Uvodnik
Impresum
Drage naše čitateljice i čitatelji!
Preradović List učenika Osnovne škole Petra Preradovića, Pitomača Godina: XXXVI, Broj: 44
Preradović vam ponovno otvara vrata naše škole. Slobodno zavirite u naše razrede prepune veselja, prijateljstva i znanja. Cijelu smo godinu marljivo pratili što su sve učenici radili, kamo su putovali, bilježili smo njihove uspjehe, fotografirali najvažnije događaje i još puno, puno toga. Najviše smo pisali o dobrim događajima kako bi nam zauvijek ostali u sjećanju. Pokušali smo pronaći i neke poučne sadržaje, ali smo odvojili i nekoliko stranica za one koji se vole zabavljati. Nadamo se da ćete listajući ove stranice imati dobar pogled na aktivnosti naših učenika i učitelja koji su školu predstavljali u najboljem svjetlu. Zabavite se uz ovogodišnji Preradović koji vam donosi vaša Novinarska grupa!
Izdavač OŠ Petra Preradovića, Pitomača Trg kralja Tomislava 9, 33405 Pitomača 033 801 023 os-pitomaca-tajništvo@vt.t-com.hr
Za izdavača Igor Maresić, prof. ravnatelj
Odgovorna urednica Ana Held, mag. philol. croat.
Uredništvo Doris Ivanović, Elena Siladić, Ivona Šokec (8. a), Elizabeta Kapitan (7. a), Ivana Lotina, Petra Lovreković, Jelena Rastić (7. b), Niko Sučić, Ana Škudar (7. c), Petra Begović, Lea Lovreković, Helena Veličan (5. c)
Suradnici Učenici PŠ Mala Črešnjevica i učiteljica Zvjezdana Štefanić, učenici PŠ Velika Črešnjevica i učiteljica Nikolina Šimota, psihologinja Katarina Pecek Britvić, knjižničarka Ksenija Grudić - Kukavica
Sadržaj
Fotografije
Tema broja .................................................................................... 2 Iz naših područnih škola .......................................................... 6 Događajnica ............................................................................. 10 Moje zdravlje ............................................................................ 15 Dnevnik putovanja ................................................................. 16 Iz školskog fotoalbuma ........................................................ 20 Putopisna reportaža .............................................................. 22 Naši uspjesi .............................................................................. 24 Školska knjižnica .................................................................... 26 Intervju ..................................................................................... 28 Sportiva - pozitiva ................................................................. 30 Eko kutak ................................................................................. 32 Literarne stranice .................................................................. 34 Maturalac .................................................................................. 36 Osmaši ..................................................................................... 38
Redakcija lista, Foto Begović, www. icv.hr, internet
Naslovnica Marko Bogović (8. a)
Tisak Jedan dva d.o.o.
Naklada 250 kom
2 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
KAKO OBRAZOVANJU DODATI BOJU? O čemu se radi? U studenome prošle godine održana je godišnja konferencija hrvatskih psihologa koja je bila posvećena psihologiji obrazovanja. Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije bilo je suorganizator konferencije, a prvog dana predstavljeni su i kreativni radovi učenika naše županije. Svaka obrazovna institucija trebala je osmisliti način na koji je obrađena tema pod nazivom Kako obrazovanju dodati boju?
Kako smo mi sudjelovali? Učenici svih devetnaest razrednih odjela predmetne nastave, s učiteljem likovne kulture Božidarom Puškašom kao mentorom, sudjelovali su u projektu na temu Kako obojiti nastavni predmet? Projekt je bio zamišljen da učenici pokušaju bojom i slikom dočarati pojedini nastavni predmet. Osnovna sredstva za rad bila su puno mašte, dobra volja i malo boje. Zadatak nije bio nimalo lak, no učenici su se ozbiljno prihvatili posla. Kao rezultat dobili smo stotine predivnih likovnih radova. U početku je bilo svega: neuspjelih pokušaja, spoticanja, propalih intencija, ali i pregršt motivacije, poticanja i veselih druženja. Kad je mlađima malo zapelo, tu su se našli naši iskusni osmaši i spasili stvar! Oni su vrijedno radili čak i pod zimskim praznicima. Učenici razredne nastave zajedno sa svojim učiteljicama imali su priliku sudjelovati na način da su obradili temu Kako obojiti naš razred? Ovaj teški zadatak odradili su naši hrabri trećaši. Učenici 3. a razreda, zajedno sa svojom učiteljicom Željkom Hanzić, koja je inače jedna od kreativnih moderatorica ovoga projekta, pokušali su putem ritma boja, ploha, slova i brojeva prikazati svoj razred.
TEMA BROJA
Učenici 3. b razreda željeli su slikom dočarati svoj pogled na obrazovanje, a kroz sve ih je vodila njihova učiteljica Božica Ivanec. Hvala svima koji su sudjelovali u osmišljavanju i realizaciji ovoga projekta, posebno našoj psihologinji Katarini Pecek Britvić.
Najbolji radovi naći će se na zidovima učionica Neki od najkreativnijih radova naših učenika predstavljeni su tijekom Konferencije hrvatskih psihologa u Rovinju. Osim što smo se kao škola i županija htjeli predstaviti psiholozima diljem Hrvatske i šire, ovim smo projektom željeli potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje u unaprjeđivanju vizualnog identiteta naše škole. Naime, osim u školskome listu, najbolji radovi naći će se na zidovima učionica i hodnika, kako bismo svima dali do znanja da obrazovanju itekako možemo dodati boju. Također, ovim smo projektom željeli utjecati na razvoj apstraktnog mišljenja, ali i divergentnog načina rješavanja problema kod djece. Osim toga, dobili smo povratnu informaciju od učenika o njihovom kognitivnom, grafomotoričkom, ali i emocionalnom stanju kroz crtež, koji je ekspresija naše ličnosti. Najvažnije, vidjeli smo kako učenici doživljavaju pojedini predmet. Zaključak je da i dalje trebamo težiti provođenju projekata koji će učenicima omogućiti razvijanje i usvajanje različitih strategija rješavanja problema s kojima se susreću jer ih na taj način učimo snalaženju u životnim okolnostima. Ako smo uspjeli obojiti naše obrazovanje, gdje nam je kraj?
3
TEMA BROJA
Nastavni predmeti u svijetu boja Nastavni predmeti često djeci zadaju velike muke. Učenici naše škole, uz pomoć psihologinje Katarine Pecek Britvić, pokušali su predmetima pristupiti na malo drugačiji način i učiniti ih pristupačnijima.
U sklopu projekta Kako obojiti nastavni predmet? učenici od petoga do osmoga razreda ilustrirali su nastavne predmete te dokazali sebi i ostalima da oni zaista mogu biti zabavniji i veseliji. Izdvojili smo neke od najljepših radova i odlučili ih podijeliti s vama.
jezik Njemački
Fizika
Romano Cardinale, 8. a
Viktorija Skec, 8. c
Biologija
Engleski jezik
Geografija
Karla Šmit, 8.d
Mia Begović, 5.b
Katarina Čerepinko, 7. d
Hrvatski jezik
ultura Glazbena k
Robert Bedeković, 8. a
Marija Djakić, 8. b
4 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
TEMA BROJA
Kemija
Romano Cardinale, 8. a
ltura Likovna ku
Antonela Vajda, 6. e
a Matematik
Nera Luca Ravlić, 7. a
Paul a Raki jašić , 8. a
Povijest TZK
Priroda
Marta Šelimber, 8. b Spomenka Cetin, 6. c
Tehnička kultura Vjeronauk
Danela Relić, 8. b
Marta Šelimber, 8. b 5
IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA
PŠ M ala Čre š n jevica Zaboravljeni božićni ukrasi Učenici Područne škole Mala Črešnjevica pozvali su u goste svoje mame, bake, tete, susjede i kume koje su željele pokazati nešto o tradiciji zavičaja. Prije božićnih praznika postavili smo bor u namijenjeni kutak u razredu te čekali vrijedne ruke koje će nam pokazati kako se to nekada radilo. Zainteresiralo nas je to što za ukrase nisu bile potrebne skupe vrpce, zlatni i srebrni sprejevi, blještave kuglice te razne skupocjene stvari koje lijepo izgledaju, ali često ne
stvaraju željenu toplinu doma ili prostorije. Zamislili smo da ove godine bor okitimo ukrasima koje ćemo sami izraditi. Bili su to orasi umotani u vrpcu, papir ili foliju, rolani ukrasi od krep papira, šaljivi nakit od folije, lanci od bijelog i šarenog papira. Naučili smo da s puno truda, pregršt ljubavi i malo novaca možemo ukrasiti svoju učionicu. Hvala najljepša na odličnim savjetima i idejama za nagodinu.
Ukrasili smo božićno drvce ručno izrađenim ukrasima
Vri jed ni ma li lik ov nja ci
Kad se male ruke slože Likovna je grupa ove godine odlučila naslikati nešto malo drugačije. Ideja je bila izraditi sliku koja će nas pratiti kroz sva godišnja doba. Upoznali smo i novu tehniku – ulje na platnu.
Za to su potrebni kistovi svih veličina i oblika, uljane boje, laneno ulje koje razrjeđuje boje te pamučna krpica. Olovkom smo skicirali naš brežuljkasti zavičaj te je svaki od nas odabrao boju i polje za bojanje i polako je slika dobivala svoj izgled. Ujesen smo na nju postavili gljive, ježiće i lišće. Zima je dobila bijeli prekrivač od vate i bijele boriće. U proljeće će drveće procvjetati u šarenim bojama, a ljeto… Neka ostane naša mala tajna!
Veseli snjegovići Stigla je zima, a naš je hodnik zablistao u bijelome ruhu. Izradili smo malene, šarene snjegoviće te trodimenzionalne boriće koji su smjestili priču u zimsku šumu. Svaki dio priča sam za sebe - jedan je snješko šareniji od prethodnog, a komadićima stiropora pokušali smo dočarati snijeg i pahuljice. Bijele žaruljice svjetlucale su u mraku pod umjetnim snijegom, a nama je uvijek toplije oko srca kada ulazimo i prolazimo unatoč hladnoći koja je stigla i u naše selo.
Naš je hod nik zab list ao u bije lom e ruh u
6 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA
Sakupljamo, čitamo i učimo Listopad i studeni mjeseci su u kojima obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Sakupili smo sve naslove iz kabineta, donijeli knjige koje kod kuće dugo nismo prolistali, razvrstali enciklopedije i dječje časopise te tako potaknuli jedni druge na još više čitanja. Kreirali smo iskaznice, mijenjali knjige i oduševili se novim naslovima.
