada više nisam mogla smisliti.

Paula Hardić, 4.a

Nedostajala mi je ravnica, more, noćni mir, polja, tišina… nedostajala mi je Hrvatska! Iako je bila daleko od očiju, nikada nije, niti neće biti daleko od srca. Marta Horvat, 8.e

More u olujnoj noći Mračno, samotno, hladno i vjetrovito jutro poziva moj brodić i moje uznemireno srce da se otisnemo duž morske pučine. Jak vjetar nemilice puše. Sve je sumorno, tek slabašne zrake sunca probijaju se iza vrhova visokih planina blago milujući zemlju. Valovi se valjaju, propinju obrušavajući se na palubu broda. Bacaju se i jure naokolo kao podivljali konji praćeni zaglušujućom hukom i snažnim fijukom vjetra. Tu silnu i neumornu tutnjavu prekida mlado sunce rođeno s novim jutrom u novom danu. Svojom blagošću kroti podivljalu morsku neman. Valovi postaju slabiji, brod se bliži obali ostavljajući iza sebe put od pjene.

Teo Čikvar, Stari Gradac, 2.r.

Nera Luca Ravlić, 8.a

Jelena Rastić, 8.b

Helena Deskar, 1.c

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 39

KISTOM I PEROM

Izmišljena bajka Kako bi bilo da likovi iz bajke dođu u naš svijet? Da se jednostavno stvore u školi, dućanu, bolnici, parku…zvuči nemoguće. Ali meni se to dogodilo. Zapravo, ne meni, nego mom razredu. Učili smo što je bajka. Sve je bilo normalno. Sjedili smo u klupama i pisali. Učiteljica je otišla po knjigu bajki u knjižnicu. Vratila se i rekla: „Ja ću vam pročitati bajku. Koju želite?“ Svi su u glas viknuli: „Crvenkapicu!“ Učiteljica otvori dvadesetu stranu. Na njoj je bila velika slika Crvenkapice. Netko je pokucao. „Da?“učiteljica upita. U razred uđe prava Crvenkapica! Nikome ništa nije bilo jasno. Učiteljica otvori sljedeću stranu. Tamo je bio vuk. Vuk je šetao razredom. Učiteljica otvori sljedeću stranu. Tamo je bio lovac. Lovac skoči na vuka i stavi ga u kavez. U kavezu se vuk pretvori u ptičicu i lovac ga da Crvenkapici. Svi zajedno odu baki. Učiteljica otvori sljedeću stranu. Na njoj je velikim slovima pisalo Princeza na zrnu graška. Iz knjige ispadne grašak. Bio je na podu. Opet netko pokuca. To je bila princeza. Princeza je odmah pronašla grašak. Leona Radelić, 2.a

Počela je vrištati: „Grašak! Upomoć! Grašak! Neee!“ Jako se bojala graška. U taj trenutak dođe princ i spasi princezu. Zajedno su odletjeli na letećem tepihu. Budući da ih tepih nije slušao, stalno su letjeli u krug oko škole. Učiteljica otvori sljedeću stranu. Na njoj je bio veliki zmaj. On počne letjeti razredom. Učiteljica brzo zatvori knjigu i sve nestane. Knjigu je stavila na najvišu policu u razredu i rekla: „Više nećemo otvarati ovu knjigu!“ Barbara Baronica, 5.b

Kruh – simbol ljudskog života I ove će godine po hodnicima i učionicama naše škole zamirisati neodoljivi mirisi svježe ispečenog kruha. Kruh nas prati svakodnevno. Prošećemo li ulicama grada vidjet ćemo male pekarnice koje prodaju razne pekarske proizvode. Tko može odoljeti mirisu svježeg kruha, ukusnom slancu ili perecu, slatkoj krafni ili hrskavom lisnatom tijestu? Mislim da nema čovjeka koji ne voli kruh. Kruh je život, daje nam snagu i zato ga trebamo sa zahvalnošću primati i dijeliti s onima koji ga, nažalost, nemaju dovoljno.

Petra Dorić, PŠ Stari Gradac, 3.r.

U kruhu je sadržana sva simbolika ljudskog života. U njemu je dano sve ono za što se čovjek bori svojim radom da bi mogao živjeti. Kruh je život, kruh je namirnica od koje možemo puno toga naučiti. Što je sve potrebno da bi dobili tako ukusno jelo? Potrebne su žitarice, sol, voda, kvasac, toplina i čovjekov rad. Čovjekove ruke svemu tome daju konačan oblik. Isus je izabrao kruh da bude trajan spomen na njega. U svakoj svetoj misi posvećuje se kruh koji predstavlja Isusovo tijelo. A taj kruh daje nam snagu da živimo kao vjernici i Isusovi učenici. Isus je naš nebeski kruh. Kao što ne možemo bez zemaljskog kruha, ne možemo, kao vjernici, niti bez nebeskog kruha. Jesmo li svjesni što znači kruh i kakvo posebno mjesto zauzima u našem životu? Kruh je svet, kruh je život. Zato je i potrebno prema njemu odnositi se s puno zahvalnosti i poštovanja.

