HRVATSKI ZA LIJEČNIKE
Dulce cum utili!
Glagoli i njihova značenja I z v . p r o f . d r. s c . T A M A R A G A Z D I Ć - A L E R I Ć
U ovom broju Liječničkih novina govorit ćemo o glagolima koji u jeziku imaju brojne bitne uloge. Glagoli uz to što vrše službu predikata u rečenici, otvaraju mjesto drugim vrstama riječi, npr. glagol pisati – pišem otvara mjesto objektu koji mora biti u akuzativu i koji odgovara na pitanje Što pišem? – Pišem (otpusno) pismo. Sjećamo se još iz škole da su glagoli promjenjive riječi kojima se izriču radnja (raditi, pisati, operirati…), stanje (mirovati, ležati, spavati…) i zbivanje (roditi se, bolovati, zaraziti se…). Glagoli se prema predmetu radnje dijele u tri skupine – na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. pisati (otpusno) pismo. Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt, npr. hodati ulicom, hodati po ulici. Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se (se u povratnim glagolima može prema vrsti riječi biti čestica ili zamjenica koja znači sebe). Glagoli brinuti se / brinuti, odmarati se / odmarati, koristiti se / koristiti, skrbiti se i kolebati se
62
LIJEČNIČKE NOVINE 210 - lipanj 2022.
Prilikom pisanja i govorenja treba voditi računa o tome da glagoli mijenjaju svoje značenje s obzirom na to imaju li uza se česticu/zamjenicu se ili je nemaju. Isto tako, neke glagole treba rabiti isključivo bez čestice/zamjenice se, a neke samo u kombinaciji s njom. Tako glagol brinuti se znači 'biti u brizi' (brinuti se zbog zdravlja, brinuti se zbog terapije) ili 'posvećivati komu ili čemu pažnju' (brinuti se o pacijentu, brinuti se o svojem zdravlju) i ne treba ga upotrebljavati bez se. Dakle, pogrešno je brinuti o starima i nemoćnima, brinuti o životinjama, a pravilno je brinuti se o starima i nemoćnima, brinuti se o životinjama. Glagol odmarati u hrvatskome je standardnom jeziku prijelazan, a glagol odmarati se povratan. Prijelazan je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr. odmarati noge, odmarati ruke, odmarati glavu. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratan i treba ga upotrebljavati sa se. Pogrešno je Cijeli ću godišnji odmor odmarati., Sad ću malo odmoriti., a pravilno je Cijeli ću se godišnji odmor odmarati., Sad ću se malo odmoriti.
Glagole koristiti se, skrbiti se i kolebati se ne treba upotrebljavati bez se. Nepravilno je koristiti računalo, a pravilno je koristiti se računalom; nije pravilno skrbiti o djeci, nego skrbiti se za djecu... Značenja glagola liti/sipati, iznajmiti/ unajmiti i pozajmiti/posuditi U drugom dijelu članka osvrnut ćemo se na značenja nekoliko glagola. Često nismo sigurni koju riječ u komunikaciji upotrijebiti a da sugovorniku prenesemo točno ono što smo mu željeli reći. Riječ je o glagolima liti/sipati, iznajmiti/unajmiti i pozajmiti/posuditi. Na kraju objašnjenja o svakom od ova tri jezična parnjaka sastavila sam nekoliko zadataka kako bih vas potaknula na to da svoje jezično znanje primijenite u konkretnim rečenicama. Na taj ćete način potaknuti i razvoj svojih jezičnih znanja, a ta znanja pravilno upotrijebiti u svakodnevnim komunikacijskim situacijama. Vjerujem da ste se bar jednom zapitali jesu li u hrvatskome jeziku pravilni glagoli liti i sipati ili samo jedan od njih. Promotrimo