Uredili smo kutak pod nazivom Mala školska knjižnica
U pjesnikovu domu Svakog se proljeća veselimo Preradovićevim danima, rođendanu pjesnika po kojem je naša škola dobila ime. Već tradicionalno, u ožujku smo prisustvovali priredbi na kojoj se okupljaju škole iz svih krajeva Hrvatske. Literarne grupe predstavljaju svoje radove, dok je za ples zadužena naša poznata folklorna grupa iz Grabrovnice. I mi smo svojom prisutnošću doprinijeli svečanosti priredbe, a ponijeli smo samo dobre dojmove i obećali da se vidimo i dogodine.
Na literarnim susretima u Grabrovnici
PŠ Velika Čre š n jevica
Povod om Dana kruha učenic i 1. i 2. r. mijesi li su tijesto te izradi li slova i prigod no uredil i stol u holu škole. Nacrta li su pekara kredo m i zajedn ički blagov ali kolače , kiflice i lepinj e koje su izradi le vrijed ne ruke naših mama .
Ispr ed rodn e kuće Petr a Prer adov ića
Dan Svetoga Nikole učenici iz Velike Črešnjevice uljepšali su prigodnom priredbom. Mališani su pjesmom, plesom, recitacijom i glumom uspjeli dozvati Svetog Nikolu, ali i Krampusa. 7
IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA
PŠ D in jevac Božićna priredba Duh Božića zavladao je u školi u Dinjevcu. Prigodnom priredbom mališani su razveselili svoje obitelji i pokazali izvrsna glumačka umijeća. Blagdanski ugođaj ispunio je cijelu školu, a učenici su nastupom prenijeli čaroliju na sve nazočne. Vrijedno pripremajući priredbu, uz vodstvo svojih učiteljica, pokazali su što sve mogu napraviti.
Božićnom priredbom mališani iz Dinjevca razveselili su svoje najdraže
Nova škola s novim imenom U travnju prošle godine učenici Područne škole u Sedlarici dobili su novu školu. Zgrada Područne škole Ivana Rengela svečano je otvorena u nazočnosti saborskog zastupnika Josipa Đakića, župana Tomislava Tolušića, načelnika općine Pitomača Željka Grgačića te ostalih uvaženih gostiju.
og ra mo m Uč en ici su pr ig od ni m pr br od oš lic u pr isu tn im a za že lje li do
PŠ Ivana R engela S ed lar ica Ime je dobila po poginulom mještaninu Sedlarice, Ivanu Rengelu, koji je svoj život žrtvovao za domovinu. Škola u ovome mjestu postoji još od davne 1768. godine, kada se nastava održavala u zgradi seoske straže. Učenici su kasnije preselili u zgradu iza spomen parka gdje se nastava održavala sve do otvorenja nove škole. Područnu školu u Sedlarici pohađa 18 učenika od prvoga do četvrtoga razreda.
Ma liš an i iz Se dla ric e po mo gli su pre sje ći vrp cu
8 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
IZ NAŠIH PODRUČNIH ŠKOLA
R azgo varali smo sa ž upanom Tomis lavom Tolu š i ć em Mališani iz Sedlarice dobili su novu školsku zgradu. Njihovo će školovanje zasigurno biti puno bolje, ljepše i sretnije. Na svečanom otvorenju škole bio je i naš župan pa smo iskoristili priliku te mu postavili nekoliko pitanja.
Kakav ste Vi učenik bili? Vežu li Vas lijepa sjećanja na školske dane? Ovisno od razreda do razreda, nekad vrlo dobar, nekad odličan. Ipak, s vremenom su ocjene bile sve bolje i bolje. Nakon osnovne škole upisao sam gimnaziju, a nakon toga upisao i završio Pravni fakultet u Zagrebu. Stara izreka kaže: Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba. Uistinu, moram priznati, meni je upravo taj dio života bio najljepši, bez velikih briga i problema.
Pamtite li nekog učitelja koji je na Vas ostavio poseban dojam? U lijepom sjećanju ostao mi je profesor tjelesnog u osnovnoj školi koji je bio strog, ali pun ljubavi prema svom poslu. On mi je usadio ljubav prema sportu, pogotovo rukometu koji sam i trenirao desetak godina.
Z A V R I J E M E M A N D ATA T O M I S L AV A T O LU Š I Ć A U N A Š O J J E Ž U PA N I J I I Z G R A Đ E N O I T E M E L J I T O O B N O V L J E N O V I Š E O D 30 ŠKOL A I SPORTSKIH DVORANA.
Znate li kuhati? Koje Vam je najdraže jelo? Najbolji kuhari na svijetu uglavnom su muškarci, tako da ni meni kuhinja nije stran pojam i jako volim kuhati. Naravno da, kao pravi Slavonac, volim sve što ima veze s mesom.
Kako provodite slobodno vrijeme? Zbog puno poslovnih obveza, nemam baš puno slobodnog vremena. Uglavnom ga provodim s dragim osobama.
Koji je Vaš najveći uspjeh? Dvije prekrasne djevojčice koje se zovu Tena i Jana.
Je li težak posao župana?
Obožavao sam hrvatski jezik i povijest, a jedan od glavnih razloga zašto sam upisao Pravni fakultet je taj što tamo nije bilo matematike.
Posao župana iznimno je težak i kompliciran, ali ako taj posao radite sa srcem i s puno entuzijazma, onda rješavate stvari i probleme puno lakše. Međutim, posao župana ima i puno lijepih trenutaka. Osmijeh ove djece u Sedlarici i njihova radost zbog nove škole briše sve poteškoće ovoga posla.
Čitate li radije ili ipak više volite pogledati dobar film?
I za kraj… Koji su Vaši planovi za budućnost?
Nažalost, u zadnjih nekoliko godina puno više gledam filmove nego što čitam. Iako smatram da film ne može nadomjestiti užitak čitanja dobre knjige.
Moja je misija stvoriti od ove županije županiju znanja i vjerujem da ću uspjeti u tome. Želim da svako dijete u našoj županiji ima vrhunske uvjete za obrazovanje i jednake mogućnosti razvoja i napredovanja, kao bilo koje dijete u razvijenim europskim zemljama. Znanje je nešto najvrjednije što možemo dati našoj djeci i moramo iskoristiti svaku priliku da ga dobiju što više.
Koji Vam je školski predmet bio najomiljeniji, a koji najomraženiji?
Koju vrstu glazbe slušate? Odrastao sam na rock n’ roll-u, Stonesima, Peppersima i Ramonesima, a danas slušam sve što sluša MTV i CMC generacija.
9
DOGAĐAJNICA
Veljača LiDraNo Mladi literati, glumci i novinari naše škole sudjelovali su na Županijskoj smotri LiDraNo 2014. koja se 12. veljače 2014. godine održala u Virovitici. Smotra je započela individualnim stvaralaštvom na kojemu je nastupila učenica petoga razreda Petra Posenjak. Dramska grupa, pod vodstvom učiteljice Božice Rakijašić, pokazala je svoje umijeće glume predstavivši publici scensku igru Mišoljubiva priča. Na LiDraNu je predstavljen i školski list Preradović koji svake godine dobije sve više pohvala. Najveći uspjeh postigla je Nikolina Šubić, čiji je
Tjedan psihologije Tjedan psihologije manifestacija je koja se održava već sedmu godinu zaredom, kroz koju psiholozi iz cijele Hrvatske nastoje približiti svoju struku građanima i uključiti ih u različite psihoedukativne radionice i aktivnosti. Tjedan psihologije obilježili smo i u našoj školi. U školskoj knjižnici priređena je izložba likovnih i pisanih radova učenika na temu Moja obitelj.
literarni rad Duh moje mašte predložen za državni susret.
Na LiDraNu smo pokazali svoja glumačka, pjesnička i novinarska umijeća
dostupnih naslova. S učenicima 8. b razreda naša školska psihologinja organizirala je radionicu na temu Zarobljeni u virtualnom svijetu.
Budući da knjižnica posjeduje bogati fond psihološke literature, priređena je prigodna izložba
Ožujak Maskenbal
Učenici nižih razreda napravili su radove na temu Moja obitelj
U sportskoj dvorani organizirali smo druženje i zabavu pod maskama. Mogli su se vidjeti filmski likovi, princeze, kauboji, junaci iz knjiga…Uz glazbu, ples i društvene igre učenici su uživali u krafnama i sokovima. Krajem fašničkog druženja dvoranom je krenuo i vlakić. Učenicima su se u maskiranju pridružili i djelatnici škole.
Vesele maškare donijele su smijeh i radost u našu školu 10 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
DOGAĐAJNICA
Literarni susreti U petak, 21. ožujka obilježili smo 196. obljetnicu rođenja Petra Preradovića. U rodnoj kući toga velikoga hrvatskoga pjesnika održani su 46. susreti literarnih družina pod nazivom “Preradovićev rođendan”. U spomen na Preradovića pripremljen je prigodni kulturno-umjetnički program. Nastupili su
učenici iz Pitomače i mali folkloraši iz Grabrovnice koji su predstavili narodne plesove svoga kraja. Literarnim izrazom program su obogatili učenici osnovnih škola iz Kalinovca, Kloštra Podravskoga, Zagreba i Pitomače. U sklopu manifestacije održan je književni susret s književnicom Božicom Jelušić.
Obilježili smo obljetnicu rođenja velikog hrvatskog pjesnika Petra Preradovića
Travanj Proljetna škola vožnje bicikla Voditelji Proljetne škole vožnje bicikla nastavnici su predmeta tehničke kulture iz osnovnih škola. Program obuhvaća teoretski i praktični dio edukacije na prometnim poligonima i završno testiranje te natjecanje s prigodnim nagradama za najbolje. Svim sudionicima Proljetne škole vožnje bicikla uručene su potvrde o osposobljenosti za upravljanje biciklom i ostale nagrade, nakon čega je obavljeno
fotografiranje i video snimka polaznika. Za Proljetnu školu vožnje bicikla 2014. u OŠ Petra Preradovića, Pitomača prijavilo se i uspješno završilo 62 učenika. Glavnu nagradu osvojila je najbolje plasirana učenica, Tena Grlica. Zahvaljujemo svim prijavljenim učenicima polaznicima, njihovom voditelju AntonuMichaelu Dafčiku te ostalim sudionicima koji su omogućili provedbu ovoga projekta.