Ivona Krmić, PŠ Stari Gradac, 2.r.

40 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

Kristina Vlašiček, 8.d

KISTOM I PEROM

Božić

Božić je stigao

Ljepotica zima

Stiže Božić tiho, polako. Nošen na krilima zime. Pahulje tiho padaju.

Božić je stigao, Spasitelj se rodio!

Stiže bijela ljepotica. Sva od bijelih pahuljica. Bijelo joj je nježno lice, bijela kosa, trepavice. Bijela joj je taškica, bijela dugmad, mašnica. Bijele su joj i rukavice, bijela bunda i čizmice. Sunce bijelu boju svu, potrošilo baš na nju. Pa sad slabije sja, al’ se zato dobro skija.

Stiže Božić tiho, polako. Djeca se vesele Božiću. Roditelji isto s njima. Stiže Božić tiho, polako. Nošen na krilima zime. Ana Čupen, 4.a

Pjevamo, plešemo, Božić je stigao. Okićena jelka stoji i darove broji. Božić je stigao, Spasitelj se rodio! Ilona Čop, 4.a

Kristina Tudić, 4. r., Velika Črešnjevica

Priča ulične svjetiljke Bok! Ja sam svjetiljka, ulična svjetiljka. Već sam dugo na istome mjestu. Stojim negdje na sredini Ulice Dragutina Domjanića u Pitomači. Sad sam već stara i zahrđala, ali mi kažu da se dobro držim. Ipak, imam devedeset godina i znam više no što mislite. Vidjela sam mnogo toga dobrog i lošeg, svjedočila smrti i rođenju. Zato kažu da sam jaka. Već sam stara, ali sam još uvijek visoka, vitka i ravna. Nekad sam bila najljepša svjetiljka u mjestu. Sve su mi se svjetiljke divile. Sve su sad već na smetlištu, a ja još

Darujmo od srca Slušajući priče o humanosti i ja sam htjela sudjelovati, nekome pomoći. Najlakši način da to postignem je pomoć preko humanitarnih telefona. Sjećam se nekih akcija u kojima sam sudjelovala. Zvala sam za pomoć Nori Šitum, kupovinu inkubatora

Lutka čvrstoga karaktera Starija je od mene tri godine. Njeno je ime Iva. Ide u srednju školu. Štreberica. Ima dugu smeđu kosu, ali kraću od moje. Prekrasne zelene oči ne vide baš dobro, zato nosi naočale. Jednostavno rečeno, lijepa je kao lutka. Lutka čvrstoga karaktera, željna zabave, draga, ali tankih živaca. Uvijek kada mi treba pomoć, naći će vremena za mene. Povjeravam joj svoje tajne. Za

radim. Čula sam strašnu glasinu od susjede Marije: „Gle, moja lampo, Štefek, sused kaj dela v Komunalnom, znaš, rekel mi je da te budu zrušili.“ Rastužila sam se jer sam mislila da više nema života za mene. Tada sam shvatila nešto – moram živjeti. Odlučila sam te zadnje dane provesti najbolje što mogu. Gasila sam se i palila, palila sam se i gasila. Svima sam željela pokazati da sam korisna i vrijedna. Polako sam čekala taj kobni dan. Graditelji su došli s novom banderom. Čekaj malo! Bandera, ne svjetiljka. Hura! Postavili su Mihaelu na banderu pokraj mene. Upoznale smo se.

za bebe, RTL pomaže djeci, za Josipa Frigana, učenicu Lorenu, donijela sam namirnice i igračke u školu. Radeći dobra djela osjećam se veselo i ponosno. I kod kuće znam nekoga usrećiti lijepom riječju, poljupcem, zagrljajem, smješkom i dobrim ocjenama. Sve to

svaki moj problem naći će rješenje, utješiti me zagrljajem, poljupcem, nekom šalom (iako ih ne priča baš dobro jer ih nitko ne ‘kuži’). Često mi zalupi vrata pred nosom. Sve svađe, sve ružne riječi koje smo jedna drugoj rekle, brzo zaboravimo jer znamo da tako ne mislimo. To je trenutak u kojem kažeš ono što ne misliš, a poslije ti je žao. Kada me naljuti, ja stavim slušalice u uši i realnost prestaje. A kada je ona ljuta ili nije kako ona želi, odmah nastupa vika i

