Risnjak
A
ko u Zagrebu skrenete s neke od one dvije glavne staze prema Sljemenu, u Samoboru prema Japetiću ili u Splitu do doma na Mosoru – šetat ćete se kilometrima i desetinama kilometara praktično pustih staza. Hrvatski se građani čak i vikendom, kada je nešto više slobodnog vremena, iznimno slabo kreću. Nije ni čudo da smo ušli u zemlje svijeta s najvećim brojem pretilih građana ili, kako bi se reklo u doba prije političke korektnosti, kao nacija smo - debeli. Upravo nedostatak kretanja je možda najveći uzrok tomu. Dok razvijene zemlje Europe imaju problem s prevelikim brojem turista u prirodi, pa se ograničava gradnja hotela ili čak rade ružne metalne staze kako se ne bi stotinama gaženja dnevno oštećivala priroda, u nas je dobro ako u šetnji nekim manje popularnim krajem ne trebate mačetu za čišćenje raslinja u stilu Indijana Jonesa. Tim čudnije za nas djeluje činjenica da se u Europi šetanje i sve slične aktivnosti i te kako cijene, pa tako postoji i Europsko pješačko udruženje (European Ramblers’ Association -
Olimp 42
Europski pješački putovi iše A K Autor karte: MAXIMILIAN DÖRRBECKER
U Europi postoji 55 000 kilometara uređenih pješačkih puteva ucrtanih prema pravilima Europskog pješačkog udruženja. Kroz Hrvatsku prolaze dva europska duga pješačka puta - E6 i E12
ERA), osnovano u Njemačkoj 1969. godine. Danas je u njega učlanjeno više od 60 udruga iz 34 europske države, s ukupno više od 3 milijuna individualnih članova. Iz Hrvatske, član je od 2013. godine Hrvatski planinarski savez (HPS). Među ostalim – briga ove organizacije su Europski pješački putovi. I to kakvi putovi! Što kažete na pješačenje od 100 kilometara? A od 1000? A što kažete na to da je u Europi postoji 55 000 kilometara uređenih pješačkih puteva, ucrtanih prema pravilima ove organizacije? Jednostavna pravila su navedena
Fotografija: Luka Tambača (Hrvatska turistička zajednica)
Društvo i šport