Sudionici Proljetne škole vožnje bicikla na zajedničkom fotografiranju 11
DOGAĐAJNICA
Svibanj Glagolanje - kviz o glagolskim oblicima Učenice naše škole, Elizabeta Kapitan i Ana Škudar, pod vodstvom njihove mentorice Biljane Bukovšak, sudjelovale su u kvizu znanja iz hrvatskoga jezika pod nazivom Glagolanje – kviz o glagolskim
oblicima. Kviz je održan 6. svibnja 2014. godine u OŠ Eugena Kumičića u Slatini. Ciljevi ovoga natjecanja uspješno su ostvareni: utvrđeno je znanje o glagolskim oblicima, učenice su usporedile svoje znanje sa znanjem drugih učenika te je potaknuta i uspostavljena suradnja s učenicima drugih škola.
Elizabet a i Ana pokazal e su odlično znanje u poznava nju hrvatsko ga jezika i uspješno predsta vile našu školu
Posjet budućih prvašića Učiteljica Slavica Bartolić zajedno sa svojim razredom ugostila je stariju vrtićku skupinu Pčelice. Osnovnoškolci su mališanima iz vrtića te njihovim tetama Vesni i Kristini pokazali svoju učionicu i družili se s njima. Svi s nestrpljenjem iščekuju svoj polazak u prvi razred pa su se došli uvjeriti da u školi i nije toliko strašno. Svakom učeniku donijeli su poklon-čestitku za uspomenu. Četvrtaši su svoje stolice prepustili malim prijateljima koji su sjeli i marljivo uzeli u ruke bojice kako bi nacrtali svoju buduću školu. Vrijeme je brzo prošlo pa su mališani morali otići, a naši četvrtaši prionuli su poslu s ciljem da sakupe što bolje ocjene za kraj školske godine.
U učionici se mogla čuti i pjesma djece uz pratnju tete Kristine na gitari
12 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
DOGAĐAJNICA
Završna školska priredba
Lipanj
U prepunoj školskoj dvorani održana je priredba povodom završetka školske godine. Učenici su svojim kreativnim i maštovitim nastupima oduševili posjetitelje i još jednom pokazali zavidne sposobnosti pjevanja, plesanja i glume. Već tradicionalno, učenici osmih razreda pripremili su svoje oproštajne točke. Program su obogatili jedinstvenim scenskim prikazom kojim su željeli naglasiti kako nisu svi ljudi na svijetu isti, ali da svi jednako vrijede.
Ravnatelj škole zahvalio je svim učenicima i njihovim mentorima koji su doprinijeli izvrsnim rezultatima na županijskim i državnim natjecanjima te pritom naglasio kako je ovo jedna od najboljih generacija u posljednjih nekoliko godina. Proglašeni su i najučenici škole kojima su uručene nagrade za uloženi trud. Najbolja učenica generacije 2013./2014. je Laura Fel.
Najučenica Laura Fel poručila je svima da budu ustrajni u radu i učenju te zahvalila učiteljima što su vjerovali u nju
Dan učitelja
Listopad
Učenici 8. a razreda na Dan učitelja kratkim su programom razvedrili školsku zbornicu izmamivši osmjehe i pljesak prisutnih. Uvodnim govorom Ivone Šokec poručili su neka svoj poziv učitelji žive sretno, odvažno i ponosno. Uz prekrasne zvukove gitare i Tina Vukšana, svoje razmišljanje o učiteljima pročitala je Paula Rakijašić.
Ivona, Paula i Tin u ime svih učenik a čestita li su učitel jima njihov dan 13
DOGAĐAJNICA
Dani kruha
Učenici 2. a razreda obilježili su Dane kruha posjetom Srednjoj školi Stjepana Sulimanca
Studeni Radionica za mališane U sklopu projekta Smanjenje diskriminacije kroz rast stručnosti u našoj su školi održane dvije radionice za učenike 1. a i 2. c razreda. Projekt provodi Udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu Virovitičko-podravske županije Prvi znak u partnerstvu s Udrugom za Down sindrom VPŽ i Rekreativnom udrugom Veseli pokreti. Rad je koncipiran tako da se s djecom, kroz radno terapijski pristup, uči po čemu se oni međusobno razlikuju, što sve mogu djeca s teškoćama u razvoju i kako im prijatelji u školi mogu pomoći. Kroz razgovor prepoznaju osobine po kojima se razlikuju, a to su: boja kose, kože, očiju, odjeće, zatim spol, dob, visina. Kroz primjere sličica na kojima su djeca s različitim teškoćama u razvoju, prepoznaju njihove teškoće i pomagala za kretanje, sluh i vid.
Humanitarna akcija Tisuću pahulja dobrote
Prosinac
Dana 16. 12. 2014. u Gunju je dostavljena humanitarna pomoć koju smo sakupljali u našoj školi. U Udruzi Zvjezdice iz Gunje brinu se za djecu s višestrukim mentalnim poteškoćama. Najmlađe dijete ima 9 godina, a najstarija štićenica 40 godina. U pratnji su išle učenice Elizabeta Kapitan, Magdalena Živko, učiteljica Željka Hanzić te Marijana Fel iz Centra za obitelj Pitomača. Proveli smo lijepe zajedničke trenutke u pričanju, a Elizabeta i Magdalena sudjelovale su u radionici izrade pletenih košarica od papira. Nadamo se da ćemo naučeno iskoristiti i naše prijatelje posjetiti još koji put.
Ovogodišnje aktivnosti za Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje započeli smo posjetom Srednjoj školi Stjepana Sulimanca. U školskom praktikumu gdje znanje stječu mladi kuhari pod budnim okom majstora kuhara, i mi smo se poigrali tijestom. Uz puno brašna, smijeha i veselja nastali su ukusni prhki kolačići, krafne s marmeladom te kiflice punjene šunkom i sirom. Male ruke vrijedno su radile uz stalnu pomoć mladih, ali spretnih kuhara i učitelja Baričevića koji je i osmislio ovu radionicu. Titulu, odnosno kapu najkuhara zasluženo je ponio naš Ivan Rakitničan koji se odlično snašao u svim poslovima. Bilo je zabavno, poučno i – ukusno!
Na taj način uče kako svojim prijateljima s teškoćama u razvoju mogu pomoći te kako se, unatoč različitostima, svi mogu zajedno igrati. Sudjelujući u igri Odbačeni uče kako betz priče mogu pomoći svojim prijateljima da dođu u grupe kojima pripadaju te kako je to ostati sam, ne pripadati grupi. Za kraj, napravljen je krug prijateljstva koji kao rezultat zajedništva kroz vulkan izbaci puno radosti i smijeha.
Učenici su aktivno sudjelovali u raznim radionicama
Organ izirali smo human itarnu akciju kojom smo pomog li Udruz i Zvjezd ice iz Gunje
14 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
M O J E Z D R AV L J E
Zdrav duh u zdrav ome tijelu Mens sana in corpore sano Još su davnih dana stari Latini vjerovali u uzrečicu Mens sana in corpore sano iliti Zdrav duh u zdravome tijelu. Ima li u tome istine? Naravno da ima. Čini nam se da imamo sve manje i manje slobodnog vremena, kako za sebe, tako i za druge oko nas. Ipak, najvažnije je da u tom ubrzanom tempu života čuvamo svoje zdravlje.
Jabuka za zdravlje Sigurno si čuo za izreku da je jedna jabuka dnevno vrlo važna za tvoje zdravlje. To je točno – ona je prava riznica vitamina. Uz to, poboljšava koncentraciju i daje ti energiju. Zato bi bilo dobro da u pauzi između učenja pojedeš jednu ili dvije jabuke i imat ćeš više energije. Posebno je dobro da jabuke jedeš zimi jer su učinkovite u borbi protiv raznih bakterija i virusa te dobro štite od prehlade.
Započni dan doručkom Nakon cijele noći sna bez hrane, doručak ti osigurava energiju za napore koji te očekuju u školi. Započni dan zdravim doručkom. Vrlo loša navika većine mladih ljudi je preskakanje doručka. Doručak je prijeko potreban ukoliko želimo imati dovoljno energije za sve važne jutarnje aktivnosti i obaveze, posebno one školske.
Kreći se Lako je uklopiti tjelesnu aktivnost u svakodnevnu rutinu. Bar pola sata tjelesne aktivnosti svaki dan pomoći će ti ostati „fit i u formi“. Ukoliko si više za neke timske sportove, odaberi sport poput odbojke, košarke, rukometa, tenisa i sl. Ukoliko si, pak, solo igrač, preporučujemo rolanje ili vožnju bicikla.
Oprezno s obrocima Prije jela popij čašu vode, a obrok započni juhom. Glavno jelo jedi polako i smireno, bez žurbe, žvači dovoljno dugo svaki zalogaj i kada osjetiš sitost, prestani jesti. Nemoj obraćati pozornost na činjenicu da ti je ostalo još hrane u tanjuru. Tanjur se ne mora isprazniti, a sljedeći put ćeš staviti i manje glavnog jela u tanjur.
Ojačaj svoj imunitet Za pojačani imunitet moramo voditi zdrav život, a to, naravno, pored zdrave prehrane podrazumijeva dovoljnu količinu sna i odmora. U svoje obroke trebaš uključiti raznovrsnu hranu punu jakih i živahnih boja. Pored hrane možemo ubrojiti i čajeve koji čiste naše tijelo i jačaju silno potreban imunitet.
Jedi raznoliko, umjereno i redovito Imaj na umu da niti jedna namirnica ne može osigurati sve hranjive tvari sama. Zato je bitna raznolika prehrana. Tijelo treba brojne hranjive tvari koje nalazimo u raznim namirnicama poput kruha, mlijeka, mesa, voća i povrća. Potrebno je imati na umu da niti jedna namirnica ne može osigurati sve hranjive tvari sama. Zato je bitna raznolika prehrana. Ako smo umjereni, možemo jesti sve namirnice koje volimo, bez da ih isključujemo iz prehrane. Samo treba pripaziti koliko često i u kojim količinama ih konzumiramo.
Pij dovoljno tekućine Potrebno je popiti barem 1,5 litre tekućine dnevno! U slučaju da je toplo i da je osoba tjelesno aktivna tada je nužno popiti i više. Obična voda i mlijeko dobri su izvori tekućine, ali i raznoliki napitci poput sokova mogu biti i ukusni i zdravi.