Bila je mlada i radosna. Takva sam ja bila nekad. Divila sam joj se. Postale smo prijateljice. Ona i dalje dobro radi, a ja sam muzejski primjerak i ljudi ne daju da me sruše. Prirasla sam im srcu. Moram priznati da su i oni meni prirasli srcu. Nikad neću zaboraviti malog Ivu koji svakog jutra ide po kruh. Ni baku Maru koja ide u pet popodne baki Kati na čaj. Posebno ću pamtiti Mihaelu koja mi daje nade i samopouzdanje sve ove godine. Ni za što ne bih mijenjala svoju ulicu, prijatelje, ni svoje mjesto. Pozdravlja vas najstarija i najmudrija svjetiljka Pitomače. Elizabeta Kapitan, 8. a

darujem sa srcem i osjećam se sretno. Kada opet nekom zatreba pomoć, rado ću se odazvati. Nina Virovac, 4.a

dernjava. Najbolje se slažemo kada smo same. Zato su mi najdraža ljeta provedena s njom kada nema mame i tate. Tada puštamo glazbu, plešemo i pjevamo. Nikad neću zaboraviti kada je zbog mene dolazila u vrtić kako bih se ja osjećala bolje. Vodila me u školu, pazila da mi se što ne dogodi. Kakva god ona bila, uvijek će biti moja starija sestra koju ću voljeti. Ena Ravlić, 8. c

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 41

ZABAVNE STRANICE

Najteži predmet

VICEVI

Dolazi Ivica iz škole neraspoložen. - Što je, Ivice? Koji ti je predmet u školi danas bio najteži? - Klupa! Pala mi je na nogu.

Kod doktora

Opera

Pita doktor Ivicu: - Ivice, imaš li često problema s ušima i nosom?

Mali Ivica prvi put sjedi u publici i sluša operu. - Mama, tko je onaj koji maše štapom? - Dirigent. - A zašto prijeti onoj debeloj teti? - Ma, ne prijeti joj! - A zašto onda ona vrišti?

Ivica odgovori: - Da, svaki put kad skidam majicu.

Snaga vode

U kutu

Učiteljica pita đake: - Što se podrazumijeva pod korištenjem snage vode?

Pita baka Ivicu: - Ivice, kako stojiš u školi? - Dobro, bako, svaki dan u drugom kutu.

Javlja se Ivica: - Kad mama plače sve dok joj tata ne kupi novu haljinu.

Sastavak Kaže učitelj Perici: - Perice, pročitao sam tvoj sastavak o majci i on je potpuno isti kao sastavak tvojeg starijeg brata od prošle godine. Perica odgovori: - Pa naravno, učitelju, kad imamo istu mamu.

Reprezentacija Na satu hrvatskog profesorica upita Ivicu: - Ivice, reci mi što povezuje Krležu, Gavrana, Šenou i Kušana? - Hm, jesu li svi igrali u reprezentaciji?

H2O + H2O + H2O

Policajac i plavuša

Pita učiteljica Ivicu:

Kaže policajac plavuši: - Dajte mi, molim vas, svoje ime. Plavuša: - A kako ću se onda ja zvati?

- Koja je oznaka za vodu? - H2O. - A što znači H2O + H2O + H2O? - Hmmm… Pa poplava!

Profesorica iz kemije

Dinja i stablo

- Kako možemo provjeriti curi li plin iz boce? Učenik: -Šibicom!

Učenik učeniku - Ne pada dinja daleko od stabla.

Nenajavljeni test Učiteljica: - U ponedjeljak ćete imati nenajavljeni višeminutni test.

Gdje je Turska? Učenik: - Slušajte ovo, jedan je provalio da je Turska u Aziji, umjesto u Africi.

SAVJETI Kako učiti?

Kako biti opušten prije testa?

• Ponovi sve što si učio tog dana na satu.

• Obavezno ponavljaj.

• Markerom ili flomasterom označi ono najbitnije za zapamtiti.

• Idi na vrijeme spavati.

• Nemoj učiti napamet, jer je to puno teže.

• Opusti se.

• Redovito piši domaće zadaće koje ti učitelj zada, jer tako ćeš si olakšati učenje. • Što više slušaj na satu.

42 PRERADOVIĆ • UČENIČKI LIST

BISERI

• Ne paničari, reci u sebi: Ja to mogu i vjeruj u sebe. • Razmišljaj pozitivno.

Kako se NE svađati s roditeljima? • Budi strpljiv/a i ne svađaj se oko svake sitnice. • Ne laži! • Kad si ljut/a, nemoj se derati na roditelje, vikati ili nešto slično, već odi u sobu. • Kad vidiš da si pogriješio/la, ispričaj se. • Saslušaj svoje roditelje, jer oni ti žele samo najbolje i zapamti da te oni uvijek vole.

