Page 35

tvu. Neki od njih doprinose imidžu organizacije i razini pružanja usluga. Dok će neki od njih svoje interese pronaći u samom poslovanju organizacije.

Izvor: vlastiti prikaz

Slika 1. Kronologija otvaranja socijalnih samoposluga u Hrvatskoj do 2015. godine

da poduzeća trebaju proširiti svoju misiju kako bi, osim dioničara i vlasnika, uključile i druge interesne grupe (ili dionike), a s ciljem implementacije društveno odgovornog poslovanja (Freeman, 1984 prema Ditlev-Simonsen & Wenstøp 2013; Polonsky, 1995). Prema pristupu društveno odgovornog poslovanja, poduzeća prepoznaju i određuju svoje odgovornosti prema svim dionicima zbog uzajamne koristi ili potpuno etičko/moralnih razloga (Katsoulakos & Katsoulacos, 2007). Prema teoriji dionika, na korporaciju se gleda kao na centar mreže nezavisnih interesa i partnera koji pridonose učinkovitosti same korporacije (Tipurić, 2007; Wagner Mainardes, Alves & Raposo, 2012). Međutim, postoje različita mišljenja o tome tko se može nazvati „dionikom“. U nekoliko studija je postavljeno pitanje; „Kome je korporacija odgovorna?“ (Ditlev-Simonsen & Wenstøp, 2013). Freeman (1984) je, na primjer, definirao dionika kao „bilo koju grupu pojedinaca koja može utjecati ili koja je pod utjecajem postizanja ciljeva korporacije.“ Dionici su još uže definirani kao nositelji rizika na temelju činjenice da dionik mora posjedovati neki oblik rizičnog kapitala, bilo financijskog ili ljudskog, te zbog toga ima nešto za izgubiti ili dobiti, ovisno o ponašanju korporacije (Katsoulakos & Katsoulacos, 2007). Neke studije su više usmjerene na vrednovanje i kategorizaciju različitih tipova dionika, a ključni dionici obično uključuju, na primjer, menadžere, zaposlenike i sindikate kao unutarnje te kupce, dobavljače, javnost, medije i vladu kao vanjske dionike (npr. Taghian, D’Souza, Polonsky, 2015). U potrazi za potpunijim, integrativnijim pristupom dionicima, a uzimajući u obzir interese većine dionika, proces učinkovitog povezivanja svih dionika trebao bi biti dizajniran u nekoliko koraka kako slijedi (Freeman, 1984; Wagner Mainardes, Alves i Raposo, 2012):

(1) Identifikacija relevantnih dionika (interesnih skupina) vezanih uz definirani ishod (2) Određivanje udjela i važnosti svakog dionika (3) Određivanje koliko se učinkovito trenutno zadovoljavaju potrebe ili očekivanja svake skupine (4) Modificiranje korporativne politike i prioriteta uzimajući u obzir interese dionika.

3. Dionici socijalnih samoposluga i njihova obilježja Kao što je ranije spomenuto, svaka skupina dionika ima različit udio, značaj, ulogu, različita očekivanja i interese u vezi organizacije. Neki dionici organizaciji osiguravaju osnovne resurse za svakodnevno poslovanje. Neki dionici su u fokusu misije organizacije i daju smisao postojanju same organizacije. Neki od njih olakšavaju položaj organizacije u druš-

Za potrebe ovoga poglavlja koristili su se različiti sekundarni izvori: Marić, Knežević i Kovač (2015), Marić, Knežević i Džambo (2015), Holweg & Lienbacher (2011), Džambo, (2015), Slučaj Rijeka (Rijeka, 2015a i 2015b), te su sumirani i sistematizirani dionici važni u upravljanju socijalnim samoposlugama. Na temelju navedenih sekundarnih izvora, u socijalnim samoposlugama možemo promatrati tri razine dionika (vidjeti Sliku 2): (1) pojedinci izravno uključeni u rad socijalnih samoposluga, (2) organizacije koje olakšavaju poslovanje socijalnih samoposluga osiguravanjem različitih resursa, (3) društvo u cjelini. Na temelju prikazane klasifikacije, objasnit će se svaka razina dionika. Obrazložit će se njihova opća uloga, način djelovanja, motivi, interesi i očekivanja koje imaju vezano uz socijalne samoposluge kao inovativne organizacije.

3.1. Pojedinci izravno uključeni u socijalne samoposluge Postoji nekoliko vrsta pojedinaca uključenih u svakodnevni rad socijalnih samoposluga. To su: (1) socijalni poduzetnici, (2) volonteri, (3) korisnici, te (4) pojedinačni donatori. Prema definiciji, socijalni poduzetnici su osobe koje percipiraju društvene pro-

Izvor: vlastiti prikaz

Slika 2. Dionici socijalnih samoposluga www.suvremena.hr

35

Profile for Suvremena trgovina - online

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Suvremena trgovina 5 2016  

Stručni časopis za trgovinu, trgovina, financije, gospodarstvo, turizam, marketing, carina, sajmovi, Magros, trgovina u urbanim sredinama, l...

Advertisement