1 15 5
D N E V N I K P U TO VA N J A
Plitvice
Prošle smo školske godine posjetili Nacionalni park Plitvička jezera. Krenuli smo u ranim jutarnjim satima. Plitvička jezera najistaknutiji je i najposjećeniji od osam nacionalnih parkova u Lijepoj Našoj. To je i jedina prirodna baština u Hrvatskoj, uvrštena u Popis svjetske baštine (UNESCO).
Plitvička jezera jedan su od najljepših svjetskih nacionalnih parkova
Vodič nam je ispričao o svakom jezeru, no svima nam je u sjećanju ostao slap koji je ime dobio po opernoj pjevačici Milki Trnina, po kojoj je navodno nazvana i poznata čokolada Milka. Osim što smo naučili puno toga i vidjeli prekrasnu prirodu, lijepo smo se zabavili pa čak i nasmijali do suza.
Kad smo stigli na Plitvice, od vodiča smo dobili ulaznice i letak na kojem su se nalazile slike i informacije o svemu što smo posjetili. S vidikovca smo vidjeli veliki dio jezera, bistru vodu, predivne slapove i mnoštvo drvenih stazica kojima smo kasnije i prošetali.
16 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
D N E V N I K P U TO VA N J A
U pratnji učiteljice Božice Rakijašić i nekoliko odraslih, naš 4. b posjetio je Ogulin. Ivanina kuća bajke slavi bajkovito stvaralaštvo jedne od najznačajnijih hrvatskih spisateljica Ivane Brlić-Mažuranić, koja se ovdje rodila davne 1874. godine. Pobuditi ljubav za čitanjem, znanjem i stvaranjem glavni je cilj Ivanine kuće. U njoj stabla pripovijedaju priče iz Ivaninih djela i zgode iz njezina života. Čarobno je zrcalo djeci posebno privlačno. Začarani hodnici dvorca pravo su mjesto
za istraživanje bajki. Ognjište je topli kutak Ivanine kuće u kojemu se mogu preslušavati njezine bajke, dok se u tajanstvenoj odaji mogu pogledati edukativni animirani filmovi. Radionice koje produbljuju znanje i potiču kreativno izražavanje odvijaju se u kreativnoj sobi. U samome središtu grada Ogulina nalazi se Đulin ponor sa spiljom. Ime ponora vezano je uz legendu o prelijepoj Đuli ili Zulejki koja se zbog nesretne ljubavi bacila u ponor. Jezero Sabljaci pravi
je biser ovoga kraja kojim teku rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica. Legenda o Kleku i klečkim vješticama svima se posebno svidjela. Prema legendi, za vrijeme olujnih noći na vrhu se Kleka skupljaju vještice, vile, vilenjaci, a njihovo kolo i vrisak dopiru čak do Ogulina. Ipak, najzabavnije je bilo polaganje ispita za let na metli, nakon čega su svi učenici dobili vozačke dozvole. Festival bajke u tri dana okuplja mnoge dramske skupine učenika iz cijele Hrvatske.
U ba jko vit om Og uli nu Cijeli ogulinski kraj svakome je ostavio jake i lijepe utiske
17
D N E V N I K P U TO VA N J A
Z a g r e b , Z a g r e b .. .
Izvrsno smo se zabavili u glavnom gradu Lijepe Naše
U studenome prošle godine posjetili smo Zagreb. Mi, sedmaši, u pratnji razrednika odlučili smo krenuti u pustolovinu glavnim gradom naše domovine. Posjetili smo Hrvatski sabor te poslušali zastupnike pri njihovom zasjedanju. Prošetali smo Gornjim gradom gdje smo vidjeli Crkvu sv. Marka, Kamenita vrata, Kulu Lotrščak te se provozali poznatom zagrebačkom Uspinjačom. Nakon toga posjetili smo kazalište Žar ptica i pogledali predstavu Sasvim sam popubertetio. Dramatizacija popularnog romana nagrađivane hrvatske spisateljice Sanje Pilić govori o petnaestogodišnjem dječaku Luki koji se nalazi na
važnoj životnoj prekretnici. Uslijedio je ručak u svima nam omiljenom McDonald’s-u te šetnja središtem Zagreba. Najveće oduševljenje izazvao je Tehnički muzej u kojem smo vidjeli puno starih automobila, zrakoplova, helikoptera i brodova. Tamo se nalazi i rudnik u kojem nam je vodič dočarao kako su ljudi kopali ugljen. Pogledali smo i program posvećen Nikoli Tesli te slušali o njegovom životu. Muzej ima i Planetarij, u kojem se pomoću specijalnog projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba.
18 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
D N E V N I K P U TO VA N J A
ružuje Dvorac Trakošćanmok bogata zaštićena park šuimasv ijetom biljnim i životinjsk
Mi, učenici Područne škole Mala Črešnjevica posjetili smo Trakošćan i Čakovec. Nakon šetnje oko jezera u Trakošćanu, dobro smo se umorili i bili spremni za ukusan ručak na bajkovitoj obali. Put nas je poveo preko Varaždina u maleni Čakovec u kojem smo otkrili dvorac Zrinskih. Učiteljice Nikolina, Sandra i Zvjezdana uporno su nas slijedile i strpljivo vodile. Zanimljivo je bilo kada smo dobili besplatan sladoled
Us us ret sta r im vr em en im a
u najboljoj čakovečkoj slastičarnici. Puni slatke snage nastavili smo šetnju predivnim međimurskim gradićem. Najljepše nam je bilo na igralištu gdje smo otkrili veliki dvorac-penjalicu. Izlet je prebrzo završio, a mi smo se umorni i puni novih znanja vratili u svoje maleno selo.
19
IZ ŠKOLSKOG FOTOALBUMA
ma u lb a o t o f g o k ls o k š z I
20 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
IZ ŠKOLSKOG FOTOALBUMA
21
P U T O P I S N A R E P O R TA Ž A
Grad
koji
Nera Luca Ravlić, 7. a
nikada ne spava Samo je jedan grad na svijetu u kojem se isprepliću veličanstveni spomenici svjetske kulture, moderne građevine i miris pustinje. Isprepliće se staro i novo, sjaj bogatsva te najveće siromaštvo i bijeda. U pojedinim dijelovima grada deseci tisuća ljudi živi u grobnicama bez najosnovnijih životnih uvjeta, dok imućniji stanovnici žive u bogatim četvrtima, okruženima poznatim svjetskim hotelima te luksuznim prodavaonicama. To je Kairo, glavni egipatski grad.
Tri piramide izgrađene su za kraljeve po imenu Keops, Kefren i Mikerinos
Posjetila sam ga zajedno sa svojom obitelji jer nas je oduvijek privlačila egipatska kultura i povijest. Saznala sam da Kairo broji više od 15 milijuna stanovnika i da je po tome trinaesti grad po veličini na svijetu. Najnaseljeniji je afrički grad te najveće kulturno i turističko središte arapskoga svijeta. Njegova je energija jednostavno nevjerojatna. Na pretrpanim ulicama trgovci dovikuju prolaznicima, magarci vuku stara kola, s džamija se čuju molitve, deve se naviruju iza uglova, a povijesne skulpture Grad mrtvih predstavlja ogromno živo groblje za sramežljivo promatraju užurbani svijet. Teško je mrtve, ali je ujedno i dom mnogim siromašnim razumjeti običaje Egipćana. Najviše me zbunio ljudima njihov gust promet, koji nema nikakvoga reda i gdje se ne poštuju pravila. Zbog toga se kairske ceste smatraju najopasnijima na svijetu. Svatko vozi kako mu se prohtije, u nepreglednim kolonama, nervozno trubeći i mašući iz automobila. Kairo je smješten na obalama Nila u sjevernome Egiptu. Plodna dolina rijeke, uz more, još uvijek je izvor života ove afričke zemlje. Sam grad sastoji se od starijega dijela smještenog na istočnoj strani rijeke te modernoga dijela koji se nalazi na zapadu. Nedaleko Kaira naziru se jedne od najstarijih spomenika U okolici piramida turisti mogu jahati deve ljudske civilizacije – poznate egipatske piramide. Keopsova nas je piramida toliko zadivila svojim prizorom da smo nepomično promatrali veličanstvenu sliku koja nam se našla pred očima, 22 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
P U T O P I S N A R E P O R TA Ž A
Magar ci se mogu vidjet i u gotovo svakom e dijelu grada
Kairski toranj sagrađen je na otočiću Gezira usred Nila
sliku koja prkosi tisućljećima i ostat će vječni misterij. Jedna od manjih piramida bila je otvorena za posjetitelje pa smo ušli u nju. Prolaz je bio uzak i mračan. Nije bilo nikakve rasvjete pa smo se spustili samo do prve razine. Bilo je to uzbudljivo i zabavno iskustvo. Pored piramida nalazi se kip Sfinge koja, prema narodnoj predaji, čuva tri velike piramide. Napravljena je od kamena, s glavom čovjeka i tijelom lava. Saznala sam da, prema nekim tumačenjima, Sfinga brani i groblje oko piramida od svakoga zla. Sfinge se nalaze i na ostalima mjestima u Egiptu, a njihove glave predstavljaju likove kraljeva. Nakon razgledavanja nezaboravnih piramida posjetili smo Egipatski nacionalni muzej, jedan od najvećih i najslavnijih muzeja na svijetu. Muzej ima preko 136 tisuća eksponata koji su neprocjenjive vrijednosti. Papirusi, novčanice, kovanice, predmeti iz Tutankamonove grobnice, blago pronađeno u Dolini kraljeva i mumije samo su dio vrijednosti koje svakako treba vidjeti. Trg Tahrir, središte egipatskih revolucija, poznata tržnica Khan el-Khalili, stara gradska jezgra, muzeji, džamije i tvrđave žive su pozornice prožete dodirom različitih kultura. Kairo je grad prema kojemu je nemoguće ostati ravnodušan i potpuno drugačiji svijet u odnosu na naš način života. Priče o njegovim običajima, hrani, znamenitostima i posebnostima ostat će mi zauvijek utkane u sjećanju.