ZABAVNE STRANICE

Jeste li znali? • McDonald’s dnevno zaradi 75 milijuna dolara. • Dok trče, gepardi provedu više vremena u zraku, nego na zemlji. • Američki pisac Mark Twain nije završio osnovnu školu, a 10 škola u SAD-u nosi njegovo ime. • 15% korisnika “iPhone” posjeduje uređaj koji ima polomljen ekran. • Naša koža se potpuno obnavlja svakih 28 dana. • Samo 2% ljudi na svijetu ima prirodno plavu kosu. • Da bi vam popili svu krv u tijelu, moralo bi vas ubosti oko 1 200 000 komaraca. • Ljudi koji ostaju budni do kasnih sati su većinom inteligentniji od onih koji ranije idu spavati. • Naše oči su ostale iste veličine kao i kada smo se rodili, a nos i uši nikad ne prestaju rasti. • Mačke ne osjećaju sladak okus • Slonovi su jedine životinje koje ne mogu skakati. • 11% ljudi su ljevaci. • Najviše novorođenčadi rodi se u kolovozu. • Prosječnoj osobi potrebno je 7 minuta da zaspi. • Abeceda Havaja sastoji se od samo 12 slova. • Pticama je potrebna gravitacija da bi progutale hranu. • Ako pokušate izgovoriti abecedu bez pomicanja usana ili jezika, sva slova će zvučati isto. • Uho mačke sastoji se od 32 mišića. • Mačke provode 66% svojega života spavajući. • Koale spavaju oko 18 sati na dan. • Svi insekti imaju 6 nogu. • 90% ledene sante nalazi se ispod vode. • Mozak koristi oko 20-25% zraka koji udahnemo. • Žabe ne mogu gutati ako su njihove oči zatvorene. • Predmet koji većina ljudi zaboravi uzeti kada ide na put je pasta za zube. • Najstarija engleska riječ je “town”, što znači “grad”. • Električnu stolicu izumio je čovjek koji je po zanimanju bio zubar. • Vruća se voda prije smrzne, nego hladna. • Naši najaktivniji mišići nalaze se u našem oku. • Pun mjesec je 9 puta sjajniji od polumjeseca. • Puž može spavati i do 3 godine. • Konji imaju 18 kostiju više od čovjeka. • Šišmiši su jedini sisavci koji mogu letjeti.

• Tarantule mogu preživjeti čak godinu i pol bez hrane. • Dugu možeš vidjeti jedino ako si leđima okrenut Suncu. • Koristimo 72 mišića kad razgovaramo. • Svake godine, na Zemlju padne preko 500 meteora. • Žene trepću dvostruko više od muškaraca. • Prosječna santa leda teži oko 20 000 000 • Jezik kameleona je 2 puta duži od njihova tijela.

tona.

Zanimljivosti o hrani • Ne postoji prirodno plava hrana. • Kečap je prvobitno napravljen kao lijek, a ne kao začin. • Tekućina unutar mladog kokosa može se koristiti kao zamjena za krvnu plazmu. • Jabuke su učinkovitije kod buđenja ujutro od kofeina. • Vjerojatno ćete pojesti oko 35.000 kolačića u životu. • Žvakanje žvakaće gume će spriječiti plakanje dok siječete luk. • Amerikanci jedu 18 hektara pizze svaki dan. • Bademi su član obitelji breskve. • Kikiriki je jedan od sastojaka dinamita. • Mirisanje (ne jedenje) banana ili zelenih jabuka će vam pomoći kod mršavljenja. • Svaki put kad liznete poštansku markicu unijet ćete 1/10 kalorije u organizam. • U Japanu imaju četvrtaste lubenice, bolje se slažu na hrpu. • Jedina hrana koja se ne kvari je med. • Prosječni klip kukuruza ima 800 zrna raspoređenih u 16 redaka. • Muškatni oraščić je veoma otrovan ako se ubrizgava intravenozno. • Coca-Cola je izvorno zelena. • Meso „Fugu“ ribe (vrsta napuhane ribe) u Japanu se smatra rijetkom poslasticom. Međutim, jetra i crijeva sadrže snažan neuro-toksin i najmanja kontaminacija tokom pripreme može biti smrtonosna. Kuhari restorana koji služe fugu moraju imati „Fugu certifikat“. U Japanu oko stotinjak ljudi godišnje umre od trovanja fugu ribom.

Vaše urednice

UČENIČKI LIST • PRERADOVIĆ 43

A Ć E J D O

HI

P

G

KE POTREPŠT S N E IJ IN

E

DI

N I E P B ROIZV M A R O REH

NOVČANI P

RIL

OZ I sufinancirali virovitičko-podravska županija i općina pitomača