U FOKUSU
Vraća li se hrvatska košarka na veliku scenu ?
Krajem veljače ove godine jedna je iskra u krcatom Draženovom domu iznova zapalila i obnovila zaboravljenu ljubav između Hrvata i košarke Piše: ŠIMUN STRINIĆ Piše: CROPIX/ Damir Skomrlj, Goran Mehlek
P
ogodio je prvu. Pogodio je i drugu tricu. Zaostatak se naglo otapao. Devet poena manjka ekspresno je pretvoreno u dostižnih minus dva na ulazu u završnu minutu utakmice. Lopta je ponovno bila u njegovim rukama. Bio je to napad za preokret. Napad za šok. Na semaforu je ostalo još 20 sekundi. Treća je trica ipak završila na obruču, odbila se van… Uslijedila je nova runda razočaranja, gorčine, suza. Podsjetnik je to na dramatične kadrove iz rujna 2014. u Madridu, kada se hrvatska košarkaška reprezentacija u napetom fotofinišu protiv Francuske oprostila od Svjetskog prvenstva u osmini finala (64:69). Protagonist iz uvodnih redaka zove se Bojan Bogdanović, koji je s 27 poena vukao momčad prema preokretu, a iako je spojio dvije trice u zadnjih 90 sekundi dvoboja, treću loptu, onu za preokret i vodstvo, nije nažalost pogodio. Upravo su ove slike, ovi “Babini” koševi, zasad posljednji prizori hrvatske košarke na svjetskim smotrama. Reprezentacija se na Mundobasketu nije pojavila od ove partije protiv Francuske prije 12 godina, a neće je biti barem do kraja ljeta 2027., kada je u Kataru na rasporedu jubilarno, 20. izdanje svjetskog košarkaškog prvenstva. Turnira na kojemu će, nadamo se, ponovno moći vidjeti hrvatska zastava.
ISKRA PODNO “TORNJA” Nakon što su depresivni naslovi i deprimirajući narativi godinama okupirali medijski prostor oko hrvatske košarkaške reprezentacije, krajem veljače ove godine jedna je iskra u krcatom Draženovom domu iznova zapalila i obnovila zaboravljenu ljubav između Hrvata i košarke: podno “Tornja” u kvalifikacijskom dvoboju za SP srušena je Njemačka (93:88)! Aktualni svjetski i europski prvak. Istina, u Zagrebu su na parket istrčali u krnjem, redizajniranom sastavu, bez udarnih zvijezda na čijim su krilima letjeli prema dvije zvučne titule u prethodnim godinama. No, odličan nastup i zapažena pobjeda hrvatske je košarkaše nakon (pre)dugo vremena smjestila na središnju pozornicu u sportskoj javnosti. Ovaj put, napokon, zbog pozitivnih razloga. Poslije Cipra na domaćem parketu, a zatim i Izraela na gostujućem, bio je ovo treći uzastopni trijumf izabranika
ZA MANJE OD GODINU DANA VJERUJEMO DA ĆE USLIJEDITI POTVRDA HRVATSKOG POVRATKA NA NAJVEĆU POZORNICU NA ČETVRTI SP OD SAMOSTALNOSTI.
34 OLIMP
Tomislava Mijatovića u tekućem kvalifikacijskom ciklusu za SP. Na kvalitetnu zagrebačku predstavu ipak se nije nadovezala i izvedba u Bonnu prvoga dana ožujka. Makar je Hrvatska tri minute prije sirene imala i deset poena viška nad Njemačkom, domaćin se u samoj završnici vratio, izborio produžetak i revanširao se tijesnim slavljem (91:89) za zagrebački poraz. Iako su izjednačeni po omjeru - s tri pobjede i jednim porazom - na vrhu kvalifikacijske skupine i dalje stoji Hrvatska, koja će s ovim učinkom zakoračiti u srpanj, kada su na rasporedu dvije završne provjere u ovom dijelu kvalifikacija - u gostima kod Cipra i kod kuće protiv Izraela. A tada će na raspolaganju biti i naš NBA dvojac: Ivica Zubac i Karlo Matković.
KATAR KAO NAŠA PREKRETNICA? Poslije ove faze kvalifikacija, tri najbolje reprezentacije iz skupine križat će se s tri najbolje iz susjedne skupine i u tu će rundu prenijeti sve ranije osvojene bodove, a konačan plasman će, zatim, zaslužiti tri najuspješnije reprezentacije iz te posljednje runde. Završna faza kvalifikacija podijeljena je u tri “prozora” po dvije utakmice: prvi je u kolovozu 2026., drugi je u studenome, a treći i završni igrat će se u veljači 2027. U prijevodu, za manje od godinu dana vjerujemo da će uslijediti potvrda hrvatskog povratka na najveću pozornicu. Na četvrto svjetsko prvenstvo od samostalnosti. Intrigantno je, pritom, da je hrvatska košarkaška reprezentacija četiri puta nastupala na Olimpijskim igrama, a samo triput na svjetskim smotrama! Najveću “rupu” između dva nastupa na SP Hrvatska pamti između 1994. i 2010., a budemo li kojim slučajem čekali sve do Mundobasketa, 2031. godine, onda će naša košarka srušiti još jedan crni rekord. Ipak, probuđeni Dario Šarić u nacionalnom dresu je oživio partnerstvo s Marijom Hezonjom, a ovaj je tandem harao u tinejdžerskim godinama u dresu Zagreba, u bojama “mrava” iz Trnskog. Kada se na njih nadoveže raspoloženi Jaleen Smith, uz zrelog Roka Badžima i motiviranog Luku Božića, kao i talentiranog Michaela Ružića, pa se onda cijela priča zaokruži sa Zupcem i Matkovićem, onda je jasno da Hrvatska pripada na svjetsku pozornicu. I Katar bi, upravo zato, mogao biti potencijalna prekretnica. Samo da usput podsjetimo: u katarskim je pustinjama 2022. sreću na SP-u potražila, a zatim i pronašla hrvatska nogometna reprezentacija koja se s Arapskog poluotoka vratila u domovinu s brončanim medaljama oko vrata... TREĆE UZASTOPNO SP NA AZIJSKOM KONTINENTU Hrvatskoj košarci bi uspjeh bio već sam plasman na Svjetsko prvenstvo u Kataru. Kao sinonim povratka u vrh,