Ljudi putuju s posla u pretrpanim automobilim a
Trebal o je otprili ke 20 godina da bi se sagrad ila Keops ova piram ida
Rijeka Nil jedan je od simbola Kaira
Veličanstve ni kip Sfinge čuva piramide u Gizi 23
N A Š I U S PJ E S I
Nat jecan ja , susre ti i smot re 2 0 1 3 ./2 0 1 4 . LiDraNo NIKOLINA ŠUBIĆ - predložena za državni susret
HRVATSKI JEZIK PAULA RAKIJAŠIĆ - 1. mjesto u županiji IVANA GIBIČAR - 3. mjesto u županiji
KEMIJA VINKO MARTINČEVIĆ - 3. mjesto u županiji PATRICK BUREK - 3. mjesto u županiji VEDRAN BEDEKOVIĆ - 4. mjesto u županiji
MATEMATIKA FILIP SMRČEK - 9. mjesto na državnom natjecanju IVA RENGEL - 1. mjesto u županiji EMA LOVREKOVIĆ - 2. mjesto u županiji. KRIS TKALČEC - 2. mjesto u županiji
ASTRONOMIJA KARLO PINTAR - 1. mjesto u županiji LUKA LOVREKOVIĆ - 1. mjesto u županiji. ANTONIO BALIĆ - 2. mjesto u županiji
POVIJEST MARKO ĐURIŠEVIĆ - 3. mjesto u županiji
LUKA GREGUREK - 5. mjesto u županiji
VJERONAUK
ANTONIA ČOR MERI MARAKOVIĆ ANA ŠKUDAR KARLA BEGOVIĆ
3. mjesto u županiji LAURA FEL PATRICK BUREK GLORIJA BARKOVIĆ IVANA GIBIČAR
NJEMAČKI JEZIK
Naše odbojkašice osvojile su BENJAMIN GIBA - 4. mjesto u 3. mjesto na regionalnom natjecanju županiji
CRVENI KRIŽ
1. mjesto u županiji MELANY MARESIĆ LUKA GREGUREK TEA ŠOKEC NIKOLINA ŠUBIĆ MARTINA KUNTIĆ
RUKOMET
4. mjesto na regionalnom natjecanju NINA FERIĆ ENA RAVLIĆ TENA MARKOVINOVIĆ LAURA FEL PAULA RAKIJAŠIĆ NINA GREGURAŠ PETRA VELIČAN TENA ŠOLINIĆ LARA KIRIN DANELA RELIĆ ANALIS GRAHOVAC DOROTEA BOŠNJAK
ODBOJKA
GEOGRAFIJA
3. mjesto na regionalnom natjecanju
FILIP SMRČEK - 1. mjesto u županiji HRVOJE HAVLIČEK - 1. mjesto u županiji MARKO KUKRIKA - 2. mjesto u županiji LORENA BLAGA - 2. mjesto u županiji
NINA FERIĆ ENA RAVLIĆ TENA MARKOVINOVIĆ LAURA FEL PAULA RAKIJAŠIĆ NINA GREGURAŠ DANELA RELIĆ ANALIS GRAHOVAC
KOŠARKA
3. mjesto u županiji TONI FEREŽA LEOPOLD LOVREKOVIĆ ŠIMUN DIJAKOVIĆ LEON ŠVARBIĆ ANTONIO BALIĆ TIN VUKŠAN ANDREJ ABRAMOVIĆ LEON ŽELJKO BARČAN
MALI NOGOMET
(5. i 6. r.) - 5. mjesto na regionalnom natjecanju FILIP KOŽARIĆ KARLO ARAGOVIĆ KARLO JAKUPEC DOMAGOJ MAGIĆ MATEJ BABIĆ NIKO SUČIĆ DINO ARAPINAC TIN ARAPINAC MATIJA POROPATIĆ SILVIO BALIĆ LEO JAKUPEC DOMAGOJ ĐERI FILIP JANČI EMANUEL MIKEC
Bili smo zadovoljni i nakon županijskog a natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika
24 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
N A Š I U S PJ E S I
ATLETIKA
(dječaci, 5. i 6. r.) - 4. mjesto na državnom natjecanju LUKA BOKAN FILIP MAKVIĆ MARKO DEBOGOVIĆ ROMANO KOVAČ MATIJA POROPATIĆ MIHAEL GAŠPAR KARLO JAKUPEC DOMAGOJ MAGIĆ MARKO PLIVALIĆ NIKO SUČIĆ MARIO TKALČEC FILIP KOŽARIĆ
ATLETIKA
(dječaci, 7. i 8. r.) - 2. mjesto u županiji DOMINIK PRESEČAN LEON ŠVARBIĆ VANJA KIRIN LUKA GREGUREK TIN VUKŠAN NIKOLA MAGDIĆ ANTONIO BIJUK DARIJO PLIVALIĆ IVAN FIČKO IVAN MIKŠA LEOPOLD LOVREKOVIĆ KARLO MAKVIĆ
PETRA POSENJAK IVANA KIRIN KARLA BEGOVIĆ DOROTEJA ERHATIĆ ELIZABETA KAPITAN DOROTEA BOŠNJAK ANALIS GRAHOVAC LORENA BLAGA
KROS
(djevojčice, 7. i 8. r., ekipno) - 4. mj. u županiji PAULA RAKIJAŠIĆ (1. mjesto u županiji) MERI MARAKOVIĆ PETRA VELIČAN MARIJA MATOČEC
ATLETIKA
(djevojčice, 7. i 8. r.) - 2. mjesto na regionalnom natjecanju NIVES MAKVIĆ MERI MARAKOVIĆ MARIJA MATOČEC LARA KIRIN PAULA RAKIJAŠIĆ LORENA BLAGA TENA ŠOLINIĆ NINA FERIĆ NINA GREGURAŠ PETRA VELIČAN KARLA BEGOVIĆ KARLA HAJTIĆ
a tj e ca n ju iz N a d rž a vn o m n a š Fi li p Sm rč e k m a te m a ti ke n st o u sn o d e ve to m je vr iz je o ri va o st zr e d a če n ik a p e ti h ra k o n k u re n ci ji u
KROS
(dječaci, 5. i 6. r., ekipno) - 3. mjesto u županiji MATIJA POROPATIĆ KARLO JAKUPEC DOMAGOJ MAGIĆ MARKO PLIVALIĆ
KROS
(dječaci, 7. i 8. r., ekipno) - 3. mjesto u županiji
Na natjec anju iz atletik e u Varažd inu
DARIJO PLIVALIĆ ANTONIO BIJUK NIKOLA MAGDIĆ BRANKO ŠKVARIĆ
Za je dn o m ož em o sv e!
KROS ATLETIKA
(djevojčice, 5. i 6. r.) - 2. mjesto na regionalnom natjecanju SANDRA GREGURAŠ ENA RAVLIĆ ANA ŠKUDAR ANJA BRKIĆ
(djevojčice, 5. i 6.razred, ekipno) - 3. mj. u županiji LORENA BLAGA IVANA KIRIN ENA RAVLIĆ ANA ŠKUDAR
Atletičari na županijskom e natjecanju 25
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
Mjesec knjige u našoj knjižnici U okružju kreativnosti, povezanosti, iskustva, primjene i suradnje Knjižnice su odavno prestale biti mjesta posvećena isključivo znanju. Mnogi oblici kreativnosti, igraonica, učenja kroz igru i druženja postali su stanari većine knjižnica. Školska knjižnica danas ima naglašenu ulogu na području poticanja čitanja. Knjižnica kao srce škole, posebnu pažnju daje Mjesecu knjige koji obilježavamo od 15. 10. do 15. 11. svake godine. Naše učenice petih, šestih i sedmih razreda po prvi su se put uključile u on-line Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji organiziraju Knjižnice grada Zagreba. Ove godine Mjesec knjige bio je posvećen ljubavi pa su učenice trebale pročitati četiri zadana književna djela na temu ljubavi o čemu su samostalno odgovarale na postavljena pitanja na računalu u školskoj knjižnici. Učenice su puno naučile, odlično se zabavile te su osvojile lijepe nagrade. Kad učeniku damo izbor da može samostalno istraživati, pronaći i otkriti znanje, tada je učenje najučinkovitije .
Učenice 6. e i 5. c razreda rješavaju on-line kviz na računalu u knjižnici Putem Bookmark ili Straničnik projekta povezali smo se s učenicima i voditeljicom Tracy Edge iz države Victoria u Australiji. Za njih smo napravili straničnike u obliku kravate, izabrali smo nekoliko turističkih karti Lijepe Naše i napisali pismo u kojem smo na engleskom jeziku predstavili sebe i školu. U projektu su sudjelovali učenici 6. b razreda, razrednica Iva Brusač i knjižničarka koja je koordinirala cijelim
projektom. Učenici su samostalno istraživali i otkrivali znamenitosti Australije, grad, kulturu, škole, stanovništvo zemlje partnera u projektu. Nekoliko dana prije završetka prvog polugodišta dobili smo straničnike iz Australije, zanimljive materijale o njihovoj zemlji i pismo učenika iz grada Warrnamboola.
Za učenike iz daleke Australije napravili smo straničnike u obliku kravate U knjižnici smo u Mjesecu knjige ugostili pjesnikinju Ivanu Kranželić. Ivana je dugo radila u vrtiću kao odgajateljica. Ispričala nam je da je slušala razna dječja pitanja, a na mnoga od njih nije znala odgovoriti pa je umjesto odgovora napisala pjesme koje je uobličila u zbirku i dala joj naziv Čemu služe stvari? Ivana je pohađala niže razrede u našoj školi pa se na susretu osvrnula na svoje uspomene i dogodovštine iz škole. Učenicima drugih razreda čitala je pjesme. Iz svake su pjesme učenici trebali izabrati lik, stvar ili životinju koju će kasnije napraviti na radionici. Učenici su, nakon odslušanih pjesama i razgovora o istima, sami odabrali hoće li svoje likove, stvari ili životinje napraviti od kolaža, krpica ili jute. Radionica je bila kreativna, živopisna, vezana uz timski rad gdje su učenici, njihove učiteljice, autorica i knjižničarka zajedničkim radom i ugodnim druženjem postigle pozitivne i mjerljive ishode učenja i poticanja čitanja.
26 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
ŠKOLSKA KNJIŽNICA
smo se s Put em Str ani čni k pro jek ta pov eza li dru gim ško lam a
U traganju za novim pristupima učenja u knjižnici se sve više primjenjuju postupci čitanja s razumijevanjem koji se nastoje povezati sa školskim gradivom. Radionicu čitanja s razumijevanjem odradili su učenici 3. a razreda i njihova učiteljica Željka Hanzić u školskoj knjižnici. Učenici su trebali pročitati nepoznatu im bajku naziva Mala vila. Nakon čitanja učiteljica je putem pitanja i odgovora provjerila koliko su učenici razumjeli priču i povezali sadržaje s njihovim iskustvom, pogledima i uvjetima na koje se priča odnosi. Budući da smo željeli potaknuti maštu i povezati kreativnost učenika s poticanjem čitanja, učenici su postali pravi mali bajkopisci. Nakon odrađenog posla, bajke su prezentirali ostalim učenicima. Slična radionica održana je i s učenicima područnih škola Velika i Mala Črešnjevica. Ovakve radionice i projekti u školskoj knjižnici naglasak stavljaju na poticanje čitanja, suradnju, kreativnost te razvoj kompetencija potrebnih za cjeloživotno učenje.
Učenici 6. b razreda samostalno su istraživali osobitosti zemlje partnera u projektu
U ugodnom društvu s pjesnikinjom Ivanom Kranželić
27
INTERVJU
U č itel j Dom inik Gal jar: S vak i š kolsk i sat no va je pustolo vina Dominik Galjar učitelj je engleskoga jezika u našoj školi, omiljen je učenicima, uvijek ljubazan i susretljiv. Živi u Pitomači sa svojom obitelji, suprugom Kristinom i kćerkicom Elizabetom. Razgovarali smo s njim i evo što nam je ispričao.
Koliko dugo radite u našoj školi? Volite li svoj posao? U ovoj školi radim od rujna 2005., dakle više od 9 godina koje su mi jako brzo prošle. Moram priznati da kao mladić nisam razmišljao postati učiteljem, ali životni put me doveo do te staze i sada mi je jako drago zbog toga. Posao učitelja je izazovan, a svaki školski sat nova je pustolovina. Osim što mi je kao materinji, engleski jezik i kultura me prate kroz život i dio su mene. Puno sam naučio od svojih učenika, a nadam se da sam i ja njih ponešto naučio.
Poznato je da ste jedan od omiljenih učitelja. Kako se osjećate kada čujete tako nešto? Tako nešto je uvijek lijepo čuti. Ipak, svjestan sam da koliko se god trudili, uvijek ima onih kojima se iz nekog razloga ne sviđate. Ne može se svima udovoljiti.
Živjeli ste u Australiji. Kako Vam se svidjelo ondje i što Vas se posebno dojmilo? Rođen sam u Bankstownu, u predgrađu Sydneya, Australiji i tamo sam proveo veći dio svog djetinjstva. Osim toga, proveo sam neko vrijeme radeći tamo, ali na kraju sam odlučio živjeti u Hrvatskoj. Život u Australiji ostavio je na meni dubok trag. Mislim da ne pretjerujem ako kažem da je živjeti tamo kao da živite na drugome planetu. Skoro sve je drugačije nego u Europi. Dovoljno je spomenuti klimu, životinjski i biljni svijet, političko i socijalno uređenje, standard života pa i školski sustav. Puno toga me se dojmilo, ali možda najviše od svega mentalitet ljudi i sloga naroda. Naime, u Australiji žive ljudi iz svih krajeva svijeta, dakle ljudi različitih nacionalnosti, religija, rasa, kultura i običaja, a opet vlada potpuna tolerancija među njima i poštovanje prema svojoj domovini, Australiji.
Novinari Karlo i Niko u ugodnom društvu učitelja Dominika
Što radite u slobodno vrijeme? Imate li neki hobi? Nastojim što više slobodnog vremena provesti s obitelji i po mogućnosti na svježem zraku. Volim boraviti u prirodi te raditi u našem voćnjaku i vrtu. To me ispunjuje pozitivnom energijom. Hobi mi je sakupljanje i sadnja biljaka, ponajviše stabala. Osim toga, volim čitati, gledati filmove i pecati.
Kakvu vrstu glazbe volite slušati? Glazba mi je važna i svi koji me poznaju kažu da sam vrlo izbirljiv u pogledu glazbe. Volim glazbu koja u meni budi osjećaje i koja ima dubinu. Najviše slušam heavy metal, ali volim i rock, ambijentalnu i klasičnu glazbu. Naravno, izbor prvenstveno ovisi o raspoloženju.
Volite li životinje? Imate li kućnog ljubimca? Naravno da volim životinje. Nažalost, naš je dugogodišnji kućni ljubimac, Vergilije (kanadska vjeverica), ljetos uginuo. Za sada se nisam još odlučio za drugog kućnog ljubimca, ali siguran sam da će naići neki kada dođe pravi trenutak.
Što mislite o internetu? Imate li profil na nekoj od društvenih mreža? Internet je postao dio naše svakodnevice, svidjelo se to nama ili ne. Iz tog razloga, svi mi moramo znati iskoristiti pogodnosti koje nam nudi, ali i biti svjesni opasnosti koje nam donosi. Smatram da nije rješenje izbjegavati korištenje interneta, nego naučiti pravilno ga koristiti te zaštititi sebe i svoje podatke. Jako je važno da se i u tom virtualnom svijetu odnosimo jedni prema drugima s poštovanjem. Inače, imam Facebook profil i koristim ga kako bih bio u kontaktu s prijateljima koje rijetko viđam.
28 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
INTERVJU
B ož ica J elu š i ć: Lju bav i oda nos t č itat el ja jed ini su pi š č ev pra vi usp jeh
Božica Jelušić, rođena u Pitomači prije 62 godine. Književnica, ekologinja, profesorica u mirovini, vlasnica Dvora Barnagora, plemićke kurije u Čepelovcu. Mama jedne Ivane i baka Lea Filipa i Ivana Konrada, dva bisera ljudskog roda. Biljarica, šetačica, promatračica prirode i zapisivačica.
Koliko ste knjiga do sada napisali? Četrdeset knjiga svih žanrova poezije i proze, u četrdeset godina spisateljskog rada. Oko 700 novinskih tekstova i oko 200 na radiju i televiziji. Mnogo i malo, kako se uzme, s obzirom na to da sam čitavo vrijeme radila i desetak građanskih poslova za preživljavanje.
Koja Vam je najdraža? Najdraža knjiga? Uvijek prva i zadnja... a u međuvremenu, neke napisane i oslikane rukom, u jednom primjerku, kakvih imam desetak u ovome času.
Koliko se dugo bavite pisanjem? Pišem službeno 40 godina, a svaki dan zapisujem i od toga nastaju buduće cjeline.
Koja je tajna Vašega uspjeha? Nema tajne, kao što nema ni književnog uspjeha. Oduševljenje svojim poslom, ljubav za jezik, stalno čitanje i usavršavanje. Ljubav i odanost čitatelja jedini su piščev pravi uspjeh!
Volite li više pisati poeziju ili prozu? Volim poeziju, učim i pamtim svoje i tuđe pjesme. Zbog slikovitosti, zgusnutosti, ritma, divnih slika i munjevitih otkrića, jako volim poeziju. U prozi nalazim iskustvo, paralelni svijet, fabule, sudbine, pouke. Čitam eseje, putopise, romane. Dakle, volim oboje podjednako.
putovanja, druženja, ljubav za prijatelje i svijet, pisanje novih knjiga. Uglavnom, biti radostan, koristan i prisutan u životu, to su mi ciljevi!
Tko Vam je najveća podrška u životu? Ne znam, ja sam sama sebi najveća podrška, vjerujem u riječi i njihovu moć. Ponekad su tu prijatelji, obitelj ili suradnici na zajedničkom projektu. Možda i moj anđeo čuvar, ali to zaista ne znam pouzdano.
Što radite u slobodno vrijeme? Nemam puno slobodnog vremena. Čitam, vrtlarim, pišem pisma, obilazim mjesta svojih uspomena, dajem pažnju prijateljima. Moje službeno i slobodno vrijeme posve su jednaki, kao blizanci.
Neko ste vrijeme živjeli u SAD-u. Kako Vam je bilo ondje živjeti? U Americi mi je bilo lijepo, bezbrižno. Radila sam sa studentima, putovala, skupljala građu za putopis. Živi se dinamično, velike su mogućnosti promjena, izražene razlike u društvenim grupama. Priroda je veličanstvena, velegradovi jako zamorni, hrana prosječna, psihologija i humor zaostaju za europskim dometima i ukusom. Ljudi su podosta naivni, samouvjereni, vjeruju u materijalne vrijednosti. Ima divnih iznimaka i s njima sam se uglavnom družila. Različitost rasa, naroda i tipova najviše me oduševila.
Nekoliko ste puta nagradivani za svoj rad. Koja Vam je najdraža nagrada?
Dobila sam dosta nagrada, ima na internetu... Sada mi to više nije važno i ne očekujem ih, ne vjerujući baš u poštena mjerila. Najveća nagrada je i to da me svuda zovu i radosno primaju, da žele čuti i razumjeti moje riječi, koje na taj način ostaju i poslije mene. To i je, valjda, najveći uspjeh svakoga pisca, da ne bude zaboravljen.
Otkud ideja za Vašu zbirku pjesama za djecu Zmaj od papira? Zmaj od papira omiljena je igračka u Japanu. Postoji i svečanost puštanja zmajeva u zrak, u čast proljeća. Zmaj se diže iznad stvarnosti, prema nebu, veseli ljudsko oko. Ta knjiga je za djecu, s ilustracijama moje kćeri Ivane, kad je imala 14 godina i zato nosi tako maštovit i neobičan naslov.
Koji je Vaš životni cilj? Imam više životnih ciljeva: da budem zdrava, da odgojim unuke, da njegujem vrt, potom dolaze
U sklopu manifestacije Preradovićev rođendan održan je književni susret s Božicom Jelušić 29
SPORT U NAŠOJ ŠKOLI
Sportiva - pozitiva Provedite svoje slobodno vrijeme baveći se sportom! Slobodno vrijeme važno je provesti što kvalitetnije. U školama postoje razne likovne, novinarske, literarne, plesne i sportske aktivnosti, a dovoljno je pronaći onu koja ti najbolje odgovara. U našoj je školi mnoštvo učenika koji se bave raznim sportovima, najčešće u sklopu izvannastavnih aktivnosti.
Ti učenici svoje slobodno vrijeme provode na igralištima i u sportskim dvoranama, a za svoj trud nerijetko dobivaju najveće pohvale i nagrade. Neke od naših najupornijih i najaktivnijih sportaša zaustavili smo na školskom hodniku i postavili im nekoliko zanimljivih blic pitanja. Što su nam odgovorili, pročitajte u nastavku.
Atletičarka Ana Škudar
Antonio Balić
Horoskopski znak: bik Naj predmet: tjelesni Naj učiteljica: Biljana Bukovšak Naj jelo: raznovrsno voće Naj boja: ljubičasta Naj knjiga: Koko u Parizu Naj sportaš: Cristiano Ronaldo Naj glumica: Sandra Bullock Naj pjevačica: Selena Gomez Naj prijateljica: Ena Sretan broj: 5 Sportska poruka za kraj: Nemoj odustati. Trpi sada i provedi ostatak života kao šampion.
Ana Škudar
Košarkaš Antonio Balić Horoskopski znak: vaga Naj predmet: fizika Naj učitelji: Ruža Dorogi i Igor Maresić Naj jelo: piletina Naj boja: zelena Naj knjige: Percy Jackson i Olimpijci Naj sportaš: Tim Duncan Naj glumci:Tyler Posey i Nina Dobrev Naj pjevač: Eminem Naj prijateljica: Ivona Šokec Sretan broj: 9 Sportska poruka za kraj: Ako vjeruješ da je sport tvoj život i ako ti je san biti najbolji, živi taj san i dokaži se svima!
Paul a Raki jašić
30 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
SPORT U NAŠOJ ŠKOLI
Rukometašica Ena Ravlić Horoskopski znak: rak Naj predmet: tjelesni Naj učiteljica: Biljana Bukovšak Naj jelo: brokula Naj boja: ljubičasta Naj knjiga: Koko i duhovi Naj sportaš: Ivano Balić
Naj glumac: Vin Diesel Naj pjevač: Pitbull Naj pjevačica: Jennifer Lopez Naj prijateljice: Ana, Analis, Beta, Jelena, Dorotea Sretan broj: 4 Sportska poruka za kraj: Živimo život bez droge, jer droga uzima život.
Ena Ravlić
Karatist Marko Bogović Horoskopski znak: djevica Naj predmet: biologija Naj učitelj : Božidar Puškaš Naj jelo: špageti bolonjez Naj boja: plava Naj knjiga: Maturalac
Mark o Bogo vić
Nogometaš Patrik Babić Horoskopski znak: ovan Naj predmet: tjelesni Naj učitelj: Danijel Bijuk Naj jelo: pizza Naj boja: crvena Naj knjiga: Čudnovate zgode Šegrta Hlapića
Odbojkašica Paula Rakijašić Horoskopski znak: rak Naj predmeti: tjelesni, hrvatski, matematika Naj učitelj: teško mi je izdvojiti Naj jelo: lazanje Naj boja: zelena i plava Naj knjiga: sva lektirna djela Naj sportaši: Usain Bolt i
Naj sportaš: Ivan Čupić Naj glumac: Vin Diesel Naj pjevač: ima ih puno Naj prijatelj: Hrvoje Posenjak Sretan broj: 14 Sportska poruka za kraj: Budi uporan i uspjet ćeš u svakome sportu.
Naj sportaš: Lionel Messi Naj glumac: Enis Bešlagić Naj pjevač: Ivan Zak Naj prijatelj: Nikola Magdić Sretan broj: 8 Sportska poruka za kraj: Bavite se sportom jer je dobar za zdravlje i samopouzdanje!
Sandra Perković Naj glumci: Channing Tatum i Jessica Alba Naj pjevač: skoro sve
Patrik Babić
slušam Naj prijateljice: Lea Putnik i Lara Kirin Sretan broj: 7 Sportska poruka za kraj: Ne postoji neuspjeh. Samo odustajanje.
31
E K O K U TA K
U posjet i tvr t k i F lora u Viro vit ici Izvannastavne skupine škole, Mladi čuvari prirode i Eko skupina, marljivo su sakupljali stari papir potičući i ostale učenike da se uključe u tu hvalevrijednu akciju. Ova višegodišnja suradnja škole i tvrtke Flora rezultirala je nagradom za uloženi trud. Učenici su dobili priliku posjetiti Floru i upoznati neke djelatnosti kojima se oni bave. Nakon tople dobrodošlice učenici su obišli vanjski i unutarnji dio skladišta te vidjeli načine prikupljanja, sortiranja, prešanja
i skladištenja plastike, papira, metala i ostalog otpada. Prošetali su vrtnim centrom i na kraju vidjeli mjesto odlaganja krupnog otpada. To je bila idealna prilika da najuspješniji budu i simbolično nagrađeni. Prošle školske godine bile su to učenice Helena Veličan i Analis Grahovac koje su pojedinačno prikupile najviše starog papira. I ostali učenici dobili su prigodne poklone od domaćina Flore, kojima su se posebno razveselili.
Naravno, dogovorena je daljnja suradnja te ponovno druženje iduće školske godine, s još više novih spoznaja o potrebi razvijanja ekološke svijesti i postizanja boljih rezultata u odnosu prema prirodi.
Mladi čuvari prirode i Eko skupina posjetili su Floru te se upoznali s načinom recikliranja otpada
32 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
E K O K U TA K
Ekološkim kutkom nastojali smo motivirati učenike na odgovorno ekološko ponašanje
Edu kativni projekt malih ekologa Povodom obilježavanja Svjetskoga dana zaštite šuma te Svjetskoga dana zaštite voda (21. i 22. ožujka) nastao je mali ekološki kutak, projekt kojemu je cilj podizanje ekološke svijesti.
Na projektu su surađivali učenici bivšeg 4. c razreda, koji su bili uključeni u izvannastavnu grupu Mladi čuvari prirode te učenici petih i šestih razreda, koji su uključeni u Eko skupinu. Kroz niz radionica u kojima se reciklirao papir, plastične vrećice, piljevina i drugi odbačeni materijali, voditeljice Ana Rumek i Slavica Bartolić zajedno su s učenicima izradile prikaz potoka s ribama, šumu u kojoj je gnijezdo s pisanicama te prigodne panoe. Učenici su naučili koliko je naša planeta lijepa, a
sve manje brinemo o njezinoj zaštiti. Neophodno je kroz male stvari čuvati vodu od zagađenja i štedjeti ju za buduće naraštaje. U suradnji s Florom iz Virovitice učenici naše škole tijekom godine marljivo sakupljaju stari papir pa se nadamo i lijepim nagradama od njih. Time doprinosimo i očuvanju šuma. Radom naših izvannastavnih grupa pokušavamo i ostale učenike motivirati da više uživaju u prirodi, a manje vremena provode igrajući igrice na računalima.
33
LITERARNE STRANICE
Igra zvana život Prije četrnaest godina dotakla sam čarobna vrata. Otvorivši ih, poput hrabrog vojnika stupila sam na beskrajnu livadu koja se prostirala u nedogled. Ugledala sam mnoštvo drveća, malih i velikih. Njihove su grane bile ispunjene radošću, ljutnjom, suzama, borbom, veseljem, upornošću – ugledala sam život. S osmijehom na licu zasadila sam svoje drvo čiji su korijeni bili prožeti ciljevima. Čvrsto sam ih uhvatila te kao ponosni galeb poletjela zagrlivši radost života. Kako sam sazrijevala, moje je drvo raslo i pupalo. Grane su se izdužile u visine, a cvjetovi bivali
sve šareniji i ljepši. Zaigravši igru života, samouvjereno sam odlučila živjeti punim plućima kako bih otkrila ono najvrjednije i najbolje u sebi. Željela sam otkriti koje su moje granice. Sliku odrastanja bojila sam najpreciznije izabranim bojama, a prijatelje birala pažljivo i svjesno. Shvatila sam da će mi kroz trud i rad život darovati svoje najsočnije plodove te nahraniti moju osobnost. Unatoč kišama i olujama koje će nemilosrdno nasrtati, moje će samopouzdanje upornošću još više očvrsnuti i nezaustavljivo širiti svoje korijene. Tek tada ga niti jedna oluja neće uspjeti srušiti. Zahvaljujući vjeri i odlučnosti, danas je moje drvo
obasjano suncem i čini se još posebnijim i čvršćim. Sigurna sam da nikada neće uvenuti jer ću ga ja neprestano hraniti svojom ustrajnošću. U svojoj životnoj priči glavni igrač sam ja. Ponekad dobivaš, ponekad gubiš, ali sve je to dio igre zvane život. Moja priča se nastavlja, priča čiji dijelovi još nisu napisani. Uvjerena sam da će njezine stranice biti ispunjene radosnim mislima, dobrotom, uspjehom, ljubavlju, a pisat ću ih s osmijehom na licu – i znam da će sve biti dobro. Paula Rakijašić, 8. a
Duše heroja U mom srcu živi grad. Grad patnje, muke, boli. Njegovi nepoznati junaci otišli su zauvijek. Danas grad heroja izranja iz mrtvog sna. I kad suton padne nad njim, a mjesec obasja ga sav, u odsjaju tihog Dunava ogleda se duša grada heroja. Lea Putnik, 8. a
Za mene je sreća... Što nam prvo padne na pamet kad čujemo riječ sreća? Je li to duga, djetelina, vrč zlata ili mali patuljak? Nekima je to novac, velika blaga i beskrajna bogatstva... Drugima se, kad čuju riječ sreća, odmah upali žaruljica te se sjete zabave, rodbine, obitelji, prijatelja... A neki su kao ja - sve ih veseli, svakoje na svoj način. Ima toliko veselih trenutaka
i događaja u mom malom desetogodišnjem životu. Toliko sreće... Teško je odlučiti se i reći što me najviše usrećuje. Moja sreća je velika i teška pa je ne nosim svu. Volim i veselim se mnogočemu. Zato pola sreće ostavim doma, a pola ponesem u školu. Pa što?! Ipak, kad pomislim na riječ sreća, prvo mi padnu na pamet mama i tata, a onda... mačak, pas, zoološki, izleti, more,
društvene igre, prijateljice, šah, pisanje sastavaka, rodbina, blagdani, crtanje, filmovi, vicevi, smijanje, čokolada, rođendani, igrice na računalu, bomboni... No, ni sa srećom ne treba pretjerivati... Barbara Baronica, 4. b
34 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
LITERARNE STRANICE
Duh moje mašte* Od malih nogu zamišljala sam život princeze. Raskošne haljine, svjetlucavi nakit i staklene cipelice bili su dio moje osebujne mašte. Jutrima bih se budila željna života i novoga dana u kojem bih sve to iznova proživljavala. Stala bih pred ogledalo zamišljajući da sam odjevena u prekrasnu svilu, a iz kutka sobe zaljubljeno bi me promatrao moj princ. Danas, sa svojih četrnaest godina, princa i princezu ostavila sam u dvorima svoga djetinjstva. Protagoniste svoje mašte zamijenila sam novim junakom – izmišljenim prijateljem koji je s vremenom postao moj životni suputnik. Prihvatila sam ga jer sam cijelo svoje djetinjstvo bila sama, odbačena od ostatka društva. Svi su me smatrali
pomalo neobičnom. Kada bih se pojavila u školi ili na ulici, čudno bi me gledali i pričali iza mojih leđa. Mislili su da sam neka čudakinja koja samo šuti i koja nema neku svrhu, cilj, zadatak u životu. Nagađali su, pretpostavljali, a zapravo me uopće nisu poznavali. Jedini koji me poticao, govoreći da mogu što želim, bio je duh moje mašte. Svima je bio nevidljiv. Ipak, ja sam ga viđala svakodnevno i upijala njegove riječi. Bio mi je poput brata. Išao je sa mnom na putovanja, zajedno smo sjedili u školskim klupama, trčali livadama i uživali u svakom zajedničkom trenutku. Jednostavno, uvijek me čuvao i štitio. Uz njega sam strpljivo izgrađivala svoje stavove, svoje mišljenje o svijetu oko sebe. Izgrađivala sam svoje samopouzdanje. Na
sva pitanja, koja su činila vrtlog u mojoj glavi, on je s lakoćom odgovarao. Usmjerio me pravim životnim vrijednostima. Često se pitam kako bi bilo da svaki čovjek ima svoga tajanstvenoga zaštitnika? Možda bi ljudi bili zadovoljniji, možda bi cijeli svijet bio bolji. Ja sam danas puno sretnija i sigurnija u sebe. Sve to dovelo me do odlučnijega pristupa ljudima, dovelo me do novih prijateljstava koja su mi još do nedavno bila potpuna nepoznanica. A duh moje mašte? Dakako, postoji i dalje, ali negdje duboko u meni. Istodobno, živim život u kojem ga uopće nema i onaj drugi u kojem postoji samo on. Nikolina Šubić, 8. c (2013./14.) *Rad je predložen za državnu smotru LiDraNo 2014.
Božićna noć Bliži se vrijeme Božića. Mojoj obitelji i meni to je najljepši i najsvečaniji blagdan u godini. Na Badnjak navečer okupi se cijela obitelj. Uz Božićne pjesme pjevamo i kitimo bor. Sva treperim od sreće. Nakon toga je svečana večera. Svi se lijepo obučemo i uredimo. Tada moj djed po običaju izmoli jednu molitvu, a i mi s njim. Na Badnju noć volim promatrati nebo. Tada zvijezde na poseban način sjaje i trepere, a kako i ne bi kad očekujemo rođenje malenoga Isusa. Ana Čupen, 3. a
Dobro je biti različit Jeste li se ikada zapitali kakav bi bio svijet da su svi ljudi isti? Ne znam točan odgovor na to pitanje, ali mislim da bi bio dosadan. Zamislite da smo svi jednaki. Tada bismo se svi jednako ponašali, odijevali, hodali, govorili, pisali, mislili, imali jednake poglede na svijet. Izgubili bismo svoje ja. Zato je dobro što su svi ljudi različiti. Različitost nam daje nešto po čemu je svaki čovjek poseban,
po čemu se ističe od drugih. Baš su te različitosti važne i trebamo ih cijeniti. Dobro je da netko ima crnu, a netko smeđu kosu, plave ili zelene oči. Neki ljudi vole gledati filmove, neki kazališne predstave, šetnju ili vožnju biciklom. Da smo svi isti, ne bismo imali o čemu razgovarati jer bismo svi mislili isto. Te različitosti nezamjenjiv su dio svakog čovjeka i nitko nam ih ne može uzeti. Ako pogledate zvijezde na nebu, vidjet ćete
da nisu sve jednake veličine i jednakoga sjaja. Vidjet ćete da se razlikuju. Ali, svaka je zvijezda predivna na svoj način. Tako je i s ljudima. Svi se razlikujemo i zato je svatko od nas poseban. Svatko ima neku dobru osobinu zbog koje je voljen. I kada poželimo biti poput nekoga koga smatramo boljim od sebe, znajmo da smo savršeni baš takvi kakvi jesmo. Kristina Vlašiček, 7. d 35
M AT U R A L A C
Lj et o i H va r - dv ij e r ij e č i ko je uv ij ek id u je dn a uz dr ug u Sunčani otok Hvar, koji je nekoć davno bio grčka kolonija Pharos, četvrti je po veličini otok središnje Dalamcije, pokriven borovim šumama i suptropskom vegetacijom. Oštre litice ukrašavaju južnu obalu otoka, dok prelijepe pješčane plaže sjeverne obale privlače ronioce, surfere i plivače. Na Hvaru vlada predivna atmosfera u koju se uklopite istog trena kad stignete. Jednostavno vas osvoji i učini da se opustite i samo uživate u svemu oko sebe. Kako smo se mi proveli na tom očaravajućem otoku, prosudite sami.
Dan prvi Uzbuđenje je počelo kada smo se okupili na parkiralištu ispred škole. Čekala su nas dva autobusa u koja smo se ugodno smjestili i polagano krenuli na put. Prvo stajalište bio je Omiš i razgledavanje prekrasnog kanjona rijeke Cetine. Na putu prema trajektnom pristaništu u Splitu vidjeli smo i fascinantnu Dioklecijanovu palaču. Nakon zanimljive dvosatne vožnje trajektom napokon smo stigli na odredište. U hotelu Pharos na Hvaru dočekale su nas lijepe sobe i veliki bazen u kojem smo proveli većinu slobodnog vremena.
36 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
M AT U R A L A C
Dan drugi Započeli smo doručkom i razgledavanjem grada Hvara. Nakon ručka u hotelu i kratkog popodnevnog odmora krenuli smo na kupanje. Neki su se sunčali, neki plivali, neki izvodili vratolomije, ali svi smo se izvrsno zabavili. Kad je lijepo, tada i vrijeme brže prolazi. Nismo ni trepnuli, a već smo se našli u hotelu spremajući se za večernji izlazak.
Dan treći Idući dan, nakon doručka, autobusima smo krenuli do Starigrada i Jelse. Ondje smo razgledavali povijesne i kulturne znamenitosti. Nakon kupovine suvenira vratili smo se u hotel te obavili zajednički ručak. Taj dan nismo išli na plažu, ali smo to nadoknadili poslijepodnevnim kupanjem u hotelskom bazenu. Navečer smo izašli u grad i proveli još jednu prekrasnu večer ispunjenu smijehom.
Dan četvrti Od ranoga jutra u zraku se osjećalo uzbuđenje i radost zbog odlaska na cjelodnevni izlet u Bol na otoku Braču. Na plaži Zlatni rat uživali smo sunčajući se, kupajući i igrajući razne igre. Jedna od najljepših šljunčanih plaža na hrvatskoj obali pod utjecajem vjetrova, valova i morskih strujanja stalno mijenja svoj oblik čineći ga svaki put drugačijim i ponovno zanimljivim. Taj predio zaštićeno je prirodno područje. U ljetnim mjesecima svakih pola sata do plaže vozi turistički vlakić i turistički brodovi. Vrativši se u hotel, trebalo je spakirati stvari jer je, nažalost, došlo vrijeme za povratak kući.
Dan peti Predavši ključeve soba, smjestili smo se u autobus koji nas je odveo do hvarske luke na trajekt. Na putu kući zaustavili smo se u Zadru gdje smo proveli ostatak poslijepodneva šećući Kalelargom. Uz ugodne zvukove poznatih zadarskih orgulja gledali smo zalazak sunca. Veličanstveni prizor ispratio nas je našim domovima. Kupanje u odjeći, smijeh u sobama do kasnih večernjih sati, duge šetnje gradom i kupanje na prekrasnim dalmatinskim plažama zauvijek će ostati u našim sjećanjima.
37
OSMAŠI
Osmaši
8.a Paula Begović Mihael Cugovčan Marija Djakić Nina Greguraš Matija Ivanic Antonio Kasumović Lara Kirin Alen Kožarić Luka Lovreković Manuella Mađerčić Matej Mažar Fran Pintarić Gabriela Šantić Tena Šolinić Mateja Tržić Petra Veličan Renata Gjurgjek Patrik Pankasz Martina Pintarić Ivan Piskor Antonio Radelić Marko Rakijašić Danela Relić Karlo Rengel Ela Seidl Marta Šelimber
8.b
Razrednica: Snježana Starčević-Lovreković
38 LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE PETRA PRERADOVIĆA, PITOMAČA
Antonio Balić Robert Bedeković Vedran Bedeković Marko Bogović Emanuel Bućaj Romano Cardinale Lorena Čop Marko Đurišević Doris Ivanović Tomislav Janeš Renato Krasović Nives Makvić Katja Poljak Hrvoje Posenjak Lea Putnik Paula Rakijašić Elena Siladić Ivona Siladić Ivona Šokec Valentina Šokec Leon Švarbić Ana Velić Tin Vukšan
Razrednica: Ruža Dorogi
OSMAŠI
Karlo Andročec Katarina Augustinović Antonia Čor Marta Dardić Matija Filjak Hrvoje Havliček Dejan Klemen Vinko Martinčević Marija Matočec Martin Mihoković Igor Miholančan Josip Pitomačan Matija Rakitničan Sandra Riljko Veronika Sesvečan Viktorija Skec Marko Slavić Luka Strunjak Marijo Tržić
8.c
Razrednik: Dominik Galjar
8.d
Patrik Babić Luka Deskar Helena Erhatić Antonio Filjak Iva Hampovčan Alen Kovač Lorena Krapac Eva Kunić Nikola Magdić Meri Maraković Iva Presečan Petra Ratajec Josip Sabađija Josip Sabo Sandra Spitek Karla Šmit Katarina Španić Draženka Špoljarić Monika Tišljar Karlo Vitković Danijela Vukšan Valentino Pavleković Dorotea Osmanović Katarina Lovrenčec
Razrednica: Božica Čop 39
Danela Relić, 8. b Karlo Gradinjan, 3. c Jana Zvonar, 1. a
Lana Relić, 3. b
Doris Ivanovic, 8. a
Lorena Krapac, 8. d